neufert_-_elementi_arhitektonskog_projektiranja.pdf

• V C T ^ J

V

J

f ' h , I

NEUFERT
ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
GOLDEN MARKETING

Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu pod brojem 02-352/3-2002., od 12. veljače 2002. knjizi pod naslovom Elementi arhitektonskog projektiranja, prijevod s njemačkog djela Bauentvvurfslehre (36. Auflage) autora Emsta Neuferta (prijevod dr. sc. Andrija Prager) odobrava se korištenje naziva sveučilišni priručnik {Manualia univerzitatis studiorum Zagrebiensis).

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb UDK 72.011 (075.8) NEUFERT, Ernst Elementi arhitektonskog projektiranja : osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem : priručnik za arhitekte i druge graditeljske stručnjake, investitore, predavače i slušače na fakultetima i stručnim školama : s preko 6400 slika i tablica / Ernst Neufert; nastavili Peter Neufert, Ludvvig Neff; <preveo s njemačkog Andrija Prager>. - 36. prošireno i prerađeno. - Zagreb : Golden marketing, 2002. (Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) Prijevod djela: Bauentvvufslehre. Bibliografija. - Kazalo. ISBN 953-212-080-7 1. Neufert, Peter 2. Neff, Ludvvig I. Arhitektonsko projektiranje ~ Udžbenik 420426013

Copyright© hrvatskog izdanja, 2002, Golden marketing, Zagreb, Hrvatska Ova knjiga objavljuje se u suradnji s Institutom građevinarstva Hrvatske

Naslov izvornika Neufert

BAUENTVVURFSLEHRE

Posvećeno mom ocu ERNSTU NEUFERTU

Nakladnik Golden marketing Kneza Mislava 1, Zagreb, Hrvatska Tel./fax.: 01/4618-206, 4618-207, 4557-916 E-mail: golden-marketing@zg.tel.hr http://www.golden-marketing.hr Za nakladnika Franjo Maletić, dipl. iur. Glavni urednik i stručni redaktor Prof. emer. dr. sc. Veselin Simović, dipl. ing. građ. Preveo s njemačkog Prof. dr. sc. Andrija Prager, dipl. ing. građ. Recenzenti Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić, dipl. ing. arh. Dr. sc. Goran Poljanec, dipl. ing. arh. Prof. Berislav Šerbetić, dipl. ing. arh. Akademik prof. Ante Vulin, dipl. ing. arh. Urednici edicije Mr. sc. Smiljan Jurić, dipl. ing. građ. Dr. sc. Radule Knežević Lektorica Mr. sc. Smiljka Janaček - Kučinić Kompjutorski slog Željko Strunjak Duško Kosanović Tisak Grafički zavod Hrvatske, Zagreb

ERNST NEUFERT

ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
Osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem

Priručnik za graditeljske stručnjake, investitore, predavače i slušače na fakultetima i ostalim stručnim školama Nastavili Peter Neufert • Ludwig Neff i
PLANUNGS AG NEUFERT MITTMANN GRAF PARTNER

36. prošireno i prerađeno izdanje s preko 6400 slika i tablica

ZAGREB, 2002.
GOLDEN
MARKETING
w i e w ë g

Peter Neufert/Ludwig Neff

P

PLANUNGS-AG NEUFERT MITTMANN GRAF

PARTNER
E-Mail: bel@neufert.de Homepage: http://www.neufert.de

Njemačka knjižnica - CIP Podaci o naslovu za ovu publikaciju mogu se dobiti kod Njemačke knjižnice.

Si 0 M

Podaci koje sadrži ova knjiga nisu povezani ni s kakvom obvezom ili jamstvom. Prema tome, autor i izdavač ne preuzimaju nikakvu odgovornost niti jamstvo bilo koje vrste što bi moglo proizaći iz primjene tih podataka. Od 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 1. izdanja 1936. do 29. izdanja 1973. izdavač je Ullstein/Bertelsmann (Verlag Ullstein/Bertelsmann Fachverlag). izdanje, potpuno novo obrađeno i znatno prošireno, 1979 izdanje, pregledano, 1982 izdanje, pregledano i dopunjeno, 1984 izdanje, potpuno novo izrađeno i novo oblikovano, 1992 izdanje, prošireno, 1996 izdanje, 1998 izdanje, prošireno i prerađeno, 2000

Licencna izdanja ovog djela izašla su na engleskom, francuskom, španjolskom, portugalskom, talijanskom, grčkom, turskom, srpskom, poljskom, ruskom, indonezijskom, češkom, mađarskom i japanskom jeziku.

Sva prava pridržana © Friedr. Vieweg & Sohn Verlagsgesellschaft mbH, Braunschweig/Wiesbaden, 2000 Izdavač Vieweg je poduzeće skupine stručnih izdavača Bertelsmann Springer. Ovo djelo i svi njegovi dijelovi zaštićeni su temeljem autorskih prava. Svaka primjena izvan uskih granica Zakona o autorskim pravima nije dopuštena bez suglasnosti izdavača i kažnjiva je. To se posebno odnosi na umnožavanje, prijevod, snimanje na mikrofilm i prijenos u elektroničke sustave.

www.vieweg.de

ISBN 953-212-080-7

VI

PREDGOVORI
Predgovor prvom izdanju U obradi primjera u ovoj knjizi surađivao je sada pokojni arhitekt Gustav Hassenpflug. Osim toga, na obradi crteža sudjelovali su arhitekti Richard Machnow, Willy Voigt, Fritz Rutz i Konrad Sage. Tiskarsko - tehničku obradu obavio je arhitekt Adalbert Dunaiski. Njemački je odbor za normizaciju stavio na raspolaganje normne listove, koji su uključeni dijelom u skraćenom ili sažetom obliku. Za pouzdanu točnost normi mjerodavno je uvijek posljednje izdanje navedenog normnog lista. Obradu posebnih područja poduprli su savjetnički i informativni uredi koji su svaki put navedeni u zaglavlju navedenih pojedinačnih skupina. Svima njima zahvaljujem na njihovoj požrtvovnoj suradnji. Odgovarajuća literatura navedena je na kraju tekstualnog dijela, kako je zahtijevao bolji pregled. Iz istog je razloga tekst nastavljen što je moguće kraće, te u svakom slučaju u svezi s crtežima na istoj stranici. Ako korisnik primijeti da mu za projektiranje nedostaju neki važni podaci, molim da me obavijesti, kako bi se to u novom izdanju moglo uzeti u obzir.

Berlin W 9, 15. ožujka 1936.

Ernst Neufert

Predgovor 30. izdanju Od pojave prvoga izdanja godine 1936. tehnika se građenja i planiranja jako razvila. Tijekom protekla četiri desetljeća u svako je novo izdanje ugrađeno sve što je bitno novo, a cijela je knjiga svaki put svestrano razmotrena. Međutim, temeljita sveobuhvatna revizija i dopuna, uz prihvaćanje i svih novih pojmova i normi, mogla je tek sada, nakon višegodišnjeg rada, biti dovršena. Pri tome nije gotovo ni jedna stranica ostala pošteđena, počevši od novog slijeda stranica i odgovarajuće promijenjenih poziva na neku stranicu knjige. Velika je pomoć pri tome bila suglasnost glavnog urednika "Deutschen Bauzeitschrift" (Njemačkog građevinskog časopisa) - DBZ, kolege S. Linke, da se mogu preuzeti posebni prilozi iz časopisa, uvijek s pozivom na izvor. Osim toga, trebalo je s obzirom na visoku specijaliziranost današnje građevinske tehnike, zamoliti specijaliste za suradnju. Obradu pojedinih poglavlja proveli su: liftovi/pokretne stube ing. E. Sillack; rasvjeta dipl.fiz. W. Tubbesing; zaštita od požara dr. ing. P. Bomemann; vatrogasne zgrade prof. ing. J. Portmann; ravni krov/toplinska Darmstadt, kolovoza 1978. Ernst Neufert izolacija/plivališta dr. ing. P. Kappler; grijanje dipl. ing H. Nachtweh; umjetni materijali građevinski savjetnik dipl. ing. A. Schwabe; sportske građevine i uređaji prof. dipl. ing. J. Portmann, vodeći arh. S. Lukowski. Redakcijsku obradu i uklapanje crteža obavio je arhitekt Ludwig Neff. Kako je već u prvom predgovoru navedeno, opet su aktuaiizaciji sadržaja pomogle neke tvrtke i udruge. One su u zaglavlju odgovarajućih stranica navedene s punom adresom, te su zasigurno spremne dati aktualne informacije. Trideseto izdanje sada ukupno sadrži više od 6000 crteža, tablica i dijagrama, a proširenje registra na 8000 pojmova dalje će pojednostavniti uporabu knjige. U popisu literature upućuje se i na specijalizirane članke iz stručnog časopisa DBZ, premda u knjizi nisu upotrijebljeni, pa je time znatno obogaćen izvor podataka.

Predgovor 33. izdanju Još me za života autor, moj visoko poštovani otac Ernst Neufert, pripremio da preuzmem njegovu pisanu ostavštinu za daljnje oblikovanje. Tako smo moji partneri Peter Mittmann i Peter Graf, naš specijalist za građevinsku literaturu dipl. ing. arh. Ludwig Neff, naši suradnici i ja bili pripremljeni da započnemo raditi na novim izdanjima ove knjige. Zadatak koji mi je namijenio moj otac Ernst Neufert postao je obvezom njegovom smrću u veljači 1986. Naše današnje visokorazvijeno graditeljstvo postavlja drugačije tehničke i znanstvene zahtjeve graditelju nego prije 55 godina, u vrijeme prvoga izdanja knjige. Za ispravnu "novu" knjigu trebalo je dakle zadržati genijalno oblikovanje knjige, ali sadržaj dosljedno prilagoditi novom vremenu. Zbog toga smo odmah odlučili djelo sasvim nanovo izraditi, oblikovati, crtati i proširiti, kako bismo mogli obuhvatiti sve što arhitekt i projektant danas bezuvjetno mora znati pri projektiranju. Sve što se mora znati, ali vjerno Ernstu Neufertu: ne više od toga. Izdavač i mnogi koji su svojim stručnim znanjem pridonijeli ovom djelu, utrošili su četiri i pol godine intenzivnog rada. Zato se svi mi pouzdano nadamo da će za kupce, koji traže suvremenu graditeljsku knjigu, ovo djelo značiti dobitak.

Köln, rujan 1991.

Peter Neufert

VII

PREDGOVORI

Predgovor izdavača uz 33. izdanje Prije više od pola stoljeća mladi je arhitekt Ernst Neufert imao ne samo ideju već i energiju da oživotvori knjigu Bauentwurfslehre, koja se razvila u prijeko potrebno pomoćno sredstvo za rad arhitekta i projektanta. On je djelo stalno održavao "mladim" i prilagođavao ga potrebama vremena. Posljednja opsežna prerada obavljena je 1979. godine (30. izdanje), još prije njegove smrti 1986. godine. Daljnji kontinuirani rad na tom djelu preuzeo je njegov sin Peter Neufert sa svojim suradnicima. Posebno im je uz pomoć Ludwiga Neffa, koji je još za autorova života mjerodavno sudjelovao u tom zadatku, uspjelo napraviti posve novu obradu, te nakon višegodišnjeg rada djelo predstaviti. Izdavač je ponosan što može Elemente graditeljskog projektiranja, koje je u međuvremenu prošireno diljem svijeta i prevedeno na trinaest jezika, predstaviti s novim sadržajem i u novom obliku, ali prema konceptu Ernsta Neuferta. Wiesbaden, rujna 1991.

Predgovor 35. izdanju Kad se nakon smrti slavnog autora Ernsta Neuferta tijekom 12 godina ostvaruju naslijeđena autorska prava i dužnosti, nastaje neosporna potreba da se ocu "polože računi" i o onome što su s time i što su od toga uradili nasljednici - Ludvvig Neff, Peter Neufert i Planungs-AGNeufert Mittmann Graf Partner. Budite, poštovani čitatelji, blagonakloni svjedoci ove "ispovijedi"! Kad je moj otac umro u veljači 1986. bilo je 32. njemačko izdanje na tržištu. Mi smo tijekom više od četiri godine predanog rada izradili potpuno novo djelo kao 33. izdanje, što znači da je svaka stranica opremljena novim crtežima i tekstom te obogaćena mnogim aktualnim temama. Ovo 35. izdanje 1998. godine opet je dopunjeno važnim poglavljima kao što su drvene kuće, niskoenergetske zgrade, solarna energija, ekološko građenje, zimski vrtovi i staklene dogradnje. Koln, lipnja 1998. Peter Neufert

Predgovor 36. izdanju Danas, 15. ožujka 2000., na stoti rođendan prof. Ernsta Neuferta, dovršeno je 36. izdanje ove knjige. Život i djelo Ernsta Neuferta kao da je prožeto nekom osebujnom brojčanom simbolikom. Rođen 1900 godine, život mu je tekao usporedno sa stoljećem. Godine 1936. pojavilo se prvo, a godine 2000. pojavljuje se 36. izdanje Bauentwurfslehre. Profesionalni korijeni prof. Ernsta Neuferta leže u Bauhausu i Gropiusu - atelijeru u Weimaru i Dessauu. U Weimaru se nalazi i njegov prvi atelijer i kuća. Tamo su nastale zamisli za ovu knjigu. Zaklada Bauhaus Dessau sjetila se Ernsta Neuferta i njegova stotog rođendana izložbom "Ernst Neufert - normirana kultura građenja u 20. stoljeću". Peteru Neufertu treba zahvaliti što će se izložba moći vidjeti i u Weimaru, europskom gradu kulture. U Weimar Gelmerodi on je na zemljištu očeve kuće dao podići "Neufert - Box", u kojoj nije prikazana samo izložba posvećena Ernstu Neufertu, nego je u duhu Ernsta i Petera Neuferta namijenjena promicanju daljnjih kulturnih djelatnosti. Otac i sin ovdje se susreću u dvjema dojmljivim građevinama u međusobnom iskazu poštovanja. Peter Neufert umro je u prosincu 1999. Njegova je želja bila da se održe Bauentwurfslehre i da profit od izdavanja knjige vodi njegova zaklada NEUFERT-STIFTUNG sa svrhom da se nastavi izlaženje novih izdanja. Tu želju uspješno podupire obitelj Petera Neuferta. Projektantska tvrtka Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner nastavlja - kao i do sada - obradu s dugogodišnjim koautorom Ludwigom Neffom. 36. izdanje sadrži sada više od 6400 crteža, dijagrama i tablica. U tom izdanju knjige prešlo se na novi njemački pravopis. Uz to, sada korisniku stoji na raspolaganju CDROM "Neufert, Allgemeiner Bauentwurf' - za jednostavnije i brže projektiranje. U nastojanju da prati stalni razvitak znanja, novina i spoznaja, ovo je izdanje prerađeno, prošireno i dopunjeno poglavljima o kongresnim zgradama, multifunkcionalnim centrima, studentskim domovima, o socijalnoj stanogradnji, vrtovima, jezercima za plivanje i mnogim drugim objektima. Köln/Weimar, 15. ožujka 2000. Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner i Ludwig Neff

VIII

Q
.u
Peter Neufert t dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part. Peter Mittmann dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part.

PREDGOVORI
U novoj obradi i oblikovanju sudjelovali su: M. Horton, sanitarna tehnika. W. Sommer, klimatizacija prostorija. Dipl. ing. H. J. Vetter, izvođenje gradnje. M. Menzel, građenje tekstilom. M. Bauer, tehnika grijanja. H. Jaax, energ. postrojenja. Peter Graf Dr. R. Börner, hidroenergetska dipl. ing. postrojenja Planungs A G R. Wirtz, elektroinstalacije. Neufert, Mittmann, Graf, Part. T. Stratmann, solarna arhitektura, inženjerski ured Trümper/Overath, zašt. od buke i akustika prostorija. Hawlitzeck, ceste i pruge. St. Cargiannidis, saniranje starih građevina, ostakljeni pasaži i prenamjene U. Portmann, održavanje i sanacije. J. Weiss, knjižnice. f .- " . U. Kissling, javne knjižnice. R.K. Jopp, knjižnice. H. Rocholl, prodavaonice. D. Portmann f Prof. Nogge, zoološki vtovi i Prof. dr. ing. arh. odnosi mjera, modularni nizovi, ka- akvariji. belske viseće konstr., obješene i A. Beckmann, kinematografi. poduprte konstr.. zaštita od požara K. F. J. Mertens, sportske dvorane. B. Rüenanver, crkve. G. Hoffs, zvonici. A. Ruhi, džamije. W. Hugo, muzeji.

Q

Ludwig Neff arhitekt Šef redakcije, prijelom, autor

H. A. Knops diplomirani dizajner ilustrator

m

i
H. P. Kappler dr. ing. arh. ravan krov, toplinska zaštita, vrtni bazeni, privatni zatvoreni bazeni H. Hofmann prof. dr. ing. rasvjeta

B. Echterhoff dipl. ing. arh. ozelenjavanje krovova, vrtovi, ograde

Kod novog oblikovanja i obrade crteža sudjelovali su: T. Altrogge, St. Badtke, A. Briehan, A. Dummer, K. Fegeler, A. Graf, M. Menzel, I. Schirmacher, J. Valero, R. Walter, S. Wierlemann, D. Willecke. St. Vogel

^ ^

v.

U

i

t

y => sV í í

i'i
/

i

R. Eckstein dipl. ing. arh. akademik savjetnik dnevna rasvjeta

D. Lembke voditelj-graditelj, dr. ing., suradnik dipl. ing. P. Pastyk visoke škole, laboratoriji

R. S. Suchy dipl. ing. arh. upravne zgrade

P. Karle dipl. ing. arh. industrijske zgrade

2
-

S vmmmšam

Wolfgang Busmann dipl. ing. zračne luke

Jan Fiebelkorn prof. dipl. ing. kazališta

A. Kohler dipl. ing. arh. građenje bolnica, tehnika skladištenja, liječničke ordinacije

O. Muller dipl. ing. arh. građenje bolnica, tehnika skladištenja, liječničke ordinacije

IX

PROLEGOMENA

Ovaj je priručnik nastao iz podloga za moja predavanja na državnoj Građevinskoj visokoj školi u VVeimaru. Ona su se zasnivala na promatranjima, iskustvima i spoznajama iz prakse i istraživanja u čovjekovu okružju koja su potrebna pri projektiranju građevina, ali s otvorenošću prema novim mogućnostima i zahtjevima. Naime, mi s jedne strane stojimo na ramenima naših predaka, no s druge strane sve se kreće, mi smo djeca našeg vremena s pogledom u budućnost, a uz to je gledište svakog pojedinca često različito. Razlozi su u različitim sklonostima i naobrazbi; u utjecaju okoline; u sklonostima i njima odgovarajućem stupnju vlastitog formiranja proisteklog iz unutarnje pobude. Je li naša današnja tako "sigurna prosudba" uistinu konačno ispravna, ostaje neriješeno, jer je i ona uvjetovana vremenom. Iskustvo nas uči da kasnije vrijeme pravičnije sudi o tome nego naše koje nema potrebni odmak da bi se to sagledalo. Iz toga jasno proizlazi da svako spoznavanje mora sadržavati neke rezerve kako ne bi postalo zabludom. Unatoč svekolikoj težnji za istinom i objektivnošću, unatoč svim nastojanjima da se subjektivne zamisli kritički promotre i sumnje ne gurnu jednostavno u stranu, ostaje svako spoznavanje subjektivno i ovisno o vremenu i okolini. Opasnost od zablude može se izbjeći ako se spoznajom samo ustvrdi da nije ništa dovršeno, već da služi i podliježe životu, nastajanju i razvoju. Iz toga za učenika proizlazi duhovni stav na koji je Nietzsche mislio kad je rekao: "Samo onaj koji se mijenja ostaje samnom u rodu." Bitnost takvih spoznaja o vječnom nastajanju, u službi razvoja, jest u tome što ne daje gotove recepte, nikakve "gotove mudrosti u kutijama", nikakav "Canned VVisdom", već daje samo osnove, elemente i oslonce, a k tome i metode kombiniranja, konstruiranja, komponiranja i harmonije. Konfucije je to prije više od 2500 godina sažeo u rečenici: "Ja dajem mom učeniku jedan ugao, ostala tri mora odrediti sam." Rođeni arhitekt ili čovjek koji težnju prema građenju nosi u srcu začepit će si uši i zatvoriti oči ako mu se nametne rješenje nekog zadatka, jer on je tako pun vlastitih predodžbi i ideala da mu trebaju samo elementi kako bi se napregnuo da stvori iz njih cjelinu!. Tko je jednom stekao vjeru u sebe, uvid u odnose, igru sila, gradiva, boja i mjera, tko je u stanju usvojiti stvarnost pojave građevine, tko njeno djelovanje istražuje, kritički ispituje, u mislima pregrađuje, taj je na jedinom ispravnom putu prema najvećoj životnoj radosti koju osjeća samo istinski stvaralac. Ovo shvaćanje života neka mu pomogne u tome. Ono ga treba osloboditi svih poučavanja, u

krajnjem slučaju i od ovoga, i uputiti ga u vlastitu stvaralačku djelatnost, neka mu bude pomoć pri startu; kretati se - graditi mora svatko sam. Oblici našeg vremena nalaze se pri tome na istom putu kojim su koračali naši stari da bi došli do svojih divnih hramova, katedrala ili dvoraca, za koje nisu imali nikakvih predložaka, ali su odgovarali njihovim zamislima i željama, idejama i idealima koji-su bili bliski njihovoj čežnji. Već odgovarajuće sročen zadatak izaziva predodžbe koje kroz građevinsko - tehničke mogućnosti vremena i uz uvažavanje uvjeta okoline dobivaju konkretne oblike, koji pokazuju samo udaljenu sličnost s onime do tada poznatim. Te nove građevine mogu tehnički i funkcionalno biti znatno bolje od svih prethodnih ako odgovaraju uznapredovalu stupnju tehnike. One mogu i s umjetničkoga gledišta podnijeti usporedbu s istovrsnim građevinama prošlih vremena. Usporedi li se današnji industrijski kompleks, svijetao, prostran, prikladnih proporcija i vitke lagane konstrukcije, s manufakturom iz 18. stoljeća ili zanatskom radionicom 15. stoljeća, bit će i najuskogrudnijem konzervatoru očita nadmoć naših novogradnji. To znači: svagdje gdje graditeljski zadaci služe stvarnoj potrebi našeg vremena, mogu se od živućeg, vremenu prilagođenog arhitekta očekivati djela koja mogu podnijeti usporedbu s najboljim građevinama starih, dapače ih i zasjeniti. Zbog toga se treba u današnjoj visokoj školi ponajprije usredotočiti na razmatranje sadašnjosti i gledati u budućnost, a na prošlost se osvrtati samo koliko je nužno i korisno. To preporučuje i jedan od naših velikana, Fritz Schumacher, kad u svojim studijama o profesiji arhitekta opominje da se mladi student pri istraživanju prošlosti više gubi u razmatranjima da se naslovom takvim učenim sporednim natih zahtjeva doktora daje zavesti na skretanje preprema na razgraiz područja povijesti umjetnosti i putovima, jer se to događa

račun snaga koje su potrebne za ostvarenje široko stvaralaštva. graditeljskog

Suprotno tome ispravnije je dati studentu samo elemente, kako je to ovdje u Elementima jektiranja proučinjeno, pri čemu sam se trudio elemente pro-

jektiranja reducirati na uzroke, shematizirati ih i čak svesti u apstraktno, kako bih korisniku otežao kopiranje i primorao ga da stvarima udahne vlastiti oblik i sadržaj. Različiti će oblici ionako biti do neke mjere ujednačeni protekom vremena u kojem se ističe težnja prema zajedništvu iskazanom jednolikom usmjerenošću ljudi određenog razdoblja, pri čemu se prepoznaje stil vremena sa svojim trajnim obilježjem. Ernst Neufert

X

UPUTE ZA KORIŠTENJE KNJIGOM

Struktura knjige u rasporedu materijala prati prirodni slijed građenja. Mnoga su srodna područja smještena jedno do drugoga, ako nisu neki drugi važni razlozi zahtijevali udaljeniji razmještaj. Svi pojedini dijelovi građevine koji se javljaju u mnogim, iako ne baš u svim vrstama zgrade, obrađuju se zasebno. To vrijedi i za opće smjernice za pripremu, planiranje i ostale predradnje projektiranja. Iz toga je proizašlo 35 cjelina: Sadržaj stranica XI daje podrobniju podjelu navedenih cjelina i opis sadržaja pojedinih stranica. Popis pojmova stranica 634 uz pojedine karakteristične pojmove pokazuje i brojeve stranica na kojima se gradivo o njima može naći. Objašnjenje kratica i oznaka stranica 1 kratice se nisu mogle izbjeći jer se tako štedi prostor i pojednostavnjuje preglednost. Kad se primjenjuju nepoznate kratice, oblikovane su tako da pažljiv čitatelj uglavnom može shvatiti njihovo značenje a da ne treba tražiti objašnjenje na stranici 1. Posebna prednost za sve koji će se služiti ovim djelom jest u tome što je gradivo najvažnijih znanja o projektiranju i zgradarstvu sažeto u jednoj knjizi. Tlocrti, presjeci, oblici i tipovi primjeri su i samo nositelji brojeva. Oni sadrže uobičajene granične mjere, pri čemu je čovjek mjerilo svih stvari koje ga okružuju.

blagovaonicu prema uputama za gostionice na stranicama 456-457 ili za hotele na stranicama 464-468, eventualno predviđenu dvoranu s pozornicom prema uputama za kazališta na stranicama 475-484 te za akustiku na stranicama 136-138, razmisliti o ugradnji kinoprojektora prema stranicama 469-470.; dimenzionirati predavaonice prema uputama za visoke škole na stranicama 316-320, knjižnice prema uputama na stranicama 331-336, rasporediti urede prema stranicama 337-348, crtaonica i laboratorija stranicama 321-326, ugradnju trezora prema stranici 361, te garaža i parkirališta prema stranicama 435-477. 0 eventualno potrebnim stanovima za upravitelja zgrade, domara, kuhara itd. treba potražiti upute na stranicama 273-296, a oblikovanje, veličinu i opremu pojedinih prostorija vidjeti na stranicama 237-259. Vođenje prometnica i ograđivanje prikazuje se na stranicama 207-210, nasadi u vrtu i si. na stranicama 219-231, te na kraju o konstrukciji, položaju i načinu izvedbe stubišta i dizala na stranicama 199-205. Veličina i izvedba prozora i vrata prikazani su na stranicama 184-188. Temelji i hidroizolacija prikazani su na stranicama 67-71, zidovi i debljine zidova na stranicama 72-75, krovovi na stranicama 82-83, grijanje i ventilacija na stranicama 105-108, rasvjeta i insolacija na stranicama 143-152, modularne i normirane mjere na stranicama 60-61. Nužne usporedbene tablice za metarske veličine navedene u knjizi, prije svega za anglosaksonske mjere, nalaze se na kraju tekstualnog dijela, na stranicama 614-616. Temeljem ovih mnogovrsnih podataka razvija projektant brzo 1 sigurno građevinu, prilagođavajući se posebnim zahtjevima i uvjetima okoline, u skladu sa svojim osjećajem za vrijeme i način življenja.

KAKO SE DAKLE SLUŽITI OVOM KNJIGOM? Kao primjer uzeta je izrada upravnu zgradu. projekta ili pretprojekta za jednu

Treba pažljivo pročitati Upitnik na stranici 50. i potanko odgovoriti na postavljena pitanja, kao i na ona koja proizlaze iz nekog posebnog slučaja, iznaći temeljem navoda na stranici 352. odnose u kompleksu upravne zgrade, prema DIN-u 277 izračunati bruto k u b a t u r u prostorija, prilagoditi veličinu prostorija raspoloživoj predračunskoj svoti, te projektirati zgradu prema radnom procesu sa stranice 48; dimenzionirati, oblikovati i namjestiti primjerice

U knjizi su vektorskim strelicama " označeni crteži koji se na CDROM-u - Neufert, Bauentwurfslehre - Allgemeiner Bauentwurf nalaze kao grafike koje se mogu prenijeti u komercijalne CAD programe na PC - bazi i zatim dalje prerađivati.

XI

Objašnjenje oznaka Osnovne norme Osnovne mjere, odnosi mjera Projektiranje Organizacija građenja Elementi građevine Grijanje, ventilacija

1 2

Dječji vrtići, igrališta, prenoćišta za mlade Knjižnica, upravne zgrade, banke Prodavaonice, supermarketi samoposluživanja Tehnika skladištenja Radionice, industrijske građevine Adaptacije Poljoprivredni objekti, držanje životinja

327 331

27 44 51 64 105

Ostakljeni pasaži, tipologija . . . 363 368 376 380 402 404 421

Fizika zgrade, zaštita građevina . 123 Rasvjeta, osvjetljenje, staklo, dnevno svjetlo Prozori, vrata Stubišta, dizala Ceste, prometni prostori Vrtovi, rasadnici 143 177 193 206 219

Željeznice

Parkirališta, garaže, parkirni objekti, benzinske postaje, vatrogastvo 427 Zračne luke Ugostiteljski objekti Hoteli, moteli, kongresne zgrade Zoološki vrt Kazališta, kina, cirkusi, višenamjenski centar Sportski objekti Bolnice, liječničke ordinacije, građenje za invalide Starački domovi, centri za starije osobe Groblja Zaštita od požara Mjere, težine, norme Popis literature Kazalo pojmova 450 456 464 472 475 490 541 583 597 599 614 624 634

Kućne nusprostorije, ulazi . . . . 237 Gospodarske prostorije Kućne prostorije Zatvoreni bazen 241 250 261

Praonice rublja, uređaji za pranje 264 Balkoni 266

Putovi, ulice 267 Stanovi za odmor, vrste kuća, ekološko građenje, etažna gradnja, građenje drvenih kuća 268 Sanacija starih zgrada 299 Škole Visoke škole, laboratoriji, studentski domovi 307 316

Crkve, muzeji, sinagoge, džamije 586

XII

SADRŽAJ Objašnjenje oznaka
Objašnjenje oznaka i kratica 1 Krovni pokrovi Krovne konstrukcije - detalji Uspravni krovni prozor Izgrađena potkrovlja Ravni krov Ravni krov - detalji toplog krova Ravni krovovi - alternativni hladni krovovi Ozelenjivanje krovova Ozelenjivanje krova - detalji Ozelenjivanje krova - izvod: smjernice Saveza za krovne vrtove e. V. Građenje tekstilnim materijalima Konstrukcije od mreže užadi Ovješene i poduprte konstrukcije Prostorne rešetke - osnove Prostorne rešetke - primjena Katne konstrukcije Stropne konstrukcije Podovi 84 86 87 88 89 90 91 92 94 95 96 97 98 99 100 102 103 104

Osnovne norme
Sl jedinice DIN 198.476.829.4999 Nacrti Raspored nacrta Oznake za građevinske nacrte Odvodnja iz zgrade i zemljišta Vodovod i kanalizacija Plinske instalacije u visokogradnji Elektroinstalacije Tehnika osiguranja Crtanje 2 4 5 6 7 12 18 19 21 24 25

Osnovne mjere, odnosi mjera
Čovjek kao mjerilo i cilj Mjera svih stvari Dimenzije i potreban prostor Čovjek i vozila Čovjek i stan Klima u prostoriji Građevna biologija Oko Čovjek i boja Odnosi mjera - osnove Odnosi mjera - primjena Primjena: modularna koordinacija 27 28 29 31 32 33 34 37 39 40 42 43

Grijanje, ventilacija
Grijanje Skladištenje tekućih goriva Termoelektrana Hidroelektrane Solarna arhitektura Solarna energija Hladnjače Hlađenje i smrzavanje mesa Tehnika kondicioniranja zraka 105 109 110 111 112 115 116 117 119

Projektiranje
Dijelovi građevine kao posljedice obrade gradiva . . . . Građevinski oblici kao posljedica konstrukcije Nove konstrukcije i oblici Zgrada i oblici kao odraz vremena i načina života . . . . Postupak izrade Predradnje - suradnja investitora Upitnik 44 45 46 47 48 49 50

Fizika zgrade, zaštita građevina
Termoizolacija - pojmovi - mehanizmi Termoizolacija - difuzija vodene pare Termoizolacija - način građenja Detalji termoizolacije: vanjski zid Akustična izolacija Zračna akustična izolacija Zaštita od zračnog zvuka i od buke koraka Zaštita od vibracija - materijalni zvuk Akustičnost prostorije Gromobrani Antene 123 124 125 126 131 132 133 135 136 139 142

Organizacija građenja
Izvedba građevine Vođenje gradnje - osnovne mjere Osnovne mjere Osovinske mjere Modularna kordinacija Koordinacijski sustav, koordinacijske mjere 51 59 60 61 62 63

Rasvjeta, ovjetljenje, staklo, dnevno svjetlo
Rasvjeta Rasvjeta - flourescentne cijevi za reklamne ploče . . . . Staklo Sintetički materijali Dnevno svjetlo Sunčeva svjetlost 143 152 153 161 162 175

Elementi građevine
Temeljno tlo - temeljenja, građevne jame, rovovi Građevna jama - zaštita, jame, zemljište Razmjeravanje zgrade Zemljani radovi, radovi u tlu i temeljenje Izolacija građevina Dreniranje kao zaštita građevina Ziđe od prirodnog kamena Ziđe od umjetnog kamena Vanjski zidovi, niskoenergetski način građenja Vezovi zidnih opeka Kamini Dimnjaci Sustavi ventilacije Krovišta .... 64 65 66 67 69 70 72 73 76 77 78 79 81 82

Prozori, vrata
Nadsvjetla - svjetlosne kupole Prozori Prozori za stambena potrkovlja Čišćenje zgrade Vrata Posebna vrata Uređaji za zaključavanje Osiguranje zgrade i zemljišta 177 178 182 185 186 189 190 191

XIII

primjeri iz projekata 250 251 252 253 254 255 257 258 260 Visoke škole . ulazi Predprostor. dizala Stubišta Rampe . prometni prostori Ceste Biciklistički promet Autoceste Tramvaj.položaj u kući Kupaonice .detalji 261 263 Praonice rublja.zaštita od buke 206 211 213 214 215 217 218 Stanovi za odmor.osobna dizala za stambene zgrade dizala .posude i namještaj 241 243 244 245 248 Škole Škole Veliki prostori u gradnji škola 307 314 Visoke škole. .ogledni primjeri Staklenik Drveće i živice Vrtno jezerce Jezerce za plivanje Vrtovi . laboratoriji Kućne prostorije Spavaće sobe Spavaće sobe .puzavice i penjačice Vrtovi .elementi za postavu i ugradnju Blagovaonice .međunarodni primjeri Višekatne stambene zgrade Oblikovanje etaže Socijalni stanovi za iznajmljivanje Projektno rješenje etaže Galerijske stambene zgrade Terasaste kuće Skloništa 268 269 270 271 272 276 277 278 279 280 282 283 285 288 289 291 292 293 294 295 296 297 Vrtovi.vrste kreveta Spavaće sobe .ekološko građenje Stambene zgrade na padini Stambene zgrade. . igrališta Prenoćišta za mlade 327 328 329 XIV . prenoćišta za mlade Dječja obdaništa Pribor za igru. Pokretne staze Dizala .ograde Pergole. . Drvene kuće . igrališta. hotele. vjetrobran. kocke i šatora .položaj kreveta Spavaće sobe .izlaz za nuždu Pokretne stube .povišene i brežuljkaste lijehe Vrtovi .osobna dizala namijenjena pretežno za urede banke.zemljani radovi Vrtovi . gradska željeznica Prometni prostori Smirivanje prometa Prometni prostori . etažna gradnja Stanovi za odmor Kuće za odmor . smočnica Kuhinje Kuhinje .dizalo za male terete Hidraulična dizala Panoramska ostakljena dizala 193 196 198 199 200 201 202 203 204 205 Zatvoreni bazen Privatni zatvoreni bazen Bazen za plivanje . građenje drvenih kuća.oblik kvadrata.krevetske nište i zidni ormari Garderobe Kupaonice . ceste Putovi i ulice 267 Ceste.uređaji za pranje 264 Balkoni Balkoni 266 Putovi. dizal za bolesničke krevete Dizala .za trgovačke i poslovne zgrade . . .oprema Sanitarne kabine . potporni zidovi Vrtovi . stube.osiguranje padine Vrtovi .predavaonice Crtaonice Studentski dom Laboratorij 316 321 322 323 Dječji vrtići.zavojita stubišta Ljestve za bijeg . uređaji za pranje Praonice rublja . velike Stambene zgrade .uporaba kišnice Vrtni plivački bazen Stambene kuće s plivačkim bazenom u vrtu 219 221 222 223 226 227 228 229 230 231 232 234 235 236 Kućne nusprostorije.predgotovljavanje Kupaonice . ulaz Ulazi.SADRŽAJ Stubišta. staze. studentski domovi. garderobe Hodnici Spremišta 237 238 239 240 Sanacija starih zgrada Sanacija starih zgrada Očuvanje i sanacija 299 304 Gospodarske prostorije Prostorije za kućanstvo Spremište. ekološko građenje. vrste kuća. rasadnici Vrtovi .vrtne kuće Građenje drvenih kuća Položaj kuće Gradnje stanova Stambene zgrade u nizu Dvojne stambene zgrade Atrijske kuće Stambene zgrade Stambene zgrade sa zimskim vrtovima Stambene zgrade . .

isporuka robe 370 Zone ispred blagajni i centar svježe robe (tržnica) . banke Knjižnica 331 Upravne zgrade .dimenzioniranje.parkiranje i okretanje Utovarne rampe Rampe.dimenzioniranje. konstrukcija 349 Upravne zgrade . tehnička oprema građevine 350 Upravne zgrade .primjeri 354 Primjeri upravnih zgrada .dimenzioniranje. kina. samoposluživanja Prodavaonice 368 Prodavaonice za živežne namirnice 369 Prodavaonice .dimenzioniranje. . garaže. parkirni objekti.okretanje Teretna vozila .dimenzioniranje.SADRŽAJ Knjižnica. višenamjenski centri.držanje iz hobija Držanje peradi Staje za tov svinja Staje za rasplodne svinje Staje za konje i držanje konja Uzgoj goveda Uzgoj goveda . držanje životinja Nastambe za male životinje . podizne platforme Garaže Nadstrešnice za osobna vozila Garaže i parkirni objekti Parkirne građevine Parkiranje i parkirne građevine Parkirne građevine Benzinske postaje Odmorišta 427 429 432 434 435 437 438 439 440 441 442 443 444 445 446 447 449 Ostakljeni pasaži. uređenje prostora za sjedenje 347 Upravne zgrade .organizacija tlocrta 353 Upravne zgrade . supermarket's. tipologija Tipologija Povijesni primjeri Primijenjeni primjeri Pokrivanje staklom. razdioba prostora .osnove tipologije 341 Upravne zgrade . 344 Upravne zgrade . vertikalni elementi 357 Banke .osnove 337 Upravne zgrade .primjeri.dimenzioniranje: potrebne površine . stacionaran 475 485 487 488 489 Adaptacije Adaptacije 402 XV . . tova mi mostovi.tov bikova Uređenje gospodarstva Klima u staji 404 407 408 410 411 413 414 415 420 Željeznice Kolosijeci Odpremanje robe Putnički kolodvori 421 424 425 Parkirališta.visoke zgrade 355 Uredske zgrade . cirkusi Kazalište Kinematograf Višenamjenski centar Drive-in kina Cirkus. radna mjesta s ekranom 351 Upravne zgrade . upravne zgrade. površine za namještaj 352 Upravne zgrade . prozirni krovovi 363 364 366 367 Prodavaonice. kongresne zgrade Hoteli Hotelske kuhinje Motel Kongresne zgrade 464 467 469 470 Zoološki vrt Zoološki vrt i akvarij 472 Kazališta. benzinske postaje. odlaganje odjeće 380 382 386 389 390 392 395 396 397 398 399 400 401 Hoteli. 345 Upravne zgrade .dimenzioniranje. moteli. industrijske građevine Stolarska radionica Tesarski i drvoprerađivački pogoni Autoservisi Autoservisni pogoni Pekarnica Industrijske građevine Transportna i skladišna tehnika Hale Višeetažni objekti Sanitarne prostorije Uređaji za pranje Sanitarni uređaji Garderobe. vatrogastvo Autobusni kolodvor Vatrogastvo i vatrogasne zgrade Vozila Teretna vozila Parkirališta Teretna vozila . 373 Klaonica i skladište 374 Mesarski centar 375 Zračne luke Tehnika skladištenja Visoka skladišta Projektiranje / logistika Sigurnosne odredbe Sustavi regala 376 377 378 379 Zračne luke 450 Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti na kotačima Restoranske kuhinje Velike kuhinje 456 458 459 462 Radionice.općenito 360 Banke .trezori 361 Poljoprivredni objekti.

patologija Bolnice . uređaji za gašenje pjenom Uređaji za odvod dima i topline Instalacije vode za gašenje.sigurnosni uvjeti Bolnice .nuklearna medicina. muzeji. manježi Skijaška skakaonica Klizališta Brzo trčanje na koturaljkama Biciklistički kros .izdvojeni prostori Područje intenzivne njege Područje njege Područje liječenja .područje uprave Bolnice . 607 608 . vrata. norme Mjere i težine Odnos njemačkih i engleskih mjera Pretvaranje engleskih mjera u milimetre Stalna opterećenja 614 615 616 617 Popis literature Kazalo pojmova 624 634 XVI . . dizala Bolnice .porodništvo Bolnice .terapija zračenjem Laboratorij. ambulantne operacije Bolnice . Okna dizala F90 Ponašanje građevnih materijala i elemenata u požaru 602 603 604 . liječničke ordinacije. funkcijska dijagnostika Fizioterapija 541 542 543 544 546 547 548 550 552 554 555 556 557 558 559 560 561 565 566 568 569 Zaštita od požara Preventivna zaštita od požara 599 Uređaji za dojavu požara 600 Sprinklerski uređaji 601 Uređaji za gašenje prskanjem vode. tornjevi Sinagoge Džamije Muzeji Muzeji . uređaji za gašenje pomoću C02 Uređaji za gašenje prahom.primjeri iz Njemačke 586 588 590 591 592 593 595 596 Groblja Krematoriji Groblja 597 598 Bolnice. protupožarne pregrade .nastava i istraživanje Bolnice . . težine.hodnici.operacijski odjeli Glavne prostorije operacijskog odjela Postoperativna njega Operacija .posebna područja njege 570 571 575 576 577 578 580 581 582 Starački domovi.planiranje izgradnje Bolnice . sinagoge.ambulanta Posebne bolnice Bolnice .njega rodilja i novorođenčadi Bolnice .područje opskrbe Bolnice . džamije Crkve Orgulje Zvona. . građenje za invalide Liječničke ordinacije Skupne ordinacije Građenje za invalide Građenje za invalide .općenito Bolnice .opći pregled Igrališta Lakoatletski objekt Prostorije za fitness Teniska igrališta Minigolf Igrališta za golf Jedrilicarski sport .stan Životni prostor bez zapreka Bolnice .dvorane za gimnastiku i igre Badminton Skvoš(squash) Kuglane Zatvorena kupališta Otvorena kupališta Zatvorena i otvorena kupališta Sauna Dvorane za igre 490 491 492 494 498 500 502 504 506 509 510 511 513 514 516 517 518 .međunarodni primjeri Muzeji . stubišta. 611 Mjere.BMX Streljane Sportske dvorane . centri za starije osobe Domovi za starije osobe 583 Crkve.oblici građevina Bolnice .red mjera Bolnice .SADRŽAJ Sportski objekti Stadion Stadion . 520 526 527 528 529 534 535 537 540 Dnevne klinike.marine Veslački sport Objekti za vodene sportove Objekti za jahanje.

z. postotak promil promjer gornji rub gornji rub poda gornji rub tračnica mjerilo po (na pr.O. podjela 360 st. GRZ GFZ BMZ BP FH GE Gl ekvivalentno | prostorije za trajni [ boravak ljudi iskaz površina pod zgradom iskaz površina etaža iskaz količina pri građenju plan izgradnje visina sljemena područje obrta industrijsko područje # * X / _L V (0 CD = 400 D = 500 DC = 600 DCC = 700 DCCC = 800 CM = 900 M = 1000 MCMLX = 1960 A ^ A tt U CAD-fähige Abbildung auf der CD-ROM Nufert. dgl. VDE u.I. A.o. DIN njemačke industrijske norme Elt električno LNA lake bešavne cijevi erw. sog. usporedno 1 2 3 4 5 og PC Pd S Schlz spavaća soba Si sjedeće mjesto Sk tajnik. približno slično eventualno prema općenito relativno vidjeti dalje usporediti postoji i tako dalje savez njemačkih inž.v. kratice DIN 1301 i 1302 1012 lfdm • Grčki alfabet 10 cm 12 mm (mala povišena brojka znači mm) tekući metar engleski palac (col) engleska stopa visina ili visoko širina ili široko površina sat minuta ili u minuti sekunda ili u sekundi sve oznake stupnjeva Celzija (K) energija količina topline sila tlak.OBJAŠNJENJE OZNAKA I KRATICA Kratice i oznake u tlocrtima DIN 1356 Ankl Anr Ar B Bch Bd Bik Br D Dg Dga Di Du Dz garderoba pripremanje ostava kupaonica knjižnica pod balkon ured služinska soba tavan krovni vrt trijem tuš soba za dame prizemlje roditelji blagavaonica hodnik gostinjska soba zelenilo garaža soba za grijanje grijanje kuhinja podrum podrumska etaža odlaganje odjeće prostor za ugljen prostor za kovčege dječja soba djevojačka soba soba za muziciranje niša gornja etaža pergola parkirna površina ormar A. (gegf. spez.M. Niedrw.A. t/m = tona po metru) nominalna širina A a (a) Eg Elt Ez Fl Gä Gfl Ga Hz Hzg K Ke Kg Kl Ko Kr Kz M Mz N BauNVOodredbe o korištenju građevine BEL graditeljsko projektiranje graditeljska regulativa BOL propisi o ustupanju građenja VOB MBO zbirka građ. usporedno protusmjerno.Allg. propisa Zakon o građenju BO odnosno bzw. radna zajednica za industrijsko građenje Mjerne jedinice. vgl.M. i tako dalje äq. Lit. i. oko sukladno slično (i za ponavljanje riječi) neizmjerno usporedno jednako i usporedno nije identično puta. rel. i daljnji (i ostali) ggf. ca. UBA UW @ EQ cf $ Hochw.. 1 vidjeti popis literature muškarci žene visoka voda mala voda najviši vodostaj obrada podataka elektronička obrada podataka srednje.B. DV EDV i. s. R. poželjno entspr.u.) prema prilikama IBA osovinski razmak u industrijskoj izgradnji = 2. Stud. Bauentwurfslehre Allgemeiner Bauentwurf 1 . pod uvjetom specifično vidjeti prije tako zvano popis literature i slično ultraljubičasto alfa B ß (b) beta r y (g) gama A 5 (d) delta E E (e) epsilon zeta H T| (e) eta e e (th) thêta i i (i) jota K K (k) kapa A X (D lambda M n (m) mi H ili h B ili b Fl h Min ili min S ili s 12° J Ws N Pa 2° 3' 4" % ili vH %0 Z ç (z) N v (n) H %(x) 0 o (o) n u (P) p p (0 ni ksi omikron Pi ro I a (s) sigma T x (t) tau Y u (y) ipsilon <J) < (ph)fi ) j © OK FO SO M / NW X X (ch) hi y y (pß) psi Q to(o) omega Matematičke oznake > Rimski brojevi I= II = III = IV = V= VI = VII = VIII = IX = X= XV = veće od veće ili jednako manje od manje ili jednako suma (zbroj) kut sinus kosinus tangens kotangens prosječno. tajnica So sin Sp smočnica Spi sudoper Sz soba za igru ukopana garaža Tg kći To Tr terasa Tz soba za čaj Vr predsoblje Vrr spremište Wa praonica WC zahod Wf vjetrobran Wg zimski vrt Wr čekaonica Wt gospodarska prostorija Wz dnevni boravak Zi soba glavni ulaz pomoćni ulaz stubište dizalo sjever > < < I sin cos tan ctg = » 6 7 8 9 10 15 100 150 200 300 c= CL = * « e ~ 00 cc = ccc = II H. propisi pokrajine Hessen RT dio prostorije etc. s. pritisak i 2 stupnja. gem. usw. građev. prosječno oko. 3 minute.U. el. ggfs. U. HHS. { 4 sek. obujam prostorni kut korijen konačni prirast sukladno trokut istosmjerno.25 propisi o HTZ slika br. pomnoženo sa podijeljeno okomito volumen.G. vorh.50 S. srednje jednako identično jednako različito približno.d. evtl. odgovarajuće ff. UV stranica student (ica) osovinski razmak u građenju smještaja = 1.

8598 m K/W X = 1 kcal/m h K k = 1 kcal/m2h K 2 a = 1 kcal/m h K = 1. a Weber i kao Voltsekunda (VS) Nazivi i oznake izvedenih SI .163 W/m 2 K = 1.osnovne jedinice Veličina koja se mjeri duljina površina obujam m m2 m3 kg N Pa Pa bar °C K - Jedinica u mređunarodnom mjernom sustavu (SI .1 = 1 m 2 s*1 (= 1 m 2 /s) (9) (9) (%) (-) (cm) (g/m2hPa) (m2hPa/g) (W/mK) (W/mK) (DM/kWh) Primjeri za "izvedene SI . s ~ Kelvin kandela mol K cd mol Decimalni odnosi i njihove skraćene oznake T (tera) = 1012 jedinica (bilion) G (giga) = 109 jedinica (milijardu) M (mega) = 106 jedinica (milijun) k (kilo) = IO3 jedinica (tisuća) h (hekto) = 100 jedinica da (deka) =10 jedinica d (deci) =1/10 jedinice su: c m M n P f a (cent) (mili) (mikro) (nano) (piko) (femto) (ato) = = = = = = = 1/100 stotinka jedinice 10~3 (tisućinka jed. s kg Za označavanje decimalno višestruke vrijednosti smije se navesti samo jedan znak ® Decimalni višekratnici i dijelovi jedinice (?) S! .3 0.sustavu (§) Preračunavanje tabličnih vrijednosti na nove mjerne jedinice . Nm Wh kWh W W * od 1975 propisano (i) Preračunavanje osnovnih jedinica (m 2 K/Wcm) veličina toplotnog otpora specifični toplinski kapacitet vrijednost akumuliranja topline koeficijent uzdužnog produljenja koeficijent razmaka tlak tlak (djelomični) pare količina pare količina kondenzata relativna vlažnost zraka veličina otpora difuziji (faktor otpora difuziji) ekvivalentna debljina sloja zraka (otpor difuziji) koeficijent propuštanja vodene pare (propustljivost za vodenu paru) otpor propuštanju vodene pare faktor položaja faktor položaja slojeva zraka cijena grijanja s a ß P P o 9o 9k V 1m 1m 1 kg 1 kg 1m (5) m = 1 m2 1 m 1 s . količina topline) snaga (zračenje energije ili topline) Ws.6 MJ Watt Watt Faktor preračunavanja a) toplinska izolacija Oznaka Jedinica t At (°C.8 133.163 W/m 2 K = 1 kg/m3 = 0.1 N/mm2 H (m2) A r al (m) (dB) = 1 kg/m3 = 1 kp/m3 = 1 kp/cm2 © 2 Fizikalne oznake u SI .jedinica Ev da S' R 1 N * 1 s x 1 m 2 = 1 Nsm2 1 rad x 1 s 2 = 1 rad s' (= 1 rad/s) 1 A « 1 s = 1 As = 1 C 1 As/V = 1 C/V = 1 F R m R' LSM Primjeri za SI .3 (= 1 kg/m 3 ) 1 m 1 s . metar kvadratni metar kubni metar kilogram Newton = 1 kg m/s 2 Pascal = 1 N/m2 bar = 100 000 Pa = 100 000 N/m stupanj Celzijus (samo kao temperaturna Kelvin* skala) Wattsekunda = Joule = Newtonmetar Wattsat = 3. m.01 kfl/m 3 = 0. električne reaktivne snage Var (ver).sustav) propisano od 1978. K) Značenje (u zagradi ranije oznake) temperatura razlika temperature količina topline sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline) ekvivalentna sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline) koeficijent propuštanja topline (veličina propuštanja topline) koeficijent predaje topline (veličina predaje topline) koeficijent prolaza topline (veličina prolaza topline) koeficijent toplinske izolacije otpor predaji topline otpor prolazu tipline masa sila tlak 9.J.iX HV P 1 W = 1 J/s 1 Wb = 1 Vs b) akustička izolacija X f f„ (m) (Hz) (Hz) (Hz) (N/cm2) (N/cm3) (dB) (dB) (dB) (dB) (dB) valna duljina frekvencija granična frekvenicija rezonantna frekvencija dinamički modul elastičnosti dinamička krutost veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) u laboratoriju srednja vrijednost akustičke izolacije (zračni zvuk) građevinska veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) mjera zaštite od zračnog zvuka normirana razina materijalnog zvuka veličina poboljšanja nekog sloja obloge stropa mjera zaštite od materijalnog zvuka stupanj apsorpcije zvuka ekvivalentna površina pasorpcije zvuka polumjer odjeka sniženje razine zvuka (7) (ö) Watt se može pri navođenju električne prividne snage označiti kao voltamper (VA).3 = 1 kg m .) IO"6 (milijunti dio) 9 IO(milijarditi dio) 12 10(bilijunti dio) 15 10(bilijarditi dio) 10-18 (trilijunti dio) kg.jedinica Ln V/M TSM a (dB) (dB) Otpor propuštanju topline Veličina toplinske provodljivosti Veličina prolaza topline Veličina prelaza topline Zapremisnka gustoća Računska težina Tlačna čvrstoća 2 2 1/A = 1 m h K/kcal = 0.Osnovne veličine 1 Duljina 2 Masa 3 Vrijeme 4 Jakost električne struje 5 Temperatura (termodinamička temperatura) 6 Svjetlosna jakost 7 Količina tvari Naziv osnov.163 W/m K = 1.jedinice izvedene između osnovnih i izvedenih SI .2 = 1 kg m s -2 (= 1 kg m/s -2 ) 1 m .98 1 10 4186 1.Oznaka ne jedinice metar kilogram sekunda m kg s Definicija na temelju Valna duljina zračenja kriptona Međunarodni prototip Trajanje perioda zračenja cezija Elektrodinamička sila između dva vodiča Trojna točka vode Zračenje pri skrutnjavanju platine Masa molekule U definiciji sadržane SI jedinice - OSNOVNE NORME SI JEDINICE System Internationale d' Unites-» QP - - Amper A kg.6 KJ kilowattsat = 103 Wh = 3.163 (K) (Wh) (W/mK) (W/mK) (W/m K) (W/m2K) (W/m2K) (m2K/W) (m2K/W) (m K/W) (Wh/kgK) (Wh/m3K) (1/K) (mK) (Pa) (Pa) 2 2 q X X A a k 1/A 1/a 1/k D' c temperatura rad (energija.163 1.jedinice" međusobnom kombinacijom osnovnih jedinica ^ M-d Coulomb 1 C Farad Henry Hertz Joule Lumen Lux Newton 1F 1H 1J 1 lx 1N = 1 As = 1 As/V = 1 Vs/A = 1 Nm = 1 Ws = 1 Im/m 2 = 1 kg m/s 2 Ohm Pascal Tesla Volt Watt Weber 1 n = 1 V/A = 1/fi = 1 Wb/m 2 = 1 W/A Ao 1/A0 1 Pa = 1 N/m 2 1T 1 V Siemens 1 S 1 Hz = 1 s~1 =(1/s) 1 Im = 1 cd sr (.163 736 1.1 = 1 m s -1 (= 1 m/s) 1 s"2 = 1 m s"2 (= 1 m/s2) 1 m 1 s .

6 MJ PSh = 2.662 gon 1 pla = 2 ji rad 1L = 1/4pla = (ti/2) rad 1° = 1L/90 = 1 pla/360 = it/180 rad 1'= 1760 1"= 1760= 173600 1gon = 1 q = 1L/100 = 1 pla/400 = = jt/200 rad 1 c = 10" 2 gon 1 cc = (10~2) c = 10 -4 gon 1 1 1 1 1 in = 25.80665 N/mm2 W. energija P Joule Newtonmetar Watt J Nm J W 1 1 1 1 1 1 J = 1 Nm = 1 Ws = 107 erg kWh = 3.temp. površina presjeka. E Joule kWh KS .72) Oz. col. u sekundi U/s r/min okretaja u minuti U/min km/h čvor kn =2xf a =2xn 1/s = t/s = U/s Zidane opeke DIN 105 (izdanje 7.jedinicama (SI = Systeme Internationale d'Unites). čvrstoća Rad. trajanja periode Kružna frekvencija Kutna brzina Broj okreta.K novo B5 B 10 B 15 B 25 B 35 B 45 B 55 LB 10 LB 15 LB 25 LB 35 LB 45 LB 55 LB 2 LB 5 LB 8 Z 25 Z 35 Z 45 Z 55 AB 5 AB 12 AB 20 BSt 220/340 BSt 420/500 BSt 500/550 Kut u ravnini L gon novi stupanj nova minuta nova sekunda 9 a cc in ft fathom mil sm Duljina / metar m mikrometar milimetar centimetar decimetar kilometar nm mm cm dm km palac.Naziv naka rad puni kut grad minuta sekunde gon Oz.69) Sila Sila teže F G Newton N din pond kilopond megapond kilogram .72) Cement DIN 1164 dio 1 (izdanje 6.296° = 63.q kvadratni metar m2 ar hektar a ha I 3 Normni kubni m.0980665 N/mm kp/mm 1 kp/mm2 = 9.80665 * 10"3 N 1 kp = 9.3 GB 4. brzina okretanja Brzina Ubrzanje gravitacije Masa.4 LLB 4 LLB6 LLB12 Hbl 2 Hbl4 Hbl 6 V2 V4 V6 V 12 HD 4 HD 6 6 12 20 28 V 1 m/s = 3.45359237 kg 1 pf = 0.°Rk 0 = 7 . T 0 A6 ili AT 0F Kelvin K stupanj Celzijusa °C °C stupanj Kelvina stupanj Rankina stupanj K 0R stupanj Fahrenheita stupanj Rea. okret.15K A0 = A7.sat erg kalorija kilopondmetar PSh erg cal kpm Količina topline Q Okretni moment U Moment savijanja Mb Snaga.73) Plinobeton DIN 4223 (izdanje 7.72) <2} —/ Površina.76) Mehaničko naprezanje.76) Puni bolokovi od lakog betona DIN 18152 (izdanje 7.72) Opeka za stropove i zidne panele DIN 4159 (izdanje 10. energija a Newton po metru kvadratnom N/m2 Newton po milimetru kvadratnom J kilovatsat Blokovi od plinobetona DIN 4165 (izdanje 12. interval vremena trajanje sekunda s minuta sat dan godina min h d a Skraćene oznake za građevinske materijale uzevši u obzir definiciju čvrstoće Građevinski materijal .72) n Mz 2 Mz 4 Mz 6 Mz 8 Mz 12 Mz 20 Mz 28 Mz 39 Mz 52 Mz66 KSV 6 KSV12 KSV 20 KSV 28 Rz 12 Rs 12 Rz 20 Rs 20 R 28 R 39 HSV HSV HSV HSV G2 G4 G6 GB 3.72) < ? m 1g = 10" 3 kg 1 t = 1 Mg = 10 3 kg 1 pd = 0.6 106 J = 3.73) Laki porozni beton za zidove DIN 4232 (izdanje 1.sila Puna opeka za visoke peći DIN 398 (izdanje 6.75) Šuplji bolokovi od lakog betona DIN 18151 (izdanje 11. recipročna vrijedn. pri tome vrijedi: grd 1 K = 1 °C = 1 grd u jednadžbama treba primijeniti 0 F = % 0 + 32 = 9/s 7 .Mjerne jedinice u graditeljstvu Ozakonjenje SI .65 N Zidni blokovi i zidna opeka za slobodnostojeće dimnjake DIN 1075 (izdanje 8.73549675 kW Teromdinamička temperatura Celzija temperat.6km/h 1kn = 1sm/h = 1. vrijedi međunarodni mjerni sustav sa SI . težina (kao rezultat vaganja) f Hertz Hz 1 Hz = 1/s pri navodu frekvencija u jednadžbama veličina a 0) 0) recipročna sekunda radijan u sekundi recipročna sekunda metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat kilogram 1/s rad/s 1/s okret. Nm cbm Kubni metar 1 a= ^ m 2 1 ha = 104 m 2 11 = 1 dm 3 = 10" 3 m 3 1 Nm3 = 1 m 3 u normiranom stanju cbm = 1 m 3 1 1 1 1 min = 60 s h = 60 min = 3600 s d = 24 h = 86400 s a = 8765.7 0 7 0 = 273.459. (inch) stopa (foot) hvat (fathom) milja(mile) morska milja Laki beton (vidjeti "Richtlinien für Leichbeton und Stahlleichbeton mit geschlossenem Gefüge") (izdanje 6.ira °K 1 °K = 1 K 1 °R = 5/s K °R.163 10"3 Wh kp m = 9. OSNOVNE NORME SI J E D I N I C E QP Veličina Simbol u formuli SI jedinic a Naziv radijan Zakonska jed nica Stara jedinica Oznaka Međustobni odnosi 1 rad = 1 m/m = 57.72) N/ mm2 2 2 kp/cm2 1 kp/cm = 0. Temperaturni interval i temperaturna razlika Fahrenheit temperatura Reaumur . O d 1.80665 N 1 t = 9806. i 1977.jedinica uslijedilo j e postupno između 1974.1888 J = 1.852km Beton DIN 1045 (izdanje 1.8 h = 31. 1 °R = 5/4 °C ZWT12 ZWT18 ZWT24 ZWT38 © S! . m/s m/s2 gal Kg gram tona 9 t pond funta cent metarski cent Gal kilometar na sat r/s okret.4mm ft = 30.Naziv naka pla pravi kut stari stupanj Građevinski materija! .64780 10s J erg = 10~7 J cal =4.344m sm = 1. siječnja 1978.48cm hvat = 1.557 106s V kubni metar m3 litra t Vrijeme.75) Opeka od vapna i pijeska DIN 106 (izdanje 11.58) Rešetkasti bolokovi od lakog betona DIN 18149 (izdanje 3.sila tona .70) Anhidritna veziva DIN 4208 (izdanje 10.K novo Frekvencija. po sek.67 °F °R 0R = 4/5 0.62) Betonski čelik DIN 488 dio 1 (izdanje 4.69) DIN 105 dio 2 (izdanje 1.71) Šuplji blokovi i šuplji T-blokovi od betona sa zatvorenim šupljinama DIN 18153 (izdanje 8.5 kg 1 ztr = 50 kg 1dz = 100kg dyn P kp Mp kg t 1 N = 1 kg/m/s2 = 1 Ws/m = 1 J/m 1 dyn = 1 g cm/s2 = 10-5 N 1p = 9.852hm/h 1 Gal = 1 cm/s2 = 10'2m/s2 Opeka visoke čvrstoće DIN 105 dio 3 (izdanje 7.jedinice i zakonite jedinice (izvod za graditeljstvo) © Skrećene oznake za gređevinske materijale s izmjenom definicije čvrstoće u 5% fraktilu 3 .80665 J 1 W = 1 J/s = 1 N m/s = 1 kg m2/s3 konjska snaga PS 1 PS = 0. površina zemljišta Volumen Normni volumen A.8288m mil = 1609. po min.65 N 1 kg = 9.80665 N 1 Mp = 9806.

829. Registratori. Formati reda C su geometrijske srednje mjere redova formata A i B @ © + (6) Trakasti formati nastaju uzdužnim dijeljenjem glavnih formata na polovice.841 m duljina stranice y = 1. obrezane knjige ® -> ® Za "špigl" sloga i širine slika normiranog formata A4 vrijede prema DIN 826 gore navedene norme -» (10) 4 . -81 najveća širina slike . četvrtine i osmine (kuverte. © Trakasti formati I—I—I 1/81/8 1/4 A/4 © © Registrator Trakasti format A4 •210. koju je dijelio prema odnosu strana: x : y = V2 x •y = 1 (3) duljina stranice x = 0.5 u cicerima Širina "špigla" Visina "špigla" (bez naslova kolumne) Razmak između "špalti" 37 55 1 37 18 38 551/2 u [mm] 167 247 5 167 81 16 27 20 30 14 25 19 28 171 250 (8) Blok. Uzdužna polovica Uzdužna četvrtina Uzdužna osmina Uzdužna polovica itd. bit će listovi nešto manji.format. npr. C predviđeni su za posebne veličine papira. ali korice moraju točno odgovarati normiranom formatu. Red formata A nastaje dijeljenjem (na polovice) ili udvostručavanjem temeljnog formata -» © + (D Dodatni redovi B. ali ako Format Oznaka 1/2 A4 A4 1/4 A4 A4 1/8 A7 A7 1/2 C4 C4 114x324 9 x 105 52 x 297 mm 105 x297 postoji perforirani rub bit će listovi uz taj rub odgovarajuće manje dimenzije (§) Povezane i obrezane knjige i časopisi imaju točno normirani format. normirana mjera donja margina Donja margina (donji rub papira).) Kartice za kartoteke točno odgovaraju normiranom formatu. Ako je pri uvezivanju potrebno još jedno obrezivanje. Ovaj pak utječe na razvoj tlocrta. normirana mjera Gornja margina (gornji rub papira). Standardne formate razvio je dr. bilježnice i mape reda A.476. normirana mjera Vanjska margina (vanjski rub papira). @ Širina korica ovisi o postupku uvezivanja.širina "špigla" gornja margina. normirana mjera (9) Uvezane. blok za kopije Najveća širina slike preko dvije "špalte" Najveća širina slike u jednoj "špalti" najveća širina slike 167 Unutarnja margina (polovica trake za uvez).189 m uredskog 0 — ( 3 ) Temeljni formati Format klasa 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Red A 841 2 1189 594 2 420 2 297 2 210 2 148 2 105 2 74 2 52 2 37 2 26 2 18 2 13 2 841 594 420 297 210 148 105 74 52 37 26 18 Red B 1 000 2 1414 707 2 1000 500 2 353 2 250 2 176 2 125 2 88 2 62 2 44 2 31 2 22 2 15 2 707 500 353 250 176 125 88 62 44 31 22 Red C 917 2 1297 648 2 485 2 324 2 229 2 162 2 114 2 81 2 57 2 917 648 458 324 229 162 114 81 Temeljni format (pravokutnik površine 1 m 2 s naprijed navedenim stranama) daje osnovu za redove formata. fascikli širega su formata od onog kojemu su namijenjeni kad se radi o uređaju za pričvršćivanje. S obzirom na mogućnosti razvrstavanja.4999 y/2 Informacija: DIN Deutsches Institut fur Normung e. V. Porstmann iz površine od 1 m 2 . Prema tome je za projektanta posebno važno poznavati DIN . Berlin Normirani formati danas su osnova za oblikovanje namještaja. B. mape.OSNOVNE NORME DIN 198. crteži itd. C @ DIN 821 @ Formati reda B su geometrijski središnji formati prema formatima © Dodatni redovi Blokovi i blokovi za kopije točno su normirani glede formata. imaju istak na gornjemu rubu. Za širinu treba po mogućnosti odabrati dimenzije iz redova A. natpisi. kuverte.

na gradilištu.~~ ÍF Držeći se navedenih pravila može se formatizirati bilo koju veličinu lista. 5. 2. 4. (3) Razmak sastavnice a do ruba nacrta iznosi: kod formata AO . tako da se dio na kojem je sastavnica nađe na vrhu.8 x 21 cm. Polazeći od strane a nacrt se poklapa ulijevo u širinama od 18.I |" I ^ I © Mjere i sheme preklapanja 5 . Nastale trake preklapaju se počev od ruba b. treba se preostatak preklopiti po polovici. n-. Za pojačanje perforiranog i uvezanog ruba nacrta može se na nje(4) Veličina DIN A3 govu poleđinu nalijepiti komad kartona veličine A5 = 14. 3.18.1 250. 1. 476 Norme za nacrte olakšavaju arhitektu sređivanje nacrta u atelijeru.5 cm.5 cm. Kod malih se nacrta dopušta rub za uvez širine 25 mm. a korisno je upotrijebiti šablonu 21x29. 900.7 cm. 6 itd. mm 841x1189 594x841 420x594 297x420 210x297 148x210 Veličine listova Ako se iz jedne role moraju rezati svi formati do A0. 1 560 mm 250. a za toliko je korisna površina nacrta manja. Od točke c previja se trokutasti dio crteža prema natrag (pregib 2) kako bi od konačno složenoga nacrta bilo uvezano ili probušeno samo polje lijevo dolje označeno križićem. 660. Isječak DIN A4 Broj jednakih polja pri veličini lista A0 A1 A2 A3 16 12 12 8 8 6 8 6 120-®- © a b lib Podjela za A4 4 4 ( D Veličina DIN A4 ( f ) Podjela na polja DIN A 3 a i CL Q. Na početku savijanja mora se svakako održati širina od 21 cm (prvi pregib).OSNOVNE NORME NACRTI DIN 824. potrebna je ši• neobrezani format • linija na nacrtu.C-. Ako po odbitku prvoga dijela nacrta širine 21 cm preostali dio nije širok za parni broj 2. Uski formati mogu se iznimno dobiti nizanjem istih ili susjednih formm 880x1230 625x880 450x625 330x450 240x330 165x240 Veličine lista prema DIN 4 7 6 red A Format: neobrezani sirovi list Format: obrezani gotovi list mata svog reda.A6 = Normirani nacrt DIN A 0 DIN A1 DINA2 DIN A3 D I N A4 DINA5 5 mm. Od uobičajenih širina rola mogu se za red A upotrijebiti: za crtaći i transparentni papir (iz toga izvedeno zapauspapir rina role 900 mm. isporuci i arhiviranju.7 cm.5 * 29. Produženi standardni formati preklapaju se u istom smislu. Sastavnica mora uvijek biti gore i u pravilnom položaju. obrezivanje kopije Za uvezivanje u fascikl ili korice formata A4 treba nacrte saviti i složiti prema (f). Obrezani originalni nacrt ili kopija moraju odgovarati formatima reda A 0 . 4. za što je korisno primijeniti šablonu 18. 1 500. Dio nacrta koji se ne uklapa presavija se po polovici.A3 = 10 mm s © © kod formata A4 .1200 mm. 900 mm) 650. pri dogovorima.

perspektiva itd. 1:5. Sastavnica sasvim desno na 0 sadrži: 1. u novije vrijeme . KOTE I OSTALE OZNAKE (prema DIN 406. 54 2.» BOL QP . tlocrt. 1:1000. 823. za odgovarajući slučaj ime (potpis) glavnog izvoditelja radova.). nezgodnog kosog tlocrta. 2. Ako j e moguće. ime (potpis) projektanta. Podaci o površini prostorije u m 2 navode se u kvadratu ili pravokutniku -> (3). 36. pri čemu se mjera gazišta navodi ispod. za situacijske planove: 1:500. količinu. a veće od 1 m u metrima. 8). 1:25.5. Sve predmete treba crtati u mjerilu. presjek. 15. u skladu s normama.> © + © . 2. Istočna fasada Presjek Sjeverna fasada Zapadna fasada Prizemlje -15-: Temelji Položaj greda Poiožaj rogova Situacija (i^ Praktični raspored nacrta na listu 10 5 0 20 30 ¿0 5. navedene mjere su zidarske mjere -*• s. tlačne cijevi plinske instalacije i ventilacijski kanali označavaju se svojim svijetlim mjerama u obliku razlomka (širina / duljina). Dimenzije stuba navode se duž osi uspona. list 1 . Dimenzije otvora za prozore i vrata unose se uz središnju os pri čemu je svijetla širina iznad a svijetla visina ispod osi (-> s. mjerilo 4. 1:10000.> © U sastavnici treba navesti glavno mjerilo velikim. Osim normiranih kotnih strelica -> 0 uobičajene su i kose kotne crtice . 1:200. Presjek drvene građe označava se u obliku razlomka: širina / visina.52 (7) Kotiranje visine u presjecima i pogledima © I- 6250 5250 —I I — 6 .69 \ 7 5Z_ + 2. ime (potpis) investitora. 1:10. 3. a visine iznad osi (-> s. 1:25000. Položaj brojeva uz kotnu crtu treba biti takav da ih se može lako pročitati bez okretanja nacrta. 1:2500. 1:5000. 1:2000.točka i označavaju velikim slovom (abecednim redom) u smjeru gledanja. 406. potonja treba ponoviti uz detalje na koje se odnose.00). vrstu nacrta (skica. mora biti označen smjer sjevera. pogled. za odgovarajući slučaj ime (potpis) rukovoditelja gradnje. Duljine manje od 1 m u nacrtima visokogradnje općenito se daju u centimetrima.). idejni projekt. daju se u odnosu na gornji rub poda prizemlja kao nulte visine (± 0. 4. tlocrtima itd. kote dijelova koji nisu crtani u mjerilu treba podcrtati. projekt itd. © © b 3. 3. 1:100. a ako su kružnog presjeka oznakom © = promjer. a ostala mjerila manjim slovima. ali također i u milimetrima. Brojevi prostorija upisuju se u kružnicu. Primjer za ispravno kotiranje. vrstu prikazane građevine ili podatak o elementu građevine (situacija. 8). © | I I t I | I I I I | Praktično crtanje mjerila MJERILA (prema DIN 825) . Dimnjačke cijevi. Svi kolni brojevi pišu se u desnom kvadrantu slike u smjeru kotne crtice s desne strane. napomene nadzorne službe: a) o ispitivanjima 1 po mogućnosti b) o suglasnostima j na poleđini lista Na situacijskim nacrtima. 1:50. 1:250. Linije presjeka se u tlocrtima crtaju crta .> © Sve se kote odnose na stanje grubih radova (debljine zida). "ako j e potrebno. a u lijevom kvadrantu s lijeve strane . treba odabrati samo sljedeća mjerila: za građevinske nacrte1:1. 16. 1:2. 11 > Zbog uvezivanja treba lijevi rub lista u širini od 5 cm biti prazan.> © i okomite kotne crtice kako je u ovoj knjizi primijenjeno.OSNOVNE NORME RASPORED NACRTA (prema DIN 6.1352 i 1356) — s. Kod nacrta za građevnu dozvolu (za građevinske vlasti) nacrt sadrži i: 1. 1:20.69 Podaci o visini poda etaže itd.6 ) .

1 0 0 Dvostruki krevet 95 x 195.00-1. 75 x 90 Struja Kutni tuš 90x90 I Grijaće tijelo © Televizor Umivaonik 50 x 60.20 Pisoar 35/30 Bide 38/60 "A.40 .50x78 =• HOD Sudoper 60 x 100 Dvostruki sudoper 60x150 Kanali za dovod i odvod zraka ( 4 l ) Stupnjeviti sudoper C D Stalak za cvijeće TD OD DH HD BD = dizalo za bolesnika = teretno dizalo = osobno dizalo = dizalo za hranu = hidraulično dizalo Ü W2) Kuhinjski izljev 7 .50 (16) Ormar 60/1. 90 x 90. stolica bez naslona ©45 x 50 ) Stroj za pranje posuđa Hladnjak Stolica s naslonom za ruke 70 x 85 Dječji krevet 70 x 140-170 Zamrzivač ( 7 ) Ležaj 95 x 195 Ormar za odijela 60 x 120 Peći i štednjaci s izvorima energije (50) Čvrsta goriva ( 8 ) Sofa 80/1. 85 x 185 © Ulje ( 9 ) Glasovir 60/1. 60 x 70 Stolić za šivanje 50/50 . 60 x 140 Loženje plinom (14) Sanduk za rublje 40/60 Ugrađeni umivaonik 45x30 Loženje uljem WC školjka 38x70 (15) Škrinja 40/1.70 Šivaći stroj 50/90 Dva umivaonika Kotao s ložištem za kruta goriva (13) Stol za previjanje 80/90 (ss) O o ® Dvostruki umivaonik 60 x 120. 100x200 O ) Električni štednjak ®120x180 • O Stol na razvlačenje Bračni krevet (francuski krevet) 145x195 OO © Stolica.1.30x78 80 x 1.75 Kupaonica Kada 75 x 170. 60 x 70 ^ g ^ Okrugli stol 090 = 6 osoba IEI <ZD 1 Zidni ormar ' Donji ormarić ) Gornji ormarić ) Stol za glačanje ( 3 ) Višekutni stol 7 0 . Kutija za smeće TTTTTTT f V M M 1 II 1 l\ © Kuke na razmaku 1 5 .Dnevna soba Spavaća soba OSNOVNE NORME Krevet 95 x 195 © Stol 85 x 85 x 78 = 4 osoba 130 x 80 x 78 = 6 osoba OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTEDIN107 Noćni stolić 50 x 70.2 0 cm Garderoba Niz pisoara m Okno za smeće Kuhinja Ormar za odjeću i rublje 50 x 100-180 Pisaći stol 70x 1. 70x 125 <L H Plin © Glasovir kratki salonski koncertni 155x114 200x 150 275 x 160 Tuš 80 x 80..60 Imiiiiiimii Mala kada 70x 105.

50C| 16STG 172/290 Bez praga Jednostrani prag Dvostrani prag m Prizemlje s. 1 6 7 . Brojevi stuba ispod ± 0.750 Kad je riječ o prozorima. Brojevi se upisuju na gazište prve stube i na istup podesta.5/250 I .@ i zatvaraju ulaz u zgradu bez propuha. treba uvijek lijevu stranu crtati s nišom. približno na 1/3 visine etaže iznad razine poda.1 7 3 C5 (O OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE DIN 107 U <U f-) M) SE i&il bez sa parapetne niše Jednostmki prozor s unutarnjim (2'.5001 8 STG 172/290 Jednokraka stubišta | ± 0.(minus). 1 9 3 . treba krila tijekom vršnog prometa sklopiti i skloniti u stranu -> s. dvostruki prozor (D).1251 Podrum (26) Prizemlje Dvokraka stubišta 8 .1 9 7 Jednokrakom stubištu odgovara izvedba u drvu. . Kako okretna vrata imaju relativno mali kapacitet prolaza.0001 8 STG 172/290 « 4 STO 187.) Sandučasti prozor (K) s unutarnjim otvaranjem.00 prema gore i prema dolje sustavno numerirati. prozor krilo na krilo (V) __ W ® . sandučasti prozor (K). Stube treba od ± 0.@> U tlocrtu svake etaže prikazuje se horizontalni presjek kroz stubište.5. Središnja linija počinje kod pristupa kružićem i završava kod istupa strelicom (u podrumu također). a dvokrakom beton ili kamen .5/2M—8Vrb" 187. daje mjesto za grijače tijelo (3) Jednostruki prozor s vanjskim otvaranjem Dvostruki prozor (D) s vanjskim otvaranjem Prozori s doprozornicima Sin OJ Klizni prozor CM KO mm CM n< 0 K (5) Jednostruki prozor © Dvostruki prozor (D). J ^ ^ otvaranjem štedi prostor.» @ . a desnu bez niše Okretna vrata zamjenjuju vjetrobran -> @ . • 4.OSNOVNE NORME Prozori sa slijepim okvirom s. prozor krilo na krilo (V) (7) Jednostruki prozor (S) (8) Dvostruki prozor (SD) Klizna vrata Klizna vrata Klizna vrata. •5. 193-197 B I -t.00 dobivaju predznak . podizna ^ >1) Obrtna vrata dvokrilna Y Obrtna vrata trokrilna Obrtna vrata četverokrilna Harmonika stijena ^ l / N .

Ptd . Ptg .. pročišćen I žut0 !1 žuto | plin Iz peći. | zeleno | slana voda | zeleno | cmo | zeleno | crno | zeleno | tehnička voda. sirov Gipspanel s kartonom td . Hrastove platice Borove platice Arišove platice Bukov parket Hrastov parket itd.. . prljavština. otpadna voda | žuto 1 žuto AAAAAAA mmmmmm I zeleno . 4) Drvo Daske od mekog drva . Prodiruća vlaga Teren. Ptš . Nosač žbuke . . . riječna voda | zeleno | crno | zeleno | prijava voda.Zk Sd Zd .) vod za ispiranje Ploča od drvene vune vezane magnezitom | naranđ. stajaća voda Pdm Pdb Pdh Pdr Pda Pdbp Pdhp Površinska voda Ä © Pojava vlage.rabic Impregnacija O o o o n o Filtarska hasura Drenažna ploča Podzemna. . točkasto zalijepljen Sloj zalijepljen po cijeloj površini Kit za poravnavanje Vapnena boja Tutkalna boja Mineralna boja Uljana boja Voštana boja Zakretna vrata Rotirajuća vrata Klizna vrata Strop Sv St Sm Su So Zid Zv Zt Zm Zu Zo Keramika Drvo Klinker Tapete itd. DIN 18195 simboli za brtvijenje. itd. temeljna boja Žitka brtvena masa (3) Kratice za označavanje vrste podova (P) Brtveni premaz (npr. . . ako su potrebni podovi bez odbijanja stropovi otvora zidovi svijetle površine prozora svijetle površine vrata vrste podova vrste premaza ili obloga zidova vrste premaza ili obloga stropova OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE u m2 na dvije decimale Brtvljenje. |ljubičas. Pt . . .. .| lužina | Ijubićas. .j crveno [ijubičas. . Pto Pd . | kiselina | naranđ. .. | crveno | naranđ. voda nije pod tlakom Brtvena traka Parna brana Ma* šm.. —— I I \>rasvjetni plin žuto~~| vodeni plin | zeleno | | smeđe | Termo .. . Bukove platice .1 OSNOVNE NORME @ a) b) c) d) e) f) g) h) Podaci o dimenzijama i ostali podaci. na padini.| žuto | I | | plavo | | crveno žuto | generatorski plin i — žut0 1 gradski plin. . 3) Tarac Drvo Granitna ili sijenitna ploča Blokovi od šljake Opeka itd. J lužina 1 ulje I koncentrirana I kiselina Ploča od drvene vune vezane cementom | plavo | crveno | plavo | komprimirani zrak I plavo | cmo I ž"t0 | plavo | ugljena prašina • Gipsana ploča | plin Iz peći.. .. .. plijesan. sraslo tlo Izolacija (?) Boje za prepoznavanje cjevovoda DIN 2403 mw\wmmmwmt9tm ["crveno | para | crveno | bijelo | crveno | vruća para | crveno | zeleno | crveno | odvod pare | zeleno | pitka voda | zeleno | bijelo | zeleno | topla voda | zeleno | žuto | zeleno | kondenzat | žuto | žuto | žuto | žuto | žuto acetilen | žuto | žuto ugljična kiselina 1 crno 1 žuto 1 crno 1 žuto | 1 plavo 1 žuto 1 plavo 1 žuto | kisik vodik 1 crveno | žuto 1 crveno | žuto 1 zeleno | žuto j zeleno | žuto dušik amonijak p l a v o ! zrak | plavo | bijelo | plavo | vrući zrak | žuto 1 Ijubičas. ... . izolacija. .) žuto |ljubičas.i akustička izolacija općenito Izolacija od mineralnih vlakana Izolacija od staklenih vlakana žuto~~| uljni plin 1 bijelo 1 žuto | 1 bijelo 1 žuto Izolacija od drvenih vlakana Izolacija od tresetnih vlakana ^ Pjenasti sintetički materijal Pluto | zeleno | crveno | zeleno | voda pod tlakom | zeleno | naranđ. dvoslojni) 1) Košuljica Asfalt Gips Ksilolit Teraco Cement itd 2) Obloge Guma Klinker Linoleum Asfaltne ploče Granitne ploče Ploče od vapnenca Ploče od umjetnog kamena Mramorne ploče Ploče od pješčenjaka "Solukof" ploče Ksilolit ploče Pk Pka Pkg Pkk Pkt Pkc Po Pog Pok Pol Poa Por Pov Pou Pom Pop Pos Poo Ploče od kamenštine Ploče od pečene gline .Zu Sp Zp u prozorskim odnosno vratnim okvirima Utisnuti šljunak Pijesak Predpremaz. M& Mk ¿ ia ¿ K Mt M — — — — — — Razdjelna folija Nauljeni papir Brtvena folija s uloškom od pletiva (2) Kratice za označavanje vrste premaza i obloga stropova (S) i zidova (2) 7 \ / \ / \ / \ A A / U T A J T r Brtvena folija s uloženom metalnom folijom Izravnavajući sloj..

stropu. p o d a = donji rub z i d n o g žlijeba položaja: na stropu ispod stropa iznad poda iznad terena (4) GR PG DR ZŽ OSNOVNE NORME OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE D I N 1 3 5 6 .•//. — smeđe RAL 8001 Čelik u presjeku Drvo u ravninama presjeka Situacija postojeće javne prometnice *— —X—K— Objekt koji će • se ukloniti munmm S 0 Akustička izolacija crno i bijelo Hidro.'//. ZM BI KZM KL nasipana zemlja Zid od opeke u vapnenom mortu Zid od opeke u cementrnom mortu Zid od opeke u produženom mortu Zid od porozne opeke u cementnom mortu Zid od šuplje opeke u produženom mortu Zid od klinkera u cementnom mortu Zid od kamena vapnenca/pješčenjaka u vapnenom mortu ZŽ ZJ ZŽ ^ r////. I — 1 Sportski I teren Dječje igralište Ismeđel žuto [smeđe] plinsko ulje [smede| cmo [smeđe] katransko ulje |smede|crveno|smeđe] benzin |smeđe| bijelo [smeđe] benzol [ crno | katran [ sivo [vakuum 10 . ""////'%'•'•'//• maslinasto RAL 6013 Nearmirani beton TOC.» QP Oznake u tlocrtima i presjecima 2) Za oznake nS = = iS = nP = nt it k ' Jednobojno U bojama 3) Kratice svaki put dodati svijetlozeleno = ispod terena = u kontinuitetu peceña siena sraslo tlo Vd PI Gr Ve El Z a svrhu korištenja: = instalacija v o d e = instalacija plina = instalacija grijanja = instalacija ventilacije = elektroinstalacija crno bijelo smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 Bb.| Groblje + Stari dijelovi građevina I ••• . temelju u presjeku V/k isto u tlocrtu SC H Zid od zemljane opeke u vapnenom mortu Zid od kamena u mortu Žlijeb na donjoj strani stropa u presjeku x smeđe crveno Ral 3016 sepia sivo crno cinčano žuto Zid od lomljenog kamena u cementnom mortu Šljunak Šljaka Pijesak isto u tlocrtu Kanal u podu u presjeku • sdío' isto u tlocrtu A) sidrena traka u presjeku B) isto u tlocrtu A) Okno u presjeku B) isto u tlocrtu Žlijeb u zidu i otvor u stropu u pogledu V////////A bijelo oker FEG Košuljica (gips) Žbuka Betonski predgotovljeni elementi Armirani beton ljubičasto RAL 4005 modrozeleno RAL 6000 A) čahura za cijev u pogledu B) isto u tlocrtu Dimnjaci u tlocrtu Plinski dimnjaci u tlocrtu (3) Oznake za građevinske obrasce <'<'///<'//.i termo izolacija Predviđene ali još neizgrađene prometnice Javna zelena površina sivo RAL 7001 l + .ÜN:"*'' l/t-v*.t . se) žljeb u zidu GR DR G R PS Kota se odnosi na: = gornji rub = donji rub = gornji rub sirovog poda = gornji rub gotov. smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 ® i Ulkonačnici se zatvara = ostaje otvoreno 7/b ^777// Žlijeb u podu. ••• I Park Postojeće Í. građevine Kamp i teren z a izletnike Kupalište I 11 l i j Trajni mali 1.Za elemente zgrade: = pod P S T PS PG Z ZR ZZ PO PK PŽ SO SŽ TO TŽ ST CČ 0 OZ ZO ZŽ = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = strop temelj sirovi pod gotovi pod zid razupiranje zazida se otvor u podu kanal u podu žlijeb u p o d u otvor u stropu žlijeb u stropu otvor u temelju žlijeb u temelju sidrena traka čahura za cijev okno otvor u zidu (zatvara se) otvor u zidu (ne zatv.

Mjerne jedinice Oznaka za ravninu presjeka 1. M: 1:50 cm. kota kotna linija pomoćna linija granica kotne linije (T) Vrste i debljine linija .4 — -Jäf .5 426 24 1 1 1 1 1 1 i 1 1 1 1 C2 UZ 266 236 (3) 62.5 "138.76 3760 Vidljivi rubovi dijelova građevine.5" 437.5 113.0 0.35 0 25 0.5 pločice mort košuljica parna brana izolacija konstrukcija stropa Osi 0.5 "138. 1:50 cm). 5 88s 62 1 1 1 1 1 1 1 1 1 u Kotiranje stubaca i otvora npr.426 -437.točka (srednje debljine) Točkasta linija*) (tanka) Pokriveni rubovi dijelova građevine 0. r JU i 1 1 24 188.35 0. 1 m npr.25 0.polja Kotiranje koordinatama npr.5 0. mogu biti potrebne i druge kombicanije debljina linija.0 0.05 5 5 50 0.24 24 24 24 0. Vrste linija Najvažnija primjena Mjerilo nacrta 1:1 1:5 1:10 1:20 1:25 1:50 1:100 1:200 Širina linije u mm Puna linija (debela) Puna linija (srednje debljine) Puna linija (tanka) Konture presječenih dijelova građevine 1 0.02.7 Mjere ispod 1 m iznad npr. što treba navesti u sastavnici (npr.točka (debela) Linija crta .35 mm ako treba smanjiti sa 1 50 na 1 100 Upute.35 0.76 376 3. M: 1:50 cm 1 1 1 1 1 020B 1 1 —— 1 1 -<j>0.35 0.25") 0.5 61.5 Mjerne jedinice 1 m 2 cm 3 m.88 88. b2 *" cjcjcm" (?) ^ (8) Raster osi .5 674 113.35 0. te kod nacrta koji su određeni da se kopiraju na mikrofilm.3. -236' .cm 4 mm 2 I 3 4 1.5 11.35 — — — — Dijelovi građevine koji se nalaze iza promatrača 0.5 -86. raster 0. 1:100 cm 1 1 1 1 1 1 b24. 0.35 0.25 Linije s uputama Crtkana linija*) (srednje debljine) Linija crta .5- 1 1 1 1 1 1 1 0b.DIN 1356 + DIN 15 Dio 1 OSNOVNE NORME Za građevinske nacrte treba upotrijebiti vrste crta prema -> 0 Navedene debljine crta zadržati i pri crtanju tušem.5- 625 24 3E -674Kotiranje izvan crteža na pr. konture uskih ili malih presječenih dijelova građevine Kotne linije. 5 .5 885 885 3.00 K il mint- ® polje Oc Ob 0b2 0b2 b b.35 0. linije s uputama Napomena: Kod crtanja ploterom s EDV uređajem.7 0.25 0. m 11 .35 *) crtkana linija crte su dulje nego razmaci među njima točkasta linija točke ili crta su kraće od razmaka među njima **) 0.35 Primijenjena mjerna jedinica u vezi je s mjerilom.76 (7) Nazivi u kotiranju -188.35 0.5 0.

20 m . PVC-U-cijev DIN V 1 9 5 3 4 . j e d a n s e cjevovod ne smije uvesti u drugi m a n j e g a presjeka (iznimka: o d v o d oborinske v o d e izvan zgrada). 70°. © Područje primjene kanalizacijskih cijevi Sifon Fazonski komadi za cjevovode 12 . aluminij. 8 0 m. križni komad s pelešima + - - - + L PVC-U-cijev s izolacijom odobrenje + - + - - + > ~ ® PVC-C-cijev DIN 19538 + + + + - + + + + B1 IE—• PE-cijev tvrda DIN 19535-1-2 + + + + - + + + + B2 normal zapaljivo DIN 19537-1-2 + - + + - Redukcijski komad s kolčakom.kolčak s pelešom Jednostruki kosi priključak s kolčacima 45°. pocinčani čelik) DIN 18461 + A1 Ljevano željezna cijev bez kolčaka ( S M L ) DIN 1 9 5 2 2 . 1. Cijevi ispod p o d r u m s k o g poda smatraju s e unutarnjim v o dovima.1 . Gledano u smjeru tečenja vode. 70°.DN 1' D N 1:DN do D + Keramička cijev s kolčakom DIN 1 2 3 0 . dubina j e 0 . + % Slijepi peleš X.1 + - + - X. N e m o ž e li s e s p a j a n j e s a b i r n i h cijevi i z v e s t i f a z o n s k i m k o m a d i ma. pri č e m u s v a k i p o j e d i n i l u k s m i j e i m a t i n a j v i š e 4 5 ° . 1.00 m. tankostijena DIN E N 2 9 5 .2 + - Račva s kolčacima PVC-U-cijev s valovitom vanj odobrenje skom cijevi - - + - - + - PVC-U-cijev profilirana + - Paralelni priključak s kolčacima T . 70°.1 . 60°.3 + + + + + + + + A1 * z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 također i 0 .7 1:66.7 0. 45°.7 ! DN 2 Fekalna kanalizacija izvan zgrada 1:DN 1:DN 1. + + - - - A1 Armiranobetonska cijev DIN 4 0 3 5 - _ + + + + - - - A1 Staklena cijev odobrenje DIN 19840-1-2 + + - + + + + + A1 Salonitna cijev + + + + + + + A1 nije zapaljivo Salonitna cijev DIN 19850-1-2 - - + + - - - - A2 Limene cijevi (cink. 70°.7 0.komad odn.3 krajevima - + + + + - + - + A1 Stupanj i s p a njenosti h/d (prema D I N 1 9 8 6 dio 2) 0. . Ovisno 0 t o p o g r a f s k o m položaju. U približno horizontalnim v o d o v i m a dvostruke račve nisu dopuštene.norma ili o z n a k a atesta Nedostupno u objektu Priključni I spojnl vod Vod u padu Sabirni vod U zgradi | i Na otvorenom Mješovita kanalizacija unutar zgrada 1:50 1:66.1 . 90° Jednostruki kosi priključak s pelešima 45°. V a n j s k i m v o d o m s m a t r a j u s e u t o m s m i s l u s v e cijevi i z v a n g a b a r i t a zgrade.- Kapa UP-GF-cijev DIN 1 9 5 6 5 .DN 1. 70° Luk s kolčakom i pelešom Redukcijski luk s pelešom t"" t * — h.6 Keramička cijev s glatkim D I N E N 2 9 5 . L = 300+ 600 Redukcijski komad s kolčakom na širem otvoru .1 DIN E N 295-1-3 + + + + A1 nije zapaljivo od 200 2 DIN 1 2 3 0 . L=300-550 i Cijevni zatvarač PE-cijev tvrda s profiliranom stijenkom odobrenje - - - - - - P=tJ E=K PP-cijev DIN 1 9 5 6 0 + + + + - + + - + B1 D=i PP-cijev pojačana odobrenje DIN 19561 + - - - - - - B2 Koljeno s pelešom S-komad (etažni luk) I O J ABS/ASA/PVC cijev + + + + + - + + B2 \ \_7 ® Luk s pelešima (razl. Značenje simbola: + m o ž e se upotrijebiti.kolčak s pelešom 45°.7** Keramička krajevima. bakar. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA Vodovi za kondenzat iz instalacije grijanja Ponašanje pri požaru Minimalni pad z a DN Fekalna kanalizacija unutar zgrada 100 125 150 1:50 1:66. kutevi) ABS/ASA/PVC odobrenje s pojačanim vanjskim slojem - - + - - - - - B2 Dvostruki luk s pelešima Luk s kolčakom 15°. X.DN Oborinska i mješovita kanalizacija izvan zgrada 1: D N 1. U glavne i sabirne v o d o v e smiju s e ugraditi račve s najviše 45°. treba izgraditi kanalizacijsko okno.7 1-BM 2 Oborinska kanalizacija unutar zgrada 1:100 1:100 1:100 vm Materijal D I N . 30°.1 + + + - + + + + - A1 Slika Čelična cijev DIN 19530-1-2 + + + Simbol ) 1 Naziv + + + + + - A1 ( 3 ) Komad s kolčakom • ( 4 ) Komad s pelešom (Komad s kolčakom i v ^ / pelešom Jednostruki pravokutni priključak s kolčacima Dvostruki pravokutni priključak s kolčacima Jednostruki pravokutni priključak s pelešima Jednostruki pravokutni priključak .5* 0.l u k o v i m a . odnosno nije prikladna.5 0. 90° Jednostruki kosi priključak . 90° Dvostruki kosi priključak s kolčacima 45°.nije uporabiva.Glavn i vod O d i/od obor nske vo de OSNOVNE NORME DIN 1 986. 90° Koljeno s kolčakom Račva s pelešima Cijev odnehrđajućeg čelika odobrenje + - + - + + + + + A1 t=a + + B1 teško zapaljivo .0 cijev s glatkim odobrenje ^2) Minimalni padovi kanalizacije cijev j e izvan zgrade izložena opasnosti o d smrza- Kanalizacijska Betonska cije\ D I N 4 0 3 2 s pelešom Betonska cije\ DIN 4 0 3 2 s kolčakom + + A1 vanja.7 1:66. Redukcijski komad s pelešom Redukcijski komad s pelešom i kolčakom Redukcijski komad s kolčakom i pelešom XZH <>-—Komad za čišćenje. 7 ** z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 s priključkom na okno sa slobodnim protokom također 11. P r o m j e n e smjera cijevnih v o d o v a m o r a j u s e izvesti f a z o n s k i m kom a d i m a .

poklopaca o k a n a itd. Proračunska količina oborina l/(sha) Slivno područje A V m2 Horizontalna projekcija područja (A) s kojeg oborinska voda pritječe uređaju z a odvodnju Koeficijent otjecanja 1 U smislu ove norme odnos količine oborina koja pritječe uređaju z a odvodnju i ukupne količine oborina slivnog područja. prema zbroju instaliranog dotoka vode i/ili u nekim slučajevima iz stvarnog dotoka: VS=K- + \/e Dotok vode V. bit će mjerodavan taj instalirani dotok.1 1992-08 Odvod zubarske instalacije prema D I N 1 3 9 3 7 Preopterećenje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda u sustavu odvodnje otječu pod tlakom.5 0. proizlazi iz karakteristike otjecanja Kapacitet otjecanja l/s Proračunski protok kanalizacijskog cjevovoda pri kompletnom punjenju bez statičkog pre.1 1 9 9 2 . izljev. Vidjeti: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . gostionice. škole Bolnice.5* 2* 1 1.7 1. trokadero Tuškada. s pripadajućim trajanjem oborina (T) i učestalosti (n).5* 0.1 2 Kada z a kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom (izljev).1 2 Orijentacijske vrijednosti koeficijenta otjecanja K Preračunavanje S/AM/s za različite vrijednosti koeficijenta K prikazano je u tablici 3. npr. pumpe. opseg itd. Ako je tako ustanovljena količina otpadne vode Vs manja od najvećega instaliranog dotoka jednog od potrošnih mjesta. i/ili nagib sustava odvodnje ne mijenjaju Broj pisoara do 2 do 4 do 6 0. pa ostaje na površini ili prodire u zgradu. Vidjeti i D I N 4 4 0 5 : 1 9 8 5 . tuš na stalku. sjedaća kada. umivaonik u nizu 50 Pogonska hrapavost ki DN mm Veličina hrapavosti kojom se uzimaju u obzir svi gubici protoka u odvodnim instalacijama.) Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . Iz: E D I N E N 7 5 2 .0 7 Umivaonik z a ruke. upravne zgrade.1 2 do 6 kg suhog rublja s vlastitim sifonom Perilica kapaciteta preko 6 kg do 12 kg suhog rublja Profesionalni stroj z a pranje posuđa. priključni vod od izljeva do 2 m duljine 1 Minimalni unutarnji promjer mm Unutarnji promjer cjevovoda koji proizlazi iz dozvoljenog odstupanja D N prema d.0* 1. promjer d. 1 l/s Otjecanje pri djelomično ispunjenom cjevovodu.Naziv Jedinica Simbol u formuli Objašnjenje (definicija) OSNOVNE NORME DIN 1 986. hoteli Javna kupališta.1 2 1 Minimalni promjer DS m i n mm U normi određeni minimalni promjer koji proizlazi iz dopuštene tolerancije traženog promjera na niže.5 2 2. Nominalni se promjer smije upotrebljavati pri hidrauličkom promjeru umjesto traženog promjera s a m o ako se od proračunatog minimalnog promjera razlikuje z a manje od 2 . Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 .5 1 1.0 7 Kuhinjsko izljevno mjesto (sudoper. npr. način odvodnje Stambene zgrade. veliki ugostiteljski objekti.0 8 odnosno uređaja z a izdvajanje a m a l g a m a Pisoar (pojedinačna školjka)* 0.1 2 Količina otpadnih voda Za određivanje presjeka kanalizacije mjerodavna je maksimalna količina otpadne vode koja se može očekivati Vs. V. Pri tome treba u obzir uzeti istodobno otjecanje otpadne vode iz različitih uređaja. 1: 5 0 i 2 c m / m Vidjeti: D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 . spojne elemente za cijevi i fazonske komade. položene odvodne cijevi Predmet odvoda ili vrsta voda AWS 0. ukoliko se radi o kružnom presjeku cijevi. pensioni.2* Karakteristika priključka 1 Proračunska veličina pripisana n e k o m izljevnom mjestu pri dimenzioniranju odvoda od njega (1 l/s) Koeficijent otjecanja l/s Veličina ovisna o vrsti građevine. ODVODNJA ZA ZGRADE I ZEMLJIŠTA Količina oborina z a koju se dimenzioniraju dijelovi uređaja z a odvodnju.5 2 voda D N 70 70 70 100 Ostale definicije pojmova vidjeti D I N 1 9 8 6 .5 Spojni vod između izljevnog ventila kade i izljeva 40 50 70 _ 1 k 40 50 40* 50 Nominalni promjer sabirnog priključnog Dionica Ts m Dio cjevovoda u kojem se protok. tuševi u nizu Laboratoriji u industrijskim pogonima * ukoliko nije mjerodavan ukupni dotok vode Ve Vrijednosti koeficijenata otjecanja Karakteristika priključka Nominalni promjer pojedinog priključnog voda Kapacitet toka v„ AW.1 preko 6 * sada donja granica dimenzija * Ako postoji uputa proizvođača moraju se tamo n a v e d e n e vrijednosti uključiti u dimenzioniranje i) Pojmovi odvodnje zgrada i zemljišta © Vrijednosti priključaka predmeta odvoda i osnovne vrijednosti za nominalne promjere pojedinačnih priključaka (sabirni vodovi priključaka) 13 .ili podtlaka Otjecanje pri djelomičnom punjenju VT h/d. lječilišta. dvostruki sudoper) uključivo stroj z a pranje posuđa kapaciteta do 12 kompleta stolnog pribora. Za vrste zgrada koje ne pripadaju onima u tablici 2 treba za kanalizacijska postrojenja koeficijent otjecanja K odrediti na temelju specifične namjene zgrade. K Vv l/s Računski određeni kapacitet nekog pogonskog uređaja. Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . praonik z a noge Kada za kupanje s direktnim priključkom Kada z a kupanje priključena pomoću cijevi izvan poda duljine do 1m na odvodnu cijev > D N 7 0 Traženi promjer DS mm Unutarnje dimenzije (tražene dimenzije) cijevi. vidjeti DIN 4 0 4 5 : 1 9 8 5 .5 1 1 = 40 70* 100* 50 70 100 100 50 50 D N 100 W C školjka. s dopustivim tolerancijama* na pr. Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . fazonskih komada. iz proizvođačkih podataka z a pridržavanje traženih veličina presjeka (površina. uzevši u istovremenost obzir Otjecanje mješovite vode Vm l/s Zbroj količina fekalne i oborinske vode Vm = V s + V. ali ne dospijevaju na površinu i ne uzrokuju prelijevanje. l/s Efektivni dotok koji ne podliježe razmatranju istovremenosti Otjecanje oborinske vode l/s Otjecanje oborinske vode priključenog slivnog područja pri zadanoj proračunskoj količini oborina Otjecanje fekalne vode l/s Otjecanje u instalaciju koje proizvodi navedeni broj priključenih izljevnih mjesta. priključni vod od izljeva preko 2 m duljine 1 Prelijevanje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda istječu iz sustava odvodnje ili u njega ne mogu uči.1 2 K l/s 0. Nominalni promjer treba približno odgovarati traženom promjeru. Izljevno mjesto u laboratoriju Iz: E D I N E N 7 5 2 . Npr. D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 .1 2 Stupanj punjenja 1 Odnos visine punjenja h prema promjeru d. Vrsta građevine. Kada za kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom (izljev). z a cijevi. kućna perilica kapaciteta Nominalni promjer Identifikacijska veličina koja se koristi kao oznaka z a dijelove koji pristaju jedni uz druge. V. stroj z a hlađenje Podni izljev DN DN 50 70 1 1. Vidjeti. 5 % . vidjeti D I N 2 4 0 2 .5 Nagib cm/m Razlika visina dna cijevi u cm u odnosu na 1m duljine cjevovoda ili kao relativna vrijednost.

svaka se daljnja crpka uzima u račun sa 0.Vrste jedinice a) višesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija b) višesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija. 4 4 © Karakteristike priključaka određenih jedinica (za vertikalne. uz DN 70 najviše 5 m i uz D N 100 (bez priključka zahodske školjke) 10 m. može se ukupno potrebna energija za njihov pogon reducirati.5 4. npr. Računska provjera prekoračenja kapaciteta potrebna j e samo kod vodova koji su dirrienzionirani za stupanj punjenja h/d\ = 0. sabirne i glavne vodove) Reducirane karakteristike priključaka Za slučajeve opterećenja prema tablici 2 treba pri dimenzioniranju uzeti u obzir dotok vodel4 odnosno protoku pumpe l/p ili otjecanje oborinske vode VR Pri tome se ne preračunavaju u karakteristike priključaka AWX. veliki automati za pranje rublja odnosno posuđa koji su tlačnim vodom priključeni na kanalizaciju Proračunska količina otjecanja % dotok vode Ve dotok vode 14 dotok vode l/p protoka pumpe Dimenzioniranje kanalizacije • Priključci Q> Za pojedinačne priključke umivaonika. visinska razlika H mora biti manja od 1 m.5 - 50 - Podni izljev s priključkom kade ili tuškade 70 preko 5 do 10 100 70 4. Ima li više od tri promjene smjera. Sabirne vodove dulje od 5 m i DN 100 s priključcima zahodskih školjki i visinskim razlikama H o d 1 m ili više treba bezuvjetno odzračiti.protok iz crpke ili ostala količina otpadne vode.Odzrazračeno čeno Duljina L m1> DN 40 50 70 DN 40 40 50 40 Umivaonik.H maksimalno 4 m iznad položenog voda . © Udio oborinske vode u mješovitoj kanalizaciji Slučajevi opterećenja l/r otjecanje oborinske vode Pojedinačni priključni vodovi Osnovni DN D N uz uzimanje u obzir kriterija z a polaganje Predmeti kanalizacije Kriteriji za polaganje Visina H Broj lukova komada m 1> 2) do 1 preko 1 i do 3 preko 3 do 3 do 3 preko 3 Neod.a 100 saWC 100 saWC svi 100 Pojedinačni priključni vodovi 70 do 10 Pojedinačni priključni vodovi bez W C školjke 100 preko 10 ii do 1 preko 1 125 do 3 100 16 - - W C školjka W C školjka.5 do 10 70 16 70 50 Pojedinačni priključni vodovi 50 preko 3 preko 5 100 bez W C . treba primijeniti DN 50.a maksimalno 1 m od vertikale H L visinska razlika od priključka na odzračni vod do sifona predmeta odvodnje razvijena duljina cjevovoda do sifona iLst l A Maksimalno dopuštene duljine i visinske razlike pojedinačnih priključnih vodova 2) broj lukova uključivo izlazni luk sifona H visinska razlika od priključka na odzračeni vod (vertikala. tuš-kada i sjedećih kada koji nemaju više od tri promjene smjera (uključivo luk na sifonu) m o ž e se primijeniti nominalna dimenzija DN 40. ali bez kuhinje Jednosobni stan za sve predmete odvodnje Hotelska soba i si. Za sabirni vod sa DN 50 duljine L do 6 m.priključak na vertikalu preko FB . Sabirni priključni vodovi @ Sabirni neodzračeni priključni vod nominalne dimenzije DN 50 smij e biti dug (uključivo najudaljeniji pojedinačni priključak) najviše 3 m.razmak W C . odnosno sa DN 70 duljine do 10 m i visinskim razlikama H od 1 do 3 m treba poslije vertikalnog dijela ugraditi sljedeću veću DN ili cjevovod od zračiti.25 preko1 do 3 bez ograničenja bez ograničenja bez ograničenja bez ograničenja 50 50 maksimalne DN Kriteriji za polaganje 70 50 neodzračeno 1 odzračeno - Duljina L m'l 50 50 70 70 do do do 3 6 5 Visina H m1) do 1 preko 1 do 3 do 1 preko 1 do 3 do 1 neodzračeno DN 50 70 od vertikale 70 100 od vertikale 100 odzračeno DN - Kada z a kupanje s priključkom na podni izljev >40 do 3 do 5 do 0. 1 m horizontalne udaljenosti do vertikale Pojedinačni priključni vodovi 100 100 do 5 do 5 do 1 preko 1 do 4 preko3 bez ograničanje 100 100 100 100 - 25 >16 prisilno odzračivanje prisilno odzračivanje svi prisilno odzračivanje 3 W C s jednim umivaonikom (WT) u E G . max.4 Vp. umivaonik z a ruke. za sve predmete odvodnje T.25 do 1 preko 1 i do 3 preko 1 do 3 prekol i do 3 40 70 40 1 70 3 3 1. Slučajevi opterećenja Niz praonika i niz tuševa Laboratorij Uređaj za odjeljivanje prema DIN 1999-1 do 3.D N vertikale > 7 0 40 do 1 do 0.25 bez ograničenja 40 40 Sabirni priključni vodovi D N uzevši u obzir kriterije polaganja do 3 Kada z a kupanje s direktnim priključkom 50 preko 3 i do 0. A k o je više crpki za otpadnu vodu priključeno na jedan zajednički glavni ili sabirni kanalizacijski vod. O D V O D N J A IZ Z G R A D E I ZEMLJIŠTA Dimenzioniranje kanalizacijskih uređaja u nastavku na tlačne vodove Vodove sa slobodnim vodnim licem u nastavku na kanalizaciju pod tlakom treba dimenzionirati kako slijedi: a) kod kanalizacije oborinske vode treba protok iz crpki Vp pribrojiti toku oborinske vode V r .AWS 5 4 OSNOVNE NORME DIN 1986. uz uvjet da zbroj \/q i V m odnosno V s ne prelazi kapacitet glavnog ili sabirnog voda. sjedeća kada 40 do 3 Kada z a kupanje .5 25 50 70 100 bez W C . DIN 4040-1 i-2 i DIN 4043 Kanalizacijske pumpe.7. uređaji za dizanje fekalne vode.a " 100 do 10 preko 1 do 3 preko 6 preko 10 preko 10 do 5 do 5 i i i preko 3 preko 3 preko 3 do 1 1 100 prisilno odzračivanje - 100 bez ograničenja 70 100 100 - 1. sabirni ili glavni vod) do najvišeg sifona L razvijena duljina voda do najudaljenijeg sifona 6 umu 3 (3) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi (4) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi 14 . b) kod fekalne i mješovite kanalizacije mjerodavna je veća vrijednost .

teraco sa zalijevanjem reški J .3 Vodopropusne površine bez odvodnje ili sa zanemarivom odvodnjom.0 Vertikalna fekalna kanalizacija sa sekundarnim odzračivanjem Vrsta površine Koeficijent otjecanja V Vodonepropusne površine.8 9.2 97. = 0.5 0.). npr. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) (J) Vertikalne fekalne kanalizacije s odzračivanjem priključiti na zasebnu DN K= 0.3 0.5).zbog različitih pretpostavljenih veličina pri dimenzioniranju odvodnje zemljišta s jedne i odvodnje iz naselja s druge strane.AWS maksim.krov s kulirom .1. plavljenje neugroženih površina.5 l/s K= 0. Kako bi se izbjegle smetnje u pogonu. slivna površina u m 2 .krovne površine nagiba < 3° .6 6.0 5. . broj WC-a - K = 1.0 121. Kanalizacijske vertikale sa sekundarnim odzračivanjem mogu se opteretiti sa 70% većim protokom.5 l/s maksim.travnjaci lokalnih vlasti. DN *) K = 0. 16. djelomočno učvršćene. prema DIN 1986 .0 l/s maksim. broj WC-a - I.9 146.0 121. broj WC-a - 68. maksim. = 0.7 l/s K = 1. Odstupanja od ovih pravila mogu biti: . Unutar područja preopterećenja treba pri polaganju cijevi uzeti u obzir reaktivne sile koje se pojavljuju. npr.betonske površine.1 : 1 9 8 8 .AWS maksim.2 97. min VS I. uz suglasnost 1.tarac s više od 15% reški.3 1. npr. Glavni vodovi izvan zgrada mogu se od DN 150 naviše dimenzionirati prema (h/d. .športske površine s drenažom .2 10.0 samom zemljištu (eventualno poniranje.površine pošljunčane ili obrađene šljakom. '' Prema smjernicama za projektiranje. izvedbu i održavanje krovne vegetacije Smjernice za ozelenjavanje krovova ® Koeficijenti otjecanja y za određivanje otjecanja oborinske vode Vr 15 .3 0.2 97.prilazi i parkirališta od šupljih zatravljenih blokova 0. tab.6 0. Osim toga.vodom vezane površine .0 l/s I. broj WC-a - I. 13. Glavne i sabirne kanalizacijske vodove (položeni vodovi) treba dimenzionirati prema (h/d-. primijeniti i manja proračunska količina oborina.3 6.5 0.1 18 125 219 303 795 - 9 64 112 154 406 4 31 55 76 199 100 125 150 25 44 61 159 16 28 39 102 8 14 20 50 *> vidjeti objašnjenja **' ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. . . javljaju se razlike u očekivanoj količini vode.za intenzivno ozelenjene .1.za ekstenzivno ozelenjene preko 10 cm debljine sloja .2 maksim.6. broj WC-a 9 - K = 0.0 121.4 8.5 0.7 0. kocka 10 x 10 cm i manja .5 17. Dimenzioniranje prema ©.krovne površine nagiba većeg od 3° i . 16 © .1 : 1988-06.5 115.5) uz odobrenje lokalnih vlasti.maksim. .) .učvršćene površine s ispunom reški i . I.asfaltne površine .0 10. s planiranim plavljenjem. Dopunjujući DIN 1986 . dopušt.3 0.AW% Vs l/s 2. naveden je i granični broj zahodskih školjki (daju velike količine tekućeg i djelomično krutog otpada) koji se smije priključiti.posebne izvedbe krova. Izolaciju treba izvesti iznad visine plavljenja.parkovi i površine pod vegetacijom . 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) odzračivanjem priključiti na zasebnu Vertikalne fekalne kanalizacije s direktnim ili indirektnim pomoćnim K = 0.vidjeti i DIN 1986 .9 146.7 l/s I. koeficijent otjecanja @ r T ( n ) proračunska količina oborina u l/(s • ha).3 27 185 324 441 1183 14 94 165 225 604 7 46 81 110 296 - 100 125 150 37 65 88 237 24 41 56 151 12 20 28 74 otjecanje oborinske vode u l/s.tarac od betonskih blokova položen na prijesak ili šljaku opločene površine .3 K = 0. npr. 200 l/(s • ha). ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA d.1 5.n mm 70") maksim. Vrijednosti ispod izlomljene crte smiju se za dimenzioniranje primijeniti samo uz obrazloženje (v. m.7 i/s K = 1. npr. dopust. dopušt.7 14. Veličine protoka pri djelomičnom punjenju cijevi dane su prema položaju (unutar ili izvan zgrade . rampe l . One se kompenziraju zadržavanjem oborinske vode pri trajanju pljuska od 15 minuta na 0. broj WC-a - © gdje znači: Vr A i// r T(n) 10000 u l/s 68.8 0.AWS mm 70"> 100 125 150 l/s maksim. Pri tome se može primijeniti formula © ili -> © s.7).5 4.4 0.AWS maksim.6). 1988 .5 115.dječja igrališta s dijelom nepropusnih površina . 1988 . navedena je i količina otpadne vode Vs koja proizlazi iz zbroja AWS s. npr. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) (Z) priključiti na zasebnu Kanalizaciju oborinske vode unutar i izvan zgrada treba dimenzionirati na proračunsku količinu oborina od najmanje 300 l/(s • ha). može se proračun provesti s veličinama -> s. DIN 1986 .6 0.za ekstenzivne ozelenjene ispod 10 cm debljine sloja Djelomično propusne površine i površine sa slabim otjecanjem.zasađene krovne površine1* . a opterećenje vodom obuhvatiti statičkim proračunom.gumna . ali najmanje dvogodišnji petominutni pljusak r ^ Q 5 y U tom slučaju je za veće ravne krovove (oko 5000 m 2 ili više) potreban proračun preopterećenja na slučaj dvadesetogodišnjeg petominutnog pljuska r 5 ( 0 05) .vrtne staze s vodom vezanom površinom ili . S AW% broj Vs d¡ m m mm WC-a l/s 68.za sabirne i glavne vodove unutar zgrade može se.9 146.AWS maksim.5 l/s maksim.glavni vodovi oborinske vode ispod površina koje ne treba štititi od poplave mogu se proračunati na manju količinu oborina. . Ako mjesne vlasti ne raspolažu podacima o oborinama.površine od sintetičkog materijala.0 l/s OSNOVNE NORME DIN 1 986.6 7. retencijskih bazena i si. Vertikale s glavnim odzračivanjem treba dimenzionirati prema © U © je naveden i broj priključaka kojima se vertikala smije opteretiti. broj WC-a DN *> d.6 treba pri unutarnjoj odvodnji većih krovova predvidjeti zadovoljavajući rezervni odvod. Dimenzioniranje kanalizacije oborinske vode • Dimenzioniranje otjecanja oborinske vode • Proračunska količina oborina Otjecanje s neke slivne površine treba izračunati prema jednadžbi 64 112 154 408 13 22 31 82 8 14 20 52 4 7 10 25 *) vidjeti objašnjenja **) ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. *> vidjeti objašnjenja **> ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s .4. npr.1 5 33 57 78 208 2 16 28 38 102 Kanalizacijske vertikale Najmanja nominalna dimenzija kanalizacijske vertikale je DN 70. ali najmanje na dvogodišnji petominutni pljusak r5{0.5 115. broj WC-a - 70») 2. sintetički travnjaci .

DN 50 60*» 75 80*> 100 118**> 120**' 125 150 200 max.8 29.radnog lista A118 podloga su za proračun petominutnih količina metodom koeficijenta vremena.0 A m2 24 40 60 86 156 242 253 283 459 986 i//= 0. Lokalna konstanta u metodi koeficijenata vremena prema ATV . na prijelazu u glavnu ili sabirnu kanalizaciju koja djeluje kao cjevovod sa slobodnim vodnim licem. Jednom godišnje prekoračene količine oborina petnaestominutnog pljuska r 15(10 ) prema Reinholdu i noviji podaci iz ATV . DIN 19538.6 r = 300 l/(s • ha) V= 1.5 13. Vm = V.6 4. DIN V19560 i DIN V19561 Veličine slivnog područja koja se mogu priključiti na kanalizaciju oborinske vode i njene priključne vodove pri minimalnom uzdužnom nagibu (/ mm = 1. sastoji se od količine fekalne vode Vm i količine oborinske vode Vr. Posebna izvedba krova s planiranim plavljenjem mora imati hidroizolaciju do iznad visine plavljenja i mora biti dimenzionirana prema statičkom proračunu. proračunana metodom koeficijenta vremena Kao primjeri petominutnog pljuska. Reduciranje nominalne dimenzije cjevovoda u smjeru tečenja vode dopušta se.0 cm/m. cijev puna bez unutarnjeg ili vanjskog pretlaka). prekorači jednom u 20 godina. za vodove oborinske vode od lima se vrijednosti u tablici osnivaju na lijevkastim uljevima (naglavci) **' Odgovara DN 125 prema DIN 19535-1. čija se količina na promatranom području. = 0. + Vr u l/s Nominalna dimenzija svih cijevi u zemlji mora iznositi najmanje DN 100. treba osigurati pretvaranje visoke kinetičke energije reduciranjem brzine tečenja na < 2. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA Količina oborina 'i 51 () r 5 05 <. Za glavne vodove mješovite kanalizacije izvan zgrade s priključkom na kanalizacijsko okno sa slobodnim tečenjem mogu se upotrijebiti cijevi sa DN 150 ili više (h/d\ = 1. Pri dimenzioniranju sustava odvodnje zemljišta treba uvijek koristiti posljednje izdanje ATV .1 : 1 9 8 8 . mjerodavna za dimenzioniranje kanalizacije.radnog lista A118. prekorači jednom u dvije godine. Petominutna količina oborina.3 7.5) petominutni pljusak čija se količina.5 m/s. Ova se količina može samo u obrazloženim iznimnim slučajevima upotrijebiti za dimenzioniranje sustava odvodnje zemljišta. Pri dimenzioniranju tlačnih vodova za odvođenje oborinske vode. /i/d. fi 5 ( i) petnaestominutni pljusak čija se količina. statistički gledano. Za dimenzioniranje sustava treba računati s najmanje 300 l/(s • ha). dop. jednom u dvije ili jednom u 20 godina. statistički gledano.8 2.7 7. V.) Idar-Oberstein Ingolstadt Jever Köln Konstanz Krefeld Lampertheim (Hessen) Lingen (Ems) Leipzig*) Losheim (Saarl.0 A m2 18 30 45 64 117 182 190 212 344 740 y/= 0.6. statistički gledano. tj.) r 5(0. kao raspoloživa tlačna visina uzima se razmak između odvoda i površine usporene vode.05) petominutni pljusak čija se količina. navode se podaci iz ATV .6 8.8 A m2 30 49 75 107 195 303 317 353 574 1233 ¥ = 0.2 1. imati nomi- Frankfurt/Main Garmisch-Partenkrichen Gelsenkirchen Odvodnja s krova p o d t l a k o m Za ovaj sustav treba provesti hidraulički proračun koji se odnosi na građevinu.Q5) l/(s • ha) 254 267 212 240 214 240 260 227 294 267 227 214 223 267 445 267 267 218 260 187 220 223 218 292 278 234 165 215 334 249 287 289 216 309 236 260 234 194 301 223 247 240 334 274 289 301 303 296 280 265 292 445 312 272 189 249 540 569 450 512 455 512 554 367 625 569 484 455 474 569 948 569 569 464 554 398 469 474 464 621 592 498 351 458 711 531 611 616 460 659 502 554 498 412 640 474 526 512 711 583 616 640 644 630 596 564 621 948 663 578 403 531 v 108 117 102 132 120 102 96 100 120 200 120 120 98 117 84 99 100 98 131 125 105 74 97 150 112 129 130 97 139 106 117 105 87 135 100 111 108 150 123 130 135 136 133 126 119 131 200 140 122 85 112 *' Dimenizije prema DIN 18460.8 A m2 23 37 56 80 146 227 238 265 431 924 y/=0. ako je to dokazano hidrauličkim proračunom.radnom listu A 118.) Saarlouis Sprendlingen Stuttgart Torfhaus/Solling Trier Tübingen Ulm (Donau) Wetzlar Wilhemshaven Wolsfburg *'Ove vrijednosti potječu iz publikacije "Regenspenden in Deuhschland (Grundwerte für die Entwäserungstechink)" GE 1940. Halle*) Hamburg Hannover Hannover-Langenhagen Homburg (Saarl.5 A m2 36 59 90 129 234 364 380 424 689 1479 Alzey Baden-Baden Bitterfeld*) Bonn Braunlage Bremen Bremerhaven Bremervörde Dieburg Dortmund Dresden*1 Essen Flensburg 114 120 95 108 96 Mjesto OSNOVNE NORME DIN 1 986. Izričito se napominje da se sada te vrijednosti mijenjaju u skladu s promijenjenim količinama oborina. prekorači jednom godišnje. Gießen Göttingen Grambek/Holst. odstupajući od odredaba u DIN 1986 . Dimenzioniranje mješovite kanalizacije Količina mješovite otpadne vode. Količina oborina 16 .7) Sva u zemlji položena kanalizacija mora. statistički gledano.radnog lista A 118 u tablici 15. i~5(0. f5(0. Na izljevu.7 1.5 A m2 48 79 120 171 312 485 507 565 918 1972 r = 400 l/(s • ha) V= 1. I/s 0.) Lübeck Mainz Mönchengladbach Mühlhausen*' München Munster-Lager Neumünster Oldenburg Osnabrück Passau Rüsselsheim Saarland (allgem. prekorači jednom godišnje. Za funkcioniranje potreban uspor u području odvoda ne smatra se plavljenjem krovne plohe ako su odvodi usklađeni s odredbama DIN 19599. bez obzira na -> 0 nalnu dimenziju najmanje DN 100.

Kod priključka na vodovod ili toplovod potreban je odvod u podu. Mora postojati mogućnost odzračivanja izravno u vanjski prostor. Moraju se nalaziti uz vanjski zid kroz koji prolaze priključni vodovi . duljina 3.> © . Prostorije za kućne priključke treba projektirati u suglasnosti s poduzećima za opskrbu i odvodnju. (J) Prostorija za kućne priključke prema DIN 18012 PE FA Antena Gromobran Uzemljenje npr.4m do <0. Kanal fekalne vode Kana! mješovite vode Kanal oborinske vode Priključak vode Priključak plina Priključak na toplovod 8 Priključak struje 9 Priključak telekomunikacija (7) Sanduk sa crpkom Odzračivanje preko krova Tlačna ravnina • Gornji rub poklopca okna javne kanalizacije tlačni vod dno priključnog kanala Svjetla širina (LW) za okna u m za dubinu okna od >0.00 m. vrata najmanje 65/195 cm. Do 60 stambenih jedinica / do 30 stambenih jedinica s priključkom na toplovod: širina 1. Dimenzije prostorije za priključke: do 30 stambenih jedinica / do 10 stambenih jedinica ako postoji priključak na toplovod: svijetla širina >1.00 m -> Q .9x0.8 x 1 Dim snzije u nm B A Z od do 1000 1800 2600 1000 1300 1950 450-500 700-850 800-900 DNZ u mm 100 125 150 I I D bez penjalica bez penjalica I I D Jr Iii LLU-JjJ 10- Obiteljska zgrada Zgrada za više obitelji Stambeni blok m3/h m 3 /h m /h 3 - *' Okna iznad podne visine od 2 m iznad dna okna mogu se izvesti s promjerom od 0.8 dno mjesne kanalizacije SZ.6 X 0.8 >0. Kod priključka na toplovod moraju vrata imati jedno zatvoreno krilo.50 m. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA U obiteljskim zgradama za jednu ili dvije obitelji nisu potrebne prostorije za kućne priključke.9 r Kapacitet Visin. Temperatura u prostoriji ne smije prelaziti 30°C. dizar ja u m 3 7 14 47 64 144 12 22 100 - • ' si otvor za čišćenje 0. stubište. Moraju biti pristupačne s općenito pristupačnih prostora (npr.8 1*1 0. visina 2. Temperatura pitke vode ne smije prelaziti 25°C.0 il. visina 2.18012. Prostoriju treba zaštititi od smrzavanja.80 m.00 m. okno ij) 1.1 Kućni priključak plina Glavni ventil za plin Izolacijski komad Zatvarač Mjerilo potrošnje plina 6 Izjednačavanje potencijala 7 Cijevi grijanja 8 Vertikalna kanalizacija 9 Uzemljenje u temeljima 10 Kutija kućnog priključka struje 11 Kabel telekomunikacija 12 Gromobran 13 Otvor za ventilaciju 14 Priključak vode 2 3 4 5 OSNOVNE NORME DIN 1986. duljina 2. Presjek okna Priključak na mjesnu kanalizaciju W W W O ' 0.© • Zidovi moraju odgovarati klasi vatrootpornosti najmanje F30.8 0. podrumski hodnik) i ne smiju služiti za prolaženje. u temeljima Daljinski dojavni uređaj Plinska cijev Cijev grijanja PE Kabel osiguranja V Spojni kabel za TN mrežu W Brojilo potrošnje vode Izolacijski komad plinske cijevi Dugi navoj Nosač izjednačenja potencijala Kutija priključka jake struje Kutija priključka jake struje 1 Mehaničko odzračivanje kupaonica/WC < 100 l > 2 Otpadna voda < 100 | > 3 D o v o d grijanja D N 2 5 4 O d v o d grijanja D N 2 5 5 Topla v o d a D N 2 0 6 Cirkulacija D N 1 5 7 Hladna voda D N 25 1 2 3 4 5 6 7 Rev.80 m.8 m Primjer zglobni priKljučaK 18 ® Mjere za okno -> © © Izvedba okna sa zglobnim priključkom (8) Uređaj za dizanje DIN 1986 T31 17 .

višeetažni sustav Mali uređaj za pročišćavanje.u Prskalica na cijevi . jednostruki (IO) Promjena nominalnog promjera (3S^) Sudoper. umivaonik za ruke © V Vertikala Oznake za smjer a) prolazno b) počinje i nastavlja se prema dolje c) dolazi odozgo i završava se d) počinje i nastavlja se prema gore ( | | ) Bide (3|) Pisoar 0) c ) s (3^) Pisoar s automatskim ispiranjem • / / / / / / / T—J ( § ) Promjena materijala |qJ WC školjka. npr. ©pod tlakom označava se s DSako je (2^) Postrojenje za dizanje fekalne vode (2^) Kada za kupanje Mješovita kanalizacija ( ) Tuš kada © O ovisno o vrsti vodova Odzračnjvod. oznake za smjer kao -> (D . upojni Tlačni ispirač WC-a Podzemni hidrant DIN 2425 Nadzemni hidrant DIN 2425 Vrtni hidrant DIN 2425 Izljevni ventil s plovkom •o-e18 n Okno sa slobodnim protokom (prikazano za odvod fekalne vode) Okno sa zatvorenim protokom Prskalica za tuš . višeetažni sustav Mali uređaj za 1 pročišćavanje. višeetažni sustav K K V K N Kl |—/Vo Slavina hladne vode W (53) Slavina tople vode Pomična slavina hladne vode "ET nn— H Sp Separator ložulja (separator za lake tekućine) Brana za loživo ulje Brana za ložulje s povratnim zatvaračem Povratni zatvarač za vodu bez fekalija Povratni zatvarač za fekalnu vodu Slavina s navojem -€> ® bunar Upojno okno. počinje i nastavlja se prema gore H ^ (31) Umivaonik.S i m b o l i i o z n a k e za kanalizacijske v o d o v e i p r e d m e t e DIN 1451. 1986. ( 7 ) Zatvarač na kraju cijevi © -a Cijev za čišćenje s kružnim ili pravokutnim otvorom tr m 7777777/ v (3^) WC školjka. 1 8 4 6 0 OSNOVNE NORME V O D O V O D I KANALIZACIJA Tlocrt Tlocrt Nacrt Naziv Fekalna kanalizacija. stojeća //)////. dvostruki ( l j ) Sifon (12) Izljev ili odvodni žljeb bez sifona (13) Izljev ili odvodni žljeb sa sifonom ^ ^ Stroj za pranje posuđa Hl ® - M ® nn— nn— Odvod s @ vodu bezpovratnim zatvaračem za fekalija (15) Separator masti (41) Stroj za pranje rublja -CD- "TlT ^ 2 } Stroj za sušenje rublja mr "nr -CD(tD nn— H Sp (16) Separator škroba Klima uređaj © Separator benzina (separator za lake tekućine) ^ 8 ) Taložnik za mulj (19) Separator kiselina Mali uređaj za pročišćavanje. dvoetažni sustav Mali uređaj za pročišćavanje. zidna T • (37) Izljevna školjka (trokadero) ( ) Zatvarač cijevi za čišćenje (3^) Sudoper. ®tlakom označava se sako je pod DS Nacrt Naziv (27) Pumpa za odvodnju podruma i i i i i g i • i i Kanalizacija oborinske vode.

34-7. a k o j e kotlovnica u tavanu.62 1.1 9. Otvori oko 1 0 c m 2 Kod spuštenih stropova moraju se ti otvori razdijeliti u dijagonale.79 Ulaz plinovoda u zgradu (3 Izolacijski element Instalacija u usponu Nastavak instalacije u usponu Instalacija u padu Križanje dvaju vodova bez povezivanja Fleksibilni vod plin žuto / hladna voda svjetloplava cirkulacija tamnoplavo /T Boje topla voda karmin crveno w preljev crno grijanje toplom vodom dovod cinober crveno grijanje toplom vodom odvod plavo za vodove: Vrijednosti priključaka na plinsku instalaciju pijesak Križni spoj Odvojak © Plinske vodove položiti u sraslo tlo. klinove ® ® © © 1 Kućni priključak okomito na frontu zgrade Gradski plin I 1 m3 Spoj s dugim navojem Vijčani spoj Spoj prirubnicom Zavareni spoj 8 1 Kombinacija elemenata na ulazu u zgradu 2 Regulator tlaka 3 Zatvarač 4 Plinsko brojilo 5 Ulazni vod 6 Opskrbni vod 7 Odvojak 8 Armatura z a priključak aparata.kućni Plinski štednjak (4 plamenika) Instalater priključak 3 Obložna cijev 4 Osigurač na izvlačenje 1 Slobodno postavljen plinski cjevovod.8-28.4 5.30 m 19 .Simboli za plinske instalacije OSNOVNE NORME PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI 25 © © © © © © © © © ® © Otvoreni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Pokriveni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Promjena presjeka (s podatkom o nominalnom promjeru) Plinski pričuvni bojler Plinska grijalica za prostorije s montažom na vanjski zid (s podatkom o kapacitetu) Plinski grijači kotao Plinski aparati Plinski bojler Cirkulacijski bojler Spremnik vruće vode Plinska peć / plinski kotao Termički kapacitet kW 8. također i za dimnjak za otpadne plinove Filtar Plinska grijalica za prostorije Plinski protočni bojler ra.1-13.91 0. Ol -cfe Plinski štednjak s grijalicom (4 plamenika) — H 2 - 5 Glavni zatvarač ( H A E ) s integriranim izolacijskim elementom 6 Granica između G V U i instalatera 7 Regulator tlaka Dumm] Tiiinim Plinski hladnjak Opskrba plinom (48 Plinska toplinska pumpa 1 Minimalna zapremina 1 m ' / k W 2 Otvor z a otpadne plinove kod kapaciteta kotla do 50 k W 2 5 0 c m ' blizu poda 3 Otvor z a otpadne plinove pri kapacitetu kotla preko 5 0 kW: presjek otvora 1 5 0 c m 2 + 2 cm 2 z a svaki k W preko 5 0 k W Primjer kapacitet kotla 6 5 k W = 5 0 kW+ 15 k W 1 5 0 c m 2 + ( 1 5 x 2 = 3 0 ) cm 2 = 180 c m 2 Polaganje plinskih cjevovoda Cijev za otpadni plin (s podatkom o promjeru) Uređaji za otpadni plin (s podatkom o dimenzijama).14-3.komad za čišćenje K .67 0.70-1.9 2.23-3.komad za čišćenje * \ Automatski .3 Protoka plina m 3 /h 1.6-60. terrnostatski zatvarač 9 Plinski aparat: štednjak.5-28. bojler Produkti sagorijevanja plina Osigurač strujanja i zaklopac za otpadne plinove Zaporna slavina Zaporni zasun Zaporni ventil Yï P0=31 SÜF Plinska brojila na katovima T Terrnostatski zatvarač Kutna slavina Redukcija tlaka Plinsko brojilo u podrumu F T O H T X X X X X X X X Plinsko brojilo 1 Opskrbni vod gradske mreže 2 Čelični vod . plinovodi se mogu postaviti s vanjske strane zgrade. npr. Lri Kotlovnica > 35 kW É m Plinski kombinirani bojler Kućni priključak za vodu i plin u istom prostoru širine 1 m i dubine 0. zaklopac z a i. Plinovod ne zathijev a zaštitu od smrzavanja 2 Plinska cijev ispod ž b u k e 3 Plinske instalacije u oknima ili kanalima se moraju ventilirati. ne treba osigurati od smrzavanja —|rt 4-rk T .

nn Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi Gornji ventilacijski otvor otpada Mali bojleri (protočni) U prostorijama do 5 m 3 obujma ne postavljaju se mali bojleri a u onima od 5 m 3 do 12 m 3 treba postojati odvod otpadnih plinova iz malog bojlera. Ventilacijske otvore treba rasporediti prema podacima i nacrtima proizvođača uređaja. 2.75 15 16. ako su u zatvorenom sandučastom okviru. Ti prostori između zapaljivih materijala i potrošača odnosno pregrada ne smiju biti zatvoreni kakb ne bi došlo do akumuliranja topline. ventiliranih prema DIN-u 18017. Za prostorije veće od 20 m 3 nije potrebna ni ventilacija ni odvod plinova. odnosno zbroj nominalnih termičkih opterećenja. te ako ih je atestirao DVGW. © Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom. Ne smije se ometati odvođenje otpadnih plinova. Taj razmak mora svakako biti ^ 5 cm.75/1. Za veličinu i ventiliranje prostorije mjerodavno je nominalno termičko opterećenje.25 17.5m instalirani 6 m2 8 10 14 16 18 20 22 24 26 28 (5) 15 m3 20 25 35 40 45 50 55 60 65 75 3. osim onih na vanjskim zidovima.25 8. (2) Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom Kuhinja s prozorom obujam prostorije izračunati prema građevinskim mjerama. površina uz vis. moraju biti povezane s okolnim prostorom gornjim i donjim ventilacijskim otvorima presjeka po 600 cm 2 .75 10 11. dopušteno samo ako postoji 1m3 obujma prostorije po instaliranom kW Kuhinja s prozorom Otvor za otpadni zrak prem oknu ispod odvodne cijevi. Kod unutarnjih prostorija. veličina.Kupaonica Kuhinja s prozorom OSNOVNE NORME PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI DIN 18017 -> Q0 Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi iznad osigurača strujanja. Razmak između dijelova zgrade od zapaljivih materijala i izvana zagrijavanih dijelova plinskih uređaja i instalacija ili eventualno umetnute zaštite od toplinskog zračenja mora biti dovoljan da se isključi opasnost od požara.25 12. treba smjestiti što bliže dimnjaka.00 m m © ( 7 ) Dimnjak za otpadne plinove ^ ^ Priključci na dimnjak za otpadne plinove Veličina i kapacitet toplinskih uređaja 20 . treba 0 Plinski bojler u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom Kupaonica Kuhinja s prozorom š 150 cm - 2 nn Protočni plinski bojler u kuhinji s prozorom Otvor za otpadni zrak prema ventilacijskom oknu ispod uvoda odvodne cijevi iznad osigurača strujanja plinskog bojlera S 1.80 S 150 cm 2 . Takve prostorije moraju imati ventilacijske uređaje. Prostorije od 12 m 3 do 20 m 3 moraju imati ili ventilaciju ili odvod plinova iz bojlera. Peći na vanjskim zidovima sa zatvorenim ložištem.5 140 W/m 27 W/m2 36 45 63 71 80 89 98 107 116 125 110 W/m 45 57 80 91 102 114 125 136 148 160 80 W/m2 63 78 109 125 141 156 172 188 203 219 40 W/m2 94 W/m2 126 156 218 250 282 312 344 376 406 438 © Primjeri za dovod zraka za sagorijevanje i odvođenje otpadnih plinova preko krova 2 34 W/m2 47 W/m i 50/100 mm 0. Gornji ventilacijski otvor prema susjednoj prostoriji bez mogućnosti zatvaranja Isto od ventilacijskog okna blizu poda nn Uređaji . dovod zraka iz susjedne prostorije kW koji će biti Tlocrtna Obujam.75 kW 5 6. Obloga mora bočno i sprijeda udaljena ^ 10 cm od kućišta peći. ali iznad osigurača strujanja Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici. Građevinske mjere su svijetle mjere dovršenih prostorija i otvora.5 13. građevinska izvedba i način potrošnje ne izazivaju opasnost.potrošači plina smiju se postaviti u prostorijama samo ako njihov položaj. Ostale peći.

npr. šiljak strelice označava smjer pojačanja Telefonski aparat. općenito prema DIN 40700.® zvonjave © Budilica sa svjetlosnim signalom /jj Preklopnik nad žbukom © © Čegrtalka Zujalo Sigurnosna brava za prolaznike Glavna stanica prostrojenja za dojavu požara Automatska dojava promjene osvjetljenja. npr. Motor s naznakom vrste zaštite prema DIN 40050 ^ t Sušilo za ruke. . npr. općenito rrrm Grijanje prostorije općenito Termoakumulacijska grijalica Električno grijano staklo EM mžiftHi & ^ 110 Sirena s naznakom vrste struje larmi (111 ^ © a Ulazni interfonski aparat Sirena s naznakom visine frekvencije. za stubišnu rasvjetu Relej ili prekidač sa žmiganjem Prekidač za strujni udar Niz svjetiljki. svjetlosni signal i Obrtni relej za frekvenciju zvuka I Barijera za frekvenciju zvuka Budilica.ulaz Telefonska centrala. npr. od 150 do 270 Hz 21 . broj zvjezdica vidjeti DIN 8950 dio 2 36 W 58 W © © © ® Ploča brojila.vidi gore (13) Klima uređaj Signaini i komunikacijski uređaji a o U h Telefizor izmjenični Stražarski automat. npr. 5 sijalica od po 60W Pomična svjetiljka Svjetiljka s prekidačem Svjetiljka u nizu Svjetiljka s prigušivačem Glavni signalni sat © Električni uređaj općenito Električni štednjak s tri ploče Kombinirani električni r®Ji ® štednjak s dijelom za ugljen pecnicom pećr ® Električni štednjak s Pećnica Peć -X © > DIN 4 0 7 1 1 . za promjenu tarife za struju Flourescentna svjetiljka s priborom Flourescentna svjetiljka s podacima Svjetiljka s metalnim parama. @svjetiljke po 58W 2 Radio aparat broj zvjezdica ®Zamrzivač. dio 10 Višestruki telefon. sekretarska garnitura Telefon s potpunom vanjskom linijom Telefon s djelomičnom vanjskom linijom Telefon s internom linojom Zvučnik -D Magnetofon ( 6 ) Mikrovalna pećnica ( 7 ) Infracrveni grijač (X © © G D © Svjetiljka za nuždu Reflektor e Pozivna i prekidna ploča Svjetiljka s dodatnim V i ? svjetlom za nuždu Svjetiljka s dvije v S ' odvojene strujne niti 0 ^ -B- Brojilo Ploča za zagrijavanje ^ g ^ Stroj za pranje posuđa (IO) Kuhinjski stroj ® Uređaj za hlađenje. gong Ventilator t> o en Tipka za zvono Pozivna tipka s imenima Mikrofon ©Budilica za sigurnosni prekidač ©ograničenjem vremena zvonjave O . 3 svjetiljke po 36W Ü] Dojava temperature Vremenski relej. uređaj za duboko hlađenje. s sigurnosnim prekidačem Dojava vibracija (trezorsko klatno) Dojava promjena svjetla. npr. npr. npr s jednim osiguračem Uklopni sat. veza kuće i ulaza Protusmjerni interfon.potrošači struje OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJE Svjetiljka općenito Višestruka svjetiljka s naznakom broja i snage sijalica. npr. npr. npr. općenito Mehanizam za otvaranje vrata Signalna svjetiljka. npr. fotoćelija CH Truba ili rog. 140 Hz Sirena sa zavijajućim tonom. općenito -(D) 0+ (14) Uređaj za toplu vodu Spremnik za toplu vodu (16) Protočni bojler GH @ Friteza — n p r © Budilica s naznakom vrste struje o® 0 ŒD (jOl) Udarna budilica. općenito Niz svjetiljki. 40 717 Sporedni sat . kuća . npr. općenito Truba ili rog s naznakom vrste struje Kućni interfonski aparat 50/270 (^Ć®) Sirena.g - Fonograf D Uređaj za reprodukciju tona © -x ®\ Svjetiljka za paniku Pojačalo. svjetlosna barijera Dojava požara s tasterom Automatska dojava požara Interfon.4 Í 1 Generator općenito Motor općenito —. signalna sijalica. sušilo za kosu Stroj za pranje rublja Stroj za sušenje rublja Infracrvena grijalica 1T0 Dojava policiji o • o a Budilica s Dojava požara s mehanizmom za pokretanje UJ Dojava taljenjem metala -a I HVt I Slušalica Glavni razdjelnik (signalni uređaj) Preklopnik ispod žbuke ^ (JIM) Motorna budilica Budilica bez prekida ® "¿T Automatski pokazivač temperature Automatski pomoćni uređaj za dojavu požara m Vz Vz Ç? V .

npr. tropolni Niskonaponski osigurač visokog kapaciteta (NH). transformator za zvono ^03) Dodirni prekidač 22 . npr. cijevni stup općenito /////////////++++++ X-X-X-X-X Strani vod Daljni oblici prikazivanja. 16A. telefonija. općenito © Vodovi. npr. npr. Zaštitni prekidač za motore. v f ^ dvostruki ^ Ž ) Vremenski prekidač -FX- 1 H h ( 7 l ) Masa. s 5 stupnjeva pokretanja Tipka . npr. za trofaznu struju Dvostruka utičnica sa zaštitnim kontaktom 4Cu 20 X 4 N .K S t r u j a DIN 4 0 7 1 0 O C D 'stosmjerna struja Izmjenična ©općenito struja Izmjenična struja s ©Tehnička izmjenična naznakom frekvencije struja Izmjenična ili istosmjerna struja (svestrana struja) / t ^ Izolirani vod u v S ' izolacijskoj cijevi prostorije. npr. npr. namjena uzemljenje. 4 0 7 1 1 . vod za trepćuće svjetlo. dvožilni Koaksijalni vod i Pravokutni šuplji vod za ' najvišu frekvenciju I Vod usmjeren prema gore . vod za rasvjetu u nuždi Uvijeni vod. npr. slobodni vod Vod na porculanskim l izolatorima (izolacijska zvona) Vod nad žbukom Vod u žbuki Y Prekidač 5/1 (serijski prekidač. npr. tropolni) Prekidač 4/1 (grupni prekidač. kućište. npr dvostruki /¡5q\ Antenski razdjelnik. npr. razvodna ploča Uzemljenje općenito Mjesto priključka sigurnosnog voda prema VDE0100 (Si) RWA-tipka ventilatora © RWA . 4 0 710 2 kHz • T ® H2 (k) O © Senzorski efekt. oznake. Nadzemni vod. jednopolni) @ Antenski odvojak. akumulator ili baterija m mm m fflm cí (Žl) Dimmer > (130) Antensko pojačalo . izmjene polova OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA DIN 4 0 7 1 7 .tipka dojave' 0 IfdvI ( S ) Dojava požara (tipka) ( S ) EDV . potezni BRI © komunikacijski uređaj Vt (125) Telefonski razdjelnik ( S ) Telefonska utičnica (127) Utičnica za antenu Prekidač 4/1 (križni prekidač. tropolni . A 3/N/PE Višestruka utičnica © © © Jednostruka utičnica sa zaštitnim kontaktom Kao gore. jednopolni) O ^ 5 ) Utičnica sa zatvaračem Prikaz po potrebi za '—J okomito Utičnica za razdjelni transformator Električni priključak općenito " 0 ® 0 3/N/PE 1 -0- © ^ 9 ) Priključak trofazne struje @ Poprečnoili postavljeni H . nulovanje ©zaštitni prekidač (staro)ili (44) Signalnivod (45) Telefonski vod I Vod za radio i Vod sa simbolima i Pojednostavljeni prikaz ' Zaštitni vodič (PE) PEN-vodič 16A I Osigurač općenito ^05) Dodirni efekt.stup Oslonac s vlačnim usidrenjem (2^) Oslonac s razuporom (28) Stup sa svjetiljkom / I Vod prolazi i gore i dolje I Spoj vodova Razvodna kutija. upravljački otpornik. Pasivni infracrveni ©senzor pokreta ^ © Vremenski relej. razvodni ormarić. 63A tropolni 31) Prekidač. žica u Izolirani vod za ©vlažne prostorije Kabel polaganje u ©vani ilizazemlji Izolirani vod za suhe . stup općenito -e( i j ) Natezni stup Drveni stup A. predprekidač ( 6 ) Mješovita struja izmjenična struja ®Niskofrekventna Visokofrekventna ®izmjenična struja Izmjenična struja ©najviše frekvencije Zaštitni vod.vodič Strujna traka A © Krovni nosač. zatvarač ! Zaštitni prekidač. 50A veličina 00 Rastalni prekidač za osigurače. npr. 10A i tip Dll. tropolni l Prekostrujni relej. npr. priključak na mrežu izmjenične struje Pretvarač. općenito K> Navojni osigurač. jednopolni) Prekidač 1/2 (isključivanje. I prikaz ako je potrebno i Kutija . npr. krajnja račva Ormarić za kućni priključak jake struje općenito Ormarić za kućni priključak s naznakom načina osiguranja Razdjelnik Uokvirenje aparata.prekidač Osvijetljena tipka prekidač Prekidač s kontrolnom sijalicom Prekidač 1/1 (isključivanje. dvopolni) Prekidač 1/3 (isključivanje. tijelo Element. ©cijevi npr.0 m Pretvarač općenito Ispravljač. Utičnica za antenu (prolazna kutija) Antenska utičnica s priključnim otpornikom <xf Kh<f ^02) Senzorski prekidač 9 o Vod ispod žbuke Transformator. npr. uzemljenje .priključna kutija Širokotračni Vodovi i spojevi v o d o v a (29) Izvedeno i U gradnji i u projektu \ pomični vod ! Podzemni vod. jednopolni) Prekidač 6/1 (izmjenični prekidač. konzola. npr. npr. noćno uključivanje. četveropolni Zaštitni prekidač i snage. jednopolni) Izmjenični prekidač. Krajnji priključak. Vod usmjeren prema ' dolje jH M ^ 4 ) Utičnica s prekidačem (16) Natezni stup Rešetkasti ©općnenito stup Natezni stup Armiranobetonski stup v S ' općenito Natezni stup Stup sa stopom Dvostruki stup o-o-o-o-o -i-i-i-i-i- H Prekidač za isključenje u nuždi Zvjesdasti trokutni prekidač Pokretač.stup portalni stup @ Portal od rešetkastih stupova Uzdužno postavljeni A . npr. za stubišnu rasvjetu ^08) Prekidač za strujni udar ^09) Prazna kutija Oslonci vanjskih v o d o v a DIN 4 0 7 2 2 ( H ^ Vod općenito ( i j ) Podzemni vod ( l ^ ) Oslonac.

0 2.41—j— Í-16A14 A 6 |L16A ^ Predsoblje / hodnik mm Kupaonica .0 18.8 2.3 3. motka za zastavu 2.0 21.2 3.5 5.2 0.2 4.2 0.0 2.2 1.8 2.2 1.0 3.3 0.2 1.0 0.1 0.0 ©Trepćući signalizator s pokazivačem smjera © Svjetlosni signalizator s prekidačem za zamračenje Svjetlosni signalizator s tinjalicom Pokazivač s automatskim vraćanjem Pokazivač s automatskim vraćanjem svjetleći I L T ] Čelična konstrukcija (2^) Metalni pokrov ( 2 ^ Dimnjak 0 0 © © © © © m .0 0.0 18.5 4. Dnevni~šoba J 7 1 0 _blajjovaomca " ~ L"16A15 _ _ Djeca^ Kućni priključak J \<-(.0 8. 16A9 L 1 b A * — t < L_ -•n L16A10 Kupaonica ' _ . ~ T .e a .3 2.0 2.0 0.0 4.0 0.0 .0 18 (12) Brojilo Brojilo sa svjetlosnim 2.0 0.6 0.0 4.0 6.9-1.5 5.2 0.3 14.5 o o O © © Signalizator s uređajem za punjenje ( i T ) Signalizator s pisačem 0.5 1.1 © 1 0 - Prihvatna motka.6 2.0 1.Svjetlosni signalizatori DIH40708 Svjetlosni signalizator općenito Gromobranska instalacija DIN 4 8 8 2 0 Kontura zgrade o i ) Oluk i olučna cijev Armirani beton s y priključkom Električni aparat Električni štednjak Ugrađeni kotlić Ugrađena pećnica Mikrovalna pećnica Roštilj OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA DIN 40 708.3 3.5 1.18A1B ' Razvodni plan " Rezerva 23 .5 2..1201 200 I .0 Î O (2|j) Antena (3^) Metalni cjevovodi / O Gromobranski v L / vod.0 3.150 1 301. spremnik Rešetka za snijeg Toster / topla ploča Ručni misker / sokovnik / mješalica Ekspresna ploča Ploča za vafel slastice Espresso kava Friteza Napa Aparat za vrelu vodu Bojler Bojler Bojler Protočni bojler Protočna grijalica Električni stojeći bojler Glačalo Stroj za glačanje Centrifuga Kombinirani stroj za pranje Stroj za pranje rublja Stroj za sušenje rublja Sušilo za kosu Sušilo za ruke Sušilo za ručnike Ovlaživač zraka Infracrvena grijalica Solarij Sauna Kupaonska grijalica Hladnjak Zamrzivač Kombinacija hladnjak / zamrzivač Stroj za pranje posuđa Centar za pranje posuđa Usisavač Usisavač perkusioni Uređaj za čišćenje cipela Naprava za laštenje poda Priključna snaga električnih aparata Stambena površina m 2 do 50 od 50 do 75 od 75 do 100 od 100 do 125 preko 125 Broj strujnih krugova za rasvjetu i utičnice 2 3 4 5 6 Pokazivač s automatskim vraćanjem svjetleći ili mašući Pokazivač bez automatskog vraćanja Pokazivač bez automatskog vraćanja svjetleći 3 1/5 1 51/101/15 1 15 1/30 1 501.0 2.8 3. 4 8 8 2 0 Priključena snaga (kW) Izmjenična struja Trofazna struja 8.5 / O j Priključak na v i ? cjevovod ( 3 ^ Mjesto razdvajanja fc signalizatorom 4 ($) 14) Višestruki signalizator O @ Cijev i šipka za uzemljenje ( 3 ^ Uzemljenje ( 3 ^ Iskrište (4^) Iskrište zatvoreno (41) Stabilizator ( 4 ^ Prolaz kroz krov ( 4 ^ Dizalo JL —}(• H H - Signalizator obustave napajanja Baterije l I I I I 11 I I (16) Baterija od elemenata Stambena površina m 2 do 4 5 od 4 5 do 55 od 55 do 75 od 75 do 100 preko 100 Broj strujnih krugova za rasvjetu i utičnice 3 4 6 7 8 ^ © S i r —1| 1|- s k a b a t e n i a ( l 8 ) Element.0/21.4 3.0/24.5 3.1 0.1000 I 0.7 0.— 6 (2£ Krovni nosač za električne vodove Ekspanziona posuda. otvoren ( 3 ^ Podzemni vodovi / O * Vodovi ispod krova i pod žbukom 1. akumulator © Brojilo za vodu. brojilo za plin Prema DIN 18 015/2 (46) Bogatija oprema * < E S Kuhinja — a 0 L16A8 P o izboru * i m_ raj Prostorija [ | ] za kućanske poslove Stroj z a glačanje .6 0.0 6.3 7.0 2.2.7 1.

zapreka . baterija Automatski uređaj za biranje i najavljivanje m Samostojeći čitač sa 1 dodatnim unošenjem koda © © ® ® © © Rolo . JL ® • 0 ( D Kontakt na bravi Kontakt pri otvaranju p 2 Uključni relej Uređaj za daljinsko uključivanje Alarmni reflektor Kontrolni prolaz osoba L U * D l .» DP Tehnika dojave provale £>>'71 y Optički signalizator Uključni relej Digitalni priključak na provodnik Analogno digitalni pretvarač s priključkom na provodnik smjer toka signala iÛJ r .otklopno krilo prozora.digitalni pretvarač Mrežni ispravljač b—a & TO il -X—X—X—X+ + + Čitač isprava Samostojeći čitač isprava s dodatnim unošenjem koda Čitač sa stalnom vezom Čitač isprava s dodatnim unošenjem koda / 7 Dojava prepada T L J Elektromehanička sklopka Duhovna sklopka X L_' 1 J OL A L V1 J J Vremenska sklopka Akumulator.H H- Obrtni križ lî y y Okretna vrata ( 3 ) Magnetni kontakt ^ ^ ^ Dojava vibracija Tehnika dojave požara Termo .polja Dojava promjene NF .maksimalni signalizator T d L_ _J r L n J 1 1 <jo> Ekran Vrata s električnim otključavanjem Vrata s električnim otvaranjem Nadsvjetlo C D Kontakt klatnom 0 Prekidač na vrpci Folija Tipkovnica Kućište i n i I Nadzirano kućište Termo . tipkovnicom © .diferencijalni signalizator Optički signalizator dima Zaštitna rešetka -JUIT © ( 8 ) Dojava proboja ^ g ^ Dojava pritiska I nagazna hasura s A i p-^-n ( > lonizacijski signalizator dima V L J I Nadzirani razdjelnik C o Sigurnosna rozeta Sigurnosni dugi štitnik © © © Dojava loma stakla Dojava tjelesnih zvukova Pasivni infracrveni javljač kretanja A IR signalizator plamena Tehnika televizijske kontrole \L Okretno .polja Dojava promjene kapacitetnog polja K © U@ ® Centrala za dojavu prepada i provala © V Osiguranje preklopnim kapcima Centrale / pribor @signalizatorom Ü E M © Istovremeno otključajmo) vanje/zaključavanje dvjema osobama (SS) Prozorska ručica na zaključavanje BM ©Centralazadojavu pozara Z K (^7) Centrala za kontrolu prilaza Centrala za televizijsku kontrolu Centrala za prijavu provale u lokalu r c? Monitor ° °J Tipkovnica. zaštitno kućište Zaštitno kućište s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali TV kamera s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali TV kamera sa pokreta + H R Ključanica sa zasunom (95) Stražnja kuka Osiguranje rolo kapkom Uključni relej © Dojava slike rLol /77\ Vatrogasno spremište ključeva © J Mikrovalni Dopplero vi2/ javljač kretanja ^ 7 ) Mikrovalna zapreka Dojava promjene VF . Ultrazvučni Dopplerov javljač kretanja W S Ultrazvučna zapreka Kontakt s novčanicom © T T © © © © Poprečni zasun.ili kosa rešetka Svjetlosna sklopka Sef Dvostruko sigurnosno staklo H 24 i Akustički signalizator À> Aktivator I registratorskog uređaja Terminal s podacima. osiguranje krila Križna ključanica Ključanica sa zakretnim zasunom V < < ^ 0 ® © UV signalizator plamena Signalizator pritiska (aktiviranje prskalica) TV kamera TV kamera s vario-optikom <? < 0 — c > © Svjetlosna zapreka Dojava svjetla (o) (42) Ručni signalizator TV kamera. mreža radîocentra^a Centrala za otvaranje vratiju Pretvarač Prijenosni pretvarač Analogno . uređaj za izbor slike Monitor s videosignalnim uključenjem slike Sigurnosni preklopni th ©lim brave «CD* FU H H ( 2 l ) VF .pregrada © ) Rolo . dvostruki zasun Osiguranje pdrumske rešetke ß 1 LD [_o o o_| ff Tehnika kontrole prilaza ( © Cilindar brava Osiguranje podiznih vrata Ograda Ograda od bodljikave žice Masivna ograda.OSNOVNE NORME TEHNIKA OSIGURANJA .pregrada sa zatvaračem Čelična rolo .

» (6y umjesto čavlićima (u tom slučaju može podloga za crtanje biti od nekog sintetičnog materijala [Cellon ili neki slični glatki materijal]). U tome se stručni crtež i perspektivni prikaz razlikuju od umjetničke slike.iimimii' pnmmmf* p'. Za crtanje tušem prikladan je transparentni papir.» (3).» (3) ili se režu duž njenog unutarnjeg ruba .» s. a za slikanje i grafičke prikaze vodootporni papiri. Ona je opremljena podjelom na oktometre i centimetre . privlačno perspektivnim prikazima. Za skiciranje mekom olovkom primjenjuju se tanki prozirni papiri. a za točnije skice milimetarski papir s debljom centimetarskom. postoji i specijalna "šina" kojom se mogu postavljati različiti kutovi (patentirani autorov izum). Najprije se presavije oko 2 cm široki rub papira koji će poslije postati obrub . Crteži se mogu pričvrstiti i ljepljivim vrpcama od kreppapira . Građevinski crtež je sredstvo za postizanje svrhe.» Jednakokračni pravokutni trokuti s podjelom na milimetre i grade -> (9). objektivno geometrijskim crtežima. Improvizirana crtačka pomagala . 4 od lipovine ili topole pričvršćuju čavlićima s jednolikim zašiljenjem .» s.» @ i pohrane u ladicama. internacionalno čitljivo. Građevinski crteži tvrdom olovkom na jasno prozirnom. Njime svoje zamisli izlaže nedvojbeno.» © . uokviruju se zaštitnim rubom ("obrube se") . 5. 4. Za crtanje u skladu s normama i skiciranje pogodan je modularni raster (prema propisanim mjerama DIN 4172) (2). Crtačka vještina olakšava mu izlaganje svoje predodžbe i uvjeravanje investitora.» 0 .» s.» © . Krivuljari — > ? X i 1 V 0 A ? 1 T Papir za skiciranje (2j 250 1125 250 750 > j- I I Skiciranje (građevisnki raster) f3) ^ Dijeljenje papira Konični oblik pravilno Previjanje spriječava deranje (4) Obrubljivanje nacrta (§) Naprava za crtanje <Smm/ '.» © . paralelni razmjernik za šrafiranje. Takozvani crtaći strojevi uobičajeni su u inženjerskoj struci -»(§)• Osim jednostavne. Crtaći se papiri na jednostavnu crtaću dasku (za DIN-formate . Pojedinačni listovi kidaju se duž kutnog ravnala . 4176 "7 O «S 5000 / \SOOO — (7) Specijalno kutno ravnalo (8) Crtaći pribor © Trokuti Pomagala pri crtanju ( T ^ Pomoć pri šrafiranju Pravilno držanje prstiju 25 . Za početak se sa smotka režu listovi prikladne veličine.1 I 1| V o đ e n j e malim prstom duž ruba ravnala CRTANJE Govor projektanta je crtež. podjela dužine . Lepezasto mjerilo. a ne cilj sam po sebi kao kod slikara. čime se ravnalo malo odiže od papira pa ne dolazi do brisanja crteža (zbog toga treba crtati odozgo prema dolje!). teško poderivom crtaćem papiru u DIN-formatu . nešto tanjom polacentimetarskom i tankom milimetarskom podjelom . Za prostoručno crtanje u mjerilu pogodni su blokovi za skice (DIN A4) s kvadratičnim uzorkom papira (veličina kvadrata pola centimetra).

Perspektiva neka bude konstruirana tako da odgovara budućoj stvarnosti. Izometrije mogu nadomjestiti ptičju perspektivu ako su crtane u mjerilu š 1:500 -> (§).(3). također nožić za brijanje. Slova je najbolje pisati bez pomoćnih sredstava. Za brisanje tuša: stakleni brisač. a za tehničke crteže trebaju šablone sa cjevastim perima. 25. Za crteže s mnoštvom crta treba upotrijebiti šablonu za brisanje -> © . ili je pogodno upotrijebiti kistić (g). Razna crtačka pomagala: tehnička olovka odgovara za crtaće mine promjera 2 mm svih tvrdoća od 6B do 9H. Perspektivni raster je u uobičajenim odnosima kutova prikladan i za perspektivni prikaz interijera (§). Ispravno držanje "šine" je. najčešće uvjerljivije nego riječi. Podjela neke crte na određene razmake olakšana je odgovarajuće kosim položajem normalnog centimetarskog mjerila -> s. grafos. Upotrijebiti šablone s kurzivnim i uspravnim slovima -> (Ž) . brisanje olovke: gumica koja ne razmazuje. 25. bez kutnika -> s. Crtačke doskočice: brzo i točno crtanje pravokutnih likova samo "šinom". Dobro za loše pisatelje. izograf itd. uz mnogo vježbe. ABCDE AlBCfWII (l^ Samoljepljiva slova i preslikači (8) Veličine slova mjere se u točkama Pisaći stroj za opisivanje Trokraki instrument za crtanje perspektive Podloga za crtanje perspektive Rub crtaće daske Očište (13) Izometrija ^ ^ Metoda za crtanje perspektive ^5) ' Reilesehov pribor za crtanje perspektive Raster za crtanje perspektive 26 . (4) Minu okretanjem držati šiljaton ABC. nož za brisanje. Međunarodno normirano pismo ISO 3098/I = DIN 6776. mjerodavno za uspjeh.CRTANJE Perspektivni prikazi objašnjavaju zamisli projektanta.

sustavno u skladu s podacima koji su potrebni za specifični projektni zadatak. Opisi su ograničeni na najnužnije i koliko je moguće dopunjeni ili zamijenjeni slikovitim crtežima. a ne od jedino ispravne mjere . odjeće itd. 27 . te da to neprekidno uvježbava. kako bi se namještaj m o g a o u d o b n o koristiti b e z rasipanja prostora. navedeni dijelovi nisu manje ili više slučajno popabirčeni iz raznih časopisa. knjižnici itd.stvaralac u ruke samo dijelove. toliko je stopa široka ili za toliko glava viša.čovjeka. Izvedeni objekti. To čine investitori kad mjere prostorije u svom stanu kako bi stekli uporište za razumijevanje dimenzija na nacrtima. automobilu itd. Pri tome je najveća pozornost usmjerena na to da se izloži samo sažetak. koncipirati i oblikovati. u radionici m o g a o u d o b n o obavljati p o s l o v e ili se o d m a rati. a izvedene se građevine prikazuju samo ako su mogle poslužiti kao opći primjer. Kako se neka prostorija dimenzionira. bit će prisiljen sam ih povezati u cjelinu koja potrebna svojstva projektiranog objekta sklapa u duhovno jedinstvo. Ti su dijelovi provjereni na poznatim uspješnim građevinama iste vrste. Emotivna strana nije manje važna. Tko uči graditi. on mora poznavati najmanje dimenzije prostora u kojima se svakodnevno kreće. Projektant mora znati u kojemu su međusobnom odnosu dijelovi tijela dobro razvijenog čovjeka i koliki je prostor čovjeku potreban u raznim položajima i pokretima. koje bi inače morao mukotrpno pronalaziti u mnoštvu knjiga ili ih dugotrajno pribavljati mjerenjem izvedenih građevina. ili barem stvaraju čvrste predodžbe kojih se arhitekt radeći na sličnoj zadaći najčešće teško može riješiti.. Iz njih izvodi. O tim građevinama samo na temelju slika često stječemo pogrešan dojam o veličini. p o s l o v n o m prostoru. osjeća. što je namjera ove knjige. sažetom i suvislom obliku potrebne podloge. Time projektant . slučajno odabranih mjerila. Želi li se to promijeniti. kao na primjer u vlaku. često nesvjesno. Mnoga su načelna pitanja u ovoj knjizi prvi put istražena (razvijena) i međusobno odmjerena. kako bi čovjek u s v o j e m u d o m u . najčešće bez razmišljanja prihvaćene. Projektant mora znati na koji će način n a m j e š t a j biti pravilno razmješten. uzevši u obzir njemačke norme. Tako su nekad bili ljudski udovi prirodna osnova svih mjernih jedinica. izuzevši određene norme. trebao bi početi s tim da si koliko je moguće zorno predoči dimenzije prostorija i predmeta u njima. blagovaonici. duga je toliko lakata. mjere razvile. u kuhinji. jer projektanti polaze od različitih. bilo u stvarnosti ili na slici. prostorije ili zgrade bude slikovito pred očima. i prema potrebi ispitani na modelima ili putem pokusa. Njihove mjere prema tome odgovaraju tijelu. čovjek nije samo tjelesno biće kojemu treba prostor. To su pojmovi koji su nam prirođeni i čije nam veličine takoreći leže u krvi. osnovni podaci i iskustva. Na kraju. i čudimo se kako posve drugačije izgledaju u naravi. kako bi iz toga mogao odrediti odgovarajuće dimenzije spremišta. namještaja itd.stvaralac dobiva u planski sređenom.UVOD ČOVJEK KAO MJERILO I CILJ Čovjek stvara predmete da bi mu služili. dimenzije ostalih prostorija. nego su prikupljeni iz literature.praktičaru prištedi trud oko pronalaženja tih osnovnih podataka. Polazeći od svih ovih razmišljanja i spoznaja počeo sam godine 1926. Zbog toga moramo nastojati da i od te mjere steknemo koliko je moguće točnu i živu predodžbu. uvijek s ciljem da se projektantu . Projektant mora znati koliko mjesta č o v j e k treba između namještaja. O veličini nekog predmeta odmah ćemo steći točan dojam ako kraj njega vidimo čovjeka. pa ga svaki arhitekt mora iznova proučiti. tako da mu pri svakoj oznaci dimenzija veličina projektiranog namještaja. podijeli. najčešće znatno manje. tramvaju. naprotiv. U tome vidim jedan od razloga za nerijetku odsutnost povezanosti građevina međusobno. Samo je tako moguć dinamičan napredak u skladu s duhom vremena. Sve u svemu je ipak. O tim tipično najužim prostorima on ima čvrste predodžbe. kako bi se s dovoljno vremena i volje mogao posvetiti važnom stvaralačkom dijelu posla. kojima je čovjek okružen. Dobije li arhitekt . i suviše lako navode na oponašanje. planski prikupljati znanja različitih djelatnosti iz prakse i nastave. namjesti i kakav joj je pristup. Na kraju. Karakteristično je za naše doba da se na slikama (crtežima/fotografijama) u našim stručnim časopisima građevine i prostorije prečesto prikazuju bez ljudi. oboji. svaki zadatak drugačiji. Međutim. Današnje su tehničke mogućnosti uključene u najvećoj mjeri. treba projektantu pokazati iz čega su se. Na toj je osnovi koncipirana ova knjiga koja polazi od čovjeka i daje temelje za dimenzioniranje zgrada i njihovih dijelova. metarska mjera to je dokinula. osvijetli. On mora znati dimenzije predmeta. Još danas možemo bolje predočiti neku stvar ako se kaže: visoka je poput čovjeka. Međutim. najznačajnije je u smislu kako se to doživljava.

829 m. U tim se radovima mjere ljudskoga tijela izračunavaju prema dužinama glave. zatim navodi koje su dali Alberti. Njegove su mjere: visiP na čovjeka 1. Nažalost njegovu djelu donedavna nije posvećena dužna pažnja. On je polazeći od čovjekove visine odredio podjelu izraženu razlomcima kako slijedi: Vq h = duljina stopala. razmak bradavica na prsima. znanstvenici i umjetnici trudili otkriti odnose čovječjih mjera. 28 . Le Corbusier je za sve svoje projekte primjenjivao ovaj odnos mjera prema zlatnom rezu pod nazivom "Le Modulor"-» C . Dakle. Michelangelo i ljudi srednjega vijeka. s. Krista). najmanje su se otada. 43. Od godine 1945. duljina šake do zglavka. iz vremena Ptolomeja. 3000. Sve do našeg doba bili su stopa i lakat uobičajene mjerne jedinice. Prije svega su Durerovi navodi postali opće dobro. tako da su općenito u životu postale mjerodavne. te prije svega poznato djelo A. uveo u ovu problematiku veću jasnoću. Grka i Rimljana. širina noge (iznad gležnja) itd. /4 h = duljina noge od gležnja do koljena i dužina od brade do pupka. lica i stopala. pr. Leonardo da Vinci. Najstariji poznati kanon o odnosima čovječjih mjera pronađen je u jednoj grobnici u dolini piramida blizu Memphisa (oko g. sve dok značajni istraživač na tom polju E. kanon Polikleta koji je dugo smatran normom. istražujući odnose čovječjih mjera na osnovi zlatnog reza i najtočnijim mjerenjima i uspoređivanjem. Zeisinga Q D 1 1 /2 h = čitav gornji dio tijela od rascjepa. U prošlom je stoljeću prije svih drugih A.UVOD MJERA SVIH STVARI Odnosi čovječjih mjera određeni oslanjajući se na spoznaje A. Poznat nam je kanon iz doba faraona. Ova podjela se nastavlja sve do V40 h. Durera. Zeising. 1 /io h = visina i širina lica (uključivo uši). Kasnije su te veličine dalje dijeljene i dovođene u međusobni odnos. visina do pupka 1. Vq h = duljina glave od tjemena do vrha brade. Moesel — Q nije Zeisingove radove potvrdio detaljnim ispitivanjem > P vlastitom metodom. 1 /i2 h = širina lica u visini donjega ruba nosa.130 m itd.

LJUDI MJERE LJUDSKOG TIJELA DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR prema normiranim mjerama i utrošku snage I 625 1 h300-i I 875 © ® ® ® ® 1 8 0 0 s 1 1 V > 8 '//1 < /1 * < 11 _ 1 r V ih/-—\1 °00 \ \ir\ 1 Jn \l 1 i ^V M LiJL ° Mjere na stolici za rad @ Mjere na stolici u stanu i blagovaonici Mjere na naslonjaču I 710 1 (17) Rad stojeći Sjedeći Čučeći 29 .

LJUDI POTREBAN PROSTOR IZMEĐU ZIDOVA za ljude u pokretu dodati ž 10 % DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR prema normiranim mjerama —» Q i utrošku snage Q POTREBAN PROSTOR S RUČNOM PRTLJAGOM POTREBAN PROSTOR S ŠTAPOM I KIŠOBRANOM 30 .

ŽELJEZNIČKE MJERE M = 1:100 ČOVJEK l VOZILA Stara i nova vozila kao primjer za minimum prostora za transport osoba ^ 1.45 m po sjedištu.f j ® Vagon brzog vlaka. razreda 31 . 1. ukupna duljina 20. 48 sjedišta. Ukupna duljina odjeljaka 12. vagon za prtljagu 18.80 Presjek uz (?) tu I o ff^ 1.62 Vagon putničkog vlaka. 0.38 m.75 m. 28 sjedišta 2.42 m. blagovaonicom i prostorom za prtljagu. tlocrt.54 H 1. Tlocrt.32 cm. razred uzdužni presjek uz © Donja etaža četveroosovinskog dvoetažnog vagona s gospodarskim odjeljkom. razred i- 1. visina stupa 28 . Duljina vagona za prtljagu 12.97 —i y — 2. 2. 68 sjedišta.62 m.20 -i u 26 --1 \ / 60 75 O ' c* * -s SD TTT7- U —) .10 1 razred 2.

0 10.03 11.1 - 0.8% 43. gljivicasid i vodenu paru. Uz intenzivniju izmjenu zraka (spavanje uz otvoreni prozor. za dijete. a u danu 2520 toplinskih jedinica.7 % 75.8 % ( 4 ) Štetne koncentracije najvažnijih tvorničkih plinova prema Lehmannu mg po litri.. ostalo cm3 po litri Q P 3 Podnošljivo više sati % 0 Jodne pare Klorne pare Bromne pare Soina kiselina Sumporna kiselina Sumporovodik Amonijak Ugljični monoksid Ugljični disulfid Ugljični dioksid 0.5 1. Uz visinu prostorija 2.90 2. Za te je elemente presudan položaj stana u krajoliku.-^>7. u zatvorenim prostorima (npr.@ pojačan osjećaj hlad3 U prosjeku se po osobi računa na 0. Količinski je to kod ljudi različito.28 7. a pri radu 15-18° ovisno 0 intenzitetu kretanja.37 3.98 5.6 3.:.6 m 2 i za djecu 3.48 19.76 0.91 48.5% 20. jeće zgrade dolazi do izmjene zraka jedan i pol puta do I / I M 1 // dva puta u satu.05 0.39 8.31 2.32 10. djelatnosti i okolini 0 .9% 1.64 © Toplina(WE/sat) prema Rubeneru -> QP Maksimalni sadržaj vode u m 3 zraka u g 32 .73 68. a time utječe i na radnu sposobnost.5 godina Odrasli u mirovanju Odr.62 27.09 56.49 2.46 1.05 1.043g/sat ugljičnog dioksida 0.0005 0.01 - Podnošljivo pola sata do sat % o 0.86 0.2 0.01 9.70 1. 271. Čovjeka se može usporediti s peći koja se loži hranom i koji proizvodi oko 1.82 6. pri sred.015 m3/sat ugljičnog dioksid^ (J) Spavanje kod niže vlažnosti zraka osjetno više © Rad 15 000 mkg srednji satni radni učinak na ergostatu ( D Izlučivanje ugljičnog dioksida i vodene pare čovjeka (prema pokusima H.23 4. radu Odr.55 4.05 0.00 43.40 35. neprijatnim isparenjima u bolnicama ili tvornicama.09 25. i raste s opadanjem temperature u prostoriji i porastom tjelesne aktivnosti.. Max.1 0.64 3. Međutim.0 . i znojenje -> (5).5 0.95 0.64 24. pa u normalnim okolnostima zadovoljava za odrasle 16-24 m 3 prostora (ovisno 0 načinu građenja) i 8 .43 13. a u spavaonicama na 10 m 3 po krevetu.001 0.39 5. Tempesadržaj ratura u vode u m 3 "Celzija zraka u g 50 49 48 47 46 45 44 43 42 41 40 39 38 37 36 35 34 33 32 31 30 29 28 27 26 25 24 23 22 21 20 19 18 17 16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 A 5 T i 4 Vlažnost prostorije Najugodniji je zrak u novne su pretpostavke za dobro osjećanje termička izo25 1 — # H prostoriji pri relativnoj lacija. VVolperta) Stanovi trebaju ljude štititi od vremenskih nepogoda i pružiti im okruženje koje značajno pridonosi da se što ugodnije osjećaju.020 m /sat ugljičnog noće.58 1.004 0.4-9. dovoditi kisik i odvoditi štetne sastojke.ČOVJEK I STAN 21° srednja temperatura "•'••:• 23% srednja relativna vlažnost zraka oko 0. Previsoka vlažPotrebna količina zraka nost pogoduje mikroo \ < Disanjem čovjek udiše kisik iz zraka i izdiše ugljični diokorganizmima.3% 30.89 30.92 3.14 1.51 39.64 31.(3). vrijednosti od 40 do 70%.21 28. Proizvodnja topline ovisi o okolnostima 0 . a granične su vanje (bez pojave propuha). dovoljno grijanje i odgovarajuće provjetra20 — 6 0 % .68 20.:.015 rrvVsat kisika ' 32g/sat vodene pare . prehrani. naročito ako ona prelazi 37°C (temperatura jete.8 m 2 stambene površine po osobi. To pri jednokratnoj izmjeni zraka u satu zahtijeva 32 ja čovječjeg organizma i raste s porastom temperature 3 3 m prostora za svaku odraslu osobu i 15 m za svako diprostorije.31 14. stvaranje truleži dioksida i 40 g/sat vodene pare Q .001 0.33 18.22 16. Prema tome. bez propuha a u laganom kretanju.03 m3/sat kisika 58 g/sat vodene pai .5* 80 Neposredno opasno % 0 - 0.28 6.22 3.05 0. što bi bilo dovoljno da zavrije 25 litara vode. ugodna toplina.2-4. Os- Pri grijanju prostorija treba nastojati da se na najprikladnijim dijelovima prostorije zrak blago zagrijava. Toplina prostorija Najugodnija za ljude je temperatura prostorija od 18 do 20°.2 - u T 2 3 4 i 10 oko 140 oko 90 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 82. To je razlog zašto su željezne peći i parno grijanje zbog svoje visoke temperature na površini neprikladni za stambene zgrade.004 0.0* 300 3 1 2 + 1 0 .7 % 1. pri teškom radu Odrasli u starosti oko oko oko oko 15 40 96 118 1.24 22. razmještaj prostorija u zgradi i način izgradnje -> s. pri mirovanju.48 33. izaziva si o tjelesnoj težini.:. U to spada zrak bogat kisikom.98 1.89 4.25 15.5 toplinskih jedinica na sat po kilogramu vlastite težine.64 10.13 2.3 0.05 0.5 m 1 to znači za odrasle 6.59 12. odrasla osoba težine 70 kg 0-0 proizvodi na sat 105.83 1. .69 2.86 75.25 17.71 0.82 8.60 5. 23% srednja relativna vlažnost zrakar*::::i&?. Dojenče Dijete od 2.41 37.36 65. dovoljno veliki prozori ispravno smješteni prema vlažnosti od 50 do namještaju. oko 0.4° srednja temperatura ' 81% srednja relativna vlažnost zraka : oko 0.05 59. a ovima plijesni. lako količina od 1 do 3 %o C O 2 u zraku izaziva samo dubStvaranje vodene pare ljudskog organizma različito je lje disanje.63 78.5 2. i uz zatvorene prozore kod slobodno stokrvi).14 62. Pri temperaturama iznad 70-80° dolazi do raspadanja čiji ostaci nadražuju sluznice ustiju i ždrijela te izazivaju osjećaj suhoće zraka. zrak u stanu ne bi smio sadržavati više od 1 %o prema uvjetima -> 0 .5 m ..25 1.0 Ono je važno za proces hlađenCO2. ugodna vlažnost zraka i odgovarajuća rasvjeta. Ako se zrak onečišćava otvorenim plamenom svjetiljaka.5 0.82 12.93 21.76 7.02 m3/sat kisika 40g/sat_vodene pare 21° srednja temperatura "•'•:•:. izmjena zraka zračnim kanalima) može se potrebni prostor po osobi reducirati na 7..52 50.40 46.15 1.25 53.1 2 m 3 . gledalište u kazalištu) -» stranica 119-122 mora se umjetno pojačati izmjena zraka. tj.22 71.35 1.71 41.003 0.

porast temperature površina). Što je brži protok u grijaćem mediju (npr. Neugodna klima . konvekcija: prijenos topline.4 . a obuven to osjeća.KLIMA U PROSTORIJI Objašnjenja u svezi s klimom u prostoriji -> QQ Kako postoji vanjska klima. Izmjena zraka u stambenim prostorijama: 0. sparno vlažno vruće nepodnošljivo Sadržaj vode u zraku pri izdisaju kod 37 °C (100 %) Kondenzacija vode u plućnim mjehurićima Prema formuli koju preporučuje Comite International des Poids et Mesures projzlaziza gustoću vlažnog zraka numerička jednadžba p = [3. proširenje krvnih žila. Svježi zrak i izmjena zraka. Optimalna usklađenost tih čimbenika stvara ugodnu klimu u prostoriji i pridonosi čovjekovu zdravlju i njegovoj radnoj sposobnosti. čovjek osjeća toplinu/hladnoću samo preko podne obloge i njene debljine sloja. Ona je to kraća što je viša temperatura. Temperatura površine stropa ovisi o visini prostorije. Kretanje zraka osjeća se kao propuh. a nije obilježje poda. brža je i cirkulacija zraka. sredina ljeta (tropski krajevi). Pojmovi u svezi s izmjenom topline Provođenje topline: prijenos topline izravnim kontaktom. Ta se tijela (i ljudsko tijelo) prilikom apsorpcije zagrijavaju (toplina zračenjem). postoji i klima u prostoriji. Temperatura zraka i okolnih površina. a slučajno ili stalno provjetravanje nije. Količina C 0 2 od 0. Apsolutni sadržaj vode 2 g/kg 5 g/kg 5 g/kg 8 g/kg 10 g/kg . Kontrolirano provjetravanje je povoljno. a kruta ga tijela apsorbiraju ili reflektiraju. tj. § 20 18 16 14 orema \ Roedleru s „ prema Franku \ / / / \ V \ • \ • • 14 16 18 20 < c \ & \ 12 22 24 26°C 28 12 14 Temperatura prostorije 9 L 16 18 2 0 22 24 26 28 Temperatura prostorije S L u °C . Veliko vođenje topline u pod preko nogu treba izbjegavati (temperatura poda iznad 17°C). prema tome u stambenim i spavaćim prostorijama treba osigurati 2-3 izmjene zraka u satu. temperaturom zračenja. Toplinska je vodljivost primjerice bakra visoka. temperatura zraka + 30°C prašni velegrad. Izmjena topline između tijela i okoline Unutarnji protok topline: prijelaz topline iz dubine tijela prema koži.l 14 16 18 2 0 22 24 26 28 Temper.8 puta obujma prostorije na sat po osobi.> 28 Neu. visoka temperatura zračenjem. Termoregulacijski postupci tijela Zagrijavanje: prokrvljivanje kože.04)] (9) Vrijednosti za vlažnost zraka pri disanju // . kad tijelo termičku regulaciju postiže uz minimalni utrošak energije. Zrak i kretanje zraka. razlika tlaka vodene pare između kože i okoline). Niska temperatura zračenjem. Ono se širi u svim smjerovima. Ova se jednadžba može napisati i u obliku p = (ptr+<pA) [1+0. Potrebna količina svježeg zraka za jednu osobu iznosi oko 32. a i najzdravija (kaljeva peć). razlika temperature između odjevenih i neodjevenih površina tijela). £ 22 I o 2? 3 S Q. visina 2000 m. te "osunčanje unutarnjeg prostora". zraka 50% 100% 40% 50% 70% 100% Temperatura 0°C 4°C 18°C 21 °C 20 °C 30 °C Opis | " 1 p r i m a r n i i d o m i n a n t n i utjecaji © r a [ ^ J d o d a t n i faktori [ " " " " ! s e k u n d a r n i i n a s l u ć e n i faktori (2) Utjecaj topline zidova 30 °C 28 26 N V \ 1 24 Q. povećanje brzine krvotoka. primjerice uz dvostruko veću temperaturu je 16 puta veće. Količina C 0 2 u zraku mora se nadomjestiti kisikom. 5°C. Iz psiholoških je razloga ta apsorpcija topline za čovjeka najugodnija. Dijagrami! Pri suviše velikoj razlici tih temperatura nastaje prejako (preintenzivno) kretanje zraka. diže se. potenciji apsolutne temperature površine. Preporuke za oblikovanje klime u prostoriji. hladi se na stropu i onda spušta. prodire kroz zrak ali ga ne zagrije.378 Xe). Iznad 500°C toplina postaje vidljiva svjetlost. Termička se ugodnost uspostavlja kad se tjelesno reguliranje topline nalazi u ravnoteži. Vanjski protok topline: provođenje topline preko nogu. zraka niska (porozni izolacijski materijali!). konvekcija (brzina zraka. Pri manjoj vlažnosti (ispod 30%) čestice prašine počinju lebdjeti. zraka u prostoriji S L u °C .2S^/kg Relativna vlažn. suh zrak bez prašine.> (Jf) 41) 38 Polje ugodnosti y 36 t o « a o 34 32 30 28 26 24 22 hladno 70 12 \ Još ug Ddno Neu god no top 0 \ \ j Z £ 5 a b \ \ 1 odno \ * 12 14 16 18 20 22 24 26°C Temper. Ugodnost se uspostavlja kad odvođenje topline tijela odgovara stvarnom gubitku topline u odnosu prema okolini. Ugodna klima veljača/ožujak. blistavo sunce na zasnježenom polju.0 m 3 /sat. oblačno nebo. Temperatura i relativna vlažnost zraka. Zrak se grije u dodiru s toplim tijelom (npr. Promjena temperature zraka može se do neke mjere kompenzirati promjenom temperature površina (pad temperature zraka . grijalicom).% ne smije se prekoračiti. Tok topline usmjeren je od tople prema hladnoj površini.1 vol.> (^3) Polje ugodnosti (4) Polje ugodnosti Neugodno Ugodno Neugodno 12 14 16 18 2 0 22 24 26 28 Temperatura zraka u prostoriji tL> in °C .» Polje ugodnosti f Sadržaj vode u zraku g/kg Odo 5 5 do 8 8 do 10 10 do 20 20 do 25 preko 25 41 preko 41 Prikladnost za disanje vrlo dobro dobro zadovoljavajuće sve lošije već opasno nepodesno Polje ugodnosti Osjet pri disanju lagano svježe normalno još podnošljivo teško. isijavanje topline (razlika temperature između površine tijela i okoline). visoka vlažnost i sparina. vode u radijatoru). zraka u prostoriji 8 L . hlađenje: znojenje. Propuh u tom slučaju izaziva lokalno hlađenje tijela. Kritične su površine prije svega prozori. lijep zimski dan. duboko modro nebo. disanje (površina tijela. Bosonog. tj. Tople i hladne noge subjektivan su osjet.041 (Xco^0. Isijavanje topline: površina toplog tijela emitira zračenje koje je ovisno o njenoj temperaturi. podrhtavanje mišića. količina zraka u prostoriji. s izmjerivim vrijednostima za tlak zraka. S temperaturom mijenja se i valna duljina zračenja. njegovu temperaturu i brzinu. Temperatura koju čovjek osjeća približno je srednja vrijednost temperature zraka i temperature okolnih površina. isparavanje. Zrak cirkulira i prenosi prašinu i lebdeće djeliće. Isijavanje je proporcionalno 4. ovisno o prokrvljenosti tijela. Temperatura okolnih površina ne smije odstupati za više od 2 do 3°C od temperature zraka. preko podne obloge i temperature uz pod.0144(Xc O 2-0^] "r IO"3 ¿ j (1-0. klima za liječenje pluća (Davos) lijepa kasna jesen vrlo dobra klima u prostoriji dobra klima u prostoriji suviše vlažna klima u prost. Ljeti je ugodno 20-24°C zimi oko 21 °C (plus/minus 1°C). Ugodna je relativna vlažnost zraka 40 do 50%. Zračenje ispod granice vidljivosti naziva se infracrvenim/toplinskim. tropska kišna šuma ^ekoliko vrijednosti relativne vlažnosti zraka za usporedbu 33 .4853+0.0.

Osim toga se smatra da postoji i dijagonalna globalna rešetka smjerova sjeveroistok . dakle na razmacima od 28 odnosno 35 m i 15 odnosno 42 m .križaju se štetno mreže i vodena ®Zona bezmreže 1. globalna rešetka -> © od stacionarnih valova.80 x 2. prostorija.> © . Povoljna je. Uzrok tome su atomi ili molekule od kojih je tvar sastavljena.» © Zagrijavanje ubrzava kretanje do prelaska u tekuće stanje -> ( | ) . također u periodama sedmice. : : ~ v " ^ — l K n n r nori7emne vode Uspor podzemne vode Površina terena ---. jer se zone smetnji otkrivaju rašljama ili radiouređajima. Pohvale dobivaju okrugle kuće i šesterokutni tlocrti (pčelinje saće). Pri daljnjem zagrijavanju se atomi rastavljaju jedan od drugoga do prelaska u plinovito stanje — (.zapad. šrafirane zone rubne mreže izgleda nemaju štetnog utjecaja kako je riječ 0 terestričkom zračenju koje dolazi iz nutrine zemlje i koje se zbog kristala u Zemljinoj kori oblikuje u svojevrsnu rešetkastu mrežu. u trakama širine oko 20 cm.30 m bez smetnji.J*' Tok podzemne vode Mjerene razlike električnog potencijala i reakcije rašlji iznad toka podzemne vode 34 . koje pri koncentraciji stvaraju geopatogene zone Modelsko ispitivanje R.» © . slabljenje životne energije. Rešetka je magnetski orijentirana.r H.VVoIdbrunn Waldkatzenbach) kako bi ispitali utjecaj okoliša na čovjeka. -> QJ globalna je rešetka od približno 2.00 © Globalna mreža magnetno uređena s naročito patogenim točkama križanja Lijevi krevet stoji u točki križanja. gradiva i instalacija.80 x 2. kao što se zrake lome u odnosu na vertikalu na granici tlo .Sje er GRAĐEVNA BIOLOGIJA ->QP Već se desetak godina trude prije svih liječnici poput dr Palma i dr Hartmanna (voditelj istraživačke grupe za geobiologiju Eberbach .jug i 5 do 6 m u smjeru istok .-r -1-h / * s • •h } Hr f •j S 't-i. oko čitave se Zemljine kugle proteže tzv. Zornu sliku tog fenomena daju lomovi zračenja podzemnog vodotoka -> ( | ) i iz- — -- 1 (- - k + *l 1 % i © Granit Zrak Granit Zrak Desni krevet uz zid doveo je do zdravstvenih tegoba. što je Endros CD dokazao na modelu . Kod drugih tvari vrijede druge granične temperature za tu pretvorbu. dakle. dolazi do daljnjih lomova na masivnim stropnim pločama višekatnih zgrada. tj. S : i •£/-t-•fj . fiziološki štetne. disanju. U većini slučajeva nakon kratkog vremena pomaže premještanje kreveta u zone bez smetnji . Svaka sedma traka je kao tzv. prije svega od sjecišta traka . od magnetskog sjevernog prema južnom polu.- rt- f * "I H. a okomito na njih u smjeru istok . drugi red mnogostruko jača u djelovanju. Tipičan je primjer voda: ispod 0° = a = led. krvotoku. duljina 5 m. Već odstupanja od 1 do 2° dovode do osjetne pogreške lociranja jer su rubne zone naročito patogene. neki su se pokazali izvorima smetnji. a naročito njihova sjecišta pri duljem ili opetovanom boravku na tim sjecištima (kreveti). U srednjoj Europi osovinski razmak traka iznosi oko 2. Vlf -u 7 4S r 4 1 --1 T * \ -L / L\ }-r S •f ItT J_H >1-I-i 1 -r > ->-> * / s i \ -J1.zrak. prema Hartmannu dovesti do zaključka 1 2. Stvarna rešetka je prema tome globalna oko cijele Zemlje. vjerojatno uzrokovanih Suncem. b) tekuće i c) plinovito./ \ / t• i1 \ L ->- + -- \ t •h sedma traka tog drugog reda. građevina. Geološki utjecaji Prema navedenim autorima.3).jugoistok .50 m-> (?) © " " T ^ . između traka globalne r e š e t k e © Prema Hartmannu najučinkovitije je odmaknuti krevete iz područja smetnji. S druge strane. premještanjem u lijevi položaj ozdravljenje nakon kratkog vremena bez lijekova © Globalna mreža prema Palmu s razmacima od oko 4 x 5 m s točkastim linijama polovice razmaka 2 x 2.» © Mreža globalne biologije Istok Pri tome se javlja efekt zbrajanja. na površini zemlje.50 m. prema iskustvu. Endrosa pokazuje kako se kvantne silnice na površinama otklanjaju od vertikale i proširuju mjerene veličine takvih smetnji iznad jedne vodene žile . smetnje na srcu. oni nisu mrtvi nego u neprekidnom kretanju. zona ili površina od 1. širina 4 m. Navodno nema smetnji u prostorijama koje su građene prema načelu zlatnoga reza: visina 3 m. pomoću posebno osjetljivih filmova.50 — tla. jer moderne građevine mogu utjecati na iglu."-. 0 M 5 10 15 20 Reakcije rašlji Fizičari poznaju tri agregatna stanja tvari: a) čvrsto. normalno = b = voda i iznad 100° = c = para. čini se bez patogenih utjecaja . Čini se da je najvažnija sposobnost prepoznati i razlikovati pojedina utjecajna polja ili zone. želucu i izmjeni tvari.» © . U metalima primjerice oni se lagano kreću oko neke točke ravnoteže .Vodič prema sjeveru © Magnetno polje Zemlje H t t t H M Silnice električnih polja vodenog toka. Međutim. Tome se u pravokutnim prostorijama pridružuju korespondentne prostorne rešetkaste mreže. sve do teških kroničnih bolesti kao što je rak.» © . .0 x 2. desni je presiječen rubnom zonom. s razmakom traka od 4 do 5 m u smjeru sjever . •H \/ T / L. > 1 • • TlIlUtiillilllllllil Hill I I I v ' f j f j r ? \ P*—' v 7 . na visini od više tisuća metara. ali sa samo jednom četvrtinom djelovanja. Djelovanje tzv. U svakom slučaju za pažljivo istraživanje svih tih utjecaja treba imati veliko iskustvo i utrošiti dosta vremena (višekratni obilazak zbog kontrole).jugozapad i sjeverozapad . postoje izvještaji o tomu da lociranje globalnih traka ovisi o pouzdanosti magnetne igle. I u ovom slučaju su najizraženija sjecišta tih traka. pri čemu prednjače vodene žile . Prema istom izvoru postoje u Europi odstupanja od navedenih smjerova do 15° Tvrdi se da su Amerikanci takve trake detektirali iz zraka.» © . No njihova pravilnost može. dakle na razmacima od 250 odnosno 300 smatra se još pojačanom zonom smetnji trećega reda.> ® Glavni štetni utjecaji takvih patogenih zona jesu devitalizacija.• T \ -» .zapad oko 2 m Te su trake. bubrezima. Prema Palmu. uređaja za neutralizaciju smetnji nije svestrano prihvaćeno. rasjedi ili diskontinuiteti. posebno utjecaj 2.30 m čime djelovanje pojačava 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1112 13 14 15 16 I i 1 1 1 1 1 1 -i•- T V _ L i 14 Î h -H S/ 4. Svaka — — — — — Lijevi krevet je naročito ugrožen jer smetnji između traka se globalne globalne ©žila.» © U punom smislu postaju sjecišta traka globalne rešetke patogena kad se poklope s geološkim smetnjama kao što su vodeni tokovi. tj.5 m linija polovičnih razmaka.

kad mjesec opada i ostavlja se godinu dana močiti u jami s glinom prije nego se otpremi u pilanu (prilično skupo). Aluminij ima velike izglede.5 m m 1 7 / / 4 . Metal./. Azbest treba upotrebljavati vrlo oprezno.GRAĐEVNA BIOLOGIJA -»QP S druge strane. Zato zbog izjednačenja (tlakova) ulazi zrak. vuna od šljake. Zbog toga se pravo drvo preporučuje i za unutarnje obloge. Gips je cijenjen kao prirodni gips. fgj Mljeveno pluto. Drvo intenzivno reagira na mirise: održava dobre i razara loše. if « f } « f « f « . Preporučuje se kvarcno odnosno biostaklo koje propušta 70 .2. sva biljna vlakna kao na primjer morska trava. Drvo se kao kondenzirana svjetlost i toplina smatra najvitalnijim gradivom. Prikladne su i ploče od pluta debljine ž 2 5 . željezo se ne prihvaća (navodno grijaća tijela uzrokuju smetnje u polumjeru od 4 m). / .i.. suprotno tomu.•. tako // // / / / r / / / / ' / / / / / / SU / zrake ^ tla / / M / / / / | / / / / / / ' / / / Prirodno tlo s_ / / / / f / 1 / f / 1 ' / / $ r\ H 1/ jivo proučiti sastojke i postupke proizvodnje kako bi se izbjeglo štetno zračenje. Beton. kao i višeslojno staklo. mine- Asfaltna hasura 2 . mljeveno ili u obliku ploča (mogu biti i bitumenizirane). kao i u zrakopraznom prostoru. pa i olovo. ©tople unutrašnjostipare kreću sezakočene vanjskim zidom. Molekule zraka kreću se izvana prema unutra. ali se od njega ne bi trebali izvoditi čitavi zidovi. ali i ekspandirana glina i dijatomejska zemlja. 34 @) Atomska rešetka vapnenca Za izolacijski materijal preporučuju se prirodni materijali kao pluto. Za zidanje se preporučuje masno vapno (zračno vapno) bez sastojaka sumpora.„/.. fmsMss/s / / im^^fm^mm / ¿ / ' / / MS/A*/. i ' ' / i./.v. pa je uobičajeno ličiti staje vapnenim mlijekom. Treba postupati u skladu sa starim pravilima: drvo se siječe samo zimi. pa uslijed toga dolazi do difuzije prema hladnijem mediju (s nižim tlakom). Glina se smatra zdravim materijalom.. pokazao je apsorpciju zračenja. ako su spojene ili nastavljene na prijeklop (8). navorana alufolija itd. Kao posebni zagovornik građenja drvom navodi se dr./. Bronca (5 7 5 % bakra). P a l m Q P odbija primjenu metala za vanjske zidove i općenito za oblikovanje velikih površina. ' / / / / W / / ' / a / / // Asfaltna hasura na 'masivnom stropu /otklanja prema jugu nagnute zrake iz tla.. Steiner.15°C)prestaje svako gibanje atoma ili molekula. Gornji primjeri s metalima nisu međutim tipični za druge materijale.3 0 mm./ / / / // // // // // i // ./ / / // . Općenito treba izbjegavati širu upotrebu metala. debljine 25-30 mm apsorbira štetno zračenje 35 .. pa ona pečena na približno 950°C za zidove ili krovni pokrov najprikladnija je za organizam. i / ' / i 11 i i / I . pri apsolutnoj ništici (°K = 273. čak i kao bakreni krov za stambene zgrade (ne i za crkve).' / t*:|/ / S U zrake iz tla i materijala / / / / / / \ i:J / / /si/zra'ke iz tla / / / // ' / / ' '' / 1 / 'Prirodno tlo < © Betonske stropne ploče propuštaju zrake iz tla bez promjene (odnosno otklanjaju ih S. kao drveni ocat. Smatra se da je 10% "kulturni" materijal.••. u smanjenom broju prema hladnijem vanjskom zraku. Pješčenjak se kao prirodni vapnenački pješčenjak tolerira. Postoji skepsa prema staklu u boji. Asfaltni sloj na masivnoj stropnoj ploči doveo je do loma. ako treba i kao ploče od piljevine vezane prirodnim vezivima. < / 1 1 ' 1 1 / 1 ' Prirodno tlo ^ w / w / A . / / / S U zrake iz tla . Za razne namaze preporučuje se pažl- •'/////' / '. Amiiranobetonski s t r o p ' / / / . Uslijed toga je u susjednu (?). zaslužuje pohvalu. Tako svaki materijal ima svoj vlastiti atomski svijet koji se okolini manje ili više osjetno prikazuje (4).. Zaštitna sredstva za drvo trebala bi se dobivati destilacijom samog drva. drveno ulje ili katran. toplina ne mijenja razmještaj atoma koji i tako nisu poredani. pjenobeton. / 1 1 i / / / / / / ' ^Armiranobetonski strop — Sintetika (plastika) ne odbija se u cjelosti. a naročito armirani beton.. ©da koncentrirano prodiru u susjednu prostoriju i zbog toga im se pojača štetni utjecaj * fMljeveno pluto / / ?4/ / / . pečen na što nižoj temperaturi. u svezi s prvim Goetheanumom u Dornachu. Ne preporučuju se sintetični materijali. ali je ipak konačno novi Steinerov Goethea- / / / / i. Primjerice kad je riječ o staklu. hasure od kokosovih vlakana.•. O tome vidjeti istraživanja industrije betona QP. prikladan za život i bez štetnih nuspojava.•. gdje zrenjem nastaje masno vapno. o o « omom•o«o*o o i o » o mmomomo omomom•o«o#o o *o*o* • o « o * o unutra toplo vanjski oioooo O O I O I O vani hladno o o oo•o o • OOo• o ( 3 ) Atomi metala u plinovitom stanju Molekule vodene iz prostorije. također i plutene ploče s preklopom (mogu biti i bitumenizirane). ^ 200"C. Djelomično se tolerira bakar. jednako svladavajući ( T ) Atomi metala u čvrstom stanju (?) Atomi metala u tekućem stanju difuzijski otpor dijela građevine -> ( D .H — j / / / / / f -44-4^-44 jl « 4 * ralna vuna. Poznato je da je vapno baktericidno. odbija se izričito Dopušta se ipak u području temeljenja i podruma.• • . koža svila itd. utemeljitelj antropozofskog društva. a dobiva se gašenjem pečenog vapna u vapnari. Kositar se cijeni.80% ultraljubičaste svjetlosti. staklena vuna. plinobeton. Dugogodišnji pokusi prema Schröder . Prednost se daje višeslojnom staklu koje je u staklani stopljeno u odnosu na ono spojeno okvirom od metala ili sintetike. o O o O o o o o o o o o o ¿o«o«o o «o«o* •o*o«o o» o • o #• o * o * o ohmomo O t O O O I oootoo oomooo oooiot OIOOOO • oo o o • o o i o i o O O O i O l Pokus s mljevenim plutom.. tj. ima izvrsnu konstantu vlaženja kao i životinjski tekstil. odnosno promjene smjera prethodno prodrlog zračenja prostoriju prodrlo koncentrirano zračenje © . Normalno staklo kao prozorsko ili kristalno smatra se neutralnim. Masa molekula pare opet ovisi o toplini. i M W num posebno masivna građevina od armiranog betona./. Za ziđe izloženo vlazi treba upotrijebiti hidraulično vapno. Armiranobetonska strop na ploča / / / / / / /' / / / / / /' / / . Staklo.Specku -> Qp pokazuju da zračenmolekula vodene pare molekula zraka ja organskog podrijetla apsorbiraju ili lome zračenja mineralnog podrijetla.

Hladnjaci. najčešće emitiraju patogeno zračenje koje prolazi kroz zidove i stropove. klimatske rasvjete i stolnih odnosno podnih uređaja. Kombinacija generatora i elektroda proizvodi istosmjerno strujno polje negativne ionizacije do 2000 V i djeluje u krugu od približno 2 . srednji i veliki ioni. Već su istraživanja koje je Čiševski proveo dvadesetih godina pokazala povoljan utjecaj negativnih iona na životinje i ljude. dakle i kad nema Kabel od utičnice do svjetiljke na trasi oko uzglavlja uzrokovao je smetnje. Izmjenu tvari uglavnom uzrokuju ioni. čovjek sporije stari. djelovanje prema tjelesnoj konstituciji.> ( 4 ) Između najčešće negativno nabijenoga tla i pozitivno nabijenoga zraka nastaje snažno električno polje s velikim utjecajem na organe.600 iona/cm 3 gotovo konstantna. P 36 . i naročito mikrovalne pećnice s defektnim uzemljenjem ispod ili blizu spavaonice. tj. premješPosebno su nezgodni slobodni kabeli jer izazivaju sindrom izmjeničnog polja od 50 Hz. npr. Prema tome. E. krvotok. 276 (Š) To posebno vrijedi za instalacije izmjenične struje pod naponom. (4) ^ ^ Srednja godišnja koncentracija umjereno pokretnih pozitivnih i negativnih atmosferskih iona u danima s mjerljivim oborinama u centru Filadelfije. Polarizacija. otkrivene su čak i u uskim planinskim dolinama. Izvlačenjem utikača nestao je napon struje pa je došlo do ozdravljenja (prema Hartmannu) © Kabel iza uzglavlja uzrokovao je smetnje kao kod 1 Premještanjem kabela na suprotnu stranu prostorije smetnje su nestale (prema Hartmannu) protoka struje jer se stvaraju električna polja s patogenim djelovanjem. Njegova "Teorija promjene organskog naboja" pokazuje stalno opadanje eletričnog potencijala čovjeka tijekom starenja. reumatskim bolestima. prema rodnom mjestu "Suhr" Schroder . prodire do 300 m u tlo. kanalizacija i plinske instalacije zrače u svoju okolinu i utječu u manjoj ili većoj mjeri na ljude i životinje. Prema američkim mjerenjima. Smetnje su ustanovljene do 2 m uokolo. Električni uređaji kao grijalice. tako da stanovnik često dolazi pod utjecaj više izvora -»(3). (SU = mjerna jedinica. ovisno o području i klimatskim okolnostima. Od 3 SU nastaje sklonost prehladama. Zbog toga bi prostorije namijenjene trajnom boravku ljudi i životinja trebale biti što je moguće dalje od tih uređaja. Velika je ponuda uređaja koji u radnim prostorijama umjetno stvaraju za organizam povoljne negativne ione. Čovjek je na otvorenom izložen naponu od približno 180 V. spavaonice ili sjedeće garniture u stanovima. Postoje mali. Ukopani kabeli. 1 . Zračenja do 2. Sada već postoje automatski prekidači za razdoblje kad nema potrošnje struje. odnosno primanje i otpuštanje naboja rezultira redom.3 m. čak ni armirani beton nije bio zapreka za magnetno polje. Endrosu) Utjecaj iona .Specka). Dakle. Tome se pribrajaju lutajuće struje koje prate oštećene ili dotrajale stare vodove. Kod postojećih instalacija pomaže samo premještanje ili radikalno isključenje na strujomjeru. astmu. stvaraju poželjnu ravnotežu. oboljenjima mjehura itd. Općenito vrijedi: što je gušće gradivo. Od 6 SU vrlo jake smetnje. Lotzu Q . bojleri. Čovjeka u 24 sata probija 100 milijuna takvih zraka. Dr Hartmann je odmah izliječio narušeno opće zdravstveno stanje kad je pacijent prije spavanja izvukao utikač i tako električni kabel pri uzglavlju isključio iz strujnog kruga ten na suprotni zid (2) (D U drugom pak slučaju nestale su slične tegobe kada je kabel. koji je bio pod uzglavljem bračnih kreveta. reumu. instalacije treba koncentrirati u sredini zgrade. tj. orijentacija plusa prema minusu. © Električni aparati i motori uzrokovali su smetnje u kući. Takvi aeroioni nastaju u slobodnoj atmosferi. Nadalje. stalno trošeći struju. ovisno o dobu dana (prema R. a može se mjeriti još 1000 m pod vodom. Takva istosmjerna polja (polja istosmjerne struje) dovode do poželjnih okolnosti rasporeda iona u prostoriji. a to se još pojačava kad struja poteče. jača je redukcija kozmičkog zračenja. Istraživanja posljednjih 50 godina potvrđuju povoljno djelovanje negativnih iona na previsok krvni tlak.jug kroz zonu smetnji Zona smetnji oko trafostanice sa škodljivim utjecajem na osobe u krevetima 9-12 (prema K. Oni djeluju u obliku stropnih elektroda. tj. Visinsko zračenje. po mogućnosti sve zajedno u instalacijski zid s. prolaze u nekoliko metara širokim trakama kroz zidove. u godišnjem je prosjeku dnevna količina iona između 300 . što je više negativnih aeroiona u zraku. Kod novih instalacija mogu se zračenja spriječiti odgovarajućom izolacijom vodiča. a njihova količina varira od 100 do 10 000 iona po kubičnom centimetru zraka. transformatorske stanice izazivaju smetnje u široj okolici (Schroder i Speck izmjerili su na jednoj takvoj stanici od 10 do 20 kV zračenja na 30 do 50 m prema sjeveru i 120 do 150 m prema jugu). a isto tako i električne željeznice i vodovi jake struje u blizini stambenih zgrada. ali samo pod slabom strujom jer nedostaju slobodni prijenosnici naboja. Približno 65% ljudskog tijela sastoji se od kisika.9 SU nisu dovela do smetnji. polovi istog predznaka (koji se odbijaju) uzrokuju nered. od masivnih stropova još i pojačane. Tolerira se lagani beton s dodatkom ekspandirane gline. Biološki djeluju srednji i mali ioni. vjerojatno najučinkovitije. zamrzivači i instalacije centralnog grijanja koje moraju biti stalno u pogonu zahtijevaju u tom slučaju odvojeno napajanje. Novija su mjerenja pokazala jednake impulsne aktivnosti u prostorijama kao i vani. Zajedničko uzemljenje više susjednih zgrada također može izazvati patogeno zračenje. U zatvorenim i prašnim prostorijama prevladavaju pozitivni ioni. podove i stropove. Depolarizacija. samo negativno nabijeni kisik iz zraka je biološki vrijedan. ali i na biljke. uz kuhinje i kupaonice. perilice.Otvoreni kabel GRAĐEVNA BIOLOGIJA ->QP Treba razlikovati cement od zgure i kemijski proizvedeni gips s ekstremno visokim vrijednostima zračenja od prirodnog cementa i gipsa. ovisno o geografskom položaju i lokalnim okolnostima. U kubičnom centimetru zraka može biti nekoliko stotina do nekoliko tisuća iona. a u slučaju mjerljivih oborina količina je negativnih iona za približno 100/ cm 3 veća .6 Trafostanica i mnogobrojni dalekovodi 9-10 Bračni kreveti 11 krevet većeg dječaka 12 krevet manjeg djeteta 13 krevet manjeg djeteta prije oboljenja 14 os sjever . plinovod i vodovod uzrokuju snažna polja smetnji. Svi cjevovodi s vodom (hladnom ili toplom).

jer nisu uklopljeni u zakonitosti perspektive. (3) Stvarno paralelne vertikale ove "Zolnerrove figure" zbog kosih crtica djeluju koso. . crno odjeveni ljudi izgledaju vitkiji. © Dužine a i b djeluju zbog beznačajnih dodataka.I ' 12 'H12 16 Već zbog položaja očišta izgleda građevina viđena odozgo višom nego odozdo. K tome dolazi i osjećaj nesigurnosti pri pogledu prema dolje. moraju bijele biti odgovarajuće manje. Crno čini vitkim — a jer crno » @apsorbira svjetlost. Poprečni položaj prozora kod -» \D uz odgovarajući namještaj čini izgled prostorije širim nego duljim Gore prema natrag nagnuti zidovi djeluju vertikalno. Vertipunašnim — » kalne pruge povećavaju visinu — c. 37 . Dinamičko djelovanje (9) Statičko djelovanje ^0) Dimenzije u vertikali izgledaju oku različito od jednakih dimenzija u horizontali. usprkos jednake veličine zgrade i visine etaža (razmještaj prozorskih prečki može tome značajno pridonijeti). mijenja se odnos mjerila uslijed odnosa prozorskih otvora prema preostalom di— ' jelu površine zida. iako su jednake duljine. zbog kojeg sve izgleda više nego pri sigurnom stavu i pogledu prema gore. a prema gore zakrivljene stube. Svijetla boja uz tamnu čini da tamna izgleda još tamnija. ^ I Ako se želi utisak jednake veličine crnih i bijelih površina. Bijelo činimijenjaju dojam b. a horizontalne širinu—»d. a dužine A-F i F-D zbog uključivanja u različite površine. (J) Crne površine i tijela izgledaju manje od bijelih iste veličine. kao različito duge. To vrijedi i za sve elemente građevine. » Krugovi A u objema skupinama izgledaju oku različito veliki. karirani uzorak po» većava širinu i visinu — e.> @ . 150 Mi/ Prostorije istih dimenzija mogu djelovati sasvim različito uslijed rasporeda prozora. Jednake prostorije i dijelovi prostorija uslijed različitog smjera crta djeluju ne samo raz ličito velike nego i sasvim različito u izražaju. iako im je promjer jednak (relativna veličina). vijenci i pojasnice horizontalno (horizontalno zakrivljene). bijelo odjeveni deblji nego što zaista jesu. jer bijelo dispergira svjetlost.o o — n n • • OD • • • • • • • • • • • • • • • • OD • • •O OO OO Brojčani podaci u modularnim 12 </ jedinicama (il)—(14) Bez obzira na arhitektonsku rasčlanjenost (vertikalno. vrata. namještaja -> djeluje kao "crijevo". -> v§) je u dojmu kraće zbog poprečno smještenog kreveta odnosno radnog stola pod prozorom.OKO crni krug iz izvjesne udaljenosti izgleda za oko 1/3 manji od bijeloga U f ! > — C f1 V'. o a \ D O / <0 L . Boja i uzorak tkanina odjeće osobe. o o© o o o C 0 3 (¿) ft cgo Dva jednaka lika osobe u perspektivnom crtežu izgledaju različito veliki. horizontalno ili mješovito) .

Oko u kretanju napreduje duž zapreka koje zapaža sve dalje po dubini i širini. time je određena ograničena udaljenost na kojoj se određeni detalji mogu raspoznati. Poznato j e da se toranj gledan odozgo čini mnogo višim nego odozdo . Pri tome treba obratiti pozornost na činjenicu d a j e oko podložno optičkim varkama.OKO KAO MJERILO ZA IZGLED PREDMETA D O Djelovanje oka dijeli se na gledanje i promatranje. © Točne konture vidi oko samo u kutu od 0°1' = polje čitanja.» s. izaziva osjećaj zaštićenosti. Izvan ovog okvira oko svoje dojmove prima kroz "opipnu" sliku. razlikuje se stacionarna slika i "opipna" slika. o n o dovodi do uživanja gledanjem pronađenih "slika". visina slova "h" je uobičajeno peterostruka debljina. Imajući na u m u te činjenice ne smije se prijeći u suprotnu krajnost (barok) i primjerice pojačati djelovanje perspektive koso postavljenim prozorima i vijencima (crkva Sv. BOL). Ravnoteža je prvo obilježje arhitektonske ljepote.02 m. 38 . sjedala gledatelja od izvođača itd. dimenzije detalja _ odnosno dimenzija detalja E • tg 0 T tg0°1'0 ""0. Unutar tog "vidnog polja" javljaju se oku predmeti "na jedan pogled" ->(3). a veliko prema gore 27° i prema dolje 10° > udaljenost pri potpunom sagledavanju građevine = širini građevine ili dovostrukoj visini građevine iznad visine oka. u odnosu prema dimenzijama detalja.» ( T ) .204 m. a trebaju biti vidljivi. Petra u Rimu) ili čak perspek- Treba li neki natpis biti čitljiv na udaljenosti od npr. čiju gornju granicu (strop) opažamo kao stacionarnu sliku. Oko točnije ocjenjuje širine nego dubine ili visine.( 9 ) . moraju se izvesti na odgovarajućoj visini (a). Takve zapreke u j e d n a k i m ili ponovljenim razmacima oko osjeća kao takt ili ritam.000291 = 0. 37 @ i (§). U zatvorenom se prostoru također javlja stacionarna ili "opipna" Potrebana visina da se prostigne isti utisak kao pri razmaku od 8 . svodovima i si. Gledanje ponajprije služi našoj tjelesnoj sigurnosti. uz to i .» s. 37 (§). ® Veličina još raspoznatljivijih elemenata građevine može se lako izračunati iz trigonometrijskih odnosa i određene udaljenosti oka tivno naslikanim vijencima. a promatranje počinje tamo gdje gledanje završava.> s .000291 A k o j e strop visok. harmoničnim predmetima i odnosima . = 5 x 0. uz pretpostavku da su razmaci zidova i cjelokupne proporcije s time usklađeni. Grci su se točno držali tih pravila i dimenzionirali najsitnije detalje ispod konzolnog prepušta stropa tako da pri udaljenosti od 27°—»(7) ispunjavaju "polje čitanja" od 0°1' (7) (kako je Maertens —>• QP dokazao. pojedini elementi mogu neznatnim preoblikovanjem oku ponuditi veće površine (b i c) Pri određivanju širine ulica koje omogućuju opći pregled i razgledavanje detalja treba se pridržavati gore navedenih naznaka Iz ovoga proizlaze i j e d n a k e ili veće udaljenosti knjiga od čitatelja (različita u skladu s veličinom slova). u nekim slučajevima "polja preciznog gledanja" — » @ a za točno raspoznavanje detalja veličina "polja čitanja" —>(5) i © . ali ako j e prostorija vrlo duga. uz ovo crteži —»(3) . Odlučujuće za određivanje dimenzija je veličina vidnog polja -»(3). tj.zamrznuta glazba". Prostorija. čini se prostorija slobodnom i uzvišenom.> s. osjećaj potištenosti. (Znanstvenici fiziolozi rade na nauku o šestom čulu. Vidno polje nepokretnog oka obuhvaća vrh stošca od 1 što daje približno površinu nokta na palcu ispružene ruke potu koju osjećamo u simetričnim.(9)) konstruirani prema njegovu Cjelina objekta i okolice djelu). a horizontalni savijeni u sredini . Stacionarna se slika uspostavlja približno u površini kružnog isječka čiji j e polumjer jednak udaljenosti oka od objekta. što izaziva osjećaj sličan onome što ga uho prima od glazbe ("Arhitektura . Vertikalni rubovi izgledaju s gornje strane nagnuti prema gledatelju. 5 0 m slika —>(T) —(2). Ta udaljenost E može biti. Elementi građevine koji se nalaze iznad istaka. mora debljina slova (prema (§)) iznositi d > 7000 x 0.204 = 1. 700 m. o osjetilu ravnoteže ili statičkom osjetilu koje bi bilo temelj našeg smisla za lje- Čovječje vidno polje pri mirnom držanju glave i pokretima očiju je široko 54°. a visina se uvijek čini većom. Potrebna veličina detalja koji treba razaznati ovisi o njegovoj udaljenosti. Ovisno o tome j e li se oko na objektu zaustavilo ili oko "pipa" duž © Kod niskih prostorija dojam prostora "na prvi pogled" (mirna slika) @ Kod visokih prostorija dojam prostora "pipanjem" oka prema gore (opipana slika) objekta. Idealna stacionarna slika ispoljava se efektom ravnoteže. 3 7 .4 3 ili u uravnoteženim predmetima). 4 0 . .» Neufert. pa ga oko prepoznaje samo "pipanjem" uvis.

ČOVJEK I BOJA toplo lagano Boje su sile koje djeluju na čovjeka i izazivaju osjećaj ugode ili neraspoloženja. odozdo sigurno za koračanje i prihvaćanje. © Pojedinačni tamni elementi ispred svijetlog zida djeluju snažno i jako se ističu. odozdo ga olakšavaju i uzdižu. mokar hrastovina. Stupanj svjetlosti površina Vrijednosti između teoretske bijele (100%) i apsolutno crne (0%) boje Bijeli papir Vapneno bijelo Limun žuto Slonova kost Krem Zlatno žuto. tamna hrastovina. življim i raščlanjenim. Tople boje djeluju aktivno. pa time ih čini svjetlijim.ljubičasto = miješane boje koje nastaju miješanjem osnovnih boja < vanje na čovjeka D Tamne i svijetle boje i njihovo djelo- jarkocrvena narančasta žuta svjetloplava^^i i^-^zelena plavozelena © Lake i teške boje (nisu istog značenja kao tamne i svijetle boje -» © . Suprotni trokut: zeleno . laboratorijima itd. za crte usmjeravanja i prometnu signalizaciju. Izbor boja u pogonima. dostojanstveno. Najveću impulzivnu snagu ima narančasta boja. zelenoplava i ljubičasta boja (hladne i J pasivne boje).© . Utjecaj boje na čovjeka događa se posredno njenim posebnim fiziološkim djelovanjem koje je u stanju prostoriju proširiti ili suziti. Zelena boja opušta živce. npr. naročito kod prividnog predimenzioniranja. Bijelo je boja apsolutne čistoće i urednosti. svijetla orah svijetla smreka aluminijska folija pocinčani željezni lim oko 50 35 oko 20 oko 5 oko 18 oko 33 oko 18 oko 50 83 16 oko oko oko oko oko oko oko oko oko 39 . Utjecaj boje ovisi i o tome koliko je svjetla i odakle djeluje. y © Duge prostorije izgledaju kraće ako se završni poprečni zidovi jako naglase bojom. Prostorije izgledaju više ako su zidovi naglašeno tamni nasuprot svijetlom stropu Kao boja reda. katkada uznemirujuće. crvena. Tople i svijetle boje odozgo potiču duh. © Bijelo kao boja za vođenje pri kretanju. Tople i tamne boje djeluju odozgo završno. U prostoriji su impulzivno snažne boje prikladne samo za male površine. U kolorističkom oblikovanju prostorije bijela boja ima glavnu ulogu pri odvajanju pojedinih skupina boja i njihovoj neutralizaciji. pastelno srebrno sivo siva vapnena žbuka sivi sirovi beton šperploča žuta opeka crvena opeka tamni klinker 15 20 50 35 42 32 38 32 18 10 Solnhof-ploča prosječna boja kamena asfalt. Svijetle boje uzdižu. uredima ili školama može radni učinak pojačati ili oslabiti. a u bolnicama utjecati na zdravlje pacijenata. odozdo otežavajuće i potišteno. —» © . Najmanju impulzivnu snagu ima plava. aktivnost ili pasivnost. bijela se boja koristi za označavanje površina za skladištenje i postavljanje. umirujuće © Prirodni krug boja (prema Goetheu): trokut crveno . zelena i purpurna. odozdo glatko. pa tako preko prostornog djelovanja izazvati osjećaj potištenosti ili slobode — > © . sa strane udaljavajuće. Neposredni utjecaj manifestira se impulsima koji proizlaze iz pojedinih boja —> (2). Hladne boje djeluju pasivno. slijede žuta. Hladne i svijetle boje odozgo djeluju razvedravajuće i opuštajuće.narančasto . poticajno. Hladne i tamne boje odozgo djeluju prijeteći. čisto Žuto kao slama Svijetlooker Čisto-krom žuto Čisto-narančasto 84 80 70 oko 70 oko 70 60 60 oko 60 50 25-30 svijetlosmeđe čisto-bež srednje smeđe losos-ružičasta zasićeno šarlah crveno cinober crveno karmin crveno duboko ljubičasto svijetloplavo duboko nebesko plavo oko oko oko oko 25 25 15 40 16 20 10 oko 5 40-50 30 čisto tirkiz plavo zeleno poput trave zeleno kao lipa. jer osim udjela tamnoće na osjećaj težine utječe i udio prirodne crvene boje) © Krug boja u dvanaest dijelova © Tamne boje opterećuju.žuto = osnovne boje. u pogonima. sa strane hladno i tužno. Prostorije izgledaju niže ako su stropovi naglašeni jakom bojom. sa strane ga griju i približavaju. (3).plavo. od kojih se teoretski miješanjem mogu dobiti sve boje. suh asfalt. umirujuće uili introvertno. potičući kretanje. sa strane obuhvatno. dok za velike površine odgovaraju boje slabe impulzivnosti. © Pojedinačni svijetli elementi ispred tamne pozadine djeluju lakše.

Dužina DE približno odgovara 1/g opsega kruga k d h = r • cosp S = r sin B 2 S = 2 • r sin p h = S . Njegovi posebni odnosi mjera nekada baš i nisu upotrebljivi. Drugi mnogokuti (npr. Iz tih brojčanih odnosa trebale bi slijediti dimenzije prostorija. "okruglih" građevina potrebni su ^ M j Pitagorin pravokutnik. i: Vrlo su značajni i geometrijski oblici koje su Platon i Vitruvius nazvali krug.x 2 ) b = m 2 x y c = m (y2 + x2) Pri tome su: x. tetiva s i visina trokuta h pokazano j e . Važniji konkretni podaci potječu iz Pitagorina vremena. BD je približno 1/7 opsega kruga ® Približni deveterokut. iz kojih se mogu konstruirati mnogokuti. uključuje sve intervalne proporcije a isključuje disharmonične.> © .koje treba primjenjivati na širine.» s. visine i duljine prostorija.» . pravac BC raspolavlja AM u D. 42.5 58°11' 0.y ® ) mogu se oblikovati s a m o približno ili preklapanjem. Pitagora j e polazio od toga da akustički brojčani odnosi moraju biti i optički harmonični.kvarta 3/4 oktava 1/2 seksta : terca 4/5 ODNOSI MJERA OSNOVE tH Dogovori o mjerama u graditeljstvu postoje od davnine. kružni luk oko A s AB daje točku D na AC = c1 Kružni luk oko C sa CM daje točku E na kružnom luku BD = a.sekunde i septime.> © ili pentagram (noga nečastivog) ima kao i iz njega izvedeni deseterokut prirodne odnose prema zlatnom rezu .5 46°40' 0.> ( D i kvadrat . (5) Istostranični trokut. Peterokut . kružni luk oko B s AB i C. A-C ž stranica peterokuta ® Peterokut ® Petnaesterokut BC 2__1_= ± 5 3 15 (9) Približni sedmerokut. Tako se može konstruirati preklapanjem istostraničnog trokuta i peterokuta. y: svi cijeli brojevi x j e manji od y m: faktor povećanja odnosno smanjenja. šesterokut Raspolovljenje polumjera £ B. Za projektiranje i konstruiranje tzv. a iskuljučuje disharmonične intervale . Iznalaženje najvažnijih mjera: polumjer r.5 18°92' 12 35 37 43°60' 20 21 29 31°89' 28 45 53 Brojčani odnosi iz pitagorejskih jednadžbi (izbor) (4) Primjer Tetiva = r mnogokuti.» s. trokut . cotang p I (li) M f—m—1 (i 2) Deseterokut i zlatni rez Proračun mjera u mnogokutu -> S. 63 (14) Formula Peterokut i zlatni rez 40 . Pitagorejske odnosno diofantske jednadžbe daju skupine brojeva @ © (4). deveterokut .( ! ) . Iz \ 5 m = 3 6 m = 2 \ 5 toga je razvijen Pitagorin pravokutnik --> (?) koji zadržava sve harmonične intervalne proporcije. sedmerokut primjerice petnaesterokut © (§).5 x y 1 2 2 3 3 4 3 5 4 5 5 7 3 7 5 9 5 12 13 67°38' 1 7 24 25 9 40 41 8 15 17 61°93' 0. sekundu i septimu (j2j 3 m= ry' Pitagorin trokut a 36°87' 22°62' 16°26' 28°07' 12°68' a 3 b 4 c 5 P m 53° 13' 1 73°74' 1 77°32' 1 71°08' 0. S formulom a 2 + b 2 = c 2 mogu se te skupine brojeva izračunati: a2 + b 2 = c 2 a = m (y 2 . 43 © .

58333 . v. .4142857 .pravokutnik ^g^ Stupnjevana ljestvica brojčane vrijednosti korijena 10 ® V~2 = { i + A—Uizi V+—/ { 1+ / + • 3 7 17 12 • 41 29 • 99 70 239 1C i n f) Povezanost kvadratnih korijena "Puž" V 2 = 1. 1. 0.> @ ® ® ima odnos stranica 1 : VZ.5 0.41379 . . . Jednakokračni pravokutni trokut . . 1. Osim svih ovih likova. mogu se.> © . 1. Drachu © Iz osmerokuta razvijeni kvadrati © .® a ljestvicu stupnjeva čine vrijednosti korijena brojeva 1 do 7 -»(§) Vezu između kvadratnih korijena cijelih brojeva prikazuje . . . Postupak razlaganja na faktore omogućuje primjenu kvadratnih korijena za ugradbu nepravokutnih dijelova građevine. Zahvaljujući dr. Njegov pronalazač ga je također uspješno primjenjivao na detalje i uređaje. .ODNOSI MJERA OSNOVE—» QP Jednakokračni pravokutni trokut s odnosom baze prema visini kao 2 : 1 jest trokut kvadrature. . 7 17 41 1.5857143. .4 1.> © --> s.5 5 0. .6 0. jer se njegova visina određuje vrhom rotiranog kvadrata. v. 12 9« 7 0 | 99 169 239 V2 i Primjeri za nepravokutnu koordinaciju -> s.» © . Tu je visina trokuta dijagonala kvadrata konstruiranog nad polovicom baze Tako oblikovani pravokutnik . .> © od A. Jedan drugačiji približni proračun kvadratnih korijena cijelih brojeva Vn za nepravokutne dijelove građevine daju verižni razlomci (-» s. 0.4142135 .> ® . "puža" . prema istraživanjima L.5857865 . dokazati odnosi mjera osmerokuta na nizu starih građevina. taj je odnos mjera postao osnova njemačkih DIN-formata . 0.> ® ® Netočnosti pravog kuta izjednačavaju se vijčanim priključcima štapova na čvorove.90-92 ® V3 Verižni razlomci V2 41 . 43) u obliku G = n-1 Vn = 1 + 1+G )) 1 V 2 .4142011 . . 56 MERO-prostorne rešetke: konstruirane na V2 i V3 -» s. . To znači da raspolovljenjem ili udvostručenjem stranica pravokutnika ostaje odnos stranica 1 : V2. . 1. . .4142135 i i 11 ! > 1 1 1. D © ->® Geometrijski redovi u tom odnosu nude stupnjevani niz osmerokuta . . Kao podloga je pri tome služio tzv.58621 . Spitzenpfeila. 4 d.41667. Na osnovi približnih vrijednosti kvadratnih korijena razvio je Mengeringhausen prostornu rešetku MERO prema načelu tzv. dijagonalni trokut. .5857989 . . Jednakokračni trokut kod kojeg baza i visina odgovaraju stranicama kvadrata uspješno je primijenio graditelj katedrale Knauth pri određivanju odnosa dimenzija katedrale u Strassburgu.® Dracha -> CP nešto je šiljatiji od prethodnoga. R. Porstmannu. ) n/A trokut prema A. . 0.

Tako su Indijci u svojoj "Mansara". Središnji se kvadrat naziva kvadratom svetog reza. \ \ S! - / Èm Tlocrt upravne zgrade BMW-a u Munchenu Osmerokutni sustav stupove formiran od četverokuta podijeljen u po 6 © f a s a d n i h elemenata. Prema njegovim je istraživanjima primjeri- VÀ7 I 1 / ce rimsko kazalište zasnovano na četiri puta rotiranom trokutu V 1 J_ / — » © . © Proporcije zabatnog ugla dorskog hrama na osnovi zlatnog reza. stvorili graditeljske sustavnosti koje omogućuju tradicijski razvoj i nude goleme gospodarske prednosti.4137. uz odstupanje od samo 0. . staroj luci grada Rima. (5) Sveti rez. trokut. Luk AB ima gotovo istu duljinu kao dijagonala CD raspolovljenog osnovnog kvadrata.b 1.4142. i.4166. kvadrat itd.» BOL. opisao je Vitruvius. što se može prepoznati na stubištima. a grčko na tri puta rotiranom kvadratu —»(2). On koristi iste prostorne odnose (krug.6%.) 1 1. koji su prethodno navedeni. dobije se rešetka s devet polja. Zbog toga sveti rez predstavlja i približnu metodu za kvadraturu kruga — » © © © © Čitav je građevinski kompleks. To se načelo zasniva na raspolavljanju dijagonale kvadrata. građevine u Antica Ostia Geometrijski princip (7) Tlocrt cjelokupne gradnje ^g^ Podni mozaik u jednoj kući u Antica Ostia ® Geometrijski k.ODNOSI MJERA PRIMJENA QD /M \ 3 1 V -L 0 Rimsko kazalište prema Vitruviju (2) Primjenu geometrijskih i mjernih odnosa. . čiji se tlocrt zasniva na peterokutu. Prema Moesselu Qp (4) v —' Kazalište u Epidaurusu X 1 2 5 12 24 X 1 3 7 17 41 y / x ( V 2 = 1. nalazi se u Epidaurusu — U nedavno otkrivenom stambenom naselju Antica Ostia. Moessel želi dokazati odnose mjera na osnovi zlatnog reza. . . . Kinezi u svojim modulacijama prema "Toukou". . Spoje li se točke u kojima se kružni lukovi polumjera sijeku sa stranicama kvadrata. ali to nije vjerojatno —»(3) Jedino grčko kazalište. Palladio u Grčko kazalište prema Vitruviju 6 Potporni zid svoje četiri knjige o arhitekturi navodi geometrijski ključ koji se zasniva na Pitagorinim radovima.metodom . upoznato je načelo Svetog reza. 1.) i harmonije za svoje građevine — Ovakve zakonitosti mogu se kod starih istočnjačkih kultura naći u potpuno jasnim formulacijama —>(n).Y i g / B ^ • /. vjla Pisani u B a g n o l u \ \ t \ \ / ji ft. od situacijskog plana do detalja opreme. Obje konstrukcije daju dvanaesterokut.—. sagrađen prema tim odnosima mjera. 48-kut razvijen iz: t trokuta - ^l) Japanska riznica Cehovska kuća Rügen u Zürichu 42 .juč za PaHadijeve @ Palladio.4 1. ali prije svega Japanci svojom "Kiwariho" .

0 20. 6 2 .7 16.01 85.» s. ovdje nalazi vezu s engleskim colima.8 3.43 0.3 0 . Najprije je Le Corbusier krenuo od poznate prosječne visine Europljanina.79 2.3 4056.86 0.57 5. (ó) Metara 952. koji daje dvostruke vrijednosti crvenog reda .06 0.7 58886.8 43.382 • _ 2 dijela 3 dijela S dijelova 8 dijelova 13 dijelova 21 dio 34 dijela 55 dijelova L _ Major pokazuje povezanost odnosa proporMajor Minor cija između kvadrata.91 53.01 Plavi niz: BI Centimetara Metara 117773.49 9.75 m .19 65.56 25.3 8591.26 1.» s.9 113.8 . Veličine članova crvenog i plavog reda pretvorio je Le Corbusier u praktično primjenjive mjere. 1+1 ~ 89 dijelova . 1177. "Zlatni rez" znači da se cijela dužina prema većemu odsječku nakon dijeljenja odnosi kao veći odsječak prema manjemu m = 0.3 53.70 0. kruga i trokuta zlatnom rezu i mjerama ljudskog tijela.6 3 Arhitekt Le Corbusier razvio je sustav proporcija koji se osniva na Podaci o koordinacijskim susta- © Geometrijska konstrukcija zlatnog reza © Međuzavisnost kvadrata. solarni pleksus.2 .94 224.85 278. Le Corbusier obratno krenuo od 6 engleskih stopa = 1828.8 365.9 10619.74 4.5 72788.2 6.6 591. "Zlatni rez" neke dužine može se odrediti geometrijski ili s pomoću formula.> © .92 139. ->(3) Le Corbusier je označio tri dijela ljudskog tijela koji.81 20.0 44985.66 2.25. što kod većih mjera nije moguće.66.04 0.7 36394.6 itd.4 33.8 295.03 0.10 32.2 26.1 itd. stvaraju poznati zlatni red rezova: stopalo.1 + ¿ G = 1 + -—1+1 1+1 Zbog toga je 1947.02 171.45 .01 A =108 B = 216 (7J Modulor Prikaz vrijednosti i igara modulora prema Le Corbusieru (8) Neograničene brojčane vrijednosti 43 .7 478.28 12.80 588.0 22492.4 1.63 40.96 1. . koju je prema zlatnom rezu podijelio na mjere: 108.5 10.8 2.4.4 7.33 0. kruga i trokuta (DTo znači: Zlatni rez neke dužine može se odrediti i verižnim razlomkom 1 G = 1 + — To je najjednostavniji beskonačni pravilni verižni razloG mak. pa je uspostavio uz to i plavi red.13 0. a to je 1.41.0 139.10 0.8 1.4 957. prema Fibonacciju.1 4 4 dijela Prikaz Lameovog niza iz knjige Neufert "Bauordnungslehre" Verižni razlomak: zlatni rez G .6 6563. 59 d.5 0.6 2028.5 27802. Tek se uvođenjem modularnog reda pojavilo razumijevanje za harmonijske i proporcionalne odnose mjera . 40 @ vima i mjerama -> s.» s.88 449.20 0. prsti podignute ruke (-»vidjeti i temeljni lik u BEL).8 226. ->(§) Vrijednosti izražene u metarskom sustavu Crveni niz:Ro Centimetara 95280.07 15.08 0. stoljeću i kasnije zapostavljen je harmonijski sustav mjera i prednost se daje aditivnome . polazeći od 2.02 0. Podjelom prema zlatnom rezu formirao je crveni red naviše i naniže Razlike članova tog reda prevelike su za praktičnu upotrebu. 2 9 .9 0.9 1549. glava.9 182.16 0.92 3.26 m (vrhovi prstiju uz- (4) Figura proporcija dignute ruke).26 0.0 69.8 3281.g.7 86.53 7.5 17182.8 4.> ® Kako posljednja mjera gotovo točno odgovara veličini od 10 palaca.2 1253.4 5309.5 774.3 2506.73 727.86 363.40 0.ODNOSI MJERA PRIMJENA: MODULARNA KOORDINACIJA .53 0.83 106.» Q0 U 18.0 1.7 13901.8 mm kao visine tijela.83 1.

proizlazi iz tehnike tkanja (slično kao trake i astragali u grčkim građevinama). Ovdje je oblik proizašao iz šatorske tehnike jednostavno prenesen u gips. kako bi temeljem tog osjećaja za život oblikovali suvremene odgovarajuće građevine s. daje mogućnosti novog oblikovanja pojedinosti i cjeline. Oblici koji su proizašli iz gradiva.lijepo za sva vremena. Bolje ju je sakriti oplatom ili žbukom © Armiranobetonska konstrukcija sa stupovima u vanjskom zidu. Te "vječne oblike" dokazao je V. Svaki način građenja jednom pronalazi svoj vječni oblik i logični završetak iznalaženja. U tome leže novi poticaji za nas arhitekte. ali je sve veći broj primjera koji dokazuju njihovu vjerodostojnost. suprotno tome. koje je u gotovo svim kulturama osnova arhitektonskih oblika. 47. kao i svaka prava umjetnost. uvjerljiva ostvarenja. Uporabni predmeti u istočnoj Aziji i Europi. Kr. kod tvorničkih i drugih velikih zgrada već su uspjela nova. Razvijena površina 33 cm Danas nas kod starih građevina opet više uzbuđuje pitanje nastanka umjetničkog oblika nego rezultat. "koji imaju što reći". prostora i konstrukcije i dobro usklađen sklop povezanih prostorija i vanjskog oblikovanja. kako bi buduća vremena na njima samo kultivirala čisti oblik -> (2). ako nisu čak i jednaki. Wersin ->• 00 uvjerljivim primjerima. a dalje se samo kultivira i usavršava. Za to treba: osjećaj mjere. držajnije i trajnije biti njegovo djelo. U nekim prostorijama Alcazara u Sevilli jasno se u uglovima opaža "spletenost" zidova u gipsu. u svim su zemljama i vremenima slični. Danas se još zalažemo za odgovarajuće izražavanje u betonu.DIJELOVI GRAĐEVINE KAO POSLJEDICE OBRADE GRADIVA U početku ljudskih kultura vezovi. uz iste uvjete. tehnike i potrebe. organizacijsko i gospodarstveno ispunjenje svrhe. i u današnje doba. čvorovi i užad svojom tehnikom uvjetovanim pletivom i tkanjem dali su prve oblike. sa- © 44 Armiranobetonska konstrukcija s uvučenim stupovima sa statički povoljnim i ekonomičnim konzolnim istakom s prozorskim vijencem ( q \ Armiranobetonska gljivasta stropna ploča s tankim čeličnim stupovima u •' vanjskom zidu između prozora —> s. podložni takvim zahtjevima i pod utjecajem "duha vremena". ostvare njegove umjetničke predodžbe. čeliku i staklu. koji prekrivaju prilikama dozreli osnovni oblik. oslonjena na konzolni istak stropne ploče Bilo bi pogrešno vjerovati da našem vremenu pripada samo zadatak razraditi čiste konstrukcije. Kasnije se pojavilo građenje drvom. Takvo je djelo . Što je jasnija duhovnost i umjetnikov svjetonazor. iako povremeno isključivo ukrasni oblici. čak i u grčkim hramovima ¡ Ove su spoznaje razmjerno nove. © Čavlana drvena skeletna konstrukcija. Za oblikovanje građevina odlučujući je dakle na kraju ipak duh vremena. Čak su i snažni umjetnici s elementarnim nagonom za oblikovanje. jer za njih potreba velikih površina prozora jasno određuje sustav građenja -> © Jasni prikaz sastavnih dijelova građevine. suzdržanost. Dakako da se pri tom podrazumijeva tehničko. prema njenoj određenoj tehničkoj zadaći. prije svega Alhambre u Granadi. zrelije će. temelji na tehnici građenja drvom. © Uhde je tim pitanjima posvetio vrlo značajan rad . točno kao što su nekada bili sagovi zauzlani na stijenkama šatora. . Polovica debljine parapeta nalazi se ispred stupova. Obrada interijera maurskih građevina. ali bez vlastitog izraza.» Q . 46. organska povezanost gradnje. slični su kao jaje jajetu. prilagodba okolini. osnova oblikovanja grčkih hramova Q¿\ Oblikovanje u kaneu kojemu Grci dalje razvijali na osnovi (J^ posebno uvjerljivo dokazao da se podrijetlo maurske arhitekture. druge tehnike i drugačije uporabe na- © Drvena konstrukcija slična (T) kakva se još i danas svugdje primjenjuje ® Konstrukcija od lomljenog kamena zahtijeva okvirne elemente od čisto obrađenog kamena meće se i drugačiji oblik. jeftina. Pri primjeni drugog gradiva. taje ili čak prikazuju nešto drugo (barok).zvuči paradoksalno . bilo da su ukrasi šablonama otisnuti u gipsu ili su uloženi kao "azulejos" (glazirana glinena keramika). u kojem je Q Izvorna drvena konstrukcija. skrivaju to oku. Daleko je važnija zadaća svih arhitekata da. oni iz godine 3000 pr. uz opsežno korištenje tehničkih mogućnosti svog vremena. svrsishodna.

Od neobrađenog prirodnog kamena bez morta mogu se izvesti samo niski zidovi (podnožja). stoga se prva kamena kuća takoreći sastojala samo od krova s niskim ulazom Obrađeni lomljeni kamen omogućuje izvedbu viših zidova. U Perziji su Sasanidi (6. kao posljedica konstrukcijskog rješenja U područjima koja su siromašna drvom razvila se skeletna konstrukcija (pojedinačni drveni stupovi i prozori između njih). Njena je konstrukcija izvana jasno vidljiva. st.. Preostali dijelovi zidova izvode se od nepravilnog lomIjenog kamena i žbukaju Težnja za što većim prozorima na gradskim kućama dovela je do pojave zgrada s kamenim stupovima. Slična je i zimska kuća "iglu" © Rimljani su izgradili prve kupole od kamena. Osim kružne kupole se kao pokrov u mnogim krajevima može naći bačvasti svod. a kasnije iz toga nastaje čisti. 45 . krznom ili sličnim materijalom © Slično grade i Eskimi svoje ljetne kuće od kitovih rebara obloženih krznom. a kasnije u graditeljstvu romanike (primjer: katedrala u Šibeniku) Polazeći od križnog svoda (prodor dvaju bačvastih svodova) nastali su u gotici primjenom šiljatih lukova smjeli zvjezdasti i mrežasti svodovi. koji se pri pojavi novih gradiva u prvo vrijeme prenosi na njih. na kojima svaki laik raspoznaje osnovne oblike drvenih konstrukcija. drvenih motki i pletera od lijana. od kamena najprije u doba Rimljana. s prozorima od morževih crijeva. Za to se mogu naći bezbrojni primjeri. Na Pantenonu je to izvedeno u najčišćem obliku. kamena. Kao ukrućenje služe košnici u prozorskim parapetima © Suprotno prethodnoj. čak i zabatnih zidova i nadsvođenih otvora U kasnijem se razdoblju uokviruju otvori i zidaju uglovi točno obrađenim kamenom.) prilikom građenja svojih prvih kupola polazili od kvadratičnog tlocrta. Prelaz od kvadrata na krug ostvaren je "trompama" Lučni vezač od trske Hasura od trske / X \ ¡Tlinf A Bizantinski su graditelji prije 1400 godina izveli kupolu Aje Sofije nad pravokutnim tlocrtom. razvila se kanatna konstrukcija s pojedinačno razmještenim prozorima s ukrućenjem putem kosnika u uglovima i ispunom polja od vrbovog pruća i gline Panelna građevina dobiva svoj oblik panelima koji se izrađuju u radionici i brzo i jeftino sklapaju na gradilištu KAMEN A J • " . što odgovara "wigwamu" u njihovoj pradomovini. slična skeletnim drvenim kućama -» uQ) Na početku je uvijek konstrukcija osnova oblikovanja. ali iznutra sakrivena optičkim efektima (dematerijalizacija). od "vezača" od trske i pokriven pletenom trskom (način građenja u Mezopotamiji) .GRAĐEVINSKI OBLICI KAO POSLJEDICA KONSTRUKCIJE SVODOVI Blokovi od snijega Led k a 0 Prozor © Primitivni narodi grade svoje okrugle kolibe od materijala koji se nađe na licu mjesta. a uz upotrebu morta. obložene lišćem. od Likijskih kamenih grobnica. slamom. ali često i besmisleni oblik. do automobila na prijelazu stoljeća koji imitira kočiju (uključivši i držač za bič). trskom. čiji je način provođenja sila postao bitnim obilježjem stila (potporni lukovi i kontrafori) DRVO Podnožje od lomljenog kamena ® U svim zemljama svijeta koje su bogate drvom su brvnare slično oblikovane. nad kružnim tlocrtom..

Niemeyer Raspodjela sila u sve smjerove armiranobetonskih ploha primjenjuje se za ljuske u obliku kupole sa odsječenim segmentima .» ( § ) . kada su se primjenjivali postojeći oblici i upotrebljavali se u svakoj konstrukciji. L.» tU ČELIK (5) Arh. pa obloženi čelični elementi sliče čistom armiranom betonu -> (5) I za ove konstrukcije je tipič- no obilježje veliki konzolni istak stropnih ploča preko podvlaka -> ( D ili ukliješten u toranjsku jezgru -> (§). LJUSKE Arh. F L. Odlučujuća je razlika u traženju oblika koji proizlazi iz konstrukcije. M. bez obzira na to je li od kamena. Wright (7) Arh. skoro bez granica -> (3) Lagane. ali nisu svugdje dopustive. uzdužne ljuske . Deitrich Viseće konstrukcije su već kod primitivnih naroda primjenjivane za svladavanje velikih raspona-» Cirkuski šator je najpoznatiji oblik lake viseće plohe _» (§). nego najčešće zbog duhovnog poniranja u suštinu novoga načina građenja.» ® .-» Armiranobetonske viseće plohe u kombinaciji s krutim rubnim nosačima daju ekonomične i vrlo efektne građevine također s mogućnošću velikih konzolnih istaka Naše je vrijeme opet počelo razvijati oblike iz konstrukcije.» (9).NOVE KONSTRUKCIJE I OBLICI . O. F L. Wright Za mnoge građevine zahtijeva građevinska inspekcija vatrootporne ili čak nezapaljive konstrukcije. a ipak solidni oblici sa širokim otvorenim prostorima. otvorene hale s malim brojem stupova i daleko izvučenim konzolnim krovovima su domena građenja čelikom ili aluminijem -> ARMIRANI BETON (ß) Arh. Mies van der Rohe s (?) 1 ^ Čiste čelične konstrukcije omogućuju najlakše pojavne oblike s jedva vidljivim stupovima . U kombinaciji s vidljivim čeličnim stropnim gredama nude se naročito lagani. jezgru zgrade-» @ ili oblikovan poput gljivaste ploče-» (§).> 0 . Novicki s M. 46 . drva ili gipsa. tako da je prazni besadržajni oblik upotrijebljen kao "dekoracija". Wright (§) Arh. Samo se u rijekim iznimkama dopuštaju vanjski goli čelični stupovi . ritmički nastavljenih poprečnih Ijuskinizova ljuski s kosim stupovima u nul-točkama_> rt?). suprotno vre- menu cara VVilhelma. F L. Arh. ne samo zbog gradiva ili spoznaja iz statike. tražeći odgovarajući izraz u skladu s konkretnom graditeljskom zadaćom.

omogućujući pogled koji mnogo obećava © U 19. stoljeće. Mies v d. g. svatko zamišlja nešto drugo. stoljeću promjenljive prostorije.vremena spaljivanja vještica. prozori s rešetkama i malim okruglim ispupćenim staklima © Oko 1700. načina građenja (brvnara) i načina života (mali prozori) Kamena kuća oko 1500. o stvaralačkoj snazi pojedinca ovisi što će pri tome vidjeti i osjećati. g. svjetlo je dolazilo kroz otvore u krovu) (&) na. Na građevinama i njihovim dijelovima. 1000.ZGRADA I OBLICI KAO ODRAZ VREMENA I NAČINA ŽIVOTA VANJSKI PRETPROSTORI ® Oko 1500.. 2000. Masivni zidovi kao zaštita od neprijatelja i hladnoće zauzimaju istu površinu kao prostorije Kuća oko g. samo prostorno razdvajanje Arh. otvoren prema prirodi ali ipak svestrana zaštita od njenih nepogoda. markize (platneni krovovi koji se mogu smotati) kao zaštita od sunca Zahod i bide Spavaća soba Strana prema vrtu Drvena kuća oko 1500. razbojnika ili demona. široka dvokrilna vrata. Mnogi su investitori i arhitekti u mislima i osjećajima još u 15. Za modernog čovjeka kuća više nije utvrda protiv neprijatelja. postoji zvekir. s visokim pragom (nije bilo prozora. Fotoćelija otvara vrata i ujedno najavljuje posjetitelja VEZE PROSTORIJA V (9) Oko 1500. a građevine svjetlije i lakše. čiji se oblici ponekad i danas još priželjkuju . kuća stoji u velikom. je odraz kraja. ali je okolni prostor otvoren okružen niskom ogradom © ULAZI U 20. pod od parketa ® Oko 1900. lijepi i oslobađajući okvir za život. su na brvnarama vrata bila niska. 44. 47 . prostorije u nizu. klizna vrata i zrcalni prozori na električni pogon. stoljeću povezuje suhi hodnik automobil s vratima od zrcalnog armiranog stakla. praznovjerja. g. g. stoljeću nema više nikakvih ograda (naročito u Americi). nego nenametljivi. stoljeću je kuća još zatvorena. nenametljivo među drvećem ® Okog. klizna vrata za spajanje prostorija. Pod time. g. zid i vrata služe samo kao ograda. jasno se vidi kako je tijekom tih stoljeća čovjek postao slobodniji i samosvjesniji. zajednički njegovanom perivoju. a i na drugim stvarima i načinu života. niska teška vrata. stoljeću. doduše. klizni prozori i potezne zavjese U 20. Poklapanje stoljeća ovdje predstavlja "sreću u braku" između investitora i arhitekta. g.i našega doba postoji golem tehnički i gospodarski razvitak i znatna promjena duha. su kuće i cijeli gradovi bili opasani zidovima i zatvoreni teškim vratima © Oko 1700. g. Robe U razdoblju između otprilike godine 1500. a malobrojni su već stigli u 20. pod od širokih kratkih dasaka i] fj J j 1 1 1 — 1 1 i [ i l c I-4 « 1 i i ' Pomična stijenka klizni prozor ® Oko 1700. dnevne sobe i blagovaonice ne postoje vrata. sitnih prozora i kuća nalik na tvrđave. s vitkim nosivim čeličnim stupovima. obloga poda linoleumom. ulazna vrata imaju ukrasne prečke. i u kojoj je mjeri sposoban da taj doživljaj vidljivo izrazi gradivom -> s. g. neovisno o njima tanki nenosivi razdjelni i vanjski zidovi čiji sastav osigurava najbolju akustičku. ćelije s oskudnim dnevnim svjetlom. . Pri tome je odlučujuće investitorovo definiranje zadatka. Između predsoblja. termičku i klimatsku izolaciju. prozirno staklo i potezno zvono ® U 20.

U tom vremenu radi se predračun i raspisuje natječaj prema propisima -»QP tako da do dobivanja građevne dozvole pristignu i ponude. Investitor je predvidio varijantu. Način građenja koji treba primijeniti. kad zgrada ima pokrov crijepom drugačije će se otpočetka graditi nego zgradu s ravnim krovom. pa se konture zgrade već jasnije razabiru-» (2). Sada slijedi. a 3 do 12 mjeseci za velike zgrade (bolnice i si. izlaz i kolni prilaz s ulice na sjeveru. -» s. mogućnosti prilaza.5 m iznad terena. 59. na temelju opisanog postupka definiranja površine zgrade. Položaj instalacija vodovoda i kanalizacije. opasne stube u hodniku. podastiru se nacrti nadležnim organima vlasti. a kod drugoga filigranska crtarija. 51-58. Položaj i veličina zemljišta. garaža ispod njih u razini terena (3) Projektni program Rad počinje sastavljanjem detaljnog projektnog programa uz pomoć iskusnog arhitekta prema smjernicama upitnika -» s. jer se valjana priprema obilno nadoknađuje uštedom vremena i troškova građenja. Za opisane radove arhitektu. Financijska sredstva koja su na raspolaganju za kupnju zemljišta. 3. urbanistički uvjeti itd. 49 i 50 i građevne © Idejni projekt zgrade ima nedostatke! Garderoba i vjetrobran preveliki. Važna pomoć pri tome su upitnici knjige s. visinske razlike u njemu i u odnosu prema cesti. građenje itd. 5. pa se radovi mogu ugovoriti i započeti. visine. te iz toga materijalizacija njene pojave kroz tlocrt i izgled. 271 i prema stranama svijeta. Prije početka projektiranja mora biti poznato: 1. ako se iz oblika unaprijed ne nametne jedino mogući položaj zgrade. Za iskorištenje mogućnosti -> Q potrebno je više pokušaja kao osnova za iscrpno razmatranje argumenata za i protiv. Zbog prirodnog pada terena su spavaće sobe 2. Vrijeme izrade projekta ne treba nerazumno štedjeti. Tijekom ovog rada projektantu se zadatak sve jasnije i zornije pojavljuje pred njegovim duhovnim okom. kupaonica i prostorija za pripremanje preuske. treba 2 do 3 mjeseca za veću obiteljsku kuću. konačna lokacija zgrade na zemljištu. Sad počinju "porođajne muke" prvoga projekta zgrade. često su u stanju projekt neposredno prostoručno nacrtati u mjerilu i sa svim pojedinostima kao konačno rješenje. jer donosi odmak od projekta i omogućuje oštrije zapažanje nedostataka i rađanje ideja za njihovo otklanjanje. Na toj se osnovi za projektanta otkriva shematska predodžba cjelokupnog sadržaja zgrade i njenog prostornog ugođaja.). 48 . a prihvaćena je varijanta 1 (2) /o*} Kod ove varijante je pad terena ¡Spred zgrade povoljan. Nespretni razrađivači često pokvare nadahnutost prve skice. Pregled nacrta traje 3 do 6 mjeseci. vodoopskrbe i elektroinstalacija . Tako nastaju produhovljena djela zrele dobi. Ovisno 0 arhitektovu temperamentu. 49 i 50. položaja zemljišta. 1:2000" PROJEKT POSTUPAK IZRADE Poslije toga pristupa se shematskom crtanju prostorija u obliku jednostavnih pravokutnika traženih površina u jedinstvenom mjerilu i utvrđivanjem traženih odnosa prostorija međusobno s. Zahtijevane prostorije glede površine. Pri tome su odlučujuća pitanja strana svijeta. iz kuNnje nema pregleda nad ulazom (3) Definitivni projekt zgrade s uklonjenim nedostacima. Dimenzije postojećeg namještaja.M . utvrđuje se konstrukcija i instalacije. To vrijeme omogućuje nestanak nametnutih predodžbi i korisne dogovore sa suradnicima i investitorom. Bolje su oblikovane prostorije.. kod jednoga je ishod onoga "rađanja" slobodna skica ugljenom. građevinski propisi. Nakon dovršetka idejnog projekta -» (3) preporučljiva je stanka 3 do 14 dana. ponajprije u duhu. Sad počinje razrada projekta. uređenje gradilišta. smjerova vjetra. Nakon toga. ali im najčešće nedostaje zanos mladenačkih ostvarenja. dogovor sa statičarom i projektantima grijanja. zreli arhitekti. S projektantovim iskustvom i njegovom osobnošću najčešće raste jasnoća misaone predodžbe. s. (T) Četiri prijedloga položaja zgrade na gradilištu od 3000 m2 s padom terena prema sjeveroistoku. pri uživljavanju u organske i organizacijske odnose projektnog zadatka i njegove duhovne pozadine.ukratko. ovisno 0 okolnostima. Stariji.4. položaja i međusobnih funkcionalnih veza. ali često i u tijeku rada. 4. postojeće vegetacije i susjedstva. gospodars ki dio objekta je na zapadu. Ishođenje ovih podloga obavlja se kod ovlaštenog geodetskog inženjera i u uredu za katastar koji će izraditi službeni lokacijski elaborat. 2. Na osnovi takvih istraživanja odluka nastaje najčešće vrlo brzo.

Je li potreban rukovoditelj gradnje? Poželjan? Starija ili mlađa osoba? Kada? Stalno ili povremeno? Do kada? 8. Pogodba cijene 1. 9. Planira li investitor izgradnju daljnjih objekata? Kakvih? Koje veličine? Kada? Postoje li projekti za to? Postoje li izgledi da dobijemo taj posao? Koji su koraci poduzeti u tom cilju? S kakvim uspjehom? 11. Osobe i poduzeća vezani na posao 1 . Koje kasnije zahvate treba već sada uzeti u obzir? 7. Možemo li neposredno izdavati naloge u ime investitora? Do koje svote? Postoji li za to pismena ovlast? VI. pisaći stroj? IV. Osigurava li investitor prostorije za ured na gradilištu? Oprema za to .SURADNJA INVESTITORA . Radno vrijeme građevinskih radnika? V. Gdje je sličan objekt primjerno izveden? 6. Na kojim se sporazumima zasniva kalkulacija cijene? 2. Naziv nadležnog (najbližega) poštanskog ureda? 5.S kim treba voditi sve pripremne dogovore? 2. 3. Koji način naručivanja i kontroliranja treba primijeniti? 5.telefon. Projektni zadatak 1. Iz toga je shvatljivo što se "definitivni" crteži i troškovi pojavljuju tek kad je građevina već skoro dovršena. Podaci o investitoru 1. veličina)? 6. Sigurno su odstupanja potrebna. Treba li procijeniti investicijsku svotu i temeljem nje izračunati cijenu? 4. primjerice obrascima za predračun troškova. Općenito 1. Detaljno koncipirani upitnici i obrasci. a kojima bi se projektna kuća trebala služiti kao i ostalima. koji moraju već pri ugovaranju radova biti pri ruci. Je li sklopljen ugovor ili je samo pismeno potvrđen dogovor? III. Osnove oblikovanja 1. Kako su oblikovane postojeće zgrade? Od kojih su gradiva? -> VIII. Tko je za nas mjerodavna osoba? Tko je zamjenik? Tko je posljednja instancija? 4. 3. Kako izgleda okolina? Krajolik? Vegetacija? Klima? Strane svijeta? Smjer vjetra? 2.: Izdavatelj naloga: Narudžba: Izvjestitelj: Kopije za: I. Je li investitor sporazuman s našim odredbama glede pravnog statusa rukovoditelja gradnje? 9. ubrzavaju napredovanje. Kakav je njegov odnos prema likovnoj umjetnosti općenito? A posebno u svezi s našim načinom rada? 6. Tko nam čini poteškoće? Zašto ih čini? Koje su moguće posljedice? 8.PROJEKT PREDRADNJE . Telefon na gradilištu? U blizini? Kada i kako dostupan? 6. Ako nema ograde. Koje su investitorove posebne želje u umjetničkom pogledu? 5. pomaže samo arhitektov ubrzan i ažuran rad te odgovarajuća priprema u uredu i na gradilištu. Moraju li crteži biti razumljivi za laike? 10.» QP Rad na projektiranju često se požuruje a izvedba ugovara i započinje s nedovoljnim podlogama. Tko je revident za umjetničke elemente u okviru građevne dozvole? Kakvo je njegovo stajalište? Je li uputno konzultirati ga već u fazi idejnog projekta? 10. Ime nadležne (najbliže) željezničke postaje? 4. Kakvo je poslovno ponašanje? 3. 9. Koja je viša instancija za slučaj žalbe? Koji je postupak? Koji je rok podnošenja žalbe? Kakvo je stajalište nadležne institucije? 1 r J Povjerljivo! 6. Upitnik što slijedi samo je dio obrazaca koji služe uštedi rada. Točan naziv novogradnje? Konačni naziv objekta? 3. Što inače treba uzeti u obzir pri oblikovanju? 5. Trebamo li preuzeti i radove na izvedbi? 6. Čijim je posredništvom moguće razgledanje? Već dogovoreno? 49 . Kojim lokalnim ili državnim propisima podliježe novogradnja? Prostorni plan? 4. Kakav je razvoj poduzeća? Financijsko stanje? Stupanj zaposlenosti? Ukupni kapital? Odakle potječu podaci? 2. Kolika je investicijska svota? 5. Najčešće se pri svakoj gradnji javljaju ista pitanja. adresa. Zašto prethodno djelatni arhitekt nije dobio ovaj posao? 12. ali je čitav niz podataka tako općenit da upitnici mogu svakom graditelju koristiti. Postoji li stručna literatura o toj vrsti građevine? Što se o tome nalazi u našoj dokumentaciji? 5. Traži li se generalni plan urbaniziranja područja? 8. Na koja investitorova osobna obilježja treba posebno obratiti pozornost? 7. Želi li investitor kasnije svoj objekt izložiti javnosti? 9. Kojeg izvođača preporučuje investitor? (naziv. Tko je nadležan za koja specijalistička područja? 3. Tu ne pomažu poduke i predavanja investitoru. Tko je prije davao arhitektonske savjete? I I . Postoje li fotografije okolice novogradnje (s oznakom stajališta snimatelja)? Naručeno? 4. Tko kontrolira račune? 4. Tko je sastavio projektni program? Je li iscrpan? Trebamo li ga mi ili netko drugi dopuniti? Treba li ga investitor prije početka projektiranja ponovno potvrditi? 2. Mora li novogradnja biti u nekoj vezi s postojećim ili budućim zgradama? -> VIII. Upitnik za izvještaj o narudžbi Izvještaj za narudžbu br. Koja je približna ocjena odnosa građevinskih i obrtničkih radova? 3. Visine postojećih zgrada i katova? Ulična regulacijska linija? Građevinski pravci? Kasnija izgradnja ulica? Drveće (vrsta. telefon) 7. Postoje li mjesne odredbe glede vanjskog oblikovanja novogradnji za ovo gradilište? 9. makar samo kao poticaj. treba li naručiti ograđivanje gradilišta? Može li se ogradu iznajmiti u reklamne svrhe? Treba li naručiti natpisnu ploču za gradilište? Natpis na njoj? 2.

vjetrenjača? 21. Tehničke podloge 1.do? Popust za visoku potrošnju? Transformatorska stanica? Stanica visokog napona? Vlastita proizvodnja energije? Dizelski agregat. Vrsta signalnog uređaja? Zvono? Svjetlo? Komandni uređaj? 23. Vrsta telefonske instalacije? Automat? Podcentrala? Gdje? 22. Ostali transportni uređaji? Dimenzije? Putovi? Kapacitet? Cijevna pošta? X. Tehnički prijam zgrade (spremno za useljenje)? 15. Kakve su prilazne ceste? Treba li urediti zastor . Normalna razina podzemne vode? Visoki vodostaj? Najviši vodostaj? 5. Kakva je kanalizacija? Priključak na gradsku mrežu? Gdje? Koji je 0 glavnog voda? Na kojoj je dubini? Kamo teku otpadne vode? Je li moguće izvesti septičku jamu? Dopušta S se to? Vlai stiti taložnik? Traži li se samo mehaničko ili i biološko kondicioniranje? 19. Priprema tople vode: potrebne količine? U koje vrijeme? Na kojem mjestu? Kemijski sastav pitke vode? Treba li uređaj za omekšavanje? 15. Preuzima li investitor sam neke isporuke ili radove? Koje? Čišćenje? Čuvanje? Hortikulturni radovi? 6. Podloge za projektiranje 1. Skice za dogovor sa suradnicima? 2. Kakvi prozori? Čelik? Drvo? Sintetika? Drvo/aluminij? Vrsta stakla? Način otvaranja? Jednostruki. Rok predaje ponuda? 11. Oblikovanje stupova? Vanjski zidovi? Unutarnji zidovi? 10. Jesu li razjašnjeni uvjeti vodoopskrbe? 6. Prijam grubih građevinskih radova? 14. Kakva vrata? Uklađena? Čelični okvir? Ukočeno drvo? Čelik? S gumenim odbojnikom? Vatrostalna? S automatskom bravom? 13. Projekt (mjerilo)? 5. Postoje li podaci o visinskim odnosima? Naručeno? 5. Podaci za izvedbu 1. Je li potreban plan uređenja i organizacije gradilišta? 12. Rokovi 1. Je li stabilizirana stalna točka za geodetske radove? 11. Način ventiliranja: Izmjena zraka? U kojim prostorijama? Odstranjivanje plinova? Odvlaživanje? 16. Postoji li situacija naselja? Je li naručena? S podacima o prometu? 3. Predvidivo trajanje procedure izdavanja građevne dozvole? Nadležna tijela? Mogućnosti požurivanja? 8. Kakvo hlađenje? Priprema leda? 17. Kome se treba obratiti za ishođenje građevne dozvole? Potreban broj primjeraka projektnog elaborata? U kojem obliku? Formati nacrta? Kopije u plavoj. Sklapanje ugovora? Terminski plan izvedbe? 12. Okna za otpad i mljevenje otpada? Gdje? Veličina? Za koju vrstu otpada? Spaljivanje? Briketiranje papira? 26. Kakva rasvjeta? Vrsta struje? Napon? Mogućnost priključka? Ograničenje potrošnje? Cijena kWh za rasvjetu? Za snagu? Noćna tarifa od . Je li razjašnjen priključak na plinsku mrežu? 8. Kolika je udaljenost gradilišta od teretnog željezničkog kolodvora? 2. Koji je 0 priključka na plinsku mrežu? Kapacitet? Cijena po m 3 ? Popust za velike količine? Postoje li posebni propisi za postavljanje instalacije? Odzračivanje? 20. Koliki se dopušteni pritisak na tlo može prihvatiti? 4. VIII. Ostalo. Na koji način treba izvoditi građevinu? Posebno važno: Pod u podrumu: način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Zaštitni premaz? Zapreke protiv podzemne vode? Stropna ploča nad podrumom? Način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Stropna ploča iznad prizemlja: Gradivo? Opterećenje? Čime? Obloge? Krovna konstrukcija: način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Zaštitni premaz? Kakav pokrov? Oluci? Olučne cijevi izvana ili iznutra? 8. Kakva konstrukcija stubišta? Opterećenje? 11. krilo na krilo. Idejni projekt (mjerilo?) s aproksimacijom troškova? 4. Jesu li snimljene susjedne zgrade? Ustanovljen njihov način građenja? 10. Postoje li izgledi za predujam i isplatu u gotovini? Koji su rokovi i načini isplate primjereni? 7. parna turbina. Postoji li lokacijski nacrt? Naručen? Službeno ovjeren? 4. Uvjeti rješenja kanalizacije? 7. Završni obračun? IX. Isporuka nacrta za građevnu dozvolu. Datum raspisa natječaja? 10. Opskrba vodom? 0 dovoda? 0 fleksibilnih cijevi mjesnih vatrogasaca? Tlak u vodovodnoj mreži? Postoje li značajne oscilacije tlaka? U kojoj mjeri? Cijena vode po m 3 ? Slavine vani? 18. talpe? 4. Izvedbeni nacrti? 9. Kakvu izolaciju treba predvidjeti? Protiv buke? Horizontalno? Vertikalno? Protiv vibracija? Protiv topline? Horizontalno? Vertikalno? 9. Koji se zahtjevi odnose na reviziju statičkog proračuna? Tko je ovlašteni revident? Koje osobe dolaze u obzir? (Koga određuje nadležna institucija za graditeljstvo?) UPITNIK 50 . Skice za dogovor s investitorom? 3. Kakav se način temeljenja može smatrati prikladnim? 7. Je li na zemljištu već postojala neka građevina? Kakva? S koliko katova? Koliko je dubok bio podrum? 6. Vrsta dizala? Potrebna nosivost? Platforma u visini poda ili parapeta? Brzina? Strojarnica gore ili dolje? 24. Je li određen priključak na elektromrežu? Odobren od elektrane? Kabliranje ili zračni vod? 9. Način grijanja? Ogrjev? Zaliha za koje razdoblje? Grijanje loživim uljem? Dizalo za šljaku? Posuda za pepeo? Rezervoar s kišnicom za punjenje sustava? 14. Je li pregledana zemljišna knjiga? Je li dobavljen izvod? Ima li u njemu relevantnih podataka za projektiranje? 2.eventualno oblice. sa statičkim proračunom i ostalim potrebnim prilozima? 7. Postoji li priključni kolosijek za gradilište? Normalni ili uski kolosijek? Mogućnosti istovara? 3. crvenoj boji? Kaširano na \ platnu? 13. Početak građenja? 13.PROJEKT VII. Koja su gradiva uobičajena U mjestu? Posebno jeftina? Cijena? 25. Kakve su skladišne površine za gradiva? Kvadratura otvorenih površina? Kvadratura natkrivenih površina? Koje su visine u odnosu prema gradilištu? Može li više izvođača neometano raditi jedan pored drugoga? 5. Kakvo je temeljno tlo toga kraja? 2. Jesu li na gradilištu provedena geotehnička ispitivanja? Gdje? S kojim rezultatima? 3. s kutijom? 12. Predračun? 6.

npr. podne obloge itd. idejni projekt (7%). 1 : 1 .izrađuju se za posebne konstrukcije (npr. * Građevne knjige (= knjige prostorija) .uzori * podloge namijenjene izvođaču 3. DIN 276. Obradu svih vrsta crteža propisuje DIN 1356.. U tom slučaju otpadaju odgovarajuće osnovne aktivnosti ove faze radova.prikazuju druge dijelove građevine / uređaje prema potrebi. biološke i ekološke zahtjeve.). linijski dijagrami.2 Ciljevi / rizici ugovaranja radova 2. npr. gubitaka radnog vremena (prazan hod. konzultacije s ekspertima. širina.) . LPH 5. Ovu materiju propisuje HOAI. obloge zidova. tehničke podloge: priznata pravila tehnike i umijeća građenja.0 1.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji 2.0 Građevina . članak 15. udvostručenje rada).9. kao podloge opisa i programa izvedbe radova *).0 Izvedba građevine HOAI. koje nisu surađivale na izradi projekata. posebno aktivnost HOAI. pravne.. instalacije grijanja. ako se primijeni opis i program izvođenja radova. ako se ti radovi odnose na elemente koji nisu mogli biti uključeni u predračun. visina.» s. 1. gospodarske. elektroinstalacija itd. temeljne aktivnosti prema HOAI odgovaraju potrebnim radovima u praksi. npr. tehničke i ekonomske strane (pravne podloge: državni građevinski propisi. Sastavljanje detaljnog opisa objekta u knjigu prostorija.. Provjera i odobravanje nacrta trećih osoba.1 Definicija aktivnosti / sadržaji 3. funkcionalne. uobičajeno mjerilo 1:50 ovisno o konstrukciji. podaci iz ugovora o građenju) * tehnike operativnog planiranja / terminski plan (stupnjeviti dijagrami.3 IZVEDBA GRAĐEVINE -»ro Za projekte interijera prostorija: detaljni prikaz prostorija i slijeda prostorija u mjerilu 1:25 do 1:1. mogu se riješiti sa CAD (Computer Aided Design) u okviru EDV i po potrebi povezano s AVA (usp. tako da se postigne rješenje pripravno za izvedbu. uzevši u obzir urbanističke. Pretpostavka za to su potpuno riješeni oblikovni i tehnički problemi do u detalje te njihova provjera s formalne.). čl. 1.0 Građevina . duljina.2 1. osnovna aktivnost. oblikovne. čelične. uobičajena mjerila 1 : 2 0 . niže) (odgovarajući software na raspolaganju).SISTEMATIZACIJA A Definiranje pojmova 1. Izrada podloga za druge stručne suradnike na projektu i uklapanje njihovih priloga kako bi se postiglo rješenje pripravno za izvedbu. građevno .15. faza izrade 5. Nedovoljno planiranje izvođenja radova često dovodi do gubitka materijala (otklanjanje nedostataka. tehničke. dopunjuju izvedbene nacrte za određene dijelove građevine.izvedba B Aktivnosti pri izvedbi građevine Plan izvođenja Definiranje aktivnosti / sadržaji Ciljevi / rizici u planiranju izvođenja Sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe * izvedbeni nacrti * nacrti detalja. stalnog smanjenja vrijednosti (pogreške u planiranju / pogreške u izvedbi. s potrebnim tekstualnim napomenama. u smislu racionalne upotrebe energije). 1.projekt 2. članak 15. glavni projekt (11%). .3 Sredstva / instrumenti nadzora * podloge za AVA.0 Ugovaranje radova 2. "aktivnosti oko izvedbe" . 55 @ • * Parcijalni nacrti (= nacrti detalja.0 Projekt građevine HOAI. o materijalima (npr. sanitarija. kao podloge opisa i programa izvedbe radova *). usp.27% od ukupnog honorara [poglavlje 2. pa su podloga funkcionalnog opisa aktivnosti (= opis i program izvedbe radova.3 Sredstva / instrumenti za planiranje izvođenja * Izvedbeni nacrti. isporučiteljevi nacrti rasporeda strojeva i njihovih temelja).3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB * VOB (dijelovi A/B/C.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. energetske (npr. i prema potrebi konzultacije s ekspertima).). ishođenje dozvola (6%). sa svim za izvedbu potrebnim podacima i kotama. briga oko objekta i dokumentacija (3%). DIN-norme. smjernice.). armiranobetonske.sadrže tablično potpune podatke o veličinama (npr. koristeći priloge drugih stručnjaka. Provjera planova izvođenja koje je sastavio izvođač na temelju opisa i programa izvedbe radova.). primjerice definitivni kompletni izvedbeni nacrti detalja i konstrukcijskih elemenata u mjerilu 1:50 do 1:1. LPH 6. nadzor (31 %).2 Ciljevi / rizici nadzora 3.] 1. izvršne odredbe. 1 : 1 0 .1 1. uobičajeno mjerilo 1:50 -> s.2 Ciljevi! rizici u planiranju izvođenja Cilj planiranja izvođenja je da se građenje odvija bez smetnji i pogrešaka. o opremi (npr. volumen prostorije ili dijela prostorije itd. ekonomske podloge: instrumenti za kontrolu troškova. *) Ova posebna aktivnost postaje u opisu i programu izvedbe radova u potpunosti ili djelomično osnovna aktivnost.propisi o honoriranju arhitekata i inženjera na temelju prvog i drugog članka Zakona o reguliranju rada inženjera i arhitekata) [poglavlje 1. uredbe. pojedinačni nacrti). faza izrade (LPH) 1-4: prikupljanje podloga (3%). suprotno od opisa i programa izvedbe. sredstva / instrumenti planiranja izvedbe (crteži. B Aktivnosti pri izvedbi građevine 1. npr. mrežno planiranje) C Upute u literaturi o izvođenju građevinskih radova —> CP A Definiranje pojmova Definiranje aktivnosti iz područja rada arhitekata i njihovo adekvatno honoriranje određeno je u HOAI (Honorarordnung fur Architekten und Ingenieure . 55 (2). određivanje materijala. Nacrti objekta sa svim za izvedbu nužnim pojedinostima. HOAI. te usporedba s projektantskim planovima*). članak 15. tj.73% cjelokupnog honorara s. "projektantske aktivnosti" . smjernice za mjesta okupljanja. procjena / obračun troškova usp. nacrti pojedinosti * posebni crteži * građevna knjiga 2. propadanje). VOB/Ačl. faza izrade (LPH) 5-9: izvedbeni projekti (25%). pripreme ugovora (10%). članak 15. suradnja oko ugovaranja (4%). * Osnovni radovi: Razrada rezultata radnih faza 3 i 4 (postupna obrada i prikaz rješenja). HOAI se u velikoj mjeri zasniva na praksi. 55 * Posebni nacrti. uvodne napomene) * opis aktivnosti (popis aktivnosti. ventilacije.0 Nadzor 3. Razrada detalja. radionički nacrti izvođača.] 2. drvene itd. programi aktivnosti) * knjiga standarda za radove * LV .0 Plan izvođenja 1. Kontinuirani rad na operativnom planiranju tijekom izvođenja objekta * Posebne aktivnosti: Sastavljanje detaljnog opisa objekta u građevnoj knjizi. glede njihove usklađenosti s izvedbenim nacrtima (npr. 1 : 5 .fizičke. površina. s potrebnim tekstualnim objašnjenjem. 51 .

nositelj rizika. moguć i u okviru općih poslovnih uvjeta.5. jamstva naručitelja. Ovu materiju propisuje HOAI. jamstva.sastavljanje obaveznih uvjeta za izvođenje svih vrsta radova. otkaz od strane izvoditelja. VOB .pregovori s ponuđačima.VOB/A (DIN 1960) = Opće odredbe za izdavanje građevinskih radova Sadržaj: smjernice za formiranje i sastavljanje raspisa natječaja. nepotpune podloge za izdavanje radova dovode do loših ugovora koji izazivaju sukobe / prekoračenje rokova / nedostatke / smanjenje vrijednosti / dodatne troškove. istovar i skladištenje".sastavljanje alternativnih opisa radova za određena područja aktivnosti.sastavljanje usporednih pregleda cijena koristeći priloge drugih stručnih suradnika na projektiranju. br. faza izrade 6+7 * Osnovne aktivnosti: . 8. čl. uključujući pregled cijena *). uz upotrebu priloga drugih stručnim suradnika na projektu. Opći sastavni dijelovi ugovora.rekapitulacija troškova prema DIN-u 276 na temelju jediničnih ili paušalnih cijena iz ponuda.usklađivanje i objedinjavanje aktivnosti svih stručnjaka koji sudjeluju u ugovaranju. ne smiju biti u proturječju s općim odredbama za ugovaranje. 1. 2.uvjeti kvalitete. smanjenja i prekida. naknada štete zbog neizvršenja. založno pravo izvoditelja. IZVEDBA GRAĐEVINE ->&) čl. čl. .643. . otkaz od strane izvoditelja. čl. čl. kao npr. 2. kratka zastara.644. .2 Ciljevi i rizici ugovaranja radova Cilj je sklapanja ugovora stvarati ugovoreno djelo i provoditi planove izvedbe u okviru građanskog prava. 23. 11. čl. čl.prikupljanje ponuda. čl.649. koje odgovarajuća BGB-pravila stavljaju izvan snage ako je tako dogovoreno. podloge za izvedbu. Gradiva / građevinski elementi. naknade. čl.Bürgerliches Gesetzbuch. čl. usp. uključujući sastavljanje pregleda cijena po vrstama radova.-651. preuzimanje. čl. posebni ugovorni uvjeti. Obračun . . rad u akordu. kaznene odredbe.) Ugovori o građenju (time i podloge za izdavanje radova) moraju iscrpno / potpuno unaprijed raščistiti moguće nesuglasice između ugovornih strana . . čl.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB (Građanski zakonik) propisuje u ugovoru o građenju (ugovoru o radu) pravne odnose između investitora / izvođača (naručitelja / izvoditelja) ako nema drugačijih sporazuma. članci 631 .635. utvrđeno odgovarajućim uredbama (usp. osiguranje. Građanski zakonik. čl. . 7.636. čl. odgovornost ugovornih strana. obveze prihvaćanja naručitelja. 5. čl.647. ugovaranje. otkaz od strane naručitelja.) prema jedinstvenoj sistematizaciji s.648. predračun. službena odobrenja). 9.propisi za obračun prema utvrđenim stvarno izvedenim količinama (odnosi se na obračunske jedinice. dopunjuju se "prethodnim napomenama" (dodatni ugovorni uvjeti. izvođenje. Radovi se mogu izdati ako su poznate cijene s. 3. Članci 631 . 17. . odgovornost itd. Važeće područje.651. VOB nije zakon ni pravni propis. 15. čl. + pismena potvrda s podacima o mogućnostima uvida u podloge izdavanja radova / mjesto i vrijeme otvaranja ponuda / rokova za prihvaćanje i ostajanja u obvezi itd. 13. 1. .642. ometanje i prekid izvođenja. uz potpunu 52 . 55 © za definirane aktivnosti (podloge za izdavanje radova = podloge za ugovaranje radova. 12.1. čl.632. ponovljena izmjera odnosno odbici).usuglašavanje i koordiniranje opisa radova stručnih suradnika na projektu. VOB/A. . suradnja naručitelja. Naslovi / sadržaji pojedinih članaka su: čl.641. otklanjanje nedostataka.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. čl. 55 © . AGB .02 potrebni dopunski podaci. najčešće nedovoljni za jednoznačno. .637. čl.VOB/B (DIN 1961) = Opće odredbe za ugovaranje izvedbe građevinskih radova Sadržaj: posebno sastavljene odredbe za građevinske ugovore. postavljanje rokova i mogućnost promjene. Nejasne. 14. zaključno reguliranje.a obavezujuće su za javnopravne investitore. naknade. Sadrže prave norme za ugovore o radu. ugovor o isporuci djela -» s.). čl.međusobne obveze jasno utvrditi.utvrđivanje vrste / opsega pomoćnih radova (uz glavne radove prema popisu radova) bez posebne naplate. 3. usp.propisi glede tehnike izvođenja (eventualno DINnorme) usmjereno na "standardno izvođenje". čl. 55©-© * VOB (Pravilnik o obavljanju građevinskih radova) ima poseban pristup (suprotno općenitim odredbama BGB) i vodi računa o tome da u ugovoru o građenju budu regulirani raznovrsni stručni i pravni problemi / zahtjevi (usp.. čl.pomoćne napomene za sastavljanje jednoznačnih.645.631.VOB/C (DIN 18300 18450) = Opći tehnički uvjeti za ugovaranje građevinskih radova (ATV) Sadržaj: pravila (prema sporazumu) za pojedine vrste radova (npr. čl.646.639. zemljani radovi.01 opći neophodni podaci. jamstvene obveze izvođača. vrsta / opseg radova. ČI. isplata.kontrola i vrednovanje ponuda. 55 © 0. . Podloge za izdavanje radova s unesenim cijenama i potpisom ponuđača. čl. pa vrijedi tek ako se dogovori njegova primjena (dio B/C. prekid i obustava zastare. izdavanje radova. dovršetak preuzimanja.). Upute za opis radova . podjela rizika. Naslovi / sadržaji članaka su: čl. . Pomoćni radovi / posebni radovi. čl. . AGB . 10.650. čl. 2. dospjelost plaćanja. či.suradnja pri dodjeli posla. . 16. 4. vrsta / opseg rada. čl. uz suradnju svih sudionika faza aktivnosti 6 i 7. postaju ponuda a prihvaćena nepromijenjena ponuda postaje ugovor (regulira sve modalitete potrebne za provedbu planova izvođenja. suština ugovora o radu.sastavljanje opisa radova s popisima radova prema vrstama.. čl. 4. odnosno Uredba o ugovaranju građevinskih radova.kontrola i vrednovanje ponuda temeljem opisa i programa radova. kašnjenje izvedbe. "standardi" za gradiva /građevne elemente (DIN-norme. dijelovi A/B/C ) s. čl. . odnosno njegova ovlaštenog zastupnika.633. otkaz od strane naručitelja. članak 9. 5. generalna klauzula: "Gradiva i građevinski elementi podrazumijevaju se uključivši isporuku. 6. Podjela VOB-a u tri dijela: . čl. prestanak jamstva.zakon). razgraničenje dijelova građevine koji se međusobno isprepleću.0 Ugovaranje radova (priprema / suradnja pri ugovaranju) 2. čl.634. čl.zakon. zidarski radovi itd. čl.Verdingungsordnung für Bauleistungen.sastavljanje. opis radova / uvjeti ugovora itd.upućivanje na postojeće DIN-norme (tehničke odredbe za izvođenje). npr. čl. čl. obračun.iznalaženje i prikazivanje količina kao podloga za sastavljanje opisa radova. cijene.638.2. čl. 2. . hipoteka na građevinsko zemljište. . 15. . Odredbe VOB/A imaju obilježje preporuke (za privatne investitore) . BGB . 18. * Posebne aktivnosti: . iscrpnih raspisa (br. rokovi izvedbe.sastavljanje opisa i programa izvedbe radova u svezi s građevnom knjigom *). čl. . sporovi. Izvođenje. rokovi.-651. kontrola i vrednovanje pregleda cijena prema posebnim zahtjevima.640.

.kontrola i korigiranje detalja predgotovljenih elemenata. Opisi aktivnosti . 56 Jedinstvena (standardizirana) kombinacija omogućuje racionalizaciju kroz EDV (Izdanja knjiga o standardnim radovima: Zajednički odbor elektronika u graditeljstvu. vrijede redom (usp. .sastavljanje plana zaliha. 15. Svako poglavlje ima svoj broj. područja aktivnosti 100-199. . .sastavljanje i praćenje terminskog plana (gantogram). planovima izvođenja i opisima aktivnosti. Ti obrasci obuhvaćaju što je moguće više varijanata teksta (tekstovi stvoreni precrtavanjem). postaje podlogom kasnijeg ugovora o građenju — s.kontrola radova na čuvanju i održavanju. 56 > Treba razlikovati: .iznalaženje i utvrđivanje troškova za izradu financijskih pokazatelja.djelatnost odgovornog voditelja gradnje. . . tehnički. . Opisi građenja (opći prikaz graditeljskog zadatka) upotpunjuju popise radova tako da postaju opisi radova. kakvoći. * Posebne aktivnosti: . _ potrebni dodatni sporazumi razjašnjavaju jednoznačno VOB "može se . 56 Programi aktivnosti. Odustajući od detaljnog prikaza faze aktivnosti (suprotno: popis aktivnosti s pojedinačnim pozicijama.nadgledanje otklanjanja nedostataka koji su nastali tijekom jamstvenog roka. 56 * Standardna knjiga aktivnosti (StLB) za građevinarstvo pomaže pri sastavljanju opisa aktivnosti (daje: sažete tekstove. .nadgledanje uklanjanja nedostataka koji su ustanovljeni prilikom primanja radova.katalog standardnih radova za vodogradnje (StLK).prijam građevinskih radova uz suradnju drugih stručnjaka uključenih u projektiranje i nadzor. 53 . Poglavlja standardnog teksta raspoređena su hijerarhijski u 5 odjeljaka. 56 @ mogu se raščlaniti nepovezano (stupnjevi izgrađenosti / faze građenja / stupnjevi dovršenosti) ili prema naslovima (sažeto prema vrstama radova) uz pomoć "prethodnih napomena" ->s. čl. Ima li proturječnih dijelova ugovora.1): Opis aktivnosti. ako ta djelatnost prema zakonima dotične zemaljske vlade prelazi okvire osnovne aktivnosti iz faze aktivnosti 8. proračuni).utvrđivanje troškova prema DIN-u 276 ili prema pravnim propisima za obračun u stanogradnji. npr.regionalni katalozi aktivnosti (RLK) pojedinačnih korisnika.zajednička izmjera radova s izvođačima.izrada uputa za čuvanje i održavanje. potpune) tako što nudi standardna poglavlja opisa pojedinih pozicija koje se uklapaju u odgovarajuća područja aktivnosti (područja aktivnosti približno su vrste građevinskih radova prema VOB/C). Ponuđači: različiti izdavači ->• s. troškova ili kapaciteta. . . područja aktivnosti 800-999. . izvještaji u građevnom dnevniku. 56 * Opis aktivnosti. čl. . upute za rukovanje.sustavno sređivanje crteža i proračuna objekta.kao dio podloga za pogodbu radova . kao i s općenito prihvaćenim pravilima tehnike i odnosnim propisima.vođenje građevnog dnevnika. iscrpna definicija aktivnosti.promatranje objekta. atesti.0 Nadzor (nadzor na građevini. nadgledanje i daljnje vođenje plana isplata. dimenziji.sastavljanje popisa opreme i inventara. .unošenjem cijena (ponuda) i raspisom (izdavanje radova) postaju dijelom ugovora o građenju. rastavljanje na pojedinačne pozicije (pozicija je opis dijela aktivnosti prema vrsti.koordiniranje stručnjaka koji sudjeluju u nadzoru. Postupak prijama itd.9. moguć je standardizirani popis aktivnosti bez naznake količina). pa zbog toga u IZVEDBA GRAĐEVINE kompletu postaju vrlo opsežni. Kombinacija podataka za izdavanje radova i planiranja izvođenja moguća je primjenom odgovarajućeg CAD (Computer Aided Design) AVA (raspis / izdavanje / obračun) softvvareom. tehnički besprijekorne.sastavljanje. područja aktivnosti 200-299. . .katalog standardnih radova za cestogradnju i mostogradnju (StLK). 56 * Obrasci namijenjeni proizvođačima za popise aktivnosti nude dodatne informacije./3-9). .1 Definicija aktivnosti / sadržaji regulirano propisom HOAI. . .odredbe". npr. . . količini. Tako se pojedini tekstovi (povezani u poglavlje.mogući dodatni sporazumi odnose se na odredbe koje služe definiranju aktivnosti (bez narušavanja uravnoteženosti VOB-a).knjiga standardnih aktivnosti savezne željeznice (StLB-DB).opis i program radova (funkcionalni opis aktivnosti. .predaja objekta. GEAB. .zahtjev za službena primanja radova i sudjelovanje u njima. način izražavanja itd. funkcionalno. eventualni dodatni tehnički uvjeti.kontrola računa. 1. . utvrđivanje nedostataka. FLP. ali najdulje do pet godina od primitka građevinskih radova./10-12).popis jamstvenih rokova.kontrola troškova.9. npr. . . Cijelo je područje izdavanja radova idealno EDV-pogodno (tekstovi. eventualne dodatne ugovorne odredbe. .obilazak objekta kako bi se ustanovili nedostaci prije isteka jamstvenog roka izvođača. područja aktivnosti 400-499.preispitivanje analize troškova / koristi za građevinu i poslovanje. opći tehnički uvjeti za ugovore o izvedbi građevinskih radova (VOB/B) (dakle "posebno" vrijedi prije "općeg") -> s.obrasci za popise aktivnosti slični su građevnoj knjizi (prethodnik StLB). pomažu pri rješavanju posebnih konstrukcijskih detalja. opisi mjerodavnih uvjeta / zahtjeva (oblikovno. s.nadzor tijekom izvođenja objekta glede usklađenosti s građevnom dozvolom.obilazak građevine nakon predaje.opis aktivnosti s popisom radova (VOB/A. . * LV . . uključujući sastavljanje i predaju potrebnih podloga. VOB/B čl. vrste radova + broj pojedinih poglavlja = broj standardnog opisa aktivnosti) s. ekonomski) koji se odnose na dovršenu aktivnost.zakona (uravnoteženost VOB-a kao "cjeline"). popisi aktivnosti. 3.primjenu odredaba AGB . . tj. faze aktivnosti 8 i 9. cilj: primjena jedinstvenih standardnih tekstova za opis aktivnosti u graditeljstvu na području cijele države). skraćeni tekst / opširni tekst) mogu kombinirati (broj odjeljka.priprema brojčanih podataka za datoteku objekta. . VOB/A. . ČI. obilježeno rednim brojem / brojem pozicije) -> s. * Osnovne aktivnosti: . . Daljnje zbirke standardnih tekstova za radove u graditeljstvu: . posebne ugovorne odredbe. nadgledanje i daljnje vođenje diferenciranih planova vremena. . objektu / dokumentacija) 3. kao jednoznačna. prema potrebi iz 5 odjeljaka.sastavljanje.upravljanje objektom.suradnja pri oslobađanju od aktivnosti osiguranja. .

odnosno ukupnu vremensku rezervu GP pojedinih događaja / procesa (GP = najkasniji rok SZ . opasnosti za ljude (nesretni slučajevi) i materijal. na pravom mjestu). Dummy. završni rok FAZ/FEZ) .Gantogrami postavljaju u koordinatnom sustavu vertikalno (= os y = ordinata) faze rada / građevinske procese. nacrti detalja. Loš nadzor. Strelice odražavaju odnose organizacije radova. završni rok SAZ / SEZ minus najraniji rok . Popisi aktivnosti ( = liste prikaza tijeka građenja = liste podataka o radovima) pripomažu pri izradi gantograma i omogućuju usporedbu predviđeno ostvareno.) . manjkava kontrola dovode često do nezadovoljavajućeg izvođenja. nedostataka (vidljivi / skriveni). neraščlanjenost dijelova procesa. kontroli odvijanja radova. 58 @ @ 3 Metode mrežnog planiranja pomoću čvorova događaja (Progmamm Evaluation and Review Technique. služe analizi. visina. 3. Teoretski se može zamisliti mrežni plan pomoću strelica događaja. procesu je određeno konkretno procijenjeno vrijeme). Vremenski model je determiniran (tj.3 Sredstva/instrumenti za građevinski nadzor * Podloge AVA. Vremenski model je normalno stohastički (= određivanje vremenskih razmaka između događaja računom vjerojatnosti). izmjere.» s. najkasniji projektni rok početka SZ. Područja primjene: prikaz tijeka građenja bez posebnog smjera dovršavanja. MPM) prikazuju procese čvorovima.najraniji početni. Redoslijed građevinskih radova trebao bi biti prikazan odgovarajućim redom upisa u dijagram. . dimnjaci i si.3. Prednost: očigledna predstava brzina i kritičnih razmaka. potkopi i si. Uvršta-vanjem što više ulaznih parametara (vrijeme. FEZ) za nastupanje svih događaja / procesa (D = trajanje. teškoće u prikazu kombinacija / ovisnosti radnih procesa (nekritični / kritični procesi = promjena trajanja procesa odgovara promjeni vremena zbroja procesa. najkasnije rokove SZ (najkasnije rokove početka.) Kao pomoć za posebno velike mrežne planove predestinirana je EDV (za sastavljanje mrežnog plana dovoljan je unos odgovarajućih podataka iz liste procesa). vremena) predstavljaju u koordinatnom sustavu na jednoj osi (kojoj = ovisno o građevinskom zadatku) jedinice vremena (odabrane). Temeljni poredak odnosa (= ovisnost između događaja /procesa može se kvantificirati) kad je CPM normalni slijed (određeni odnos od završetka prethodnog do početka sljedećeg događaja. 57 Različite orijentacije mreže (procesi / događaji) i prikazi (strelice / čvorovi) daju tri tipa mrežnih planova s. Međusobno ovisni procesi koji teku usporedno. SEZ) za nastupanje svih događaja / procesa (proračun unatrag). odsutnost koordinacije najčešće dovode do kašnjenja / dodatnih troškova. Uključene prethodno procijenjene vremenske IZVEDBA GRAĐEVINE CD rezerve daju (pribrojene) navedeni projektni rok završetka VZ(n). organizacijski odnosi koji se pojavljuju u mrežnim planovima uobičajeni su slijed aktivnosti u 70-80% slučajeva). a na drugoj jedinice duljine puta (rjeđe količina).kontrola. pogrešaka u obračunu. Geometrijski modeli PERT + CPM mogu dati mješovite prikaze (procese kao strelicu. PERT) prikazuju događaje čvorovima. Mrežni proračuni polaze od projektnog polaznog termina VZ (O) (startni čvor. CPM) .g. 57 .) kod MPM je početni slijed (određen odnos od početka prethodne do početka sljedeće aktivnosti.. SAZ / najkasnije rokove završetka.Potential Method. Prednosti gantograma: preglednost. Prednosti / nedostaci / područja primjene različitih metoda mrežnog planiranja: unaprijed organizirane mreže s determinističkim vremenskim modelom (CPM/MPM) najprikladnije su za detaljirano upravljanje / kontrolu izvođenja građevina (težište na pojedinim aktivnostima). stariji. te eventualnoj građevnoj knjizi odnosno na podlogama za ugovor o građenju. * Tehnike planiranja tijeka građenja / terminsko planiranje koriste različite uobičajene metode: . a horizontalno (= os x = apscisa) pripadajuće vrijeme (određeno temeljem iskustvenih vrijednosti / proračuna) koje je prikazano duljinom odgovarajuće horizontalne crte. prikazuju veći broj uvjeta nego strelični planovi aktivnosti (CPM.v.g. Čvorovi predstavljaju početne i završne događaje procesa. CPM) prikazuju procese strelicama (rubovima).Mrežni planovi. v. najkasniji početni. mehanizacije. događaje kao čvor). vremenski kad tijeku građenja nedostaje smjer prema dovršenju) Područja primjene: prikaz tijeka građenja s određenim smjerom dovršavanja (duljina. povećanja troškova. Sadržaji čvornih mrežnih planova prikazuju se u listama procesa (usp. ali CPM je rašireniji u praksi. kao i sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe objašnjeni su pod 1. poglavlje izdavanje posla) -> s. ne može se ustanoviti). Mreže orijentirane prema događajima (PERT) bolje služe okvirnom i pregleđnom planiranju (događaji = miljokazi). u potrebnoj količini. Nedostaci: nepreglednost pri preklapanju različitih aktivnosti (prostorno.3.Linijski dijagrami (dijagrami brzine. planiranju. Čvorni planovi aktivnosti (MPM) lakše se postavljaju / mijenjaju (dosljedno odvajanje planiranja tijeka od planiranja vremena). 58 2 Metode čvornog mrežnog planiranja (Metra . razvijeniji. očiglednost. CPM). Rezultat = put najduljega trajanja (kritični put) / projektni termin završetka FZ(n). npr.» s. završni događaj procesa A = početni događaj procesa B). ali nema primjenjivane metode.3. sredstva za izvedbu itd. Postoji odgovarajući software (pretežni dio: CPM). ali nedovoljno ilustrativni (stoga: dodatni prikazi rezultata u obliku gantograma. međuzavisnosti dijelova procesa kao preduvjet nekog sljedećeg procesa prikazuju se fiktivnim procesima (nulte veze. Nedostaci gantograma: paušalnost. početni događaj aktivnosti A = početni događaj aktivnosti B). planiranje ulaganja (program radne snage / program opreme) . Temeljni odnos organizacije (def. posebni crteži). obračun. troškovi.2 Ciljevi/rizici građevinskog nadzora. 57 @ .) prikazuju se međusobne ovisnosti različitih aktivnosti. Građevinski nadzor usmjeren je na dva težišta: . planiranje pojedinih tokova (programi aktivnosti). Iz toga se raspoznaje brzina izvođenja (kut koji proizlazi iz odnosa vrijeme / put) i vremenski i prostorni razmaci između aktivnosti. list 1).planiranje tijeka građenja uz primjenu metoda projektantskog menadžmenta (raspoloživost ljudi. odnosi redoslijeda u streličnim mrežama s vremenskim razmakom 0) -» s. Nezadovoljavajući projektantski menadžment. pronalaze (proračun unaprijed) najranije termine FZ (najraniji termin početka. tornjevi. upravljanju. prikazu. Građevinski nadzor temelji se na projektu (izvedbeni nacrti. Strelice odražavaju odnose organizacije radova. čitljivost (prikaz proporcija vremena). izdava-nje. Mrežni su planovi općenito vrlo detaljirani. 57 @ 1 Metode streličnog mrežnog planiranja (Critical . 58 @ Sadržaji streličnih mrežnih planova odražavaju se u listama procesa (izlistanje pojedinačnih aktivnosti s odgovarajućim naznakama vremena) s.Path Method.» s.« 5 7 . rezultati tehnike mrežnog planiranja (dio istraživačke oblasti Operation Research) [si. materijala u pravo vrijeme. puta [količina]. ceste.12. Najvažnija pomoćna sredstva jesu tehnike planiranja tijeka građenja / tehnike terminskog planiranja prema različitim metodama. usp. Vremenski model je determiniran (v. obračun kao dopuna AVA (raspis. 54 . pojmovi vidjeti DIN 69900.22]. vrijeme između početka i završetka procesa). FAZ / najraniji termin završetka.

5. aparat PA . 7) § 8 Otkaz putem A G (br 5) § 13 Jamstvo (br.47 N 15. F 0.L P H 1 Prikupljanje podloga l p h 2 Idejni projekti LPH 3 G l a v n i projekti l p h i.umivaonik (B.000 48. • inst. 6 7 Podjela rizika 12 Prijam . Završni radovi (R) DIN 18350 Žbukanje i radovi u gipsu (R)DIN 18352 Keram.363 2. s. 3. Planovi z a građ.stropno grijaće tijelo G A D . - Odnos investitor / izvođač A2 Oznaka prostorije 1 Privr.grijanje vode Z W E .09 1 2. 1985. broj prostorije A B 2 Korištenje 3 Korisnik (ABT) B2 Veličina prostorije 1 2 3 <61 m 3 N 14. nasipa i obaloutvrda (R)DIN 18311 Bageriranje u vodi (R) DIN 18312 Podzemni radovi (R)DIN 18313 Izrada dijafragmi s potpornom tekućinom (R) DIN 18314 Radovi s mlaznim betonom (9) Iz: VOB dio C 5 ELT/ss 6 Transp tek. 3.kada W B . N N 1.utičnica TAD .uputa § 12 br. grij.utičnica za telefon W A . dio 1. Werner Verlag.uputa § 2 .utičnica za kuć.nije predmet V O B § 636 § 637 § 638 § 639 §640 § 641 § 642 § 643 § 644 § 645 § 646 § 647 § 648 § 649 § 650 § 651 Zakašnjenje izrade Prestanak jamstva |§ Zastara (kratka) |§ Zastara (prekid. promjene. odgovornost.3) Vffi-zidno grij tijelo bez SCH (B.-sp.475 N 0./WC 3.zidno. arm. garancija Plaćanje Izolacija Podloga za pad 8 cm.interfon S T D . d o z v o l u ORGANIZACIJA GRAĐENJA ->QQ Pravila V O B / B koja odstupaju od pravila ugovaranja BGB l p h 5 I z v e d b e n i projekti B G B ugovor o radu §632 Naknade § |§ § § § VOB/B 2 14 15 4 13 Naknade I Obračun | Rad u akordu Izvođenje (br 7) Jamstvo (br. obustave) |§ Prijam |§ Dospjelost plaćanja § Suradnja naručitelja § Otkaz od strane izvođača § Rizik § Odgovornost naručitelja § Dovršenje umjesto prijama Pravo izvođača na hipoteku Hipotekarno osiguranje građevine Pravo otkaza naručitelja Predračun troškova Ugovor 0 isporuci © lz: Mantscheff: "Einführung in die Baubetriebslehre".63 WWH - - AAD - 22 1 w c . (R)DIN 18335 Građenje čelikom (R)DIN 18336 Izolaterski radovi (R)DIN 18338 Krovopokrivači i krovo. betonska ploča Procjedni otvor 10 cm (8) Opći uvjeti ugovaranja 2.588 wc W 304 Kuhinja SCH DB WVT WB STD PA SCH STD WBS GAD DB SCH STD DB TAD SPA - - 24 7 N 6.4) W B S .prekidač S P .87 •e Sadržai B4 Kućanski tehnički priključci za 4 1 2 3 Grijanje Ventilacija Sanitarije ELT/js B5 Mjerne veličine 1 3 ti < 2 > Površina m2 6. blokovima (R) DIN 18334 Tesarski radovi i drv. preuzimanje VOB/B Izvođenje Podnošenje rizika. 6) § 4 Izvođenje (br.ne postoji 8 Otkaz putem A G .47 2. 7) Jamstvo I Prijam | Plaćanje | Izvođenje Otkaz putem A N . Düsseldorf.ne postoji .prisilna ventilacija W 604 Vent. kamenom (F) DIN 18333 Radovi s beton.47 Temp LW Svjetlo Primjedbe (adrese) AAD .69 19.razdjelnik stana W W H . Zemljani radovi i temeljenje (F) DIN 18300 Zemljani radovi (F) DIN 18301 Bušaći radovi (R)DIN 18302 Građenje bunara (R)DIN 18303 Zagrađivanje (R) DIN 18304 Pobijanje pilota (R)DIN 18305 Navodnjavanje (F) DIN 18306 Odvodnjavanje i kanalizacija (R)DIN 18307 Vodovodi i plinovodi (F) DIN 18308 Drenaže (R)DIN 18309 Injektiranje (R) DIN 18310 Radovi na osiguranju vodotoka.primjer) 55 . smetnje. konst. 3. 3) 13 13 12 16 4 9 Jamstvo (br.891 Knjige prostorija (skraćeni oblik . radovi i opločenja (F) DIN 18353 Izrada podnih podloga (R) DIN 18354 Asfalterski radovi (F) DIN 18355 Stolarski radovi (R)DIN 18356 Parketarski radovi (3) Nacrt detalja [Ugovor 0 građenju) " Dodatak r Cijena + I Podloga za ustupanje Dopisi + [Pogodbene podloge Ugovorni uvjeti + BGB I Opis aktivnosti (4^) Ugovor o građenju Pravni propisi 0 ugovaranju radova § § 6 3 1 ff B G B Dio A. bet.47 N N 4.77 1 1 L 2.4.utičnica za antenu DB .4. smanjenje § 635 Naknada štete |§ 17 Osiguranje | |§ 13 Učinci jamstva (br.36 2. tijelo s S C H c 104 Hodnik W W N N 1 1 _ WWH _ ZWE °c 20 F C H LUX 1 _ WA WB 204 Kup.475 N 8.92 S > Visina m 2.-b(.izjednačavanje potencijala S C H . 7) § 5 Rokovi izvođenja § 13 Jamstvo (br. B + C I i 1. 49 Opseg ugovora i prijevremeni raskid Izvođenje. 6) l p h 6 Priprema z a ustupanje radova l p h 7 S u r a d n j a pri ustupanju § 6 3 3 Nedostaci § 634 Postavljanje rokova. Grubi radovi (R) DIN 18330 Zidarski radovi (R)DIN 18331 Betonski i arm.04 WWH ZWE SP - - - 20 4 W W 404 504 Lođa st.izolaterski radovi (R)DIN 18339 Limarski radovi 3. radovi (R) DIN 18332 Radovi s prirod.sudoper SPA .wc V W T .

Godina izdanja StLB: 1981 • područje djelatnosti: betonski i armiranobetonski radovi • beton na licu mjesta sloja čistoće .01 Brojčana oznaka standardnog rada Opis djelatnosti 81 013013 11 11 10 14 Beton sloja čistoće podloga horizontalna gornja površina betona horizontalna od nearmiranog betona kao normalni beton DIN 1045 B5 debljina 8 cm Količina Jedinica mjere EP GP 25 m (jl) Dodatne pojedinosti (^2) Opis djelatnosti Kratki tekst: "si. u betonu / armiranom betonu debljine cm od B u dvostranoj oplati. B5" Primjer 1..50 U Standardni tipski tekstualni opis Izvod: StLB..ostalo DM .50 Nedostaci: a) mnogo prostora za tekst b) nema podataka za udio u EP c) EP nije napisan slovima Primjer 2. 12 cm. koja se doprema / postoji na gradilištu. za 1 m2 EP i.T3. LB 013 (betonski i armiranobetonski radovi) T1 T2 T3 Jed. 2) Tehnički sadržaj (1) Opis radova (4) Dodatni tehnički propisi ZTV (5) Opći tehnički propisi VOB/C Ugovor o građenju Pravni sadržaj (2) Posebni ugovorni uvjeti BVB (3) Dodatni ugovorni uvjeti ZVB (6) Opći ugovorni uvjeti VOB/B Uvjeti natječaja (VOB/A § 10 br. u dvostranoj oplati. 1-3. 7 Konstruktivno povezani elementi građevine koji se izvode u jednom radnom procesu moraju se opisati u T1/048 ili 053 K.T 4 . KG. tridesetpet 70/100 .2. VOB/B § 1 br. bez bet.. m vanjski / unutarnji / potporni zidovi. Količina i EP izvan teksta Poz..1 str.rad DM 24. 2) Zidovi 1. u armiranom betonu debljine 30 cm od B15. W. EP i količine u tekstu i u jednom retku 2. izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima.70 3748. 1 odsj. beton. sa / bez armature Č .T 5 (16) 35. 12 cm izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima. odsj. 105. nagih Popis djelatnosti (LVZ) zid zid okna zid kanala zid parapet stubišni parapet Attika potporni zid krilni zid potporanj ležaj beton na licu mjesta Prethodne napomene i pozicije ® ® Podloge za ustupanje radova (VOB/A§ 17 br.70 3748. čelika. izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima. W.-br. Dugi tekst 3.10 .50 Prednosti: a) velika ušteda prostora b) količine x EP = ukupna cijena u jednom retku Popis djelatnosti 037 038 039 040 041 042 043 044 045 046 047 048 Q 1 2 3 Beton na licu mjesta za zid — zid okna — zid kanala — zid između čelične konstrukcije — parapet — stubišni parapet — — — — — atika potporni zid krilni zid zid potpornja zid ležaja 11 jedna bočna površina u nagibu . bez / sa oplatom Posebni zahtjevi: beton m° po m 2 ••3 betonski čelik kg po m 2 /m 3 oplata m 2 po m 2 /m 3 3 2.podloga horizontalna • gornja površina betona horizontalna • od nearmiranog betona • kao normalni beton DIN 1045 • B5 • debljina 8 cm 81013 013 11 11 10 T„T 2 .10/DM .. Elementi zgrada u izgradnji Uputa: Opisu radova trebaju prethoditi propisi o obračunu odjeljka 0. m 2 /m 3 vanjski / unutarnji / potporni zidovi (navesti mjesto).0 Opis m podnih ploča podruma od nabijenog betona B debljine 10. Kratki tekst Nedostaci: EP i količine nisu u istom retku Primjer 3.02 Podne ploče podruma od nabijenog betona B debljine 10. 2d) Raspis (poziv za podnošenje ponuda (VOB/A § 17 br.60/DM 11.60 -materijal DM11. za 1 m2 EP jedinična cijena GP ukupna cijena 35. 4.IZVEDBA GRAĐEVINE 0) Redni broj (OZ) 3. 105 m2 UM/S: DM 24.02 Količ.70 3748. 12 cm. EP u tekstu 2. .0 m podnih ploča podruma od nabijenog betona B debljine 10. 2.: tridesetpet 70/100 35. čist. 4) + 21 obje strane nagnute Izvod: standardna knjiga radova Pogodbene podloge (VOB/A § 10 br. EP i..02 105. bez oplate Popis radova (15) Podloge za ustupanje radova 56 .

) Usporedba n Termin poč. Red EleJedin. ment Radni mjere građe proces vine Količina Utrošak h/E Xh Trajanje h/jedin. § 15. LPH 8 (19) N a d z o r na objektu Program gradnje WW Veliača 21 20 Ožuiak Travani fc lb b E radna Teška- 19 18 17 16 15 K 13 1? tt 10 fc fc IE ^ S _ Â J SSr«= 3 a S3 j ê <= f o p B = CS E — radna_ reška L T D 1 it. vremena (dan mjes. i 3 1 8 3 $W a eg t 3T o e a n m uređenje gradilišta CZ1 zemljani radovi C 3 betonski radovi w77t oplate i radovi u čeliku i — i postavljanje skele uklanjanje skele Terminski plan s podjelom pojedinih radnih procesa Program mehanizacije Redoslijed radova: Gradilište urediti i raspremiti Zemljani radovi i rušenja Izrada presjeka ceste Radovi na taracanju i ugradbi rubnjaka Terminski plan građenja • Linearno programiranje -Simulacija Operativna istraživanjaBroj radnih mjesta / 1 .Raspis Ustupanje Obračun HOAI. br.smjenski pogon 2 . 5 o.smjenski pogon Elementi mreže ¡/^Tehnika mrežnog planiranja Ostalo f Siječanj Veljača | Ožujak Travanj f Svibanj Lipanj Srpanj Rujai Najkasniji termin -početka r projektiranja | Najkasniji termini: SAZ = najkas. termin zavržtetka SZo 4 — S Z ..< £5 = Rezerva Kritični put Najraniji termini ' I F A Z = najraniji termin početka FEZ = najraniji termin završetka | Termin završetka projektiranja = vz(n) Zadani termin završetka projektiranja treba jest treba jest treba jest Elementi mreža — Orjentacija Prikaz Aktivnost Strelica Proračun mreže * Događaj Čvor Tablica ispunjenja plana Orijentacije mreže 57 . god. projektiranja ra c Startni čvor ° 4—SZ.smjenski pogon 1 . LPH 6 -i 7 IZVEDBA GRAĐEVINE -»CP 493 m HOAI. termin početka SEZ = najkas. § 15.

304 302 301. događ. VN VD NP FA FE SA SE GP broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrežnog plana najraniji početak najraniji završetak najkasniji početak najkasniji završetak ukupno rezervirano vrijeme = lančana igra aktivnost nulta veza odn. događ.2 vizi h E ^no t :i-cf Dk^ctó Z = D. Z=D. n ^ 26Bgj^8I3? L zm ge m 131 8 1 0 60|72|6O|72 17 112 I 0 72(72 403 turn min 2 ÏWTW L« 104 m T W T 141201 s?O < u .402 303. vrijeme" poč.0. 2 2 4 5 3 4 8 10 4 8 16 8 2 4 6 8 10 11 13 15 17 19 21 23 12 14 16 18 20 22 24 3 5 7 9 Dummy od I do br. zavr. + 2 503 Gornji ustroj P2-VV2 1 60 0 > = lančana igra Procesna lista (MPM) usp. I 0 19 Čvor Odnos redosljeda ' VN VD NP FA FE SA SE GP Opis aktivnosti FA 1 0 I SA Odnos redosljeda 10 20 i \ i \ 0 0 0 103 2 2 2 0 i FA 2 3 FE VN SA SE X •f 28 19 9 10 i 20 26 303 32 30 2 17 4 2 18 1 32 32 403 40 40 0 23 8 0 24 NP 60 60 0 31 40 40 404 60 60 0 25 28 0 26 72 72 0 32 —X 13 5 B 104 18 13 B 5" 5 9 18 16 304 28 26 2 15 10 2 16 1 7 VD GP broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrežnog plana najraniji početak najraniji završetak najkasniji početak najkasniji završetak ukupno rezervirano vrijeme = lančana igra ovisnost • > kritični put 16132116132 401 Metoda mrežnog planiranja strelicama aktivnosti nm m 32|44 3 6 p 15 12 l 4 Metoda mjerila Linijski dijagram Gredni dijagram Metoda mrežnog planiranja CPM orijentacija prema rubu MPM orijentacija prema čvoru 3 I2 I 6 MOMS TTTTT 302 ¡11618 1 6 1 1. poč.t ] w mu .Í D — KZh- 5 15 1 5 Mrežni plan Q3 •Mota T-^o Or*ÇN3 •< . stup P1 401 Beton. 302 104. u.* 1 šetak šetak ž 2 2 0 0 0 2 4 8 2 4 8 16 26 8 16 32 4 8 13 19 8 16 26 30 16 32 40 2 4 13 11 4 8 18 28 8 16 32 4 8 18 28 8 16 28 32 16 32 40 0 0 5 9 0 0 2 2 0 0 0 1 Završni događaj od j i —fr Završ.402 403. stup W1 403 Beton.početak (prividna aktivnost) Normalni slijed 0. 16112 1 4 m C H . 501 404. £D— = •Su. •c CM Z = D. 0 2 4 8 2 4 8 16 26 8 16 40 32 44 2 4 8 13 19 8 16 26 30 16 32 60 44 56 72 0 2 4 13 11 4 8 18 28 8 16 40 36 48 60 2 4 8 18 28 8 16 18 32 16 32 60 48 60 72 0 0 0 5 9 0 0 2 2 0 0 0 4 4 ÇhHD «»CH-a CQ. završ. Redni broj \ I \ 4 0 4 302 6 11 4 8 I 8 8 402 16 16 8 0 20 0 12 Ii / I I . Usporedba oblika prikazivanja različitih tehnika odvijanja aktivnosti (§} 58 . 403 401. rez. Dummy kritični put 16 16 0 21 32 32 0 22 36 32 501 48 44 4 27 12 4 28 8 8 16 16 0 4 0 13 Uf t > = lančana igra Procesna lista (CPM) usp. događ. Opis poz aktivnosti 103 Iskop P2 102 Iskop P1 101 Iskop W1 104 Iskop W2 203 Piloti 302 Temelji P1 301 Temelji W1 304 Temelji W2 303 Temelji P2 402 Beton. 1 1 3 1 5 1 7 5 7 12 9 14 10 16 12 14 20 18 22 2 4 6 8 11 13 15 17 19 21 23 Najranije Najkasnije 1 poč. stup W1 403 Beton.poč. + 1 . završ. Odnosi završetak. Trajaaktivnost nje 2 2 4 5 17 4 8 10 4 8 16 8 12 12 12 103 102 101 103 102 103.M U — « ü h Br. stup P2 1 Čvor SA SE GP FA FE NP VN VD » . Normalni slijed s prividnom aktivnošću Vremenski uvjetovana prividna aktivnost IZVEDBA GRAĐEVINE Dio procesa Br. zavr. Skraćeni poz opis 103 Iskop P2 od j Termin Tra. stup P2 501 Gornji ustroj W1-P1 502 Gornji ustroj P1-P2 Preth. stup P1 401 Beton. 502 Najrani Najkasrliji Ukup. od i • Zavri događ.02 UNI 6 44¡56|48)60.od I do janje br. od j 102 Iskop P1 101 Iskop W1 104 Iskop W2 203 Piloti 17 302 Temelji P1 301 Temelji W1 304 Temelji W2 303 Temelji P2 402 Beton. 301 203.

3 Pojedinačna mjera: pojedinačne mjere su mjere (najčešće male) za jedinice grubih ili završnih radova. DIN 4172 (normne mjere u visokogradnji) utvrđuje građevinske NZ i polazna je norma za niz daljnjih građevinskih normi.: kamen. £ < g > ( D X 1.5 6 6 Kfitn 2 07 Obrazac 21 8/98 Ga e Prataat rđ K ć Staub.2 5 d n i . točno 1. Ovi normni brojevi pružaju mnoge prednosti pri računanju: 1) produkti ili kvocijenti proizvoljnog broja NZ opet daju NZ.8 . Ovakvi .25. Berlin 1941 modularna mjera za duljinu opeke mod. Primjer: © m m<%>cD Hill m O ® oa r w i < ^ > ( S Š Q ) Mantise < % > ( 5 g o ) \ m } < 0 . ali uzevši u obzir želju za tehničkim jedinstvom. Po završetku izvođenja građevna je knjiga podloga za obračun radova. nastala od polovičnog dijeljenja broja 1000 = 500.. kuta ua Dba un i 6 Širina 5 StrBroj projekta Broj prostorija Kat: 2 : 455. sljedeći broj 32 je s obzirom na točnu vrijednost odgovarajućeg broja iz prvoga reda od 31. k*m l ^ m P A U G A LN H S G mW • • NEUFERT H T A N G A TU N RF • m . grede. visina do vijenca. stvoreni su nedugo poslije Prvoga svjetskog rata normni brojevi (NZ) (DIN 323). (?). Projektant: Meier Odtei Rezultat Pi j d e rme b ha. vezovi. pregledniju i jasniju informaciju o građevini nego bilo kakav opis. moraju biti usklađeni i sa NZ.00 m.metar. 16.2SOO mm Keinzle T. zahtijeva normirane mjere kao podlogu za dimenzioniranje cjelokupnog graditeljskog normiranja.» © ( V e ć i petodijelni i precizniji dvadesetero. a njima se mogu koristiti izvođačevi kalkulanti i voditelj gradnje. Kofičma Maci 1 . pa je utvrđena dvojna struktura redova NZ u okviru decimalnog sustava. 8. Tu se primjerice unose visina parapeta. Kienzle 1. 4 partner KNJIGA PROSTORIJA Projekt terasasta zgrada Površina m1 3 0 Osg pe Visina O u1 ba jm m' prostorije m m 2. 2. 59 .5 m ämiij säo m sfiK&ka 1 gb č ljeto 2. 250. uz korištenje mjera u glavi obrasca. se n gnjfto rde j c s eäräi en sa v paritet (imz&psl&l H s ) pc d a ae ro n zQ ^ re o & s bet p w e plodna po feaaiRžhio we i rS d f n. mjera za debljinu nabijenog beton. u graditeljstvu teško da postoji potreba geometrijskog stupnjevanja s obzirom na pretežnu primjenu aritmetičkih redova za jednake dijelove građevine. Građevinske mjere Suprotno strojogradnji. 1 Pojmovi < = Približne n vrijednosti J I Veza s 10"" i 2im nizom <=£ 10" n .2 S 0 c i i i .02 :9 : prizemlje .5. Tako dobiveno vrijeme obilno nadoknađuje neveliki trud uložen u sastavljanje građevne knjige = knjige prostorija...1 rn p m ^jeqäsltöioin r a e pq ku r et preiis s e ^ t k m p c ša o ' pee t r f ku pe t realističkom r na pfqektu B sbJ e e uc -a g r U B sh D r P uc uo kreni b a o j 2c a to ^ ^ Knjiga prostorija OSNOVNE MJERE (-» Pravilnik o graditeljstvu ) BOL. K 4444 V 2) Prikaz reda normnih brojeva (osnovni red 10) prema Prof. 63.9 . prozori i tome slično.ičeftja17.5 (položaj decimalnog zareza nema utjecaja na broj). a stalno moraju biti pri ruci nadzornoj službi. 125 i udvostručenja broja 1 = 2. 48 . mjere prijevoja. VOĐENJE GRADNJE .16 zaokružen na 3. debljina žbuke. Neufert Normni brojevi (NZ) Da bi se dimenzioniranje strojeva i tehničkih uređaja moglo jednoobrazno provesti i međusobno prilagoditi. 1. grube građevinske i izvedbene mjere koje se u praksi pojavljuju. Kasnije će to za iskusnog stručnjaka biti prava kronika građenja objekta. širina reški. w t Ö H bw ae & & n a M fr üc p sa f nrasr m is c f uj e te et B s K e e p d bä ud t g r o z i u e U Bsh D r P uc uo bfefa bijda ke b a rmo j strtftožtatoje 4 5 6. 3 m 0 2 4 m 0 2 3 m p d ( o n cto^) 0 o pda 3 m pol 0 2 1 m kuli£ l t č 9 ea e 1 pfoz^i/ffsta vrela 8 / 0 52 1 2 ** itšespi Promd vBfjnflbäon zJ ae sveärih hst w a rs n o hä v a s om i Bj os bijela Pntnjaibe gpea za a prpeirtjena z poizbcfu ssn t ä a tepös. a u Americi 40 palaca (cola) = 1. stupovi. tako da svaka pozicija sadrži istovjetan tekst.016 m.5 . npr. H. 1000 .15 odnosno 31. posebno u visokogradnji. koji jednako vrijede u Francuskoj pa čak i u Americi. tolerancije itd.Važan obrazac za pojednostavljenje i poboljšanje vođenja gradnje je onaj za opis prostorija po broju.2 Graditeljske modularne mjere: graditeljske modularne mjere izvedene ponajprije u teoretske mjere. Normni brojevi za građevine moraju dakle ponajprije ispuniti te zahtjeve. one su podloga za pojedinačne. dr. One su potrebne da bi se svi dijelovi građevine planski povezali.0 Veza sa sustavom mjera: 2 £ m . 4. 31. 2) cjelobrojne potencije NZ opet daju NZ. npr. 500. 8 9 1 0 6c m 3. podvlake. broj n = 3.1 2 3 . Naknadna pitanja koja smetaju i često izazivaju pogrešrle odgovore na taj se način gotovo sasvim izbjegavaju.5 7 5 2 2 braäs pso cöfafefio. Dobro je na svakom listu ostaviti po jedan stupac prazan tako da se obrazac može upotrijebiti i za eventualne naknadne posebne radove.red dakle je: 1.14 i VlO = 3. 7.ispunjeni obrasci daju podrobniju. širina prozorske klupčice itd. Stranice u DIN-formatu A4 odmah se više puta kopiraju.1 Graditeljski normni broj: graditeljski normni brojevi su brojevi za graditeljske modularne veličine i iz toga izvedene pojedinačne. 8.5/2. Podaci se najjednostavnije unose u natuknicama strana 10. zida = 25 cm = 25 cm. 16. te u skladu s tim polovica od 125 = 62. Glava obrasca već sadrži rubrike u koje se unose mjere promatrane prostorije na način da ih je lako provjeriti. 3) dvostruki ili polovice NZ jesu NZ. kao i osnova mjera za projektiranje i izvedbu. 125.5 zaokružena na 63.50/69 r ae 4 ušasce normira žn^e 3 1 20a 00 sseoji p ž r n z o ea oaa a & v i t i po ou rzr išćrecazaaifeitsi sMa ( d q k sa b z a so t k LR 1m Z 2m powš. Osnovna mjera je kontinentalna jedinica mjere .i četrdeseterodijelni redovi mogu se sa svojim međuvrijednostima interpolirati). 4. 250. 2 3. DIN 4172 normiranje mjera u visokogradnji (izvodi) Uvodna napomena Razvoj graditeljstva. grube građevinske i izvedbene mjere. if o dp&n b p ss va o Weyeretr. Geometrijski deseterodijelni NZ . Bit će najbolje da poleđina obrazaca ostane slobodna kako bi se na nju mogli unositi crteži koji se odnose na sljedeću stranicu.4 J5 A Normni brojni red R 10 ( D I N 323) I .OSNOVNE MJERE Na kraju se nalazi nekoliko stupaca za posebne dijelove građevine. listovi odgovaraju tijeku radova te se na kraju uvezuju. Čista decimalna podjela metra nije odgovarala potrebama tehnike za geometrijskim stupnjevanjem. Stupac "veličina" neka služi samo za unošenje dimenzija predmeta.

mjera 50 250x125x62. =300+1=301 cm. 181-187. Primjer: modularna mjera duljine opeke =25 cm nazivna mjera duljine opeke =25-1 =24 cm. normirane prema DIN-u 4172. debljina međukatne ploče. To daje nominalne mjere 240 x 115 mm.6 Nazivna mjera: kod građevinskih elemenata bez spojnih reški nazivne su mjere istovjetne modularnim mjerama.5 15 17. kao npr opeke.5 5 7.5 35 37. tlocrtne mjere postolja. npr. Primjena građevinskih normnih mjera 4.6 mm.5 cm. 3. treba ih odabirati u veličinama: 2.5 mm Za stupce.5 40 42. 2 cm.5 mm.3 mm. tako da se njihove dimenzije kao crvena nit stalno ponavljaju.5 cm i manje.2 Grube građevinske mjere ili nazivne mjere koje se susreću kod dijelova građevine bez reški ili površinske obrade jednake graditeljskim modularnim mjerama. 8 mm. mjera za debljinu zida od nabijenog betona . 1.3. 73. kako je u BOL-u opširno prikazano C i (1) D Na taj način u DIN-u 105 normirane zidne opeke svojim modularnim mjerama odgovaraju redovima grubih građevinskih radova a. izvedbene mjere i pojedinačne mjere treba uzeti iz tablice. mjera nom. 1 cm. 1. 2.6 cm.5 65 67. Objašnjenja uz DIN 4172 Da bi se osiguralo slaganje i najmanjih elemenata građevine. Primjer: modularna mjera za duljinu opeke = 25 cm debljina reške = 1 cm . red R10.nazivna mjera za duljinu opeke .5 90 92. za detaljne mjere e = OSNOVNE MJERE 4.4 Gruba građevinska mjera: grube građevinske mjere jesu mjere za grube radove.5 20 22. mjera za debljinu zida od nabijenog betona 2 Građevinski normni brojevi Redovi prvenstveno za grube radove a 25 b 25 2 c 2£ 3 d 2£ 4 25 10 Redovi prvenst. svijetle dimenzije prostorija i otvora nakon dovršene obrade površina.5 75 77. c i d iz DIN-a 4172 Isto tako su i mjere drugih elemenata za grube radove kao betonski blokovi s. Redovi prvenstveno za interijer f g 2x5 h 4x5 i 5x5 5 2 5 6V 4 8V. 1. NM = RR . zidarske mjere (bez debljine žbuke).5 Izvedbena mjera: izvedbene mjere su mjere za dovršenu građevinu.5 25 27.2 i 1.5 80 82. Grube građevinske mjere ili nazivne mjere se kod dijelova građevine s reškama ili površinskom obradom izvode iz graditeljskih modularnih mjera odbitkom ili dodatkom dimenzija reške ili površinske obrade.5 10 12. sveden je nemetarski stari normni format od 25 x 12 cm (s reškama 26 x 13 cm) na NZ mjeru od 250 x 125 mm (s reškama).5 mm ? 60 .5 30 32. 1.5 45 50 52.5 mm (nominalna mjera = 52 mm) dobiva se odnos stranica 250 x125 x 62.1 Graditeljske modularne mjere.5 70 72.6 DIN 4172 = 24 cm = 25 cm = 25 cm. Za otvore: NM = RR + 2 x '/2 reške = RR + 2.5 = 4:2:1. 1 mm. 1. 5 mm. Uz odgovarajuću visinu s reškom od 62. b.5 95 97.25 cm. Također ih treba uzeti iz tablice © Građevinska modularna (RR) i nominalna (NM) mjera kod zidova od opeke. npr. Male mjere Male mjere smatraju se mjere od 2.5 85 87.5 60 62. 4. s građevinskim normnim brojevima. Kod dijelova građevine koji sadrže reške dobiju se nazivne mjere iz modularnih uz odbitak reški. Uz dio 1. modularna mjera širine prostorije =300 cm nazivna mjera širine prost.2 mm. Prema DIN-u 323. 4.2. 6. visine katova.naziv.5 55 57. što opeci daje odlučujuće prednosti. visine etaža itd.modul.1. otvori prozora i vrata -» s. 1.2 x V reške = RR .25 mm. 2 mm. 12 y2 12 1/2 16 2 / 3 18 /4 25 25 25 25 31 /4 33 V3 37 1/2 41 /3 43 3/4 50 50 50 50 56 v4 58 1/3 62 y2 66 2/3 62 V2 68 3/4 2 1 3 2.5 mm 2 4 0 x 1 1 5 x 5 2 mm 50 Modularne i nominalne mjere opeke prema DIN normama Vt H^ 75 75 75 75 81 V4 83 % 87 1/2 91 2/3 87 1/2 93 3/4 100 100 100 100 3. mjera neožbukanih otvora za vrata i prozore.5 100 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 100 100 100 90 80 80 70 75 60 60 40 40 30 20 20 25 10 37 V2 mod.

troškova i vremena. U skladu s geometrijskim stupnjevanjem preporučuje se iznad 10 m: 12. Mjerodavna je veličina bila pruska stopa. stropne konstrukcije.Najstarija pravila o građevinskim mjerama ima Japan. Na temelju normiranih osovinskih razmaka bilo je moguće standardizirati razmake ležaja kranskih staza.5 i 10.0.25 m.00 m. vezače. Red mjera koji proizlazi iz 1.75 m. Pruska. letve.219 m) duljini 1. Nagibi krova Nagibi krova ovise 0 vrsti pokrova i konstrukciji krovišta.25. zidove. pa su prozori i vrata. brojka 125 je NZ koji se najčešće primjenjuje. Kao mjerna crta uvijek služi os statičkog sustava konstrukcije.00 m.25 = 2.25 m preuzet je 1942. 2. i danas najčešće 125/2 = 62. Određivanje neke osnovne mjere ostvaruje preduvjete za normiranje mjera pojedinih građevnih elemenata i njihovo lako sklapanje.75. 20. prozore. kao normativ za odgovarajuće nagibe krova (2). za pokrov ravnim pločama. Serijska proizvodnja. O 3. 1:12. Osovinski razmak stupova bio je najčešće 1 pregradak = 2 lakta = 4 stope -> 0 .50/2 = 1.125 . Osovinski razmaci zidova određivani su na cijeli ken ili na polovicu kena.25 cm.50 m). Za okvirne su konstrukcije mjerodavne središnje osi ležajnih točaka u temeljima. čak i podne hasure. proizvedene na američkim strojevima. Engleski i američki sustav mjera. prevodi se u metarski sustav kao 31. gdje su nakon velikog požara godine 1657. pojeftinilo i ubrzalo građenje kuća u Japanu. krovni pokrov. naročito ako se upotrebljavalo drvo.25 m i njeni višekratnici Tako nastaju i interpolirane mjere 1.5 cm i pregradak kao 1.5 cm = duljina koraka odraslog čovjeka -> s. Mjere se uvijek odnose na horizontalnu ravninu tlocrta i vertikalnu ravninu projekcije presjeka. Osovinski razmaci su mjere nastale dijeljenjem dimenzija tlocrta. npr.00 m. 3. 1: 4 za pokrov od valovitog salonita. 50. pocinčanog lima s ukrućenjem. zastakljene površine. a isto tako i gipsane ploče. b) Industrijske građevine Kod industrijskih građevina za osovinske razmake vrijedi temeljna mjera od 2. Njemačke krovne ploče od eternita također su normnih dimenzija 2x1. treba uračunati i širinu reški. sredine zidova itd. čime se određuje položaj stupova. Pobliže -> BOL. 100. Osovinski razmaci a) Općenito Industrijske i skladišne građevine se u tlocrtu najčešće dijele osovinskim razmacima pod pravim kutom. 40. U međuvremenu su po tom sustavu mjera izvedene tisuće tipskih građevina.50 m.5 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom na drvenoj konstrukciji. U posebnim slučajevima (nastambe OSOVINSKE MJERE ili blagovaonice) primjenjuje se i temeljna mjera od 2. 1:2 Objašnjenja Planska standardizacija na području industrijskih građevina i baraka polazi od tipova koji su se postupno oblikovali.25. U Njemačkoj je prije uvođenja metarskog sustava u područjima kanatnog građenja postojala slična sustavnost. u Tokiju određeni stil i veličina zgrada sustavom mjera po metodi "Kivvariho". Osovinski je razmak gredica kod montažnih stropova. što vrijedi i kad se prikazuje nagnuta ploha. Normiranje osovinskih razmaka izvanredno pojednostavnjuje izvedbu građevine. armiranobetonskih ploča itd.25 m upotrebljavala su mnoga privatna poduzeća za svoje standardne gradnje. Primjeri -> BOL. nosača.818 m. 7. 27. itd. Normirani građevni elementi i dijelovi za ugrađivanje mogu se međusobno zamijeniti. Primjenu te polovične mjere iznad 10 m treba izbjegavati..-15L 125 - 5Vo Krovni pokrov Ijepenkom za čelične i arm. industrijske i skladišne građevine 1. 15.00 m.| 50%1 Nagib krova za žljebnjake za plitki krov 625 -r~25%1 Krovni pokrov Ijepenkom za privremene objekte 200 . pocinčanog lima s dvostruko preklopljenim rubovima i pokrov bitumeniziranom Ijepenkom za privremene nastambe (barake). materijala.p75%1 \ U I Nagib krova za škriljevac i obične žljebnjake 1 250 . Kod zidnih blokova. 8. kranske staze i ostale elemente. rogove. Zbog toga su građevne ploče. rajnska i danska stopa. lakat 62.00 m. kontrsrukcije Stara danska kanatna zgrada s jednakim osovinskim razmacima stupova Nagib krova u jednolikom stupnjevanju u skladu s vrstom pokrova 61 . uz izuzetak posebnih konstrukcija kao što su ljuske. Navedeni osovinski razmaci utječu na pojedine detalje građevine: stupove.00 m. dimenzionirani prema tim osnovnim mjerama. pocinčanih čeličnih ploča na letvama ili oplati. mogu se izrađivati unaprijed i svestrano upotrebljavati. staklenih ploča. 60. šed . valovitog lima.0 m.g. koji se također zasniva na 4 stope.5 m. Osnovna je mjera bio ken = 6 japanskih stopa = 1.25 m. Višekratnik od toga daje osovinske razmake od 5. Istu osnovnu mjeru od 1. To je značajno pojednostavnilo. Ujednačeni osovinski razmaci za pogonske.00 m. bet.00 m. 2. 6. iverice i si. Najzad. koja je najšire rasprostranjena i odgovara rajnskoj i danskoj stopi. itd. U skladu s praktičnim potrebama utvrđuju se sljedeći nagibi krova: 1:20 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom kod čeličnih i armiranobetonskih konstrukcija.00 m (62.50 m. u zemljama s metarskim sustavom široke 1. koja je još i danas u danskom graditeljstvu u uporabi.krovovi itd. 30. 80. mogućnost zamjene i držanje zalihe na skladištu donose uštedu radne snage. vrlo je blizu sa 4 engleske stope (= 1.1125%] / | Šiljati krov za određena područja i namjene 2500 -)100%) Nagib krova za biber crijep i sve ostale vrste crijepa 1 8 7 5 . vrata. prema tome. Pri tome treba osovinske razmake zbrajati bez međumjera. 25.25 m.

30 121 30 18 12 12 Dsoblj« 33M —I—o 30 M = 300:19 = 15.) ne moraju biti modularni. jer se nemodulama zona može odrediti samo potpuno određenom mjerom. nosiva struktura.MODULARNA KOORDINACIJA DIN 18000 © Građevni elementi u koordinatnom sustavu ® Koordinatni prostor (ograničen sa šest še ravnina) DIN.) raščlaniti na djelomične sustave.> © . Modularna koordinacija šadrži podatke za projektantsku i konstrukcijsku sustavnost na osnovi koordinacijskog sustava. prozori. Koordinacijski se sustav sastoji od pravokutnih međusobno orijentiranih ravnina. .®.> © Daljnje su mogućnosti uklapanja nemodularnih elemenata tzv. ovisno o projektu. središnji i rubni položaji u modularnim zonama. Koordinacijski je sustav uvijek objektno specifičan. Uz toga proizlaze nazivne mjere građevnih elemenata kao i mjere reški i priključaka.> © . vrata itd. - Koordinatna ravnina (2) Koordinatni sustav Granični odnos ipa ©(sjecište dviju ravnina) Koordinatni pravac © Granični odnos.).2 cm 16 (pretpostavljene fuge 1 cm) -> b= 62 . nemodulama zona koja koordinacijski sustav potpuno razdvaja u dva djelomična sustava. Element je tako u jednoj dimenziji definiran svojom mjerom i svojim položajem.75 cm 16 16 • 26 = 416 cm 420 = 42 M Idejni projekt objekta za odmor na autocesti © Predgotovljeni armiranobetonski stubišni krak = 26.> h = 322=18. već se njegova središnja os poklopi s jednom koordinacijskom ravninom. nego samo građevni elementi sastavljeni od njih (stubišta. Modularna koordinacija je pomoćno sredstvo za usklađivanje mjera u graditeljstvu. . 0-©.8 16 36M 96M 114M ilagajna/ kiosk V\ Kafeterija /jelo 30 i—o . Najčešće se dijelovi građevine u jednoj dimenziji uklapaju među dvije paralelne koordinacijske ravnine na način da ispune koordinacijsku mjeru. stube. Geometrijske definicije Koordinacijskim sustavom koordiniraju se građevine i građevni elementi te određuje njihov položaj i veličina. Zbog toga se u normi postavljaju geometrijske i dimenzijske definicije. biti u sve tri dimenzije različiti.> ® Koordinacijski se sustav može za različite skupine elemenata (npr.> © Pokazalo se da pojedinačni detalji (npr. osovinski odnos © Koordinatna točka (sjecište triju ravnina) © Superponirani djelomični koordinatni sustav © Nemodulama zona 9 •na " /\ © 1H 1 Poprečno priključeni nemodularni građevni elementi u središnjem položaju © Poprečno priključeni nemodularni građevni elementi u rubnom položaju Veza osovinskog odnosa i modularne zone materijala -72M- 12. Pojam "usklađivanje" ovdje znači da se kod modularne koordinacije radi o sređivanju mjera i prostornoj koordinaciji dijelova građevine. elementi koji zatvaraju neku prostoriju itd. uključivši reške i vodeći računa o tolerancijama. fasadni ili pregradni zidni elementi itd. i . To se naziva graničnim odnosom. Ti razmaci mogu. ->(§) Za nemodularne građevne elemente koji poprečno ili uzdužno prolaze kroz cijelu građevinu može se uvesti tzv. . Tako se element u jednoj dimenziji svojom osi definira samo po položaju. .> © U nekim drugim slučajevima može biti korisno da se element ne uklapa među dvije koordinacijske ravnine.12. kao pomoćno sredstvo za projektiranje i izvođenje u graditeljstvu. čiji su razmaci koordinacijske mjere. J i . Preduvjet za to je da su dimenzije elementa u nemodularnoj zoni poznate već u trenutku postavljanja koordinacijskog sustava.normama 18000 preneseni su međunarodni sporazumi o projektiranju i izvođenju građevina kao i za projektiranje i proizvodnju građevnih elemenata i poluproizvoda u njemačke normative.

(2) + (D Uz pomoć konstrukcije nizova poligona (npr.1 ) = 44 Kombinacija dimenzija građevnih elemenata bez zajedničkog faktora Zgrada Građevinski radovi za elektroničku opremu Transportna sredstva | N —/ Domena transporta Utovame jedinice | rj\ Konstrukcija zaobljenog ruba krova od reguliranih mnogokuta (situacija) Modularni niz mnogokuta (9) Primjer povezivanja tehničkih područja primjenom modularnih redova 63 . kosi krov Modularnom se koordinacijom mogu povezati tehnička područja koja su s obzirom na geometriju i dimenzije međusobno zavisna (npr. elektrotehnika. 2. Poglavito se od njih trebaju formirati koordinacijske mjere . graditeljstvo. 4.Osnovni modul Ograničenje: M = 100 mm horizontalno: 12M Multimodul: 6M i 3M mxM m = 3. I = 25 mm. iz njih se stvaraju ograničeni višekratnici preferentnog reda brojeva.1 ) • ( 5 . trokut. za umetke i priključke s preklopom.? T3 ?v ¿ 1 51 . 3.red 5. 6M = 600 mm i 12M = 1200 mm.? ? ?7 56 68 22 65 ' 63 90 1 I I £i 3 • • c © Dopunske mjere u horizontalama 1 " " ]•[• no 0 bi l bi l 1 " Najmanja moguća mjera. Pitagorinih) ili rastavljanjem na faktore (npr. (9) . četverokut. konstrukcijskih i ekonomskih razloga. izračunava se pomoću kritičnog broja (Krit Z). postoje i normirane nemodularne dopunske mjere. 1M. "okrugle" građevine. Uz pomoć pravila kombinatorike mogu se i građevni elementi različitih dimenzija uklopiti u modularni koordinacijski sustav © P r e f e r e n t n i brojevi 5 E ci Proračunom brojčanih skupina (npr.. verižni razlomci) mogu se i nepravokutni elementi uklopiti u modularni koordinacijski sustav.red n = 1. npr. peterokut i njihovim prepolavljanjem) mogu se projektirati i tzv..24 _ 29 41 29 46 34 39 34 22 22 51* 39 34 34 Također DIN 30798 7 f 2 r* - . 3M = 300 mm 1M6M = 600 mm 30 12M = 1200 mm 1ŽM Preferentni 6M brojevi nxmxM 3M. 50 mm i 75 mm. od koje na dalje nastupa kontinuirani slijed. 12 20. . Ograničenje je proisteklo iz funkcionalnih. 6. 11 ?? 29 „ ! 0 5 ffi 39 24 M "27 . ?7 71 . 16 struko. 0 Osim toga.teoretske baždarne mjere. transport). Krit Z = (a -1) (b -1) - • (§) Primjena rotacije za 45° uz pomoć 12M u tlocrtu Namještaj W t OM Z = ( 1 2 . 30 struko KOORDINACIJSKI SUSTAV + KOORDINACIJSKE MJERE PREMA DIN 18000 MODULARNA KOORDINACIJA U GRADITELJSTVU (U izvodu) Jedinice modularne koordinacije su osnovni modul M = 100 mm i multimoduli 3M = 300 mm. © (3) Dopunske mjere u vertikalama |f| Uli (2) 4•n•U ||| 4•n•M 4 • n • m • M 4 • n • m • M UU Primjer za primjenu. 6. —• (3) > Koordinacijski sustav u praktičnoj primjeni.

ROVOVI DIN 1 054. položaju i debljini slojeva tla. 4123. Ovjes (rak) (8) Jarak sa zakošenim rubovima (9) Djelomično razuprti jarak Osiguranje ugradnjom vertikalnih ® Jarak s rubnim gredama kanalskih platica 64 . vodopropusnost. sa stručnjacima za geotehniku. podaci o tlu za projektiranje i prikaz temelja: slike slojeva DIN 4023 sa slijedom slojeva i njihovim sastavom. kao i ponašanja odabranog načina temeljenja. prosuđivanje. temeljne ploče) i dubokog temeljenja (temeljenje pilotima). k a m p a d a _ i ' ••I 1.18196. Posljedica: deformacije i oštećenja (pukotine) u gornjemu dijelu građevine. bušenje (rotacijsko / udarno) s uzimanjem uzoraka (DIN 4020 / 4021) i sondiranje. GRAĐEVNE JAME.1 1 r~r r "I 1. Ispitivanje uzoraka tla: granulometrijski sastav. kampada "1 r Sljedeća kampada Sljedeća kampada 1. 4124. /?=80°.6 H (-2 0. klasifikacija za zemljane radove DIN 18300. Dubine temeljenja / iskopa. dovode najčešće do tehničkih / ekonomskih nepopravljivih šteta.0—. Pogrešne ocjene temeljnog tla i stanja podzemne vode. Sondiranja daju kontinuirane podatke o čvrstoći / gustoći do dubine do koje su provedena.5 I. Razina podzemne vode: ugradnja piezometara u bušotine i redovito mjerenje (promjene razine). kampada 7. 4125 ->QQ Prikupljanje informacija: istraživanje. Al (?) Mjere osiguranja pri građenju 1 v Podzemna voda © Osiguranje zgrada postojećih susjednih Slijeganja nastaju zbog tlačenja tla opterećenjem temelja i/ili ako se pojave i opterećenja u neposrednom susjedstvu. DIN 4094. konzistencija. količine iskopa. stanja podzemne vode. Fali prijevod do kraja Bez proračunskog dokaza stabilnosti ne smiju se prekoračiti sljedeći kutovi nagiba kosine: a) b) c) kod nekoherentnog ili nekog koherentnog tla kod čvrstog ili polučvrstog koherentnog tla kod stijene p = 45°. norma za rutinske slučajeve daje smjernice za dimenzioniranje plitkog temeljenja (temelji samci / trakasti temelji. specifična masa.* ( 4 ) © Tlocrt -> (5) |-aO. Broj i dubina ovise o topografiji. Rezultate istraživanja / ekspertno mišljenje o temeljnom tlu (neskraćeno dostaviti izvođaču).— S 2 . potrebno je : pravodobno ispitati tlo.<t> 10 cm Podložna gredica 16x16 cm ili 4 16 cm (ako je > — ~ potrebno) >0. tako da temelj tone u tlo ili se pomiče u stranu. Osnovna norma za temeljno tlo i pitanja temeljenja: DIN 1054. Oštećenja temelja nastaju uslijed bočnog istiskivanja tla pod opterećenjem. stišljivost. Ako su na raspolaganju dovoljna lokalna iskustva o sastavu.TEMELJNO TLO Površina terena 3- TEMELJENJA.05 Pojasna gredica 16x16 cm Ukrućenje razuporom 1-2:0. (T) Pokos građevne jame s bermom za prihvat materijala koji se obrušava Postojeća z g r a d g ^ > Površina terena Kota berme ne ispod kote poda podruma Stopa t e m e l j .6H Poklopac od oblica min.. 4 Postojeća zgrada Predviđena zgrada Postojeća zgrada Povgpina terena Granica 1 prarna slici i Ali Izvedba građ. Ispitivanje uzoraka podzemne vode na agresivnost prema betonu DIN 4030. vrsti građevine i podacima koji se traže. Uređenje i osiguranje stijenki građevne jame DIN 4124. 4030. vlažnost. savjetujući se po mogućnosti. Posljedica: potpuni slom temelja. beton ili armirani beton) 10 t iskopa ® Stopa t e m e l i a : > y ^ f Ali w Podzemna voda 2 0. p= 60°.H Temeljenje u presjeku -» (7) (4) Podgrađivanje u presjeku -> © VI r T 1. posmična čvrstoća. "p ^ jame prema DIN 4124 Podgrađivanje (zid. Opis tla (stijene) DIN 4022. 4022. rasprostiranju. imati uvida u slojeve tla = iskop jame (ručno / bagerom). Ako takva iskustva nedostaju.6H vi VI s Viseći čelični štap <> J 16 m m ili 10x30 m m 1. kampada / (6) Tlocrt .

70 b = d + 0.40 b = d + 0. Uz mali dotok podzemne vode se voda kontinuirano crpi iz uduljbenja ili jaraka s drenovima u dnu građevne jame (§). 9 0 m do 1. što ugrožava nosivost temeljnog tla. JAME. Ugradnje nosača i betonske ispune (D Čelično žmurje 0 uvijek osigurano geosidrima.40 Razina podzemne vode preko 0.40 do 0. preko 0. Mlazni beton na pokosima 0 .40 preko 1.00 m do 1.50 m preko 1.70 m do 0. -Geosidro Čelični stup ( 7 ) O s i g u r a n j e stijenke o b l i c a m a © Građevina se naginje Osiguranje stijenke vertikalnim drvenim platicama do 0.25 m 0. ZEMLJIŠTE Protiv prodora vode sa strane pomaže ograđivanje građevne jame.00 b = d + 0.70 Jarak bez podgrade stijenki (3 < 60° | b > 60° Povišeni tlak tla b = d + 0.80 preko 0.40 m preko 0 .70 m 0.40 b = d + 0.GRAĐEVNA JAMA DIN 4124. potrebno je sniziti razinu podzemne vode @ Razina podzemne vode treba pasti na sigurnosnu dubinu od 50 cm ispod dna građevne jame.70 ^7) Građevna jama ispod razine podzemne vode .uzgon djeluje na građevinu ^B) Minimalne svijetle širine za prohodne jarke DIN 4124 osiguranje stijenki djelomičnim razupiranjem (8^ Otvorena odvodnja građevne jame 1) Kanalizacijski jarci Nanosna_ skela CjoN Građevna jama s radnim prostorom i kosim stranicama © Građevna jama s radnim prostorom i osiguranjem stijenke 65 . ZAŠTITA.00 m 0.85 b = d + 1.80 do 1.30 m Normalna dubina polaganja Svijetla širina jarka Minimalna svijetla širina jarka bez dostupnog radnog prostora Vanjski promjer cijevi odnosno kolčaka i peleša d u m do 0. Jarci također moraju biti osigurani izvedbom kosih stijenki ili razupiranjem 0 Kao pravilna dubina pola-ganja označen je razmak od površine terena do dna kanala ili do cijevi.60 m ® O s i g u r a n j e kosine m l a z n i m betonom © Osiguranje nosačima i ispunom od betona f?.40 Plavljenje temeljne stope Minimalna svijetla širina b u m Jarak s podgradom stijenki Normalno b = d + 0.40 S razupiranjem b = d + 0.90 m 0. Kod jačeg dotoka vode kroz dno građevne jame.

Nakon izdane građevne dozvole bit će zgrada na zemljištu isk o l č e n a . kad se obje staklene cijevi drže jedna kraj druge.X © .50 prostor (5) Kuća u građevnoj jami _ \ 3m Konopac 5m ^ b \ a I © Nanosna skela tako se iskolčava zgrada - Određivanje pravokutnog trokuta po Pitagori Drvena Ukrućenje daska Podravnjača 4 ^ Utisak Ravnjača je najčešće duga 3 m. Orijentacija se zasniva na mjerama u okolici.© . Nakon iskopa zemlje napinju se žice. duljine 2030 mm. 18303 Ako zemljište još nije razmjereno. Križevi ® Reper Uglovna skela -> © ® Ravnjača Susjedna zgrada 5ÄÜ Visina H nazidka Visina ceste (poklopac kanala) Građevna jama za projektiranu zgradu Kota dna iskopa -4. Na presječnim točkama određuju se pomoću viska vanjski uglovi zgrade -> © . Ravnjača -> (§).> © .© . polazeći od nanosnih skela -> © . savitljiva cijev punjena vodom. Razulja je prožima. npr. Što je tlo pjeskovitije. u različitim prostorijama. Visine se mjere gradiranom letvom. Nagib pokosa ovisi o sastavu tla. Predviđena građevna jama označava se drvenim kolcima -> © . Građevna jama mora biti veća od kuće.© . jame Radni . Prostor za rad > 50 cm . U službeni situacijski plan tada će se ucrtati kuća © . 0 © Izvod iz katastarskog plana (?) Geodetska oznaka Situacija s ucrtanom zgradom © Projektirana kuća razmjerena na terenu 50 Pokos Vrsta tla rastresita tla mješovita tla vezana tla trošna i kompaktna stijena ® Građevna jama Konopac C ' \ 4m Dno građ. 18300. najčešće drvena ili aluminijska letva duljine 3 m s ugrađenom ili nasađenom libelom. Izmjeriti treba i visine-» © .© To je najvažniji prilog zahtjevu za izdavanje građevne dozvole.GRAĐEVNA JAMA RAZMJERAVANJE ZGRADE DIN 18196. Visine točaka terena očitavaju se na graduiranoj letvi. mogu se prenositi visine s milimetarskom točnošću između točaka koje se i ne moraju međusobno vidjeti. na čijim krajevima vertikalno držane staklene cijevi s milimetarskom podjelom omogućuju pogled na površinu vode. koje označavaju vanjsku konturu zgrade. treba uključiti geodeta. blaži je nagib -> © . Nakon provjere.05 7777777Z (7) Određivanje visina za zgradu T • 66 . horizontira se i podupre na slobodnom kraju.

1055. Temeljenje na padini. ® Preklapanje utjecaja sus(5} jednih temelja povećava opasnost od slijeganja i pojave pukotina. trakasti temelji -» ® . Prema Kogleru i Scheidingu -> QP su linije j e d n a k o g tlaka (izobare) približno k r u ž n o g oblika Uz jednako kontaktno naprezanje će slijeganja pod širim temeljem biti veća nego pod uskim.5 m.> D D Građevinsko-tehnička ispitivanja tla trebaju pripremiti podatke za ekonomski i tehnički besprijekorno projektiranje i izvedbu građevina. temeljna ploča ® .). razmak vibratorskih jezgri oko 1. Linije rasprostiranja opterećenja .© • Kod armiranog se betona u usporedbi s nabijenim betonom postiže ušteda u visini.0-1. c) Učvršćivanje i zbijanje tla.80 -1. Tlo se dosipava. pijesak. količini betona i dubini iskopa temelja. Ovisno 0 vrsti građevine ocjenjuje se tlo kao temeljno tlo (temeljenje) ili kao gradivo (zemljani radovi). bez veziva. Zidani su temelji rijetki zbog viših troškova.3 do 3 m.f ^ — f j ) ćenje rasprostire pod 4 5 ° nije točna. Nearmirani betonski temelji primjenjuju se kad su manji kutovi rasprostiranja opterećenja i normalni su način temeljenja manjih objekata visokogradnje. Temeljenje na nasipu ( 5 ) od pijeska visine 0. 4014 . Temeljenje ispod dubine smrzavanja prema DIN 1 054 § 0. Poboljšanje ovisi o granulometriji i prvobitnom položaju. Pijesak se nasipa u slojevima debljine 15 cm i sabija uz viaženje. Poboljšanje nosivosti temeljnog tla. Oblikovanje temelja uz dilatacije i postojeće zgrade -> Presjeci temeljnih ploča -» @ primjenjuju se u slučaju slabe nosivosti tla. kad samci ili trakasti temelji ne mogu prenijeti opterećenje.80 m kod inženjerskih konstrukcija 1. Važno za novogradnju blizu već konsolidirane postojeće zgrade. dilatacijskim reškama ^4) Presjeci temeljnih ploča © Jednostavni pravokutni temelj od mršavog betona Stepenasto prošireni temelj od nearmiranog betona Skošeni temelj od nearmiranog betona Još širi temelj kao armirano betonska ploča 67 .kut nagiba padine.5 m. Temelji samci za lagane zgrade bez podruma a) Ploča konstantne debljine a) Temelji razdvojeni (pogrešno) b) Temelj nije razdvo en b) Ploča ojačana gredama S z z z z J I Z Z Z Z Z Z Z Z c) Ploča ojačana gredama 8 (A c) Izvedba pri razdvojenoj temeljnoj stopi Duboko temeljenje na pilotima i ^ 0 ) bunarima d)Teme|j . Trenutno i trajno okamenjivanje može se primijeniti samo ako tlo sadrži kvare (šljunak.Ubrizgavanje kemikalija (otopina silicijeve kiseline. Ako je nosivi sloj tla na većoj dubini: temeljenje na pilotima -» ® Kut rasprostiranja opterećenja u zidanim temeljima ne smije prijeći 45°.r kraj stojeće 2grade d) Pojačanje ispod stupova 0 = (9) Armiranobetonska temeljna ploča Oblikovanje temelja na razdjelnim odn.ZEMLJANI RADOVI. I vrsta zgrade utječe na izbor načina-temeljenja: temelji samci -» © . šupljina se zatvara mineralnim agregatom različite granulacije. . drobljenac). b) Piloti za zbijanje tla. ne može se primijeniti kod koherentnih tala i tala agresivnih prema cementu. sabijanje u okrugu od 2. Za prijenos vlačnih sila ugrađuje se armatura . Armiranobetonske temelje treba primijeniti kad su veće širine i veći kontaktni pritisci. Stabilizacija cementom. Opterećenje se raspodjeljuje na veću površinu temeljnog tla. (8) Najčešće se izvode trakasti temelji Pretpostavka p r a k s e d a s e o p ^ e .a u betonskima 60°. a) Vibriranje vibracijskim sredstvima (vibrator).> © . RADOVI U TLU I TEMELJENJE DIN 1054. kalcijev klorid). Na osnovi stručne ocjene 0 tlu (ako je pravno i urbanistički moguće) određuje se lokacija građevine (izbjegavajući močvarne dijelove zemljišta itd.20 m.

sastav. T1) • 'v . trenje po oplošju je u ovom slučaju nebitno. Dopušteno opterećenje znatno se povećava proširenjem stope. I • (Î) Potrebni razmaci zabijenih pilota (prema DIN 4026) W Á V / / IU Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod stope bušenih pilota (prema DIN 4 014. na temelju podataka o tijeku zabijanja ili ispitivanjem uzoraka materijala tla koji se dobiva tijekom bušenja.piloti koji su čitavom duljinom u tlu.e U. Piloti izloženi savijanju. prsten © 68 Bušeni pilot betoniran pod pritiskom (sustav Brechtel) . dopremljeni na gradilište u dijelovima ili u potpunoj duljini. istiskuju ili razrahljuju Vrsta opterećenja. Za ocjenu dopuštenih naprezanja tla treba sondažnim jamama ili bušenjem (razmak bušotina š 25 m) ustanoviti vrstu. Položaj pilota u tlu: piloti u tlu . bušeni piloti . izvedeni od predgotovljenih elemenata na gradilištu. Potrebni razmaci bušenih pilota -> za zabijene pilote —• 0 . prostiranje. a) u tlu upeta stijenka od žmurja ili betonirana in situ b) usidrena stijenka od žmurja ili betonirana in situ c) stijenka od žmurja ili betona uključena u građevinu d) građevina betonirana l stijenku građevne jame e) gravitacijski potporni zid f) polugravitacijski potporni zid (jf) Konstrukcije koje treba dimenzionirati na aktivni potisak tla (prema DIN 1055.piloti koji se ugrađuju u bušotinu Uvijeni (uvrtani) piloti ulaze u tlo poput vijka. pritiskom na stopi pilota ili na oba načina. Izrada i ugradba. ugrađuju se u tlo zabijanjem. ispiranjem tla.0 m). osnovni pojmovi: opterećenje pilota može se na nosivo temeljno tlo prenijeti trenjem po oplošju. Zabijanjem pilota zbijaju se slabo nosivi slojevi tla. Slobodnostojeći piloti (dugi piloti) samo su donjim dijelom u tlu a gornji im je dio slobodan. Piloti izvedeni in situ. Način prijenosa opterećenja' lebdeći piloti prenose najveći dio opterećenja na nosive slojeve trenjem po oplošju. T2) [i n u (J2) Minimalne dubine za građevinske bušotine prema DIN 1054 » 3d 1. pa su prema tome izloženi izvijanju Gradiva: drvo. Kad se temelji na pilotima. armirani beton. Predgotovljeni piloti.0 B ili 2x promjer pilota. ugrađeni u šupljinu izvedenu u tlu bušenjem.10 m f- (3) Potrebni razmaci bušenih pilota (prema DIN 4014. T1) U l a z n a vilica V Ispust v o d e " Ulaz Lijevak z a ulije- — Ulaz zraka K a p a z a pritisak % y / Cijev z a bušenje ? 5Z Gumeni .s2dF. utiskivanjem. 4014 —» [JJ Građevine koje obično treba proračunati na aktivni potisak tla DIN 1055 0 . Način prijenosa opterećenja ovisi o tlu i svojstvima pilota. Mješoviti piloti. ako lokalna iskustva ne mogu dati zadovoljavajuće obavijesti. treba dubinu bušenja računati od ravnine glava pilota 0 . Brechtelov sustav 0. Razlikuju se piloti koji tlo zbijaju. utisnuti piloti se utiskuju. Navedene veličine razmaka ne vrijede za nosive zidove od žmurja ili bušenih pilota. vlačni piloti opterećeni su vlačnom silom koju prenose na tlo trenjem po oplošju. npr horizontalno opterećeni bušeni piloti velikog presjeka. prednapeti beton Način ugradnje u tlo: zabijeni piloti koji se u tlo zabijaju. ali š 6. Dubina istražnih bušotina može se za trećinu reducirati (T = 1. If --I ' . vibriranjem. • i-Ti. položaj i debljinu slojeva tla. osno opterećeni piloti. čelik. uvijanjem ili postavljanjem u pripremljene bušotine. oni se izvode kontinuirano. Stojeći piloti: opterećenje se prenosi preko stope pilota na nosivo tlo. te dodatno trenjem po oplošju Lebdeći piloti: stope pilota ne dopiru do nosivog tla. 1 055. tj. Temeljenje na pilotima.ZEMLJANI RADOVI I TEMELJENJE DIN 1054. beton. zabijanjem itd. Prednost je in situ pilota u tome što se njihova duljina određuje tijekom građenja. Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod bušenih pilota -> bušeni pilot betoniran pod tlakom. Tlačni piloti opterećeni su tlačnom silom koju prenose na tlo pritiskom na stopi i trenjem po oplošju. Stojeći piloti prenose opterećenje na temeljno tlo uglavnom pritiskom stope.

češće kao prostor za aktivnosti u slobodno vrijeme te kao dodatni stambeni i radni prostor.-Q a'cP.© . Kod vanjskih zidova na visini od 30 cm iznad terena --> © .© • Kod unutarnjih zidova može se gornja izolacija izostaviti.> © . sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija: nasip na visini zidne izolacije © Izolacija zgrade bez podruma. sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija: nasip na visini okolnog terena Voda se pojavljuje kao Izolacija služi protiv kapilarnog djelovanja na vertikalne dijelove zgrade procjedne vode (bez tlaka) po nagnutim dijelovima zgrade Vrsta izolacije izolacijski sloj protiv vlage Nosivi pod vlaga iz tla Kota p o d a oborinska voda Kota t e r e n a izolacija protiv procjedne vode 'i \ \ Zračni prostor A\' k/Avy/A\y/AW podzemna voda hidrostatskog tlaka izolacija protiv vode pod tlakom (5) Izolacija zgrade bez podruma: pod ventiliran zračnim prostorom Izolacija zgrade bez podruma: pod leži nisko. filtarska obloga. sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija (zidovi od opeke na trakastim temeljima) (8) — Izolacija zgrade s podrumom. n ° .@./ t Izmjena slojeva. naprotiv. U skladu s tim javlja se želja za j| © Podrum treba horizontalno i vertikalno zaštititi od vlage iz tla -> (7) većim stambenim komforom i povoljnijom klimom u podrumskim prostorijama. izolacijske trake za . zidovi od opeke na trakastim temeljima ^g^ Izolacija zgrade s podrumom. drobljenac ili šljunak. Kod nepodrumljenih zgrada treba vanjske i unutarnje zidove horizontal- © Ako je teren u nagibu treba brdsku stranu posebno pažljivo zaštititi. zidovi od opeke na temeljnoj ploči V. 0 //A^áVkVV/A\y/.Q Kota terena! Kota t e r e n a krovove i izolacijske trake od sintetičnih materijala. u razini površine okolnog terena T e m e l j n a ploča Izolacija zgrade s podrumom. . U skladu s vr- m1 Kota poda stom izolacije i materijalom ispune iza zida radne prostorije treba predvidjeti zaštitne slojeve -> @ Neposredno na izolaciju ne smije se nasipati građevni otpad. ' o . Za horizontalne izolacije u zidovima koristi se bitumenizirana Ijepenka. 4095 —> tU Podrumi se danas sve manje koriste kao isključivo skladišni prostor. Preduvjet je izolacija podruma od vlage izvana.-Q-.o-Q . \ \ \ \ \ \ \ \ k w\| \\ \\ © Izolacija zgrade bez podruma. zidovi od betona ® Izolacija zgrade s podrumom. •o.> © .IZOLACIJA GRAĐEVINA DIN 18195. Kota poda \w ••o . Q . Kod zgrada sa zidanim podrumskim zidovima treba u vanjskim zidovima predvidjeti najmanje dvije horizontalne izolacije . d r e n a ž n a t cijev 0 1 0 0 m m 50 Kapilarna voda Zaštita valoviti tekstil Cementna žbuka ili slična izolacija @ Drenaža i izolacija Zaštitni zid od šupljih blokova Izolacijska hasura ^gj Zaštitni sloj od azbest-cementnih ploča ili slično 69 . a brdske vode odvesti drenažom -> nom izolacijom zaštititi od kapilarne vlage .

Drenaža nominalni promjer DN 100. (3) Kad je prisutna voda pod tlakom.0 DN 1000 D N 100 "tr Primjer rasporeda drenažnih cijevi i uređaja za kontrolu i čišćenje kod prstenaste drenaže Simbol h-.l Dio građevine Filtarski sloj Gradivo Pijesak. Drenažna se instalacija sastoji od uređaja za dreniranje.IZOLACIJE GRAĐEVINA DRENIRANJE KAO ZAŠTITA GRAĐEVINA DIN 4095.15 >0.50 >0.(3) 0 Kad se pojavljuje vlaga u j^ko propusnom tlu (2) Kad se voda koja prodire može drenažom ukloniti.10 >0.50 >0.20 >0.10 >0.°0 (T) Vlaga u tlu kod jako propusnog tla © Voda bez tlaka u slabo propusnom tlu —Šljunak 4/32 Pijesak 0 / 4 Položaj Voda pod tlakom u tlu s podzemnom vodom ^ ^ Drenaža s minimalnim drenažnim slojem Materijal šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 Debljina u m >0. o ••°.10 Ispred zidova filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 šljunak granulacije 4/32 i geotekstil Na stropovima Ispod podnih ploča šljunak granulacije 4/32 i geotekstil filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 i šljunak granulacije 4/32 i geotekstil šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 procjedni sloj granulacija 4/32 i filtarski sloj granulacija 0/4 šljunak granulacije 4/32 i geotekstil Oko drenažnih cijevi >0. kontrolu i sabiranje nominalni promjer DN 1000. element (drenažni kamen.5 % Cijev za ispiranje i kontrolu nominalni promjer DN 300 Okno za ispiranje. redovito u obliku podzemne vode ili kad odvođenje vode drenažom nije moguće. • 0 o: 0 O'-O .. sabirno okno za ispiranje..ploča.20 >0. 18195 -»CD Dreniranje je odvodnjavanje tla drenažnim slojem i drenažnim cijevima.3 | D N 100 (5) Drenaža s drenažnim elementima DN 3on s_0. ispiranje i odvoda.) Spojni element (drenažna ploča) Folija. Otjecanje Q u l/s . geotekstil (filtarska vuna) Šljunak pojedin. kontrolu. proizlazi iz slučajeva (?) . pad 0.-. kako bi se spriječio hidrostatički tlak vode koja miruje u tlu.10 Šljunak 4 / 3 2 = 0. Je li drenaža iza zida potrebna. r . Dren je skupni naziv za drenažne cijevi i drenažne slojeve. Pri tome treba spriječiti ispiranje sitnih čestica tla (filtarska drenaža).5% (d) Drenaža oko podzemne građevine Izvedba i debljina drenažnog sloja za mineralna gradiva. Betonske filtarske drenažne cijevi ^0) Nomogram za dimenzioniranje drenažnih sustava — Sintetičke drenažne cijevi ^g^ Negativni bunar za male količine otjecanja (9) Simboli za drenažne elemente 70 .-. premaz 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 30 40 50 Drenažni sloj R»<X>34 Zaštitni sloj Razdvaj. sloj Šljunak 4 / 3 2 Izolacija Drenaža - - Cijev za ispiranje i kontrolu. . tako da ne nastaje hidrostatički tlak.

najvišu razinu podzemne vode i moguće kemijske tvari u njoj.i I 1 laobljenje Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom ( 7 ) Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom © N a k n a d n o i z v e d e n a izolacija protiv podzemne vode Izolacija n a r u b n o m l e ž a j u kod zid o v a s filtarskom z a l o g o m 71 .oo -A^O ^ . koji će izolaciju pritisnuti uz zaštitne zidove. Vodonepropusna obloga IsDuna razdielnice Sitna kocka Staklene prizme Prirodno tlc plinoviti pijesak Zidna drenaža mješoviti filtar pjeskoviti šljunak 4 .Jl. Obratiti pažnju na zaobljenje uglova -<6)-(7).> © Izolacija pomičnih dilatacijskih reški u armiranobetonskim pločama 2 sloja bakrene trake. 2 sloja po 2 m m položena bez lijepljenja Izolacija a) brtvljenje spoja dvaju zidova na mjestu izolacijskog sloja pomoću tanjurastih sidara / V / V / / Armiranobetonski J strop Debljina prirubnice > 1. Termoizolacija nasipom. bet. . ožbukan radi prihvata obodne izolacije.80 0100 Í 3 — Okno za čišćenje i kontrolu Kontrolni otvor ij Taiožnik pumpe B Odvod u kanalizaciju Površinska d r e n a ž a s procjednim v o d o m i prstenasta d r e n a ž a s u m j e t n i m preljevom / / \ Šljunkoviti pijesak Ispuna razdjelnice Kolnik od lijevanog asfalta Prema kanalizaciji • Kontrolni otvor . zbog toga je potrebna drenaža za odvod vode -> 0 .© ili izolacija kao za slučaj vode pod tlakom (4) .Površinski filtar 15 cm šljunkoviti pijesak @ b) brtvljenje prodora cijevi kroz izolacijski sloj pomoću prirubnica ( 9 ) Detalji: izolacija i z m e đ u d v a z i d a M a s a za zalijevanje reški ( ¿ ) Presjek A . voda se skuplja i izolacija dolazi pod hidrostatički tlak vode.© Voda pod tlakom Ako su dijelovi građevine potopljeni u podzemnu vodu.IZOLACIJE GRAĐEVINA DIN 4095. mora se izvesti zatvorena izolacija ispod temeljne ploče i oko bočnih zidova.ploča kao ležaj Razdjelni sloj od bitumenizirane Ijepenke tipa 500. o . p l o č e .-» ' Betonska posteljica ( j ^ Z i d o v e g r a đ e v i n e n a strani brda t r e b a p o u z d a n o zaštititi od v o d e 18. bez premaza J^RV-i . nakon toga treba izvesti armiranobetonsku ploču poda i nosive zidove podruma.B .18195 ->QP Ako temeljno tlo ne upija oborine i propušta ih kao nasuto zemljište. ^ . ' • ^ ^ K o Hf. Nakon sniženja razine podzemne vode ispod kote podrumskoga poda.Beton Zaliveno mastiksom Zaštitni sloj Elastična brtvena traka. metalnih folija ili folija od sintetičnih materijala.32mm __ ( 4 ) Podložni beton pjeskoviti šljunak ( 5 ) r o a i u z n i Deion fj|( a Prijelaz © izolacije preko dilatacijske r a z d j e l n i c e stropne a r m . Izolacija mora oblikovati zatvorenu kadu oko i ispod čitavog objekta. Izolacija se izvodi od više slojeva bitumenizirane Ijepenke.(D Kod izolacije na unutarnjoj strani mora konstrukcija obloge preuzeti ukupan pritisak vode. vijci M 2 0 ^•• o• qi'o-i'VoT•°o • ' • ? .5 cm Širina prirubnice > 12 cm R a z m a k vijaka < 15 cm. C i j e v n a d r e n a ž a s mješovitim filtrom Konkretno Y/ tlo Teren Cijevna d r e n a ž a s stupnjevanim filtrom ® Brtveni sloj uz priključak na prozorski otvor ili p o d r u m s k o o k n o Sidrena . valovite s kalotama.^ T r T ^ V ^ Drenažna cijev 0 150 . Izolaciju treba izvesti 30 cm iznad najviše razine podzemne vode. treba izvesti zaštitni zid. Ona najčešće leži uz vodu © . Izvedba. Za projektiranje takve izolacije protiv vode pod tlakom treba poznavati vrstu temeljnog tla.

©. ali najmanje 30 cm.8) 12(1. dijabaz i si. Ploče se nehrđajućim sidrima učvršćuju u zid na razmaku od 2 cm.6) 9(0. f) preklapanje sudarnih reški kod slojevitog zida bude i 10 cm a kod zida od tesanaca = 15 cm ©. diorit. Posebno treba paziti na dobro povezivanje kamena na svim stranama.5) 7(0.0) 16(1. Duljina pojedinog kamena ne treba biti veća od 4 do 5 njegovih visina.5 puta veća od visine sloja. travertin. Reške ovisno 0 hrapavosti i obradi = 3 cm debljine. Za ciklopski zid (2).0) 6(0. nastao taloženjem.6) 6(0.2) 2(0.8) 6(0. (T) Suhozid (2) Ciklopski zid Grupa Vrste kamena (5) Nepravilno uslojeni zid Uslojeni zid od poluobrađenog kamena statički nosivi presjek A B vapnenci.5 .3) 12 14 16 ® stegom'' ^ Sa Stat Čki n 0 S V i m Pfe ' ' " ® Obloga pločama statički nije nosiva (¡3) Dopuštena tlačna naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2 72 .4) 3(0.5) 10(1. granit itd.© .0) 22(2.9) 12(1. Zahtijeva se da: a) na prednjoj i stražnjoj plohi zida nigdje se ne sudaraju više od tri reške. b) ni jedna sudarna reška ne prolazi kroz više od dva sloja.0) 8(0.6) 22(2. sive sedimentne stijene granit.5) 5(0.7) 10(1.0) 50(5.6) 9(0.6) 22(2.2) 16(1.3) 12(1.5) 40(4.» © . Veze u zidu od čistog prirodnog kamena moraju u čitavom presjeku odgovarati pravilima struke.0) Uslojeni zid od poluobrađenog kamena Zid od tesanaca (Š) Mješoviti zid Nepravilno i pravilno uslojeno ziđe statički nosivi presjek Zid od klesanaca © 1 2 3 4 i—id S 4 c m 5 6 18 20 10 Osnovne vrijednosti dopuštenog tlačnog naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2) 10(1.0) 50(5. jer opterećenje djeluje okomito na ravninu sloja. melafir.6) 16(1.0) 30(3.0) 7(0. Kod mješovitih zidova se uzidani kamen uračunava u nosivi dio presjeka ako je debljine = 12 cm © .0) 30(3.© Slojeviti kamen.0) 7(0. vulkanski tuf meki pješčenjak ( s glinovitim vezivom) kompaktni (čvrsti) vapnenci i dolomiti (uklj.5) 6(0.0) 40(4. prikladan je kamen eruptivnog podrijetla.2) 14(1.2) 3(0. niti manja od njegove visine.2) 14(1.6) 4(0.0) Vitkost odn.3) 16(1.8) 6(0.6) 22(2.0) 16(1.5) 3(0.2) 8(0.2) 10(1.4) 3(0.4) 10(1. sijenit. tlačna čvrstoća u KP/cm 2 (MN/m 2 ) 200 (20) 300 (30) 500 (50) c D 800 (80) E 1 2 0 0 (120) 1) Minimalna tlačna čvrstoća nekih vrsta kamena Grupa morta I ll/lla III I ll/lla III I ll/lla III I ll/lla III A 2(0.0) 40(4.2) 22(2.3) 3(0.8) 12(1.2) 3(0. c) na dva dužnjaka dolazi najmanje jedan vezač.0) 22(2.2) 30(3.8) 6(0. slojeviti zid.5 .2) 16(1.4) 7(0. ili da se izmjenjuju slojevi dužnjaka i vezača.2) 16(1. Obloga kamenim pločama debljine 2. kvarcni porfirit.4) 10(1.5) 3(0.0) 30(3.7) 10(1.4) 7(0.2) 30(3. (3).0) 7(0.2) 16(1.-» (10). Vrlo je važno odrediti dimenzije kamena.0) 16(1.6) 4(0. što daje ljepši i prirodniji izgled i u statičkom je smislu ispravnije.7) 10(1.2) 15(1. ciklopski zid. e) debljina (dubina) dužnjaka bude približno jednaka visini sloja.» © .9) 12(1.2. mješoviti zid .6) Grupa prema tablici B C 2(0.6) 22(2.3) 5(0.8) 8(0. zid od tesanaca.6) 22(2.2) 12(1.5) 6(0. Izravnavajući sloj za statičko izjednačenje svakih 1. kvarcitni pješčenjaci (sa silicijskim vezivom).2) 8(0. mramor).6) 16(1.6) 4(0. Vidljive plohe treba naknadno fugirati. Upotrijebiti vapneni ili produžni mort jer čisti cementni mort mijenja boju kamena.6) 4(0.) ne uračunava se u presjek.0) E 6(0.6) 10(1.3) 5(0.4) 22(2. bazaltna lava i si. zamjenjujuća vitkost 8(0.2) 14(1.1) 8(0.6) 9(0.7) 5(0.8) 12(1.3) 5(0.7) 50(5. mora se u zid ugraditi u položaju kako se nalazio u kamenolomu 0 .0) 22(2.0) 40(4.7) 5(0. d) debljina (dubina) vezača je oko 1.4) 10(1. g) na uglovima ugrađuje se najveće kamenje .2) 22(2.0) 30(3.2) 10(1.6) 11(1.0) 10(1.9) 12(1.0 m (visina radne skele).ZIĐE OD PRIRODNOG KAMENA DIN 1 053 Zidovi od prirodnog kamena dobivaju oznake prema načinu obrade kamena: zid od lomljenog kamena.5 cm (travertin.2) 30(3.2) 3(0.0) 7(0. © . Min.3) 30(3. vapnenac.0) 6(0.0) 40(4.7) 5(0.0) Vrsta ziđa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ziđe od lomljenog kamena D 4(0.

do 4.5 Sa/bez zračnog sloja.0 Bez statičkog provjeravanja dopušteni vertikalni utori i žljebovi 73 . s otvorima šuplji blokovi od plinobetona puni blokovi od lakog betona = puni blok malog formata = puni blok velikog formata = dodatno slovo za puni blok s utorima KAMENA 18151-53 Jednoslojni ožbukan Jednoslojni s vidljivim licem 115 20 240 >17 5 (115) V VBI S Sve zidove treba izvoditi horizontalno.50 <5. puni blok od zgure DIN DIN DIN DIN 4165 18149 18151 18152 blokovi od plinobetona blok.ZIĐE OD UMJETNOG DIN 105. izrezano - Horizontalni i kosi utori Širina x dubina u cm - 11.5 11. Razmak sidara vertikalno treba biti 25 cm.5 x 2.40 1.00 36.0 51.0x3.0 51. 106.5 < d < 24 Dvoslojni sa zračnim međuslojem (8) Dvoslojni bez zračnog sloja 24 < d < 30 30 < d (14) Visina etaže um <3.5 17.00 <8. Kad je dvostruki zid.0 17.3 Oznaka Tanki format Normalni format 1 1 /2 normalni format 2 1 /2 normalni format Formati blokova prema DIN 105 20-100 I—l H 240^00 © Jednoslojni sovješenom fasadom © ¿ejan°^ni S unutam J°m ® Međusobna ovisnost visina opeke.0 x 3.25 <3.5 x 12.5 14.0 51. promjera 3 mm po kvadratnom metru zida.5 x 6.5 30 24 Minimalne debljine podrumskih zidova Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti u cm 11.3 11. pri zidanju naknad.00 Duljina >1/5 visine > 11^(17 5 .2 7.00 Zid za ukrućenje u 1. punoj etaži odozgo Debljina u cm > 11. vodeći računa o pravilima veza.5x3.5 63.5 Visina u cm 5. horizontalno 75 cm.5x2.5 76.0 x 12.35 2. Vrste blokova: DIN 105 zidna opeka Mz = puna opeka VMz = fasadna puna opeka KMz = puna klinker opeka Hlz = šuplja opeka VHLz = fasadna šuplja opeka KHLz = šuplja klinker opeka DIN 106 blokovi od vapna i pijeska : KS puni blokovi KSVm = KS-fasadni blokovi KSVb = KS-obložni blokovi KSL = šuplji blokovi i blokovi s otvorima KSVmL = KSL-fasadni blokovi KSVbl = KSL-obložni blokovi DIN 18153 šuplji betonski blokovi DIN 398 blokovi od šljake HSV = puni blok od zgure HHbl = šuplji blok od zgure HSL = blok od zgure s otvorima VHSV = fas.0 6.0 x 5.5 6.0 14.5 17.0 x 3.75 1. vertikalno i u pravcu.0 24.00 1.> • © b-J l I Debljina zida d u cm Visina h terena iznad poda u podrumu u m pri vertikalnom opterećenju zida (stalni teret) od < 50 kN/m > 50 kN/m 2. razmaci i duljine zidova za ukrućenje Debljina zida u cm 11.5 Razmak um <4.5 24 30 36.0 x 12.50 1. Dvoslojni s obloženim zidom ^ ^ Jednoslojni s termoizolacijom (WDVS) 15 1 Duljina u cm DF NF 1 Vi NF 2V2NF 24 24 24 24 Širina u cm 11.1 11.5 11.0x3.0 x 6. stropna se konstrukcija smije oslanjati samo na unutarnji sloj zida © + @ Slojeve treba povezati s pomoću najmanje 5 žicanih sidara. 1053. 398.5 >17.50 <6.5 17.0 30.5 < d < 17.0 6. 240) Debljine. i 6. ožbukan Obloga pločama na ziđu visoke termičke izolacije Vertikaln žljebovi Širina x c ubina u cm izved. od plinobet. Preferentne mjere .0 36.0 x 4. u 5.

Zidovi za ukrućenje su pločasti elementi građevine protiv izvijanja nosivih zidova -»s. Isto vrijedi za zgrade s više od dvije etaže.8333 0. V = nominalne mjere (jj) Projektantske mjere za zidove Format bloka Oznakć bloka Mjere u cm D DF E Š V Broj slojeva na 1 m visine 16 Debljin.5 11.260 2.750 1.8 24.1 12 0 Blokovi od plinobetona.75 1.490 0.5 24 24 24 17. lijepljeni reške: 1 mm ® Zid od porozne opeke.25 3.1250 1.500 0.240 2.125 0.2500 © Ziđe od blokova od lakog betona (šuplji blokovi) s armiranim nadvojem od lakog betona ^g^ Ziđe od šupljih blokova s koritastim nadvojem * A = vanjske mjere.3 24x24x23.0000 1.250 1.1250 0.6666 0. Nenosivi zidovi su pločasti elementi građevine koji su opterećeni samo vlastitom težinom i ne služe kao ukrućenje protiv izvijanja.0000 3.125 0.8 37x24x23.5000 1.50 2.50 4.5833 0.1667 0.2500 2.50 0.250 2.4375 0.0000 1.125 2.75 5.3750 3.625 1.5 24 36.375 0.3125 1.5x17.0000 1.875 1.3334 2.115 1.5625 0.5625 3.8 blokovi 49.3334 0.00 0. nadvoji nad prozorima i vratima A 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 0.8750 0.250 2.625 1.760 1.240 0.510 Slojevi V 0.4167 1.8750 2.000 1.1875 0. zaliveno mortom n 0 (U 11.5 2 DF 24x11.365 0.490 Duljine u m O 0.25 0.8334 3. 73 U sve vanjske i poprečne zidove.250 0.3 8 Stiropor 5 cm 5.385 2.135 1.0833 0.5x23.0000 3.385 1. 1053.6667 113 0.3750 0.3333 0.365 2.500 1. 4165 Ziđe treba osigurati zidovima za ukrućenje i stropnim konstrukcijama koje djeluju kao ploča (princip prostorne ćelije). Udubljenja i žljebovi moraju se izvesti glodanjem ili unaprijed tijekom zidanja.00 2. Dvoslojni zid sa zračnim međuslojem (2) Priključak na podnožje Križanje armiranih zidova od blokova od laganog betona © Redni broj Armirano ziđe.000 2.2500 0.50 3. 0 3 DF 24x17.385 0.00 3.5000 0.865 0.990 2.8334 1.125 1.990 1.5x23.5x24x23.5x11.1875 1.885 1.8 i šuplji 49.125 1.250 1.5 24 30 24 30 36.5000 1.500 1.6667 0.375 2.1875 0.3125 0.875 2.750 0.375 1.9375 1.50 1.625 0.250 0.3334 1. treba ugraditi serklaže.75 4.5x5.615 0.510 1. treba predvidjeti serklaže.5x11.135 2.010 1.3750 0.7500 0.7500 238 0.740 1.625 0.5 17.5 36. 18152.260 0. 73 -» Treba ih dimenzionirati kao nosive zidove ako moraju prenijeti više od svoje vlastite težine jedne etaže.5x36.9375 1.6875 1.365 1.375 2.0625 2.25 1.8 37x30x23.1666 1.75 2.ZIĐE OD UMJETNOG KAMENA DIN 105.510 0.500 155 0.8334 2.2500 0.4375 2.7500 0.000 1.8 8 4 4 4 4 4 4 4 Blokovi i šuplji blokovi Blokovi 49.0625 1.9175 1.5000 2.750 0.5 Po m2 zida blokova kom 66 132 198 50 99 148 33 66 99 33 45 33 16 8 8 8 12 12 16 Po m 3 ziđa morta blokova morta kom lit lit 29 68 109 26 64 101 19 49 80 28 42 39 20 16 22 26 26 32 36 573 550 541 428 412 406 286 275 271 188 185 137 69 46 33 27 50 42 45 242 284 300 225 265 276 163 204 220 160 175 164 99 84 86 88 110 105 100 24x11.2500 1.000 2.25 2.135 0.885 2.125 2.375 0.1875 3.260 1.0000 2.3 8 o.500 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 52 Visinske mjere u m pri debljini blokova u mm 71 0. 18151.5 24 36.00 4.6250 2.5000 0.8 © 74 Zidni blokovi s 5 cm izolacijskog sloja i žljebovima za punjenje mortom © Montažni zidni blokovi s izolacijom kanalima za mort Potrebni materijal za zidarske radove . O = mjere otvora.875 1. koji kao vertikalne ploče preuzimaju horizontalna opterećenja.3334 175 0.0625 0.1667 1.115 0.635 0. 399.5x30x23.1666 0.2 0 E NF 24x11.875 2.5833 1.865 1. 106.1250 1.7500 0. Horizontalna i kosa udubljenja mogu se uz privremeno podupiranje izvesti bez posebnog proračuna ako je vitkost zida < 14 i debljina > 24 cm inače treba dati računski dokaz -» s.75 3.5000 1.490 1.6666 1.1666 2. naročito ako zbroj širina otvora prelazi 60% duljine zida ili širina prozora iznosi više od dvije trećine visine etaže ili 40% duljine zida.240 1.4167 0.0833 1.8125 0.010 2.740 0.115 2.5x7. zida u cm 11.1666 3.5000 0. 18153.6666 2. Kod zidova s mnogim ili velikim otvorima.760 0.750 1.375 1.3333 1.635 1.25 4.615 1.6240 0. ili duljine preko 18 m ako to zahtijevaju okolnosti temeljnog tla.6875 0.5625 0.8125 3.00 1.500 0. 4 DF 8 DF 24x24x11.

opterećenje vjetrom..0 E i 4 2. Dvoslojni zid s izolacijskom jezgrom. „. Reške s armaturom £ 2 cm. Prazni prostor između slojeva može se ispuniti izolacijskim materijalom za koji postoji odobrenje građevinske inspekcije.00 © Minimalne debljine vanjskih zidova. a za vitkosti i razmake ukrućenja mjerodavan je zbroj debljine unutarnjeg i polovice debljine vanjskog sloja. Obloga je uključena u nosivi presjek -> s. etaže sa zidovima debljine 11.5 <24 <30 Visina etaže m = 3. vodi se neprekinuto do krova. opterećenjem među katnih konstrukcija.!. punoj etaži odozgo debljina cm ukrućenje u 5..106. Statički potrebnu debljinu zida treba dokazati. škriljcem. između kojih prolazi jedna kontinuirana uzdužna reška smaknuta po slojevima. Povezivanje slojeva sidrima -> © . plovuč. na križanjima ^ 5 mm. Svaki sloj mora imati ž 2 reda kamena.00 š 17.0 5 9 Ei 6 9 16 1.5 Š3.25 Zid za u 1.5 117. dodatak za lake pregradne zidove p = 2. To nije potrebno ako odabrana debljina zida očigledno zadovoljava. 3) Centralno locirana koncentrirana opterećenja od krovne konstrukcije su dopuštena ako se centričnost dokaže. Dvoslojni zid bez zračnog međuprostora. iz kojih proizlaze manja opterećenja zidova.5 i 24 = 1. prema DIN 1045 Kod svih ostalih stropova 1 2 13 šuplji blokovi od lakog betona s dvije ili tri šupljine 1000 1200 1400 800 1000 1200 1400 1600 600 800 800 800 1000 1200 1400 300 365 490 240 300 300 385 490 240 240 175 175 200 275 350 11. npr. 73.5 ¿8. treba predvidjeti vanjsku žbuku prema DIN 18550 ili neku drugu zaštitu od atmosferilija. npr. zvuka. 4165 Zid s vidljivom plohom jednoslojan je i njegova se vanjska obloga od fasadne opeke izvodi u vezu s unutarnjim dijelom zida.„. mort III. te horizontalnim silama. Klasa čvrstoće zidnog bloka ^ 12. Pri odabiru debljina zidova treba voditi računa 0 funkciji zida glede zaštite od topline.5 18152 puni blokovi od lakog betona 24 24 ) Najviše dop. Vertikalne dilatacijske razdjelnice U vanjskom sloju najmanje na uglovima zgrade. pri dvoslojnom ziđu za vanjske zidove Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti cm 111.00 4226 2 dio 1600 1800 2000 1200 1400 1600 450 625 775 275 325 425 250 250 250 250 250 250 i 11. dod. debljine 2 cm. Vrste zidova. debljine zidova.5 i 2.75 kN/m2 4165 blokovi od plinobetona (6) 4223 4226 2 dio parom stvrdnuti plinobeton građevinski elementi velikog formata s ekspand. Zračni međuprostor. 399.25 11.5 312. pjenastom lavom bez kvarcnog pijeska laki beton s poroznom strukt.75 41)2) 22) Dopušteno samo kao međuoslonac kont. Vanjski sloj mora nalijegati punom površinom i mora biti najmanje svakih ^ 12 m učvršćen vezom s unutarnjim slojem.5 cm. a za zidove od 17. pri čemu je kod križno armiranih ploča mjerodavna manja stranica3' Između ukrućujućih poprečnih zidova dopušta se samo po jedan otvor širine = 1.1053. povećati za 2 m.5" 17. Ako zidni blokovi nisu otporni na smrzavanje. vertikalno korisno opterećenje uklj.* Debljine i razmaci zidova za ukrucenje 75 .50 = 5.5 124 130 <17.51) 17. Te koncentrirane sile moraju za zidove od 11. 66-67 Debljina zida u cm Visina etaže u m Korisno opterećenje u kN/m2 uklj. ploča sa svijetlim rasponima = 4. Pri dokazu naprezanja uzima se u obzir samo debljina unutarnjeg sloja.50 m.5 312. Nosivi zidovi su najčešće pločasti elementi opterećeni vertikalnim tlačnim silama. Armirani zid. potpuno ispunjena mortom. Uklj. zidova između stanova i zidova stubišta.Pločica od sintetike (samo za dvoslojno ziđe sa zračnim međuprostorom) Međukatna ploča ZIĐE OD UMJETNOG KAMENA DIN 105. ev.5 4226 2 dio 13. obostrano ožbukanih \ D . uvjeti primjene Debljina Dopuštena veličina pov ršine oblaganja u m2 pri v sini iznad terena od zida u cm 0 do 8 m 8 do 20 m 20 do 100 m E 11. Debljina zida ^ 11. prir.5 cm = 50 kN. „ „_. Čelik 0 ^ 8 mm. Najmanja debljina unutarnjeg sloja -» © Vanjski sloj i 11. Dvoslojni zid sa zračnim međuprostorom.5 cm. glinom. © Nosivi unutarnji zidovi d < 24 cm.(2).0 Ei 8 14 25 2.50 16. ali s poroznim agregatom 312. požara i vlage. horizontalne uz vezove s unutarnjim zidom -» © . Vanjske slojeve treba pri dnu i pri vrhu opremiti ventilacijskim otvorima presjeka 150 cm 2 . za lake razdjelne zidove Broj punih etaža iznad 17. eks.3 .25 m. 18151. počevši od 10 cm iznad terena.5 cm 2) Izvode li se križno armirane ploče mogu se vrijednosti za smjer. 1 8 1 5 2 .0 6 12 20 36 16 12 (7) Površiva oblaganja nenosivih vanjskih zidova (samo mort lla ili III) DIN norma Oznaka Prostorna masa kg/m3 Vanjski zidovi DIN 4108 Zidovi između stanova i stubišni zidovi 300 240 240 300 300 240 240 240 365 365 18151 Broj dopuštenih punih etaža uključujući izgrađeno potkrovlje Kod stropova koji opterećuju samo jednoslojne poprečne zidove (sustav pregrada) i masivnih stropova s dovoljnom poprečnom raspodjelom opterećenja. do 4. punoj etaži odozgo debljina cm Razmak m 14. L Dilatacijska razdjelnica Žičano sidro za dvoslojno ziđe za vanjske zidove © Sidrenje vanjske ljuske -> s.5 250 250 Minimalna debljina unutrašnjeg sloja u cm. npr.0 Ei 5 13 23 1. i 6. zračni međuprostor debljine 6 cm.0 E Š2.5 cm biti = 30 kN. i neporoznim agregatom kao šljunak kao naprijed.

pluto. trska i glina. 120-150 175+240 Q Ziđe s termoizolacijom Vanjski sloj • Termoizolacijski materijal .6 ^gj Zid od drvenih elemenata (ignotrend) Blokovi od lameliranih letava 76 . Ona je najraširenije i odavno usvojeno gradivo cijelog svijeta. U tim detaljima može -doći do znatnih gubitaka topline. prilagođenih današnjem stanju tehnike -> ® . Standardni presjeci s navedenim građevnim materijalima daju povoljne vrijednosti termoizolacije. Gipsana žbuka 175 (4) Dvoslojno ziđe Ploča od gipsa s vlaknima OSB pločas Drvena obloga 0. drvo. Danas se može naći na tržištu u obliku predgotovljenih elemenata.Termoizolacijski materijal (3) Prirodni izolacijski sloj (bio-glina) Obložni sloj.6-28.19 W/(m 2 K) © Niskoenergetski ekokuća) Drvena oplata zid (Heckmann (fT) Ziđe s izolacijskom ljuskom (j9) Građenje drvenim pločama 18. Toplinska izolacija zgrada je u niskoenergetskom načinu građenja bitno ovisna 0 povezivanju različitih elemenata građevine.© 10*. gips. U prodaji se nudi velik broj gradiva kao što su beton. ziđe.Žbuka od umjetne smole VANJSKI ZIDOVI NISKOENERGETSKI NAČIN GRAĐENJA Važan element za štednju energije grijanja jest termoizolacijsko svojstvo vanjskih zidova. Biološki je i ekološki besprijekorno gradivo.11-0. izolacijski materijali. Glina se kao gradivo dokazala tisućljećima.

^^ " Vez 1 vezača sa 2 dužnjaka izmjenično po slojevima ^ t o '///A y m Vez 1 dužnjaka i 1 vezača izmjenično po slojevima ® 1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po slojevima s usponom preklopa od 1/4 opeke desno i lijevo 1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po slojevima. holandski vez: naizmjenično umetanje vezača između dva dužnjaka i sloj samih vezača © Vez dužnjaka s preklopom 1/2 ope ke Vez dužnjaka s preklopom 1/4 ope- Vez dužnjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke u jednu stranu ® Vez dužnjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke izmjenično v/m v m W//s — 56: " M " Ižržža w i I M fe^ZE W/A MM vm vm '////A V////A V//A y///A ^g^ ^ . « W//A ------U ^ .VEZOVI ZIDNIH OPEKA ® 2. s poljima od 4 opeke i I i i i fl 1 1 © Nasatični obložni zid ispred zračnog prostora. armiran.. povezan sidrima s unutarnjim zidom Šuplji zid od dva nasatična zida od 1/4 opeke.. sa smaknutim šupljinama Šuplji zid od dva nasatična zida od 1/4 opeke s nasatičnim sidrenim opekama i i B IP B P /SM ¡§ 1 m § P P i m m w kao (¡21) drugačije složeno (moguće mnoge varijacije) Jako izložena podna obloga od nasatičnih opeka (uzorak riblja kost kao kod parketa) kao s četvrtinama opeke (uzorak pletiva) Podna obloga od cijelih i polovica opeka (također i klinker) Perforirani zid (otvori 1/2x1/2 opeke) za rasvjetu ili ventilaciju kao (¡25) (otvori 1/4x1/2 opeke) kao (otvori 1 x 1 / 4 opeke) 77 . povezan vezačima (koji šupljinu dijele horizontalno) i nasatičnim sidrenim opekama Zid od opeke koji djeluje kao ornament. preklop od 1/2 opeke u usponu u lijevo zid od 1/2 opeke.

Zapaljivi predmeti i građevni elementi te ugrađeni namještaj moraju odozgo.> DD © Kamin otvoren s jedne strane sa sigurnosnim područjem Kamin otvoren s jedne strane u odvojenim prostorijama g ¿4* Svaki se kamin mora priključiti na vlastiti dimnjak 0 .5 27. brezovinu. drvo voćaka. U obzir dolazi i vatrostalni beton ili sivi lijev. Priključak spojnog komada na dimnjak pod 45° -> ® Otvori za dovod zraka trebaju biti izvana.9090 105 Dvostrano otvore noOtv.150150 150 150 150 200 3650 4550 5750 7100 5000 6900 9500 7200 9800 13500 70/ 52 22 24 15 58 84 60 47 97 6 80 80/ 58 25 90/ 64 30 100/ 71 30 30 21 78 115 93 26 59 129 7 25 30 - 0 (cm) odgovarajućeg 20 dimnjaka Mjere su u cm A B C D E F G H I Težina (kg) 22. Pod.4 64 80 6. s tri strane 6 2535 7 8 9 10 11 preko 55 35.> © . mjedenog ili bakrenog lima debljine 2 mm. zidovi. Svrhovito je otvore za dovod zraka smjestiti u podnožju kamina sprijeda ili sa strane .@.© Otvoreni kamini moraju biti sagrađeni stabilno i od vatrostalnog materijala klase A1 DIN 4102 dio 1.prekc 35. 2750 60/ 46 2 1622 4060 3 4 5 3340 22.5 22. prostor za pepeo i kolektor dima moraju biti od šamotnih opeka ili ploča. bukovinu. ili ložiti plinom prema DVGW radni list G 260.90120 105 10S.4 65 114 114 32.4 65 50 58 90 90 71 88 6.5 42 88 6 165 30 30 - 35 30 - 25 30 - 30 30 - 35 30 - 25.> © Upotrebljavati treba samo drvo s malo smole i s malo čvorova. Bolji su izbor kanali koji zrak dovode u blizinu otvora ložišta -> © .5 13. Presjek dimnjaka i veličina ložišta kamina moraju se međusobno uskladiti -> © Kamin i dimnjak treba sagraditi u neposrednoj blizini -> 0 . Otvoreni kamini ne smiju se postavljati u prostorije s manje od 12 m 2 površine poda.w KAMINI O T V O R E N ! K A M I N I . Zidne opeke ili blokovi moraju biti izrađeni za građenje dimnjaka. Otvorenim kaminima mora strujati vanjski zrak kroz slabo brtvljene prozore i vrata.5 52 72 50 19.4 19.4545 48 45 55 105. male prost. hrastovinu.5 30 32.5 28 15 64 94 65 51 6 21 71 105 76 55 7 50 77 77 64 80 6.3030 35 60. & Ö © Kamin otvoren jednostrano/dvostrano u odvojenim prostorijama © Kamin otvoren s dvije strane sa sigurnosnim područjem Tip Površina prostorije oko (m2) Obujam prostorije oko (m3) (5) Oblici površina za zračenje topline Veličina otvora ložišta (cm2) Svijetle mjere otvora ložišta (cm) Otvoreno s jedne strane 1 male prost.5 26 104. Kolektor dima može biti od čeličnog. DIN 1691. elemenata od zapaljivog materijala 310 385 470 225 300 405 190 255 © Zaštita zapaljivih podova ispred otvora ložišta / dovoda zraka (§) Dimenzioniranje i mjere otvorenih kamina f s O U ^g^ Kamin otvoren s jedne strane (si stem Schiedel) Kamin otvoren s dvije strane Kamin otvoren s tri strane Pribor uz kamin 78 .5 120 27.©Djelotvorna visina dimnjaka od ložišta do grla dimnjaka = 4.5 82 95 360 108 77 108 77 82 95 6.5 m.4 58 90 71 88 6. odozdo i sa strane biti udaljeni od otvora ložišta © . .5 30 © Razmaci između otvora ložišta i građ.prekt 105.

5 x h MJ 1. Ako su zidani od opeke 2: 13. za vanjski sloj: fazonski komadi od lakog betona. zidna puna opeka. puna opeka od šljake DIN 398. Dimnjaci moraju imati kružni ili pravokutni svijetli presjek. puna opeka od pijeska i vapna DIN 106.DIMNJACI DIN 18150. kovačka vatra. zidna puna opeka DIN 105. puna opeka od pijeska i vapna DIN 106. ložište s upaljačem i mijehom mora imati svoj dimnjak. Troslojni dimnjaci s toplinskom izolacijom i pomičnim unutarnjim slojem: za unutarnji sloj fazonski komadi od lakog betona DIN 18147 ili šamota DIN 18147. Za dimnjake sjednoslojnom stijenkom smiju se kao gradivo upotrebljavati: fazonski komadi od lakog betona DIN 18150. Za zajedničke dimnjake k 5 m. Slobodne vanjske površine dimnjaka u tavanu treba grubo ožbukati > 5-10 mm debelo. Svaki dimnjak mora imati otvor za čišćenje širok > 10 cm i visok £ 18 cm. Ako je dimnjak od dograđenog dijela krova udaljen manje od jednoipol do trostruke visine dogradnje.18160 —> C D Kućni dimnjaci su okna sagrađena u zgradi ili do nje.Dimnjak Razmak između krovne grede i dimnjaka 79 . blokovi od plinobetona DIN 4165. otvoreno ložište. opeka od šljake DIN 398. površine >100 cm2. Ako se dimnjak ne može čistiti kroz grlo. Na jedan dimnjak može se priključiti: jedno ložište nazivne termičke snage veće od 20 kW ili plinsko ložište snage iznad 30 kW. Na krovovima s parapetnim zidom mora grlo dimnjaka biti > 1 m iznad para peta. Stijenke dimnjaka ne smiju se opterećivati.5 cm.00 (?) Visine dimnjaka iznad krova (T) Montažni dimnjaci (§) Montažni dimnjaci s ventilacijom (9) Montažni dimnjaci (IO) Montažni dimnjaci s ventilacijom Oplata na krovu nagiba preko 15° potrebne su nagazne daske. dulja stranica ne smije biti veća od 1. šuplja opeka B DIN 105. rešetka ili stube za kretanje-» (jj) Oplati Letva 4 x 6 © Rešetka za pristup čišćenja dimnjaka -> © Izlaz na krov Glava dimnjaka s oblogom od škriljevca Zidana obloga Razdjelna reška do obloge / 1 . mora se u tavanu ili na krovu izvesti još jedan otvor za čišćenje.5 x h > 1. Za plinovita goriva ž 4 m .5-struke kraće stranice. mora biti za £ 1 m viši od dogradnje. Za izolacijski sloj izolacijski materijal DIN 18147. svaki otvoreni kamin. Najmanja djelotvorna visina dimnjaka £ 4 m. Grlo dimnjaka £ 40 cm iznad najvišega ruba krova nagiba većega od 20° -» (§) kod nagiba ispod 20° £1 m.2 cm izolaciona hasura do koje se betonira : dimnjaka kroz drvenu i konstrukciju Prolaz kroz betonsku stropnu ploču Razmak između drvenog grednika i dimnjaka " ploča . Na zajednički dimnjak mogu se priključiti dp tri ložišta na kruta ili tekuća goriva nazivne snage i 20 kW ili tri plinska ložišta snage i 30 kW. namijenjena odvođenju dimnih plinova od ložišta preko krova u atmosferu. © Brojčana usporedba stupnjeva korisnog učinka © ® O Utjecaj vjetra na funkcioniranje dimnjaka 1. Svako ložište u zgradama s više od 5 etaža. duljina najmanje stranice 10 cm.00 Utjecaj oblika i presjeka glave dimnjaka na kretanje zraka dogradnja na krovu h ¡<1.00 1. smješten > 20 cm ispod najnižega priključka ložišta.

Izolacijska vrpca 2-31 m i.® Predvidjeti ventilaciju gore i dolje ® Bliski zidovi od zapaljivih odn. Preporučuje se predgotovljeni opšav.:::: g' Jj ® Dimnjak u blizini zapaljivih materijala / Zid od nezapaljivih materijala (?) Zaštita ugrađenog namještaja zmi EFpšr Predvidjeti ventilaciju gore i dolje . pričvrstiti za dimnjak čepovima (ne drvenim).: Orrrtšir. ©-(J6) • Zapaljivi zid ^g^ riovodne cijev Prolaz dimovodne cijevi kroz zid od zapaljivog materijala Otvor za čišćenje 1 1 1 dimnjaka s krova H*"H 1 ! Okruglo željezo . pocinčanim ili bakrenim limom.Zaštita od toplinskog zračenja DIMNJACI Ev. 1 8 1 6 0 —» CD T >40 < Nezapaljivi zid Opšav glave dimnjaka treba izvesti od škriljčanih ploča. azbestcementnim pločama. laki beton DSN 1 8 1 5 0 . nezapaljivih materijala Bliski zidovi od zapaljivih materijala (g) Vratašca za čišćenje u tavanu Izlazni otvor s Ijestvama i nagaznom daskom Glava dimnjaka / obloga škriljcem 80 .

hoteli. Presjek je ventilacijskog okna 150 cm 2 po prostoriji. .DN 80 Naglavak cijevi za odvod zraka dužine D N 80 x 3 cm N a g l a v a k cijevi z a odvod zraka dužine D N 80 x 3 cm l a v a k cijevi z a d r u g u toriju duljine D N 80 x 3 cm SUSTAVI VENTILACIJE DIN 18017 list 1 . sabirnih kanala s jednim glavnim i jednim sekundarnim kanalom Primjer izvedbe s jednim glavnim i dva sekundarna kanala 81 . koriste se ventilacijski uređaji za jednu ili više prostorija. Zajedničke ventilacijske instalacije imaju i zajednički glavni kanal -> @ + ©. Meidinger pločom Izlazni presjek na svakoj strani jednak I t > 1 5 j e zbroju p r e s j e k a svih k a n a l a Jednokanalno ventilacijsko postro® j e n j e prema DIN 18017 1.5 cm Izlaz zraka na suprotnim stranama Prekrivanje. Svaka prostorija u unutrašnjosti zgrade mora imati jedan otvor (koji se ne može zatvoriti) za ulaz zraka. pregrade 5 cm • • • • • 0 7 x 1 5 / 1 0 Ventilacija pojedinačnim kanalima. Veličina presjeka kanala mora biti 10 cm2 za svaki kubični metar volumena prostorije. zadovoljava kapacitet od 60 m 3 /satVsamo za zahode zadovoljava 30 m 3 /sat po školjci. Otpadni zrak treba odvoditi u atmosferu. popr. gostionice i si.. Funkcioniranje sabirnih ventilacijskih okana s termičkim uzgonom bitno ovisi 0 raspoloživoj površini presjeka okna u odnosu na broj priključaka -> © .1 sustav Hamburška ventilacija (Berlinska ventilacija) Sustav Kolnske ventilacije (dovod i odvod zraka) © Ventilacija pom. • • Centralno ventilacijsko postrojenje s odvođenjem zraka preko krova Svijetli presjek glavnog kanala cm 2 Dopušteni broj priključaka Unutarnja mjera glavni kanal cm 20x17 20x20 25x20 20x17 20x20 25x20 2x20/17 2x20/20 2x25/20 sekundarni kanal cm 9x17 12x20 12x20 2x9/17 2x12/20 2x12x20 9x17 12x20 12x20 Ventilator '''^-Ventilator I. debljina vanjske stijenke 2.V \ | v r do 10 m 5 6 8 5 6 8 5 6 8 10-15m 6 7 9 6 7 9 6 7 9 preko 15 m 7 8 10 7 8 10 7 8 10 340 400 500 340 400 500 340 400 [| | || (T\ \ t 500 (9) Tablica za dimenzioniranje sabirnih ventilacijskih kanala za 1 visinu bloka (33.. . Ventilacijske instalacije treba dimenzionirati za najmanje 4 izmjene zraka na sat. Pojedinačna ventilacijska okna bez motornog pogona © z a kupaonice i zahode bez prozora upotrebljavaju se do osam etaža. gdje je i zahod. Svaka pojedinačna ventilacijska instalacija mora imati vlastiti glavni kanal .> © + © . priključeni na jedan kanal -> 0 . Nepotpuno brtvljena vrata ekvivalent su za 25 cm2.(2). U kupaonicama ne smije se uslijed ventilacije dogoditi pad temperature ispod 22°C. Brzina strujanja zraka u prostoru gdje se ljudi zadržavaju = 0.. .3 Za ventiliranje sanitarnih prostorija u stambenim i drugim zgradama kao što su škole. . a za pojedinačne ventilacijske instalacije dopušta se odvođenje u dobro prozračene neiskorištene tavanske prostore.3 cm) ] • ¡2x15/10 3x15/10 \ V H || tü Centralno ventilacijsko postrojenje s odvojenim glavnim kanalima [ POOP4X15/10 • /S\ Centralno ventilacijsko postrojenje UG l e ^midinu s vise glavnih. . V e n t i l a t o r z a j e d n u p r o s t o r i j u z a in- stalacije pod žbukom i t 1 I \ \ i\ In ^Ventilator Ventilator za dvije prostorije za instalacije pod žbukom \ vi vi I V s r •-s (4) W Centralno ventilacijsko postrojenje jednjm |avnim k a n a | o m i sekund_ H ti . Količinskivza kupaonice.2 m/s. bez sekundarnih ka® O O O O Q >*15/10 • • • • • • • 8x15/10 uzdužno tanke stijenke.

s Kod nosivih sustava kosih krovova treba razlikovati krovište od rogova i krovište s podrožnicama. vrsti i težini pokrova. Obje konstrukcije mogu se i kombinirati. Trostruka stolica dolazi u obzir samo za vrlo široke građevine. što utječe i na raspodjelu prostorija u tlocrtu. hladnoća. Krovišta s veznicima ispod 45° nisu nikad najjeftiniji. Za veličine opterećenja vidjeti propise (vlastiti teret. Karakterizira ih različita funkcija nosivih elemenata. dakle prikladna samo za iznimne slučajeve. Dvostruka stolica je u većini slučajeva najekonomičnija konstrukcija. pokretno opterećenje. snijeg). opterećenju itd.Duljina rogova kod krovišta s rogovima KROVIŠTA Jednostavno krovište od samih rogova predstavlja za male širine zgrade najekonomičnije rješenje. čelik. armirani beton). ali su takvi veznici povoljni za velika slobodno oslonjena krovišta. Sastoje se od nosive konstrukcije i pokrova. štite ih od oborina i drugih atmosferskih utjecaja (vjetar. način prijenosa sila. 15—40 10-20 "-i 30-60 10-20 s © Krovište s veznicima © Krovište s podrožnicama bez kosnika (?) Krovište s podrožnicama s kosnicima Krovište s veznicima i izgrađenim potkrovljem (9) Krovište s veznicima i podrožnicama 82 . nagibu krovišta. vjetar. Visina elemenata h Nagib krova u stupnjevima Raspon L u m Nosivi elementi ovise o gradivu (drvo. Granica ekonomičnosti krpvišta od rogova / krovišta s veznicima Krovovi su gornji završni dio građevina. toplina). Jednostruka stolica je uvijek skuplja od jednostavnog krovišta s rogovima.

Takva je krovna konstrukcija trozglobni okvir sa zategom. Ijepljenje ima garanciju za vijek trajanja. Pri većim širinama zgrade i duljini rogova = 4. (jf) Krovište od nastavljenih rogova s vertikalnim stupovima Krov od rogova s veznicima pogodan je za širine zgrade do 12 m.5 m. moguće rješenje unutarnjeg prostora bez oslonaca. 15° i 25' Nagibi krova na jednu vodu 6°. Krov od rogova (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom je obliku moguć kad je mala duljina rogova (do 4. 82 (§).5 m). odnos visine presjeka i raspona 1:15-1:20 (7j ^^ Spoj na tupi sudar s obrazima Nagibi krova na dvije vode 6°. Pravilan. snažno povezan. moguća i primjena oblica). prijašnji oblik: nosiva konstrukcija sljemenjače. Gornji pojas produženje % Krovište od lijepljenih rogova I presjeka. prijenos sila na vezače.lom plohe krova) -> s. s kosnicima pod 45°. što utječe na oblikovanje tlocrta -» s. inače ukrućenje veznikom -> s. Između stope roga i stropnih greda potrebna je vlačna veza (vanjski znak prepoznavanja krova od rogova: nadvišenje na kraju stropnih greda . treba poduprijeti veznike -» s. Rogovi imaju podređenu funkciju (slabi presjeci. Krovište od drvenih rešetkastih rogova. 82 ® Za veće mansardne prostore ne dolaze u obzir krovovi od rogova..KROVIŠTA ->CP Krov s podrožnicama. raspon < 25 m 8-14 12-14 A =nosač sjednostr hrptom B =nosač s dvostr. Dvovodni krovovi s podrožnicama imaju najmanje jednu stolicu u sredini ako je duljina rogova = 4. 80.5 m dvostruka je ili višestruka stolica. hrptom C =nosač sa sandučastim hrptom Sustav I nosača ® Gang-Nail čavlana ploča Gornji pojas . Koncentracija opterećenja u podvlakama. konstrukcijski sustav.10° i 15° aj Silazne dijagonale s vertikalnim štapovima d) Uzlazne i silazne dijagonale s vertikalnim štapovima — Moguć i • konzolní ¡ istak ' : I ii | Donji pojas — b) Uzlazne dijagonale s vertikalnim štapovima č) Üz!azne~l"s¡iazñe~cfijagonale~ Euro-predgotovljeni vezač u Gang-Nail sustavu prema oktametarskim mjerama kao plitki krov na jednu ili dvije vode © Oblici drvenih vezača i ukrućenja 83 . duljina veznika do 4 m. Ako je duljina rogova veća od 4. Potreban je niz podupora u unutrašnjosti. duljina rogova do 8 m.5 m. 80 @ prvobitni oblik^ krovišta.

Škriljevac: na oplati od dasaka širine ^ 2. 0. ariš. 200 kao zaštita od vjetra i prašine.45-0. Preklopi 8 cm. ili od eternit ploča.OBLICI KROVOVA KROVNI POKROVI —> CP Za slamnate krovove od ražene slame ili trske s ručnom vršidbom.25 kN/m2 Engleski krov od škriljca. bor.70 godina.55 I 84 . 0.Dvovodni crijep lijevi .60-0. desni uglovni crijep za bočni priključak desno crijep za bočni priključak lijevo crijep za bočni priključak jednovodnog krova lijevo Završni crijep sljemena lijevo Crijep za sljeme i greben OL TOL .crijepa/m krov (biber .Uglovni crijep okapnice dvovodnog krova desni F Središnji crijep u polju GZ . debljine ^ 16 cm bitumenizirana Ijepenka br. rjeđe smreka.Dvovodni crijep desni TOR . nagib 18° 2 Valoviti crijep. užljebljeni ili koritasti -» suhim sljemenom i grebenom -> mirani su. Krovni pokrov od šindre -> @ . Najprirodnije djeluje "njemački pokrov" -» (§) Pokrivanje prema šabloni prikladno i za umjetni škriljevac (azbestcementne ploče) -» Crijep: biber. 0. težak pokrov. debljine sloja 1 8 . bolje 10 cm.5 cm.Dvovodni crijep za priključak sljemena lijevo GR . s vrhom prema gore.2 0 cm. laganiji. 0.70 © Krov od šindre 0.Okapni dvovodni crijep lijevi FOL . -»(9) Fazonski crijepovi -> @ POR T P W TSR SR SL Zabatni jednovodni sljemeni ugaoni desni crijep Crijep okapnice Jednovodni završni crijep Crijep na spoju sa zidom Crijep za završetak okapnice.Crijep za priključak dvovodnog sljemena desni F Priključni crijep sljemena OR .4 m.80 kN/m2.50 kN/m (^7) Užljebljeni crijep. na letvama razmaka 30 cm.55 kN/m2 Dvostruko pokriven ©crijep).Početni crijep za sljeme i greben desni FOR . mnogokutni tlocrt (čT) Mansardni krov. duljine 1.Stakleni crijep © - Betonski crijep sa Crjepovi posebnih formata nor- PSL GL G - POR T P W TSR SR SL PSL GL G OL TOL OL FOL GR FOR F OR TOR Šatorasti krov. mnogokutni tlocrt (jT) Fazonski crijepovi ® kN°m°d r a Ž 6 n e S a m e Hi t r S k 6 ' ' 0.60 kN/m 34-44 2 2 Betonski crijepovi 0.2 -1.hrast. Vijek trajanja u sunčanim predjelima 60 . u vlažnima jedva polovicu tog vremena -> ® .

7 m m Kuka za oluk: pocinč. opšav ruba itd. formati Duljina m Širina m.55 0. ali uračunate letve.50 0.0 1. 0.25 0.0 19 kg/m Zapr. Bakar u odnosu na sve druge metalne pokrove ima najveću vlačnu deformaciju do sloma. oplata Krov s dvostrukim prijevojem od pocinčanog lima (debljine 0.7%) (13. oluk.4%) (22. Pokrov crijepom i betonskim crijepom bez morta.2 5 mm 10° 13° 15° 17° (17.2-2.60 0. titancinkom i pocinčanim čelikom. pa je pogodan za sve vrste oblikovanja (razvlačenje. min. reform ploče. težina kg/dm 3 - Širina ploče 1 0 0 1-1. 1 6 .50 0.30 0.5 \3j Valovite ploče od azbestcementa (7) Mogućnost pričvršćenja Limeni krov s falcanim pokrovom 0. zato su posebno prikladni za hladne krovove -» s.20 kN/m2 = 10° nagiba s brtvenim užetom {2) Minimalni nagibi krova klopi po visini 0 i pre- I—Smjer pokrivanja— Profil 177/51 Duljina mm 2500 2000 1600 Širina mm 920 920 920 Smjer vjetra 1250 920 debljine 6. Profil 130/30 Duljina mm 2500 Širina mm 1000 2000 1000 1600 1000 1250 1000 debljina 6.6 mm.0 0. max.6 mm) uklj.60 0. ploče za ravni krov DIN 456 Falcani betonski crijep DIN 1117 Žljebljeni crijep DIN 456 Ploče DIN 1118 Ploče velikog formata (do 10 kom/m2) Žljebnjaci bez polaganja u mort 0.9%) (17. bočni preklop Širina krojenja za limene cijevi mm 167 200 250 285 333 400 500 (12-djelni) (10-djelni) (8-djelni) (7-djelni) (6-djelni) (5-djelni) (4-djelni) Odvodnja krova W I | 0 Odvodnjavana Normirani krovna površina promjer uz kruž. s kukama 333 St Stojeći Zn) Oluke principijelno postavljati u padu.8-31. falcane ploče. bakra.25 0.66) 0.93 Dubina krova streha/sljeme do 6 m 6-10 m 10-15 m preko 15 m Visina profila 1 8 . (li) Oblik i položaj oluka Materijali Normirane veličine oluka u odnosu prema površini s koje se odvodi voda ® Normirani otvori olučnih cijevi u odnosu prema odvodnjavanoj površini 85 . Preklopi 150 odnosno 200 mm -» @ .50 ' l— 7.5 0 mm 5° 8° 10° 12° (8.30 0.145 cm za ploče duljine 1.45 0. Bakreni su krovovi nepropusni za vodenu paru.80 0.5%) (25. umeci krunski ili dvostruki pokrov Vučeni falcani crijep DIN 456 Falcani crijep.0 tež 15.50 0. Ijepenci uklj. kombinacija s olovom i nehrđajućim čelikom prihvatljiva je.175 m za ploče od 2.60 0. Biber crijep DIN 456 i betonski biber crijep DIN 1116 jednostruki pokrov uklj.63 mm) uklj. R a z m a k obujmica 2 m.50 m. bez težine rogova. bakreni lim.15 0. Min. bitumen. Treba izbjegavati kombinaciju s aluminijem.0 8.1-2. oplata Staronjemački pokrov škriljcem na oplati i Ijepenci dvostruki pokrov Pokrov krova čeličnim pločama (pocinčani lim DIN 59231) na letvama uklj. pričvrsni materijal cinčani pokrov preko letava od cinčanog lima br.50 0.1 0 ° 2 0 0 mm. titancinka. Debljina m m Trake 30-40 0.5 tež.9%) (29. Ijepenka i oplata Pokrov valovitim limom (pocinčani čelični lim DIN 59231) uklj.7 Metalni pokrov aluminijem (alu.6 (0.7 mm) uklj. letve na oplati uklj.3 2 kg -Smjer pokrivanj.0 .2%) 2 6 . -> © . oplata 0.2 7 5 200 Ležeći Oznake: (primjer: polukružni viseći oluk 333 Z N 0. Kuke za oluk su u pravilu pocinčano plosno željezo širine 20-50 mm i debljine 4 . čelična traka Čelični lim D I N 1541 pocinčan i (Zn) (St 2) (St 2) (St 2) (Cu) (Cu) (AI) (St 2) m2 do 25 preko preko preko preko 25-40 40-60 60-90 90-125 mm 70 80 90 125 150 Širina krojenja za iimene oluke mm 200 200 250 285 333 400 500 (10-djelni) (8-djelni) (7-djelni) (6-djelni) (5-djelni) (4-djelni) 10—15 150 mm. s brtvljenjem preklopa Pričvršćenje 129.55 0. Vlastita težina krovnog pokrova (računska težina u kN/m2 površine krova) za četvorni metar krovne plohe pod nagibom. Pričvršćenje obujmicama (zaštićene od korozije). nagib krova.4%) (20.90 0.1 7 5 180 preko 1 7 5 . čelična traka Bakreni lim DIN 1787 Kuka za oluk: plosni bakar Aluminijski lim D I N 1725 Kuka za oluk: pocinč. Veća brzina tečenja protiv začepljenja. i* . trgovački formati -» (?).7. cinka itd.75 mm.55 0.8%) 3° ( 5 % ) Duljina mm 9000 Širina mm 1000 7500 4000 1000 1000 8.1 kN/m2.30 0.50 —i 11° ( 2 % ) h .00H -Korisna širina 91 5 8 . 88-89. Q O i (J) i Veliki elementi za krov i zid (Canaleta) i H Oblici isporuke i kroja valjanog bakrenog materijala za pokrovne ploče i trake Odvodnjavana Normirana krovna površina veličina uz polukružni oluka oluk Pocinčani lim D I N 9721 min. 13 uklj.93 Ploče 2. čelična traka preko 1 2 5 .0 8.(2).KROVNI POKROVI Azbestcementni krovovi od valovitih ploča s razmakom podrožnica 70 . Patina koja je tipična za bakar vrlo je omiljena. razmak olučne cijevi od zida 20 mm. bez brtvljenja preklopa preko 15° 100 mm bez brtvljenja preklopa Pokrov pločama od čeličnog lima ^ ^ Pokrov valovitim limom. 0..25 kN/m2 Minimalni nagibi krova za pokrivanje pocinčanim čeličnim limom 7. korozije i smrzavanja.30 ® Krov od azbestcementnih valovitih ploča s fazonskim komadima za sljeme i strehu 0. bitumen.45 0. savijanje itd.15 do 1.50 '/2 vala normalno Kornere. Limeni krovovi od pocinčanog lima. aluminija. Ijepenka i oplata Pokrov njemačkim škriljcem na oplati uklj. oplata Bakreni krov s dvostrukim prijevojima (bakreni lim debljine 0. deb. čiji unutarnji kružni luk odgovara olučnoj cijevi. presjek olučne olučne cijevi cijevi m2 do preko preko preko preko preko preko preko preko 20 20-50 50-90 60-100 90-120 100-180 180-250 250-375 325-500 mm 50 60 70 80 100 125 150 175 200 0 Polukružni Pravokutni obložen olovom Kuka z a oluk: pocinč. Mort dodati kao 0. Svi fazonski komadi za sljeme.60 m i od 1. letve na letvama dvostruki pokrov na oplati i bitumen.50 0.). podrožnica i vezača. Ijepenka i oplata s velikim pločama (360 X 280 mm) s malim pločama (oko 200 X 150 mm) Engleski pokrov škriljcem uklj.

moguća i upotreba oblica). Te se konstrukcije mogu i kombinirati. niz podupora u unutrašnjosti utječe na oblikovanje tlocrta.KROVNE KONSTRUKCIJE DETALJI Kod nosivih sustava kosog krova treba razlikovati krov s podrožnicama od krova samo s rogovima. Pravilan.D ® Perspektivni prikaz Izdužena "gajba" krova s podrožnicama Završetak roga. Čeona daska ^JPj Detalj krovne okapnice krovišta s podrožnicama Detalj krovne okapnice s dvoslojnim zidom Priključak roga svornjakom na podvlači Vezica roga Obloga © Potporanj roga. osiguranje vijkom © Detalj veze kada je rog konzolno prepušten izvan krovišta 86 . Karakteristika im je različitost funkcija nosivih elemenata. Veza između stope roga i stropne grede mora prenositi vlak (krov od rogova ima karakterističan vanjski izgled). preklop.90 Presjek A . Krov s podrožnicama: rogovi imaju podređenu funkciju (slabi presjeci.B Pogled (8) Povezivanje sidrenjem Pnčavlani lim Mijena A Presjek C . Krov od rogova: (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom obliku moguć kad su male duljine rogova (do 4.5 m). prijenos opterećenja u osi vezača. veza čavlom © Rog sprepustom preko strehe rRog © g ^ ^ 0 9 3 čeličnim sp0jnim Sidreni vijak / / / / // /y ' "V Nazidnica ž 80 > 1. inače treba ukrućenje vezačima. Koncentracija opterećenja u podvlakama. Način prijenosa opterećenja utječe i na unutarnji raspored prostorija u tlocrtu. moguć unutarnji prostor bez stupova. dobro povezan konstrukcijski sustav.

Veličina. 0 njihovu obliku. Širina te prozorske konstrukcije neka odgovara razmaku rogova kako bi se izbjegle skupe izmjene rogova. 0 Šiljata "gajba" 45° (2) Zabatna "gajba" 45° (JT) Zabatna "gajba" 45° (?) Trapezna "gajba" © kao® © kao @ (7) Plosnata "gajba" s ravnim krovom (8^ kao ® © kao® (l5) Izvučena "gajba" ® Zaobljena "gajba" kao © kao © @ kao® Panoramska "gajba" Obrubljena panoramska "gajba" (17) Trokutna "gajba" "Gajba" tipa "šišmiš" (volovsko oko) 87 .USPRAVNI KROVNI PROZOR Ako tavanski prozori na zabatu nisu dovoljni za osvjetljenje tavana. Te konstrukcije i prozori trebaju po mogućnosti biti iste vrste i veličine. oblik i raspored tih konstrukcija ovisi 0 obliku i veličini krova i 0 potrebnoj količini dnevnog svjetla. grade se uspravni krovni prozori s odgovarajućom konstrukcijom. O njihovu skladnom uklapanju u plohu krova. gradivu i rješenju detalja ovisi cjelokupni izgled zgrade.

0+9. Kod dvovodnog krova s duljinama rogova š 10 m vrijedi za strehu 2 A 2 crr|J/ Au streha = jgoo x A1 m © Betonski krov (jT) Drvena krovna konstrukcija • Sljemenjak (10) Drveni krov s ovješenim stropom © Dvoslojni hladni krov.4 cm Kod dvovodnog krova s duljinama rogova < 10 m vrijedi za strehu AL š 200 cm2/m. Uvjet: a -duljina roga s<j-ekviv.0) = 0. ventiliranje obaju zračnih prostora kroz proreze u kalkanskoj dasci Uvjet: S 0. DIN 4108.200 cm2/m: Visina: Ventilacijski prorez HL = potrebno A.L (8 + 8) 200 100-16 = 2.(8 + 8) 200 L 5 Proračun Primjeri ventiliranih krovova s nagibom <10° (shematski) Dokaz: Ostala krovna površina Uvjet: Slobodni ventilacijski presjek A l minimalno 200 cm2 Slobodna visina minimalno 2 cm Tijek proračuna: Visina ventilacijskog pr0St0ra= 100 .ventilacijski presjek 05 Au sljeme = .debljina materijala (m) Primjena: a) tvrda poliuretanska pjena (PUR) (debljine 8 cm) s = 8 cm = 0. tablica 1 DIN 4108.4 cm Pri tome treba računati na debljinu donje oplate.4 m = sđ sd potrebno = 2 m b) Izolacijska ploča od mineralne vune s kaširanom aluminijskom folijom (naručiti kod proizvođača) s = 8 cm Sd = 100 m > sđ potrebno = 2 m Uz pripremu odgov.0 .018 m2/m .009 m2/m = 90 cm2/m Dimenzioniranje: A l sljeme = 90 cm2/m Primjena: Elementi sljemena s ventilacijskim presjekom i/ili ventilacijskim crijepovaima prema podacima proizvođača. Za ekvivalentnu debljinu slojeva zraka sd različitih izolacijskih materijala najbolje je prikupiti informacije od proizvođača.vodena para Koeficijent difuzijskog otpora (v. topi se snijeg i nastaju ledene barijere Ugradba termoizolacijskog materijala ispod ventiliranog pokrova sprečava tu pojavu.30/100 (v.Hladni zrak Usporena voda IZGRAĐENA POTKROVLJA DIN 4108 Nenastanjeni tavanski prostori starih seoskih kuća služili su kao "ostave" za uskladištenje ljetine (sijeno.0. Da bi se odvela vodena para. Ti su prostori bili pri strehi otvoreni tako da je hladni zrak strujao kroz tavan. dio 4) s .n s (m) H . difuzijska debljina zračnog sloja a = 10 m: sd = 2 m a š 15 m: sd = 5 m a > 15 m: sd š 10 m uz sd .180 cm2/m Kako je 180 cm2/m manje od traženog min.08= 2. tj.ventilacijski presjek 2 AL streha =^qqq x 9. pa se zbog toga temperatura u tavanu malo razlikovala od vanjske ® Tako je snijeg ostajao jednoliko ležati na čitavoj površini krova. presjeka od 200 cm2/m treba izvesti min. stranica 7) sd = 30 x 0. izolacije može se zahtjev sd = 2 m bez problema ispuniti. to znači prosječnu visinu proreza od 2 cm/M (fi). pri debljini od 2 cm mora visina od gornjeg ruba termoizolacije do gornjeg ruba roga iznositi min.08 m ji . I I Presjek kroz planinsku seljačku kuću sa spremištem (?) Shema stvaranja ledene barijere Vrsta krova: krov na dvije vode Dimenzije (3) A)^ Primjeri ventiliranih krovova s nagibom = 10° (shematski) B^ Sastav krova: izolacija između rogova Razmatra se ventilacijski presjek između termoizolacije i donjeg ruba oplate H ™ ČAJ—(5) 2 55 ™ ^ Uvjet: = 2%o pripadajuće nagnute krovne plohe A 1 ili A 2 ali min.T^pc (9.4 cm. Dokaz: Ekvivalentna difuzijska debljina zračnog sloja Ventiliranje potkrovnog prostora reškama u drvenoj oplati "Sljemenjak © Oblikovanje strehe kod dvoslojnog hladnog krova s ukrštenim letvama i oplatom Sljemenjak 100-16 H u ž 2. ® Primjer: proračun ventilacijskih presjeka krova na dvije vode DIN 4108 88 . 4. slama i si. 200 cm2/m. Ako se tavan grije bez dovoljne toplinske izolacije.5%o pripadajuće nagnute krovne plohe A1 +A2 Tijek proračuna Au . Nastanjene je prostorije ispod tavana štitila od hladnoće uskladištena ljetina. 200 cm2/m Tijek proračuna: AL . 100 . U ventiliranom tavanu treba na dvjema suprotnim stranama predvidjeti otvore. dio 4. svaki veličine najmanje 2% površine krova. Dimenzioniranje: AL streha 1200 cm2/m Primjena: Iznalaženje visine kontinuiranog ventilacijskog proreza za kontinuirani ventilacijski prostor uzevši u obzir širinu rogova od 8 cm uz Al .).

trake) 8° -15° obično 1 0 ° .90° obično 45° Krov od škriljca.94 .12° Dvostruka krovna Ijepenka 3° . 90.215 m2 KAA/ 0. 5 cm pranog šljunka 7/53 i dvostruki vrući premaz Staklena mreža. Razlike između unutarnje i vanjske temperature dijeli se na slojeve građevinskih elemenata i zrak proporcionalno njihovom učešću u termoizolaciji. bit.095 m2 K/W Unutarnji sloj zraka 1/a = 0. Topli krov u konvencionalnom obliku ^4): način izvedbe s parnom branom. ako se želi spriječiti kondenzacija Primjer: Stambeni prostor.@ moraju uvijek biti termički izolirani. Bitni detalji Slivnici s.90° obično 5° .betonska ploča kao krovna konstrukcija i hidroizolacija . 100% = 0.pa ne može doći do kondenzacije. treba predvidjeti u konstrukciji.94 m 2 KAA/ Uz vanjsku termoizolaciju od = 0. uključivši i granični sloj zraka. redoslijed sastava odozdo: krovna konstrukcija parna brana .10.termoizolacija s dokazanim svojstvima za takav slučaj . 'Parna brana treba se po mogućnosti izvesti kao krovna obloga s uloškom od aluminija 0. 2.18 13 (%) -12 25 .725 = 3 cm stiropora na parnu branu neće nastati kondenzat.2). ako je nagib manji od 10%. Ijepenka 3 kg/m2 Staklena vuna br 5 s 3 kg/m bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 500 juteni filc. mehanička oštećenja. te predvidjeti krovnu opnu visoke otpornosti prema kidanju.—\ Nagib krova -> s. bolje 3%. polaganje u dva sloja ili spojevi na preklop: optimalni su preklopi s previnutim rubom (na svim stranama).4° Drvo-cementni krov 3° • 30° obično 4 ° .5 kg/m2 bitumena 85/25 (s preklopima) Izravnavajući sloj (valoviti karton) protiv pojave mjehura Termoizolacija (20 kg/m31 više) 1. Topli krov s betonskom izolacijom: s. 70% relativne vlage .(I).hidroizolacija . 3. bit. položaj parne brane dovoljno nisko da se isključi kondenzacija -»(2). Topli krov kao obrnuti krov: s. 90 0 sprečava štete uslijed kondenzacije. Spojeve krovnih traka treba zavariti (za terase i krovne vrtove obvezatno).50° Krov od škriljca. vlažnost zraka -20 -10 ±0 +10 +20 +30 Temperatura 1 Vlažni zrak izlučuje vodu ako se ohladi ispod točke rošenja. Spoj sa zidom mora biti š 15 cm iznad razine odvodnjavanja. vlažnost 20760% (prema pretpostavci u DIN 4108) Vanjska temperatura -15°. 91 Način građenja s ventiliranim vanjskim pokrovom.rizično! Nosiva masivna ploča mora se zbog termičkih dilatacija osloniti na klizne ležaje. krovna Ijepenka s 1. sprečava stvaranje mjehura.15 14 . ispod nje razdjelni ili izravnavajući sloj (DIN 18338.3 kg/m2 • Krovna ploća odn.30° Cinčani krov s dvostrukim uspravnim pregibom (cin. 90. utjecaje ultraljubičastih zraka. 3. x = 23% Betonska ploča 20 cm 1/A = 0. spojene postupkom zavarivanja.10 m2 • K/W 1. mehanički pričvrstiti. dvostruk 35° • 60° obično 45° pokrov krunskim crijepom 40° • 60° obično 45° Pokrov žljebnjacima 45° Pokrov krovnim trakama . "Odzračnik" kliznog sloja u parnoj brani nije potreban Na rubovima krova konzekventno izvesti klizni ležaj -> s. Bezuvjetno osigurati pad — 3% prema slivnicima. Razlika između temperature zraka u prostoriji i točke rošenja . ne samo lijepiti (obvezujući propis iz DIN-a 18195). 85 Razlika unutarnje i vanjske temperature Iako t 20°/. normalan 30° •45° obično 33° Stakleni krov 30° • 60° obično 45° Pokrov crijepom. 90 (5) .5 kg/m2 bitumena 82/25 premazan na parne brane koja se izvodi sa 3. ili dva sloja debele bitumenizirane folije (d § 5 mm). Zaštitni sloj po mogućnosti 5 cm sloj šljunka profila zrna 1 5 . 90 @ . Stambene prostorije 20°C. 90 i odvojiti unutrašnje razdjelne zidove od ploče (prethodno ugraditi trake od stiropora). 4-stPuki fale 18° •21° obično 19° . 52143. dimenzioniranje tablica (4).hidroizolacija . Jednoslojna izolacija folijom doduše je dopuštena ali je riskantna zbog male debljine (moguće mehaničko oštećenje) i moguće pogreške u spajanju (drugi sloj pruža dodatnu sigurnost!). može i šljunčani nasip.10° Krovna Ijepenka sa šljunkom 4° • 50° obično 6 ° .4° Prohodni ravni krov 2. treba povećati krutost (deblji lim) ili položiti lagane ploče od drvene vune debljine 15 mm (mehanički pričvršćene) kako bi se smanjila amplituda vibracija.15 23 .120 m2 K/W Slojevi do parne brane = 0. provjetravanje je nedovoljno i zato se danas izvodi samo s parnom branom prema DIN 4108. dio.18 21 ® Max udio "x" u termoizolaciji elementa građevine što ga slojevi s unutarnje strane parne brane smiju imati.12 15 .5%.4 5 ° Krov od falcanog crijepa.Nagibi krova 2° • 4° obično 3° . također priključak parne brane.40 m2 • K/W Izolacijske vrijednosti 1/A za ravne krovove prema DIN 4108 89 . Spoj na rubu treba biti pomičan a izvodi se pomoću predgotovljenih aluminijskih ili betonskih profila -> s. Termoizolacija po mogućnosti od materijala otpornih na organsku razgradnju (pjenasti materijali).ovisno o sadržaju vlage u zraku može se izraziti kao postotak "x" razlike temperature vani i unutra (3).80° obično 6 0 ° . Redoslijed sastava odozdo: krovna. normalan 18° • 35° obično 25° Krov od valovitog cinčanog ili čeličnog lima 5° • 90° obično 30° Krov od valovitih azbestcementnih ploča 2 0 ° • 90° obično 2 5 ° . termoizolacija . cinčani su priključci tehnički neprihvatljivi (rastrgaju krovnu opnu). Između dva sloja staklene mreže dolazi jedan sloj staklene vune. rel. 90 (5) -(§). Krovna opna polaže se na sloj za izjednačavanje tlaka pare (rebrasti karton ili užljebljena termoizolacija protiv mjehura) u tri sloja postupkom lijevanja i valjanja. To je preduvjet za funkcioniranje sustava.1 2 ° Krovna Ijepenka. jednostruka 12° • 18° obično 15° Ravni krov od čeličnog l i m a ^ 18° .7 0 ° RAVNI KROV DIN 52128-133.2 0 ° Krov od šindre (šindra 90°) 2 0 ° • 33° obično 2 2 ° Krov od falcanog crijepa.5 kg/m2 bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 2 • Traka perforirane staklene vune (samo položena) • Pretpremaz bitumenom 0. 60% relativne vlage Vanjska temperatura Zatvorena plivališta 30°C.5° • 4° obično 3° . 3.15°C sadržaj vlage (100%) Sm % relat.18338 Hladni krov s. priključci u dvije razine. izvesti dosljedno klizne ležaje na nosivim zidovima s. Ako udio slojeva na strani unutar parne brane "x" i "y" ostaje ispod postotka "x" ostaje i temperatura parne brane iznad točke rošenja . temperaturne šokove. Dodatnu sigurnost daju ploče od drobljene gume debljine 8 mm ispod nabačaja šljunka.3 0 mm na dvostrukom vrućem premazu s razdvajajućom folijom. Parna brana na limu uvijek u zavarenoj izvedbi (zbog odvođenja topline)! . Nagib = 1.0.50° obično 2 2 ° .215 i 0.2 mm na kliznom sloju perforirane staklene vune (prethodno premaz bitumenskom emulzijom protiv prodora prašine). Brtviti priključak na odvodnu cijev.4 5 ° Krov od umjetnog škriljca 25° • 90° obično 30° . Trapezasti lim kao krovna ploča može zbog vibriranja potrgati krovnu opnu.zaštitni sloj kao balast. Termički izolirana odvodna cijev s parnom branom s. dvostruki pokrov 30° .50° obično 45° 45° Pokrov trskom ili slamom .termoizolacija .215% £ 23%.zaštitni sloj. beton u padu Besprijekorna izvedba toplog krova Težina krova 100 kg/m2 50 kg/m2 20 kg/m2 (¿) Potrebni otpori prolazu topline 1/A 0. u protivnom nastaju lokve..80 m2 • K/W 1. konstrukcija.

bolje je da prag vrata bude iste visine kao zaštitni nazidak ."Izolacijski prsten" Krovna opna Termoizolacija Žbuka Izolacijsko tijelo od staklene pjene Passavant krovni odvod © Odvodnja krova. brtvljen \ 3 ) prirubnicom i termoizolacijom od staklene pjene čiji se donji rub ubetonira ("Passavant") M 1:10 MS završni krovni profil (Aluminij) Predgotovljeni element od lakog betona . 2 slivnika.Roče na podlošcima V ® Spoj sa zidom na mjestu vrata za terasu Držač voda na izolacijskoj traci Gromobran Betonski predložak 15/15/18 V® Spoj sa zidom. umj< muviii vn lopiom Krovu. umjesto zaštitnog estriha preporučuju ploče od granulirane gume Priključak dimnjaka s obloženom pločom 90 . 177 Humus 3 0 . bolje dvoetažno _> •-n. min. kutnik od cinčanog lima i pokrovna letva sa z Spoj sa zidom s prirubnom širinom Spoj sa zidom s FD brtvenom letvom (otpornom na gaženje) Ovoslojna rasvjetna kupola I Spoj sa zidom Termoizolacija Hidroizolacija Ploče na podlošcima .Pokrov razdjelnice Pomoćna konstrukcija Dvostojna rasvjetna kupola s ventilacijskim prorezima -» s.Stdrena šina Podne ploče položene na predloške i 0 to Svomjak < Spužvasta guma Brtveno uže 0 10 Zaštita: dvostruki uložak šljunka.Žbuka T KutniK od cinčanog I trna Pokrovna letva Hidroizolacija Termoizolacija • Beton _ Brtvljenje kitom "Prirubna šina . granuiirana keramika ili šljaka 10-20 cm — Zaštitni estrih Hidroizolacija Termoizolacija Beton za pod Beton —Žbuka © Postavljanje gromobrana na betonske podloške bez prodora kroz krovnu opnu Izdignuta dilatacijska razdjelnica s dodatnom zaštitom a Dilatacijska razdjelnica s pomoć.Klizni ležaj -Termoizoiacijska (meka) i ploča zbog širenja ploče Rub ravnog krova s pokrivenim kliznom reškom (klizna traka) Aluminijski završni profil Laki beton Termoizolacija Hidroizolacija 3 sloja Žbuka Zakitana rešetka Kuka Skriveni završetak krova Betonski rubni profil (sustav Kaniš) . Termoizolacija • Hidroizolacija Sa zabrtvljenom odvodnom cijevi ("samurova cijev") Rubno ispupčenje (Laki beton) Dio s prepustom Nosači na razmaama Beton 2bl . za pajriu branu rtvena prirubnica . bolje šljunčani nasip ^ f 00) 'dom.& tera armiranog staklenim vlaknima r s predgotovljenom termoizolacijom. Dvoetažni slivnik.p? (2(3 nom konstrukcijom i pokrovom ^ Krovni vrt na toplom krovu. nagibi 3% Slivnik na ravnom krovu od polies.3 5 c m Žbuka Sloj slame ili staklene vune Šljunak.Betonska ploča I '— Termoizolacija I ' — Hidroizolacija . "Compi* traka . otporno na pritisak -Brtvena prirub.RAVNI KROV DETALJI TOPLOG KROVA Zaštitna rešetka "izolacijsko tijelo".

analogno toplom krovu. Prednost: brza zaštita od oborina. bljencem Zaštita površine šljunkom Vijenac od predgotovljenih elemeVentilacija na sljemenu kosog nata. Pred premaz Masa za lijepljenje po čitavoj površini Masa za lijepljenje . važno za odvodnju. Redoslijed slojeva -> (§) i (§). podgled blanjane talpe Dodatni odzračnik s prilijepljenom kapon Hladni krov teške konstrukcije Košara za zaštitu od lišća 3 sloja Ijepenke Žbuka'""' Beton ^ t<® Dodatni odzračnik kod hladnog krova za izuzetno velike krovne površine i za ventiliranje uz priključak na više dijelove građevine — Drvena oplata Hidroizolaclja 3 sloja Šljunak Termoizolacija slivnika hladnog ravnog krova u ventiliranom praznom prostoru Žbuka armirana staklenom mrežom (8) Hladni krov lake konstrukcije Jednostruka Ijepenka — Pokrov limom Eternit Ventilacija (dvorane) Termoizolacija Krovna letva Nasatice postav gredica Alu -parna brana Bit Ijepenka Termoizolacija Stvaranje ledene barijere ó bol ab-hsfrKrovna traka Sloj za izjednačenje tlaka pare Z hidroizolacijska Masa za reške & u m P a s t a za premaz Izolacijska traka s tekstilnim uloškom Izolacijska traka s metalnim uloškom Žbuka Zid Izolacijska traka s uloškom od sintetike Folija od sintetike p Zaštita površine sitnim dro. 90 @ (rahlo polagati u šljunčanu posteljicu ili na podmetače. Umjesto tablice -> s. Betonski krov -> © : zbog "pogrešnog položaja" termoizolacije moguća je pojava kondenzata. toleriraju se neizbježni čavlani spojevi). unutarnjeg sloja > 10 cm.u obliku traka ili točkasto Parna brana ' Zavarene bitumen trake 5 cm šljunka 15/30 ili podne ploče na podlošcima ' Položaj otvora za odvod zraka na suprotnoj strani i ci i (5) Topli krov od lameliranih lijepljenih ^ r ( 6 ) nosača.Šljunak Alu. Potrebna je zatvorena parna brana (nepropusni preklopi i priključci na zidove. 90 (2) primijeniti tablicu (3) . ne samo zbog male težine po jedinici površine nego i zato što bi inače udio slojeva do parne brane (granični sloj zraka + debljina drva) bio previsok. neprikladno za vlažne prostorije.-završni profil • Laki beton • Parna brana+klizni sloj Termoizolacija Hidroizolaclja + folija RAVNI KROVOVI ALTERNATIVNI HLADNI KROVOVI Obloga krovnih terasa: s. Žbuka Termoizolacija — Betonski krov (vodonepropusan) I ' * © oSmann-krot)bet0nSkí ^ t" © Ravni krov brtvljen folijom Krovni vrt s površinskom drenažom od drenažnih ploča. 90 Krovovi iznad zatvorenih bazena i si. naročito kod zatvorenih bazena. jer može za ventiliranje služiti samo uz nagib iznad 10%.( § ) Sasvim ravan krov samo s parnom branom: difuzijski otpor s. ventilacijski jh» /^TA hladnog krova (natkriveno prorez se može zamrznuti V . preveliki istak. Nepovoljna PTA: praćenje gotovo svih vanjskih temperaturnih oscilacija. Prednost: ravnina odvodnjavanja je ispod obloge pa nema smrzavanja). Kod lakih konstrukcija treba prilike temperaturnih amplituda (PTA) popraviti dodatnim slojevima balasta (akumuliranje topline) ispod termoizolacije. 89 Hidroizolacija kao za topli krov s. Važno: unutarnji sloj mora biti nepropustan za zrak! Spoj na pero i utor to nije! Termoizolacija -> s.bolje 3%. 90 Nagib > 1.bolje je položiti ploče.' kupalište) Simboli za označavanje sastava krovne izolacije 91 . Termoizolacija 10 do 20% deblja nego kod normalnog toplog krova. Samo šljunak kao balast u nekim pokrajinama nije dovoljan . Kad se radi 0 pukotinama uslijed geometrije krova i problemima oko priključka na prodore kroz krov rizično je zbog pojačane potrebe za pažnjom pri izvođenju. sloj zraka služi samo za izjednačenje tlaka pare.5% otpora prolazu topline 1/k! Na drvu (5): jednostavno jeftino rješenje. nasipa keramičke sačme ili šljunka. lako je pronaći pogreške.Uobičajeno: udio svih slojeva do parne brane uključivo granični sloj prema zraku najviše 13. ne može se poboljšati samo termoizolacijom! Kod umjetne ventilacije prostorija ispod hladnih krovova uvijek u njima mora vladati podtlak. jer će inače zrak iz prostorije ulaziti u šupljinu krova. znači "klimu barake". preko toga filtarsko predivo -> s. 110 120. nema ograničenja primjene.5%. Hladni krov . Važno: termoizolacija iznad parne brane deblja je nego u slučaju masivne ploče. dugog vijeka trajanja (za sada izvedivo samo pjenastim materijalima od polistirola). koji se ljeti uvijek osuši.> © . Termički izolirati i cijevi koje prolaze kroz krov -» (§). Obrnuti krov -» (2): nekonvencionalno rješenje.: Ventilirati prostor iznad obješenog stropa ili tu šupljinu grijati.

seljačke kuće radi zaštite od požara pokrivane slojem humusa. Poboljšava zrak u gusto naseljenim područjima 4. st. suhi gradski zrak-> (6) © Hladniji i vlažniji zrak zbog ispara vanja biljaka koje troše energiju Raspodjela oborina . Gotovo zaboravljeni zeleni krov ponovno je u 20. Štiti od buke i sposoban je akumulirati toplinu 3. © Semiramidini viseći vrtovi u Babilonu (u 6.g. Povećava ukupne zelene površine. Poboljšava mikroklimu 5. na koji su se naselile biljke. Poboljšava se odvodnja grada i vodni režim u okolici 6. Termička izolacija zbog zraka u travi i sloja zemlje s korijenjem gdje se zbivaju životni mikroprocesi (procesna toplina) 2.čvrste površi- Raspodjela oborina površine neizgrađene Pri "uobičajenom" krovu Pri "zelenom" krovu (7) Stvaranje i kovitlanje prašine-» ( s ) (8) — Poboljšanje gradskog zraka •filtri— ranjem i apsorbiranjem prašine i uslijed kisika što ga proizvode biljke Gradnjom svake nove kuće gubi se dio slobodnog terena -> (14) @ Veliki dio izgubljenih slobodnih površina mogao bi se nadoknaditi ozelenjivanjem krovova Površinski sloj humusa hranjive tvari Prirodno kruženje vode i hranjivih tvari Psiho-fizička vrijednost zelenih površina (zelene površine pozitivno utječu na osjećaj ugodnosti) 92 .OZELENJIVANJE KROVOVA —» Q P Povijest Babilonci su imali 6 stoljeća prije Krista krovne vrtove i ozelenjivali su krovove. Element je oblikovanja /poboljšava kvalitetu života 9. stoljeću otkrio Le Corbusier Svojstva zelenog krova ® Krovni vrtovi na najamnim stambenim zgradama: "Programsko usmjerenje za novu arhitekturu" © Krovni vrtovi kao skupina lončanica na balkonima i krovnim terasama 1. prije Krista) ® Izgubljene zelene površine mogu se vratiti ozelenjivanjem krovova Pri "uobičajenom" krovu Pri "zelenom" krovu (5) Pregrijani.fizičke prednosti ultraljubičasto zračenje i velike oscilacije temperature spriječene su uslijed zaštitnih svojstava vegetacije i sloja zemlje 7. Građevinsko . Veže prašinu 8. U Berlinu su oko 1890.

Gnojiva se mogu razastirati preko vegetacijskog sloja ili ih treba pri umjetnom navodnjavanju dodati vodi. .' Razdjelni sloj . grmlje.2 0 cm 12 cm 1. Sedum Floriferum Sedum Reflexum „Elégant" Sedum Sexangulare Sedum Bijela Tatra" Sedum Spur. Raslinje: mahovina. drveće.cm 5 cm 9 cm Ručno ili automatski 5 .cm Mješavina zemlje 23 cm Drenažni sloj 12 cm Navodnjavanje ručno ili automatski do 250 cm 19-35 cm 1. (3) Raspored slojeva zelenog krova 4 Sanduci s biljkama kao obrub zelene površine A17/1 1 Latinski nazivi Saxifrage Aizoon Sedum Acre Sedum Album Filtarska tkanina elementi Floradraina izol.cm 7-23 cm 12 cm Ručno ili automatski 5 . Ravni krovovi bi trebali imati nagib od najmanje 2 do 3%.v. Kišnica se akumulira u drenažnom sloju i ta se voda mehanički dolijeva ako prirodno navodnjavanje nije dovoljno.7 kN/m2 80-170 l/m2 . Gnojenje. Bilje raste na tankom sloju zemlje i zahtijeva minimalnu njegu. drveće. Raslinje: livadna trava. Krov postaje stambeni vrt opremljen pergolama. Vrste ozelenjivanja krova. „Superbum" Sempervivum Arachnoideum Sempervivum Hybr. trava. parapeta i balkona. Kapljično navodnjavanje.hidroizolacija krova t Hrvatski nazivi (boja cvjetova) Kamenika (bijelo . Kod dvostrešnog krova nagib ne bi trebao biti veći od 25°. zeljaste biljke.v.2 5 cm 14 cm 1. Perforirane cijevi u vegetacijskom ili drenažnom sloju navodnjavaju biljke u doba suše. (svjetlozelena) Zimzelen (žuta) Zimzelen (zlatna) Zimzelen (žuta) Zimzelen (žuta) Zimzelen Zimzelen Čuvarkuća (ružičasta) Čuvarkuća (ružičasta) Čuvarkuća (ružičasta) Podnevnik (žuta) Vijuk (plava) Vijuk (zelena) Trava (zeleno srebrna) Trava (svjetlozelena) visina 5 cm 8 cm 8 cm 5 cm 10 cm 5 cm 8 cm 5 cm 8 cm 10 cm 12 cm 5 cm 5 cm 5 cm 6 cm 6 cm 8 cm 8 cm 25 cm 25 cm 25 cm 30 cm cvjeta VI VI-VII VI-VII VI VI VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VIII-IX VI-VII VI VI VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VI VI VI V-VI Sedum Album „Coral Capet" Sedum Album „Laconicum" Sedum Album „Micranthum" Sedum Album „Murale" Sedum Album „Cloroticum" Sedum Hybr. Lončanice i drugo bilje u posudama služe za ozelenjivanje krovnih terasa. Mobilno zelenilo. Ekstenzivno ozelenjivanje. Sve treba stalno održavati.9 kN/m2 30 l/m2 1 cm 4 cm 5 cm Ručno ® Različiti načini ozelenjivanja krova 93 .7 kN/m2 Količina vode 170 l/m2 Sloj usitnjenog treseta . Kišenje. Voda se akumulira u drenažnom sloju i vegetacijskom sloju. Zalijevanje.15 kN/m2 40 l/m2 . ukrasno bilje. zaštitna hasura 2 folije za zaštitu od korijenja . 3.cm 7 cm 5 cm Ručno 5 .1 0 cm 10 cm 0.9-3.v.v.1 kN/m2 45 l/m2 1 cm 4 cm 7 cm Ručno 5 .OZELENJIVANJE KROVOVA Nagibi krova.ružičasta) Oštri žednjak (žuta) Bijeli žednjak (bijela) bijela sorta bijela sorta bijela sorta bijela sorta Busenasti žed. Uređaji za kišenje iznad vegetacijskog sloja. grmlje. Sempervivum Tectorum Pelosperma Festuca Glauca Festuca Ovina Koeleria Glauca Melicia Ciliatx Ozelenjivanje krova sustav Zinco f Floraterra Ozelenjivanje krova sustav Zinco Floradrain Prokušane vrste i sorte za ozelenjivanje krova (ekstenzivno) ¿te Sloj usitnjenog treseta Mješavina zemlje •3 Filtarska hasura "4 Drenažni sloj — 6 Sloj za zaštitu od korijenja Razdvajajuće-zaštltni sloj Hidroizolacija krova Nosiva konstrukcija Visina ^ 250 cm Visina nasipa od 35 cm Površin.2 0 cm 12 cm 1. lođama i si. Intenzivno ozelenjivanje. opter. Prirodno navodnjavanje: kiša.4 kN/m2 60 l/m2 .v.

hidroizolaciju krova (mjehuri. Oni daju: stabilnost strukture. slivnike. Sloj za zaštitu od korijenja. 50 I I lllJ 11 Mješavina šijuFiltarskhstej— . Filtarski sloj. polistiren pjena Šljunak Vegetacijski sloj Filtarski sloj Drenažni sloj Zaštitni sloj Termoizolacija Sloj za zaštitu od korijenja—j — Rubni krovni profil L Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Krovna ploča —'"p 1 Hidroizolacija krova Odvodna cijev viv ® Obrnuti krov -> (?) Obrnuti krov sa zelenilom 1 Detalj strehe kosog ozelenjenog krova Obloga pločama na pijesku Filtarski filc Drenažni elementi Folija za zaštitu od korijenja Hidro.trakama. reakcija tla (pH . Razdjelni sloj.^ O S O n k a i zemlje Drenažni sloj "^IJT" — S l o j za zaštitu od korijenja "TL Klizno-zaštitni sloj Hidroizolacija krova .-. Razdvaja nosivu konstrukciju od krovnog zelenila. neravnine i progibe krovne konstrukcije. Primjeri -» Q . (S) Hladni krov -> @ ® Vegetacija Hladni krov sa zelenilom Busen u svitku (ispod toga mješavina ekspandirane gline i zemlje) Filterski filc Ekstr. Prije izvedbe ozelenjivanja treba provjeriti besprijekornost krova i ispravnost funkcije pojedinih slojeva.\-XY. zračenje tla. Zadaće: spremište hranjivih tvari. rijetki busen) u P Vegetacijski sloj . polistiren-pjena Drenažna cijev Nasip šljunk Filterski filc Ekstr.vrijednost). drenažne trake od pjenastog materijala. oblikovanje nagiba. Upotrebljava se ekspandirana glina i ekspandirani škriljevac.©prikazuju uobičajene detalje ravnih krovova i varijantu s ozelenjivanjem.OZELENJIVANJE K O O A RVV DETALJI Vegetacija Vegetacijski sloj Filtarski sloj • Šljunak Drenažni sloj Zaštitni sloj Sloj za zaštitu od korijenja Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Razdjelni sloj Termoizolacija Parna brana Izravnavajući sloj Krovna ploča tD fr® Topli krov -> ( | ) (2) Vegetacija Vegetacijski sloj Filtarski sloj Topli krov sa zelenilom . pukotine). ostakljene kupole. prozračivanje. prodore (svjetlarnici. zaštitni materijali. Dvostrešni krovovi se također mogu ozelenjeti. ^ 11 Vegetacijski sloj.Šljunak Drenažni sloj Zaštitni sloj Sloj za zaštitu od korijenja Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Drvena oplata Nosač Zračni prostor Termoizolacija 1. rubne priključke.Y:YXv/:\Y:\\v/^y.\\'-.© zahtijeva opsežne konstrukcijske predradnje (opasnost od klizanja.\ ^ k d moguće) K s s s s s f l s s r Spoj sa zidom sa sigurnosnim trakom šljunka "Čičkasta" drenažna hasuraM Zemlja Busenje (s livade ^ t^ (9) Ozelenjivanje kosog krova ^0) Ozelenjivanje strmog kosog krova Prijelaz sa cestovnog kolnika na intenzivno ozelenjeni krov Prijelaz s pješačke staze na intenzivno odnosno ekstenzivno ozelenjenje 94 . Sprečava suvišno navodnjavanje biljaka. Zaštitni sloj. Treba pažljivo ispitati tehničku ispravnost krovne površine. Drenažni sloj.| 32 izolacija 1— 2 5 1 Detalj strehe -> (n Vegetacija Vegetacija (koja može uspijevati na šljunku.v. Ozelenjivanje kosih krovova -»{§) . Materijal: hasure od vlaknastog tkanja. Obratiti naročito pažnju na: sklop slojeva (stanje). dilatacijske razdjelnice. Pruža zaštitu u fazi građenja i sprečava koncentrirana opterećenja. ventilacijske cijevi). isušivanje). zadržavaju vodu i oblikuju tlo. ploče od sintetike. Prodiranje korijenja zaustavlja se PVC/ECB i EPDM . zadržavanje vode. Sastoji se od filtarskog materijala i sprečava zamuljivanje drenažnog sloja.

npr. breza. Zahtjevi. 95 . Ovisno o opterećenju vjetrom. Krovni pokrov . Filtarski sloj . Zaštita od korijenja . Područje primjene Smjernice vrijede za ozelenjene površine koje nemaju prirodni dodir s tlom. 8. plinova i vode. . U području ruba i uglova rubova krova treba računati s povećanim silama sisanja. hasure. 7. javor i si. Sklop slojeva mora biti u stanju preuzeti dnevnu količinu oborina od najmanje 30 l/m2. sadrži vodu i hranjive tvari te omogućuje izmjenu tvari. primijeniti hasure od vlaknastog materijala koje ne trule nego moraju akumulirati vlagu i hranjive tvari. Raslinje treba u velikoj mjeri biti prepušteno samo sebi. 7. 10. prodori. sijanje. Hidroizolaciju krova treba izvesti prema Smjernicama za ravne krovove 2. Održavanje: pregled najmanje jednom godišnje. Biljke koje se same nasele. Najmanja težina funkcionalnih slojeva kao balasta za osiguranje krovne izolacije treba odgovarati podacima prema sljedećoj tablici iz Smjernica za ravne krovove njemačkog krovopokrivačkog obrta: 4.Definiranje pojmova Pod ekstenzivnim ozelenjivanjem krovova razumijeva se zamjena uobičajenih slojeva. 2.vrijednost neka u kiselom području ne prelazi 6.tehničke zahtjeve treba međusobno uskladiti. 10. zaštitnim slojevima koji zahtijevaju održavanje. Treba predvidjeti redovitu košnju i gnojenje. Vegetacijski sloj mora imati: visok volumen pora za izmjenu plinova i držanje vode. 12. Pojedine zone krova povezuju se sa slivnicima kanalima sličnim koritu potoka. u najmanjoj širini od 50 cm. pH . U načelu. krovne priključke i sigurnosne pojase. ili siju odnosno presađuju kao mladice. Pod utjecajem okoline može doći do promjena u vegetacijskom sloju. slivnici. Stranom vegetacijom smatraju se stablašice.fizičkih razloga imati i funkciju zaštite od korijenja 6. ploče). Zahtjevi su ispunjeni ako je sklop teško zapaljiv (materijal klase B 1). dio 4. 6.mora na čitavoj površini i na svim priključcima biti trajno nepropustan (DIN 18531. ozelenjivanja krovova moraju biti jednostavna za održavanje. 6. rasađivanje mladica (biljni kontejneri. Unutarnje poaručje Sigurnosni trak 9. funkcije. Zelena površina i održavanje 1. Velike krovne površine treba podijeliti na odvojene zone odvodnjavanja. koje tražeći vodu i hranjive tvari može razviti znatne razarajuće sile. Kod ekstenzivnih ozelenjivanja krova preuzima vegetacijski sloj funkciju zaštitnog sloja u smislu Smjernica za ravne krovove. Krovnu konstrukciju. Biljke se sade nakon prethodnog kultiviranja. a njegu u smislu održavanja smanjiti na najmanju mjeru. naročito vrba. Vegetacijski sloj mora imati visoku strukturnu stabilnost i otpornost protiv truljenja. 3. V . zaštitni slojevi trebali biti od anorganskog materijala. Rubno područje — min 80 kg/m 2 - Zaštita od požara 1.sprečava ispiranje hranjivih tvari i sitnih čestica iz vegetacijskog sloja i zamuljivanje drenažnog sloja. moraju biti lako pristupačna mjesta koja zahtijevaju redovitu kontrolu. npr. Rubno područje Unutarnje područje — mm 40 kg/m 2 1 1 Konstrukcijske osnove projektiranja i izvođenja 1. 11. skloništima i si. tj. Treba postupati u skladu s protupožarnim propisima. kao npr. OZELENJIVANJE KROVA IZVOD: SMJERNICE SAVEZA ZA KROVNE VRTOVE E . u širini od (prema DIN 1055. pri čemu posebno treba kontrolirati i po potrebi očistiti slivnike. Ozelenjivanje ne smije ugroziti funkciju hidroizolacije.daje biljci stabilnost. 7. kako bi se omogućila odvodnja suvišne vode iz vegetacijskog sloja. naročito na krovovima. Divlje grmlje i trave biocenoze suhih tratina. 2. način se izvođenja i težina balasta određuju prema visini zgrade i dimenzijama površine krova.) b/8 = 1 m = 2 m. Nepoželjnu stranu vegetaciju treba odstraniti. te zadržavanju i eventualnom dovođenju vode. sedra. stepa i kamenjara Balast rubno područje kg/m 2 Unutarnje područje kg/m 2 40 65 80 2 treba kombinirano upotrebljavati. 3. 9. Sloj za zaštitu od korijenja mora hidroizolaciju trajno štititi. 8. 5. Stvaranje kondenzata (DIN 4108) u krovnom pokrovu mora biti trajno i efikasno spriječeno. 11. Drenažni sloj . topola.štiti hidroizolaciju od kemijskog i mehaničkog djelovanja korijenja. Hidroizolacija od visokopolimeriziranih traka treba iz građevinsko . te služi za dozirano otjecanje vode. pa i mahovine i lišaji. podzemnim garažama. zahtjeve građevinske fizike i vegetacijsko . Sloj za zaštitu od korijenja mora biti zaštićen od mehaničkog oštećenja. Na tim bi mjestima. statiku. zidni priključci itd. šljunka. dilatacije. konstrukcijske mjere 1. Svaki pravilno izvedeni sklop slojeva za ozelenjivanje ima sljedeći redoslijed: Ekstenzivna biljna površina . 4. Treba omogućiti odvajanje vegetacijskog sloja od hidroizolacije jer ona mora biti pristupačna kontroli 4. 3. 8. 2.* QP 5. U vodom zasićenom sklopu slojeva mora volumen zraka iznositi najmanje 20%.sađenje. ne smatraju se stranom vegetacijom. šljunak.služi sigurnoj odvodnji suviška vode i prozračivanju vegetacijskog sloja. DIN 18195). prednost dati biljkama koje se same regeneriraju. Visina strehe iznad terena m do 8 od 8 do 20 preko 20 najmanje najmanje najmanje 80 130 160 5.0. Vegetacijski sloj . Kod hidroizolacije na osnovi bitumena treba upotrijebiti zaštitu od korijenja koja je kompatibilna s bitumenom.

propušta svjetlo. Dovod zraka može se kombinirati s grijanjem. Kroji se prema konstrukciji. čelika ili aluminija: rasponi max. ne truli. Natkrivaju površine raznih oblika: kvadrat. industrijske i sportske hale. odbija pr~ ljavštinu i vodu. otporno je na agresivne utjecaje okoliša. Vijek trajanja minimalno 30 godina. zavarivanjem. posebni oblici • gradnje tekstilom Provizorne građevine s nosivom skelom od drva. Rasponi mogu biti i veći od 100 m. Visoka kakvoća glede svjetla. nadstrešnice itd. lijepljenjem. Svojstva: visoka čvrstoća (sigurno protiv opterećenja snijegom i vjetrom). Specijalna membranska konstrukcija: Predivo od staklenih vlakana. Vijek trajanja: 1 5 . najčešće 1. -> 0 Zbrojivi standardni sustavi: Standardne jedinice mogu se u proizvoljnom broju ponavljati u svim smjerovima. paviljoni. Predgotovljavanje. Membrana može biti višeslojna radi bolje toplinske izolacije. © .5 m. duljina neograničena. -Tia*. Od jednostavnih šatora i krovova prelazi se na građenje tehnički složenih tekstilnih građevina najrazličitijih vrsta. 0 Pneumatske hale: Membranu nosi mali pretlak zraka. s obostranim zaštitnim slojem od PVC-a. Dodatna je izolacija moguća unutarnjom membranom (zračni jastuk). Težina: 800-1 200 g/m 2 . trokut. mnogokut. Primjena: izložbene. presvučeno slojem silikona (npr.© S k e l e t n e hale: Nosivi skelet od drva. otpornim na koroziju Visokovrijedna membrana: predivo od staklenih vlakana presvučeno slojem PTFE. oko kojeg je napeta membrana kao zaštitna presvlaka. vijek trajanja minimalno 30 godina PTFE predivo. skladišne i industrijske hale. obostrano folije od ETFE. sportske dvorane.3 m. natkriti bazeni. nadstrešnice. upotrebljava se i za odjeću astronauta. vodonepropusno. te natkrivanje gradilišta (rad zimi). Propuštanje svjetla: od "neprozirno" do 50%. 40 m. dvorane za skupove ili sportske aktivnosti. čelika ili aluminija. vodonepropusno. Primjena: izložbene. Duljina do 2000 m. visoka postojanost boje. krug. skladišne i industrijske hale. propušta svjetlo. Materijal visoke propusnosti za svjetlo: Mreža od staklenih vlakana. Materijal: tkanje od sintetičnih vlakana (poliester) kao nosivo pletivo. kombiniranjem spomenutih postupaka ili spajanje stezaljkama. Širina = 45 m. Otpornost protiv požara: teško zapaljivo prema DIN 4102. Primjena: izložbene. (20-30 godina) Izgled: u svim bojama. Natkrivanje površina »HuMMI © Gradnja kupole © © Napete konstrukcije: Pomoću užadi i jarbola membrana se napinje između točaka i uzduž rubova. čekaonice. vodonepropusno. Sikabran). (4) 4Sm Pneumatske hale Napete konstrukcije. brza montaža. Proizvodnja: proizvodi se u smotcima u širini od 1 .GRAĐENJE TEKSTILNIM MATERIJALIMA Konstruiranje šatorastih i tekstilnih krovova sve više se usavršava. Primjena: spoj ne komunikacije. pravokutnik. vijek trajanja 20-30 godina. stabilno protiv uItraljubičastih zraka.2 0 godina. Zračne ustave sprečavaju jače istjecanje nosivog zraka. spaja šivanjem. niski troškovi izvedbe 96 .

. (7). Zanimljiv je prijedlog i projekt studentskog kluba Sveučilišta i Stručne visoke škole u Dortmundu . ® .g. Montreal Expo 1967. (5).nosivi elementi koji su i sami poduprti. G. u Munchenu -> (3). Sile zategnutog užeta prenose se uglavnom preko lijevanih elemenata . © .5 mm PVC-om 3.sidrenih vijaka.5 cm plošni čelik 300/60x8 kabelska mreža 11. čelične mreže od užadi. Konstrukcijski su elementi pretežno čelični piloni.: Bechnisch i partner \\ \ I I / ' skretno sedlo visinske točke Studentski projekt: S. vijak @ © S t e z n a naprava kabelske mreže sa sastavom krova Stezna naprava rubnog užeta kabelske mreže 97 . . dijele duljinu glavne nosive užadi kako bi im se smanjio presjek. 6. koja se zatim natežu i usidruju. (g). 1. (11) 2. lijevanih čahura. 9. Njemački paviljon na Svjetskoj izložbi 1967. stezne naprave 10. arhitekti: R.» ( § ) . 7. ® kao i klizačka hala u olimpijskom parku u Munchenu-> (g). Arh. Caragiannidis. u Montrealu izveden je na taj način . letva: 4x6 cm 5. Pričvršćenje užadi može se izvesti sigurnosnim maticama prema DIN 980 ili pomoću tlačnih spona. olimpijski stadion 1972.> © . vodi se užad u obliku girlandi. Gutbrod. letva. arh. kabelskih sidara itd. Bili II 5 3 A Hl Poprečni presjek Uzdužni presjek Klizačka dvorana olimpijskog parka München.KONSTRUKCIJE OD MREŽE UŽADI Konstrukcije od mreže užadi omogućuju da se svladavaju s lakoćom veliki rasponi bez oslonaca. Takozvani lebdeći stupovi . ^g^ Prijenos sila s kablova na poprečne grede glave jarbola ® Točka promjene smjera rubnog užeta (9) (4) Olimpyski stadion München 1972. 1983. strehama i si. čelične ili drvene rešetke i krovni pokrovi od akrilnog stakla ili prozirne folije ojačane sintetičnim materijalom. 6 x 6 cm 8.—.g. krovna opna poliestersko pletivo obloženo BST ploče spojna os sintetički podlošci h . najčešće kosih čeličnih stupova. 4. Na rubovima konstrukcije od mreže užadi. preko pokretnih. Kurt Ackermann i partner. F Otto Sportska hala ¿U Sportska hala ® Montreal 1967 (^3) Park olimpijade München 1972. (T) Njemački paviljon.2.

> 0 . Putničke zgrade zračnih luka (prijedlog za Paderborn/Lippstadt) -» ® ili koncertne dvorane (prijedlog za sajam u Dortmundu) -» @ mogu se lako zamisliti u ovom tipu građevine. ^ A A A J»PÄ — © Fleetguard Fabrik Quimper/France. sajamski kompleks Dortmund. Dortmund . projekt: Koncertna dvorana. Užad prenosi samo vlačne sile.. Echterhoffe. Michael Hopkins -» ® . Interijer izložbene hale ® Prodajna centrala Renaulta. Hugo. Uglavnom se to može izvesti samo primjenom čeličnih ili drvenih skeletnih konstrukcija. Projekt omogućuje proširenje osnovne površine za približno 67%.© . izvrgnut izvijanju. Vlačna užad je čelična. Poduprte konstrukcije imaju svrhu smanjiti raspone podvlaka ili pridržati konzolne nosače. slično kao kod mrežastih. Swindon / Wiltshire arh.0 . tvornica motora u SAD. Cambridge/GB.> © . Ovješena konstrukcija daje spojne točke koje omogućuju izvedbu građevnih radova bez prekidanja radnog procesa.© i Gunter Behnisch -» © Zgrada Renaulta Normana Fostera u Svvindonu sastoji se od savijenih čeličnih nosača koji su u gornjoj četvrtini sljemena ovješeni na okrugle prednapete čelične jarbole . Poduprte konstrukcije smanjuju razmak ležaja podvlake i time potrebni moment otpora presjeka -» Kod poduprtih je konstrukcija. Stuttgart A A A .@. (2) Značajan doprinos arhitekturi poduprtih konstrukcija dali su Norman Foster -» 0 . Nova tvornica tvrtke Fleetguard u Ouimperu. London . (7) Presjek kroz fasadu Arh: Richard Rodgers i partner. natječajni projekt: Portmann... i u normalnim slučajevima može se i naknadno utezati. arh. Richard Rogers . potreban "lebdeći stup" koji je. (4) Detalj sustava ostakljenja "Planar" (5) Sportska dvorana na lokaciji Schafersfeld u Lorchu. Panzer ® 98 Istraživački centar Schlumberger. Gerber i partner.© i sportskih hala Guntera Bechnischa -» © . Arh: Michael Hopkins i partner. trebala je odgovarati promjenljivim zahtjevima i funkcijama Zbog toga je Richard Rogers odabrao ovješenu konstrukciju kako bi unutrašnjost objekta bila slobodna od nosivih struktura -» © ©• (3) Vanjski izgled s galerijom Slična je ideja u osnovi projekta istraživačkog centra Schlumberg u Cambridgeu koji je ostvario Michael Hopkins -» © .OVJESENE I PODUPRTE KONSTRUKCIJE-» tu Vješanje i podupiranje nosivih konstrukcija služi smanjenju presjeka. London © Otpremna zgrada zračne luke Paderborn / Lippstadt. kao tlačni element. London (9) Perspektiva interijera / zimski vrt Postaja podzemne željeznice Stadtgarten Dortmund. arh: Bechnisch i partner. čime se ostvaruju lagani "filigranski" objekti. Norman Foster Ass.

oktaedre i ikosaedre. te prema tome i površina.. sastavljena od oktaedara i tetraedara s pravilnim štednim otvorima u donjem pojasu '. 60° i 90°. Primijenjeno na pet platonskih tijela. Heksaedar zahtijeva u svrhu stabiliziranja dodatnih 6 štapova. Kod ravnih beskonačnih mreža postoje točno tri geometrijske strukture.roštilj. štapova.PROSTORNE REŠETKE Pet platonskih tijela Tetraedar Heksaedar Oktaedar Dodekaedar Ikosaedar . od poluoktaedara i tetraedara u položaju paralelno s rubovima © Prostorna rešetka . a dodekaedar 24 štapa.. od oktaedara i tetraedara s reduciranom visinom © Prostorna rešetka . Duljine štapova tijela za prostorne rešetke čine geometrijski red s faktorom V z Za izgradnju pravilne prostorne rešetke dovoljan je čvor s najviše 18 priključaka pod kutovima 45°.W3- N A A A A A A A A / ^ " ® Prostorna rešetka . proizlazi iz jednadžbe rešetke da su samo one trodimenzionalne nosive strukture od čvorova i štapova kinematički stabilne čiji štapovi tvore zatvorenu mrežu trokutova.V. od poluoktaedara i tetraedara u zakrenutom položaju (45°) Prostorni građevni elementi oktaedar i tetraedar © Prostorni građevni elementi oktaedar i tetraedar (veliki ugao kocke) s reduciranom visinom ^g^ Prostorni građevni elementi poluoktaedar i tetraedar Prostorni građevni elementi poluoktaedar i tetraedar 'S > K/ W V W V W V Geometrijski red duljina štapova s © f a k t o r o m V"2 i prirodni predložak za geometrijske redove: kućište amonita Jednoslojna sferična ikosaedarska kupola Prostorna rešetka ® Prostorna rešetka 99 .6. koje se uvijek sastoje od samo jednog tipa čvorova. kvadratične i šesterokutne. prema tome je 3 x broj čvorova (1+2+3) = broj štapova. Ako sferična trokutasta mreža nije zatvorena preko čitave površine. Da bi se trodimenzionalna konstrukcija nepokretno oslonila potrebna su 1 + 2 + 3 pridržajna štapa. mora se poći od toga da se štapovi na čvorove vežu zglobno.> Q P Prostorne rešetke mogu se najpotpunije sastaviti od istostraničnih i/ili istokračnih pravokutnih trokuta na način da nastaju pravilni poliedri. dakle tetraedre. Pravilne ravne mreže trokutne su. mora osnovni poligon biti odgovarajuće nepokretno oslonjen.roštilj. jer u trodimenzionalnom prostoru mora svaki čvor biti fiksiran s tri štapa.roštilj. Kao i kod ravninskih rešetki.. a kod sferičnih konačnih točno pet pravilnih poliedarskih mreža.» OSNOVE .roštilj. © Prostorna rešetka . = = = = = 4-površina 6-površina 8-površina 12-površina 20-površina sferične mreže (T) Platonska tijela Jednadžba rešetke Za postizanje kinematičke stabilnosti mora biti ispunjena Fopplova jednadžba rešetke: broj štapova = 3 x broj čvorova .

arh.i viševijčane veze. Do sada najveća polukuglasta zgrada u svijetu je Globe . Essen (NK-sustav) 100 .Normalni čvor s 18 površina dopušta kuteve priključaka od 45°. samo jednoslojne strukture. glede veličine priključaka kao i kuta između dva ubušena navoja. Postoji samo jedan normirani čvor jednog tipa. dobiva samo toliko rupa koliko je potrebno za velike količine identičnih čvorova u prostornim roštiljnim rešetkama. sastoji se od čvorova i štapova -> 0 .© © Priključak štapova na čvor Li = osovinska mjera sustava I 2 = nominalna mjera štapa L3 = proizvodna mjera štapa L4 = neto duljina cijevi 1 Kružni profil šupljine KHP (cijev) 2 Stožasti naglavak (3) Građenje Mero rešetke 3 Osigurač navoja 4 Naglavak zavrtnja 5 Sigurnosni urez 6 Zavareni šav 7 Otvor za odvodnju 8 Otvor za uvođenje trna NK-sustav (lončasti čvor) direktno oslanjanje krovne opne na štapove gornjeg pojasa. veze vijcima neotporne na savijanje. koji se proizvodi u velikim serijama Suprotno tome. dvoslojne nosive strukture. donji pojas u KK-sustavu TK-sustav (tanjurasti čvor). Pogled na krovove paviljona za izložbe biljaka Gruga. optika čvora integracijom štapova (12) Dio presjeka kroz gradsku dvoranu u Hildenu. Radi protukorozijske zaštite svi su dijelovi pocinčani.i višeslojne strukture.štap. veze pomoću više vijaka otporne na savijanje. razvojem se došlo do velikog broja dopunskih sustava čvor . montaža odsječaka ili postupak podizanja ploča. Kod građevnih elemenata MERO priključci štapova na čvorove ne djeluju kao "idealni zglobovi". projektiraju konstrukcije koje se mogu uklopiti u proizvoljne nosive površine -> (i|). direktno oslanjanje krovne opne. veze vijcima neotporne na savijanje u trokutastom rasteru.(7). otkaz nekoliko štapova u slučaju požara ne dovodi do sloma konstrukcije. 90° i njihove višekratnike. arh.: Berg Detalj šed-sljemena. koji se najčešće izvodi sa 10 površina. Uslijed mnogostruke statičke neodređenosti prostornih rešetki. jednoslojne strukture. jedno. Specijalni se čvorovi mogu proizvesti prema slobodnoj narudžbi. direktno oslanjanje krovne opne. koju je razvio Mengeringhausen. ovisno 0 silama koje treba prenijeti. uz slobodni izbor osnovne jedinice rastera i V2 odnosno V3 -strukom vrijednošću tih duljina štapova. kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor BK-sustav (blok čvor). može i trapezolika geometrija. nego mogu. 60°. @ Neograničena fleksibilnost dolazi do izražaja u mogućnosti oblikovanja zakrivljenih rešetkastih roštilja. jedno. u skladu s uzdužnim silama u štapovima. Mero-čvorovi PROSTORNE REŠETKE PRIMJENA —» Qp Prostorna rešetka MERO. biraju odgovarajući čvorovi odnosno tipovi štapova iz asortimana tog sustava. Polazeći od kuglastog zgloba sa 18 mogućnosti priključaka za cijevne štapove okruglog presjeka. kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor gornjeg pojasa. koji omogućuju optimiranje konstrukcije i pokrova -> ® . kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor ZK-sustav (cilindrični čvor). direktno oslanjanje krovne opne. regularni čvor. Strizevvski Presjek Globe-arene u Stockholmu. prenijeti i male momente savijanja -> 0 .arena u Stocholmu -> Postupci montaže su slobodna konzolna gradnja.(3) Pri tome vrijedi osnovno načelo da se. Kod prostornih kombinacija postoji mogućnost da se.

Horde.^ B r o j pozicije stat. proračuna \ ^ 0 . lim 7 Klin 11 Držač klina 4 Postolje 8 Podrožnica 12 Horizontalna cijev Primjer mogućeg oblika krova i detalji njegovih čvorova -» @ — @ (14) Sustav prostorne rešetke Čvorna točka 101 .® . detalji -> © . KEBA-veza cijevi s čvorom predviđena je za prijenos vlačnih i tlačnih sila. a dodatno se može nanijeti i boja. Uglavnom su svi štapovi pocinčani.1 0 0 m.centralni dio s 12 priključaka. U sustavu Krupp-Montal® mogu se vijci ispitati tako da ih se ne vadi iz štapova. proračuna ft kugle Upeti stup Kugla (5) Štapovi donjeg pojasa (6) Svestrano pomični ležaj (7) Glava stupa. od toga 4 x horizontalni i 8 x dijagonalni štapovi Opći središnji čvor 1 Hidroizolacija krova 2 Termoizolacija 5 Centralni dio 6 Ležište klina 9 Obuhvatni prsten 10 Osigurač 13 Dijagonalna cijev (13) 3 Čelični trapez.PROSTORNE REŠETKE PRIMJENA —» CD Prostornu rešetku Krupp-Montal® koncipirao je i razradio E.(5). u slučaju potrebe mogu se štapovi zamijeniti bez razaranja. 0 Čvorna točka (2) Sustav prostorne rešetke Dimenzije cijevi Broj pozicije stat. bez vijaka i bez problema u slučaju rastavljanja -> (?) KEBA-veza sastoji se od klinaste čeljusti (KEBA). Sustav Krupp-Montal® prikazan je -> 0 . Prostornu rešetku Scane-Space razvio je Kaj Thomsen. Dortmund . Spojna su sredstva vjjci koji se posebnim postupkom usađuju u krajeve štapova i pritežu u kuglasti čvor -> © Za sve prostorne rešetke karakteristično je da omogućuju slobodne raspone od najmanje 80 . Štapovi se unutarnjim šesterokutnim vijkom spajaju na kuglu od kovanog željeza. upeti stup (o) Pričvršćenje podrožnice ® Modul mreže S Opći središnji čvor . 3 ' k u g l e Dimenzije cijevi Priključni vijak Štapovi gornjeg pojasa (?) Dijagonalni štapovi Glava stupa Elastomerni ležaj Dimenzije cijevi Priključni vijak Broj pozicije stat. Ruter. klina i obuhvatnog prstena s osiguračem. proračuna ft kugle Priključni vijak i . Unutarnji vijak prolazi kroz cijev vodilicu na kraju štapa i priteže je u čvor. klinaste spojke.

> © . vrlo je teška kad su veliki razmaci stupova. Omogućuje velik broj katova. Skeletna gradnja s prekinutim stupovima . zabatni zidovi. s uzdužnim i poprečnim okvirima. Uporabivo u svim područjima visokogradnje. pa je potrebna kruta jezgra. Vrste konstrukcije: skelet s glavnim nosačima na zglobnim stupovima. s uzdužnim okvirima. prečke na konzolama © Katni okviri oblika slova H Izvode se na gradilištu ili od predgotovljenih elemenata.© © Dvozglobni okvir © Stupovi oblika slova T i L Masivna betonska ploča © 102 Gljivasta okvirna konstrukcija © Stropni nosivi sustav s nosačima u jednom smjeru: nosač leži neposredno na stupu ® Stropni nosivi sustav s nosačima u tri sloja: za vrlo velike razmake stupova. Čisto zglobni okviri: zglobni čvorovi izvedeni. različita predgotovljenost. Skeletne gradnje s dijelovima okvira © .© . zglobna veza ploča u sredini polja). Stropna konstrukcija neposredno preuzima vertikalna opterećenja i vodi ih horizontalno do oslonaca. Dvozglobni okvir. broj katova ograničen nosivošću i težinom gradiva.slap). Zglobni okviri jedan iznad drugoga: stupovi i grede međusobno kruto povezani. opterećenja podvlaka preuzimaju glavni nosači Stropni nosivi sustav s nosačima u dva sloja: opterećenje nosača ploče prenose se preko podvlaka na stupove . Stupovi s konzolno istaknutom pločom na sve četiri strane (ploče kruto spojene sa stupovima. masivne ploče (zidne ploče. Pojedinačni stupovi s gredama (neposredno oslonjene na konzole ili skrivene konzole) -> © .© Dijelovi okvira u obliku slova H s obješenom gredom u srednjem polju (zglobni katni okvir). Kruti čvorovi: lako izvedivi u armiranom betonu na mjestu gradnje. Izvedba kao armiranobetonska skeletna gradnja: građenje na samom gradilištu i predgotovljenost. bez greda. Visina stupova moguća i kroz dva kata. Masivna betonska ploča. rešetke). pa su te tako nastale krute ploče zglobno postavljene jedna iznad druge.3 n = n = n KATNE KONSTRUKCIJE -»QQ r r i p ir ir i i ir © Prolazni stupovi. Skeletne gradnje s gljivastim pločama . aluminiju i drvu. Potpuno kruti okviri: stupovi i grede krutim uglovnim čvorovima povezani su u katne okvire. šuplja. Konstrukcija: vertikalni stupovi ili zidovi od gradiva s vlačnom čvrstoćom ili bez nje. prečke na sakrivenim konzolama (D Prolazni stupovi. slobodno se oblikuje tlocrt i fasada (ispuna ili ovješena). Skeletna je gradnja takva konstrukcija koja ne zatvara prostor. Zglobni stupovi s jezgrom za ukrućenje. rebrasta ili kasetirana ploča. zidovi stubišta). što je loše za provođenje instalacija (moguć postupak lift . Debljine zidova i ukrućenja: DIN 1045/1053. Skeletne gradnje s dijelovima okvira. prečke na sakrivenim konzolama © Nastavljani stupovi. kao panelna ili skeletna gradnja. s poprečnim okvirima. Mogući mješoviti sustavi. stupovi s prečkama pojedinačni ® Nastavljani stupovi. predgotovljene armiranobetonske konstrukcije najčešće sa zglobnim čvorovima. Nužna su vertikalna ukrućenja poprečnim zidovima i horizontalna stropnim konstrukcijama. Konstrukcija: skeletne gradnje s neprekinutim stupovima -> © © . skeletna gradnja u čeliku. Vezovi (košnici.» © . Grede leže na konzolama ili skrivenim konzolama. prečke na konzolama © Nastavljani stupovi. u srednjem polju slobodno položena ili s okvirom kruto spojena greda (zglobni katni okvir). Konstrukcijski sustavi: stupovi i glavni nosači određuju okvirnu konstrukciju s krutim ili zglobnim čvorovima (spojevi stupova i greda). Spoj stupova može biti pomaknut od kata do kata. Izbor gradiva ovisi o konstrukciji i mjestu gradnje. najčešće kvadratični osnovni raster © .

smjeru ® Arm. Raspon od 6. najmanje 4 cm debelih armiranobetonskih ploča u funkciji oplate i sprežu betonom na mjestu ugradnje do pune potrebne debljine ploče (¡2). Spregnuta čelična stropna konstrukcija ->(¡3) Trapezni i valjani profili osnovni su elementi oplate od pocinčanog čeličnog lima. Križno armirana betonska ploča: odnos stranica do 1:1. razmaku š 1 3 0 cm Svod (Pruska kapa) osov. Širina stropnih elemenata 1 m.48 m.375 . Masivna stropna ploča betonirana preko oplate na mjestu gradnje Postaje nosiva tek nakon vezanja betona. betonskih elemenata s ispunom od šupljih elemenata koji statički nisu nosivi ® Montažni strop od arm. armirana u jednom smjeru ili križno Strop od čeličnih nosača s ispunom od armiranih ploča od lakog betona 103 . i odmah su sposobne preuzeti opterećenje ->• (3) .500 .2 6 cm. razmak prema stat. povezanih vijcima.nosača Kompletno montažni strop od arm betonskih nosača sandučastog presjeka Armiranobetonski rebrasti strop betoniran na licu mjesta.(2) u otvorenom ili zatvorenom načinu građenja.profila (arm. Debljina ploče 1 0 . Širina ploča najviše 2. "Filigranske" stropne konstrukcije izvode se od predgotovljenih. Strop je nakon ispune spojnih reški bez žbuke pripremljen za ličenje. grede). betonskih rebara i ispunom od opekarskih šupljih blokova goo .35 m. pa je stoga vlastita težina ploče mala. čime se postiže krutost u popreč. širina 1. Debljine konstrukcije najviše 19 + 21.Nabijeni beton- ž 1.10 Opeka 1— 1 Ovisno 0 strelici luka Opeka 1 © Monta-strop od šupljih opeka i sa žljebovima za armaturu i beton Šuplja ploča od prednapetog betona s upredenom žicom za prednapinjanje Nabijeni beton pri osov. betonskih I . uz to uvodi vlagu u građevinu.Parket Cementni estrih Ploče od mineralnih vlakana Šperploče Šperploče Akustična izolacija STROPNE KONSTRUKCIJE Drvene stropne konstrukcije od punih greda ili lijepljenih daščanih nosača @ .1250 mm. (D Drveni grednik od lijepljenih daščanih nosača s otvorenim podgledom ® Strop od predgotovljenih arm. Debljina = 7 cm granica ekonomičnosti oko 15 cm.1000 .20 m. bez oplate.20 m.© Rebrasti stropovi: razmak rebara neka slijedi red mjera: 250 . proračunu Strop od čeličnih nosača s ispunom -» @ 3 m Kompletno montažni strop od arm.625 . razmaku 5 150 cm Opeka pri osov. razmak rebara š 70 cm. duljina do 7. Polaganjem betonskih pločica debljine 60 mm poboljšava se zaštita od buke (2) Djelomično ili potpuno montažne stropne konstrukcije postavljaju se u suho. Debljina elementa 15 i 18 cm. beton. Stropovi od opekarskih proizvoda ->• © mogu se izvoditi montažno.750 . Elementi se međusobno spajaju zalijevanjem reški. širina rebra = 5 cm © Rebrasti strop od U .5 cm. Šuplja ploča od prednapetog betona ->• © sastoji se od nosivih prednapetih betonskih predgotovljenih elemenata sa šupljinama.5. Sloj betona nije potreban. betonska stropna ploča. Ova konstrukcija povezuje prednosti montažne gradnje s dobrim stranama konvencionalnog građenja.

Zbog toga su otpčrne na smrzavanje.( | ) . pa nema gotovo nikakvog upijanja vode. -» (3).(J) Keramičke podne ploče: ploče i mozaik-pločice dobivaju se od gline koja se u procesu pečenja sinterizira. Mozaik-podovi: raznobojno opločenje od stakla. položene bez pravilnog rasporeda Ploče od prirodnog kamena. na glatko zaribanom položenom betonu (profesionalno) 104 . donekle i na kiseline. za brodski pod na pero i utor nordijska smreka / jela. ploča. Polažu se u mort ili lijepe na estrih. Drveni tarac: (čeono drvo) kvadratičnog ili okruglog presjeka. kvaliteti stanovanja i troškovima održavanja. 50/50. 50/50 mm Mozaik parket ® Uzorak pletiva Drveni tarac Specijalno ljepilo Izravnavajući sloj ili plivajuCi estrih —Osnovni premaz Predgotovljene parketne ploče na konstrukciji s podnim grijanjem Predgotovljene parketne ploče na starim drvenim podovima Drveni tarac položen u ljepilo s površinskom obradom (stambeni prostori) Drveni tarac položen u ljepilo. ^g^ Četverokuti s umetcima. 75/75 mm © Mali peterokutni mozaik 45/32 mm ® ^ 0 ™ z a ! k Essenskog oblika. američki crveni bor (redpine) i smolasti bor (pitchpine).@ Gornji sloj predgotovljenih parketnih ploča izrađuje se od hrastovine ili nekog drugog tvrdog drva u tri različita asortimana -> ® . polubrušene i brušene -» 0 .(§) Ploče od prirodnog kamena. © Kvadratični mozaik. Parket: od prirodnog drva DIN 18356 i 280 u obliku parketnih daščica. Piljene ploče od vapnenca (mramora). pješčenjaka i svih eruptivnih stijena imaju po želji obrađenu gornju površinu. keramike ili prirodnog kamena položeno u cementni mort ili lijepljeno. malo se mehanički troše i nisu uvijek otporne na ulja. 69/69. ploče od škriljevca i pješčenjaka mogu se upotrebljavati neobrađene. 33/33 mm 20/20.PODOVI Podovi u znatnoj mjeri određuju ukupni dojam o prostorijama. u rimskom slogu © Mali kvadratični mozaik.@ Vrste drva za daščani pod: njemačka smreka / jela. Ploče od prirodnog kamena:Solnhoferske ploče. polaže se na betonsku podlogu -» @>. uzorak pletiva ^gj Četverokut s umetcima 100/100. mozaika i dasaka -» @ .

energija vode. 6608. otpadne tvari (bioplin). Plaćanje goriva tek nakon upotrebe. Preporučljivo za vodozaštitna područja. energija vjetra. . Velika emisija štetnih tvari. Plinski b o j l e r — t T ~ | n=U O . Visoko zagađenje okoline. Nisu potrebna ložišta ni dimnjaci. Prijelaz s ulja na plin zahtijeva preinake dimnjaka.r a o ^ i a r a a S .40m Dovod zrakai z z z z z / / / / / / / / / / / / / / / / / Druga vrata ložionice (odn. Nema troškova skladištenja. T Plinski Odvod vodovi Povratni vod C E ^ g c t i r c i p a & sa a t a . Ovisnost o opskrbnoj mreži. 4725. Ne ovisi se o uvoznim energentima. Ovisno je o opskrbnoj mreži. Visoka cijena energije. Pri prijelazu energije u toplinu štiti se okolina.25%). Plaćanje goriva prije upotrebe. Toplina se proizvodi u blokovskim toplanama ili energanama izmjenom energije u toplinu. Moguće grijanje pojedinačnih stanova odnosno prostorija (plinske peći). 4755. rezi-. Manja cijena goriva (u odnosu na plin oko 10 . t o . Za grijanje zgrada rijetko se upotrebljava kameni i mrki ugljen te drvo. ' S J 4—Kotao I im o . pa državni propisi nameću visoka davanja. Lako se regulira. Prednosti i nedostaci krutih goriva. Tome pripadaju: Sunčeva energija. Loženje uljem. Promjena načina grijanja zahtijeva izgradnju dimnjaka. Amortizacija ovih instalacija ne može se postići tijekom radnog vijeka. . Ta goriva emitiraju velike količine tvari koje su štetne za okolinu. Viša cijena energije.Odvod -Povratni vod • r t a o . Ne ovisi o javnoj opskrbnoj mreži. / / / / / / . Slabe mogućnosti reguliranja. p . pa je potražnja za njima mala. Obnovljivi oblici energije. Niske cijene goriva. prozor) za slučaj nužde redan prenositelj. Nisko zagađenje okoline. Mnogo rada oko loženja. biološke mase (biljke).. Nema troškova skladištenja. U porastu je grijanje zemnim plinom. Potreban veliki skladišni prostor. U najamnim zgradama gubi se dio moguće najamnine zbog skladišnog prostora za gorivo. 4756. Visoki troškovi spremnika i uskladištenja. Lako se regulira. Loženje plinom. U vodozaštitnim područjima i područjima ugroženim od poplava moguća primjena samo ako se postupa u skladu sa strogim propisima. Ložionica s 2 vrata (J) Ložišta s temičkim učinkom iznad 50 kW zahtijevaju vlastitu ložionicu | Dimnjak / / / / / / / / / V T Ložionica s 8 m 3 = 2. veličina 22m3) potrebna za termički učinak = 350 kW Prednosti i nedostaci daljinskog grijanja. Daljinsko grijanje je za razliku od glavnih prenositelja energije pos- Ložionica (minimalne veličine 8m3) potrebna za termički učinak = 50 kW C 7 / k / / I / / / / / / / / / / / l— Presjek Dimnjak V / / / / / / / / / / / / 7 7 7 / Odvod zraka Ložionica1 s 22 m 3 1 Ss2.» Q D Instalacije grijanja razlikuju se prema vrsti energije i vrsti grijaćih površina. o . / / / / / / / /'A Jh-HiV/i Podrumska vrata za slučaj nužde (3) Ložionica s 2 vrata (min. visok godišnji stupanj korisnog učinka.Kotao ~L Odvod . 4705. rezu.r a c r t a li 21 i a m ta . i .Povratni vod ® Dvocijevni sustav s donjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovi- © Dvocijevni sustav s gornjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovi- © Jednocijevni sustav sa specijalnim ventilima i horizontalnim razvodom © Dvocijevni sustav s horizontalnim razvodom (standardna izvedba za uredske zgrade) 105 . TT rtm. Preporučljivo za vodozaštitna područja. r a . Još uvijek je najrasprostranjenije loženje lakim loživim uljem. . Plaćanje nakon upotrebe. 44576 . L u ' S n i . 4108.0 m i Dovod zraka Prednosti i nedostaci loženja plinom. Niski troškovi održavanja. Kruta goriva. Iznimke su blokovske toplane jer se tek iznad nekog kapaciteta postiže ekonomičnost takvog grijanja. Prednosti i nedostaci loženja uljem. Ložionica s 2 2 m 3 Vrata ložionice otvaraju se van " . Strah od eksplozije plina.130 W/m 2 90 W/m 2 50 WIm 2 385 m 2 550 m 2 1 000 m 100 50 kW 200 2 2700 m 2 3900 m 2 7000 m 2 300 400 350 kW 500 kW Nominalni termički učinak GRIJANJE DIN 4701.

14 0. Nije potrebno ložište ni dimnjak. zanemariva je potreba prostora. Kod konvektora se toplina ne prenosi zračenjem nego izravno na molekule zraka. pa onda teče hladan preko poda prema grijaču i zagrijava se tek tamo s. 107. niski troškovi instalacija. npr. r>> V V 35 H 821 1 a) Horizontalnob) Horizontalno ffl s_|amelama E E H w Različiti oblici plašta vertikalnih vodova kod cijevnih radijatora Presjek kroz plosnato grijaće tijelo 821 ® m 1 ) Horizont 2-redno 1001 1 I) Vertikalno 2-redno © 106 Cijevni radijator (3-cijevni) Prikaz različitih pločastih grijaćih tijela . Mjere za ugradnju čeličnih radijatora prema DIN 4722 ^g^ Dimenzije čeličnih radijatora prema DIN 4722 DD f h i D u ž i n a po "članku 4 6 m m i - © i fS I- é I i +1 s 1 igy m '/////////V. Konvektori bez ventilatora nisu pogodni za grijanje niskom temperaturom jer njihov učinak ovisi o količini zraka koji prolazi. ovaj se oblik grijanja može regulirati.155 0. Prednosti akumulacijskog grijanja strujom. zbog visoke cijene struje. Ako su maske metalne.255 0. Treba paziti na zadovoljavajuće mogućnosti čišćenja. Trajno grijanje prostorija električnom strujom. Za razliku od podnog. portirnice. toplina se zračenjem gotovo u cijelosti prenosi na zrak u prostoriji. Nedostatak im je intenzivno komešanje zraka i kovitlanje prašine.44 0. moguće je samo u posebnim prilikama. a time i o razlici temperatura grijaćeg tijela . podni konvektori) ugraditi ventilatori. struji uz prozor prema stropu i hladi se na vanjskim i unutarnjim zidovima. čist pogon.18 2 0. Podno grijanje zasniva se na tome što se noću pod grije a danju se toplina iz njega prenosi u zrak prostorije. Prednost je struje u grijanju povremeno korištenih prostorija. Da bi se povećao učinak. nema skladištenja. U nekim slučajevima se javlja značajno smanjenje korisnog učinka.255 0. stalna pripravnost za rad. Zrak se zagrijava na grijaču.345 0. garaže. iznimka je akumulacijsko grijanje jeftinijom noćnom strujom. 107 0 . Ohlađeni zrak teče preko poda opet prema grijaču.12 0.205 0. Konvektori ispod poda @ . mogu se kod konvektora s nedovoljnom visinom okna (npr.34 0.21 0. Za akumuliranje se koristi vrijeme niske potrošnje struje u distribucijskoj mreži. od 20% do 70% odgovara @>. Raspored @ odgovara udjelu preko 70%.185 0. u stambenim su prostorijama samo ograničeno uporabivi-> 0 .306 0. Slično tome se u akumulacijskim pećima ili bojlerima odgovarajući dijelovi zagrijavaju u vrijeme slabog opterećenja mreže. Vrijede isti uvjeti kao za konvektore iznad poda.12° 0. ali ako su od materijala niske toplinske vodljivosti. Glavne prednosti: kratko vrijeme za postizanje odgovarajuće temperature. crkve. Prikazano je kretanje zraka unutar grijane prostorije.48 1000 900 Grijanje strujom. Raspored ispod podnih konvektora ovisi o udjelu prozora u ukupnoj potrebi topline prostorije.285 0. Konvektori.205 0. Tada se zrak hladi na prozoru. Primjenjuje se kao električno podno grijanje i za grijaća tijela poput termoakumulacijske električne peći i električnog bojlera.185 0.58 Mjere za ugradnju lijevanih radijatora prema DIN 4720 Dimenzije lijevanih radijatora prema DIN 4720 Visina h. Učinak konvektora ovisi o visini okna iznad grijaćeg tijela. Zbog toga se konvektori mogu maskirati ili ugraditi tako da se ne smanjuje toplinski učinak.09 0. Grijaća tijela mogu se na razne načine maskirati. Drugačije je ako se grijač nalazi uza zid nasuprot prozoru. Akumulacijsko grijanje strujom.16 0. Razmak nosača u mm 200 350 H2 c Dubina /C_H c K o d d u b o k i h radijatorskih niša preporučuje s e ostaviti p r o r e z e u mm 280 430 m i 580 500 111 680 980 77777777777. m 4HWI50 H Dužina u mm 300 450 600 Razmak nosača H2 u mm 200 350 500 Dubina C u mm 250 160 220 110 160 220 110 160 220 Površina za ličenje po članku (m2) 0. niski su troškovi održavanja. Zbog buke koju proizvode ventilatorski konvektori. a ispod 20% (§). Presjeci prostora za dovod i odvod zraka moraju biti jako dimenzionirani 0 .24 0. nema otpadnih plinova.GRIJANJE -»tu 0 U g r a đ e n ispod p o d a g) U g r a đ e n ispod p o d a h ) U g r a đ e n ispod p o d a s usisavanjem zraka s usisavanjem s obostranim iz prostorije hladnog zraka usisavanjem i)Konvektor iza klupe (2) Različite mogućnosti ugradnje konvektora prema GEA Visina hl / 4 0 min. nema skladištenja goriva. 600 900 u mm 250 70 110 160 220 70 110 160 220 160 70 160 220 Površina za ličenje po članku (m2) 0.zrak u prostoriji. toplina se zračenjem u znatnoj mjeri gubi -> s.

stropno grijanje.P E .1 0 litara po kubičnom metru grijanoga prostora. lijepljene .p l o č i c e 10 mm.p l o č i c e 15 mm u .GRIJANJE -»tu Treća je mogućnost da umjesto grijaćeg tijela pod služi za zagrijavanje prostorije. Kod podnog grijanja se toplina od površine poda predaje zraku u prostoriji. Spremnici moraju imati instalacije za punjenje i odzračivanje. uz uglavnom razmjerno niske temperature.2 m m -aluminijske lamele . Osim toga se propisuju ventili protiv prelijevanja i uređaji koji signaliziraju istjecanje ulja (npr. U određenim vremenskim razmacima mora se provjeriti nepropusnost spremnika. lijepljene. Prostor sa spremnicima mora biti pristupačan. drva ili tekstila. To se postiže jednoslojnim pločama bez konvekcijskih lamela i rebrastih radijatora. Problemi se javljaju samo kad su prozori suviše veliki. čiji je obujam po 500 2000 litara.C+2k E Razmak nosača radijatora B Razmak od poda minimalno H Min. npr. (4) Podno grijanje (8) Podno grijanje (suho polaganje) Slojevi poda odozgo prema dolje: . ovisno o vrsti podne obloge. mjera ukupne visine 70 mm bolje 120 mm K Udaljenost od zida odn obloge.3 mm . U vodozaštitnim područjima propisuju se maksimalne količine i dodatne sigurnosne mjere. kad je riječ o mjerama protiv alergija na kućnu prašinu odnosno grinje. pri ukopanim spremnicima). Prijenos topline na zidove i strop obavlja se zračenjem.2 mm -termoizolacija PST 33/30 Vodove stropnc«/ grijanja treba uz vanjske zidove položiti na manjim razmacima koji se izrađuju zavarivanjem na mjestu gdje se postavljaju. Osim toga se kod grijača s konvekcijskim lamelama javljaju nerješivi problemi glede čišćenja.a r m .2 mm -termoizolacija PST 33/30 Slojevi poda odozgo prema dolje' . perfortrana obloga grijaćeg tijela A Širina okna . Vrste panelnog grijanja: podno grijanje. podnim konvektorima. Podno grijanje.m o n t . npr. estrih ploče 19 mm . zanemarivala grijaća tijela. Kod ukopanih spremnika mora postojati osiguranje od propuštanja. U tom slučaju dolazi do jednolikog zagrijavanja zraka u prostoriji.p l o č i c e 10 mm.a r m a t u r n a mreža ( 0 3.termički modul s termoizolacijom © Stropno grijanje s aluminijskim kasetama Zidni uređaj za grijanje zraka 16° 20° 24" 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° Razvod zraka pom. Toplinski učinak može.psihološku ocjenu sustava grijanja 107 .f o l i j a 0. O problemu alergija na kućnu prašinu u grijanim prostorijama.5 mm) . ali se to može riješiti dodatnim grijačima.folija 0. iznositi 70-110 W/m 2 . C Dubina gnjaćeg tijela (1T) Promjene emisije topline pri različitim načinima oblaganja grijaćih tijela za najmanje 3 mjeseca i najviše za jednu sezonu grijanja.f o l i j a 0.PE-folija .posteljici od morta 30 mm . Grijači s velikim udjelom konvekcije uzvitlaju kućnu prašinu.h a s u r a od mineralnih vlakana 13/10 kao akustička izolacija (ako je potrebno) (S) Podno grijanje (termički moduli) Slojevi poda odozgo prema dolje: .PE. Približna prosječna godišnja količina loživog ulja iznosi oko 6 . ili tapison .vodilice . U slučaju nužde mora prostorija u kojoj su spremnici primiti cjelokup- ^^Betonskapl'o nu količinu ulja. Pogodna su dakle grijaća tijela kod kojih su ispunjeni sljedeći uvjeti: što je moguće manji udio konvekcije i mogućnost čišćenja bez teškoća. Kao podna obloga prikladna je gotovo svaka uobičajena obloga od keramike.novi gornji pod s nosivim slojem (visina promjenjiva) . dvostruke stijenke ili unutarnja obloga od sintetičnog materijala. U kotlovnici se smije uskladištiti najviše 5 m 3 .15 m 2 kW. uslijed kretanja zraka površinom poda. U zgradama se postavljaju baterije spremnika od sintetike. pa ona intenzivnije dolazi u dodir sa sluznicama.polistirolska podloga s utorima za cijevi 4 0 mm . Spremnici moraju stajati u posudi koja može primiti cjelokupnu količinu ulja. ili se postavljaju čelični spremnici proizvoljnog obujma (5) Podno grijanje (mokro polaganje) Slojevi poda odozgo prema dolje: . Do sada su se. tj.k l i z n a folija 0. ali otpor prolazu topline ne bi trebao biti veći od 0. Prijelaz topline u zrak je konvektivan. Panelna grijanja sastoje se općenito od velikih površina na graničnim površinama prostorija. 4 5 mm) . Količina loživog ulja mora biti dovoljna (2) Kretanje zraka A pri grijanju radijatorima i B kod stropnog grijanja I Zatvorena obloga gnjaćeg tijela 3 otvorena odn.e s t r i h 4 5 mm .P E . zidno grijanje. mreža za cijevi .estrih (visina iznad cijevi min. ali i zidovima i stropu. Uskladištenje loživog ulja. ploča Krivulje temperature u prostoriji za termičko .

GRIJANJE -» Q P

E3-

JiE^

tí!

©

Razne mogućnosti postavljanja normiranih spremnika loživog ulja

250 mm

250 mm

250 mm

250 mm

H

E

H

(2)

Iskop jame za spremnik loživog ulja u zemlji

Estrih za podno grijanje mora odgovarati D I N - u 1 8 5 6 0 odnosno uputama Središnjeg saveza njemačkih građevinskih obrtnika. Debljina estriha ovisi o njegovoj vrsti, obradi i opterećenju koje mora preuzeti. Kad se primjenjuju cementni estrih ZE 20 i grijaće cijevi koje leže neposredno iznad toplinske izolacije, propisano je prekrivanje cijevi najmanje 45 mm. Ne računajući oblogu poda, to daje minimalnu debljinu od 75 mm. Estrih se pri grijanju širi, a na početku grijanja javljaju se razlike temperature između gornje i donje strane. Zbog tako prouzročenih razlika u širenju, nastaju kod keramičke podne obloge u gornjoj zoni estriha vlačna naprezanja koje može preuzeti samo armatura. Ako postoji parket ili tapison, armatura nije potrebna, jer je tada razlika temperature manja. U propisima o toplinskoj izolaciji postavljaju se, neovisno o izboru termičkih proračuna, posebni zahtjevi za ograničenje provođenja topline kod panelnog grijanja: "Kod panelnog grijanja ne smije koeficijent prolaza topline kroz slojeve promatranog dijela građevine između grijaće površine i vanjske atmosfere, tla ili dijelova građevine sa znatno nižim temperaturama u unutrašnjosti biti veći od 0,45 W/m2" U DIN-u 4 7 2 5 (podno grijanje toplom vodom) navode se najveće dopuštene temperature površine poda: za područja stalnog boravka to je 2 9 ° C , a za rubna područja čija širina ne smije biti veća od 1 m 3 5 ° C . Za kupaonice i kupališta vrijedi najveća dopuštena temperatura poda od 9°C iznad normalne temperature zraka u prostoriji. U normalnim je okolnostima pod tim uvjetima grijanje moguće jer potreba za toplinom rijetko prelazi 90 W/m 2 . Samo u nekim slučajevima, npr. ako su velike površine prozora ili ako prostorija ima više od dva vanjska zida, potrebno je više topline. U tom slučaju treba osim podnog grijanja instalirati i druge, statične grijaće površine ili grijanje toplim zrakom.

730 mm

730 mm

730. mm

Nominalni volumen V u litrama (dm 3 ) 1 000 1500 2 000 (1100) (1600)

Dimenzije u mm max. Duljina I Dubina t (1100) (1720) 720 720 720 Masa m (s priborom) u kg « 3 0 - 5 0 kg * 4 0 - 6 0 kg * 5 0 - 8 0 kg

. .. , ,. Posuda za gorivo od najlona (pohamid), pogled sa strane

Skupina Dosuda za gorivo od naj. , , L ona "T (velicina skuPine m a x ' 5 posuda)

1100 1650 2150

(^9)

Dimenzije posuda za gorivo (skupine posuda) od sintetičnih materijala
Dimenzije u mm (minimalno) Vanjski Debljina lima Duljina promjer 1-struka s 2-strukon I stijenka stij (svaka) di 1000 1250 1600 1600 1600 1600 2000 2000 2000 2500 2500 2500 1510 2740 2820 3740 5350 8570 6969 8540 10120 8800 10800 12800 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4(5) 4 4 Težina u ka od 1,2 B A/C 700 930 1250 1850 2400 2850 3400 4400 5300 6300 790 980 1300 1900 2450 2900 3450 4450 5350 6350

Volumen Vum minimalno 1 3 5 7 10 16 20 25 30 40 50

Svijetla širina 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600

1,1 Jednostijeni 265 325 700 885 1200 1800 2300 2750 3300 4200 5100 6100

©

Spremnik za loživo ulje, pogled sa strane

Spremnik za loživo ulje, pogled sprijeda

60

Težina u kg od 1,3 A 1,7 2,8 3,8 1250 1600 1600 1600 2000 1600 1600 1600 2000 2000 2000 2500 40 50 60 2500 2500 2900 2500 2900 1590 1670 2130 2820 2220 3740 5350 8570 6960 8540 10120 6665 8800 10800 8400 12800 9585 5 5 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 9 7 9 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 500 500 500 500 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600 600 600 600 700 885 1250 1800 2300 2750 3300 4200 5100 6100 2,1 B 2.2 B

_
745 930 1250 1950 2350 2800 3350 4250 5150 6150 -

935 1250 1850 2350 2800 3350 4250 6150 6900

390 390 600 740 930 -

Spremnik — Kontrolna letva

5 6 7 10 16 20 25 30

(T)

Spremnik u kadi

^g^

Predgotovljena betonska zaštitna kada za spremnike

Dimenzije cilindričnih spremnika za ulje (posude) ->

©

108

SKLADIŠTENJE TEKUĆIH GORIVA->QP
60

h

-10

(T)

Spremnici za loživo ulje u prostorijama %
R a z m a k ograničen

Polijevanje spremnika Razmak

Prihvatni prostori moraju u slučaju istjecanja uskladištene tekućine spriječiti njeno razlijevanje u okolinu. Moraju biti u stanju prihvatiti najmanje 1/10 obujma svih spremnika, ili najmanje cijeli obujam najvećega spremnika u prostoriji. Spremnici u prostorijama: prihvatni prostor zahtijeva se ako je obujam spremnika veći od 450 litara. To nije potrebno ako su spremnici od čelika s dvostrukim stijenkama, do obujma od 100000 litara ako postoji uređaj za signalizaciju izlijevanja, ili pojačanja od sintetike armirane staklenim vlaknima, ili kod metalnih spremnika s unutarnjom oblogom od sintetike, sve uz dozvolu nadležnih službi. Prihvatni prostori moraju biti od negorivog, vatrostalnog materijala dovoljne čvrstoće, nepropusni i stabilni, te ne smiju sadržavati nikakve slivnike. Razmak spremnika od zida s dvije strane pristupačnog najmanje je 40 cm, inače je 25 cm, najmanje 10 cm od poda i 60 cm od stropa -» 0 Klase opasnosti: A Plamište ispod 100°C AI Plamište ispod 21 °C AII Plamište od 21°do 55°C A III Plamište von 55° do 100°C B Plamište ispod 21 °C pri 15°C topivo u vodi. Nadzemni spremnici na terenu: prihvatni prostori potrebni su iznad 1000 litara obujma; sve ostalo kao za spremnike u prostorijama. Prihvatni se prostori mogu i oblikovati nasipima. Za spremnike iznad 100 m 3 mora biti razmak do nasipa, zida ili kružnog omotača najmanje 1,5 m. Kod uspravnih cilindričnih spremnika do 2000 m 3 obujma i četverokutnih prihvatnih prostora može se taj razmak reducirati na 1 m. Treba predvidjeti uređaje za odvod vode, ali mora postojati mogućnost njihova zatvaranja. Ako voda može otjecati gravitacijom, treba ugraditi separatore. Nadzemni dijelovi postrojenja moraju biti osigurani od naleta vozila. Najmanji razmak susjednih objekata obujma 500 m 3 jest 3 m; s porastom obujma razmak se povećava, do 8 m za 2000 m 3 . Zbog mogućega požara moraju postojati prilazne prometnice za vatrogasna vozila i opremu -» (§)- (3). Podzemni (ukopani) spremnici: najmanji razmak spremnika od granica 0,4 m, od zgrada 1 m. Spremnike treba usidriti zbog uzgona podzemne vode na prazni spremnik. Nasip iznad spremnika najmanje 0,3 m, najviše 1 m. Ulazni otvori 0 60 cm, iznad svakog zatvoreno okno bez slivnika, najmanje širine 1 m, odnosno 0,2 m šire od otvora slivnika. Ako okno leži na prometnoj površini, mora poklopac biti ispitan na teret od 100kN. Priključna mjesta za punjenje moraju odobriti nadležna tijela ako se radi o zapaljivim tekućinama klase A I, AII ili B. Takva mjesta moraju biti pristupačna za vozila bez manevriranja i osigurana od udara vozila. Tlo mora biti nepropusno, sa zastorom od bitumena, betona, ili tarac sa zalivenim reškama. Odvodi moraju imati separatore. Potrebni su preljevni ventili i uređaji za pražnjenje i ispiranje dostavnih vozila. Spremnici za opskrbu cestovnih vozila, plovila i zrakoplova tekućim gorivima klase A III, npr. loživo ulje i dieselsko gorivo, ne smiju se skladištiti zajedno sonima klaseAl, A l i ili B. Manipulativna područja površina i separatora ne smiju se preklapati. -» @ Svi spremnici moraju biti opremljeni: uređajima za ventiliranje i odzračivanje, s otvorima najmanje 50 cm iznad terena, i zaštićeni od kišnice; uređajima za kontrolu visine punjenja; ulaznim otvorima promjera najmanje 600 mm ili otvorima za vizualnu kontrolu promjera najmanje 120 mm. Osiguranje od groma i elektrostatičkog naboja. Otpornost protiv plamena, te korozije izvana i iznutra, vatrogasni aparati odgovarajućih tipova. Spremnici za dieselsko gorivo ili loživo ulje EL, kojima je obujam veći od 1000 litara imaju automatski uređaj za prekid punjenja preko granične visine i preljevni ventil.

A I Spremnik podzemni

EristupnLpi
10 20 m
Zaštitni pojas p r e m a T R b F 1 1 0 . br. 7 . 8 4 Slobodna površina prema T F b F 2 1 0 br. 4 . 6 1

(?)

Malo skladište tekućih goriva

(J)

Postrojenje za opskrbu gorivom

109

Proizvodnja struje _

Proizvodnja pare f I Proširenje " 1

r-n r i i ! i !

TERMOELEKTRANA
I I I I

D O

Tehnološka para

V

Pomoćna postrojenja ^

Termoelektrana s v r t l o ž n i m s l o j e v i t i m i z g a r a n j e m Svojstvo je termoelektrana pouzdana i ekološki povoljna proizvodnja struje, pare ili vruće vode. U termoelektranama na ugljen, osim tehnika izgaranja prašine, izgaranja na roštilju itd., probila se 80-tih godina i tehnika vrtložnog slojevitog izgaranja. Razvijeni su različiti koncepti i izvedbe, od stacionarnih do cirkulacijskih. Zbog sve zahtjevnije zaštite okoliša, razvoj ide u smjeru cirkulacijskog vrtložnog slojevitog izgaranja. Daljnji se razvoj očekuje od današnjeg atmosferskog prema visokotlačnom vrtložnom sloju. - » ( T ) shematski prikazuje osnovne elemente postrojenja i najvažnije tokove materijala. Jedan od osnovnih elemenata je pogon za proizvodnju pare, koji se sastoji od kotlovnice s više kotlova, bunkera i manjih spremišta za ugljen, pomoćnih postrojenja - električnih filtara, usisnih ventilatora i dimnjaka. Drugi kompleks jest pogon za proizvodnju struje koji sadrži zgradu s turbinama i razvodnikom pare, rasklopnu stanicu s transformatorima, distribuciju struje, elektrotehniku te mjerne i regulacijske uređaje. Nadzor svih sustava i upravljanje njima provodi se iz središnje upravljačke prostorije. Osnovni tokovi materijala su: a) ulazni tokovi kao što su ugljen, loživo ulje ili plin, vapno, pijesak i kondenzat, b) izlazni tokovi - struja, procesna para, pepeo i dimni plinovi, c) interni tokovi kao npr. voda za hlađenje.

Ugljen Vapno1 ulje/plin PijesahT Grnbt Kondenzat P®**80

•+JL


Fini pepeo

3

Shema dispozicije termoelektrane
Grijaće površine Pama turbina [ G ) Generator lehnoktška para

*
Fini pepeo

Priprema i skladištenje krutih i tekućih materijala obavlja se centralno u pomoćnim postrojenjima, odakle se opskrbljuju pojedini potrošači u sklopu termoelektrane. - » © j e shema funkcioniranja termoelektrane s vrtložnim slojevitim izgaranjem i pretvorbom snage u toplinu. Takav se postupak zbiva u industrijskim energetskim postrojenjima i toplanama. Ugljen se kao gorivo mehaničkim transportnim trakama dovodi na vrući pepeo, koji je na povratnom putu, i tako dospijeva u donji dio ložišta; ako se raspolaže suhim vrstama ugljena, prednost se daje pneumatskom ubacivanju izravno u ložište. Pri temperaturama između 800°C i 900°C dolazi do potpunog izgaranja. Potrebni zrak usisava se iz kotlovnice ili izvana, grije u predgrijaču i tlačnim ventilatorom uvodi u ložište kroz sapnice u podu ložišta kao primarni zrak, te kroz bočne otvore na više razina kao sekundarni zrak. Pri izgaranju nastaju vrući dimni plinovi; pepeo koji se nalazi u ložištu intenzivnim vrtloženjem preuzima dio topline izgaranja, dimni ga plinovi povlače sa sobom pa se tako toplina prenosi na grijaće površine u ložištu, sve do ulaska u ciklon. U ciklonu se iz mješavine dimnih plinova i pepela najveći dio krutih čestica izdvaja i povratnim tokom pepela vraća se u ložište - tako se postiže cirkulacija krutih tvari. Vrući se dimni plinovi hlade na sekundarnim grijaćim površinama; ovisno 0 temperaturi stvara se pregrijana para visokog i srednjeg tlaka, te zagrijan kondenzat i zrak potreban za izgaranje. Dimni se plinovi pri temperaturi otprilike 140°C u elektro - ili mrežastim filtrima oslobađaju sitnih čestica i usisnim ventilatorima upućuju u pojedinačne dimnjake ili u jedan zajednički. Kako bi se spriječila emisija sumpora, u odgovarajućim se količinama u ložište ubacuje vapno. Pri prvom punjenju i dopunjavanju cirkulirajućih krutih tvari dodaje se, između ostalog, i pijesak. Proizvedena para visokog tlaka u parnoj se turbini djelomično i nakon ponovnog pregrijavanja kao para srednjeg tlaka dovodi u stanje procesne pare; njena se energija u turbini pretvara u snagu, a ona se u generatoru pretvara u struju. Procesna se para upotrebljava za proizvodnju vruće vode, razne postupke sušenja ili kemijske procese. Para uglavnom daje toplinu kondenzacijom. Kondenzat se, ako treba, pročišćava i vraća u kotao. - > (3) je presjek, a - > (4) tlocrt termoelektrane s dimenzijama osnovnih dijelova. Te dimenzije vrijede za industrijsko energetsko postrojenje srednje veličine, koje proizvodi 200 t/sat pare u svakom od tri kotla, s mogućnošću proširenja za još jedan kotao. Novi pogoni moraju se u postojeće energetske komplekse integrirati uglav n o m u fazama. Pri projektiranju novih objekata treba predvidjeti mogućnost proširenja, ali tako da se time ne prekida kontinuirani rad postojećeg postrojenja; za to unaprijed treba osigurati potrebne površine.

Funkcionalna shema termoelektrane sa sustavom

Poprečni presjek ->• (4) tlocrt termoelektrane

¡1

5

r<
* 1

r-

-v-r.-"

* u

®

Proširenje

Tlocrt termoelektrane s vrtložnim zagrijavanjem

10

v

Instalirana snaga

Pj nst

HIDROELEKTRANE ->Q0
Način građenja, oblikovanje i veličina strojarnice hidroelektrana ovise o prirodnim okolnostima i tipu, obliku kućišta, položaju osovine i broju

P[kW]

strojeva. Što je stroj manji, manji j e i njegov utjecaj na građevinski dio.
V I Prosječno opterećenje.

5 0 % -|

Prateća

Oe p ro 0[?terećen)eTm, f n vt

T

:

1

Tipovi turbina
8 7 6 0 h/a

Područje primjene Velika visina pada (do 1820 m), mali protoci, više sapunice kod velikih protoka Srednje visine pada (između 670 i 50 m) uz velike protoke Vrlo promjenljivi veliki protoci i male visine pada (najviše 70 m) Za snage do najviše 800 kW pri vrlo p r o m j e n j i v i m visinama pada i protocima

Pelton - turbina
1) t a k o đ e r i r e v e r z i b i l n a h i d r o e l e k t r a n a 2) visokotlačna protočna hidroelektrana (bez akumulacije)

Francis - turbina Kaplan - turbina Protočna (Ossberger) turbina

(T)

Dijagram opterećenja mreže i tipovi hidroelektrana

Tip turbine j e karakteriziran specifičnim b r o j e m okretaja. P u m p e reverzibilnih hidroelektrana, koje v i š k o m struje stvaraju zalihe 1 Akumulac. jezero 2 Ulazna građevina 3 Tlačni cjevovod 4 Okno zatvarača 5 Uzvod. razdj. vod 6 Komore zatvarača 7 Pogonska zgrada \v.v. (strojarnica) •>>;•; 8 Nizvodni razdj. vod '•» 9 Odvod 10 Ulazna građevina Uzvodni dio Duljina pogonskog cjevovoda" Hidroelektrana s visoko smještenom akumulacijom i dugim dovodom Nizvodni dio hidroenergije, j e s u centrifugalne p u m p e i o d g o v a r a j u Francisovim turbinama, ali m o g u biti stupnjevite a k o treba svladati velike visine dizanja v o d e . P u m p n e turbine su reverzibilni strojevi za p u m p a n j e i p o g o n turbine. Kućište: Francisovim i Kaplanovim turbinama obično se v o d a dovodi kroz spiralno kućište; kad su manje s n a g e i visine pada vode, m o ž e s e voda dovoditi iz okna. Z a Kaplanove turbine male i srednje s n a g e prihv a ć e n a j e cijevna turbina kod koje j e turbinsko kolo slično b r o d s k o m propeleru i smješteno u cijevi. Kod Peltonovih turbina kućište je s a m o zaštita od prskanja upotrijebljene vode. Položaj o s o v i n e stroja: vertikalan, horizontalan, a kod cijevnih turbina uobičajen j e i kosi položaj. B r o j strojeva: učinak postrojenja se o p t i m i r a n j e m broja dijeli na stroj e v e j e d n a k e veličine. Svaki strojni k o m p l e t s m j e š t e n j e u s v o m bloku čije dimenzije n e p o s r e d n o ovise o tipu i p r o m j e r u turbinskog kola (5), (7), Z a visinu građevinskih troškova, kao i z a besprijekoran

rad p r e s u d a n j e ispravan visinske položaj turbine; o n ovisi o tipu turbine i nadmorskoj visini lokacije. Strojarnica se sastoji od strojnih blokova, tlocrtno približno j e d n a k o velikog bloka z a m o n t a ž u i pratećih prostorija koje treba uz najmanje m o g u ć e t r o š k o v e i duljine komunikacija smjestiti o k o navedenih blokova. Način građenja strojarnice: veličina i oblikovanje prostora iznad stroTlocrt Niskotlačna hidroelektrana sa spiralnom turbinom s vertikalnom osovinom, nadzemna gradnja j e v a slijedi dvije tendencije (izuzetak s u p o d z e m n a postrojenja): kola s m o s t n o m dizalicom, d i m e n z i o n i r a n o m z a prijenos i najvećih dijelova strojeva (tip zatvorene visokogradnje) [Main, Weser]; druga j e m o g u ć nost izgradnja na o t v o r e n o m prostoru, pri č e m u s e najveći dijelovi stroj e v a spuštaju ili dižu kroz m o n t a ž n e otvore e k s t r e m n o nisko smještenog krova strojarnice p o m o ć u portalne dizalice (ili pokretne dizalice) [Inn, Mosel, Saar], D u b o k o postavljanje strojeva - javlja se kod visokotlačnih i reverzibilnih hidroelektrana - tendira p r e m a zatrpavanju nasipnim materijalom (horizontalni strojevi) ili g r a đ e n j u u o k n i m a (vertikalni strojevi). Kod p o d z e m n i h hidroelektrana postavljaju s e strojevi u podz e m n u prostoriju, izvedenu rudarskim m e t o d a m a , po m o g u ć n o s t i u čvrstoj stijeni i s m a l o m količinom konstrukcijskog betona.

^Jj

Strojarnica s nagnutom cijevnom turbinom i ledobranom

©

Hidroelektrana s vertikalnom Kaplan-turbinom, nadzemna gradnja

Pogonska zgrada

03Om 'I Pogonska zgrada sa slobodno stojećom strojarnicom

P o d z e m n i prostor F = 6 7 0 m 2

©

Pogonska zgrada pokrivena nasipom

Hidroelektrana u oknu

(9)

Podzemna hidroelektrana

111

SOLARNA ARHITEKTURA
Ekonomska razmatranja zapravo su potaknula projektante i investitore da potraže alternativnu energiju prema uobičajenim izvorima fosilne energije. Danas se tome pridružuje jednako važna nužnost zaštite okoliša. Energetski ispravnim građenjem može se potreba energije stambene zgrade smanjiti za približno 50% u usporedbi s konvencionalnom izgradnjom. Energetska bilanca zgrada Dobici energije: izvor energije svakoj je zgradi besplatno na raspolaganju. U našem je klimatskom području Sunčevo zračenje ipak toliko slabo da je za grijanje prostorija, pripravljanje tople vode, rasvjetu i pogon kućanskih uređaja potrebna dodatna energija. Gubici energije: najveći gubici energije iz zgrade nastaju gubitkom topline kroz prozore, zidove, stropove i krovove. Razmatranja o energetski ispravnom građenju Potrebna energija za stambenu zgradu može se znatno smanjiti na tri osnovna načina: 1. smanjenjem gubitaka topline, 2. povećanjem korištenja energije Sunčevog zračenja, 3. promišljenim ponašanjem korisnika u svrhu poboljšanja energetske bilance. Osnova za smanjenje gubitaka topline iz zgrade može se dobiti već pri izboru lokacije zgrade. Unutar malog područja neke regije već postoje različiti uvjeti, npr. visinskim položajem zemljišta mijenjaju se prilike vjetra i temperature. Relativno povoljni mikroklimatski uvjeti postoje na južno orijentiranim padinama ako je zemljište na njenoj gornjoj trećini, ali ispod sljemena. Važnu ulogu pri energetski ispravnom građenju ima i oblik zgrade. Fasade zgrade u izravnoj su vezi s vanjskom klimom i predaju vrijednu energiju okolnom zraku. Projektom zgrade treba dati što manju površinu fasada u odnosu na ukupno izgrađeni obujam zgrade. Treba težiti obliku kocke, a idealni je primjer polukugla. Ove teoretske postavke vrijede samo za slobodnostojeće jednoobiteljske kuće.

Hi3«)-i400t;;:;Xf-:-Hi5(X>-i600| MM1400-1500|

11600-1700 ^^^1800-1900

"~"]1700-1800 Prosječan broj sati osunčanja godišnje

©

Sunčane zrake / trajanje osunčanja « = 30

/f đ
./V"
l y i/

\ N

a = 45

N

sV S •-V

x

90

a

= 60

\

%

a = 90

\

V \ NN

Slječan Veljača

Ožujak Travanj

Sviban

Lipanj

Srpanj

Kolov.

Rujan

Listop.

Studen Prosin. Gubici Sunčevog zračenja na ulasku u kuću (primjer)

©

Djelotvorno globalno zračenje pri različitom nagibu a kolektora (prosječne vrijednosti za Njemačku prema mjerenim podacima njemačke meteorološke službe)

Kut upada Sunčevih zraka p (visina Sunca za geografsku širinu 50° sjeverno

(5) W

Svaki pojedini utjecajni faktor treba pažljivo ispitati kako bi se gubici pažljivo ispitati kako bi se gubici Sunčevog zračenja smanjili koliko je moguće

/g\ W

0 v j s n o s t ko|jčine zračenja na neku po vršinu

o kutu upada zraka

•of

\\>

l !
(4)

f

f

I

!

U

I

I

I

|

Godišnji tijek optimalnog nagiba a za Njemačku

©

Oba utjecaja djeluju istovremeno na dvije veličine, promjenu visine i promjenu kuta azimuta

112

Južno orijentirane površine u nagibu 55° do 65° omogućuju najveće iskorištenje Sunčeve energije tijekom hladnih zimskih mjeseci

SOLARNA ARHITEKTURA

-> Q P
Organizacija tlocrta Kad je posrijedi pasivno korištenje Sunčeve energije, toplina se dobiva izravnim zračenjem i akumuliranjem u određenim dijelovima zgrade, npr. zidovima, podu. Iz toga proizlazi logična organizacija tlocrta. Stalno korištene stambene prostorije neka budu orijentirane prema jugu i opremljene velikim prozorima. Korisno je u području za stanovanje i boravak predvidjeti zastakljene prostorije. Za to postoje važni razlozi: 1. proširuje se stambena površina, 2. dobiva se Sunčeva energija, 3. stvara se termička tampon - zona. Manje korištene, hladnije i negrijane prostorije s malom potrebom dnevnog svjetla trebaju se orijentirati prema sjeveru. Te prostorije imaju funkciju tampona između toplog stambenog prostora i hladne vanjske klime. Korištenje Sunčeve energije Korištenje Sunčeve energije može biti aktivno i pasivno. Aktivno korištenje Sunčeve energije znači primjenu tehničkih uređaja, npr. sunčanih kolektora, cijevnih vodova, sabirnih posuda, pumpi itd. za prijenos Sunčeve energije. Za investiciju i održavanje takvog sustava potrebno je mnogo novca. Taj se novac može vratiti samo uštedom troškova energije. U jednoobiteljskim zgradama takvi sustavi nisu ekonomični. Pasivno korištenje Sunčeve energije - znači upotrebu određenih dijelova građevine za akumuliranje topline, npr. zidova, stropova, staklene strukture. Korisni učinak ovog sustava ovisi o određenim čimbenicima, a to su: 1. klimatske okolnosti: srednja mjesečna temperatura, geometrija osunčanja odnosno Sunčevog zračenja, trajanje osunčanja, zračenje energije; 2. način korištenja Sunčeve energije: neposredno korištenje, posredno korištenje; 3. izbor gradiva: sposobnost površinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline.

Južno orijentirane površine u nagibu od 30° do 60° daju suprotno gornjem dobro iskorištenje energije tijekom prijelaznih razdoblja (to su mjerodavna godišnja doba za optimiziranje osunčanja kuće) Južno orijentirane površine u nagibu 0° do 30° su tipične za korištenje ljetnog Sunca (npr. za kolekotre za grijanje vode za kućanstvo). One su najprikladnije za skupljanje energije difuznog zračenja.

©

Iskorištenje Sunčeve energije ovisno o nagibu

ft

¿t)

Kombinacija različito nagnutih kolektora \ „.»"»i""«,, 1

V
¿A 50% l

f™ ,

1

®

Blago nagnute i kose plohe su prikladne za prikupljanje difuznog zračenja

®

Nasuprot tome vertikalni prozori primaju pri pokrivenom nebu samo do 50% difuznog zračenja

©

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam direktnog zračenja (nebo bez oblaka)

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam difuznog zračenja (oblačno nebo)

A
(7)

J

Gubici topline i rezlike temperature ovisno o položaju na terenu

©

Direktno korištenje Sunčeve energije kroz zastakljenu površinu

©

Indirektno korištenje Sunčeve energije kroz Trombe-zid

Polovica kocke sa 4 kompaktne jedinice (fT)

1 Razdvojenog ^ Naslagano

®

Optimiranje površine. Gubitak topline opada proprcionalno redukciji površine

Zimski dan. Upadajuće Sunčevo zračenje grije zrak između stakla i Trombe-zida. Otvorenim gornjim i donjim zaklopnicima zrak se u prostoriji kreće i grije.

Zimska noć. Zagrijani zid djeluje u prostoriji kao grijaće tijelo. Zrak između vanjskog ostakljenja i Trombe-zida pri zatvorenim zaklopnicima smanjuje gubitke topline.

113

SOLARNA ARHITEKTURA

Istok

Staklenik: Suptropska vegetacija, prosječna relativna vlažnost zraka 40 - 65%, visok sadržaj kisika, mogućnost upotrebe oko 300 dana u godini

Veliki ventilacijski otvori su važan preduvjet za regulaciju klime u stakleniku tijekom ljetnih mjeseci

©

Uređaj za zaštitu od Sunca postavljeni izvana su učinkoviti jer Sunčevo zračenje ne dopire u prostoriju, ali nisu trajni jer su izloženi vjetru i nevremenu

©

Dogradnje s vanjske strane: zimi osunčane što je više moguće. Nedostatak je eventualno zasjenjenje od susjednih objekata

®

Ljeti zasjeniti koliko je moguće. Lisnatim drvećem, grmljem i slično postiže se ciljana klimatizacija

(5)

Gradska sunčana kuća. Zimski vrtovi za dvije etaže

Arh.. Planungsteam LOG

Otvoreni kamin

(6)

Mogućnost dogradnje ostakljenih dijelova zgrade pri postojećim objektima

©
1 2 3 4

Obiteljska kuća sa staklenikom Arh. Bela Bambek, Aichwald

Funkcija hipokaustičnog zabatnog grijanja

®-®
Dnevni boravak Blagovaonica Staklenik Ulaz 5 Gosti 9 Spavaća soba 13 Gosti 6 Kućna radion. 10 Garderoba 14 Dječja soba 7 Kuhinja 11 Kupaonica 15 Balkon 8 Kamin 12 Ostava

m e t o

M
(If) Tlocrt prizemlja Arh. Berndt (lÖ) Tlocrt kata (li) Presjek - » ® @ Tlocrti 1 Hodnik 2 Kućna tehnika 3 Ostava 4 Podrum 5 Vlažni podrum 6 Dvojna garaža 7 Vjetrobran 8 Predsoblje 9 Dnevni boravak 10 Blagovaonica 11 Kuhinja 12 Prostorija za domaćinstvo 13 Djeca 14 Zimski vrt 15 Akumulacijska površina 16 Spavaonica 17 Balkon Prizemlje

®

Kat

Arh.. Planungsteam LOG

114

SOLARNA ENERGIJA
U kućanstvu treba po osobi oko 1,5 m 2 površine kolektora i oko 100 litara volumena spremnika za vodu - » ® . Jednoobiteljsko kućanstvo sa 4 člana treba za pripremu tople vode kolektor od 30 cijevi sa 3 m 2 površine apsorbera. Kolektor ovisno o osunčanju prikuplja 8,5 - 1 4 , 0 kWh na dan. To je dovoljno da zagrije 200 - 280 litara vode -> © . Svaka solarna instalacija zahtijeva za sada i sustav za grijanje, jer se izravno Sunčevom energijom u dogledno vrijeme ne može grijati.

10 80 90100 Trad. kuća Trad. kuća Niskoener1982 1995 getska kuća Potrebna toplinska energija za toplu i pitku vodu obiteljske stambene zgrade
Zgrada Zgrada - - Zgrada ™ Zgrada s s s s

150

min. termoizolacijom flSOVV/m2) poboljš. termoizolacijom (13QWnf) dobrom termoizolacijom (150W/rrf) vrlo dobrom termoizolacijom (70 W/rrf)

©

Potrošnja energije u domaćinstvu Topla voda 88 litara Hladna voda 28 litara

© P o t r e b a topline i potrošnja goriva u stambenim zgradama ovisno o termoizolaciji Kut nagiba kolektora^

Higijena tijela Pranje, rublje Pranje posuđa Ostalo čišćenje Ukupno

©

53 18 10 7 88

litre litara litara litara litara

Toaleta 201 Piće, kuhanje 4 I Pranje automobila Vrt _4J Ukupno 28 I

Sunčeva energija može se doW / / / / / / / / / / / / / / y > bivati aktivno i pasivno. % Nagib 100 Aktivno dobivanje Sunčeve energije: primjena tehničkih uređaja, npr. sunčani kolektori, cijevni vodovi, sabirni spremnici, pumpe itd. za prijenos Sunčeve energije.
0 ) 20 40 60 Kut nagiba kolektora Apsorber 1
¡ Upravljački

Potrošnja vode u domaćinstvu

Kuća Kolektor

n n
130°-138°

Pasivno dobivanje Sunčeve energije: primjena određenih dijelova građevine za akumuliranje topline, npr. zidovi, stropovi, staklene strukture: korisni učinak tog sustava ovisi o različitim faktorima: 1. klimatske okolnosti - srednja mjesečna temperatura, geometrija osunčanja odnosno Sunčevog zračenja, trajanje osunčanja, zračenje energije; 2. način korištenja Sunčeve energije - neposredno korištenje, posredno korištenje; 3. izbor gradiva - sposobnost površinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline. Različite tehnologije: 1. Solarna termija: termičko korištenje solarne energije služi se kolektorima. Pojam kolektor znači prikupljanje ili "hvatanje". Solarna termija služi za grijanje vode.

\45°-53° Korištenje sučevog zračenja
^ 1 = kolektor J(-\ 2 = dovod i odvod !s " \ O j 3 = osigur. s o l a m o g postroj. m . 4 = regulator

(s)

Polumjer osunčanja zimi

Apsorber za bazen Cijev izmjenjivača topline Kondenzator Tekućina za prijenos topline •Termo izolacija

^

J

\ ^ '//
V. •

A

Presjek termičke cijevi S ^j)

J //

//

Vakuum - cijevni kolektori Standardna solarna tehika => Niska temperatura potrošne tople vode Grijanje bazena - prostorija Niska temperatura za grijanje prostorija

Termičko iskorištenje solarne energije

^
=>
r

CI'
Pasivna solarna energija iOO

LEn
>

2. Solarna struja: fotovoltaža (PV) neposredna je pretvorba Sunčevog zračenja u istosmjernu električnu struju uz pomoć solarnih ćelija.

Koncentrirani solarni kolektori
P a r a visoke temperature z a tehnološku energiju i električnu energiju

Fotoelektrično iskorištenje solarne energije

<¿á
Solarne ćelije

=>

Električna energija

©

Solarno postrojenje za potrošnu vodu

Solarne tehnike (shematski prikaz)

115

HLADNJAČE

C ä

DIN 4701, 4 7 1 0 Q p Kad je riječ o novogradnjama i prvoj ugradnji, zamjeni ili obnovi vanjskih dijelova postojećih zgrada, ne smiju se prekoračiti granične vrijednosti prolaza topline iz tablice -» @ (maksimalni koeficijenti toplinske provodljivosti). Treba se držati propisanih debljina termoizolacije. Ako se stropovi ispod neizgrađenih tavana i ispod stropova prostorija koje iznad ili ispod graniče s otvorenim prostorom obnavljaju tako da se: a) krovna obloga (uključivši oplatu) zamjenjuje neposredno ispod krovne obloge, b) oblaže pločama ili pločastim građevnim elementima koji nisu neposredno prigrađeni, vezani žbukom ili lijepljeni, ili c) ugrađuju slojevi termoizolacije, vrijede zahtjevi prema -» @ redak 3. Jačine vjetra Brzina u m/s

1-10 Enscheds K Osnabrück

i Frankfurt ad 0.

; f l \ w ü b e r W""" Ü T *lsipzig\Meissen) v t-n Jf . / »Gera Dresden 7Fulda4 , QhV ^ • > »Plauen

r

»Eger
Bayreuth (.

Saarbrücken Karlsruhe/« Strossburg

• Nürnberg W über 600m ü.NN
Izotermička karta najnižeg dvodnevnog prosjeka temperature Passau z r a k a u ° C ( 1 0 puta u 2 0 godina), razdoblje 1 9 5 1 . - 1 9 7 0 . Sastavila '.^•Salzburg njemačka meteoroloured Offenbach/Main

©
Smjer \vjetra Mjesec^^ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje [2) 3,8 5,1 5,5 5,3 4,7 4,9 5,3 4,5 4,5 4,4 4,8 5,1 4,9 3,8 4,4 4,4 4,1 4,4 4,4 3,7 3,3 3,2 3,1 4,0 4,1 4,0 4,3 3,8 5,0 4,4 4,3 3,7 3,0 3,4 3,0 2,8 3,7 4,0 3,9 4,2 3,9 3,5 3,9 3,6 3,2 2,9 3,4 3,1 3,0 4,0 3,6 3,6 3,9 4,5 3,5 4,2 3,5 3,3 3,4 3,5 3,7 3,1 4,0 4,9 4,0 5,4 6,4 6,6 6,6 5,7 4,7 5,3 5,3 5,3 5,9 7,7 7,1 6,1 S SI

£? Berchtesgaden š k a s l u ž b a , c e n t r a l n i

0 tišina 1 tihi propuh 2 laki vjetar 3 slabi vjetar 4 umjereni vjetar 5 svježi vjetar 6 jaki vjetar

0 1-2 2-4 4-6 6-8 8-10 10-12

7 vihor 8 olujni vjetar 9 oluja 10 jaka oluja 11 orkanska oluja 12 orkan

12-14 14-17 17-20 20-24 24-30 preko 30

I

JI

J

JZ

Z

SZ

Prosjek Prosjek bez tišine s tišinom vjetra vjetra 4,6 5,2 5,2 5,8 4,9 4,8 6,3 4,4 4,6 4,7 6,7 5,9 5,2 4,6 5,2 5,2 5,8 4,9 4,8 5,3 4,4 4,6 4,7 6,7 5,9 5,2

6,9 6,8 7,0 6,9 6,2 5,5 6,3 6,3 5,7 7,0 8,4 8,1 6,8

6,3 6,7 7,0 7,7 6,3 6,4 7,0 7,0 6,4 6,4 9,1 8,3 6,8

Prosječne brzine vjetra u m/s; zračna luka Frankfurt/Main Smjer \vjetra S SI I

JI
1,3 1,6 1,0 1,5 1,8 1,7 1,7 1,8 1,4 1,6 1,2 1,2 1,6

J

JZ

Z

SZ

Mjesec\ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje (3) 1,8 2,9 3,3 3,9 3,1 3,2 3,0 3,0 2,9 2,6 2,1 2,6 3,1 2,3 2,6 3,1 3,7 2,5 2,6 2,6 2,6 2,5 2,3 1,5 2,1 2,6 2,1 1,9 2,1 1,9 2,2 1,7 1,7 2,0 1,6 2,1 1,3 1,7 1,9 2,7 3,1 2,8 3,4 3,0 2,3 2,8 2,6 3,4 3,0 3,4 3,8 3,1 3,5 4,9 4,2 5,1 4,2 3,7 3,8 3,7 4,1 4,0 4,6 5,4 4,3 4,0 4,4 4,6 4,9 4,8 4,5 4,4 4,2 4,2 4,4 5,1 6,1 4,7 3,6 3,6 3,4 4,0 3,3 3,6 3,2 3,6 3,4 3,4 3,6 5,0 3,6

Prosjek Prosjek bez tišine s tišinom vjetra vjetra 2,5 3,3 3,2 3,9 3,3 3,1 3,2 2,9 3,1 3,0 3,7 4,0 3,3 2,5 3,2 3,2 3,9 3,3 3,0 3,2 2,9 3,0 3,6 3,6 4,0 3,2

Rashladne prostori Pri određivanju potrebne hladnoće za hlađenje prostorija treba uzeti u obzir činjenicu da različita roba zahtijeva određenu temperaturu, vlažnost, izmjenu zraka, trajanje hlađenja odnosno smrzavanja, način skladištenja itd. -» s. 115 Q . Nadalje treba voditi računa o specifičnoj toplini robe, klimi, obilježjima građevine, položaju, toplini od rasvjete i prometu unutar hlađenog prostora. Proračun potrebne hladnoće obuhvaća: 1. rashlađivanje robe koju treba hladiti odnosno zamrznuti (hlađenje do točke smrzavanja - smrzavanje - pothlađivanje) (Q = m cp At). Ako treba robu zamrznuti, mora se na točki smrzavanja oduzeti potrebna količina topline, pa je poslije toga specifična toplina robe manja. Smanjenje vlage iznosi oko 5%; 2. rashlađivanje i sušenje zraka koji struji; 3. dotjecanje topline kroz zidove, stropove, pod; 4. gubitke uslijed prometa (otvaranje vrata), osvjetljenja (prozori), topline od rasvjete, kao i rada pumpi i ventilatora; 5. kondenzaciju vodene pare iz zidova -» s. 123-130. Hlađenje mesa Svježe zaklano meso rashlađuje se u prostoru za prethodno hlađenje pri 280,15K do 281,15K i relativnoj vlažnosti od 85 do 90% tijekom 8 do 10 sati sa 303,15K na 288,15K, zatim u rashladnom prostoru na 275,15K do 281,15K pri relativnoj vlažnosti od 75% tijekom 28 do 30 sati. Hlađenje i skladištenje je odvojeno. Gubitak težine u 7 dana 4-5%. Danas se sve više primjenjuje brzo rashlađivanje u rashladnoj prostoriji bez prethlađenja, gdje se mesu temperatura od 303,15K pri klanju spušta na temperaturu skladištenja od 274,15K, pri izmjeni zraka od 60 do 80 ciklusa / sat i relativnoj vlažnosti od 90 do 95%.

Prosječne brzine vjetra u m/s; Bremerhaven Max. koeficijent prolaza topline W/(m2K)1> 0,60 Minim, zahtijevana debljina termoizolacije bez proračuna 2) 50 mm

Elementi građevine

Vanjski zidovi Prozori Stropovi ispod neizgrađenog tavanskog prostora i stropovi (uklj. kosi krov) koji ograničuju prostoriju prema gore ili dolje u odnosu na zrak izvana Podrumski stropovi i podne ploče, te zidovi i ploče koje graniče s negrijanim prostorijama
11 2)

Dvostruko ili izolacijsko ostakljenje 0,45 80 mm

0,70

40 mm Max. vrijeme skladištenja pri različitim temperaturama i postocima vlažnosti (0 K = 273,15°C) 4 8 12 16

Koeficijent p r o l a z a t o p l i n e m o ž e s e u s t a n o v i t i iz p o d a t a k a o s l o j e v i m a e l e m e n t a g r a đ e v i n e P o d a t a k o debljini o d n o s i s e n a provodljivost t o p l i n e X = 0 , 0 4 W / ( m K ) . A k o s e u g r a đ u j u m a t e r i jali d r u g a č i j i h k o e f i c i j e n a t a provodljivosti t r e b a d e b l j i n e t e r m o i z o l a c i j s k i h s l o j e v a o d g o v a r a j u ć e prilagoditi. U o b i č a j e n i m a t e r i j a l i o d m i n e r a l n e v u n e ili p j e n a s t e s i n t e t i k e m o g u s e r a č u n a t i s k o e f i c i j e n t o m provodljivosti o d 0 , 0 4 W / ( m K ) .

© O g r a n i č e n j e prolaza topline pri prvoj ugradnji, zamjeni i obnovi elemenata građevine

©

V r e m e n s k e jedinice

116

Roba za hlađenje

Temperatura K

Kretanje zraka M. = srednje St. = jako D. = u tami

Relativna Trajanje vlažnost skladištenja zraka u%

HLADNJAČE
HLAĐENJE I SMRZAVANJE MESA -» Q P Proces smrzavanja mijenja stanje i raspodjelu vode u mesu, ali se sastav mesa ne mijenja. Smrzavanje govedine je na 261,15K, svinjetine na 258,15K pri relativnoj vlazi od 90%. Vrijeme smrzavanja: ovčetina, teletina, svinjetina 2 do 4 dana; govedina - stražnja četvrtina 4 dana, prednja četvrtina 3 dana. Ispravno odmrzavanje 3 do 5 dana na 278,15 - 281,15K ponovno uspostavlja stanje svježeg mesa. U novije vrijeme - poglavito u Americi - postupak ubrzanog smrzavanja pri temperaturama od 248,15 do 243,15K i 120 - 1 5 0 izmjena zraka u satu. Prednosti: mali gubitak težine, meso postaje mekše, zamjenjuje se proces dozrijevanja, mali gubitak sokova, velika čvrstoća i održivost nakon otapanja. Trajanje uskladištenja ovisi o temperaturi u skladištu, npr. govedina se na temperaturi od 255,15K može držati 15 mjeseci, pri temperaturi 261,15K 4 mjeseca, pri 263,65K 3 mjeseca. Na kubični metar rashladnog prostora stane 400 do 500 kg ovčetine, 350 do 500 kg svinjetine, 400 do 500 kg govedine, uz normalnu visinu slaganja od 2,5m. Vrsta mesa Govedina Temperatura u skladištu °C -18 -12 - 9,5 -18 -10 - 9,5 -18 -10 -22 -18 -12 - 9,5 -35 -23 -18 -12 Vrijeme skladištenja (mjeseci) 15 4 3 12 2-4 1 51/2 4 do 18 4 do 10 2 preko 12 12 6 3

Pivovara Skladištenje piva Skladišta hmelja Meso Govedina Svinjetina Ovčetina i teletina Iznutrice Smrznuto meso Suho meso, kobasice Divljač i perad Divljač smrznuta Perad svježa Perad smrznuta Riba Ohlađena u ledu Smrznuta, masna riba Smrznuta, nemasna riba Soljena riba Jaja Jaja u hladnjači Maslac, mlijeko, sir Maslac, kratkotraj. sklad. Maslac, trajno skladišt. Sir, meki Skladište sira, Švicarska Povrće Cvjetača Grah, sušen Grašak u mahunama Krastavci, otv. skladištem Krumpir Kiseli kupus Šparoge Špinat Rajčice, zrele Luk Smrznuto povrće Voće Ananas Jabuka, prema sorti Naranče Banane Kruške Jagode Trešnje, ribiz Šljive Ogrozd Grožđe Limun Smrznuto voće i voćni soli Sušeno voće Biljke i cvijeće Jorgovan i đurđice Ruže Rezano cvijeće Krzna i vunena roba Čahure svilene bube, mrtve Krznena roba Vunena roba Kože Kruh, brašno i dr. Kruh, tjestenina Brašno Gotova peciva Skladište za čokoladu Žito, suho Vina i sokovi Rajnsko i mozelsko vino Bordo i burgundac Jabukovača, grožđ. mošt Rakije Razno Restoranske hladnjače Izložbene vitrine Skladište za dimljene proizvode (krzna) Konzervator jestivog leda Umjetno klizalište Led na umjet, klizalištu Mrtvačnica, pretinci Knjige u knjižnicama

274,15-274,65 M. 273,15-271,15 M. 272,65-273,65 M. 271,15-272,15 M. 274,15-272,15 M. 273,15-274,15 M. 258,15-255,15 D. 283,15-274,15 M. 265,15-263,15 272,15-273,65 258,15-255,15 M. M. M. D.

90 75 80-85 80-85 80-85 75-85 85-90 75-80 85-90 80-85 85-90

-

6 mjeseci 15 dana 15 dana 15 dana 3 dana 10 mjeseci 6 mjeseci 9 mjeseci 8 dana 4-10 mjes.

273,15-274,15 250,15-245,15 253,15 271,15 272,65-273,65

-

D. D. M. St.

100 90-95 90-95 85-95 75-85 pr. pakiranju 75-80 80-85 80-85 70 90 70-75 85-90 85 85-90
-

5-10 dana 8 mjeseci 12 mjeseci 10 mjeseci 8-10 mjes.

272,15-277,15 263,15-259,15 275,15-277,15 274,65-277,15 272,15-273,15 278,15-280,15 273,15 273,15-277,15 276,15-279,15 276,15 273,65-274,15 272,15-272,65 273,15-274,15 271,15-270,65 250,15-255,15 277,15 272,15-276,15 273,15-275,15 284,65 271,15-275,15 272,15-274,15 273,15-274,15 273,15-275,65 273,15-274,15 272,65-275,15 275,15-278,15 250,15-255,15 272,15-277,15 269,15-266,15 272,15-270,15 275,15 258,15-253,15 275,15-271,15 275,15-278,15 274,15-275,15 281,15-283,15 275,15-277,15 279,15-281,15 277,15-279,15 280,15 279,15-284,15 283,15-284,15 273,15-274,15 276,15 275,15 279,15-281,15 283,15-276,15 265,15-261,15 288,15 268,15 268,15 291,15-297,15

St. M. D. M. M. M.
-

do 6 tjedana 12 mjeseci 2-6 mjes. 4-12 mjes. 4 tjedna 9-12 mjes. 1-2 tjedna 1-2 tjedna 6-9 mjes. 6-9 mjes. 4 tjedna 8-10 dana 10-14 dana 6-8 mjes. 6-12 mjes. 2-4 tjed. 3-10 tjed. 1-2 mjes 3 tjedna 1-8 mjes. 2-3 tjed. 2-4 tjed. 5-6 tjed. 2-6 tjed. 3-6 mjes. 1-2 mjes. 6-12 mjes. 9-12 mjes.
-

M.
-

Svinjetina

M. St.
-

85-90 90 80-90 75-80
-

Svinjski but Kokoši

-

M. M. M. M. M. M. M. M. M. M.
-

85 90-95 85 85 90-95 90 90 85 85-90 80-85 80-85
-

Puran

(Í2)

Temperatura i trajanje skladištenja

70-75 80 90 85
-

M.
-

M.
-

-

90 80 95
-

Hlađenje ribe Svježa riba može se na ledu pri 272,15K i relativnoj vlazi od 90 do 100% održati svježom do 7 dana. Dulje vrijeme skladištenja postiže se upotrebom baktericidnog leda (kalcijev hipoklorit ili kaporit). Za dulje skladištenje potrebno je ubrzano smrzavati na 248,15 233,15K, po mogućnosti glazirati slatkom vodom da se spriječi pristup zraka i isušivanje. Sanduci za ribu 90x50x34 = oko 150kg. Hlađenje maslaca Rok skladištenja: pri temperaturi 265,15K 3 do 4 mjeseca, na 258,15 - 252,15K: 6 do 8 mjeseci, pri 252,15K i niže: 12 mjeseci. Relativna vlažnost zraka 85-90%. Posuda za maslac visine 600 mm, 0 350 do 450 mm, težina 50 do 60 kg. Hlađenje voća i povrća Važno: odmah prethladiti jer sniženje temperature na 281,15K dovodi do 50-postotnog usporenja dozrijevanja. Rok skladištenja: ovisi o svojstvima zraka (temperatura, relativna vlažnost, kretanje), vrste, zrelosti, sastava tla, gnojenja, klime, transporta, prethlađenja itd.

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

80-85
-

-

-

-

-

-

M. D.

55-65

©

Povoljni uvjeti skladištenja hlađene robe (273,15 K = 0°C)

117

HLADNJAČE
Hlađenje jaja Hlađena su jaja ona koja su uskladištena u prostoriju kojoj se umjetno temperatura održava ispod +8°C. Ona moraju biti označena kao "hlađena jaja". Pri izlazu iz hladnjače moraju se u prostoriji s klimatiziranim zrakom zagrijati ako je vanjska temperatura iznad 5°C viša od one u hladnjači, kako bi se spriječilo znojenje. Površina prostorije za zagrijavanje približno je 12% površine hladnjače. Vrijeme zagrijavanja za četvrtine sanduka je oko 10 sati, a za polovice i cijele sanduke 18 do 24 sata. Slaganje četvrtina kutija u prostoriji za zagrijavanje: oko 5000 do 6000 jaja (oko 400 kg bruto) na četvorni metar. Sanduci za 500 jaja dugi su 92 cm, široki 48 cm i visoki 18 cm; za 122 tuceta = 1440 komada 175 x 53 x 25 cm. Računa se 10-13 sanduka za po 30 tuceta na kubični metar rashladnog prostora; jaje teži 50-60 grama, pa u kubični metar prostora stane 180-220kg jaja. Za 10000 jaja treba neto 2,8 m 3 rashladnog prostora. 2 milijuna jaja = 15 vagona. Za izvoz treba jaja, obložena drvenom vunom, pakirati u sanduke u koje stane 1440 komada. Bruto težina 80-105kg; kod egipatskih jaja 70-87kg. Tara, tj. težina praznog sanduka i drvene vune iznosi 1618kg. 1 vagon sadrži 100 polueksport sanduka = 144000 jaja ili 400 izgubljenih sanduka po 360 komada. Njemački uobičajeni sanduci za 360 jaja dugački su 66cm, široki 31,6 cm i visoki 36,1 cm (tzv. izgubljeni sanduci). Središnja pregrada omogućuje rastavljanje sanduka u dva dijela. Ulošci su od kartona, a sanduci od suhe jelovine; borovina nije pogodna. Ako se 7 sanduka slaže jedan na drugi, stane na četvorni metar neto 10 11000 jaja. Suh zrak od 75% u nepropusnom pakiranju, kockaste kutije sa 360 komada u kartonskim pregradama. Ako su jaja izložena zraku, može relativna vlažnost iznositi 83-85%. Vlažnost se regulira rashlađivanjem ili zagrijavanjem zraka u tlačnom kanalu. Gubitak težine pri hladnom skladištenju u prvim je mjesecima veći nego kasnije. Nakon 7 mjeseci gubitak je 3 do 4,5%. Jaja se mogu konzervirati i u plinu od 88% C 0 2 i 12% N prema Lescarde-Everaertu. Autoklavi se pune plinom u prostoriji na 0°C. Tako se održava prirodno stanje jaja. Važna je jednolikost temperature i vlažnosti. Često se u hladnjače za jaja dodaje ozon. Tijekom skladištenja potrebna količina hladnoće po četvornom metru tlocrtne površine iznosi 3300-5000 kJ/dan; tijekom punjenja više. Jaja se skladište od travnja / svibnja do listopada / studenog. Hlađenje i smrzavanje divljači i peradi Visokoj divljači (jelen, srna, divlja svinja) treba prije smrzavanja odstraniti iznutrice, što za sitnu divljač (zec, kunić, pernata divljač) nije potrebno. Sva se divljač smrzava s krznom odnosno perjem. Pri smrzavanju divljač treba slobodno visjeti, a kad se skladišti treba je naslagati na podnu rešetku. Zrak pri smrzavanju intenzivno struji, a tijekom skladištenja to je strujanje slabo. Na četvorni metar površine poda i uz visinu slaganja od 3 m može se složiti oko 20 srna, 710 jelena ili 100 zečeva. Relativna je vlažnost pri -12°C oko 85%. Domaću perad ne treba smrzavati i skladištiti uz divljač jer zbog svog sadržaja masti treba niže temperature i ne podnosi miris divljači. Perad se hladi na 0°C i 80 do 85% relativne vlažnosti tako da visi na stalci ma, ili u ledenoj vodi oko 7 dana; skladišti se pri 0°C i 85% relativne vlažnosti. Smrzavanje je pri temperaturi otprilike od - 3 0 do —35°C, a skladištenje pri otprilike -25°C i 8 5 - 9 0 % relativne vlažnosti. Za smrzavanje kokoši treba oko 4 sata uz brzinu strujanja zraka od 2 do 3 m/s. Duboko smrzavanje provodi se prema postupku Cryovaca i perad se pakira u plastične vakuumirane vrećice. Pilići se smrznu za 2-3 sata. Rok je skladištenja pri -18°C oko 8 mjeseci. Da se ne bi užegla, treba perad umotati u polietilensku foliju koja ne propušta vodenu paru. -»O D Pivovare Skladištenje slada: +8 do +10°C. Potrebna količina hladnoće po m 2 tlocrta je 5000 - 6300kJ/dan. Podrum za vrenje: vrijeme vrenja 8 do 10 dana pri +3,5 do +6°C Potrebna količina hladnoće je po četvornom metru tlocrtne površine 4200-5000kJ/dan. Za hlađenje kace količina hladnoće za vrenje treba biti 500 do 630kJ po hektolitru mješavine slada na dan. Skladišni podrum: - 1 °C do +1,5°C Potrebna je količina hladnoće oko 20-25 W m 3 , za prazni prostor, odnosno 2,5-3kcal/sat po hektolitru kapaciteta skladišta. Instalirana je rashladna snaga oko 2,1 do 2,3Whl prosječno godišnje. Hlađenje prostorija općenito Postrojenje za hlađenje, radi mogućih zaliha i sigurnosti, izvodi se veće od proračunane potrebe. Pretpostavlja se da je pogonsko vrijeme pri tome 16-20 sati dnevno; u pojedinim slučajevima i kraće, npr. zbog iskorištenja povoljnije cijene struje. U rashladnim prostorijama za meso instalirana snaga ne treba biti prevelika, kako bi i pri smanjenoj potrebi količine hladnoće bilo osigurano dovoljno vrijeme pogona i potrebno prozračivanje prostorije. Za rashladne prostorije malog obrtništva, s temperaturama +2°/ +4°C i obrta robe oko 50 kg/m 2 /dan može sljedeća tablica dati podatke za određivanje potrebne količine hlađenja i instalirane snage postrojenja: Tlocrtna površina prostorije m2 5 10 15 20 25 30 Potrebna količina hlađenja kJ/Tag 50000 82000 111300 138600 163800 187000 Snaga postrojenja za hlađenje W 870 1400 1900 2400 2850 3250

Dalje se može približno računati: rashladni prostor pri višekatnom načinu građenja 5000-8400 kJ/dan/m 2 . Skladište smrznute robe u prizemnom objektu 1050-1 700 kJ/dan/m 3 Količina mesa, obješenog u hladnjači, po m2 tlocrtne površine i računajući 15-20% za prolaze: ovce 50-200 kg (5-6 komada), svinje 250-300 kg (3-3 1/2 cijele, 6 - 7 polovica), goveda 350 kg ( 4 - 5 goveđih četvrtina) Po dužinskom metru može se objesiti na niske trake: 5 svinjskih polovica ili 3 goveđe četvrtine ili 2-3 teleta. Osovinski razmak cijevi niske trake: oko 0,65 m; visina do osi cijevi 2,3-2,5 m. Međusobni razmak visokih traka 1,2-1,5 m uz slobodni prolaz; visina do cijevi 3,3-3,5 m. Po dužinskom metru visoke trake može visjeti 1-1,5 govedo (2-3 polovice), ovisno o veličini. Približna potrebna količina hladnoće pri hlađenju mesa: prostorije za brzo hlađenje 21000-31500 kJ/m 2 na dan prostorije za najbrže moguće hlađenje oko 4200 kJ/m 2 sat Skladišni prostor za smrznuto meso Količina po kubičnom metru prostorije: smrznute ovce 400-500 kg smrznute svinje 350-500 kg smrznuta goveda 400-500 kg Normalna visina slaganja: 2,5 m Masti se pod utjecajem svjetla i kisika s vremenom užegnu, pa je ograničen rok skladištenja. Prostor za salamurenje mesa: temperatura +6° do 8°C Potrebna količina hladnoće 4200-5000 kJ/dan Slana voda u bačvama za salamurenje privlači vlagu iz zraka. Željeznički vagon tovarnog kapaciteta 15000 kg prihvaća oko 170 visećih svinjskih polovica na površini poda od 21,8 m 2 .

118

Kretanje zraka nastaje z b o g razlike u tlaku, o d n o s n o p o r e m e ć a j u r a v n o t e ž e koju u z r o k u j u :

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1 946 -> W Informacije: Središnji savez za sanitarije, grijanje i klimu, Rathausallee 6, St. Augustin Opće smjernice za projektiranje uređaja za klimatizaciju i ventilaciju DIN 1946 Vlažnost zraka u prostoriji: za osjećaj ugodnosti gornja je granica vlažnosti zraka 11,5g vode po kilogramu suhog zraka. Ne treba prekoračiti 65% relativnu vlažnost! Najmanje strujanje vanjskog zraka po osobi u kinodvorani, svečanoj dvorani, čitaonici, sajamskim halama, prodavaonici, muzeju, sportskoj dvorani jest 20 m 3 /satu, u uredu, kantini, sobi za sastanke, prostoriji za odmor, predavaonici, hotelskoj sobi to je 30 m 3 /satu, u restoranu 40 m 3 /satu, a u velikom zajedničkom uredskom prostoru to iznosi 50 m 3 /satu.
Dovod svježeg zraka_ Ventilator Okno za izbacivanje produkata sagorijevanja i svježeg zraka Ventilator odvoda Mreža dovoda

1. temperaturne razlike 2. prirodni vjetar 3. rad ventilatora

"Prirodna ventilacija" prozori, vrata, ventilacijska okna; "Prisilna ventilacija", uređaji za do vod i odvod zraka, klima uređaji

©

Raščlamba tehnike ventiliranja

Ventilacijski se uređaji postavljaju s ciljem da se postigne tražena klima u prostoriji. Za to mora, ovisno o zahtjevima, biti ispunjeno sljedeće: a) ukloniti onečišćenosti zraka iz prostorija - neugodne mirise, štetne i suvišne tvari; b) odstraniti primjetna toplinska opterećenja iz prostorija - opterećenja uslijed grijanja ili hlađenja; c) odstraniti latentna toplinska opterećenja iz prostorija - entalpijska strujanja od opterećenja vlaženjem ili sušenjem; d) održavati zaštitni tlak - održavati tlak u zgradama koji štiti od neželjene izmjene zraka. Većina uvjeta pod a) ispunit će se uobičajenim stalnim obnavljanjem zraka (provjetravanje) ili pogodnom obradom zraka (filtriranje). Uvjeti pod b) i c) najčešće se postižu pogodnom termodinamičkom obradom zraka, u ograničenoj mjeri također obnavljanjem zraka. Uvjeti pod d) bit će zadovoljeni dovođenjem i odvođenjem zračne mase pomoću različitih strojeva. 1. Prirodno provjetravanje Spontano provjetravanje kroz zidove zbog vjetra je manje nego kroz spojeve prozora, vrata i kutija za rolete. "S obzirom na pojačane zahtjeve za toplinskom zaštitom zgrada, u nekim slučajevima provjetravanje zbog slabog brtvljenja prozora i vrata nije dovoljno jer koeficijent propusnosti spojeva kod današnjih konstrukcija prozora obično iznosi
> 0

(5)

Shematski prikaz instalacije s dvostrukim strujanjem plina

20

21

22

23 v 24

25

26

27

28

29

30

°C

32

(cT)

Područje ugodne temperature zraka u prostoriji

Vanjska temp.U

-

Krivulja vrijedi za: - s t u p a n j aktivnosti 1 - o s r e d n j a odjevenost -temperatura zraka približno jednaka temperaturi površina koje zatvaraju prostoriju Osim toga se pretpostavlja: - d o v o đ e n j e zraka vrtložnim miješanjem - a r i t m . sredina na jednom mjestu tijekom mjerenja kroz min. 2s - a n e m o m e t a r s vremenskom konstantom od max 2s i cos - k a r a k teristikom u oba smjera strujanja Dopušteno je: -kratkotrajne vršne brzine koje mogu i višestruko premašiti aritm. sred. vrijednost -prekoračenje dopuštenih brzina zraka do 10% na max 10% mjernih mjesta Nije dopušteno: 2 7 -prekoračenje brzine dulje od 1 min. koje nastaju npr. uslijed nestacionarne regulacije

, i =

m?

.

h m (da Pa) 2/3 To je razlog što u stanogradnji može biti potrebno kontrolirano provjetravanje stanova mehaničkim uređajima za dovođenje i odvođenje zraka, eventualno i uz povrat topline". Provjetravanje kroz prozore s. 181 0 - ( § ) općenito zadovoljava za stambene prostorije. Povoljni su vertikalno klizni prozori, kod kojih vanjski zrak dolje ulazi a zrak iznutra gore izlazi. Intenzivno provjetravanje postiže se "...uređajima za provjetravanje prema DIN-u 18017 za kupaonice i zahode bez prozora, kao i odvođenje zraka kroz okna, pri čemu treba osigurati zadovoljavajući ulaz svježega zraka kroz za to predviđene elemente ili nebrtvljene prozore. Treba također paziti i na to da ulaz vanjskoga zraka ne izaziva propuh". Ugradnja zidnih ventilacijskih otvora za dovod i odvod zraka može zimi uzrokovati propuh. Bolje su rješenje mehanički uređaji za provjetravanje (provjetravanje stanova, DIN 1946).
22 23 24 25 26 °C — T e m p e r a t u r a z r a k a u prostoriji to

(7)

Krivulja dopuštene gornje granice ugodnih brzina kretanja zraka u prostoriji
Odvod z r a k a iz ^prostorije Skala boja: vanjski zrak dovod zraka odvod zraka kretanje zraka mješoviti zrak zelena zelena žuta žuta naranč.

KDovod vanjskog zraka Komora za I miješanje

1

sr

(r

:

r

«

(?)

Shema klimauređaja

119

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1 946 -> Q P Uređaji za ventilaciju i klimatizaciju imaju najčešće sljedeće stupnjeve obrade zraka: 1. Filtriranje Čišćenje zraka od krupne prašine (krupnoća zrna 5-50): a) nauljenje metalne filtarske ploče s okvirom ili automatski okretni filtri. Naročito za ozračivanje industrijskih prostorija. Nedostatak: sa zrakom ulazi i raspršeno ulje. b) suhi slojeviti filtri od tekstilnih ili staklenih vlakana u metalnom okviru, ne mogu se obnoviti, javljaju se i kao namotani trakasti filtri s automatskim čišćenjem. Fino čišćenje, odnosno uklanjanje čađe: c) elektrostatički zračni filtri. Prašina se ionizira i pada (ruši) na negativno nabijene metalne ploče. Vrlo mali otpor zraka. Nedostaci: veliki prostori za filtre, čišćenje toplom vodom. d) Fino filtriranje kroz filtarske medije od papira ili staklenih vlakana. Prednost: jeftino u nabavi, nema korozije zbog agresivnog zraka, veća sigurnost pogona. Nedostaci: veći otpor zraka nego kod elektrofiltara, u porastu s porastom prljavštine, stoga nastaju smetnje u bilanci zraka. e) Pranje zraka uklanja prašinu, aerosole i pare kiselina, ali ne i čađu, pa se ne preporučuje za područja gdje se mnogo loži uljem. sredstvima za hlađenje Frigen 12 ili Frigen 22 (F12, F22) itd. Ako je uređaj za hlađenje smješten neposredno do klimatizacijske centrale, moguće je isparavanje sredstva za hlađenje u odjelu za hlađenje centrale. Sredstvo za hlađenje koje sadrži FCKW zabranjeno je od 1995. godine. c) Kod većih postrojenja hlađenje se vode koja cirkulira u zatvorenom toku obavlja pumpanjem. Prednost: rashladna centrala može biti na mjestu gdje buka i vibracije ne smetaju. Vrlo siguran pogon. Danas su uobičajeni kompletni sustavi za hlađenje vode i postrojenja za klimatizaciju. v Za velike centrale za hlađenje: d) Stlačivanje sredstva za hlađenje u hermetičnom turbokompresoru (kompleti strojeva s kompresorom, rashlađivačem vode i kondenzatorom), malo vibracija, vrlo tiho. e) Apsorpcijski uređaji za hlađenje litijevim bromidom i vodom. Isparavanjem vode oduzima se toplina vodi za hlađenje; litijev bromid apsorbira vodenu paru i u kružnom je procesu opet ispušta; vodena se para kondenzira i vraća u proces isparavanja. Vrlo tihi uređaj bez vibracija, malih dimenzija. f) Hlađenje mlazom pare: mlazom pare velike brzine u jednoj se posudi stvara podtlak. Cirkulirajuća voda pretvara se u paru i maglu pri čemu se hladi. Hladna voda dovodi se u uređaje za hlađenje zraka klimatizacijskog postrojenja. Ovaj se način hlađenja primjenjuje u industrijskim objektima. Kod svih mehaničkih uređaja za hlađenje treba odvoditi kondenzatorsku toplinu. Za to stoje na raspolaganju: vodom hlađeni kondenzatori (voda iz zdenca ili vodovoda) ili zrakom hlađeni kondenzatori. Za vodeno hlađenje treba dopuštenje vodnogospodarskih vlasti. Osim toga treba pažljivo provjeriti nije li voda agresivna, jer bi se kondenzatori mogli oštetiti. Ako se rabi morska voda, moraju kondenzatori biti otporni na tu vodu (povišeni troškovi). Za vodu koja cirkulira potreban je rashladni toranj. U njemu se voda rasprskava sapnicama, teče preko rastresitih slojeva kroz koje se tlači zrak (hlađenje isparavanjem). Rashladne tornjeve, treba zbog buke smjestiti podalje od zgrada, ili još bolje na krovove zgrada. Isto vrijedi za zrakom hlađene kondenzatore.

Filtarska klasa EU 1 EU 2 EU 3 EU 4 EU 5 EU 6 EU 7 EU 8 EU 91>
1)

Prosječni stupanj filtriranja u odnosu na sintetičnu prašinu u %
Am<

Prosječni stupanj učinka Em u odnosu prema atmosferskoj prašini u %
-

65

65<Am<80 80<An<90 90
<Am
-

-

40 < £ m < 60 60 < £ m < 80 80 < £ m < 90 90 < £ m < 95 95 < £ m

-

Filtri za zrak s visokim prosječnim stupnjem učinka mogu se već izjednačiti s klasom za filtre lebdećih čestica prema DIN 24185 (T) Filtri za zrak se prema DIN 24185 dijele na filtarske klase

2. Zagrijavanje zraka a) Kod jednostavnih uređaja za loženje krutim gorivima ograničena je mogućnost reguliranja. b) Uređaji zagrijani električnom strujom, zemnim plinom ili loživim uljem. Dobra mogućnost reguliranja. c) Zagrijavanje parom niskog tlaka, toplom ili vrelom vodom. Rebrasti radijatori od pocinčanog čelika, bakrene cijevi, bakrene ili aluminijske lamele. Dobro i jednostavno reguliranje; neovisno o dimnjacima. 3. Hlađenje zraka Načelno za industriju ako se kroz čitavu godinu mora održavati stalna temperatura i vlažnost; za poslovne i trgovačke zgrade, kazališta i kinodvorane ljeti. a) Hlađenje zraka vodom iz gradskog vodovoda ili iz zdenaca, ako je temperatura zdenčane vode do 13°C. Zdenčanu vodu treba radi održavanja razine podzemne vode vratiti procjeđivanjem. Hlađenje vodom iz vodovoda u većini je gradova zabranjeno, a nije ni ekonomično zbog visoke cijene vode. Za zdenčane uređaje treba dozvola nadležnih vodnogospodarskih tijela. b) Kompresorski uređaji za hlađenje prema U W - VBG - 20: rashladni uređaji, kondicioniranje zraka DIN 1946 neotrovnim

4. Filtriranje, vlaženje, hlađenje isparavanjem Uređaji za filtriranje zraka ovlažuju suviše suh zrak ako su ispravno regulirani, a pritom ga do određene mjere i pročišćuju. Zasićenjem, tj. povišenjem apsolutne količine vode u zraku, dolazi do "hlađenja isparavanjem" (jeftina mogućnost hlađenja za industrijska klimatizacijska postrojenja u predjelima s malom vlažnošću atmosfere). U filtru se pomoću crpki i sapnica voda pretvara u finu maglu. Izvodi se od pocinčanog željeznog lima ili vodonepropusnog zida odnosno betona. Homogenizatori zraka odnosno limeni odbojnici sprečavaju prolaz vode u klimatizacijsku komoru. Ostali uređaji za vlaženje: a) posude za isparavanje na radijatorima ili raspršivači; b) središnji uređaji s parom ili električno grijane posude za isparavanje. Nedostatak: ovapnjenje; c) pokretni raspršivači (aerosolni uređaji) prikladni su samo za male količine zraka.

120

0 m J komorne centrale 6. bolje keramika. ispust sisanjem na strani hodnika. a može biti i pravokutan. Podni kanali za odvod zraka moraju imati brtvljene ispuste za vodu i dovoljan broj otvora za čišćenje. s odnosom stranica do 1:3. Voditi računa o protupožarnim zahtjevima koji se odnose na ventilacijske uređaje. Potrebni prostor za klimatizacijske centrale bitno ovisi o zahtjevima za filtriranje zraka i prigušenje buke. prema DIN 4740. dobar pristup.TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA DIN 1946 5. Izvedba u kulisama od vatrootpornih materijala. primjena naročito u industrijskim građevinama. Za izolaciju od vibracija primjenjuju se specijalni temelji s amortizerima. Do ukupnog radnog pritiska od približno 40 mm VS imaju obje vrste istu jačinu buke.75 m 4. Klimatizacijski uređaji za velike uredske prostorije Svrhovito je velike prostorije klimatizirati pomoću više uređaja. Presjek kanala mora biti dovoljno velik za čišćenje (prljavština onečišćuje zrak). a posebna je zona i unutarnje područje zgrade. Kanali i zračni ispusti odnosno ulazi: od pocinčanog željeznog lima. QP VDI 2081 "Smanjenje buke kod RTL .Parapetna ploča -Obloga 'Rešetka za razmak ® Primjer izvedbe visokotlačnog klimatizacijskog postrojenja (sustav LTG). d. e • nepokretni. ploče od tvrdih vlakana ili lima. kinodvorane i predavaonice treba omogućiti da zrak dolazi ispod sjedala. Duljina za jednostavne industrijske ^2^ Ventilacijski otvori: a .5 do 2m za montažu i popravke. a kanali od sintetike za agresivne plinovite medije. U visokogradnji treba uzeti u obzir zaštitu od buke. Zidovi zidani. slivnici sa sifonima protiv mirisa ili s hermetičkim poklopcima koji se mogu skinuti. ožbukani. ali moraju se moći lako čistiti.0 m 3. c. Na uskim i dugim tlocrtnim površinama mogu se komore pravilno poredati jedna do druge. 24151-53.5 m l 4. najprikladniji su od lima s pečenim lakom -> 0 .tehnički zahtjevi VDI 3803. smjer strujanja horizontalan i vertikalan. uređaji niskotlačni ili s visokim brzinama -> @ Topla voda (dovod) Topla voda (odvod) Nosivi stup . mTTTTT r P & & K v s N U l i / \ Q Q 8. Skretanje oko uglova treba zaobliti -> DIN 24147. Prigušivači buke U zračnim kanalima prigušivači buke sprečavaju prijenos buke od centrale prema klimatiziranim prostorijama. d . Prostorije za uređaje trebaju biti blizu klimatiziranih prostorija ako je to akustički prihvatljivo. Najprikladniji je kvadratičan ili kružni presjek. b. npr. s ispunom od mineralne vune. nehrđajućeg čelika vatrootpornih iverica i si. a isisava se na stropu. Postoje li visoki zahtjevi glede buke i vibracija.za tamne komore. upravna zarada Dvckerhoff Zement AG 121 .5-3m. Rešetke za dovod i odvod zraka. ne postavljaju se na prohodne dijelove poda (izuzetak industrijske građevine i EDV prostorije). Prostorije za uređaje Građevinski i sigurnosno . Rešetke za dovod zraka s usmjerivačem strujanja TT i © Zračni kanal s rutom za osvjetljenje Rešetka za dovod i odvod zraka F E1 klimatizacijske uređaje za komforne uređaje za centralu iz koje se odvodi zrak eđaje: oko 12 m oko 16-22 m oko 4 .6 m. Salonitni kanali (bez azbesta) prikladni su za vlažni zrak bez kiselina.( 5 ) Uvođenje zraka u uredske prostorije treba biti po mogućnosti kroz prozor (najjače hlađenje odnosno grijanje). 7. Širina i visina (svijetle mjere) centrala za industrijske i komforne urProhodna rešetka za dovod i odvod zraka s kutijom za prašinu do 20000 m 3 /sat zraka 2 0 . Zidani kanali bolje prigušuju zvuk nego betonirani. 24163. Dodatno opterećenje poda od strojeva 750 do 1 500 kg/m 2 + težina zidova zračnih komora.uređaja DIN 4109". izbjegavati akumuliranje topline. Korisni učinak prikladnih ventilatora ovisno o nanqjeni iznosi 80-90%. Unutrašnjost treba glatko ožbukati i nanijeti presvlaku koja se može prati. a iznad te vrijednosti aksijalni je ventilator glasniji. Kod velikih postrojenja klimatizacijska centrala i prostor za distribuciju grijanja imaju zajednički hodnik za opsluživanje i prostoriju za središnju upravljačku ploču. s premazom koji se može prati.za ručno opsluživanje X X >i (T) V -1 J. Ispust zraka odlučujuće određuje raspodjelu zraka u prostoriji. Na vanjskim zidovima treba biti termoizolacija i parna brana da se spriječe oštećenja od kondenzata. Planiranje uređaja za ventilaciju i klimatizaciju treba uključiti već u idejni projekt jer znatno utječu na projekt i konstrukciju zgrade. Kanali za dovod zraka prigušuju se malom masom.0 m ] 4.sami se otvaraju. Otvori na stropu za dovod i odvod zraka tehnički su ispravno rješenje. 24191. 24167. Potrebno je redovito održavanje. Vođenje zraka ovisi o obliku i namjeni prostorije. Za centrale iznad drugih prostorija treba predvidjeti vodonepropusni pod. Za kazališta.4 0 0 0 0 m 3 /sat 4 0 . Posebna je klimatizacijska zona područje uz fasade (uređaji s velikom brzinom). f . Ventilatori Radijalni i aksijalni ventilatori. ovisno o prigušenju. rješenje je "kuća u kući".7 0 0 0 0 m 3 /sat širina x visina 3. Odvodnja poda u svim komorama. Zidani ili betonirani kanali ekonomičniji su od limenih za velike podne ili kose kanale. Duljina u smjeru strujanja zraka 1.0 m 3. Tome treba dodati prolaz 1.

Sekundarni zrak rAJ Injektorski aparat I Grijanje Visokotlačno klima . Isisavanje zraka provodi se iza ugrađenih ormara na hodnik. Kotlove. grijač zraka © R e g u l a t o r količine strujanja. 458-459. i to na nižem katu i prodorima kroz stropove prema gore. Klimatizacijski konvektori. 4. općenito A Pretvarač vodene pare ~ Izmjenjivač topline s 23) križanjem tokova materijala _ Izmjenjivač topline bez 24) križanja tokova materijala Stroj za grijanje i hlađenje općenito NJ Povratna armatura. Kod osovinskih razmaka prozora od 1.5 do 2m raspored s vertikalnim cijevima za dovod zraka. pa su slabo brtvljena mjesta praktički zanemariva. Skuplji je razmještaj s jednim glavnim zračnim oknom i horizontalnim razvodom po hodnicima na svakom katu s ograncima prema van ili neposredno iza fasade. općenito Razdjelna komora. općenito Kotao za vodu Protočni regulacijski ventil (prigušni ventil) © © © © © © 122 Uređaj za vlaženje. za 14-katni- TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA tu cu jedna centrala u podrumu i jedna na krovu. kondenzator. Gornje dijelove zidova i strop treba ožbukati porozno (nikako uljena boja). Manja količina zraka omogućuje primjenu manjih centrala odnosno besprijekorno kondicioniranje zraka. I. DIN 4109 2. Najveća dubina prostorije za visokotlačne klimatizacijske uređaje približno je 6 m. sušenje zraka ^4) Mješač (zraka). općenito i Filtar općenito i ^10) Zračni vod. bez vibracija. općenito Industrijski uređaj općenito Senzor. idealne prilike za strujanje. Kod visokotlačnih uređaja nema cirkulacije zraka jer je količina zraka već reducirana na mjeru koja je potrebna za besprijekorna svojstva kondicioniranog zraka. općenito A Proizvođač vodene pare X M Armatura. mjerno mjesto Toranj za hlađenje općenito 0 Grafički simboli tehnike kondicioniranja zraka DIN 1 946 T 1 . Izmjena zraka oko 15-30 puta. jačina buke š 30 do 33 fona. Ispod svakog prozora smješten je klimatizacijski konvektor (injektivni uređaj) s posebnim sapnicama za ispuštanje zraka i izmjenu topline. u protivnom pogon za hlađenje nije ekonomičan i stvara se kondenzat na uređajima uz prozore (rashladne se površine prljaju). općenito Armatura sa sigurnosnom funkcijom Separator općenito ^5) Prolaz ulaznog zraka Ispravljač strujanja n6) Prolaz izlaznog zraka Zaštitna rešetka od atmosferilija IX! O Armatura s ručnim upravljanjem Komora za miješanje. štednjake i friteze treba grupirati i iznad toga staviti odvod zraka s filtrom za masnoće.Visokotlačni klimatizacijski uređaji Veliki presjeci kanala niskotlačnih klimatizacijskih uređaja potrebni su samo zbog količine zraka koja je potrebna za prijenos topline zimi odnosno hladnoće ljeti. dakle najveća širina zgrade ako nema unutarnjeg uređaja je 2x6 = 12 m + hodnik. Vertikalni vod zraka za zgrade do 7 katova 0175-225mm. . npr. Visokotlačni klimatizacijski uređaji zahtijevaju otprilike trećinu uobičajenih količina zraka za provjetravanje čistim zrakom izvana. Opći zahtjevi: 1. općenito Regulator. Uređaji za ventiliranje kuhinja Velike kuhinje VDI 2052 ->• i s. 3. izmjenjivač topline mora i bez ventilacije biti u stanju održavati sobnu temperaturu u svim vremenskim prilikama. dovodni zrak filtrirati i zimi grijati. odnosno u odzračni kanal na hodniku ili kroz sanitarne prostorije. općenito Pretvarač. paziti na podtlak.postrojenje (sustav LTG) ® < D © Ventilator. treba dodatni unutarnji uređaj za hlađenje. ekspanzijska jedinica Ventilatorski konvektor. ili instalacijska etaža na sredini visine zgrade. općenito ^J^ ^2) Prigušivač zvuka. koji se iz centrale opskrbljuje klimatiziranim zrakom i toplom ili hladnom vodom. Kanale svake godine treba čistiti. Visokotlačni vodovi zraka. Regulacija je samo na izmjenjivaču topline. Kod još viših zgrada treba za svakih 7-10 katova predvidjeti instalacijsku etažu za uređaje grijanja i klimatizacije. Kubični metar vode prenosi oko 3450 puta više topline nego kubični metar zraka. općenito ¿ © p Posuda općenito. zrak odlazi iz susjednih prostorija pa njihova grijaća tijela treba odgovarajuće povećano dimenzionirati. filtar za pročišćavanje sekundarnog zraka (cirkulacija zraka DIN 1946). Visina 3-5 m. naizmjenično nosivi stup i instalacijski stup s mrežom cijevi za zrak i vodu. a toplina odnosno hladnoća prenose se vodom sustavom cijevi kao kod centralnog grijanja. Bez cirkulacijskog provjetravanja. Nije li tako. a ne zbog opće potrebe ventiliranja. Potrebno je lokalno loženje i izolacijsko ostakljenje. po mogućnosti kružnog presjeka. općenito Pumpa za tekućine. Vanjski zrak se čisti predfiltrima i finim filtrima. Čitava je zgrada pod laganim pretlakom. temperatura hladne vode ljeti ne smije biti ispod 15-16°C. općenito Prekiopnik.

6 K 2.02 1/A 1/a.koeficijent toplinske vodljivosti .5 ke • FG Fw + Ff + Fdl+ Fd + FG Prolaz topline kroz jedan element građevine: stanovita količina topline svladava unutarnji granični sloj zraka i tako iz zraka u prostoriji dolazi na unutarnju površinu elementa. 1 3 % .56 1/a B Vanjska žbuka Unutarnja žbuka _ 1 1/k 1. Primjer: kosi krov izgrađenog potkrovlja Termoizolacija |. Izvedena je veličina km(F+w) = srednja veličina "prozor + zid". temperatura °C.33 bio bi odnos 0. svladava otpor elementa prema prolazu topline i dosiže vanjsku površinu elementa. uzevši u obzir minimalne faktore za površine krova i podova na tlu: kw • km — © Princip prolaza topline kroz neki element građevine Tok temperature u jednoslojnom elementu građevine Unutarnja žbuka 0. površine poda na tlu (G) i površine stropa u dodiru sa zrakom (DL).95 km = § 0 .13 + 0.00 1/a.64 Proračun vrijednosti k višeslojnih elemenata građvine. . koliko je slabija termoizolacijska moć elementa građevine. zaštita čovjeka od previše i premalo topline. Otpor prolazu topline 1/k u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] jest zbroj otpora jednog elementa građevine prolazu topline: 1/k = 1/aj + 1/A + 1/aa (njegova recipročna vrijednost k .22 = 1.4K. Primjer: zid od plinobetona 500 kg/m3 debljine 30 cm.04 = 2 6 % 6 6 % 8 % U tom slučaju na unutarnji granični sloj zraka otpada 26% 40 = 10. 124.015 Zid 0. unutarnje površine zida je toliko viša koliko je bolja termoizolacija. ožbukan k2 Rog + _ l i " A. Definiranje pojmova u DIN 4108 [podaci u uglatim zagradama: jedinice u prijašnjem sustavu kcal]. proračunava se iz jednakih dijelova F i k-vrijednosti obiju komponenti: km(F+w) = (k F • FF+kw)' (Ff + Fw) k m = srednja vrijednost koeficijenta toplinske provodljivosti omotača zgrade izračunan iz podjednakih udjela F i k . ali kari- (šuplja o p e k a ) k = 0.Termoizolacija Fw + k F • F f + k D L • F d l + 0.04 1. Promjena temperature nije samo važna kad je posrijedi kondenzacija nego je važna i za termičke dilatacije elemenata građevine -» s. "mjerne vrijednosti" ne mogu se s tim usporediti! Otpor prolazu topline 1/A u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] ] specifična je vrijednost za debljinu sloja: 1/A = d l k (d = debljina sloja u m).45 k između rogova = 0. primjer uz 1/A od 0.87 = 0. prozor (F).. toliko je niža temperatura unutarnje površine elementa (7) i toliko lakše dolazi do pojave kondenzata vode. toliko je veća vrijednost 1/a na vanjskoj strani elementa (1/a a ) 0. Na unutarnjoj strani elementa (1/a. Izmjena topline konvekcijom (prijenos topline).). = 70 A = 80 M Termoizolacija Žbuka k na mjestu roga = 0. Promjena temperature ovisi o toplinskom prigušenju pojedinih slojeva. s t o j e manji taj broj.04 = 1.> ( i ) Razlika između vanjskih i unutarnjih temperatura pri tome se raspodjeljuje na pojedine slojeve u postotnom omjeru kojim sudjeluju u ukupnom otporu prema prolazu topline 1 / k .30 Vanjska žbuka 0.TERMOIZOLACIJA POJMOVI .daje u W/m 2 K [kcal/m 2 hK] gubitak topline kroz element građevine i služi kao osnova za proračune grijanja). Vrijednosti prema DIN-u 4108 sadrže i dodatke za praktičnu primjenu.16kcal].056 + 0. Količina topline. manja je i toplinska vodljivost.> (3) 1/aj + 1/A + 1/ota = 0.12 0. Što je manja brzina kretanja zraka. navodi se u Wh [=1.34 0.4 0 = 1.33 0.7 = 0.36 0.2 K 1/A 8 3 % • 40 = 33. prijašnja dimenzija grd). što znači da je površina zida za 10.48 2 4 c m šo + 5 c m stiropor staklo 6 m m izolacijsko staklo 2 x 6 mm © Tok temperature u različito termoizoliranim elementima građevine za unutarnju temperaturu 9. svladava vanjski granični sloj zraka i izlazi u vanjski zrak. 123 .02 0.5 0.16Wh (= 1 kcal) podiže temperaturu 1000g vode za 1K. može se termoizolacijom usporiti ali ne spriječiti. = 10 A.83 = 0. može se jednostavnije proračunati množenjem debljine sloja d' (u cm) s faktorom D'.vrijednosti sastavnih dijelova omotača: zid (W). tako se mogu zakonitosti lakše utvrditi.2 K 1/a a 4 % . Tok temperature je u cijelom elementu građevine linearan Tok temperature kao (5). Koeficijent toplinske vodljivosti k u jedinicama W/m 2 K [kcal/m 2 hK] Recipročna vrijednost koeficijenta otpora prolazu topline 1/k danas je najvažniji brojčani podatak za proračun termoizolacije. razlike temperature K (kelvin.ušteda energije za grijanje.zaštita od oštećenja građevine koja nastaju zbog nedovoljne ili pogrešno postavljene termoizolacije pa nastaju termička strujanja. Koeficijent otpora prolazu topline važan je za poštivanje odredaba DIN-a 4108. Koeficijent prijelaza topline 1/a jest termoizolacijska vrijednost sloja zraka koji prianja uz element građevine. 4 5 70 + = 0. za tok temperature u elementu građevine i za oštećenja zbog kondenzacije (-> dolje). = 28° i vanjsku teperaturu 9a = 12° Temperatura 9W. . njegova je veličina za razne slučajeve propisana u DIN-u 4108 i "Odredbama o termoizolaciji" Ista veličina služi projektantu grijanja kao podloga za dimenzioniranje.04 (ako postoji vanjska obloga 0. 1/A 1 / a a = 1 3 % + 8 3 % + 4 % Pri razlici od 40 K između vanjskih i unutarnjih temperatura odnos je: 1/a. krov (D). ¡=•1=1 i—u—i- I Opadanje temperature o d g o v a r a 1/k . 1 primjer: O p a d a n j e temperature odgovara 1/k ) T o k temperature u višeslojnom elementu građevine ®kirani prikaz elementa građevine (u mjerilu koeficijenata otpora prolazu topline).4 0 = 5. (§).E ^ ^ Proračun prosječnog koeficijenta otpora prolazu topline sastavljenog elementa građevine.udobnost.13 0.4 K hladnija od zraka u prostoriji! Prema tome.MEHANIZMI jzziczr Svrha je termoizolacije: . "granični" sloj zraka. zračenjem i difuzijom vodene pare.83 + 0. vođenjem. 0. a prije svega kondenzacija vodene pare.1/A= d' • D'. pa se može prikazati pravcem ako su slojevi crtani u mjerilu veličina svojih termoizolacijskih svojstava (§).02 1.08). 1. Koeficijent toplinske vodljivosti X u jedinicama W/mK [kcal/mhK] specifično je svojstvo gradiva.8 k D • FD + 0.

8% 28. želi li se to spriječiti. tj. loš prolaz topline = nizak faktor sloja (A.1 5 7 8 0 % = 1. Relativna vlažnost zraka je postotni odnos stvarno prisutne vodene pare i najveće moguće količine pri toj temperaturi.3 mbar Razlika 119 .5 cm. u primjeru © nastaje kondenzat na unutrašnjoj strani elementa jer je udio graničnog sloja zraka očito prevelik. dopušteni udio graničnog sloja zraka 1 prikazanje element građevine sa svojim graničnim slojevima zraka u mjerilu termoizolacije (usporedi s.g. Iz praktičnih razloga ta se veličina upotrebljava kao podatak o količini vodene pare u zraku (v. Atmosferski tlak iznosi 1 bar ili 1000 mbara (nazvano i hektopaskal).8 mbar 105 = 0.3 88. -»tablica (§)). 12. pada prema van = dobro! © Pogrešan raspored slojeva: faktor rasporeda = nagib krivulje.7 mbar. treba parnu branu ugraditi s unutarnje strane.20 . Vodena para u zraku nije vidljiva ("oblaci vodene pare" kapljice su koje lebde u zraku). Kondenzacija nastaje tamo gdje stvarna količina vodene pare prelazi onu koja je prema temperaturi moguća.5 2 4 = H d 6 1. Razlike parcijalnog tlaka pare —> © dakle su samo različite količine molekula vodene pare pri istom ukupnom tlaku zraka (suprotnost: apsolutna razlika tla- © Relativna razlika tlaka pare (razlika parcijalnog tlaka pare) među stranama elemenata građevine max. • Ispravno postavljanje slojeva Nagib krivulje difuzije treba biti s unutarnje strane koliko je moguće strm.r 25 Ako je sloj koji zatvara prolaz pare na vanjskoj strani. parcijalni tlak pare u zraku (kp/m2) 26. vani . Primjer Unutra 2 0 7 5 0 % = 11. važno je: • Dovoljna termoizolacija U primjeru © jednoslojni je element bez kondenzacije. u mješavini vodene pare i zraka dio tog tlaka proizvodi vodena para .parcijalni tlak pare. Različiti parcijalni tlakovi pare nastoje se izjednačiti difuzijom.3% 100.15 . Zato se temperatura pri kojoj relativna vlaga dosiže O O O O O O • • • • • • • • • • • o o o o o • • o o o • o o o • • • o o o o o o ••••••••• ••••••••• ••••••••• -ooooooooooo ooooooooooo 100% naziva rosištem mješavine zraka i vodene pare.8% 16. udio graničnog sloja zraka odn. X=max. pri čemu slojevi ispred brane ne smiju premašiti određeni dio X cjelokupnog otpora prolazu topline 1 /k © © Parna brana na hladnoj strani: kondenzat u elementu građevine Dodatna parna brana na toploj strani sprečava stvaranje kondenzata.» © proizlazi iz faktora slojeva Taj nagib s unutarnje strane visok koeficijent difuzijskog I © Faktor rasporeda slojeva = nagib krivulje.4% 60 25% 23% 21% 70 17. raste relativna vlažnost ako količina vodene pare ostane ista. vodena bi se para kondenzirala u tekuću vodu: na taj način nastaje rosa.mbar = ® Količina vodene pare u zraku pri različitoj relativnoj vlažnosti zraka © Iz toka temperature u elementu građevine proizlazi krivulja max. toplina koja je za to potrebna (oko 700Wh) oduzima se okolini. Kad temperatura pada.3 mbar / 1 2 .5% 30.0% kova u smislu parnog kotla . treba spriječiti kondenzaciju na njenim elementima. do granice pare („x") l mbar f 25 . °C -10 . izračunava se kao umnožak debljine sloja d i koeficijent difuzijskog otpora (.TERMOIZOLACIJA Tok temperature DIFUZIJA VODENE PARE Vodena para. I Iznutra I I / i I I I I / I I 1 Zid 24 cm. termoizolacija na unutarnjoj strani parne brane 124 .9 238. •Parna brana na pravom mjestu mbar .0% 105 = 9.» (4) npr u mjehurima hidroizolacije krova -> s. 123). Granični sloj zraka ne smije prijeći određeni dio X ukup- mbar r 25 -20 . dobar prolaz topline = visoki faktor sloja i A .2% 15. izvana nizak faktor difuzijskog otpora. m). 12. u protivnom dolazi do kondenzacije .18 Relativna vlažnost zraka 50 33.1 323. količine vodene pare koja difundirá kroz element zrak 10°C.0 © Apsolutna razlika tlaka (razlika tlaka zraka) među stranama elemenata građevine Temp. Tome se slojevi suprotstavljaju svojim otporom protiv difuzije \i d (cm. vrlo dekorativna na ružinim laticama. nastaje pretvorbom u paru pri temperaturi vrelišta i isparavanjem pri svakoj temperaturi. Da bi se izbjegla oštećenja. Difuzijom nastaje unutar elementa pad parcijalnog tlaka pare.5. plinovito agregatno stanje vode. jer se time razmatranja o difuziji mogu jednostavnije prikazati (0. 89 i dalje). tamo će doći do ukupnog pada tlaka pare.6 mbar H d 4.15 • 10 5 | 1 | 1 | ' I RJ !' ><1 i K / J / /| KTJ y ] / i I i ' nog otpora prolazu topline 1/k —> © . analogno protoku temperature u elementu građevine dijeli se i pad tlaka na pojedine slojeve proporcionalno njihovu udjelu u ukupnom difuzijskom otporu elementa. Zrak može primiti samo određenu količinu vodene pare: ta količina je veća pri višoj temperaturi. unutarnji 2 cm) zanemariti.3 mbar / 17.2 173.6 mbar = 1 g vode/kg zraka). U primjerima © @ © Parcijalni tlak vodene pare ostaje ispod max. mogućeg. uzdiže se prema van = kondenzat u unutrašnjosti elemenata građevine otpora. 3 mbar = 100% Ako bi prema ovom primjeru temperatura zraka i dalje padala. on se iskazuje debljinom sloja zraka koji bi imao isti difuzijski otpor.4 mbar = 52% 72% zrak 15°C. Granični slojevi zraka mogu se zbog svoje male debljine (vanjski 0. Primjeri difuzije I 1 1 I 1 1 Da bi se izbjegle oštečenosti građevine.14 = 10.0= © Parcijalni tlak vodene pare u zraku © Max.3 mbar / 23.9 62. posljedica je kondenzacija —> @ . Unutarnja žbuka 1.7% 5.t. a s vanjske blag . zadan pravcem protoka temperature.5 ± 0 ± 5 + 10 + 15 + 20 + 25 Vanjska temperatura (°C) -12 -15 .9 125. 10 0 10 20 30 (°C) Temperatura zraka Primjer količina vodene pare u zraku 12.9 40.3 mbar zrak 20°C. nema kondenzata © uslijed nedovoljne izolacije: kondenzat na i u elementu građevine. X=max.5 cm.10 5 | 1 | i | I 1 ' Iznutra I I I mbar r 25 -20 -15 -10 5 | I I | / 1 I | I | .4 mbar 108 cm 6 cm 114 cm 94. prolazom kroz elemente građevine i njihove slojeve. 12.» © . zakrivljena crta pokazuje najveći mogući parcijalni tlak pare.

047 600 200 15 1. Na zidovima s minimalnom termoizolacijom zbog toga će na uglovima zgrade često doći do pojave kondenzata i plijesni. Način građenja s ventiliranom fasadom -» (5) Ventilacija iza fasadne obloge uklanja paronepropusno djelovanje relativno paronepropusnih vanjskih slojeva.- Žbuka wuMr¿nimimiir4riUH. ne smije prijeći određeni dio ukupnog otpora prolazu topline -» s.Hidroizolacija i— Termoizolacija . jer se u protivnom javlja prevelik prolaz pare i kondenzacija na vanjskoj oblozi. mora se povisiti temperatura na unutarnjoj površini toplinskog mosta. nego samo parcijalni tlak pare -» s.0 0. Tako se smanjuje otpor prijelazu topline1/aj u odnosu na toplinski most. Za vrlo vlažne prostorije (npr. tome se pridodaje i činjenica da je termoizolacijski kapacitet graničnog sloja zraka u uglovima znatno veći nego na širokoj površini. Stoga treba upotrijebiti žbuku armiranu staklenim vlaknima -» (4) (ne za zatvorene bazene -> s. uključivo granični sloj zraka slojeva do parne brane.02 0. 123). faktor X smanjuje se iznutra prema van. Da bi se izbjegao kondenzat na površini građevnog elementa i njegove neugodne posljedice (pojava plijesni i si. Preduvjet: presjek ventilacijskog prostora na svakom mjestu ^ 2 cm. obrnuto nego kod (9) maloj unutarnjoj površini koja prima toplinu pridružena velika vanjska površina koja predaje toplinu. Porast troškova grijanja zbog toplinskog mosta beznačajan je ako je on malih dimenzija: ali ne kod jednostrukih prozora koji se također moraju smatrati toplinskim mostovima. Međutim. sloja termoizo. 261-262). Važno: na vanjskoj strani kod normalne žbuke preko termoizolacijskih slojeva postoji opasnost od pojave pukotina zbog gomilanja topline i podloge slabo otporne na posmična naprezanja. U tu svrhu mogući su načini: Smanjenje gubitka topline kroz toplinski most pomoću termoizolacijskog sloja protiv "vanjske hladnoće" (povećanje termoizolacije smanjuje postotni udio graničnog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k). sloj iznutra Ukupno 0. "topla fasada") s vanjskim slojem otpornim na prolaz pare i time uvjetovanom unutarnjom parnom branom (-» s. (—»s. sloj izvana _ Beton ( 2 2 0 0 kg/m^) 10 Stiropor tip 0 4 0 4 Žbuka 1.Azbestcementne ploče [— Žbuka (sintetika) Nosač žbuke (staklena vuna) Termoizolacija i . zatvoreni bazeni) treba analitički ili grafički provjeriti tok tlaka pare -» (3).120 8 1 5 Detalj I Detalj II '"•i • m 100 200 300 1000 Difuzijski otpor Z [ c d ( c m ) Detalj III (D Ispitivanje pojave kondenzirane vode na nekom krovu .12 1/y=1. Raspored slojeva na unutarnjoj strani kao način građenja bez parne brane.04 0. S obzirom na činjenicu da na unutarnjoj strani par> ne brane ne nastaje tlak u smislu parnog kotla. okolinom koja je dobar vodič topline ili dovođenjem toplog zraka. Važno: termička izolacija.5 Gran. potrebna je parna brana (raspored -» način građenja s parnom branom) s difuzijskim otporom (i • d unutarnje obloge £ 10 m (kod zatvorenog bazena £ 100 m). preporučeno "izjednačenje tlakova" pomoću tog sloja često je besmisleno (suprotno tome: slojevi za izjednačenje tlaka ispod pokrivača ravnog krova -> s. 92 i dalje). Tako raste dio otpora prolazu topline graničnog sloja zraka na tom mjestu. i uobičajeni vanjski ugao -» © predstavlja toplinski most jer je tamo.Parna brana TERMOIZOLACIJA NAČINI GRAĐENJA Način građenja bez parne brane -» @ Uobičajeni način građenja ne sadrži slojeve koji sprečavaju prolaz pare.kod vertikalnih elemenata teško je izvedivo.Zračni prostor p Termoizolacija JCTtiirmnYffimnroffmvniro ® Masivni zid s paronepropusnom fasadom © Masivni zid s ventiliranom fasadnom oblogom ® Na unutarnjoj površini vanjskog ugla stvara se kondenzat (j\ Na unutarnjem uglu ne nastaje kondenzat Betonski zid izvana \ Izvana tt ® i II 9 /n / ^ ftl Zid Iznutra l i 1 tt I Zid 1 ft v \ \ / Betonski zid iznutra Na velikoj vanjskoj površini toplins(9) —' Pri velikoj unutarnjoj| površini toplinskog mosta je gubitak topline po jedinici površine znatno manji kog mosta nastaje kondenzat (veliki gubitak topline po jedinici površine) 125 . 125. Kad je manji pad. (ZZŽ3Z3 . zr. 123 © ) . Povećanje dovoda topline prema toplinskom mostu povećanjem njegove unutarnje površine. 124). zr. pa je u tom slučaju bolje izvesti ventiliranu fasadu (iznimka: predgotovljeni zidovi). Kod masivnih konstrukcija treba izravnavajućim slojem zaštititi parnu branu od mehaničkih oštećenja — s. pa temperatura na površini toplinskog mosta na unutarnjoj strani pada i može doći do kondenzacije (-> s. funkcija ventiliranja zbog visinske razlike (najmanji pad 10% između ulaza i izlaza zraka). Način građenja s parnom branom -» (2) Novi je način građenja ("topli krov".). Unutarnja obloga mora biti uvijek nepropusna za zrak! Topli mostovi su dijelovi elementa građevine u kojima je termoizolacijski učinak manji od okolnoga. Raspored slojeva treba biti takav da ne nastaje kondenzat: dovoljna termoizolacija.otpor lacije 1M d : D |j d (cm) d (cm) Gran. 124. a time i udio graničnog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k. 92 i dalje. Tipični su primjeri prikazani na ® .«f<iiiitit»HiiHTiTinnf EZH (T) F777IF71 Masivni zid bez termoizolacije © Masivni krov s paronepropusnim pokrovom Otpor prolazu topline 1/k elementa građevine Redoslijed slojeva od izvana prema unutra Difuzijski Debljina -Koefic.

14 0.09 25.06 0. ploča s rebrima i gredicama prema DIN 1045 sa šupljim opekarskim elementima prema DIN 4160 Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 bez poprečnih rebara (bez žbuke) 115 140 165 0. 90 i dalje nužna je termoizolacija kako bi se uštedjeli troškovi grijanja (tanji zid.41" 0.27 0. U ovom je slučaju sintetična žbuka suviše paronepropusna pa je prikladnija ventilirana fasada -> (5) ili način građenja s parnom branom -> @ .34 1.3%.07 0.63 1.23 0.79" 1. Staklena pjena u mastiksu Bitumenska emulzija 300 kg/m2 Vanjski zn Parna brana TermoizolacijaVanjski zid 1. Strop od arm.20 0.13 © V i š e s l o j n i zid s termoizolacijom na unutarnjoj strani ® Z i d s parnom branom na unutarnjoj strani Zračni prostor Masivna konstrukcija Stiropor 4 c m Letve Azbestcementna ploča Azbestcementna ploča 3.25 0.' ~ ffi zračnog prostora * š 200 kg/m Površinska težina uključivo žbuka ** = 150 kg/m2 Površinska težina uključivo žbuka " * 1100 kg/m Površinska težina uključivo žbuka j" || ^ \ Iznutra © 126 Otpor prolazu topline (koef.09 0.06 Debljina (cm) 18.09 0. bet. uz primjenu ekspandirane gline ili škriljevca itd.52 0.50 0.06 0.nosač ploča © Otpor prolazu topline (koef.30 0.5 2.63 0.51 1.99** 0.03 0.33** 0.04 0.97 1.15 0.18 0. očvrsnut parom. eventualno sa završnim slojem mineralne žbuke.26 0.32 0.17" 0.09 0.79 0.10 0.55 0.34* 1.06 0.34" 1.24 0.85" 0.25 2. Armirani beton Arm. bez kvarcnog pijeska Laki beton s poroznim agregatom bez kvarcnog pijeska Armirani beton 8 | I • i Pravilni položaj 111 J termoizolactjskog ' j r i . 123) treba smanjiti.60 0.43 1.23** 1.16 0.57*** 0.13 0.11 0.28 0.24 0.10 0.82 0.06 0.36 0.22 0.28 0.87 0.750) t 2.33 0.32* 1.42* 0.14 0.17 0.11 0.49* 0.15 37.16 0. najveći udio X unutarnjih slojeva (granični sloj zraka.13 0.21 0.18 0.38 0. plinobeton očvrsnut parom Armirani laki beton kompaktan.78*" 0.41 0. Kritični detalji: klizna spojnica na priključku ravnog krova -> s.750) ~ (625.750) 500 (625. spoj prozora sa zidom -> Posebni slučaj: vlažne prostorije (npr.08 0.07 0.21 0.26 0.11 0.34 0.75 1. zatvoreni bazen): jača termoizolacija.18 0.04 0.5 400 500 600 800 800 1000 1200 1400 1600 600 1000 1400 1800 (2400) 0. r i Termoizolacija vanjskog ruba stropa presjek Kosi krov s masivnim stropom u 1) Kosi krov s drvenim g red ni kom .22 0.20 0.44 0.26 0.54" 0.25 0.15 0.95* 1.04 0. šuplje grede prema DIN 1045 (Bez žbuke) 65 80 100 (5) Višeslojni zid bez parne brane ^7) Termoizolacija niše za grijaće tijelo • • • DfD • • DfD • sj 0. Arm.33 0.26 0.08 0.Kutnik .12 31. ne upotrebljavati mineralne žbuke nego oblogu s ventiliranjem -> © ili žbuku na bazi sintetike (pojačana staklenim predivom).750) T M 500 500 "(625.66"* 0.11 0.12 0. viša temperatura).50 0. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) velikoformatnih betonskih elemenata je primjetan: uporaba armiranog lakog betona (npr. ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 140 165 190 225 240 265 290 0.20 0.30 0.12 a 500 "(625.34 0.13 Blokovi s potpun.68" 2.15 0.99 0.29 0.24 0. Arm. slojevi do parne brane -> s.28 0.10 0.31 0.89"* 0.06 0.63* 0.750) Arm.08 3tĐO/••I (31 30 30 30 30 30 0 0 0 0 0 i ¡c-a«^ 1 Bitumenska emulzi|a 300 kg/m2 ZkJ KSK 11.5 Unutarnja žbuka ' R O I k \ \ V W — Žbuka Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 s poprečnim rebrima (bez žbuke) a a'foaifaof ioi a 1 ton jna^aa?J t a 30 30 30 30 30 0 0 0 0 0 ¿¿li ina 190 225 240 265 290 0.13 0.35 0.07 0. pjenobeton laki beton.07 0. bet.64* 1.30 0. prema DIN 4159 Blokovi s djelom.08 0.09 0.11 0.08 0.66 0.09 0.09 0.750) 500 (625.56" 1.70 1.07 0.19 0.22 0. blokova prema DIN 1045 s opekarskim element.69 0.12 0.25 0.82* 0.05 Termoizolacija prolazi neprekinuta preko konstrukcije .12 0.0 1.18 Azbestcementne Vrsta betona ® Drveni krov hale (hladni krov) ® ^ Plino-. bet.Naziv i skica Debljina Otpor prolazu S topline 1/A m 2 K/w u prosjeku na najpovoljnijem mjestu DETALJI TERMOIZOLACIJE: VANJSKI ZID Općenito: ako se termoizolacija ugrađuje s vanjske strane.27 0. rebrasta ploča (bez žbuke) 120 140 160 180 200 220 250 120 140 160 180 200 220 240 0.10 0. bet.14 0. za balkone) poboljšava termoizolaciju za do 68.24 0. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) Prostorna masa kg/m3 12. ploča s gredicama ( bez žbuke) fk Í ÚODt _ J _ 500 I (625.36 1.40 0.22 0.83* 0. ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 140 165 190 225 240 265 290 4.66 0..10 0.20 0.12 0.16 0.

12 1.87 + 1.40 1.012 m 2 £15%.02 m2 m2 m2 m2 Ukupna površina elementa: Element: vanjski prozori na jugu A1 Stanovanje Element: krovni prozor A1 AF Element: ulazna vrata A1 AT 1.1 pojedinačni/dvojni objekt. 1 2 x 3 .20 A3 Stanovanje (vanjska vrata) 0.21 m 2 T l o c r t n a p o v r š i n a AG: 1 5 4 .498 . drvo.6 1.49 m 2 147.76x2.50 m 2 .76 m 2 . Ostali profili s atestom za kr do 2. prozori. drvo. kF prema WSVO: Dop.46/2 Ukupni grijani volumen zgrade: Proračun površina elemenata građevine Element: vanjski prozori na sjeveru A1 WC 0.65 26. 5 5 + 1.0 Grupa materijala za okvir: 1 Vrijednost kr 2.28 m 2 Dop.51 m 2 1.5012 .407 m 2 ^ 15%.600 W/(m 2 K) 2. vrijed.000 m 2 K/W 0.2832 3.58 m 2 V4 DG (površina kao EG) 120.33 m 11.0 W/(m 2 K) Vrsta elementa: Ispred grijaćeg tijela: / Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.39x4.99 x 11. < 40% 0. vrata .28 m 2 159.51 x 3.9. kombinirano.3.14 x 1 . Ostali profili s atestom za kr do 2. <40% 0.39 x 4.99 x 3. vrijed.60 Okvir grupe 1.TERMOIZOLACIJA PRORAČUN TERMOIZOLACIJE WSVO 1994. vrata .50 27.06 m 2 .odbitak .39 + 10.prozori ne sjever/zasjenjeno 9.9.41 m 2 Okvir grupe 1.000 m 2 K/W 0.0121 .51 x 0.030 W/(m 2 K) 1.39x11.40 1.3. 4 4 x 2 4.44 m2 Element: strop iznad podruma A1 strop iznad podruma 11.9.26 x 1.0 Grupa materijala za okvir: 1 Vrijednost kr 2. investitor: Neufert 1.99 + 1.60 0.218 kWh/a 0.01 m2 m2 9.7.6 -3.01 m 2 . DIN 4108 Oznaka: Tip zgrade: ogledni projekt BEL. 9 5 m 2 ( A G p r o r a č u n a t o p r e m a W S V O ) Proračun volumena: V1 EG V2 .eq: Vrijednost k: Rezultati proračuna: Dop.50 Vanjski prozori sjever Staklo: Vrijednost kv g-faktor: Okvir: specijalno staklo s atestom kv = 1.26 m 2 1.60 m Uređaj za ventilaciju: (nema) Grijana zapremina: 535.5 cm A1 A W E G A2 A3 A4 A5 -površina AF sjever -površina AF ist.46 41.odbivši EG V3 UG 324.41 m 2 -7. kombinirano.01 1.51 x 2.65 9.6 W/(m 2 K) 0.01) x 2.26 + 3.46 m 3 3.99 A2 .6 1.400 W/(m 2 K) Element odgovara WSVO za taj tip građevine 3.01) Ukupna površina elementa: 143.4071 .01x2.50 m 2 3.51 x 3.55 + 1.26 11. k prema DIN 4108: nema zahtijeva Element odgovara DIN 4108.864 m 3 Element: pod stubišta A1 Pod stubišta 3.eq: Vrijednost k: prozori.01 A4 Roditelji 2.30 m 2 163.5 .78 m 2 Ukupna površina elementa: Rezultati proračuna: kao vanjski prozori sjever 127 .86 m 3 3 Rezultati pojedinih elemenata građevine Element: unutarnjni zid stubišta > UG A1 stubišni zidovi UG (3.35 m 2 Staklo: Vrijednost kv g-faktor: Okvir: specijalno staklo s atestom kv = 1.99x13.95 m 3 535.76 1.600 W/(m 2 K) Ukupna površina elementa: Element: vanjski zid stubište > teren A1 AW stubište Element: krov A1 krov A2 -površina AF4 krovni prozor 11.50 m 2 Vanjski prozori istok/zapad: Element: vanjski zid poroton 36./zap.26) x 2.000 m 2 K/W 415. -površina AF jug -površina AF sjever ulazna vrata A6 zabatne strane DG (11.2 x 3.8. sintetika.55 m 2 134.0 W/(m 2 K) Vrsta elementa: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kp.( 1 .12 x 3.81 1.12 7.8.8 134. vrijed.51 + 3.85 A2 Kuhinja 1.12 Ukupna površina elementa: Element: vanjski prozori istok / zapad A1 A2 A3 A4 Stanovanje Hodnik Djeca Kupaonica 2.99 + 11.4 207.26 x 2.39x2.41 1.418 kWh/a 1.65x2. sintetika. unutra ^ 10°C Stambena zgrada Predgotovljeni objekt: ne Svijetla visina prostorija: ^ 2.000 m 2 K/W 532.26 1.89 x 2.01 x x x x 1.79 5.prozori ne istok 7.40 1.60) x 2.01 m 2 8.(1.50 m 2 11.29 m 2 .610 W/(m 2 K) 1.6 W/(m 2 K) 0.12 + 10.3.01 1. k v prema WSVO: 3.

390 W/(m2K) nema zahtjeva 0.250 W/(m 2 K) 0.040 25 0.000 m 2 K/W 938. vrata-prozori ne jug 8.12 50 1.28 15 0.060 W/(m 2 K) 1.6 1. jug Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvir specijalno staklo s atestom kv = 1.035 0. < 40% 0. prostorna 0.398 W/(m 2 K) Grupa materijala za okvir Vrijednost kr Vrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF. sintetika.0 W/(m2K) prozori.3650 masa 0. tablica 1 Element odgovara DIN 4108.355 m 2 326.425 W/(m 2 K) 2.350 P .000 m 2 K/W 290.147 m 2 95.000 m 2 K/W 0. < 40% 0.040 m 2 K/W 0.0 1 2.0200 0.500 kg nema zahtjeva 128 .040 m 2 K/W 0.eqVrijednost k: izolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 3. kombinirano. Ostali profili s atestom za kr = 2.498 m 2 > 15%.67 0.781 m 2 0. prostorna masaO.eq: Vrijednost k: Vanjski stubišni zid iznad terena (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka gradiva 1 KLB lakiklima .02 19.blokovi W6 .1 mm 3 Polistirol (PS) .tvrda pjena (stiropor) 4 Smreka.585 W/(m K) 10. dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka elementa 1 Gipskarton ploče DIN 18180 2 Polietilen folije debljina > 0.000 m 2 K/W 0.80. općenito ne 147.0400 0. [m2 K/W] 0. sljubnice ispunjene. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 1.000 W/(m 2 K) vanjski zid u terenu ne 9.283 m 2 > 15%.210 P [kg/m 3 ] 900 H [1] 8 8 [m 2 K/W] 0.0150 smole Vrsta elemenata građevine: Površinsko grijanje: Površina: Masa po m 2 : 0.000 m 2 K/W 128.04 10 2.854 W/(m 2 K) 2.1 betonski ili metalni profili s atestom za kr2.000 m 2 K/W 0.727 kWh/a 0. ekstrudirana smjesa Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: Masa po m21/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Krov.70 okvir grupe 1 drvo. nagib krova > 15° ne istok 3.435 W/(m 2 K) kao vanjski zid poroton 36.130 m 2 K/W 0.500 kg 0.08 Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Vanjski zid poroton 36.0 W/(m 2 K) krovni prozor.5 Grupa materijala za ovkir Vrijednost krVrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.700 800 1100 5 50 200 vanjski zid. kombinirano.šuplja opeka.8 2.1 W/(m 2 K) 0. 6.0005 0.6 W/(m 2 K) 0.0 do 2. < 40% 0.60 okvir grupe 1 drvo.180 600 5 10 80 250 1. LM 21 2 Polistirol. 2: Masa po jedinici površine: (slojevi nisu definirani kao drveni) Element odgovara DIN 4108.501 m 2 > 15%. bor.0 1 2. tab.0 W/(m K) 0. jela Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: Masa po m 2 : 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna Dodatni zahtjevi za lake elemente dopuštenih vrijednosti k prema DIN 4108/2.50 Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Krovni prozor Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvirizolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 2. Ostali profili s atestom za kr = 2. neventilirano ne 159.300 0.600 W/(m 2 K) 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 0.3000 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine Krovni rogovi.50 okvir grupe 2.726 kWh/a 2.408 W/(m 2 K) 0.8 W/(m 2 K) vanjska ostakljena vrata.NB.130 m 2 K/W 0.00 1. LM21 3 Žbuka od umjetne 0.eq: Vrijednost k: Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Ulazna vrata Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvir Grupa materijala za ovkir Vrijednost kr Vrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF. zasjenjeno 3. [kg/m 3 ] 1200 [1] 10 d IX [m K/W] 2 1 Gipsana žbuka bez 0. 1 Element odgovara DIN 4108.301 m 2 180.0120 X [W/mK] 0.000 m 2 K/W 0.532 kWh/a 1.160 0. tabl.TERMOIZOLACIJA Vanjski prozor.790 W/(m 2 K) nema zahtjeva d [m] X [W/mK] P [kg/m 3 ] H [1] dM.5 cm (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva d [m] X [W/mK] 0. okvir < 30% ne sjever. sintetika.80 kg/m 2 d [m] 0.06 dix 0.1400 0.900 W/(m 2 K) Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.130 m 2 K/W 0.130 0 100000 100000 20 15 600 40 40 0. dijelovi presjeka Udio TDW 12% 88% Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Oznaka rogovi međupolja krov/strop prema vanjskom zraku odozgo.040 m 2 K/W 0.130 m 2 K/W 0.0150 aditiva 2 Poroton .1 2.400 kg 0.

960 W/(m 2 K) nema zahtjeva Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.0 1.37 m2 Ukupna površina omotača A: 0.400 P [kg/m 3 ] 2000 [1] 15 35 70 150 20 50 d/X [m K/W] 2 Oznaka elementa Zidovi Vanjski zid poroton 36.100 2400 0.01 4 Polistirol (PS) .35 147.250 32.398 ATk [W/K] 0.1 6.TERMOIZOLACIJA Krovna polja .2400 3 Polistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 035 0.58 0.170 m 2 K/W 0.0350 15 20 50 1.28 3. 8.000 m 2 K/W 0.50 0. 129 .170 m 2 K/W 0.37 Sveukupno 0. 1 Element odgovara DIN 4108.392 1. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 0.300 0 0.6 30.435 0.50 3.0020 0.7 0.100 2400 0.13 kWh/a m . Godišnja potreba transmisijske topline Q'r: 18.02 3. 1 Element odgovara DIN 4108.000 0. k * f [W/(m 2 K)] 0. : 8. Proračun QH prema WSVO zadovoljava uvjete.040 m 2 K/W 0. ne 26. tabl.97 1/m Odnos površine prema volumenu A/V: 29.100 kg 0.5 cm Ukupno Bočni zidovi A [m 2 ] Aw 147. Podaci koji se odnose na energiju proračunati su prema odredbamapropisa o termičkoj zaštiti (WSVO). DIN 106/1+2.9 (Q'r + Q'L) .130 m 2 K/W 0.06 0. [kg/m 3 ] 2000 2000 [1] 300 400 15 35 100000 100000 20 50 70 150 d/X [m 2 K/W] 0.64 kWh/a m .6 31.350 p [kg/m 3 ] 1200 n [1] 10 10 5 10 20 50 8 d/X [m 2 K M ] 0.43 3 PoIistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 040 0.785 W / ( m 2 K) 1.00 32.656 0.700 1400 0.930 W/(m 2 K) nema zahtjeva Vanjski zid stubišta iznad terena 9.5 Udio [%] 28.900 15.210 m 2 545.30 kWh/a nr Godišnji solarni dobici Q's: (u odnosu na volumen zgrade) Godišnja potreba topline za grijanje: 30.785 0.50 28.357 Udio [%] 31.01 0.(Q'| + Q's): 94.656 W / ( m 2 K) 1.86 m3 Grijani volumen V: 520.tvrda pjena (stiropor) 040 0.25 Ukupno Prozori Vanjski prozori sjever Vanjski prozori istok/zapad Vanjski prozori jug Krovni prozori Ulazna vrata Ukupno Krovovi/stropovi Krov Ukupno Elementi prizemlja zgrade 26.08 strop iznad podruma (podrum nije grijan) da 135.1 30.750 kg 0.86 Strop iznad podruma (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka gradiva 1 Keramičke pločice 2 Cementni estrih 3 Polietilenska folija debljine > 0.30 11.0700 X [W/mK] 1.5 5. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine Proračun prema WSVO za zgrade 535.34 0.0 0.210 p [kg/m 3 ] 900 [1] d/X [m 2 K/W] 0.040 - 15 pod na zemlji ne 11.000 2.607 m 2 17.1 mm d [m] 0.75 kWh/a nr O'Hma*: Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline nije prekoračena. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: element odgovara WSVO za taj tip građevine Pregled razmatranih elemenata građevine Pod stubišta (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva 1 Cementni estrih 2 Normalni beton prema DIN 1045 d [m] 0.182 0. 1Element odgovrara DIN 4108.05 Pregled prosječnih vrijednosti k vanjskih elemenata građevine Ogledni projekt BEL Neufert Aw Zidovi Aab Bočni zidovi Af Prozori sa solarnim dobicima Ad Krovovi/stropovi A d l Stropovi sa zrakom odozdo Aq Elementi prizemlja zgrade Ukupno Površina [m 2 ] 147.300 0 0.0 1.443 m 2 464.170 m 2 K/W 0.0400 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.75 22. Godišnja potreba ventilacijske topline Q'L.00 kWh/a m Godišnji interni dobici Q'.0 1.57 10.78 159.00 1 Gipsana žbuka bez 0.00 krov/strop prema vanjskom zraku odozgo neventilirano ne 140.350 W/(m 2 K) Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.0005 0.28 kWh/a m .58 58.50 31.5 0. tabl.398 0. izdanje od 16.5 0.0 15.035 0.8 0.0 29.000 1.95 520.1000 5 Normalni beton prema DIN 1045 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.44 Pod stubišta Strop iznad podruma 134.040 15 2.600 1.600 1.1600 2.5 0.0 1.0 520.200 0.70 Ad 159. Q'H-: 95. 1994.130 m 2 K/W 0.0 58.400 kg 0.78 Ag 0.1200 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.0100 0.1.8 0.03 1.040 50 3.37 kWh/a m : Q'h = 0.210 15 0.41 7.335 W / ( m 2 K) 0.579 m 2 365.0400 X [W/mK] 1.0 vrijed.785 10.1600 2.2 100.35 Aab f Vrijednost k [W/m 2 K] 0.400 P .dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva 1 Gipskarton ploče DIN 18180 2 Polietilen folije debljine > 0 .400 0.27 185.21 Ukupno 154.2 0.22 13.3 5.05 11.130 m 2 K/W 0.08 Unutarnji zid stubišta iznad suterena 26.0120 8 8 100000 100000 0. tabl.0 1.8 100.58 Af 9.43 10. Ljetna zaštita od topline prema WSWO nije ispitivana.06 0.839 0. Q"H = Q'H/0.335 2.0150 dodataka 2 Vapneno-pješčani blokovi i ploče.4 26.7 159.600 2.32: Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline: 30.14 0.500 kg 0. 1 mm d [m] Unutarnji zid stubišta iznad suterena (redoslijet slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva d [m] X [W/mK] 0.58 0.229 W / ( m 2 K) kao za krov Unutarnji zid prema znatno hladnijim prostor.0120 900 0.60 6.0200 4 Gipskartonske ploče DIN 18180 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.5 0.01 8.0 520.04 X [W/mK] 0.00 Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.0400 4 Izolacijski materijal od mineralnih/biljnih vlakana 040 0.4 17.: 4.57 3 Polistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 035 0.810 W/(m 2 K) 0.91 kWh/a m .14 56.58 1.

600 2.60 0.37 m2 4 5 Max. Stupanj ukupnog prolaza energije 9I [W/m2K)j 0.za druga korištenja . 9 7 nrr 1 Vanjski prozori: istok / z a p a d Krovni prozon Onjentacija: z a p a d Orijentacija: jug 7.91 kWh/a Iskoristivi solarni dobici topline H Q S = 2305. st 1 II.01 3.91 m 2 proizlazi godišnja potreba topline za grijanje • glavna korisna površina prema DIN 277 .50 1.50 1. BV -samo uz korištenje stana A*=149.99 Prizemlje stambene površine 95.5.0 Dostavljaju se sljedeći podaci: Preračunato na • stambenu površinu prema § 4 4 .48 kWh/a Uzeto je u obzir Potreba transmisijske energije Q r = 15612.60 0. pa se stvarni utrošak energije samo uvjetno može ocijeniti na temelju proračunate godišnje potrebe topline za grijanje.56 kWh/(m 2 a Napomene uz osnove ovog dokumenta o potrebnoj toplini Naprijed navedene vrijednosti godišnje potrebe topline za grijanje u prvom redu daju polazne točke za usporednu ocjenu energetske kvalitete zgrade.64 kWh/(m 3 a) 6 A ^ .900 0.91 m2 (ogledni tlocrt) 130 .75 kWh/(m A) Q"HZUI = 94.8 Za zgradu s normalnim unutarnjim temperaturama proračun prema prilogu 1 broj 1 i 6 Propisa o toplinskoj zaštiti Oznaka zgrade ili dijela zgrade: Mjesto: Područje: BEL Neufert Ulica i kućni broj Broj parcele: [m ] 1 AV.44 134.' Površina krova i krovnih ploča 3 A g : Donji završetak z g r a d e uključ. Granične površ p r e m a dijelovima z g r a d a s visokom unutar temperat.389 0. 1.60 1. godišnja potreba topline za grij.565 0.48 m 2 Iskoristivi unutranji dobici topline Q.21 Vanjski zid poroton 3 6 .435 0.70 1. određene pretpostavke o iskoristivim unutarnjim dobicima topline i izmjeni zraka). A = 520. razlika elemenata građevine 1 1.0 7 8 prozori / vrta i vanjska vrata Q"HZUI = 95.0 1. topi. 5 c m Krov 147.TERMOIZOLACIJA Dokument o potrebnoj toplini prema § 1 2 Propisa o toplinskoj zaštiti Površinski Površina -Koeficijent O z n a k a / onjentacija elemenata A.86 m 3 Orijentacija 1 sjever / zasjenjeno Vanjski prozon sjever U l a z n a vrata Orijentacija.600 2. negrijane staklene dogradnje s jednostrukim ostakljenjem 1 ) / izolacijskim ili dvostrukim ostakljenjem 1 ) / termoizolacijskim ostakljenjem uz odgovarajuće označene površine Povišene vrijednosti iskoristive unutarnje topline zbog isključivog korištenja kao uredske ili upravne zgrade Ventilacijski uređaj s mehaničkim pogonom s povratom topline (sa ili bez toplinske pumpe).335 0. istok 9. 0.0 0.5 0.69 m 3 11.000 0.785 0.A*= .28 1.5 Grijani volumen zgrade V = 535.3. Q'HZUI = 30. Proračunska zapremina zraka V L = 428. 11 Vanjski prozon jug 8.91 kWh/(M a) 9 10 2 2 A / V = 0 .62 kWh/a h sadržan u Q. meteorološki podaci. Ventilacijski uređaj s mehaničkim pogonom bez povrata topline Kod zatvorenih negrijanih staklenih dogradnji su za vanjske elemente građevine u tom dijelu dani faktori redukcije prema WSVO prilog 1.250 Br element broj Faktor specifičnih temperat. -prolaza topline K.5 0. Godišnja potreba topline za grijanje A/V Omotač zgrade koji pren.59 kWh/a Korisna površina zgrade prema Propisu o toplinskoj zaštiti An = 171.0 1.78 2 H 0.41 3. Ostale karakteristike koje se odnose na energiju Godišnje potrebe topline za grijanje (sveukupno) Q h = 16274. nije uključen korisni učinak postrojenja za grijanje i eventualno različitim navikama korisnika.64 kWh/(m 3 a) Pror dopušt.600 0. = 4286. Međutim. stupanj povrata topline uređaja r| W = % Q** h = Q h / A * = 108.teren Pod stubišta Strop iznad podruma 9.5 I.35 159.99 (T) Presjek (?) 11. Ove se vrijednosti proračunavaju prema jedinstvenim rubnim uvjetima koji su definirani u Propisu o toplinskoj zaštiti (npr. m 2 Pri proračunu godišnje potrebe topline za grijanje uzeto je u obzir Zatvorene. površine u kontaktu s tlom A ^ Ploče sa z r a k o m odozdo V Unutarnji zid stubišta > U G 26. dopust.30 11. Ap: Prozori.58 Vanjski zid stubište .' Vanjski zidovi 2 Aj.21 kWh/a Potrebe energije za ventilaciju Q L = 9795. Q'HZUI = 30.50 1.0 Godišnja potrebna toplina za grijanje Q" H odnosi se na površinu koja je izvedena iz volumena zgrade (korisna površina zgrade A N ). godišnja potreba topline za grij.

zatim pobuđivanjem mase elementa i na kraju opet pri prijelazu u zrak. Zvuk se širi mehaničkim titraji> ma i tlačnim valovima koji povećavaju ili smanjuju atmosferski tlak (= 1. mirna stambena ulica Uobičajena razina razgovora. Prostor između dviju ljuski treba ispuniti materijalom koji upija zvuk kako bi se spriječilo naizmjenično reflektiranje zvuka.element . koja bi stoga trebala biti niža od 100 Hz. Ako se element neposredno pobudi (materijalni zvuk). zvono telefona na udaljenosti 1 m Vrlo prometna ulica. žbuka od gipsa i pijeska 2 cm Izolacija od zračnog zvuka zida (T) prema mjerenjima prof. (promjena tlaka pri glasnom govoru = približno jedna milijuntina atmosfere).7 dB.5 1 2 4 6 8 10 Debljina elementa građevine (5) Granične frekvencije za ploče od različitih gradiva © Obložna ljuska od ožbukane drvene vune. s oblogom + 2 dB 131 . to se uglavnom postiže akustičnom izolacijom. dakle teškim debelim elementima građevine. bolja izolacija od one koju bi dala sama masa elemenata javlja se samo iznad tzv. Vio bela = 1 decibel (db) je donja granica razlike tlaka zvuka što ga ljudsko uho može registrirati pri normalnoj frekvenciji od 1000 Hz. Lake konstrukcije za akustičnu izolaciju (§) koriste višestruki prijelaz zvuka: zrak . mjerljivim u mikrobarima (|ib).limena glazba materijalni zvuk: buka koraka . žbuka 1. kod savijenog vala ovisi o materijalu. ubrzanje je teško i zahtijeva silu. kod te je frekvencije prijelaz zvuka iz zraka u element i obrnuto vrlo dobar 100 90 80 0 70 5 Q 50 40 30 20 10 0 20 30 40 50 70 100 200 300 500 700 1000 Frekvencija f —2000 3000 4000 7000 10000 Hz ® Odnos između jačine tona (fon). prigušenje je zvuka dakako manje. Zvuk se širi kroz zrak kao uzdužni val -> © a u čvrstim materijalima kao savijeni val.6 cm (el. Frekvencija kod koje brzina širenja savijenog vala u nekom elementu građevine iznosi također 340 m/s jest granična frekvencija. pjenobeton 11. Zbog toga je uzet decibel kao fizikalna mjera jačine zvuka u odnosu na jedinicu površine -> (T). tihi razgovor.šumovi od instalacija . Najčešće se razina zvuka navodi u decibelima . Za označavanje akustične izolacije služi za zračni zvuk razlika razine zvuka. Brzina širenja uzdužnog vala iznosi 340 m/s. 134. Rezonantna frekvencija može se usporediti s klaćenjem letećih vrata.5 cm.glasovir (ujedno i zračni zvuk). motocikl Vrlo bučan pogon (kotlarnica i si. debljini sloja i frekvenciji. 1 Hz (Hertz) = 1 titraj u sekundi.vika .zrak. Gosele. to se postiže upijanjem zvuka -> s. a ako su u različitim prostorijama. mjeri koja približno odgovara prijašnjoj mjeri fon.5 cm.5 cm prikovana s velikim razmakom čavala. koja se klate već uz lagane udare (rezonantna frekvencija).0333 2 kg/cm ) u vrlo malim veličinama.nije ga moguće potpuno spriječiti.element . 133. na koje je ljudsko uho posebno osjetljivo. uobičajena buka u poslovnoj ulici Pojedinačni pisaći stroj. ekspandiran). G. veličina izolacije od zraC j ) čnog zvuka bez obloge . laka ploča. dvorana s pisaćim strojevima Glasna tvornička hala Bosch-ova truba na udaljenosti od 7 m. To je zvučno područje podijeljeno na 12 dijelova = 12 bela (B) (prema izumitelju telefona A. pri čemu se energija zvuka gubi najprije na prijelazu zvuka iz zraka u element građevine. U DIN-u 4109 propisane su vrijednosti akustične izolacije koje treba postići -> s. rezonantne frekvencije. dr. laka ploča od drvene vune 2. glazba s radioaparata sobne jačine u zatvorenoj prostoriji Buka tihog usisača. Kod akustične se izolacije prema vrsti zvučne smetnje razlikuje izolacija od zračnog zvuka (ako izvor zvuka prije svega pobuđuje okolni zrak) i izolacija od materijalnog zvuka (ako izvor zvuka neposredno pobuđuje neki element građevine). tj. izolacija od buke koraka — s. Ako su izvor zvuka i slušatelj u istoj prostoriji. Bellu). tlaka zvuka (|ib). 132.dB (A) odnosno iznad 60 dB u belima (B).zrak . veličine jačine zvuka i zvuka (db) i jačine zvuka (|iW/cm2) 0- 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 100-130 Početak čujnosti Tiho šuštanje lišća Donja granica uobičajenih šumova u stanu srednji šumovi u stanu. Zvučni titraji koje možemo čuti imaju frekvenciju od 20 Hz do 20000 Hz. Primjer zračnog zvuka: radio . Za građevine je važno područje između 100 i 3200 Hz. razlika između prvobitne i prigušene razine zvuka (za materijalni zvuk navodi se najviša razina koja od normiranog šuma smije preostati). Akustična se izolacija uglavnom ostvaruje masom. Tlak zvuka kreće se u čujnom području čovjeka od praga čujnosti do praga boli (7). usporenje kretanja vrata može se lako postići kočenjem. stiropor 1.„Srednje čujno područje • AKUSTIČNA IZOLACIJA 120 110 Q D To je svaka mjera kojom se smanjuje prijenos zvuka od njegova izvora do slušatelja . nego njegovi dijelovi vibriraju jedan prema drugom (-»b) © Osjećaj jačine tona: uho općenito osjeća neki šum kao dvostruko glasniji ako je jačina zvuka udeseterostručena Žbuka 100 200 400 800 1600 3200 Hz cm 0.) Skala jačine tona a) Pogrešno bjlspravno © Prikaz savijenih valova zida pri normalnim frekvencijama: zid ne vibrira kao cjelina (-> a).

Malo M / 1 Vrata i prozori sa svojim niskim vrijednostima prigušenja zvuka .» time raste utjecaj granične frekvencije na prigušenje zvuka .5 M a s a zida > 400 kg/m2 M a s a zida > 350 kg/m2 < 400 kg/m2 mm kp/m2 mm kp/m2 dak e: 1. 2 5 11. na koje se nadovezuju pregradni zidovi.5 1-1.8 1.8 Puna opeka Klmker z a visokogradnju DIN 105 Šuplja opeka. Savitljive ljuske relativno su neosjetljive na © Zaobilazni put preko priključenih jednoslojnih elemenata građevine. ako ti zidovi i ploče imaju površinsku masu iznad 250 kg/m2 © Debljina e l e m e n t a (cm) uz niže n a v e d e n e površinske težine Teški beton* ( 2 2 0 0 kg/m3)| 6 . propisane vrijednosti .5j ReBroj lista norme Oznaka Prostorna masa kg/dm 3 Klinker ( 1 9 0 0 k g / m 3 ) 1 5 .5 187. blokovi od v a p n a i pijeska* ( 1 8 0 0 kg/m ) | 5 . 2 5 P u n a o p e k a * .6 0. otvaraju se pojedinačno Teška dvostruka vrata s pragom i brtvom Jednostruki prozor bez posebne brtve Jednostruki prozor s dobrom brtvom Dvostruki prozor s kutijom bez posebne brtve Dvostruki prozor s kutijom i dobrom brtvom Akustična izolacija vrata i prozora prema DIN 4109 do 20 dB do 30 dB do 30 dB do 40 dB do 15 dB do 25 dB do 25 dB do 30 dB 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 © Minimalne debljine jednoslojnih zidova s veličinom izolacije od zračnog zvuka LSM = OdB 132 .8 1.6 0.* s. Krivulja u DIN-u 4109 određuje kolika mora biti najmanja razlika razina zvuka pri pojedinim S p o r e d n i put frekvencijama Zahtijevana granična krivulja za zračni zvuk da bi se postigla veličina akustične izolacije LSM = ± 0 dB.5 187. Zidovi s neDijagonalni prijenos dovoljnim prigušenjem mogu se popravjtj ^vjtljivqm_obLQŽnnm.8 0.» © S p u š t e n i strop imaju izrazito negativan utjecaj na prigušenje zračnog zvuka.8 1. potrebna debljina zida .6 DIN 4165 Blokovi od plino-1 pjenobetona 0.5 375 312. Kao pokrajnji putovi posebno se ističu krute ljuske težine između 10 i 160 kg/m 2 .5 150 350 350 350 360 350 350 370 370 380 1 2 3 4 5 6 7 8 (§) Jednostruka vrata s pragom bez posebne brtve Teška vrata s pragom i dobrom brtvom Dvostruka vrata s pragom bez posebne brtve.2 1. .2 1. obostrano ožbukani debljine 15 m m 31 32 DIN 4164 Beton od plovučca.5 1.2 1.6 1.6 1.6 0.5 250 250 250 250 250 187.3 l M i Ukočeno .5 2 ( 2 6 0 0 kg/m3) Staklo Prešani azbestcement ( 2 0 0 0 kg/m3) 10 15 \20f.6 1. ljuskom -> s. čak i pri malom udjelu otvora u ukupnoj površini zida bit će rezultirajuće prigušenje zvuka najčešće ispod aritmetičke sredine prigušenja zvuka od zida i otvora.0 1. dvostruki zidovi daju posebno dobar učinak ako leže na elastičnom izolacijskom materijalu i ako su savitljivi .8 2 1. šupljine ispunjene pijeskom Puni blokovi od vapna 1 pijeska DIN 106 list 1 Giter blokovi od vapna 1 pijeska Šuplji blokovi od vapna 1 pijeska 1. 131 © .0 1. i ( 1 0 0 0 k g / m 3 ) [1 1. 0 Zračni zvuk .6 1. „ „ .» (5).> © . dakle smanjenu akustični izolaciju ->©• Zračenje zvuka G l a v n i put Otpor pobudi Zaštita o d z r a č n o g z v u k a Kod zračnog zvuka zvučni val pobuđuje element građevine . 2 5 * obostrano ožbukani zidovi (zidarske mjere) 05 10.5 187.5 male zvučne mostove (suprotno od krutih ljuska).5 125 I terijalu (npr na uobičajenom stiroporu) znatno smanjuje akustičnu izolaciju! Laki beton* ( 8 0 0 kg/m3) | 6 .2 1. kruti elementi imaju svoju graničnu frekvenciju usred interesantnog područja.ZRAČNA AKUSTIČNA IZOLACIJA U tom je slučaju akustična izolacija koju pruža element posebno loša.5 | 3 | |11.5 250 187.9 1. šljake. 2 5 Šuplja opeka* ( 1 4 0 0 kg/m3) | 5 . Za dvostruke zidove koji imaju funkciju akustične izolacije treba uvijek primijeniti tipiziranje.7 1.5 400 400 425 425 400 450 475 425 475 405 460 500 375 375 312. Kod teških krutih elemenata granična je frekvencija iznad. 11.5 I 2 ' 2 .5 437. DIN 4232 Porozni beton od neporoznog agregata. slabija nego bi to od njegove mase trebalo očekivati. provjerene načine građenja! Ljuska od žbuke na uobičajeno tvrdom izolacijskom ma124 136. treba dakle prije svega poboljšati prigušenje zvuka od vrata i prozora.3 I Gips 0.prenošenje Pri izolaciji od zračnog zvuka javlja se v negativni utjecaj "pokrajnjih putova" veći negoli pri izolaciji od buke koraka (zbog toga bi u atestima 0 akustičnoj izolaciji zidova trebalo uvijek uzeti u obzir i "pokrajnje putove" koji su posljedica uobičajenog načina građenja).2 437.0 1.9 365 300 240 240 240 300 300 240 240 240 240 240 240 240 300 300 240 240 365") 300 365 365 300 240 240 490 450 445 405 485 505 440 445 405 440 440 485 530 485 505 420 460 410 440 400 430 405 450 445 405 440 485 300 240 300 240 240 380 360 380 360 360 355 380 380 360 390 380 °.4 1. obostrana žbuka debljine 15 m m 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 DIN 18152 Puni blokovi od lakog betona Bez ispune pijeskom DIN 18151 DIN 3 9 8 Blokovi od zgure Tvrdi blokovi od zgure Šuplji biokovi s dvije ili tri šupIjine Obrnuto ugra đeni.2 1. moraju biti teški najmanje 400 kg/m 2 (ako su pregradni zidovi teži od 250 kg/m 2 tada je dovoljno 350 kg/m 2 ). I drvo <600 k9/m > _ 300 240 _ 300 240 490 365 10 20 30 40 50 70 100 200 300 400 500 29 30 Površinska masa elementa (kg/m ) (jT) Prigušenje zračnog zvuka. a kod tankih savitljivih elemenata ispod interesantnog područja frekvencija.5 111.5 I 2 2 |37. npr šljunka Plino-1 pjenobeton 0.9 DIN 1047 Kompaktni beton od šljunka ili drobljenca 2. stoga granični zidovi između stanova. drobljene opeke i si.4 1. 131 ® ili ako su potpuno odvojeni od površine na kojoj leže.5 Ziđe od pune ili šuplje o p e k e ili blokova. puna opeka 1.2 1. površinska masa i debljina elementa (prema Gosele-u) 2 Laki betoni 1 betoni u zidovima bez reški i pločama visine kata.4 1. 2 5 112.4 1.0 1.8 1.» (2).2 1.0 1.4 1.7 1.4 1.

133 .Pijesak. ako u gornjoj prostoriji djeluje normirano "tapkalo". proizlazi iz vrijednosti poboljšanja VM (dB). mora se strop nad podrumom izvesti s plivajućim podom ili nekom elastičnom podnom oblogom (kao i razdjelni stropovi između stanova). vrijedi i za podnu oblogu od keramike -> © .Estrih Zaštitni estrih -Podne pločice ili ploče Tijek proračuna: 1 Ustanoviti razliku pojedinačnih izolacijskih vrijednosti D z = D1 . Pri tome . glina. Za porozne zidove propisano ^g^ Žbukanje nakon izvedbe estriha kod masivnih zidova 5 10 15 20 25 30 Razlika pojednačnih izolacijskih vrijednosti Dz=Di-D2 © Smanjenje akustičke izolacije prema Zeller-u C D — Trajno elastična masa Plivajući pod od pločica . anhidrita. lijevanog asfalta (debljina propisana u DIN-u 4109.ZAŠTITA OD ZRAČNOG ZVUKA I OD BUKE KORAKA-» Q P Razdjelni zidovi Zidovi koji razdvajaju zgade od slojeva težine ispod 350 kg/m 2 moraju biti odvojeni razdjelnom reškom po čitavoj dubini zgrade. Ploča Izolacija Plivajući pod od keramičkih pločica (kupaonice) ^g^ Slojevi poda s hidroizolacijom za kupaonice s tušem r. to je ujedno i izolacija od zračnog zvuka. dakle dopušteno za sve vrste međukatnih konstrukcija (konstrukcije grupe I i II. počinje li ona tek na razini terena. stoga ekstremno osjetljiv na zvučne mostove. Kod međukatnih konstrukcija koje su dovoljna izolacija protiv zračnog zvuka (konstrukcije grupe II) može se prigušenje buke koraka postići mekom elastičnom podnom oblogom -> konstrukcije grupe I mogu se ovješenom savitljivom stropnom oblogom pretvoriti u konstrukciju grupe II -> (9). Uobičajeni oblik akustične izolacije je plivajući pod: meki elastični izolacijski sloj bez reški. Koliko će plivajući estrih ili meka elastična podna obloga poboljšati izolaciju od buke koraka.D2. zid s vratima) dobiva se ukupna vrijednost akustične izolacije D g nakon što se odbije smanjenje izolacije R od veće izolacijske vrijednosti -> © 'TN ' Dvoslojni razdjelni zid s kontinuiranom razdjelnicom u presjeku (2) Tlocrt-»© Nepovoljno m u 5Všl G l a v n i put ) 7 / S p o r e d n i put U Zračenje zvuka Prijenos materijalnog zvuka © Frekvencija (Hz) Poželjna granična krivulja buke koraka . Reške treba ispuniti odgovarajućim materijalom (ploče od pjenastog materijala) s preklopima. Ako reška počinje od temelja nisu potrebne dodatne mjere.Izolacija — Estrih (podloga) . i preko toga estrih od betona. Smanjenje akustičke izolacije R proizlazi iz sjecišta krivulje odnosa površina s vertikalama razlike pojedinačnih izolacijskih vrijednosti D z . stiropor ^ 1 0 mm Drveni pod . reška zabrtvljena trajnoelastičnim kitom. Estrih je tanka kruta ljuska.Elast.Obloga 0 Ploča © Ž b u k a nanesena prije estriha do gornjeg ruba ploče. pri čemu treba staviti Di > D2 2. već i najmanja spojena mjesta smanjuju djelotvornost izolacije jer su zidne ljuske krute! Složeni zidovi Kod složenih zidova (tome pripada svaki zid s površinama različite akustične izolacije. Krivulja u DIN-u 4109 -> @ daje normiranu razinu zvuka. minimalna masa ispune iznosi 150 kg/m 2 (kod višekatnih zgrada 200 kg/m2). pokriven zaštitnim slojem. šljaka ^ (9) Savitljiva stropna ploča ^ Žbuka na pleteru Letve Mogućnost prigušenja buke koraka kod drvenog grednika Prigušenje buke koraka Zbog zvuka koraka međukatna se ploča izravno pobuđuje na vibriranje -> (3).zbog utjecaja starenja . npr. Izračunati odnos površina izolacijskih dijelova zida 3. rub uvijek slobodno pokretan. list 3). dakle maksimalnu jačinu zvuka koji se smije čuti odozgo u prostoriji ispod.Estrih (podloga) za pod Izolacija i .vrijednosti odmah nakon izvedbe moraju biti za 3 dB povoljnije.

5 m samo 1. Ventilacijs- A = m a t e r i j a l z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a . poboljšanje svih armatura. Vidjeti i: Smjernice za građevinske zahvate u svrhu zaštite od vanjske buke i DIN 18005 zaštita od buke u urbanizmu. Prijenos zvuka u ventilacijskim vodovima.68.a = 30° h = 2. Za nasipe.00 m 2 Zaštita od vanjske buke Za zaštitu od buke izvana (buka prometa i si. bučnost ventilacijskih i klimatizacijskih uređaja smanjuje se pomoću tzv. treba predvidjeti ventilaciju.2 6.) ¿340/500 = 0. to je idealna površina upijanja zvuka koja ima isti kapacitet kao sama prostorija.1 m). zidove i ostale zapreke može se veličina izolacijskog djelovanja za različite valne dužine očitati iz dijagrama (7) (valna dužina približno 340 m/frekvencija). osobito prozore i vrata. Dijelovi kućnih tehničkih instalacija koji proizvode buku (cijevi vodovoda i kanalizacije. Najveća dopuštena razina zvuka od instalacija u tuđim stanovima je 35 dB (A).50 m uz 500 Hz (podr. d) izvesti prikladne zahvate u okolnom prostoru. c) ugraditi u fasadu prepreke protiv širenja buke.75 sekundi = = 2.najčešće ne smanjuje prolaz zvuka kroz element građevine. spavaća soba).mora ekvivalentna 1.00 m 2 Postupcima upijanja zvuka može se razina reflektiranog zvuka sniziti Time polumjer jeke postaje veći.2 0 .00 m 2 3. poboljšanje: pravilno dimenzioniranje i odzračivanje odvodnih cijevi.03 60 m 2 akustičnog stropa • 0. postavljanje kade na zvučno izolirajuće noge (u tom slučaju i rub elastično prisloniti na zid). podnožje koje apsorbira zvuk). efekt zaklona = 17dB 134 .6 3. poboljšanje: spri- I 1 o n / . zvučno izoliranim poklopcem gorača. kanali za smeće.4 29 A = = 0.1 m 2 po kubičnom metru obujma prostorije v (polumjer jeke iznosio bi pri tome u prostoriji 6 x 10 x 2. . Za vrijeme odzvanjanja od 1. • šumovi pražnjenja (šumovi grgljanja).idealno za privatne zatvorene bazene i si. sred frekv."v Akus.•EZ] i i I I • I . ispitna grupa I sa = 20 db (A) razine armaturnih šumova na svim mjestima.| čki izolirana obujmica Akustički izolirani temelj kotla širine 90 cm ječiti rezonanciju objekata.4 • Konstrukcija. odzračni ventili u armaturama.68 = 3. Na ordinati je djelovanje zaklona ovisno o kutu « -> (8). Primjer. Isto tako ne utječe na zvuk koji od izvora neposredno stiže u uho. vrijeme odzvanjanja dakle 0. npr.00 m 2 29.zatvoreni bazen: 40 m 2 vode • 0. bit će od nekog polumjera "jeke" oko izvora zvuka reflektirani zvuk jednako glasan odnosno glasniji -> (5) od neposrednog zvuka.5 2 5 50 0 200 400 600 800 Udaljenost od izvora z v u k a (m) Ekv površina upijanja z v u k a (m 2 ) površina upijanja zvuka A biti 0..2 V. Kotlovi se akustički izoliraju: izolirajućim postavljanjem (odvojeni temelj — > (2). past će razina reflektiranog zvuka izvan dotadašnjeg polumjera jeke.68 Valna duljina je h/7 =2. iz toga proizlazi koliko je važna veličina H određena kutom a. Kako neposredni zvuk opada s udaljenošću od izvora. obuhvaćaju se dublje frekvencije. Unutar dotadašnjeg polumjera jeke ništa se ne mijenja! Kapacitet upijanja zvuka neke prostorije izražava se u četvornim metrima ekvivalentne površine upijanja zvuka. npr nasipe.5/0. akustično izolirani nosači -» (?) • šumovi punjenja pri udaru vode na stijenku kade i si. 8 1. dizalo) ne smiju se ugra- P W 1 diti u zidove mirnih stambenih prostorija (dnevna soba. b) akustički izolirati vanjske zidove.. polumjer jeke se povećava.5 sekunde .4 12. između ostalog.05 100 m 2 zidova i poda • 0. Što je deblji komplet slojeva. Visine su u metrima a duljine zvučnih valova treba očitati Primjer. pomoću prigušivača zvuka. ako su prozori fiksni. © Efekt akustične izolacije uz pomoć zapreka na otvorenom (A. priključkom na dimnjak akustički izoliranim cijevima. poboljšanje: lukovi umjesto koljena. dovoljne dimenzije. • šum instalacijskih vodova nastaje stvaranjem vrtloga u vodovima. vertikalni plinovodi.(telefonski prigušivač zvuka) ke instalacije treba postavljati akustički izolirano! Upijanje zvuka Upijanje zvuka . nužan je atest. 4 0 . telefonskih prigušivača zvuka. oni se sastoje od obložnih slojeva koji upijaju zvuk i između kojih struji zrak.) postoje sljedeće mogućnosti: a) ispravno projektirati zgrade: boravišne prostorije locirati na suprotnoj strani od izvora buke. zidove ili veSkica dimenzija iz -> © Q = izvor zvuka B = slušatelj getaciju. a istovremeno opada razina buke unutar dotadašnjeg polumjera jeke © Polumjer jeke i kapacitet upijanja zvuka neke prostorije = 24. već samo smanjuje reflektirani zvuk. I Kmg).suprotno od prigušenja zvuka . Ako se smanji refleksija zvuka. e v i s p u n a m a t e r i j a l o m z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a (^3) Metalno gumeni element ® Kanal opremljen materijalom koji upija zvuk . 2 0 = h/>. priključak na razvodnu L M a t e r i j a l koji upija z v u k cijevnu mrežu pomoću gumenih kompenzatora. ^ V. grupa II sa = 30 db (A) dopušteno samo za unutrašnje zidove u stanu i za zidove prema tuđim instalacijskim prostorijama. Beton B 25 Bitumenska Ijepenka Ploča pluta Bitumenska Ijepenka Beton B 25 12 cmD 500 g/m2 5 cmD 500 g/m2 12 cmD AKUSTIČNA IZOLACIJA Šumovi od instalacija javljaju se kao • šum instalacijskih armatura: može se smanjiti upotrebom armatura koje prigušuju zvuk. g u m a B = z r a č n i prostor. a za polovicu vremena odzvanjanja dvostruko toliko.

ali s e n e m o ž e izbjeći kruto p r i č v r š ć e n j e . Č e s t o se j a v l j a j u i f e n o m e n i r e z o n a n c i j e koji u u s k i m f r e k v e n c i j s kim područjima izazivaju pojačanu emisiju zvuka. Zaštitu od materi- Laki zid . ne 1 0 3 »40 0 2 = 1 41 ( 7 ) Postavljanje opruga p r e m a težištu (j3) Djelovanje elastičnih ležaja s m i j e f r e k v e n c i j a p o b u d e biti j e d n a k a vlastitoj f r e k v e n c i j i e l a s t i č n o pričvršćenog sustava Z b o g r e z o n a n c i j e n a s t a j u veliki p o m a c i koji k o d e l e m e n a t a m a l o g p r i g u š e n j a m o g u d o v e s t i d o l o m a -> (§) N a r o č i t o s e d o b r a izolacije p o s t i ž e d v o s t r u k i m e l a s t i č n i m o s l a n j a n - Stropni ovjes D E 2 0 A Vješalica usidrenja 1/16 Mineralna vlakna j e m -> (9) N e p o v o l j n o p o d e š a v a n j e . n a j č e š ć e j e j a č a i b u k a pri n e p o s r e d n o j p o b u di. treba pričvrstiti na zidove p o v r š i n s k e t e ž i n e m " ^ 2 5 0 k g / m 2 -> (2) K a d e t r e b a postaviti na plivajući e s t r i h i o d v o j i t i o d z i d o v a d a n e k a d e r e š k e su p r e m a z i d o v i m a ! Z a h o d s k e instalacije koje vise na z i d u i z a z i v a j u n e p o s r e d n u p o b u d u m a t e r i j a l n o g z v u k a . p u n a g u m a i slični m a t e r i j a l i n i s u p r i k l a d n i j e r s u s u v i š e kruti. prema DIN-u 4109.. M o g u s e u g r a d i t i i a k u s t i č n o i z o l a c i j s k i materijali o d m i n e r a l n i h v l a k a n a i P S . Za posebne slučajeve primjenjuju se z r a č n e opruge. A k o o d b i j e n i z r a č n i z v u k s a d r ž i s a m o j e d a n ton. t a k o d a b u d u j e d n o l i k o o p t e r e ć e n e -> @ Pri p e r i o d i č n o m p o b u đ i v a n j u . C j e v o v o d e . Kod pojedin a č n i h o p r u g a t r e b a se voditi r a č u n a 0 t e ž i š t u u r e đ a j a . K o m p e n z a t o r i r a s t e r e ć u j u o d v l a č n i h sila jer u n u t a r n j i tlak d j e l u j e 1 u s m j e r u u z d u ž n e osi cijevi -> (5) K a o p r i g u š i v a č i s u za t e m e l j e n a r o č i t o p r i k l a d n e p l o č e o d g r a n u l a t a g u m e z a t o što i m a j u v i s o k u t l a č n u č v r s t o ć u . npr v i b r i r a j u ć i h ili rotirajućih m a s a . Pluto. pobuda j a l n o g z v u k a t r e b a d a k l e usmjeriti na s p r e č a v a n j e p o b u d e ili pro- (D } P o b u d a od materijalnog zvuka vođenja zvuka Mjere protiv provođenja materijalnog zvuka Za vodovodne instalacije t r e b a u p o t r e b l j a v a t i s a m o a r m a t u r e s a t e s t o m g r u p e I ili II T l a k v o d e t r e b a biti što niži Brzina p r o t o k a v o d e i m a p o d r e đ e n u u l o g u .> Q P V i b r a c i j e u č v r s t i m tijelima n a z i v a j u s e m a t e r i j a l n i z v u k O n n a s t a j e uslijed z r a č n o g z v u k a ¡li n e p o s r e d n o m e h a n i č k o m p o b u d o m -> 0 K a k o s u m e h a n i č k e sile vibriranja n a j č e š ć e j a č e o d o n i h k o j e u z r o kuju vibracije z r a k a .5 N / m m 2 20 A k o to nije. ali b e z p r e o p t e r e ć e n j a n e o p r e n a ili čelika -> © Elementi se izrađuju od (D <D i g » 10 > • 20 »30 Pojačanje f rigušenje 10 20 50 10 Najbolje prigušenje materijalnog zvuka daju čelične opruge zbog s v o j e m a l e krutosti. P u m p e i strojevi m o r a j u s e p o s t a v i t i na t e m e l j e i z o l i r a n e o d m a t e r i - Betonski temelj kao umirujuća m a s a S t o p a stroja G M T j a l n o g z v u k a i e l a s t i č n o učvrstiti. V o d o v o d n e i k a n a l i z a c i j s k e i n s t a l a c i j e m o r a j u s e pričvrstiti elastič- Nakon montaže n i m m a t e r i j a l i m a i ne s m i j u biti u d o d i r u s e l e m e n t o m g r a đ e v i n e .p j e n e . ( O d v o j e n o o k n o dizala '• 3 c m _ mineralna vlakna Završetak okna na neoprenu Z a ozi- M o g u s e e v e n t u a l n o u g r a d i t i e l a s t i č n i slojevi. npr t e m e l j a na e l a s t i č n o m e s t r i h u . fl<P"M Poniklana čelična opruga Postavljanje (J5j stroja na elastičnom ••—' umetku u temelju Primjeri elemente za pojedinačne opružne Š t o s e materijali p o d o p t e r e ć e n j e m v i š e k o m p r i m i r a j u . r a z l o g j e t o m u najčešće neposredna pobuda materijalnog zvuka /—. p o t r e b n i s u p o j e d i n a č n i le- -10 žaji d i m e n z i o n i r a n i p r e m a t e ž i n i u r e đ a j a U č i n a k p r i g u š e n j a j e i u t o m s l u č a j u najbolji a k o s u e l e m e n t i m a k s i 0 m a l n o o p t e r e ć e n i . a d a nisu preo p t e r e ć e n i .s n a ž n a teški zid slaba pobuda. bolji j e u č i n a k Kod površinski ugrađenih izolacijskih materijala mora opterećenje n a j č e š ć e biti > 0. Dizala treba ugraditi u odvojena okna -> (3)1 reške zapuniti mineralnim Pričvrsni e l e m e n t dul)ine ^ ± £ cjevovoda vlaknima (ploče ^ 3 cm) ili konstrukciju osloniti na neopren -> @ .ZAŠTITA OD VIBRACIJA MATERIJALNI ZVUK . m o ž e dovesti do pogoršanja Opruga- DP 16 KuTno sidro 1 / 2 2 Uipskarton ploče Primjer z a stropni e l e m e n t s oscilirajućim metalom ® Dvostruko elastično oslonjeni ventilator 135 .

glazbu Prostorije za oratorije i koncerte na orguljama j^g^ Razumljivost slogova | Loše Dobro Vrlo d o b r o ^5) Razumljivost govora Tablica spec. oni se nazivaju jekom £ 1 2 5 2.5 1.0 1. Prostorije za muziciranje trebaju imati dulje trajanje odjeka. Govor zahtijeva manje usporenje. Trajanje odjeka je između ostalog ovisno i 0 frekvenciji. Zahtjevi za prostorije 1 Trajanje odjeka: 10 5 •o o C 1 4 D G (4-) Tolerancije trajanja odjeka ± 20% Uporabna funkcija Dvorane za sast.3 i 1. 3. Jeka: Ako se iz jednoliko opadajuće krivulje trajanja odjeka -> 0 ističu pojedini.0 Vrijeme 2.6 2. Višenamjenska prostorija za govor i glazbu Opera. Namjena prostorije Trajanje odjeka u sek. razumlji- 3 4 5 7 5 6 8 10 8 10 12 14 15000 10000 25000 30000 Koncert dvorana za simfon.5 1. Apsorpcijska površina: Određuje trajanje odjeka svojom količinom apsorbirajućeg materijala. U novijim objektivnim postupcima primjenjuju se modulirani šumni signali (RAST-postupak) koji dovode bez velikih ulaganja do ponovljivih rezultata.7 2. Doživljaj prostora Doživljaj refleksija koje dolaze iz prostorije prema vremenu i smjeru Kod glazbe su difuzne refleksije povoljne za punoću zvuka. A = as S as = stupanj apsorpcije zvuka prema mjerenju odjeka. Za f = 500 HZ mogu se na osnovi iskustva predložiti približno optimalne vrijednosti ->© 2 Razumljivost govora Služi za ocjenu razumljivosti izgovorene riječi -» (5). Treba uzeti u obzir različite utjecaje.1 8 •S 1 6 r I - Za govor i glazbu vrijede različite veličine vremena i intenziteta kao kriterij jeke. izraženo kao površina s potpunom apsorpcijom (otvoreni prozor). S = dio površine Vrijeme trajanja odjeka izračunava se iz apsorpcijske površine formulom t Govor Kabare Igrokaz Predavanje Glazba Komorna glazba Opera Koncert Orgulje 1.8 1. dramsko kazal.0 h.') Područje optimalnog trajanja odjeka _ 0. Vrednuje se područje -5 dB do -35 dB (DIN 52216 mjerenje trajanja odjeka u dvoranama za slušateljstvo).refleksije kao posljedica primarne i sekundarne strukture prostorije 1 Trajanje odjeka: (j) Mjerenja trajanja odjeka Vrijeme opadanja razine zvuka^od 60 dB nakon isključenja izvora zvuka -» 0 . p o v o l j n e refleksije Slijed refleksije u prostoriji 136 . pa se uglavnom mogu smatrati manje kritičnima s gledišta jeke. . od kojih su najvažniji. ter (logatomi).163 V as S (Sabineova formula) 3. dok rane refleksije. 60 8 0 % 100 2 3 5 Volumen V Optimalna vrijednost ovisi o namjeni i obujmu prostorije (3). opereta Dvorana za komornu glazbu 20 40 J.trajanje odjeka.. razumljivost sloga. dulje je Max. kako se razumljivost ne bi smanjila. do 50 ms. npr lin. s usporenjem do približno 80 ms (odgovara 27 m razlike u duljini puta) u odnosu na neposredni zvuk. zapremina u m3 5000 8000 Volumenska karakteristika u m3/mjesto pri dubokim i kraće pri višim frekvencijama. subjektivno prepoznatljivi šiljci.0 (2) S 30 Kriterij jeke /'o . a točnost napisanoga služi ocjenjivanju razumljivosti. tako da su uobičajeni pojmovi . Razumljivost govora određuje se tako da veće skupine slušatelja ispisuju pojedine slogove bez smisla.1 3. . ocjena logatomima Pri mjerenju logatomima smatra se > 70% izvrsnom vošću govora. 0. pojačavaju razgovjetnost -> (§).AKUSTICNOST PROSTORIJE DIN 52216 tU Projektiranje akustičnosti prostorije za govorne i glazbene predstave treba omogućiti da se slušateljima pruže najpovoljniji uvjeti za slušanje. Nije normirana.razumljivost rečenice. volumena V = f(vrsta) i 17 33 100 R a n e .

arhiva u Bonnu 137 . ali za govor ili u malim prostorijama (komorna glazba) može se postaviti i uz uzdužne zidove (Beethovenov arhiv -> © ) . Podiji moraju biti znatno viši od parketa kako bi poduprli neposredno širenje zvuka. što daje jednoliki neposredni zvuk na svim mjestima -> (7). nastaju velike razlike u jačini zvuka zbog njegove koncentracije. visoke prostorije s raščlanjenim. jer u protivnome prejako pada razina zvuka pri širenju -> (9) Iz optičnih i akustičnih razloga treba nadvisivati redove stolica. jer bi bočne refleksije mogle biti premale 0 . Taj se nedostatak može kompenzirati dodatnim refleksijskim površinama ("vinogradarske stepenice"). Treba izbjegavati paralelne. visoke prostorije s raščlanjenim zidovima (rana pojava bočne refleksije) posebno pogodne.Koncert 4 m 3 /po osobi 10 m 3 /po osobi Suviše mali obujam prostorije onemogućuje zadovoljavajuće trajanje odjeka. jer oba uha primaju različite signale Uske. 136 © -Govor . Postavljanje podija: po mogućnosti na uskoj stranici prostorije. Oblik prostorije: za glazbu su uske. geometrijski reflektirajučim zidovima i difuzno reflektirajućim stropovima najjednostavnije su s gledišta akustike prostorija Primarna struktura prostorija (0) Sprečavanje treperave jeke (2J Nepovoljni oblik stropa Obujam: ovisno o namjeni -> s. npr Berlinska i Kolnska filharmonija-»® ili moraju zidovi biti jako naborani zbog provođenja zvuka. kad je posrijedi glazba. Stražnji zid prostorije ne smije reflektirati zvuk u smjeru podija jer bi to moglo djelovati kao jeka. subjektivno se povoljnije ocjenjuju nego refleksije sa stropa. U blizini podija potrebne su refleksijske površine za rane početne refleksije i balans orkestra. Uspon krivulje prati logaritamsku spiralu Sekundarna struktura Refleksijske površine mogu u znatnoj mjeri kompenzirati nepovoljnu primarnu strukturu. Manje su pogodne prostorije koje se šire prema natrag. visinsko stupnjevanje grupa redova sjedala Podij u maloj dvorani za komornu glazbu Beethoven .AKUSTICNOST PROSTORIJA Rane bočne refleksije. čak i pri malim vremenima zaostajanja (nesimetričnost akustičnog doživljaja). neraščlanjene površine. 138 (2) Berlinska filharmonija. npr nabiranje površine zidova koji se šire -> (D Oblikovanje stropa pomoću ovješenih jedara -> 0 ili elementiranjem -> s. Ako je nepovoljan oblik stropa. kako bi se onemogućila treperava jeka uslijed višestruke refleksije -> (2) Izvedbom nabora s kutovima > 5° može se paralelnost izbjeći i postići difuzna refleksija Strop prostorije služi vođenju zvuka u stražnje područje prostorije i mora biti odgovarajuće oblikovan -» (3). Višenamjenske prostorije s različitom postavom podija i ravnim parketom često su neprikladne za glazbu.

136 © znatno premašen. Raščlanjenje nabiranjem površina zahtijeva kutove > 5° J e d n a k o su učinkovite j a k e strukture površine. Difuzne refleksije s v o j o m j e d n o l i k o m raspodjelom zvuka daju glatke. P o d a c i o srednjem trajanju odjeka odnose se najčešće na vrijednost od 500 Hz. Dimenzije. 500.AKUSTICNOST PROSTORIJA Apsorbirajuće površine s p r e č a v a j u Koncentracije zvuka i prilagođavaju trajanje odjeka t r a ž e n i m vrijednostima. Njegova j e vrijednost između 0 i > 1 Trajanje odjeka proračunava se za frekvencije f = 125. najčešće j e potrebna s a m o korekcija trajanja odjeka za d u b o k e frekvencije Približenje ž e l j e n o m trajanju odjeka postiže se kombiniranjem površina različitih svojstava. P o s e b n o su nepovoljne prostorije oblika polukugle zbog trodimenzionalne koncentracije zvuka. jednolike krivulje trajanja odjeka. stolice i dekoracije sa svojim specifičnim vrijednostima Često je d o s t u p n o trajanje odjeka ovisno s a m o 0 slušateljstvu i stolicama Kako bi trajanje odjeka što manje ovisilo o slušateljima. Frekvencija - Apsorpcija dubokih frekvencija oscilirajućim površinama Frekvencija :e) Apsorpcijsko ponašanje rezonatora Frekvencija [7j Apsorpcija poroznih materijala .— s [3j a) difuzna refleksija promjenom matenjala b) difuzno reflektirajuča površina Difuznost uslijed refleksije u vmenskim razmacima određuje se u prostorijama za odjek. 2 0 0 0 . porozni materijali primjenjuju se za apsorpciju visokih frekvencija Debljina sloja i otpor strujanju utječu na prijelaz prema d u b o kim frekvencijama -» (7). dolazeći zvuk rastresito reflektirati -> (3). 4 0 0 0 Hz. a k o središte kugle leži u visini podija -> (§} Ovaj se nedostatak m o ž e izbjeći: o d g o v a r a j u ć i m oblikovanjem zakrivljenog stropa postiže se vrlo dobro usmjeravanje zvuka -> (9) (^T) Platna za vođenje zvuka Rastavljanje nepovoljnih reflektirajućih površina Difuzne refleksije' površine od kojih se m o ž e očekivati jeka moraju difuzno reflektirati. tj. slično osobi koja sjedi. Dodatne apsorpcijske površine za visoke frekvencije potrebne su s a m o u slučaju kad je specifični o b u j a m -> s. Ta su svojstva o d r e đ e n a njihovom strukturom: vibrirajuće površine apsorbiraju d u b o k e frekvencije. niše itd.163 • V «s Stupanj apsorpcije zvuka n e k o g materijala as. o b u j a m i izolacija šupljina o d r e đ u j u frekvenciju. Udio otvora. 250.. Odgovarajuća izmjena reflektirajućih i apsorbirajućih površina djeluje na refleksiju poput j a k o raščlanjene površine -> (3) Zakrivljene plohe m o g u izazvati pojavu žarišta (kupola). razmaci i ispuna šupljina mijenjaju se u svrhu finog podešavanja -> (5) površine s otvorima ispred šupljina najviše apsorbiraju srednje frekvencije (Helmholtzovi rezonatori). dijeljenjem zvučnih valova ili vremenski pomaknutih refleksija -> (4) Proračun trajanja odjeka provodi se najčešće S a b i n e o v o m formulom t = 0. intenzitet i oblik m a k s i m u m a apsorpcije -> ( i ) . koriste se stolice čija sjedala i prednji dio naslona za leđa ostvaruju što j e m o g u ć e v e ć u apsorpciju. osobe. parapeti. 1000. A k o su obuj a m prostorije i stolice d o b r o m e đ u s o b n o usklađeni. U proračun treba uključiti sve p o j e d i n a č n e površine. prema DIN-u 5 2 2 1 2 .

da se svi v e ć i m e t a l n i dijelovi i v o d o v i p o v e ž u s g r o m o b r a n s k o m instalacijom. Uređaji za prihvat j e s u m e t a l n e š i p k e . oluk.—. npr 1 0 0 0 0 0 A x 5 c m = 5 0 0 0 0 0 V U t r e n u t k u u d a r a g r o m a t o m v i s o k o m potencijalu izvrgnuta je c j e l o k u p n a g r o m o b r a n ska instalacija i svi s n j o m p o v e z a n i m e t a l n i dijelovi. U k r u g u p o l u m j e r a 30 m o d m j e s t a u d a r a g r o m a ( d r v e ć e . - Čelična konstrukcija Čelični spremnik Svjetiljka • o ® . zidovi i si. O Traka za izjednačenje potencijala /traka za uzemljenje Dubinsko uzemljenje Razdvojnik iskrenja Dilatacijski luk Hvataljka Stabilizator © --0— — i—i—i— C instalacija D Danas uobičajena gromobranska —M— Rešetka za zadržavanje snijega Prik. D o d a t n o s e postavljaju m e t a l n i šiljci koji o d r e đ u j u m j e s t o u d a r a g r o m a G r o m o b r a n s k a instalacija sastoji s e o d u r e đ a j a za prihvat. k r o v n i v o d o v i . štete n a s t a j u g d j e ima v l a g e U o s n o v i g r o m o b r a n s k a instalacija p r e d s t a v l j a " F a r a d a y e v kavez". j a r b o l a . stupnju g e o g r a f s k e širine n a s t a j u u s v a k o m satu oluje.) č o v j e k j e na o t v o r e n o m e u g r o ž e n o d e l e k t r i č n o g n a p o n a .GROMOBRANI DIN 48801. 57185 Otprilike na 50. s tim da su na t e m e l j u iskustva p o v e ć a n a m r e ž n a o k c a . dimnjake i ventilacijske uređaje T r e b a ih s v a k a k o priključiti na g r o m o b r a n s k u instalaciju. a k o j e u r a s k o r a k u treba skupiti n o g e Šteta na g r a đ e v i n a m a n a s t a j e r a z v o j e m t o p l i n e pri u d a r u g r o m a jer Krov na jednu vodu © se v o d a s a d r ž a n a u materijalu pretvara u paru pa nastaju razaranja Krov s blagim nagibom z i d o v a . n a z i v a se i z j e d n a č e n j e m p o t e n c i jala (J5) Šatorasti I (6) Šedl Krovni vod Vod uzemljenja Uzemljenje u temeljima Antena 0 1 ] D • o Dizalo Kamin Metalne dogradnje Premoštenje brojila za plin-vodu -oo— Razdjelno mjesto Pomoćno uzemljenje (razdjelno mjesto) Priključak na metal Savitljivi priključak tí H <*- > — ===== Prolaz kroz krov Vodo-plinovod Brojčana oznaka razd mjesta Oluci i olučne cijevi Metalni pokrov j — i . mjesta na cjevovode. vod na sljemenu na stupora\ Slamom pokrivenacm iznadusljemena i udaljenost vodova od krova drvenim sabirni 8 J vima uzdignut 60 40 cm. d o l a z i d o p a d a n a p o n a . z b o g o p a s n o s t i o d p o ž a r a z b o g iskrenja. treba postaviti m e t a l n u t r a k u na d r v e n e n o s a č e 6 0 c m i z n a d sljem e n a . o k o 6 0 udara g r o m a u z e m l j u i 2 0 0 d o 2 5 0 m u n j a m e đ u oblacima. zatvorene balkone. stabala nalik na e k s p l o z i j u Dakle. Ni j e d n a t o č k a na k r o v u n e s m i j e biti pre- ^oj Kosi krov na dvije vode © ko 15 m u d a l j e n a o d u r e đ a j a za p r i h v a t g r o m a Krov na četiri vode Na s l a m n a t i m k r o v o v i m a . Cijevno i štapno uzemljenje Uzemljenje __ d s £ p E3- Arm. Vrlo d j e l o t v o r n a mjera. m e t a l n e krovne p o v r š i n e i m e t a l n a tijela.> (§) © K a d električna struja g r o m a p o t e č e k r o z o t p o r u z e m l j e n j a . "" Simboličke oznake za elemente gromobranske instalacije vod za uzemljenje 139 . za plin Krovni nosač za elektr vodove Hvataljka/motka za zastavu Metalni cjevovodi J J I (ED GDzgrada pogledu tlocrtu. provođenje i uzemljenje Z a d a ć a j o j j e odrediti m j e s t o u d a r a i o s i g u r a t i d a z g r a d a b u d e u z a š t i ć e n o j zoni Pri instaliranju g r o m o b r a n a t r e b a obratiti p o s e b n u p a ž n j u na k r o v n e nadgradnje. olučne cijevi i si.e - ] Brojilo za vodu. beton s priključkom Rub zgrade W | ! .

uređajima ugraditi stabilizator napona I _ . priključiti na gromobransku instalaciju u0) Prihvatnu motku na dimnjaku blizu strehe priključiti na oluk ® Krovni nosač voda jake struje ne treba neposredno priključiti. 5 mm jedne točke.( § ) d o p u š t e n i v o d o v i o d g o l o g ili p o c i n č a n o g b a k r a u m i n i j ili p o c i n č a n i č e l i k .5 m m Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m Zidna obloga Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m Cijevi u z e m dubina u m još ekonomično nije više ekonomično (D Zidna aluminijska obloga kao odvod \y6/) Aluminijski krov i zid Otpor rasprostiranja traka i cijevi za uzemnenje kod različitih vrsta tla V-V Dimnjaci na sljemenu s prihvatnom napravom od kutnih čeličnih profila /^oN >-J Dimnjak s prihvatnom motkom priključenom na sljemeni vod Uzemljenje u temelju od nearmiranog betona Uzemljenje u temelju od armiranog betona ® 140 Sve metalne elemente koji izlaze iz krova. c i n k a ili p o c i n č a n o g č e l i k a . zemljište Suhi pijesak i šljunak Razdjelnik Kamenito tlo Močvarno zemljište Vlažni šljunak Vlažni pijesak Vrsta uzemljivača Otpor rasprostiranja o Uzemljenje © Osnovni dijelovi gromobranske instalaciie /¿N Ks Aluminijski krovni pokrov kao uređaj za prihvat Trakasti u z e m duljina u m Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m 12 6 6 3 4 2 2 1 40 20 20 10 13 7 7 3 80 40 40 20 27 14 13 7 200 100 100 50 67 34 33 17 400 200 200 100 133 70 67 33 1200 600 600 300 400 200 200 100 30 15 10 5 IOJ zida s krovom ukoliko konstruktivni metalni spoj ne postoji . krov priključiti na sljemeni vod i odvod . A k o s u z a b i j e n a d u b l j e o d 6 m.Aluminijska o b l o g a min 0. R a z l i k u j u s e d u b o k a i površinska uzemljenja. Š t a p a s t a u z e m l j e n j a z n a č e d a s e u z e m l j u z a b i j a j u c i j e v i . o n d a s e n a z i v a j u d u b o k i m u z e m ljenjima Z r a k a s t o u z e m l j e n j e j e s n o p t r a k a k o j e s e z r a k a s t o š i r e iz ij za prihvat Aluminijski pokrov min 0 . Razmak za otvoreno iskrenje = 3 cm Za čelične elemente s el. c i j e v i ili ploča.(£}. Površinska se u z e m l j e n j a i z v o d e l i n e a r n o ili p r s t e n a s t o . ventilacijske cijevi i si . poljopriv. nisu O d g o v a r a goli al- Glina.GROMOBRANI U z e m l j e n j e s e i z v o d i p o m o ć u n e i z o l i r a n i h m e t a l n i h t r a k a . Z a k r o v o v e o d a l u m i n i j a . Uzemljenje ima z a d a ć u da struju g r o m a brzo i jednolično odvodi u tlo.— s (Jj Čelična skeletna građevina skelet priključiti na krovni vod i na vod za uzemljenje Limeni krov s drvenim stijenkama. na d u b i n u na kojoj s e p o s t i ž e nizak o t p o r rasprostiranju u tlo @ V e l i č i n a o t p o r a u z e m l j e n j a ovisi o vrsti i v l a ž n o s t i tla (ij). t e š t a p o v i o k r u g l o g a ili r a z v e d e n o g p r e s j e ka.> ( i ) . P r e p o r u č u j e s e u z e m l j e n j a ugrađivati u beton temelja -> © .

Zona zaštite 1: Sama zgrada koju treba zaštititi označena je kao zona zaštite od groma 1 Granicu prema zoni zaštite O u pravilu čine krov.U tom su području mogući direktni udari groma. Postoji neprigušeno polje pražnjenja groma.Učinkovitost b r a n a [P] [E] P o l u m j e r kugli Veličina gromobrana otvora mreže Tipični razmaci odvoda 5 m 10 m 15 m 20 m 25 m Zaštitni kut Min j a č i n a struje g r o m a I1'] . pri čemu njihova svojstva (zaštita vanjskih dijelova zgrade) moraju zadovoljavati određene uvjete.> © [r] I II III IV M 5 m x [i] 2 0 0 kA 150 kA 100 kA 98% 95% 20 m 30 m 45 m 60 m 10 m x 10 m 15 m x 15 m 20 m x 20 m 90% 80% Klase gromobrana Kut zaštite ovisno o klasi gromobranske zaštite i visine iznad područja koje treba zaštititi (J5y' W = veličina otvora m r e ž e Z o n a g r o m o b r a n a O.f j frfmr eže ZAŠTITA OD GROMA U principu se objekt koji treba zaštititi svrstava u različite zone zaštite. a g r o m o b r a n a Of. Instalacija u z e m l j e n j a Postupci za postavljanje prihvatnih uređaja gromobranskom kuglom. vanjski zidovi i pod podruma zgrade. Takva područja izvan objekta označavaju se kao zona zaštite od groma (BSZ) 0 B . K l a s a g r o m o . _ I n f o r m a c i j s k a mreža Stabilizator n a p o n a I z j e d n a č e n j e potencijala g r o m o b r a n a U 7 Područje razdvajanja iskrenja is B S Z 1 = z o n a g r o m o b r a n s k e zaštite 1 \ / \ Cijev za p u n j e n j e s p r e m n i k a s k a t o d n o m z a š t i t o m Uzemljenje u temelju Kanal/zaci^ska cijev & Zona zaštite 2 i više: Može biti svrhovito ili zahtijevano da se unutar zone zaštite 1 urede daljnje zone zaštite od groma. zaštitnim ku tom i mrežom S = sigurnosni razmak = zaštitni kut Energetska mreža Čelična armatura Uzemljenje u temelju Instalacija u z e m l j e n j a 0 0 I z j e d n a č e n j e potencijala gromobrana Lokalno izjednačenje potencijala i stabilizator n Krovovi zaštićeni prihvatnom motkom (I) 141 .O d v o d g r o m a za zaštitu energetske i informacijske Energetska mreža . u skladu s klasom zaštite. isključeni. Zona zaštite 0B: Zbog uređaja za prihvaćanja na i uz objekte koje treba štititi javljaju se područja za koja su direktni udari groma. Na primjer računalni centar kao zona zaštite 2 i pojedini elektronički uređaji kao zona zaštite 3. postoji neprigušeno polje odterećenja groma. u normama označene i kao LPZ (Lighting Protection Zone) © Zona zaštite 0A: Izvan zgrade koju treba zaštititi nalazi se zona zaštite OA.

0 2. valovi metarske duljine djelomično slijede.1 96 57 0 53 0 46 4 40 5 34. Tako je u nekim slučajevima moguć televizijski prjjam i na mjestu koje odašiljač uobičajeno ne doseže. ->(š) +(§) koja su ujedno mjerodavna i za uzemljenja Kad se priključuju na vodovod. F II (K10)) UHF antena (npr F IV (K35)) UHF antena (npr F 5 (K56)) Antenski nosač za 2 UHF antene Provođenje cijevi nosača antene Priključci antene. 75-ii. gromobranska^^^l instalacija Ako gromobranska nstalacija postoji treba ostvariti ovu vezu Cu 0 8 mm ili NYY 10 mm? Šina za uzemljenje vanjskih vodova svih HF . Kad su ravni krovovi. polarizaciju. dio 1 — > @ U normalnim okolnostima računa se za jarbol usađen u građu krovišta s duljinom uklještenja > 1 m.koaksijalni kablovi 13 Razdjelne kutije za razdvajanje osnovnih vodova 14 Antenske utičnice za radio i TV 15 Priključni kabel za radio 16 Priključni kabel za TV 17 Uzemljenje Postojeća . Antene se ne smiju postavljati na krovove od slame. Učinak antena bitno ovisi o okolini -» 0 i vodovima visokog napona.25 3. Kratki valovi ne slijede zakrivljenost Zemlje.8 28 7 24 9 20. U području VHF to je smanjenje u odnosu prema vanjskim antenama otprilike polovica prethodno navedenog Sobne su antene mnogostruko slabije (pomoćne antene).antenskih kablova Pojačalo Dodirna površina š 10 cm2 Šina za uzemljenje vanjskih dijelova glavnih vodova Premoštenje cijevi od sintetike ili nekog privremenog prekida Cu 10 mm2 Premoštenje brojila za vodu © 142 Shema instalacije skupne antene © Shema gromobranske instalacije (Siemens) Kućno Uzemljenje uzemljenje gromobranske instalacije . Najbolje je postavljati antene s izravnim dogledanjem i odašiljačem.1 12. a uz to i tzv.0 M o m e n t od vjetra M R 80 MR 110 (kpm) 41 4 38 4 33 7 29 4 25. Tome mogu pomoći skupne antene Osim toga.75 m. treba provesti statički proračun prema VDE 0855. treba antenu pričvrstiti na vanjski zid. Kad su uređaji na jarbolu.75 2 5 2 25 2.koaksijalni kablovi Pojačalo za LMKU i TV-kanale 10 Šina za uzemljenje 11 Kabelska spojnica s kontrolnom kutijom 12 Glavni vodovi 75-U. treba obratiti pozornost na premoštenje vodomjera ^ (§) Tijekom grubih građevinskih radova važno je da se uzemljenje gromobrana izvede stručno -> s. naročito ako se radi o crnogorici Potkrovne antene u području VHF imaju smanjen prijam. Brojni različiti oblici antena stoje na raspolaganju. Projektiranje skupne antene treba uzeti u obzir već tijekom grubih građevinskih radova (b) s pojačalima protiv opadanja napona u vodovima itd. Kod kabelske televizije nema antene Uz kućni priključak treba predvidjeti pojačalo priključeno na električnu mrežu Moment od vjetra MR na cijevnom nosaču 50 mm 1 LMK-antena i UKW antena za odabrani smjer prijama VHF antena (npr F III (K8)) VHF antena (npr. Zbog opasnosti od korozije ne preporučuje se pričvršćivati na aktivni dimnjak. izvedba treba osigurati trajnost i zaštitu od korozije.Topli v l a ž n i zrak G r a n i č n i sloj prema J Henjesu -> ANTENE Hladni suhi zrak Širenje elektromagnetskih valova odgovara optičkim zakonima valova ( o^S Smetnje prijema mogu se izbjeći izborom povoljne lokacije Slob duljina L (m) 4 15 4 0 3 75 3.6 16 7 13 4 Antene za prijam radijskih i televizijskih emisija nagrđuju izgled grada. Jedna antena trebala bi služiti za prijam dugih. trske ili drugih lako zapaljivih materijala! U tim okolnostima treba predvidjeti antene na jarbolima ili u prozorima. blisko smještene antene jedna drugoj smetaju pri prijamu. pri uklještenju u zid > 0. Dobar prijam zahtijeva usmjerenost prema najbližemu odašiljaču. srednjih. a dio odlazi u troposferu i odatle se reflektira. te za više područja TV valova. Treba se držati osnovnih pravila — (|) Važan je potrebni prostor za smještaj > dodatnih kućnih uređaja za uzemljenje gromobrana -> © Visoka stabla koja nadvisuju vrh antene mogu predstavljati smetnju u smjeru prema odašiljaču.5 3. kratkih i UKV valova.3 21 6 18 1 15. 140.

parama P(W): 7 5 . mliječnost stakla ograničena. 100000 Ix globalno zračenje (oblačno) max. žarulja s halogenim metalnim parama P(W): 7 0 . žarulja P(W): 2 0 .250 Parabolična reflektorska žarulja HIT-DE ¿ 4 ft fijf 0 P(W): 8 0 . Sjajnost žarulja relativno je visoka i dovodi do zasljepljivanja. toplo bijela. reflektor okrugao / cilindričan Ugrađene / viseće svjetiljke. DIN 5035 Radni prostori .2 5 0 Žarulja s halogenim met.• 1 5 \ 1• Usporedba: ušteda struje do 80%. Tipična obilježja žarulje s električnim pražnjenjem: za rad je nužna sprava za preduključenje. Iz toga proizlazi zahtjev da treba zasjeniti svjetiljke u zatvorenim prostorima. Mjera za korisni učinak je svjetlosno iskorištenje (ImA/V). deseterostruki vijek trajanja © 143 .1 5 0 Žarulja s halogenim met. Svjetiljke pretvaraju električnu snagu (W) u svjetlosnu snagu (Im).1 0 0 HIT P ( W ) : 18 24 36 P(W): 7 40 11 55 TC-SB 1 y Ii « GR-48 P(W): 1 5 . 144 (2). Fizikalne i tehničke veličine svjetlosnog zračenja Strujni vod s reflektorima Svjetlosni sustav / svjet. nacrte prema DIN 40717 Žarulje s električnim pražnjenjem Visokotlačne žarulje Niskotlačne žarulje =C Žarulja s parama žive ili natrija A Fluorescentna žarulja Žarulja s halogenim ' metalnim parama (?) Sistematizacija žarulja Kompjfflria fhinrpcrpntna tarnlia I Žarulje P (W): 60 .Fizikalne veličine Tok zračenja Jačina zračenja Jačina ozračenja Gustoća zračenja Količina zračenja Ozračje (T) Tehničke veličine i oznake u formulama Svjetlosni tok Svjetlosna jakost Jačina osvjetljenja Gustoća svjetla Količina svjetla Osvjetljenje <> t I E L Q H Rasvjetno-tehnička jedinica i skraćena oznaka Lumen Candela Lux (lm) (cd) (lx) (cd/m2) (Im h) (lx h) RASVJETA . Reprodukcija boje umjereno je do vrlo dobra. Sjajnost površina u prostoriji dobije se iz jačine osvjetljenja E i stupnja refleksije (L = E • p/7t).1 0 0 Kriptonska žarulja Niskonaponske Halogene žarulje QT y P(W): 2 0 .2 lx Sjajnost L je mjera za registriranu svjetlost. općenito Svjetleća traka s naznakom snage Svjetleća traka s naznakom broja svjetiljki i snage Kontrolna svjetiljka općenito Općenite oznake za žarulje u arhitektonskim nacrtima © Oznake za rasvjetna tijela za arh. stalno upaljeno Svjetlo za nuždu koje se pali prema potrebi Reflektor Rasvjetno tijelo s metalnim parama. Lüdenscheid S v j e t l o s n o .Geschäftsstelle.1 2 0 Linijska žarulja P (W): 20 Reflektor.2 5 0 Žarulja s natrijevim parama f" > .1 0 0 Mliječna žarulja P(W): 2 5 . stoga naročito kod halogenih žarulja izvanredan svjetlosni učinak. vrlo dobra reprodukcija boje.4 0 0 Žarulja sa živinim parama Fluorescentna žarulja T P(W): 18 36 58 Kompaktne fluorescentne žarulje đl 4 P(W): 7 9 11 26 GM PAR 38 P(W): 6 0 . Burggrafenstr 6.7 5 Reflektor s hlad nim svjetlom P(W): 3 5 .200 Žarulja za opću uporabu Halogene žarulje QT o o P (W): 75 . okrugle / cilindrične Rasvjetno tijelo.1 2 5 Reflektorska žarulja sa živinim parama P(W): 250 Reflektor. Visoka sjajnost (osvijetljenost). Za rad bez treperenja potreban je elektronički uređaj za preduključenje (EVG).t e h n i č k e veličine Učinak zračenja što ga oko može ocijeniti naziva se svjetlosni tok O. simetrično ili nesimetrično. općenito X Rasvjetno tijelo s naznakom X 6 b r o j a žarulja i snage 0 o Zidni fluter.4 0 0 Žarulja s halogenim met. Svojstva: malo svjetlosno iskorištenje (lm/W). uporabna trajnost im je 1000 do 3000 sati. kvadrati čne Ugrađene / viseće svjetiljke.smjernice "Umjetna rasvjeta". žarulja HIE Ugrađen starter HST 25 W 40 w 60 W 75 W 100 W 120 W f J— 5 W 7 W -*• 11 W W 20 W -®*23 W QR-111 HSE P(W): 5 0 . dobre su mogućnosti koncentriranja svjetla u željenom smjeru. i općenito se prikazuje krivuljom raspodjele jačine svjetla (LVK) -> s. 5000 do 15000 sati.> t n Umjetna rasvjeta. neutralno bijela ili bijela kao dnevno svjetlo.1 5 0 Reflektor.1 0 0 Žarulja s halogenim met. nema treperenja. žarulja P(W): 10 13 18 PAR 38 (QR 122) TC-L a r=p P(W): 2 5 . pravokutne x X < s 2 Q 58 W xQ X • Rasvjetno tijelo s prekidačem Svjetlo za nuždu. Tipične vrijednosti: globalno zračenje (vedro nebo) max. parama P(W): 3 5 .1 2 0 Reflektor žarulja QT-DE P(W): 2 0 0 . Svjetlosna jakost neke žarulje u svim smjerovima zračenja daje raspodjelu svjetlosne jakosti.6 0 Minjon žarulja QR-CB er P(W): 3 5 . LVK karakterizira zračenje žarulje kao usko. žarulja QT P(W): 300 500 750 1000 nir\ P (W): 75 . Berlin ERCO Leuchten GmbH. cijevi i Svjetlosni sustav s umetnutim žaruljama O O O l -'9 r a đ e n e ' vise oe svjetiljke. parama T « 3 0 = 3 TC-D P(W): 6 0 .5 0 0 PAR 56 P (W): 300 Reflektor. srednje ili široko. staklo može biti mliječno po želji. a u nekim slučajevima i starter Veliko im je svjetlosno iskorištenje i razmjerno su dugotrajne. naročito u reflektorima.250 V i s o k o t l a č n e žarulje s električnim pražnjenjem P(W): 5 0 .1 0 0 Reflektor. Svjetlosni tok koji pada na jedinicu površine jest jačina osvjetljenja E. ASR 7/3 1979 Informacije: LiTG . Boja svjetla im je ovisno 0 tipu. parama P(W): 3 5 . 20000 Ix optimalno gledanje 2 0 0 0 lx minimum na radnom mjestu 200 lx rasvjeta za orijentaciju 20 lx ulična rasvjeta 10 lx mjesečina 0. Svjetlosni tok određeno usmjeren po prostornom kutu jačina je svjetla I. Svjetiljke Za rasvjetu prostorija upotrebljavaju se žarulje i svjetiljke s električnim pražnjenjem -» (4) Tipična obilježja žarulja: boja je svjetla toplo bijela. Postfach. male dimenzije žarulja omogućuju male dimenzije svjetiljki.

otvor djelomično prekriven: .58 W Kompaktna fluorescentna žarulja 7 .indirektna y750 cd/klm i Direktno .200 W o o o o o o o o o o o o o o O O O PAR. Pravokutna Q Kvadratična s Q « n A Žarulja opće uporabe 60 . • >n ja M U ¿J / A T a = ji M TC TC-D TC-L HME QT-LV o o o o o o o o o OR-LV H l * P\ U <* A \J HSE/ HST HIT Žarulja s halogenim i^M] HIT-DE metalnim parama 35 .zatamnjenim staklom .250 W (T) o o o o 120V Odgovarajući tipovi žarulja za određene tipove rasvjetnih tijela '60° Viseća zrcalna rasterna svjetiljka direktno .100 W Niskonaponska reflektorska halogena žarulja 2 0 .300 W QT Halogena žarulja 75 .Svjetlosno sredstvo A \ Fluter \ ^ ^ Uplight Downlight RASVJETA Rasterna svjetiljka i N .400 W Žarulja s natrijevim parama 5 0 .indirektno rasvjetno tijelo Downlight 60WJ VvA® 0 " Jednosmjerno ventilirano downlight svjetlo 160 m3/h kod 35dB(A) 200 m3/h kod 40 dB (A) Zrcalni rasterni zidni fluter Dvosmjerno ventilirano downlight svjetlo 160 m3/h kod 35 dB (A) 200 m3/h kod 40dB(A) Dekoracijsko downlight svjetlo.. R Parabolična reflektorska žarulja Reflektorska žarulja 60 .100 W Fluorescentna žarulja 18 .55 W Žarulja sa živinim parama 50 .prizmatičnom lećom .250 W = [I OT-DE n t .metalnim uloškom .indirektna svjetiljka X / ^^ s0L cd/kim.akrilnim prstenom — ^ 30° cd/klm^--^ 60 A / 7 Direktno .250 W Halogena žarulja s dva podnoška 100-500 W Niskonaponska halogena žarulja 2 0 .^ ^ 5 0 5 Indirektna svjetiljka Svjetiljke i raspodjela svjetla Kvadratični dovvnlight reflektor 300x300 mm 144 .

galerije slika Zračne luke. nastavne prostorije. parama = Halogena žarulja s metalnim parama. žarulja QR-LV = Niskonapon. halog. višenamjenske i gimnastičke dvorane Radionice Crtaonice Laboratoriji Knjižnice. dvorane za skupove Do 500 Lux Prodavaonice Izložbene dvorane. šalter-sale. muzeji. prometne zone Svečane dvorane Sportske i višenamjenske dvorane Industrijske hale Do 750 Lux Auditoriji. kazališta Industrijske hale Preko 5m Do 500 Lux Muzeji.cijevna TC-L = Kompaktna fluorescentna žarulja izduženi oblik = Žarulja sa živinim parama = Žarulja s natrijevim parama = Žarulja s natrij. parama.Nominalna jačina svjetla RASVJETA HIT-DE < 70 W QT < 250 W QT > 250 W HME < 80 W HME > 80W HIT-DE > 70 W A < 100 W A > 100 W QR-CB-LV Visina prostorije Nominalna jačina rasvjete HIT > 70 W • • • • • • • • • • • • • • • • • HIT < 70 W • • • • PAR 38 PAR 56 Prostorije QT-DE QR-LV QT-LV TC-D TC-L HSE HST a: Parkirne garaže. strojarnice. standardni uredi s višim zahtjevima vidljivosti Radionice Robne kuće Do 750 Lux Prodajni centri Izlozi Hotelske kuhinje Koncertni podiji Tehničko crtanje. cijevna = Halogena žarulja s metal. željezničke postaje. žarulja. blagajne Prostorije za sjednice Radionice Do 500 Lux Do 3m Knjižare Prodavaonice Izložbene dvorane Muzeji. galerije slika Ulazne dvorane Ugostiteljski objekti Sportske dvorane. veliki uredi Skladišta Radionice Do 200 Lux Industrijske hale Foyeri Restorani Crkve Koncertne dvorane. rasklopna postrojenja Do 200 Lux Skladišta s visokim regalima Crkve Koncertne dvorane. čitaonice Do 750 Lux Izložbene dvorane Sajamske hale Robne kuće Prodajni centri Velike kuhinje Koncertni podiji Industrijske hale. hladno svjetlo • • • • • • • • • • ® @ l• • • O 1• UJ X • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • $ • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • © • • • • • • • • • • ® • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • # • • • • • • • • • • • • • • 3m do 5m • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • | • • • •1 HME HSE HST HIT HIE • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • © T = Fluorescentna žarulja TC = Kompaktna fluorescentna žarulja TC-D = Kompaktna fluorescentna žarulja 4. kazališta Radionice Industrijske hale Predavaonice. eliptični oblik 145 . prostorije za pakiranje Nusprostorije Do 200 Lux Radionice Restorani Foyeri Standardni uredi. reflekt. galerije. aule. predavaonice Izložbeni prostori Sajamske hale Prodajni centri A PAR R QT QT-DE = Žarulja opće namjene = Parabolična reflektorska žarulja = Reflektorska žarulja = Halogena žarulja = Halogena žarulja s dva podnoška QT-LV = Niskonapon. žarulja QR-CB-LV= Niskonapon. svečane dvorane Ulazni pretprostori Obrada podataka. reflekt.

Pretežno se upotrebljavaju fluorescentne žarulje ali mogu se kombinirati s običnim žaruljama. Zidni širokokutni reflektori u nizu -» © . Pri povoljnoj visini prostorije (h = 3 m) prednost se daje kombinaciji neposredne i posredne rasvjete: postiže se doživljaj svijetle prostorije uz prihvatljiv utrošak energije (70% neposrednog. Posredna rasvjeta -» (§). potrebna je relativno mala električna snaga. Upotrebljavaju se halogene žarulje ili fluorescentne žarulje a moguće su i visotlačne žarulje s električnim pražnjenjem. Downlight uskosnopni reflektori -» Pri pravilnom rasporedu svjetiljki na stropu moguća je diferencirana osvijetljenost prostorije. npr. Koriste se halogene žarulje.posredna rasvjeta -> © . Moguća ugradba halogenih žarulja ili fluorescentnih žarulja. Pri projektiranju rasvjete treba polaziti od kuta zračenja 70° i 90°. 30% posrednog). Potrošnja energije je do tri puta viša nego pri izravnoj rasvjeti. Karakteristika ove rasvjete temelji se na doživljaju svijetle prostorije i pri niskoj razini osvijetljenosti i odsutnosti refleksnog zasljepljivanja. Uskosnopni reflektor može se nagibati do 40° i okretati u punom krugu od 360°. Ovisno o odabranim razmacima svjetiljki postiže se jačina osvijetljenosti do 500 lx.indirektno osvjetljenje (8) Stropni fluter © 146 Podni fluter ® Zidna svjetiljka. Preporučuje se za opću rasvjetu: radnih prostorija. 149 0 Kutovi zasjenjenja svjetiljke u prostorijama za rad i okupljanje iznose oko 30°. Služe isključivo za osvjetljavanje zidova. Zidna svjetiljka -> @>. simetrična rasvjeta 0 . Promjene svjetlosnog stošca pomoću leća (skulpturna leća i Fresnellova leća) i promjene spektra pomoću UV i IR zaštitnih filtara (muzeji.(9). Uskosnopni reflektori u nizu -» Najčešće upotrebljavani kut zračenja 10° („Spot"). na tračničkom razvodu © Zidni fluter Indirektno osvjetljenje (7) Direktno . naročito one niskonaponske. prostorija za kretanje publike i za prometna područja. podni širokokutni reflektori -> (§) . Da bi se postigla neka zadana razina osvijetljenosti. zidni reflektori s rasterom -> 0 . B e z osvjetljavanja poda. © Direktno osvjetljenje. Zidni širokokutni reflektori ugrađeni u strop -» 0 . Potrebno je pažljivo uskladiti rasvjetu i arhitektonske detalje stropa.indirektno osvjetljenje © Zidni fluter na tračničkom razvodu Reflektor na tračničkom razvodu . simetrično © Zidni fluter. Za rasvjetu radnih mjesta treba sjajnost stropnih svjetiljki ograničiti na 400 cd/m 2 .RASVJETA Vrste rasvjete u prostorijama ^ Neposredna. U prostoriji to djeluje kao izravna rasvjeta. 150 lx i 300 lx trebaju se postići kao tipizirane vrijednosti za izložbe. Primjenjuju se za površinsko osvjetljenje stropa odnosno poda. Upotrebljavaju se halogene žarulje i fluorescentne žarulje. prostorija za skupove. 30° („Flood") i 90° („Fluter"). Pretežno za dekorativno osvjetljenje zida mogući i svjetlosni učinci. Zaštita od zasljepljivanja rasterima i zaštitnim zaklonima. prodavaonice) i filtara u boji. Jednolična rasvjeta zidova i dijela prostorije. a za vrlo visoki svjetlosni komfor oko 40° i više. Zidni širokokutni u nizu -» © . izložbene prostorije. Preduvjet je dovoljna visina prostorije. Normirane vrijednosti specifične priključne snage -> s. pomoću filtra za boju i prizmi. direktno osvjetljenje ® Zidni fluter s djelomičnim osvjetljenjem prostorije. Neposredno . Vertikalne razine osvijetljenosti od 50 lx. Stropni širokokutni reflektori. naročito su prikladni za izložbene i muzejske prostore. Downlight . direktno .zidni širokokutni reflektori. Oprema: žarulje i fluorescentne svjetiljke. U ograničenom opsegu i za osvjetljenje stropa i poda. Postavljaju se blizu zidova radi njihove jednolične osvijetljenosti.

Zbog toga je 20 lx horizontalne jačine osvjetljenja minimalna vrijednost za interijere izvan radnih prostorija.5 je najmanja razlika u jačini osvjetljenja koja se još zapaža. 300. -» © . Zbog toga je 200 lx min. brojčana oznaka. npr. Radne površine djeluju mračno pri jačinama osvjetljenja E < 200 lx..100. tiskara. 2000 itd. zaštita 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Bez zaštite Zaštita od kapanja vode vertikalno Koso pod kutom do 15° Od vode koja sipi Od vode koja prska Od vode u mlazu Protiv prodora vode pri preplavljivanju Od prodora vode pri uronjavanja Od prodora vode pri potapanju Slovna oznaka: IP Prva brojčana oznaka: 0 .750.150. galerije Stan. 200.Y. laki 750 Vizualni zadaci. djelatnost osvjetljenja 20 50 30 100 150 300 500 50 Putovi i radne površine na otvorenom 150 Orijentacija u prostorijama pri kratkom zadržavanju 200 Radni prostori koji se ne koriste stalno 500 Vizualni zadaci. srednje teški V 100 200 300 500 750 750 1000 Vizualni zadaci visokih zahtjeva. Iz toga proizlazi stupnjevanje nominalnih jačina osvjetljenja E n u unutarnjim prostorijama: 20. 75. ' © Kut nagiba reflektora za osvjetljenje * a = 30" /opi 1000 1500 2000 Vizualni zadaci s vrlo velikim teškoćama.2a úa^va'^a^ Preporučena jačina Područje.» ( § ) . kontrolni zadaci Iznad 2000 02) Preporučene jačine osvjetljenja prema CIE Primjer: IP 44 Stupanj zaštite od dodira i stranih tijela Stupanj zaštite od prodora vode 2. 500. Najpogodniji kut upada svjetla na objekte i područje zidova je od 30° (optimalno) do 40° . 2000 lx smatra se optimalnom jačinom osvjetljenja za radne prostorije. 20 lx Potrebno za raspoznavanje crta lica. 1000.6 Druga brojčana oznaka: 0 .y^ " © Downlight. tekstilna industrija Industrija Industrijska i ostala postrojenja s malim zahtjevima glede reprodukcije boje Ostalo Reprodukcija boje žarulje prema DIN 5035 147 . bolnica. zaštita 0 Bez zaštite 1 Zaštita od velikih stranih tijela (> 50 mm) 2 Od srednje velikih stranih tijela (>12 mm) 3 Od malih stranih tijela (< 2. npr. jačine osvjetljenja za stalno zauzete radne prostore. 30. ured.© .y. restoran. precizna montaža Dodatno osvjetljenje za posebno teške specijalne vizualne zadatke r*~~ acr-io* . uredski poslovi 100 1500 Vizualni zadaci s velikim teškoćama. npr.5 mm) 4 Od zrnatih stranih tijela (< 1 mm) 5 Od naslaga prašine 6 Od prodora prašine (7) Osvjetljenje objekta (§) Osvjetljenje zida reflektorom 03) Vrste zaštite rasvjetnih tijela Stupanj Indeks Ra 1A 1B 2A 3 4 (9) Osvjetljenje zida fluterom ^ Kut zaklanjanja svjetlosti (= 30°/40°/50°) 04) >90 90 > Ra > 80 80 > Ra > 70 70 > Ra > 60 60 > Ra > 40 40 > Ra > 20 Tipična područja primjene Biranje boja. 50. Kut "a (optimum) flutera a = 30 -'40 ' Stim^Kn) . razmak svjetiljki: b . brojčana oznaka.8 1. Kut zaklanjanja snopa svjetlosti kod down!ighta je između 30° (širokosnopna svjetlost. 1500.@ .dT-19 5a ' rM. Jačina osvjetljenja u unutarnjim prostorijama (D wní.mm VfMífífífíífíííífíMííMMÍiifííííJÍÍÍ}}}} RASVJETA Geometrija rasporeda svjetiljki Razmaci svjetiljki međusobno i u odnosu prema zidu ovisni su o visini prostorije. © © T b 4) ® O O 200 lx 2000 lx i € Jteri O ' raZmak SVjet Faktor 1.Y. hotel. škola.Y^iV. . zadovoljavajuće ograničenje blještavila) i 50° (duboko zračenje svjetlosti visoko ograničenje blještavila) -» kod svjetiljki s rasterom od 30° do 40°.

crvena. Pri reprodukciji boje. zagasit Krom. mogu se odrediti na osnovi fotometrijskog zakona razmaka iz jačine svjetla i geometrije prostorije (visina h. Proračun jačine osvijetljenosti točke -> (§) Jačine osvijetljenosti (horizontalno Eh i vertikalno E v ). treba obratiti pozornost i na kvalitativne. uzevši u obzir ekonomičnost. Ograničenje neposrednog bliještanja postiže se primjenom svjetiljki s kutom zaklanjanja (kut zasjenjenja) š 30°. ručju zračenja imati nisku razinu sjajnosti Stupanj refleksije % Materijali za izradu svjetiljk Aluminij. Ograničenje blještavila 0 . 147 @ Boja svjetla određuje se izborom žarulje. sirova Cement. sirov Opeka. zagasit Aluminij. poliran Emajl. nova Boje Bijela Svijetlo siva Srednje siva Tamno siva Svijetlo plava Tamno plava Svijetlo zelena Tamno zelena Svijetlo žuta Smeđa Svijetlo crvena Tamno crvena Stupanj refleksije % 40 do 45 15 do 25 20 do 40 25 do 40 20 do 30 10 do 15 25 do 10 do 20 do 35 do 30 do 35 15 25 55 70 75 do 85 40 do 60 25 do 35 10 do 15 40 do 50 15 do 20 45 do 55 15 do 20 60 do 70 20 do 30 45 do 55 15 do 20 Stupanj refleksije rasvjetno .tehničkih materijala 148 . 144 Q). poliran Aluminij. refleksnog bliještanja i zrcalnih refleksa na ekranima. visokopoliran Aluminij. čist. eloksiran. Viša razina osvijetljenosti moža se uz istu opću razinu postići dodatnim osvjetljenjem pojedinog radnog mjesta. zagasit Aluminij. bijel Lak sasvim bijel Bakar. razmak d i kut upada svjetla a). svijetla. polirana Hrastovina. polirana Granit Vapnenac Mramor. tamna. Kvantitativni kriteriji Razina osvijetljenosti Kao srednja vrijednost za radne prostorije zahtijeva se između 300 lx (pojedinačni ured s dnevnim svjetlom) i 750 lx (velika prostorija). žbuka Mort taman Pješčenjak Šperploča. bijel Srebrna pozadina ogledala Srebro. zadovoljiti funkcionalne i ergonomske zahtjeve. visokopolirana Nikal. Boja svjetla i reprodukcija boje s. Smjer svjetla 0 Preporučuje se da svjetlo na radno mjesto pada sa strane. visokopoliran Mjed. obojen.RASVJETA ->QP Obilježja kakvoće rasvjete Dobro rješenje rasvjete mora.5000 K) i bijelo poput dnevnog svjetla (više od 5000 K). koje proizvode pojedinačne svjetiljke. poliran 80 do 87 80 do 85 65 do 75 55 do 76 55 do 65 60 do 70 65 do 75 80 do 85 60 do 70 70 do 75 50 do 60 70 do 80 80 do 88 90 do 92 Mort svijetli. visokopoliran Papir. vap. što uglavnom ovisi o spektralnom sastavu svjetla. visokopolirano Građevinski materijali Hrastovina. Svjetiljke koje bi se unatoč tomu mogle reflektirati moraju imati sjajnost ž 200 cd/m 2 (primijeniti reflektore visokog sjaja). neutralno bijelo svjetlo (3300 K . Ograničenje refleksnog bliještanja postiže se bočnim upadom svjetla na radno mjesto. u kombinaciji sa zagasitim površinama oko radnog mjesta 0 Ograničenje zrcalnih refleksa ekrana postiže se odgovarajućim izborom postavljanja ekrana. prije svega arhitektonske kriterije.0 Ograničenje blještavila odnosi se na područja neposrednog bliještanja. Za urede se najčešće biraju izvori svjetla tople ili neutralne bijele boje. Osim tih kvantitativnih kriterija. beton. treba nastojati da se generalno postigne stupanj 1 (vrlo dobra reprodukcija boje). a preduvjet je za to krilati oblik LVK s. Raspodjela sjajnosti Harmonična raspodjela sjajnosti posljedica je pažljivog usklađivanja svih stupnjeva refleksije u prostoriji 0 Sjajnost pri posrednoj rasvjeti ne smije prijeći 400 cd/m 2 . Razlikuju se tri grupe: toplo bijelo svjetlo (temperatura boje ispod 3300 K).

3-0.85 0.75 0.6 0.80 0. treba komponente proračunati pojedinačno i na kraju zbrojiti -» © .3-0.75 0. Proračun osvijetljenosti pomoću specifične priključne snage može se primijeniti i za uredske prostorije. 2 / 0 .00 m k P.1-0. u prikazanom primjeru opremljena je četirima žaruljama sa po dvije žarulje od 36 W (priključna snaga obuhvaća i uređaj za pretpaljenje 90 W).2-0.40 0.90 0. Proračunom prema -» © dobije se jačina osvijetljenosti od približno 375 lx. O A 12 W/m 2 10 W/m 2 5 W/m 2 5 W/m 2 öQTe tC TC-L 4 W/m 2 3 W/m 2 5-7m T26 © Specifična priključna snaga P* za različite tipove žarulja (2) Primjer: Tablica korekcijskih faktora .3 0.3 0. o . površina = 100 m2 i refleksiji 0. Osvjetljenje zgrada Pri osvjetljenju zgrada proračunava se potrebni svjetlosni tok žarulja koje će se postaviti na osnovi formule -> Sjajnost iznosi od 3 cd/m 2 (slobodno stojeći objekti) i 16 cd/m 2 (objekti u vrlo svijetloj okolini).5 0.Specifična priključna snaga P* W/m 2 za 100 lx pri visini 3 m.60 RASVJETA Proračun srednjih jakosti osvijetljenosti—» C D U praksi često treba približno odrediti srednje jakosti osvijetljenosti (En) za danu električnu priključnu snagu žarulja.4 0.2 Potreban svjetlosni tok svjetiljki za osvjetljenje (6) Svjetleća struktura (ERCO) 15 10 2 0 15^5" © Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo (ERCO) ^O) Preporučene mjere za električne vodove u stambenim prostorijama u cm 149 .3-0.75 0.45 0.75 0.40 0.90 0. .3-0.2 Proračunska formula za svetlosni tok svjetiljke ^ t ct>= L A P NB Sjajnost za osvjetljenje Objekt Slobodno stojeći Tamna okolina Srednje svijetla okolina Vrlo svijetla okolina (cd/m2) L 3 10 13 6. Za uredske se prostorije često.75 0.5 6 . • O® 0© o • O ffl O ffl Offl o 9 ® ' ffl • o EB« ffl « (standardna žarulja) 100 W = 8 0 0 W Tip rasvjetnog tijela ( £ ) .2 Korekcijski faktor k Stupanj refleksije Visina Površini A[m 2 ] 070502 050201 000 H svjetlo srednje tamno Do 3m 3-5m 20 50 S100 20 50 S100 50 S100 0. ffl^.90 1.1-0. odnosno odrediti potrebnu električnu priključnu snagu P za zahtijevanu razinu osvijetljenosti.55 0. 1 (srednja refleksija) Tip rasvjetnog tijela @ • P* = 4 W / m 2 (komp fluorescentna žarulja) P = 9 • 45 W = 405 W ® : Tip rasvjetnog tijela P* = 12 W / m ? P = 8 . Korekcijski faktor k ovisi o veličini prostorije i stupnju refleksije zidova.00 0.80 0.ffl.> @ 1 0 0 ' 8 0 0 .75 En = E n = 3 7 5 Ix En = 1 A P ° ° P k (?) Proračun za uredsku prostoriju P En A P* 100 1 k E„ P P* A k Nominalna jačina osvjetljenja (lx) Priključna snaga (W) Specifična priključna snaga (W/m2) -> ( i ) Tlocrtna površina prostorije Korekcijski faktor -> (2) (8) Formula za srednju jačinu osvjetljenja E„ i priključnu snagu P <> = potrebni svjetlosni tok t L = srednja sjajnost (cd/m2) A = površina osvjetljavanja rj B = stupanj učinkovitosti osvjetljenja p = stupanj refleksije građ.65 0.65 0. osim konvencionalnih zrcalnih rasternih svjetiljki. 5 .55 0.= 3 W / m 2 P =4 90 W = 360 W 100 • 4 24 3 0.2 0. 7 5 (svjetla refleksija) 6. stropa i poda (2).ffl.60 0. postavljaju i kvadratične rasterne svjetiljke s kompaktnim fluorescentnim svjetiljkama -» © ili svjetleće strukture -» © . Predviđaju li se u prostoriji upotrijebiti različiti tipovi žarulja. 0 0 © Proračun jačine osvjetljenja za neku unutarnju prostoriju E n _ (100 • 405 100 -4 100 12 100 10 ' ' E n = 180 lx A = 24 m 2 = 0 . E n i P mogu se prema formuli © približno odrediti.60 0.Svjetleće strukture omogućuju i kombinaciju sa strujnim napojnim trakama i reflektorima. Za to potrebna specifična priključna snaga P* ovisi o primijenjenom tipu žarulje 0 . Dvoosna prostorija površine 24 m 2 .4 0.5 0.65 0. P* = 10 W / m 2 (halogena žarulja) P = 16 • 2 0 W = 3 2 0 W Formula .45 0. Ona se odnosi na neposredno osvjetljenje.10 -13 .1 6 Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo (ERCO) Stupanj učinkovitosti osv jetljenja 1B Velika površina Mala površina Velika udaljenost Tornjevi 0. materijala Stupanj refleksije pri osv etljenju Građevinski materijal P Opeka bijelo glazirana Mramor bijeli Žbuka svjetla Žbuka tamna Pješčenjak svjetli Pješčenjak tamni Opeka svjetla Opeka tamna Drvo svjetlo Granit 0.4 0.7/0. Površina prostorije A = 1 0 0 m 2 Visina prostorije H = 3 m ® Stupnjevi refleksije 0 . 100 • 3 2 0 .85 0.2 0. 5 / 0 .1-0.5/0.

čitaonice Društvene prostorije Restorani. muzeji Klinike i ordinacije Dijagnostika i tretman Bolesničke sobe. satovi. podrum Vanjska rasvjeta Ulice. čekaonice Stanovi Dnevni boravak Kuhinja. valjaonice Laboratorij Ispitivanje boja Uredi i uprava Uredi. hobi. koža Namještaj. ugostiteljstvo. prodajni centri Industrija. dvorane.RASVJETA Toplo bijelo Boje svjetla (PHILIPS) Stupanj reprodukcije boje Prodavaonice Živžne namirnice Meso Tekstil. kupaonica. staze. frizer Cvijeće Pecivo Hlađena roba Sir. obrt Radionice Elektrotehnika. hoteli Kazališta. strojogradnja Tekstilna industrija Tiskare. signalizacije Q Pravilna primjenafluorescentnihžarulja = preporučuje se • = može se primijeniti • • • • • • • • • • • 76 29 3 827 1B 927 1A 830 ' 1B 930 1A Neutralno bijelo 25 2A 33 2B 840 1B 940 1A Bijelo kao dnevno svjetlo 950 1A 865 1B 965 1A 54 2A X X X X • X X X X X • X X X X • • X • X X • X X X X X X X X X X X X X X X X • X X X X X X • • X X • X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X • X X X X X X X X X X X X X X X X X X 150 . sagovi Pribor za sport i igre. povrće Riba Robne kuće. nakit Kozmetika. pješačke zone Osvjetljenje vert. papir Foto. foyeri Prostorije za priredbe Izložbene i sajamske hale Sportske i višenamjenske dvorane Galerije. dječji vrtići Knjižnice. grafički obrt Ispitivanje boja Lakimica Skladište. transport Uzgoj biljaka Obrada drva Ljevaonice. voće. hodnici Dvorane za sjednice Školski i nastavni prostori Predavaonice. razredi. koncert.

jetkanje. podrum itd. dekoriranje. izrada matrica 500 Ručni tisak. puhanje stakla Energetska postrojenja: Pogon za snabdijevanje Kotlovnica Prostorija za izjednačenje tlaka Strojarnice Nusprostorije 50 100 200 100 50 Rad na buradi Prerada koža Sedlarski radovi Bojenje kože Kontrola kvalitete. namotavanje grubom žicom Montaža telefonskih aparata. valjaonice. pletenje. 50 Platforme 100 Priprema pijeska 200 Čišćenje odljevaka 200 Radna mjesta na mješalici 200 Ljevaoničke hale 200 Izljevna mjesta 200 Strojno oblikovanje 200 Ručno oblikovanje 300 Izrada kalupa 300 Modelarstvo 500 Galvanizacija 300 Ličenje 300 Kontrolna mjesta 750 Izrada alata. izrada tapeta 300 Krojenje. tkanje Šivanje.RASVJETA Smjernice za radna mjesta "Umjetno osvjetljenje" ASR 7/3 kao i DIN 5035 dio 2 (izvod) Tablica nominalnih jačina osvjetljenja. mješalice ili mlinove Valjanje. raspakiranje Klaonice. ispitivanje Montaža najfinijih dijelova. kontrola boja 200 300 300 500 750 750 1000 1000 300 500 1000 1500 1500 Obrada i prerada metala: Kovanje malih komada 200 Zavarivanje 300 Grubi i srednji radovi sa strojevima 300 Fini radovi sa strojevima 500 Kontrolna mjesta 750 Hladne valjaonice 200 Vučena žica 300 Prerada teških limova 200 Prerada lakih limova 300 Izrada ručnog alata 500 Montaža. radovi na kamenu i pločama. čeličane. prost. lakiranje. prost. modelska stolarija Rad na strojevima za obradu drva Oplemenjivanje drva Kontrola 100 200 200 500 500 500 750 Uredske i slične prostorije: Uredske prostorije s radnim mjestima blizu prozora Uredske prostorije Veliki uredi / grupni uredi: Visoka refleksija Srednja refleksija Tehničko crtanje Prostorije za razgovor Prijamne prostorije Prostorije za promet publike Obrada podataka 300 500 750 1000 750 300 100 200 500 Trgovina na veliko i malo: Prodajni prostori. poliranje stakla. pozlaćivanje. pranje 300 Strojno glačanje 300 Ručno glačanje 300 Sortiranje 300 Kontrola 1000 Frizer 500 Kozmetičar 750 Kožarska industrija: Industrija cementa. mljekare. tisak na tekstilu Kitničarstvo Ukrašavanje Kontrola robe. oblikovanje. mlinovi Rezanje i sortiranje Proizvodnja delikatesa i cigareta Kontrola proizvoda. prijam 200 Kuhinja 500 Blagovaonica 200 Buffet 300 Dvorane za sjednice 300 Restorani sa samoposluživanjem 300 Praonice. montažni radovi. sortiranje papira 750 Retuširanje. Srednji zahtjevi 200 300 500 750 750 200 300 151 . u kojima se roba traži 100 Sklad. ručno i strojno slaganje. keramika. s ljudskim intervencijama 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta u proizvodnim postrojenjima 200 Održavanje 300 Kontrolna mjesta 500 Proizvodnja kablova i vodova. grafički obrt: Brušenje drva 200 Strojevi za papir. stalna radna mjesta Radna mjesta uz blagajnu Zanatstvo i obrtništvo (primjeri iz različitih struka): Ličenje čeličnih konstrukcija Predmontaža uređaja za grijanje i ventilaciju Bravarija Automehaničarske radionice Građevna stolarija Radionice za razne popravke Radionice za radio i TV aparate 300 500 Izrada i obrada papira. u kojima treba nešto pročitati 200 Prolazi u visokoregalnim skladištima 20 Pult za izdavanje 200 Otprema 200 Kantine 200 Ostale prostorije za odmor 100 Gimnastičke prostorije 300 Garderobe 100 Praonice 100 Toalete 100 Sanitetske prostorije 500 Strojarnice 100 Opskrba energijom 100 Pošta 500 Telefonska centrala 300 Brušenje. smjernice za radna mjesta Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/ix Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Opći prostori: Prometne zone u spremištima 50 Skladišni prostori 50 Sklad. fina 500 Oblikovanje kovanjem 200 Ljevaonice. fina mehanika 1000 Karoseristički radovi 500 Lakirnica 750 Noćna lakirnica 1000 Tapetarski radovi 500 Završna montaža 500 Inspekcija 750 Industrija nakita i satova: Proizvodnja nakita Obrada dragog kamenja Urarska i optičarska radionica 1000 1500 1500 Prehrambena industrija i industrija potrošne robe: Opća radna mjesta Miješanje. oblikovanje staklenih instrumenata 500 Dekoraterski radovi 500 Ručno brušenje i graviranje 750 Fini radovi 1000 Rasklopna postrojenja u zgradama 100 Rasklopna postrojenja na otvorenom 20 Održavanje 300 Revizije 500 Kontrola kvalitete Visoki zahtjevi Kontrola kvalitete Vrlo visoki zahtjevi Ispitivanje boje 1000 1500 1000 Elektrotehnička industrija: Talionice. elektroničkih dijelova Umjetno krpanje Proizvodnja i prerada tekstila: Radna mjesta u kupkama Predionice Bojenje Predenje. prešanje i jetkanje klišeja. namotavanje srednjom žicom Montaža finih aparata. tiskarski strojevi. staklarski obrt: Radna mjesta ili zone uz peći. litografija. sortiranje Laboratoriji 200 300 300 300 500 500 1000 Prometnice u zgradama: Za osobe Za vozila Stubišta Utovarne / istovarne rampe 50 100 100 100 Obrada i prerada drva: Parenje Piljenje Sastavljanje Izbor furnira. velike ljevaonice Proizvodna postrojenja automatizirana50 Proiz. post. prešanje. srednje fina 300 Montaža. podešavanje. gruba 200 Montaža. proizvodnja kartonaže 300 Knjigovežnica. oblikovanje sloga 1000 Kontrola boja pri višebojnom tisku 1500 Urezivanje u čelik i bakar 2000 200 200 300 300 300 500 500 Kemijska industrija: Postrojenja s daljinskim upravljanjem 50 Postrojenja s povremenim ručnim intervencijama 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta u postrojenjima tehnoloških procesa 200 Održavanje 300 Laboratoriji 300 Radovi s povećanim vizualnim opterećenjem 500 Kontrola boja 1000 Pogoni uslužnih djelatnosti: Hoteli i gostionice.

obostrano ravnih sjajnih površina. oblaganje. a također i za vanjsku rasvjetu. propuštaju 65 . izloga. savijanje. jednolike debljine.2-13. Klasa 2: građevno staklo za tvornice.7-2. Viktoriaallee 3 . Klasifikacija: Klasa 1: najbolja trgovačka roba prema DIN-u 1249. V s N O CT izvedba rastera ( i ) Paralelni raster (2) Paralelni kosi raster (3) Dijagonalni raster (4) Dijagonalni kosi raster (5) Razmještaj svjetljki a = 2 / 3 d r^JLJE © Planparalelna ploča © propusnost prozirnog stakla. dvostruke ploče.75-3. reklamu. Auf der Reihe 2.8 1.2-5. Primjena' ostakljenje prozora. potpuno difuznom i djelomično difuznom refleksijom i svjetlopropusni materijali s usmjerenom (§).49 14-21 23 10 22 50 1 27-80 4 26-48 21-28 28 55 84 84 4 17 4 56 Materijal Rasipanje Nikakve Malo Malo Malo Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Malo Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Debljina mm 2-4 3. Dodatna obrada: brušenje. Prozorska stakla prozirna stakla.5 3. apsorbiraju oko 35%. difuznom (?) i mješovitom propusnošću -» (S). namještaj. obojena Pamučna tkanina Resopal. svjetlog opalnog stakla itd. informacije: Flachglas AG.6 1. podrumske i tavanske prozore. prodavaonice. razdjelnih stijena. žut (zamućen) Celon.© . PROZIRNA.4-3.5 1. Düsseldorf VEGLA Vereinigte Glaswerke GmbH.80%. izvana matirano Prozirno staklo. Svjetleće trake i svjetiljke u izduženim poljima omogućuju jednoličnu opću osvijetljenost s blagom pojavom sjene. natopljen Alabaster Karton. uobičajena primjena za kinodvorane. može doći do tolike apsorpcije svjetla da se. obojen svjetlo žuto Pergament.1 1.0 10 6-8 6-8 4-6 2. naročito ako su dvostruka i trostruka. sigurnosno staklo. oko 20% manju apsorpciju od nepodstavljenih.93%. bijel (zamućen) Celon. iznutra matirano Opalna stakla: grupa 1 grupa 2 grupa 3 Naborana grupa 1 opalna stakla grupa 2 Opalno staklo u boji: crveno narančasto zeleno Opalinsko staklo Porculan Mramor.4 Refleksija % 6-8 7-24 7-20 6-16 40-66 43-54 65-78 31 . s bijelom podstavom.75-3. Razlikuju se: materijali koji reflektiraju svjetlo (9) s usmjerenom. poliran Mramor. oblikovanju boja. Lako reguliranje (pomoću otpornika ili transformatora).8-3. Svilena sjenila u boji.1 1.5 1. zbog toga potrebno povećanje površine prozora. bezbojno. Visokotlačne živine žarulje sa svjetlećim medijem (HQL) upotrebljavaju se za rasvjetu tvornica i radionica. svjetao Celon. nagrizanje. pečenje. uz malo smanjenje propusnosti. plav (zamućen) Celon.akla Difuzna propusnost opalnog mliječnog ' a i a b a s t e r a ltd - (8) Mješovita propusnost ornament stakla.9 2.3-10 3-5 11. ovisno o kakvoći.b— \ RASVJETA FLUORESCENTNE CIJEVI ZA REKLAMNE PLOČE Proizvoljno vođenje linije.0 7. sve vrste pisma. kao obloženo staklo.9-2. staklo za suhe ploče. sigurnosno staklo.95% svjetla. Ono je jasno prozirno. STAKLO.6 1. automobilsko staklo. Svjetlo pretežno pada izravno prema dolje ® . Žarulje za mješovito svjetlo sa svjetlećim medijem (HWL) daju svjetlo slično dnevnom. u grlu za standardnu žarulju). Propusnost % 90-92 57-90 63-87 77-89 12-38 37-51 13-35 47-66 27-35 2-4 6-10 3-9 58-84 2-8 3-8 12-40 17-30 8 42 41 14 61-71 13-54 28 20-36 25-33 17 9 4 4 88 74 88 38 Apsorpcija % 2-4 3-21 4-17 3-11 20-31 6-11 4-10 3-10 8-11 29-34 22-31 30-31 2-14 20-21 24-65 11 . svile.7-3. slabo obojen Pergament.1-2. Kleffneru -» Q zbog loše prozirnosti staP kla. Lauenförde Gerresheimer Glas AG. bojenje. za stambene i uredske prostorije. s dobrom reprodukcijom boje.0 1. rasipanje i refleksiju građevnih materijala za postizanje umjetničkog i ekonomskog učinka. sa smicanjem kosih zraka ® s. dok ona koja se trebaju približiti difuznoj svjetlosti neba apsorbiraju 60 . Heyestraße 178. kojima je zadaća da boju električne rasvjete učine sličnom dnevnoj svjetlosti. neobojen Pergament. matiranje. Prema dr. Posebno staklo za specijalne namjene u svim debljinama.tehnička svojstva građevinskih materijala koji propuštaju svjetlo 152 .9 1. kazališta. bijela Svila. Aachen Staklo vučeno mehaniziranim postupkom izlazi iz stroja spremno za uporabu bez daljnje obrade. SVJETLOPROPUSNA GRADIVA Pri određivanju veličine. dimenzioniranju prozora i osvijetljenosti prostorija važno je poznavati svjetlopropusnost. Stakla za dnevnu svjetlost. ornamenata i likovnih prikaza. imaju. U uredima i poslovnim zgradama potrebna je rasterska obloga ispod fluorescentnih cijevi. tamno žut Svila.5 .3 2-3 2-3 2-3 2.2-2.f I I I I I . Svjetlopropusnost je 91 .0 Svjetlosno . Gelsenkirchen-Rotthausen Interpane.4 5 54-67 64-69 63-68 60-66 13-28 72-77 30-71 27-54 49-67 69 48 37 36 28-38 5-24 68 32-39 46-48 55 36 12 12 8 9 8 6 Prozirno staklo Ornament staklo Prozirno staklo. Žarulje su bez startera u normalnom grlu (npr. vrata.0 1. Postfach 20. Treba napomenuti: matirana stakla s unutarnjim matiranjem (preporučljivo i s obzirom na manje prljanje) apsorbiraju manje svjetla od onih s vanjskim matiranjem tablica (9).2-1. bitno naruši toplinska izolacija. toniran Pollopas. Za pojedinu prostoriju treba upotrijebiti samo staklo iste klase. slično dnevnoj svjetlosti. zelen (zamućen) Kristalno staklo Armirano staklo Sirovo staklo Staklo za zaštitu od sunca (zeleno) (9) 1. skladišta.

izolacijsko staklo s rubnim spojem od organskog materijala © B.0 25 185 500 3.0 40 300 500 10.1 3.0 1:10 24 300 500 10.površina Masa Mnogokut Zaobljeni uglovi Zaobljeni uglovi u m2 u kg/m2 % u mm u cm u cm2 74 29 141x 240 24x24 1:6 3.0 ±2. lijevano staklo.2 Staklo Visina 8 Izvanai naJ fevjna : .0 1:10 32 300 500 10. k-Wert SZR Širina u cm u cm m2 Staklo ^13° Staklo + 1 0 ° W/m2 K* 2xC PTIFLC AT-zrca nog sta da 4 mm 5 mm 6 mm 8 mm 10 mm 12 mm 141 240 3. staklo za zaštitu od sunca.0 ±2.0 60 3. 30 5 5 5 (6) (6) 2.0 1:10 22 ± 1.0 1:10 26 300 500 12. ovisno o izvedbi.0 1:10 28 ± 1.0 1:10 20 245 300 6.0 1:10 30 300 500 12.0 30 Dvostruko izolacijsko staklo Podaci OPTIFLOAT u mm SZR u mm 4 4 4 (8.0 1:10 28 300 500 10.0 74 24 141x240 24x24 1:6 3.0 ± 1. 750 p a ) 2 0 m ( = 1. 38 k-vrijednost (W/m2 K)* Propusnost svjetla Debljina elemenata Max.5) 1.4 1:6 18 141 240 3.4 1:6 16 141 240 3.5) 1. zrcalno staklo. 38 4 4 4 (6) (6) 2.0 ±2.0 mm (6) Trostruko izolacijsko staklo Dulja stranica u cm (širina) 'Ispitano prema DIN 52619 Mogućnost isporuke modela oblika stakla (primjeri) Dulja stranica u cm (širina) 50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500 0 50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500 Preporuka za debljinu vanjske i unutarnje staklene ploče kod izolacijskog stakla visine ugradbe do 8 m (opterećenje vjetrom = 0. lemljeno izolacijsko staklo © B.4 1:10 18 245 300 6. dimenzije Odnos stranica Max .9 72 32 180x240 24x24 1:6 3. Višestruko izolacijsko staklo pruža. izolacijskog i trostrukog ostakljenja 10 Širina Visina Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm Širina Visina 12 Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm Tolerancije debljine u mm Tolerancije veličine u mm Masa (5) kg/m2 u cm u cm m2 u cm u cm m2 ±1. ±2.0 3.5) (8. U međuprostoru se nalazi osušeni zrak ili specijalni plin.9 5 5 5 (8.0 1:10 36 ± 1. ravno staklo) koje su međusobno odvojene jednim međuprostorom ili više njih ispunjenih zrakom ili plinom.4 ca.:-1 mm / +2 mm Tolerancija vel.4 ca.0 50 300 500 10. Višesloj no izolacijskt staklo Dd JOpadanje 8' Kompaktno staklo sa zavarenim rubom © Od dvije staklene ploče Od tri staklene ploče Izolacijsko staklo Zrak u prostoriji Zrak u prostorijj_ Opadanje + 2 1 ° 23° [Opadanje 11° Zrak u prostoriji +21° k vrijedn. spregnuto staklo s međuslojem).2 kN/m 2 1200 Pa) (?) Preporučene debljine stakla za visinu ugradbe do 8 m (7) Preporučena debljina stakla za visinu ugradbe do 20 m 153 .4 1:6 20 ± 1. S obzirom na različitost rubnih spojeva izolacijsko se staklo dijeli u tri grupe: kompaktno izolacijsko staklo © A .0 72 27 180x240 24x24 1:6 3.0 ±2.0 1:10 34 300 500 10. duljina stranice Min. visoku termoizolaciju i/ili akustičnu izolaciju (npr.8 1:10 20 280 500 8.5) (8.5 20 185 300 3.75 kN/m 2 odn.10' -2° Izvana 10° Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm (2) Toplinsko zračenje kod jednostrukog. akustično izolacijsko staklo.STAKLO IZOLACIJSKO STAKLO Višestruko izolacijsko staklo element je ostakljenja koji se sastoji od dviju ili više staklenih ploča 0 (prozorsko staklo.0 ±2.4 ca.0 1:10 22 280 500 8.0 1:10 24 300 500 8. 30 Tolerancija deblj.4 ca.0 1:10 32 ± 1.

Solarnoizolacijsko staklo © 1) k.VIŠENAMJENSKO STAKLO 240x340 240x340 47 47/51 43 43/39 ČUDO 78 (za uspor edbu) (3) Solarnoizolacijsko staklo SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO Solarnoizolacijsko staklo odlikuje se visokom svjetlopropusnošću uz istodobno što manju propusnost ukupne energije. Kad je riječ o solarnoizolacijskom staklu. Indeks reprodukcije boje Ra DIN 6169: Ra > 90 = vrlo dobra reprodukcija boje.Sloj z a zaštitu od sunca ~~ Upadno zračenje SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO 100% Refleksija svjetla prema Transmisija svjetla i2D Refleksija zraCenja prema van > o i> Transmisija zračenja 14% Sekundarna predaja . Na doživljaj boja u prostoriji vrlo malo djeluju solarnoizolacijska stakla jer se dnevnoj prolaznoj svjetlosti mijenja tek neznatno spektralni sastav.primjer 154 .9 1. Koeficijent prolaza topline k ploče izolacijskog stakla pokazuje koliko se energije gubi prolazom kroz staklo. standardno višenamjensko staklo ne postoji. Osim dobrih svojstava solarne izolacije.4 1. zaštita objekata. bilanca k- Akustična izolacija Rw Zaštita okoliša Solarnoizolac.09 1.83 1. manji je gubitak topline. 0/ 0//0 I 1. Vrijednost k najvećim dijelom ovisi o prostoru između staklenih ploča (SZR) i mediju u njemu (zrak ili plemeniti plin). Višenamjensko izolacijsko staklo je izolacijski element koji u sebi sjedinjuje više zaštitnih namjena. U svim tim namjenama radi se o povećanim zaštitnim učincima koji se konvencionalnim izolacijskim staklom ne mogu postići.40 0.38 1.53 1.vrijedn.4 1.49 0.4 1. To se može primijetiti ako se gleda izvana kroz "preko ugla" ostakljene prozore.34 1.50 0. Tehnički je moguće gotovo sve zahtjeve ispuniti jednim višenamjenskim izolacijskom staklom.4 1. Primjer: auresin (= modro) 40/26. Nije moguća kombinacija s armiranim staklom.92 1. DIN 67507.64 0.4 1.30 1.30 0. Svaki se tip stakla označava bojom (gledano izvana) i parom brojčanih vrijednosti oznaka.5 1.4 2.32 0.50 1.6 1.2 W/m 2 K ispunjava sve zahtjeve glede visokog stupnja termoizolacije.45 0.48 1.68 dB 36 - - - _ da 98 da da Višenamjensko staklo .14 1.38 0. ipak. Srednji faktor propusnosti (shading coefficient) VDI 2078. DIN 67507. F Titan 66/43 | Auresin 66/44 50/32 49/32 45/39 40/26 39/28 Zlato 40/26 30/23 Srebro 50/35 50/30 49/43 48/48 37/32 36/33 36/22 15/22 Bronca 49/33 36/26 Neutralno 51/39 51/38 Zeleno 37/20 38/28 Sivo max.30 0.4 1.85 1. vrijednost k poboljšava se slojevima plemenitih kovina.45 0. sivo ili umbralno.37 0.4 | 43 44 32 32 39 26 28 26 23 35 30 43 48 32 33 22 22 33 26 | 0. Uz pooštrene zahtjeve za fasadne elemente postavljaju se i za ostakljenje visoki i brojni zahtjevi.3 1. DIN 52619.. Navedene vrijednosti k. w propusnost svjetla Tl % Brojčana oznaka selektivnost S Prosječni faktor propusnosti b 66 | 21 | 18 | 17 66 50 49 45 40 39 40 30 50 50 49 48 37 36 36 15 49 36 51 51 37 38 15 19 38 30 32 26 25 18 40 37 36 39 40 46 48 26 16 26 11 16 25 34 6 7 15 11 16 36 17 22 11 36 40 35 34 22 21 14 26 45 42 35 46 30 10 36 17 22 17 15 7 9 10 11 8 9 11 11 14 18 14 13 8 8 9 8 12 8 15 18 3 8 27 18 98 1. uz dopunu pomoću prikladno obojenih jednostrukih i dvostrukih fasadnih ploča. To je omogućeno vrlo tankim filmom plemenite kovine koja je nanesena na unutarnju stranu prema prostoru između stakala.5 1. Solarnoizolacijsko staklo može se kombinirati s akustičnim izolacijskim staklom.67 1.40 1.25 0.37 0.53 | 260x500 1. odnose se na SZR širine 12 mm.23 0.38 0.25 0.3 1.08 240x340 240x340 260x500 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 260x500 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 200x340 240x340 240x340 240x340 300x500 260x500 240 x 340 Vrijedi odnos: b = .Ž? § Dl| Solarnoizolacijsko staklo zlato 30/17 Propusnost ukupne energije g % Refleksija svjetla izvana/iznutra RL % Q. požara.4 1.49 | 0. jednostrukim sigurnosnim staklom.0 | 39 38 20 28 51 39 72 Brojčana oznaka selektivnosti S.09 1. od kojih prva daje propusnost svjetla a druga propusnost ukupne energije u postocima.36 0. osoba i okoliša.32 0.4 1.15 1.6 1. Ra > 80 = dobra reprodukcija boje Propusnost ultraljubičastih zraka Tuv u rasponu valnih duljina od 280 do 380 nm.16 1.37 0.5 1. Što je njegova vrijednost manja. Visoka vrijednost S pokazuje povoljan odnos svjetlopropusnosti (TL) prema ukupnoj propusnosti energije (g).45 0.5 1. S = T L /g. spregnutim sigurnosnim staklom.44 0. oklopnim izolacijskim staklom. Zahvaljujući velikom izboru boja i koloristički neutralnim tipovima. zaštita od topline.56 1. vrijednost g- Sastav stakla SZR staklo Reprodukcija boje RaD Debljina elemenata Pasivna sigurnost Estetika mm ESG 6/16/4 (?) mm 26 W/m z K 1.30 0. DIN 67507 u postocima. Refleksija svjetla RL prema van i prema unutra izražava se u postocima.31 1. zvuka.4 1. • gu(%) 0 _.26 0.00 1. nude se mnoge mogućnosti oblikovanja. Pri neposrednoj usporedbi uz otvoreni prozor razabire se lagano toniranje većine stakala koje je.54 1. Pri gledanju iznutra prema van boje se uglavnom ne mijenjaju. W/m K (12 mm) u o c vi 3 C L O „ O. Faktor b je srednji faktor propusnosti Sunčeve energije u odnosu prema prolazu energije kroz jednostruko staklo debljine 3 mm u iznosu od 87%.68 1.5 3. IZOLACIJSKO STAKLO .54 1. takvo staklo s vrijednostima k 1. Reprodukcija boja označava se indeksom "R".55 0.2 2.59 0.4 1. Propusnost ukupne energije g u~rasponu valnih duljina od 320 do 2500 nm jest zbroj neposredne energetske propusnosti i sekundarne emisije topline (= isijavanje i konvekcija) prema unutra. dimenzije cmxcm Svjetlopropusnost TL je u rasponu valnih duljina svjetla od 380 do 780 nm (nanometara) u odnosu na svjetlosnu osjetljivost ljudskog oka izraženu u postocima.5 1. estetika u oblikovanju.43 1. lijevanim staklom / ornamentnim staklom kao vanjska ili unutrašnja ploča. (4) Termoizolacijska vrijednost ky- Vrijednost energ. ovisno o tipu.34 0. Sunca.2 % 43 W/m*K 0.6 1.

centrale SA = pojava krhotina Gore navedene max. 6 1:10 1 6 jati. Već oštećenost površine dovodi do razaranja stakla. u stambenim i poslovnim zgradama za stubišta.5 9. muzeji. klinike C 3 SA Draguljarnice. dimenzije spregnnutog izolacijskog stakla VSG u cm 155 . Naknadna obrada "ESG" nije moguća.75 225x30d 6. Mogućnosti: dvostruko VSG u različitim debljinama s PVB .slovna oznaka D. povr.» ( 3 ) ESG kombinacije 4 Debljina stakla u mm 5 6 8 4 Debljine stakla u mm Float 5 6 8 10 4 5 ESG 6 8 10 6 VSG 8 10 12 Klasa Sastav otpornosti Deb. računski centri C 2 SA Galerije. ostakljenost protiv probijanja dijeli se prema stupnju otpornosti u tri grupe: B1 . od kojeg prilikom loma nastaju oštre šiljate krhotine. dimenzije i površine odnose se na vanjsku uporabu. od "ESG" nastaju mali komadići.0 225x400 6. dimenzije odnose se na vanjsku uporabu.STAKLO JEDNOSTRUKO SIGURNOSNO STAKLO (ESG) "ESG" je prednapeto staklo. povr. koja je za staklo uobičajena.75 225x300 6. s rastućim stupnjem sigurnosti -> (4) Ostakljenje protiv probijanja s atestom VdS važno je za određivanje premije osiguranja. Ne dopušta se promjena redoslijeda ugradnje. ostakljenje otporno protiv eksplozije . Područje u cijelosti ostakljene fasade .staklu. Primjeri primjene m2 - 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 120x 120x 120x 120x 120x 100x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 240 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321 x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 A1 Jednoslojno 9. vrata i razdjelne stijene. neznatno se smanjuje.B . VSG je staklo koje veže krhotine. VSG je posebno prikladan za "ostakljenja iznad glave". energet. krznarije B3 Jednoslojno 28 28/10/5 Isc 43 10 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 12 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 kazneno . dijelovi robnih kuća. Trostruko ili višestruko VSG u različitim debljinama s PVB .Težina ljina mm kg/m2 21 32 22 33 23 34 24 35 Max. dimenzija jednoslojnog izolacijskog stakla ESG u cm DH 4 Jednoslojno 11. .0 225x300 6.5/10/4 Isc 24.0 10/10/4 I so 24. Klasa Sastav otpornosti Deb.folijom. Max. Prednapon se postiže termičkom obradom. posebno ugroženi objekti A2 Jednoslojno 9.0 225x400 9.ograde. U slučaju loma stakla VSG i dalje zatvara prostor. antikvari- 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 321 321 321 200 300 321 321 321 321 321 321 321 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 B2 Jednoslojno 21 9. npr. Dodatnu sigurnost pruža kombinacija s alarmnom trakom ili žicom povezanom sa sustavom za uzbunjivanje.0 1:10 1 6 C 1 SA Trgovine foto i video priborom. dimenljina zije mm B1 Jednoslojno 17 9/10/4 Iso 32 kg/m2 cm 40 54 Max.odnos šina str.. Napada se obično izvana. škola i dječjih vrtića.popravne ustanove. Žilavo elastična folija otežava probijanje. Suprotno float .0 225X40C 6. Osim toga se "ESG" odlikuje i drugim prednostima: povišena čvrstoća na savijanje i udar.slovne oznake A . te postojanost na temperaturne promjene (razlika temperature od 150 K). pri lomu krhotine ostaju zalijepljene za foliju.C. pa je ponegdje radi sigurnosti i propisano kao obvezno -» Ostakijenje otporno na udarac bačenog predmeta OSTAKLJENOST OTPORNA NA PROBIJANJE Prema DIN-u 52290 dio 3. DIN 52290 Spregnuto sigurnosno staklo VSG je prikladan prozirni materijal koji može pružati zadovoljavajuću sigurnost protiv napada. (?) Ostakljenje otporno na proboj Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim opterećenjima u DIN 1055 (ž) Max.0 1:10 1. ukoliko se deblja staklena ploča ugradi s vanjske strane.0 10 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim opterećenjima u DIN 1055 © Max.0 225x400 9. "ESG" se može obraditi da bi se moglo kombinirati s konvencionalnim izolacijskom staklom -» (?) SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA.75 225x30C 6.B3. psih.Težins Max.0 Gore navedene max. djelomično i obavezna primjena.folijom izvodi se standardnim ili pojačanim načinom. ovisno o debljini. Ostakljenja DIN 52290 dijele se u sljedeće grupe: ostakljenje otporno na proboj . čime se povećava aktivna sigurnost (sprečava se probijanje i provala). okretanjem elemenata . Kad je riječ o kaznenim ustanovama otporno staklo mora biti na unutarnjoj strani.stakla ili više njih čvrsto spajaju pomoću jedne visokoelastične folije od polivinilbutirala ili pomoću više njih. Prozirnost.odnos Dodat. robne kuće. Proizvodni proces tehničke obrade obuhvaća naglo zagrijavanje i nakon toga lagano hlađenje strujom hladnog zraka.0 225x400 9. školske građevine i dječji vrtići također iz sigurnosnih razloga. na vanjsko staklo. dimenzije predstavljaju tehničke mogućnosti proizvodnje pa prema tome ne vrijede za primjenu na vanjskoj strani. staklo se upotrebljava kao stubišna i balkonska ograda radi osiguranja od pada.6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1:6 Zgrade u naseljima za jednu ili viiše obitelji Usamljene privatne zgrade Stambene zgrade s visokovrijednom opremom i usamljene zgrade za odmor Vile.0 225/400 6. Područje primjene: ulazni prostori komunalnih građevina.0 11/10/4 Iso 25.0 9/10/4 I so 23. Osim što osigurava od provale. Max.0 225x400 9. Kod jednoslojnih A-tipova max.parapetna stakla DIN 18516 dio 4.0 225/400 6. pa je opasnost od ozljeda bitno smanjena. šina strani« učinak Primjeri primjene m2 - <DVSG Kombinacije Debljina stakla u mm 6 8 4 5 Debljine stakla u mm Float 6 8 10 4 5 ESG 6 8 10 6 VSG 8 10 12 225x30C 6. ® SPREGNUTO SIGURNOSNO STAKLO (VSG) U proizvodnji "VSG" dvije se ploče float . ukoliko se deblja staklena ploča ugradi s vanjske strane.0 A3 Jednoslojno 10. ljekarnice.5/10/4 Is ¡37 52 66 66 80 225x300 6.0 1:10 1. najčešće tupih rubova. Područje primjene: sportske dvorane radi sigurnosti od udara lopte. dimenzije cm Max.

0 1.0 1:10 0.jednost čna izolacija R w ispunj.50 3.74 50/40 Gl- 40 50 3.0 1. ^dimenzija cm 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 Max. dimenzija cm 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 210/300 210/300 225 / 300 219/300 225 / 300 Max. navedena za neki tip stakla.6 1:10 1 6 1:10 1 6 4 3 / 3 4 1 0 / 2 0 / 4 34 4 4 / 3 8 10/24/4 3 8 C2 (5) Staklo za akustičnu izolaciju Tip C3 Sklop izvana SZR iznutra Deb. oklopno staklo najveće sigurnosti od napada na život. SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA DIN 52290 Ostakljenja protiv djelovanja eksplozije -> (3) Klase otpornosti D1 D3 imaju.20 3.90 4. Klasa otpornosti protiv eksplozije.A^ustireproduk. Različita EH ostakljenja podijeljena su prema otpornosti u pet kategorija: EH01-02-1-2-3.74 47/36 G l 36 40 3.79 0.0 1. svjetla plinom W/m 2 K % 3.0 4. Debljina vanjske i unutarnje staklene ploče ne smije biti jednaka.75 6. Koja je kategorija potrebna za određeni objekt.0 4.Akusti- Max. odnos koef stranica mm mm 30 kg/m 2 40 % 64 dB 45 cm 200 x 300 200 x 300 200 x 300 200 x 300 200 x 300 m? 6.00 4.62 Oklopno staklo . vrijedi samo ako mu je površina «1 m2 Klasa otpornosti Sastav Debljina mm Težina Max. površina Max.00 D 1 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 Zgrade u naseljima za jednu ili više obitelji Vile. odnos stranica - mm 37/22 6/12/4 39/24 6/14/4 40/26 8/14/4 mm 22 24 26 kg/m 2 25 25 30 35 35 W/m2K 2. jednost nost plinom reproduk. g .75 225/300 6. krznarije.30 6. Priznati proizvodi uvršteni su u potreban popis. Postoji pet klasa otpornosti: od C1 do C5.86 0.0 - - 97 97 97 96 96 16 1:6 1:6 1:6" 1.70 5. dimenzija Max. g .75 225/300 6. površina m2 1. psihijatrijske klinike Draguljarnice.5/ 15/6 Gh 10/ 20/6 GH 10/ 20/10 GH 12/ 20/10 Gl- 97 1:10 0. posebno ugroženi objekti Trgovine foto i video priborom.00 225x300 6.00 6.69 GH 20/ 55/50 Gl50 20/10 G l 75 3.0 3.75 6. indeks prozirnost stranica šina Klasa otpornosti Sastav Debljina Težina Max. povr- Max.vri.50 5. Savez osiguravatelja objekata (VdS) ispituje svojstva otpornosti protiv probijanja provalnih ostakljenja (EH).75 225/300 6.0 % 82 82 81 80 80 - % 75 75 72 69 69 dB 37 39 40 43 44 cm 300 300 300 300 300 m2 4.© © Zastakljivanje otporno na proboj s VdS . ovisi o okolnostima. dijelovi robnih kuća.9 3.vri.9 2. centrale D2 D3 Jednoslojno 11 6/8/11 Iso 6/8/17 Iso 6/8/28 Iso 25 31 42 Jednoslojno 17 Jednoslojno 28 16 16 16 16 16 16 A3 B1/C1 SA B3/C3 SA (3) Ostakljenje otporno na eksploziiju STAKLO ZA AKUSTIČNU IZOLACIJU Asimetrični sklop staklenih ploča © . DIN 52290.5/10/32. odnos stranica - Dodatni učinak kg/m2 24 40 40 57 66 83 Jednoslojno 10 EH 01 10/10/4 I so 24 Jednoslojno 11 EH 02 11/10/4 Iso 25 Jednoslojno 18 EH 1 18/10//5 Isc 33 Jednoslojno 25 EH 2 25/10/5 Iso 40 Jednoslojno 36 EH 3 36/10/5 Iso 51 m2 kg/m2 cm 23 225x300 6. sloma i proboja metkom. kazneno .00 225x300 6.0 1:10 0.0 4.popravne inst. muzeji.0 1.5 Iso Jednoslojno 34/10/11 Iso Jednoslojno 17/10/21 Iso Jednoslojno 48/10/11 Iso Jednoslojno 32.10 0.75 6.20 3. najčešće je veći i učinak izolacije.60 3. prema tipu.0 77 95 62 50 6. energet.0 78 Opć.75 34 24 35 39 52 51 63 78 91 225/300 6.0 1. -> @ Što je razlika veća. To se staklo ugrađuje tamo gdje se u ozbiljnoj situaciji ljudi mogu nalaziti neposredno iza stakla. (4) Staklo za akustičnu izolaciju Tip Sklop izvana SZR iznutra Debljina Težina k-vri- Propus Opć.5 Iso 17 32 28 38 23 31 34 49 28 40 50 55 44 48 70 69 77 75 77 75 kg/m2 37 54 66 64 52 48 83 93 64 69 122 109 104 90 168 140 187 156 187 156 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1. veza ploča lijevanom smolom) bit će obično i učinak izolacije veći.5/10/32.6* 0. duljina Max.jednost čka cija boje. O tomu se treba pravodobno dogovoriti s osiguravateljima.9 2.00 6. Osim toga se razlikuju stakla bez krhotina (SF) i ona s krhotinama (SA) -> (2) Kako se sva ostakljenja otporna na proboj metka sastoje od višeslojnog asimetričnog VSG.00 6. i sigurnosna obilježja protiv probijanja. B) Što je sastavljeno staklo elastičnije (npr.75 5. robne kuće.20 Max.0 78 97 64 47 6.0 - - C4 45/30 G GH 9.0 72 93 54 55 6.83 0.0 Max. Najveća težina po jedinici izolacijskog stakla iznosi 500 kg. odnos stranica Primjeri primjene - Klasa otpornosti Sastav Debljina mm Težina Max.75 225/300 6.79 mm C 1 SA SF SA SF SA SF SA SF SA SF Jednoslojno 17/10/5 Iso Jednoslojno 19/10/9 Iso Jednoslojno 11/10/10 Iso Jednoslojno 28/10/11 Iso Jednoslojno 11/10/19. svi tipovi stakla imaju i povećanu otpornost protiv provale. svjetla cija boje. površina m2 6.00 225x300 6.Težina ljina k-vri Propus jednost nost ispunj.0 75 95 60 53 6. antikvarijati.75 6.zastakljenje otporno na proboj metka © Staklo za superakustičnu izolaciju 156 .certifikatom Ostakljenja otporna na proboj metka.0 1:10 0. jednoslojna izvedba 600 kg.20 3.0 1. izolacija indeks Rw prozirnosti - Max.0 4. odnos stranici Shading koef. duljina povrstranica šina Shading Max. računski centri Galerije.5 Iso Jednoslojno 32.71 C5 53/42 Gl- 42 55 3.STAKLO SIGURNOSNO STAKLO Ostakljenje otporno na probijanje s atestom VdS ->(T) Da bi se odredila premija za zaštitne objekte.86 0. ljekarnice. Max. Ispuna plinom A) Težina ploče: akustična izolacija obično raste s težinom ploče..00 225x300 6.20 3.

5 ±0. odnos strana 1 3 © Veličina I Vanjska mjera krila standard Mjere žljeba dovratnika Zidarska mjera 709 x 1972 mm2 716 x 1983 mm2 750 x 2000 mm2 dvokrilne kombinacije vrata Kombinacije lijevanog stakla Veličina II 834 x 1972 mm2 841 x 1983 mm2 875 x 2000 mm2 Veličina III 959 x 1972 mm2 966 x 1983 mm2 1000x2000 mm2 Lijevano staklo je strojno izvedeno staklo kojem se valjanjem oblikuje određena struktura površine. Obojeno lijevano staklo ne kombinirati sa staklima u boji kao float .njemačko k . Isporučuju se u raznim strukturama i bojama. odnos stranica pri 12 m m SZR 1:6 Max. niti s obloženim termoizolacijskim i solarnoizolacijskim staklom. staklo s parom mreža^) Armirani okulit Armirani ornament 187 Žuta i bijela 4 Pruganje Strana X x 0 X 0 x x X x x 0 Max.3 ±0. -> Ugrađuje se tamo gdje je jasna prozirnost nepoželjna (kupaonica. armirano staklo bijelo ili obojeno. bronca. Vrsta stakla Nominalna debljina mm 3 4 Tolerancije mm ±0. siva Žuta i bijela Bronca i bijela Bijela Bronca i bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bijela 4 6 4 4 4 4 7 7 9 9 1:6 1:6 1-6 1:6 1. 504. 5 9 7 Patio Sirovo staklo. To staklo nije jasno prozirno. mogu biti potrebna i ukrućenja. dimenzije mm2 2400 x 3430 2150x 3500* 2400 x 3430 2150x 3500* 1860x 3430 1860x 3500* 1700x2800 1700x 3000* Tolerance debljine mm ±0. dimenzije STAKLO Potpuno ostakljena vrata sastoje se od vratnog krila ili više njih. žuta. bronca OPTIVVHITE® Struktura 200 Bambus. 1082. kovano Tigris 0 3 3 Bronca i bijela 7 7 0 0 1:10 1:10 180x245 180x245 Bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Žuta.6 1:6 1:6 1:6 1:6 1-6 1:6 1:10 1:10 1:6 16 16 1:6 1:6 1:6 1:6 1:6 1:10 1:10 1:10 1. sjajno/bronca (5) 10 12 10 10 10 10 CO CO Vrtno prozirno staklo (normativne mjere) (2) Vrtno prozirno staklo Potpuno ostakljena vrata (s nadsvjetlom i bočnim dijelovima) 157 . Prema statičkim zahtjevima.dimenzije DIN 18111 Vrsta stakla Debljina stakla mm Max. Ornamentirano lijevano staklo klasificira se kao: ornamentno. bronca i bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Bijela Bijela Bijela 4 4 4 4 5 4 5 5 4 5 5 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 7 5 « x 1:6 16 1. Nude se standardne i posebne dimenzije. siva i bijela Siva Bijela 7 4 5 4 4 4 A A A x X „ x x x X X 1:10 1-6 1:6 1:6 1:6 1:6 180x245 150x210 150x210 150x210 126x210 150x210 A « x x Bijela Žuta Siva Žuta i bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Bronca i bijela Bijela Žuta.Stakleni proizvod Boja Debljina Izolacijsko staklo Struk tura mm Staro . Uobičajena je debljina stakla 10 ili 12 mm. dimenzije (cm x cm) Posebne dimenzije su moguće do veličine od: 1000x2100 mm2 1150x 2100 mm2 (4) Staklena vrata .6 1:6 1:10 1:10 1:10 1:10 150x210 150x210 156 X 2 1 3 156 X 2 1 3 156x213 150x210 150x245 186 x 3 0 0 150 X 2 4 5 1 5 0 x 300 A « « X X x x x • x (abstracto) Armirani ornament 521. zahod) ili se upotrebljava kao oblikovni element. od bočnih dijelova i nadsvjetla. sivo. 5 2 3 Ornament 523 Ornament 528 Ornament 550. Dimenzije vrata odgovaraju mjerama za dovratnike DSN 18111 "Čelični dovratnici za užljebljena drvena vrata" --> (3) . činčila. segmentna ili kružna vrata. staklo bijelo ili obojeno. proizvoljno = * 1) Armirano staklo s parom m r e ž e u krovnom prozoru max. glatko O r n a m e n t 134 (Núcleo) O r n a m e n t 178 (Silvit) Ornament 187 (Abstracto) Ornament 502. 5 2 0 O r n a m e n t 521. VSG.i j e d n o s t r a n Flora 0 3 5 Lijevana antika Lijevana antika 1074. harmonika-vrata. s a m o izvana = V Pruganje strukture po visini = A Strukturirana str. sirovo staklo bijelo. kovano Sirovo sstaklo. 5 2 3 Armirani ornament Flora 0 3 5 + Neolit Edelit 504.3 48x 120 46 x 144 60x 174 73x 143 73x 165 60x200 Max. Gotovo svako komercijalno lijevano staklo može se naći u kombinaciji za izolacijsko staklo -> 0 Strukturirana strana treba biti gotovo uvijek izvana. kako bi se spoj rubova mogao besprijekorno izvesti. Radi lakšega se čišćenja strukturirana strana okreće prema SZR.( f ) . cm 150x210 A « » 3ijela. ESG. armiran 5 9 7 Arm.kraći rub na < 2 5 cm Gotsko staklo Cinčila Kroko 129 Delta Difulit 5 9 7 Difulit.6 150x210 150x200 150x210 150x210 150x210 150 x 2 1 0 156 x 2 1 3 156 X 2 1 3 150x210 156 X 2 1 3 156x213 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 156x213 186x300 186x450 150x210 X 0 x 0 0 0 0 0 X X X 0 X 0 X 0 x 0 x x x A A A x « A A A A A • x x X X x A x x A © © Pruganje strukture Pruganje strukture proizvoljno = * se ne m o ž e uzeti u obzir = • Strukturirana str.2 ±0.5 Sjajno. Pri nasilnom razaranju raspada se staklo u mrežu sitnog zrnja koja se manje ili više labavo drže na okupu.3 ±0. bronca i bijela Bijela Bronca i bijela Bronca i bijela Žuta. d v o . 1086 Pleter Kugelit 0 3 0 Listral Maya M a y a matirano Neolit Niagara Niagara matirano. 1082. 1086 Karolit dvostran Katedral krupno i sitno kovano Katedral 102 Katedral 1074.niemačko Staro . To je moguće samo ako je struktura plitka.staklo. staklo s parom mreža^ Arm. Ostale mogućnosti: klizna vrata. 552.

1 [JL S \QJ 240 x 240 x 80 3.3 2.8 cm 135 cm min. balkonske ograde i terasne stijenke.0 Optereć. Za građevne elemente stakleni se blokovi upotrebljavaju prema DIN-u 4242. 1055.5 cm H =A+ c + d d = 6.8 3. tvrdi spužvasti materijal 3-Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Alum. polumjer R pri debljini staklenog bloka 8 cm Reške <1.0 cm c = 1. tvrdi spužvasti materijal 3.5 cm Formule za određivanje min. rasvjetne trake.5 <6. •0.0 cm 180.0 cm 215.0 cm 65.0 cm 105 c m min.4102-3. zidarske mjere otvora Normativne mjere za zidove od staklenih blokova 2 «¿JL™.Sidro ili čep mm 288 32 10 500 2.0 cm 135. unutar.5 cm 19. oslanjanjem 2 I 1 a I « n Min.0 cm ' j 8 ( Širina reške od 1. = broj blokova (b) n2 = broj reški (a) B = A+ 2 c c = 8. L profil 7 .000 42 512 504 10 2. npr.0 25 25 25 360 Detalj ugla u tlocrtu 1-Klizna reška 2-Dilatacijska reška. pregrade prostorija (gimnastičke i sportske dvorane).3 cm c = 1. bez obloge.2 W/m 2 K.5 <1. prozori. npr. povišene čvrstoće protiv udara. Blokovi se mogu proizvesti u raznim dimenzijama.18175 Stakleni blok je šuplje stakleno tijelo koje se dobiva stapanjem dvaju dijelova pod pritiskom.0 cm 95. H 4 1 Ugradba u okvirni žljeb u zidu — 1.0 ne smiju se armirati Nominalna mjera staklenog bloka 11. Pri tome međuprostor ostaje hermetički zatvoren. Termoizolacija zida od staklenih blokova: u cementnom mortu k = 3. svijetle razdjelne stijene.Metalni držač. difuzni i matirani. prema želji u obliku uspravnog ili ležećeg pravokutnika.profil 7-Metalni L-profil 8. prozorska klupčica 6 .0 cm 295.8 c m > 0 ^ i r i n a r e š k e od 1.profila Presjek l I (7) Obavezni uvjeti za nearmirane zidove od staklenih blokova .8 cm m s 6 5 c m min. dobra svjetlopropusnost (do 82%). s oblogom izvana ili iznutra. polumjer 19. Ostakljenje klase vatrootpornosti G 60 odnosno G 120 primjenjuje se kao dvostruka stijena najveće pojedinačne površine 3.Metalni U .5 c m b a A b A = n. Primjenjuju se izvana ili unutar zgrade. b + n2 a | n.5 m 2 .5 cm 200.0 1. Zbok konstruktivne armature rubnih traka obratiti pažnju na DIN 4242. vjetra kN/m2 <0.držačem Tlocrti (2) Primjeri konstrukcije zidova od staklenih blokova 146x 146x98 6" x 6" x 4" 190x 190x50 190x 190x80 190x190x100 197x 197x98 8" x 8" x 4" 240x115x80 Težina kg 1.0 cm od 2. pri čemu se ne smije preuzimati nikakva konstrukcijska opterećenja. Raspored reški Kontinuirane Debljina mm >80 Dimenz ije zida Manja stranica Veća stranica m m >1. b a a c STAKLO DIN 4242.Klizna reška 2.0 cm 370.Dilatarijska reška. tvrdi spužvasti materijal 3-Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Metalni U -profil 6-Sidro ili čep Tlocrt Nearmirapi zidovi od staklenih blokova Zidovi od staklenih blokova koji ispunjavaju uvjete tablice -» (7) smiju se bez posebnih dokaza izvesti bez armature. npr. Svojstva: dobra akustična izolacija i termoizolacija.0 2.9 16 10 300 x 300x100 7. bijelo ili u boji. polumjer 11.profilima i izvana postavljenom termoizolacijom Dimenzije staklenih blokova 1-Klizna reška 2-Dilatacijska reška.r-4—1 i 5 c a i Ili.u vapnenom mortu k = 2. To su npr.0 128 Ugradba s U .Sidro ili čep Ugradba s jednostr.8 Pomaknute © 158 Priključak na unutarnji zid pomoću U .5 c m " i (5) Minimalni polumjeri za zidove od staklenih blokova Dimenzije mm 115x115x80 Ugradba u ravnini fasade s L . u skladu s dekoracijom mogu biti prozirni do blistavi.Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Alum. Obje bočne površine mogu biti u rasponu od glatkih i prozirnih do vrlo ornamentiranih i gotovo neprozirnih.0 cm 24.8 Komada za m 2 64 Komada u kutiji 10 Komada na paleti 1.9 W/m 2 K .0 cm 105. prozorska klupčica 6. polumjer Širina reške 24.

Prikladno je za okna dizala i ostakljenje krova.50 2. promjenjljivi oblici Mogućnosti ugrađivanja ® Oblici savijanja (mjere u mm) s 140-300 h 60-100 R 71-163 Razvij.40 4.25 2.10 2.65 1.95 2.7 W/m2 K Primjeri mogućnosti savijanja ornament stakla r n r r .75 100 m L* 2.85 1.75 2.65 6. Gornji rub otv.40 3.10 1.15 4.75 3.i m A = jednoslojno.5 [i 2 .40 do 8 m L" 2.45 3.45 1.85 4. Posebni tipovi: profilit-bronca.90 3.40 71 (ö) Jednoslojno ostakljenje H i r — = višekratnik od 2 5 cm L/ • * 2. dulj.oblika e) Savijanje U .35 do 20 m L* 1.55 do 8 m L* 4.10 3.20 2.8 1. proizvedeno kao U .60 do 20 m L* 2. rebra izmjenično rr—n stfüTVT " P I P I i (5) m m n s 160-340 m 20-200 Razvij. Za ostakljenje sportskih prostorija.45 4.95 2.35 3.40 4.25 do 8 m L* 3.90 2.85 1.« .( 1 . Amethyst.75 3.oblika ili slično.5.95 2. iznad ter r .35 4.75 2.25 4. gdje su stakla izložena udarcima.75 2.presjeci DIN 1249 v V V do 100 m L* 2.> NP 2 K22/41/6 NP 26 K25/41/6 NP 3 K32/41/6 NP 5 K50/41/6 SP 2 K22/60/7 SP 26 K25/60/7 K32/60/7 (T do 8 m L* 3.15 Gornji rub otvora za osvjetljenje Tip stakla .90 2.75 5.65 4.30 I do 20 m L* 2.6 W/m2 K NP k = 2.70 3.35 1.10 4.20 5. Reduciran je prolaz energije zračenja u prostoriju i smanjen efekt staklenika.05 II do 20 m L* 3.15 fL J ^"j65(85) 2.65 2.05 1.70 3.45 3. 112-464 D = jednoslojno.95 3."antisol" omogućuje zaštitu osjetljivih dobara od ultraljubičastih zraka refleksijom i apsorpcijom infracrvenog i ultraljubičastog valnog područja.20 do 100 rn L* 1.75 do 20 m L* 2.65 2. Prozirno je.00 do 8 m L* 4.6H 220 ^ I J41 K 22/41/6 218 I SP 2 J41 K 25/41/6 STAKLO lNP2 232 250 |NP 26 262 6H|NP 3 331 6 H|NP 5 319 J I ' 60 -H 7 1 JöO K 22/60/7 7 kI SP 26 K 25/60/7 -H6 . za osvjetljenje Tip stakia-Ö^ NP 2 K22/41/6 NP 26 K25/41/6 NP 3 K32/41/6 NP 5 K50/41/6 SP 2 K22/60/7 SP 26 K25/60/7 K32/60/7 do 8 m L* 2.50 2.95 1.20 1.60 2.10 2. dulj.85 4.40 4.35 2.15 2. dulj.60 1.50 3.15 4.45 5.05 2. 5 5 (60) Nominalna mjera 55 (60) I—i ' : 5. Termoizolacijsko staklo Reglit i Profilit "plus 1. rebra iznutra T " -rr" "niti s 80-300 r 40-150 g 0-100 h 40-190 Razvij.75 1.65 2.40 j do 100 m L3.15 1.90 4.95 4.60 2.10 1.30 3.15 2.55 2. s ornamentima na vanjskoj strani profila (ornament 504) i podliježe klasifikaciji kakvoće lijevanoga stakla..35 2. Solarnoizolacijsko staklo: tip R . rebra izvana ( n m B = jednoslojno. 5 Vis. K 32/41/6 K50/416 —H6 J I 4 1 262 32/60/7 J I60 K J J41 486 NP/SP = Reglit K = Proflit (T) Profilno građevno staklo . sa ili bez ravnih dijelova (7) Oblici savijanja L = duljina staklenih traka u metrima (3) Otvorena zgrada Propusnost svjetla: Akustična izolacija: Termička izolacija: © jednoslojno dvoslojno jednoslojno dvoslojno trosiojno jednoslojno dvoslojno do 89% do 81 % do 29 dB do 41 dB do 55 dB k = 5.65 3.95 3.70 3.05 3.45 3.80 2.60 5.25 3.8 W/m 2 K. 7 gLLio A = nominalna mjera + reška B = vanjska mjera okvira H = vanjska mjera okvira (visina) L =duljina stakla h/a = 0 .25 2.55 5. Reglit/Profilit dopušta se kao vatrozaštitno ostakljenje klase a30 DIN 4102. postiže vrijednost k = 1.25 2. 2 5 .85 3.65 4.95 6. .50 2.00 do 20 m L* 2. Nema blještavila u prostorijama.95 3.55 4.65 2.60 5.75 1.35 3.00 do 100 m L* 2. Normalni i specijalni profili mogu biti i uzdužno armirani žicom.40 2.60 4.95 2. dulj.95 1.90 4.45 3.K 22/60/7 (sigurnost protiv udara lopte DIN 18032) bez žičanog uloška.65 3.90 6.45 3.80 Profilno građevno staklo je lijevano staklo.80 2.10 2.85 5.5 (2) Zatvorena zgrada (0. 146-506 i T T .95 5. Cascade.25 g) Dvoslojno ostakljenje Ö J H/a = 0. 308-488 E-l = dvoslojno. 5 65(85) JŽT n = broj traka Određivanje širine i visine: Širina Wsina B = n A + 5 cm.45 5.8 W/m 2 K SP k = 2.65 1. dulj.35 2.65 do 100 m L* 1.50 1. treba primijeniti Reglit SP2 /Profilit .00 6.45 2. 202-382 159 . Topas.80 q) «—i q) r-Vi do 8 m L* 3.7".profil.55 3.00 1.20 1.30 2.15 3.70 1. Svjetlopropusnost ostaje nepromijenjena.20 2.55 5.90 7."jantar" I P . H = L + 4 cm Mjere ugrađivanja Savijeno staklo -» Q Q a) Savijanje u obliku kružnih isječaka sa ili bez ravnih dijelova b) Dvostruko savijanje s jednakim ili promjenljivim polumjerom savijanja c) Stožasto savijanje d) Savijanje S .20 3.50 3. Nema posebnih zahtjeva pri održavanju.i T T r C c = jednoslojno rebra iznutra i izvana s 80-200 g h 7-183 33-200 Razvij. . presvučeno slojem metalnog oksida.75 3. 126-501 ifirn S v i m s 100-340 20-260 9 0-100 h 40-140 Razvij.10 2.80 3.( 1 .55 L_ V do 100 m L* 2.65 4.50 2.25 III do 20 m L* 3.

5 m 6. Zbog jakog linearnog širenja prilikom požara i pojave dimnih plinova. F120.5 m 6. npr. Pri povišenim zahtjevima za akustičnom izolacijom mogu se postići ekonomična rješenja ako se osvijetljenost prostorije ostvari staklenim blokovima. elemente ograde i parapeta te za razdjelne stijene povećala se opasnost pri izbijanju požara. visoka gustoća prometa 25 m 80 m 250 m 8 m 25 m 80 m 8 m 25 m 80 m Kompaktna izgradnja.. kao i sve ostale stijene od staklenih blokova.39 dB 3 0 . kazalište.ostakljenje" i njegovu nosivu konstrukciju mora se ishoditi službena dozvola. otprema Opera. prednapeto borosilikatno staklo. prodavaonice. akustična izolacija u visokogradnji.4 4 dB Pogodno za plohe od staklenih blokova - 2dB 50 dB 3 2 1 Kutni čelik bO % b5 m m Duljina ž 100 mm.4 0 dB (A) Čelik / Čelični 'okvir — Gipskarton Građ. visina elementa Max. Pri tome se razlikuju sljedeće klase vatrootpornosti: G30.5 m 6. od zračnog zvuka L S M .42 kN/m2 kod specijalnih staklenih blokova BSH. izol R'w 4 0 dB 4 2 dB 4 5 dB 4 1 dB >50dB Pogodno za dvoslojne prozore/zidove od staklenih blokova Pogodno z a plohe od staklenih blokova 190 x 190 x 80 2 4 0 x 2 4 0 x 80 240x115x80 300x300x100 Dvoslojni zid s 240 x 240 x 80 5 4 5 . najviše do G60/G90.protupožarno ostakljenje 3 Plosni čelik z a pričvršćenje zida od staklenih blokova (zavariti) © Klase akustičke izolacije prema VDI . knjižnice. F180 T30.STAKLO AKUSTIČNA IZOLACIJA Posebno dobra akustična izolacija može se postići samo vlastitom težinom stijene od staklenih blokova sa: 1.6 0 dB (A) © *) Z a buku zračnog prometa ekvivalentna trajna razina Normativne veličine razine buke za određene namjene prostorije VDI smjernice 2719 Situacija izvora buke Udaljenost od prozora do osi ceste Preporučene klase akustične izolacije za navedene vrste prostorija 1 2 3 2 0 4 3 1 2 1 0 1 0 0 5 0 0 0 4 0 3 2 0 1 0 0 3 2 1 4 1 0 0 2 1 0 0 0 0 0 0 0 3 Autoceste.4 9 dB .5 m 6.smjernicama 2719 za prozore © Plohe od staklenih blokova 160 .12 dB . G30 = 30 minuta). srednja gustoća prometa 25 m 80 m 250 m 4 3 1 5 4 2 3 2 1 2 1 0 5 Autoceste. F60. liječničke ordinacije i operacijske dvorane. bolesničke sobe u bolnicama i sanatorijima 2 Nastavne prostorije. Sve većom upotrebom stakla u visokogradnji za fasade. F90. T120. crkve. Priključeni elementi građevine moraju imati isti stupanj akustične izolacije. T60.4 5 dB (A) 4 0 .5 m 2 3. ->(T) G .Om 1. šalterske dvorane 5 6 7 Ulazne prostorije.0 m 3 4 35 . G60. gust promet Razrijeđena izgradnja srednji do gust promet Državne ceste Županijske ceste Glavne prometnice u centrima velikih gradova 4 4 3 2 nije potreban nije potreban dvoslojno dvoslojno 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 1 9 0 x 190 x 80 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 Preporučene klase akustičke izolacije za standardne slučajeve pri buci od cestovnog prometa Klase vodootpornosti staklenih blokova FX-' Klasa akustični izolacije 6 R„ Format staklenog bloka m m Vrijed.kombinacija u sklopu izolacijskog stakla.50 dB (A) 30 .2 9 dB S 2 5 dB (3) Detalji ugradbe . -> (7) Rw = LSM + 52 dB (LSM = veličina izolacije od zračnog zvuka) Jednostruke konstrukcije od staklenih blokova udovoljavaju zahtjeVrsta prostorije Normativne vrijednosti dopuštene razine buke koja izvana prodire u prostoriju Razina za proračun*) 1 Prostorije za boravak u stanovima.5 m 6. sobe u hotelima. otvorima za ventilaciju i prolazima u slučaju nužde. STAKLENI BLOKOVI S ČELIČNOM ARMATUROM DIN 18175 Vatrootporna ostakljenja od staklenih blokova mogu se. gostionice. Pyran.4 0 dB (A) 20 . sazidati s U .50 dB (A) 4 5 .25 kN/m2 pri debljini od 100 mm 1. Konstrukcije od staklenih blokova idealno su rješenje svuda gdje je potrebna povišena zaštita od zračnog zvuka.5 m2 1 1 1. složena specijalna ESG .11 dB 4 4 0 .55 dB (A) 50 . G180 F30. G120.8m jednoslojno G 120 2. konferencijske dvorane i predavaonice. U slučaju požara float . T180 Klasa vatrootpornosti .profilom i bez njega.3 0 dB (A) Prosječna najviša razina danju noću 4 0 .10 dB 7dB Ocijenj vel.4 0 dB (A) 4 0 .ostakljenja mogu se izvesti na tri načina: armirano staklo s točkasto zavarenom žičanom mrežom. po staklenom polju min. akust.0 m nije potreban jednoslojno G 120 4.4 m 2 3.8m dvoslojno G 90 9. sa što manjim prozorima. G90. treba stijenu od staklenih blokova sa svih strana položiti u uloške od mineralnih vlakana (mineralna vuna) ->(3) Klasa otpornosti I Veličina ostakljenja u m 2 Max.4 m 2 3. čekaonice.Om F 60 4. zašt. znanstvene radne prostorije.Om 3.34dB 2 5 . T90. aule Uredi z a više osoba Veliki uredi. Prema DIN-u 4102. a i sve mogućnosti povezivanja zapravo su istovjetne.5 5 dB (A) 2 5 dB (A) prema specijalnim zahtjevima 5 5 .00 kN/m2 pri debljini od 80 mm 1.6 5 dB (A) 35 dB (A) 3 0 . ispadaju veliki odlomljeni komadi i prijeti širenje požara. za ugrožena se ostakljenja određuju u građevnoj dozvoli potrebna vremena otpornosti protiv požara.50 dB (A) danju noću 30 . ploče © Ostakljenje klase vatrootpornosti "G" PROTUPOŽARNO STAKLO Obično se staklo u području protupožarne zaštite može samo uvjetno koristiti. mirni pojedinačni uredi. Za svako "G . Obratiti pažnju na DIN 4109.G" Takozvana G .stakla moraju kroz određeno vrijeme spriječiti prolaz plamena i plinova (npr. kino Studio z a tonska snimanja 4 5 . 4 komada 2 Trnovi i čelični vijci M 10 dopušteni z a protupožarnu primjenu 1 0 35 . Vrijednost pokazatelja akustične izolacije R'w određuje se prema DINu 52210.staklo pri jednostranom utjecaju topline puca nakon vrlo kratkog vremena.0 m 2 3. širina elementa Potrebna visina parapeta Oblik ostakljenja Format staklenih blokova G 60 3.

tornjevi.) 2600 kg/m A Sendvič . 4. Darmstadt Sintetični materijali kao sirovine tekući. 2. 5. O. krov i pribor. strop. Pomoćna sredstva.) 1. veziva za žbuke i dr. lako se obrađuju.5. 3.2.2.65 kg/m 161 . PUR integralna pjena. grijanje. Podjela sintetičnih proizvoda za graditeljstvo © Sendvič . spremnici za gorivo. 4.1 krovovi i krovne konstrukcije.7. Posebna svojstva za primjenu u graditeljstvu: otporni su na vodu i koroziju. OsannstrafJe 37. Oprema. 16 mm. poluproizvodi. U nekim slučajevima postižu klasu B1 prema DIN-u 4102 (teško zapaljivo). staklenim vlaknima i bojom daje poluproizvode. termoplaste (toplinom se mogu oblikovati). građevne materijale i predgotovljene elemente. za vertikalno ostakljenje 3.8. širina 1200 mm. duljine 1.1.3. profili (bez prozora). ležaji (oslonci). armature i ostale primjese. mora se držati međunarodnih kemijskih oznaka i kratica za sintetične materijale. 6. arm.UP (do 40 m). vrata. pneumatske membrane (0 do 74 m) . 4. K . bazeni. stubišta. 3. Konstrukcije od sintetičnih materijala vrlo su lagane. visoko su otporni na svjetlo.00 m. 4. dijelovi okova.(§).3. dakle zapaljivi.5 m.1.© Nosive konstrukcije od sintetičnih materijala (bez drugih gradiva) za sada se primjenjuju samo za prijenos vlastite težine. crijeva i pribor.> © -<§) 14) Linearna nosiva struktura (rešetka) 1 (Î6) Nabrana struktura (T?) Ljuska Betonska ljuska f. snijega i vjetra.2.7 cijevi.1 sanitarni dijelovi. 6. sendviči s jezgrom od pjene i metalnih limova (do 45 m).3.4. Kućna tehnika. trake i ploče od mekog pjenastog materijala. pletiva. 2. dr. u prahu. Prikladni su sljedeći sintetični materijali: akrilno staklo (do raspona od 10 m).. Velik broj komercijalnih naziva zbunjuje projektanta. oplate i pribor. s oznakama. 4.5. prikazani su u tablici: ( ? ) Fazonski komadi ( ô ) Predgotovljeni elementi -> s. građevinske ploče i trake. 6. butilkaučuk melaminformaldehid = poliamid polkarbonat PE PIB = PMMA = PP PS polistiren PVC hart = tvrdi polivinilklorid PVC weich = meki polivinilklorid UP nezasićena poliesterska smola Sintetični materijali koji su prerađeni u poluproizvode. Ponašanje pri požaru: sintetični su materijali organskog podrijetla.4. svjetlopropusno -> ( 3 ) . primjene: 2. vanjski zid. moguće i veće duljine.7 kuće od sintetičnog materijala. Najvažniji sintetični materijali za graditeljstvo. 3.4. armature i sanitarni pribor. Schott Jena (1925) 450 kg/m2 r>. čija su svojstva u većini slučajeva već utvrđena normama. namještaj i pribor. propisima i smjernicama. rasvjetna instalacija.2. 6. vlak. 5. Sintetični materijali u proizvodnji i primjeni vrlo su ovisni o temperaturi.6. 2. rasvjetna tijela.5. ventilacijski pribor (bez cijevi). 1. ukočenom drvu -> (3) itd. 3. Crkva sv.6. sanitarni objekti.6. 1. pneumatske i šatoraste konstrukcije. 2.laki beton). 1.5 m.1. Dvostruke ploče s rebrima. 6. Konstrukcijska primjena.SINTETIČNI MATERIJALI Informacije: Institut fur das Bauen mit Kunststoffen (IBK). granulirani .0 m. brtvene trake.3. silosi. punilima. Granične temperature pri upotrebi iznose 80° do 120° Dugotrajna izloženost temperaturi iznad 80° u graditeljstvu je rijetkost (iznimka su vodovi vrele vode i požar). kod svjetionika). ne traže održavanje. a neki klase B3 (lako zapaljivo).3. 4. podne obloge. brtveni materijali.1. Industrijska dorada kemijskim dodacima.ispuna ( i g ) Poboljšanje zida (13) Poboljšanje stropa 1. 177 ABS CR EP EPS GFK = = = = akril-butadien-stiren kloropren epoksidna smola ekspandirani polistiren sint. kapije i pribor. svijetli krovovi.5.4. 3. 2. elastomere (trajno elastični). 3. kao i za mala dodatna korisna opterećenja (npr. mala im je težina. Odgovarajući propisi dani su u pokrajinskoj građevnoj regulativi i smjernicama za upotrebu zapaljivih gradiva u visokogradnji.obložni materijali za sportske površine. obojeni su. Elementi građevine. trake. stak. 2.6. pričvrsni elementi. mogu biti kao samostalni proizvod ili trajno naneseni na druga gradiva. sitni dijelovi i d r : 3. elektroinstalacija i pribor. 6. ostali sitni dijelovi.5 m. Dvostruke ploče s rebrima. 5. GF . posude. prostorne ćelije. 1. doprozornici i pribor.5. vlaknima polietilen poliisobutilen polimetakrilat (akrilno staklo) polipropilen GF-UP IIR MF PA PC poliester arm. lako se oblikuju i mijenjaju oblik. pa je stoga malo opterećenje donjih konstrukcija i moguća predgotovljenost .2. 2. tvrdi pjenasti materijali.2. 2. netkani tekstili. stak. najčešće su klase B2 (normalno zapaljivo). Plošno (ljuska) 3. Gradiva.> © . 3.kupola Hannover (1970) 33 kg/m oslonjena na 3 točke (prof. kamini. 1. Petra u Rimu (1585. 6. pjenasti materijali s mineralnim dodacima (HS . 1. Kao konstrukcijski oblici povoljniji su plošni nosači (oblik ljuske) nego linijski. Jungbluth) Pneumatska hala Forossa Finska (1972. prozori. 2. 1. gradiva i predgotovljene elemente sadrže pretežno do 50% punila. duljina za ostakljenje krova 2.30 m. uređenje. Komercijalni oblici ( T ) . niska im je toplinska vodljivost. 1. 40 mm.dijele se u: 1 duroplaste (stvrdnuti toplinom). 6. unutarnji zid. ljepila. 3. 2.4.60 m. folije. može biti i folija na čeliku.

Taj položaj karakteriziraju dva kuta: Azimut Og i visinski kut ys Azimut a s : tlocrtna projekcija položaja Sunca. dnevna rotacija Zemlje oko vlastite osi i godišnji obilazak Zemlje oko Sunca daju za svako mjesto na zemlji položaj Sunca koji ovisi o godišnjem dobu i dobu dana -» ( ! ) . Primjerice na 51° sjeverne širine (grad Kassel) zenitni je kut u 12.10"'° 1 desetinka jarditi dio 1 sto milijarditi dio 10"" 1 stotinka 10. položaj Sunca Izvori svjetlosnog zračenja koji daju dnevno svjetlo nisu konstantni. lipnja. Nagib Zemljine osi od 23. Isto tako treba osigurati primjerenu optičku vezu s eksterijerom. Ova su odstupanja jednaka za sve stupnjeve geografske širine. ožujka 23. ožujka i 23. smjernicama za radne prostorije i pokrajinskim normama SR Njemačke. Jedinica mjere za jačinu osvjetljenja . 21. rujna u 12.5). 10! 10 1 desetinka 10" 1 stotinka 1 tisućinka 1 deset tisućinka 1 sto tisućinka 100 milijuna 10~2 10 milijuna 10~3 1 milijun Radarski 10". tako su npr. Spektralne boje određene su svojim valnim dužinama.5° Ekvinocij 23. rujna.5° = 15.5°. Dnevnu svjetlost čovjek doživljava kao bijelu. neovisno o različitim nebeskim prilikama. Na ovaj se način mogu za sve stupnjeve geografske širine odrediti visinski kutovi položaja Sunca koji odgovaraju godišnjim dobima. za nastanak dnevnog svjetP la. boja svjetla U području elektromagnetskih zrgčenja -» 0 vidljiva je svjetlost relativno mali isječak. određivanje stupnja geografske širine i visinskog kuta. gledano od strane promatrača -» Određivanje položaja Sunca Za određivanje položaja Sunca u odnosu na promatrano mjesto postoji više metoda. Sunčeva svjetlost sadrži relativno više kratkovalnog zračenja nego žarulja s većom količinom dugovalnog zračenja. Visinski kut ys: vertikalna projekcija položaja Sunca iznad horizonta. 270° = zapad -» © gledano od strane promatrača. valna dužina.zračenje 10'7- 7 IO" 8 1 milijarditi 10~9 1 dio 1 deset mili. Kut azimuta -a.posebno za umjetno svjetlo jest luks (lx). 180° = jug. (4) Visinski kut -ys 162 .ovdje na sjevernoj hemisferi Horizontalno 0° odstupanje^ S r" Položaji Sunca proizlaze iz stupnjeva geografske širine. Sunčeva deklinacija 0°. 0° = sjever. 90° = istok. 21.5 = 62. ljubičasti valovi kratki a crveni dugi. dakle u 12. a 21. ožujka i 23. rujna Ekvinocij Godišnja doba . Svjetlost. između ultraljubičastog i infracrvenog. lipnja ljetni solsticij (najdulji dan). naime valnih dužina od približno 380 do 780 nm. Odgovarajuće su odredbe u glavnim crtama iznijete u DIN-u 5034 "Dnevno svjetlo u interijeru" (dio 1 .5° viši nego 21.valovi 10 Infracrveno 1013. Dnevno svjetlo u interijeru navodi se u postocima (vidjeti poslije). tj. Sunce je "primarni izvor svjetla" -» Q . prosinca za 23.00 sati (a s = 180°) 51° -> (§). dakle 39° +23. prosinca je zimski solsticij (najkraći dan). 163 -> (5) nastaju četiri osnovna odsječka godine (godišnja doba) odnosno položaji Sunca: 21. Na temelju Sunčeve deklinacije tijekom godine s.e- Rendgenske zrake Ljubičasto 10'9— 1020102'10: 10 : 1 bilijuntidio 10"'2 1 tisućinka 1 deset bilijunti dio 10~'3 1 deset tisućinka 1 sto bilijunti 10"14 1 sto dio tisućinka 1 bilijarditi dio10-15 1 milijuntinka 10. odstupanja su jutarnje i večernje rumenilo.5°.5°. nasuprot tome je položaj Sunca 21. npr.Frekvencija U metrima 100000 10000 1000 100 10 1 10 5 DNEVNO SVJETLO DIN 5034 —» tD Općeniti zahtjevi glede dnevne osvijetljenosti interijera Dugi valovi U nanometrima (nm) 100 bilijuna 10 bilijuna 1 bilijun U hercima (Hz) 10' 10: 106 104 103 102 10 1 1 - Srednji valovi 100 milijardi 10 milijardi 1 milijardi 107 — Kratki valovi 10 8 - Ultra kratki valovi Televizija Sve prostorije namijenjene trajnom zadržavanju ljudi moraju se zadovoljavajuće osvijetliti dnevnim svjetlom. Sunčeva deklinacija + 23.5°. duga itd. 10 z b - Energetski spektar elektromagnetskog zračenja-» Qp (1 nanometar = 1 milijunti dio milimetra) 21. Položaj je Sunca u podne 21. s oznakom horizontalnog odstupanja od 0°. Astronomske osnove: Sunce. Sunčeva deklinacija -23. većega udjela crvenog svjetla.00 sati (a s = 180°) za 23. rujna jesu proljetna i jesenska ravnodnevica (TNG).zračenje 10'4- 10"4 100000 10"5 10000 6 Narančasto Žuto 1 milijuntinka 10" 1 deset milijuntinka 1 sto milijuntinka 10" 1000 100 10 10 Ultraljubičastq 10' 6 .00 sati (a s = 180°) daje Sunce za svaki stupanj širine zenitni kut iste veličine.5° niži nego pri ekvinociju.5°. Visinski kut Sunca iznad horizonta iznosi 90°-51° = 39°. ožujka i 23. koji oko može osjetiti. dakle 39°-23. Svjetlost je (dnevno i umjetno svjetlo) isječak elektromagnetskog zračenja.

Da bi se odredio položaj Sunca. Kassel) ovisno o godišnjem dobu i dobu dana-» [J] l 18 Ruj RWE .00 sati-» Q] 163 . © Azimut Sunca a s i visina Sunca y s 51° SŠ (srednja Njemačka. u 12. y s = 39° u 12. sjevernu i južnu Njemačku. treba WOZ preračunati na zonsko vrijeme.. Primjerice u Kasselu 23. za pune sate nacrtane su satne krivulje u obliku petlje.00 sati. Iz narančastog polarnog dijagrama može se očitati položaj Sunca kao smjerni kut Sunca (azimut). Položaj Sunca. satno vrijeme i određivanje vremena Položaj Sunca određuje okolnosti dnevnog svjetla ovisno o dobu dana i godišnjem dobu. 9.00 sati je istoga dana a s = 180° (jug) i visinski kut 39°. 23. Dijagram prikazuje tlocrtnu projekciju položaja Sunca azimutom i visinskim kutom pri stvarnom mjesnom vremenu. Ako se žele dobiti podaci u odnosu na zonsko vrijeme.9. 8° 39' ID. za 51° sjeverne širine (Kassel -» ( j ) . Dijagram sadrži tlocrtnu projekciju azimuta a s i visinski kut ys ovisno o dnevnim i godišnjim dobima za dotični stupanj geografske širine i naznaku meridijana vremenske zone. Koln. Sjecište dnevnih i satnih krivulja iste boje obilježavaju položaj Sunca toga dana i toga sata. rujna Sunce izlazi u 6.00 sati pri a s = 90° (istok). a zalazi istoga dana u 18. zalazak Sunca u 18. u dijagramima položaja Sunca) pri određivanju dnevnog svjetla. grad Essen: srednjoeuropsko vrijeme. u mjesecu). i visinski kut Sunca (visina) (D • Geografska širina i visinski kut ys -> / \ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac (5) Sunčeva deklinacija 5 tijekom godine-» Qp Projekcija putanja Sunca Stereografskim projekcijama i uz pomoć danih plošnih podloga (D može se za svaki stupanj geografske širine odrediti putanja Sunca ovisno o godišnjem dobu i dobu dana (uvijek za 21. Za određivanje mjesnog toka promjene položaja Sunca RWE u Essenu tiskao je u boji dijagram položaja Sunca -» ® . npr.00 sati.dijagram položaja Sunca za 49° 52' SŠ. izlazak Sunca u 6. npr. pri čemu ljubičasta boja označuje prvo polugodište a zelena drugo polugodište. Svako je mjesto uključeno u neku vremensku zonu u kojoj vrijedi jedinstveno satno vrijeme (zonsko vrijeme). meridijan računanja vremena: 15° 00'lD -> Q Q ® Stereografska projekcija kretanja Sunca. Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac 23. koje je za SR Njemačku srednjoeuropsko vrijeme (MEZ). 15° istočne dužine). 3. Aachen. Oblik satnih krivulja posljedica je elipsaste putanje Zemlje i kosi položaj ekliptike. MEZ = WOZ + razlika vremena pri čemu u ljetu treba uzeti u obzir i ljetno vrijeme (srednjoeuropsko ljetno vrijeme MESZ = MEZ + 1 sat). 21.00 sati i a s = 270°. odn. Pravo mjesno vrijeme (WOZ) uobičajeni je podatak za doba dana (npr.DNEVNO SVJETLO DIN 5034 Q D Dijagrami položaja Sunca U DIN-u 5034 navedena su tri dijagrama položaja Sunca za srednju. Navedena vremena u danu odnose se na meridijan vremenske zone kojoj pripada promatrano mjesto (npr. za 51° SŠ.

svjetlo. Položajni nacrt se orijentira prema sjeveru. može prenijeti u mjerilu 1:1 na prethodno kopirani tok putanje Sunca (§). dakle paralelama sa smjerom Sunčevih zraka (a s1 = 245°) kroz uglove zgrade. topline itd. podlažu za određivanje svjetla. a isto tako i zenitno zasjenjenje. za urbanizam. 163 © + ( § ) . postoje sljedeća pomagala: . Duljina sjene određena je vertikalnim rubovima zgrade. toplinu.DNEVNO SVJETLO Položaj Sunca. stručni odsjek arhitektura 164 . srednju i južnu Njemačku postoje u vertikalnoj projekciji (gledajući prema jugu) nacrtani tokovi putanje Sunca (DIN A4) s podacima o azimutu. Panoramske maske koje treba kopirati na prozirnu foliju. Podloga 0 14 cm s kompasom 1 "Umjetno sunce" s paraboličnim zrcalom ili slično 2 Model: npr.horizontoskop: To je pomagalo kojim se na gradilištu. raspoznat će se pravi dio otvora kroz koji upada svjetlo. treba prikazati za 21. podloge i zamjenjivih listića s krivuljama koji se. svaki se utjecaj na okolinu. kad se otvor prozora projicira na nebeski svod i istodobno na listić s krivuljama ispod svoda. za svako godišnje doba i doba dana odrediti odnose upada Sunčevih zraka i osvijetljenost . Sjecište sa smjerom zasjenjenja daje duljinu sjene.. 160 Primjerice zasjenjenje nekog dvorišta u Kasselu. Način rada horizontoskopa je odrediti prave odnose svjetlosti i sjene u prostoru. ovisno o zadatku. o građevinskim okolnostima i uvjetima okoline.panoramska maska: Za sjevernu. Smjer zasjenjenja određen je horizontalnim rubovima zgrade. Nakon toga se folija može upotrijebiti za analizu eventualnih zasjenjenja i osunčanja dijelova fasada odnosno zgrade u pravom mjerilu. arhitekturu 3 Simulator za različita doba dana i godine. postavljaju se savijene u mogućem smjeru Sunčevih zraka. pomagala Da bi se ustanovilo i preispitalo kako stvarno padaju Sunčeve zrake odnosno kako zasjenjuju izvan i unutar zgrade ovisno o geografskom položaju. znači treba smanjiti stvarnu visinu zgrade (h) i nanijeti visinski kut od 20°. prikazano Na nekom određenom mjestu u prostoriji. kompasa. Tako je moguće za svako mjesto u prostoriji. oko zgrade i u zgradi iznalaze prave okolnosti položaja Sunca i sjene. Horizontoskop se sastoji od prozirnog "nebeskog svoda".istočna strana-» [Tj (14) "Umjetno sunce" kao na TH Darmstadt. zračenja. ovisno o orijentaciji zgrade. 51° sjeverne širine.00 sati. dobu dana i godišnjem dobu. .grafička konstrukcija sjene: Određivanje sjene koju baca neka zgrada može se u tlocrtu i vertikalnoj projekciji konstruirati uz pomoć projiciranih (prividnih) tokova Sunčeve putanje prikazanih na -» s.simulacija na modelu: Za određivanje točnog godišnjeg osunčanja ili zasjenjenja zgrade preporučuje se pod "umjetnim suncem" (paralelno svjetlo) ispitati model izrađen u mjerilu Grafička konstrukcija sjene 45° odstupanje od 0° Sunčevo osvj | • središnje osi i»5° 90" • I 105° 49° SS 120" Panoramska maska t Jugoistok t Istok + Jug t Jugozapad t Zapad Mogući tokovi sjena na foliji-» Q] Nebeski svod h 3 cm (prozirno) Zamjenljivi listići s krivuljama za Sunce. dobu dana i godišnjem dobu. . zasjenjivanje. te stupnjeva geografske širine Projekcija prozora Shematski tlocrt Horizontoskop s projekcijom prozora . U tom času Sunce sije pod azimutom (a s1 ) od 245° i visinskim kutom (ys1) od 20° s. ožujka u 16. ovisno o lokaciji koju treba istražiti © Gledajući kroz masku. visinskom kutu. zrake.

2 do 3. U razdoblju "Svijetlog dnevnog osvjetljenja" dakle se na Zemljinoj površini javljaju različiti intenziteti Sunčevog zračenja i promjenljiva kakvoća dnevnog svjetla. rasipanje. vidjeti sliku (§). kao npr. kao i zbog vodene pare. Učinak zračenja se kod vrlo gustog naoblačenja smanjuje na približno 200 W/m 2 a kod isključivo difuznog zračenja (oblačno nebo s potpuno pokrivenim Suncem) na približno 50 . Smanjenje uglavnom nastaje zbog različitih faktora zamućenja.0 (im. djelomično oblačno itd.5 3. Podaci prikazuju samo makroklimu.38 do 0.78 pm (maksimum je pri 0. na Zemlju dopire manje ili više difuzno Sunčevo svjetlo.200 W/m 2 .5 Površina 2 ® prikazuje Sunčevo zračenje koje dospijeva na Zemlju.38 jam.0 [im "TT Tl > Q • D Položaj. za nas tipičnom. O. Fizikalne osnove zračenja Sunčevo zračenje vrlo je "nepostojan izvor topline". ovisno o geografskoj širini i klimatskim prilikama. tmurno.30% S 000 20000 80100% refleksije. ovisno o mjesnim klimatskim prilikama. trajanju dnevnog i Sunčevog svjetla. Broj sunčanih sati u Njemačkoj varira između 1300 i 1900 sati godišnje od čega najmanje 3/4 otpada na ljetno polugodište.800 2 0 0 . tj. Q P Stvarni podaci o klimi nekog mjesta (temperatura.400 50-150 Intenzitet J Sunčevog zračenja na granici Z e m Ijine atmosfere ovisno o valnoj dužini (y s = 90°). Raspodjela ukupne energije na Zemljinoj površini: oko 3% ultraljubičasto zračenje u području valnih dužina od 0.0M«m| uslijed Horizontalna jačina ozračenja W/m 2 Horizontalna jačina osvjetlienia lux Difuzijski udio neba 1. treba znati sljedeće: Godina ima 8760 sati. npr.) mogu se saznati od Njemačke meteorološke službe u Offenbachu. te oko 53% infracrveno zračenje u području valnih dužina od 0. Trajanje "svijetlog dnevnog osvjetljenja" iznosi u godini prosječno oko 4300 sati. klimatskim okolnostima i različitim stanjima neba (vedro. ugljičnog 60000100000 10-20% 1900040000 20 . 51°SŠ Vrijeme SMJ> < j Vedro plavo nebo bez oblaka Maglovito oblačno. mutan dan i Jf' \ TUE N] 1 1. sunce se vidi kao bijela ploča I Nebo prekriveno oblacima. refleksija i apsorpcija zračenja. Samo mali dio Sunčeve energije dolazi na Zemljinu površinu kao toplinska energija jer Zemljina atmosfera oslabljuje Sunčeve zrake. lokalna mikroklimatska odstupanja nisu uzeta u obzir".).0 2. Šrafirano područje prikazuje gubitke sadržaja vodene pare. (14) Prosječno godišnje trajanje osunčanja u satima-» Q Q Neposredno i posredno Sunčevo zračenje koje pada na Zemljinu površinu (globalno zračenje) na taj način stvara na Zemljinoj površini i bližoj okolici lokalno promjenljivu klimu. "Ostvarena vremena Sunčevog zračenja registrirana su u jedinicama 1/10 sata.2 do 0. prašine i čestica vlage u zraku © ® Intenzitet J Sunčevog zračenja koje dopire do Zemlje Područje vidljivog svjetla-» DP Različiti intenziteti zračenja i promjenljiva kakvoća dnevnog svjetla pri različitim klimatskim prilikama -> CD © 165 . ugljičnog dioksida i ozona iz zraka.0 6 0 0 . tijekom 2/3 sati dnevnog svjetla. stanja neba itd. trajanje osunčanja. Q Q Ukupna energija Sunčevog zračenja koja stiže na Zemlju prenosi se u valnom području od 0. oko 44% vidljivo zračenje u području valnih dužina od 0. to je solarna konstanta i iznosi u našoj regiji oko 1000 vata po četvornom metru okomito ozračene površine.DNEVNO SVJETLO Meteorološke prilike Toplinske zrake i intenzitet dnevnog svjetla na Zemljinoj površini tijekom godine određeni su geografskom širinom.78 do 3. usporedi 1 I Jt 0 O. Tijekom većega dijela godine. odnosno dovodi do neravnomjernosti njihova intenziteta. djelići prašine i kapljice vode (uzrok difuznog dnevnog svjetla).S ® « 2. oblačno.5 pm u području vidljive svjetlosti). rasipanja i apsorpcije zračenja zbog dioksida.

od susjednih zgrada. može se dobiti kao energetska veličina. ® prikazuje ". Takozvano potrebno globalno zračenje na zgrade odnosno površine kolektora.» ® Obrnuto. X \ \ \ A / \ ' / . Horizontalna jačina globalnog ozračenja je zbroj udjela dobivenih od Sunca E e s i neba EeHPrimjena: da bi se mogla odrediti stvarno iskoristiva količina solarne energije. unutarnji termoakumulacijski zidovi. ... U DIN-u 5034.kolovoz. ur. navodi se globalno zračenje za oblačno. topla voda. ulica i okolnih površina (naročito onih jako reflektirajučih). / / Y* 0 i" 1 . lako udio globalnoga zračenja od rujna do travnja nije naročito intenzivan -*s.* Qp 1000 800 1600 £400 i" 200 8 10 12 Zapadni prozor 14 16 LI 18 20 h Ljet 4 6 8 10 Južni prozor 12 14 16 18 2 0 h 4 6 Sjeverni prozor t Zi n a ^ Zs Intenzitet zračenja na vertikalne plohe različitih strana svijeta vedrog dana bez oblaka u zimi (prosinac) i ljetu (lipanj) prema mjerenjima u Holzkirchenu. Zavisnost količine zračenja na neku površinu o kutu upada zraka (yx). solarnih ćelija . vedro i "srednje" nebo. ostakljene površine za korištenje "efekta staklenika". ..horizontalnu jačinu ozračenja u W/m2 od Sunca E e s i od neba E e n ovisno o visini Sunca. moraju se odrediti udjeli u odnosu na nagib i orijentaciju površina zgrade prema © .. Horizontalna jačina ozračenja može se uzeti iz ® . Ono je zbroj "direktnog" i "difuznog" (nastaje uslijed rasipanja zračenja zbog Zemljine atmosfere i različitih stanja neba) Sunčevog zračenja. .) tijekom sedmomjesečnoga razdoblja grijanja relativno visoka u usporedbi s razdobljem svibanj . pomoću kolektora. Pasivni i aktivni solarni sustavi Potreba za energijom neke zgrade u našim je geografskim širinama (misli se na njemačke uvjete .) može pokriti termičkim korištenjem energije okoline. U usporedbi s time može se u ® naći količina zračenja koja pri vedrom nebu pada na različito orijentirane površine u slučaju najvišega odnosno najnižega položaja Sunca. Da bi se uzela u obzir relativna raspodjela gustoće zračenja udjela neba.. dio 2.primj. Smanjenje količine Sunčevog zračenja u funkciji različitih nagiba (0°-90°). ventilacija itd. Pri korištenju solarne energije razlikuju se po svom načinu djelovanja dva sustava: aktivni i pasivni.. U tom smislu @ prikazuje smanjenje upadne količine energije zbog nagiba (0°-90°) odnosno orijentacije. Kod difuznog i direktnog zračenja treba uzeti u obzir i dio reflektiranog zračenja." pri vedrom nebu. ^f u jutro + /LUä^f----^ iga Jug Istok . Horizontalne jačine ozračenja E eS od Sunca i EeH od neba pri vedrom nebu i različitim faktorima zamućenja TL (prema Linke-u) ovisno o visini Sunca Također i horizontalne jačine ozračenja od Sunca i neba na morskoj razini ovisno 0 visini Sunca. koje treba odrediti za lokalno korištenje. izraženo u W/m2ili npr.* QJ (T) Moguće ozračenje unutarnjih površina zgrade direktnim upadom Sunčevih zraka od zime do ljeta n8) (2) Optimalni nagib kolektora za tijekom godine iskoristivo globalno zračenje -> Qp -> s i67 Optimalni kutovi nagiba za površine orijentirane prema jugu z Tl = 2 Kod vertikalne površine može se iskoristiti samo oko 50% horizontalne jačine globalnog zračenja. Globalna jačina ozračenja E ^ je zbroj horizontalnih jačina ozračenja od Sunca E eS i neba EeH. 167 ipak se dio energetske potrebe zgrade (grijanje. mjesečno ili godišnje. npr. pri tome je u prvom planu problem dugoročnog akumuliranja energije. Globalno zračenje može se iskoristiti za zadovoljenje energetskih potreba zgrade kao izvor topline neposredno "pasivnim korištenjem" pomoću građevinskih zahvata (npr. .DNEVNO SVJETLO —C ^ O Globalno zračenje Sunčevo zračenje koje je djelotvorno za neku zgradu (na površinama zgrade se djelomično pretvara u termičko zračenje) jest globalno zračenje Eeg. navode se u DIN-u 5034 podaci za jačinu ozračenja na različito nagnute i različito orijentirane površine s točnim faktorima korekcije 'R' koji ovise o visini Sunca i azimutu Sunca.) @ ili posredno "aktivnim korištenjem" (npr. udio globalnog zračenja određuje termičko opterećenje u proračunu uređaja za ventilaciju ili klimatizaciju pojedinih tipova zgrada (vidjeti i DIN 4701 i VDI 2078). u vatsatima/m2 dnevno.zapad Usporedba direktnog ozračenja na horizontalnim i vertikalnim plohama pri različitim položajima Sunca tijekom dana. ) . -> Q Q 166 .

7 Stakleni blokovi Višeslojno ostakljenje specijalnim staklom (termoizolacijsko. specifičnosti materijala i oblik zgrade.primjerena veličina prozora (s izolacijskim staklom) za upad svjetla i topline. Što je razlika temperature zida i okoline veća.principi (3) QQ Kolektor © z 1. 1.aktivni sustav Zračenje topline Pasivni sustavi .7 0. pretvaranja i predaju topline.event. 2. U (-» (§}) prikazan je način rada i djelovanja aktivnih sustava kao toplinska kaskada. staklon 0.svijetla obloga poda (širina oko 1 m) npr.20. mogućnostima ventiliranja prema DIN 4108 dio 2.0 .) . ta se solarna energija pretvara u toplinsku.14 Postoji pojačana prirodna ventilacija 0. vrijednosti (gf f) ovisno o prir. a intenzitet ovisi o temperaturi njegove površine. predaje se više topline. y A Proizvodnja topline.8 Trost.event. uredske zgrade bez klima uređaja) 167 . Tok topline stvara se razlikom temperature. Zaštita od ljetnog ozračenja Prema DIN-u 4108. ventilirane odozgo ili sa strane Markize.3 Aktivni sustavi su oni kod kojih se procesi dobivanja i predavanja topline odvijaju uz pomoć uređaja instaliranih u zgradi.» @ 4 Prilikom primjene navedenih sustava treba obratiti pažnju na akumuliranje. koja direktno sunčevo zračenje pretvara u difuzno (naročito u prelaznim razdobljima) .svijetle matirane boje na zidovima i naročito na stropu (pastelne i prirodne boje namještaja) . 4.6 0. jednostavna mehan. 3 Faktor redukcije z uređaja za solarnu izolaciju u kombinaciji s ostakljenjima Objašnjenja uz sliku (§): Vanjski prostor i fasada © .5 Preporučene max. pa se tako unutrašnjost zagrijava (efekt staklenika) .3 0. biljke . istak oko 90 cm . ovisno o razlici temperature. grmlje itd. solarno izolacijsko) 0. vrijednosti (gf f) Redak Gradnja Nema interijere pojačane prirodne ventilacije 1 2 Lako Teško 0. 1 7 . Treba pristupiti kritički kada se u tablici 5.4 0.zaštita od sunca i blještanja (P = 35°). Tako zagrijani zrak diže se uvis.0 Ostakljenje 9 Dvost. 3.svjetla zavjesa kao zaštita od blještanja.. šljunak ispred zgrade .25 0.zasjenjenje i hlađenje putem vegetacije . dijelu DIN-a 4108 (->@)) definiraju velike zaštitne plohe koje znatno izlaze iz ravnine fasade. Materijal zrači u svim smjerovima.25 0.. akumulira i neposredno predaje zgradi. grijanje zrakom i toplom vodom) .> @ .17 0. okvir iznutra bijel Unutarnji prostor i fasada . fizikalne zakonitosti.14 . u 2. U unutrašnjosti se sunčano zračenje pretvara u dugovalno i ne može ponovno proći kroz staklo.12 0. folije Žaluzine 0. dio 2. staklom 0. ostakljenje prozir. k o l e k t o r Zatvoreni ^ Medij k r u ž n i tok DANJE SVJETLO 1 Plinovit ili t e k u ć 2 Izmjenjivač topline Zatvoreni ^ A' kružni tok Medij Emisija S V O T S L S K R L S P topline J 12) Potreba topline . ventilacija Smanjenje zagrijavanja zaštitom od zračenja uz istovremeno hlađenje pasivnim mjerama (npr.trajanje osunčanja Toplotna kaskada . gradivom. npr. općenito 0. Ovdje će se navesti četiri fizikalna procesa koji su važni za dobivanje. Ako je temperatura okoline primjerice niža od zagrijanog zida. reguliranje i raspodjelu u zgradi. pomične lamele. rolete. preporučuje se ljetna termička izolacija otvorenih fasada u zgradama s prirodnom ventilacijom.5 Stupnjevi propuštanja ukupne energije ostakljenja Kolona 1 2 3 Smješten izvana Žaluzine. konstrukcijom i njenim sastavnim dijelovima pretvara solarna energija u toplinsku. ventilirane straga Žaluzine. "akumulirana" će se toplinska energija predati okolini.dakle g xzxftreba za teške zgrade iznositi 0. Konvekcija:-» @> 2 Sunčanim zračenjem zagrijani zid ili materijal predaje prisutnu energiju okolini.4-0. ostakljenje prozir. Kod pasivnih se sustava solarna energija koristi "direktno".poprečna ventilacija otklopnim krilom .svjetli reflektirajući materijali fasade (pastelne boje) . pri čemu se oblikom zgrade. Pri tome se toplina može dobivati primjerice uz pomoć solarnih kolektora ili slično. treba se za svaki pojedini slučaj provesti točna analiza -» @ Preporučene max.25 a za lake 0 . tab.(drveće. a ovisi i o specifičnom termičkom kapacitetu materijala. jer se mogu pojaviti veliki vizualni učinci i eventualno trajno pogoršati vizualne kontakte interijera s eksterijerom -» Da bi se uskladili prirodni uvjeti okoline. Zračenje topline: -» © 3 Kratkovalno sunčano zračenje pretvara se na površini materijala u dugovalno (infracrveno). Preporuka glasi: umnožak stupnja propusnosti ukupne energije (g) (-» © ) x faktor zaštite od sunca (z) ( -» ® )x udio površine prozora (f) na fasadi . grilje. Nazivaju se i indirektnim sustavima jer predaja topline uslijedi tek nakon nekih procesa pretvaranja. pokretne ili nepokretne lamele Nadstrešnice.svijetla do srednja obloga poda .0. Provođenje topline: -» @ 1 Ako neki materijal apsorbira sunčano zračenje.8 Uređaj za zaštitu od sunca Uređaj ne postoji Smješten iznutra ili između stakala Tkanine odn. kako bi se izbjeglo pregrijavanje.fleksibilni sustav grijanja (komb. Kolektor: -> @ 4 Kroz staklene površine orijentirane prema jugu prodire sunčana svjetlost. lođe Markize. 1 2 .

Potrebni kvocijenti danjeg svjetla za željene jačine osvijetljenosti pri različitim jačinama osvjetljenja oblačnog neba (D = Ei/Ea x 100%).faktor osvijetljenosti neba .» (§) Kvocijent danjega svjetla u točki P sastavljen je od više utjecajnih faktora: D = (DH + DV + DR) x i x k1 x k2 x k3 .faktor izgrađenosti . Ee = horizontalna jačina ozračenja Danje svjetlo i jačina osvjetljenja u unutrašnjosti prostorije u točki P h i I o 4 — — ^ Na toj se referentnoj površini određuju mjerodavne točke (EP) za jačinu horizontalne osvijetljenosti. Pro. pri (Dm) min .. treba pripadni maksimalni kvocijent danjega svjetla biti najmanje 6 puta veći od minimalnog zahtjeva.» @>. Velj. osvjetljenja Ei/!ux 50 100 danjega svjetla (Dm) biti 2 x veći od Dmin. Lis. ali se za to traženi tok danjega svjetla može odrediti i provjeriti na osnovi jednolikosti (vidjeti kasnije).0% 5. Osvijetljenost prostorije mijenja se proporcionalno osvijetljenosti vanjskog prostora. Taj DIN daje točne podatke o minimalnim zahtjevima o toku danjega svjetla u stambenim i radnim prostorijama.1 % u stamb. Danje svjetlo Sij. Z a sada o tome nema daljnjih podataka. 168 .2 % u radnim prostorijama s rasvjetom odozgo. Srp. treba postići sljedeće vrijednosti kvocijenata danjega svjetla u radnim prostorijama: Dmin . npr. Tra.4 % .upadni kut danjega svjetla. Tok krivulje u presjeku daje jačinu horizontalne osvijetljenosti na referentnoj površini (u odgovarajućim točkama).> © . prostorijama: ref. Odgovarajući koeficijenti danjega svjetla (koje treba naći) mogu se onda prikazati u obliku krivulje kvocijenta danjega svjetla . ako je D = 1%. Kvocijent danjeg svjetla pri bočnoj rasvjeti s referentnom površinom i tokom danjeg svjetla u prostoriji Potrebni kvocijenti danjeg svjetla u stambenim i radnim prostorijama Napomena: A k o su prozori bočno postavljeni. 50 — 25 Osnove: Ocjenjivanju danjega svjetla u prostorijama uvijek je osnova jači0 na osvijetljenosti oblačnog neba (dakle. 75. točka u najudaljenijem dijelu prostorije . Jačine osvjetljenja prostorije u EP koje se mogu očekivati pri različitim jačinama osvijetljennosti oblačnog neba. prostorijama . prostorijama: ref.> (33) D m i n .DH . Jačina vanjsk 3g osvjetljenja osvjetljenja Ea Ei/lux 10 000 lux 5000 200 500 700 4. a njome se utvrđuje Dmin i Dmax (v. Razmak do površina koje omeđuju prostor iznosi 1 m.DR .> @ prikazuje nekoliko primjera za različite željene jačine osvijetljenosti prostorije u ovisnosti 0 jačinama osvijetljenosti vanjskoga prostora. a u prostoriji 500 lx daje D = 10%. D = (Ei : Ea) x 100%.2 % u rad.stupanj svjetlopropusnosti ostakljenja k1 . difuzno zračenje).85 m iznad kote poda.0% 14% 2. Kol Ruj.zasjenjivanje. . .Faktori redukcije: i .DV .za prozore na dvjema stranama.» @>.faktor neprozirnih dijelova konstrukcije prozora k2 . D m i n . Svi. točka sredina prostorije . Referentna površina i irdr. osvjetljenja Ea/lux 5000 10 000 Jačina unut. npr. širine ovisno o dobu dana i godine -» .0% 10.0% 7.175 W/m2 150 DANJE SVJETLO J _ -»tu Dimenzioniranje i ocjenjivanje danjega svjetla (TL) u prostorijama s 125 <>100_ rasvjetom sa strane ili odozgo: Danje s e svjetlo u prostorijama m o ž e ocjenjivati po sljedećim kriterijima: . Kvocijent danjega svjetla uvijek j e konstantan. Uz preduvjet da se dimenzije radnih prostorija mogu usporediti sa stambenima. a uz rasvjetu odozgo treba u radnim prostorijama srednji kvocijent Jačina unut. Danje svjetlo u prostoriji uvijek se navodi u postocima. Lip.0% Jačina vanj. Jačina vanjskog osvijetljenja oblačnoga neba mijenja se ovisno o dobu dana i godišnjem dobu.faktor unutarnje refleksije .jačina osvijetljenosti i j a s n o ć a .fr. i jednolikost). Međutim. Horizontalna jačina osvjetljenja Ea pri oblačnom nebu za 51° sjev.zasljepljivanje . Ovdje znači: .prljavština na ostakljenju k3 . Referentna ravnina za jačinu horizontalne osvijetljenosti u interijeru određena je prema DIN-u 5034 -> Ona se nalazi na visini od 0. Ožu. jačina vanjskoga svjetla 5000 luksa (lx). koje upada kroz prozor sa strane izražava se kvocijentom danjega svjetla D (Daylight . od 5000 lx zimi do 20000 lx ljeti. u Smjernicama za radne prostorije to nije točno utvrđeno.Factor). Krivulja kvocijenata danjega svjetla daje dakle informaciju o toku danjega svjetla u prostoriji. Taj kvocijent označuje odnos između jačine osvijetljenosti prostorije (Ei) i istodobno jačine vanjske osvijetljenosti (Ea). (Ei = D x Ea/100%). Stu.1.jednoličnost . u rad.: Potrebni kvocijenti danjega svjetla D %: Presjek Propisi o tomu sadržani su u DIN-u 5034 (danje svjetlo u prostorijama) i Smjernicama za radne prostorije A S R 7.

85 3. Određivanje potrebnih širina prozora (bF) pri različitim dimenzijama prostorije i promjenljivoj zagrađenosti. među ostalim.3 m t S 1.oblačno nebo. Kad se građevinski propisi i norme primjenjuju u urbanističke svrhe. . odnosno umjetnim nebom ili endoskopskim uređajem.00 m A £ 50 m 2 R a d n e prostorije prema D I N 5 0 3 4 ako je h < 3 .07 2. ako je: h s 2.50 m 1.95 .za sve prostorije u kojima se boravi zahtijeva se vizualna veza s vanjskim prostorom. paziti na upad svjetla. poželjni su razmaci među zgradama B = 2H (= 27°) Iz toga proizlazi kut otvaranja od = 4° (ograničeno nadvojima i susjednim zgradama) prema nebu i približno se osigurava minimum toga svjetla u prostoriji Nove urbanističke koncepte treba preispitati i s obzirom na njihove predviđene kvalitete u vezi s osvijetljenošću interijera. .35 m 5m | 7m 2.75 3.75 3. Različiti tokovi danjeg svjetla u prostoriji pri različito postavljenim vertikalnim prozorima Definicija za određivanje potrebnih širina prozora Širina prozora = (bF) m Visina prostorije (h)— Visina prozora (hF) — Dubina prostorije (t)— Širina prostorije (b) 5 Zagrađenost 7 a = 0° 5 7 5 7 2.55 x širina prostorije.85-1.50 m t i 6.D% = 0. razmake zgrada.07 • A • h/m 3 Potrebni prozori u stamb.treba se pridržavati graničnih razmaka i površine razgraničenja za odgovarajuće visine građevine. Preporučuje se pri planiranju unutarnji i vanjski prostor vizualno provjeriti pomoću modela pod umjetnim suncem.gubici svjetlosti: staklo = 0.5 m u bolnicama) 1.1.69 5.1 A A < 6 0 0 m 2 E F= 6 0 + 0.7. 5 0 m c .16 A b F • h F / m 2 ^ 0.30 m hB ž 0. minimalni zahtjevi obvezatni su u SR Njemačkoj) -> ®.83 5. prostorijama - m Zahtijevane veličine u radnim prostorijama i prema ASR-» CD Upad danjeg svjetla + razmak zgrada -> Q ] Sažimanje vizurnih veza i veličina prozora 169 .85 2.85 m 5m | 7m 5 7 5 7 5 7 2.25m i © . To je obuhvaćeno u DIN-u 5034.2) . vizualna povezanost Položaj.) definira odgovarajuće veličine prozora za različito dimenzionirane stambene i radne prostorije.1.75 3.07 - m 2.hp := 1. prljavština k2 = 0.85 2.55 • b ^ 0.85 4. dubina (t) = 6 m.75 3.0.5 m 2 e F = 0.6.širina prozora = 0.DANJE SVJETLO Svjetlost.46 6.kut okolnih zgrada a = von 0° do 50° (s. npr.25 m 2 t> 5 m F . općenito odgovarajući propisi i norme postavljaju samo minimalne zahtjeve.za stambene prostorije treba uglavnom predvidjeti veličinu prozora otprilike 1/8 do 1/10 korisne površine.20 m h8 £ 0.reflektirano svjetlo okolnih zgrada: (Dv = 0. 5 0 m površina prozora > 3 0 % od b x h ako je h > 3 .18 - DIN 5034.85 2. odnosno za najudaljeniju točku radne prostorije. treba. ovdje u izvodu -L Jf Presjek S t a m b e n e prostorije prema D I N 5 0 3 4 c i 2.50 m 1.85 2.55 • b Minimalni zahtjev prema D I N 5 0 3 4 . ®.25m ® S t a m b e n a prostorija bF bF/m bF • hF R a d n a prostorija tž 5 m F 1. .1 • A / m 2 i 0. .refleksija: zid = 0. površina (A) = 50 m 2 Vizualna povezanost s vanjskim prostorom zahtijeva potrebne veličine prozora i za stambene i za radne prostorije.01 A A > 6 0 0 m 2 i 0. Građevinski propisi SR Njemačke utvrđuju to ovako: .85 3.85 2. Pri tome osnovu čine sljedeći uvjeti: .75 3. strop = 0.90 m b F i 0.75 3. veličina prozora.0 (0.55 • b Vizurne veze prema DIN 5034 2.90 m bF * 0.0 m T ^ Kl) hFž 1.75.2 .3 • A F .75 3. i u istom smislu u Smjernicama za radne prostorije (ASR 7. pod = 0. -> @> i ®>) Napomena: ovo vrijedi i za radne prostorije ako su im dimenzije slične stambenima: visina (h) = 3. kao z a stambene prostorije.9 za sredinu stambene prostorije. konstrukcijski elementi k1 = 0.75.50 m. oblikovanje površina i prozora nasuprotnih zgrada.75 3. . veličina i vrsta bočnog prozora bitno određuju tok danjega svjetla u prostoriji -> DIN 5034 (dio 4.

Mjere koje treba poduzeti da bi se postiglo odgovarajuće zasjenjenje pri rasvjeti odozgo: .00! 0.0 . 0 . i va[ 0 . Svjetle Op.Time je tok danjega svjetla u prostoriji načelno određen. Sažetak.1-0.15 0.55 0.15-0.3 (Tamno do svijetlo) Crvena Žuta 0. 7 .2-0. elementi konstrukcije).1-0. Stupnjevani.izvana. Na tok danjega svjetla uz istodoban dobar pogled na vanjski prostor utječe oblikovanje fasade.05-0.45 Jačina osvijetljenosti.25-0. Jednolikost (G) danjega svjetla u prostoriji treba iznositi: pri bočnoj rasvjeti G = D min /D max 1 : 6. .) Mjere koje treba poduzeti da bi se pri bočnoj rasvjeti postiglo zasjenjenje koje daje dojam plastičnosti: ..15-0.stupnjevi refleksije (vrlo visoki). površini Tamne Srednje Svjetle 0.0 . . tj.> © shema) u padajuće danje svjetlo na donjemu rubu otvora treba filtrirati translucentnim materijalima. .2 0.5 Podne obloge od traka i ploča (Tamno do svijetlo) Tamne Srednje 0.15-0.» ©.rasporedom prozora.zaštita od sunca . 6 Drv. 7 5 Siva Cma 0.( . od pij.66 Zelena Plava Vrlo fino 5.zaštita od bliještanja (također i na sjeveru).usmjerenje svjetla zaslonima. Zasjenjenost je do određene mjere poželjna kako bi se predmeti i ostalo u prostoriji mogli razlikovati (-» ©shema.25-0. -> © . 1 0 % je na južno strani previše. ovisno o vrsti aktivnosti.6 0. .iznutra.bočna rasvjeta Općenito vrijedi da kriterije kakvoće danjega svjetla treba primijeniti tako da nastane identitet prostorije.višeslojne odnosno stupnjevane fasade. kriteriji kakvoće TL . .1-0.ispravno postavljanje dodatnih izvora svjetlosti.00 Smeđa Fino 10.ne smije biti neposrednog bliještanja.4-0. Bliještanje je izazvano direktnom i indirektnom refleksijom površina i nepovoljnim kontrastima gustoće osvijetljenosti Mjere koje treba poduzeti da bi se izbjeglo bliještanje: . prijelaz iz interijera u eksterijer. . .zaštita od bliještanja . pri rasvjeti odozgo G = 1 : 2 . fino Danje svjetlo D°/c 1. . višeslojni i istodobno transparentni prijelaz iz interijera u eksterijer može zadovoljiti različite zahtjeve u vezi s danjim svjetlom tijekom izmjene godišnjih doba. Da bi se ispunili određeni vizualni zahtjevi potrebni su. 5 . . opeka Žuta opeka 0. roštiljima ili si.4 0. stupnjevi refleksije.zaštita od sunca. na sjever noj dobro Jačine 41} osvijetljenosti D% Stupnjevi refleksije (boje neobrađenog materijala) -> Qp "tb Lo»«^ 1 iii IIILJJ Jednolikost pri bočnoj rasvjeti \ / Cl H li h II Bliještanje b& Neznatno bliještanje © D % Krivulja © Zasjenjenost pri bočnoj rasvjeti OD Zasjenjenost pri rasvjeti odozgo • O D Situacija rasvjete u japanskoj stambenoj kući .5 Bijela (sred.površine bez sjaja.3-0. 2 5 . .5 Materijali neobrađeni bojom (Tamno do svijetlo) Beton 0.15-0. određene jačine osvijetljenosti pri danjem svjetlu ->• ©.Zbog toga treba koordinirati odabir stupnjeva refleksije površina koje zatvaraju prostoriju sa zahtjevima koji se tiču vidljivosti. reprodukcija boje i zasljepljivanje Međudjelovanje navedenih svojstava danjega svjetla bitno utječe na rasvjetu u interijeru. .1-0.3 0. Na mjere za promjenu jednolikosti mogu utjecati: . odnosno izvana u kombinaciji sa zaštitom od sunca. 6 5 Ziđe Crv.4 DANJE SVJETLO -»OD 0 . Različito strukturiranje svjetlosti u prostoriji neposredno ovisi o stupnjevima refleksije površina i rasporedu prozora na fasadi -» © i usporedi -><§).4 0.1 bis 0..uravnotežena raspodjela danjega svjetla. Jednolikost je pri rasvjeti odozgo veća jer je gustoća zenitnog svjetla tri puta veća od one na horizontu.dopunska rasvjeta uz danje svijetlo (TEB).Boje prema svjetlini Vrsta rada Grubo Sred.33 2.0 .25 0.1 Nap.* Q0 170 .svijetle matirane površine u kombinaciji s različitim bojama (npr.

Carolina. zavjese Za selekciju i preusmjerenje svjetlosnih zraka na raspolaganju su. Pogled.zavjese: pomične svijetle vanjske zavjese skreću danje svjetlo.a DANJE SVJETLO .» m Usmjeravanje svjetla (bočno svjetlo) S rastućom dubinom prostorije (normalno 5 . © Ostakljenje ® Staklena prizma C Zrcalna ploha D ® Izolacija ® Staklena prizma © Ostakljenje Nova pinakoteka. ploče prizama su zrcala. polirane ili bijele površine služe kao ravnina refleksije. . . Firenca Usmjeravanje svjetla Dijecezanski muzej. .solarna stakla: zrcalni reflektori (nepomični) između stakala uzrokuju ljeti refleksiju svjetla a zimi transmisiju svjetla. Usmjeravanje svjetla omogućuje osvijetljenost danjim svjetlom i pri većim dubinama prostorije. Primjeri za usmjeravanje svjetla u području stropa -» © u muzejima. Osnove .priguši gustoća zenitnog svjetla. Lightshelves (reflektori) Mogu se razmjestiti ispred ili iza prozora u području prozorske prečke.staklene opeke: prizmatično brušene povećavaju jednolikost. Paderborn Guggenheim Museum New York New Yor* Preusmjeravanje svjetla .preusmjeravanje svjetla Cilj je toga preusmjerenja da se: -> @> .izbjegne bliještanje zbog visokog položaja sunca.ostvari bolja osvijetljenost danjim svjetlom u dubini prostorije.Texas Nofdiyllands Kunstmuseum Äalborg. One znatno popravljaju jednoličnost rasvjete. . . Eventualno TEB na prečki. Berlin Museum Abteiberg Mönchengladbach Muzej zaklade Maeght St. Eventualnu zaštitu od bliještanja treba postaviti između prečke i stropa -> ( D r-p. . među ostalim. Pennsylvania 7£L± Oblikovanje stropa u svrhu preusmjerenja svjetla-» Qp Nacionalni muzeja za zapadnjačku kulturu. Solarna stakla.ravnomjernije raspodijeli danje svjetlo. sljedeći sustavi -> @ : . Zrcalne.rasvjeta odozgo (izvedeni primjeri. usmjeravanja svjetla. da se to svjetlo posredno koristi. dovoljna je samo zaštita od unutarnjega bliještanja. Strukturirana ^ površina Zastor za svjetlo (D žaluzine © Princip preusmjeravanja svjetla ^ Mount Airy Public Library. SAD-> QQ Prizme S optičkim je prizmama moguća ciljana selekcija i preusmjerenje zračenja -> @ Ploče prizama reflektiraju sunčanu svjetlost s malim odstupanjem i propuštaju samo difuzno nebesko svjetlo. Da bi se spriječio prolaz sunčanih zraka. Dànska Bauhausarchiv. S. odn. Tokio Kimbell Art Musum Fort VVorth. Pogled u eksterijer je očuvan. Paul-de-Vence Uffizi. Gustoća je zenitnog svjetla prigušena. Prizmine ploče omogućuju zadovoljavajuću danju rasvjetu prostorije do dubine od približno 8 m. zaštita od bliještanja Usmjeravanjem svjetla i odgovarajućim oblikovanjem stropa može se poboljšati osvijetljenost dubine prostorije -> @ . Samo je zimi potrebna zaštita od bliještanja. iskoristi sunčana energija zimi. . München Dvorana umjetnosti. naročito uz odgovarajuće oblikovanje stropa.izbjegne dodatna zaštita od sunca (eventualno stabla). muzeji) -> Qp 171 .preusmjeri posebno difuzno zračenje. Bremen Brandywine River Museum Chadds Ford. staklene opeke.7 m) smanjuje se intenzitet danjega svjetla (vidjeti krivulju kvocijenta danjega svjetla).

grafički.-» Danje svjetlo u prostorijama osvijetljenima odozgo Rasvjeta prostorija danjim svjetlom "odozgo" podliježe istim pretpostavkama i uvjetima kao prostorije s bočno smještenim prozorima. Kakvoću danjega svjetla u prostorijama pomoću nadsvjetla bitno određuju sljedeći faktori: . kompjutorski. .kriteriji kakvoće danje svjetlo . prema -» Eventualnu pojavu efekta špilje treba izbjeći. Obrazloženje: rasvjeta odozgo svjetlija je jer je gustoća svjetlosti u zenitu 3 puta viša nego na horizontu. mora bočni prozor biti 5. Treba nastojati da se održe kriteriji kakvoće danjega svjetla. analitički. Dnevno svjetlo može se doduše odrediti i ocijeniti samo u trodimenzionalnom prostoru. jačine osvijetljenosti. DV.gustoća zenitnog svjetla . folija ili si. tj. na tokove danjega svjetla. Kriteriji kakvoće nadsvjetla Tok danjega svjetla (D%) u prostorijama s bočnim prozorima izražava se sa D min i D ma „ -» (fj).85 m iznad poda) postići bočnim prozorom istu jačinu osvijetljenosti kao nadsvjetlom. Rasvjeta prostorije "odozgo" ovisi o njenim proporcijama. Radno mjesto -» © u prostoriji jednako je udaljeno od bočnog prozora i od nadsvjetla iznad njega. a samo 50% tog svjetla u bočni prozor. primjer 1 ¿ ¿ 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Mjerenje danjega svjetla na modelu pod umjetnim nebom 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 V i z u e l n a kontrola A l u m . odnosno za "zgradu koju treba sagraditi". o duljini. koloristične efekte. Stol z a m o d e l V i z u a l n a kontrola Eksperimentiranje sa svjetlom na modelu pod umjetnim nebom 100% Zenit Bočna rasvjeta Rasvjeta odozgo Danje svjetlo (D % i Dm %) i jednolikost (G) pri rasvjeti sa strane i odozgo 172 . širini i visini. Dakle 100% nebeskog svjetla pada na nadsvjetlo. pa stoga treba uz simulirane okolnosti testirati model prostorije odnosno zgrade. Tom se metodom može odrediti tok danjega svjetla u modelu -» @ Različitim se materijalima može utjecati npr. Pomoću arhitektonskog modela (mjerilo ~ 1:20) može se mjernim uređajem ustanoviti jačina vanjske svjetlosti umjetnog neba (Ea = 2000 lx).5 puta veći od otvora na krovu. Na njemu se mogu ispitati različiti načini djelovanja danjega svjetla. Za određivanje udjela danjega svjetla (DH.kartoni ili papiri različitih.odozgo) pri oblačnom nebu: Za određivanje danjega svjetla postoji niz postupaka: npr. Sondom se mjeri dobivena jačina osvijetljenosti unutar prostora modela (npr. mn d a u radnim prostorijama čak (Dmin) = 4%! l i i Model Zrcalo rVc n Stol z a m o d e l ^ ^ ¿ida 1 1 y 1 ) *! M j e r a č luxa Zid s r e d n j e svjetle boje Umjetno nebo. Dok bočno svjetlo daje relativno lošu jednolikost (stoga i veći zahtjev za D%).nadsvjetlo . To se može izvesti na temelju crteža ili modela. po mogućnosti pastelnih boja. DR) u prostoru treba iz DIN-a 5034 uzeti daljnje informacije. mjerno . .proporcije prostorije . pa u tom slučaju kvocijent danjega svjetla u prostoru u točki P iznosi 10%. to je pri "nadsvjetlu" drugačije.DANJE SVJETLO 1| O 1 O 0 0 0 1 Jj OO 6 Šupljina stropa 6 6 1 6 1 6 6 1 6 1 1 6 6 1 6 1 6 -»CD Postupci i metode određivanja danjega svjetla (D%) u prostorijama (svjetlo sa strane . Za eksperimentiranje sa svjetlom u modelu prostorije važni su sljedeći materijali: . Eksperimentalni postupak: prostor s ovješenim. Da bi se pronašle konačne osnove za odluke o "prostoru koji treba izgraditi". matiranim. svijetlim. dimenzije prostorija itd. Treba li na referentnoj ravnini (0. dakle osvjetljenju danjim svjetlom pri oblačnom nebu.tehnički.aluminijska folija ili sličan sjajni materijal za zrcalne efekte. Ei = 200 lx).3000 lx.transparentni papiri za zaštitu od bliještanja i dobivanje difuznog zračenja. koji ima umjetnu rasvjetu odozgo i zrcala na zidovima koji ga okružuju (horizont).faktori redukcije. preporučuje se približno simulirati stanje danjega svjetla. translucentnim stropom. Za danje svjetlo u prostoriji s nadsvjetlom zahtijeva se jednolikost G = 1:2 (Dn n/Dn i D i O = 1%. simulira se stvarno djelovanje jednoliko naoblačenog neba u eksterijeru -» Dovoljna je jačina osvijetljenosti od približno 2000 .

Važan je i odnos ukupne površine nadsvjetala prema tlocrtnoj površini prostorije (kF . -» © . Kod svjetlarnika h = a ( ) h = 2a 3. Idealna se jednolikost postiže ako razmaci između nadsvjetala (O) odgovaraju visini prostorije (h). k1 = konstrukcijski elementi.5 do 1:2. Treba dakle izbjegavati suviše visoka ili masivna okna. površina nadsvjetla povećati tek neznatno.3 1.ke . i konstrukcija odnosno dubina ugradnje otvora nadsvjetla. visina prostorije i jednolikost koju se nastoji postići uzevši u obzir odgovarajuće oblikovanje nadsvjetla u području krova (ke . pri navedenim odnosima. Da bi se pri bočnim prozorima i nasuprotno smještenim nadsvjetlima kvocijent danjega svjetla povisio na 5%. jer se nejednolikosti danjega svjetla odozgo fiziološki osjećaju "jačim od kontrasta". vidjeti s. odnosno prevelike dubine ugradnje -» © a. npr. dobro reflektirajuća konstrukcija -» © b.4 1. Računski se ocjenjuje srednja vrijednost tih "svijetlih" i "tamnih" područja.vrijednosti = O/h Odnos Dmin:Dmax < 1 1.> CD Preporučene vrijednosti odnosa D m j n / D m a x u 60° Y Usporedba tokova i količina danjeg a svjetla za rasvjetu sa strane i odozgo ovisno o četiri različito nagnuta otvora nadsvjetla -> C D 90° Faktor redukcije ky ovisno o kutu b nagiba y ostakljenja šed krovova h = O 1. Dm je dakle aritmetička sredina između D min i D max u odnosu na korisnu odnosno referentnu površinu (0. mora se udio površine prozora znatno povećati.8 3 10 0. Pri toj jednolikosti (Dmin = 1 i D m = 2) mora biti D min = 2% -> usporedi -> Na kriterije kakvoće koje treba zadovoljiti nadalje utječu. Kod svjetlarnika h = 2a ( ) -> m Redukcija količine danjeg svjetla kod nadsvjetala s visokim oknima odn.» © b predočeni su odgovarajući faktori redukcije (ky) za različito nagnute shed krovove C D Na difuzno zračenje koje pada na nadsvjetlo djeluje.0 2.4 1. Također je dana preporuka za oblikovanje svjetlosnih otvora.5 10- 50- SI 0. Vertikalnim nadsvjetlom postiže se najmanja jačina osvijetljenosti na referentnoj ravnini. Traženo G = 1:2 ne odnosi se na D max . pri usmjeravanju danjega svjetla odozgo u prostoriju. 0. to se naziva srednjim kvocijentom danjega svjetla D m . Tu zadovoljava približno odnos 1:4 do 1:5 (odnos otvora nadsvjetla i tlocrtne površine). Pri horizontalnom otvoru za svjetlo bez okna h = O (h = a 2. k2 = prljavština na staklu.85 m iznad poda). Suprotno tome.6 1.vrijednost za Dmin = 5% -> m 173 .5 1. Suprotno tome.na kvocijent danjeg svjetla.7 Razmak nadsvjetla. Preporučuje se stoga filigranska.7 2. Uz to je navedena potrebna kF.5.1 1. s masivnom konstrukcijom ispod njih Jednoliko osvjetljenje prostorije i time bolji odnosi danjeg svjetla kod nadsvjetala s filigranskom dobro reflektirajućom konstrukcijom ispod njih Nadsvjetla + D/% šedovi + nagnuti šedovi D = 5% Bočni prozori + nadsvjetla sa suprotne strane D/% za K 10 5 0 0. Najveća količina svjetlosti upada kroz horizontalno položeni otvor.2 DANJE SVJETLO Otvori nadsvjetla —» C D Točkasto razmješteni otvori za svjetlo u području krova daju na ravnini korištenja tipične minimume i maksimume osvijetljenosti. Vrste i konstrukcija otvora za svjetlo Nagib otvora nadsvjetla određuje postotni udio svjetla s tako izrezanog svoda nebeskog svjetla. II -» © a uspoređuje se količina svjetlosti koja upada kroz bočni prozor s količinom svjetlosti koja upada kroz otvor nadsvjetla pod različitim nagibima.8 2. U .faktor). Postoji dakle faktor redukcije (ky) za količinu svjetlosti koja upada ovisno o različito nagnutim otvorima u krovu. Ostali faktori redukcije kod otvora za nadsvjetlo: x = transmisijski stupanj ostakljenja. naročito ako je riječ o kosim shed krovovima. II praksi vrijedi pravilo: odnos razmaka nadsvjetala prema visini prostorije trebao bi iznositi 1:1.25 " S i 10 1- 5 0 0. prije nego opskrbi prostoriju danjim svjetlom. do odnosa 1:1. usporedba bočnih prozora i osvijetljenosti nadsvjetlima.uz iste glavne dimenzije prostorije kF = površina prozora / površina tlocrta = 1:6 .2 1. nego na D min . © prikazuje tablicu iz koje se mogu uzeti navedeni odnosi i način njihova funkcioniranja. i sljedeće komponente: visina prostorije i oblikovanje svjetlosnih otvora (ke . mora se za isti zahtjev.faktor). bočnim prozorom postiže se maksimalna jačina osvijetljenosti samo u blizini prozora. Kakvoća danjega svjetla u prostorijama s nadsvjetlima ne ovisi samo o prije navedenim parametrima. Preporuka | Nastojati ^ 1.3 S i S i 0-. k3 = difuzna svjetlost. dakle pri odnosu ~ 1:1.0 Prihvatljivo Kritično Izbjegavati 1. II -» © prikazana je.6 Utjecaj otvora za danje svjetlo . © prikazuje različitost u padajuće količine svjetla pri različitim proporcijama okna ispod pokrova nadsvjetla.faktor) .

Konturni zidovi odvojeni od stropa 174 . Primjerice za ekstremne uvjete svjetlosti i klime treba razviti odgovarajuće oblike građevine © + @ Oblici zgrada u našim geografskim širinama trebali bi se projektirati na osnovi raspoložive ponude osvjetljenja . usmjerivanje svjetla.držati se kriterija kakvoće za danje svjetlo. bolje je plastično zasjenjenje.Dm . . . za sportske dvorane) d) Transparentni prostor. Međutim. .površine koje zatvaraju prostoriju međusobno rasvjetno .. rasvjeta sa strane i odozgo b) Lepti rasti otvor sa svjetlopropusnim stropom (7l) Posebni oblici d) Stakleni krov s lamelama za difuzno i direktno svjetlo Mogućnost za rasvjetu sa strane i odozgo Rasvjeta sa strane i odozgo. otvori nadsvjetla izloženi su ne samo difuznom nego i neposrednom sunčanom zračenju. Gunnar Birkets je. o geografskom položaju lokacije. konveksni) Šed otvori (konkavni. Alvar Aalto je naročito u skandinavskom prostoru (visok udio difuzne svjetlosti) razvio nekoliko oglednih primjera graditeljskih kompleksa CD.» © + © . b) Svod (npr.izbjegavati bliještanje. ali i pod umjetnim suncem. Zenit b) Nagib 60° (konkavni.nadsvjetlo @ @ usporedi @ . bočna rasvjeta a) Međusobno uklopljene smaknute koso položene ljuske c) Bočna nadsvjetla kao vijenac @ t i Horizont (Shema) Horizont Korpus zgrade koji bi trebalo razviu sjevernim regijama (visok udio difuznog osvjetljenja).ne orijentirati nadsvjetla prema jugu.voditi računa o prosječnom kvocijentu danjega svjetla . tj. konveksni) d) Zaobljeni s bijelom vanjskom površinom Horizont (Shema) Horizont © K o r p u s zgrade koji bi trebalo razviti u južnim regijama (visoko sunčevo zračenje). pasaž) Pojedinačni otvori velikih dimenzija d) Svjetlarnici za direktni i indirektni upad svjetla c) Laterne b) Membrane (npr. termičko opterećenje itd.pretvoriti upadajuće sunčano zračenje u difuzno zračenje. Projektni parametri . uzimajući u obzir teme o gornjoj i bočnoj rasvjeti.^ 'O O O O O O a Ovješeru strop s 1/j umjetnom rasvjetom DANJE SVJETLO ^ O O O O O O O O O U O O U OOđ Empirijska ocjena kakvoće danjega svjetla kod nadsvjetla Konačno ocjenjivanje prilika danjega svjetla treba poduzeti pri oblačnom nebu. izgradio u SAD nekoliko zgrada koje mogu biti primjer kako rješavati ovakve konfliktne situacije -> DD.omogućiti pogled van.izbjegavati visoke kontraste gustoće osvijetljenosti. . .difuzna i neposredna sunčana svjetlost .tehnički odvojiti . Te različite prilike osvijetIjenosti treba simulirati pod umjetnim nebom.osvjetljavati sve kutove prostorija i površina koje ju zatvaraju. natkriven i s usmjerenim vizurama i osvjetljenjem iWïi \l2) Otvori velikih površina naročitih oblika d) Krovovi na dvije vode (može i kao pojedinačne svjetlosne kupole) Svjetlo sa strane i odozgo Izbor između tih dviju mogućnosti osvijetljenosti ovisi i o korištenju i namjeni zgrade i o raspoloživim vanjskim izvorima svjetlosti. Tom prilikom treba kriterije kakvoće danjega svjetla vizualno procijeniti na modelu -> © . .

Stvarno osunčanje zbog magle i oblaka iznosi jedva 40% od navedenoga. Sljedeći podaci o Sunčevoj putanji odnose se na područje 51. Lokalna vremena navedena u vanjskom prstenu poklapaju se unutar Njemačke s normalnim vremenom za 15° istočne dužine (Görlitz .> s .Salzburg . Kürtu -> Q P DIN 5 0 3 4 . siječnja traje 81/4 do 7 1 / 2 sati. Stuttgart 35%). lipnja) Najdulji dan u godini 51. Za Potsdam je na 13° istočno od Greenwicha prema tome lokalno vrijeme 8 minuta kasnije od srednjoeuropskog vremena. a najhladniji dan nije 21. nacrtan na prozirnom papiru.Militsch).Wien) treba ucrtanim visinama Sunca dodati 3. a od 21.Göttingen .Königsberg). lipnja nego jedan od posljednjih dana srpnja. U Berlinu su okolnosti naročito povoljne (u srpnju gotovo 50%. sa 55° sjeverne širine (Flensburg . stupnja lokalno je vrijeme za svaki stupanj 4 minute ranije. najtopliji dan nije 21. Zbog toga krivulja topline kasni oko mjesec dana iza krivulje visine Sunca. to je kut kojim se mjeri prividno kretanje Sunca s istoka prema zapadu u projekciji na horizontalnu ravninu.Stargard . Za najjužniji dio sa 48° sjeverne širine (Freiburg . a za zapadna 4 minute kasnije od normalnog vremena. Stupanj djelovanja je u raznim mjestima vrlo različit. 16 do 163/4 sati.Bornholm .München . studenoga do 21.Halle .5° S Šir. 162-166 Primjena Osunčanje projektirane građevine može se odmah očitati ako se projekt građevine. daju državni meteorološki uredi.5°. srpnja približno jednako traje.Bornholm = meridijan srednjoeuropskog vremena).5° odbiti. Točne podatke o tome za predjele o kojima je ovdje riječ. prosinca nego se javlja u posljednjim danima siječnja. Sunce i toplina Prirodna toplina na otvorenome ovisi o položaju Sunca i sposobnosti tla da otpušta toplinu. rujna) ekvinocija 175 .SUNČEVA SVJETLOST Određivanje osunčanja građevina prema H. treba 3. © Kretanje Sunca u vrijeme ljetnog solsticija (približno 21. (Dortmund Halle) © Kretanje sunca u vrijeme proljetnog (oko 21 ožujka) i jesenskog (oko 23. u skladu sa svojom stvarnom orijentacijom u prostoru preklopi preko grafikona Sunčeve putanje ili obrnuto. Za mjesta istočno od 15. Fisheru i W.5° sjeverne širine (Dortmund . U mjesecima između toga mijenja se trajanje osunčanja za gotovo 2 sata mjesečno. Stupnjevi navedeni u dva vanjska prstena odnose se na "azimut". Trajanje osunčanja Moguća dnevna insolacija od 21 . Za najsjeverniji dio. B.2 .svibnja do 21. tj. Naravno i u tome se lokalne okolnosti znatno razlikuju.

ekvinocij 11 sati) nanosi se kut azimuta u tlocrtu na promatrani ugao. Q^ Položaj Sunca u podne karakterističnih dana u godini. daje u vezi s gornjim rubom zgrade granicu sjene na predK njoj fasadi. Osunčano od 9* 5 —16 = 81/4 \ © Kretanje Sunca: zimski solsticij (oko 21. lipnja Ljetni solsticij 21. prosinca v Osunčano od 1 4 « — 1 8 h = 3M © E k v i n o c i j . Odsječak x nanesen vertikalno na sjenu u tlocrtu. On u tlocrtu određuje granicu sjene na koju se preklopljeno ucrtava visina Sunca (stvarna zraka svjetla). što odgovara tlocrtnoj projekciji visine Sunca.Halle) ' ' 2 1 . dok su ostale strane u odgovarajućim vremenima osunčane. 2 1 . ubrzo nakon 13 sati leži i jugoistočna strana u sjeni. jugoistočna strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni 176 . najkraći dan u godini 51 5° S širine (Dortmund . a jugoistočna strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni Osunčano od 9—1545 \ Nije osunčano / 1-aH Pogled •i°Visina Sunca Osunčano od 8 ' 5 — 9 ' Za ustanovljenje osunčanja :li zasjenjenja u neko određeno doba godine i dana (npr. © Zimski solsticij. Sjeveroistočna strana je ubrzo nakon 10 sati u sjeni.SUNČEVA SVJETLOST Osunčano od 14—20 1 S Osunčano od 10 1 0 — 2 0 1 S h = 9% / -614 h Osunčano od 3 " — 1 0 M " «6% (5) Ljetni solsticij. ožujka i 2 3 rujna . prenesen na pogled. Udaljenost Sunca od promatrača odgovara unutarnjem polumjeru crteža kretanja Sunca s točkastim kretanjem Sunca u tlocrtu. Sjeveroistočna strana dobiva Sunce jedva jedan sat. Ubrzo nakon 11 sati počinje na sjeveroistočnoj strani zasjenjenje. prosinca).

50 4.50 x 2.70 A= Prolaz svjetla 72 x 1. Prisilno odvođenje zraka postiže se ugradbom ventilatora u rubni vijenac. Usmjerenjem svjetlosne kupole prema sjeveru sprečava se upad sunčanih zraka i bliještanje -» Smanjenje bliještanja postiže se oštrim kutom upada sunčanih zraka uz pomoć visokog rubnog vijenca -> © Ako se svjetlosna kupola koristi i za ventilira-nje.00x2.51-7. onda je orijentacija niz vjetar .50 H 5.50x1.00 1.51-6.20 X 1.50x2.00 x 2.00 - ® Laterna s nagnutim otvorima ® Vertikalna laterna O 60°-šed. bez pomoćne konstrukcije.00 x 1.uz vjetar.01-4. 180.61-4.20 2.08 72 x 2.01-5. Za stubišta.50 1.80 x 1. kosi šed 90°-šed.45 x 2.80 2.70 O k r u g l a kupola: 0 6 0 .00- .70 x 2.tehničke prednosti hale sa šed krovom -> Uobičajene ravne krovove moguće je podizanjem pretvoriti u šed krovove H 1 . vertikalni šed 60° = Kut z r a č e n j a S u n c a Sjever 7 6 % Propusnost z a svjetlo 40 mm 3.50 x 1.50 1.00 2.20 2. Sustavi nadsvjetla daju difuzno osvjetljenje prostorija bez bliještanja -> Nadsvjetla kod šed krovova s ulošcima od staklenog prediva pružaju sve značajne klimatsko . Kad je riječ o uređajima za odvođenje dima.00 4.80 1.00 1.25x2.50 1.00 5 0 x 1. učinak je 150 .00 1.50 m.16x76 (4) B= Otvor na stropu 125 x 1.20 2.00 x 3.50 Termoizolacija u području zasjenjenja uloška od staklenog prediva 170 m m 1 90 m m Element 3. 5 0 .50 60x60 60 x 90 90x90 1.NADSVJETLA z S postoljem.50 -SVJETLOSNE KUPOLE 15-30 1 Ventilator H L « 3 'JM. te za odvođenje dima iz tih prostora.00-4.nadsvjetlo od poliesterskih ploča armiranih staklenim vlaknima (2) Dvoslojni transparente elementi za nadsvjetla 177 .00 1. kad ima više od 4 cjelovite etaže. kapci za odvođenje dima i rebrenice kao kruti ili pomični elementi.50 1 40 mm 1 70 mm 5.00 x 2. 1 5 0 .40 1.40 1.30 60 90 1.00 1.00 2. a u posebnoj izvedbi 7.80 1.50 B x x x x x 60 90 1.20 2.50 1.00 1.00 1.0 (5) Svjetlosna traka.50 (3) Piramidalna svjetlosna kupola Kupola za sjeverno svjetlo Za osvjetljenje i ventiliranje prostorija.20 1.25 1. Ugrađuju li se parovi ventilacijskih otvora prema glavnom smjeru vjetra odnosno protiv toga smjera.60 1.00 X 1.20 x 1.30 75x1.5.50 1.40 B 1.50 190 m m Element Šed . Mogu biti i od pleksistakla koje reflektira toplinu. 2 5 0 © "Normalna" svjetlosna kupola Svjetlosna kupola s visokim postoljem *L mi A 40 70 80 1. odvodna površina treba biti aerodinamična.70 2.80 1. svjetlosna staza (6) Gusjeničasto nadsvjetlo (7) Dvovodno nadsvjetlo (0) Jednovodno nadsvjetlo -2.50 2.25x2. na raspolaganju su: kupole.50 x 3. 100.40 2. Cikličkim smicanjem dimnih odvoda za po 90° koriste se vjetrovi iz svih smjerova. potrebni su otvori za odvođenje dima.40 1.70 3.20 1. 9 0 .80 1.1000 m3/sat -> © Svjetlosna kupola može služiti i kao izlaz na krov. Otvor za dovod zraka treba biti 20% manji od otvora za odvod zraka.80 2.50 m.00x2. elementi za osvjetljenje.6.00 x 1.50 x 1. 1 2 0 .20x2.50 50 x 1.50 : \ A 1. kasete.20 1.50 x 1.50 1. x x x x x 2. 220.20 x 2.30 2.20 x 1. kruta i ventilirana 6 0 X 60 80x80 90x90 1.80 1.20 x 1.00 x 2.00 1. dvorana. mora otvor biti na suprotnoj strani od prevladavajućeg smjera vjetra kako bi se koristilo njegovo usisno djelovanje.50 1. stubišta itd.80 x 1. Ti su otvori različitih veličina do 5.00 1.80x2.

5 R B Potrebna veličina prozora u dnevnom boravku C 17% tlocrtne površine dnevnog boravka zadovoljava kao veličina prozora. upadni kut svjetla 18° . Suprotno od klimatski povlaštenoga kulturnog područja Mediterana.3AxB-> ©. Manja količina svjetlosti nadomješta se većim prozorima. A Nagib krovnog prozora 40° Kuća nije na slobodnoj lokaciji. Za dnevnu sobu od 20 m 2 x 0. Kod radnih prostorija viših od 3.3 m n S 9 0 Parapet Primjer ->(5) A Stan. Slobodnostojeća zgrada će uz istu površinu da.5 R.najmanja visina ostakljene površine 1. uz isti efekt osvjetljenja prostorije . Ukupna širina svih prozora mora iznositi najmanje 1/10 ukupne širine svih zidova (M + N + O + P ) . U Nizozemskoj se propisima određuju veličine prozora ovisno o kutu upada svjetlosti. tj. veći je i strmiji kut upada i manja količina svjetlosti koja prodire u zgradu. Svijetli otvor prozora Površine ostakljenja = 1/20 tlocrtne površine širina prozora: 1/10 ( M + N + O + P) ® Veličine prozora kod industrijskih objekata Veličine prozora = 0.8 m 2 prozora. ali nije značajno zasjenjena 10% tlocrtne površine je dovoljno kao veličina prozora Veličina prozora (7) Krovni prozor 178 .PROZORI Prozori su nezaobilazni elementi koji prostoriji moraju osigurati zadovoljavajuće danje svjetlo. Nagib krovne plohe je poznat.14 = 2. Razlog: što su susjedne zgrade bliže i što su više.» © . uokvirenih bogatim razigranim dekorom. Što je veći kut upada svjetlosti toliko moraju prozori biti veći. Svako radno mjesto mora imati jedan prozor za vezu s eksterijerom. d Kut upada svjetlosti.9 m Ukupna visina svih prozora mora iznositi 50% širine radne prostorije Q < 0. U europskom kulturnom području sjeverno od Alpa oblikovanje prozora ima posebna obilježja. c b a ftVi S30--S45' c S 18'-S30* b c b a s> B nadsvjetlo pod nagibom 0° zahtijeva samo 20% veličine vertikalno postavljenog prozora. Primjer © © prozora dobivati više svjetla nego zgrada u centru gra- 3 18' c b a i 1 15 20 25% 10 t> Veličina prozora u % tlocrtne površine sobe (5) Veličine prozora u stambenim zgradama Visina parapeta = 0.ali nedostaje pogled na okolicu. Stoga je povoljno zadovoljavajuće osvjetljenje postići malom veličinom prozora. nagiba a 30°. b Potrebna veličina prozora za kuhinje. U skladu s tako važnom ulogom razvili su se otvori za danje svjetlo u značajan element stilskoga oblikovanja: od romaničkih prozora s kružnim svodom do baroknih prozora. Svjetlopropusna površina mora iznositi najmanje 1/20 tlocrtne površine radne prostorije. Dobra rasvjeta prostorija tijekom sati bez danje svjetlosti bila je za široko stanovništvo nedostižna. ukoliko se ne računa na dobivanje topline od sunca kroz prozor. ® a Potrebna veličina prozora dnevne sobe 14% tlocrtne površine.3 A x B Za prostorije čije dimenzije odgovaraju stambenim prostorijama vrijedi sljedeće: .5 m mora svjetlopropusna površina prozora iznositi najmanje 30% površine vanjskoga zida: = 0. c Potrebna veličina prozora svih ostalih prostorija. Osim veličine prozora i njegovog nagiba važna je i lokacija zgrade. moralo se ovdje svakodnevno živjeti pretežno u zatvorenom prostoru koji je bio vezan uz danje svjetlo jer je umjetna rasvjeta bila skupa.30° (3) Presjek kroz fasadu (4) Širina otvora prozora Q = 0. Prozori su uvijek bili i jesu najslabija točka termoizolacije.

* ( § ) - © © H ^ . lamelasti zastori Platnena roleta ili sintetička Lamelasta roleta (venecijaner) 179 .75 > (§) Kuhinja (IO) Ured (registratora) (li) Garderoba Nadsvjetlo u crtaonici VENTILACIJA ® - ® GRIJANJE .PROZORI POLOŽAJ PO ŠIRINI DIN 5034 RASPORED (?) U zidu od lomljenog kamena U zidu od opeka (3) U kanatnoj stijeni ® U čeličnom ili armiranom betonskom skeletu POLOŽAJ PO VISINI ® Na mjestu s lijepim pogledom i istaknutim građ. elementom (6) Prostorije s dobrim pogledom (7) Normalna visina (visina stola) 1. topli zrak © ^ S r ^ * Osoba koja sjedi je izložena hladnom i toplom zraku (nezdravo) Ugrađena grijaća tijela (konvektori) zahtijevaju dovođenje i odvođenje zraka ZAŠTITA OD POGLEDA ® Za zavjese treba predvidjeti dovoljno prostora u uglovima Vertikalne rebrenice.a ^ i u sobu.

u podne a 1 = 40°. Pogodno i za visoke i za kose površine prozora. istak A = tga ® H) debljina zida D ©čišćenje prozora Balkon ili staza za ¿asma oa čel.SOLARNA IZOLACIJA PROZORI DIN 18073 ->QD Zaštita od sunca treba spriječiti bliještanje. djeluje kao zasjenjenje @ 1 7.® .i5o° ^ ^ Markize štite od sunčevih zraka i topline © Markizolete © Koso . a unutarnje platnene rolete 45% sunčane topline (nezaštićeni prozor 100%). Na 50° geografske širine južni prozori imaju pri upadnom kutu 30° potpunu zaštitu od sunca -> ® . Toplini koja se uzdiže uz fasadu mora se omogućiti izlaz kroz proreze. a = 27°. sintetični materijali) čiji je razmak nešto manji od širine (nagib se može mijenjati) . 21. Dok u južnim geografskim širinama i minimalna veličina prozora omogućuje dovoljan upad svjetla. aluminij. markiza 28%. nepovoljno (2) Rebrenice izvana © . 1 0 / / / ? / / / / / / / / / / / / / S/ / / / Zaštita od Regulabilna markiza 180 . © Rebrenice iznutra. a = 40°. lima (10) drveta. a ne da ulazi u stan kroz otvorena nadsvjetla uslijed gomilanja kraj elemenata za zaštitu od sunca. min. u podne a 1 = 63°. Briše soleil © ugrađen fiksno ili okretno oko osi lamela. a = 50° Općenito istak A = tg kuta zasjenjenja a • visina prozora H.5 Venecijaner Brise soleil. alum. smanjiti ulazno zračenje topline. rujna (ekvinocij).10 15° 2.vertikalna markiza Kut upada sunca a 1 i zasjenjenja a za južni zid ispod 50° sjeverne širine (Frankfurt Schvveinfurt) -> ( 7 ) . 1. sunce dopire iza stakla.> © .60 3 . zaštita od sunca i bliještanja to § 2. u podne a 1 = 50°. svibnja i 31. Prema Houghtonu -> C drvena rebreP nica propušta 22%. ili /—n Dvostruka uvosu (11) zaštita Kosa zaštita Položaj rebrenice daje difuzno svjetlo. lipnja (ljetni solsticij). markize i markizolete postavljaju se po želji. Rolete. u zemljama srednjih geografskih širina preporučuju se veliki prozori s velikim upadom difuznog svjetla -> © . srpnja. ožujka i 21.(8) 21. Rebrenice -> ® od plosnatih lamela (drvo.

5 62.5 9x11 " 5 RR Objašnjenje: H l Preporučene veličine •Veličine § Veličine. O n e se sastoje od višekratnika jedinične mjere. preporučljive za prozore/vrata ElVeličine. preporučljive za prozorske trake | Veličine.5 62.5 8x6 ID I a Prr 0 ! 0 ® Način nalijeganja 1 (nalijeganje iznutra) 0 / m^ 62.PROZORI NAČINI OTVARANJA 5 Otklopno krilo Okretno krilo oko •' horizontalne Okretno krilo oko vertikalne osi (može biti i ekscentrična) Zaklopno krilo ( T ) Krilo ( p r e m a v a n i unutra) ^ ^ Okretno krilo oko vertikalne i horizontalne osi ( 3 ) Vertikalni klizni prozor Klizni prozor OBLICI NALIJEGANJA © Nalijeganje iznutra na sakriveni doprozornik • I Jednokrilni prozori | Dvokrilni prozori Nalijeganje izvana na sakriveni doprozornik 1 Trokrilni prozori (8) Prozor sa cvijećem 375500 625 750 875 1000 1125 1250 1375 1500 1625 1750 1875 2000 rr F 8x4 E ! s r Brojevi iznad slika su brojčane oznake z a veličinu. 125 m m z a širinu i visinu: npn: prozorski otvor 9 * 11 = (9 * 125) * (11 * 125) = 1 1 2 5 » 1375 62. preporučljive za podrumske prozore s Veličine. preporučljive za prozore na pr ® Način nalijeganja 2 (nalijeganje izvana) aonicama ® Zidarske mjere (RR) za prozorske otvore DIN 18 050 Način nalijeganja 3 (bez nalijeganja) 181 .

vertikalni presjek (9} Horizontalni presjek Prozorski niz s vertikal. 134cm .© .93 11 1. Strmi krovovi zahtijevaju kraće. Građevinski propisi nalažu da je za stambene prostorije najmanja svijetla površina prozora = 1/8 tlocrtne površine prostorije -» Veliki prozori s mnogo svjetlosne površine čine prostorije ugodnima za stanovanje. dodat. prozorima ->(in) Jedan pokraj ili iznad drugog 182 . (T) Okretni prozor ^g^ Otklopni prozor.» © . Za nusprostorije treba širinu prozora odrediti prema razmaku rogova. Bogati.36 (D Uz nazidak (7) Pri dodatnom vertikalnom prozoru (tj) Određivanje veličine prozora u odnosu na tlocrtnu površinu prostorije r ^ (8) 1 20-75° N Varijanta ugradbe. otklopno . a blaže nagnuti dulje prozore.28 2-3 0. prozora 54/83 5 4 / 1 0 3 64/103 74/103 74/123 74/144 144/123 114/144 134/144 Površina upada svjetla m 2 0.00 -1.20 Veličina prozora Vel.12 13 m 2 1. .PROZORI ¿L PROZORI ZA STAMBENA POTKROVLJA Za određivanje veličine prozora mjerodavna je tražena stambena kakvoća prostora. Krovni se prozori mogu pokrivnim okvirima spajati u nizove -> ® .vrata Otklopni prozor s metal.klizni prozor | | Dodatni element kružni luk ® Okretni prozor ñ A A © Klizni prozor. prozorskim elementom Okretni prozor r A A n \ k f \ \ \ / Prozor učvršćen tvrdom pjenom Otklopno okretni prozor t' Izlazni prozor • 64cm K (5) Postavljanje prozora u krovnoj plohi Dodatni element zid ® 1.36 3-4 3.55 5-7 0. 54cm "|B4cm | . 94cm 114cm . ili u obliku kaseta slagati jedne pokraj ili iznad drugih .21 Veličina 2 2 prostorije u m 0.66 9 0. .44 4-5 3.74cm. prozor . široki prozori za stambene prostorije mogu se dobiti ugradnjom mijena i pomoćnih rogova.

nastali su brojni oblici i konstrukcije prozora -> © .0 2. Koeficijent propusnosti topline ne smije biti veći od 3.H. a eventualni metalni ulošci služe samo za montažu.8 2.2 3.1 Grupa 2.4 2.3 33' Uz upotrebu normalnog stakla 1 2 3 4 5 6 7 tf (3) Prozor od čeličnih cijevnih profila 8 9 Jednostruko ostakljenje > 6 do < 8 mm jednostruko staklo od > 8 do <10 mm jednostruko staklo od >10 do <16 mm jednostruko staklo od > 6 do < 8 mm izolacijsko staklo s dva puta > 8 do < 10 mm izolacijsko staklo s dva puta >10 do <16 mm izolacijsko staklo s dva puta 20 do 100 mm dvostruko ostakljenje s razmakom stakala od 20 do 100 mm Dvostruko ostakljenje s normalnim i izolacijskim staklom (zračni međuprostor 10 do 16 mm) s razmakom stakala 20 do 100 mm . Podjela prozora prema vrsti krila -> © A . okretno .0") 3.2 2.6 > kR > 2.5 1.1 2.1") 3.4 2.PROZORI DIN 68121.2 3. 4108 Zidarska mjera Modularna zidarska mjera Vanjska mjera doprozornika DIN 68121 normira drvene profile za okretne.0 2.5 2.5 2.8 2.2 3.D i prema vrsti okvira ->@E .2 2.2: t? (5) Aluminijski prozor © Proračunske vrijednosti koeficijenata propusnosti topline za ostakljenja (kv) i za prozore i prozore .4 3.8 3.1 2.4 3.1 W/m2K.1 | 2.6 3.6") 4. Primjedba: u grupu 1 se mogu profili za prozore od sintetike uvrstiti samo ako je oblikovanje profila određeno vrstom sintetike. Zbog visokih zahtjeva koji se traže u vezi s prozorima (termoizolacija i akustična izolacija).8") 3. Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih profila.6 2.3 2.4 4.9 2.4 1. ako je koeficijent propusnosti topline okvira kR < 2.2 3. okvir (kF) 183 .3 2.6 1.5 1 ) Za prozore kod kojih okvir ne prelazi 5% (npr.0 W/(m2 K) dokazan atestima.7 2.2 2. Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih okvira koeficijenta propusnosti topline okvira3. drveni okvir s aluminijskim oblogom) bez posebnog dokazivanja ili ako je koeficijent propusnosti topline okvira kF < 2.vrata uključujući okvir F W/ (m K) 2 1 2) W/m2 K) 2.4 3.9 2.7") 3. Vanjske prozore i ostakljena vrata grijanih prostorija treba izvesti s izolacijskim ili dvostrukim staklom.otklopne i otklopne prozore.6 2. ^ 0 Drveni prozor Ž T «T - Vanjska mjera doprozornika Zidarska mjera Jednostruki prozor (6) Prozor krilo na krilo Dvostruki prozor Prozor sa sakrivenim okvirom Prozor s punim okvirom Oblici prozora (2) Čelični prozor 1 Opis ostakljenja 2 Ostakljenja i) «V 3 4 5 6 7 Prozori i prozori .9 2.9 2.8 W/(m2 K) dokazan atestima Grupa 2. sintetike (vidjeti primjedbu) i kombinacije drva (npr.7 2.0 2.1 2.8 1.7 3.7 11 3.0 2.d).2 5.vrata uklj.8 W/(m2 K) dokazan atestima.9 3.dvostruko ostakljenje s dvije jedinice izola cijskog stakla (zračni međuprostor 10 do 15 mm) i razmakom stakala 20 do 100 mm Zid od staklenih blokova prema DIN 4242 sa šupljim blokovima prema DIN 18 5.2 2.2 3. ostakljenje izloga) može se za koeficijent propusnosti topline kF uzeti koeficijent ostakljenja k v 2) Stupnjevanje prozorskih okvira u grupe materijala za okvirel do 3 treba provesti kako slijedi: t? (7) Prozor od^sintetičnog materijala Grupa 1 Prozori s okvirom od drva.2 2.3 2.3 3.3 3.1 10 1.8 2.

PROZORI
DIN 4109 0 izboru konstrukcije, gradiva ili površinske obrade prozora odlučuju tehničke i oblikovne želje, iz kojih proizlaze zahtjevi koji taj element građevine treba ispuniti. Osnovni zahtjevi u vezi s konstrukcijom: veličina, format, podjela, način otvaranja, gradivo okvira 1 obrada površine. Da bi se na dulje vrijeme osigurala nepropusnost protiv pljuska, važno je oblikovanje žljebova te položaj i namještanje brtvenih elemenata. Dodatni elementi koji se ugrađuju kao npr. kutije za rolete, parapeti i ventilacija, moraju biti usklađeni s akustičnom izolacijom prozora -» ® Tehnički zahtjevi: nepropusnost za pljusak, propusnost reški, ventilacija, termička izolacija, akustična izolacija, zaštita od požara, opća sigurnost, ostakljenje protiv provale.

t*
w

/T\

Aluminijski prozor sa spojenim krilima

(2)

Aluminijski prozor s termički odvojenim profilima do 37 dB

Prom. opt. tijekom dana u oba smjera, vozila na sat

Udaljenost

i^DjV n
4|f V^/

L

L

Stambena ulica Stambena ulica (dvotračna)

<10 <35 26 do 35 11 do 25 i 10 >100 36 do 100 26 do 35 11 do 25 i 10 101 do 300 101 do 300 36 do 100 11 do 35 i 10 101 do 300 36 do 100 >35 101 do 300 10 do

Stambeno sabirna ulica (dvotračna)

50 do

Univerzalni aluminijski prozor, iz- f ^ među krila ugrađena solarna izola- V cija, kapacitet do 47 dB

Aluminijski prozor krilo na krilo, temnoizolacija do 47 dB

0 0 50 1 II III 0 1 200 II III IV

0

Prosječna vanjska razina buke (u dB)

Tip ulice

ulice (m)

t 3 t

Razina buke

1 I

^ 50

"

i

pfa
m

EH
j L / ^ N Aluminijsko - drveni prozor, V 2 / konstrukcija krilo na krilo, do 40 dB

Lokalna cesta u naselju" (dvotračna) Stambeno sabirna ulica (dvotračna) Gradske glavne prometne ulice Industnjska područja 4-do 6 tračne glavne prometne ceste. autocestovni priključci i auto ceste

1
1 II 200 do 1000 III IV III 1000 do 3000 IV V IV

51 do 55

II

56 do 60

III

61 do 65

IV

66 do 70

i 100

3000 do 5000 V

V

>70

2

"Izvan naselja i kod cesta u industnjskim i radnim zonama uzeti slijedeću viSu razinu buke

> Vrijednosti u zagradi odnose se na vanjske zidove i moraju se uzimati i za prozore, ukoliko oni predstavljaju više od 60% površine vanjskog zida

t»(D

Aluminijski klizni prozor, temnoizoliran do 35 dB

Kolika je glasnoća? Klasa akustične izolacije 6

®

Izbor odgovarajuće akustičke izolacije

m T 4: A
ru
* (7) prozor oa sintetičnog materijala, aluminijski istaknuti doprozornik, do 42 dB * W .0. Prozor od sintetičnog materijala, krilo na krilo, između ploha solama izolacija, kapacitet do 45 dB

Veličina Orijentacijska upozorenja 0 obilježjima konstrukcije prigušenja prozora i ventilacijskih uređaja buke dB 50 Prozor s kutijom i odvojenim slijepim doprozornicima sa specijalnim brtvljenjem, vrlo velikim razmakom stakala veće debljine Prozor s kutijom sa specijalnim brtvljenjem, velikim razmakom debelih stakala; prozori krilo na krilo s odvojenim okvirima krila, specijalnim brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 100 mm Prozor s kutijom sa specijalniim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; prozori krilo na krilo sa specijalnim brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 60 mm Prozor s kutijom bez dodatnog brtvljenja i srednje debelim staklom; prozori krilo na krilo sa dodatnim brtvljenjem, uobičajenim razmakom stakala veće debljine, izolacijsko ostakljenje u teškoj višeslojnoj izvedbi; staklo debljine 12 mm, fiksno ugrađeno ili u brtvljenim prozorima Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje debelim staklom; fiksno ugrađeno ili s brtvljenim prozorima Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje tankim staklom u prozorima bez dodatnog brtvljenja Nebrtvljeni prozori s jednostrukim ili izolacijskim ostakljenjem

5

45-49

4

40-44

3

35-39

-

-

-

-

-

-

2

30-34

1

25-29

J — — I 1.39 4 — ——I 1 — 1 — — 1

0

20-24

1

( 9 )

Vanjske mjere slijepog doprozornika za klizne prozore-»

©

Klase akustične izolacije prozora (izvod iz VDI - smjernica br. 2719)

184

Potrebna vrijednost akustične izolacije prozora Rw (u dB) u prostorijama za boravak u stanovima2) 25(30) 25(30) 30(35) 35(40) 40(45) 45(50)

J

CISCENJE ZGRADE
TRA 900 + AuFzV - > Q P Fasadna dizala i transporteri Kao osiguranje od pada mogu se upotrijebiti sigurnosni pojasi s uprtačima, sigurnosna užad ili drugi uređaji za osiguranje na visini -»

©

Osiguranje pomoću sigurnosne košare i sigurnosnog pojasa

@

raraielno pomične sigurnosne ljestve, moguća uporaba za 3 - 4 etaže

Fasadna dizala odnosno transporteri za čišćenje prozora (što omogućuje fiksno ostakljenje) i fasada -> © - ® služe i za radove na održavanju i popravcima (štedi se izgradnja skele). Uz pravodobno postavljanje služe i za izvedbu građevinskih radova (namještanje rebrenice, montaža prozora itd.). Uz male tehničke preinake mogu fasadna dizala i transporteri poslužiti za spašavanje pri požaru. Izvedba kao prijevozne viseće ljestve na vodilicama, uređaj s gondolom bez tračnica, uređaj s gondolom na tračnicama, pričvršćeno na krovnu ploču ili na balustradu, sa zavojima i skretnicama. Uređaj s visećim Ijestvama (fasadni transporter) od lakog metala -» ©sastoji se od pokretnih visećih ljestvi i tračnica. Širina ljestvi 724 ili 840 mm, ukupna duljina najviše 25 m, ovisno o sklopu zgrade. Najveće korisno opterećenje 200 kg (dva čovjeka i pribor). Varijante su galerije za održavanje -» © i balkoni za čišćenje -» © .

Čišćenje susjednih prozora

®

Zatamnjena površina predstavlja prihvatljivu veličinu za čišćenje Vrsta građevine Uredi Javni uredi Prodavaonice Prodavaonice (na gl. ulicama) Bolnice Škole Hoteli (first class) Tvornice (precizni radovi) Tvornice (teški rad) Privatne kuće Vanjski prozori Svaka 3 mjeseca* 2 tjedna Izvana svaki tjedan Iznutra svaki 2. tjedan Izvana dnevno Iznutra svaki tjedan 3 mjeseca 3 - 4 mjeseca 2 tjedna 4 tjedna 2 mjeseca 4 - 6 tjedana Krovni prozori Svakih: 12 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca 6 mjeseci
-

* Prozore u prizemlju treba češće čistiti Balkoni za čišćenje (7) Vremenski razmaci čišćenja prozora

Sustav Gardemann Radne platforme

185

VRATA
DIN 107 s.8

©

Općenito pogrešno otvaranje

(2)

Općenito pravilno otvaranje

i.

(5)

S ormarom (povoljan raspored)

©

Dvoja vrata na uglu koja se otvaraju u istu prostoriju

(7)

Dvoja vrata pogrešno

(8)

Dvoja vrata pravilno

Lijeva brava y e v a šarka K-J

LE (9)

VZ7-77 (T^)

RE

\

^ « ^ ^ D e s n

Lijeva Sarka

J

Desna brava

Lijeva brava

Zatvaranje desno
Desna brava

Zatvaranje lijevo

Desno krilo

Lijevo krilo

Desna šarka

Dvokrilna vrata s desnom bravom

^ ^

Leteća vrata jedno- i dvokrilna, event, desni promet

Okretna vrata, jednokrilna, ekscentrična

Centrična, za desni promet

SZ3

Πv ^ v v Krilo s bravom

(i?)

Četverokrilna vrata

Klizna vrata, klize ispred zida

Klizna vrata, ulaze u zid
Dvokrilno

Američki Balanced Door

Američki Balanced Door

U unutrašnjosti zgrade moraju vrata biti smisleno raspoređena, jer nepovoljno smještena ili nepotrebna vrata smanjuju iskoristivost prostora, otežavaju njegovo korištenje i uzrokuju gubitak prostora za smještaj namještaja - » © - ® . Razlikuju se: vrata koja se otvaraju prema unutra, u prostoriju, i vrata koja se otvaraju van, prema hodniku. Uobičajeno je da se vrata otvaraju u prostoriju - » ® Vrata se označavaju prema položaju i namjeni, smjeru otvaranja, načinu nalijeganja, vrsti dovratnika, konstrukciji krila, načinu pokretanja i otvaranja. Unutarnja vrata: sobna vrata, ulazna vrata u stan, podrumska vrata, vrata za kupaonicu, zahod i ostale nusprostorije.
Vrata se otvaraju u prostoriju Vrata se otvaraju na hodnik

O
I I I I
Oblikovanje krila vrata

Vanjska vrata: kućna i dvorišna ulazna vrata, vrata za balkone i terase. Balanced Door - » @ - ® zahtijeva minimalnu silu za otvaranje, pogodno za prolazna vrata u hodnicima, u vjetrobranu itd. Širina vrata ovisi 0 namjeni prostorije koju zatvaraju. Najmanja svijetla širina iznosi 55 cm U stambenim zgradama iznosi svijetla širina: jednokrilna vrata, sobna vrata oko 80 oko 70 za nusprostorije, kupaonice, zahode ulazna vrata u stan oko 90 kućna vrata do 115 sobna vrata oko 170 dvokrilna vrata, kućna vrata 140-225 Svijetla visina unutarnjih vrata: minimalno 185 normalno 195-200 cm cm cm cm cm cm cm cm

I 0 I I I

£
£

Ne dopušta se da su klizna i okretna vrata izlazna jer u slučaju opasnosti otežavaju bijeg iz zgrade.

186

VRATA
DIN 4172,18100, 18101, 18111 Mjere otvora za vrata u zidovima -> © normirane su građevinske mjere prema DIN-u 4172. Ako su u iznimnim slučajevima nužne drugačije veličine, treba ih oblikovati kao višekratnike od 125 mm. Čelični se dovratnici mogu upotrijebiti kao desni i lijevi -> Oznaka za zidni otvor širine 875 mm i visine 2000 mm (u normiranoj građevinskoj mjeri): zidni otvor DIN 1 8 1 0 0 - 8 7 5 x 2000

Normirane zidarske mjere Zidni otvori z a vrata DIN 18100

Mjere krila Vanjske mjere vratnog krila ('tipske mjere") Mjere krila o d žljeba do žljeba, nominalne mj. dop. odstup.

Mjere dovratnika Svjetla širina dovratnika u žljebu dop. odstup

±1

±1

Svjetla visina dovratnika u žlljebu

-3
841 591 716 841 966 716 841 966 1091 1858 1983 1983 1983 1983 2108 2108 2108 2108,

8 .

1
2

875 625 750 875 1000 750 875 1000 1125

1875 2000 2000 2000 2000 2125 2125 2125 2125

860 610 735 860 985 735 860 985 1110

1880 1985 1985 1985 1985 2110 2110 2110 2110

834 584 709 834 959 709 834 959 1084

1847 1972 1972 1972 1972 2097 2097 2097 2097

•D m

Debelo uokvireno preferentne mjere

Granica z a naziv "vrata"

3 4 5

Z a veličine označene brojkom su u DIN 1 8 1 0 1 n a v e d e n e točne mjere z a dovratnike i vratna krila. Brojka je identična broju retka u tab. 1. D I N 1 8 1 0 1

6 7

Zidni otvori ovih preferentnih veličina su u pravilu z a dvokrilna vrata

8 9

(§)

Užfjebljena vratna krila i dovratnici DIN 18101 Svjetla mjera prolaza kroz dovratnik ŠxV 811x1843 561x1968 686x1968 811x1968 936x19682) 686x2093 811x2093 936x20932) 1061x20932) Vanjska mjera kroz dovratnik (DIN 18101) SxV 860x1860 610x1985 735x1985 860x1985 985x1985 735x2110 860x2110 985x2110 1110x2110

Mormirana zidarska Nominalna mjera Mjera žljeba njera (DIN 18100 zidnog otvora dovratnika širina x visina ŠxV ŠxV ±1 -2 875x1875 625x2000') 750x2000D 875x20001> 1000x2000» 750x2125 875x2125 1000x2125 1125x2125
1 2

| M j e r a v r a t n o g krila ¡Normirana z i d a r s k a

885x1880 635x2005 760x2005 885x2005 1010x2005 760x2130 885x2130 1010x2130 1135x2130

841x1858 591x1983 716x1983 841x1983 966x1983 716x2108 841x2108 966x2108 1091x2108

mjera Visina vrata

>Ove su mjere preferentne (dovratnici sa skladišta)

>Samo su ove veličine prikladne za osobe u invalidskim kolicima (DIN 18025) Mjere čeličnih dovratnika - * © + ®

(2)

Širina >

(§)

I Mjera dovratnika od I Ižlijeba do žlijeba I Mjera vratnog krila ¡Normirana zidarska mjera (4) Vrata sa slijepim dovratnikom (5)

Mjera dovratnika od žlijeba do žlijeba M j e r a v r a t n o g krila Normirana zidarska mjera Normirana zidarska mjera

Vrata sa slijepim dovratnikom

(Í0)

Čelični dovratnik DIN 18111

j g j
Svijetla m j e r a otvora Svijetla mjera otvora Svijetla mjera otvora

Svijetla mjera prolaza

S
i Mjera dovratnika od 'žlijeba do žlijeba I M j e r a v r a t n o g krila I N o r m i r a n a z i d a r s k a mjera Vrata sa stolarskim dovratnikom I Mjera dovratnika od 'žlijeba d o žlijeba M j e r a v r a t n o g krila ' Normirana zidarska mjera (drveni) i Normirana zidarska mjera

I

| M j e r a v r a t n o g krila Mjera dovratnika od žlijeba d o žlijeba ' M j e r a v r a t n o g krila I Normirana zidarska mjera I

Normirana iz'dar"
sk a

I [Mjera 'vratnog krila Mjera dovratnika od žlijeba do žlijeba

.

©

Vrata s dovratnikom

©

m

'era

Kutni dovratnik

Obuhvatni dovratnik

Dovratnik

187

VRATA
Okretna vrata -» © - © izrađuju se tako da se mogu sklopiti, tj. kad je mnogo prolaznika, osobito ljeti, krila se sklope u sredini ako ljudi istodobno ulaze i izlaze. Krila se mogu sasvim gurnuti na stranu ako se prolazi samo u jednom smjeru (kraj radnog vremena) -> @ - © Automatska vrata, uređaji za otvaranje: radarsko upravljanje, električna kontaktna hasura -> © - ® pneumatski kontakt u podu. Jednosmjerni ili refleksni svjetlosni branik, automatska klizna vrata pogodna za izlaze za nuždu u trgovinama, upravnim zgradama, samoposluživanjima, 6-krilna širine do 8 m. Vrata - zračna zavjesa -> (§) , noću se zatvara podiznim vratima ->• (D Zatvaranje prostorije pomoću sklopivih vrata-» ®). Harmonika - vrata obješena u sredini -> (vi) za zatvaranje širokih otvora. Kombinacija okretanja i klizanja. Akordeon - vrata izrađuju se od ukočenog drva, umjetne kože ili tekstila -> © Teleskopska vrata sadrže više krila koja su međusobno spojena zupcem. Teleskopska vrata s vanjskom vodilicom jednoslojna su -> © a s unutarnjom vodilicom dvoslojna -> ®
© Sklopiva vrata vođena bočno Sklopiva vrata vođena centrično (harmonika - vrata) Akordeon - vrata od drvenih ploča odn. savitljivog materijala

Teleskopska vrata jedna do drugih-» © ili jedna u drugima -> ® s gornjim ovjesom mogu se voditi oko ugla © ili koristiti za promjenljiva zatvaranja ->© Razdjelne zavjese nabrane odozgo -> © , ili horizontalno s gornjim ovjesom —• © omo> gućuju dijeljenje velikih prostorija.

1

Klizna vrata vođena oko ugla, zglobna klizna vrata

Razdjelna zavjesa prema DIN 10032 d. 4

188

POSEBNA VRATA
—» Q P Za garaže i slično proizvode se podizno - zakretna vrata 0, zakretno - preklopna vrata s oprugom ili protuutegom. Jednostijena, dvostijena, zatvorena, djelomično ili potpuno ostakljena. Ispuna drvo, sintetska, aluminij, pocinčani čelični lim.Najveći otvor za prolaz vozila 4,82 x 1,96 m. Maksimalna veličina krila oko 10 m 2 . Može se ugraditi i u kružni ili segmentni luk. Udobno rukovanje pomoću motora za daljinsko upravljanje. Podizna sklopiva vrata -» CD, člankovita vrata -> (D, teleskopska podizna vrata -> rolo-vrata © od aluminija za smještaj ispod stropa. Jednostijena i višestijena velika ulazna vrata za industrijske, prometne i radioničke građevine. Maksimalna širina 18 m i visina 6 m. Rukovanje pomoću: poteznog prekidača, fotoćelijom, indukcijskim ili bežičnim daljinskim upravljačem (električno ili pneumatski), kontaktnim pragom. Provozne vratnice s brzim otvaranjem -» © , PVC vratnice klatna -> ® jednoslojni PVC otporan na trošenje i udar. Proizvodi se i kao trakasti zastor -> ® Brtvljenje vrata gumenim segmentima ili gumenim svitkom za utovar u grijane skladišne prostorije. Zaštita od atmosferilija pri utovaru i istovaru © - © Protupožarna vrata T30 - T90 jednokrilna i dvokrilna -> © Protupožarna klizna vrata. -> @ Klizna, podizna ili podizno zakretna vrata u protupožarnim zidovima moraju funkcionirati neovisno o električnoj napojnoj mreži. U slučaju požara moraju se automatski zatvoriti (Fischerov zasun).

a) Podizno-preklopna vrata

b) Podizna vrata s oprugom za izjednačenje težine bez stropne vodilice

c) Podizna vrata s protuutegom

A 2,25 2,37= 2,50 2,75 3,00 4,00 4,50 5,00 8,00

m m m m m m m m m

B •••V^ 2,00 m 2.12 5 m 2,25 m 2,37 5 m 2,50 m 2,75 m 3,00 m 3,00 m 7,00 m

15-18

(?)

Podizna sklopiva vrata

©

Člankovita vrata (sekcijska vrata), normirane veličine

Rolo - vrata / rolo - rešetka (čelik aluminij) 14 m

Klizna vrata Čelična klizna vrata T 30 - T 90 T 30: 5,00 x 4,00; T 90: 8,50 x 3,50

©

Moguća staklena ispuna

Sklopiva vrata na mehanički pogon (brzo pokretna)

A 1,00 1,00 1.25 1,25 1,50 1,50 1,75 1.75 2,50

B 2,00 2,125 2,00 2,125 2,00 2,125 2,00 2,125 2,50

©

Brtvljenje vrata gumenim segmentima

Brtvljenje vrata gumenim svitkom

Protupožarna vrata T30 - T 9 0

^ ^

Protupožarna klizna vrata T30-T90

189

UREĐAJI ZA ZAKLJUČAVANJE
DIN 18252

Cilindrične brave pružaju najveću sigurnost jer je otključavanje pomoću alata gotovo nemoguće. Cilindrična brava koju je razvio LINUS YALE bitno se razlikuje od drugih sustava brava. Razlikuju se profilni, ovalni, okrugli, dvostruki i polucilindrični sustavi © Cilindri se prema potrebi isporučuju kao jednostrani ili dvostrani, u dužinama koje se povećavaju za po 5 mm, kako bi odgovarale debljini vrata. Najveću sigurnost pruža cilindar DOM IX ->(§) Varijacijom širine sustav je IX predviđen i za neuobičajeno velike i komplicirane ključarske sustave. Pri projektiranju i narudžbi ključarskog sustava izrađuje se plan zaključavanja i izdaje pripadajuća sigurnosna isprava, rezervni se ključevi isporučuju samo nakon predočenja tih dokumenata. Sustav centralne brave U ovom sustavu ključ ulaznih vrata stana zaključava i sva zajednička vrata zgrade koja koriste svi stanari, npr. vrata u vrt, podrum ili ulaza u zgradu. Pogodno za zgrade s više stanova -» © Sustav glavnog ključa U ovom sustavu zaključava jedan "nadređeni" ključ sve cilindre čitavog sustava. Prikladno za obiteljske zgrade, škole, gostionice -» <D
(5) Sustav glavnog ključa

1

Sustav centralnog ključa U ovom se sustavu sjedinjuje više sustava centralne brave. Pogodno za stambene zgrade © Svaki stanar svojim ključem zatvara svoj stan, a jedan glavni ključ zatvara sva glavna vrata.

11
fl
f=±%f

_

?1
il J 0• O S ,
f—

0 Ü H I "SSiSä B«« gSiS

n

m

lilrâà

Sustav generalnog centralnog ključa Ovaj se sustav sastoji od više sustava glavnog ključa. Generalni glavni ključ omogućuje jednoj osobi pristup svim prostorijama. Moguća je podjela na područja glavnim i skupnim ključevima. Svaki cilindar ima i svoj posebni ključ i može se zaključati samo tim i "nadređenim" glavnim ključem. Primjena: tvornice, radionice, zračne luke, hoteli © Slaba mjesta na koja treba obratiti pažnju pri projektiranju zgrade -»

©

Kombinacija sustava centralnog i glavnog ključa

Ormari za spise, kabine za kupanje, poštanski sandučići, prolazna vrata, vrata za nuždu, garderobe, brave ormara, hladnjače, vrata na namještaju vrata u cijevnom okviru, rolo - vrata, pisaći stolovi, zasuni, kabine za presvlačenje Strojarnica dizala, prekidači dizala, prostorije elektr. postrojenja, garažna vrata, zakretna vrata, rešetkasta vrata, vrata kotlovnice, podrumska vrata vatrozaštitna i vatrootporna, priključci za spremnik ulja, razvodne kutije Ulazna vrata uredske zgrade, krovni otvori, okretni i otklopni prozori, prostorije za elektron, obradu podataka, ulazna vrata, rešetkasta vrata, podizna vrata, podrum, prozori, nadsvjetla, prekidači, ulazna vrata stana (5) Stupnjevi ugroženosti

Ugroženo

Jako ugroženo Vrlo jako ugroženo

Dimenzije u m m

Sustav generalnog i centralnog ključa

Cilindrične brave: profil, polovica, okrugla

190

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA
DIN 57100, 57 800, 57 804 - > t D

Sigurnosna tehnika obuhvaća mjere koje su potrebne za otklanjanje kriminalne opasnosti za tijelo, život i materijalna dobra. Zapravo se svi dijelovi zgrade mogu probiti, makar bili i od čelika ili armiranog betona, ali je ipak osiguranje potrebno. Ustanovljuje se analizom sigurnosti slabih mjesta, uz predračun troškova / koristi. Policija surađuje i savjetuje pri izboru sigurnosnih i kontrolnih sustava.

Mehanička osiguranja su graditeljski zahvati koji počinitelju suprotstavljaju mehanički otpor, čije je svladavanje moguće samo silom, uz ostavljanje tragova nasilja. Važan kriterij je veličina otpora. Osnovna mjesta za poduzimanje mjera u stanovima su ulazna vrata, prozori i podrumska okna, a u poslovnim zgradama izlazi, ulazi, prozori i nadsvjetla, ograde. Mehaničke sigurnosne naprave, među ostalim, čelične su rešetke, fiksne ili rolo-rešetke na otvorima zgrade i otvorima za ventilaciju, sigurnosne rolete, sigurnosne brave, lanci itd. Kod stakala to su žičani ulošci ili ulošci od čeličnih vlakana koji djeluju kao zaštita od provale. Akrilna i polikarbonatna stakla pružaju povećanu zaštitu.
I Policija Zaštitarska poduzeća | Vratar Ćl. obitelji, suradnici

0

Uređaji za dojavu provale - organizacija i način djelovanja Uređaj za dojavu požara Sustavi daljinskog upravljanja Sustavi osiguranja robeUređaj za dojavu napada ¡^provale Sustav za alarmiranje iz dizala

Električni alarmni uređaji automatski javljaju pokušaj provale ili nasilnog ulaza u nadzirani prostor. Osnovni kriterij je vrijeme između dojave i intervencije službe kojoj je dojava upućena. 1. Uređaji za dojavu provale (EMA) i uređaji za dojavu prepada (UMA) služe čuvanju i osiguranju osoba i stvari koje se nalaze u zgradi. Ti uređaji ne mogu spriječiti upad u čuvane prostorije, ali moraju takav pokušaj što prije dojaviti. Optimalno se osiguranje dakle može postići samo kombinacijom mehaničkog osiguranja i smisleno ugrađenoga uređaja za dojavu provale. Mjere nadzora: kontrola oplošja zgrade, nadzor nad prostorijama, pojedinačnim objektima, sigurnosne klopke, alarmni signali.

Sustav video -nadzora Uređaj za nadzor © v a n j s k i h površina Sustavi osiguranja

Sustav kontrole prilaza

(3)

Vanjsko osiguranje zgrade u privatnom području

Uređaji za dojavu požara (BMA) namijenjeni su za dojavu opasnosti (GMA) kako bi ljudi mogli neposredno pozvati u pomoć i / ili za pravodobno otkrivanje i dojavu požara. Ti uređaji služe za zaštitu osoba i materijalnih dobara. 2. Uređaji za nadgledanje vanjskog prostora namijenjeni su da se sa svih strana izvan zatvorenih zgrada nadzire prostor. Služe za zaštitu objekta pomoću mjera koje se poduzimaju u njegovu okruženju, odnosno u okolnom slobodnom prostoru, najčešće do granica zemljišta (uključujući i granice). Sastoje se od mehaničkih / graditeljskih mjera, elektroničkih detektora i / ili organizacijskih / osobnih mjera. Svrha: pravno razgraničenje, odvraćanje, sprečavanje, usporavanje, rano upozoravanje, detekcija osoba i vozila, promatranje i identifikacija pokušaja sabotaže i špijunaže. Sastav: građevinski zahvati: ograde, jarci, zidovi, barijere, posebna vrata, nadziranje prilaza, rasvjeta. Elektrotehničke mjere: centralna kontrola, detektori, senzori, video / TV, sustav kontrole prilaza, obavještavanje viših nadležnih službi PO/TEMEX/TWG/FUNK. Organizacijske mjere: osoblje, promatranje, nadzor, osiguranje, specijalne jedinice, tehničko osoblje, psi čuvari, plan akcije na poziv u pomoć.

®

Unutarnje osiguranje zgrade u industrijskom i komunalnom području

191

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA
pDijelovi zgrade i oprema koje treba osigurati
2 £ o

Jl/IT

m *>E o
i ? ro re a S <2*5 I I

I

DIN 57100, 57 800, 57 804 - >

Qp

Simboli -» s. 24 3. Sustavi za osiguranje robe, nazvani i sustavi protiv krađe u prodavaonici, jesu elektronički sustavi i služe zaštiti od krađe i neovlaštenog ili zabranjenog odnošenja robe iz nadzirane prostorije ili područja tijekom normalnog dnevnog poslovanja.

ÜC 0 O
Kućna vrata, vanjska vrata Unutarnja ulazna vrata Sobna vrata") Klizna vrata - unutra « Garažna podizna vrata Prozori - s krilima Prozori - vrata, podizna vrata Ostakljena klizna vrata - vani Svjetlosne kupole Prozori u krovnoj plohi Zidovi od staklenih blokova Izlozi, velika fiksna ostakljenja Masivni zidovi i stropovi Laki zidovi i stropovi Tavanske stube - pokretne
- skulpture Pojedin. objekti 1 2) — reljefi - slike
1

C (O Olfí S o 2

-a.ü

o o o o O o o o o o o o

o'
o'

5

o
o

o

o71
o'
o" o o o o"

o"

o3' o' O 4. Sustav za kontrolu prilaza je elektronički sustav koji povezan s mehanikom dopušta odnosno oslobađa pristup npr. zgradi, prostoriji, zoni samo uz provjeru identiteta. To se poduzima nakon elektroničke provjere osobne identifi-

o

o

o5' o
51

kacijske O

isprave

ili

dozvole službe.

izdane od nadležne

Tehnički je moguće istodobno nadzirati pristup i uređaje za bilježenje vremena. 5. Daljinski sustavi za informiranje, prijenos / izmjena poda11

Podne površine - unutra") Oklopljena blagajna ) Ormari, kućišta aparata12) Kanali, ventilacijska okna, instalacije
Javljači provale ^ O Vrlo prikladni Još uporabivi Različiti javljači mogu se samo ograničeno upotrebljavati, npr. ne na armir., spregnutom ili strukturiranom staklu Prvenstveno kao uređaj za zaključavanje Ako je uklopmk na tim vratima Ako treba osigurati samo ulazna vrata, vidjeti i zatvaranje vrata s alarmiranjem Postavljeno kao klopka ispred Posebno oblikovani magnetni kontakt z a montažu u podu Ne upotrebljavati u tzv području dohvata rakom, ako je krilo nesetabilno odn. ima vibracija u blizini Postoje svjetlosne kupole s ugrađenim alarmnim uređajem Obratiti pažnju na ograničenja zbog težine stakla Za vrlo vrijednu i sadržajem bogatu opremu preporučuje se posebno pojedinačno osiguranje Preporučuju se kapacitivni vanjski detektori i/ili uključeno u nadzor prostorije
12

o 51

) > ") 5 ) 8) 7 > 3 > 9 ) 1 °) 11 ) 12 >
3

2

taka između dviju različitih službi putem javne telefonske mreže Njemačke savezne pošte. TEMEX/DATEX/BTX služe daljinskoj kontroli, mjerenju, upravljanju, dijagnostici, regulaciji, informatici, kontroli stanja informacija i podataka i povezivanju jednog objekta s drugim.

©

Kontaktni i površinski nadzor - prikladna instalacija javljača provale

Usporedbeni kriteriji

m .
Ultrazvučna zaštita praštanje Karakteristika nadzora prioritetno obuhvaćen smjer kretanja Ultrazvučni dopler Visokofrekventni dopler Infracrveni dopler

lili
Montaža na stopu 90 - 1 1 0 m 2 montaža na zidu oko 4 0 m 2 do 9 m Garantirano Ovisno o uređaju 30 - 50 m 2 do 14 m Ovisno o uređaju 150 - 200 m 2 do 25 m Ovisno o uređaju 60 80 m 2 prostorije do 12m hodnici do 60m Garantirano - male do velike prostorije - puni i djelomični nadzor nad prostorijom - sigurnosna zamka - ujedno i dojava požara Dopušteno Dopušteno Nije dopušteno Bez problema Nije garantirano Nije garantirano

6. Sustavi za nadzor, promatranje, upravljanje, provjeru: bilježenje zbivanja pomoću kamere i monitora ručno i / ili automatski unutar i izvan objekata, danju i noću tijekom 365 dana. 7. Sustav alarmiranja iz dizala koristi se za osobna i teretna dizala. Ti sustavi služe sigurnosti korisnika takvih uređaja i predviđeni su prije svega s namjenom da se mogu osloboditi osobe koje su se zatekle zatvorene u dizalu. Zatvorene osobe dobivaju izravnu govornu vezu s odgovarajućom, stalno prisutnom službom za oslobađanje / spašavanje.

Područje nadzora po jedinici orijentacijske vrijednosti dosega

Nadzor nad čitavom prostorijom (preko 8 0 % prostorije) Tipična mjesta postavljanja

- male do velike prostorije - hodnici - puni i djelomični nadzor nad prostorijom Uvjetno dopušteno Dopušteno Nije dopušteno Bez problema

- male do velike prostorije - djelomični nadzor nad prostorijom - sigurnosna zamka Uvjetno dopušteno Dopušteno Nije dopušteno S oprezom

- duge, velike prostorije - nadzor nad dijelom prostorije sigurnosna zamka za velike prostorije Dopušteno Dopušteno Dopušteno S oprezom

Dopuštena temperatura okoline

ispod 0 °C od 0° do 50 °C preko 50 °C

Može li u istoj prostoriji biti više javljača? Utjecaj susjednih prostorija ili zona uličnog prometa

Bez problema

Bez problema

Ne preporučuje se

Bez problema

Mogući uzroci pogrešnog alarma

- jaki šumovi u području frekvencije ultrazvuka - zračno grijanje u blizini javljača - jaka turbulencija zraka - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr. male životinje

- j a k i šumovi u području frekvencije ultrazvuka - zračno grijanje - turbulencija zraka - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr male životinje - smetajući utjecaji u blizini javljača (povišena osjetljivost)

- skretanje zraka uslijed refleksije na metalnim predmetima - zraka prodire kroz zidove i prozore - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr. male životinje - ventilatori - elektromagnetski utjecaji

- izvori topline s brzom promjenom temperature, npr. žarulje, el. grijalice, otvoreni plamen u podr. djel. - direktni, jaki i promijenjljivi svjetlosni utjecaji na javljač - objekti u pokretu, npr. male životinje

(2)

Nadzor prostorija - najvažniji usporedbeni kriteriji

192

STUBISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5
2,00

©

n S i - ,

Duljina čovječjeg koraka na horizontalnoj površini

©

Podloga u usponu skraćuje duljinu koraka, ugodan uspon 1:10 - 1 : 8

©

Povoljan normalni uspon 17/29, duljina koraka 2 visine + 1 gazište = oko 62,5 cm

Z a do 5 stuba m o ž e se r u k o h v a t i o g r a d a izostaviti

S t u b e n a g i b a i s p o d 1:4 b e z rukohvata

(4)

Stube slične Ijestvama, s ogradom

Normalne stube 17/29, podest poslije max. 18 stuba

©

Stube bez rukohvata

Odredbe o stubištima u građevinskoj su regulativi različite. DIN 18065 regulira zahtjeve o dimenzijama stubišta. Za stambene zgrade do dva stana korisna širina je najmanje 0,80 m, stube visina / gazište 17/28 cm. Stubišta koja po propisima nisu nužna: 0,50 m 21/21. Prema propisima, nužna stubišta najmanjih dimenzija 1,00 m te 17/28. U visokim stambenim zgradama širina treba biti 1,25 m. Širina stubišta u javnim zgradama izračunava se prema željenom vremenu pražnjenja -» s. 490. stadion. Dužina stubišnog kraka 3 stube do 18 stuba © , Duljina podesta = n-struka duljina koraka + 1 širina gazišta (npr. kod stuba 17/29 = 1x63+29 = 92 cm, ili 2x63+29 = 1,55 m). Vrata koja se otvaraju prema stubištu ne smiju smanjiti širinu prolaza. Blagi udobni nagib za stubišta na otvorenom, npr. u vrtovima i si., postiže se umetanjem podesta između svake tri stube. Stubištem u kazalištu ili na otvorenom ljudi se kreću sporo, pa ono može biti blago. Stubište na pomoćnom ulazu ili na izlazu za nuždu mora omogućiti brzo svladavanje visine.

©

Pravilno postavljeni stubišni krakovi jedan iznad drugog štede prostor

©

Položaj rogova i greda u smjeru stubišnog kraka štedi prostor i novac

©

Podrumska stubišta s otklopnim vratima treba izbjegavati; gornja kombinacija je prikladna i bezopasna Visina etaže Dvokrako stubište Jedno- i trokrako stubište, stubište u zgradi blagi (ugodan) blagi (ugodan) nagib nagib - broj stuba a 2250 2500 2625 2750 3000 b - visina - broj stube stuba c f - visina stube 9 173,0 166,6 175,0
-

_
14
-

_
178,5
-

13 15 15
-

16 18

171,8 166,6

17

176,4

MQ)

Kod zavojitih stubišta treba Hl) razmak između linije hoda i vanjske ograde biti 35 - 40 cm

Kod stubišnog kraka u pravcu razmak između linije hoda i ograde 55 cm

02) ^ ^

Stubište na kojem se dva čovjeka mogu mimoići

= širina za 3 osobe

^4)

Visina etaže i nagib stuba

Konsna širina prolaza između površine _ zida i unutarnjeg ruba rukohvata Stubišta u obiteljskim zgradama unutar stana, stube za tavan i podrum U stambenim zgradama s d o dvije p u n e e t a ž e

>1,0m ili između rukohvata U višekatnicama u bolnicama > 1,25 < 2,50 U s t a m b e n i m z g r a d a m a s više od I 2 p u n e e t a ž e i ostalim z g r a d a m a |

S t u b e m o r a j u imati čvrsti rukohvat. Kod širine stuba preko 4 m p o t r e b a n j e dodatni međurukohvat. Zavojito stubište: rukohvat na vanjskoj strani

Manje š i r i n e prolaza kod rijetko korištenih stuba

Veće Širine prolaza z a više od 1 5 0 o s o b a 20 30 Gazište ( c m ) •

Minimalne dimenzije stuba

Mjere korisne širine prolaza -> s. 194

(4)

©

Potrošnja energije odrasle osobe pri usponu stubama

193

2 0 / 2 3 Najstrmije stube u stambenoj zgradi / 19/25 18/27 Udobne stube u stambenoj zgradi

STU BISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5 , 4 1 7 4 Širok je raspon stvaralačke izražajnosti kad je riječ o stubištima i prilaznim putovima: od oblikovnih mogućnosti najrazličitijih stubišta u stambenim zgradama do raskošnih vanjskih stubišta kod kojih uspinjanje 1 silaženje postaje koračanje. Kretanje stubištem zahtijeva u prosjeku 7 puta veći utrošak energije nego normalni hod po ravnom. Pri usponu stubištem fiziološki je povoljan "rad penjanja" pri nagibu stubišta od 30° i izražen je odnosom penjanja visina stube H _ 17

l •

Blage rampe do 6° odn.1:10

stubišta (?) Slobodni profil stubišta

Nagibi za rampe, vanjska stubišta, stubišta u stambenim zgradama, stubišta u strojarnicama i ljestve

Vrsta z g r a d e

Vrsta stuba

Korisna širina stuba o CO All

Nagib a2)

Gazište a3'

/

• 251

Ž50

• 25~

Stambena zgrada s ne više od dva stana
1)

- stube propisane građ. regulativom

- s t u b e koje v o d e u prostoriju za boravak

17±3 = 21

281? = 21

. Korisna svijetla širina stubišta

iH

Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodat, stube), v. DIN 18064/11.79., odsjek 2.5 S t u b e koje p r e m a p r o p i s i m a nisu n e o p h o d n e ( d o d a t n e stube) u stanovima

=

50

= 21

= 21

RukohvatQ

=

50

Nije p r o p i s a n o

širina gazišta T 29 Odnos penjanja određen je duljinom koraka odraslog čovjeka (oko 63 - 64 cm). Za povoljan odnos penjanja uz najmanji utrošak energije vrijedi formula: 2 h + t = 63 (1 korak). Pri dimenzioniranju i oblikovanju stubišta vrlo je važan, uz navedene odnose, funkcionalna i oblikovna svrha stubišta. Važno je ne samo svladavanje visine nego i način njenog svladavanja. Kod stubišta na otvorenom, s masovnim prometom, preporučuju se niske stube 16x30 cm. Stubišta za urede ili stubišta za nuždu moraju omogućiti brzo svladavanje visine. Svako potrebno stubište mora biti smješteno u svom vlastitom prostoru koji mora sa svojim prilazima i izlazima u vanjski prostor biti tako smješten i oblikovan da se bez opasnosti može koristiti kao izlaz za nuždu. Širina izlaza š širini stube. Od svakog mjesta neke prostorije za boravak, kao i podrumske etaže, mora udaljenost do najmanje jednog stubišta ili izlaza biti š 35 m Ako je potrebno više stubišta, treba ih razmjestiti tako da putovi za spašavanje budu što kraći. U stubišnom prostoru moraju otvori prema podrumu, neizgrađenom tavanskom prostoru, radionicama, skladištima i sličnim prostorijama biti opremljeni vatrootpornim automatskim zatvarajućim vratima, vremena otpora protiv požara T30.

o co Ali o o o m All All

Ostale zgrade

S t u b e koje z a h t i j e v a j u propisi Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodatne stube), v. DIN 1 8 0 6 4 / 1 1 . 7 9 , odsijek 2.5

17!i §21

2811 = 21

1) 2)

Uključuje i m a n s a r d n e s t a n o v e u z g r a d a m a s više o d 2 s t a n a ali ne < 1 4 c m
3)

ali ne > 3 7 c m = utvrđivanje o d n o s a uspona a / a

• 6

Svijetla širina stubišta

:>: D 6

(2)

Stubišta u zgradama D!N 18 065 -» ( 3 ) — ( 4 )

©

u
•4,2 m2 • 4,3 m 2 4,7 m2

m
5,Om2

m
5,2 m2 4,9 m 2

l:B
na gornji krak može zakrivljenjem ->

Slike 16 uspona 17/29, 17,2/28,1; visina etaže 2,75 m; širina prolaza 1,0 m.

Stubišta bez podesta pokrivaju u svim formama praktički skoro istu tlocrtnu površinu, ali se put od izlaza s donjeg do pristupa — ( f j ) znatno skratiti. Zbog toga se takav oblik preporučuje za višekatne zgrade

I'M
5,0 m
J

- 5,4 m

2

6,2 m2

-5,6 mJ

K I I I

1 1 -) 1

Y

1 — 1 t-—1 1 — -1 1 1 1 1

UVu
Stubišta s podestima pokrivaju tlocrtnu površinu jednokrakih stubišta površina podesta - 1 površina stube. Stubišta s podestima su potrebna za visine etaža > 2,75m. Širina podesta > širina prolaza stuba
, 1,20 '.r

(17)

Trokraka

stubišta: skupo, nije svrhovito, zauzima prostor

1,20

žF/
J 2,70 Kosi nastup i izvučene stube štede prostor Zaobljenje stuba kod uskih stubišta štedi širinu podesta Minimalno potreban prostor za prijenos namještaja Za transport bolesničkih nosila

U zavojitom stubištu

194

STU BISTA
>301.

©

Bolje

> Ako je širina gazišta (b) manja od 2 6 0 m m treba stubu podvući = 30 m m

Profili stuba: da bi se izbjegle ružne mrlje od paste za cipele koja se tare s peta uz vertikalni rub 0 profil treba izvesti koso, čime se postiže i šire gazište. Ako je širina (b) manja od 260 mm, treba gazište podvući za ^ 30 mm. Čovjek na visini rukohvata treba najviše mjesta, u području stopala osjetno manje. Tu može širina stubišta biti smanjena u korist stubišnog oka. Tako smaknuti raspored tetive i rukohvata omogućuje statički povoljnije pričvršćenje ograde na tetivu. Povoljan raspored tetive i rukohvata uz približno od 12 cm, rukohvat pomaknut unutra (3). Rukohvat za djecu 0 (visina 75 cm). Kaskadne terase, crkvene i ostale galerije, balkoni itd. moraju biti ograđeni (iznad 1 m visinske razlike obvezno): za visinu pada < 12 m H = 0,90 m za visinu pada > 12 m H = 1,10 m Stube - ljestve imaju nagib od 45° - 55°. Traži li se zbog nekog razloga mogućnost uspinjanja slična stubištu, npr. ako je raspoloživa duljina premala za normalni stubišni krak, bira se stubišni krak sa smaknutim gazištima, tzv. kratki, tipa žlice ili "samba" krak @ + Broj gazišta takvog kratkog stubišnog kraka neka bude što manji, a visina stube < 20 cm. Pri tome se širina gazišta mjeri (naizmjence) po osima koračanja lijevom i desnom nogom a + b ->

Metalni profil

Profil od sintetike

Pleksi - staklo

12 (3)

djecu

Bez stubišnog okna

Rukohvat i detalji obraza

®

Rukohvat na podestu

Svijetla visina prostorije 220-280 220-300 220-300 240-300 Širina sanduka: B = 59; 69; 79 cm

Tavanske stube veličina (cm) 100x60(70) 120x60 (70) 130x60 (70 + 80) 140x60 (70 + 80)

Duljina sanduka L = 120; 130; 140 cm Visina sanduka: H = 25 cm
. .

H12 1,30Ravno

^ ^

Kratke, žličaste ili samba stube od drva; presjek u sredini

Stubište u prostoriji na najužem prostoru

©

Sklopive pod iz ne tavanske stube

195

STU BISTA
R A M P E Z A V O J I T A S T U B I Š T A

2,5 c m Lako savladivo Presjek

Pješacima, osobama u invalidskim kolicima i osobama s dječjim kolicima treba omogućiti nesmetano svladavanje visine. Rampe -> © stepenasta rampa (D rampa u stubištu -> © nagib ->©• Zavojito stubište, spiralno stubište Kad je promjer otvora veći od 210 cm, za jednoobiteljske i dvoobiteljske kuće moguće je "prema građevinskim propisima potrebno stubište DIN 18065" (najmanje 80 cm korisne širine), za ostale zgrade veći od 0 260 cm (najmanje 1,0 m korisne širine). Spiralno stubište ispod 80 cm korisne širine dopušta se samo kao "ne nužno stubište". Za podrumske, tavanske i druge sporedne prostorije izvode se stube za spiralna stubišta od profiliranog lima, rešetke, mramora, drva, umjetnog kamena. Limene stube obložene sintetikom ili tapisonom © - ©• Stubišta se mogu izvesti od čeličnih, aluminijskih ili drvenih montažnih elemenata. Upotreba kao stubište za poslugu, protupožarno ili međukatno stubište © . Stubišna ograda od čelika, drva ili pleksistakla Spiralna stubišta štede prostor, a treba ih konstruirati stabilno sa stupom u osi ->• © - © . Središnja os može biti i prazna, čime se postiže otvoreno spiralno stubište sa stubišnim okom

(?)

Rampa

(2)

Stepenasta rampa

(3)

Rampa u stubištu

Ako

prednji rub gazišta

tangira centralni stup dobije s e š i r e g a z i š t e

©

Gazišta zavojitog stubišta

^g^ © Spiralno stubište -> ®

Stube od drva, čelika, umjetnog i prirodnog kamena

Ograda

-4—

PVC

-(• O g r a d a

Č e l i č n i lim Čelični lim Izolacijski

©

materijal Stuba od masivnog drva
1,875

©

PVC na cementnom estrihu

(10)

Kvadratični otvor u stropu
3

(Tj)

Okrugli otvor u stropu li

Poligonalni otvor

Pod pojmom namjena se podrazumijeva spoj od - do

rotusmjerni promet. - nije moguć - moguć Teško Dobro prohodno Lako prohodno Moguć transport prohodno Moguć transport
malih komada namj rastavljenog namještaja

- lako moguć Udobno prohodno
Moguć transport namještaja Z a jaku frekvenciju

- sporedne prostorije - podrum, tavan - kućni bar, hobi prostorije - spavaće sobe, sauna - bazen, laboratorij - radionica, vrt - qaleriia, prir. skladište - prodavaonica, int. toaleta - mans. stan, boutique - uredske prostorije, skladište - radne prostorije, trgovina - sobe.za goste - stube za nuždu - "potrebne stube" u obit. zgradi 2050 0 stube (nominalne mjere) 2200 2100 1500 1850 1600 1700 1800 1250 1200 1300 2150 1550 1650 1750 0 0
CM

^ ^

Presjek zavojitog stubišta

širina prolaza u mm

« CO « 00 0 m CM 0 CD n CD Između centralnog stupa i rukohvata
CD m S CD CD ir>

co

m

00

0 N. n od 10 cm širine gazišta

in CM CD

0 m CD

0 m

in

0 0 co

m CM CO

O

0

ID CM CT>

Određivanje minimalnih veličina spiralnih stubišta svih tipova prema namjeni

Tlocrt uz

1

196

stube.00 2.> © . jer se samo tako postiže kontinuitet ograde .5 cm Spiralno stubište kvadratičnog oblika Ako su stubišni krakovi pod pravim kutom.> © . 1. Posebni oblici stubišta . Ograda optički djeluje niža nego Galerija Konzolno spiralno stubište Galerija Spiralno stubište s podestom = 60° Spiralno stubište s koso priključenim podestom V-' Spiralno stubište koje slobodno stoji u prostoriji.40 Stubište je prikladno kao prilaz nenastanjenim prostorijama umjesto Ijestava.> © Odstupanja dimenzija izvedenih stuba ne smiju biti veća od 5 mm u odnosu na dimenzije po projektu . jer je svaki centimetar korisne širine dragocjen. Usporedba stubišta u prostoru 2x2 m 90 2.2.00 2. U protivnome nastaju razlike u visini ograde u području skretanja. s korisnom širinom od 80 cm -KD-®. Spiralna stubišta daju najbolji dojam ako vode na galerije U otvorenom prostoru dolazi konstrukcija do punog izražaja. Bočno udoban prilaz stubištu © Početak ograde uz prednji rub 1. treba ih izbjegavati ako je moguće. Spiralna stubišta promjera > 190 cm dopuštena su kao jedino spojno stubište unutar istoga stana.oblika ® Osmerokutno stubište 5 mm 5 mm "TJ5 n I Nominalni položaj Pogled i: Podest Pristupna stuba J ^ a Tlocrt © Tolerancije za pristupnu stubu © Početak ograde između 1. stube. treba podest između njih biti pravokutnik a ne kvadrat.7 2 ° © Podeste oblikovati pravokutno da bi se postigao kontinuitet ograde Instalacijsko okno (7) Stubište s odvojenim uglovima 5 mm 5 mm -"H-H- © Stubište S . Prilaz podestu iste širine kao širina prolaza stubišta 6 0 ° . Korisna širina prolaza 80 cm/gazište 24 cm v£/ 80 1 i 80 2 0 Širina prolaza @Poluzavojito stubište.00 2.00 90 80 20 Okruglo spiralno stubište.00 2. gdje se uz zaokret od 180° mora projektirati prilaz uz minimalni utrošak prostora ® Štedno spiralno stubište sa smaknutim stubama © Vrste podesta za spiralna stubišta. Korisna širina prolaza 90 cm/gazište 26.00 STUBISTA DIN 18064-65 lako spiralno stubište djeluje bogato. i 2.20-1. s produženim podestom i Spiralne stube oslonjene na zid 197 .

potrebne su za uspon na krovove.0 Visina penjanja Visina z g r a d e " . 0 .0-20.© Promjer koša 0.20-3. silose..0 2. <10.4. spremnike.0 (9) Uzlazne ljestve podizne ^ Uzlazne ljestve smaknute Uzlazne ljestve s podestima za prelaženje Ljestve za nuždu 198 .6. m j e r e .7.5. 0 . L. m o r a s e m o ć i p o t p u n o otvoriti IZLAZ ZA NUŽDU DIN 18799.LJESTVE ZA BIJEG S v i potrebni prozori m i n 0 .8. 0 .0 2.l S4-I <10. Klizni prozor.0 5 .10 v .70 m.0 9. TO (§} Izlaz s prijelaznim elementom (T) Izlaz s produžetkom (§) Podest s ogradom n I n T T 1. 2 0 svij.10 I 1. m o r a j u s e moći p o t p u n o otvoriti. 9 0 x 1 . ' • <10.0 19.0-10. 14094 Mjesta za postavljanje Ijestava treba tako odabrati da ugroženi ljudi mogu biti viđeni s javnih prometnih površina.0 < 3. Jedan krak takvih Ijestava ne smije biti visine iznad 10 m -» (¡2) .@ + Ljestve za uspinjanje. Ljestve za nuždu uređaji su na građevini pomoću kojih ljudi u slučaju nužde mogu biti spašeni .> © . nazvane i vertikalnim fiksnim Ijestvama.9.0 Leđna zaštita LZ — — © Izlaz za nuždu s izlaznim podestom @ Bafcon za spasavanje / (5) Podizne ljestve Pričvršćenja u zidu pari 3 3 4 4 5 6 @ 8 13 LZ LZ LZ LZ 5 LZ Smaknuta izvedba — > ® + 10. 0 .0 <10. 0 . uređaje itd.0 7 .0 LZ Skokovi od po 1 m do * Podest 8 0 / 7 0 .0 8 . dimnjake.0 4 .20 m P o d e s t za ' " prelaženje 1 1 i 2. A k o je > 8 .0-11. Za građevine visoke iznad 5 m moraju vertikalne ljestve biti opremljene zaštitom za leđa.0 m Podest za prelaženje 1:131 1 • M . strojeve. 24532.0 6 . 0 m potrebne su o k r e t n e ljestve (2) Krovni prozor kao izlaz za nui du Dimenzije-» ( § ) Visina zgrade m od/do 3 . 0 .

ako je moguće.732 x visina etaže Pri nagibu 35° = 1. 8 stupanj korisnog učinka pokretnih stuba 7000-8000 8000-10000 Osoba Osoba Dimenzije i kapaciteti za pokretne stube s nagibom od 30° odn. Brzina kretanja u robnim kućama. S horizontalnim prilaznim i odlaznim površinama je ukupna duljna oko 9 m.© (10) Podaci o kapacitetu -> 199 . Širine 1. treba primijeniti nagib od 2 7 ° . Pokretne stube u prometnim građevinama. uredskim i upravnim zgradama. dovoljno prostora imaju i osobe s prtljagom.50 m. 5 . sigurnost). Stube od 35° su ekonomičnije jer zahtijevaju manju tlocrtnu površinu. U prometnim građevinama. U postajama podzemne željeznice i javnim prometnim građevinama prednost se daje brzini od 0.© • Ako je širina 100 cm.428 x visina etaže Primjer: visina etaže 4.00 m Duljina u tlocrtu-» (i) Pri nagibu 30° = 1.7 0 0 m 2 . Prema tome može istovremeno oko 20 osoba stajati jedna iza druge na pokretnim stubama.000 1.14 sec Pri širini dovoljnoj za 1 osobu 2 osobe jedna do druge biti će biti će prevezeno prevezeno 4. sajamskim halama i zračnim lukama najčešće ne prelazi 0. 3rzina Vrijeme vožnje jedne osobe ~ 18 sec .65 m/s. U svijetu uobičajena norma za širinu pokretnih stuba iznosi 60 cm (1 osoba).000 osoba/sat © 8. 2 0 T í 23 Otvor Širina stuba POKRETNE STUBE tTf Kontakt z a I zaustavljanje u nuždi Razina l Kontakt z a zaustavljanje u nuždi T LT (2) Širina pokretnih stuba © Pokretne stube u uzdužnom presjeku / tlocrt temelja Širina stuba A 600 605r620 1170-1220 1280 5000-6000 Osoba 800 805-820 1320-1420 1480 1000 1005-1020 1570-1620 1680 Kapacitet prijenosa Q = 3600 x x f(osoba/h) B C <apacitetprijenosa/h t pri c e m u je G p = broj osoba po stubi (1. ali bi bilo najpovoljnije da se postavi na 5 0 0 .2 8 ° . iz psiholoških i sigurnosnih razloga prednost se daje nagibu od 30° Kapacitet je za oba nagiba približno jednak. Kad su veće visine uspinjanja. 80 cm (1 .794. 2) v ( m / s ) = brzina kretanja f= dubina stuba f = 0 .5. 35° (27° 18°) (?) Jednokrake paralelne S= (5) Jednokrake sa spojenim krajevima^ ( 6 ) © Dvokrake koje se križaiu ® ® Ji (!) Pokretne stube širine 60 cm. Pokretne stube -» © . osobna dizala 8%.732 x 7. Pri silaženju je oko 75% prometa pokretnim stubama. u prosjeku se postavlja jedno pokretno stubište na 1 500 m 2 prodajnog prostora.> © . Prosječna raspodjela prometa u usponu u velikim robnim kućama: nepokretno stubište 2%.1.65 m/sec Za postavljanje i pogon vrijede "Smjernice za pokretne stube i pokretne staze" što ih je izdao Glavni savez profesionalnih strukovnih udruženja.0 . Nagibje preuzet iz odnosa 16/30 koji označuje udobno kretanje stubištem.5 m/sec 0.5 m/s.000 0. konstrukcija. u robnim kućama imaju kut uspona 30° ili 35°. Dimenzije i kapacitet -» © . Pokretne stube npr.ZA TRGOVAČKE I POSLOVNE ZGRADE Otvor u stropu 6 . Kut nagiba 27° 18° i 30°.2 osobe) ili 100 cm (2 osobe) .© pogodne su za neprekidni prijenos mnoštva ljudi (u građevnoregulativnom smislu smatra se da ne postoje). Prema "Smjernicama za pokretna stubišta" (Bostrab) zahtijeva se visok standard (funkcija. Prema sadašnjim podacima.000 5.50 m i nagib 30° (nagib 35° u inozemstvu ponegdje nije dopušten) Duljina u tlocrtu: 1. Na prilazima i izlazima treba predvidjeti retencijski prostor dubine = 2. pokretne stube 90%.

dužina L kapacitet prijenosa V (?) Postavljanje pokretnih staza © 2 osobe 1 m širine (¡2) Dimenzije i kapaciteti horizontalnih pokretnih staza -> © Presjek pokretne staze s gumenim trakom s paletastim trakom Tlocrt© fjf / q \ ' vi/ Shematski presjek dvosmjerne pokretne staze -> @ N a t e z n a strana Pogonska strana Pokretne ili kotrljajuće staze sredstvo su za horizontalni ili blago nagnuti prijevoz osoba.12000 osoba / sat.1145+ 3150 © Sx 4. nagib 12° prosječna duljina = 4.5 . K = Faktor popunjenosti. 200 . Kratkom se stazom smatra ona do 30 m. Najveći nagib 12° = 21 %. Budući da je moguć bočni prilaz / izlaz. Prednost je pokretne staze što se uz minimalnu opasnost od nezgode mogu ponijeti dječja i invalidska kolica.6713 11° 5.75 m/s.Vrijednosti za kotangens nagiba pokretne trake: Formula = ctg x B x visina prijevoza nagib u 0 ctgB 10° 5. Moguć je kapacitet od 6000 . brzini kretanja i faktoru popunjenosti.7046 + 2990 g i (ij) Pokretna staza s prijelaznim lukom odozgo -> s paletnom trakom 800 +1000 1370 +1570 Horizontalna pokretna traka s prenos. Normalna je brzina za horizontalnu stazu 0.6713 + 15480 6400 H x 5. trakom dvosmjerna (gumena traka) pokretna staza 750 + 950 1370 +1570 2 x 800 + 2 x 1000 3700 + 4200 ® 1 osoba s kolicima za kupovinu 60 c n širine (80 cm) cm korisna širina S vanjska širina B izvedba duljina jedne sekcije razmak oslonaca izvedeno u ravnini nagiba = 4° 12 .25 m 2 /osobi.52 m. Dvostruka pokretna staza pruža prednost jer je moguće horizontalno skretanje-» ® . predvidjeti o d v o d v o d e © Tip A B C Poprečni presjek -> 60 600 1220 1300 © 80 100 1000 1620 1700 i Tlocrt temelja u. svrhovito je predvidjeti niz kraćih pokretnih staza.EN 115 Nagib 10° 11° 12° d Sx 5. kolica za kupovinu. uzdužni presjek i tlocrt temelja Satni kapacitet prijenosa pokretne staze proračunava se prema formuli K B V 3600 Q= U.1446 + 14100 5900 H x 5.7046 Primjerice visina prijevoza 5 m. Taj faktor varira ovisno o opterećenju između 0. u nagibu do 4° do 0.6713+ 3340 Sx 5.® .5 i 0.1 6 m -10 m prema statističkom proračunu 225 m = = 300 m 40m/min 11 000 osoba/h — © Postavljanje nasuprot t — ¿ ¿ ¿ L — moguća koriš.6 m/s.0. 800 1420 1500 © Pokretna staza. za razliku od -> © .Zo rT^č osoba/sat © Dimenzije-» © - © Pri tome znači: B = širina staze u m.9. DN . Kapacitet ovisi 0 korisnoj širini.7046 x 5 m = zaokruženo 23.1446 12° 4.7 Brojka 0.POKRETNE STAZE Presjek Event.prosječna vrijednost 0. bicikli i glomazni komadi prtljage. Njihova mala građevinska visina od 180 mm omogućuje da se postave i u postojeće zgrade.25 ispod razlomačke crte predstavlja površinu od 0. Pri projektiranju treba vrlo pažljivo ocijeniti prometno opterećenje kako bi uređaj imao optimalni kapacitet.7046 + 12950 5450 H x 4. V = brzina kretanja u m/s. a duge se staze mogu graditi do 250 m. POKRETNE STAZE ZA ROBNE KUĆE I TRGOVAČKE OBJEKTE (ZAJEDNIČKE SMJERNICE ZA POKRETNE STUBE I STAZE) Smjernice Bostrab.

da oni koji ulaze ili izlaze ne smetaju jedni drugima. dubina jame p Min. za upotrebu osobama s dječjim i invalidskim kolicima.00 1800 1500 630 1. Prostor za skupljanje ispred pojedinačnog dizala: . služe i za prijevoz bolesničkog nosila. mora biti jednaka dubini najdublje kabine.najmanja korisna širina između vrata dizala i nasuprotnog zida.0 m/s 6 u e n .DIZALA Osobna dizala za stambene zgrade DIN 15306 Vertikalni promet u novosagrađenim višekatnim zgradama uglavnom se obavlja dizalima. U većim višekatnim zgradama bit će svrhovito grupirati potrebna dizala u jedno prometno čvorište.5 nVs 1} 3x1000 kg Svijetla visina k Kabina Svijetla širina prilaza kabini c 2 Svijetla visina prilaza kabini f 2 Dopušteni broj osoba mm mm mm mm mm mm mm 1100 950 2200 800 800 2000 2000 5 1100 1400 2200 800 800 2000 2000 8 1100 2100 2200 800 800 200 1 0 100 200 300 400 600 700 800 13 Broj s t a n a r a u svim e t a ž a m a Potrebni kapaciteti za normalne stambene zgrade ® ) Građevinske mjere.63 1.00 1. nosila. Arhitekt će za projektiranje dizala najčešće konzultirati inženjera odgovarajuće struke.> ® b - Prilaz u o v o m području (3) Strojarnica (?) Strojarnica skupine dizala Prostor za skupljanje ljudi ispred ulaza u dizalo mora se oblikovati i dimenzionirati tako .0 mb 6 1 »630 • IKlOOOkg 1. širina c Min. lijesovi.da se i najveći tereti za koje je dotično dizalo predviđeno (npr.50 0.00 1. pri čemu ometanje ostalog prometa mora ostati u granicama neizbježnog. Nosivost Brzina kretanja Min. dubina d kg = ml mm mm mm mm 400 0. Mjesta za skupljanje ispred više dizala u nizu: .60 0. mjerena u smjeru dubine dizala. . visina h mm 2000 2200 2000 2200 2600 2000 2200 2600 Svijetla širina s Svijetla dubina b 2 I «400 kg 1. čak i ako imaju ručnu prtljagu.0 nrt 3 U 630 kg l.63 1. uz to treba projektom predvidjeti mogućnost da se pri velikom prometnom opterećenju i teretna dizala mogu uključiti u promet osoba. mjerena u smjeru dubine kabine dizala. namještaj) mogu unositi ili iznositi bez opasnost od ozljeda ljudi ili oštećenja zgrade odnosno dizala. mora biti jednaka dubini kabine.50 1800 2600 o c •C S Min.63 1000 1. 1« 1000 kg l. dimenzije kabine i vrata 201 . širina r mm 2400 2400 2700 2700 3000 2700 2700 3000 V ( 5 ) Okno i strojarnica 20 t^ Okno hidrauličnog dizala 55 g- Min.najmanja korisna površina mora biti jednaka umnošku dubine kabine i širine okna dizala. dubina s s mm 3200 3200 3700 3700 3700 4208 4200 4200 Min. površina mm mm m2 8 800 2000 10 10 800 2000 12 14 12 800 2000 14 15 ra o 'c Min.60 2. 1X1000 kg 1. visina gornjeg završetka a 1400 1500 1700 1400 1500 1700 2800 1400 1500 1700 2800 3700 3800 4 0 0 0 3700 3800 4 0 0 0 5000 3700 3800 4 0 0 0 5000 Vrata | Svijetla širina c 2 Svijetla visina s2 Min. Teretna dizala treba vidljivo odvojiti od osobnih. dječja ili invalidska kolica.tiA t 1 z 1000 kg l.60 1800 2100 2. namještaja i invalida u kolicima .orrVt 10 2x630 * 1x1000 kg 1.CrrVi 5 i i 4 0 0 .najmanja korisna širina između zida s vratima dizala i nasuprotnog zida. lijesova. Za osobna dizala u stambenim zgradama određene su sljedeće nosivosti: 400 kg (malo dizalo) 630 kg (srednje dizalo) 1000 kg (veliko dizalo) 20 Simetrično otvaranje Tlocrt okna dizala U © Vrata za prijevoz osoba s ručnom prtljagom. .6 nVs 12 2x1000kg 2.SnV> 2.

površina strojarnice Min širina strojarnice Min dubina strojarnice Min. 3800 4000 5000 4200 5200 4400 5400 800 2000 15 2500 3700 2200 1350 1400 2200 800 2000 10 18 2800 4900 2800 1100 2100 20 3200 4900 2400 1500 1400 2300 1100 2100 13 1100 2100 25 3200 5500 2800 1950 1750 2300 1100 2100 21 2800 GRP t Dubina kabine Visina kabine Širina vrata kabine Visina vrata kabine Dopušteni broi osoba r t^ (5) Okno za pojedinačno dizalo © Pregled dizala-* ® (§) . Služe vertikalnom prijevozu osoblja i bolesnika. f.5 2500 0.0 11. . n/ 100 x kapacitet (osoba) kapacitet % = broj osoba u zgradi Nosivost Nominalna brzina Min širina okna Min.40 godina). dubina okna Min.5 i f o t v o r za montažu Min.DIZALA Osobna dizala namijenjena pretežno za urede.5 1800 1 7 0 0 1900 2 8 0 0 1 6 0 0 1 7 0 0 190C 2 8 0 0 1800 1900 210C 3 0 0 0 Min.6 2400 2300 1700 2800 1400 | 2. 7 > 1. Izmjene pogrešno ili suviše štedljivo projektiranih uređaja vrlo su skupe ili čak nemoguće.0 11. Treba ih dakle projektirati tako da i nakon 10 godina zadovolje narasle potrebe. dubina j a m e okna kg m/s c d p 800 0.63 | 1. Prometna analiza: oblici i definicije Presjek okna dizala R TI— 11 11 | |200 Vrijeme kretanja: izračunana vrijednost daje vrijeme koje je dizalu potrebno za predviđenu vrstu prometa.63 | 1.631 1. Prosječno vrijeme čekanja (s) = vrijeme kretanja (s) broj dizala u grupi Kapacitet: unutar 5-minutnog razmaka maksimalno se mogući kapacitet (broj osoba) izračunava prema: 300 (s) x kapacitet kabine (osoba) vrijeme kretanja (s) x broj dizala u grupi L l U _ 7 ^ U r (3) Strojarnica © Zajednička strojarnica za skupinu dizala Kapacitet u postocima: .63 | 1.6 2700 3300 | 2.x .6 | 2. visina gornjeg završetka okna Širina vrata okna Visina vrata okna Min površina strojarnice Min.6 | 2 . visina strojarnice Širina kabine Dubina kabine Visina kabine Širina vrata kabine 0 100 200 300 400 500 600 700 800 Visina vrata kabine Dopušteni broi osoba q c. 7 4400 5400 4400 5400 4800 5600 1300 2100 26 3200 5500 1300(1400) > 27 3500 5800 2800 29 6 1400 2400 1500 I 2700 1800 2300 1300 1300 (1400) 5 > 2100 21 | 26 | 33 I Broj s t a n a r a u s v i m p u n i m e t a ž a m a © 202 Potrebni kapaciteti za komforne stambene zgrade sa i bez uredskih etaža (9) Građevinske mjere dizala za bolničke krevete . širina strojarnice Min dubina strojarnice Min. dubina j a m e okna kg m/s c d p 1600 0. visina gornjeg završetka okna Širina vrata okna Visina vrata okna Min..5 1600 0. hotele itd. banke. 5 2400 3000 2000 0.631 1.0 | 1.631 1. Nosivost Nominalna brzina Min širina okna Min dubina okna Min. m2 r s h a b k e. » f. Pri projektiranju treba prometne okolnosti točno istražiti Kad postoji mogućnost grupirana dizala treba smjestiti u glavnom stubištu. dizala za bolesničke krevete DIN 15 309 Zgrada i njena namjena određuju osnovni tip dizala koja će se ugraditi.6 | 2 .6 26Q0 2600 1900 2800 | 2. Dizala su strojarski uređaji s dugogodišnjom trajnošću (oko 25 . visina strojarnice Širina kabine q c.0 11.0 | 1. m7 r s h a b k e? i.0 11. 5 1900 2300 1 4 0 0 1 5 0 0 1700 2 8 0 0 1400 1000 ( 1 2 5 0 ) 0. Prosječno vrijeme čekanja je vrijeme između poziva i dolaska kabine.

45 700 700 1020 880 700 600 2730 700 600 800 980 800 800 800 1120 1180 2590 800 800 1000 1200 - 100 0. u sekundama. + t2) = . Visina strojarnice = 1. 6 3 1. Bz = vrijeme utovara i istovara u sekundama. Z Građevinske odredbe: prostorija s pogonskim uređajem mora biti dovoljno osvijetljena..00 » 2000 3070 2200 2000 2200 2900 3200 1400 1900 4200 4400 1900 TERETNA DIZALA Teretna dizala su postrojenja određena za a) transport robe. Na svakom stajalištu mora izvana postojati kontaktno dugme za pozivanje i odašiljanje poruka. v = brzina kretanja.teretna dizala bez usporavanja kretanja ± 2 0 . -i ! I I I I« I Li 11 ^Strojarnica d o g r a đ e n a lijevp (O^ Teretno dizalo s dvostranim prilazom ) 1000 <— 1600 Teretno dizala s jednostranim prilazom.63-1..8 m visina. za dvokrilna vrata 10 s.45 500 500 450 820 680 500 920 780 2145 600 1930 700 600 800 700 600 800 600 600 800 550 650 1020 880 850 1120 980 1120 1180 2745 800 2730 700 700 800 800 800 1000 1200 800 1000 1200 350 1120 1180 2590 800 2730 450 800 Visina gornjeg završetka okna m i n . Formula za proračun vremena jednog radnog ciklusa glasi: h Z = 2 . b) prijevoz osoba koje rade na postrojenju. te strojarnica Nosivost kg Brzina kretanja Dimenzije kabine BK TK* HK Dimenzije vrata BT" HT Dimenzije okna BS TS H S G 0.63 2500 3200 . spise. R a z m a k utovarnih mjesta min. 0 .25-0. Dizala za hranu u bolnicama: unutarnje stijenke okna moraju biti glatke i jednostavne za pranje.brzina: 0.. Ne prevoze osobe.63 1.8 m 2 .dizala za osobe i teret s usporavanjem kretanja ± 10-30 mm .40 0. 1100 1570 2200 mm 1100 2200 mm 1800 1700 m/s m/s m/s m/s 1200 1300 3700 3800 1900 1300 1870 2200 1300 2200 2000 2000 1300 1300 3800 3900 1900 1500 2470 2200 1500 2200 2200 2600 1300 1600 3900 4200 1900 1500 2870 2200 1500 2200 2300 3000 1300 1600 4000 4200 2100 1800 2870 2200 1800 2200 2600 3000 1300 1800 4100 4400 1900 Građevinske mjere za teretno dizalo s pogonskim pločama- p © Presjek-» © - 203 .4-0.vožnji/min.0 m/s.3 Dizalo za male terete s parapetom i vertikalno kliznim vratima Podaci o dizalu 1 prilaz i dvostrani prilaz Prilaz oko ugla i dvostrani prilaz oko ugla Korisni teret Brzina Širina kabine = širina vrata Dubina kabine Visina kabine = visina vrata Širina vrata z a utovar oko ugla Širina okna Dubina okna Širina vrata strojarnice Visina vrata strojarnice R a z m a k utovarnih mjesta min. Visina parapeta S a m o najdonja postaja Q [kg] v [m/s] KB = TB KT KH = T H TB SB ST 720 580 500 1. h = visina dizanja.4 u.4 u.0 HO 630 m/s mm 2000 0.4 0 mm .+ Bz + H (t. Točnost zaustavljanja: . hranu itd.0 H S K 0. mora biti zaključana i mora biti tako dimenzionirana da su isključene nezgode pri održavanju. prenose male terete.DIZALA Tehnička TRA400 Dizala za male terete pravila za dizala Dizala za male terete: nosivost = 300 g površina poda kabine = 0. t. H = broj stajališta. 0. = vrijeme za ubrzanje i usporenje kretanja. Konstrukcija okna najčešće od čeličnih profila oslonjena u dnu okna ili obješena o strop. S K H © Građevinske mjere dizala za male terete 60 . za vertikalna klizna vrata dizala za male terete oko 3 s.) 2. za jednokrilna vrata 6 s..) B 820 680 500 400 400 500 500 600 600 800 920 780 1990 600 1930 100 0. Svestrana obloga od nezapaljivog materijala -> © ©. Proračun kapaciteta teretnih dizala @. t2 = vrijeme zatvaranja i otvaranja vrata. Kapacitet F proizlazi iz vremena za jedan radni ciklus prema formuli: F = 60 vrijeme ciklusa u s © Dizalo za male terete s vertikalno kliznim vratima u razini poda © Dizalo za male terete s okretnim vratima u razini poda © 300 0. s 2 = konstantni faktor za jedan ciklus odlaska i povratka.

.80 16. Vrata mogu biti: dvokrilna okretna.50 0. L J -> Dimenzije Nosivost kg Brzina kretanja m/s iL UAJ 1 iI L>i_! II I t? ( 7 ) Tandem jednostruki Nosivost ¡i ' " ' i i Potporanj jednostrani © 630 0.0 3000 0. .24 Visina dizanja max m 6. Najčešće se postavlja središnji teleskopski stup -> © Treba samo izbušiti rupu za hidrauliku. što omogućuje da se teret unosi u kabinu dizala sasvim vodoravno.(?). HSK UJi rfif u ® Tandem dvostruki 1 T 2300 2300 H S U min 1 3 0 0 HKK 34UU Potporanj dvostruki 2:1 »Dimenzije Dimenzije 204 . B T H Dimenzije kabine mm B H Dimenzije okna mm. B T H Dimenzije kabine mm B H Dimenzije okna mm.0 Visina dizanja max. m Dimenzije kabine mm.78 13.39 0.31 0. veće udaljenosti prema zahtjevu) SB ST = = Širina = Dubina Vjsjna _ Q € 5 0 0 0 kg KB + 5 0 0 Q € 1 0 0 0 0 kg KB + 5 5 0 K T + 150 pri jednostranom prilazu K T + 100 pri dvostranom prilazu 2000 2600 2200 2200 2800 2700 (3) Vertikalni presjek okna © kg Tehnički podaci -> (JJ Nosivost 630 0. Postoji više varijanata hidraulike ->• © . (mogući su i drugi položaji strojarnice do udaljenosti od 5 m od okna. B 1500 1 5 0 0 1 8 0 0 2 0 0 0 2200 2700 2700 3500 2200 2200 2200 2200 1 5 0 0 1 5 0 0 18U0 2 0 0 0 2200 2200 2200 2200 2300 2800 1300 JbSU 2600 2900 ¡>¡¡00 3 6 0 0 1300 1300 3B5U 3 6 5 0 1100 2200 1650 lbUU J2UU 1300 2200 1900 2UUU S/UU 1500 2200 2150 2300 3200 Dimenzije okna mm.47 6.15 0. s jednostranim ili središnjim otvaranjem.0 0.0 7. B T H Dimenzije kabine mm B H fi % Visina dizanja max.0 1300 1700 2200 1300 2200 1900 1800 1400 3200 1600 0.50 14.23 0.64 16. Tolerancija pristajanja mora se bez obzira na teret svesti na ± 3 mm Svijetla visina vrata dizala veća je za 50 .HIDRAULIČNA DIZALA 1 1 .'1 K K w i * 7 k N Kuka sa strane aradnie ' I I 1 •f I-' ~ ^KB .0.42 0. Korisni teret Širina okna Dubina okna Dimenzije strojarnice cea.24 0.0 B T H B H B T H S G min.30 0. H S K min.0 1500 2200 2200 -> Dimenzije @ kg Brzina kretanja m/s 1600 2 0 0 0 2500 0.30 Brzina kretanja.28 7. m/s Nosivost Brzina kretanja.18 0.(3) a posredna klipna dizala u standardnoj izvedbi prevoze najviše 7 t na visinu do 34 m. na ručni ili automatski pogon.51 18.39 r f f ^ Ä . B 2200 2200 2600 T 2300 2800 2800 H S G min 1300 1 3 0 0 1300 H S K min. Strojarnica se može smjestiti neovisno o oknu dizala. 100 mm od ostalih vrata.46 0.30 0.38 3200 0. zglobna klizna. Brzina je hidrauličnih dizala 0. dubine dna okna SGT.i "H SB 1000/ H I- TB SB ft © Korisni t e r e t [kgl t? ( 2 ) Tlocrt okna sa strojarnicom 10000 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 H V i s i n a d i z a n j a ¡m] © Dijagram za određivanje visine gornjeg završetka okna SKH. B i H S U min.0 7.24 0.0 Dimenzije kabine mm.28 0.20 0.0 7.18 0.39 0. 3 4 5 0 3 4 5 0 3 4 5 0 2800 3600 1300 3450 0.8 m/s. ¥ 1100 1500 2200 1100 2200 1500 1500 1 8 0 0 2 0 0 0 2200 2700 2700 3500 2200 2200 2200 2200 1500 1500 1800 2200 2200 2200 2000 2200 Dimenzije kabine mm TfHTf 1 1 ! 111 11 111 ' J U Dimenzije okna mm. Izvedba strojarnice u krovištu nije potrebna. dubine jame za cilindar ZST.i 7. m Dimenzije kabine mm.21 0.61 13. .30 0. promjer jame za cilindar D Hidraulična dizala ispunjavaju zahtjev da se veliki tereti ekonomično prevoze na male visine.62 18.0 0 19 0. 1000 0.0 1500 2200 2200 1500 2200 ' f v r v t Y p v r r v 1650 1600 1200 3200 2150 2300 1600 3200 !'' ! 1111»111 kg 1600 2 0 0 0 2 5 0 0 0.0 1300 1900 2200 1600 0.32 0.0 1100 1500 2200 1000 0. Racionalno je primjenjivati ih do 12 m visine.2 . m Dimenzije kabine mm.25 0. m/s Visina dizanja max.23 0. Neposredna klipna dizala standardne proizvodnje prevoze korisni teret do 201 na visinu do najviše 17 m -> 0 .

okrugla. polukružna U .kutni oblik kabine Ograda u području prometa 1. visoko polirano. Panoramska dizala u donjem području brzine omogućuju mirnu ugodnu vožnju bez trzaja. Kao materijal dolazi u obzir staklo s čelikom . Visina dizanja ^ 35 m. mjed i bronca. 0. To vrijedi za vanjska dizala na fasadama raskošno oblikovanih poslovnih zgrada. Osoba u dizalu uživa promatrajući ulični prostor koji može obuhvatiti pogledom ili u robnoj kući gledajući na izložbene i prodajne etaže. unutarnja dizala u robnim kućama ili u predvorju velikih hotela.4. 5 . Oblici kabine: uglata. Panoramska dizala vrlo su privlačna.oblik .© Schindlerov sustav.0 m/s izmjenična struja. 0.25 -1. 8 -kutni oblik kabine 6.© . Različiti sustavi pogona i nominalne brzine kretanja ovise o visini zgrade i očekivanoj udobnosti.70 KD Polukružni oblik U ® Kružni oblik Ograda o o T í (5) Okrugla kabina t " © Oblik slova U V (9) Skupina panoramskih ostakljenih dizala (?) Presjek hidrauličnog dizala-> © fi* Presjek dizala s užetom (10) Dizalo unutar zgrade -> ® © Panoramsko dizalo -> @ 205 .0 m/s hidraulika.1500 kg. Nominalne brzine i pogon: 0.> © .DIZALA PANORAMSKA OSTAKLJENA DIZALA Primjeri oblika kabine -» 0 . Moguće je grupirati dizala -» ® . Nosivost 400 .brušeno. najviše 10 stajališta.20 osoba.63.1. Za panoramska dizala najvažnije je da kabina omogućuje dobar vizualni dojam.

50 0. Za pješačke i biciklističke staze slobodna visina iznosi 2.25 -H-i- ® ® T v n v TV/OV Prometni profil za promet motornih vozila sastoji se od prostora što ga zauzima predviđeno vozilo .50 m. dodatke za protusmjerni promet i dijelova prostora iznad rubnih traOV/OV kova.20 m . Za ceste sa VZul ^ 70 km/sat je SsKFZ ^ 1.60 profila. Köln.C j ) Prometni profil za biciklistički promet širok je po 1.25 s SKFZi 8 ¿»SR ! BiciklističkaiBočni razdjelni Kolnik KFZ I | KFZ = (19) Dimenzije slobodnog/prometnog profila za motorna vozila 206 .75 m za svakog pješaka u poprečnom presjeku i visok 2.POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (50 km/h) Informacije: Forschungsgesellschaft für Strassen . Visina mu iznosi 4. Ta širina ovisi o dopuštenoj maksimalnoj brzini VZul.komercijalno vozilo O V .70 m kako bi se omogućila OV/B obnova kolnika.25 m (1.osobno vozilo | s OKFZ bočnog sigurnosnog pojasa (SsKFZ) mjeri se od ruba prometnog profila u stranu.00 m).25 4.75 m .autobus B .125 J 0. Prometni profil za pješački promet širok je po 0.» s .gornji sigurnosni prostor F = pješaci = granica slobodnog profila — = = granica prometnog profila biciklisti motorna vozila KV/OV T V .50 POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (< 40 km/h) ® OV/B bo ool 2.25 m. rigola i stabiliziranih bankina.20 m 14.25 m.und Verkehrswesen. Širina sigurnosnog pojasa za biciklistički promet iznosi 0. zatim od bočnih i gornjega zaštitnog -3. Za VZul Š 50 km/sat je SsKFZ = 0. Visina slobodnog profila za motorni promet iznosi 4.bicikl visok 2.teretno vozilo KV . 437 i dalje.v ® . Konrad Adenauer-str 13 —> Q P KV/KV (6) KV/OV 3.50 m. Širina Ss =bočni sigurnosni prostor So .00 m za svaki vozni trak i KV/KV slobodni prostor prometni profil Osnovne mjere slobodnih i prometnih profila pri određenim slučajevima mimoilaženja s nesmanjenom i smanjenom brzinom A .75 0. bolje je 4.

25 -7f2.00f^2.75 d4pr .00 -ŽL 2 .0 d4mpr 2. 0 0 ^ 1 .2 5 ^ 2 .^ 2 .25 - ?1*4 L > r >.SOf1 50 17. 2 5 ^ 3 . 2 5 -?<. kod "a 6 ms" znači: .501. o o j ..\ . T i p s k i p o p r e č n i profili c e s t a u z k o j e s e g r a d e o b j e k t i 207 . Dijelovi poprečnog profila s obje strane kolnika utječu na funkcionalno i vizualno oblikovanje prostora.00 75 2 . usklađenim rasporedom pojedinih dijelova poprečnog profila.f 3. izgradnji i uporabi cesta postigla jedinstvenost. 5 0 ^ ' 2 .3.75 Treba nastojati da je izgled prostora trase prepoznatljiv.. To se postiže jasnim diferenciranim dimenzijama.0 0 . 0 0 >'-2.75 ^ 25 2.00 1. 7 5 1.00 . 0 0 f . 208. 1. 0 0 f .25 • 75 B 3.0025 ( R Q 12) b 2 © 3.00 9.00f7.3 . Köln.7 1 .001 75 > . za ulice s izgradnjom -» 0 Tako npr.50 12.3. 2 5 c4mpr 0 3 .00jsj'2. 2 5 2. 0 o | .Informacije: Forscungsgesellschaft für Strassen .25 ^3.00 7. 0 0 } v 2 .. raznolikim hortikulturnim elementima: oblikovanje uličnoga prostora mora pomoći snalaženju u ulici i u samom gradu. . ^ 3.00 10."r" biciklistička staza unutar profila.3 . 2 5 ^ 3 .und Verkehrswesen..25 5.501.. 0 0 . prostore gdje se doprema roba za privređivanje. 0 0 •}(• 3. 0 0 3 . 0 0 j s f 2 .00 ] f . Tipski profili za ceste bez izgradnje su 0. .50 75 3.50 -3.0 . površine za mirujući promet. pogone i trgovine.00> 75 f2p .75 m.00f75 3.OOf 1. Područja primjene tipskih profila -» s.00 ^ 2.^ 2 .00 - 5. 2 5 -J."s" utvrđena bankina."p" proširenja ili trak za parkiranje na rubu kolnika. Pri oblikovanju treba s obzirom na namjenu i djelovanje uskladiti sljedeće elemente: pješačke i biciklističke staze koje prate kolnik. .25 • 3.5025 3 .00.. .00 2."6" broj voznih trakova za oba smjera vožnje ® s."m" izgrađen razdjelni trak.75 251.75 1. zaklonjene i zaštitne površine..3 .00 ( R Q 10) d 2 izgradnje T i p s k i p o p r e č n i profili ( R Q ) c e s t a u z k o j e n e m a Parkiranje ( P ) 18. odmjerenim odnosom širine i visine prostora ulice. 208.75 .3 .00f 75 3.75 c2pr .5) I 2. ..00^^2.."a-f grupa profila s osnovnom širinom voznog traka 3.00f^2.00 75 c2pr : 2.2. površine za zadržavanje i sjedenje. ^ 3 .3.50f2. 2 5 3.25-7f2. 2 5 75 3. 7 5 4 2 .75 3. 0 0 <-Jf2.75 .50 (RQ9)e2 <RQ7.3 .00 -K 4 ^ 1.75 c4pr -7f2. 0 0 J ^ .2.00 Sj'2.> [ . propisani su tipski poprečni profili od kojih ne treba bez razloga odstupati.3 .50 25 3.2 . Konrad Adenauer-str 13—» Q P Da bi se u projektu.2.Oo[.

Mot. Mot. voz. voz. voz. voz. Mot. voz. Mot. voz. Mot. Opći Opći Opći Opći Opći Opći Mot. Mot. Mot. voz. Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći - CESTE Dopuštena brzina v Čvorišta Projektna brzina V8 [km/h] 7 8 120 100 120 100 120 100 100 100 100 100 100 100 90 90 90 90 90 (80) zui [km/h] 6 Više razina Više razina Više razina Jedna (više) razina Jedna (više) razina Više razina Više razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Više razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina 1 3 v= 90 km/h V = 110 km/h V = 90 km/h V = 100 km/h V = 70 km/h V = 90 km/h v = 70 km/h V = 80 km/h v = 70 km/h V = 90 km/h V = 70 km/h V = 90 km/h v = 70 km/h V = 80 km/h V = 70 km/h V = 80 km/h v = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 50 km/h V = 70 km/h V V V V = = = = 50 km/h 70 km/h 50 km/h 60 km/h - A I £ 2200 a 1800 s 1700 s 900 s 1300 £ 900 = 4100 a 3400 = 2600 = 2200 S 2300 S 2100 - a 100(120) a - 100 - a 100(80) A II S 1700 S 1400 s 1600 a a a a 100 100 100 100 90 80 90 90 90 90 a 900 S 1700 S 900 100 100 100 100 (100) 80 80 80 80 a a a a 1300 900 1000 700 a 100 a 80(100) a 2600 a 2100 (90) 80 80 70 80 70 80 70 80 70 60 80 70 60 80 70 60 80 70 60 70 60 A III A IV a 1800 a 1700 a 900 a 1600 a 900 a 1300 a 700 a 800 a 700 a 1400 a 1000 a 900 a 700 a 300 to to a 2300 a 80 a a a a a a a 100 100 100 100 100 100 100 V = 40 km/h V = 60 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h o o o o HA HA a 80 a 80 a 70 a a a 70 70 70 os 80 70 80 70 70 70 70 70 (60) (60) 60 60 60 60 60 60 (70) (60) (70) (60) (70) (60) (70) (60) (60) (60) 50 50 50 50 50 50 50 50 50 (40) (40) (40) (40) (40) (50) (50) (50) 50 50 B II a 2600 a 2100 a 2500 a 2100 a 2500 a 2100 Bili a 1800 a 1400 a 1000 a 900 a 700 a 1400 S 1000 a 2200 & a 60 a 60 a a a a a a a a a a 60 50 50 50 50 50 50 50 50 50 BIV a a 900 700 2100 a a 2000 a 1900 c m a 1800 a 1700 S 1500 CIV a a a 1000 1000 600 (60) (60) Područja primjene i tipski presjeci -» s. voz. voz.tehničko dimenzioniranje nije potrebno V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 50 km/h V = 70 km/h V = 50 km/h V = 60 km/h V = 50 km/h V = 60 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h Pri malom prometu teretnih vozila. Mot. Mot. voz. ograničen promet linijskih autobusa Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima Pri jakom prometu teretnih vozila Pri jakom prometu teretnih vozila (2 b4ms c4m d4 c4m d4 d2 e2 d2 e2 c4mpr Pri malom prometu teretnih vozila Poseban slučaj c4mpr pri prisilnim uvjetima Poseban slučaj d4mpr pri prisilnim uvjetima d4mpr c4pr d4pr c2pr Pri malom prometu teretnih vozila Pri jakom prometu teretnih vozila d2pr c2pr d2pr Ograničen promet linijskih utobusa (2p Vrsta prometa 5 Mot. Mot. ograničen promet linijskih autobusa Pri malom prometu teretnih vozila.Područje primjene Kategorija ceste Prometno opterećenje (vozila/sat) 2 S 3800 a 2800 S 2400 S 1800 V = 90 km/h V = 110 km/h Posebni kriteriji primjene Tip ceste Tipski poprečni profil 4 a6ms a4ms Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima b4ms b2s Pri malom prometu teretnih vozila b2 b6ms b4ms Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima c4m b2s Pri malom prometu teretnih vozila Pri poljoprivrednom prometu > 10 vozila/sat b2 b2s b2 Pri malom prometu teretnih vozila d2 c4m Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima Pri poljoprivrednom prometu > 20 vozila/sat Pri jakom prometu teretnih vozila Pri malom prometu teretnih vozila d4 b2s b2 d2 e2 Pri jakom prometu teretnih vozila d2 e2 Prometno . voz. voz. voz. Opći Opći Opći Mot. Mot. voz. voz. Mot. 207 208 .

@ i četverokrako čvorište (dvije ceste se sijeku) 0 ® . petljama zahtijeva relativno velike > površir •2= Prometna cesta y r © Trokraka čvorišta / raskrižja .. Razlikuje se: trokrako čvorište (jedna cesta se priključuje na drugu-> 0 . Promjer kružnog toka ovisi o odgovarajućoj dužini retencije vozila koja je potrebna prometnom opterećenju. Razmaknuto raskrižje osigurava više prostora. samo za spori promet 209 .CESTE fit DD Raskrižja u obliku kružnog toka ® u Njemačkoj se rijetko grade. (S) Uklkjučivanje u sabirnu ulicu ® S dodatnim trakom za lijeve skretače M Interzonalna ili sabirna ulica Normalno križanje (kod 1 I yulica nižeg reda) J lnterzonalna~Ñ¡ \ j sabirna ulica V Vi Os ceste Smjer kretanja Pješački prijelazi JednosmjernaN . bolju preglednost i prikladan završetak ulice.i R li R min P r e m a tipu cesete © Raskrižja u jednoj razini (6) kao ® (j) _>kao0 ® kao © Povezivanje petljama zahtijeva relativno velike površine Povezivanje .više razina (H) kao ® • kao ® Interzonalna ulica"S ^3) Suženje kolnika Kružni tok s pješačkim stazama © Smaknuto cestovno križanje.. mjereno od vanjskog ruba kolnika. u stambenim četvrtima {©. niža je jačina buke i potrošnja energije. Pogodno za spori promet kao npr. 213. Sabirna i prometna ulica = t a ' Za ceste saveznog značenja zabranjena je izgradnja na udaljenosti do 20 m. Daljnja prednost: ne treba svjetlosna signalizacija. Ograničenja izgradnje postoje do 40 m od ruba kolnika s. 0 r r u i 0 Trokraka čvorišta u jednoj razini © -•kao čvorišta na trasi dvotračnih ulica najčešće su u jednoj razini (sa svjetlosnom signalizacijom ili bez nje). autoceste. U drugim zemljama (Engleska) daje im se prednost jer smanjuju opasnost od teških nesreća.

50 m n a j m a n j a širina z a k r e t a n j e i 0 . „„ Ï ' 1 2 0 ¡¡ // i//KF (5) Biciklistička staza koja prati ulicu 1 . II KS I P 1 w 1 e1 Il I E G W FH P KM KS KR F R Kfz P/G = = = = = = = = = = = = (2)' (4 na < 250 m f (8 na < 30 m) 2.50Í'12 + 6.5% . 5 0 m ( n a j m a n j e ^ . kanalizac.t r e b a projektirati razn o v r s n o i z a n i m l j i v o .Poprečni profili1' (vrijednosti u zagradi su minimalne mjere u postojećim izgrađenim područjima) .5% (odvodnja) 3 > duljina stambenih prilaza bez prometa vozila za 1 do 2 etaže 80 m 3 etaže 60 m 4 i više etaže 50 m 4 > kod razdjelne kanalizacije 4.2551 m—jfô. 2.0 m a k o s u j e d n o t r a č n e .20|l.60 |1.50 m 6 > dvosmjerni promet samo u iznimnim slučajevima polumjer zaobljenja u područjima čvorišta u iznimnim slučajevima Kratice: F R R1 s = = = = pješaci biciklisti polumjer zavoja uzdužni nagib Hk = polumjer konveksnog vert. r e k r e a c i j s k i h g r a đ e v i n a itd. pješaci biciklisti motorna vozila parkirni odn.50) (1. 7 5 m z a š t i t n o g p o j a s a p r e m a k o l n i k u .755» (S0.25 ^ ^ Vrijednosti projektnih elemenata S max [%] 2> Svjetla visina min [m] CESTE -> tu P o v r š i n e za p j e š a č k i i biciklistički p r o m e t P j e š a č k e p o v r š i n e .e .00 1 1 1 j I I 1 El G1W1 P 1 FHI ¡ .500 Biciklistička ulica 0.50)' ji_£0.50 (8) Osnovne širine opskrbnih i odvodnih instalacija i njihov razmještaj u uličnom prostoru F 2.50 struja plin voda topiovod telefonski kabel kanal mješov.755' J ^ s o l (Ž0.éO'l' (2)' (4 na < 250 m f (8 na < 30 m f 2. 0 m ( i z n i m n o 1 .20. ark a d a m a i i z n i m n o z a š t i t n i m n a t k r i v a n j e m .50) (4 na < 250 m f (8 na < 30 m f 30 10 2.90l I I 1 F © Zajednička pješačka i biciklistička staza 0. Č e s t o j e s v r h o v i t o d a s u i šire. D o d a t n o s e p r e d v i đ a širina 0 .755' ( S 0.255' 6 (12)8 2. kanalizacije kanal oborin. Ž0. zeleni pojas © ©-® > I 1 Izgradnja s kolnim = 0. t r e b a n a s t o j a t i d a s u š i r o k e najmanje 3 m ® -(7). 9 0 1. 7 0 0 .50) > 1 41 6 (12)8 Samostalno vođena pješačka staza Kolnik -6-8m-¿3. kanalizac. 0 m ) .50 Samostalno vođena biciklistička staza 6 (12)8 (1.50f (2.50 (1.00) l bicikliste š i r o k e s u 2 . 7 0 0 .75s' ( ž 0. 5 0 m Š0. t r g o v a č k i h c e n t a r a . KM I P ÍWI'GIEÍ Ü i l R F Š0.00 do 4.75 0.7551 (S0.50 (2.50) 3. zavoja Parkirna mjesta Gredica s biljem Površina za posebne namjene s kamenim pločama Površine za pješački i biciklistički promet Primjeri oblikovanja uličnog prostora s bočnom izgradnjom 210 .50 m 5 ) ostali dodaci na širinu kontinuirani drvoredi zahtijevaju zeleni pojas širine min. zavoja H w = polumjer konkavnog vert. 2 0 6 Kao odgovarajuća vrsta ceste 2. 6 0 ) = 1. 6 0 m ) a k o s u d v o t r a č n e .50) (7^ Stambeni prilaz bez prometa vozila Napomene ') manja odstupanja od mjera za širine mogu se pojaviti zbog dimenzija ploča 2 > Smm = 0. P j e š a č k e s t a z e po m o g u ć n o s t i n e s m i j u biti u ž e o d 2 m ( o d t o g a 1.b u d u ć i d a s l u ž e i z a d j e č j e igre .75 5 1 (Š0.00} ¿?0.5% 1 — r I \! \ 0.75 -Is^^ MdvP S0. O d a t m o s f e r s k i h u t j e c a j a t r e b a ih zaštititi d r v e ć e m . U blizini š k o l a .» s. © Pješačka staza koja prati ulicu Biciklističke s t a z e d u ž u l i c e m o r a j u biti š i r o k e n a j m a n j e 1. Z a j e d n i č k e s t a z e z a p j e š a k e i R 6) F ). kanal fekal.50) KR >1 .755' © (§0. a 2 .60) S0.60 0.p. 2.50 zaštitni p o j a s p r e m a k o l n i k u ) .50 0 .25 5 1 ( 1 .2. 7 0 0 .

80 1 1. Zbog toga su naročito pogodni oslonci za okvir © . površine 1 na 200 m? ukup. Postoje i specijalni bicikli za invalide i prijevoz tereta.00 ' ' 1.3 po mjestu za sjedenje 0.5 po učeničkom mjestu 0.2 po istovrem. 60 © Osnovne mjere za bicikle (?) Bicikl s košarom / dječjim sjedalom 1.00 1 . Duljina ležećih bicikala do 2.60 1.© .90-2.50 .80 I i ' 2. Oslonac za okvir koristi se s obje strane. 1.75 1. tandem do 2.20 1. Treba predvidjeti prečku za dječje bicikle. Pri dvostrukom redanju bicikala moguća je ušteda prostora preklapanjem prednjih kotača. pod kutom Stanovi Posjetitelji privatnih stanova Studentski domovi Opće obrazovne škole Osnovne škole Zgrade s predavaonicama Knjižnice Fakultetske menze Radna mjesta Prodavaonice robe svakodnevne potrošnje Trgovački centri Trgovine za periodičke potrebe Uredi. prljanja i oštećenja prilikom zaključavanja.5 po mjestu u garderobi 1 na 20 mjesta za posjetitelje 1 na 7 mjesta za posjetitelje 1 na 7 mjesta za sjedenje 1 na 2 mjesta za sjedenje 1.80 m -> © .60 1. Parkirni prostor treba biti u blizini odredišta.50 1 . šport.50 1 — — — l .50-1.60 m.70-1. Treba postojati mogućnost da se zaključa samo jednim lokotom na sponi koja obuhvaća oslonac te okvir i prednji kotač bicikla.90-2.20 .prema potrebi.50 1 U slučaju da se u istoj zgradi javlja više korisnika treba odgovarajuće veličine zbrojiti © Raspored smaknut po visini.00 1.60 m. ' 75 (3) 45 75 ' 35 40 35 40 35 Suženo postavljanje bicikala I . S © Osnovne mjere za paralelno ostavljanje bicikala (S) Raspored na istoj visini.3 po radnom mjestu 1 na 25 m 2 prodajnog prostora 1 na 80 m 2 prodajnog prostora 1 na 35 m 2 prodajnog prostora 0. I 1.75-80. tako da se može lako pronaći.80 5. zatvorena plivališta Prostori za značajne skupove Ostali prostori za skupove Mjesni ugostiteljski objekti Vrtne pivnice 1 na 30 m 2 ukupne st.80 : I—= 1—1 1. 1. da mu se jednostavno prilazi i da je osiguran nadzor. Dodatne parkirne površine za prikolice i specijalne bicikle . 0.7 po mjestu za sjedenje 1 na 40 m 2 neto površ. Suprotno tome.50 1. ostavljanja i izvlačenja bicikla. smicanje po visini problematično je zbog mogućnosti oštećenja Najpovoljniji broj mjesta proizlazi iz orijentacijskih podataka i građevinskih propisa -> Držač bicikla mora pružiti siguran oslonac i kad je bicikl natovaren. postoji opasnost od ozljeda. kupalištima i pri trgovačkim centrima.75-80. površine 1 po krevetu 0.60 1. stranci 0. st.50 . 1.00 I— 1. stavljanja prtljage.80 1.20 1. Parkirna površina za bicikle može se osigurati i prenamjenom parkirališta za motorna vozila. dvorane.90 Treba nastojati da prostor gdje se ostavljaju bicikli bude dovoljno pristupačan i velik-» (3) Ako je preuzak. na kolodvorima. prisut. široke 1.© . Dječji bicikli su manji.00 r 1.90-2. pod kutom (li) Orijentacijske veličine za određivanje potebnog broja biciklističkih parkirnih mjesta (ftfo | Oslonac (ftfo (gjg) ' 2 . Prikolice za bicikle (s rudom) duge su oko 1.00 1 1.20 m ® Širina prilaznog puta 1.00 m.BICIKLISTIČKI PROMET Osnovne mjere bicikla -> ® . Nadzor nad parkiranim biciklima potreban je tamo gdje se održavaju velike priredbe. Za zadržavanje tijekom više sati treba predvidjeti natkrivanje i rasvjetu. I I Prostrano ostavljanje bicikala f ^ gfo 1.7 po učeničkom mjestu 0. paralelno © R a s p o r e d smaknut po visini. liječničke ordinacije Sportski tereni.35 m. čitaon. Treba predvidjeti poprečne staze.90-2.75 3.60 Biciklistički parkirni prostor s osloncima ^d) Preklapanje bicikala Preklapanje prednjeg kotača sa središnjim prolazom 211 . Oslonci za bicikle bez mogućnosti zaključavanja dolaze u obzir samo u unutarnjim prostorima koji su dostupni malom broju ovlaštenih. Pri tome treba uzeti u obzir košare i sjedalice za djecu. 1. pa razmak treba biti 1. Ukupna organizacija treba biti što jasnija i jednostavnija za orijentaciju.60 1.

5% Zaštitni trak. crven Kolnik .2. Betonska kocka. Za etažne stalke širina je najmanje 2.80 m za 15 m te 2.50 1. obloga prirodnim ili umjetnim kamenom.50 30 _ 2.00 m.biciklistička staza . Tlocrtna površina 4x4 m.50 2.90 2.50 m.50 m. Na svakih 15 m dolazi jedan poprečni prolaz.00 m.10 Lučni krov.20 m za duljinu do 25 m. Pretjecanje i mimoilaženje smanjenom brzinom traži širinu 1.> @ 1.okvir od cijevi (9) Natkriveni stalci za bicikle (11) Biciklistička staza sa zelenim pojasom na strani prema kolniku Dobro rješenje. —{Jj Trakasti temelj (6) Nadstrešnica. dvostruki stalak (8) ' Trakasti temelj Nadstrešnica . a preporučuje se 2.70 — 1.60 . Osnovne mjere prometnog profila za biciklista mogu se sastaviti od osnovne širine 0.00-2. sa 15 do 42 bicikla. tamno sivo Kosi položaj © S držačem okvira © Biciklistička staza. Većoj duljini stalka odgovara veća širina prilaza: širina 1.40 m.60 m.25 .50 m za duljinu do 10 m.60 m i visine biciklista -> (5) te potrebnih manevarskih prostora koji odgovaraju različitim okolnostima. Skladište bicikla može imati 1 . potrebna je širina 2.00 . visina iznad terena 5 m .2. Ako se očekuju biciklisti s prikolicom.00 - S 1.pješačka staza 2. crvene Asfalt.10 1. crvena • Betonske ploče.3 etaže. « S f c ^ . . Prilazne staze između stalaka za bicikle treba projektirati dovoljno široko.10 60 •t—H 60 35 35 (2) Jedan kraj drugog smaknuto 3. a bolje da je 1.50 Pješačka staza Biciklistička staza '50 i . 1. Skladište bicikala 212 .2.BICIKLISTIČKI PROMET -> Q P Pri običnoj vožnji u jednom smjeru biciklistička staza treba biti široka 1.50 Dvostruko postavljanje i 1 0. lučni krov (7) 2.50 m. najmanje 1.

5 0 3.75 1.00 37.putokaz -» (12).5% 0 1. Građevine uz autocestu mogu negativno utjecati na odvijanje prometa (smanjena preglednost.00 .50 .1.50.50 2.00 3.50 I 4.50 1.50.00 3.75 0.50 | 3. pa su zakonom propisane zone zabrane i zone ograničenja izgradnje.5Q Autoceste su namijenjene brzom prometu motornih vozila.50 3. 5 0 0 ^ 5 0 3. Zona zabrane je pojas do 40 m od vanjskoga kolničkog ruba. . RQ 26) a 4 ms 2. (9) Vjetrenjača Zabrana građenja / ograničenje građenja Priključci na autoceste (četverokraki) 5.00 (4. Kolnik sadrži dva vozna traka ili više i.75 | 3.00 0. Neposredno uzduž autoceste ne dopušta se izgradnja objekata.(9)) i opremljena priključnim čvorištima -> (2) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29.75) m | 1. RQ 26) b 4 ms Autocestovno čvorište (trokrako) Autoceste su najsigurnije ceste.50 . Oba kolnika za protusmjerni promet odvojena su razdjelnim pojasom. Euskirchen —> CP 11. (1.1.50 i 3.50 26.50 0. odvlačenje pažnje).00 m) © Poludjetelina ^j) Paralelne rampe J Signalizacijski portal iznad kolnika 213 .75 | 3. 2.00 4.5% 2.50 0.75 3.00 29. 2 .75 3. Pri projektiranju i građenju najveća je briga kako zaštititi okoliš. a kod autocestovnih čvorišta 2000 m.50 (3) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29.00 a 0. su 1. a zona ograničenja izgradnje pojas 40 -100 m od ruba ->® (?) Truba © Trokut © Račva A u t o c e s t o v n o čvorište (četverokrako) Zona zabrane građenja 40 > m Zona ograničenja građenja ( 7 ) Djetelina ( 8 ) M a l t e š k i križ . 2 .50.50 1.50) a 6 ms 2.75 3. a uz to i najvišega kapaciteta. jedan zaustavni trak-»(T) - (DAutoceste se međusobno povezuju čvorištima izvan razine (trokraka čvorišta četverokraka (7) .75 é 3.75 0.50 3. 5 0 0 .50 2.00 m) (1.50 2.50 3.50 0.75 0. Lokacija signalizacijskog okvira kod priključaka treba biti 1000 m ispred točke na koju se odnosi. osim iznimno.50 (T) Tipski poprečni profil za 6-tračne autoceste (RQ 37. Prometna signalizacija .AUTOCESTE Informacije: Rheinisches StraBenbauamt.50 1.5%.

15 S a svjetlosnim signalima z a prijelaz preko kolosijeka 214 .65 0.55 J G r a n i č n a linija vozila 50 m 1 1 Stupovi s a s t r a n e L i.40.05 3.05 b) N a p o s t a j a m a i uličnim zaštitnim otocima Minimalni r a z m a c i a k o su kolosjeci u kolniku j a v n e ceste R a d n i prostor trole G r a n i č n a kontura vozila G r a n i č n a linija r a z m a k a z a fiksne ili p o k r e t n e objekte (i u odnosu na graničnu liniju r a z m a k a drugih tračničkih vozila) O g r a n i č e n j e z a niše i sigurnosne prostor|Q) ¿A j t ± 0 .20 m. pri metarskom 120 mm. t «sj.60 0. a ne sudjeluje u uličnom prometu.50.50. može se nalaziti u cestovnom kolniku.65 Tip C 7. iznimno 0 . Sustavne razlike: tramvaj prometuje isključivo prema vizualnim informacijama i sudjeluje u uličnom prometu (podliježe StVO).05 3. kod priključaka i okretnica najmanje 25 m.65 0.00 m.50 m.5" -TD. BOStrab. Poprečni nagib: najviše 1:10.20 m proizašla je iz lokalnih okolnosti i treba se kod novogradnje izbjegavati). 0 ° Donji rub napojnog v o d a u GRADSKA ŽELJEZNICA tU + 4.65 0.50 Polumjeri zavoja: po mogućnosti iznad 180 m.0brn 0.40.5 JH m Stupovi s a s t r a n e (iš) N o r m i r a n e širine z a z a s e b n i trup ž e l j e z n i č k o g kolosijeka u sabirnim u l i c a m a Tip A 0.65 IFII 0.3 3. BOStrab dopušta da peron bude širok najmanje 1.5 2. ih ' ' r ' AN. gradska željeznica koristi izgrađene podzemne i / ili nadzemne kolosijeke s vlastitim sigurnosnim uređajima.65 0.10 m zbog potrebnog proširenja u zavojima srednjih polumjera. Visina vagona najviše 3.50 S i|B/2 B/2« Stupovi u s r e d i n i L - M •>< Tip C !£L 10.) - ® a) N a otvorenoj pruzi ±0. Dimenzije vozila: duljine vozila od 15 m do 40 m. Ako se predviđaju čekaonice. a unutar uličnoga profila 5 m.50 I ili n Bez stupova 0.70 m '•'i Stupovi s a s t r a n e j o t j = 400'J ( 5 ) ->(3) Postaje obostrano © 0.50 r r 2. i Stupovi u sredini 3. 2 0 i z n a d perona P r e k o 5 0 . 8 0 s p u š t e n e trole N a j v e ć a visina vozila 2 .uuu»»ujuy/lrB- 2.60 odnosno 2. ali min. Postaje: širina perona treba biti najmanje 3. 0 0 ^ Donji rub napojnog voda u prometnom prostoru j a v n e ceste Gornji rub 2 .95 m.05 3.50 u. B e z stupova 0. 2 0 iznad p e r o n a R a z m a k d o fiksnih o b j e k a t a (stubišta itd. bolje 3.00m 0.50 0.50 Tip B 2.65 0.15 m).3 2. iznimno do 40%o.00 (SO) 0. duljina vlaka najviše 75 m. Sigurnosni pojas: širina 0. .50 m. 3 0 IT1 Kolnik j a v n e c e s t e (3. 2 . 2 0 iznad perona Pravna podloga: Zakon o prijevozu osoba.15 ® -» ( 3 ) Postaje s jedne strane U iznimnim iznim slučajevima 3 0 m G r a n i č n e linije s l o b o d n i h p r o f i l a k o l nika i tramvaja f l l M I I.50 SI 0.65 C.05 a) N a otvorenoj pruzi ±0.20 prometnom " I -T5iOQ prostoru j a v n e ceste N a j v e ć a visina U v o z i l a ( b e z trole) P r e k o 5 0 .15 0. podzemna željeznica prometuje samo na posebnim kolosijecima s križanjima izvan razine.05 2.50 m ako se nalazi unutar uličnog profila.5 m.U ÜL TT" 12.40 m.20m Najniži položaj napojnog voda u prolazu ispod objekata S t u p o v i U srëdinî " ' *"L 2.TRAMVAJ R a d n i prostor trole G r a n i č n a kontura vozila G r a n i č n a linija r a z m a k a z a fiksne ili pokretne o b j e k t e • (i u o d n o s u n a graničnu liniju r a z m a k a drugih tračni čkih vozila) O g r a n i č e n j e z a niše i sigurnosne prostore (SO) ±0.15 0. širina dvostranih perona treba biti najmanje 5.50 Tip B 2. Osovinski razmak kolosijeka: najmanje 2.435 m.30.85 m od granične crte vozila na strani gdje su vrata.30. Uzdužni nagib: najviše 25%o.151 RJ ® J l P _ B = 4.30 2.00 0 20 h"' + 5 .65 6.40.30 2.d_B = 4. duljina perona = duljina vlaka + 5 m za netočno kočenje. Razmak između rubnjaka i vagona: uobičajeno 0.15 0. Širina slobodnog profila = širina vagona + dodatak zbog prolaza kroz zavoj + dodatak zbog nadvišenja i ljuljanja (najmanje 2x0.50 * — M/ ¡B/2 B / 2 1 1 H i ^ r J ¡ C . Širina vagona: 2. ' © Pješački prijelaz preko kolosijeka b e z regulacije svjetlosnim signalom m rri\ I I Ud 1 1 F • • 1 ¡ I ^ 1• • •• •• .30 2.65 0. nadvišenost pri normalnom kolosijeku najviše 165 mm.50 0. Minimalna slobodna visina 4. Širina kolosijeka:: normalni kolosijek 1.30 2.65 0. na trasama koje nisu bezuvjetno u vezi s ulicama (željeznički kolosijeci u ulici ili posebno). metarski kolosijek 1.40. Po mogućnosti treba ispred kružnog luka predvidjeti prelaznicu koja se poklapa s rampom nadvišenja (tada je najveći nagib 1:6 • V).30 do 2.65 0. Donji rub n a p o j n o g v o d a u pro-1 G r a n i č n a linija m e t n o m prostoru j a v n e c e s t e \ razmaka Kontura slobodnog profila kolnika + 4.00(s0) © Mjere u m b) N a p o s t a j a m a i uličnim zaštitnim otocima M i n i m a l n i r a z m a c i a k o s u kolosijeci n a p o s e b n o m trupu unutar p r o m e t n o g prostora javne ceste Tip A 0.30 0.500.65 0.50 Tip C ^ 0. 2 .65 m (djelomično još prisutna mjera od 2. ali bi to u interesu putnika trebalo izbjegavati (u uskim prostorima širina od 2 m trebala bi biti donja granica jednostranih perona). ali min.3 2.

smatrati dijelom urbanizacije.4 vozna traka. autoceste) sa = 4 vozna traka. uzevši u obzir sve čimbenike koji su u međusobnoj vezi.» s. Presjek (3) 4 .tračne ulice 3 reda ci — _L«*d— (5) Parkirati na jednoj strani Parkiranje obostrano Mogućnosti parkiranja u "parkirnim džepovima" između zgrada 215 . 216 © . Razlikuje se: i.H. s prostornog gledišta. kolosijeci i si. Zollneru Prometne površine (ulice. tj. stambena ulica sa = 2 vozna traka. Velike parkirne površine predlažu se uz stambene ulice © + © a mogući su i parkirni "džepovi" između stambenih zgrada -» © .) treba projektirati na osnovi kibernetičkih spoznaja. Ulice II.© . parkirne površine pokraj ili unutar profila ulice -» @ + @. Šinska vozila za javni lokalni promet moraju biti isključena iz profila ulice. djelomično parkirne površine uz rub -» © te konačno IV. Za ulice IV. III. povezujući promet (gradske željeznice.PROMETNI PROSTORI prema R. prometne ulice sa 2 . odnosno vođena na vlastitom kolosijek -» © . glavne prometnice s kolosijekom ili bez njega -> © . trgovima i slobodnim površinama mogućnost je raznolikosti oblikovanja vrlo velika -» C D Ulicu treba. II. reda trebale bi biti bez prilaza i izgradnje uz rub. Seredzunu . reda s prilazima.

vatrogasci. Dobro rješenje omogućuju vlastiti kolosijeci od'Mi vojeni ogradom ili živicom od cestovnih kolnika . Zaštita od buke ->s. U usjeku s nasadima na zemljanim pokbširria ' Pješački tunel a 9 9 e B (9) Sa zemljanim nasipima sa strane postiže se dobra zaštita od buke @ U I 216 . sa spojnim ulicama prema stambenim četvrtima. ili nasipima sa zelenilom . djelomično ili dubokom © ili u podzemlju (0). Zaštitni pojas mora biti dovoljno dug da se zaštite zgrade položene okomito prema prometnici.© . Pošumljeni pojas širine ~100 m smanjuje buku za ~10 dB. Mnogo zelenila sa zimzelenim drvećem (crnogoricom) pridonosi mirnom stanovanju -»<§). .". posebno kad se urbanističkim planiranjem nove izgradnje brze gradske prometnice (100 .© + © + © sa spojnim ulicama prema stambenim četvrtima. .» © + © .'. " Jlfr. . neupitna je točnost voznoga reda.PROMETNI PROSTORI m (T) m o I B I E H IZ] o o o II ILctv. G l a v n i zvučni valovi n e smiju n e p o s r e d n o dosegnuti do zgrada. Promet nije ometan uličnom svjetlosnom signalizacijom.K. što znači da se buka doživljava kao da je smanjena na polovicu. 218. - ' ^ ^ . (2) Gradska željeznica ŠMŽM&M (3) Izdignuta na objektu (4) U plitkom usjeku (6) U usjeku s potpornim zidovima Ind. Bolje rješenje su kolosijeci u usjeku. ali je bolje bočno napajanje. gdje buka manje smeta ©. promet prilikom selidbe) do stambenih zgrada ->s. ispod njega parkiranje ^0) Ulica na ravničarskom terenu Pokusima je d o k a z a n o da je s akustičnot e h n i č k o g stajališta n a j p o v o l j n i j e r j e š e n j e cesta u usjeku s n a s a d i m a na pokosima. ali je povećana buka za okolno stanovništvo.» © .120 km/sat) dovoljno udaIjuju od stambenih zgrada. £x Gradska željeznica s napojnim vodom odozgo Gradske željeznice mogu biti s gornjim napojnim vodom.» © ili potpuno u usjeku . Cesta na vijaduktu prihvatljivo je rješenje u radnim i industrijskim četvrtima. Izdignuti kolosijeci . Valjane mjere zaštite od buke općenito su moguće samo kad je riječ 0 novogradnji.'. J t f - j - - ^ e B L f e j j . . te široke pješačke površine po kojima je moguć interventni promet (hitna pomoć. 215 © . Buka s ulice u ravničarskom terenu može se ublažiti nenastanjenim građevinama (garaže) hortikulturnim zahvatima © desno. Tu se nalaze i nizovi garaža i parkirne površine.» © • Još bolje djeluju ceste u usjeku s ozelenjenim nasipima .1.» (§) omogućuju slobodno odvijanje prometa ispod građevine. + obrtnički pogoni (7) Na objektu. najbolje u usjeku.V.

Kompleks mjera Željeni učinak 05 > TO a) cd 2 "c CD o c ro to ra •o o > o CL QJ cd >w «u 'č£ CD E i š co -Q SMIRIVANJE PROMETA O D & S E A . mjere LU = S CL 1 Slijepe ulice Ulice s petljama . © Y 3 Promj. odn.> @ . B4 + B6) + C1 + C2 Zadržati razdvajanje kolnih i pješačkih područja. 5 Preuređenje mirujućeg prometa © Oblikovanje ulige prijedlog A 6 Popločenje C 1 2 Oznake "stambena zona" Brzina 30 Prometni znak 325/326 . predn. ali reducirati širinu kolnika u korist širih pješačkih hodnika .poboljšano oblikovanje prostornom raščlambom. parkiranje i kretanje pješaka odvijaju se na zajedničkoj površini (mješovita površina) .oblikovanje detalja C . Opsežno preoblikovanje cjelokupnog prostora u skladu s potrebama stanovanja u "stambenoj ulici" Gradske i regionalne Glavne prometne ceste Shematski prikaz odnosa prostora i prometnih prioriteta © Oblikovanje ulice prijedlog B . regul.vođenje prometa # O željeni učinak vjerojatni učinak mogući učinak Br.redukcija brzine vožnje suženjima kolnika i djelomičnim popločavanjem . jednakim pravima ili prioritetom za pješake i bicikliste <ooooot> Područje s prioritetom motornog prometa (A3) + B1 + B2 + B3 + B4 + B5 + B6 + C1 Vožnja.više prostora i sigurnosti za pješake . 217 . prostora 4 Voznodinamičke zapreke Pojedinačne mjere: B1 + B2 + B3 + (. (T) Smirivanje prometa na ulicama u stambenim područjima / pregled mjera i učinaka Čisti pješački prostor I OOOOOOOOOO^ ' nOO°°?°£> Područje sa sporim prometom. preoblikovanje ul.moguće je višenamjensko korištenje cjelokupne površine ulice .ograničenje brzine vožnje na "brzinu koračanja" (20 km/sat).prometni sustav B .4 - 3 Jednosmjerne ulice B 1 Promjena materijala kolnika 2 Suženje profila 3 Opt.

Bedem za zast. ali ta "sjena" za razliku od optičkih okolnosti .5 Visina zaštit.. već pretežno o visini pregrade. Teren Potrebna uda Ijenost u m Livade Šuma 10 75-125 50-75 15 125-250 75-100 20 225-400 100-125 25 375-555 125-175 30 175-225 35 200-250 r (9) Smanjenje razine buke uslijed udaljenosti 1 2 10 3 14 4 16.6 trakova) >3000-5000 1251 1.19 1. i obrtničkom području (dvotračna) 101-300 36-100 11-35 =10 101-300 36-100 <35 101-300 = 100 Područje razine buke 0 0 I II III 0 1 II III IV 1 II III IV II III IV V IV IV V IV V ® Normirano postavljanje stijenke za zaštitu od buke uz ceste ^ ^ t40-90( Zaštitni zid od betonskih zid od be elemenata H = 1. I . Industrija nudi brojne predgotovljene betonske elemente i zaštitne pregrade od stakla. Ta redukcija označuje se sa A LA.12 >1000-3000 Gradska glavna prometna cesta i c e s t a u ind. Razlikuju se zaštitne pregrade koje reflektiraju A LA. STR. priključak na auto.- 50 Industrijska zona 70 70 Projektna razina buke 4 5 . Refrakcijom zvučnih valova može manji dio energije zvuka proći u zonu "sjene". malo naselje Seosko ili mješovito područje 60 Zona centra. i predstavlja modificiranu mjeru prigušenja buke od cestovnog prometa. očekivane buke od cestovnog prometa . DIN 18005 dio 1. i Smjernice za zaštitu od buke na cestama RLS . Moguća učinkovitost zaštitne pregrade ne ovisi 0 gradivu.5 6 20.tu od buke ( T i ) Približna procjena postojeće odn.5 5 18.50 •g».50 D © 218 Piramida z a zaštitu od buke (betonski predootovljeni elementi) .© . STR.nije potpuna.50 Ije. drva i čelika. Intenzitet buke prouzročen višim prometnim opterećenjem i gustoća izgrađenosti zahtijevaju učinkovitu zaštitu u obliku zemljanih nasipa.81 daju iscrpne podatke za proračun. i o b r t n i č k o m području (dvotračna) G l a v n a p r o m e t . O i ' "~50dB(A) 4 5 dB(A) f 8 0 'dB(A) 1 6 t S t i j e n k a z a z a š t i t u o d b u k e ' !v I — 28 1 23 63 1 1 Karta izofona. Taj je dio toliko manji koliko je pregrada viša i put refrakcije zvučnog vala dulji. i koje visoko apsorbiraju 8 df} (A) < LAa STR. R.> © . očekivane buke od cestovnog prometa Dnevno prometno opterećenje u oba smjera vozila/sat < 10 10-50 Tipovi cesta p r e m a p r o m e t n o m o p t e r e ć e n j u s t a m b e n a ulica R a z m a k mjesta prijema z v u k a o d osi k o l n i k a u m S t a m b e n a ulica ( d v o t r a č n a ) >35 26-35 11-25 <10 >50-200 S a b i r n a ulica ( d v o t r a č n a ) >100 36-100 26-35 11-25 š 10 >200-1000 C e s t a u naselju i sabirna ulica ( d v o t r a č n a ) 101-300 36-100 11-35 Š10 C e s t a i z v a n n a s e l j a ili u ind. autocesta (4 . obrtnička 65 zona š i r i n a ulige za I H max.5 7 23. . Buka od prometa trebala bi pri prolazu kroz zaštitnu pregradu oslabjeti za = 25 dB (A). zaštitnih pregrada i zaštitnih piramida . Utjecaj zemljanog nasipa ili stijenke za zaštitu od buke na razinu bučnosti Noć 35 Čisto stambeno nase. naročito u prometnim prostorima. a. objekta u m Redukcija u d B (A) 6 ( 1 0 ) Približna procjena redukcije postojeće odn. c e s t a . Njeno djelovanje zasniva se na stvaranju "zvučne sjene" za buku od vozila. područje vikendica Zaštitna Općenito stambeno 35 područje.7 0 35-70 za građevinska područja u dB (A) Efektivna visina zaštitnog objekta h e f (m) (?) Dijagram za određivanje potrebne visine stijenke za zaštitu od buke ^8) Smanjenje razine buke < 8 dB (A).. „„ „ . koje apsorbiraju 4 dB (A) < LAa STR. < 4 dB (A).PROMETNI PROSTORI 65 dB(A) 7 0 dB(A) 60 dB(A) \ 55 dB(A) ZAŠTITA OD BUKE DIN 18005 Smjernice za zaštitu od buke na cestama Povećana ekološka svijest doprinosi sve većoj važnosti zaštite od buke. Dac^ 75 dB(A) \ X "¿mljani nasifi. Stijenka Stijenka sa stambenim vrtom (3) I Mjere za smanjenje buke uz prometnicu Zahtijevano smanjenje 2.

a troškove snose oba vlasnika zemljišta u jednakim dijelovima. nazvana i lovačka ograda. a za visoku do 2. voda koja prska 1 1 Pričvršćenje stupova za ograde i pergole r^i A (?) Ukopavanje stupova Unutar izgrađenog dijela naselja vlasnik je zemljišta. a kod drveća od sredine stabla. Papuča za stup VRTOVI . Trajnost im je tada više od 30 godina.50 m -» Kod živice se mjeri od bočne površine.20 m . uz donji rub mali razmak i bodIjkava žica.2 0 cm. na kojem je zgrada ili se obavlja neka gospodarska djelatnost.stakla na betonskom postolju 219 . udaljenost od međe treba biti 1. Udaljenost do međe za živicu: ako je živica viša od 2. naročito ako su u živici -» Drvene ograde. obveza ograđivanja = 5. '«*/1' D . Poželjno je da je ta ograda visoka oko 1. Vlastita ograda: rub temelja dodiruje među. ili ukopana Ograda od čeličnih profila (pocinčanih) sa plastičnim ogradnim elementima Živica s uloškom od žičane mreže Horizontalni u Vertikalni' presjek presjek •v Razdjelna ograda o<f armiranog 4) ornament . Ograda mora biti u skladu s mjesnim običajima.OGRADE -> O D Zakon o susjedskim pravima. plastificirana. oba su vlasnika dužna zajednički podići ogradu. .ograda (Fi) Ograda od okrajaka Od uzdužno rezanih okrajaka 3 Livadna ograda s oblicom na vrhu ^ ^ HZ! Od naizmjenično postavljenih lijepljenih talpi Jednostavna drvena ograda Varijanta drvene ograde J : -N ' Od savijenih drvenih letava na okviru od čeličnih cijevi © Livadna ograda sa smaknutim stupovima i prečkama Od drvenih talpi kvadratičnog presjeka Neobrađene daske iz pilane pribijene na stupove -10 cm u zemlji Ograda od žičane mreže.» © Ogradu treba podići na međi.00 m ta je udaljenost 0.00 m. Zaštitne ograde protiv divljači treba ukopati 1 0 . Pričvršćenje prečke na stup u S/SA Moguće tit if A -y A-t A— • i/ n n^ Bolje (?) T Za zaštitu od pogleda prikladne su ograde od drvenih lamela -» © a mogu služiti i kao zaštita od buke.00 m. dužan na zahtjev vlasnika susjednog zemljišta podići ogradu na zajedničkoj međi. A . Postoje li na oba zemljišta zgrade ili se obavlja gospodarska djelatnost.Drveni stup . okviri i palisade bit će trajniji ako se impregniraju u koti u pod tlakom i u vakuumu. Ograda od ukrštenih letava. najomiljeniji je način ograđivanja zemljišta Letve na prečki (4) Oblikovanje vrha letava / / / B / / / / / / / / / / / / H / / ž [ W f W W W t f T O 1 W w u (5^) Ograda s nadvišenim stupovima (ß) S kontinuiranom prečkom © S horizontalnim lamelama (8) S vertikalnim drvenim lamelama (9) Lovačka ograda Ornament . stupovi. Zajednička se ograda postavlja centrično na međi.

u skladu s različitim željama korisnika.> ® .i r .750+-875-+-1000-M 125 - . Plastificirana žičana pletiva s pocinčanim stupovima ne treba održavati. I" 8/12 Pogled (— 375/375 —I Osovinske mjere Presjek 4 4 7 i/IO 6/10 5 a' r r © t Uobičajeni komercijalni oblici betonskih blokova 5 »i i. .» © isporučuju se s okcima različitih veličina. Ograda od kovanog željeza može biti umjetnički obrađena ili jednostavna. granit ili kvare. g+ "u 4/5 5/5 ¡6/5 ¡4/4 5/4 6/4 j 7/4 „ ¡4/3 i 1 -^ 0| jl625l.i ^ V .> ® i l i klesani .i } ^ T J ft - I t nTT Pogled Detalj (7) Zatezanje žicanog pletiva © Različite metode spajanja i obrade četverokutnog i plosnog čelika Čelična rešetka I I .90/0.' ' Vijak Držač žice za zatezanje (5) Žičana ornament . m 0.> ( D .5 cm (?) Čvorasta rešetka i ukrasna rešetka '"t t ± r r Prirodni i lomljeni kamen. Žičana pletiva . uobičajena veličina oka 4-5. betonskih ili čeličnih stupova © + © koji su temeljeni u tlu.65/0.200/22 100/16 15 VRTOVI OGRADE 3 x 10 Vlasnik zemljišta najčešće podiže ogradu samo prema jednom susjedu. 1 - 8/6 8/5 8/4 I 9/5 10/6 >0/5 j Presjek © 220 Slojeviti kameni zid s različito debelim slojevima ^g^ Zid od lomljenog i obrađenog kamena Ova tablica daje dimenzije u skladu s normativnim mjerama u visokogradnji DIN 4172. Zatezna č a h u r a . mogu se upotrijebiti neobrađeni .40 O^fYTTO 3x10 Žičano pletivo. jer će s druge strane ogradu podići drugi susjed. Po mogućnosti treba upotrijebiti samo jednu vrstu kamena./ ( S f i K o ^ Krajnji stup Držač žice za zatezanji iržačžicezazatezanje2|cazazateza| Žica za zatezanje Vanjskj ugao Žičana m r e ž a Zatega od nefiraajucegt •fi M Ograda Vrata i polje ograde od valovite rešetke ^g^ o OOO b o o Bodljikava ž i c a 7 Držač žice za zatezanje* Sidro u zemlji Držač žice za zatezanje Vanjski ugao Krajnji stup Detalji stupa © Detalji zatezanja čvorastog pletiva Vrtna vrata od umjetničkog kovanog željeza T .8 1 3/B I2/B 1 4/6 5/bI5/6 i i . 1— 1 .rešetka (4) Žičane hasure Srednji stup ^ . Žičana se ograda nateže preko drvenih. Sve osovinske mjere su višekratnik od 125 mm uz reške od 10 mm. gotovo svaki oblik je moguć . Žičani ornamenti ili rešetkaste ograde točkasto su zavareni rpocinčani .

.> ® .> @ . Pomoću predgotovljenih elemenata mogu se oblikovati i lukovi. uzvišenje zbog m a n j e g prljanja ( § ) U travnjaku u istoj r a z i n i ( n e s m e t a kosačici) duljina k o r a k a debljina = 3 c m : R a z m a k ploča = n n i rw^ffff^T ^jiff* « ivIvXv! ® l ï v n S S o 'inija U S P ° n a j e ® k o n v eksna © S t a z a uz kuču: poprečn nagib Pješačka staza na padini Kolni put n a padini i l 4 6 Z a v r š n i sloj V e z n i sloj Sloj sitnog šljunka Sloj krupnog šljunka D r v e n e oblice Q D D O Q C D a ^ i o 10-15 3DC 1 5 -Sitna kocka Ispuna reški pijeskom Sloj plošt. Pijesak Šljaka ili d r o b l j e n a c © VCIlINdillU Kamen obrađen s dvije strane Pošljunčana staza © Sitna kocka.> © z a bicikle.> ® . Mašti ne treba postavljati granice.> S . ali ih se mora skladno uklopiti u nasade drveća. Element dimenzija 55/30 omogućuje najmanji polumjer od 4.@ .60 i i !l tV. nije p o t r e b n a p o s e b n a odvodnja od predgotovljenih elemenata)-»^.VRTOVI PERGOLE. skupo ali t r a j n o i Sloj ploštimice položenih opeka postavljene k a m e n e ploče Betonski potporni zid (izvodi s e i S u h o z i d . op. Stube moraju biti blago nagnute naprijed kako bi kišnica mogla otjecati. tako da se po njima može sigurno i udobno hodati. i'i ! ! K a m e n a ploča [.i I ( T ) 1. Da bi se udobnije hodalo. Predgotovljeni elementi z a potporne zidove 221 . 2 1 9 (T) © s upo m z itd a n iv i m a ( 2 ) Duljina L cm 50 50 Širina B cm 50 70 Visina kut. unutarnji ugaoni i obli profili. 193-197. 267 Elementi za opločavanje čvrstih staza između lijeha upotrebljavaju se radi lakšega održavanja . Primjeri © .( § > pokazuju oblike stuba u vrtu.20% .t 1 90 1 Pergola na Izdizanje tla p r o t i v drveta iznad truljenja Okvir z a penjačice . Rampe s bočnim stubištem . dječja kolica. treba niveleta uspona biti konkavna Valja paziti na smjer nagiba terena pri projektiranju staze . Stube se mogu vrlo maštovito oblikovati upotrebom "Karlsruhe" vrtnih elemenata. Pri opločenju se razlikuje povišena staza između cvjetnih lijeha ili staza u razini travnjaka ->©-(7). POTPORNI ZIDOVI . cm 12 14 ® Ploče z a vrtne s t a z e • 625 - u © Opločene staze među gredicama.80 m. STAZE.. između ostalog kutni profili. STUBE.» S. samo se treba držati formule za stubišta ->s. kolica za smeće i invalide s pratiocem. Betonski potporni zidovi jednostavniji su i jeftiniji a moguća je nabava predgotovljenih elemenata ->@ raznih oblika i veličina. polož.> ® + ® . Da bi vrt izgledao što sličnije prirodnomu. Suhozid od kamena u slojevima do 2 m ako podupire sraslo tlo. 205/125 polumjer 24. grmlja i cvijeća. prikladne su stube od oblica .90 m. Nagib prema brdu 5 .

5 18.> Q D v/ s / h . © Stabiliziranje horizof položenim busenjem Konstrukcija od armaturnih m r e ž a ® Berma za grmlje. za travnjake treba ma površini ostaviti 10 cm sipkog tla. .0 16.* 3. Najčešće je dovoljno prelaženje mehanizacije (gusjeničar . tež.0 25. preporučuje se posaditi biljke koje mogu poslužiti kao zeleno gnojivo.0-22.0 35-40 45 27-30 42 37 Nasipano tlo Ilovača 15.0 19. Kamena rebra za odvodnjju . osiguranje umjetnih kosina Smaknuti raster blokova koji su otvoreni za sadnju. Naslagu humusa treba najmanje jednom godišnje prekopati i onda na svaki kubični metar dodati 0.0 18. .0 16. slama itd. Kosine. Za staze.0 15.0 20. tj. . >?/ I—— 3 . Pri nasipanju humus treba sabijati ako se neposredno nakon zemljanih radova izvode vrtnotehničke građevine.0 20.). 1. putove i slobodne prostore treba sabijati i najgornji sloj. Sipki. kN/m 3 rahlo i suho rahlo i prirodno vlažno rahlo i zasićeno vodom nabijeno i suho nabijeno i prirodno vlažno rahla i suha (prosjek za laka tla) rahla i priroodno vlažna rahla i zasićena vodom (prosjek za srednja tla) nabijena i suha nabijena i prirodno vlažna (oblutci) srednje krupni i suhi srednje krupni i vlažni suhi sitan i suh sitan i prirodno vlažan sitan i zasićen vodom krupan i suh 14. Nasipavanje humusa nagnute plohe na blago (?) Nasipanje u slojevima 777777777?. Ostaje li to odlagalište dulje vrijeme. Sabijanje polijevanjem moguće je samo kod nekih vrsta materijala (šljunak. Kod svih radova oko sabijanja treba voditi računa o namjeni.0 20. klizanja.0 18.0 40-45 45 20-25 40 70 30-45 25-30 35-40 30-35 40 25 35 30-40 40-50 20-25 70 35 © Odvodnja i osiguranje nožice kosine nabačajem drobljenca i kamena Osiguranje kosine kamenom.0-20.40 cm).0 18. mokar Glina rahla i suha rahla i jako vlažna čvrsta i prirodno vlažna (čvrsto tlo) Suhi pijesak i krš „ .0 16. Kod svih čvrstih tala moguće je nabijanje i zabijanje. treba hrpu zaštititi od pretjeranog isušivanja (busen. 2.šljunkom ^jgj Osiguranje površine kosine konstrukcijom tipa Weber Vrsta tla Prost. Ako su stube nagnute prema brdu.4 m ——I © Naslaga humusa © Koherentni materijal u podlozi s blago nagnutim stepenicama Humus D o b a r materijal Loš materijal Humus na gradilištima čuva se privremenim odlaganjem na hrpu ->• 0 . Izvedba stuba kod viših nasipa na nagnutom tlu ->• (3) sprečava klizanje (širina stuba = 50 cm).0 22. Ako nije u sjeni.Žlijeb z a /"odvodnju VRTOVI ZEMLJANI RADOVI DIN 18915 . potreban je uzdužni nagib radi odvodnje procjedne vode. osiguranje kosina Treba izbjeći pojave erozije. travnjaci ili ako se sadi (posebno važno za izvođenje staza i slobodnih prostora).5 kg negašenog vapna. . odnošenje tla vjetrom itd.. Kut prirodnog potkosa u grad. Valjanje se primjenjuje i za slojeve tucanika pri gradnji putova.0 18. Nasipanjem materijala u slojevima postižu se najstabilnije kosine. Uvijek treba valjati izvana prema unutra. stepenasto ¡j n a g i b u 1 : 1 i 5 W Težina i kut prirodnog pokosa različitih vrsta tala DIN 1055-2 222 . pionirska sadnja i prskanje bitumenom za osiguranje strmih kosina Ispuna pijeskom . od padine prema sredini nasute površine.0 19. Koherentno tlo sabija se valjanjem u slojevima (debljina sloja 30 . nevezani nasipni materijal može se vibrirati. Profiliranjem podtla ->• (2) postiže se veza nasipnog materijala i podloge i sprečava stvaranje kliznih ploha. a na površinama za sadnju biljaka 40 cm.0 17.grejder) kad se izvodi nasip.5 20.0 18. 4. 5.0 14. •yC*''-"}. krupnim šljunkom ili drobljencem Šljunak Pijesak Drobljeni kamen. Ploče od busenja učvršćene kolčićima za nagibe > 1:2 . pijesak).

Za osiguranje dubokih usjeka u cestogradnji ili pri građenju na padinama potrebne su opsežne zaštitne mjere .» © + © . Ako je nagib strmiji od 1:2. grmljem ili drvećem. Čeono busenje treba primijeniti za nagibe od 1:1 1 /2 do 1:1/2. Mulleru 1969. Krajolik ostaje zelen. Kosine koje su strmije od prirodnog kuta nasipanja učvršćuju se busenjem. 222.» © . Kod živog pletera (vrbovi kolci) treba naknadno posaditi bjelogoricu kao trajno rješenje s. pleterom. treba plosnato busenje učvrstiti drvenim kolcima ->• s. taracanjem ili zidovima. Mogu se svladati i znatne visinske razlike . Preporučuje se. u slojevima tla različite čvrstoće © Oblikovanje (i osiguranje) kosina u slojevima tla različite čvrstoće ® Stijenska kosina uvjetovana geološkim okolnostima Stijenska kosina uvjetovana geološkim okolnostima Krainer" zid u Ebenseeu 223 . izvedba blago nagnutih. mogu se visoki zidovi izvesti i s usidrenjem u tlo Bušotina z a odvodnju Stijena od pilota. Ovisno o sustavu i nagibu. 222. od horizontalnih usidrenih greda i uspravnih stupova.) Prirodna (ne b e z u v j e t n o . © d i j a f r a g m o m ili žmurjem (sa ili bez sidrenja) u nevezanom kamenom materijalu Sidreni k a b e l 33-651 © Osiguranje kosine u nevezanom kamenom materijalu: stepenasti iskop odozgo prema dolje uz istovremeno podupiranje zidnim elementima i aluvijalnim sidrima (autocesta preko Brenneta) ® Primarno osiguranje kosine u glinom vezanim ili djelomično vezanim materijalima pomoću usidrenog roštilja od greda F a z e iskopa © Osiguranje kosine u nevezanom kamenom materijalu: stepenasti iskop odozgo prema dolje i istovremeno osiguranje mlaznim betonom s armaturnom mrežom (ô) Prostorna rešetka kao potporni zid ("Krainerov" zid) od betona (sustav Ebensee) "Krainer" zidovi izvedeni u stepenicama daju dovoljno prostora za novu trasu. zaobljenih kosina čije se površine učvršćuju travom.© . ceste i putove. dijafragma ili ž m u r j e Obložni zid za kosinu od nevezanog kamenja s prethodno izvedenom sidrenom gredom (shema Badberg II . npr. Načini oblaganja stijene kao obložni ili potporni zid (prema L. stabilna) kosina ( N ) Znatno povećanje nagiba u m j e t n e kosine (K) m o g u ć e j e s a m o uz p o s e b n a osiguranja (ovdje npr.> Q P Na strmim padinama treba učvrstiti površinski sloj.VRTOVI OSIGURANJE PADINE . Usidreni roštilji od greda različite izvedbe. Ozelenjeni potporni zidovi stvaraju prostor za dobro uporabiva zemljišta.Badgastein) Obložni zid sa stijenom od pilota.> © . nagiba i osiguranje it'rmi pokćs moguć ^amo uz osiguranje (naročito ako ima nevezanih slojeva) © Oblikovanje (i osiguranje) kosina. međutim. potpornim z i d o m u nožici) Blagi nagib slojeva (po mogućnosti b e z i z v e d b e Strmi nagib slojeva ( s a s t e p e n i c a m a ili bermom) Potrebno ublažavanje. Pleterom se učvršćuju strme kosine na kojima je teško zasaditi raslinje. Polja između njih pokrivaju se armiranim mlaznim betonom . Razlikuje se mrtvi i živi pleter.

5m 4 x 6 x 3m 6 x 10 x 5m Sađenje u pravokutnik s dvostrukom ispunom • a ® a ® a a • • • • • a a a a m a 0 v e X / * • * • e ® 0 » • N a k o n b e r b e orezati tako d a o s t a n e 5 .8 g r a n a v.0-4.> QP T~ 30 cm u zemlji (?) Skela špalira od željeznih cijevi (2) Skela za dvostruke špalire ( D Stijenka špalira od drva — L e t v e z a špalir Ž i c a špalira 1— 6 0 H (5) Vertiklani kordonci (6) Kordonci oblika slova U Ž i c a špalira .VRTOVI . (9) Dvokraki horizontalni kordonac Sustavi sađenja prema -> CD De Haas • ® f • ® $ 9 9 9 ® 9 9 9 • • • • • e • • ( • e • • • » ® # • • • e • t • « ® # • • t • 1 • -• ® • — o o o 1 Razmak 4x111 6x6m 10* lOm © i Stabla na 1/4 ha 156 •—® Razmak 4 x 4 x {2) m 10 x 10 x (5) m ® • i1 . / _ „ (7) Verrier . Špalir: srednje stablo u špaliru vuče se vertikalno. a bočne grane vode se lijevo i desno pod 90° Sađenje u kvadrat © ® • ® • Sađenje u kvadrat s ispunom @ • o o O o o © ® @ © © o o o o o @ # © Sađenje u kvadrat s dvostrukom ispunom o o o o • • • • • • # • • • • • • * A® • • • • • • # l • • • • • t • t # • L Stabla na 1/4 ha e • • Stabla na 1/4 ha 167 104 42 167 104 42 46 26 « • • ^ ^ Žičana skela za grmlje kupine c Stabla na 1/4 ha 46 26 Nategnuta žica K a d g r a n e izrastu i z n a d ž i c e odrezati na 1 5 c m i z n a d najviše žice. Iz njihovih se izboja početkom proljeća oblikuje lepeza.5 h • ® « '"V Stabla na 1/4 ha 80 160 -150-60 ©v ® Ribiz ® Sađenje u trokut © S a đ e n j e u trokut s ispunom Sađenje u trokut s dvostrukom ispunom Mjere za sadnju malina Ogrozd i ribiz 224 .0 Sadnice T^o a h 1.palmeta (6 i 8 grama) (8) Palmeta u obliku svijećnjaka .® • c Maline a Stupovi * a a Razmak 1. saviti u obliku slova U i privezati • Razmak 3 x 5 x 2.5 x 3 x 3m 2 x4x4m 3 x 6 x Gm 320 178 80 320 178 80 3 x 3 x 3m 80 © a 3.5 h ® • Ogrozd -i 1.T •—í @ a © a © Stabla na 1/4 ha Glavna stabla Ispuna 156 156 25 25 Stabla na 1/4 ha 6 x 3 x 3m 8 x 4 x 4m 10 x 5 x 5m 69 39 25 69 39 25 Lepeza: pušta se da rastu samo dvije grane pod kutem od 45° prema tlu.

9 žuto .Clematis-Hybriden Zimski jasmin .Campsis radicans Pasja loza .Polygonum aubertii Divlja loza .» ® .> © Pomoć pri penjanju graška: grane koje otpadaju pri obrezivanju stabala .Vitis coignetiae Vinova loza .6 bijel 5 .4 m rast: brz 3 .9 bijel 6 .VRTOVI .8 zelenkast 6 .Lonicera caprifolium Ruže penjačice Kuri ka .6 modar 7 . Za dva reda biljaka pogodna je metoda šatora — © .> ® .> @ ili dvostrano žičano pletivo.» QP Za biljke penjačice nije dovoljno samo pogodno tlo i ispravna orijentacija -> © treba uzeti u obzir i visinu rasta.P.Lonicera heckrottii Hmelj . Kad se ozelenjivaju zidovi zgrada.6 smeđ 7 . napeta žičana mreža .Euonymus fortunei Bijela loza .9 bijel 5 .10 zelenkast 7 . tricuspidata „Veitchii" Pavitina gorska .3 m rast: brz lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno © Penjačice i visina njihova rasta (2) Horizontalne penjačice (3) Mahunarke koje pokrivaju zid (?) Šesterokutna žičana mreža (5) Špalir od letvica (6) Metoda vigvama za 8 .crven 6 .6 zelenkast 5 .8 različito 6 .Clematis montana Glicinija . Zaštitne mreže od pletene žice štite sjeme i sadnice od ptica . Višegodišnje penjačice i puzavice -> © .Clematis vitalba Hortenzija penjačica .8 narančast 5 .Hydrangea petiolaris Američka lulica -Aristolocchia macrophylla Kampsis .6 zelenkast 5 . potrebna su različita pomagala za penjanje -> (2) <D.9 različito 1 .1 1 biljaka (7) Metoda šatora © Skala za vriježe od pruća .crven 5 .6 zelenkast 5 .Hedera helix Troskot . Jednogodišnje biljke: zvončići visina ukrasne tikvice visina japanski hmelj visina ladolež visina grahorica visina ukrasni grah visina dragoljub visina 4 .6 žuto .7 bijel 5 . > Za sadnju u koritima i kacama prikladna je metoda vigvama (indijanski šator) .6 zelenkast 6 .> © Visina do 25 m do 15 m do 15 m do 8 m do 10 m do 10 m 5 do 8 m do 10 m do 8 m do 10 m do 10 m 3 do 4 m 4 do 6 m do 5 m do 5 m 2 do 4 m 2 do 4 m do 3 m Rast polagan brz brz brz srednji brz srednji srednji polagan srednji srednji srednji brz srednji srednji polagan srednji polagan Podupiranje x potrebno x x X (x) preporučuje se X (x) preporučuje se X X X X X X (x) preporučuje se X X Lišće zimi eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti imi ljeti zimi Zalijevanje - + (+) (+) /+) /+) /+) + - <+) + + Cvijet/mjesec 9 . npr.4 m rast: brz 1 .Wisteria sinenis Pavitina .6 m rast: brz 2 .Humulus Lupulus Kozja krv . Kod mahunarki zahtijeva svaka biljka svoju motku za penjanje.Jasminum nudiflorum Pregled nekih penjačica i puzavica .2 m rast: brz 2 .4 m rast: brz 2 .razmak: 70 x 60 najviše 50 x 100 cm ^g^ Dvostruka rešetka od žičanog pletiva (jjg) Zaštitna rešetka za ptice od pletene žice Rešetka za vriježe graška od pletene žice Višegodišnje vrste Bršljan .Vitis vinifera Kozjak .4 žut Mjesto O-© O • o® o @ o @ o @ ® @• o o @ o @ O 9 o a 00 o ® o ® O = sunčano d = polusjena.5 m rast: brz 3 .© . sjeverni zid ® = sjenovito 225 .

sjenovito Rast: polagan. umjeren. armaturne mreže Pavitine vole hladne noge i vruću glavu 226 . polusjena.VRTOVI PUZAV1CE I PENJAČICE Povoljno mjesto Sunčano. brz Podupiranje: drvo. nategnute žice.

jer je tada na raspolaganju najveća količina vrtnog otpada. Brežuljkasta lijeha izraziti je izvor topline.jug Q . Doduše zahtijeva stanovit napor pri oblikovanju. Navodnjavanje francuskim crijevom (3) ili kapanjem.50 m Sloj vlažnog lišća oko 20 cm Grubi kompost Granje POVIŠENE I BREŽULJKASTE LIJEHE Važan je pravilan sklop i položaj sjever .50 m i dugačka 4 m.(3). Visoke lijehe povećavaju urod ako su slojevito ispunjene organskim materijalom kao što su panjevi i grane. Sloj vrtnih otpadaka i granja visine 25 cm i širine 4 0 cm Sloj grubog komposta 10 c m _ 2ljeb za zalijevanje . Varijanta brežuljkaste lijehe jest povišena lijeha. nasiječene grančice ili fina kompostna zemlja. u osnovi zapravo hrpa komposta omeđena daskama © . mrkva ® Kraterska lijeha 0 2m-»© 227 .25 (6) Povišena lijeha . Umjesto dasaka može se upotrijebiti svaki drugi materijal koji brzo ne trune. gredice ili kameni zidovi. Biljke koriste sunčanu toplinu koja pada na bočne stijenke.(?) ® Povišena lijeha izvedena uz južni zid. kišenje francuskom cijevi za Humus Grubi kompost Popločana staza © Presjek brežuljkaste lijehe Bolja je betonska platica kao završetak-» (2j • © Povišene lijehe. impregnirane oblice.slojevita ispunjena kao brežuljkasta lijeha -> (T) . Rajčice visokog uzrasta dolaze u sredinu. Na njima se postižu rekordni prinosi i rana berba. Na povišenim i brežuljkastim lijehama može se postići rana berba. ali se zato može upotrebljavati godinama. npr. Najbolje je oblikovati je tijekom jeseni.00-1. Pri sijanju.zemlja VRTOVI Francuska cijev za zalijevanje Drvo 40/60 Iskop jame dubine oko 25 cm i širine oko 1. poriluk. pokrivena staklom kao mali staklenik ® Mini jezerce u povišenoj lijehi od kamena Luk. sađenju i branju ne treba se sagibati ako su lijehe visoke 60 do 80 cm © + (f). idealno za izjednačenje visinskih razlika 1.> ( ? ) + (3) © Brežuljkasta lijeha pokrivena folijom.Betonska p l a t j c ^ Zem|ja Sloj treseta (T) Uređenje brežuljkaste lijehe © Završni sloj je zemljani omotač debeo oko 10 cm . Upravo na brežuljkastoj ili povišenoj lijehi posebno dobro uspijevaju mješovite kulture. Brežuljkasta lijeha široka je oko 1.

Zidovi oko vrta štite od vjetra pa se u vrtu zadržava topli zrak.» (5) . obrasli zidovi i jezerce u sredini . vjetra i prašine. Neufert Legenda->(2) . živicama. 1 113. terase i prije svega visinski položaj prizemlja te orijentacija kuće usko povezani s oblikovanjem vrta.(§) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Mjesto za sjedenje Korito Mjesto za vatru Bazen/tekuća voda Zidni bunar Stube Kamena klupa Betonske ploče Ploče od granita Kulir / klinker Živica od šišmira Travnjak Biljke u loncima Kameni blokovi Krupni šljunak Šimšir oblikovan u kugle Mješovita kultura Brežuljkasta tijela Silos za kompost Suhozidovi (¿T) Ukrasni i ekonomski vrtovi (5) Atrijski vrt 228 . te štite stanovnike od pogleda. M. . Pogodno za suptropsko raslinje. povišeno mjesto za sjedenje i roštilj. npr.Glavni smjer vjetra Legenda .10 ® V e ć i vrt sa sportskim terenom ispred kuće.» (4) Tako na maloj površini nastaje strogo geometrijski oblikovani vrt. Dugi i uski vrtovi djeluju manje usko ako ih se poprečno podijeli na različite zone.> ( T ) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 Stan Terasa Sjenica Pumpna kućica Vodovod Staja Bazen Travnjak Mjesto za gnoj Zimsko povrće Povrće Maline Ogrozd i ribiz Cvijeće Ukrasno i zaštitno grmlje Spalir na zidu Živice Lisnato drveće Voćke Koštičavo voće Jezgričavo voće Upojni bunar VRTOVI OGLEDNI PRIMJERI Projektiranje vrta treba započeti prije konačne verzije građevinskih projekata. E. grmljem i drvećem povezana s raznim prostorima vrta koji okružuju zgradu i povezuju je s krajolikom. štite od vjetra i daju povoljnu klimu za biljke koje vole suho tlo i sunce. Ona je suhozidovima.» (3) Pri izboru biljaka treba posebno paziti na svijetle i sjenovite zone. Klima atrijskog vrta toliko je toplija koliko okolni zidovi bolje primaju i akumuliraju toplinu od sunčanih zraka. jer su kolni prilaz. Za spušteni vrt tipične su stube. opločenim stazama. Od ljetnog jugoistočnog vjetra zaštitu pruža živica na zapadnoj strani. glavni i pomoćni ulaz. Bočni zidovi akumuliraju toplinu. Tamnosmeđi zidovi od opeke primaju više topline od onih bijelo oličenih. Natkrivena terasa je povezujući dio kuće i vrta.. 1 1000 (1929) Weimar (Gelmeroda) Arh. .( ? ) . okružen trkaćom stazom između nasutih kosina. buke. a od sjevernoistočnog vjetra stijene od platica.

Staklenik s odgovarajućim uređajima i klimatizacijom Grijanje Stol za sadnju Lijeha za umnožavanje Svjetiljka za raslinje Automatksa prisilna ventilacija Svjetiljka staklenika Regulator vlage Mjerač vlažnosti zraka Regulator temperature u prostoriji Veličina 1.(rj) 1 2 3. 4. Ekonomična je zaštita iznutra.00/1.<- Priključeni staklenik (i^) Priključeni staklenik (11) Zaštita od sunca smještena izvana. s punom ventilacijom ispod nje Optimalni ploha kut nagiba staklenih 229 . U tu se svrhu mora oko 20% krovne površine izvesti kao ventilacijska traka ili moraju na raspolaganju biti pojedinačni zaklopci za zračenje. 20.00 i 1. 6. odnosno ozelenjene. treba se pobrinuti za neku zaštitu od sunca kako bi se uz intenzivno osunčanje osigurala podnošljiva klima. Treba se pobrinuti za dovoljni dovod svježega zraka. 13. 16. 11. Zaštita od sunca može se izvesti izvan ili unutar staklenika. Vanjska zaštita je učinkovitija ako je dovoljan razmak između zaštitnih elemenata i staklene stijene -» 0 i © .STAKLENIK Prozračivanje staklenika treba dimenzionirati tako da se pri otvorenoj ventilaciji postiže temperatura približno jednaka vanjskoj. Ako stijenke nisu izvana dovoljno obrasle. 19. 21 22.04Staklenik s nagibom krova 23°-27 Ventilacija ispod zaštite od sunca . 10. 12. 9.00/2. 5. Kapljično navodnjavanje Pribor za zalijevanje Pumpa za vodu Kabel za podno grijanje Bazen za vodu za zalijevanje Izolacija 14.00 Solarna brežuljkasta lijeha s poklopcem Zemlja ^ (?) 30 Gnoj Središnji prolaz Sanduk za brzi rast vlastite izrade 23° Holandski staklenik Tj65 Razmak vezača 3.065 m Razmak rebara 613 mm ¿>4 C/illP^ Staklena ploha orijentirana (8) 13. 15. 7 Krovna ventilacija Automatski otvarači prozora Vanjsko sjenilo Odvlaživač zraka Pokretač zraka Bočni ventilacijski prozori Dvostruke ploče od pleksistakla • 8. 17 18.

> © .VRTOVI DRVEĆE I ŽIVICE Sloj koji se uklanja Sloj koji se navozi Stvaranje h u m u s a Glavni prostor z a korijenje Oslobađanje hranjivih. Pri sađenju živice valja paziti na razmak prema susjedu.» © . Kalež s otvorenim središtem podsjeća na šalicu ili kupicu. godini nakon sadnje (lijevo ljetni.-¿L \ O i i o \ o \ •.25 m.50 m. desno zimski rez) ^g^ Kod sadnje četinjača treba razvezati krpu oko korijena Podupirač treba postaviti koso ® Visina živice © "Prijelom" u Sjevernoj Njemačkoj Mjesto cijepljenja mora biti iznad zemlje Pravilna sadnja lisnatog stabla Deblo treba od sunca zaštititi slamom Visoka stabla se sidre nategnutom žicom © 230 Drveće za vrt © Visine rasta obrezanih i slobodno rastućih živica (biljka označena s X posebno dobro podnosi obrezivanje) (u zagradama broj biljaka na tekući metar) .. Grane se skraćuju pa se ne lome tako lako pod teretom plodova ili snijega. "naklon") u obalnom području daje zavjetrinu do 200 m. Oblici stabala .. prašine i znatiželjnih pogleda čini živicu prijeko potrebnom . Oblik stabla poput kaleža sa slobodnom sredinom. Korijenje prodire i u stjenovite slojeve.© . Svaka etaža ima svoje stanovnike . ® Visoko deblo kod još mladog stabla. © Svaki sloj humusa ispunjen je životom. Svaka razina ima svoje stanovnike © Krošnja stabla i razgranata mreža korijenja slične su kao slike u ogledalu © Piramida je osnovni oblik poput "božičnog drvca". ima prednost pred oblikom kaleža jer se bočne grane mogu držati kratkima i ne lome se lako pod težinom plodova ili snijega. spremnik vode) MatiCna stijena (rastrošna ili srasla stijena) Svaki je sloj tla pun života. a za onu iznad 2 m 0.kako bi se održao željeni oblik (5J Oblici stabla za kućni vrt ® Obrezivanje grabove živice u 1.> © . 3. Živica na nasipu (tzv. Mjesto na kojem je voćka cijepljena prepoznaje se lako po zadebljanju na obodu debla.> © Voćke treba uvijek saditi u nešto višem položaju nego što su bile u rasadniku. i 5.» © . Najbolje je vrijeme za sadnju voćaka kasna jesen: u krajevima s ranim mrazom to je mjesec listopad.75 m . zaštitom od vjetra.© Živica smanjuje brzinu vjetra.2 m razmak treba biti 0. Piramida je oblik "božičnog drvca" i ima prednost pred oblikom kaleža. i to na južnoj strani. Potporni kolac mora biti za širinu dlana udaljen od debla . Grane se režu tako da se usmjeruju prema van i kako bi svjetlost doprla u krunu stabla. tvari iz tla •. Za visinu živice do 1. akumulira toplinu i štiti tlo od erozije. a studeni u krajevima s blagom klimom. buke.> © ."fvnriM-sSV QJ <3 • . za visinu do 2 m 0. Grane se usmjeravaju prema van da bi svjetlo dospijevalo u krošnje. Deblo i dvije ili tri grane treba ostaviti . povećava stvaranje rose. regulira oborine. Želja za skrovitošću u vlastitu vrtu. to mjesto mora bezuvjetno biti iznad razine tla . T J c l - -s Hodnici kišnih glista kroz sve slojeve Mineralni sloj (rastrojeno kamenje. kako bi štitio stablo od prejakog sunca.

ali već 3 . Idealna je vodena površina od 20 do 25 m 2 . najvažnije je ispravno odabrati lokaciju. Veličina jezera ovisi o veličini vrta.40 cm. Biljke se mogu posaditi u košare. žabe i vodozemci mogu prezimiti samo ako se spriječi zamrzavanje i osigura protjecanje vode.2 0 cm. Najpogodniji je položaj u blizini terasa i mjesta za sjedenje. Sadnja biljaka prethodi punjenju jezera. Gotovi bazeni nude košarama s biljem ispravnu dubinu i sprečavaju slijeganje ili klizanje šljunka i zemlje za biljke (2) . Pretežni dio močvarnih i vodenih biljaka zahtijeva mnogo sunca. nastat će nakon 6 .> ( ? ) . Biljke u posudama. s razmakom među biljkama 20 . Mora se uspostaviti odgovarajući odnos površine i volumena vode (oko 400 l/m2). Vrijeme je sadnje od svibnja do rujna. Ribe.30 cm. oko 4 . mogu se podizanjem ili spuštanjem prilagoditi vodostaju koji im odgovara. Da bi se postigla skladna ukupna slika. Dublji dio služi i kao pribježište za sve životinjske stanovnike.(2) te vlažne lijehe dopunjuju i stvaraju prirodne odnose. Jezero treba i preko zime biti puno kako bi se izbjeglo bubrenje dna zbog smrzavanja. Vrtno jezerce postaje stanište kukaca i biljaka. pijeska i raslinja dobro usklađene. Popločena staza Folija 20 cm 5 cm supstrata pijeska zemlje ® S t e p e n a s t o izvedeno jezerce od folije 2 cm šljunka v / / / w / / Vlažna zona 777777777777777/ Zona plitke vode Zona duboke vode od sintetike armirane staklenim vlaknima Vrtno jezerce horizontirati i ispuniti vodom do visine prve stepenice Više od 5 cm pijeska može prouzročiti slijeganje i naginjanje bazena ? T / f i y ? / y 7 / Pijeska (3) Pravilna ugradnja vrtnog jezerca Sa zemljom iz iskopa dobro nabiti Mješavina lišća i pijeska kao zimsko prebivalište vodozemaca Za vrijeme mraza staviti svežnjeve slame ili na drugi način osigurati kisik Obalna zona (8) Šljunak Folija Korito protoka u presjeku ( 5j Staza na konzoli 231 . Za poluvisoke treba razmak 30 .8 tjedana biološka ravnoteža. Niske biljke oko ruba sade se u nizovima ili grupama. Da bi biljke i životinje napredovale u jezercu i oko njega. treba visoke biljke saditi pojedinačno. Močvarne ili plitkovodne zone . s jednim dijelom dubine najmanje 60 cm.(5).5 m 2 nudi mnoge vrste životnog prostora. Mora se oblikovati i okolina jezera. što treba obaviti vrlo pažljivo. odakle se jezerce dobro vidi. Za prvu sadnju dovoljno je 5 vodenih biljaka po četvornom metru.VRTOVI VRTNO JEZERCE Jezerca treba skladno uklopiti u vrt. voda će se razbistriti. Biljke se vrlo brzo razmnožavaju.6 sati dnevno. potrebne su veće vodene zone dubine 5 . Ako su količine vode. Da bi kukci i ličinke mogli prezimiti. posude ili izravno u posebnu zemlju.

Tko želi jezerce koristiti i uživati u njemu.vrlo su raznolike. planirat će ga u blizini terase uz kuću -» © Veličina površine treba biti 60 m2 . područje za kupanje > 1. područje za obnavljanje vode 90 m2. -> ( § ) 232 . Idealan je položaj u smjeru istok . Velike su mogućnosti da se planirano vrtno jezerce prilagodi vlastitim željama u pogledu veličine. Plastična cijev za prekid kapilarenja pijesak 5 cm 50-100 "zona 3 j 1 2 200 i geotekstll folija TOde supstrat 10 cm z o n a bil aka ž 5 0 % P°uršine 0 Oblikovanje obale Razina vode Varijanta za prekid kapilarenja (5) Zona taloženja / taložnik ^0) Vodotok sa širokim i dubokim meandrima i kaskadama.6 sati sunca u danu. Jezerce u kojem se može plivati treba imati površinu 155 m2. prostor za kupanje 40 m2. i volumena 35 m3.zapad sa 5 . ne manje od 55 m2.30 cm. područje za bistrenje 25 m2 -> © .© Dubina vode: močvarna zona < 25 cm.JEZERCE ZA PLIVANJE Oblikovne mogućnosti da se vrt I optički obogati biološkim elementom vodom . duboka voda > 50 cm. zona plićaka 10-40 cm. oblika i uporabe.

prirodnim i lijepim. dubina vode 1 0 . korijenje u mulju z i m z e l e n a . crv. WX^TTW/s PVC .tlačni vod pumpe (T) Izvorski kamen -» (5) f Izvorski kamen — > © Hrvatski naziv Mirisni šaš Obični žabočun Žabnjačka kornjačnica Štitasti vodoljub Viseći šaš Velika pirevina Borak Zlatni štap Vodeni dvornik Štukina trava Kovrčavi mrijesnjak Veliki žabnjak Obična strelica Jezerska šašina Razgranieni iežinac Uskolisni rogoz (§) Botanicki naziv Acorus calamus Alisma plantago-aquatica Baldellia ranunculoides Butomus umbellatus Carex pseudocyperus Glyceria maxima "Variegata" Hippuris vulgaris Orontium aquaticum Polygonum amphibium Pontederia cordata Potamogeton crispus Ranunculus lingua Saqittaria saqittifolia Scirpus lacustris Sparqanium erectum Typha angustifolia Vrijeme cvat Boja cvijeta Vl-Vll Vl-Vll Vl-X VI-VIII Vl-Vll V-Vll VII—VIII V-Vl Vl-Vll VII—VIII VI-IX VI-IX VI-VIII VII—VHI VII—VIII Vl-Vll © Vl-Vll IV-VI VI-VIII - žuto-zelena. sklona širenju z i m z e l e n a . smeđa bijelo . organskim. Treba biti što dulje. Prednost treba dati ležernim.® Korito potoka je važan sastavni dio jezerca u kojem se može kupati.tek ukupnost biljaka svih prostora čini jezerski krajolik bogatim. 0 . Svaka biljka traži svoj prirodni životni prostor i samo u takvomu će napredovati. m a l i m m j e h u r i m a lovi kukce. ljutić Hibridi planinčice VII—VIII V-Vl VIII-IX IV-V VII-IX Vl-Vll VIII-IX Vl-Vll VII-IX Vl-Vll Vl-Vll V-VIII ab III bis VII V-Vl V-Vl bijela ljubičasta ružičastocrvena ružičasta ružičasta ljubičasta žuta žuta Ijubičastocrvena smeđi vijenčić plava do bijela ružičasta prema vrsti žuta razni tonovi žute Dubine sađenja Hrvatski naziv Vodenklas Žabogriz Lokvanj žuti Lopoč Okrugolisni plavun Plivajući mrijesnjak Vodeni žabnjak Rezac Vodeni orašak Zona lopoča-> Botanički naziv Aponogeton distachyos Hydrocharis morsus-ranae Nuphar lutea Nymphaea-Hybriden Nymphoides peltata Potamogeton natans Ranunculus aquatilis Stratiotes aloides Trapa natans © Vrijeme cvat Boja cvijeta Vll-X VI-VIII VI-VIII VI-IX Vl-Vll VI-IX VI-IX V-Vll Vl-Vll bijela bijela žuta kao žumanjak prema vrsti zlatnožuta bijela bijela bijela bijela. Prirodno jezerce se sastoji od više životnih prostora . prezimljava k a o lisnati pupoljak (9) Biljke proizvođači kisika za jezerce 233 . blijeda (§) Vlažna zona Jezerska žabovlatka Kruta vaščika z i m z e l e n e . idealno je 8 .svjetloružič. bijela.4 0 cm Calla palustris Caltha palustris Carex grayi Equisetum variegatum Eriophorum angustifolium Euphorbia palustris Juncus ensifolius Lysimachia thyrsiflora Lysichiton americanus Mentha aquatica Menyanthes trifoliata Mimulus cupreus Myosotis palustris Nasturtium officinale Onoclea sensibilis Veronica beccabunga © Achillea ptarmica Ajuga reptans Chelone obiigua Darmera peltata Eupatorium cannabium Filipéndula ulmaria Ligularia przewalskii Lysimachia nummularia Lythrum salicaria Osmunda regaiis Polemonium caeruleum Polygonum blstorta Primula in Arten Ranunculus acris "Multiplex" Trollius-Hybriden © Callitriche stagnalis Ceratophyllum demersum Elodea canadensis Hottonia palustris Myriophyllum in Arten Potamogeton in Arten Ranunculus circinatus Utricularia vulgaris Ispusno okno. korijenje razvija u podlozi b e z korijenja. prezimi kao pupoljak na dnu jezera z i m z e l e n a . mineralni slojevi različite granulacije Vodeni kozlac Močvarna kaljužnica Šaš kareks Šarena preslica Uskolisna suhoperka Močvarna mlječika Sita Protivak Američki kozlac Vodena metvica Močvarna trolistica Bakreni cvijet Močvarna potočnica Dragušac Biserna paprat Potočna čestoslavica (7) Močvarna zona V-Vl IV-V VII-IX V-Vl IV-V VI-VIII V-Vl V-X VI-IX IV-VI - V-IX bijela žuta zelene glavice nema cvijeta bijela žuta smeđe glavice žuta žuta svjetloljubičasta bijela . saditi u dno j e z e r a . Životni prostori u vrtu razlikuju se prije svega po vlažnosti ili po vodostaju.10 m -» © . korijenje u dnu j e z e r a saditi u biljni kontejner z b o g kontrole rasta z i m z e l e n a . i tu se obogaćuje kisikom i ugodno grije. žuta zelena neugledna zlatnožuta ružičasta plava neugledna žuta bijelo-ružičasta smeđa zeleno-bijela crno-smeđa Zona plitke vode.ružičasta smeđa ružičasta. prirodnim oblicima.( D Preko kaskada i kamenja protječe oko 15 m3 vode u satu.S malom jamom ulaz vode neće bit previsok 10-12 JEZERCE ZA KUPANJE U dobro projektiranom jezercu pojedini su životni prostori bez vidljivih granica. posaditi u dno j e z e r a K a n a d s k a v o d e n a kuga M o č v a r n a rebratica Vrste krocanja Vrste mrijesnjaka Žabnjak Obična mješinka b e z korijenja. crvena svjetloplava žuta nema cvijeta tamno plava Poprečni presjek jezerca za plivanje-» ( 2 ) Močvarni stolisnik Puzajuća ivica Štikac mali Štikac veliki Konopljuša Suručnica Jezičnjača Metiljeva trava Purpurna vrbica Kraljevski pujanik Jakobova ljestvica Livadni dvornik Vrste jaglaca Žabnjak.

20 . 4. treba u proračun uključiti broj osoba i izljevnih mjesta. 3. 4. količina oborina 800 l/m2 x koeficijent otjecanja f = 0.05 (5) 72 72 72 1. ispiranje 10 I.64 53 kg 81 kg 130 kg Instalacija za kišnicu Vrtna cijeva Osnovni spremnik za kišnicu Ručna pumpa Iznad protočnog ven Min 20 mm ili 2d Uronjena pumpa 1100/:. 11. 9. Ako je kišnica i za kućnu uporabu. za obiteljsku kuću oko 5000 I Obujam spremnika za navodnjavanje vrta ovisi o površini vrta.75 Raspoloživa količina kišnice = 72 000 l/godišnje Broj osoba = 4 Dnevna potrošnja = 45 I po osobi (ekonomični ispirač u zahodu).20-2. Naime.60 I kišnice po četvornom metru Primjer: God. Sito s poklopcem na dnu oiučne Cljevl JL^ Filtarski taložnik 0 1.50 Ekološki spremnik kišnice . za njegu tijela 10 I = ukupno 65 I pitke vode.605 1. f = 0.išni kapaciteta do 12.0. bure za kišnicu Ručna pumpa (2) 1 2. 10. Pri odluci o njegovu obujmu ne treba biti pretjerano štedljiv.60 za ravni krov s nasipom šljunka. godišnjoj količini oborina.40 ako se pretežno koristi za navodnjavanje vrta i u slučaju velikih sezonskih razlika u količini oborina. površini krova i koeficijentu otjecanja.75 Neto površina krova = 120 m2 Količina kišnice = Neto površina krova 120 m2 x God. Oluk / olučna cijev Filtarski skupljač Dovod Spremnik Preljev sa sifonom Usisni vod Kućna vodovodna stanica Zaštita od praznog hoda Mreža vodova kišnice Instalacija pitke vode Magnetni ventil Plovak Obujam Duljina Širina Visina Težina 1100/ 1.0. 20 mm ili 234 .: 20001 Iznad slobodnog izljeva Uređaj za korištenje kišnice ^0) Dopuna pitke vode Spremnik oborinskih voda za navodnjavanje vrta ' ^ A — Kućni vodovod Olučna cijev Razvodnik s pokazivačem razine punjena Slobodno istjecanje razmak min.500 / Filtarski lonac Stilna zaliha vode za zalijevanje.VRTOVI UPORABA KIŠNICE U projekt nove kuće treba uključiti spremnik za prihvat kišnice. Godišnja količina oborina (npr NRW oko 740 . Koeficijent otjecanja: f = 0. (6) 1500 /.05 obujam spremnika = 3600 1 preporuka: spremnik korisnoga obujma 4500 I Objašnjenja: Neto površina krova: projekcija krova od oluka do oluka (odgovara tlocrtnoj površini kuće). Faktor g: g = 0. Površina vrta = 200 m2 Potrebna količina kišnice = Broj osoba 4 x dnevna potrošnja 45 I x 365 dana + površina vrta 200 m 2 x godišnja potrošnja 50 l/m2 Potrebna količina kišnice = 75700 l/godišnje Faktor g = (1 . Filtar ispred spremnika kišnice Kućni vodovod Protočni ventil Dovod pitke vode Spremnik Preljev Olučna cijev Kanal Filtarski lonac Sifon --sf-r : Vt •'t © Uređaj za prikupljanje kišnice s filtarskim loncem i vanjskim spremnicima 1. 7 8. Prosječna potrošnja vode po osobi dnevno. veći obujam postiže se malim povećanjem troškova.za piće i kuhanje 5 I. kupanje/tuširanje 40 I.335 1.9% < 20% => g = 0.raspoloživa količina kišnice 72000 I potrebna količina kišnice 75700 I) x 100 = 4.52 2000 / 2. 3.05 Obujam spremnika = raspoloživa količina kišnice 72000 I x faktor g 0.05 ako se raspoloživa količina kišnice od potrebne razlikuje za manje od ± 20 % g = 0.koeficijent otjecanja f = 0. Za navodnjavanje vrta treba godišnje 40 . 5. ostalo 8 I = ukupno 75 I kišnice (kod ekonomičnih ispirača 48 I).900 mm £ l/m2) očitava se iz odgovarajućih karata ili dobiva od meteorološke službe. zahod 45 I (kod ekonomičnih ispirača 18 I). 6. za pranje rublja 18 I.. 2. Može se i naknadno postaviti u kući ili vrtu.45 1500/ 1.03 ako je razlika veća od ± 20 % g = 0. 12. Proračun veličine spremnika za navodnjavanje vrta. 5 6 7 8. čišćenje 4 I.40 . količina oborina 800 mm = 800 l/m2 Kosi krov .75 za kosi i ravni krov. 9.

66/9. predgotovljeni elementi): površina najčešće keramika ili stakleni mozaik.20/9. nisu uključeni posebni utjecaji. Dubina vode: do brade domaćice.2 5. rjeđe premaz (klor . Dodatno treba uništavati alge pomoću kemikalija (klor.65/7. potrebna je zaloga od mršavog betona -> © Betonske ploče © vodonepropusne (beton na gradilištu u dvostranoj oplati. ne djece! Razlika dubine bazena .mjesečne sezone (prosječne vrijednosti) ® Podni izljev s izjednačavanjem tlaka podzemne vode 235 . važno: jednoliko odvođenje vode s dobrim čišćenjem površine pomoću skimera ili bolje pomoću žlijeba-> Vrste filtara: šljunak (dubinski filtar. jednostavna izvedba s Wiesbadenskim žljebom Zidani bazen s drenažom (9) Skimmer (skidač pjene) ^ ^ Wiesbadenski žljeb.0 6. prostor saune Bazen za noge Najmanji plivački bazen s jednom stazom (2 plivačka zamaha. za boravak Kuhinja © Bar © Stanovanje Dijagram rasporeda plivačke dvorane u jednoobiteljskoj kući.8 3.8 4. grijanjem ili preljevom zaštićenim od smrzavanja. 1/1-2 osobe) Srednji plivački bazen s dvije staze (3-4 plivačka zamaha.).5 4. 1300 kcal/m2d). mlazni beton preko jednostrane oplate.08/7. Dužina zamaha pri plivanju 1.00/8. Veličina: Širina trake 2. U blizini bazena ne smije biti bjelogorice i grmlja po rubu (padanje lišća).8 2. zimi ne prazniti! (iskošeni rub bazena). mjesec 1.70/7. blizu spavaonice (upotreba u prohladnim danima). 261-263 @ Trim prostorija (D Predvorje saune © Sauna (ž) ® Otvor.98/8.2 2.60/8.dubina vode -> (4).5 Dodatni mjeseci 5.50/7. po mogućnosti podići rub bazena (pitanje oblikovanja).5 2. rub osiguran drvenom gredom -Alumin.50/9. najmanji bazen za startni skok s čeone strane 4.5 4.5 3. dijatomit (površinski filtar). Treba ga zaštititi od upadanja trave. pravokutnik.50/7. u vidnom polju.60/9.6 3. Nosiva konstrukcija zidana beton.9 2. čelik (može i iznad terena) ili ukopano ->(5). tj.5 kW/m2d odn.0 6. x = interpolacija Gubitak topline površine bazena odn.25/6.66/9.2 2.2 3.55/7. Pribor. općenito nije nosivo.u.kaučuk. slobodnostojećeg zida bazena tijekom 5 . mjesec 2. ovisi o načinu odvođenja vode ->®-<fl). dodati dužinu tijela: za četiri zamaha treba 8 m duljine.5 Gubici topline otvorenog plivačkog bazena (prosječno / maksimalno) u kWh/m2d prema mjerenjima RWE. bazen s preljevnim žljebom (jj) Zuriški žljeb na obodu bazena Voda 8w 22 °C 23 °C 24 °C 25 °C 26 °C Sezona 4. Zaštita od smrzavanja: za krute konstrukcije bazena pomoću rubnih greda.65/7.26/8.50 m. rubni profil T Jednoslojni predgotovljeni poliesterski bazen Armiranobetonski bazen. predvidjeti mogućnost reguliranja! Znatno se produžuje sezona kupanja uz relativno niske troškove Zaštita djece: po mogućnosti ne ogradom nego pokrivanjem bazena ili pomoću automatskog alarmnog uređaja (reagira na pojavu valova). rijetko se izvodi na gradilištu. cementna boja).9 2. pjena od sintetičnog materijala. mjesec 1.6 2. sredstva protiv algi bez klora.00/10. oprema: vidjeti privatni zatvoreni bazen -» s.25/10.33/7. npr. znatni toplinski gubici javnih kupališta (hotelski bazeni itd.3 3.75/10.25/9. mjesec 1. Treba biti vidljiv iz kuhinje i dnevne sobe (radi nadziranja djece i iz dekorativnih razloga). Oblik: Što jednostavniji zbog troškova i odvođenja vode (s.) zbog korištenja zagrijane vode za povratno ispiranje filtara (do 1. bakreni sulfat). Načini građenja bazena: Uobičajeno: bazen s folijom (folija: nepropusna površina). Predvidjeti stazu oko rubova.2 5.5 1.80/9. svakako s nišom za ljestve ili stube. Grijanje: pomoću protustrujnog uređaja ili protočnim grijačem u bojleru.9 2. najčešće predgotovljeni elementi. Bazen od poliestera.25 CD Prost.25 m.8 5. Prostorija za boravak može kao površina biti dio plivačke dvorane © Veličine bazena © Normalna dubina za privatna kupališta (bazeni za plivače) Bazen s pokosom i folijom. 2/4-5 osoba).50/8.75/10.2 1. mjesec 1. Održavanje vode: danas uobičajeno uređajem za miješanje vode. djelomično s upuhavanjem zraka radi čišćenja).© ireni bazen Garderoba WC Tuš VRTNI PLIVAČKI BAZEN tu Položaj: Vrtni plivački bazen treba biti zaštićen od vjetra CD.

® stambena kuća na padini s otvorenim bazenom.© Arh.® ® Prizemljem ® . pristup iz suterena ili vanjskim stubištem.® Arh.® tnmrrr U © Prizemlje -> © ® V © Presjek -> ® . Primjer -> © . Neufert U ® Presjek -> © . K. P.00 Nagib 1:10 Perspektiva (5) Okrugli plivački bazen na padini Plivački bazen između kuće i garaže Arh.® kratak put od saune i spavaonice do bazena u vrtu. Richter + 6.STAMBENE KUĆE S PLIVAČKIM BAZENOM U VRTU Primjer ® . u razini terena ispred dnevnog boravka. U © Suteren -> @ . Kappler 236 .

0 m za 3 osobe © Jednostrani hodnici sa slabim prometom: širina hodnika = širina vratiju + 50 cm Jednostrani hodnici sa živahnim prometom Dvostrani hodnici sa smaknutim 1 vratima pri živahnom prometu Dvostrani hodnici s nasuprotno postavljenim vratima 237 .25 m fas ^ W jednostrani hodnici za 2 osobe nesmetano mimoilaze šir|na 1 3 n . ali mora biti odmah uočljiv s ulice ili vrtnih vrata.). >2. ULAZ U nepovoljnim klimatskim okolnostima vjetrobran je prijeko potreban.na hodnika o d > 0 9m. osovinski razmak zidova 1. bolje t O m . 1 4 0 m širina 1. o rasporedu vrata — A ili B i jačini prometa. >90-1. WC-om. Iz pretprostora trebaju biti neposredno pristupačne najvažnije prostorije kroz koje se najviše prolazi. 186.PRETPROSTOR. Svrhovite širine hodnika -> © Po mogućnosti trebaju se sva vrata otvarati u prostorije -> s. VJETROBRAN.30 . stubišta itd.e sir. Ra> čuna se da je 1 m slobodne širine hodnika (bez istaka) potreban za 60 do 70 ljudi (-> kazališta. stubišta i zahoda Q Međusobna veza prostorija V© Ulaz centralno t>® •jf /Tn * Ulaz povezan s podrumskim stubištem p ^ ^ Predprostor povezan s uredskim prostorijama (§) U vezi s podrumskim stubištem ^ (7) U vezi s dnevnim boravkom © u vezi s vjetrobranom ® U vezi s kuhinjom.6 m za 2 osobe.40 m koje se Dvostrani hodnici sa živahnim prometom: 1. koliko je to moguće. izvan dominantnog smjera vjetra. a naročito stubište -» © - Povoljna je neposredna veza između kuhinje.1. podrumskim stubištem i spavaćom sobom HODNICI Širina hodnika ovisi o njegovu položaju.0 W Za hodnik s vratima samo s jedne strane dovoljna . škole. Ulaz u pretprostor treba biti. o tome je li jednostran ili obostran.

80 JL_ « t « b db ¿ ¿ s '165( 59 33 L Q IH Ti »t > I 1 H ^ ^ ? H H T 1. tu sve mora biti promišljeno.65 1. Ovdje posjetitelj stječe prvi dojam.— 2 1.30 Za udobno odlaganje odjeće 28 kuka 38 kuka Za udoban rastanak 1—43—1 95 T 1 (6) T ^ 1.••.j liMr I S v j » . šešir i kovčeg > ? Ženske cipele < ^ ^ Stalak za kišobrane s nepropusnim koritom Sanduk za kišobrane ¿. od osvijetljenog kućnog broja do četke kraj ogledala.0 H I I I I I I I I I I I I I I I 11 I I I I I I I 60 ^ — 90 — — 4.50 + 2. jednodjelna.. Mm Garderoba. sa stalcima za glačanje 238 .0 H+++ -H+H- T 1 B H H — 90 — ¡ | 6 0 | — 75 ..70 I 600 1 1 900 1 U 1-95-1 H 0 13 H T 105 1 013H 0 16 h) 1 75 •iiiiii" "TrnrnTTT" n 1 1 1 1 1 1 1 JL jfe ÜU 1.15 1. sa stalkom za glačanje © Garderoba. listonoše i posjetitelje mora sve što je potrebno biti predviđeno. Za dostavljače.0 I I I I I 11 11 I I I I I I I I I I I I I II I 1 H 4 -H-H+- 1 .f ^ h 1.35 1.. dvodjelna.0—1-75- A 90 T 1.0 3 kuke 5 kuka (14) Garderobni stalak Garderobni stalak ± 45 (12) Garderobne kuke Garderobne motke • T 4. nenapadno ali prikladno pri ruci.00 -i ^l) h 1.40 -r 13 >- 1 |— 38 —| (2) Kaputić ULAZI. (7) Kaput ® Kišobran. GARDEROBE Ulaz određuje izgled kuće.0 T 1.""55"+• ® Za odlaganje odjeće 6 kuka na 1 m ® 1.25 ' H ® H 1.

garderoba) ('gN Hodnik 5m 2 = 5 prostorija i 1 kuDaonica kupaonica © Hodnik 7m 2 = 8 prostorija i stubište t / 1 © ™ ^ ^ ^ 1 k U p a °> © ca. garderoba i ostava Hodnik 4m 2 = 4 velike prostorije i 4 male. uz to 1 osta-a va ali bez WC-a ili slično.p mm ormarima ¿ ^ S S H ^ 239 .V ( 3 J ka s ugodnim oblikom prostora Hodnik 3m 2 = kao @ . jer se u tom slučaju dva člana obitelji još mogu mimoići. © prikazuju najekonomičnije oblike hodnika za određene okolnosti. Često sobe postaju prostranije ako se povećanjem hodnika na račun soba postigne povoljniji odnos vrata i ormara . pa ih treba ugraditi Pri raspoređivanju vrata treba razmotriti položaj kreveta i ugrađenih ormara u sobama.F ( 4 ) vorenog stubišta hodnik djeluje prostrano kao sa 4m 2 Hodnik 3m 2 = 4 velike prostorije i 1 mala prostorija. otpadaju stubini podesti) Hodnik 1m2 = 4 prostorije kao čvoV (13) t ° * f između spavače sobe. pristup ^ T u ^ ^ kLp^oTe"'fsp'avate sobe i „ J ^ za boravak sobe „ „ ( T ) . ostavom).@ pokazuje maksimalnu pristupačnost različitih veličina i oblika hodnika prema prostorijama koje su šire od 2 m (prostorije š i r o k e 2 . nije dovoljna za postavljanje ormara. p dječje sobe. kupaonice i sobe za boravak ¿4) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije. U tim primjerima usvojena širina hodnika od jednoga metra zadovoljava kao minimalna širina.Potrebna površina pri različitom broju prostorija HODNICI a V' ( D HnHnik im2 .» © . Zbog o t . garderoba ili slično. mm ormarima i krevetima tfg) Hodnik 3m 2 = 6 prostorija. Ta širina. samo 5 prostorija i 2 p male (kupaonica. te WC V © W ©^nemaiolje"mogućnost?[frilazaj U ali je čišći prostor © W Pr storije (kupaonica. kupaonica. o s t a l o g ( f o kao ([3) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije s ugrađe-fc.3 u ovom se razmatranju smatraju garderobom.t uoiiko nmctnriio na * kraju stuba koje še ne^nastavljaj ^ Hodnik 2m 2 = 4 velike prostorije i » WC. njprikladnije iskorištenje h o d n i . ^ tima 3 ® v —J Hodnik 4m 2 = 5 prostorija s ugrade. garderoba) °" Hodnik 7m 2 . pri smaknutim etažama (povoljno rješenje. međutim.( i j ) .

Klupa sa sandukom u hodniku služi za smještaj pribora za čišćenje cipela. ormare i pretince.SPREMISTA Krovne i stubišne kosine. metle itd. (7). Okvir s lameliranim vratima Prostor za ormare ispod kosine krova pokraj mansardnog prozora Sklopivi krevet pri strmom nagibu krova . Kod krovnih kosina treba iza ormara ugraditi dobru termoizolaciju. Ormari bi gore i dolje trebali imati otvore za zrak iii vrata kao rebrenice tako da je omogućena staina ventilacija. Ispod stubišne kosine često ima mjesta za ormare s kliznim vratima (§) ili za radni prostor -» (8) ® 240 lzviačivi ormari smješteni do pod strehu © Prostor za ormare ispod kosine krova. niše i uglovi nude prostore za ostave.

Kućni otpad namjenski se skuplja za odvoz u pokretnim kontejnerima obujma približno kubični metar Važno je voditi računa o dimenzioniranju mjesta za postavljanje i putove odvoza.4 © četka © Kanta za smeće 3 Univerzalni usisač Usisač za prašinu Presjeci . bolnice) 40+45 50 55 30 40 45 50 > Q.5 d 95 130 110 110 110 110 110 e Vrsta otpada Kućni otpad rastresit Otpad u vrećama 110 I Papir (uredski otpad) Rublje (jednoobiteljska zgrada) Rublje (veći objekti kao stambene zgrade. Velike kante za otpad (¡5))s obujmom 120 i 240 litara trebaju biti pokretne. mjere cm a 55 60 65 35 45 50 55 b 55 60 65 35 45 50 55 c 24 24 24 11. Uređaji za odlaganje smeća okno za kućno smeće. s kliznim poklopcem i odvodom vode.10 m 3 (1100 I).(13) (T) Okvir za čišćenje sagova (8) Prikladna visina ormara J S L I <> Za svaka daljnja vrata se sanduk proširuje za 820 mm (9) Potrebni prostor za velike sanduke za smeće Velika kanta za otpad .» © o k n o za odzračivanje -»(13)presjeka 3 0 .5 11. Kontejner za smeće -» (¿5) od čeličnog lima ili polietilena. DIN 6623. hoteli. 6629.5 11.3 5 % okna za bacanje smeća. letla za prašinu 1. U kućama s jednom obitelji pogodna su okna za ubacivanje rublja ->(5). isto tako i za hotele.5 11. obujma 0. O •5 c o © feST*''j@[e' St0j6Će 0S 0njene ' © Klupica sa stubama (li) Uređaji za odlaganje kućnog otpada ^ 2 ) . iz sigurnosnih razloga.77 m 3 i 1.kontejner za pražnjenje 241 . Okno 0 cm Za otpad Za odzr. Taj se sustav ne može primijeniti za više otvora istodobno. bolnice. sredstva za pranje i čišćenje. Kante za smeće od pocinčanog čeličnog lima ili polietilena. Prečke Za visinu prostorije mm 2400 2600 3500 Cjelokupna dužina ljestvi oko mrr 1350 1580 2540 Prečke Za visinu prostorije mm 3630 4750 5870 Cjelokupna dužina ljestvi oko mrr 1710 2250 2770 3 4 do 8 12 16 20 © Ljestve-»©. Obujam 50. Potreban prostor za kontejnere za smeće -»(§). alat i ljestve Širina prostora za ormar = 60 cm. papir ili rublje treba biti od nehrđajućeg čelika ili pocinčanog čeličnog lima. 243 Za njegu i čišćenje potrebno je: ormar za manje kućne naprave.PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO s. Pri oblikovanju kućanskih naprava treba osigurati jednostavno rukovanje bez ugrožavanja zdravlja Q)-(§). usisač. kante. 25 30 30 15 25 25 30 Min.110 litara. umirovljeničke domove itd. Tržište nudi uređaje za ubacivanje smeća s električnim otvaranjem vratašca. .

» © . prost.00 60 4.» © .60 Kuć. Daska uz koju se glača stojeći .20-60-100-1 -2. 90 ¡50> © Daska za glačanje. 1 k d rxs.đ>© D »"đ™ t " © u- t"© L-oblik U © fra^omoćn^ulS Pr0St0r ia ' © Pristupačno iz kuhinje V (9) p r i s t u p a t n o iz V Pokraj kuhinje i kupaonice -1..80 1 + (5 1 I—60-1.Snj Z e a ru 9 ÍS nje ¡ = * © stroj za glačanje Stroj za glačanje ugrađen u ormar 242 .40- 1. glačanje.© . za šivanje.20 1. Prostorija za potrebe kućanstva uz pomoćni ulaz. a može biti kao kutak i za hobi. sklopiv t * ^5) Šivaći stroj * © g D .> © mora biti drugačije visine od one uz koju se sjedi Podrumsko stubište Automatska perilica i aparat za sušenje rublja kao komplet Korito za pranje s grijaiem vode Sanduk za prljavo rublje Radna površina za slaganje rublja Uređaj za glatanje oko Ormar za manji pribor Ukupno 60 60 Kuhinja 60 50 60 100 50 380 60 60 1. ® Shema prostornih veza s kućnim gospodarskim prostorom <D Potrebni prostor za dijelove opreme I 8 + 8 1 8 + • i + D 8 8 C + + 8 8 c 1 8 §8 8 + 1-60- j: -1. bolje rješenje neposredno uz kuhinju ili pristup iz kuhinje . valjak za glačanje ^ ^ Kombinirani pribor za glačanje.© • Takva prostorija služi za smještaj ormara s priborom za čišćenje.ilal. Pri oblikovanju pribora i sprava za kućanstvo treba se brinuti o udobnosti i zdravlju korisnika.80- + 1 8 .20 (-60-100—I -2. Minimalne dimenzije _ • © . gosp.0. pranje rublja.Lssrrp.Dijelovi uređaja i opreme Širina u cm Bolje PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO Povoljna je orijentacija prema sjeveru .> © .00- 1 á ¡él.0S.40-2. s dugim pultom za odlaganje .40-2. sklopiva uz zid ormar K Potrebni prostor za glačanje u sjedećem stavu Uz elektr.

Jednoredna V ® Smočnice t ^ (2) Smočnica u nastavku na ormar t^ (¿) Smočnica preko ugla a W (4) Smočnica u nastavku ugla za blagovanje i r . vrata se otvaraju prema van. Za veće stanove treba u projektu predvidjeti ostavu po mogućnosti od 2% površine stana. torbe. nakit za božično drvce. Najpraktičniji je položaj smočnice pokraj ili unutar kuhinje . Te su prostorije vrlo važne za svakodnevni život. Za veća kućanstva tržište nudi hladnjačke ćelije po sustavu nadograđivanja .06 m2 SPREMIŠTA Osim prostorija u podrumu i na tavanu. ostaviti niše za ugrađene ormare ->(t3). mora u stanu postojati prostorija za odlaganje = 1 m 2 svijetle širine 75 cm. košare za rublje. hladnjače. alata. ljestve. (6) Smočnica zbog uštede prostora u nastavku na kadu t^ (7) Kao prije. Ona služi za odlaganje i čuvanje pribora za čišćenje. košare. spremišta. 242. u nastavku na WC t f (S) Smočnica ispred kuhinje Hladnjače . korisna površina 1. zaštićena od sunca. Radi uštede prostora. kovčege. SMOCNICA Pri projektiranju stanova ili kuća treba voditi računa o nusprostorijama kao što su smočnice. Treba predvidjeti rasvjetu s prekidačem na vratima i pobrinuti se za dobru ventilaciju. Treba predvidjeti priključak za zamrzivač i eventualno hladnjak za vino. daske za glačanje s. Najbolje je police postaviti sve do stropa.> © . Prostoriju predvidjeti neposredno uz kuhinju. ona mora biti hladna i prozračena. hodnik i spavaće Kuhinja Spremište Prostori za odlaganje i ormare Spremište u području ulaza • W (14) opicllllMc Uni Spremište iI ormar za cipele u području ulaza 4 Spremište Smočnica i ostava u području oiiiuuik kuhinje V Q5) 243 .razne veličine.23-3. također s odvojenim odjeljcima za hlađenje i zamrzavanje.SPREMISTE. daske za glačanje rukava.r-v.

20- na sudopera s policom .20—l I—60—I I—60—I (T) Presjek kuhinje s 2 radna mjesta © Presjek kuhinje s prostorom za 2 osobe © Nisko smješteni dijelovi štednjaka zahtijevaju odgovarajući prostor za rukovanje.10-1. iznad štednjaka postaviti odvod para © Stolovi za rad i odlaganje dubine 60 cm H60H © W 1.znad njega © W sobe'zT bta g o va njls s I užTd odava nju h r a n e b a d njega su obostrano pristupačne police za posuđe (7) W Rade dvije osobe jedna do druge ® Između prostorije za pripremu i blagovaonice treba leteća vrata dolje obložiti zbog mogućnosti otvaranja nogom ^g^ Ispravna i pogrešna rasvjeta u kuhinji © Uobičajena visina stola od 85 cm je između povoljne visine za miješanje tijesta i sudopera © Predvidjeti radnu ploču koja se može izvući za rad u sjedećem položaju Ispravno izvedeno podnožje ormara za lako čišćenje > 8 cm ^ t! U "1-¡fi m tv A B umjetno oazracivanje veniuaiuium Umjetno odzračivanje ventilatorom na vanjskom zidu (A) ili bolje preko nape direktno iznad štednjaka (B) (14) Bolja je napa za usisavanje para Stol za izvlačenje Barski pult za blagovanje © 244 Presjek kroz elemente kuhinjske opreme prema preferentnim mjerama DIN 68901 Kuhinjska oprema i mjesta za postavljanje elemenata prema DIN 18022 Radnu visin uskladiti s visinom tijela .20 H—60—| !— a 1.KUHINJE |-45-(-4CH 80—I—60—I |—60—1.

cej . sredstva za čišćenje ili za zalihu namirnica.J I 100 100 l-i-l-l 1 l . Općenito se kuhinjski namještaj isporučuje u širinama od 20 do 120 cm s korakom od 5 cm i visinom od 85 cm. sintetika. pribor za ispiranje i čišćenje. police u ormarima drvene ili ploče obložene sintetikom.l (?) Dvodjelni gornji ili zidni ormarići (3) Jednodjelni gornji ili zidni ormarići H(cm) x B(cm) x T(cm) 203 45-60 40-60 © Visoki ormarići © Kutni ormarići © Ugrađena pećnica ( ^ Kuhinjski centralni element (9) Elektronička preša za smeće ^0) Niše za kuhanje © Ormarić za kuhinjske aparate i ormarić za sušenje 245 . Gornji ili zidni ormarići (3) + 0 ograničene su dubine kako bi se radna ploha ispod njih mogla nesmetano koristiti. i dalje različiti. Za odvod zraka mora postojati ventilacijsko okno. kuhinjski kablić. Radne površine i površine za odlaganje čine jedinstvenu plohu. vidljive plohe: brušeni lak. Sudoper i ploča za cijeđenje ugrađuju se u donje ormariće. ali je taj uređaj znatno učinkovitiji od onoga za cirkuliranje zraka. Visoki ili bočni ormarići . pogodni za ugradnju hladnjaka.^ . upušta se ispod radne plohe. koji se uklapaju u svaku kuhinju koju je arhitekt projektirao. Posebna oprema -> © . L Q Jednodjelni donji ormarići x (5) Dvodjelni donji ormarići H(cm) x B(cm) 35 20-120 65 T(cm) 35 H(cm) x B(cm) x T(cm) 50 70-150 35 65 L^lJ L . usprkos normizaciji. spajaju se prilikom ugrađivanja i nepomičnu cjelinu. Tipizirani elementi. Vrata klizna. Za lonce su najbolje metalne rešetke. uključujući po mogućnosti i električni štednjak (s izrezima za grijaće ploče).H(cm) x B(cm) x T(cm) 85 20-60 60 H(cm) x B(cm) x T(cm) 85 70-150 60 KUHINJE ELEMENTI ZA POSTAVU I UGRADNJU Mjere i programi proizvodnje nažalost su.@ kao što je naprava za rezanje kruha ili univerzalna. ormarić za kuhinjske strojeve i dijelove s ladicama na izvlačenje ili otklapanje.l .> (5) služe za metle. težih ili rijetko korištenih kuhinjskih sprava i pribora. eventualno električni bojler. Materijal: drvo. bolje specijalna otklopna koja pri otvaranju ne zahtijevaju dodatni prostor. Gornji ormarići pripomažu iskorištenju prostora. pećnice i mikrovalne pećnice na prikladnoj visini. šperploče. sintetika. Donji ormarići: -> ® + (2) za smještaj većih. sušilo za ručnik . a posuđe se doseže lako i bez prig i banja.sve pomaže da se štedi vrijeme i snaga. drvo. Ispod sudopera je posuda za smeće. Razlikuju se naprave za odvod i naprave za cirkuliranje zraka. kuhinjska vaga te posude za namirnice i mirodije koje se upuštaju. iverice. Preporučuje se mehanička ventilacijska naprava iznad štednjaka -> Za tu svrhu na tržištu se nude nape.

(I) b (cm) t (cm) 50 75 100 (4) Hladnjak 55 55 55 50-55 55-60 60-65 (7) © h (cm) 80-85 85-90 90 © 44 1.24 Ugrađeni sudoperi rezance i tijesto Kutije od stakla ili plastike ^ ^ Kuhinjske daske Kuhinjske vage Kuhinjski stroj ® Univerzalni električni nož Stroj za mljevenje mesa CÍO 246 . treba u projektu predvidjeti dovoljne površine za postavljanje kuhinjskog pribora i strojeva.KUHINJE Ako se nastoji uštedjeti prostor. (I) 50 75 100 125 150 200 250 b (cm) 55 55 55-60 55-60 60-65 65-75 70-80 t (cm) 55-60 60-65 60-65 65-70 65-70 70-75 70-75 h (cm) 80-85 85 85 90-100 120-130 130-140 140-150 Ugrađeni hladnjaci Zapr. treba paziti na dimenzije sprava i uređaja jer su važne za određivanje dimenzija ormarića. Najčešće je potreban dvostruki sudoper (7) . Treba predvidjeti dovoljan broj utičnica.@ sa 60 cm širokom plohom za cijeđenje lijevo i 60 cm širokom plohom za odlaganje desno. po jednu dvostruku utičnicu za svako područje rada i pripreme. ugraditi i kombinirati omogućujući nesmetano obavljanje poslova. Električni i plinski uređaji te kuhinjski namještaj danas se izrađuju tako da se mogu međusobno poredati.10 1. ali obilje komfora. Veličina prostorije nije sama po sebi mjerodavna. Stroj za pranje posuđa treba smjestiti desno ili lijevo uz sudoper. Malo potrebnog prostora. odlike su "single" kuhinje.24 (§) Dimenzije • O 86 25/34 44 I T 44^ 1 '24 Pločice iznad uzdignutog ruba (7) Mjere za ugrađene sudopere 1. ® 85 80 (?) Električni štednjak (5) Veliki plinski štednjak (3) Trajno goreća peć Hladnjaci Zapr.

c^edenje F = velika radna polča i donji ormarići G = gornji ormarići H = visoki ormar (i) Jednoredna kuhinja (5) Dvoredna kuhinja V (6) Kuhinja u obliku slova U (7) L-oblik s kutom za jelo 3 1-62 2. 68901 Kuhinju treba orijentirati prema sjeveroistoku ili sjeverozapadu.6 m 2 . izbjegavati rad u stojećem položaju. pribor itd. povoljno držanje tijela. te s podrumom. Za ljevake to će biti slijeva nadesno. prilagoditi visinu radne plohe visini tijela.0 .Ulaz Predprostor Gospodarska prostorija Pomoćni ulaz | KUHINJE AMK . sudoper s dva korita i plohom za cijeđenje (uključivo stroj za pranje posuđa) 150 cm.20 m. radni proces slijedi zdesna nalijevo. dobra rasvjeta radnog mjesta s.1 0 m 2 .PREPORUKE .I 'ra I1 tšJ 0^ © Perspektivniprikaz jednoredne k u h i n j e V J V ~ Perspektiva-»© t " @ v N e S r Í n j a S T h r a S r t Ormar-kuhinja (firma Haas u Sohn) 247 . radna kuhinja 8 . ali istodobno i boravak domaćice tijekom mnogih sati. ulazna vrata. površina za cijeđenje — @ > .00 m i — IV 1ÍT I E. u posrednoj vezi s vrtom za povrće i začine. mjesto za kuhanje 60 cm. pokrovna ploča od 200 cm ujedno je površina za pripravljanje i odlaganje. treba svrhovito poredati radna mjesta. Svi su primjeri koncipirani za dešnjake. Povoljan raspored radnih mjesta u kuhinji E 60 T ©O O© B A 60 1 30 A = povrSina za odlaganje >30 B = štednjak 60 C = radna ploha >60 D = sudoper prema proizvođaču E = površinaza odlaganje odn. dječje igralište i terasa 0. ormarić za namirnice 60 cm. donji ormarići za posuđe. To znači. mjesto za pripravljanje. male naprave.. Uz dubinu niza sa svake strane od 60 cm dobije se minimalna širina kuhinje od 2. Često je kuhinja sastajalište obitelji ako prostor za blagovanje pripada kuhinji ® Prilikom namještanja treba obratiti pažnju na sljedeće: Štedjeti kretanje. \ Vrtna vrata V ¡ Podrumske stube | ¡ % Kuhinja _l Smočnica Dječje igralište Blagovaonica Soba za boravak _) Prostorija za L Erigremu Povrtnjak Pogled iz kuhinje Putevi Ove prostorije su uobičajene samo kod velikih kuća © Odnosi prostorija veće kuhinje % I Učestalost korištenja radnog prostora [ i J < Glavne veze s ostalim područjima Učestalost korištenja puteva između područja Za korištenje sprava i namještaja nužan je između nizova slobodni prostor širine 1. ormar za metle 50 cm. Najmanja tlocrtna površina kuhinjske niše 5 . zamrzivač 60 cm. štednjak. Za to ukupno treba 700 cm kako bi se postavili svi elementi.> DIN 18011. pećnica 60 cm. omogućiti nesmetan rad i dovoljnu slobodu kretanja. Da bi se olakšalo raditi u kuhinji.40 m (?). Potreban prostor za namještaj i sprave: štednjak. idući s desna na lijevo: površina za odlaganje. Pravilan raspored bitno utječe na olakšanje posla. 244.©. radna kuhinja s prostorom za jelo 12-14 m 2 0 . 18022. hladnjak 60 cm. tj. Kuhinja je u stanu radno mjesto. sudoper. Po mogućnosti se iz kuhinje trebaju vidjeti vrtna vrata.

6 3.14 Min. šampanjac. predjelo.2 • . potrebna površina za postavljanje stola • Min. •i« B -1. potrebna površina za postavljanje stola 248 .m O t/i •O N (0 TON (0 ra (0 <J <J •> BLAGOVAONICE POSUĐE I NAMJEŠTAJ a a ¡s s s a g « s * .1 5.o N (0 ra o (0 Č* (0 C L E C O (0 (0 <J TO •S is C ¡ O S ra <J E <J o c É.„ H I I & l 1 1 1 -g I s i ^ s >¡>>N"N"N5>nz>ÍMOTOT>N (?) Čaše © Meni: juha. desert. sladoled.14 m 3.00- 4 osobe I s 5 osoba 6 osoba 7 osoba 8 osoba 3.80-2. potrebna površina za postavljanje stola Min.00) š 195 š 245 (255) = 260 JlO± j 45 -1. bijelo i crno vino Meni: juha. bijelo i crno vino Meni. jelo s ribom i jelo s mesom. piće Meni: juha. desert.14 Npr. bijelo i crno vino -2.80- C O . šampanjac. jelo s ribom i jelo s mesom. jelo s ribom i jelo s mesom. pri 60 cm širine mjesta i 6 osoba = 60 x 6 = 180 (2.o C . jelo s mesom. desert.a o I tfí m i ^ tx> = 1.9 5.•> o c o c o C O o C O •O c 3 . 5P •I.8 3.0010f-50-80— -50-110 45 ! • Mjesta za blagovanje Širina cm Dubina cm š 130 ž 180(190) Površina m2 2.

© Min.00 1 T 80 C3 T > i. mora se dodati 80 cm za kretanje oko sjedećih mjesta. Lijevo i desno od stola površina za kretanje od 80 cm. ali može zamijeniti posebnu blagovaonicu -> © . visine 70 .10 . stol može biti u sklopu slobodno stojećeg ormarića -> © Manju dubinu zahtijeva barski pult za jelo. tako da je dovoljan razmak do susjeda © i moguć smještaj cjelokupnog pribora. ali zbog uzdignute police od 15 cm zahtijeva manje mjesta. Orijentacija blagovaonice prema zapadu.4C 1 I1 k 1 35 a q D D 1.75 cm -> © .® Najmanji je promjer takvoga stola 0. dubine 40 cm.© Uvijek je ugodno sjediti za okruglim stolom © . ispred blagovaonice ili dnevnog boravka (dakle pri najčešćem jugozapadnom vjetru prema istoku do jugoistoku). ili i za glavne obroke. 4 do 6 osoba V 9 . 4J^ 30 (?) 1 • (?) • 3. To zahtijeva dodatne površine za namještaj i kretanje -> @ . 4 - •:• 60 © Minimalni prostor: stol za jelo u vagon-restoranu.ploča Jif: Stol na izvlačenje i zakretanje Stol na izvlačenje I -1.80 T 1. terase) leže na sunčanoj strani zaštićenoj od vjetra. ušteda prostora: stol s kutnom klupom l-50-t— 155 —I- (?) Okrugli stol.BLAGOVAONICE DIN 18011 U kuhinji je poželjno imati mjesto za međuobroke.. Tako nema bliještanja i susjedi si mogu gledati u oči.1.10-1 n •: 2. . Razmak između ploče stola i donjega ruba svjetiljke ne veći od 60 cm © .: II II : Bar . Potrebne su posebne stolice ili visoke stolice bez naslona — © .© Mjesto za mali obrok može biti stolić koji se izvlači iz donjega ormarića. veza prostorija letećim vratima Blagovaonica kao naprijed.110-1 1-60-1-40-1—80—| 80 »4/54 80 T I O 4o • • h45-f-40-H-30f 30| ••:" i . Ako ima prostora.00 >j •i •i :ll . s D] II. Ako treba smjestiti više od 3 osobe.27 1 i a a a D D D 0 M . bolje 1. lonce i si.• no mirnim položajem mjesta za blagovanje Blagovaonica između terase i sobe za boravak.25 m. Povoljno je ako se prostorija za jelo može prilikom svečanosti proširiti sklopivim ili harmonika .@ Preporučuje se iz> laz na terasu. najudobniji raspored stolica.0 \¡ QOOOQ O O 4.00 I ofefo i 7t> /! © Najmanja blagovaonica za 6 osoba: vL' Blagovaonica za 12 osoba s površinom za pripremu. razmak do zida ovisi o posluživanju © Razmak između površine za pripremu i stola predvidjeti i za prolaz © Za ladice i vrata 1—60 —1—50 . nešto više: niša za jelo © Uz više od 5 osoba mora se predvidjeti prolaz do stražnjih mjesta.vratima ->• © + © Da bi se moglo udobno jesti. dobra rasvjeta prostorija 249 . I (?) u I T 40 ' + 120 50 . Na sredini stola treba ostaviti trak širine 20 cm za zdjele. prostorija za zajutrak prema istoku Prilaz iz kuhinje ili prostorije za pripravljanje — @ . Klupa u kutu sa stolom kao mjesto za jelo zauzima najmanji prostor -> © . Stolne svjetiljke ne smiju zasljepljivati.00—1 1-1. Mjesto za blagovanje > zahtijeva znatno više prostora. Vanjski prostori (verande. sa sobom za boravak uz zajedničku terasu. treba svaka osoba za stolom imati dio površine stola 60 x 40 cm. mogućnost produljenja ako postoje harmonika vrata prema susjednoj prostoriji ^ 2 ) Smještaj jednog kompleta pribora za jelo ^—' okrugli stol.90 m. kutni ormarić za posuđe Soba za boravak ÍBIagoyi: Kuhinja Shema odnosa prostorija oko blagovaonice ^ ' Zatvorena blagovaonica između kuhinje i sobe za boravak s poseb.

Osim rasvjete čitave prostorije. potrebno je i svjetlo za čitanje -> (2). 100 x 190.75 . Duljina kreveta za svaku pojedinu osobu treba biti jednaka tjelesnoj visini + 25 cm. 75 . Ako nema raspoloživog mjesta. Uobičajene dimenzije: 90 x 190. ( g ) Spavaća soba -t d j e č j a soba do nje t ' ^ 3 ) Spavaća soba / tuš / kupaonica V ® Dvokrevetna soba / dijete / gost t * (15) (§) t ^ 06) Dvokrevetna soba V © Mogućnost podjele Q6 250 . 160 x 200. bolje 75 cm -> © . treba naći mjesto na hodniku . Oko kreveta prostor 75 cm © Odlaganje je neophodno: noćni ormarić uz krevet Sjever Prostor za ormare sa sklopivim vratiV-/ ma Sjever * n 4fr (5) V-/ 2.p .60 10(7) Spavaća soba s garderobom f ® Spavaća soba s garderobom V © bnimtednikom ^ " * * * ^ ^ Kupaonica U © Spavaća soba i garderobni hodnik p . a naročito ako usporedno s krevetom stoje ormari.00 V (?) v—/ Mala spavaća soba/dječja soba r 1 > V " (B) Uobičajena svrhovito namještena spavaća soba 75 . ( g ) Spavaća^soba s garderobom i prila. U spavaću sobu treba postaviti najmanje jedno zrcalo u kojem se može vidjeti cjelokupna figura. 75 Spavaća soba s više prostora za toaletu 1 ormare .> © + © .00 . Pri otvorenim vratima mora ostati dovoljan prostor za kretanje -> Lijevo i desno od bračnog kreveta mora postojati prostor za odlaganje. 100x200. To je važno za namještanje kreveta. 2.SPAVAĆE SOBE Udobnost pri spavanju ovisi o krevetu. Prikladni su i ormarići na koje se mogu postaviti noćne svjetiljke -> Po osobi treba osigurati oko metar prostora za ormar. Dobro je rješenje ormar sa zrcalima na vratima ili stranicama.00 2. Oko svih strana kreveta treba projektirati prostor širok najmanje 60 cm.

pokrivač i jastuk su preko dana smotani u navlake s patentnim zatvaračem © Kao prije. ® Vreća za spavanje s patentnim zatvaračem i kapuljačom za glavu. brodske kabine. počivaljka) - © Počivaljka.A) Ležaji na raznim visinama SPAVAĆE SOBE VRSTE KREVETA i. 11) kuće za odmor i dječje sobe. uzdignuti naslon je drugi krevet D) Sklopivi kreveti 35 ? Naslonjač za spavanje (rasklopiv. ateliere i si.00 l © Rastezljivi krevet za 1 ili 2 osobe. ~ Tro katni krevet za spavaća kola. sklopljen se može koristiti kao klupa za sjedenje Niski krevet od čeličnih cijevi s poplunom ili vunenim pokrivačem ^ ^ Bakin krevet s perinom. preko dana se ugura u krevet Zidni ormar za rastezljive krevete -* obratiti pažnju na uske otvore za vrata Rastezljivi kreveti mogu stajati ispred zatvorenih vrata ormara Kod okretno-sklopivih kreveta je ormar noću otvoren 251 . sa sandukom tspod madraca za smještaj posteljine preko dana © Počivaljka sa sandukom za posteIjinu iza kosih jastuka /g\ Počivaljka za spavanje na izvlačenje C) Ležaji za nuždu -62—j- © Visoki krevet na ormaru s dubokim vodilicama s gornjom pločom na izvlačenje koja je ujedno poklopac © Krevet na ormaru.72 -i— 68 ^ 2.10 2. glomazan s visokim nogama B) Ležaji (kauč. sličan je japanski način spavanja Poljski krevet s napetim platnom za jedra. niski ormar za odjeću. potreban prostor 0. potreban je poseban sanduk za posteljinu) ^ ^ Počivaljka za spavanje (rasklopiva) Frankfurtski krevet (bočno preklopiv) Frankfurtski krevet (preklapa se po visini) 2-struk ili kao dva kreveta E) Rastezljivi i zidni kreveti Mmmmm t .338 m 2 po krevetu Pullman-krevet za stambene prikolice i spavaća kola. prikladno za vrlo male prostorije.

ili još radije -> (5) . a također i položaj glave u krevetima koji se dodiruju osjetljivije razlike kad je riječ o bračnim krevetima: © + @ . a nekada je zajednički ležaj bio uklopljen u zasebni prostor: I krevetu u sanduku Krevet s baldahinom Natkriveni krevet Krevet . po mogućnosti bračni par ne leži u istom smjeru nego u suprotnim smjerovima . određeni zahtjevi uvjetuju raspored kreveta.> © + © . vrlo je važno gdje je krevet smješten: ® Sl ° i i slobodno u sobi Samosvjestan čovjek rado spava u slobodnom prostoru sobe @ .SPAVAĆE SOBE POLOŽAJ KREVETA Za osjećaj sigurnosti i mira osobe koja se odmara. Posljednja četiri primjera zorno pokazuju koliko je oblikovanje prostora i namještaja ovisno o načinu života u nekom razdoblju. položaju prema stranama svijeta (glava po mogućnosti prema sjeveru). uz zatvorene zavjese osebujno osvijetljen odozgo kroz baldahin.(J) Osjećaj smirenosti ovisi 0 zidnoj oblozi. o položaju u odnosu prema svjetlu (otkrenuto od prozora ) i vratima (pogled na vrata). 252 . bojažljivi radije uza zid -» 0 + (2). obliku kreveta. Danas prevladava odvojeni položaj bračnih kreveta. važan je njihov međusobni položaj.kuća koji je bio oblikovan poput bazilike. Još su VM Dva kreveta jedan do drugog 3 • Dva kreveta jedan iznad drugog položaj kreveta manje ovisi o prostornim mogućnostima nego 0 osobnim željama. Ima li više kreveta. jer ako: (§) Prijatelji spavaju u istoj sobi. Ako su kreveti razdvojeni.

izvrstan raspored ormara. 90 ^ ^ Prohodni ormar između dviju prostorija 2. ^ 70 T 33 33 1 \ 30 jf / / Unutarnje površine tapete ili obojene (6) Uobičajeni ormar za odjeću i rublje (7) Ugrađeni ormar za odjeću i rublje Ugrađeni dvostruki orrrar.50 65 .Z I S . Po^Jgd na dvokatnu krevetsku nišu ^g^ Pogled i presjek krevgtske niše s gornjim ormarom • Za vlastiti dom poželjni su ugrađeni ormari.25 3. treba paziti na termoizolaciju i ventiliranje kako bi se izbjeglo kondenziranje vode.00 ^g^j Prostorija za ormare i tuš između dviju dječjih soba Prostor za ormare s razdvojenim pristupom Prostorija za ormare. dobro iskorištenje prostora 10 © Presjek -> (§) 60 Presjek dijela s ladicama-» (§) Presjek-» 60 ® 1. © i Ako su ormari uz vanjski zid.50 I I . ormari obostrano Prostorija za ormare s mjestom za oblačenje 253 .SPAVAĆE SOBE 2.25 KREVETSKE NIŠE I ZIDNI ORMARI i 1. zidovi obojeni ili oblijepljeni tapetama koje se mogu prati. klizna vrata tipizirane proizvodnje. Najpovoljnije su masivno obrubljene niše s običnim podom. jllfi i t i á . ušteda troškova i prostora -» © .00 : 1 55 1. Ventilacija je potrebna i za garderobe @ .00 1. 1. 30 t i 1 i i 9-10 / Hlače Ladice za rublje V Sfc" CJi O. pa su poželjni ormari duž cijele stijene. Najprikladniji su ormari kao pregrade između spavaćih soba -> (?). Male prostorije zahtijevaju maksimalnu štednju prostora. a za unajmljeni stan pokretni ormari.00 T J 1 n I f \ M: ¿Mt 60 © Krevetska niša oblikovana ugrađenim ormarima © Dvostruka niša (s površinama za odlaganje na vratima) (Q) U ^ Mnogo kratkih odjevnih predmeta.

dimenzije s. 4 §^>5 cm GARDEROBE U ormare za odjeću i rublje moraju se najmanje moći smjestiti: za gospodina 2 ljetna odijela 2 zimska odijela 1 sportsko odijelo 2 ljetna kaputa 1 kišni kaput 2 zimska kaputa 1 crno odijelo 1 smoking. 1 frak 1. ručnika 24 ručnika 6 krpa za brisanje. malih frotir-ručnika Ci) Ručnici i si.45-1. naslon u obliku vješalice za odjeću Ormar za odjeću i rublje s iskorištenjem površinama vratiju. ^Ulu ® Ženski "I kaputi " MuškT" kaputi Kaputi (2) Ženska odjeća 6 12 6 12 12 3 8 24 pidžama dnevnih košulja potkošulja mrežastih košulja gaća košulje za frak maramica para tara pa 2 ljetna šešira 2 zimska šešira 1 slamnati šešir 1 kruti šešir 1 cilindar 5 pari cipela 1.60 . frotira* za tuširanje 6 kom.5 Čarape i rukavice Vješalice za odjeću 14) Toaletni stolić Stolica za odjeću. 3 para sportskih čarapa Muške čarape 10x8x3.5-10 kom. 50-70 cm 5-10 kom.30 85 za damu 18 gaćica 1 zimski kaput 1 krzneni kaput i kaputić 6 košulja 2 ljetna i kišna 5 potkošulja 6 pidžama i kaputa spavaćica 4 kostima 5 vunenih haljina i halj. (5) Muško rublje 3 kom. 15 pari čarapa za prijelazno vrijeme 8 pari rukavica 8 pari cipela 5 bluza 4 šešira 4 večernje haljine 4 ljetne haljine ostalo 6 plahti 6 presvlaka 12 jastučnica 6 frotir... 253 254 .

„ . Toaletn. potrošnja vode 6 litara 1 . 0 0 ^ © WC ispod kosine krova ili stuba © Podnožje pomično I—S 55—| 1 1.ili dvostrana. .25 1. .70 © Kod kraćih kada veća je potrošnja vode % 7T T 38 \ 1 I-30H U tuš kabini J105 1 (4) Ugrađena kada Obloga kade jedno. 1 (-27-40 •23-ar (14) Bojler ispod umivaonika Protočni plinski bojler s priključkom na dimnjak .05 1 ^l^rLdbT" ^ ^ ^ Prostor između kade i zida Poželjan slobodni prostor 19-22.KUPAONICE OPREMA -> tH 1. ormanc Ormarić za lijekove pod ključem Dva umivaonika s držačima ručnika između njih Dvostruki kombinirani stol za umivanje s donjim ormarom Kombinirani stol za umivanje 255 .20 Konzolna WC školjka s niskim vodokotlićem WC čučavac (francuska izvedba) ® WC školjka s ugrađenim vodokotlićem.04 1. također i s konvektorom 11S1S75 1 t—41—1 t-33sH 2.

15- ¥ fl 5. n? 1 t t 160-180 70. 40 . 40 15 50 20.e 20 60 1. Bolje rješenje su dva umivaonika s prostorom za ručnike između njih i sa strane za odlaganje s. Armature ispod žbuke štede prostor i lako se održavaju. Tuš . Pisoar ->• 0 .25 1 — V © -2. 255. K D Mora biti dovoljno velik i imati dovoljno prostora za odlaganje.20 m ne pruža dovoljno prostora za ruke pri pranju. H — H H (SI (8) gl 20.35 1—'7°—H—9C 1| 1.05- TT I B I _ A B L T 80-100 75-100 80-100 130-175 3. —L— I—A—I U® 1 55 15 40 H 20 40 H h- 25 -2. 25 40 20 40 15 1 H H 40 20 i p ® —I 30 90 1—I . U — ® I—80—I—90 1 j————1.80 100-120 120-150 V © 25 . 256 .. Kupaće kade osim za pranje tijela služe i za oporavak (ljekovite kupke).00—t—70—I [ — 1 . Umivaonik 35-45 35-45 60-75 100-120 2 . Povoljno: visoka kada s ugrađenim konvektorskim grijanjem s.70 ——I •• c• l i t ó B li A B L T 115-145 40.kade služe uglavnom za pranje tijela. 4.20 1 P© -2. Kupaće kade Najčešće je to ugrađena kada.. Dvostruki umivaonik širine 1.55 120-175 100-145 BxT 75 x 90 1/ 80 x 80 90 x 90 8 0 x 100 _ P ® I—1. Zahod sa stojećom ili zidnom školjkom P® — 1 1. 255 © . 7 0 . Radi akustične izolacije treba upotrebljavati armature grupe I. Zahodske školjke s dubinskim ispiranjem smanjuju neugodne mirise.KUPAONICE tu i.] 70!) Í t ^ h I 7 5 — 9 0 2.50- Iz higijenskih razloga bolje je postaviti školjku uza zid. Mješalice s polugom štede vodu i energiju. — L — I-AH 1 O p © n A B L T 38-45 60-75 55-75 120-135 \\{l/) --—J 1 [q] ' 6 5 ±15 40 2.© Danas uobičajeno i u kući.20.70 1.

S obzirom na to da su zahtjevi uglavnom jednaki.875 1.72 H ( j ) oknom S tUŠem i )sklmj^ ( g ) Mala kabina s kadom ' lnsta a c i P® Kabina s kadom 1..05 " si 39 !R "l 1 1. [oJ(q) Blok ispred zida 0 v v Uobičajene instalacije za tzv.40-1 P © Kabina s tušem u hotelu P © Kabina s tušem u najmanjem stanut^ © S h S in^alacNe ^ 53 V © w c kabina u bolnici 257 .32 bABS P © wc-kompaktnakabinasobjektima P . Konstrukcije: Najčešće tipa sendvič.6 -1.115 W (6) Kao prije. max mm ^ (3) Instalacijski blok ispred zida p (4) Instalacijski zid I 1. Postoji i izvedba gdje su kuća i oprema od istog materijala.> © do (3) instalacijski zidovi.45 2.SANITARNE KABINE PREDGOTOVLJAVANJE w o f iojio) Biok ugrađen u zid Blok ugrađen u zid mmmmmm © Blok ispred zida i f f—>.30®.76 2. kuće za više obitelji. zgrade s apartmanima. sred. Poliester armiran staklenim vlaknima. prešanoga nehrđajućeg čelika.53 1. mokre prostorije najčešće su skupe i zahtijevaju vrijeme za izvedbu. ali tuš sa strane Kompaktna kabina . azbestcementa. Cjelovite kabine s nepromjenljivim dimenzijama . Predgotavljavaju se instalacijski blokovi .© . preporučljivo je predgotovljavanje. hotele i za sanaciju starih zgrada.53 P Kabina s kadom i perilicom P (li) Kompaktna kabina Kao prije. naročito za zgrade u nizu. s ugrađenim instalacijama i sanitarijama s priborom.945 2.2. cijele kabine za cjelovitu visinu etaže. min.20 - 1.© . aluminija. kao drveni kostur s pločama od lesonita. s tušem „ I 2. . sred.> © .806 6 H—72—H 1.745 1.> © Dimenzije instalacijskih okana Instalacije kućne tehnike Z W K WAS pt © Instalacijski elementi za WC ^ (2) instalacijski elementi za kupaonicu •• WA r G Hu Hr min. max. ali i drugi sintetični materijal. © . zgrade za odmor.285—I 1-1.

kada >170 > 80 >75 >80* WC i pisoar 9 WC s tlačnim ispiračem ili vodokotlićem 10 WC bez vodokotlića (s vodokot. ® Odnosi kupaonice prema ostalim prostorijama Uređaji Površina za smještaj Širina u cm Dubina u cm Toaletni stolovi s umivaonikom. umivaonici za ruke i bide 1 Jednostruki toaletni stol 2 Dvostruki toaletni stol 3 Ugrađeni toaletni stol s jednim umivaonikom i donjim ormarom 4 Ugrađeni toaletni stol s dva umivaonika i donjim ormarom 5 Umivaonik za ruke 6 Bide (bidet).5 25 10 10 40 20 30 37 37 37 37 37 37 38 37 40 4 4 4 6 10 10 10 10 5 Kupanje: Ležeća kada Sjedeća kada Kada za noge Tuširanje 140-160 40 25 40-75 40 40 40 40 15 5 5 6 Njega tijela: Brijanje na mokro Letećim vratima mogu se spavaće V ® p°ostorHa Pa0niCa ° d V ° i i . soba supruge Ako nije predviđena prostorija za kućanske poslove. V Neposredni pristup kupaonici i WC-u letećim vratima iz roditeljske spavaće sobe 14 Donji ormari. mora se u kupaonici predvidjeti prostor i osigurati priključci za strojeve za pranje i sušenje rublja te prostor za košaru za prljavo rublje Za mlade ljude pogodniji su tuševi. temperatura i vrijeme trošenja vode 1 37 4 258 . ugrađenim u zid) 11 Pisoar 40 40 40 75 60 40 Sprave za pranje 12 Perilica 13 Sušilo za rublje 40 do 60 60 60 60 Kupaonski namještaj . visoki ormari.® s manjim potrebnim prostorom od prostora za kupaonice s tušem. soba supruga Spav. a za starije sjedeće ili ležeće kade -> primjer @ . min) /gN * Kupaonica dvojim vratima dostupna s hodnika i spavaće sobe p. gornji ormari prema proizvođaču (4) Kupaonica na hodniku. između sobe za boravak i tri spavaće sobe 40 * Kod tuš . dostupna iz hodnika 5 5 0.KUPAONICE POLOŽAJ U KUĆI Kupaonica ra g •p O Spav. Kupaonica između spavaćih soba. i ^ ^ ^ ® Kupaonica i tuš dostupni iz hodnika (TT) Potrebna količina tople vode. stojeći ili konzolni na zidu > 60 >120 > 70 >140 > 50 40 >55 >55 >60 >60 >40 60 Kade b® ^ToSan^Sr^ S0b3 > (D Kupaonica ugrađena u kuhinji 7 Kada za kupanje 8 Tuš .kada s b = 90 i 75 cm (ÍO) Potreban prostor za uređaje u kupaonici i WC-u Potrošnja tople vode za: Pranje: Ruke Lice Zubi Noge Gornji dio tijela Donji dio tijela Cijelo tijelo Glava Pranje djeteta Potrebna količina tople vode (0 Temperatura tople vode (°C) Vrijeme trošenja (pribl. Prilaz iz spavaće sobe i kroz zahod -»(§) Najpovoljniji je položaj u neposrednoj blizini spavaćih soba.

@ ® . ogledalo s rasvjetom. ® . Obloga poda mora biti sigurna od klizanja. Ugodna temperatura kupaonice iznosi + 22 °C do 24 °C. kutija za papir na dohvat ruke. bide i mali umivaonik zahodu. upravne zgrade) + 15 °C. U kupaonici i zahodu trebaju se naći i: ormari za ručnike i sredstva za pranje i čišćenje. dodatna grijalica. kuKuhinja. Prostorije se zaključavaju. Zidna i stropna žbuka moraju biti u stanju upiti i ispustiti dovoljno vlage iz zraka. sušilo za ručnike. a također i kupaonicu i kuhinju. ormarić za lijekove i zavoje (pod ključem). Važno je da su takve u stanovima s više od 5 osoba. Verfasser © Kuhinja. kupaonica i WC na jednom instalacijskom zidu * /JTjS Kupaonica dostupna iz spavaće y f m y sobe Velika kupaonica Kupaonica i sauna (veza preko tuša) 259 . Dvije susjedne kupaonice dvaju različitih stanova ne smiju se priključiti na zajedničke instalacije dovoda i odvoda vode. na visini od 1.© . Kupaonicu i zahod treba orijentirati prema sjeveru. a zahodska školjka. šalice za sapun i površine za odlaganje. po mogućnosti s prirodnom rasvjetom i ventilacijom. kupaonice i zahod samostalne su prostorije u kojima su smješteni uređaji i oprema za njegu tijela i održavanje zdravlja. jer će tako biti najniži troškovi instalacija i akustične izolacije. Treba predvidjeti odgovarajuću izolaciju. treba predvidjeti najmanje 4 izmjene zraka u satu.» © . Zbog visoke vlažnosti zraka i stvaranja kondenzata. Kada za kupanje i/ili tuš . kupaonica i WC na jednom f < / o N paonica i WC u unutrašnjem podinstalacijskom zidu ručju tjr Kuhinja. Za akustičnu je izolaciju mjerodavan DIN 4109. čaše za pranje zuba. (6^) Tipični hotelski tlocrt: hotel "Nassauer Hoff" Wiesbaden arh.30 m.» ( i ) .Dobro je smjestiti kupaonicu u područje spavaćih soba .® . umivaonik i perilica pripadaju kupaonici. rukohvati iznad kade. ^ Kupaonica u tavanu. bojler za toplu vodu. držači za male i velike ručnike. Ako se nalaze u unutrašnjosti zgrade. Jačina buke koju uzrokuju kućanske tehničke naprave i instalacije u tuđim stanovima ne smije prijeći 35 dB (A).kada. Iz ekonomskih i tehničkih razloga treba kupaonicu i zahod. Treba predvidjeti najmanje jednu uzemljenu utičnicu za električne naprave uz ogledalo. u drugim zgradama (npr. s krovnim prozorom p ^J) Kupaonica dostupna iz spavaće sobe i kroz tuš / WC U ® Kupaonica uz unutrašnji hodnik V ® IB1 IS! C l | Spavanje I1—) Spavanje a V v (5) Tipična kupaonica u kućama u nizu . Prostorija kupaonice znatno je izložena vlazi. Kupaonica i zahod mogu biti povezani sa spavaćom sobom ako postoji drugi zahod ili kupaonica sa zahodom s pristupom iz hodnika . Za zahod u stanu + 20 °C. Treba predvidjeti dvije odvojene prostorije za kupaonicu i zahod. U višekatnoj zgradi treba kupaonice i zahode smjestiti tako da instalacijski zidovi leže jedan iznad drugoga.. smjestiti tako da se mogu koristiti zajednička instalacijska okna. moraju površine biti jednostavne za čišćenje. kućno gospodarstvo.KUPAONICE POLOŽAJ U KUĆI DIN 18022 Prema DIN 18022.

Tržište nudi i kade sa zakošenim kutovima. tuš i kadu koji su od umjetne smole (poliester).KUPAONICE PRIMJERI IZ PROJEKATA Primjeri . bide. tj.0 prikazuju minikupaonice. 70-75 Kupaonica i tuš odvojeni Kupaonica i tuš odvojeni. Prema tome.44 80 Kupaonica s kadom u kutu 75 t " ® 75 75 Tuš i kupaonica na 7 m Mala kupaonica s iskorištenjem ku.15 m © 2. tako da se vrata mogu lakše otvarati (za stare zgrade) V© 1. zahtijevaju najmanje prostora.p 5. ali širine 2.65 2.80 Kupaonica s odvojenim tušem 10 76 75 Kada i tuš u kutovima Dvoredni raspored ^l) Odvojeni prostor za tuš li! •¡¡fli • Kupaonica I h i u zasebnim prJIto.^ (g) 0dvojenj prostor za umivanje Uj 0 90/90 25' 40 '25 U © WC i tuš odvojeni Tuš.> 0 . oblikovani i prilagođeni svojoj namjeni. umivaonik 1.50 m Primjeri uređenja malih kupaonica 6 0 76 0 šesterokutna kada i tuš 1.60-1.00 . WC. 70 40 V (8) 55-65 (9) 1. potrebno u skučenom prostoru 260 . s dva umivaonika Kada sa zaobljenim kutem.50 Kao -> 0 . sa širokim dijelom za ramena i uskim za noge.15 Kao -> 0 . ali širine 2.

protustrujni uređaj za plivanje. Tehničke pojedinosti Načelno samo materijali otporni protiv korozije: pocinčani čelik.4). treba mnogo svjetla. konvektorima ili zračno grijanje. bar. prostorija za hlađenje vode.50._ I. preljevna posuda na kraju žlijeba (oko 3 m 3) . smjestiti uz kotlovnicu. u hali je nužno imati (i ako je dograđena uz kuću): zahod. prigušivači zvuka za ventilacijske uređaje. proizvoljno određena veličina bazena Plivački bazen Presvlačenje Grijanje 37. masaža i fitnes. Važna je zaštita od sunca i akustična izolacija (strop koji apsorbira zvuk.! > 150 res: Jako prskanje . 262.. 40 °C). ili primitivni ventilacijski sanduk s ventilatorom za izbacivanje zraka (suviše velika brzina zraka.> 0 Hot-Whirl-Pool (masaža. nikako gips. zrak 30-31°. Dodatne prostorije: prostorija za boravak. mjesto za najmanje 2 ležaljke. / / Kuhinja "|— | vanjski bazen [ Blagajna Strani posjetitelji Prohodni bazen ] Terasa s ležaljkama —Igralište "| . 262 s kanalima u stropu i podu. @stiju broj istovremeno prisutnih go- © Hotelski bazeni u Njemačkoj.!' 100 __ Normalno prskanje A = »:•-•• -»u Protustrujni uređaj 2. 1 1 | Ventilacija | Uobičajena veličina plivačke dvorane <D dvorane kod jednoobiteljske kuće Raspored prostorija oko plivačke 40 1. prozore okrenute prema vrtu. relativna vlažnost zraka 60%-70%.> ® . b) prema spavaćoj sobi roditelja (eventualno roditeljska kupaonica može služiti za tuširanje) i c) prema dnevnoj sobi.j Travnjak za ležanje ] - Bazen za djecu j © Veze prostorija uz zatvoreni bazen • • • •• Hotel u velegradu / s / e Uobičajeni hotel 9 /* ' > /"vobičajeni hotel Orijentacija: a) prema vrtu (idealni "zatvoreni bazen" je otvoreni bazen) s koritom za prilaz. Podno grijanje je dodatni komfor. ali nužno.5 ¡Uređaj za miježanj44)de 4.> © . tuš. 262 širina ovisi o obradi površine zida (visina prskanja . Uz visoku prozorsku termoizolaciju. pokrivanjem bazena (rolo ili pokretni prekrivači). sola rij. nepotrebno je grijati prozore toplim zrakom. Isparavanje vode 16 g/m 3 sat (mirovanje) do najviše 204 g/m 3 sat (upotreba).^ D o n j a gra lica 32 Hotel u velegradu Kreveti 100 200 300 £ Kreveti 100 Max. djelomično pokretni krovovi ili dijelovi hale omogućuju da se pri lijepom vremenu kratkotrajno otvori hala i bazen koristi kao otvoreni (kupanje po svakom vremenu). Glavni problem je vlažnost zraka: iz bazena voda isparava dok se ne dosegne granica zasićenja -» s.73). Najčešći način građenja je cjelovito izolirana zimska hala (Km = 0. uklanjanje vlage iz prostorije ventiliranjem je skupo. prostoriju za tehničke uređaje = 10 m 2 . a nisu potrebni ni konvektori ispod prozora. otvoreni prostor. grijanje radijatorima. kombinirano s uređajem za ventiliranje. drvo obrađeno lazurnom bojom! Odredbom o termičkoj izolaciji više se ne postavljaju nikakvi zahtjevi (prije: najviše = 0. %* ° a . kompleks saune (sauna. Tehnička oprema: priprema vode s uređajima za filtriranje i doziranje sredstava za dezinfekciju. ugraditi opremu za zabavu! Bazen u podrumu. ugradbom dvostrukog stakla (K = 1. ventilacija s dovodom svježeg zraka i uređajem za miješanje zraka -» s. podvodni reflektori (paziti na sigurnost). samo pri temperaturi zraka < 29 °C) ili povišenjem temperature zraka (reguliranje higrostatom) u stankama između kupanja. inače.00 Najmanji bazen ® Udaljenost do koje dopire prskanje od mjesta nastanka 261 .. 2. rjeđe neizolirana "ljetna" hala (po mogućnosti rastavljiva).00 . nakon kratkog vremena prestat će se upotrebljavati! Uobičajeno: voda 26-27°. ima smisla ako je izolacija poda k > 0. 262 (ii) . Nadzemni prolaz oko bazena ->s. Ostala oprema: startni blok. aluminij otporan protiv morske vode. problematično zbog toplinskih mostova. ili zrak u hali < 29°.© . Minimalne dimenzije bazena . pa ne treba ventilacijom poremetiti taj sloj.85 W/m2 k max). maksimalna brzina zraka 0.25 obilazna staza u. Ušteda do 30% ukupno potrebne topline. prostorija za odmor) .7. bazen s izolacijom protiv materijalnog zvuka). nužno. priručna kuhinja. svaki mali toplinski most dovodi u kratko vrijeme do štete na zgradi! Specijalna literatura -»QP .25 m/s. Ušteda energije može se postići toplinskim pumpama (ekonomičnost ovisi o cijeni struje) i/ili povratnim izmjenjivačem topline (Menerga/Frölich) u uređaju za ventilaciju. ako je bez otvora. predvidjeti podzemni prohodni kanal za instalacije radi mogućega propuštanja bazena i instalacija i vođenja ventilacijskih uređaja -» s. Zbog visoke relativne vlažnosti zraka do 70%. omekšivač vode (za tvrdoću iznad 7° dH) i uređaj za raspršivanje sredstva protiv gljivica na nogama (naročito ako je oko bazena tapison). daske za skakanje zahtijevaju odgovarajuću dubinu vode i visinu hale.PRIVATNI ZATVORENI BAZEN QP Neprijeporno služi uživanju tijekom slobodnog vremena. U stanju mirovanja već pri niskim vrijednostima prestaje isparavanje jer se nad bazenom stvara zasićeni sloj zraka. tobogan. opasnost od prehlade).

posebno stubište).Žlijeb / /Rešetka / Dilat.. Potrebno je preljevno okno: uzdignuto -» (2) jednako lijepo kao ( 4 ) . stakleni mozaik ili jednostavni nalič (vodonepropusni beton!) ili poliester. plivajući protustrujni uređaj. podvodne reflektore s brtvenim prirubnicama! Bazen od sintetičnog materijala samo iznimno zbog podzemnog kontrolnog hodnika -» (7) ili s posebnim potpornim konstrukcijama. jeftino. nekoliko kabina za presvlačenje. reška JT^TTT. Preko ljeta proširuje se mogućnost korištenja dodatnim vanjskim bazenom i spojnim kanalom kroz koji se može plivati. analogan hotelskom. Glavne teškoće: a) dogovor oko troškova i čišćenja.5 mm (izolacija).) odn. Moritz" Hidroizolacija i parna brana [-Estrih u padu r Stakleni mozaik ili slično *-Alum. najčešće bez nadzornika. ^ vanjskom zidu piŽM g Hibridna toplinska pumpa postrojenje za odvlaživanje Shema postrojenja za dovod svježeg zraka © Jednostavno postrojenje bez dovoda svježeg zraka . u novije vrijeme vodopropusni tapison (nadomješta oblogu stropa koja apsorbira zvuk). mirovanje 28 mbar 30 °C/65% vF. Skimmer ili bolje žlijeb. Izgrađen nadzemno sa zidovima od lake opeke skuplji je za oko 5000 DM od potpuno ukopanoga (jer su i instalacije jeftinije). granica isparavanja u pogonu 36 mbar ( . sauna. . odvojeni ležaji.. Uobičajena podna obloga: keramika. kao i uređaj za raspršivanje sredstva protiv gljivica na nogama! Grijanje poda uz temperaturu zraka > 20 °C i dobru podnu izolaciju besmisleno je! Materijal za obradu površina mora biti otporan na vlagu i neosjetljiv na prskanje vodom. Irtvena traka ( / '/i Rubnjak bazena /Hrapave ploče Rubnjak bazena Hrapave ploče PRIVATNI ZATVORENI BAZEN -> Q D Bazeni se najčešće grade od armiranog betona.Termoizolacija ovješena Podno grijanje ovješeno = jednostavno. slijed donjih linija: stanje mirovanja. a mnogo je bolje jer nema hidrauličkog tlaka na oblogu obilazne staze.) 262 . korištenje (M) prema Kappleru -> tH T&T T5 0 + 1 0 + 2 0 i f 3 0 + 4 0 Temperatura zraka odnosno vode Ventilator za odvod zraka v. Dilatacijska razdjelnica do 12 m duljine nije potrebna. Važno: potreban je ventil za izjednačenje s tlakom podzemne vode da bi se spriječilo razaranje bazenal Obloga: keramika. (3) Površinski usisnik (Skimmer) © Preljevni žlijeb sustava "Wiesbaden" f Rubnjak bazena H Rešetka ^ p l o t e ™ Ploča za prihvaćanje ReJMto Hop. prirodni kamen (pad prema slivnicima!).. Nužan je uređaj za ventilaciju -» (j4) Bazen za hotele: općenito je dovoljan ba2 zen površine 60 m iznimke: hotel za vrhunac sezone. Predvidjeti odvodnjavanje ispod obloge. vlažnost zraka 50% 1 60% 1 70% © Aluminijski bazen s oblogom od poliestera Tempe ratu ra 28°C R 24°C M R 26°C M R 28°C M R 30°C M 21 219 48 294 96 378 157 471 26°C 13 193 53 269 104 353 145 446 28°C 0 143 21 218 66 302 123 395 zraka 30 °C 28°C 0 67 2 163 31 247 81 339 0 143 36 227 89 320 " Razlika temperature voda/zrak od 4K ne može se trajno održati Strojarnica (l^) Plivačka dvorana ispod terena Specifična količina vodene pare u © z a t v o r e n o m bazenu (g/m sat) za stanje mirovanja (R) i maks.vrata I Preljevni žlijeb sustava "St. lako pregledno Relat. već nakon nekoliko prvih mjeseci neće više biti "prihvatljiv" Klizni ležaj Prstenasti vod Prstenasti vod Naglavnica bazena. stijena od platica|v°%y"v . . Najčešće je potreban nadzornik bazena (smjernice saveza HUK-a poštovati). bar.jeftinije u nabavi i eksploataciji Granica isparavanja kod zatvorenog bazena .30 "C/84% vF. temperatura vode tw=27°C. Zajednički bazen.(§) . PVC folija debljine najmanje 1. Predvidjeti slivnik u podu. ali ormarići za odjeću pod ključem..Obloga od poliesterskih ploča Prohodni kontrolni hodnik /ćTn Ventilacija s mehaničkom regulacijom (jednostavno rješenje) L Nosiva ploča I. sprave za vježbanje. preljevni žlijeb sustava "Wiesbaden" Ij X . hoteli za zimske sportove. b) ako služi za više od 60 do 80 stanova. npr. ali potrebno samo s jedne strane. Važno: velike površine za ležanje. ležaljke. oprema za odmor i zabavu. neposredna veza između hotelske sobe i bazena (dizalo. te livadom za sunčanje.»» Prstenasti vod ® S i S £ n i a k 0 m t o n a ® Finski žlijeb Prozori .gornja linija..

.Klupa za sjedenje BAZEN ZA PLIVANJE DETALJI Prema kanalu @ Klasični filtarski sustav sa skimmerom i dovodom Voda .20 x4.50 ¿jpN _ .50 12. Go.r ^ t ..95 x 1.50 x 3.00 x 6.00 x 1.35 11. vrtložni bazen i sauna Podne ploče M / 7 . mogućnosti ugradbe Bočna kanalska pumpa Uređaj za mjerenje i regulaciju Dezinfekcija^ Kojek.90 6.20 x 1..00 x 1.20 x 1.00 x 3. Korig.20 x 1. jesak .10 x 1.---r _ Terasa Plivački bazen.1 " t Odzračivanje žlijeba ti Komand Dmand U zidu bazena dolje (2) U žlijebu bazena na dnu U zidu bazena gore Ispod konzolne ploče Pokrivanje bazena.50 x 3. vrtložni bazen i sauna (jo) Plivački bazen s rimskom stubom Ulaz > (j) Plivački bazen. r (8) Okrugli plivački bazen s vrtložnim bazenom 7^ F .20/1.Betonska ploča Poliesterski bazen / gotovi bazen za plivanje .10 1.ovl bazen za 5.80 . . .50 p'tfp1' J:V> Q.OÏ f .20 x 4. p h (3) Shema cjevovoda za plivački bazen s preljevnim žlijebom (4) S h e m a cjevovoda z a whirlpool .r -.20 x 2.75 1.20/1..-.--_—_ --. 1.^pH Bo^ulactja V P r e m a Kanalu v P r e m a kanalu FloKulacija.10 x 1.60 10.60 10. /¿n P l l v a n J e ">• (2) 263 .50 6. .70 x 5.40 1.

za studentski se dom može pretpostaviti popunjenost od 60%.20 H 595 20 H PRAONICA RUBLJA . to vrijeme može se pretpostaviti da je između 16 i 20 sati (= 4 sata).6 kg/jedno pranje = 150 kg/tjedan 100 kg/tjedan 250 kg/tjedan = 8. dnevna izmjena ručnika = oko 12 kg/krevet 48 kreveta po 12 kg rublja = 576 kg/tjedan Stolno i kuhinjsko rublje oko 74 kg/tjedan Potrebni kapacitet = 650 kg/tjedan = 18.3 kg/mjesto. kod inkontinencije: oko 25 kg/krevet. Za bolnice udio rublja koje se glača iznosi oko 70%. Za navedene ustanove udio rublja koje se glača iznosi oko 60%. Potreba: i 18 pranja: 4 sata = 4.V.> QD r ~i i ili® ® 0 • i '. Lječilišta i ustanove za njegu: oko 4 kg/krevet. 90 kreveta po 20 kg Stolno i kuhinjsko rublje oko Potrebni kapacitet = 2000 k = 1800 kg/tjedan 200 kg/tjedan 2000 kg/tjedan S- (5) Centrifuga za rublje ® r Pogled sa strane (§) 9 = 57. Navedene količine vrijede uključujući mjesto u restoranu.1 5 kg/krevet. 1 jedinica = 1 stanovnik Iznalaženje potrebnog kapaciteta: U kućanstvu s jednom osobom najmanje se jednom tjedno.3 izmjene rublja).5 kg/osoba potrebni kapacitet praonice = I 1100 700 1 1 (T) Centrifuga za rublje (2) Pogled sa strane (T) 20 H 595 20 H rivanje novca T + količina rublja/tjedan broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan © Sušionik Pogled sa strane -> ( f ) Primjeri proračuna 1 Hotel sa 80 kreveta. Studentski dom 226 stambenih jedinica (SJ).1 2 kg/krevet.V. Potrebno je dakle 5 perilica i dva stroja za sušenje. Potrošnja rublja u kilogramima suhog rublja tjedno: Kućanstvo oko 3 kg/osoba (udio rublja koje se glača oko 40%). tjedno 1 izmjena rublja).3 kg/jedno pranje Utičnica 3x6 Stambena zgrada sa 90 stanara oko 3 kg rublja po osobi i tjednu Potrebni kapacitet= količina rublja/tjedan !L (7) Vreli valjak ® »%••••••••••••••••••• H50I-390-I Pogled sa strane-» ( j ) broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan 90 osoba x 3 kg = 270 kg: (6 dana x 5 pranja) = 9.5 do 5 perilica. pansione i restorane udio rublja koje se glača iznosi oko 75%.6 kg/jedno pranje 2. Dječje bolnice: oko 18 kg/krevet. Kod inkontinencjje: oko 25 kg/krevet. Pansioni: oko 3 kg/krevet Restorani: oko 1 . Bolničko osoblje: oko 3.UREĐAJI ZA PRANJE ii íI . tj. Bolnice.1 kg/jedno pranje 3x7 Starački dom i dom za njegu: 50 mjesta za zdrave. 60% od 904 = 524 pranja/mjesec : 30 dana = 18 pranja/dan.V. Za odvijanje programa pranja i punjenje te za pražnjenje perilice mora se računati na približno 1 sat.8 = 2 perilice. Dom. umirovljenike: dom s njegom: s oko 8 kg/krevet.0 kg/jedno pranje: 5 kg/jedna perilica rublja = 1.1 0 kg/krevet (tjedno 2 . (9) Koritasti valjak Pogled sa strane • 264 . klinike (do približno 200 kreveta): Opće bolnice: 12 . Bolnice za ženske bolesti i porodništvo oko 16 kg/krevet. Za hotele. oko 1 2 . popunjenost 60% = 90 kreveta Dnevna izmjena posteljine i ručnika = 20 kg/krevet. 226 SJ x 4 pranja(SJ = 904 pranja/mjesec 1 100% Prema iskustvu. Dječji domovi: oko 4 kg/krevet.V. 5 . 70 mjesta za bolesne 70 mjesta za bolesne po 12 kg rublja = 840 kg/tjedan (sumnja na infekcije) 9 5x5 50 mjesta za zdrave po 3 kg rublja stolno i kuhinjsko rublje (nije sumnjivo na infekciju) Potrebni kapacitet = 250 kg Potrebni kapacitet = 840 k = 33.V. Potrebni broj perilica: studenti zbog prisustvovanja nastavi imaju na raspolaganju samo određeno vrijeme u danu.V. Hotel sa 150 kreveta. oko 5 kg/krevet (turistički hotel.8 perilica Potrebne su 1. za dojenčad: oko 10 . popunjenost 60% = 48 kreveta 4 izmjene posteljine /tjedan. Hoteli oko 20 kg/krevet (svakodnevno posteljina i ručnici).••V. Domovi za stambeni dom: oko 3 kg/krevet. oko 8 .V.1 5 kg/krevet (tjedno 4 izmjene rublja). 4 pranja mjesečno za 1 SJ.

20—t(4) Perionica .PRAONICA RUBLJA . zidovi i vanjske površine ugrađene opreme i strojeva na nečistoj strani moraju se moći prati i dezinficirati. za osoblje © Razdjelni zid | @CE> © Perilice s jednim vratima u dezinfekcijskoj kabini Pranje s razdvojenim prostorijama za čisto i nečisto ® Perionica u domu za starije osobe 265 . postolje © Korito za rublje © Blok za glačanje ® Stol za odlaganje © Stol za odlaganje @ Stol za glačanje Pokretni regal | Q ) Šivaći stroj izdv. za pranje © Pokret. prost.» © .© . tako da se istodobno mogu otvoriti samo jedna vrata . Prolazi za osoblje između čiste i nečiste strane praonice moraju se urediti za obaveznu dezinfekciju ruku i u njima osigurati prostor za zaštitnu odjeću. Vrata tog "filtra" za osoblje moraju se naizmjenično zaključavati.© .samoposluga ®_J KfflDhZMT -4. Podovi.-' © Pranje © Sušenje © Glačanje I Pranje Korito I pokretno postolje Ti K| 1-1.UREĐAJI ZA PRANJE © Pranje i centrifugiranje © Sušenje -> CD Praonice rublja u bolnicama treba podijeliti na čistu i nečistu stranu. pulover Hlačice Maramica Čarape Čarape s gaćicama Glačanje + Šivanje + Posteljina Navlaka 140 140 75 350 170 10 170 130 Plahta 160 x 200 150x250 850 670 600 200 _>0D + ® Preklopna navlaka 140 x 230 Jastučnica 80 x 80 Stolno i kuhinjsko rublje Stolnjak Veliki stolnjak Salveta Ručnik Krpa za suđe 125 x 160 125 x 400 70 x 70 40 x 60 60 x 60 370 1000 80 100 100 110 80 75 25 15 70 100 Radna odjeća Radno odijelo Overall Pregača Muški radni ogrtač Ženski radni ogrtač 1200 800 200 500 400 U dvije odvojene prostorije -a M Glačanje © Prosječne težine komada rublja a 2£ Pranje T T ® •rl r ©r K = Blagajna JL © Pranje © Postolje Sušenje K. V _ © © © Glačanje ©Vozno postolje © Korito za rublje © Stol za odlaganje 1 Blok za glačanje J pokretan) © Mala perionica za hotel ® © ® (D ® © ® © ® © © © ® ® ® + ® Pranje Sušenje Glačanje + + Težina Muško rublje Košulja Potkošulja © Težina Rublje za kupaonicu Ogrtač za kupanje Ručnik za kupanje 100 x 200 Prostirka za plažu Ručnik Kupaće gaće Kupaći kostim 67 x 140 50x100 1-djelni 2-djeini g 900 800 400 200 100 260 200 © © Razvrstavanje Glačanje 9 170 laka teška kratke duge 100 150 75 180 450 20 70 Odlaganje Skladištenje + + Gaće © ® © ® @ Pranje Sušenje Razvrstavanje Glačanje + odlaganje Skladištenje Glačanje + Pidžama Maramica čarape (par) Žensko rublje Bluza Garnitura Podsuknja Pidžama Noćna košulja Maramica Pregača Radna haljina Dječje rublje (malo dijete) Odijelce Garnitura Kaputić.00 © Sredst.» © . svaku sa svojim prilazom .

© Ugaoni balkoni © Slobodni balkoni sa zaklonom od pogleda (ujedno zaštita od vjetra) Lođe su u južnim krajevima opravdane.> ( j ) .4 osobe B = g. Rešetkasta ograda od vertikalnih čeličnih šipki (preko horizontalnih se djeca mogu penjati!) nije pogodna jer ne pruža zaštitu od vjetra i pogleda. postaviti horizontalnu čeličnu cijev ili posude s cvijećem ->(§). prostorni odnos prema stambenim. Još je bolje da su razdvojeni izvedbom ostava za balkonski namještaj. javlja se propuh -»(§). već treba iznad nje na propisanoj visini (= 900 mm). zaštita od pogleda. © Zajednički balkoni s pregradama od pogleda (zaštita od vjetra) © Zajednički balkoni odvojeni ostavama za balkonski namještaj (5) Uvučeni balkon (lođa) © • Smaknuti balkoni Zrak struji I M / o o / _o a_ o a a H ä 7.BALKONI Vrijednost je stanovanja veća ako postoje balkoni i otvoreni prostori. Za ogradu balkona prikladno je neprozirno staklo. pomaknuti balkoni u pogledu mogu učiniti izgled fasade rahlijim. Ako je ostavljen prostor između betonske ploče i ograde. čitanje. a u njemačkom klimatskom području nisu prikladne.2 osobe B = 10 m2 za 3 .5 cm ® v a z g ^ ^ e ^ n S ^ Š ® Vanjante ograda I^R) Dječji krevet i dječja kolica Balkon s ostavom za balkonski namještaj — • •• • • W B || A I • •SSsSsi— • s I li I li — — o J • I • o p OJ (9) Sklopiva ležaljka ® Stol i stolice A = 7. lošega vremena i sunca . Osunčane su samo kratko i susjednim prostorijama stvaraju odviše vanjskih zidnih površina. drvo na nosivoj konstrukciji. dovoljne dimenzije. Služe za odmor. sintetični materijali. Pri projektiranju treba obratiti pažnju na sljedeće zahtjeve: dobra orijentacija prema suncu i pogledu. Dobro je ploču ograde izvana spustiti do ispod donjega ruba balkonske ploče ili izvesti masivnu ogradu. Zbog toga treba za slobodne balkone predvidjeti zaštitu od vjetra -»(2). ispravan položaj u odnosu prema susjednom stanu i kući.> ( D . Prošireno je područje rada i omogućen jednostavni nadzor nad dječjim igralištem. spavanje.6 osoba A = 6. a najbolji su laki čelični profili ili cijevi s dobrim usidrenjem u zidove. tlocrtno pomaknuti balkoni daju izvrsnu zaštitu od pogleda i vjetra . Zajednički balkoni (u zgradama za iznajmljivanje) trebaju imati pregrade koje štite od pogleda i vjetra —>(3).» © . pa ju stanari najčešće sami nekontrolirano oblažu raznim materijalom. što izaziva hlađenje -»(5). i ugodniji su od slobodnih balkona .0 m 2 balkon za 1 . jelo. ležanje. suncobrane i si. Suprotno tome. ali se teško zaštititi od pogleda. buke i klimatskih utjecaja (vjetar. Masivna ograda ne smije biti visoka da se ne stvori dojam korita. kiša. jako sunce).4 osobe 266 .0 m2 za 5 . radnim ili spavaćim sobama s kojima graniči. Funkcionalnoj dubini treba dodati prostor za posude s cvijećem -»(§) Ugaoni balkoni nude zaštitu od pogleda i vjetra.0 m2 balkon za 3 .

34 (8) Sistemsko opločenje ® Rustikalni tarac \ZZ3 l Blok Visina cm 10 10 Širina cm 33 33 Duljina cm 16. 8 i 10 cm.25 11.25.96 visina cm 8 8 Širina cm 7 14 Duljina cm 21 14:21 Komada po m^ 68 51. 120.5 22. parkirališta. 180. Uz dobro nosivu podlogu. Dimenzije duljina/širina 22. 20/10. 60. vatrogasne prilaze.5 22.5 33 Komada po m^ 18 12 Visina Širina Duljina k. Ploče polagati u 4 cm sloj pijeska ili drobljenca 2 .PUTOVI I ULICE a Visoki rubnjaci © 12 b 15 c 13 d 25 l Skošeni rubnjaci (T) Visoki rubnjak (?) Skošeni rubnjak (3) Zaobljeni rubnjak Zaobljeni rubnjaci (3) © 7 15 9 12 18 15 20 19 22 15 13 15 50 100 50 100 50 /100 \ \ 50 ) 100 e ) Rubnjaci za travnjake © _ - 8 8 6 _ - 20 25 30 Parkovski rubnjaci (4) Rubnjak za travnjake (5) Parkovski rubnjaci © DIN 483 -» s. Podnosi veliko prometno opterećenje zbog povezanosti ako postoji odgovarajući donji ustroj.96 48. Dolaze u obzir i oblice impregnirane pod tlakom © Profilirani blokovi (7) Dekorativni profilirani blokovi Visina cm 6 8 Širina cm 10 10 Duljina cm 10. podove u halama. Trava se sije radi brzoga ozelenjivanja i stabilne vegetacije./m2 1% Normal 3 / « % Klin -1 Klin -2 © © © © © © 8 12 18 46 8 12 12 69 8 9 12 92 8 6 12 139 8 8/11 12 87 8 5/13 12 92 Puni blokovi istih dimenzija © Opločenje okruglim blokovima ® Šuplji blokovi za travu Dubina ukopavanja 1/3 ukupne visine Visina cm 40 Širina cm 9 Osovinskirazmak cm 12./ m2 8 40. drobljenac veličine zrna 0 .25 11. nosivi sloj 15 . Povezane i okrugle palisade od betona @ . 10/10. opločenje kolosijeka.20 Komada po m^ 48.8 mm.5/11. stabilizirane vozne trake. 12/6 itd.® služe za ograničenje i uokvirenje zelenih i površina pod biljnim pokrovom. 221 Vezano opločenje: za ulice.20 10.5 Komada po m^ 39 39 39 (D Debljinu nosivog sloja (šljunak. stabilizacija dna i kosina vodotoka. parkirališta.3 5 mm) treba prilagoditi podlozi i prometnom opterećenju. Nakon vibriranja posteljica se sabije za 3 cm. Visine blokova 6. 150. 200 © Betonska palisada ^5) Povezana palisada (16) Blokovi za cvjetnjak / beton (i7) Drvena palisada 267 . osiguranje kosina protiv erozije.25 cm treba sabiti do stabilne čvrstoće. izjednačenje visinskih razlika i osiguranje kosina. 100. Tako je moguća prilagodba normiranim širinama u cestogradnji Visina cm 6 8 Širina cm 14/9 14/9 Duljina cm 23 23 Komada po m^ 38 38 Visina cm 6 8 10 Širina cm 11. Mogu se isporučiti i klinasti blokovi za zakrivljene dijelove poligonalni šuplji blokovi ispunjeni travom ® za gospodarske putove. prilazne putove u zaplavnim područjima. 80.25 Duljina cm 22.5 Kom.

07 Sjedenje u krug Velika stambena prikolica.Šatori STANOVI ZA ODMOR dDO <=zx> <=X> 0 Mali šator s apsidom © Veći šator s unutrašnjim šatorom. stanovanje 2.45 m 3. ležajna površina za 8 -9 osoba Kombi za kampiranje VVestfalia .85 nO) Mala stambena prikolica s prostorima za kuhanje. toaletom i kliznim vratima © S 5 kreveta.kuća s visokim bočnim stranicama. prednji i stražnji dijelovi su od Šatorskog platna Visina s kotačima 2. toaletom i kliznim vratima U otvorenom položaju: bočni. nadstrešnicom i prozorima Stambene prikolice Površina za ležanje i — Klupa r Stol 2.10 Kuhinja- Ili 1 J Noć „ Dan [Garderobni \ I (7) Stambena prikolica s 3 kreveta (5) S 5 kreveta ® S 4 kreveta.00 (8) Mala stambena prikolica s odjelima za kuhanje.Joker 1 / Club . sjedenje.12 © Ista prikolica priređena za spa vanje (5 mjesta za spavanje) 2. jelo. tušAA/C © Dvokrevetna kabina unutra Dvokrevetna kabina uz vanjsku stranu Apartman s prostorijama za boravak / spavanje 268 . unutarnjim šatorima. 2 apside i nadstrešnicom Veliki šator . Ormar O Kupaonica— ± p r r ~ X s S Kabina s 2 donja i jednim gornjim krevetom. spavanje i prtljagu I ^ 1 Dostruki krevet (q\ Perspektivni prikaz-» (5) Noću na mjestu stola 3 ležaja 1.Joker 1 ^4) Kombi za kampiranje Ti scher XL65 ^5) Kombi za kampiranje Lyding ROG2 Brodske kabine Otklopni krevet TT n • • • — 1.

30 (5) Brvnara sa spavanjem u tavanu Vrtna kuća s prepuštenim krovom ^ Presjek Konzolni prepust 5 m tf © Drvena vikend .. drvo). otvoreno prema jugu.». Hagen ^ m o i Z a 0 d m I2L Dj Arh. Za zimske sportove zaštićeno od istočnjaka. Iz sigurnosnih razloga opremu treba povezati s konstrukcijom.44- i i.ljestve I .36 I ! I (3) Površina 7. Otvore zatvarati kapcima da se oteža provala. površine 2 Arh. ///////////////////// Površina 3.15 KuhinjaJ Alat -3. Površina 3. 25 m stamb.> ® Kuća za odmor na Bornholmu 269 . Konstrukcija po mogućnosti od prirodnog i organskog materijala tipičnog za okolno područje (prirodni kamen. Immich/Erdenich © Prizemlje ® 1 1 © Potkrovlje U ® Presjek (9) Pogled -> (9) fm a Lio Ü0DD c i :BÜD Boravak 0 Cli i Sr :0 iiiiiiiiiiiiiiiiiäi f I Arh. otvorene prema istoku (jutarnje sunce).15 ' 2. I 2.26 2. isto tako kraj vode. Lovvett P © Kuća za odmor u Belgiji t* © Kuća za odmor u Grčkoj — = - i Galerija:::::: 14 m2 - = = EEE Arh.7 m 2 rt Prizemlje 1 Stanovanje Ulaz 1 (?) p^gj^m"3^1™6'10'11 otvorenom 4. . Jensen Arh..kuća za 4 osobe.1 m2 p © Dograđena vrtna kuća t * (¿) Stube .KUCE ZA ODMOR VRTNE KUĆE Kuće za odmor u brdima treba smjestiti tako da budu zaštićene od zapadnih vjetrova.15 m 2 Mala vrtna kuća Gornja etaža Spavanje -2. Konstantinidis Arh. Solvsten U ® Vikend kuća V ® ° r U Z Gornja e t a ž a . H.

> 0 . Vertikalno opterećenje prenosi se preko nosivih rebara. Zgrada se sastavlja od zidnih i stropnih panela -» Za zaštitu fasade. Pri projektiranju treba predvidjeti zadovoljavajući istak krova.@ Najrašireniji način građenja drvenih kuća jest drvena okvirna konstrukcija. Širina daske ne smije biti veća od 140 m m Građenje oblom i rezanom drvenom građom (3) Stijene od punog drveta Sustav u presjeku Glavni nosač Sekundarni nosač (4) Drvena skeletna konstrukcija (5) Sustav u tlocrtu -> (4) © Čvorna točka: stup prolazi neprekinuto ® " ® Sustav u presjeku Naglavnica (7) Vidljiva kanatna konstrukcija (9) Tesarski vez kanatne konstrukcije (l0) Gornja etaža konzolno istaknuta © Drvena konstrukcija na stupovima od rezane građe ¿ToN Zaštita od prskanja vode pri duDoko v 5 ' spuštenoj oplati Intenzivno močena drvena oplata. najvažnije je sprije-čiti prodor vode u drvo. Drvene skeletne konstrukcije. nazvane i kanatne kuće.> @ .( | ) . Ispunjava sve zahtjeve glede građevinske fizike. međusobno povezuju i učvršćuju nazubljenjem. statike i udobnosti. pri čemu se tesane oblice ili grede polažu jedna na drugu. Vanjsku oblogu izvesti tako da kišnica brzo otječe.» QP Najstariji način građenja drvenih kuća jest građenje brvnara . Građenje drvenim panelima /Jc\ (16) Drvena obloaa daskama horizontalnim /W\ VI) Drvena obloga vertikalnim daskama 270 . nude brojne konstrukcijske i oblikovne mogućnosti . izvesti tako da se može izmijeniti © Mogućnost izmjene grede balkona ili terase 1 100-120 1 100-120 . To je najekonomičniji način građenja drvene kuće. kakvoće. Područje prskanja vode treba konstruirati tako da se elementi mogu lako izmijeniti Najmanja debljina vanjske obloge iznosi 20 mm.GRAĐENJE DRVENIH KUCA . Varijanta okvirnog sustava panelno je građenje.

zapad © © Povoljna orijentacija prostorija prema stranama svijeta Blagovaonica Dječja soba Soba za boravak Zimski vrt. povoljan položaj stana: jug do jugoistok.> Q i (2). Takva su zemljišta pogodna za zgrade koje gledano s ulice reprezentativno izgledaju. terasa i balkona . stabala i si. 172 saditi drveće Prostor za sušenje (na uglu zbog propuha) društvene prostorije Soba za muziciranje Predsoblje. slobodan pogled Prednost treba dati zemljištima oko kojih su susjedna zemljišta izgrađena na južnoj strani. tako da lijevo i desno od zgrade ostaje samo zakonom propisani razmak do međe. s izlazom i pogledom prema vrtu ->(T). zemljište je na južnoj strani ulice najpogodnije. Zemljište uz vodu Pokraj rijeka i jezera ne gradi se suviše blizu vode zbog komaraca i magle. Položaj prema ulici Pri otvorenoj izgradnji (pojedinačne kuće s ogradnim zidovima na međama). To su pogodni položaji kad su ulice različito usmjerene -»(§). Treba paziti na prevladavajući smjer vjetra. 172 a az\ Što veći razmak _Sjeve[_ O Povoljni položaji kuća na ulicama smjera istok . jer vjetar najčešće puše s juga do zapada. manje muke s muhama Građevni pravac Najpovolji liji polo. Prostorije za osoblje Spavaća soba 7anatlije Garderoba. ostave A Operacijska dvorana HladnjaCa Zalihe Vinski podrum Smočnica Tamna komora Kotlovnica Garaža WC Ulaz Garderoba Atelje Kuhinja Pripremanje * Pranje posuđa Mjesto u A Staje Perionica rublja Soba za glačanje Gospodarske prostorije Prostorije za umi\ vanje i tuširanje \zanatlija i osoblja ¡ t:î ~i—r / / !\ ft Jugoistočna terasa y \ \ m ^j^ni I ZAPAD Vjetrovita strana Duboko osunčanje poslije podne povezano sa zagrijavanjem i blještanjem ljeti -» s. hodnici. a gospodarske prostorije prema ulici -»(3). treba višak iskoristiti na zaštićenoj sunčanoj strani projektiranjem velikih prozora. Položaj prostorija Sve stambene prostorije i spavaće sobe po mogućnosti treba okrenuti prema vrtu i sunčanoj strani. Općenito u Njemačkoj nepovoljna strana vjetra i atmosferilija: zapad do jugozapad. bolji je položaj na istočnoj strani jer su stambene prostorije i vrt na istočnoj strani zaštićene od vjetra i nikakve susjedne zgrade ne zaklanjaju nisko istočno sunce. Uz pomoć sunčevih tablica -» s.» © . Ulica istok . Terasa Soba za gospodu Radna soba Stambena kuhinja Stan od jedne prostorije Povoljni položaji kuća na ulicama smjera sjever jug. ugodno grijanje ljeti. strme zrake sunca ljeti. donosi svježi zrak iz pokrajine a odnosi dim i gradski smog prema sjeveru i istoku. 271 . Kad je zemljište uz ulicu u smjeru sjever . Zemljišta na padinama brda Zemljišta ispod brdskih cesta naročito su pogodna. U brdovitim predjelima ili uz jezera mogu okolnosti biti obrnute. duboko osunčanje zimi. 177 > Vrlo dobro ÍÑ • / Dobro \ T3" © Povoljni i nepovoljni poožaji na obroncima i uz cestu © Povoljni položaji kuća na različito orijentiranim ulicama Pogodni predjeli za stanovanje Pogodni predjeli za stambenu izgradnju uglavnom su na zapadu i jugu naših gradova. potrebni veći prozori za difuzno dnevno svjetlo. dvorana Soba za dame Soba za pušenje Knjižnica Prostorija za igre Ured i radionica. već su prihvatljivi za industriju. hladni zimski vjetrovi.POLOŽAJ KUCE p Pf a=razmak do međe SJEVER Sjever R] . Ti bi krajevi dakle bili neprikladni za stanovanje. U tom slučaju se položaj i tlocrt mogu tome prilagoditi tako da se sunce ne može kasnije zakloniti. za zaštitu od sunca markize. Može se dovesti neposredno do kuće. brdske vode prihvaća sustav odvodnje ceste.zapad -»(2) i (§). Na zemljištima na zapadnoj strani treba kuće ako je moguće međusobno pomaknuti. usprkos povećanim troškovima prilaznog puta. po mogućnosti smjestiti kuću uz stražnju među ->(T). treba zgradu smjestiti što dalje od ulice.jug -»(2).Najčešće su zemljišta uska i duboka kako bi ulična strana bila što kraća. Prostorije trebaju biti osunčane (osim iznimaka) u vrijeme kad se najviše koriste . 175. što je slučaj kod izgradnje uz ulicu istok . jer sunčane južne i istočne padine na sjeveru i zapadu nekog grada koji je u kotlini upravo su tražena zemljišta za obiteljske kuće. Kupaonica pav.jug . okružen drugim vrtovima -»(?). mirno je oko njih i osunčane su (istok . sunčalište Prostori za sport. garaža može biti uz kuću. s terasom od istoka do juga. Posebno je povoljna istočna strana ulice Povoljno Nepovoljno Povoljno Nepovoljno Za garažu povoljno Jezero ili rijeka \ SI JUG Najvrijednija strana kuće.zapad Stubište. odnosno jugozapada. Iza kuće najčešće su potrebni potporni zidovi za zaštitu od odrona i betonirani jarci za prihvat brdskih voda. kako bi svi imali sunce s juga i slobodan pogled s terase ->(2). soba intelektualca bolesničke sobe oba za goste Mjesto za doručak ISTOK Duboko osunčanje ujutro. Vrt leži mirno. mora se zgrada locirati sasvim na sjeveru zemljišta.zapad). Ako je zemljište šire. nedostaje sunčana padina za vrt pred kućom. kako bi se stvorio osunčani vrt ispred kuće ->(T). Ako zemljište leži na sjevernoj strani ulice. Sve stambene i spavaće sobe nalaze se tako na suprotnoj strani od ulice. orijentiran prema sunčanoj strani i dolini. 175 može se točno ustanoviti kako će Sunce nekog određenog sata i godišnjeg doba osvijetliti sobu. odnosno kako treba zgradu orijentirati prema stranama svijeta ili ju odmaknuti od susjednih građevina. veliki prepust krova — s. jednoliko osvjetljenje. bolje je graditi neposredno ispod ceste s orijentacijom prema jezeru i vrtom između kuće i jezera -»(7). Da bi se zimi moglo koristiti nisko južno sunce. Ako je kuća iznad ceste. jer su tada sve nusprostorije i ulaz okrenuti prema sjeveru i s dobrim pogledom prema ulici .Prilazni put Malo sunca. Zimi hladni vjetrovi sa sjevera do sjeveroistoka -» @.» s . najveće hlađenje zimi -> s. pa čak i mjesto u sobi. Osiguranje od zagađivanja.

4) 0.8 0.5 Minimalna dubina parcele poželjna dubina Minimalna veličina parcele 18.4 (0.5 0.5 (0.8 0.4 1 0 Prosječni broj stanara EW/WE Neto gutoća naseljenosti WE/ha maksimalno Dopušteno variranje Neto gustoća naseljenosti EW/ha maksimalno D"opušteno variranje _ Prosječno WE/ha " Bruto gustoća naseljenosti"" 3. 0 Ali •I * •i .5)—0.5 I ^ | | 0. vegetacija Ulica ÉSÉ Ulica (vT) Odnos stambene zgrade i parcele Zoniranje parcela s utjecajem na oblikovanje tlocrta stana.34 (0. < = P ^ susjedna zgrada Prednji vrt Topografija.5 (25) 250 (338) 3 m2 m2 I 262 (236) (300) (30) a Dostatna površina za garažu ili parkirno mjesto 5 5 Površina parcele m2 = neto površina za izgradnju (4 + 5) 440 (500) I | 400 (500) 300 (375) 260 (325) 250 (338) | I 262 (266) (330) 160 (173) 165 . hladnoća Slobodnostojeća Susjedna zgrada dograđena s jedne strane Susjedna zgrada s obje strane Kontakt s okolinom.6 130 0.- 1 o Minimalna širina fronte m m 22 (25) 440 (500) 20 (25) 400 (500) 20 (25) 300 (375) 20 (25) 260 (325) I 7.8 (0.75) 130 0 0 n Odnos izgrađene površine prema površini parcele (GFZ) za proračun Maksimalni dopušteni G F Z " Maksimalni dopušteni GRZ" I i 0. raspored prostorija (funkcionalna područja) 272 .5) 0. kuća s vrtom S D 01 13.45) (0. skučenost Stambeni vrt Pogled C zasjenjenje Oblik parcele .5 I 22 77 — 3.5 38 62 | 60 50-62 217 J ^ 2 1 0 J _ 186 I 53 | 20-25 ¡ 70-90 I | I 25 ' 17 100-140 I 28 | 28 I 170-210 42 Q Pregled gustoće naseljenosti kod jednoobiteljskih stambenih zgrada * Bez garaže na parceli ** Seoska i stambena područja prema Bau NVO § 19.5 24 (26) 130 (143) T .5 ¡ 29-40 ^ 133 3.GRADNJA STANOVA Tipovi zgrada s pripadnim parcelama Slobodnostojeća jednoobiteljska zgrada Dvojna zgrada Kuća u nizu.4 | I | I | 150 0.4 160 0. kiša.5)17.5 (20) 1 — tc I 5.78 | 0.62 (0.6 0.6 (0.32) 150 0.20 *** Razlika između neto i bruto površine za stambenu izgradnju 20 - Buka. pogled Oblikovano uklapanje s gledišta arhitekture i vegetacije (2) Odnos stambene zgrade i njene okoline (4) Položaj kuće na parceli i (graditeljsko) uklapanje u susjedstvo Širina.5 33 | 26-38 88 116 90-130 18 24 I | I 28 133 140 38 40 3. okolina Klimatski utjecaji vjetar.5 1 15 (13. Susjed.3) | I i 0. 188 Uobičajeni broj punih etaža Prosječna bruto površina etaža/kuće m 2 1 11/2 1 1/2 | 2 (1)-2 j 1 I | 2 I | 150 I i 0.4 160 0.45) 0. I I — .79 I i 7 150 0. prljavština.57 (0.8 150 0. zasjenjenje.

(?) U seoskom okruženju Prilagodljivost oblika zgrade u oblik krajolika U naselju (6) U "gradskoj" situaciji (7) U slobodnom krajoliku A .u prvom redu oblikovno . (5) Orijentacija stambenih prostorija Dječja soba Od podneva do večeri A . Krov na 2 vode (?) Ravničarski krajolik Strm krov Krov na četiri vode Krov s lomom sljemena Ravni krovovi (9) Valoviti teren.3 0 0 " Sunce najdužeg dana u ljetu Spavaća soba Noću Poželjno jutarnje sunce © Dijagram: orijentacija stambenih prostorija ^g) Dijagram Sunčevog ozračivanja kroz godišnja doba Hi h h b Uklapanje kuće u urbanističko tkivo i krajolik.2 0 0 ° Sunce od početka proljeća do kraja jeseni C .prilagodljivo i s okolinom usklađeno projektiranje kuće. poželjno osunčanje -> W Prostorija za boravak Od podneva do večeri Blagovaonica / mjesto za blagovanje Od jutra do večeri Određivanje položaja zgrada na situacijskom planu. Lokalna specifična obilježja urbanističke situacije. položaji na kosini s 4- Nepovoljno Povoljno Strm nagib terena 273 . trgova ili krajolika zahtijevaju . susjednih zgrada. Dužnost je arhitektonskog projekta da organizacijom tlocrta postigne poželjno osunčanje pojedinih skupina prostorija.1 0 0 ° Sunce najkraćeg dana u zimi 0 B .Pretežno korištenje prostorija GRAĐENJE STANOVA Pretežno vrijeme boravka. te međusobni odnosi stvaraju preduvjete za približno jednoliko osunčanje tijekom dana. mogućnost otvaranja gradilišta. ulica.

moguća znatna gustoća uz dobru kakvoću stanovanja.Oblici zgrada tipični za pojedina područja GRAĐENJE STANOVA .» OD 0 Dvojne kuće 1 1/2 SD I SD najčešće tipizirane dimenzije prema jednakim ili neznatno promijenjenim tipovima kuća. Građenje je otvorenog (najviše 50 m) ili zatvorenog tipa. Garaže / parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili zajedničkoj parceli. Garaže / parkirna mjesta pretežno na zajedničkoj parceli. ! FD A . posebno ekonomičan oblik kuće.stan za poslugu II 1/2 PD Legenda: 1. 0 Kuće u nizu zajedničko građevinsko oblikovanje kao niz jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća. otvoreno ili zatvoreno građenje. ( 5 ) Gradske kuće zajedničko građevinsko oblikovanje niza jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća ili niza individualno projektiranih kuća (potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje osnovnih uvjeta). otvoreno građenje. rjeđe kao zbroj individualnih projekata (najčešće je potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje zajedničkih osnova). moguća visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. ( 3 ) Atrijske kuće kao individualni projekti (potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje osnovnih uvjeta) ili tipska rješenja s jednakim ili ISD 0 Dvojna kuća 1 1/2 PD 1 1/2 SD fvH f ? 1 1/2 FD (2) Kuća u lančanom nizu 1 1/2 PD II FD I FD (?) Atrijske kuće I FD neznatno promijenjenim tipovima kuća. najčešće kao jedinstvena koncepcija projekta (tipska rješenja). na ulici ili na zajedničkoj parceli. otvoreno ili zatvoreno građenje. katkada kao individualni projekti. rjeđe kao zbroj individualno projektiranih polovica kuća. moguća visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. Garaže/parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili na zajedničkoj parceli. zatvoreno građenje. Garaže / parkirna mjesta na privatnom zemljištu. 1 1/2 broj etaža S D krov na dvije vode P D krov s lomom sljemena F D ravni krov (5) Gradske kuće 274 .glavni stan B . moguća prihvatljiva gustoća uz visoku kakvoću stanovanja. uobičajeno garaže ili natkrivena parkirna mjesta na privatnom zemljištu (sa strane prema međi). ( 2 ) Kuće u lančanom nizu .

Slobodno oblikovanje tlocrta. l V.GRAĐENJE STANOVA ->PP FFT3" V Ali T I j ] FD Ulica N L_ t © 4mifi EG Prizemlje Presjeci FD Dvojne kuće Dvojne kuće: široka sloboda u oblikovanju tlocrta i zadovoljavajuća sposobnost prilagođavanja glede osunčanja. garaže/parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili zajedničkoj parceli -»(3).» ( 2 ) . Zahtijeva se jedinstveno oblikovanje krovova. Minimalna veličina parcele 225 m 2 . rjeđe kao kombinacija zasebno projektiranih polovica kuće. 4 [ML 1 • 1 1 I— | Prizemlje (2) Kuće u lančanom nizu -L 10. Zadovoljavajuća mogućnost prilagođavanja uvjetima osunčanja.V. Atrijske kuće: Moguće kao zbroj individualnih projekata ili kao kolektivno građevinsko oblikovanje. Kuće u nizu: Jedinstveno oblikovanje tlocrta i izgradnje.^ 1 2 3 6 Glavna © Skica izgradnje Gradska kuća iffl^ W M spavanje < 3 " Nusprostorije 275 . Moguće je otvaranje građevinskog zemljišta uz uštedu prostora i troškova. p r o s . Minimalna veličina parcele 270 m 2 /kuća. jedinstvena koncepcija tlocrta i arhitektonskog oblikovanja. I t Prizemlje (EG) Kat (OG) Presjeci © Kuće u nizu Gradska kuća: Zajednički građevinski oblik kao nizanje jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća ~> (I).» © . Preporučljiv način građenja jer je moguća povoljna gustoća uz visoku kakvoću stanovanja. z a boravak fc.50- Prizemlje Kat Presjeci N Ulica TWIV!' _L I T L. najekonomičniji oblik kuće s vrtom .V. Minimalna veličina jedne parcele 375 m 2 . uz dobru kakvoću stanovanja. Često jednaki ili beznačajno različiti tipovi kuće. Prilagodljivost glede osunčanja ograničena (rješenja tlocrta moraju biti usmjerena prema povoljnom osunčanju).-»(T) Kuće u lančanom nizu: Kolektivno oblikovana izgradnja.00—| Kat J X WA Presjeci FD m. Javlja se i kao individualni projekt. Visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. Kuća u nizu je. E urar 2 li 18-22° -12. rješenje detalja i izbor boja. Garaže ili parkirna mjesta često su sa strane prema međi. izbor materijala.

VVoicke V ( J ) Rješenje kuće na kraju niza -> (§) Arh. Leonhardt i E. kat i stube za stan za poslugu u potkrovlju (3) Kuće u nizu različitih dubina izgrađenosti Arh. Hermann t ^ ( § ) Podrum i potkrovlje -> ( f ) Kuća u nizu s poprečnim stubištem V>® 276 . H. Kulka __ Prizemlje varijanta Varijanta Kuća u nizu 1.STAMBENE ZGRADE U NIZU Potkrovlje Potkrovlje / stan za poslugu K -v i 11^ u Prizemlje M __ Xj Skupina kuća u nizu sa smaknutim razinama Arh. Disch Podrumska etaža Potkrovlje sa stanom za poslugu Arh. i B. Kulka/Neufert U Balkoni] Kat 1 t Potkrovlje (¿) Kuće u nizu. Sve instalacije u jednom oknu ^ Kuće u nizu s povoljnim osvjetljenjem i osunčanjem Arh. K. Schirmer / (2) Kuća u nizu sa stanom za poslugu u potkrovlju Arh.

L. Neff Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s dvije terase Dvojna stambena zgrada s kvadratičnim tlocrtom Rad.DVOJNE STAMBENE ZGRADE Prizemlje / ^^^ CD Smočnica ^ Dvojna stambena zgrada s ugaonom terasom p (6) ' Prizemlje ^ v o i n a s t a r r | bena zgrada ena zgradi podijeljena dijagonalno V © Kat -> (§) Prizemlje Prizemlje T " [Kat t^ (2) Dvojna stambena zgrada sa smaknutim razinama t* (8) ' Dv ° j n a st a m b ena zgrada s ulazom j L / g \ Dvojna stambena zgrada s ulazom spriieda * V—' sa strane Prizemlje V (¿) Kat Arh. Probst t^ (ij) Dvojna stambena zgrada. Gospodarsfl prostorija m Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s atrijem Arh. R. suteren (l2) Prizemlje 277 .

Chambertin . K Kupaonica Natkriveni hodnik Arh. Hennig ^ © Arh. U drugom slučaju. kad se za vrt i dvorište zahtijevaju velike površine.® Izgrađeno vrtno dvorište. _ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim tw * m i \ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim dvorištima Arh. C. Kat Spavanje . Podrumska etaža Prizemlje. Schwingen i Wermuth Ulaz f* Arh. kako se ne bi ometalo oblikovanje tlocrta -»(T> + (n) Stanovanje u vrtu zahtijeva relativno male slobodne površine. jamči visoku kakvoću stanovanja. 180 m 2 stamb. Tako se i jako duboki tlocrti mogu osvijetliti .T Spav. usporedi li se sa slobodno stojećim zgradama. Kuća s vrtnim dvorištem i direktno dostupnom slobodnom površinom Arh. Jacobs i Wiedemann t ' ^3) Prizemlje V ® V © Presjek ~> V © Presjek 278 . premda na relativno malim parcelama. twf __ Vi^ Arh. Stosberg i partneri dvorištem V_V V © Dvoetažna atrijska kuća . prije svega zato što su zaklonjeni otvoreni prostori. Papendick t^ (9) Kuća s vrtnim dvorištem / prizemlje Prizemlje s vrtnim dvorištem u predsoblju U® Stambena zgrada s atrijem u Kaliforniji Ulaz t<0 l r a. Bahlo.STAMBENE ZGRADE ATRIJSKE KUĆE Unutarnjim dvorištima stvaraju se otvoreni prostori koji su zaklonjeni od trećih osoba. moraju unutarnja dvorišta biti što je moguće manja. Kohnke. dovoljna je veličina jedne sobe za dnevni boravak. Ungers Diferencirani slobodni prostori Trti Spavanje | Vit r= Boravak — . A.nr 01 . površine u ® Prizemlje -» © V® Arh.F 3 Arh. Boskamp i partneri.> ( ? ) . Latty i Tucker Kuća s vrtnim i gospodarskim v 2 / dvorištem TT Arh. Kuhn.

— . Heckrott 279 . Potz Đ ^ o O Q Spavaća Kiipi-MP soba ffB^ — t^ © Prizemlje -> U® Kat t * ® Potkrovlje t* Presjek Arh.1 - I* © Prizemlje -> V © Presjek V® Presjek Arh.STAMBENE ZGRADE Op "p *-« itiinjalli t nP U Jelo ""jpiliitf—if-1 i1 Boravak u Rad - r Q \ i i Terasa !! n i i ¡1 4 . Tissi u.

B.@ Arh.® ® ) Presjek ® . Važnija je korist u tome što zimski vrt povećava kakvoću stanovanja. Hellwig M Balkon V® Prizemlje -> U® Kat U © Presjek -» © • - © _ Q X | Radna soba I L r . To je u vezi s različitim oblicima korištenja. Zimski vrt je prijelazno područje između vanjske klime i stambenog prostora.® V>® Kat pr © Presjek -» ® . Za ugodnost boravka u kući i radi uštede energije preporučuje se ugraditi staklena vrata na prilazu u zimski vrt. Gundogan V @ Prizemlje 280 . Cramer Arh. U najpovoljnijem slučaju može ušteda energije iznositi oko 25% ukupne potrebe. ventilacija i zasjenjenje.* ® . temeljem kojih se određuju stakleni elementi.f i Grijanje PL TTfT Radij 2 f l Podrumska etaža © Prizemlje -» ® ® K a t . ako se želi da sustav djeluje na zadovoljavajući način.STAMBENE ZGRADE SA ZIMSKIM VRTOVIMA Zimski vrtovi nisu jednostavno staklene dogradnje. kako bi se oba područja mogla termo-tehnički razdvojiti -» 0 ~ © P © Prizemlje-» © .® Arh.. nego sustav koji treba tehnički definirati.. Staklenici djeluju kao sunčani kolektori..

M. + K. Luckmann Prizemlje sa stanom za poslugu (j)~(Q) Arh.STAMBENE ZGRADE Arh. B. Rosevvich t ^ (16) Stanovanje bez barijera Arh. Simons 281 .

Lederer . KOCKE I ŠATORA Prizemlje K J\ V Stambena zgrada kvadratičnog tlocrta 4r Arh.( 1 12 18 r 10 BSjnC w r L K7B i j 1 Potkrovlje -> ® V (8) Etaža na padini ]• 1 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Dječja soba Gosp. • n l! °° 1 2 3 4 5 6 Predsoblje Boravak Kuhinja / bar za jelo Blagovaonica Kupaonica Spavaća soba • • Prizemlje Stambena zgrada na padini Kat (9) Prizemlje 13 Terasa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Garaža Terasa Ulaz Blagovanje Boravak Radna soba Kaljeva peć Dijete Dijete Roditelji Kupaonica I — \ I I Drvena stambena zgrada u obliku šatora 10) t*® Poprečni presjek -> (f)-® Arh. J. Romberger (12) Prizemlje ^ (13) Potkrovlje ^ (14) Poprečni presjek Arh. Brixel (7) Uzdužni presjek -> ( § ) . prostorija Hobi Zalihe Grijanje Garaža Terasa Terasa/jelo Atelijer rrs „ 1 • vV | 2 •D r c -J U | 1 I L-r 1 1 i — d .STAMBENE ZGRADE OBLIK KVADRATA.

počevši od grubih radova na postavljanju konstrukcije do dovršenja zgrade. Taj način građenja odgovara ekološkim. Upotrebljava se izabrana masivna drvena građa i prirodni izolacijski materijali kao što su pamuk. uz stručno vodstvo majstora. smreka. Mnogi izvođači. Baker-Brown + McKay © 9 Kotao za grijanje 10 Dovod zraka 11 Odvod zraka od kotla do prizemlja. Široki prepusti krova štite fasade. Za gradnju brvnare najčešće se upotrebljavaju vrste drveta koje sporo rastu na hladnom sjeveru. ne zanemarivo. Prilaz za čišćenje. 12 Odvod zraka iz kup i VVC-a 13 Solidni kotao za grijanje 14 Dovod zraka prema otvorenom prostoru Shema energetskog sustava (§) 13 Svježi zrak za kuću 16 Autom. biološkim i. Prirodni proizvodi poput glinenog crijepa i biljne boje daju visoki standard kakvoće. Garaže. Isporučitelji nude različite sastave vanjskih stijenki. izvornog. zaklopac za izbjegavanje pregrijavanja 17 Dobivena solama energija za predgrijavanje zimskog vita 18 Zimski vrt 19 Dovod zraka iz praznog prostora u zimski vit 20 Pod akumulira toplinu koja nastaje uslijed topline vanjskog zraka i pradgrijava zrak koji se uvodi u zimski vrt 283 . Tako neke vrste ariša sadrže kiselinu koja prirodno štiti drvo. Drvena se kuća može zagrijati uz uštedu goriva. ovčja vuna i pluto. Mnoge drvene kuće mogu se projektirati prema željama naručitelja. nadstrešnice za vozilo i vrtne kućice isporučuju se u skladu s kućom -> ( 7 ) . f / (T) Prizemlje Kemi kuća 2 Jk ( 3 ) Prizemlje Ulaz V® Gruber: drvena kuća t>© Prizemlje U® 1 Ventilacija Kupaonice 2 Odzračivanje kroz prozore 3 Ventilator za prazni prostor ispod poda 4 Prazni prostor 5 Vent. uobičajena je neograničena trajnost i niski troškovi održavanja.(§). Izbor vrste drveta (bor. Interijer se najčešće može slobodno oblikovati. Jednoslojna stijenka daje poslovičnu izvornost atmosfere u kući (kuća od prirodnog drva). ekonomskim potrebama mnogih naručitelja.DRVENE KUCE EKOLOŠKO GRAĐENJE Brvnara je prototip prirodnog. Dvostruka stijena sastoji se od dviju greda jednakih presjeka s izolacijom između njih. cedar) također se prepušta naručitelju. Investitor može birati između rustikalnih oblica ili pravokutno otesanih greda. kanal kotla 6 Kanal za odvod zraka 7 Dovod zraka za kotao 8 Dovod zraka za kuhinje Prizemlje Artv. pa je impregnacija suvišna. zdravog stanovanja. nude da i sam naručitelj sudjeluje u građenju.

STAMBENE ZGRADE t* © Prizemlje (D - @ ^ (5) Poprečni presjek (?) Pogled s juga i pregled kroz bazen Arh..(?) t"© Podrumska etaža k ® Ulaz -H t^ ® Uzdužni presjek Arh. P Neufert U ® Prizemlje -> (§) . Neff 284 .. F Kuhnis I? (?) Prizemlje ® Suteren (o) Arh. L.

.Valentyn 285 .STAMBENE ZGRADE NA PADINI ^ © Prizemlje .kuća uz kamenolom . I Prizemlje bpavaca soba 1rl i 0 a 1 1« \ ^ 0 u ® Podrum @ Arh. v. Neff •o .* (?) — (5) V ® Suteren © Arh . v © Potkrovlje ® - © P ® Poprečni presjek © - © V® đgmmamammmmmm.kuća na padini \2) V ® Suteren © t^ (5) Prizemlje . L.d.

autor Stambena zgrada u Beverly Hillsu.. California. Daljnje crtaonice sa sjevernim osvjetljenjem iznad kuhinje. Neutra 288 . radna soba između ateljea i dvorane za boravak. R.. Atelje i gospodaarske prostorije uz pomoćni ulaz.STAMBENE ZGRADE VELIKE Kolni prilaz ^ ^ rrrrTT: | r /tn Stambena zgrada jednog arhitekta. t^ (2) Prizemna stambena zgrada sa stanom za poslugu (vozač). 1:500 Arh. 1:500 Arh. Trakt spavaćih soba je zaštita stambenog vrta od vjetra i pogleda. Natkriveno mjesto za sjedenje na otvorenom dobiva sunce sa zapada. otvoren prema istoku. autor. Mj. Arh. Mj.

R.* © Arh.* ® V ® Kat-*© V © Kat-*© Arh. kat .. Breuer 289 .* ® ...* © ifflEr- Vrt Prizemna kuća u saveznoj državi Victoria/Australija ^ Arh. Bilt Modem ^3) Suteren Arch. kat-* (2) P © Prizemlje-*®-© t* © Prizemlje-*®-© V © Prizemna kuća u SAD . Kappe. k a t .® Perioni J Podrumska etaža .* © t * © 1.. M. Meier Kuća u Kaliforniji Ostava Ulaz Arh.Neff ® Prizemna kuća u SAD . R.. Los Angeles 2.STAMBENE ZGRADE MEĐUNARODNI PRIMJERI iV t " © 2. L.

STAMBENE ZGRADE Podrum -> ( 9 ) p © Prizemlje I " ® 290 .

VIŠEKATNE STAMBENE ZGRADE Blokovska izgradnja © Zatvoreni. Iron 291 .. Izgradnja velikih blokova © Proširenje i povezivanje zgrada .C. W. Razlikovanje vanjskih i unutarnjih prostorija teško se može postići. ili zgrada različitih koncepcija. kao grupiranje istih ili varijantnih tipova kuća. kao jedinstveni objekt ili niz pojedinačnih zgrada. Miiller 3-4 stana Galerija _ n a etaži {4) Unutra hodnik (7) Zgrade povezane hodnicima -> (T) — © Izgradnja velikih blokova <> 5 1 Jelo 2 Boravak 3 Spavaća s. U 2-4 stana Galerija Unutrašnji na etaži hodnik ( 3 ) Izgradnja u diskovima 1 2 3 4 5 cp (§) Stambena zgrada Augsburg -» © © Jelo Boravak Kupaonica/WC Roditelji Dječja soba Arh.. ravninski oblik izgradnje. Kao urbane "dominante" često se povezuju s površinskim (niskim) strukturama zgrada. 4 Dječja soba 5 Kuhinja 6 Kupaonica "Točkasta" izgradnja Tlocrt etaže s četiri stana . Linijska izgradnja @ Otvoreni.> © Arh.diskova u velike cjeline. Izgradnja u diskovima © Zgrade poput nebodera najčešće su vrlo dugačke i visoke. Vanjske i unutarnje prostorije moraju se namjenski i oblikom jasno razlikovati. bez razlikovanja vanjskih i unutarnjih prostorija. Između vanjskih i unutarnjih prostorija nema razlika ili su slabo naznačene. ravninski oblik izgradnje. izgradnja poput nebodera ili površinska izgradnja velikih dimenzija. "Točkasta" izgradnja © (1) 2-4 stana na etaži 0 Galerija Blokovska izgradnja 0 JI •o $ 2-4 stana Galerija @ n a etaži Linijska izgradnja m Cb o ^ Izrazite značajke nebodera su da je slobodno stojeći u prostoru odnosno na površini. te nema mogućnosti diferenciranja prostorija. Moguća velika gustoća. E. Oblikovanje prostorija može se samo naznačiti.

Dječja soba 7.i 1 dvosobni ® Etaža s tri dvosobna stana Etaža s tri stana Arh.. L. Neff (© Etaža sa četiri stana.. Jelo 10. Diener i partneri Etaža s dva četverosobna stana (5) © Etaža s tri dvosobna stana (9)