• V C T ^ J

V

J

f ' h , I

NEUFERT
ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
GOLDEN MARKETING

Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu pod brojem 02-352/3-2002., od 12. veljače 2002. knjizi pod naslovom Elementi arhitektonskog projektiranja, prijevod s njemačkog djela Bauentvvurfslehre (36. Auflage) autora Emsta Neuferta (prijevod dr. sc. Andrija Prager) odobrava se korištenje naziva sveučilišni priručnik {Manualia univerzitatis studiorum Zagrebiensis).

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb UDK 72.011 (075.8) NEUFERT, Ernst Elementi arhitektonskog projektiranja : osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem : priručnik za arhitekte i druge graditeljske stručnjake, investitore, predavače i slušače na fakultetima i stručnim školama : s preko 6400 slika i tablica / Ernst Neufert; nastavili Peter Neufert, Ludvvig Neff; <preveo s njemačkog Andrija Prager>. - 36. prošireno i prerađeno. - Zagreb : Golden marketing, 2002. (Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) Prijevod djela: Bauentvvufslehre. Bibliografija. - Kazalo. ISBN 953-212-080-7 1. Neufert, Peter 2. Neff, Ludvvig I. Arhitektonsko projektiranje ~ Udžbenik 420426013

Copyright© hrvatskog izdanja, 2002, Golden marketing, Zagreb, Hrvatska Ova knjiga objavljuje se u suradnji s Institutom građevinarstva Hrvatske

Naslov izvornika Neufert

BAUENTVVURFSLEHRE

Posvećeno mom ocu ERNSTU NEUFERTU

Nakladnik Golden marketing Kneza Mislava 1, Zagreb, Hrvatska Tel./fax.: 01/4618-206, 4618-207, 4557-916 E-mail: golden-marketing@zg.tel.hr http://www.golden-marketing.hr Za nakladnika Franjo Maletić, dipl. iur. Glavni urednik i stručni redaktor Prof. emer. dr. sc. Veselin Simović, dipl. ing. građ. Preveo s njemačkog Prof. dr. sc. Andrija Prager, dipl. ing. građ. Recenzenti Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić, dipl. ing. arh. Dr. sc. Goran Poljanec, dipl. ing. arh. Prof. Berislav Šerbetić, dipl. ing. arh. Akademik prof. Ante Vulin, dipl. ing. arh. Urednici edicije Mr. sc. Smiljan Jurić, dipl. ing. građ. Dr. sc. Radule Knežević Lektorica Mr. sc. Smiljka Janaček - Kučinić Kompjutorski slog Željko Strunjak Duško Kosanović Tisak Grafički zavod Hrvatske, Zagreb

ERNST NEUFERT

ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
Osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem

Priručnik za graditeljske stručnjake, investitore, predavače i slušače na fakultetima i ostalim stručnim školama Nastavili Peter Neufert • Ludwig Neff i
PLANUNGS AG NEUFERT MITTMANN GRAF PARTNER

36. prošireno i prerađeno izdanje s preko 6400 slika i tablica

ZAGREB, 2002.
GOLDEN
MARKETING
w i e w ë g

Peter Neufert/Ludwig Neff

P

PLANUNGS-AG NEUFERT MITTMANN GRAF

PARTNER
E-Mail: bel@neufert.de Homepage: http://www.neufert.de

Njemačka knjižnica - CIP Podaci o naslovu za ovu publikaciju mogu se dobiti kod Njemačke knjižnice.

Si 0 M

Podaci koje sadrži ova knjiga nisu povezani ni s kakvom obvezom ili jamstvom. Prema tome, autor i izdavač ne preuzimaju nikakvu odgovornost niti jamstvo bilo koje vrste što bi moglo proizaći iz primjene tih podataka. Od 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 1. izdanja 1936. do 29. izdanja 1973. izdavač je Ullstein/Bertelsmann (Verlag Ullstein/Bertelsmann Fachverlag). izdanje, potpuno novo obrađeno i znatno prošireno, 1979 izdanje, pregledano, 1982 izdanje, pregledano i dopunjeno, 1984 izdanje, potpuno novo izrađeno i novo oblikovano, 1992 izdanje, prošireno, 1996 izdanje, 1998 izdanje, prošireno i prerađeno, 2000

Licencna izdanja ovog djela izašla su na engleskom, francuskom, španjolskom, portugalskom, talijanskom, grčkom, turskom, srpskom, poljskom, ruskom, indonezijskom, češkom, mađarskom i japanskom jeziku.

Sva prava pridržana © Friedr. Vieweg & Sohn Verlagsgesellschaft mbH, Braunschweig/Wiesbaden, 2000 Izdavač Vieweg je poduzeće skupine stručnih izdavača Bertelsmann Springer. Ovo djelo i svi njegovi dijelovi zaštićeni su temeljem autorskih prava. Svaka primjena izvan uskih granica Zakona o autorskim pravima nije dopuštena bez suglasnosti izdavača i kažnjiva je. To se posebno odnosi na umnožavanje, prijevod, snimanje na mikrofilm i prijenos u elektroničke sustave.

www.vieweg.de

ISBN 953-212-080-7

VI

PREDGOVORI
Predgovor prvom izdanju U obradi primjera u ovoj knjizi surađivao je sada pokojni arhitekt Gustav Hassenpflug. Osim toga, na obradi crteža sudjelovali su arhitekti Richard Machnow, Willy Voigt, Fritz Rutz i Konrad Sage. Tiskarsko - tehničku obradu obavio je arhitekt Adalbert Dunaiski. Njemački je odbor za normizaciju stavio na raspolaganje normne listove, koji su uključeni dijelom u skraćenom ili sažetom obliku. Za pouzdanu točnost normi mjerodavno je uvijek posljednje izdanje navedenog normnog lista. Obradu posebnih područja poduprli su savjetnički i informativni uredi koji su svaki put navedeni u zaglavlju navedenih pojedinačnih skupina. Svima njima zahvaljujem na njihovoj požrtvovnoj suradnji. Odgovarajuća literatura navedena je na kraju tekstualnog dijela, kako je zahtijevao bolji pregled. Iz istog je razloga tekst nastavljen što je moguće kraće, te u svakom slučaju u svezi s crtežima na istoj stranici. Ako korisnik primijeti da mu za projektiranje nedostaju neki važni podaci, molim da me obavijesti, kako bi se to u novom izdanju moglo uzeti u obzir.

Berlin W 9, 15. ožujka 1936.

Ernst Neufert

Predgovor 30. izdanju Od pojave prvoga izdanja godine 1936. tehnika se građenja i planiranja jako razvila. Tijekom protekla četiri desetljeća u svako je novo izdanje ugrađeno sve što je bitno novo, a cijela je knjiga svaki put svestrano razmotrena. Međutim, temeljita sveobuhvatna revizija i dopuna, uz prihvaćanje i svih novih pojmova i normi, mogla je tek sada, nakon višegodišnjeg rada, biti dovršena. Pri tome nije gotovo ni jedna stranica ostala pošteđena, počevši od novog slijeda stranica i odgovarajuće promijenjenih poziva na neku stranicu knjige. Velika je pomoć pri tome bila suglasnost glavnog urednika "Deutschen Bauzeitschrift" (Njemačkog građevinskog časopisa) - DBZ, kolege S. Linke, da se mogu preuzeti posebni prilozi iz časopisa, uvijek s pozivom na izvor. Osim toga, trebalo je s obzirom na visoku specijaliziranost današnje građevinske tehnike, zamoliti specijaliste za suradnju. Obradu pojedinih poglavlja proveli su: liftovi/pokretne stube ing. E. Sillack; rasvjeta dipl.fiz. W. Tubbesing; zaštita od požara dr. ing. P. Bomemann; vatrogasne zgrade prof. ing. J. Portmann; ravni krov/toplinska Darmstadt, kolovoza 1978. Ernst Neufert izolacija/plivališta dr. ing. P. Kappler; grijanje dipl. ing H. Nachtweh; umjetni materijali građevinski savjetnik dipl. ing. A. Schwabe; sportske građevine i uređaji prof. dipl. ing. J. Portmann, vodeći arh. S. Lukowski. Redakcijsku obradu i uklapanje crteža obavio je arhitekt Ludwig Neff. Kako je već u prvom predgovoru navedeno, opet su aktuaiizaciji sadržaja pomogle neke tvrtke i udruge. One su u zaglavlju odgovarajućih stranica navedene s punom adresom, te su zasigurno spremne dati aktualne informacije. Trideseto izdanje sada ukupno sadrži više od 6000 crteža, tablica i dijagrama, a proširenje registra na 8000 pojmova dalje će pojednostavniti uporabu knjige. U popisu literature upućuje se i na specijalizirane članke iz stručnog časopisa DBZ, premda u knjizi nisu upotrijebljeni, pa je time znatno obogaćen izvor podataka.

Predgovor 33. izdanju Još me za života autor, moj visoko poštovani otac Ernst Neufert, pripremio da preuzmem njegovu pisanu ostavštinu za daljnje oblikovanje. Tako smo moji partneri Peter Mittmann i Peter Graf, naš specijalist za građevinsku literaturu dipl. ing. arh. Ludwig Neff, naši suradnici i ja bili pripremljeni da započnemo raditi na novim izdanjima ove knjige. Zadatak koji mi je namijenio moj otac Ernst Neufert postao je obvezom njegovom smrću u veljači 1986. Naše današnje visokorazvijeno graditeljstvo postavlja drugačije tehničke i znanstvene zahtjeve graditelju nego prije 55 godina, u vrijeme prvoga izdanja knjige. Za ispravnu "novu" knjigu trebalo je dakle zadržati genijalno oblikovanje knjige, ali sadržaj dosljedno prilagoditi novom vremenu. Zbog toga smo odmah odlučili djelo sasvim nanovo izraditi, oblikovati, crtati i proširiti, kako bismo mogli obuhvatiti sve što arhitekt i projektant danas bezuvjetno mora znati pri projektiranju. Sve što se mora znati, ali vjerno Ernstu Neufertu: ne više od toga. Izdavač i mnogi koji su svojim stručnim znanjem pridonijeli ovom djelu, utrošili su četiri i pol godine intenzivnog rada. Zato se svi mi pouzdano nadamo da će za kupce, koji traže suvremenu graditeljsku knjigu, ovo djelo značiti dobitak.

Köln, rujan 1991.

Peter Neufert

VII

PREDGOVORI

Predgovor izdavača uz 33. izdanje Prije više od pola stoljeća mladi je arhitekt Ernst Neufert imao ne samo ideju već i energiju da oživotvori knjigu Bauentwurfslehre, koja se razvila u prijeko potrebno pomoćno sredstvo za rad arhitekta i projektanta. On je djelo stalno održavao "mladim" i prilagođavao ga potrebama vremena. Posljednja opsežna prerada obavljena je 1979. godine (30. izdanje), još prije njegove smrti 1986. godine. Daljnji kontinuirani rad na tom djelu preuzeo je njegov sin Peter Neufert sa svojim suradnicima. Posebno im je uz pomoć Ludwiga Neffa, koji je još za autorova života mjerodavno sudjelovao u tom zadatku, uspjelo napraviti posve novu obradu, te nakon višegodišnjeg rada djelo predstaviti. Izdavač je ponosan što može Elemente graditeljskog projektiranja, koje je u međuvremenu prošireno diljem svijeta i prevedeno na trinaest jezika, predstaviti s novim sadržajem i u novom obliku, ali prema konceptu Ernsta Neuferta. Wiesbaden, rujna 1991.

Predgovor 35. izdanju Kad se nakon smrti slavnog autora Ernsta Neuferta tijekom 12 godina ostvaruju naslijeđena autorska prava i dužnosti, nastaje neosporna potreba da se ocu "polože računi" i o onome što su s time i što su od toga uradili nasljednici - Ludvvig Neff, Peter Neufert i Planungs-AGNeufert Mittmann Graf Partner. Budite, poštovani čitatelji, blagonakloni svjedoci ove "ispovijedi"! Kad je moj otac umro u veljači 1986. bilo je 32. njemačko izdanje na tržištu. Mi smo tijekom više od četiri godine predanog rada izradili potpuno novo djelo kao 33. izdanje, što znači da je svaka stranica opremljena novim crtežima i tekstom te obogaćena mnogim aktualnim temama. Ovo 35. izdanje 1998. godine opet je dopunjeno važnim poglavljima kao što su drvene kuće, niskoenergetske zgrade, solarna energija, ekološko građenje, zimski vrtovi i staklene dogradnje. Koln, lipnja 1998. Peter Neufert

Predgovor 36. izdanju Danas, 15. ožujka 2000., na stoti rođendan prof. Ernsta Neuferta, dovršeno je 36. izdanje ove knjige. Život i djelo Ernsta Neuferta kao da je prožeto nekom osebujnom brojčanom simbolikom. Rođen 1900 godine, život mu je tekao usporedno sa stoljećem. Godine 1936. pojavilo se prvo, a godine 2000. pojavljuje se 36. izdanje Bauentwurfslehre. Profesionalni korijeni prof. Ernsta Neuferta leže u Bauhausu i Gropiusu - atelijeru u Weimaru i Dessauu. U Weimaru se nalazi i njegov prvi atelijer i kuća. Tamo su nastale zamisli za ovu knjigu. Zaklada Bauhaus Dessau sjetila se Ernsta Neuferta i njegova stotog rođendana izložbom "Ernst Neufert - normirana kultura građenja u 20. stoljeću". Peteru Neufertu treba zahvaliti što će se izložba moći vidjeti i u Weimaru, europskom gradu kulture. U Weimar Gelmerodi on je na zemljištu očeve kuće dao podići "Neufert - Box", u kojoj nije prikazana samo izložba posvećena Ernstu Neufertu, nego je u duhu Ernsta i Petera Neuferta namijenjena promicanju daljnjih kulturnih djelatnosti. Otac i sin ovdje se susreću u dvjema dojmljivim građevinama u međusobnom iskazu poštovanja. Peter Neufert umro je u prosincu 1999. Njegova je želja bila da se održe Bauentwurfslehre i da profit od izdavanja knjige vodi njegova zaklada NEUFERT-STIFTUNG sa svrhom da se nastavi izlaženje novih izdanja. Tu želju uspješno podupire obitelj Petera Neuferta. Projektantska tvrtka Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner nastavlja - kao i do sada - obradu s dugogodišnjim koautorom Ludwigom Neffom. 36. izdanje sadrži sada više od 6400 crteža, dijagrama i tablica. U tom izdanju knjige prešlo se na novi njemački pravopis. Uz to, sada korisniku stoji na raspolaganju CDROM "Neufert, Allgemeiner Bauentwurf' - za jednostavnije i brže projektiranje. U nastojanju da prati stalni razvitak znanja, novina i spoznaja, ovo je izdanje prerađeno, prošireno i dopunjeno poglavljima o kongresnim zgradama, multifunkcionalnim centrima, studentskim domovima, o socijalnoj stanogradnji, vrtovima, jezercima za plivanje i mnogim drugim objektima. Köln/Weimar, 15. ožujka 2000. Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner i Ludwig Neff

VIII

Q
.u
Peter Neufert t dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part. Peter Mittmann dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part.

PREDGOVORI
U novoj obradi i oblikovanju sudjelovali su: M. Horton, sanitarna tehnika. W. Sommer, klimatizacija prostorija. Dipl. ing. H. J. Vetter, izvođenje gradnje. M. Menzel, građenje tekstilom. M. Bauer, tehnika grijanja. H. Jaax, energ. postrojenja. Peter Graf Dr. R. Börner, hidroenergetska dipl. ing. postrojenja Planungs A G R. Wirtz, elektroinstalacije. Neufert, Mittmann, Graf, Part. T. Stratmann, solarna arhitektura, inženjerski ured Trümper/Overath, zašt. od buke i akustika prostorija. Hawlitzeck, ceste i pruge. St. Cargiannidis, saniranje starih građevina, ostakljeni pasaži i prenamjene U. Portmann, održavanje i sanacije. J. Weiss, knjižnice. f .- " . U. Kissling, javne knjižnice. R.K. Jopp, knjižnice. H. Rocholl, prodavaonice. D. Portmann f Prof. Nogge, zoološki vtovi i Prof. dr. ing. arh. odnosi mjera, modularni nizovi, ka- akvariji. belske viseće konstr., obješene i A. Beckmann, kinematografi. poduprte konstr.. zaštita od požara K. F. J. Mertens, sportske dvorane. B. Rüenanver, crkve. G. Hoffs, zvonici. A. Ruhi, džamije. W. Hugo, muzeji.

Q

Ludwig Neff arhitekt Šef redakcije, prijelom, autor

H. A. Knops diplomirani dizajner ilustrator

m

i
H. P. Kappler dr. ing. arh. ravan krov, toplinska zaštita, vrtni bazeni, privatni zatvoreni bazeni H. Hofmann prof. dr. ing. rasvjeta

B. Echterhoff dipl. ing. arh. ozelenjavanje krovova, vrtovi, ograde

Kod novog oblikovanja i obrade crteža sudjelovali su: T. Altrogge, St. Badtke, A. Briehan, A. Dummer, K. Fegeler, A. Graf, M. Menzel, I. Schirmacher, J. Valero, R. Walter, S. Wierlemann, D. Willecke. St. Vogel

^ ^

v.

U

i

t

y => sV í í

i'i
/

i

R. Eckstein dipl. ing. arh. akademik savjetnik dnevna rasvjeta

D. Lembke voditelj-graditelj, dr. ing., suradnik dipl. ing. P. Pastyk visoke škole, laboratoriji

R. S. Suchy dipl. ing. arh. upravne zgrade

P. Karle dipl. ing. arh. industrijske zgrade

2
-

S vmmmšam

Wolfgang Busmann dipl. ing. zračne luke

Jan Fiebelkorn prof. dipl. ing. kazališta

A. Kohler dipl. ing. arh. građenje bolnica, tehnika skladištenja, liječničke ordinacije

O. Muller dipl. ing. arh. građenje bolnica, tehnika skladištenja, liječničke ordinacije

IX

PROLEGOMENA

Ovaj je priručnik nastao iz podloga za moja predavanja na državnoj Građevinskoj visokoj školi u VVeimaru. Ona su se zasnivala na promatranjima, iskustvima i spoznajama iz prakse i istraživanja u čovjekovu okružju koja su potrebna pri projektiranju građevina, ali s otvorenošću prema novim mogućnostima i zahtjevima. Naime, mi s jedne strane stojimo na ramenima naših predaka, no s druge strane sve se kreće, mi smo djeca našeg vremena s pogledom u budućnost, a uz to je gledište svakog pojedinca često različito. Razlozi su u različitim sklonostima i naobrazbi; u utjecaju okoline; u sklonostima i njima odgovarajućem stupnju vlastitog formiranja proisteklog iz unutarnje pobude. Je li naša današnja tako "sigurna prosudba" uistinu konačno ispravna, ostaje neriješeno, jer je i ona uvjetovana vremenom. Iskustvo nas uči da kasnije vrijeme pravičnije sudi o tome nego naše koje nema potrebni odmak da bi se to sagledalo. Iz toga jasno proizlazi da svako spoznavanje mora sadržavati neke rezerve kako ne bi postalo zabludom. Unatoč svekolikoj težnji za istinom i objektivnošću, unatoč svim nastojanjima da se subjektivne zamisli kritički promotre i sumnje ne gurnu jednostavno u stranu, ostaje svako spoznavanje subjektivno i ovisno o vremenu i okolini. Opasnost od zablude može se izbjeći ako se spoznajom samo ustvrdi da nije ništa dovršeno, već da služi i podliježe životu, nastajanju i razvoju. Iz toga za učenika proizlazi duhovni stav na koji je Nietzsche mislio kad je rekao: "Samo onaj koji se mijenja ostaje samnom u rodu." Bitnost takvih spoznaja o vječnom nastajanju, u službi razvoja, jest u tome što ne daje gotove recepte, nikakve "gotove mudrosti u kutijama", nikakav "Canned VVisdom", već daje samo osnove, elemente i oslonce, a k tome i metode kombiniranja, konstruiranja, komponiranja i harmonije. Konfucije je to prije više od 2500 godina sažeo u rečenici: "Ja dajem mom učeniku jedan ugao, ostala tri mora odrediti sam." Rođeni arhitekt ili čovjek koji težnju prema građenju nosi u srcu začepit će si uši i zatvoriti oči ako mu se nametne rješenje nekog zadatka, jer on je tako pun vlastitih predodžbi i ideala da mu trebaju samo elementi kako bi se napregnuo da stvori iz njih cjelinu!. Tko je jednom stekao vjeru u sebe, uvid u odnose, igru sila, gradiva, boja i mjera, tko je u stanju usvojiti stvarnost pojave građevine, tko njeno djelovanje istražuje, kritički ispituje, u mislima pregrađuje, taj je na jedinom ispravnom putu prema najvećoj životnoj radosti koju osjeća samo istinski stvaralac. Ovo shvaćanje života neka mu pomogne u tome. Ono ga treba osloboditi svih poučavanja, u

krajnjem slučaju i od ovoga, i uputiti ga u vlastitu stvaralačku djelatnost, neka mu bude pomoć pri startu; kretati se - graditi mora svatko sam. Oblici našeg vremena nalaze se pri tome na istom putu kojim su koračali naši stari da bi došli do svojih divnih hramova, katedrala ili dvoraca, za koje nisu imali nikakvih predložaka, ali su odgovarali njihovim zamislima i željama, idejama i idealima koji-su bili bliski njihovoj čežnji. Već odgovarajuće sročen zadatak izaziva predodžbe koje kroz građevinsko - tehničke mogućnosti vremena i uz uvažavanje uvjeta okoline dobivaju konkretne oblike, koji pokazuju samo udaljenu sličnost s onime do tada poznatim. Te nove građevine mogu tehnički i funkcionalno biti znatno bolje od svih prethodnih ako odgovaraju uznapredovalu stupnju tehnike. One mogu i s umjetničkoga gledišta podnijeti usporedbu s istovrsnim građevinama prošlih vremena. Usporedi li se današnji industrijski kompleks, svijetao, prostran, prikladnih proporcija i vitke lagane konstrukcije, s manufakturom iz 18. stoljeća ili zanatskom radionicom 15. stoljeća, bit će i najuskogrudnijem konzervatoru očita nadmoć naših novogradnji. To znači: svagdje gdje graditeljski zadaci služe stvarnoj potrebi našeg vremena, mogu se od živućeg, vremenu prilagođenog arhitekta očekivati djela koja mogu podnijeti usporedbu s najboljim građevinama starih, dapače ih i zasjeniti. Zbog toga se treba u današnjoj visokoj školi ponajprije usredotočiti na razmatranje sadašnjosti i gledati u budućnost, a na prošlost se osvrtati samo koliko je nužno i korisno. To preporučuje i jedan od naših velikana, Fritz Schumacher, kad u svojim studijama o profesiji arhitekta opominje da se mladi student pri istraživanju prošlosti više gubi u razmatranjima da se naslovom takvim učenim sporednim natih zahtjeva doktora daje zavesti na skretanje preprema na razgraiz područja povijesti umjetnosti i putovima, jer se to događa

račun snaga koje su potrebne za ostvarenje široko stvaralaštva. graditeljskog

Suprotno tome ispravnije je dati studentu samo elemente, kako je to ovdje u Elementima jektiranja proučinjeno, pri čemu sam se trudio elemente pro-

jektiranja reducirati na uzroke, shematizirati ih i čak svesti u apstraktno, kako bih korisniku otežao kopiranje i primorao ga da stvarima udahne vlastiti oblik i sadržaj. Različiti će oblici ionako biti do neke mjere ujednačeni protekom vremena u kojem se ističe težnja prema zajedništvu iskazanom jednolikom usmjerenošću ljudi određenog razdoblja, pri čemu se prepoznaje stil vremena sa svojim trajnim obilježjem. Ernst Neufert

X

UPUTE ZA KORIŠTENJE KNJIGOM

Struktura knjige u rasporedu materijala prati prirodni slijed građenja. Mnoga su srodna područja smještena jedno do drugoga, ako nisu neki drugi važni razlozi zahtijevali udaljeniji razmještaj. Svi pojedini dijelovi građevine koji se javljaju u mnogim, iako ne baš u svim vrstama zgrade, obrađuju se zasebno. To vrijedi i za opće smjernice za pripremu, planiranje i ostale predradnje projektiranja. Iz toga je proizašlo 35 cjelina: Sadržaj stranica XI daje podrobniju podjelu navedenih cjelina i opis sadržaja pojedinih stranica. Popis pojmova stranica 634 uz pojedine karakteristične pojmove pokazuje i brojeve stranica na kojima se gradivo o njima može naći. Objašnjenje kratica i oznaka stranica 1 kratice se nisu mogle izbjeći jer se tako štedi prostor i pojednostavnjuje preglednost. Kad se primjenjuju nepoznate kratice, oblikovane su tako da pažljiv čitatelj uglavnom može shvatiti njihovo značenje a da ne treba tražiti objašnjenje na stranici 1. Posebna prednost za sve koji će se služiti ovim djelom jest u tome što je gradivo najvažnijih znanja o projektiranju i zgradarstvu sažeto u jednoj knjizi. Tlocrti, presjeci, oblici i tipovi primjeri su i samo nositelji brojeva. Oni sadrže uobičajene granične mjere, pri čemu je čovjek mjerilo svih stvari koje ga okružuju.

blagovaonicu prema uputama za gostionice na stranicama 456-457 ili za hotele na stranicama 464-468, eventualno predviđenu dvoranu s pozornicom prema uputama za kazališta na stranicama 475-484 te za akustiku na stranicama 136-138, razmisliti o ugradnji kinoprojektora prema stranicama 469-470.; dimenzionirati predavaonice prema uputama za visoke škole na stranicama 316-320, knjižnice prema uputama na stranicama 331-336, rasporediti urede prema stranicama 337-348, crtaonica i laboratorija stranicama 321-326, ugradnju trezora prema stranici 361, te garaža i parkirališta prema stranicama 435-477. 0 eventualno potrebnim stanovima za upravitelja zgrade, domara, kuhara itd. treba potražiti upute na stranicama 273-296, a oblikovanje, veličinu i opremu pojedinih prostorija vidjeti na stranicama 237-259. Vođenje prometnica i ograđivanje prikazuje se na stranicama 207-210, nasadi u vrtu i si. na stranicama 219-231, te na kraju o konstrukciji, položaju i načinu izvedbe stubišta i dizala na stranicama 199-205. Veličina i izvedba prozora i vrata prikazani su na stranicama 184-188. Temelji i hidroizolacija prikazani su na stranicama 67-71, zidovi i debljine zidova na stranicama 72-75, krovovi na stranicama 82-83, grijanje i ventilacija na stranicama 105-108, rasvjeta i insolacija na stranicama 143-152, modularne i normirane mjere na stranicama 60-61. Nužne usporedbene tablice za metarske veličine navedene u knjizi, prije svega za anglosaksonske mjere, nalaze se na kraju tekstualnog dijela, na stranicama 614-616. Temeljem ovih mnogovrsnih podataka razvija projektant brzo 1 sigurno građevinu, prilagođavajući se posebnim zahtjevima i uvjetima okoline, u skladu sa svojim osjećajem za vrijeme i način življenja.

KAKO SE DAKLE SLUŽITI OVOM KNJIGOM? Kao primjer uzeta je izrada upravnu zgradu. projekta ili pretprojekta za jednu

Treba pažljivo pročitati Upitnik na stranici 50. i potanko odgovoriti na postavljena pitanja, kao i na ona koja proizlaze iz nekog posebnog slučaja, iznaći temeljem navoda na stranici 352. odnose u kompleksu upravne zgrade, prema DIN-u 277 izračunati bruto k u b a t u r u prostorija, prilagoditi veličinu prostorija raspoloživoj predračunskoj svoti, te projektirati zgradu prema radnom procesu sa stranice 48; dimenzionirati, oblikovati i namjestiti primjerice

U knjizi su vektorskim strelicama " označeni crteži koji se na CDROM-u - Neufert, Bauentwurfslehre - Allgemeiner Bauentwurf nalaze kao grafike koje se mogu prenijeti u komercijalne CAD programe na PC - bazi i zatim dalje prerađivati.

XI

Objašnjenje oznaka Osnovne norme Osnovne mjere, odnosi mjera Projektiranje Organizacija građenja Elementi građevine Grijanje, ventilacija

1 2

Dječji vrtići, igrališta, prenoćišta za mlade Knjižnica, upravne zgrade, banke Prodavaonice, supermarketi samoposluživanja Tehnika skladištenja Radionice, industrijske građevine Adaptacije Poljoprivredni objekti, držanje životinja

327 331

27 44 51 64 105

Ostakljeni pasaži, tipologija . . . 363 368 376 380 402 404 421

Fizika zgrade, zaštita građevina . 123 Rasvjeta, osvjetljenje, staklo, dnevno svjetlo Prozori, vrata Stubišta, dizala Ceste, prometni prostori Vrtovi, rasadnici 143 177 193 206 219

Željeznice

Parkirališta, garaže, parkirni objekti, benzinske postaje, vatrogastvo 427 Zračne luke Ugostiteljski objekti Hoteli, moteli, kongresne zgrade Zoološki vrt Kazališta, kina, cirkusi, višenamjenski centar Sportski objekti Bolnice, liječničke ordinacije, građenje za invalide Starački domovi, centri za starije osobe Groblja Zaštita od požara Mjere, težine, norme Popis literature Kazalo pojmova 450 456 464 472 475 490 541 583 597 599 614 624 634

Kućne nusprostorije, ulazi . . . . 237 Gospodarske prostorije Kućne prostorije Zatvoreni bazen 241 250 261

Praonice rublja, uređaji za pranje 264 Balkoni 266

Putovi, ulice 267 Stanovi za odmor, vrste kuća, ekološko građenje, etažna gradnja, građenje drvenih kuća 268 Sanacija starih zgrada 299 Škole Visoke škole, laboratoriji, studentski domovi 307 316

Crkve, muzeji, sinagoge, džamije 586

XII

SADRŽAJ Objašnjenje oznaka
Objašnjenje oznaka i kratica 1 Krovni pokrovi Krovne konstrukcije - detalji Uspravni krovni prozor Izgrađena potkrovlja Ravni krov Ravni krov - detalji toplog krova Ravni krovovi - alternativni hladni krovovi Ozelenjivanje krovova Ozelenjivanje krova - detalji Ozelenjivanje krova - izvod: smjernice Saveza za krovne vrtove e. V. Građenje tekstilnim materijalima Konstrukcije od mreže užadi Ovješene i poduprte konstrukcije Prostorne rešetke - osnove Prostorne rešetke - primjena Katne konstrukcije Stropne konstrukcije Podovi 84 86 87 88 89 90 91 92 94 95 96 97 98 99 100 102 103 104

Osnovne norme
Sl jedinice DIN 198.476.829.4999 Nacrti Raspored nacrta Oznake za građevinske nacrte Odvodnja iz zgrade i zemljišta Vodovod i kanalizacija Plinske instalacije u visokogradnji Elektroinstalacije Tehnika osiguranja Crtanje 2 4 5 6 7 12 18 19 21 24 25

Osnovne mjere, odnosi mjera
Čovjek kao mjerilo i cilj Mjera svih stvari Dimenzije i potreban prostor Čovjek i vozila Čovjek i stan Klima u prostoriji Građevna biologija Oko Čovjek i boja Odnosi mjera - osnove Odnosi mjera - primjena Primjena: modularna koordinacija 27 28 29 31 32 33 34 37 39 40 42 43

Grijanje, ventilacija
Grijanje Skladištenje tekućih goriva Termoelektrana Hidroelektrane Solarna arhitektura Solarna energija Hladnjače Hlađenje i smrzavanje mesa Tehnika kondicioniranja zraka 105 109 110 111 112 115 116 117 119

Projektiranje
Dijelovi građevine kao posljedice obrade gradiva . . . . Građevinski oblici kao posljedica konstrukcije Nove konstrukcije i oblici Zgrada i oblici kao odraz vremena i načina života . . . . Postupak izrade Predradnje - suradnja investitora Upitnik 44 45 46 47 48 49 50

Fizika zgrade, zaštita građevina
Termoizolacija - pojmovi - mehanizmi Termoizolacija - difuzija vodene pare Termoizolacija - način građenja Detalji termoizolacije: vanjski zid Akustična izolacija Zračna akustična izolacija Zaštita od zračnog zvuka i od buke koraka Zaštita od vibracija - materijalni zvuk Akustičnost prostorije Gromobrani Antene 123 124 125 126 131 132 133 135 136 139 142

Organizacija građenja
Izvedba građevine Vođenje gradnje - osnovne mjere Osnovne mjere Osovinske mjere Modularna kordinacija Koordinacijski sustav, koordinacijske mjere 51 59 60 61 62 63

Rasvjeta, ovjetljenje, staklo, dnevno svjetlo
Rasvjeta Rasvjeta - flourescentne cijevi za reklamne ploče . . . . Staklo Sintetički materijali Dnevno svjetlo Sunčeva svjetlost 143 152 153 161 162 175

Elementi građevine
Temeljno tlo - temeljenja, građevne jame, rovovi Građevna jama - zaštita, jame, zemljište Razmjeravanje zgrade Zemljani radovi, radovi u tlu i temeljenje Izolacija građevina Dreniranje kao zaštita građevina Ziđe od prirodnog kamena Ziđe od umjetnog kamena Vanjski zidovi, niskoenergetski način građenja Vezovi zidnih opeka Kamini Dimnjaci Sustavi ventilacije Krovišta .... 64 65 66 67 69 70 72 73 76 77 78 79 81 82

Prozori, vrata
Nadsvjetla - svjetlosne kupole Prozori Prozori za stambena potrkovlja Čišćenje zgrade Vrata Posebna vrata Uređaji za zaključavanje Osiguranje zgrade i zemljišta 177 178 182 185 186 189 190 191

XIII

dizala Stubišta Rampe . . .oprema Sanitarne kabine . studentski domovi.položaj kreveta Spavaće sobe . stube. smočnica Kuhinje Kuhinje . vrste kuća. Pokretne staze Dizala .zemljani radovi Vrtovi . prenoćišta za mlade Dječja obdaništa Pribor za igru. garderobe Hodnici Spremišta 237 238 239 240 Sanacija starih zgrada Sanacija starih zgrada Očuvanje i sanacija 299 304 Gospodarske prostorije Prostorije za kućanstvo Spremište. .vrtne kuće Građenje drvenih kuća Položaj kuće Gradnje stanova Stambene zgrade u nizu Dvojne stambene zgrade Atrijske kuće Stambene zgrade Stambene zgrade sa zimskim vrtovima Stambene zgrade . uređaji za pranje Praonice rublja .izlaz za nuždu Pokretne stube . ekološko građenje. građenje drvenih kuća.detalji 261 263 Praonice rublja.primjeri iz projekata 250 251 252 253 254 255 257 258 260 Visoke škole .položaj u kući Kupaonice .osobna dizala za stambene zgrade dizala .oblik kvadrata.posude i namještaj 241 243 244 245 248 Škole Škole Veliki prostori u gradnji škola 307 314 Visoke škole.krevetske nište i zidni ormari Garderobe Kupaonice .uporaba kišnice Vrtni plivački bazen Stambene kuće s plivačkim bazenom u vrtu 219 221 222 223 226 227 228 229 230 231 232 234 235 236 Kućne nusprostorije. hotele.osiguranje padine Vrtovi . velike Stambene zgrade .puzavice i penjačice Vrtovi .zaštita od buke 206 211 213 214 215 217 218 Stanovi za odmor.povišene i brežuljkaste lijehe Vrtovi . rasadnici Vrtovi .elementi za postavu i ugradnju Blagovaonice . ceste Putovi i ulice 267 Ceste.za trgovačke i poslovne zgrade . igrališta.predavaonice Crtaonice Studentski dom Laboratorij 316 321 322 323 Dječji vrtići. laboratoriji Kućne prostorije Spavaće sobe Spavaće sobe .zavojita stubišta Ljestve za bijeg .predgotovljavanje Kupaonice .osobna dizala namijenjena pretežno za urede banke.uređaji za pranje 264 Balkoni Balkoni 266 Putovi. gradska željeznica Prometni prostori Smirivanje prometa Prometni prostori .međunarodni primjeri Višekatne stambene zgrade Oblikovanje etaže Socijalni stanovi za iznajmljivanje Projektno rješenje etaže Galerijske stambene zgrade Terasaste kuće Skloništa 268 269 270 271 272 276 277 278 279 280 282 283 285 288 289 291 292 293 294 295 296 297 Vrtovi. prometni prostori Ceste Biciklistički promet Autoceste Tramvaj.SADRŽAJ Stubišta. vjetrobran.ekološko građenje Stambene zgrade na padini Stambene zgrade. etažna gradnja Stanovi za odmor Kuće za odmor . . Drvene kuće . staze. potporni zidovi Vrtovi . ulazi Predprostor.ogledni primjeri Staklenik Drveće i živice Vrtno jezerce Jezerce za plivanje Vrtovi . kocke i šatora . igrališta Prenoćišta za mlade 327 328 329 XIV .vrste kreveta Spavaće sobe . . . ulaz Ulazi.dizalo za male terete Hidraulična dizala Panoramska ostakljena dizala 193 196 198 199 200 201 202 203 204 205 Zatvoreni bazen Privatni zatvoreni bazen Bazen za plivanje . dizal za bolesničke krevete Dizala .ograde Pergole.

tehnička oprema građevine 350 Upravne zgrade .dimenzioniranje.primjeri.dimenzioniranje.dimenzioniranje. tipologija Tipologija Povijesni primjeri Primijenjeni primjeri Pokrivanje staklom.visoke zgrade 355 Uredske zgrade . stacionaran 475 485 487 488 489 Adaptacije Adaptacije 402 XV .SADRŽAJ Knjižnica. držanje životinja Nastambe za male životinje . industrijske građevine Stolarska radionica Tesarski i drvoprerađivački pogoni Autoservisi Autoservisni pogoni Pekarnica Industrijske građevine Transportna i skladišna tehnika Hale Višeetažni objekti Sanitarne prostorije Uređaji za pranje Sanitarni uređaji Garderobe.trezori 361 Poljoprivredni objekti. garaže.parkiranje i okretanje Utovarne rampe Rampe. kongresne zgrade Hoteli Hotelske kuhinje Motel Kongresne zgrade 464 467 469 470 Zoološki vrt Zoološki vrt i akvarij 472 Kazališta. parkirni objekti.držanje iz hobija Držanje peradi Staje za tov svinja Staje za rasplodne svinje Staje za konje i držanje konja Uzgoj goveda Uzgoj goveda . 344 Upravne zgrade .organizacija tlocrta 353 Upravne zgrade .okretanje Teretna vozila . moteli. konstrukcija 349 Upravne zgrade . vertikalni elementi 357 Banke .dimenzioniranje. .općenito 360 Banke . prozirni krovovi 363 364 366 367 Prodavaonice. supermarket's. upravne zgrade. podizne platforme Garaže Nadstrešnice za osobna vozila Garaže i parkirni objekti Parkirne građevine Parkiranje i parkirne građevine Parkirne građevine Benzinske postaje Odmorišta 427 429 432 434 435 437 438 439 440 441 442 443 444 445 446 447 449 Ostakljeni pasaži. 345 Upravne zgrade . samoposluživanja Prodavaonice 368 Prodavaonice za živežne namirnice 369 Prodavaonice .isporuka robe 370 Zone ispred blagajni i centar svježe robe (tržnica) . višenamjenski centri. vatrogastvo Autobusni kolodvor Vatrogastvo i vatrogasne zgrade Vozila Teretna vozila Parkirališta Teretna vozila .dimenzioniranje.dimenzioniranje: potrebne površine . uređenje prostora za sjedenje 347 Upravne zgrade . cirkusi Kazalište Kinematograf Višenamjenski centar Drive-in kina Cirkus.tov bikova Uređenje gospodarstva Klima u staji 404 407 408 410 411 413 414 415 420 Željeznice Kolosijeci Odpremanje robe Putnički kolodvori 421 424 425 Parkirališta.osnove 337 Upravne zgrade . razdioba prostora . . odlaganje odjeće 380 382 386 389 390 392 395 396 397 398 399 400 401 Hoteli. površine za namještaj 352 Upravne zgrade .osnove tipologije 341 Upravne zgrade . kina.primjeri 354 Primjeri upravnih zgrada . 373 Klaonica i skladište 374 Mesarski centar 375 Zračne luke Tehnika skladištenja Visoka skladišta Projektiranje / logistika Sigurnosne odredbe Sustavi regala 376 377 378 379 Zračne luke 450 Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti na kotačima Restoranske kuhinje Velike kuhinje 456 458 459 462 Radionice. radna mjesta s ekranom 351 Upravne zgrade .dimenzioniranje. tova mi mostovi. banke Knjižnica 331 Upravne zgrade . benzinske postaje.

.posebna područja njege 570 571 575 576 577 578 580 581 582 Starački domovi.opći pregled Igrališta Lakoatletski objekt Prostorije za fitness Teniska igrališta Minigolf Igrališta za golf Jedrilicarski sport . uređaji za gašenje pjenom Uređaji za odvod dima i topline Instalacije vode za gašenje.sigurnosni uvjeti Bolnice .red mjera Bolnice . muzeji.međunarodni primjeri Muzeji . 611 Mjere.primjeri iz Njemačke 586 588 590 591 592 593 595 596 Groblja Krematoriji Groblja 597 598 Bolnice.izdvojeni prostori Područje intenzivne njege Područje njege Područje liječenja .područje uprave Bolnice . liječničke ordinacije.njega rodilja i novorođenčadi Bolnice .operacijski odjeli Glavne prostorije operacijskog odjela Postoperativna njega Operacija . uređaji za gašenje pomoću C02 Uređaji za gašenje prahom. sinagoge.nuklearna medicina.terapija zračenjem Laboratorij. . dizala Bolnice . tornjevi Sinagoge Džamije Muzeji Muzeji . patologija Bolnice . 520 526 527 528 529 534 535 537 540 Dnevne klinike. džamije Crkve Orgulje Zvona. težine. protupožarne pregrade .područje opskrbe Bolnice . ambulantne operacije Bolnice .hodnici. građenje za invalide Liječničke ordinacije Skupne ordinacije Građenje za invalide Građenje za invalide .BMX Streljane Sportske dvorane .planiranje izgradnje Bolnice .marine Veslački sport Objekti za vodene sportove Objekti za jahanje.dvorane za gimnastiku i igre Badminton Skvoš(squash) Kuglane Zatvorena kupališta Otvorena kupališta Zatvorena i otvorena kupališta Sauna Dvorane za igre 490 491 492 494 498 500 502 504 506 509 510 511 513 514 516 517 518 .SADRŽAJ Sportski objekti Stadion Stadion .stan Životni prostor bez zapreka Bolnice . 607 608 . manježi Skijaška skakaonica Klizališta Brzo trčanje na koturaljkama Biciklistički kros . vrata. . Okna dizala F90 Ponašanje građevnih materijala i elemenata u požaru 602 603 604 . centri za starije osobe Domovi za starije osobe 583 Crkve.ambulanta Posebne bolnice Bolnice . norme Mjere i težine Odnos njemačkih i engleskih mjera Pretvaranje engleskih mjera u milimetre Stalna opterećenja 614 615 616 617 Popis literature Kazalo pojmova 624 634 XVI .općenito Bolnice . funkcijska dijagnostika Fizioterapija 541 542 543 544 546 547 548 550 552 554 555 556 557 558 559 560 561 565 566 568 569 Zaštita od požara Preventivna zaštita od požara 599 Uređaji za dojavu požara 600 Sprinklerski uređaji 601 Uređaji za gašenje prskanjem vode. stubišta.oblici građevina Bolnice .porodništvo Bolnice .nastava i istraživanje Bolnice .

A. odgovarajuće ff. usporedno protusmjerno. gem.B.I. R. (gegf. s. vgl. UV stranica student (ica) osovinski razmak u građenju smještaja = 1. usporedno 1 2 3 4 5 og PC Pd S Schlz spavaća soba Si sjedeće mjesto Sk tajnik.v. propisa Zakon o građenju BO odnosno bzw. U. ca.. rel. 1 vidjeti popis literature muškarci žene visoka voda mala voda najviši vodostaj obrada podataka elektronička obrada podataka srednje. Bauentwurfslehre Allgemeiner Bauentwurf 1 . obujam prostorni kut korijen konačni prirast sukladno trokut istosmjerno. vorh. DIN njemačke industrijske norme Elt električno LNA lake bešavne cijevi erw. pomnoženo sa podijeljeno okomito volumen.z. i daljnji (i ostali) ggf.M. t/m = tona po metru) nominalna širina A a (a) Eg Elt Ez Fl Gä Gfl Ga Hz Hzg K Ke Kg Kl Ko Kr Kz M Mz N BauNVOodredbe o korištenju građevine BEL graditeljsko projektiranje graditeljska regulativa BOL propisi o ustupanju građenja VOB MBO zbirka građ. radna zajednica za industrijsko građenje Mjerne jedinice.G. postotak promil promjer gornji rub gornji rub poda gornji rub tračnica mjerilo po (na pr.25 propisi o HTZ slika br. i tako dalje äq. Lit. el.OBJAŠNJENJE OZNAKA I KRATICA Kratice i oznake u tlocrtima DIN 1356 Ankl Anr Ar B Bch Bd Bik Br D Dg Dga Di Du Dz garderoba pripremanje ostava kupaonica knjižnica pod balkon ured služinska soba tavan krovni vrt trijem tuš soba za dame prizemlje roditelji blagavaonica hodnik gostinjska soba zelenilo garaža soba za grijanje grijanje kuhinja podrum podrumska etaža odlaganje odjeće prostor za ugljen prostor za kovčege dječja soba djevojačka soba soba za muziciranje niša gornja etaža pergola parkirna površina ormar A. građev. GRZ GFZ BMZ BP FH GE Gl ekvivalentno | prostorije za trajni [ boravak ljudi iskaz površina pod zgradom iskaz površina etaža iskaz količina pri građenju plan izgradnje visina sljemena područje obrta industrijsko područje # * X / _L V (0 CD = 400 D = 500 DC = 600 DCC = 700 DCCC = 800 CM = 900 M = 1000 MCMLX = 1960 A ^ A tt U CAD-fähige Abbildung auf der CD-ROM Nufert. prosječno oko.O. VDE u. dgl. A. podjela 360 st. evtl. UBA UW @ EQ cf $ Hochw.d. s. kratice DIN 1301 i 1302 1012 lfdm • Grčki alfabet 10 cm 12 mm (mala povišena brojka znači mm) tekući metar engleski palac (col) engleska stopa visina ili visoko širina ili široko površina sat minuta ili u minuti sekunda ili u sekundi sve oznake stupnjeva Celzija (K) energija količina topline sila tlak.) prema prilikama IBA osovinski razmak u industrijskoj izgradnji = 2.o. približno slično eventualno prema općenito relativno vidjeti dalje usporediti postoji i tako dalje savez njemačkih inž. Niedrw.U. sog. i. pritisak i 2 stupnja.Allg. tajnica So sin Sp smočnica Spi sudoper Sz soba za igru ukopana garaža Tg kći To Tr terasa Tz soba za čaj Vr predsoblje Vrr spremište Wa praonica WC zahod Wf vjetrobran Wg zimski vrt Wr čekaonica Wt gospodarska prostorija Wz dnevni boravak Zi soba glavni ulaz pomoćni ulaz stubište dizalo sjever > < < I sin cos tan ctg = » 6 7 8 9 10 15 100 150 200 300 c= CL = * « e ~ 00 cc = ccc = II H. oko sukladno slično (i za ponavljanje riječi) neizmjerno usporedno jednako i usporedno nije identično puta. srednje jednako identično jednako različito približno.M. { 4 sek. propisi pokrajine Hessen RT dio prostorije etc. HHS. 3 minute. usw. Stud.50 S. pod uvjetom specifično vidjeti prije tako zvano popis literature i slično ultraljubičasto alfa B ß (b) beta r y (g) gama A 5 (d) delta E E (e) epsilon zeta H T| (e) eta e e (th) thêta i i (i) jota K K (k) kapa A X (D lambda M n (m) mi H ili h B ili b Fl h Min ili min S ili s 12° J Ws N Pa 2° 3' 4" % ili vH %0 Z ç (z) N v (n) H %(x) 0 o (o) n u (P) p p (0 ni ksi omikron Pi ro I a (s) sigma T x (t) tau Y u (y) ipsilon <J) < (ph)fi ) j © OK FO SO M / NW X X (ch) hi y y (pß) psi Q to(o) omega Matematičke oznake > Rimski brojevi I= II = III = IV = V= VI = VII = VIII = IX = X= XV = veće od veće ili jednako manje od manje ili jednako suma (zbroj) kut sinus kosinus tangens kotangens prosječno. poželjno entspr. DV EDV i. ggfs. spez.u.

3 0.01 kfl/m 3 = 0. količina topline) snaga (zračenje energije ili topline) Ws. a Weber i kao Voltsekunda (VS) Nazivi i oznake izvedenih SI .6 MJ Watt Watt Faktor preračunavanja a) toplinska izolacija Oznaka Jedinica t At (°C.J.8598 m K/W X = 1 kcal/m h K k = 1 kcal/m2h K 2 a = 1 kcal/m h K = 1. s ~ Kelvin kandela mol K cd mol Decimalni odnosi i njihove skraćene oznake T (tera) = 1012 jedinica (bilion) G (giga) = 109 jedinica (milijardu) M (mega) = 106 jedinica (milijun) k (kilo) = IO3 jedinica (tisuća) h (hekto) = 100 jedinica da (deka) =10 jedinica d (deci) =1/10 jedinice su: c m M n P f a (cent) (mili) (mikro) (nano) (piko) (femto) (ato) = = = = = = = 1/100 stotinka jedinice 10~3 (tisućinka jed. metar kvadratni metar kubni metar kilogram Newton = 1 kg m/s 2 Pascal = 1 N/m2 bar = 100 000 Pa = 100 000 N/m stupanj Celzijus (samo kao temperaturna Kelvin* skala) Wattsekunda = Joule = Newtonmetar Wattsat = 3.98 1 10 4186 1.1 = 1 m s -1 (= 1 m/s) 1 s"2 = 1 m s"2 (= 1 m/s2) 1 m 1 s .) IO"6 (milijunti dio) 9 IO(milijarditi dio) 12 10(bilijunti dio) 15 10(bilijarditi dio) 10-18 (trilijunti dio) kg.6 KJ kilowattsat = 103 Wh = 3.1 N/mm2 H (m2) A r al (m) (dB) = 1 kg/m3 = 1 kp/m3 = 1 kp/cm2 © 2 Fizikalne oznake u SI .163 1. s kg Za označavanje decimalno višestruke vrijednosti smije se navesti samo jedan znak ® Decimalni višekratnici i dijelovi jedinice (?) S! .1 = 1 m 2 s*1 (= 1 m 2 /s) (9) (9) (%) (-) (cm) (g/m2hPa) (m2hPa/g) (W/mK) (W/mK) (DM/kWh) Primjeri za "izvedene SI .3 (= 1 kg/m 3 ) 1 m 1 s .163 736 1. električne reaktivne snage Var (ver).iX HV P 1 W = 1 J/s 1 Wb = 1 Vs b) akustička izolacija X f f„ (m) (Hz) (Hz) (Hz) (N/cm2) (N/cm3) (dB) (dB) (dB) (dB) (dB) valna duljina frekvencija granična frekvenicija rezonantna frekvencija dinamički modul elastičnosti dinamička krutost veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) u laboratoriju srednja vrijednost akustičke izolacije (zračni zvuk) građevinska veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) mjera zaštite od zračnog zvuka normirana razina materijalnog zvuka veličina poboljšanja nekog sloja obloge stropa mjera zaštite od materijalnog zvuka stupanj apsorpcije zvuka ekvivalentna površina pasorpcije zvuka polumjer odjeka sniženje razine zvuka (7) (ö) Watt se može pri navođenju električne prividne snage označiti kao voltamper (VA).163 W/m 2 K = 1 kg/m3 = 0.163 (K) (Wh) (W/mK) (W/mK) (W/m K) (W/m2K) (W/m2K) (m2K/W) (m2K/W) (m K/W) (Wh/kgK) (Wh/m3K) (1/K) (mK) (Pa) (Pa) 2 2 q X X A a k 1/A 1/a 1/k D' c temperatura rad (energija. Nm Wh kWh W W * od 1975 propisano (i) Preračunavanje osnovnih jedinica (m 2 K/Wcm) veličina toplotnog otpora specifični toplinski kapacitet vrijednost akumuliranja topline koeficijent uzdužnog produljenja koeficijent razmaka tlak tlak (djelomični) pare količina pare količina kondenzata relativna vlažnost zraka veličina otpora difuziji (faktor otpora difuziji) ekvivalentna debljina sloja zraka (otpor difuziji) koeficijent propuštanja vodene pare (propustljivost za vodenu paru) otpor propuštanju vodene pare faktor položaja faktor položaja slojeva zraka cijena grijanja s a ß P P o 9o 9k V 1m 1m 1 kg 1 kg 1m (5) m = 1 m2 1 m 1 s .2 = 1 kg m s -2 (= 1 kg m/s -2 ) 1 m .jedinice" međusobnom kombinacijom osnovnih jedinica ^ M-d Coulomb 1 C Farad Henry Hertz Joule Lumen Lux Newton 1F 1H 1J 1 lx 1N = 1 As = 1 As/V = 1 Vs/A = 1 Nm = 1 Ws = 1 Im/m 2 = 1 kg m/s 2 Ohm Pascal Tesla Volt Watt Weber 1 n = 1 V/A = 1/fi = 1 Wb/m 2 = 1 W/A Ao 1/A0 1 Pa = 1 N/m 2 1T 1 V Siemens 1 S 1 Hz = 1 s~1 =(1/s) 1 Im = 1 cd sr (.jedinice izvedene između osnovnih i izvedenih SI .8 133.Osnovne veličine 1 Duljina 2 Masa 3 Vrijeme 4 Jakost električne struje 5 Temperatura (termodinamička temperatura) 6 Svjetlosna jakost 7 Količina tvari Naziv osnov.163 W/m K = 1.sustavu (§) Preračunavanje tabličnih vrijednosti na nove mjerne jedinice .163 W/m 2 K = 1.osnovne jedinice Veličina koja se mjeri duljina površina obujam m m2 m3 kg N Pa Pa bar °C K - Jedinica u mređunarodnom mjernom sustavu (SI .3 = 1 kg m .jedinica Ln V/M TSM a (dB) (dB) Otpor propuštanju topline Veličina toplinske provodljivosti Veličina prolaza topline Veličina prelaza topline Zapremisnka gustoća Računska težina Tlačna čvrstoća 2 2 1/A = 1 m h K/kcal = 0. m.jedinica Ev da S' R 1 N * 1 s x 1 m 2 = 1 Nsm2 1 rad x 1 s 2 = 1 rad s' (= 1 rad/s) 1 A « 1 s = 1 As = 1 C 1 As/V = 1 C/V = 1 F R m R' LSM Primjeri za SI . K) Značenje (u zagradi ranije oznake) temperatura razlika temperature količina topline sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline) ekvivalentna sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline) koeficijent propuštanja topline (veličina propuštanja topline) koeficijent predaje topline (veličina predaje topline) koeficijent prolaza topline (veličina prolaza topline) koeficijent toplinske izolacije otpor predaji topline otpor prolazu tipline masa sila tlak 9.Oznaka ne jedinice metar kilogram sekunda m kg s Definicija na temelju Valna duljina zračenja kriptona Međunarodni prototip Trajanje perioda zračenja cezija Elektrodinamička sila između dva vodiča Trojna točka vode Zračenje pri skrutnjavanju platine Masa molekule U definiciji sadržane SI jedinice - OSNOVNE NORME SI JEDINICE System Internationale d' Unites-» QP - - Amper A kg.sustav) propisano od 1978.

72) Oz. O d 1.sat erg kalorija kilopondmetar PSh erg cal kpm Količina topline Q Okretni moment U Moment savijanja Mb Snaga.80665 N 1 t = 9806.5 kg 1 ztr = 50 kg 1dz = 100kg dyn P kp Mp kg t 1 N = 1 kg/m/s2 = 1 Ws/m = 1 J/m 1 dyn = 1 g cm/s2 = 10-5 N 1p = 9.72) < ? m 1g = 10" 3 kg 1 t = 1 Mg = 10 3 kg 1 pd = 0. Nm cbm Kubni metar 1 a= ^ m 2 1 ha = 104 m 2 11 = 1 dm 3 = 10" 3 m 3 1 Nm3 = 1 m 3 u normiranom stanju cbm = 1 m 3 1 1 1 1 min = 60 s h = 60 min = 3600 s d = 24 h = 86400 s a = 8765. E Joule kWh KS .8 h = 31.80665 J 1 W = 1 J/s = 1 N m/s = 1 kg m2/s3 konjska snaga PS 1 PS = 0.jedinica uslijedilo j e postupno između 1974. po min.62) Betonski čelik DIN 488 dio 1 (izdanje 4.344m sm = 1.75) Opeka od vapna i pijeska DIN 106 (izdanje 11. vrijedi međunarodni mjerni sustav sa SI .ira °K 1 °K = 1 K 1 °R = 5/s K °R.65 N Zidni blokovi i zidna opeka za slobodnostojeće dimnjake DIN 1075 (izdanje 8.69) Sila Sila teže F G Newton N din pond kilopond megapond kilogram . čvrstoća Rad.65 N 1 kg = 9.K novo Frekvencija.Naziv naka pla pravi kut stari stupanj Građevinski materija! . težina (kao rezultat vaganja) f Hertz Hz 1 Hz = 1/s pri navodu frekvencija u jednadžbama veličina a 0) 0) recipročna sekunda radijan u sekundi recipročna sekunda metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat kilogram 1/s rad/s 1/s okret.72) <2} —/ Površina.76) Mehaničko naprezanje. m/s m/s2 gal Kg gram tona 9 t pond funta cent metarski cent Gal kilometar na sat r/s okret.7 0 7 0 = 273.6 MJ PSh = 2.72) N/ mm2 2 2 kp/cm2 1 kp/cm = 0.73) Laki porozni beton za zidove DIN 4232 (izdanje 1.K novo B5 B 10 B 15 B 25 B 35 B 45 B 55 LB 10 LB 15 LB 25 LB 35 LB 45 LB 55 LB 2 LB 5 LB 8 Z 25 Z 35 Z 45 Z 55 AB 5 AB 12 AB 20 BSt 220/340 BSt 420/500 BSt 500/550 Kut u ravnini L gon novi stupanj nova minuta nova sekunda 9 a cc in ft fathom mil sm Duljina / metar m mikrometar milimetar centimetar decimetar kilometar nm mm cm dm km palac.jedinicama (SI = Systeme Internationale d'Unites).80665 N/mm2 W.80665 * 10"3 N 1 kp = 9.67 °F °R 0R = 4/5 0.58) Rešetkasti bolokovi od lakog betona DIN 18149 (izdanje 3.557 106s V kubni metar m3 litra t Vrijeme.8288m mil = 1609.3 GB 4.852hm/h 1 Gal = 1 cm/s2 = 10'2m/s2 Opeka visoke čvrstoće DIN 105 dio 3 (izdanje 7.15K A0 = A7. 1 °R = 5/4 °C ZWT12 ZWT18 ZWT24 ZWT38 © S! . energija a Newton po metru kvadratnom N/m2 Newton po milimetru kvadratnom J kilovatsat Blokovi od plinobetona DIN 4165 (izdanje 12. površina zemljišta Volumen Normni volumen A.Naziv naka rad puni kut grad minuta sekunde gon Oz.Mjerne jedinice u graditeljstvu Ozakonjenje SI .852km Beton DIN 1045 (izdanje 1.48cm hvat = 1.°Rk 0 = 7 . Temperaturni interval i temperaturna razlika Fahrenheit temperatura Reaumur .1888 J = 1.sila Puna opeka za visoke peći DIN 398 (izdanje 6.q kvadratni metar m2 ar hektar a ha I 3 Normni kubni m. energija P Joule Newtonmetar Watt J Nm J W 1 1 1 1 1 1 J = 1 Nm = 1 Ws = 107 erg kWh = 3.64780 10s J erg = 10~7 J cal =4.69) DIN 105 dio 2 (izdanje 1. po sek. trajanja periode Kružna frekvencija Kutna brzina Broj okreta.72) Cement DIN 1164 dio 1 (izdanje 6.sila tona . interval vremena trajanje sekunda s minuta sat dan godina min h d a Skraćene oznake za građevinske materijale uzevši u obzir definiciju čvrstoće Građevinski materijal . T 0 A6 ili AT 0F Kelvin K stupanj Celzijusa °C °C stupanj Kelvina stupanj Rankina stupanj K 0R stupanj Fahrenheita stupanj Rea.80665 N 1 Mp = 9806. OSNOVNE NORME SI J E D I N I C E QP Veličina Simbol u formuli SI jedinic a Naziv radijan Zakonska jed nica Stara jedinica Oznaka Međustobni odnosi 1 rad = 1 m/m = 57.163 10"3 Wh kp m = 9.73) Plinobeton DIN 4223 (izdanje 7. recipročna vrijedn.72) Opeka za stropove i zidne panele DIN 4159 (izdanje 10. (inch) stopa (foot) hvat (fathom) milja(mile) morska milja Laki beton (vidjeti "Richtlinien für Leichbeton und Stahlleichbeton mit geschlossenem Gefüge") (izdanje 6. i 1977. okret.70) Anhidritna veziva DIN 4208 (izdanje 10.459. col.0980665 N/mm kp/mm 1 kp/mm2 = 9.4 LLB 4 LLB6 LLB12 Hbl 2 Hbl4 Hbl 6 V2 V4 V6 V 12 HD 4 HD 6 6 12 20 28 V 1 m/s = 3.jedinice i zakonite jedinice (izvod za graditeljstvo) © Skrećene oznake za gređevinske materijale s izmjenom definicije čvrstoće u 5% fraktilu 3 . površina presjeka.4mm ft = 30.6 106 J = 3.75) Šuplji bolokovi od lakog betona DIN 18151 (izdanje 11.662 gon 1 pla = 2 ji rad 1L = 1/4pla = (ti/2) rad 1° = 1L/90 = 1 pla/360 = it/180 rad 1'= 1760 1"= 1760= 173600 1gon = 1 q = 1L/100 = 1 pla/400 = = jt/200 rad 1 c = 10" 2 gon 1 cc = (10~2) c = 10 -4 gon 1 1 1 1 1 in = 25.73549675 kW Teromdinamička temperatura Celzija temperat.72) n Mz 2 Mz 4 Mz 6 Mz 8 Mz 12 Mz 20 Mz 28 Mz 39 Mz 52 Mz66 KSV 6 KSV12 KSV 20 KSV 28 Rz 12 Rs 12 Rz 20 Rs 20 R 28 R 39 HSV HSV HSV HSV G2 G4 G6 GB 3. pri tome vrijedi: grd 1 K = 1 °C = 1 grd u jednadžbama treba primijeniti 0 F = % 0 + 32 = 9/s 7 . siječnja 1978.296° = 63.45359237 kg 1 pf = 0.71) Šuplji blokovi i šuplji T-blokovi od betona sa zatvorenim šupljinama DIN 18153 (izdanje 8.6km/h 1kn = 1sm/h = 1. brzina okretanja Brzina Ubrzanje gravitacije Masa. u sekundi U/s r/min okretaja u minuti U/min km/h čvor kn =2xf a =2xn 1/s = t/s = U/s Zidane opeke DIN 105 (izdanje 7.temp.76) Puni bolokovi od lakog betona DIN 18152 (izdanje 7.

kuverte.) Kartice za kartoteke točno odgovaraju normiranom formatu. @ Širina korica ovisi o postupku uvezivanja. Standardne formate razvio je dr.format. S obzirom na mogućnosti razvrstavanja. normirana mjera Gornja margina (gornji rub papira). blok za kopije Najveća širina slike preko dvije "špalte" Najveća širina slike u jednoj "špalti" najveća širina slike 167 Unutarnja margina (polovica trake za uvez).476. Berlin Normirani formati danas su osnova za oblikovanje namještaja.širina "špigla" gornja margina. normirana mjera Vanjska margina (vanjski rub papira). B.5 u cicerima Širina "špigla" Visina "špigla" (bez naslova kolumne) Razmak između "špalti" 37 55 1 37 18 38 551/2 u [mm] 167 247 5 167 81 16 27 20 30 14 25 19 28 171 250 (8) Blok. Za širinu treba po mogućnosti odabrati dimenzije iz redova A.829.OSNOVNE NORME DIN 198. fascikli širega su formata od onog kojemu su namijenjeni kad se radi o uređaju za pričvršćivanje. mape. crteži itd. normirana mjera donja margina Donja margina (donji rub papira). obrezane knjige ® -> ® Za "špigl" sloga i širine slika normiranog formata A4 vrijede prema DIN 826 gore navedene norme -» (10) 4 . ali ako Format Oznaka 1/2 A4 A4 1/4 A4 A4 1/8 A7 A7 1/2 C4 C4 114x324 9 x 105 52 x 297 mm 105 x297 postoji perforirani rub bit će listovi uz taj rub odgovarajuće manje dimenzije (§) Povezane i obrezane knjige i časopisi imaju točno normirani format. Ako je pri uvezivanju potrebno još jedno obrezivanje. Formati reda C su geometrijske srednje mjere redova formata A i B @ © + (6) Trakasti formati nastaju uzdužnim dijeljenjem glavnih formata na polovice. C predviđeni su za posebne veličine papira. bit će listovi nešto manji. koju je dijelio prema odnosu strana: x : y = V2 x •y = 1 (3) duljina stranice x = 0. četvrtine i osmine (kuverte. Ovaj pak utječe na razvoj tlocrta.189 m uredskog 0 — ( 3 ) Temeljni formati Format klasa 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Red A 841 2 1189 594 2 420 2 297 2 210 2 148 2 105 2 74 2 52 2 37 2 26 2 18 2 13 2 841 594 420 297 210 148 105 74 52 37 26 18 Red B 1 000 2 1414 707 2 1000 500 2 353 2 250 2 176 2 125 2 88 2 62 2 44 2 31 2 22 2 15 2 707 500 353 250 176 125 88 62 44 31 22 Red C 917 2 1297 648 2 485 2 324 2 229 2 162 2 114 2 81 2 57 2 917 648 458 324 229 162 114 81 Temeljni format (pravokutnik površine 1 m 2 s naprijed navedenim stranama) daje osnovu za redove formata. -81 najveća širina slike . Red formata A nastaje dijeljenjem (na polovice) ili udvostručavanjem temeljnog formata -» © + (D Dodatni redovi B. natpisi. normirana mjera (9) Uvezane. © Trakasti formati I—I—I 1/81/8 1/4 A/4 © © Registrator Trakasti format A4 •210. Uzdužna polovica Uzdužna četvrtina Uzdužna osmina Uzdužna polovica itd. ali korice moraju točno odgovarati normiranom formatu. imaju istak na gornjemu rubu.841 m duljina stranice y = 1. npr. Porstmann iz površine od 1 m 2 . V. C @ DIN 821 @ Formati reda B su geometrijski središnji formati prema formatima © Dodatni redovi Blokovi i blokovi za kopije točno su normirani glede formata. Registratori. bilježnice i mape reda A.4999 y/2 Informacija: DIN Deutsches Institut fur Normung e. Prema tome je za projektanta posebno važno poznavati DIN .

I |" I ^ I © Mjere i sheme preklapanja 5 .5 cm. 1. 4.A6 = Normirani nacrt DIN A 0 DIN A1 DINA2 DIN A3 D I N A4 DINA5 5 mm.8 x 21 cm.5 * 29. Sastavnica mora uvijek biti gore i u pravilnom položaju. 1 560 mm 250. 1 500.1 250.~~ ÍF Držeći se navedenih pravila može se formatizirati bilo koju veličinu lista.C-. 4. potrebna je ši• neobrezani format • linija na nacrtu. Od točke c previja se trokutasti dio crteža prema natrag (pregib 2) kako bi od konačno složenoga nacrta bilo uvezano ili probušeno samo polje lijevo dolje označeno križićem.1200 mm. a za toliko je korisna površina nacrta manja. na gradilištu. Uski formati mogu se iznimno dobiti nizanjem istih ili susjednih formm 880x1230 625x880 450x625 330x450 240x330 165x240 Veličine lista prema DIN 4 7 6 red A Format: neobrezani sirovi list Format: obrezani gotovi list mata svog reda. n-. Produženi standardni formati preklapaju se u istom smislu. a korisno je upotrijebiti šablonu 21x29. tako da se dio na kojem je sastavnica nađe na vrhu. Obrezani originalni nacrt ili kopija moraju odgovarati formatima reda A 0 . 2. treba se preostatak preklopiti po polovici. 900. isporuci i arhiviranju. obrezivanje kopije Za uvezivanje u fascikl ili korice formata A4 treba nacrte saviti i složiti prema (f). za što je korisno primijeniti šablonu 18. Od uobičajenih širina rola mogu se za red A upotrijebiti: za crtaći i transparentni papir (iz toga izvedeno zapauspapir rina role 900 mm. 660. 6 itd. Dio nacrta koji se ne uklapa presavija se po polovici. mm 841x1189 594x841 420x594 297x420 210x297 148x210 Veličine listova Ako se iz jedne role moraju rezati svi formati do A0. 900 mm) 650. Za pojačanje perforiranog i uvezanog ruba nacrta može se na nje(4) Veličina DIN A3 govu poleđinu nalijepiti komad kartona veličine A5 = 14. 3. Nastale trake preklapaju se počev od ruba b.OSNOVNE NORME NACRTI DIN 824. Ako po odbitku prvoga dijela nacrta širine 21 cm preostali dio nije širok za parni broj 2. 476 Norme za nacrte olakšavaju arhitektu sređivanje nacrta u atelijeru. (3) Razmak sastavnice a do ruba nacrta iznosi: kod formata AO .5 cm.18. pri dogovorima. 5.7 cm. Isječak DIN A4 Broj jednakih polja pri veličini lista A0 A1 A2 A3 16 12 12 8 8 6 8 6 120-®- © a b lib Podjela za A4 4 4 ( D Veličina DIN A4 ( f ) Podjela na polja DIN A 3 a i CL Q.7 cm. Na početku savijanja mora se svakako održati širina od 21 cm (prvi pregib). Kod malih se nacrta dopušta rub za uvez širine 25 mm.A3 = 10 mm s © © kod formata A4 . Polazeći od strane a nacrt se poklapa ulijevo u širinama od 18.

4. za odgovarajući slučaj ime (potpis) rukovoditelja gradnje. 8).6 ) . potonja treba ponoviti uz detalje na koje se odnose.1352 i 1356) — s. Kod nacrta za građevnu dozvolu (za građevinske vlasti) nacrt sadrži i: 1. 1:5. a ako su kružnog presjeka oznakom © = promjer. 1:2. navedene mjere su zidarske mjere -*• s. 1:250. 1:1000. tlačne cijevi plinske instalacije i ventilacijski kanali označavaju se svojim svijetlim mjerama u obliku razlomka (širina / duljina). 823. 1:25. nezgodnog kosog tlocrta. pogled. vrstu prikazane građevine ili podatak o elementu građevine (situacija. tlocrt. Sve predmete treba crtati u mjerilu. "ako j e potrebno. 54 2. Linije presjeka se u tlocrtima crtaju crta .» BOL QP . treba odabrati samo sljedeća mjerila: za građevinske nacrte1:1. a ostala mjerila manjim slovima.> © i okomite kotne crtice kako je u ovoj knjizi primijenjeno. 1:5000.52 (7) Kotiranje visine u presjecima i pogledima © I- 6250 5250 —I I — 6 .> © + © . u novije vrijeme . ime (potpis) investitora. vrstu nacrta (skica. Brojevi prostorija upisuju se u kružnicu. za odgovarajući slučaj ime (potpis) glavnog izvoditelja radova. 1:2500. Primjer za ispravno kotiranje. Dimenzije stuba navode se duž osi uspona.69 \ 7 5Z_ + 2. 1:200. kote dijelova koji nisu crtani u mjerilu treba podcrtati. ime (potpis) projektanta. daju se u odnosu na gornji rub poda prizemlja kao nulte visine (± 0. 1:25000. idejni projekt. ali također i u milimetrima. Podaci o površini prostorije u m 2 navode se u kvadratu ili pravokutniku -> (3). projekt itd. 1:20. 15. Istočna fasada Presjek Sjeverna fasada Zapadna fasada Prizemlje -15-: Temelji Položaj greda Poiožaj rogova Situacija (i^ Praktični raspored nacrta na listu 10 5 0 20 30 ¿0 5.). a veće od 1 m u metrima.00). za situacijske planove: 1:500. 1:10000.5. Duljine manje od 1 m u nacrtima visokogradnje općenito se daju u centimetrima. Položaj brojeva uz kotnu crtu treba biti takav da ih se može lako pročitati bez okretanja nacrta.69 Podaci o visini poda etaže itd. 36. Svi kolni brojevi pišu se u desnom kvadrantu slike u smjeru kotne crtice s desne strane. Sastavnica sasvim desno na 0 sadrži: 1. perspektiva itd. tlocrtima itd. © © b 3. mora biti označen smjer sjevera. 2. napomene nadzorne službe: a) o ispitivanjima 1 po mogućnosti b) o suglasnostima j na poleđini lista Na situacijskim nacrtima.> © Sve se kote odnose na stanje grubih radova (debljine zida). Dimnjačke cijevi. Presjek drvene građe označava se u obliku razlomka: širina / visina. u skladu s normama. KOTE I OSTALE OZNAKE (prema DIN 406. Ako j e moguće. 2. 11 > Zbog uvezivanja treba lijevi rub lista u širini od 5 cm biti prazan. Osim normiranih kotnih strelica -> 0 uobičajene su i kose kotne crtice . a visine iznad osi (-> s.točka i označavaju velikim slovom (abecednim redom) u smjeru gledanja.OSNOVNE NORME RASPORED NACRTA (prema DIN 6.> © U sastavnici treba navesti glavno mjerilo velikim. 1:50. količinu. 1:10. 1:2000.). 3. 406. list 1 . 3. presjek. pri čemu se mjera gazišta navodi ispod. a u lijevom kvadrantu s lijeve strane . 8). mjerilo 4. © | I I t I | I I I I | Praktično crtanje mjerila MJERILA (prema DIN 825) . 1:100. 16. Dimenzije otvora za prozore i vrata unose se uz središnju os pri čemu je svijetla širina iznad a svijetla visina ispod osi (-> s.

100x200 O ) Električni štednjak ®120x180 • O Stol na razvlačenje Bračni krevet (francuski krevet) 145x195 OO © Stolica. 90 x 90. 60 x 70 ^ g ^ Okrugli stol 090 = 6 osoba IEI <ZD 1 Zidni ormar ' Donji ormarić ) Gornji ormarić ) Stol za glačanje ( 3 ) Višekutni stol 7 0 .30x78 80 x 1.00-1.70 Šivaći stroj 50/90 Dva umivaonika Kotao s ložištem za kruta goriva (13) Stol za previjanje 80/90 (ss) O o ® Dvostruki umivaonik 60 x 120. 85 x 185 © Ulje ( 9 ) Glasovir 60/1.40 .75 Kupaonica Kada 75 x 170. 70x 125 <L H Plin © Glasovir kratki salonski koncertni 155x114 200x 150 275 x 160 Tuš 80 x 80.1.1 0 0 Dvostruki krevet 95 x 195.20 Pisoar 35/30 Bide 38/60 "A. stolica bez naslona ©45 x 50 ) Stroj za pranje posuđa Hladnjak Stolica s naslonom za ruke 70 x 85 Dječji krevet 70 x 140-170 Zamrzivač ( 7 ) Ležaj 95 x 195 Ormar za odijela 60 x 120 Peći i štednjaci s izvorima energije (50) Čvrsta goriva ( 8 ) Sofa 80/1. 60 x 140 Loženje plinom (14) Sanduk za rublje 40/60 Ugrađeni umivaonik 45x30 Loženje uljem WC školjka 38x70 (15) Škrinja 40/1.2 0 cm Garderoba Niz pisoara m Okno za smeće Kuhinja Ormar za odjeću i rublje 50 x 100-180 Pisaći stol 70x 1. 75 x 90 Struja Kutni tuš 90x90 I Grijaće tijelo © Televizor Umivaonik 50 x 60.50x78 =• HOD Sudoper 60 x 100 Dvostruki sudoper 60x150 Kanali za dovod i odvod zraka ( 4 l ) Stupnjeviti sudoper C D Stalak za cvijeće TD OD DH HD BD = dizalo za bolesnika = teretno dizalo = osobno dizalo = dizalo za hranu = hidraulično dizalo Ü W2) Kuhinjski izljev 7 . 60 x 70 Stolić za šivanje 50/50 .Dnevna soba Spavaća soba OSNOVNE NORME Krevet 95 x 195 © Stol 85 x 85 x 78 = 4 osoba 130 x 80 x 78 = 6 osoba OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTEDIN107 Noćni stolić 50 x 70.. Kutija za smeće TTTTTTT f V M M 1 II 1 l\ © Kuke na razmaku 1 5 .60 Imiiiiiimii Mala kada 70x 105.50 (16) Ormar 60/1.

treba uvijek lijevu stranu crtati s nišom.@ i zatvaraju ulaz u zgradu bez propuha.1 7 3 C5 (O OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE DIN 107 U <U f-) M) SE i&il bez sa parapetne niše Jednostmki prozor s unutarnjim (2'. 1 9 3 .(minus). Brojevi se upisuju na gazište prve stube i na istup podesta. približno na 1/3 visine etaže iznad razine poda.1251 Podrum (26) Prizemlje Dvokraka stubišta 8 .00 dobivaju predznak .1 9 7 Jednokrakom stubištu odgovara izvedba u drvu. . treba krila tijekom vršnog prometa sklopiti i skloniti u stranu -> s.5001 8 STG 172/290 Jednokraka stubišta | ± 0. 1 6 7 .) Sandučasti prozor (K) s unutarnjim otvaranjem. prozor krilo na krilo (V) (7) Jednostruki prozor (S) (8) Dvostruki prozor (SD) Klizna vrata Klizna vrata Klizna vrata.0001 8 STG 172/290 « 4 STO 187. Kako okretna vrata imaju relativno mali kapacitet prolaza.» @ . Središnja linija počinje kod pristupa kružićem i završava kod istupa strelicom (u podrumu također). • 4.750 Kad je riječ o prozorima.5/250 I . daje mjesto za grijače tijelo (3) Jednostruki prozor s vanjskim otvaranjem Dvostruki prozor (D) s vanjskim otvaranjem Prozori s doprozornicima Sin OJ Klizni prozor CM KO mm CM n< 0 K (5) Jednostruki prozor © Dvostruki prozor (D). podizna ^ >1) Obrtna vrata dvokrilna Y Obrtna vrata trokrilna Obrtna vrata četverokrilna Harmonika stijena ^ l / N .OSNOVNE NORME Prozori sa slijepim okvirom s. prozor krilo na krilo (V) __ W ® .5. sandučasti prozor (K).5/2M—8Vrb" 187. a dvokrakom beton ili kamen . dvostruki prozor (D).@> U tlocrtu svake etaže prikazuje se horizontalni presjek kroz stubište. 193-197 B I -t. Brojevi stuba ispod ± 0. •5. a desnu bez niše Okretna vrata zamjenjuju vjetrobran -> @ . J ^ ^ otvaranjem štedi prostor.50C| 16STG 172/290 Bez praga Jednostrani prag Dvostrani prag m Prizemlje s.00 prema gore i prema dolje sustavno numerirati. Stube treba od ± 0.

plijesan. .. . Ptd . prljavština. izolacija. . temeljna boja Žitka brtvena masa (3) Kratice za označavanje vrste podova (P) Brtveni premaz (npr. . . . sirov Gipspanel s kartonom td .Zu Sp Zp u prozorskim odnosno vratnim okvirima Utisnuti šljunak Pijesak Predpremaz. M& Mk ¿ ia ¿ K Mt M — — — — — — Razdjelna folija Nauljeni papir Brtvena folija s uloškom od pletiva (2) Kratice za označavanje vrste premaza i obloga stropova (S) i zidova (2) 7 \ / \ / \ / \ A A / U T A J T r Brtvena folija s uloženom metalnom folijom Izravnavajući sloj.. Ptš ..1 OSNOVNE NORME @ a) b) c) d) e) f) g) h) Podaci o dimenzijama i ostali podaci. —— I I \>rasvjetni plin žuto~~| vodeni plin | zeleno | | smeđe | Termo . dvoslojni) 1) Košuljica Asfalt Gips Ksilolit Teraco Cement itd 2) Obloge Guma Klinker Linoleum Asfaltne ploče Granitne ploče Ploče od vapnenca Ploče od umjetnog kamena Mramorne ploče Ploče od pješčenjaka "Solukof" ploče Ksilolit ploče Pk Pka Pkg Pkk Pkt Pkc Po Pog Pok Pol Poa Por Pov Pou Pom Pop Pos Poo Ploče od kamenštine Ploče od pečene gline . Nosač žbuke . Prodiruća vlaga Teren. pročišćen I žut0 !1 žuto | plin Iz peći. . . Pt .i akustička izolacija općenito Izolacija od mineralnih vlakana Izolacija od staklenih vlakana žuto~~| uljni plin 1 bijelo 1 žuto | 1 bijelo 1 žuto Izolacija od drvenih vlakana Izolacija od tresetnih vlakana ^ Pjenasti sintetički materijal Pluto | zeleno | crveno | zeleno | voda pod tlakom | zeleno | naranđ. na padini.) žuto |ljubičas.Zk Sd Zd . | crveno | naranđ. |ljubičas.. | kiselina | naranđ. sraslo tlo Izolacija (?) Boje za prepoznavanje cjevovoda DIN 2403 mw\wmmmwmt9tm ["crveno | para | crveno | bijelo | crveno | vruća para | crveno | zeleno | crveno | odvod pare | zeleno | pitka voda | zeleno | bijelo | zeleno | topla voda | zeleno | žuto | zeleno | kondenzat | žuto | žuto | žuto | žuto | žuto acetilen | žuto | žuto ugljična kiselina 1 crno 1 žuto 1 crno 1 žuto | 1 plavo 1 žuto 1 plavo 1 žuto | kisik vodik 1 crveno | žuto 1 crveno | žuto 1 zeleno | žuto j zeleno | žuto dušik amonijak p l a v o ! zrak | plavo | bijelo | plavo | vrući zrak | žuto 1 Ijubičas. 3) Tarac Drvo Granitna ili sijenitna ploča Blokovi od šljake Opeka itd. ...) vod za ispiranje Ploča od drvene vune vezane magnezitom | naranđ... voda nije pod tlakom Brtvena traka Parna brana Ma* šm. .. . ako su potrebni podovi bez odbijanja stropovi otvora zidovi svijetle površine prozora svijetle površine vrata vrste podova vrste premaza ili obloga zidova vrste premaza ili obloga stropova OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE u m2 na dvije decimale Brtvljenje. . J lužina 1 ulje I koncentrirana I kiselina Ploča od drvene vune vezane cementom | plavo | crveno | plavo | komprimirani zrak I plavo | cmo I ž"t0 | plavo | ugljena prašina • Gipsana ploča | plin Iz peći. . stajaća voda Pdm Pdb Pdh Pdr Pda Pdbp Pdhp Površinska voda Ä © Pojava vlage.| žuto | I | | plavo | | crveno žuto | generatorski plin i — žut0 1 gradski plin.j crveno [ijubičas. Ptg . . . ..| lužina | Ijubićas. riječna voda | zeleno | crno | zeleno | prijava voda. itd.rabic Impregnacija O o o o n o Filtarska hasura Drenažna ploča Podzemna.. Hrastove platice Borove platice Arišove platice Bukov parket Hrastov parket itd. . | zeleno | slana voda | zeleno | cmo | zeleno | crno | zeleno | tehnička voda. otpadna voda | žuto 1 žuto AAAAAAA mmmmmm I zeleno . . 4) Drvo Daske od mekog drva .. Pto Pd . DIN 18195 simboli za brtvijenje. točkasto zalijepljen Sloj zalijepljen po cijeloj površini Kit za poravnavanje Vapnena boja Tutkalna boja Mineralna boja Uljana boja Voštana boja Zakretna vrata Rotirajuća vrata Klizna vrata Strop Sv St Sm Su So Zid Zv Zt Zm Zu Zo Keramika Drvo Klinker Tapete itd. . Bukove platice .

p o d a = donji rub z i d n o g žlijeba položaja: na stropu ispod stropa iznad poda iznad terena (4) GR PG DR ZŽ OSNOVNE NORME OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE D I N 1 3 5 6 .'//. se) žljeb u zidu GR DR G R PS Kota se odnosi na: = gornji rub = donji rub = gornji rub sirovog poda = gornji rub gotov. ••• I Park Postojeće Í. — smeđe RAL 8001 Čelik u presjeku Drvo u ravninama presjeka Situacija postojeće javne prometnice *— —X—K— Objekt koji će • se ukloniti munmm S 0 Akustička izolacija crno i bijelo Hidro.t . temelju u presjeku V/k isto u tlocrtu SC H Zid od zemljane opeke u vapnenom mortu Zid od kamena u mortu Žlijeb na donjoj strani stropa u presjeku x smeđe crveno Ral 3016 sepia sivo crno cinčano žuto Zid od lomljenog kamena u cementnom mortu Šljunak Šljaka Pijesak isto u tlocrtu Kanal u podu u presjeku • sdío' isto u tlocrtu A) sidrena traka u presjeku B) isto u tlocrtu A) Okno u presjeku B) isto u tlocrtu Žlijeb u zidu i otvor u stropu u pogledu V////////A bijelo oker FEG Košuljica (gips) Žbuka Betonski predgotovljeni elementi Armirani beton ljubičasto RAL 4005 modrozeleno RAL 6000 A) čahura za cijev u pogledu B) isto u tlocrtu Dimnjaci u tlocrtu Plinski dimnjaci u tlocrtu (3) Oznake za građevinske obrasce <'<'///<'//.Za elemente zgrade: = pod P S T PS PG Z ZR ZZ PO PK PŽ SO SŽ TO TŽ ST CČ 0 OZ ZO ZŽ = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = strop temelj sirovi pod gotovi pod zid razupiranje zazida se otvor u podu kanal u podu žlijeb u p o d u otvor u stropu žlijeb u stropu otvor u temelju žlijeb u temelju sidrena traka čahura za cijev okno otvor u zidu (zatvara se) otvor u zidu (ne zatv. stropu.•//. ""////'%'•'•'//• maslinasto RAL 6013 Nearmirani beton TOC.| Groblje + Stari dijelovi građevina I ••• . građevine Kamp i teren z a izletnike Kupalište I 11 l i j Trajni mali 1.i termo izolacija Predviđene ali još neizgrađene prometnice Javna zelena površina sivo RAL 7001 l + . I — 1 Sportski I teren Dječje igralište Ismeđel žuto [smeđe] plinsko ulje [smede| cmo [smeđe] katransko ulje |smede|crveno|smeđe] benzin |smeđe| bijelo [smeđe] benzol [ crno | katran [ sivo [vakuum 10 . ZM BI KZM KL nasipana zemlja Zid od opeke u vapnenom mortu Zid od opeke u cementrnom mortu Zid od opeke u produženom mortu Zid od porozne opeke u cementnom mortu Zid od šuplje opeke u produženom mortu Zid od klinkera u cementnom mortu Zid od kamena vapnenca/pješčenjaka u vapnenom mortu ZŽ ZJ ZŽ ^ r////.» QP Oznake u tlocrtima i presjecima 2) Za oznake nS = = iS = nP = nt it k ' Jednobojno U bojama 3) Kratice svaki put dodati svijetlozeleno = ispod terena = u kontinuitetu peceña siena sraslo tlo Vd PI Gr Ve El Z a svrhu korištenja: = instalacija v o d e = instalacija plina = instalacija grijanja = instalacija ventilacije = elektroinstalacija crno bijelo smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 Bb. smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 ® i Ulkonačnici se zatvara = ostaje otvoreno 7/b ^777// Žlijeb u podu.ÜN:"*'' l/t-v*.

5 0.5 0.35 0.00 K il mint- ® polje Oc Ob 0b2 0b2 b b.točka (debela) Linija crta .25 Linije s uputama Crtkana linija*) (srednje debljine) Linija crta .0 0.5 674 113. 1 m npr.88 88.02.35 *) crtkana linija crte su dulje nego razmaci među njima točkasta linija točke ili crta su kraće od razmaka među njima **) 0. M: 1:50 cm 1 1 1 1 1 020B 1 1 —— 1 1 -<j>0.25") 0.5 885 885 3.35 0.5 61.cm 4 mm 2 I 3 4 1. b2 *" cjcjcm" (?) ^ (8) Raster osi . Mjerne jedinice Oznaka za ravninu presjeka 1. raster 0. r JU i 1 1 24 188.76 376 3. linije s uputama Napomena: Kod crtanja ploterom s EDV uređajem. Vrste linija Najvažnija primjena Mjerilo nacrta 1:1 1:5 1:10 1:20 1:25 1:50 1:100 1:200 Širina linije u mm Puna linija (debela) Puna linija (srednje debljine) Puna linija (tanka) Konture presječenih dijelova građevine 1 0.4 — -Jäf .25 0.5 Mjerne jedinice 1 m 2 cm 3 m.35 0. mogu biti potrebne i druge kombicanije debljina linija. 0. m 11 .05 5 5 50 0.DIN 1356 + DIN 15 Dio 1 OSNOVNE NORME Za građevinske nacrte treba upotrijebiti vrste crta prema -> 0 Navedene debljine crta zadržati i pri crtanju tušem.7 0. 1:100 cm 1 1 1 1 1 1 b24.35 — — — — Dijelovi građevine koji se nalaze iza promatrača 0. kota kotna linija pomoćna linija granica kotne linije (T) Vrste i debljine linija . M: 1:50 cm.5 "138.76 (7) Nazivi u kotiranju -188. konture uskih ili malih presječenih dijelova građevine Kotne linije.5" 437. 1:50 cm).35 0. te kod nacrta koji su određeni da se kopiraju na mikrofilm.426 -437.7 Mjere ispod 1 m iznad npr.5 "138. -236' .25 0.5 426 24 1 1 1 1 1 1 i 1 1 1 1 C2 UZ 266 236 (3) 62.5 pločice mort košuljica parna brana izolacija konstrukcija stropa Osi 0. 5 88s 62 1 1 1 1 1 1 1 1 1 u Kotiranje stubaca i otvora npr.5 113.35 0. 5 .35 Primijenjena mjerna jedinica u vezi je s mjerilom.3.35 0.polja Kotiranje koordinatama npr.35 0.35 0 25 0.76 3760 Vidljivi rubovi dijelova građevine.5- 625 24 3E -674Kotiranje izvan crteža na pr.točka (srednje debljine) Točkasta linija*) (tanka) Pokriveni rubovi dijelova građevine 0.0 0.5 -86.5 11. što treba navesti u sastavnici (npr.5- 1 1 1 1 1 1 1 0b.24 24 24 24 0.35 mm ako treba smanjiti sa 1 50 na 1 100 Upute.

Glavn i vod O d i/od obor nske vo de OSNOVNE NORME DIN 1 986. 8 0 m.2 + - Račva s kolčacima PVC-U-cijev s valovitom vanj odobrenje skom cijevi - - + - - + - PVC-U-cijev profilirana + - Paralelni priključak s kolčacima T . 1. j e d a n s e cjevovod ne smije uvesti u drugi m a n j e g a presjeka (iznimka: o d v o d oborinske v o d e izvan zgrada).7 ! DN 2 Fekalna kanalizacija izvan zgrada 1:DN 1:DN 1. U približno horizontalnim v o d o v i m a dvostruke račve nisu dopuštene.nije uporabiva. Cijevi ispod p o d r u m s k o g poda smatraju s e unutarnjim v o dovima.1 . treba izgraditi kanalizacijsko okno.1 DIN E N 295-1-3 + + + + A1 nije zapaljivo od 200 2 DIN 1 2 3 0 . PVC-U-cijev DIN V 1 9 5 3 4 . pri č e m u s v a k i p o j e d i n i l u k s m i j e i m a t i n a j v i š e 4 5 ° .7 1-BM 2 Oborinska kanalizacija unutar zgrada 1:100 1:100 1:100 vm Materijal D I N .7 0. . križni komad s pelešima + - - - + L PVC-U-cijev s izolacijom odobrenje + - + - - + > ~ ® PVC-C-cijev DIN 19538 + + + + - + + + + B1 IE—• PE-cijev tvrda DIN 19535-1-2 + + + + - + + + + B2 normal zapaljivo DIN 19537-1-2 + - + + - Redukcijski komad s kolčakom. X. 70°. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA Vodovi za kondenzat iz instalacije grijanja Ponašanje pri požaru Minimalni pad z a DN Fekalna kanalizacija unutar zgrada 100 125 150 1:50 1:66. 45°.1 + - + - X.1 + + + - + + + + - A1 Slika Čelična cijev DIN 19530-1-2 + + + Simbol ) 1 Naziv + + + + + - A1 ( 3 ) Komad s kolčakom • ( 4 ) Komad s pelešom (Komad s kolčakom i v ^ / pelešom Jednostruki pravokutni priključak s kolčacima Dvostruki pravokutni priključak s kolčacima Jednostruki pravokutni priključak s pelešima Jednostruki pravokutni priključak . Redukcijski komad s pelešom Redukcijski komad s pelešom i kolčakom Redukcijski komad s kolčakom i pelešom XZH <>-—Komad za čišćenje.7 0. U glavne i sabirne v o d o v e smiju s e ugraditi račve s najviše 45°.7 1:66. L=300-550 i Cijevni zatvarač PE-cijev tvrda s profiliranom stijenkom odobrenje - - - - - - P=tJ E=K PP-cijev DIN 1 9 5 6 0 + + + + - + + - + B1 D=i PP-cijev pojačana odobrenje DIN 19561 + - - - - - - B2 Koljeno s pelešom S-komad (etažni luk) I O J ABS/ASA/PVC cijev + + + + + - + + B2 \ \_7 ® Luk s pelešima (razl.20 m . Značenje simbola: + m o ž e se upotrijebiti. dubina j e 0 .6 Keramička cijev s glatkim D I N E N 2 9 5 .kolčak s pelešom 45°.kolčak s pelešom Jednostruki kosi priključak s kolčacima 45°.1 .3 + + + + + + + + A1 * z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 također i 0 . Ovisno 0 t o p o g r a f s k o m položaju. V a n j s k i m v o d o m s m a t r a j u s e u t o m s m i s l u s v e cijevi i z v a n g a b a r i t a zgrade. 90° Koljeno s kolčakom Račva s pelešima Cijev odnehrđajućeg čelika odobrenje + - + - + + + + + A1 t=a + + B1 teško zapaljivo . Gledano u smjeru tečenja vode.- Kapa UP-GF-cijev DIN 1 9 5 6 5 . kutevi) ABS/ASA/PVC odobrenje s pojačanim vanjskim slojem - - + - - - - - B2 Dvostruki luk s pelešima Luk s kolčakom 15°. 70°.DN Oborinska i mješovita kanalizacija izvan zgrada 1: D N 1. + + - - - A1 Armiranobetonska cijev DIN 4 0 3 5 - _ + + + + - - - A1 Staklena cijev odobrenje DIN 19840-1-2 + + - + + + + + A1 Salonitna cijev + + + + + + + A1 nije zapaljivo Salonitna cijev DIN 19850-1-2 - - + + - - - - A2 Limene cijevi (cink. 70° Luk s kolčakom i pelešom Redukcijski luk s pelešom t"" t * — h.5* 0. pocinčani čelik) DIN 18461 + A1 Ljevano željezna cijev bez kolčaka ( S M L ) DIN 1 9 5 2 2 . 1. P r o m j e n e smjera cijevnih v o d o v a m o r a j u s e izvesti f a z o n s k i m kom a d i m a . aluminij. 90° Jednostruki kosi priključak . 60°.komad odn. 70°.1 .7** Keramička krajevima.3 krajevima - + + + + - + - + A1 Stupanj i s p a njenosti h/d (prema D I N 1 9 8 6 dio 2) 0. N e m o ž e li s e s p a j a n j e s a b i r n i h cijevi i z v e s t i f a z o n s k i m k o m a d i ma.DN 1. 70°. 7 ** z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 s priključkom na okno sa slobodnim protokom također 11. odnosno nije prikladna.norma ili o z n a k a atesta Nedostupno u objektu Priključni I spojnl vod Vod u padu Sabirni vod U zgradi | i Na otvorenom Mješovita kanalizacija unutar zgrada 1:50 1:66.DN 1' D N 1:DN do D + Keramička cijev s kolčakom DIN 1 2 3 0 . + % Slijepi peleš X. 30°. tankostijena DIN E N 2 9 5 .00 m.l u k o v i m a . bakar.0 cijev s glatkim odobrenje ^2) Minimalni padovi kanalizacije cijev j e izvan zgrade izložena opasnosti o d smrza- Kanalizacijska Betonska cije\ D I N 4 0 3 2 s pelešom Betonska cije\ DIN 4 0 3 2 s kolčakom + + A1 vanja. 90° Jednostruki kosi priključak s pelešima 45°.5 0. 90° Dvostruki kosi priključak s kolčacima 45°.7 1:66. © Područje primjene kanalizacijskih cijevi Sifon Fazonski komadi za cjevovode 12 . L = 300+ 600 Redukcijski komad s kolčakom na širem otvoru .

način odvodnje Stambene zgrade. Kada za kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom (izljev). i/ili nagib sustava odvodnje ne mijenjaju Broj pisoara do 2 do 4 do 6 0. npr.1 2 Stupanj punjenja 1 Odnos visine punjenja h prema promjeru d.1 1992-08 Odvod zubarske instalacije prema D I N 1 3 9 3 7 Preopterećenje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda u sustavu odvodnje otječu pod tlakom. pa ostaje na površini ili prodire u zgradu.1 preko 6 * sada donja granica dimenzija * Ako postoji uputa proizvođača moraju se tamo n a v e d e n e vrijednosti uključiti u dimenzioniranje i) Pojmovi odvodnje zgrada i zemljišta © Vrijednosti priključaka predmeta odvoda i osnovne vrijednosti za nominalne promjere pojedinačnih priključaka (sabirni vodovi priključaka) 13 . ODVODNJA ZA ZGRADE I ZEMLJIŠTA Količina oborina z a koju se dimenzioniraju dijelovi uređaja z a odvodnju. iz proizvođačkih podataka z a pridržavanje traženih veličina presjeka (površina. s pripadajućim trajanjem oborina (T) i učestalosti (n). Izljevno mjesto u laboratoriju Iz: E D I N E N 7 5 2 . stroj z a hlađenje Podni izljev DN DN 50 70 1 1. Vidjeti.0 7 Kuhinjsko izljevno mjesto (sudoper.1 2 Kada z a kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom (izljev). spojne elemente za cijevi i fazonske komade. bit će mjerodavan taj instalirani dotok. prema zbroju instaliranog dotoka vode i/ili u nekim slučajevima iz stvarnog dotoka: VS=K- + \/e Dotok vode V. ali ne dospijevaju na površinu i ne uzrokuju prelijevanje. proizlazi iz karakteristike otjecanja Kapacitet otjecanja l/s Proračunski protok kanalizacijskog cjevovoda pri kompletnom punjenju bez statičkog pre.5 0.5 2 voda D N 70 70 70 100 Ostale definicije pojmova vidjeti D I N 1 9 8 6 . K Vv l/s Računski određeni kapacitet nekog pogonskog uređaja. z a cijevi. Nominalni promjer treba približno odgovarati traženom promjeru. D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 .5* 0. V. poklopaca o k a n a itd. Vrsta građevine. pensioni. položene odvodne cijevi Predmet odvoda ili vrsta voda AWS 0.2* Karakteristika priključka 1 Proračunska veličina pripisana n e k o m izljevnom mjestu pri dimenzioniranju odvoda od njega (1 l/s) Koeficijent otjecanja l/s Veličina ovisna o vrsti građevine. l/s Efektivni dotok koji ne podliježe razmatranju istovremenosti Otjecanje oborinske vode l/s Otjecanje oborinske vode priključenog slivnog područja pri zadanoj proračunskoj količini oborina Otjecanje fekalne vode l/s Otjecanje u instalaciju koje proizvodi navedeni broj priključenih izljevnih mjesta. Ako je tako ustanovljena količina otpadne vode Vs manja od najvećega instaliranog dotoka jednog od potrošnih mjesta. vidjeti D I N 2 4 0 2 . Iz: E D I N E N 7 5 2 .5 1 1. priključni vod od izljeva do 2 m duljine 1 Minimalni unutarnji promjer mm Unutarnji promjer cjevovoda koji proizlazi iz dozvoljenog odstupanja D N prema d. pumpe.1 2 Količina otpadnih voda Za određivanje presjeka kanalizacije mjerodavna je maksimalna količina otpadne vode koja se može očekivati Vs. priključni vod od izljeva preko 2 m duljine 1 Prelijevanje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda istječu iz sustava odvodnje ili u njega ne mogu uči.7 1.0 8 odnosno uređaja z a izdvajanje a m a l g a m a Pisoar (pojedinačna školjka)* 0. Npr. Vidjeti i D I N 4 4 0 5 : 1 9 8 5 .1 2 Orijentacijske vrijednosti koeficijenta otjecanja K Preračunavanje S/AM/s za različite vrijednosti koeficijenta K prikazano je u tablici 3.1 2 1 Minimalni promjer DS m i n mm U normi određeni minimalni promjer koji proizlazi iz dopuštene tolerancije traženog promjera na niže. trokadero Tuškada. umivaonik u nizu 50 Pogonska hrapavost ki DN mm Veličina hrapavosti kojom se uzimaju u obzir svi gubici protoka u odvodnim instalacijama. promjer d. veliki ugostiteljski objekti. Pri tome treba u obzir uzeti istodobno otjecanje otpadne vode iz različitih uređaja. sjedaća kada.5 Spojni vod između izljevnog ventila kade i izljeva 40 50 70 _ 1 k 40 50 40* 50 Nominalni promjer sabirnog priključnog Dionica Ts m Dio cjevovoda u kojem se protok.ili podtlaka Otjecanje pri djelomičnom punjenju VT h/d. fazonskih komada.5* 2* 1 1.5 1 1 = 40 70* 100* 50 70 100 100 50 50 D N 100 W C školjka. 1: 5 0 i 2 c m / m Vidjeti: D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 .) Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . lječilišta.1 2 K l/s 0. vidjeti DIN 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . praonik z a noge Kada za kupanje s direktnim priključkom Kada z a kupanje priključena pomoću cijevi izvan poda duljine do 1m na odvodnu cijev > D N 7 0 Traženi promjer DS mm Unutarnje dimenzije (tražene dimenzije) cijevi. Za vrste zgrada koje ne pripadaju onima u tablici 2 treba za kanalizacijska postrojenja koeficijent otjecanja K odrediti na temelju specifične namjene zgrade. dvostruki sudoper) uključivo stroj z a pranje posuđa kapaciteta do 12 kompleta stolnog pribora. 1 l/s Otjecanje pri djelomično ispunjenom cjevovodu. gostionice. s dopustivim tolerancijama* na pr. škole Bolnice. opseg itd. V. Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . Proračunska količina oborina l/(sha) Slivno područje A V m2 Horizontalna projekcija područja (A) s kojeg oborinska voda pritječe uređaju z a odvodnju Koeficijent otjecanja 1 U smislu ove norme odnos količine oborina koja pritječe uređaju z a odvodnju i ukupne količine oborina slivnog područja. uzevši u istovremenost obzir Otjecanje mješovite vode Vm l/s Zbroj količina fekalne i oborinske vode Vm = V s + V.5 2 2.5 Nagib cm/m Razlika visina dna cijevi u cm u odnosu na 1m duljine cjevovoda ili kao relativna vrijednost. 5 % . Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . upravne zgrade. hoteli Javna kupališta.1 1 9 9 2 .Naziv Jedinica Simbol u formuli Objašnjenje (definicija) OSNOVNE NORME DIN 1 986.1 2 do 6 kg suhog rublja s vlastitim sifonom Perilica kapaciteta preko 6 kg do 12 kg suhog rublja Profesionalni stroj z a pranje posuđa.0 7 Umivaonik z a ruke. tuš na stalku. ukoliko se radi o kružnom presjeku cijevi. kućna perilica kapaciteta Nominalni promjer Identifikacijska veličina koja se koristi kao oznaka z a dijelove koji pristaju jedni uz druge. tuševi u nizu Laboratoriji u industrijskim pogonima * ukoliko nije mjerodavan ukupni dotok vode Ve Vrijednosti koeficijenata otjecanja Karakteristika priključka Nominalni promjer pojedinog priključnog voda Kapacitet toka v„ AW. Nominalni se promjer smije upotrebljavati pri hidrauličkom promjeru umjesto traženog promjera s a m o ako se od proračunatog minimalnog promjera razlikuje z a manje od 2 .0* 1. Vidjeti: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . izljev. npr.

© Udio oborinske vode u mješovitoj kanalizaciji Slučajevi opterećenja l/r otjecanje oborinske vode Pojedinačni priključni vodovi Osnovni DN D N uz uzimanje u obzir kriterija z a polaganje Predmeti kanalizacije Kriteriji za polaganje Visina H Broj lukova komada m 1> 2) do 1 preko 1 i do 3 preko 3 do 3 do 3 preko 3 Neod.H maksimalno 4 m iznad položenog voda . uz DN 70 najviše 5 m i uz D N 100 (bez priključka zahodske školjke) 10 m. tuš-kada i sjedećih kada koji nemaju više od tri promjene smjera (uključivo luk na sifonu) m o ž e se primijeniti nominalna dimenzija DN 40. b) kod fekalne i mješovite kanalizacije mjerodavna je veća vrijednost . Sabirni priključni vodovi @ Sabirni neodzračeni priključni vod nominalne dimenzije DN 50 smij e biti dug (uključivo najudaljeniji pojedinačni priključak) najviše 3 m.25 do 1 preko 1 i do 3 preko 1 do 3 prekol i do 3 40 70 40 1 70 3 3 1. svaka se daljnja crpka uzima u račun sa 0. treba primijeniti DN 50. umivaonik z a ruke. visinska razlika H mora biti manja od 1 m.a " 100 do 10 preko 1 do 3 preko 6 preko 10 preko 10 do 5 do 5 i i i preko 3 preko 3 preko 3 do 1 1 100 prisilno odzračivanje - 100 bez ograničenja 70 100 100 - 1. odnosno sa DN 70 duljine do 10 m i visinskim razlikama H od 1 do 3 m treba poslije vertikalnog dijela ugraditi sljedeću veću DN ili cjevovod od zračiti. ali bez kuhinje Jednosobni stan za sve predmete odvodnje Hotelska soba i si. 1 m horizontalne udaljenosti do vertikale Pojedinačni priključni vodovi 100 100 do 5 do 5 do 1 preko 1 do 4 preko3 bez ograničanje 100 100 100 100 - 25 >16 prisilno odzračivanje prisilno odzračivanje svi prisilno odzračivanje 3 W C s jednim umivaonikom (WT) u E G .7.a maksimalno 1 m od vertikale H L visinska razlika od priključka na odzračni vod do sifona predmeta odvodnje razvijena duljina cjevovoda do sifona iLst l A Maksimalno dopuštene duljine i visinske razlike pojedinačnih priključnih vodova 2) broj lukova uključivo izlazni luk sifona H visinska razlika od priključka na odzračeni vod (vertikala. Za sabirni vod sa DN 50 duljine L do 6 m.razmak W C . za sve predmete odvodnje T. Računska provjera prekoračenja kapaciteta potrebna j e samo kod vodova koji su dirrienzionirani za stupanj punjenja h/d\ = 0. Ima li više od tri promjene smjera. veliki automati za pranje rublja odnosno posuđa koji su tlačnim vodom priključeni na kanalizaciju Proračunska količina otjecanja % dotok vode Ve dotok vode 14 dotok vode l/p protoka pumpe Dimenzioniranje kanalizacije • Priključci Q> Za pojedinačne priključke umivaonika. sabirne i glavne vodove) Reducirane karakteristike priključaka Za slučajeve opterećenja prema tablici 2 treba pri dimenzioniranju uzeti u obzir dotok vodel4 odnosno protoku pumpe l/p ili otjecanje oborinske vode VR Pri tome se ne preračunavaju u karakteristike priključaka AWX.4 Vp. uređaji za dizanje fekalne vode. sabirni ili glavni vod) do najvišeg sifona L razvijena duljina voda do najudaljenijeg sifona 6 umu 3 (3) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi (4) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi 14 . 4 4 © Karakteristike priključaka određenih jedinica (za vertikalne.D N vertikale > 7 0 40 do 1 do 0.a 100 saWC 100 saWC svi 100 Pojedinačni priključni vodovi 70 do 10 Pojedinačni priključni vodovi bez W C školjke 100 preko 10 ii do 1 preko 1 125 do 3 100 16 - - W C školjka W C školjka. max.protok iz crpke ili ostala količina otpadne vode.Odzrazračeno čeno Duljina L m1> DN 40 50 70 DN 40 40 50 40 Umivaonik.25 preko1 do 3 bez ograničenja bez ograničenja bez ograničenja bez ograničenja 50 50 maksimalne DN Kriteriji za polaganje 70 50 neodzračeno 1 odzračeno - Duljina L m'l 50 50 70 70 do do do 3 6 5 Visina H m1) do 1 preko 1 do 3 do 1 preko 1 do 3 do 1 neodzračeno DN 50 70 od vertikale 70 100 od vertikale 100 odzračeno DN - Kada z a kupanje s priključkom na podni izljev >40 do 3 do 5 do 0. uz uvjet da zbroj \/q i V m odnosno V s ne prelazi kapacitet glavnog ili sabirnog voda.Vrste jedinice a) višesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija b) višesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija. DIN 4040-1 i-2 i DIN 4043 Kanalizacijske pumpe. npr. Slučajevi opterećenja Niz praonika i niz tuševa Laboratorij Uređaj za odjeljivanje prema DIN 1999-1 do 3. sjedeća kada 40 do 3 Kada z a kupanje . A k o je više crpki za otpadnu vodu priključeno na jedan zajednički glavni ili sabirni kanalizacijski vod.AWS 5 4 OSNOVNE NORME DIN 1986.5 do 10 70 16 70 50 Pojedinačni priključni vodovi 50 preko 3 preko 5 100 bez W C .25 bez ograničenja 40 40 Sabirni priključni vodovi D N uzevši u obzir kriterije polaganja do 3 Kada z a kupanje s direktnim priključkom 50 preko 3 i do 0.5 - 50 - Podni izljev s priključkom kade ili tuškade 70 preko 5 do 10 100 70 4.5 25 50 70 100 bez W C . može se ukupno potrebna energija za njihov pogon reducirati. Sabirne vodove dulje od 5 m i DN 100 s priključcima zahodskih školjki i visinskim razlikama H o d 1 m ili više treba bezuvjetno odzračiti. O D V O D N J A IZ Z G R A D E I ZEMLJIŠTA Dimenzioniranje kanalizacijskih uređaja u nastavku na tlačne vodove Vodove sa slobodnim vodnim licem u nastavku na kanalizaciju pod tlakom treba dimenzionirati kako slijedi: a) kod kanalizacije oborinske vode treba protok iz crpki Vp pribrojiti toku oborinske vode V r .5 4.priključak na vertikalu preko FB .

. može se proračun provesti s veličinama -> s.posebne izvedbe krova. rampe l .krovne površine nagiba većeg od 3° i . broj WC-a DN *> d. broj WC-a - I.2 maksim.4.6 treba pri unutarnjoj odvodnji većih krovova predvidjeti zadovoljavajući rezervni odvod.3 1.krov s kulirom . s planiranim plavljenjem.5 115. Pri tome se može primijeniti formula © ili -> © s.1 18 125 219 303 795 - 9 64 112 154 406 4 31 55 76 199 100 125 150 25 44 61 159 16 28 39 102 8 14 20 50 *> vidjeti objašnjenja **' ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. Kanalizacijske vertikale sa sekundarnim odzračivanjem mogu se opteretiti sa 70% većim protokom.AW% Vs l/s 2. dopust.AWS maksim. DIN 1986 .8 9.7 14. broj WC-a - 68. broj WC-a - © gdje znači: Vr A i// r T(n) 10000 u l/s 68.5 4.8 0.9 146. djelomočno učvršćene. maksim. npr.0 l/s maksim.zasađene krovne površine1* . I. uz suglasnost 1.3 0.tarac s više od 15% reški.0 10.glavni vodovi oborinske vode ispod površina koje ne treba štititi od poplave mogu se proračunati na manju količinu oborina. Glavne i sabirne kanalizacijske vodove (položeni vodovi) treba dimenzionirati prema (h/d-. .5 l/s maksim.0 5.površine od sintetičkog materijala. npr.6 6. '' Prema smjernicama za projektiranje.5 115. npr.0 121.6 0.1 : 1988-06. broj WC-a - K = 1.5 115. Dopunjujući DIN 1986 . broj WC-a 9 - K = 0.6 7.AWS maksim.7 i/s K = 1.AWS maksim.prilazi i parkirališta od šupljih zatravljenih blokova 0. prema DIN 1986 .za ekstenzivne ozelenjene ispod 10 cm debljine sloja Djelomično propusne površine i površine sa slabim otjecanjem.7 l/s I.5 l/s maksim.7). 1988 . Ako mjesne vlasti ne raspolažu podacima o oborinama. Glavni vodovi izvan zgrada mogu se od DN 150 naviše dimenzionirati prema (h/d. kocka 10 x 10 cm i manja .3 0.5) uz odobrenje lokalnih vlasti.travnjaci lokalnih vlasti. One se kompenziraju zadržavanjem oborinske vode pri trajanju pljuska od 15 minuta na 0. javljaju se razlike u očekivanoj količini vode. 1988 . ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA d.6).n mm 70") maksim.0 samom zemljištu (eventualno poniranje. koeficijent otjecanja @ r T ( n ) proračunska količina oborina u l/(s • ha).vodom vezane površine . min VS I.1. broj WC-a - I. npr.3 27 185 324 441 1183 14 94 165 225 604 7 46 81 110 296 - 100 125 150 37 65 88 237 24 41 56 151 12 20 28 74 otjecanje oborinske vode u l/s. 200 l/(s • ha). .zbog različitih pretpostavljenih veličina pri dimenzioniranju odvodnje zemljišta s jedne i odvodnje iz naselja s druge strane. m. ali najmanje dvogodišnji petominutni pljusak r ^ Q 5 y U tom slučaju je za veće ravne krovove (oko 5000 m 2 ili više) potreban proračun preopterećenja na slučaj dvadesetogodišnjeg petominutnog pljuska r 5 ( 0 05) .2 97.za intenzivno ozelenjene . naveden je i granični broj zahodskih školjki (daju velike količine tekućeg i djelomično krutog otpada) koji se smije priključiti. DN *) K = 0. Vertikale s glavnim odzračivanjem treba dimenzionirati prema © U © je naveden i broj priključaka kojima se vertikala smije opteretiti.gumna .5 0. ali najmanje na dvogodišnji petominutni pljusak r5{0.4 0. Odstupanja od ovih pravila mogu biti: . *> vidjeti objašnjenja **> ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s . izvedbu i održavanje krovne vegetacije Smjernice za ozelenjavanje krovova ® Koeficijenti otjecanja y za određivanje otjecanja oborinske vode Vr 15 .asfaltne površine .5). 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) (J) Vertikalne fekalne kanalizacije s odzračivanjem priključiti na zasebnu DN K= 0.0 121.0 l/s OSNOVNE NORME DIN 1 986.krovne površine nagiba < 3° .6 0.9 146.5 l/s K= 0. . Unutar područja preopterećenja treba pri polaganju cijevi uzeti u obzir reaktivne sile koje se pojavljuju. .vrtne staze s vodom vezanom površinom ili .za sabirne i glavne vodove unutar zgrade može se.2 97. 13.maksim. 16.0 121.tarac od betonskih blokova položen na prijesak ili šljaku opločene površine . Osim toga.3 K = 0.2 97. broj WC-a - 70») 2. npr. primijeniti i manja proračunska količina oborina.3 6. retencijskih bazena i si. sintetički travnjaci . Veličine protoka pri djelomičnom punjenju cijevi dane su prema položaju (unutar ili izvan zgrade . = 0.1 5 33 57 78 208 2 16 28 38 102 Kanalizacijske vertikale Najmanja nominalna dimenzija kanalizacijske vertikale je DN 70.).športske površine s drenažom . npr.3 Vodopropusne površine bez odvodnje ili sa zanemarivom odvodnjom. slivna površina u m 2 .7 l/s K = 1.3 0.) . tab.2 10. 16 © . = 0.površine pošljunčane ili obrađene šljakom.AWS maksim. plavljenje neugroženih površina.dječja igrališta s dijelom nepropusnih površina .1 : 1 9 8 8 .vidjeti i DIN 1986 .AWS mm 70"> 100 125 150 l/s maksim.6. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) (Z) priključiti na zasebnu Kanalizaciju oborinske vode unutar i izvan zgrada treba dimenzionirati na proračunsku količinu oborina od najmanje 300 l/(s • ha).0 Vertikalna fekalna kanalizacija sa sekundarnim odzračivanjem Vrsta površine Koeficijent otjecanja V Vodonepropusne površine. Dimenzioniranje prema ©. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) odzračivanjem priključiti na zasebnu Vertikalne fekalne kanalizacije s direktnim ili indirektnim pomoćnim K = 0.1.1 5. navedena je i količina otpadne vode Vs koja proizlazi iz zbroja AWS s. a opterećenje vodom obuhvatiti statičkim proračunom.4 8. Vrijednosti ispod izlomljene crte smiju se za dimenzioniranje primijeniti samo uz obrazloženje (v.betonske površine.5 0. Izolaciju treba izvesti iznad visine plavljenja.za ekstenzivno ozelenjene preko 10 cm debljine sloja .učvršćene površine s ispunom reški i .0 l/s I. dopušt. S AW% broj Vs d¡ m m mm WC-a l/s 68. Dimenzioniranje kanalizacije oborinske vode • Dimenzioniranje otjecanja oborinske vode • Proračunska količina oborina Otjecanje s neke slivne površine treba izračunati prema jednadžbi 64 112 154 408 13 22 31 82 8 14 20 52 4 7 10 25 *) vidjeti objašnjenja **) ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. Kako bi se izbjegle smetnje u pogonu. .parkovi i površine pod vegetacijom . dopušt. npr.5 17.teraco sa zalijevanjem reški J .9 146.5 0.7 0.

kao raspoloživa tlačna visina uzima se razmak između odvoda i površine usporene vode.8 29. Za glavne vodove mješovite kanalizacije izvan zgrade s priključkom na kanalizacijsko okno sa slobodnim tečenjem mogu se upotrijebiti cijevi sa DN 150 ili više (h/d\ = 1.05) petominutni pljusak čija se količina. /i/d. Posebna izvedba krova s planiranim plavljenjem mora imati hidroizolaciju do iznad visine plavljenja i mora biti dimenzionirana prema statičkom proračunu. ako je to dokazano hidrauličkim proračunom.radnog lista A118. I/s 0. DIN V19560 i DIN V19561 Veličine slivnog područja koja se mogu priključiti na kanalizaciju oborinske vode i njene priključne vodove pri minimalnom uzdužnom nagibu (/ mm = 1.5 A m2 48 79 120 171 312 485 507 565 918 1972 r = 400 l/(s • ha) V= 1.5 A m2 36 59 90 129 234 364 380 424 689 1479 Alzey Baden-Baden Bitterfeld*) Bonn Braunlage Bremen Bremerhaven Bremervörde Dieburg Dortmund Dresden*1 Essen Flensburg 114 120 95 108 96 Mjesto OSNOVNE NORME DIN 1 986. Halle*) Hamburg Hannover Hannover-Langenhagen Homburg (Saarl. prekorači jednom u 20 godina. sastoji se od količine fekalne vode Vm i količine oborinske vode Vr. Na izljevu. Gießen Göttingen Grambek/Holst.Q5) l/(s • ha) 254 267 212 240 214 240 260 227 294 267 227 214 223 267 445 267 267 218 260 187 220 223 218 292 278 234 165 215 334 249 287 289 216 309 236 260 234 194 301 223 247 240 334 274 289 301 303 296 280 265 292 445 312 272 189 249 540 569 450 512 455 512 554 367 625 569 484 455 474 569 948 569 569 464 554 398 469 474 464 621 592 498 351 458 711 531 611 616 460 659 502 554 498 412 640 474 526 512 711 583 616 640 644 630 596 564 621 948 663 578 403 531 v 108 117 102 132 120 102 96 100 120 200 120 120 98 117 84 99 100 98 131 125 105 74 97 150 112 129 130 97 139 106 117 105 87 135 100 111 108 150 123 130 135 136 133 126 119 131 200 140 122 85 112 *' Dimenizije prema DIN 18460.6 4. jednom u dvije ili jednom u 20 godina. Pri dimenzioniranju sustava odvodnje zemljišta treba uvijek koristiti posljednje izdanje ATV . Količina oborina 16 .1 : 1 9 8 8 . Za dimenzioniranje sustava treba računati s najmanje 300 l/(s • ha). Reduciranje nominalne dimenzije cjevovoda u smjeru tečenja vode dopušta se.radnom listu A 118.radnog lista A 118 u tablici 15. bez obzira na -> 0 nalnu dimenziju najmanje DN 100. Jednom godišnje prekoračene količine oborina petnaestominutnog pljuska r 15(10 ) prema Reinholdu i noviji podaci iz ATV . tj. dop.8 A m2 30 49 75 107 195 303 317 353 574 1233 ¥ = 0.5 13. prekorači jednom godišnje.radnog lista A118 podloga su za proračun petominutnih količina metodom koeficijenta vremena. + Vr u l/s Nominalna dimenzija svih cijevi u zemlji mora iznositi najmanje DN 100.7) Sva u zemlji položena kanalizacija mora.3 7. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA Količina oborina 'i 51 () r 5 05 <. statistički gledano. prekorači jednom godišnje. Lokalna konstanta u metodi koeficijenata vremena prema ATV . Pri dimenzioniranju tlačnih vodova za odvođenje oborinske vode. i~5(0.0 A m2 18 30 45 64 117 182 190 212 344 740 y/= 0.5 m/s. mjerodavna za dimenzioniranje kanalizacije. statistički gledano.) Lübeck Mainz Mönchengladbach Mühlhausen*' München Munster-Lager Neumünster Oldenburg Osnabrück Passau Rüsselsheim Saarland (allgem. Ova se količina može samo u obrazloženim iznimnim slučajevima upotrijebiti za dimenzioniranje sustava odvodnje zemljišta.5) petominutni pljusak čija se količina. V. Petominutna količina oborina.8 A m2 23 37 56 80 146 227 238 265 431 924 y/=0.8 2.) Saarlouis Sprendlingen Stuttgart Torfhaus/Solling Trier Tübingen Ulm (Donau) Wetzlar Wilhemshaven Wolsfburg *'Ove vrijednosti potječu iz publikacije "Regenspenden in Deuhschland (Grundwerte für die Entwäserungstechink)" GE 1940. fi 5 ( i) petnaestominutni pljusak čija se količina. za vodove oborinske vode od lima se vrijednosti u tablici osnivaju na lijevkastim uljevima (naglavci) **' Odgovara DN 125 prema DIN 19535-1. na prijelazu u glavnu ili sabirnu kanalizaciju koja djeluje kao cjevovod sa slobodnim vodnim licem. Izričito se napominje da se sada te vrijednosti mijenjaju u skladu s promijenjenim količinama oborina. proračunana metodom koeficijenta vremena Kao primjeri petominutnog pljuska.0 cm/m.2 1.0 A m2 24 40 60 86 156 242 253 283 459 986 i//= 0.7 7.6 r = 300 l/(s • ha) V= 1. treba osigurati pretvaranje visoke kinetičke energije reduciranjem brzine tečenja na < 2. Vm = V. Dimenzioniranje mješovite kanalizacije Količina mješovite otpadne vode. Za funkcioniranje potreban uspor u području odvoda ne smatra se plavljenjem krovne plohe ako su odvodi usklađeni s odredbama DIN 19599. statistički gledano. čija se količina na promatranom području.) r 5(0. statistički gledano. prekorači jednom u dvije godine.) Idar-Oberstein Ingolstadt Jever Köln Konstanz Krefeld Lampertheim (Hessen) Lingen (Ems) Leipzig*) Losheim (Saarl. cijev puna bez unutarnjeg ili vanjskog pretlaka).6.6 8. odstupajući od odredaba u DIN 1986 .DN 50 60*» 75 80*> 100 118**> 120**' 125 150 200 max. f5(0. navode se podaci iz ATV . = 0. DIN 19538.7 1. imati nomi- Frankfurt/Main Garmisch-Partenkrichen Gelsenkirchen Odvodnja s krova p o d t l a k o m Za ovaj sustav treba provesti hidraulički proračun koji se odnosi na građevinu.

Kanal fekalne vode Kana! mješovite vode Kanal oborinske vode Priključak vode Priključak plina Priključak na toplovod 8 Priključak struje 9 Priključak telekomunikacija (7) Sanduk sa crpkom Odzračivanje preko krova Tlačna ravnina • Gornji rub poklopca okna javne kanalizacije tlačni vod dno priključnog kanala Svjetla širina (LW) za okna u m za dubinu okna od >0.6 X 0.00 m -> Q . Kod priključka na toplovod moraju vrata imati jedno zatvoreno krilo. vrata najmanje 65/195 cm.9x0. Prostorije za kućne priključke treba projektirati u suglasnosti s poduzećima za opskrbu i odvodnju.8 x 1 Dim snzije u nm B A Z od do 1000 1800 2600 1000 1300 1950 450-500 700-850 800-900 DNZ u mm 100 125 150 I I D bez penjalica bez penjalica I I D Jr Iii LLU-JjJ 10- Obiteljska zgrada Zgrada za više obitelji Stambeni blok m3/h m 3 /h m /h 3 - *' Okna iznad podne visine od 2 m iznad dna okna mogu se izvesti s promjerom od 0. stubište. podrumski hodnik) i ne smiju služiti za prolaženje.8 m Primjer zglobni priKljučaK 18 ® Mjere za okno -> © © Izvedba okna sa zglobnim priključkom (8) Uređaj za dizanje DIN 1986 T31 17 . Mora postojati mogućnost odzračivanja izravno u vanjski prostor.© • Zidovi moraju odgovarati klasi vatrootpornosti najmanje F30. dizar ja u m 3 7 14 47 64 144 12 22 100 - • ' si otvor za čišćenje 0. okno ij) 1.00 m. Dimenzije prostorije za priključke: do 30 stambenih jedinica / do 10 stambenih jedinica ako postoji priključak na toplovod: svijetla širina >1.8 1*1 0. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA U obiteljskim zgradama za jednu ili dvije obitelji nisu potrebne prostorije za kućne priključke.80 m.50 m.18012. duljina 2. visina 2. duljina 3.> © .9 r Kapacitet Visin.8 >0. visina 2. (J) Prostorija za kućne priključke prema DIN 18012 PE FA Antena Gromobran Uzemljenje npr. Temperatura pitke vode ne smije prelaziti 25°C. Moraju biti pristupačne s općenito pristupačnih prostora (npr. Moraju se nalaziti uz vanjski zid kroz koji prolaze priključni vodovi .0 il.00 m.80 m.4m do <0. u temeljima Daljinski dojavni uređaj Plinska cijev Cijev grijanja PE Kabel osiguranja V Spojni kabel za TN mrežu W Brojilo potrošnje vode Izolacijski komad plinske cijevi Dugi navoj Nosač izjednačenja potencijala Kutija priključka jake struje Kutija priključka jake struje 1 Mehaničko odzračivanje kupaonica/WC < 100 l > 2 Otpadna voda < 100 | > 3 D o v o d grijanja D N 2 5 4 O d v o d grijanja D N 2 5 5 Topla v o d a D N 2 0 6 Cirkulacija D N 1 5 7 Hladna voda D N 25 1 2 3 4 5 6 7 Rev. Prostoriju treba zaštititi od smrzavanja. Temperatura u prostoriji ne smije prelaziti 30°C.8 0. Presjek okna Priključak na mjesnu kanalizaciju W W W O ' 0. Do 60 stambenih jedinica / do 30 stambenih jedinica s priključkom na toplovod: širina 1.1 Kućni priključak plina Glavni ventil za plin Izolacijski komad Zatvarač Mjerilo potrošnje plina 6 Izjednačavanje potencijala 7 Cijevi grijanja 8 Vertikalna kanalizacija 9 Uzemljenje u temeljima 10 Kutija kućnog priključka struje 11 Kabel telekomunikacija 12 Gromobran 13 Otvor za ventilaciju 14 Priključak vode 2 3 4 5 OSNOVNE NORME DIN 1986. Kod priključka na vodovod ili toplovod potreban je odvod u podu.8 dno mjesne kanalizacije SZ.

u Prskalica na cijevi . dvoetažni sustav Mali uređaj za pročišćavanje. stojeća //)////. jednostruki (IO) Promjena nominalnog promjera (3S^) Sudoper. dvostruki ( l j ) Sifon (12) Izljev ili odvodni žljeb bez sifona (13) Izljev ili odvodni žljeb sa sifonom ^ ^ Stroj za pranje posuđa Hl ® - M ® nn— nn— Odvod s @ vodu bezpovratnim zatvaračem za fekalija (15) Separator masti (41) Stroj za pranje rublja -CD- "TlT ^ 2 } Stroj za sušenje rublja mr "nr -CD(tD nn— H Sp (16) Separator škroba Klima uređaj © Separator benzina (separator za lake tekućine) ^ 8 ) Taložnik za mulj (19) Separator kiselina Mali uređaj za pročišćavanje. ©pod tlakom označava se s DSako je (2^) Postrojenje za dizanje fekalne vode (2^) Kada za kupanje Mješovita kanalizacija ( ) Tuš kada © O ovisno o vrsti vodova Odzračnjvod. višeetažni sustav Mali uređaj za 1 pročišćavanje. ®tlakom označava se sako je pod DS Nacrt Naziv (27) Pumpa za odvodnju podruma i i i i i g i • i i Kanalizacija oborinske vode. npr. počinje i nastavlja se prema gore H ^ (31) Umivaonik.S i m b o l i i o z n a k e za kanalizacijske v o d o v e i p r e d m e t e DIN 1451. 1 8 4 6 0 OSNOVNE NORME V O D O V O D I KANALIZACIJA Tlocrt Tlocrt Nacrt Naziv Fekalna kanalizacija. ( 7 ) Zatvarač na kraju cijevi © -a Cijev za čišćenje s kružnim ili pravokutnim otvorom tr m 7777777/ v (3^) WC školjka. oznake za smjer kao -> (D . višeetažni sustav Mali uređaj za pročišćavanje. zidna T • (37) Izljevna školjka (trokadero) ( ) Zatvarač cijevi za čišćenje (3^) Sudoper. 1986. višeetažni sustav K K V K N Kl |—/Vo Slavina hladne vode W (53) Slavina tople vode Pomična slavina hladne vode "ET nn— H Sp Separator ložulja (separator za lake tekućine) Brana za loživo ulje Brana za ložulje s povratnim zatvaračem Povratni zatvarač za vodu bez fekalija Povratni zatvarač za fekalnu vodu Slavina s navojem -€> ® bunar Upojno okno. umivaonik za ruke © V Vertikala Oznake za smjer a) prolazno b) počinje i nastavlja se prema dolje c) dolazi odozgo i završava se d) počinje i nastavlja se prema gore ( | | ) Bide (3|) Pisoar 0) c ) s (3^) Pisoar s automatskim ispiranjem • / / / / / / / T—J ( § ) Promjena materijala |qJ WC školjka. upojni Tlačni ispirač WC-a Podzemni hidrant DIN 2425 Nadzemni hidrant DIN 2425 Vrtni hidrant DIN 2425 Izljevni ventil s plovkom •o-e18 n Okno sa slobodnim protokom (prikazano za odvod fekalne vode) Okno sa zatvorenim protokom Prskalica za tuš .

Plinovod ne zathijev a zaštitu od smrzavanja 2 Plinska cijev ispod ž b u k e 3 Plinske instalacije u oknima ili kanalima se moraju ventilirati.komad za čišćenje * \ Automatski .67 0. klinove ® ® © © 1 Kućni priključak okomito na frontu zgrade Gradski plin I 1 m3 Spoj s dugim navojem Vijčani spoj Spoj prirubnicom Zavareni spoj 8 1 Kombinacija elemenata na ulazu u zgradu 2 Regulator tlaka 3 Zatvarač 4 Plinsko brojilo 5 Ulazni vod 6 Opskrbni vod 7 Odvojak 8 Armatura z a priključak aparata.kućni Plinski štednjak (4 plamenika) Instalater priključak 3 Obložna cijev 4 Osigurač na izvlačenje 1 Slobodno postavljen plinski cjevovod.23-3. također i za dimnjak za otpadne plinove Filtar Plinska grijalica za prostorije Plinski protočni bojler ra.34-7.komad za čišćenje K .9 2. bojler Produkti sagorijevanja plina Osigurač strujanja i zaklopac za otpadne plinove Zaporna slavina Zaporni zasun Zaporni ventil Yï P0=31 SÜF Plinska brojila na katovima T Terrnostatski zatvarač Kutna slavina Redukcija tlaka Plinsko brojilo u podrumu F T O H T X X X X X X X X Plinsko brojilo 1 Opskrbni vod gradske mreže 2 Čelični vod .79 Ulaz plinovoda u zgradu (3 Izolacijski element Instalacija u usponu Nastavak instalacije u usponu Instalacija u padu Križanje dvaju vodova bez povezivanja Fleksibilni vod plin žuto / hladna voda svjetloplava cirkulacija tamnoplavo /T Boje topla voda karmin crveno w preljev crno grijanje toplom vodom dovod cinober crveno grijanje toplom vodom odvod plavo za vodove: Vrijednosti priključaka na plinsku instalaciju pijesak Križni spoj Odvojak © Plinske vodove položiti u sraslo tlo. Ol -cfe Plinski štednjak s grijalicom (4 plamenika) — H 2 - 5 Glavni zatvarač ( H A E ) s integriranim izolacijskim elementom 6 Granica između G V U i instalatera 7 Regulator tlaka Dumm] Tiiinim Plinski hladnjak Opskrba plinom (48 Plinska toplinska pumpa 1 Minimalna zapremina 1 m ' / k W 2 Otvor z a otpadne plinove kod kapaciteta kotla do 50 k W 2 5 0 c m ' blizu poda 3 Otvor z a otpadne plinove pri kapacitetu kotla preko 5 0 kW: presjek otvora 1 5 0 c m 2 + 2 cm 2 z a svaki k W preko 5 0 k W Primjer kapacitet kotla 6 5 k W = 5 0 kW+ 15 k W 1 5 0 c m 2 + ( 1 5 x 2 = 3 0 ) cm 2 = 180 c m 2 Polaganje plinskih cjevovoda Cijev za otpadni plin (s podatkom o promjeru) Uređaji za otpadni plin (s podatkom o dimenzijama).14-3.5-28.6-60.91 0.8-28. a k o j e kotlovnica u tavanu. npr.3 Protoka plina m 3 /h 1.62 1.1 9. ne treba osigurati od smrzavanja —|rt 4-rk T .30 m 19 .4 5. terrnostatski zatvarač 9 Plinski aparat: štednjak.70-1.1-13. Otvori oko 1 0 c m 2 Kod spuštenih stropova moraju se ti otvori razdijeliti u dijagonale. Lri Kotlovnica > 35 kW É m Plinski kombinirani bojler Kućni priključak za vodu i plin u istom prostoru širine 1 m i dubine 0. plinovodi se mogu postaviti s vanjske strane zgrade. zaklopac z a i.Simboli za plinske instalacije OSNOVNE NORME PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI 25 © © © © © © © © © ® © Otvoreni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Pokriveni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Promjena presjeka (s podatkom o nominalnom promjeru) Plinski pričuvni bojler Plinska grijalica za prostorije s montažom na vanjski zid (s podatkom o kapacitetu) Plinski grijači kotao Plinski aparati Plinski bojler Cirkulacijski bojler Spremnik vruće vode Plinska peć / plinski kotao Termički kapacitet kW 8.

Gornji ventilacijski otvor prema susjednoj prostoriji bez mogućnosti zatvaranja Isto od ventilacijskog okna blizu poda nn Uređaji . Peći na vanjskim zidovima sa zatvorenim ložištem. ako su u zatvorenom sandučastom okviru. građevinska izvedba i način potrošnje ne izazivaju opasnost.75/1.80 S 150 cm 2 . Taj razmak mora svakako biti ^ 5 cm. Ti prostori između zapaljivih materijala i potrošača odnosno pregrada ne smiju biti zatvoreni kakb ne bi došlo do akumuliranja topline. površina uz vis.75 15 16. ventiliranih prema DIN-u 18017.5 140 W/m 27 W/m2 36 45 63 71 80 89 98 107 116 125 110 W/m 45 57 80 91 102 114 125 136 148 160 80 W/m2 63 78 109 125 141 156 172 188 203 219 40 W/m2 94 W/m2 126 156 218 250 282 312 344 376 406 438 © Primjeri za dovod zraka za sagorijevanje i odvođenje otpadnih plinova preko krova 2 34 W/m2 47 W/m i 50/100 mm 0. dopušteno samo ako postoji 1m3 obujma prostorije po instaliranom kW Kuhinja s prozorom Otvor za otpadni zrak prem oknu ispod odvodne cijevi. osim onih na vanjskim zidovima. (2) Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom Kuhinja s prozorom obujam prostorije izračunati prema građevinskim mjerama. Za prostorije veće od 20 m 3 nije potrebna ni ventilacija ni odvod plinova.75 10 11. veličina. treba smjestiti što bliže dimnjaka. Ventilacijske otvore treba rasporediti prema podacima i nacrtima proizvođača uređaja.5m instalirani 6 m2 8 10 14 16 18 20 22 24 26 28 (5) 15 m3 20 25 35 40 45 50 55 60 65 75 3. Kod unutarnjih prostorija.potrošači plina smiju se postaviti u prostorijama samo ako njihov položaj. ali iznad osigurača strujanja Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici. Razmak između dijelova zgrade od zapaljivih materijala i izvana zagrijavanih dijelova plinskih uređaja i instalacija ili eventualno umetnute zaštite od toplinskog zračenja mora biti dovoljan da se isključi opasnost od požara. © Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom. treba 0 Plinski bojler u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom Kupaonica Kuhinja s prozorom š 150 cm - 2 nn Protočni plinski bojler u kuhinji s prozorom Otvor za otpadni zrak prema ventilacijskom oknu ispod uvoda odvodne cijevi iznad osigurača strujanja plinskog bojlera S 1. Za veličinu i ventiliranje prostorije mjerodavno je nominalno termičko opterećenje. nn Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi Gornji ventilacijski otvor otpada Mali bojleri (protočni) U prostorijama do 5 m 3 obujma ne postavljaju se mali bojleri a u onima od 5 m 3 do 12 m 3 treba postojati odvod otpadnih plinova iz malog bojlera. Takve prostorije moraju imati ventilacijske uređaje.25 12. Ne smije se ometati odvođenje otpadnih plinova.5 13.00 m m © ( 7 ) Dimnjak za otpadne plinove ^ ^ Priključci na dimnjak za otpadne plinove Veličina i kapacitet toplinskih uređaja 20 . Građevinske mjere su svijetle mjere dovršenih prostorija i otvora. dovod zraka iz susjedne prostorije kW koji će biti Tlocrtna Obujam.25 8. Ostale peći.Kupaonica Kuhinja s prozorom OSNOVNE NORME PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI DIN 18017 -> Q0 Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi iznad osigurača strujanja. moraju biti povezane s okolnim prostorom gornjim i donjim ventilacijskim otvorima presjeka po 600 cm 2 . Obloga mora bočno i sprijeda udaljena ^ 10 cm od kućišta peći. te ako ih je atestirao DVGW. Prostorije od 12 m 3 do 20 m 3 moraju imati ili ventilaciju ili odvod plinova iz bojlera.75 kW 5 6.25 17. odnosno zbroj nominalnih termičkih opterećenja. 2.

3 svjetiljke po 36W Ü] Dojava temperature Vremenski relej. 5 sijalica od po 60W Pomična svjetiljka Svjetiljka s prekidačem Svjetiljka u nizu Svjetiljka s prigušivačem Glavni signalni sat © Električni uređaj općenito Električni štednjak s tri ploče Kombinirani električni r®Ji ® štednjak s dijelom za ugljen pecnicom pećr ® Električni štednjak s Pećnica Peć -X © > DIN 4 0 7 1 1 . svjetlosna barijera Dojava požara s tasterom Automatska dojava požara Interfon. veza kuće i ulaza Protusmjerni interfon.vidi gore (13) Klima uređaj Signaini i komunikacijski uređaji a o U h Telefizor izmjenični Stražarski automat. @svjetiljke po 58W 2 Radio aparat broj zvjezdica ®Zamrzivač. signalna sijalica. npr. općenito -(D) 0+ (14) Uređaj za toplu vodu Spremnik za toplu vodu (16) Protočni bojler GH @ Friteza — n p r © Budilica s naznakom vrste struje o® 0 ŒD (jOl) Udarna budilica. Motor s naznakom vrste zaštite prema DIN 40050 ^ t Sušilo za ruke. npr s jednim osiguračem Uklopni sat. svjetlosni signal i Obrtni relej za frekvenciju zvuka I Barijera za frekvenciju zvuka Budilica. broj zvjezdica vidjeti DIN 8950 dio 2 36 W 58 W © © © ® Ploča brojila. za promjenu tarife za struju Flourescentna svjetiljka s priborom Flourescentna svjetiljka s podacima Svjetiljka s metalnim parama.potrošači struje OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJE Svjetiljka općenito Višestruka svjetiljka s naznakom broja i snage sijalica.4 Í 1 Generator općenito Motor općenito —. npr. npr. općenito Truba ili rog s naznakom vrste struje Kućni interfonski aparat 50/270 (^Ć®) Sirena. npr. sekretarska garnitura Telefon s potpunom vanjskom linijom Telefon s djelomičnom vanjskom linijom Telefon s internom linojom Zvučnik -D Magnetofon ( 6 ) Mikrovalna pećnica ( 7 ) Infracrveni grijač (X © © G D © Svjetiljka za nuždu Reflektor e Pozivna i prekidna ploča Svjetiljka s dodatnim V i ? svjetlom za nuždu Svjetiljka s dvije v S ' odvojene strujne niti 0 ^ -B- Brojilo Ploča za zagrijavanje ^ g ^ Stroj za pranje posuđa (IO) Kuhinjski stroj ® Uređaj za hlađenje. 40 717 Sporedni sat . sušilo za kosu Stroj za pranje rublja Stroj za sušenje rublja Infracrvena grijalica 1T0 Dojava policiji o • o a Budilica s Dojava požara s mehanizmom za pokretanje UJ Dojava taljenjem metala -a I HVt I Slušalica Glavni razdjelnik (signalni uređaj) Preklopnik ispod žbuke ^ (JIM) Motorna budilica Budilica bez prekida ® "¿T Automatski pokazivač temperature Automatski pomoćni uređaj za dojavu požara m Vz Vz Ç? V . npr. općenito Niz svjetiljki. npr. šiljak strelice označava smjer pojačanja Telefonski aparat. općenito rrrm Grijanje prostorije općenito Termoakumulacijska grijalica Električno grijano staklo EM mžiftHi & ^ 110 Sirena s naznakom vrste struje larmi (111 ^ © a Ulazni interfonski aparat Sirena s naznakom visine frekvencije. od 150 do 270 Hz 21 . općenito prema DIN 40700. 140 Hz Sirena sa zavijajućim tonom. . uređaj za duboko hlađenje. npr. dio 10 Višestruki telefon. kuća .ulaz Telefonska centrala.g - Fonograf D Uređaj za reprodukciju tona © -x ®\ Svjetiljka za paniku Pojačalo. npr. za stubišnu rasvjetu Relej ili prekidač sa žmiganjem Prekidač za strujni udar Niz svjetiljki. npr.® zvonjave © Budilica sa svjetlosnim signalom /jj Preklopnik nad žbukom © © Čegrtalka Zujalo Sigurnosna brava za prolaznike Glavna stanica prostrojenja za dojavu požara Automatska dojava promjene osvjetljenja. npr. gong Ventilator t> o en Tipka za zvono Pozivna tipka s imenima Mikrofon ©Budilica za sigurnosni prekidač ©ograničenjem vremena zvonjave O . s sigurnosnim prekidačem Dojava vibracija (trezorsko klatno) Dojava promjena svjetla. fotoćelija CH Truba ili rog. općenito Mehanizam za otvaranje vrata Signalna svjetiljka. npr. npr.

Nadzemni vod. vod za rasvjetu u nuždi Uvijeni vod. npr. telefonija. tropolni) Prekidač 4/1 (grupni prekidač. npr. priključak na mrežu izmjenične struje Pretvarač. npr.stup portalni stup @ Portal od rešetkastih stupova Uzdužno postavljeni A . npr. oznake. npr. npr. kućište. namjena uzemljenje. npr. Pasivni infracrveni ©senzor pokreta ^ © Vremenski relej. s 5 stupnjeva pokretanja Tipka . v f ^ dvostruki ^ Ž ) Vremenski prekidač -FX- 1 H h ( 7 l ) Masa. upravljački otpornik. krajnja račva Ormarić za kućni priključak jake struje općenito Ormarić za kućni priključak s naznakom načina osiguranja Razdjelnik Uokvirenje aparata. jednopolni) Izmjenični prekidač. npr. potezni BRI © komunikacijski uređaj Vt (125) Telefonski razdjelnik ( S ) Telefonska utičnica (127) Utičnica za antenu Prekidač 4/1 (križni prekidač. Krajnji priključak. npr.prekidač Osvijetljena tipka prekidač Prekidač s kontrolnom sijalicom Prekidač 1/1 (isključivanje. općenito K> Navojni osigurač. razvodna ploča Uzemljenje općenito Mjesto priključka sigurnosnog voda prema VDE0100 (Si) RWA-tipka ventilatora © RWA . noćno uključivanje. jednopolni) Prekidač 6/1 (izmjenični prekidač.tipka dojave' 0 IfdvI ( S ) Dojava požara (tipka) ( S ) EDV . nulovanje ©zaštitni prekidač (staro)ili (44) Signalnivod (45) Telefonski vod I Vod za radio i Vod sa simbolima i Pojednostavljeni prikaz ' Zaštitni vodič (PE) PEN-vodič 16A I Osigurač općenito ^05) Dodirni efekt. općenito © Vodovi. 50A veličina 00 Rastalni prekidač za osigurače. zatvarač ! Zaštitni prekidač. A 3/N/PE Višestruka utičnica © © © Jednostruka utičnica sa zaštitnim kontaktom Kao gore. četveropolni Zaštitni prekidač i snage.K S t r u j a DIN 4 0 7 1 0 O C D 'stosmjerna struja Izmjenična ©općenito struja Izmjenična struja s ©Tehnička izmjenična naznakom frekvencije struja Izmjenična ili istosmjerna struja (svestrana struja) / t ^ Izolirani vod u v S ' izolacijskoj cijevi prostorije. 16A. ©cijevi npr. tijelo Element.0 m Pretvarač općenito Ispravljač. žica u Izolirani vod za ©vlažne prostorije Kabel polaganje u ©vani ilizazemlji Izolirani vod za suhe . npr. slobodni vod Vod na porculanskim l izolatorima (izolacijska zvona) Vod nad žbukom Vod u žbuki Y Prekidač 5/1 (serijski prekidač. tropolni Niskonaponski osigurač visokog kapaciteta (NH). npr. jednopolni) O ^ 5 ) Utičnica sa zatvaračem Prikaz po potrebi za '—J okomito Utičnica za razdjelni transformator Električni priključak općenito " 0 ® 0 3/N/PE 1 -0- © ^ 9 ) Priključak trofazne struje @ Poprečnoili postavljeni H . I prikaz ako je potrebno i Kutija . Zaštitni prekidač za motore. Utičnica za antenu (prolazna kutija) Antenska utičnica s priključnim otpornikom <xf Kh<f ^02) Senzorski prekidač 9 o Vod ispod žbuke Transformator. 4 0 7 1 1 . Vod usmjeren prema ' dolje jH M ^ 4 ) Utičnica s prekidačem (16) Natezni stup Rešetkasti ©općnenito stup Natezni stup Armiranobetonski stup v S ' općenito Natezni stup Stup sa stopom Dvostruki stup o-o-o-o-o -i-i-i-i-i- H Prekidač za isključenje u nuždi Zvjesdasti trokutni prekidač Pokretač. npr.priključna kutija Širokotračni Vodovi i spojevi v o d o v a (29) Izvedeno i U gradnji i u projektu \ pomični vod ! Podzemni vod. predprekidač ( 6 ) Mješovita struja izmjenična struja ®Niskofrekventna Visokofrekventna ®izmjenična struja Izmjenična struja ©najviše frekvencije Zaštitni vod. jednopolni) Prekidač 1/2 (isključivanje. izmjene polova OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA DIN 4 0 7 1 7 . za stubišnu rasvjetu ^08) Prekidač za strujni udar ^09) Prazna kutija Oslonci vanjskih v o d o v a DIN 4 0 7 2 2 ( H ^ Vod općenito ( i j ) Podzemni vod ( l ^ ) Oslonac. akumulator ili baterija m mm m fflm cí (Žl) Dimmer > (130) Antensko pojačalo . razvodni ormarić. konzola. npr. npr. stup općenito -e( i j ) Natezni stup Drveni stup A. za trofaznu struju Dvostruka utičnica sa zaštitnim kontaktom 4Cu 20 X 4 N . 4 0 710 2 kHz • T ® H2 (k) O © Senzorski efekt. dvožilni Koaksijalni vod i Pravokutni šuplji vod za ' najvišu frekvenciju I Vod usmjeren prema gore . uzemljenje . 63A tropolni 31) Prekidač. transformator za zvono ^03) Dodirni prekidač 22 . tropolni .vodič Strujna traka A © Krovni nosač. npr. dvopolni) Prekidač 1/3 (isključivanje. npr. npr. jednopolni) @ Antenski odvojak. cijevni stup općenito /////////////++++++ X-X-X-X-X Strani vod Daljni oblici prikazivanja. tropolni l Prekostrujni relej.stup Oslonac s vlačnim usidrenjem (2^) Oslonac s razuporom (28) Stup sa svjetiljkom / I Vod prolazi i gore i dolje I Spoj vodova Razvodna kutija. vod za trepćuće svjetlo. 10A i tip Dll. npr dvostruki /¡5q\ Antenski razdjelnik.

2 1. spremnik Rešetka za snijeg Toster / topla ploča Ručni misker / sokovnik / mješalica Ekspresna ploča Ploča za vafel slastice Espresso kava Friteza Napa Aparat za vrelu vodu Bojler Bojler Bojler Protočni bojler Protočna grijalica Električni stojeći bojler Glačalo Stroj za glačanje Centrifuga Kombinirani stroj za pranje Stroj za pranje rublja Stroj za sušenje rublja Sušilo za kosu Sušilo za ruke Sušilo za ručnike Ovlaživač zraka Infracrvena grijalica Solarij Sauna Kupaonska grijalica Hladnjak Zamrzivač Kombinacija hladnjak / zamrzivač Stroj za pranje posuđa Centar za pranje posuđa Usisavač Usisavač perkusioni Uređaj za čišćenje cipela Naprava za laštenje poda Priključna snaga električnih aparata Stambena površina m 2 do 50 od 50 do 75 od 75 do 100 od 100 do 125 preko 125 Broj strujnih krugova za rasvjetu i utičnice 2 3 4 5 6 Pokazivač s automatskim vraćanjem svjetleći ili mašući Pokazivač bez automatskog vraćanja Pokazivač bez automatskog vraćanja svjetleći 3 1/5 1 51/101/15 1 15 1/30 1 501.2 4.2 0.0 3.0 8.2.18A1B ' Razvodni plan " Rezerva 23 .Svjetlosni signalizatori DIH40708 Svjetlosni signalizator općenito Gromobranska instalacija DIN 4 8 8 2 0 Kontura zgrade o i ) Oluk i olučna cijev Armirani beton s y priključkom Električni aparat Električni štednjak Ugrađeni kotlić Ugrađena pećnica Mikrovalna pećnica Roštilj OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA DIN 40 708.5 5. akumulator © Brojilo za vodu.2 1.0 18 (12) Brojilo Brojilo sa svjetlosnim 2. otvoren ( 3 ^ Podzemni vodovi / O * Vodovi ispod krova i pod žbukom 1.3 7.2 0.0 1.8 2.1201 200 I .2 1.5 1.8 2.5 / O j Priključak na v i ? cjevovod ( 3 ^ Mjesto razdvajanja fc signalizatorom 4 ($) 14) Višestruki signalizator O @ Cijev i šipka za uzemljenje ( 3 ^ Uzemljenje ( 3 ^ Iskrište (4^) Iskrište zatvoreno (41) Stabilizator ( 4 ^ Prolaz kroz krov ( 4 ^ Dizalo JL —}(• H H - Signalizator obustave napajanja Baterije l I I I I 11 I I (16) Baterija od elemenata Stambena površina m 2 do 4 5 od 4 5 do 55 od 55 do 75 od 75 do 100 preko 100 Broj strujnih krugova za rasvjetu i utičnice 3 4 6 7 8 ^ © S i r —1| 1|- s k a b a t e n i a ( l 8 ) Element.150 1 301.0 0.5 1.5 2.1000 I 0.0/21.0 0.1 0.7 1.3 3.0 18.41—j— Í-16A14 A 6 |L16A ^ Predsoblje / hodnik mm Kupaonica .0 0. Dnevni~šoba J 7 1 0 _blajjovaomca " ~ L"16A15 _ _ Djeca^ Kućni priključak J \<-(.0 0.0 Î O (2|j) Antena (3^) Metalni cjevovodi / O Gromobranski v L / vod. motka za zastavu 2.3 0.2 3.0 0.3 2.4 3.7 0.6 0. 4 8 8 2 0 Priključena snaga (kW) Izmjenična struja Trofazna struja 8.e a .5 3.0 2.2 0. ~ T .0 18.9-1.5 4.0 4.3 3.1 0.0 3.5 o o O © © Signalizator s uređajem za punjenje ( i T ) Signalizator s pisačem 0. 16A9 L 1 b A * — t < L_ -•n L16A10 Kupaonica ' _ .0 2.6 0.0 2.0 21.0 2.5 5..0 4.0/24.0 ©Trepćući signalizator s pokazivačem smjera © Svjetlosni signalizator s prekidačem za zamračenje Svjetlosni signalizator s tinjalicom Pokazivač s automatskim vraćanjem Pokazivač s automatskim vraćanjem svjetleći I L T ] Čelična konstrukcija (2^) Metalni pokrov ( 2 ^ Dimnjak 0 0 © © © © © m .— 6 (2£ Krovni nosač za električne vodove Ekspanziona posuda.0 .8 3.6 2.0 2.3 14.1 © 1 0 - Prihvatna motka.0 6. brojilo za plin Prema DIN 18 015/2 (46) Bogatija oprema * < E S Kuhinja — a 0 L16A8 P o izboru * i m_ raj Prostorija [ | ] za kućanske poslove Stroj z a glačanje .0 6.

polja Dojava promjene kapacitetnog polja K © U@ ® Centrala za dojavu prepada i provala © V Osiguranje preklopnim kapcima Centrale / pribor @signalizatorom Ü E M © Istovremeno otključajmo) vanje/zaključavanje dvjema osobama (SS) Prozorska ručica na zaključavanje BM ©Centralazadojavu pozara Z K (^7) Centrala za kontrolu prilaza Centrala za televizijsku kontrolu Centrala za prijavu provale u lokalu r c? Monitor ° °J Tipkovnica. Ultrazvučni Dopplerov javljač kretanja W S Ultrazvučna zapreka Kontakt s novčanicom © T T © © © © Poprečni zasun.polja Dojava promjene NF . tipkovnicom © . osiguranje krila Križna ključanica Ključanica sa zakretnim zasunom V < < ^ 0 ® © UV signalizator plamena Signalizator pritiska (aktiviranje prskalica) TV kamera TV kamera s vario-optikom <? < 0 — c > © Svjetlosna zapreka Dojava svjetla (o) (42) Ručni signalizator TV kamera.OSNOVNE NORME TEHNIKA OSIGURANJA .digitalni pretvarač Mrežni ispravljač b—a & TO il -X—X—X—X+ + + Čitač isprava Samostojeći čitač isprava s dodatnim unošenjem koda Čitač sa stalnom vezom Čitač isprava s dodatnim unošenjem koda / 7 Dojava prepada T L J Elektromehanička sklopka Duhovna sklopka X L_' 1 J OL A L V1 J J Vremenska sklopka Akumulator. dvostruki zasun Osiguranje pdrumske rešetke ß 1 LD [_o o o_| ff Tehnika kontrole prilaza ( © Cilindar brava Osiguranje podiznih vrata Ograda Ograda od bodljikave žice Masivna ograda.pregrada © ) Rolo . zaštitno kućište Zaštitno kućište s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali TV kamera s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali TV kamera sa pokreta + H R Ključanica sa zasunom (95) Stražnja kuka Osiguranje rolo kapkom Uključni relej © Dojava slike rLol /77\ Vatrogasno spremište ključeva © J Mikrovalni Dopplero vi2/ javljač kretanja ^ 7 ) Mikrovalna zapreka Dojava promjene VF . JL ® • 0 ( D Kontakt na bravi Kontakt pri otvaranju p 2 Uključni relej Uređaj za daljinsko uključivanje Alarmni reflektor Kontrolni prolaz osoba L U * D l .ili kosa rešetka Svjetlosna sklopka Sef Dvostruko sigurnosno staklo H 24 i Akustički signalizator À> Aktivator I registratorskog uređaja Terminal s podacima. baterija Automatski uređaj za biranje i najavljivanje m Samostojeći čitač sa 1 dodatnim unošenjem koda © © ® ® © © Rolo .zapreka .H H- Obrtni križ lî y y Okretna vrata ( 3 ) Magnetni kontakt ^ ^ ^ Dojava vibracija Tehnika dojave požara Termo .» DP Tehnika dojave provale £>>'71 y Optički signalizator Uključni relej Digitalni priključak na provodnik Analogno digitalni pretvarač s priključkom na provodnik smjer toka signala iÛJ r . mreža radîocentra^a Centrala za otvaranje vratiju Pretvarač Prijenosni pretvarač Analogno . uređaj za izbor slike Monitor s videosignalnim uključenjem slike Sigurnosni preklopni th ©lim brave «CD* FU H H ( 2 l ) VF .pregrada sa zatvaračem Čelična rolo .otklopno krilo prozora.diferencijalni signalizator Optički signalizator dima Zaštitna rešetka -JUIT © ( 8 ) Dojava proboja ^ g ^ Dojava pritiska I nagazna hasura s A i p-^-n ( > lonizacijski signalizator dima V L J I Nadzirani razdjelnik C o Sigurnosna rozeta Sigurnosni dugi štitnik © © © Dojava loma stakla Dojava tjelesnih zvukova Pasivni infracrveni javljač kretanja A IR signalizator plamena Tehnika televizijske kontrole \L Okretno .maksimalni signalizator T d L_ _J r L n J 1 1 <jo> Ekran Vrata s električnim otključavanjem Vrata s električnim otvaranjem Nadsvjetlo C D Kontakt klatnom 0 Prekidač na vrpci Folija Tipkovnica Kućište i n i I Nadzirano kućište Termo .

Improvizirana crtačka pomagala . objektivno geometrijskim crtežima. Ona je opremljena podjelom na oktometre i centimetre .» © .» © .» (3) ili se režu duž njenog unutarnjeg ruba .» (6y umjesto čavlićima (u tom slučaju može podloga za crtanje biti od nekog sintetičnog materijala [Cellon ili neki slični glatki materijal]). Građevinski crteži tvrdom olovkom na jasno prozirnom. nešto tanjom polacentimetarskom i tankom milimetarskom podjelom . Za prostoručno crtanje u mjerilu pogodni su blokovi za skice (DIN A4) s kvadratičnim uzorkom papira (veličina kvadrata pola centimetra). Crteži se mogu pričvrstiti i ljepljivim vrpcama od kreppapira . 4176 "7 O «S 5000 / \SOOO — (7) Specijalno kutno ravnalo (8) Crtaći pribor © Trokuti Pomagala pri crtanju ( T ^ Pomoć pri šrafiranju Pravilno držanje prstiju 25 . privlačno perspektivnim prikazima.» 0 . a za točnije skice milimetarski papir s debljom centimetarskom. Za skiciranje mekom olovkom primjenjuju se tanki prozirni papiri. a ne cilj sam po sebi kao kod slikara. Krivuljari — > ? X i 1 V 0 A ? 1 T Papir za skiciranje (2j 250 1125 250 750 > j- I I Skiciranje (građevisnki raster) f3) ^ Dijeljenje papira Konični oblik pravilno Previjanje spriječava deranje (4) Obrubljivanje nacrta (§) Naprava za crtanje <Smm/ '. 5. Crtačka vještina olakšava mu izlaganje svoje predodžbe i uvjeravanje investitora. U tome se stručni crtež i perspektivni prikaz razlikuju od umjetničke slike.» © .» s. čime se ravnalo malo odiže od papira pa ne dolazi do brisanja crteža (zbog toga treba crtati odozgo prema dolje!). Lepezasto mjerilo.» @ i pohrane u ladicama. Crtaći se papiri na jednostavnu crtaću dasku (za DIN-formate . Za početak se sa smotka režu listovi prikladne veličine. teško poderivom crtaćem papiru u DIN-formatu . Takozvani crtaći strojevi uobičajeni su u inženjerskoj struci -»(§)• Osim jednostavne.1 I 1| V o đ e n j e malim prstom duž ruba ravnala CRTANJE Govor projektanta je crtež. a za slikanje i grafičke prikaze vodootporni papiri. podjela dužine .» Jednakokračni pravokutni trokuti s podjelom na milimetre i grade -> (9). 4. Pojedinačni listovi kidaju se duž kutnog ravnala . Građevinski crtež je sredstvo za postizanje svrhe. postoji i specijalna "šina" kojom se mogu postavljati različiti kutovi (patentirani autorov izum). 4 od lipovine ili topole pričvršćuju čavlićima s jednolikim zašiljenjem . Najprije se presavije oko 2 cm široki rub papira koji će poslije postati obrub . uokviruju se zaštitnim rubom ("obrube se") .» s.» s. Za crtanje tušem prikladan je transparentni papir.iimimii' pnmmmf* p'. Njime svoje zamisli izlaže nedvojbeno. paralelni razmjernik za šrafiranje. Za crtanje u skladu s normama i skiciranje pogodan je modularni raster (prema propisanim mjerama DIN 4172) (2). internacionalno čitljivo.» (3).

Podjela neke crte na određene razmake olakšana je odgovarajuće kosim položajem normalnog centimetarskog mjerila -> s. Perspektivni raster je u uobičajenim odnosima kutova prikladan i za perspektivni prikaz interijera (§). nož za brisanje. Upotrijebiti šablone s kurzivnim i uspravnim slovima -> (Ž) . uz mnogo vježbe. izograf itd. (4) Minu okretanjem držati šiljaton ABC.(3). Ispravno držanje "šine" je. Izometrije mogu nadomjestiti ptičju perspektivu ako su crtane u mjerilu š 1:500 -> (§). Dobro za loše pisatelje. najčešće uvjerljivije nego riječi.CRTANJE Perspektivni prikazi objašnjavaju zamisli projektanta. ABCDE AlBCfWII (l^ Samoljepljiva slova i preslikači (8) Veličine slova mjere se u točkama Pisaći stroj za opisivanje Trokraki instrument za crtanje perspektive Podloga za crtanje perspektive Rub crtaće daske Očište (13) Izometrija ^ ^ Metoda za crtanje perspektive ^5) ' Reilesehov pribor za crtanje perspektive Raster za crtanje perspektive 26 . 25. mjerodavno za uspjeh. brisanje olovke: gumica koja ne razmazuje. također nožić za brijanje. Slova je najbolje pisati bez pomoćnih sredstava. Razna crtačka pomagala: tehnička olovka odgovara za crtaće mine promjera 2 mm svih tvrdoća od 6B do 9H. Za brisanje tuša: stakleni brisač. ili je pogodno upotrijebiti kistić (g). a za tehničke crteže trebaju šablone sa cjevastim perima. 25. Međunarodno normirano pismo ISO 3098/I = DIN 6776. bez kutnika -> s. Crtačke doskočice: brzo i točno crtanje pravokutnih likova samo "šinom". grafos. Perspektiva neka bude konstruirana tako da odgovara budućoj stvarnosti. Za crteže s mnoštvom crta treba upotrijebiti šablonu za brisanje -> © .

tako da mu pri svakoj oznaci dimenzija veličina projektiranog namještaja. Na toj je osnovi koncipirana ova knjiga koja polazi od čovjeka i daje temelje za dimenzioniranje zgrada i njihovih dijelova. trebao bi početi s tim da si koliko je moguće zorno predoči dimenzije prostorija i predmeta u njima. nego su prikupljeni iz literature. što je namjera ove knjige. podijeli. kako bi se namještaj m o g a o u d o b n o koristiti b e z rasipanja prostora. Time projektant . Ti su dijelovi provjereni na poznatim uspješnim građevinama iste vrste. Izvedeni objekti. Kako se neka prostorija dimenzionira. Njihove mjere prema tome odgovaraju tijelu. Na kraju. O tim tipično najužim prostorima on ima čvrste predodžbe. planski prikupljati znanja različitih djelatnosti iz prakse i nastave.stvaralac dobiva u planski sređenom. namještaja itd. dimenzije ostalih prostorija. naprotiv. bilo u stvarnosti ili na slici. u radionici m o g a o u d o b n o obavljati p o s l o v e ili se o d m a rati. i prema potrebi ispitani na modelima ili putem pokusa. Međutim. Želi li se to promijeniti. Mnoga su načelna pitanja u ovoj knjizi prvi put istražena (razvijena) i međusobno odmjerena. kojima je čovjek okružen. Polazeći od svih ovih razmišljanja i spoznaja počeo sam godine 1926. a izvedene se građevine prikazuju samo ako su mogle poslužiti kao opći primjer. i suviše lako navode na oponašanje. treba projektantu pokazati iz čega su se. kao na primjer u vlaku. Tko uči graditi. O tim građevinama samo na temelju slika često stječemo pogrešan dojam o veličini. Emotivna strana nije manje važna. tramvaju. uvijek s ciljem da se projektantu . O veličini nekog predmeta odmah ćemo steći točan dojam ako kraj njega vidimo čovjeka. odjeće itd. osvijetli. Sve u svemu je ipak. metarska mjera to je dokinula. koncipirati i oblikovati. u kuhinji. kako bi iz toga mogao odrediti odgovarajuće dimenzije spremišta. namjesti i kakav joj je pristup. U tome vidim jedan od razloga za nerijetku odsutnost povezanosti građevina međusobno. Projektant mora znati u kojemu su međusobnom odnosu dijelovi tijela dobro razvijenog čovjeka i koliki je prostor čovjeku potreban u raznim položajima i pokretima. sustavno u skladu s podacima koji su potrebni za specifični projektni zadatak. Opisi su ograničeni na najnužnije i koliko je moguće dopunjeni ili zamijenjeni slikovitim crtežima. Današnje su tehničke mogućnosti uključene u najvećoj mjeri. prostorije ili zgrade bude slikovito pred očima. Dobije li arhitekt . slučajno odabranih mjerila. Projektant mora znati koliko mjesta č o v j e k treba između namještaja. i čudimo se kako posve drugačije izgledaju u naravi. a ne od jedino ispravne mjere . toliko je stopa široka ili za toliko glava viša. Tako su nekad bili ljudski udovi prirodna osnova svih mjernih jedinica. jer projektanti polaze od različitih. ili barem stvaraju čvrste predodžbe kojih se arhitekt radeći na sličnoj zadaći najčešće teško može riješiti. on mora poznavati najmanje dimenzije prostora u kojima se svakodnevno kreće. To čine investitori kad mjere prostorije u svom stanu kako bi stekli uporište za razumijevanje dimenzija na nacrtima. osnovni podaci i iskustva. On mora znati dimenzije predmeta. sažetom i suvislom obliku potrebne podloge. duga je toliko lakata. uzevši u obzir njemačke norme. Karakteristično je za naše doba da se na slikama (crtežima/fotografijama) u našim stručnim časopisima građevine i prostorije prečesto prikazuju bez ljudi. p o s l o v n o m prostoru. kako bi čovjek u s v o j e m u d o m u . Iz njih izvodi. Zbog toga moramo nastojati da i od te mjere steknemo koliko je moguće točnu i živu predodžbu. kako bi se s dovoljno vremena i volje mogao posvetiti važnom stvaralačkom dijelu posla. bit će prisiljen sam ih povezati u cjelinu koja potrebna svojstva projektiranog objekta sklapa u duhovno jedinstvo. Na kraju. pa ga svaki arhitekt mora iznova proučiti. blagovaonici. navedeni dijelovi nisu manje ili više slučajno popabirčeni iz raznih časopisa. 27 . Još danas možemo bolje predočiti neku stvar ako se kaže: visoka je poput čovjeka. najčešće znatno manje. oboji. izuzevši određene norme.UVOD ČOVJEK KAO MJERILO I CILJ Čovjek stvara predmete da bi mu služili. knjižnici itd. osjeća. čovjek nije samo tjelesno biće kojemu treba prostor.stvaralac u ruke samo dijelove. najznačajnije je u smislu kako se to doživljava. automobilu itd. koje bi inače morao mukotrpno pronalaziti u mnoštvu knjiga ili ih dugotrajno pribavljati mjerenjem izvedenih građevina. To su pojmovi koji su nam prirođeni i čije nam veličine takoreći leže u krvi. Projektant mora znati na koji će način n a m j e š t a j biti pravilno razmješten. svaki zadatak drugačiji. Pri tome je najveća pozornost usmjerena na to da se izloži samo sažetak. često nesvjesno. te da to neprekidno uvježbava. mjere razvile.praktičaru prištedi trud oko pronalaženja tih osnovnih podataka. najčešće bez razmišljanja prihvaćene..čovjeka. Samo je tako moguć dinamičan napredak u skladu s duhom vremena. Međutim.

U tim se radovima mjere ljudskoga tijela izračunavaju prema dužinama glave. Moesel — Q nije Zeisingove radove potvrdio detaljnim ispitivanjem > P vlastitom metodom. visina do pupka 1. sve dok značajni istraživač na tom polju E. Ova podjela se nastavlja sve do V40 h. /4 h = duljina noge od gležnja do koljena i dužina od brade do pupka. Vq h = duljina glave od tjemena do vrha brade. najmanje su se otada. Prije svega su Durerovi navodi postali opće dobro. 1 /i2 h = širina lica u visini donjega ruba nosa. znanstvenici i umjetnici trudili otkriti odnose čovječjih mjera. širina noge (iznad gležnja) itd. razmak bradavica na prsima. Michelangelo i ljudi srednjega vijeka. Nažalost njegovu djelu donedavna nije posvećena dužna pažnja. Od godine 1945. Zeising. Krista). 43. Najstariji poznati kanon o odnosima čovječjih mjera pronađen je u jednoj grobnici u dolini piramida blizu Memphisa (oko g. Kasnije su te veličine dalje dijeljene i dovođene u međusobni odnos. duljina šake do zglavka. Durera. 3000. s. iz vremena Ptolomeja. lica i stopala.829 m. On je polazeći od čovjekove visine odredio podjelu izraženu razlomcima kako slijedi: Vq h = duljina stopala.UVOD MJERA SVIH STVARI Odnosi čovječjih mjera određeni oslanjajući se na spoznaje A. te prije svega poznato djelo A. zatim navodi koje su dali Alberti. U prošlom je stoljeću prije svih drugih A. tako da su općenito u životu postale mjerodavne. Leonardo da Vinci. Njegove su mjere: visiP na čovjeka 1. Le Corbusier je za sve svoje projekte primjenjivao ovaj odnos mjera prema zlatnom rezu pod nazivom "Le Modulor"-» C . uveo u ovu problematiku veću jasnoću. Dakle. pr. Zeisinga Q D 1 1 /2 h = čitav gornji dio tijela od rascjepa. istražujući odnose čovječjih mjera na osnovi zlatnog reza i najtočnijim mjerenjima i uspoređivanjem. 1 /io h = visina i širina lica (uključivo uši). kanon Polikleta koji je dugo smatran normom. Poznat nam je kanon iz doba faraona.130 m itd. Sve do našeg doba bili su stopa i lakat uobičajene mjerne jedinice. 28 . Grka i Rimljana.

LJUDI MJERE LJUDSKOG TIJELA DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR prema normiranim mjerama i utrošku snage I 625 1 h300-i I 875 © ® ® ® ® 1 8 0 0 s 1 1 V > 8 '//1 < /1 * < 11 _ 1 r V ih/-—\1 °00 \ \ir\ 1 Jn \l 1 i ^V M LiJL ° Mjere na stolici za rad @ Mjere na stolici u stanu i blagovaonici Mjere na naslonjaču I 710 1 (17) Rad stojeći Sjedeći Čučeći 29 .

LJUDI POTREBAN PROSTOR IZMEĐU ZIDOVA za ljude u pokretu dodati ž 10 % DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR prema normiranim mjerama —» Q i utrošku snage Q POTREBAN PROSTOR S RUČNOM PRTLJAGOM POTREBAN PROSTOR S ŠTAPOM I KIŠOBRANOM 30 .

80 Presjek uz (?) tu I o ff^ 1. 68 sjedišta. 2. Ukupna duljina odjeljaka 12. Tlocrt. 28 sjedišta 2. razred i- 1.38 m. tlocrt.f j ® Vagon brzog vlaka. razreda 31 . 48 sjedišta.62 Vagon putničkog vlaka.97 —i y — 2.42 m. razred uzdužni presjek uz © Donja etaža četveroosovinskog dvoetažnog vagona s gospodarskim odjeljkom.62 m.45 m po sjedištu.32 cm.54 H 1.20 -i u 26 --1 \ / 60 75 O ' c* * -s SD TTT7- U —) .ŽELJEZNIČKE MJERE M = 1:100 ČOVJEK l VOZILA Stara i nova vozila kao primjer za minimum prostora za transport osoba ^ 1. blagovaonicom i prostorom za prtljagu.10 1 razred 2. visina stupa 28 . vagon za prtljagu 18. 1. 0. ukupna duljina 20.75 m. Duljina vagona za prtljagu 12.

89 30. što bi bilo dovoljno da zavrije 25 litara vode.86 75. stvaranje truleži dioksida i 40 g/sat vodene pare Q . pri sred.83 1.3% 30. ostalo cm3 po litri Q P 3 Podnošljivo više sati % 0 Jodne pare Klorne pare Bromne pare Soina kiselina Sumporna kiselina Sumporovodik Amonijak Ugljični monoksid Ugljični disulfid Ugljični dioksid 0.48 33. lako količina od 1 do 3 %o C O 2 u zraku izaziva samo dubStvaranje vodene pare ljudskog organizma različito je lje disanje.14 62.5 toplinskih jedinica na sat po kilogramu vlastite težine. Pri temperaturama iznad 70-80° dolazi do raspadanja čiji ostaci nadražuju sluznice ustiju i ždrijela te izazivaju osjećaj suhoće zraka. Uz visinu prostorija 2.89 4. dovoljno veliki prozori ispravno smješteni prema vlažnosti od 50 do namještaju.22 3. odrasla osoba težine 70 kg 0-0 proizvodi na sat 105.2-4. a u spavaonicama na 10 m 3 po krevetu. Toplina prostorija Najugodnija za ljude je temperatura prostorija od 18 do 20°. Tempesadržaj ratura u vode u m 3 "Celzija zraka u g 50 49 48 47 46 45 44 43 42 41 40 39 38 37 36 35 34 33 32 31 30 29 28 27 26 25 24 23 22 21 20 19 18 17 16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 A 5 T i 4 Vlažnost prostorije Najugodniji je zrak u novne su pretpostavke za dobro osjećanje termička izo25 1 — # H prostoriji pri relativnoj lacija.62 27.6 3.28 6..5% 20.33 18.37 3. pri mirovanju. pa u normalnim okolnostima zadovoljava za odrasle 16-24 m 3 prostora (ovisno 0 načinu građenja) i 8 . ugodna vlažnost zraka i odgovarajuća rasvjeta.5 0. a granične su vanje (bez pojave propuha).15 1.004 0.09 56.0 Ono je važno za proces hlađenCO2.001 0.14 1.5 2.043g/sat ugljičnog dioksida 0.70 1.:. razmještaj prostorija u zgradi i način izgradnje -> s.4° srednja temperatura ' 81% srednja relativna vlažnost zraka : oko 0..015 rrvVsat kisika ' 32g/sat vodene pare .09 25.46 1.31 2. 23% srednja relativna vlažnost zrakar*::::i&?. Previsoka vlažPotrebna količina zraka nost pogoduje mikroo \ < Disanjem čovjek udiše kisik iz zraka i izdiše ugljični diokorganizmima.7 % 75. To pri jednokratnoj izmjeni zraka u satu zahtijeva 32 ja čovječjeg organizma i raste s porastom temperature 3 3 m prostora za svaku odraslu osobu i 15 m za svako diprostorije. U to spada zrak bogat kisikom.003 0.5 godina Odrasli u mirovanju Odr.76 7. Ako se zrak onečišćava otvorenim plamenom svjetiljaka.25 15.1 - 0.25 17.5 0.1 2 m 3 .22 71.60 5. izaziva si o tjelesnoj težini.01 9.95 0.21 28. i uz zatvorene prozore kod slobodno stokrvi). tj.64 31.90 2.4-9.03 11.51 39. a u danu 2520 toplinskih jedinica. Čovjeka se može usporediti s peći koja se loži hranom i koji proizvodi oko 1.59 12. Dojenče Dijete od 2. pri teškom radu Odrasli u starosti oko oko oko oko 15 40 96 118 1.73 68. Max. dovoljno grijanje i odgovarajuće provjetra20 — 6 0 % .7 % 1.28 7. oko 0.68 20.020 m /sat ugljičnog noće.8 m 2 stambene površine po osobi. Uz intenzivniju izmjenu zraka (spavanje uz otvoreni prozor.25 53.8 % ( 4 ) Štetne koncentracije najvažnijih tvorničkih plinova prema Lehmannu mg po litri.64 10. neprijatnim isparenjima u bolnicama ili tvornicama.00 43.5* 80 Neposredno opasno % 0 - 0.01 - Podnošljivo pola sata do sat % o 0.93 21. za dijete.05 1. .0* 300 3 1 2 + 1 0 . djelatnosti i okolini 0 . VVolperta) Stanovi trebaju ljude štititi od vremenskih nepogoda i pružiti im okruženje koje značajno pridonosi da se što ugodnije osjećaju.40 46. zrak u stanu ne bi smio sadržavati više od 1 %o prema uvjetima -> 0 .55 4.92 3.39 5. dovoditi kisik i odvoditi štetne sastojke.(3). i znojenje -> (5).48 19. vrijednosti od 40 do 70%.3 0. To je razlog zašto su željezne peći i parno grijanje zbog svoje visoke temperature na površini neprikladni za stambene zgrade.13 2.05 0.02 m3/sat kisika 40g/sat_vodene pare 21° srednja temperatura "•'•:•:. radu Odr.25 1. u zatvorenim prostorima (npr. jeće zgrade dolazi do izmjene zraka jedan i pol puta do I / I M 1 // dva puta u satu. bez propuha a u laganom kretanju.8% 43.1 0.2 0. a pri radu 15-18° ovisno 0 intenzitetu kretanja.91 48. Os- Pri grijanju prostorija treba nastojati da se na najprikladnijim dijelovima prostorije zrak blago zagrijava.9% 1. ugodna toplina.015 m3/sat ugljičnog dioksid^ (J) Spavanje kod niže vlažnosti zraka osjetno više © Rad 15 000 mkg srednji satni radni učinak na ergostatu ( D Izlučivanje ugljičnog dioksida i vodene pare čovjeka (prema pokusima H.41 37. prehrani.5 1.05 0.58 1.32 10.:.0 10.2 - u T 2 3 4 i 10 oko 140 oko 90 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 82.004 0.05 0.03 m3/sat kisika 58 g/sat vodene pai .-^>7.71 41. Proizvodnja topline ovisi o okolnostima 0 .6 m 2 i za djecu 3.69 2.71 0.23 4.49 2.0 . a time utječe i na radnu sposobnost. gledalište u kazalištu) -» stranica 119-122 mora se umjetno pojačati izmjena zraka. Međutim. a ovima plijesni.82 8.76 0.64 3.52 50.36 65. Prema tome. naročito ako ona prelazi 37°C (temperatura jete. Za te je elemente presudan položaj stana u krajoliku.@ pojačan osjećaj hlad3 U prosjeku se po osobi računa na 0.. Količinski je to kod ljudi različito. 271.35 1.82 6.98 5.98 1. gljivicasid i vodenu paru.05 0.5 m 1 to znači za odrasle 6.63 78.64 24..:.05 59.0005 0.31 14.43 13.ČOVJEK I STAN 21° srednja temperatura "•'••:• 23% srednja relativna vlažnost zraka oko 0.40 35.22 16.39 8. izmjena zraka zračnim kanalima) može se potrebni prostor po osobi reducirati na 7.86 0.001 0.5 m .24 22. i raste s opadanjem temperature u prostoriji i porastom tjelesne aktivnosti.64 © Toplina(WE/sat) prema Rubeneru -> QP Maksimalni sadržaj vode u m 3 zraka u g 32 .82 12.

Zračenje ispod granice vidljivosti naziva se infracrvenim/toplinskim. tj. a i najzdravija (kaljeva peć). preko podne obloge i temperature uz pod. prodire kroz zrak ali ga ne zagrije.04)] (9) Vrijednosti za vlažnost zraka pri disanju // . Kritične su površine prije svega prozori. količina zraka u prostoriji. Ova se jednadžba može napisati i u obliku p = (ptr+<pA) [1+0.> 28 Neu. Ugodna klima veljača/ožujak. Što je brži protok u grijaćem mediju (npr. potenciji apsolutne temperature površine. Neugodna klima . Količina C 0 2 u zraku mora se nadomjestiti kisikom. Preporuke za oblikovanje klime u prostoriji. temperaturom zračenja. Kontrolirano provjetravanje je povoljno. Potrebna količina svježeg zraka za jednu osobu iznosi oko 32. Niska temperatura zračenjem. Isijavanje topline: površina toplog tijela emitira zračenje koje je ovisno o njenoj temperaturi.0144(Xc O 2-0^] "r IO"3 ¿ j (1-0. te "osunčanje unutarnjeg prostora". a nije obilježje poda. razlika tlaka vodene pare između kože i okoline). zraka niska (porozni izolacijski materijali!). 5°C. Dijagrami! Pri suviše velikoj razlici tih temperatura nastaje prejako (preintenzivno) kretanje zraka. povećanje brzine krvotoka. Temperatura okolnih površina ne smije odstupati za više od 2 do 3°C od temperature zraka. Promjena temperature zraka može se do neke mjere kompenzirati promjenom temperature površina (pad temperature zraka . Svježi zrak i izmjena zraka. Zrak i kretanje zraka. Ono se širi u svim smjerovima. zraka u prostoriji 8 L . Iznad 500°C toplina postaje vidljiva svjetlost.KLIMA U PROSTORIJI Objašnjenja u svezi s klimom u prostoriji -> QQ Kako postoji vanjska klima. Vanjski protok topline: provođenje topline preko nogu. vode u radijatoru). visina 2000 m.4853+0.» Polje ugodnosti f Sadržaj vode u zraku g/kg Odo 5 5 do 8 8 do 10 10 do 20 20 do 25 preko 25 41 preko 41 Prikladnost za disanje vrlo dobro dobro zadovoljavajuće sve lošije već opasno nepodesno Polje ugodnosti Osjet pri disanju lagano svježe normalno još podnošljivo teško. Izmjena topline između tijela i okoline Unutarnji protok topline: prijelaz topline iz dubine tijela prema koži.0 m 3 /sat. Ona je to kraća što je viša temperatura. klima za liječenje pluća (Davos) lijepa kasna jesen vrlo dobra klima u prostoriji dobra klima u prostoriji suviše vlažna klima u prost.porast temperature površina). ovisno o prokrvljenosti tijela. Temperatura koju čovjek osjeća približno je srednja vrijednost temperature zraka i temperature okolnih površina. Ugodnost se uspostavlja kad odvođenje topline tijela odgovara stvarnom gubitku topline u odnosu prema okolini. suh zrak bez prašine. Pojmovi u svezi s izmjenom topline Provođenje topline: prijenos topline izravnim kontaktom.> (^3) Polje ugodnosti (4) Polje ugodnosti Neugodno Ugodno Neugodno 12 14 16 18 2 0 22 24 26 28 Temperatura zraka u prostoriji tL> in °C . Isijavanje je proporcionalno 4. disanje (površina tijela. s izmjerivim vrijednostima za tlak zraka. Iz psiholoških je razloga ta apsorpcija topline za čovjeka najugodnija.1 vol. brža je i cirkulacija zraka. Termoregulacijski postupci tijela Zagrijavanje: prokrvljivanje kože. kad tijelo termičku regulaciju postiže uz minimalni utrošak energije. zraka u prostoriji S L u °C . Zrak se grije u dodiru s toplim tijelom (npr. a obuven to osjeća.8 puta obujma prostorije na sat po osobi. Izmjena zraka u stambenim prostorijama: 0. isijavanje topline (razlika temperature između površine tijela i okoline). tj. sredina ljeta (tropski krajevi). čovjek osjeća toplinu/hladnoću samo preko podne obloge i njene debljine sloja. oblačno nebo. Apsolutni sadržaj vode 2 g/kg 5 g/kg 5 g/kg 8 g/kg 10 g/kg . a slučajno ili stalno provjetravanje nije. a kruta ga tijela apsorbiraju ili reflektiraju. duboko modro nebo. Zrak cirkulira i prenosi prašinu i lebdeće djeliće. § 20 18 16 14 orema \ Roedleru s „ prema Franku \ / / / \ V \ • \ • • 14 16 18 20 < c \ & \ 12 22 24 26°C 28 12 14 Temperatura prostorije 9 L 16 18 2 0 22 24 26 28 Temperatura prostorije S L u °C . Kretanje zraka osjeća se kao propuh. Količina C 0 2 od 0. Pri manjoj vlažnosti (ispod 30%) čestice prašine počinju lebdjeti. sparno vlažno vruće nepodnošljivo Sadržaj vode u zraku pri izdisaju kod 37 °C (100 %) Kondenzacija vode u plućnim mjehurićima Prema formuli koju preporučuje Comite International des Poids et Mesures projzlaziza gustoću vlažnog zraka numerička jednadžba p = [3. Ugodna je relativna vlažnost zraka 40 do 50%. tropska kišna šuma ^ekoliko vrijednosti relativne vlažnosti zraka za usporedbu 33 . Toplinska je vodljivost primjerice bakra visoka. zraka 50% 100% 40% 50% 70% 100% Temperatura 0°C 4°C 18°C 21 °C 20 °C 30 °C Opis | " 1 p r i m a r n i i d o m i n a n t n i utjecaji © r a [ ^ J d o d a t n i faktori [ " " " " ! s e k u n d a r n i i n a s l u ć e n i faktori (2) Utjecaj topline zidova 30 °C 28 26 N V \ 1 24 Q. S temperaturom mijenja se i valna duljina zračenja. isparavanje. Veliko vođenje topline u pod preko nogu treba izbjegavati (temperatura poda iznad 17°C). Temperatura površine stropa ovisi o visini prostorije.2S^/kg Relativna vlažn. Ta se tijela (i ljudsko tijelo) prilikom apsorpcije zagrijavaju (toplina zračenjem). prema tome u stambenim i spavaćim prostorijama treba osigurati 2-3 izmjene zraka u satu.% ne smije se prekoračiti. diže se. Tople i hladne noge subjektivan su osjet. postoji i klima u prostoriji.378 Xe). visoka temperatura zračenjem. konvekcija (brzina zraka. razlika temperature između odjevenih i neodjevenih površina tijela). temperatura zraka + 30°C prašni velegrad. Optimalna usklađenost tih čimbenika stvara ugodnu klimu u prostoriji i pridonosi čovjekovu zdravlju i njegovoj radnoj sposobnosti. hladi se na stropu i onda spušta. njegovu temperaturu i brzinu. Termička se ugodnost uspostavlja kad se tjelesno reguliranje topline nalazi u ravnoteži. visoka vlažnost i sparina. grijalicom). Bosonog.l 14 16 18 2 0 22 24 26 28 Temper.0. Tok topline usmjeren je od tople prema hladnoj površini. Propuh u tom slučaju izaziva lokalno hlađenje tijela. Ljeti je ugodno 20-24°C zimi oko 21 °C (plus/minus 1°C). hlađenje: znojenje.041 (Xco^0. podrhtavanje mišića.> (Jf) 41) 38 Polje ugodnosti y 36 t o « a o 34 32 30 28 26 24 22 hladno 70 12 \ Još ug Ddno Neu god no top 0 \ \ j Z £ 5 a b \ \ 1 odno \ * 12 14 16 18 20 22 24 26°C Temper. primjerice uz dvostruko veću temperaturu je 16 puta veće.4 . lijep zimski dan. Temperatura zraka i okolnih površina. proširenje krvnih žila. Temperatura i relativna vlažnost zraka. konvekcija: prijenos topline. blistavo sunce na zasnježenom polju. £ 22 I o 2? 3 S Q.

zrak. globalna rešetka -> © od stacionarnih valova. slabljenje životne energije.» © .0 x 2. Stvarna rešetka je prema tome globalna oko cijele Zemlje.- rt- f * "I H. : : ~ v " ^ — l K n n r nori7emne vode Uspor podzemne vode Površina terena ---. vjerojatno uzrokovanih Suncem. Pohvale dobivaju okrugle kuće i šesterokutni tlocrti (pčelinje saće). No njihova pravilnost može. tj. uređaja za neutralizaciju smetnji nije svestrano prihvaćeno. Već odstupanja od 1 do 2° dovode do osjetne pogreške lociranja jer su rubne zone naročito patogene. a naročito njihova sjecišta pri duljem ili opetovanom boravku na tim sjecištima (kreveti). također u periodama sedmice. ali sa samo jednom četvrtinom djelovanja.80 x 2. što je Endros CD dokazao na modelu . neki su se pokazali izvorima smetnji. oko čitave se Zemljine kugle proteže tzv."-.zapad. Endrosa pokazuje kako se kvantne silnice na površinama otklanjaju od vertikale i proširuju mjerene veličine takvih smetnji iznad jedne vodene žile . prije svega od sjecišta traka . desni je presiječen rubnom zonom. .3).> ® Glavni štetni utjecaji takvih patogenih zona jesu devitalizacija. koje pri koncentraciji stvaraju geopatogene zone Modelsko ispitivanje R. Prema istom izvoru postoje u Europi odstupanja od navedenih smjerova do 15° Tvrdi se da su Amerikanci takve trake detektirali iz zraka.» © Zagrijavanje ubrzava kretanje do prelaska u tekuće stanje -> ( | ) . na površini zemlje. Kod drugih tvari vrijede druge granične temperature za tu pretvorbu. jer se zone smetnji otkrivaju rašljama ili radiouređajima. Čini se da je najvažnija sposobnost prepoznati i razlikovati pojedina utjecajna polja ili zone.» © U punom smislu postaju sjecišta traka globalne rešetke patogena kad se poklope s geološkim smetnjama kao što su vodeni tokovi. drugi red mnogostruko jača u djelovanju. •H \/ T / L. Tome se u pravokutnim prostorijama pridružuju korespondentne prostorne rešetkaste mreže. Vlf -u 7 4S r 4 1 --1 T * \ -L / L\ }-r S •f ItT J_H >1-I-i 1 -r > ->-> * / s i \ -J1. S : i •£/-t-•fj . Zornu sliku tog fenomena daju lomovi zračenja podzemnog vodotoka -> ( | ) i iz- — -- 1 (- - k + *l 1 % i © Granit Zrak Granit Zrak Desni krevet uz zid doveo je do zdravstvenih tegoba.50 m. fiziološki štetne. S druge strane. U metalima primjerice oni se lagano kreću oko neke točke ravnoteže . dakle. Navodno nema smetnji u prostorijama koje su građene prema načelu zlatnoga reza: visina 3 m. Osim toga se smatra da postoji i dijagonalna globalna rešetka smjerova sjeveroistok . Tipičan je primjer voda: ispod 0° = a = led. građevina. sve do teških kroničnih bolesti kao što je rak.jug i 5 do 6 m u smjeru istok . bubrezima. krvotoku. između traka globalne r e š e t k e © Prema Hartmannu najučinkovitije je odmaknuti krevete iz područja smetnji. na visini od više tisuća metara. disanju. rasjedi ili diskontinuiteti./ \ / t• i1 \ L ->- + -- \ t •h sedma traka tog drugog reda. posebno utjecaj 2. gradiva i instalacija. pri čemu prednjače vodene žile . 0 M 5 10 15 20 Reakcije rašlji Fizičari poznaju tri agregatna stanja tvari: a) čvrsto. Prema Palmu.zapad oko 2 m Te su trake. šrafirane zone rubne mreže izgleda nemaju štetnog utjecaja kako je riječ 0 terestričkom zračenju koje dolazi iz nutrine zemlje i koje se zbog kristala u Zemljinoj kori oblikuje u svojevrsnu rešetkastu mrežu.30 m bez smetnji.50 m-> (?) © " " T ^ . U srednjoj Europi osovinski razmak traka iznosi oko 2. Djelovanje tzv.jugozapad i sjeverozapad . normalno = b = voda i iznad 100° = c = para. Svaka sedma traka je kao tzv.jugoistok . oni nisu mrtvi nego u neprekidnom kretanju.Vodič prema sjeveru © Magnetno polje Zemlje H t t t H M Silnice električnih polja vodenog toka. postoje izvještaji o tomu da lociranje globalnih traka ovisi o pouzdanosti magnetne igle. širina 4 m.J*' Tok podzemne vode Mjerene razlike električnog potencijala i reakcije rašlji iznad toka podzemne vode 34 . tj. dolazi do daljnjih lomova na masivnim stropnim pločama višekatnih zgrada. U svakom slučaju za pažljivo istraživanje svih tih utjecaja treba imati veliko iskustvo i utrošiti dosta vremena (višekratni obilazak zbog kontrole). duljina 5 m. zona ili površina od 1. od magnetskog sjevernog prema južnom polu.• T \ -» .Sje er GRAĐEVNA BIOLOGIJA ->QP Već se desetak godina trude prije svih liječnici poput dr Palma i dr Hartmanna (voditelj istraživačke grupe za geobiologiju Eberbach .» © .00 © Globalna mreža magnetno uređena s naročito patogenim točkama križanja Lijevi krevet stoji u točki križanja. I u ovom slučaju su najizraženija sjecišta tih traka. U većini slučajeva nakon kratkog vremena pomaže premještanje kreveta u zone bez smetnji . Međutim.-r -1-h / * s • •h } Hr f •j S 't-i. čini se bez patogenih utjecaja . Uzrok tome su atomi ili molekule od kojih je tvar sastavljena. b) tekuće i c) plinovito. dakle na razmacima od 28 odnosno 35 m i 15 odnosno 42 m . Povoljna je. s razmakom traka od 4 do 5 m u smjeru sjever .» © . prostorija. > 1 • • TlIlUtiillilllllllil Hill I I I v ' f j f j r ? \ P*—' v 7 .VVoIdbrunn Waldkatzenbach) kako bi ispitali utjecaj okoliša na čovjeka.r H.križaju se štetno mreže i vodena ®Zona bezmreže 1. a okomito na njih u smjeru istok . prema iskustvu. Rešetka je magnetski orijentirana.> © .30 m čime djelovanje pojačava 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1112 13 14 15 16 I i 1 1 1 1 1 1 -i•- T V _ L i 14 Î h -H S/ 4. kao što se zrake lome u odnosu na vertikalu na granici tlo . u trakama širine oko 20 cm. jer moderne građevine mogu utjecati na iglu. prema Hartmannu dovesti do zaključka 1 2. smetnje na srcu. -> QJ globalna je rešetka od približno 2.» © . premještanjem u lijevi položaj ozdravljenje nakon kratkog vremena bez lijekova © Globalna mreža prema Palmu s razmacima od oko 4 x 5 m s točkastim linijama polovice razmaka 2 x 2. želucu i izmjeni tvari.50 — tla.5 m linija polovičnih razmaka. Pri daljnjem zagrijavanju se atomi rastavljaju jedan od drugoga do prelaska u plinovito stanje — (. dakle na razmacima od 250 odnosno 300 smatra se još pojačanom zonom smetnji trećega reda.80 x 2.» © Mreža globalne biologije Istok Pri tome se javlja efekt zbrajanja. Geološki utjecaji Prema navedenim autorima. pomoću posebno osjetljivih filmova. Svaka — — — — — Lijevi krevet je naročito ugrožen jer smetnji između traka se globalne globalne ©žila.

.2.„/. Smatra se da je 10% "kulturni" materijal. pa ona pečena na približno 950°C za zidove ili krovni pokrov najprikladnija je za organizam./ / / / // // // // // i // . Poznato je da je vapno baktericidno. fgj Mljeveno pluto. pjenobeton. Ne preporučuju se sintetični materijali. pa je uobičajeno ličiti staje vapnenim mlijekom. P a l m Q P odbija primjenu metala za vanjske zidove i općenito za oblikovanje velikih površina. Preporučuje se kvarcno odnosno biostaklo koje propušta 70 .• • . mine- Asfaltna hasura 2 . ' / / / / W / / ' / a / / // Asfaltna hasura na 'masivnom stropu /otklanja prema jugu nagnute zrake iz tla.••.. Zbog toga se pravo drvo preporučuje i za unutarnje obloge. odnosno promjene smjera prethodno prodrlog zračenja prostoriju prodrlo koncentrirano zračenje © . / / / S U zrake iz tla . odbija se izričito Dopušta se ipak u području temeljenja i podruma. Kositar se cijeni. Steiner.v. navorana alufolija itd. staklena vuna./. mljeveno ili u obliku ploča (mogu biti i bitumenizirane).i. plinobeton. Drvo se kao kondenzirana svjetlost i toplina smatra najvitalnijim gradivom. / . debljine 25-30 mm apsorbira štetno zračenje 35 .15°C)prestaje svako gibanje atoma ili molekula. suprotno tomu. ima izvrsnu konstantu vlaženja kao i životinjski tekstil. tj. također i plutene ploče s preklopom (mogu biti i bitumenizirane). Zato zbog izjednačenja (tlakova) ulazi zrak. koža svila itd. ©da koncentrirano prodiru u susjednu prostoriju i zbog toga im se pojača štetni utjecaj * fMljeveno pluto / / ?4/ / / ./. ako treba i kao ploče od piljevine vezane prirodnim vezivima. Gips je cijenjen kao prirodni gips. Dugogodišnji pokusi prema Schröder . pokazao je apsorpciju zračenja. Prednost se daje višeslojnom staklu koje je u staklani stopljeno u odnosu na ono spojeno okvirom od metala ili sintetike. kad mjesec opada i ostavlja se godinu dana močiti u jami s glinom prije nego se otpremi u pilanu (prilično skupo). Za zidanje se preporučuje masno vapno (zračno vapno) bez sastojaka sumpora. kao i u zrakopraznom prostoru. i ' ' / i.3 0 mm.. Kao posebni zagovornik građenja drvom navodi se dr. Beton. Treba postupati u skladu sa starim pravilima: drvo se siječe samo zimi. Uslijed toga je u susjednu (?). Bronca (5 7 5 % bakra).•. tako // // / / / r / / / / ' / / / / / / SU / zrake ^ tla / / M / / / / | / / / / / / ' / / / Prirodno tlo s_ / / / / f / 1 / f / 1 ' / / $ r\ H 1/ jivo proučiti sastojke i postupke proizvodnje kako bi se izbjeglo štetno zračenje./. Zaštitna sredstva za drvo trebala bi se dobivati destilacijom samog drva. Azbest treba upotrebljavati vrlo oprezno.. / 1 1 i / / / / / / ' ^Armiranobetonski strop — Sintetika (plastika) ne odbija se u cjelosti. i M W num posebno masivna građevina od armiranog betona.5 m m 1 7 / / 4 . ali se od njega ne bi trebali izvoditi čitavi zidovi. zaslužuje pohvalu. sva biljna vlakna kao na primjer morska trava. Općenito treba izbjegavati širu upotrebu metala. Aluminij ima velike izglede. o O o O o o o o o o o o o ¿o«o«o o «o«o* •o*o«o o» o • o #• o * o * o ohmomo O t O O O I oootoo oomooo oooiot OIOOOO • oo o o • o o i o i o O O O i O l Pokus s mljevenim plutom. željezo se ne prihvaća (navodno grijaća tijela uzrokuju smetnje u polumjeru od 4 m). Molekule zraka kreću se izvana prema unutra. ali je ipak konačno novi Steinerov Goethea- / / / / i. Postoji skepsa prema staklu u boji. Metal.. utemeljitelj antropozofskog društva. Djelomično se tolerira bakar.80% ultraljubičaste svjetlosti. ali i ekspandirana glina i dijatomejska zemlja.. gdje zrenjem nastaje masno vapno. a dobiva se gašenjem pečenog vapna u vapnari./ / / // .•. Drvo intenzivno reagira na mirise: održava dobre i razara loše. < / 1 1 ' 1 1 / 1 ' Prirodno tlo ^ w / w / A . O tome vidjeti istraživanja industrije betona QP. jednako svladavajući ( T ) Atomi metala u čvrstom stanju (?) Atomi metala u tekućem stanju difuzijski otpor dijela građevine -> ( D . hasure od kokosovih vlakana. Prikladne su i ploče od pluta debljine ž 2 5 . ^ 200"C. vuna od šljake. drveno ulje ili katran. a naročito armirani beton. pa uslijed toga dolazi do difuzije prema hladnijem mediju (s nižim tlakom). Normalno staklo kao prozorsko ili kristalno smatra se neutralnim.GRAĐEVNA BIOLOGIJA -»QP S druge strane. Asfaltni sloj na masivnoj stropnoj ploči doveo je do loma. ©tople unutrašnjostipare kreću sezakočene vanjskim zidom. kao drveni ocat.. čak i kao bakreni krov za stambene zgrade (ne i za crkve). Armiranobetonska strop na ploča / / / / / / /' / / / / / /' / / . ako su spojene ili nastavljene na prijeklop (8). Staklo. pri apsolutnoj ništici (°K = 273. u svezi s prvim Goetheanumom u Dornachu. Glina se smatra zdravim materijalom.•. Za ziđe izloženo vlazi treba upotrijebiti hidraulično vapno.' / t*:|/ / S U zrake iz tla i materijala / / / / / / \ i:J / / /si/zra'ke iz tla / / / // ' / / ' '' / 1 / 'Prirodno tlo < © Betonske stropne ploče propuštaju zrake iz tla bez promjene (odnosno otklanjaju ih S./. Amiiranobetonski s t r o p ' / / / . Tako svaki materijal ima svoj vlastiti atomski svijet koji se okolini manje ili više osjetno prikazuje (4). i / ' / i 11 i i / I . pečen na što nižoj temperaturi. prikladan za život i bez štetnih nuspojava. fmsMss/s / / im^^fm^mm / ¿ / ' / / MS/A*/.H — j / / / / / f -44-4^-44 jl « 4 * ralna vuna. Masa molekula pare opet ovisi o toplini. Gornji primjeri s metalima nisu međutim tipični za druge materijale. Pješčenjak se kao prirodni vapnenački pješčenjak tolerira. kao i višeslojno staklo. pa i olovo. Primjerice kad je riječ o staklu.Specku -> Qp pokazuju da zračenmolekula vodene pare molekula zraka ja organskog podrijetla apsorbiraju ili lome zračenja mineralnog podrijetla. o o « omom•o«o*o o i o » o mmomomo omomom•o«o#o o *o*o* • o « o * o unutra toplo vanjski oioooo O O I O I O vani hladno o o oo•o o • OOo• o ( 3 ) Atomi metala u plinovitom stanju Molekule vodene iz prostorije. Za razne namaze preporučuje se pažl- •'/////' / '.. if « f } « f « f « . toplina ne mijenja razmještaj atoma koji i tako nisu poredani. 34 @) Atomska rešetka vapnenca Za izolacijski materijal preporučuju se prirodni materijali kao pluto. u smanjenom broju prema hladnijem vanjskom zraku.

Izvlačenjem utikača nestao je napon struje pa je došlo do ozdravljenja (prema Hartmannu) © Kabel iza uzglavlja uzrokovao je smetnje kao kod 1 Premještanjem kabela na suprotnu stranu prostorije smetnje su nestale (prema Hartmannu) protoka struje jer se stvaraju električna polja s patogenim djelovanjem. Smetnje su ustanovljene do 2 m uokolo. tako da stanovnik često dolazi pod utjecaj više izvora -»(3). Čovjek je na otvorenom izložen naponu od približno 180 V. Od 3 SU nastaje sklonost prehladama. Istraživanja posljednjih 50 godina potvrđuju povoljno djelovanje negativnih iona na previsok krvni tlak. Svi cjevovodi s vodom (hladnom ili toplom). (SU = mjerna jedinica.jug kroz zonu smetnji Zona smetnji oko trafostanice sa škodljivim utjecajem na osobe u krevetima 9-12 (prema K.9 SU nisu dovela do smetnji. © Električni aparati i motori uzrokovali su smetnje u kući. po mogućnosti sve zajedno u instalacijski zid s. Općenito vrijedi: što je gušće gradivo. premješPosebno su nezgodni slobodni kabeli jer izazivaju sindrom izmjeničnog polja od 50 Hz. Novija su mjerenja pokazala jednake impulsne aktivnosti u prostorijama kao i vani. Zbog toga bi prostorije namijenjene trajnom boravku ljudi i životinja trebale biti što je moguće dalje od tih uređaja. Prema američkim mjerenjima. Tolerira se lagani beton s dodatkom ekspandirane gline. ovisno o geografskom položaju i lokalnim okolnostima. spavaonice ili sjedeće garniture u stanovima. Ukopani kabeli. Kod postojećih instalacija pomaže samo premještanje ili radikalno isključenje na strujomjeru. Dr Hartmann je odmah izliječio narušeno opće zdravstveno stanje kad je pacijent prije spavanja izvukao utikač i tako električni kabel pri uzglavlju isključio iz strujnog kruga ten na suprotni zid (2) (D U drugom pak slučaju nestale su slične tegobe kada je kabel. samo negativno nabijeni kisik iz zraka je biološki vrijedan. odnosno primanje i otpuštanje naboja rezultira redom. tj. Takva istosmjerna polja (polja istosmjerne struje) dovode do poželjnih okolnosti rasporeda iona u prostoriji. polovi istog predznaka (koji se odbijaju) uzrokuju nered. srednji i veliki ioni. u godišnjem je prosjeku dnevna količina iona između 300 . Od 6 SU vrlo jake smetnje. prema rodnom mjestu "Suhr" Schroder . plinovod i vodovod uzrokuju snažna polja smetnji. transformatorske stanice izazivaju smetnje u široj okolici (Schroder i Speck izmjerili su na jednoj takvoj stanici od 10 do 20 kV zračenja na 30 do 50 m prema sjeveru i 120 do 150 m prema jugu). Oni djeluju u obliku stropnih elektroda.Otvoreni kabel GRAĐEVNA BIOLOGIJA ->QP Treba razlikovati cement od zgure i kemijski proizvedeni gips s ekstremno visokim vrijednostima zračenja od prirodnog cementa i gipsa. U zatvorenim i prašnim prostorijama prevladavaju pozitivni ioni. Zajedničko uzemljenje više susjednih zgrada također može izazvati patogeno zračenje.6 Trafostanica i mnogobrojni dalekovodi 9-10 Bračni kreveti 11 krevet većeg dječaka 12 krevet manjeg djeteta 13 krevet manjeg djeteta prije oboljenja 14 os sjever . Hladnjaci. stalno trošeći struju. Izmjenu tvari uglavnom uzrokuju ioni. jača je redukcija kozmičkog zračenja. astmu. krvotok. i naročito mikrovalne pećnice s defektnim uzemljenjem ispod ili blizu spavaonice. podove i stropove. zamrzivači i instalacije centralnog grijanja koje moraju biti stalno u pogonu zahtijevaju u tom slučaju odvojeno napajanje. a u slučaju mjerljivih oborina količina je negativnih iona za približno 100/ cm 3 veća . Kombinacija generatora i elektroda proizvodi istosmjerno strujno polje negativne ionizacije do 2000 V i djeluje u krugu od približno 2 . orijentacija plusa prema minusu.> ( 4 ) Između najčešće negativno nabijenoga tla i pozitivno nabijenoga zraka nastaje snažno električno polje s velikim utjecajem na organe. Polarizacija. najčešće emitiraju patogeno zračenje koje prolazi kroz zidove i stropove. tj. otkrivene su čak i u uskim planinskim dolinama. Zračenja do 2. Depolarizacija. dakle i kad nema Kabel od utičnice do svjetiljke na trasi oko uzglavlja uzrokovao je smetnje. ali samo pod slabom strujom jer nedostaju slobodni prijenosnici naboja. Velika je ponuda uređaja koji u radnim prostorijama umjetno stvaraju za organizam povoljne negativne ione. (4) ^ ^ Srednja godišnja koncentracija umjereno pokretnih pozitivnih i negativnih atmosferskih iona u danima s mjerljivim oborinama u centru Filadelfije. Nadalje. reumu. Njegova "Teorija promjene organskog naboja" pokazuje stalno opadanje eletričnog potencijala čovjeka tijekom starenja.600 iona/cm 3 gotovo konstantna. perilice. 1 . Dakle. Visinsko zračenje. Lotzu Q . Kod novih instalacija mogu se zračenja spriječiti odgovarajućom izolacijom vodiča. Tome se pribrajaju lutajuće struje koje prate oštećene ili dotrajale stare vodove. a može se mjeriti još 1000 m pod vodom. a to se još pojačava kad struja poteče. Približno 65% ljudskog tijela sastoji se od kisika. a isto tako i električne željeznice i vodovi jake struje u blizini stambenih zgrada. što je više negativnih aeroiona u zraku. Endrosu) Utjecaj iona . Postoje mali. a njihova količina varira od 100 do 10 000 iona po kubičnom centimetru zraka. Električni uređaji kao grijalice. ovisno o području i klimatskim okolnostima. od masivnih stropova još i pojačane. instalacije treba koncentrirati u sredini zgrade. prodire do 300 m u tlo. oboljenjima mjehura itd. Već su istraživanja koje je Čiševski proveo dvadesetih godina pokazala povoljan utjecaj negativnih iona na životinje i ljude. npr. kanalizacija i plinske instalacije zrače u svoju okolinu i utječu u manjoj ili većoj mjeri na ljude i životinje. Takvi aeroioni nastaju u slobodnoj atmosferi. čovjek sporije stari. Biološki djeluju srednji i mali ioni. P 36 . djelovanje prema tjelesnoj konstituciji. čak ni armirani beton nije bio zapreka za magnetno polje.Specka). reumatskim bolestima. bojleri. ovisno o dobu dana (prema R. 276 (Š) To posebno vrijedi za instalacije izmjenične struje pod naponom. prolaze u nekoliko metara širokim trakama kroz zidove. Čovjeka u 24 sata probija 100 milijuna takvih zraka. klimatske rasvjete i stolnih odnosno podnih uređaja. E. vjerojatno najučinkovitije. koji je bio pod uzglavljem bračnih kreveta. uz kuhinje i kupaonice. Sada već postoje automatski prekidači za razdoblje kad nema potrošnje struje. Prema tome.3 m. U kubičnom centimetru zraka može biti nekoliko stotina do nekoliko tisuća iona. tj. stvaraju poželjnu ravnotežu. ali i na biljke.

(3) Stvarno paralelne vertikale ove "Zolnerrove figure" zbog kosih crtica djeluju koso.OKO crni krug iz izvjesne udaljenosti izgleda za oko 1/3 manji od bijeloga U f ! > — C f1 V'. Svijetla boja uz tamnu čini da tamna izgleda još tamnija. 150 Mi/ Prostorije istih dimenzija mogu djelovati sasvim različito uslijed rasporeda prozora. moraju bijele biti odgovarajuće manje. Vertipunašnim — » kalne pruge povećavaju visinu — c. kao različito duge.o o — n n • • OD • • • • • • • • • • • • • • • • OD • • •O OO OO Brojčani podaci u modularnim 12 </ jedinicama (il)—(14) Bez obzira na arhitektonsku rasčlanjenost (vertikalno. Dinamičko djelovanje (9) Statičko djelovanje ^0) Dimenzije u vertikali izgledaju oku različito od jednakih dimenzija u horizontali. jer bijelo dispergira svjetlost.I ' 12 'H12 16 Već zbog položaja očišta izgleda građevina viđena odozgo višom nego odozdo.> @ . a horizontalne širinu—»d. (J) Crne površine i tijela izgledaju manje od bijelih iste veličine. mijenja se odnos mjerila uslijed odnosa prozorskih otvora prema preostalom di— ' jelu površine zida. a prema gore zakrivljene stube. . zbog kojeg sve izgleda više nego pri sigurnom stavu i pogledu prema gore. Crno čini vitkim — a jer crno » @apsorbira svjetlost. iako im je promjer jednak (relativna veličina). a dužine A-F i F-D zbog uključivanja u različite površine. To vrijedi i za sve elemente građevine. bijelo odjeveni deblji nego što zaista jesu. vrata. Boja i uzorak tkanina odjeće osobe. vijenci i pojasnice horizontalno (horizontalno zakrivljene). » Krugovi A u objema skupinama izgledaju oku različito veliki. o o© o o o C 0 3 (¿) ft cgo Dva jednaka lika osobe u perspektivnom crtežu izgledaju različito veliki. Bijelo činimijenjaju dojam b. namještaja -> djeluje kao "crijevo". 37 . Jednake prostorije i dijelovi prostorija uslijed različitog smjera crta djeluju ne samo raz ličito velike nego i sasvim različito u izražaju. K tome dolazi i osjećaj nesigurnosti pri pogledu prema dolje. crno odjeveni ljudi izgledaju vitkiji. Poprečni položaj prozora kod -» \D uz odgovarajući namještaj čini izgled prostorije širim nego duljim Gore prema natrag nagnuti zidovi djeluju vertikalno. o a \ D O / <0 L . karirani uzorak po» većava širinu i visinu — e. -> v§) je u dojmu kraće zbog poprečno smještenog kreveta odnosno radnog stola pod prozorom. jer nisu uklopljeni u zakonitosti perspektive. ^ I Ako se želi utisak jednake veličine crnih i bijelih površina. horizontalno ili mješovito) . © Dužine a i b djeluju zbog beznačajnih dodataka. usprkos jednake veličine zgrade i visine etaža (razmještaj prozorskih prečki može tome značajno pridonijeti). iako su jednake duljine.

» ( T ) . Ta udaljenost E može biti. o osjetilu ravnoteže ili statičkom osjetilu koje bi bilo temelj našeg smisla za lje- Čovječje vidno polje pri mirnom držanju glave i pokretima očiju je široko 54°. a veliko prema gore 27° i prema dolje 10° > udaljenost pri potpunom sagledavanju građevine = širini građevine ili dovostrukoj visini građevine iznad visine oka.204 m. uz pretpostavku da su razmaci zidova i cjelokupne proporcije s time usklađeni. Odlučujuće za određivanje dimenzija je veličina vidnog polja -»(3). a visina se uvijek čini većom. 3 7 . 700 m. Grci su se točno držali tih pravila i dimenzionirali najsitnije detalje ispod konzolnog prepušta stropa tako da pri udaljenosti od 27°—»(7) ispunjavaju "polje čitanja" od 0°1' (7) (kako je Maertens —>• QP dokazao.> s . pojedini elementi mogu neznatnim preoblikovanjem oku ponuditi veće površine (b i c) Pri određivanju širine ulica koje omogućuju opći pregled i razgledavanje detalja treba se pridržavati gore navedenih naznaka Iz ovoga proizlaze i j e d n a k e ili veće udaljenosti knjiga od čitatelja (različita u skladu s veličinom slova). u odnosu prema dimenzijama detalja.4 3 ili u uravnoteženim predmetima). Ovisno o tome j e li se oko na objektu zaustavilo ili oko "pipa" duž © Kod niskih prostorija dojam prostora "na prvi pogled" (mirna slika) @ Kod visokih prostorija dojam prostora "pipanjem" oka prema gore (opipana slika) objekta. pa ga oko prepoznaje samo "pipanjem" uvis. mora debljina slova (prema (§)) iznositi d > 7000 x 0. Prostorija. uz to i . moraju se izvesti na odgovarajućoj visini (a). © Točne konture vidi oko samo u kutu od 0°1' = polje čitanja.> s. 37 @ i (§).(9)) konstruirani prema njegovu Cjelina objekta i okolice djelu).» s. Stacionarna se slika uspostavlja približno u površini kružnog isječka čiji j e polumjer jednak udaljenosti oka od objekta.zamrznuta glazba". svodovima i si. Petra u Rimu) ili čak perspek- Treba li neki natpis biti čitljiv na udaljenosti od npr.» Neufert. 5 0 m slika —>(T) —(2). a horizontalni savijeni u sredini . Oko u kretanju napreduje duž zapreka koje zapaža sve dalje po dubini i širini. a trebaju biti vidljivi. razlikuje se stacionarna slika i "opipna" slika. uz ovo crteži —»(3) . sjedala gledatelja od izvođača itd. time je određena ograničena udaljenost na kojoj se određeni detalji mogu raspoznati. Gledanje ponajprije služi našoj tjelesnoj sigurnosti.204 = 1. Ravnoteža je prvo obilježje arhitektonske ljepote.( 9 ) .000291 A k o j e strop visok. Takve zapreke u j e d n a k i m ili ponovljenim razmacima oko osjeća kao takt ili ritam. Izvan ovog okvira oko svoje dojmove prima kroz "opipnu" sliku. Unutar tog "vidnog polja" javljaju se oku predmeti "na jedan pogled" ->(3). Elementi građevine koji se nalaze iznad istaka. (Znanstvenici fiziolozi rade na nauku o šestom čulu. Idealna stacionarna slika ispoljava se efektom ravnoteže. što izaziva osjećaj sličan onome što ga uho prima od glazbe ("Arhitektura .» s. 38 . Vertikalni rubovi izgledaju s gornje strane nagnuti prema gledatelju. = 5 x 0. 37 (§). . harmoničnim predmetima i odnosima . osjećaj potištenosti. dimenzije detalja _ odnosno dimenzija detalja E • tg 0 T tg0°1'0 ""0.OKO KAO MJERILO ZA IZGLED PREDMETA D O Djelovanje oka dijeli se na gledanje i promatranje. visina slova "h" je uobičajeno peterostruka debljina. BOL). Imajući na u m u te činjenice ne smije se prijeći u suprotnu krajnost (barok) i primjerice pojačati djelovanje perspektive koso postavljenim prozorima i vijencima (crkva Sv. Poznato j e da se toranj gledan odozgo čini mnogo višim nego odozdo . Potrebna veličina detalja koji treba razaznati ovisi o njegovoj udaljenosti. ® Veličina još raspoznatljivijih elemenata građevine može se lako izračunati iz trigonometrijskih odnosa i određene udaljenosti oka tivno naslikanim vijencima. čini se prostorija slobodnom i uzvišenom.000291 = 0. a promatranje počinje tamo gdje gledanje završava. o n o dovodi do uživanja gledanjem pronađenih "slika". izaziva osjećaj zaštićenosti. Vidno polje nepokretnog oka obuhvaća vrh stošca od 1 što daje približno površinu nokta na palcu ispružene ruke potu koju osjećamo u simetričnim. 4 0 . Pri tome treba obratiti pozornost na činjenicu d a j e oko podložno optičkim varkama. ali ako j e prostorija vrlo duga.02 m. u nekim slučajevima "polja preciznog gledanja" — » @ a za točno raspoznavanje detalja veličina "polja čitanja" —>(5) i © . čiju gornju granicu (strop) opažamo kao stacionarnu sliku. tj. Oko točnije ocjenjuje širine nego dubine ili visine. U zatvorenom se prostoru također javlja stacionarna ili "opipna" Potrebana visina da se prostigne isti utisak kao pri razmaku od 8 .

naročito kod prividnog predimenzioniranja.žuto = osnovne boje. Izbor boja u pogonima. (3). U prostoriji su impulzivno snažne boje prikladne samo za male površine. bijela se boja koristi za označavanje površina za skladištenje i postavljanje. Bijelo je boja apsolutne čistoće i urednosti. U kolorističkom oblikovanju prostorije bijela boja ima glavnu ulogu pri odvajanju pojedinih skupina boja i njihovoj neutralizaciji. svijetla orah svijetla smreka aluminijska folija pocinčani željezni lim oko 50 35 oko 20 oko 5 oko 18 oko 33 oko 18 oko 50 83 16 oko oko oko oko oko oko oko oko oko 39 . zelena i purpurna. sa strane ga griju i približavaju. npr. mokar hrastovina. sa strane hladno i tužno. odozdo glatko. pa tako preko prostornog djelovanja izazvati osjećaj potištenosti ili slobode — > © . Utjecaj boje ovisi i o tome koliko je svjetla i odakle djeluje. odozdo ga olakšavaju i uzdižu. od kojih se teoretski miješanjem mogu dobiti sve boje. pastelno srebrno sivo siva vapnena žbuka sivi sirovi beton šperploča žuta opeka crvena opeka tamni klinker 15 20 50 35 42 32 38 32 18 10 Solnhof-ploča prosječna boja kamena asfalt. Stupanj svjetlosti površina Vrijednosti između teoretske bijele (100%) i apsolutno crne (0%) boje Bijeli papir Vapneno bijelo Limun žuto Slonova kost Krem Zlatno žuto. Tople i tamne boje djeluju odozgo završno. Hladne boje djeluju pasivno. Prostorije izgledaju više ako su zidovi naglašeno tamni nasuprot svijetlom stropu Kao boja reda. sa strane udaljavajuće. katkada uznemirujuće. odozdo otežavajuće i potišteno. za crte usmjeravanja i prometnu signalizaciju. Hladne i svijetle boje odozgo djeluju razvedravajuće i opuštajuće. tamna hrastovina. © Bijelo kao boja za vođenje pri kretanju. potičući kretanje. suh asfalt. slijede žuta. jer osim udjela tamnoće na osjećaj težine utječe i udio prirodne crvene boje) © Krug boja u dvanaest dijelova © Tamne boje opterećuju. crvena. sa strane obuhvatno. umirujuće uili introvertno. Tople i svijetle boje odozgo potiču duh. © Pojedinačni tamni elementi ispred svijetlog zida djeluju snažno i jako se ističu. u pogonima. y © Duge prostorije izgledaju kraće ako se završni poprečni zidovi jako naglase bojom. Najmanju impulzivnu snagu ima plava. Neposredni utjecaj manifestira se impulsima koji proizlaze iz pojedinih boja —> (2). uredima ili školama može radni učinak pojačati ili oslabiti. življim i raščlanjenim. odozdo sigurno za koračanje i prihvaćanje.© . Zelena boja opušta živce.plavo. Tople boje djeluju aktivno. Najveću impulzivnu snagu ima narančasta boja.narančasto . Prostorije izgledaju niže ako su stropovi naglašeni jakom bojom. poticajno. zelenoplava i ljubičasta boja (hladne i J pasivne boje). Svijetle boje uzdižu. Suprotni trokut: zeleno . Hladne i tamne boje odozgo djeluju prijeteći. čisto Žuto kao slama Svijetlooker Čisto-krom žuto Čisto-narančasto 84 80 70 oko 70 oko 70 60 60 oko 60 50 25-30 svijetlosmeđe čisto-bež srednje smeđe losos-ružičasta zasićeno šarlah crveno cinober crveno karmin crveno duboko ljubičasto svijetloplavo duboko nebesko plavo oko oko oko oko 25 25 15 40 16 20 10 oko 5 40-50 30 čisto tirkiz plavo zeleno poput trave zeleno kao lipa. pa time ih čini svjetlijim.ČOVJEK I BOJA toplo lagano Boje su sile koje djeluju na čovjeka i izazivaju osjećaj ugode ili neraspoloženja. aktivnost ili pasivnost. © Pojedinačni svijetli elementi ispred tamne pozadine djeluju lakše. a u bolnicama utjecati na zdravlje pacijenata. umirujuće © Prirodni krug boja (prema Goetheu): trokut crveno .ljubičasto = miješane boje koje nastaju miješanjem osnovnih boja < vanje na čovjeka D Tamne i svijetle boje i njihovo djelo- jarkocrvena narančasta žuta svjetloplava^^i i^-^zelena plavozelena © Lake i teške boje (nisu istog značenja kao tamne i svijetle boje -» © . —» © . dok za velike površine odgovaraju boje slabe impulzivnosti. laboratorijima itd. dostojanstveno. Utjecaj boje na čovjeka događa se posredno njenim posebnim fiziološkim djelovanjem koje je u stanju prostoriju proširiti ili suziti.

Za projektiranje i konstruiranje tzv. visine i duljine prostorija.sekunde i septime.5 58°11' 0. Iz tih brojčanih odnosa trebale bi slijediti dimenzije prostorija. deveterokut . Dužina DE približno odgovara 1/g opsega kruga k d h = r • cosp S = r sin B 2 S = 2 • r sin p h = S . šesterokut Raspolovljenje polumjera £ B. i: Vrlo su značajni i geometrijski oblici koje su Platon i Vitruvius nazvali krug. Peterokut . Njegovi posebni odnosi mjera nekada baš i nisu upotrebljivi. a iskuljučuje disharmonične intervale .» s. kružni luk oko B s AB i C. sedmerokut primjerice petnaesterokut © (§).» s. (5) Istostranični trokut. 63 (14) Formula Peterokut i zlatni rez 40 . Iz \ 5 m = 3 6 m = 2 \ 5 toga je razvijen Pitagorin pravokutnik --> (?) koji zadržava sve harmonične intervalne proporcije.kvarta 3/4 oktava 1/2 seksta : terca 4/5 ODNOSI MJERA OSNOVE tH Dogovori o mjerama u graditeljstvu postoje od davnine. BD je približno 1/7 opsega kruga ® Približni deveterokut. uključuje sve intervalne proporcije a isključuje disharmonične. Pitagorejske odnosno diofantske jednadžbe daju skupine brojeva @ © (4).> ( D i kvadrat .> © . 43 © . Pitagora j e polazio od toga da akustički brojčani odnosi moraju biti i optički harmonični. tetiva s i visina trokuta h pokazano j e . Drugi mnogokuti (npr. kružni luk oko A s AB daje točku D na AC = c1 Kružni luk oko C sa CM daje točku E na kružnom luku BD = a. iz kojih se mogu konstruirati mnogokuti. Važniji konkretni podaci potječu iz Pitagorina vremena. y: svi cijeli brojevi x j e manji od y m: faktor povećanja odnosno smanjenja.5 x y 1 2 2 3 3 4 3 5 4 5 5 7 3 7 5 9 5 12 13 67°38' 1 7 24 25 9 40 41 8 15 17 61°93' 0. A-C ž stranica peterokuta ® Peterokut ® Petnaesterokut BC 2__1_= ± 5 3 15 (9) Približni sedmerokut. sekundu i septimu (j2j 3 m= ry' Pitagorin trokut a 36°87' 22°62' 16°26' 28°07' 12°68' a 3 b 4 c 5 P m 53° 13' 1 73°74' 1 77°32' 1 71°08' 0. pravac BC raspolavlja AM u D.x 2 ) b = m 2 x y c = m (y2 + x2) Pri tome su: x.( ! ) . cotang p I (li) M f—m—1 (i 2) Deseterokut i zlatni rez Proračun mjera u mnogokutu -> S.5 18°92' 12 35 37 43°60' 20 21 29 31°89' 28 45 53 Brojčani odnosi iz pitagorejskih jednadžbi (izbor) (4) Primjer Tetiva = r mnogokuti.koje treba primjenjivati na širine. S formulom a 2 + b 2 = c 2 mogu se te skupine brojeva izračunati: a2 + b 2 = c 2 a = m (y 2 . "okruglih" građevina potrebni su ^ M j Pitagorin pravokutnik.» .> © ili pentagram (noga nečastivog) ima kao i iz njega izvedeni deseterokut prirodne odnose prema zlatnom rezu . 42. trokut . Iznalaženje najvažnijih mjera: polumjer r.y ® ) mogu se oblikovati s a m o približno ili preklapanjem. Tako se može konstruirati preklapanjem istostraničnog trokuta i peterokuta.5 46°40' 0.

4142857 . "puža" . 0. Tu je visina trokuta dijagonala kvadrata konstruiranog nad polovicom baze Tako oblikovani pravokutnik .4 1. . . Drachu © Iz osmerokuta razvijeni kvadrati © . . . . dokazati odnosi mjera osmerokuta na nizu starih građevina. 1. 56 MERO-prostorne rešetke: konstruirane na V2 i V3 -» s. Kao podloga je pri tome služio tzv. taj je odnos mjera postao osnova njemačkih DIN-formata . Postupak razlaganja na faktore omogućuje primjenu kvadratnih korijena za ugradbu nepravokutnih dijelova građevine. To znači da raspolovljenjem ili udvostručenjem stranica pravokutnika ostaje odnos stranica 1 : V2. jer se njegova visina određuje vrhom rotiranog kvadrata. Spitzenpfeila. R.4142011 .5857989 . . Osim svih ovih likova. Jednakokračni pravokutni trokut .90-92 ® V3 Verižni razlomci V2 41 . . . 0. 1. . .58333 .4142135 i i 11 ! > 1 1 1.41667.6 0. 12 9« 7 0 | 99 169 239 V2 i Primjeri za nepravokutnu koordinaciju -> s.> ® . .4142135 . . 7 17 41 1.ODNOSI MJERA OSNOVE—» QP Jednakokračni pravokutni trokut s odnosom baze prema visini kao 2 : 1 jest trokut kvadrature. 0.5 0.> ® ® Netočnosti pravog kuta izjednačavaju se vijčanim priključcima štapova na čvorove.> © . D © ->® Geometrijski redovi u tom odnosu nude stupnjevani niz osmerokuta .5 5 0. 1. v. . 43) u obliku G = n-1 Vn = 1 + 1+G )) 1 V 2 .® Dracha -> CP nešto je šiljatiji od prethodnoga. . . Njegov pronalazač ga je također uspješno primjenjivao na detalje i uređaje. mogu se. Jednakokračni trokut kod kojeg baza i visina odgovaraju stranicama kvadrata uspješno je primijenio graditelj katedrale Knauth pri određivanju odnosa dimenzija katedrale u Strassburgu.® a ljestvicu stupnjeva čine vrijednosti korijena brojeva 1 do 7 -»(§) Vezu između kvadratnih korijena cijelih brojeva prikazuje . Porstmannu.pravokutnik ^g^ Stupnjevana ljestvica brojčane vrijednosti korijena 10 ® V~2 = { i + A—Uizi V+—/ { 1+ / + • 3 7 17 12 • 41 29 • 99 70 239 1C i n f) Povezanost kvadratnih korijena "Puž" V 2 = 1. . Zahvaljujući dr. dijagonalni trokut. 1. prema istraživanjima L.41379 .5857143.5857865 . . Jedan drugačiji približni proračun kvadratnih korijena cijelih brojeva Vn za nepravokutne dijelove građevine daju verižni razlomci (-» s.> © --> s. 4 d. . ) n/A trokut prema A. v. 0. Na osnovi približnih vrijednosti kvadratnih korijena razvio je Mengeringhausen prostornu rešetku MERO prema načelu tzv.58621 . .> © od A. .> @ ® ® ima odnos stranica 1 : VZ.» © .

1. Središnji se kvadrat naziva kvadratom svetog reza. od situacijskog plana do detalja opreme. staroj luci grada Rima. . . . © Proporcije zabatnog ugla dorskog hrama na osnovi zlatnog reza. Spoje li se točke u kojima se kružni lukovi polumjera sijeku sa stranicama kvadrata.) i harmonije za svoje građevine — Ovakve zakonitosti mogu se kod starih istočnjačkih kultura naći u potpuno jasnim formulacijama —>(n). Prema Moesselu Qp (4) v —' Kazalište u Epidaurusu X 1 2 5 12 24 X 1 3 7 17 41 y / x ( V 2 = 1.—. a grčko na tri puta rotiranom kvadratu —»(2).4166. čiji se tlocrt zasniva na peterokutu.4137. .» BOL. 48-kut razvijen iz: t trokuta - ^l) Japanska riznica Cehovska kuća Rügen u Zürichu 42 . . sagrađen prema tim odnosima mjera.b 1.4142. građevine u Antica Ostia Geometrijski princip (7) Tlocrt cjelokupne gradnje ^g^ Podni mozaik u jednoj kući u Antica Ostia ® Geometrijski k. dobije se rešetka s devet polja.6%.juč za PaHadijeve @ Palladio.Y i g / B ^ • /. ali prije svega Japanci svojom "Kiwariho" . ali to nije vjerojatno —»(3) Jedino grčko kazalište. što se može prepoznati na stubištima. i. Zbog toga sveti rez predstavlja i približnu metodu za kvadraturu kruga — » © © © © Čitav je građevinski kompleks. Luk AB ima gotovo istu duljinu kao dijagonala CD raspolovljenog osnovnog kvadrata.metodom . kvadrat itd. (5) Sveti rez. On koristi iste prostorne odnose (krug. Kinezi u svojim modulacijama prema "Toukou". opisao je Vitruvius. uz odstupanje od samo 0. trokut. stvorili graditeljske sustavnosti koje omogućuju tradicijski razvoj i nude goleme gospodarske prednosti. .ODNOSI MJERA PRIMJENA QD /M \ 3 1 V -L 0 Rimsko kazalište prema Vitruviju (2) Primjenu geometrijskih i mjernih odnosa. Prema njegovim je istraživanjima primjeri- VÀ7 I 1 / ce rimsko kazalište zasnovano na četiri puta rotiranom trokutu V 1 J_ / — » © . Obje konstrukcije daju dvanaesterokut. To se načelo zasniva na raspolavljanju dijagonale kvadrata. upoznato je načelo Svetog reza.) 1 1. nalazi se u Epidaurusu — U nedavno otkrivenom stambenom naselju Antica Ostia.4 1. Tako su Indijci u svojoj "Mansara". Palladio u Grčko kazalište prema Vitruviju 6 Potporni zid svoje četiri knjige o arhitekturi navodi geometrijski ključ koji se zasniva na Pitagorinim radovima. vjla Pisani u B a g n o l u \ \ t \ \ / ji ft. koji su prethodno navedeni. \ \ S! - / Èm Tlocrt upravne zgrade BMW-a u Munchenu Osmerokutni sustav stupove formiran od četverokuta podijeljen u po 6 © f a s a d n i h elemenata. Moessel želi dokazati odnose mjera na osnovi zlatnog reza.

ODNOSI MJERA PRIMJENA: MODULARNA KOORDINACIJA .43 0.92 139.16 0.01 A =108 B = 216 (7J Modulor Prikaz vrijednosti i igara modulora prema Le Corbusieru (8) Neograničene brojčane vrijednosti 43 .0 22492.5 72788.0 20.2 . pa je uspostavio uz to i plavi red.2 26.3 53.8 4.6 3 Arhitekt Le Corbusier razvio je sustav proporcija koji se osniva na Podaci o koordinacijskim susta- © Geometrijska konstrukcija zlatnog reza © Međuzavisnost kvadrata.9 182.2 6. polazeći od 2. ->(§) Vrijednosti izražene u metarskom sustavu Crveni niz:Ro Centimetara 95280.83 106. koji daje dvostruke vrijednosti crvenog reda . "Zlatni rez" neke dužine može se odrediti geometrijski ili s pomoću formula.06 0. 1177.0 1.86 363.7 478.0 69. stoljeću i kasnije zapostavljen je harmonijski sustav mjera i prednost se daje aditivnome .19 65.96 1.02 171.5 10.9 113.04 0.0 139.03 0.56 25. prema Fibonacciju. (ó) Metara 952. što kod većih mjera nije moguće.» s.10 0.1 + ¿ G = 1 + -—1+1 1+1 Zbog toga je 1947.3 2506.g.8 3281.66. 40 @ vima i mjerama -> s.9 1549.» s. 2 9 . solarni pleksus.91 53. Podjelom prema zlatnom rezu formirao je crveni red naviše i naniže Razlike članova tog reda prevelike su za praktičnu upotrebu.4 1.7 86.> © .8 mm kao visine tijela.07 15.5 0.6 591.4 957.86 0.20 0.94 224.7 58886.6 2028.7 13901.41.08 0.4 7.7 36394.8 295.5 774. a to je 1.8 .85 278.80 588.8 365. 59 d.7 16.9 0.» Q0 U 18.28 12.88 449.10 32. stvaraju poznati zlatni red rezova: stopalo.4 33. Le Corbusier obratno krenuo od 6 engleskih stopa = 1828.3 4056.83 1.74 4.81 20.26 1.3 8591.02 0. Tek se uvođenjem modularnog reda pojavilo razumijevanje za harmonijske i proporcionalne odnose mjera .66 2.26 0.6 6563.3 0 . kruga i trokuta zlatnom rezu i mjerama ljudskog tijela.33 0.1 itd. koju je prema zlatnom rezu podijelio na mjere: 108.4 5309. ovdje nalazi vezu s engleskim colima. .25. 1+1 ~ 89 dijelova .26 m (vrhovi prstiju uz- (4) Figura proporcija dignute ruke).73 727.8 1.0 44985.79 2.5 27802.63 40.2 1253.49 9.53 0.13 0.01 Plavi niz: BI Centimetara Metara 117773.> ® Kako posljednja mjera gotovo točno odgovara veličini od 10 palaca.70 0. ->(3) Le Corbusier je označio tri dijela ljudskog tijela koji.01 85.» s. glava. "Zlatni rez" znači da se cijela dužina prema većemu odsječku nakon dijeljenja odnosi kao veći odsječak prema manjemu m = 0. kruga i trokuta (DTo znači: Zlatni rez neke dužine može se odrediti i verižnim razlomkom 1 G = 1 + — To je najjednostavniji beskonačni pravilni verižni razloG mak.9 10619.8 43. Najprije je Le Corbusier krenuo od poznate prosječne visine Europljanina.53 7. Veličine članova crvenog i plavog reda pretvorio je Le Corbusier u praktično primjenjive mjere. 6 2 .382 • _ 2 dijela 3 dijela S dijelova 8 dijelova 13 dijelova 21 dio 34 dijela 55 dijelova L _ Major pokazuje povezanost odnosa proporMajor Minor cija između kvadrata.8 226.5 17182.1 4 4 dijela Prikaz Lameovog niza iz knjige Neufert "Bauordnungslehre" Verižni razlomak: zlatni rez G . prsti podignute ruke (-»vidjeti i temeljni lik u BEL).6 itd.8 2.45 .40 0.8 3.57 5.75 m .92 3.4.

Daleko je važnija zadaća svih arhitekata da. ostvare njegove umjetničke predodžbe. Uporabni predmeti u istočnoj Aziji i Europi. "koji imaju što reći". U nekim prostorijama Alcazara u Sevilli jasno se u uglovima opaža "spletenost" zidova u gipsu. čvorovi i užad svojom tehnikom uvjetovanim pletivom i tkanjem dali su prve oblike. skrivaju to oku. Dakako da se pri tom podrazumijeva tehničko. sa- © 44 Armiranobetonska konstrukcija s uvučenim stupovima sa statički povoljnim i ekonomičnim konzolnim istakom s prozorskim vijencem ( q \ Armiranobetonska gljivasta stropna ploča s tankim čeličnim stupovima u •' vanjskom zidu između prozora —> s. Kr. čeliku i staklu. oni iz godine 3000 pr. 46.» Q . prema njenoj određenoj tehničkoj zadaći. Takvo je djelo . suzdržanost. proizlazi iz tehnike tkanja (slično kao trake i astragali u grčkim građevinama). Ovdje je oblik proizašao iz šatorske tehnike jednostavno prenesen u gips. U tome leže novi poticaji za nas arhitekte. Obrada interijera maurskih građevina. druge tehnike i drugačije uporabe na- © Drvena konstrukcija slična (T) kakva se još i danas svugdje primjenjuje ® Konstrukcija od lomljenog kamena zahtijeva okvirne elemente od čisto obrađenog kamena meće se i drugačiji oblik. jeftina. uz opsežno korištenje tehničkih mogućnosti svog vremena. daje mogućnosti novog oblikovanja pojedinosti i cjeline. podložni takvim zahtjevima i pod utjecajem "duha vremena". prije svega Alhambre u Granadi. uz iste uvjete. Svaki način građenja jednom pronalazi svoj vječni oblik i logični završetak iznalaženja. bilo da su ukrasi šablonama otisnuti u gipsu ili su uloženi kao "azulejos" (glazirana glinena keramika). i u današnje doba. prilagodba okolini. kod tvorničkih i drugih velikih zgrada već su uspjela nova. u svim su zemljama i vremenima slični. prostora i konstrukcije i dobro usklađen sklop povezanih prostorija i vanjskog oblikovanja. organska povezanost gradnje. Kasnije se pojavilo građenje drvom. čak i u grčkim hramovima ¡ Ove su spoznaje razmjerno nove. kako bi temeljem tog osjećaja za život oblikovali suvremene odgovarajuće građevine s. uvjerljiva ostvarenja. Bolje ju je sakriti oplatom ili žbukom © Armiranobetonska konstrukcija sa stupovima u vanjskom zidu. ali je sve veći broj primjera koji dokazuju njihovu vjerodostojnost. koje je u gotovo svim kulturama osnova arhitektonskih oblika. Danas se još zalažemo za odgovarajuće izražavanje u betonu. 47.zvuči paradoksalno . oslonjena na konzolni istak stropne ploče Bilo bi pogrešno vjerovati da našem vremenu pripada samo zadatak razraditi čiste konstrukcije. Polovica debljine parapeta nalazi se ispred stupova. organizacijsko i gospodarstveno ispunjenje svrhe. Čak su i snažni umjetnici s elementarnim nagonom za oblikovanje. u kojem je Q Izvorna drvena konstrukcija. kako bi buduća vremena na njima samo kultivirala čisti oblik -> (2). Oblici koji su proizašli iz gradiva. Razvijena površina 33 cm Danas nas kod starih građevina opet više uzbuđuje pitanje nastanka umjetničkog oblika nego rezultat. ali bez vlastitog izraza. © Uhde je tim pitanjima posvetio vrlo značajan rad . tehnike i potrebe. Za to treba: osjećaj mjere. © Čavlana drvena skeletna konstrukcija.DIJELOVI GRAĐEVINE KAO POSLJEDICE OBRADE GRADIVA U početku ljudskih kultura vezovi. Te "vječne oblike" dokazao je V. temelji na tehnici građenja drvom. Što je jasnija duhovnost i umjetnikov svjetonazor. zrelije će. Wersin ->• 00 uvjerljivim primjerima. točno kao što su nekada bili sagovi zauzlani na stijenkama šatora. . držajnije i trajnije biti njegovo djelo. taje ili čak prikazuju nešto drugo (barok). kao i svaka prava umjetnost. iako povremeno isključivo ukrasni oblici. ako nisu čak i jednaki. svrsishodna. suprotno tome. osnova oblikovanja grčkih hramova Q¿\ Oblikovanje u kaneu kojemu Grci dalje razvijali na osnovi (J^ posebno uvjerljivo dokazao da se podrijetlo maurske arhitekture. slični su kao jaje jajetu. Pri primjeni drugog gradiva. jer za njih potreba velikih površina prozora jasno određuje sustav građenja -> © Jasni prikaz sastavnih dijelova građevine.lijepo za sva vremena. koji prekrivaju prilikama dozreli osnovni oblik. a dalje se samo kultivira i usavršava. Za oblikovanje građevina odlučujući je dakle na kraju ipak duh vremena.

nad kružnim tlocrtom. od "vezača" od trske i pokriven pletenom trskom (način građenja u Mezopotamiji) . a uz upotrebu morta. razvila se kanatna konstrukcija s pojedinačno razmještenim prozorima s ukrućenjem putem kosnika u uglovima i ispunom polja od vrbovog pruća i gline Panelna građevina dobiva svoj oblik panelima koji se izrađuju u radionici i brzo i jeftino sklapaju na gradilištu KAMEN A J • " . Kao ukrućenje služe košnici u prozorskim parapetima © Suprotno prethodnoj. do automobila na prijelazu stoljeća koji imitira kočiju (uključivši i držač za bič). ali iznutra sakrivena optičkim efektima (dematerijalizacija). st. a kasnije u graditeljstvu romanike (primjer: katedrala u Šibeniku) Polazeći od križnog svoda (prodor dvaju bačvastih svodova) nastali su u gotici primjenom šiljatih lukova smjeli zvjezdasti i mrežasti svodovi. s prozorima od morževih crijeva. a kasnije iz toga nastaje čisti. od Likijskih kamenih grobnica. od kamena najprije u doba Rimljana. čiji je način provođenja sila postao bitnim obilježjem stila (potporni lukovi i kontrafori) DRVO Podnožje od lomljenog kamena ® U svim zemljama svijeta koje su bogate drvom su brvnare slično oblikovane. trskom. Na Pantenonu je to izvedeno u najčišćem obliku. Njena je konstrukcija izvana jasno vidljiva. Preostali dijelovi zidova izvode se od nepravilnog lomIjenog kamena i žbukaju Težnja za što većim prozorima na gradskim kućama dovela je do pojave zgrada s kamenim stupovima. obložene lišćem. Osim kružne kupole se kao pokrov u mnogim krajevima može naći bačvasti svod. krznom ili sličnim materijalom © Slično grade i Eskimi svoje ljetne kuće od kitovih rebara obloženih krznom. Slična je i zimska kuća "iglu" © Rimljani su izgradili prve kupole od kamena. drvenih motki i pletera od lijana. U Perziji su Sasanidi (6. ali često i besmisleni oblik. kao posljedica konstrukcijskog rješenja U područjima koja su siromašna drvom razvila se skeletna konstrukcija (pojedinačni drveni stupovi i prozori između njih).) prilikom građenja svojih prvih kupola polazili od kvadratičnog tlocrta.GRAĐEVINSKI OBLICI KAO POSLJEDICA KONSTRUKCIJE SVODOVI Blokovi od snijega Led k a 0 Prozor © Primitivni narodi grade svoje okrugle kolibe od materijala koji se nađe na licu mjesta. Od neobrađenog prirodnog kamena bez morta mogu se izvesti samo niski zidovi (podnožja). kamena. stoga se prva kamena kuća takoreći sastojala samo od krova s niskim ulazom Obrađeni lomljeni kamen omogućuje izvedbu viših zidova. što odgovara "wigwamu" u njihovoj pradomovini. slična skeletnim drvenim kućama -» uQ) Na početku je uvijek konstrukcija osnova oblikovanja.. na kojima svaki laik raspoznaje osnovne oblike drvenih konstrukcija. Za to se mogu naći bezbrojni primjeri. čak i zabatnih zidova i nadsvođenih otvora U kasnijem se razdoblju uokviruju otvori i zidaju uglovi točno obrađenim kamenom. 45 . slamom.. koji se pri pojavi novih gradiva u prvo vrijeme prenosi na njih. Prelaz od kvadrata na krug ostvaren je "trompama" Lučni vezač od trske Hasura od trske / X \ ¡Tlinf A Bizantinski su graditelji prije 1400 godina izveli kupolu Aje Sofije nad pravokutnim tlocrtom.

46 . Wright (7) Arh. ritmički nastavljenih poprečnih Ijuskinizova ljuski s kosim stupovima u nul-točkama_> rt?). Deitrich Viseće konstrukcije su već kod primitivnih naroda primjenjivane za svladavanje velikih raspona-» Cirkuski šator je najpoznatiji oblik lake viseće plohe _» (§). Wright (§) Arh. jezgru zgrade-» @ ili oblikovan poput gljivaste ploče-» (§). F L. U kombinaciji s vidljivim čeličnim stropnim gredama nude se naročito lagani. Mies van der Rohe s (?) 1 ^ Čiste čelične konstrukcije omogućuju najlakše pojavne oblike s jedva vidljivim stupovima . Niemeyer Raspodjela sila u sve smjerove armiranobetonskih ploha primjenjuje se za ljuske u obliku kupole sa odsječenim segmentima . a ipak solidni oblici sa širokim otvorenim prostorima. LJUSKE Arh.NOVE KONSTRUKCIJE I OBLICI . bez obzira na to je li od kamena. O. Arh. kada su se primjenjivali postojeći oblici i upotrebljavali se u svakoj konstrukciji. Odlučujuća je razlika u traženju oblika koji proizlazi iz konstrukcije. M. pa obloženi čelični elementi sliče čistom armiranom betonu -> (5) I za ove konstrukcije je tipič- no obilježje veliki konzolni istak stropnih ploča preko podvlaka -> ( D ili ukliješten u toranjsku jezgru -> (§).» ® . uzdužne ljuske .-» Armiranobetonske viseće plohe u kombinaciji s krutim rubnim nosačima daju ekonomične i vrlo efektne građevine također s mogućnošću velikih konzolnih istaka Naše je vrijeme opet počelo razvijati oblike iz konstrukcije.> 0 . F L. drva ili gipsa.» ( § ) . tražeći odgovarajući izraz u skladu s konkretnom graditeljskom zadaćom. ne samo zbog gradiva ili spoznaja iz statike. L. skoro bez granica -> (3) Lagane. ali nisu svugdje dopustive. Samo se u rijekim iznimkama dopuštaju vanjski goli čelični stupovi . Wright Za mnoge građevine zahtijeva građevinska inspekcija vatrootporne ili čak nezapaljive konstrukcije. nego najčešće zbog duhovnog poniranja u suštinu novoga načina građenja. Novicki s M. otvorene hale s malim brojem stupova i daleko izvučenim konzolnim krovovima su domena građenja čelikom ili aluminijem -> ARMIRANI BETON (ß) Arh. suprotno vre- menu cara VVilhelma. tako da je prazni besadržajni oblik upotrijebljen kao "dekoracija".» (9).» tU ČELIK (5) Arh. F L.

zid i vrata služe samo kao ograda. 2000. nego nenametljivi. ali je okolni prostor otvoren okružen niskom ogradom © ULAZI U 20. nenametljivo među drvećem ® Okog.ZGRADA I OBLICI KAO ODRAZ VREMENA I NAČINA ŽIVOTA VANJSKI PRETPROSTORI ® Oko 1500. g. prozori s rešetkama i malim okruglim ispupćenim staklima © Oko 1700. samo prostorno razdvajanje Arh. svjetlo je dolazilo kroz otvore u krovu) (&) na. jasno se vidi kako je tijekom tih stoljeća čovjek postao slobodniji i samosvjesniji. 47 . stoljeću nema više nikakvih ograda (naročito u Americi). klizni prozori i potezne zavjese U 20. Za modernog čovjeka kuća više nije utvrda protiv neprijatelja. doduše. je odraz kraja. termičku i klimatsku izolaciju. pod od parketa ® Oko 1900. Na građevinama i njihovim dijelovima. stoljeću je kuća još zatvorena.. Fotoćelija otvara vrata i ujedno najavljuje posjetitelja VEZE PROSTORIJA V (9) Oko 1500. sitnih prozora i kuća nalik na tvrđave. stoljeće. a malobrojni su već stigli u 20. stoljeću povezuje suhi hodnik automobil s vratima od zrcalnog armiranog stakla. . su kuće i cijeli gradovi bili opasani zidovima i zatvoreni teškim vratima © Oko 1700. klizna vrata i zrcalni prozori na električni pogon. čiji se oblici ponekad i danas još priželjkuju . klizna vrata za spajanje prostorija. zajednički njegovanom perivoju. široka dvokrilna vrata. Pri tome je odlučujuće investitorovo definiranje zadatka. prozirno staklo i potezno zvono ® U 20. praznovjerja. ulazna vrata imaju ukrasne prečke. markize (platneni krovovi koji se mogu smotati) kao zaštita od sunca Zahod i bide Spavaća soba Strana prema vrtu Drvena kuća oko 1500. g. obloga poda linoleumom. Masivni zidovi kao zaštita od neprijatelja i hladnoće zauzimaju istu površinu kao prostorije Kuća oko g. Mnogi su investitori i arhitekti u mislima i osjećajima još u 15. svatko zamišlja nešto drugo. omogućujući pogled koji mnogo obećava © U 19. dnevne sobe i blagovaonice ne postoje vrata. prostorije u nizu. pod od širokih kratkih dasaka i] fj J j 1 1 1 — 1 1 i [ i l c I-4 « 1 i i ' Pomična stijenka klizni prozor ® Oko 1700. otvoren prema prirodi ali ipak svestrana zaštita od njenih nepogoda. Robe U razdoblju između otprilike godine 1500. stoljeću promjenljive prostorije. g. Mies v d. 1000. Pod time. g. niska teška vrata. neovisno o njima tanki nenosivi razdjelni i vanjski zidovi čiji sastav osigurava najbolju akustičku. ćelije s oskudnim dnevnim svjetlom. g.i našega doba postoji golem tehnički i gospodarski razvitak i znatna promjena duha. a i na drugim stvarima i načinu života. a građevine svjetlije i lakše. s vitkim nosivim čeličnim stupovima. načina građenja (brvnara) i načina života (mali prozori) Kamena kuća oko 1500. i u kojoj je mjeri sposoban da taj doživljaj vidljivo izrazi gradivom -> s. razbojnika ili demona. lijepi i oslobađajući okvir za život. stoljeću.vremena spaljivanja vještica. g. g. postoji zvekir. g. Poklapanje stoljeća ovdje predstavlja "sreću u braku" između investitora i arhitekta. Između predsoblja. 44. o stvaralačkoj snazi pojedinca ovisi što će pri tome vidjeti i osjećati. kuća stoji u velikom. s visokim pragom (nije bilo prozora. su na brvnarama vrata bila niska.

izlaz i kolni prilaz s ulice na sjeveru.M . 59. ovisno 0 okolnostima. U tom vremenu radi se predračun i raspisuje natječaj prema propisima -»QP tako da do dobivanja građevne dozvole pristignu i ponude. s. često su u stanju projekt neposredno prostoručno nacrtati u mjerilu i sa svim pojedinostima kao konačno rješenje. -» s. 49 i 50. Važna pomoć pri tome su upitnici knjige s. jer donosi odmak od projekta i omogućuje oštrije zapažanje nedostataka i rađanje ideja za njihovo otklanjanje. Nakon toga. opasne stube u hodniku. kad zgrada ima pokrov crijepom drugačije će se otpočetka graditi nego zgradu s ravnim krovom. pa se konture zgrade već jasnije razabiru-» (2). gospodars ki dio objekta je na zapadu.4. a kod drugoga filigranska crtarija. utvrđuje se konstrukcija i instalacije. Na osnovi takvih istraživanja odluka nastaje najčešće vrlo brzo. postojeće vegetacije i susjedstva. dogovor sa statičarom i projektantima grijanja. Ishođenje ovih podloga obavlja se kod ovlaštenog geodetskog inženjera i u uredu za katastar koji će izraditi službeni lokacijski elaborat. Sad počinje razrada projekta. Nespretni razrađivači često pokvare nadahnutost prve skice. Pregled nacrta traje 3 do 6 mjeseci. Položaj i veličina zemljišta. 4. vodoopskrbe i elektroinstalacija . Tijekom ovog rada projektantu se zadatak sve jasnije i zornije pojavljuje pred njegovim duhovnim okom. 3. položaja zemljišta. 51-58. Vrijeme izrade projekta ne treba nerazumno štedjeti. Investitor je predvidio varijantu. (T) Četiri prijedloga položaja zgrade na gradilištu od 3000 m2 s padom terena prema sjeveroistoku. Za opisane radove arhitektu. jer se valjana priprema obilno nadoknađuje uštedom vremena i troškova građenja. visinske razlike u njemu i u odnosu prema cesti. Nakon dovršetka idejnog projekta -» (3) preporučljiva je stanka 3 do 14 dana. građenje itd. S projektantovim iskustvom i njegovom osobnošću najčešće raste jasnoća misaone predodžbe. treba 2 do 3 mjeseca za veću obiteljsku kuću. a 3 do 12 mjeseci za velike zgrade (bolnice i si. Pri tome su odlučujuća pitanja strana svijeta. Za iskorištenje mogućnosti -> Q potrebno je više pokušaja kao osnova za iscrpno razmatranje argumenata za i protiv. ali im najčešće nedostaje zanos mladenačkih ostvarenja. uređenje gradilišta. 5. te iz toga materijalizacija njene pojave kroz tlocrt i izgled. Prije početka projektiranja mora biti poznato: 1. mogućnosti prilaza.. građevinski propisi. smjerova vjetra. Položaj instalacija vodovoda i kanalizacije. 49 i 50 i građevne © Idejni projekt zgrade ima nedostatke! Garderoba i vjetrobran preveliki. To vrijeme omogućuje nestanak nametnutih predodžbi i korisne dogovore sa suradnicima i investitorom. ali često i u tijeku rada. 1:2000" PROJEKT POSTUPAK IZRADE Poslije toga pristupa se shematskom crtanju prostorija u obliku jednostavnih pravokutnika traženih površina u jedinstvenom mjerilu i utvrđivanjem traženih odnosa prostorija međusobno s. Zahtijevane prostorije glede površine. ako se iz oblika unaprijed ne nametne jedino mogući položaj zgrade.ukratko. 2. Zbog prirodnog pada terena su spavaće sobe 2. na temelju opisanog postupka definiranja površine zgrade. Ovisno 0 arhitektovu temperamentu. pri uživljavanju u organske i organizacijske odnose projektnog zadatka i njegove duhovne pozadine. kupaonica i prostorija za pripremanje preuske. položaja i međusobnih funkcionalnih veza. konačna lokacija zgrade na zemljištu. Dimenzije postojećeg namještaja. kod jednoga je ishod onoga "rađanja" slobodna skica ugljenom. zreli arhitekti. Način građenja koji treba primijeniti. podastiru se nacrti nadležnim organima vlasti. iz kuNnje nema pregleda nad ulazom (3) Definitivni projekt zgrade s uklonjenim nedostacima. Sad počinju "porođajne muke" prvoga projekta zgrade. Financijska sredstva koja su na raspolaganju za kupnju zemljišta. urbanistički uvjeti itd. Stariji. 48 .). a prihvaćena je varijanta 1 (2) /o*} Kod ove varijante je pad terena ¡Spred zgrade povoljan. 271 i prema stranama svijeta. Sada slijedi. Tako nastaju produhovljena djela zrele dobi. Na toj se osnovi za projektanta otkriva shematska predodžba cjelokupnog sadržaja zgrade i njenog prostornog ugođaja. pa se radovi mogu ugovoriti i započeti. Bolje su oblikovane prostorije.5 m iznad terena. visine. garaža ispod njih u razini terena (3) Projektni program Rad počinje sastavljanjem detaljnog projektnog programa uz pomoć iskusnog arhitekta prema smjernicama upitnika -» s. ponajprije u duhu.

9. Osigurava li investitor prostorije za ured na gradilištu? Oprema za to .SURADNJA INVESTITORA . ubrzavaju napredovanje. Kolika je investicijska svota? 5. pomaže samo arhitektov ubrzan i ažuran rad te odgovarajuća priprema u uredu i na gradilištu.telefon. Trebamo li preuzeti i radove na izvedbi? 6. Radno vrijeme građevinskih radnika? V. Tko je revident za umjetničke elemente u okviru građevne dozvole? Kakvo je njegovo stajalište? Je li uputno konzultirati ga već u fazi idejnog projekta? 10. Općenito 1. Planira li investitor izgradnju daljnjih objekata? Kakvih? Koje veličine? Kada? Postoje li projekti za to? Postoje li izgledi da dobijemo taj posao? Koji su koraci poduzeti u tom cilju? S kakvim uspjehom? 11. Traži li se generalni plan urbaniziranja područja? 8. a kojima bi se projektna kuća trebala služiti kao i ostalima. Podaci o investitoru 1. Najčešće se pri svakoj gradnji javljaju ista pitanja. Možemo li neposredno izdavati naloge u ime investitora? Do koje svote? Postoji li za to pismena ovlast? VI. Kakav je razvoj poduzeća? Financijsko stanje? Stupanj zaposlenosti? Ukupni kapital? Odakle potječu podaci? 2. primjerice obrascima za predračun troškova. Postoje li mjesne odredbe glede vanjskog oblikovanja novogradnji za ovo gradilište? 9. pisaći stroj? IV. Tu ne pomažu poduke i predavanja investitoru. Čijim je posredništvom moguće razgledanje? Već dogovoreno? 49 . Postoji li stručna literatura o toj vrsti građevine? Što se o tome nalazi u našoj dokumentaciji? 5. Je li potreban rukovoditelj gradnje? Poželjan? Starija ili mlađa osoba? Kada? Stalno ili povremeno? Do kada? 8. veličina)? 6. Mora li novogradnja biti u nekoj vezi s postojećim ili budućim zgradama? -> VIII. Postoje li fotografije okolice novogradnje (s oznakom stajališta snimatelja)? Naručeno? 4. Pogodba cijene 1. Kakvo je poslovno ponašanje? 3. Koja je viša instancija za slučaj žalbe? Koji je postupak? Koji je rok podnošenja žalbe? Kakvo je stajalište nadležne institucije? 1 r J Povjerljivo! 6. Je li sklopljen ugovor ili je samo pismeno potvrđen dogovor? III. Gdje je sličan objekt primjerno izveden? 6. Kako izgleda okolina? Krajolik? Vegetacija? Klima? Strane svijeta? Smjer vjetra? 2. Treba li procijeniti investicijsku svotu i temeljem nje izračunati cijenu? 4. 9. Ime nadležne (najbliže) željezničke postaje? 4. Tko je nadležan za koja specijalistička područja? 3. koji moraju već pri ugovaranju radova biti pri ruci. Tko je sastavio projektni program? Je li iscrpan? Trebamo li ga mi ili netko drugi dopuniti? Treba li ga investitor prije početka projektiranja ponovno potvrditi? 2. Je li investitor sporazuman s našim odredbama glede pravnog statusa rukovoditelja gradnje? 9. Telefon na gradilištu? U blizini? Kada i kako dostupan? 6. Tko kontrolira račune? 4. Što inače treba uzeti u obzir pri oblikovanju? 5. Kakav je njegov odnos prema likovnoj umjetnosti općenito? A posebno u svezi s našim načinom rada? 6. Tko je za nas mjerodavna osoba? Tko je zamjenik? Tko je posljednja instancija? 4. telefon) 7. Tko je prije davao arhitektonske savjete? I I . Koja je približna ocjena odnosa građevinskih i obrtničkih radova? 3. Koje su investitorove posebne želje u umjetničkom pogledu? 5.S kim treba voditi sve pripremne dogovore? 2. 3. Projektni zadatak 1. Upitnik za izvještaj o narudžbi Izvještaj za narudžbu br. Želi li investitor kasnije svoj objekt izložiti javnosti? 9. Naziv nadležnog (najbližega) poštanskog ureda? 5. Visine postojećih zgrada i katova? Ulična regulacijska linija? Građevinski pravci? Kasnija izgradnja ulica? Drveće (vrsta. Kojeg izvođača preporučuje investitor? (naziv. treba li naručiti ograđivanje gradilišta? Može li se ogradu iznajmiti u reklamne svrhe? Treba li naručiti natpisnu ploču za gradilište? Natpis na njoj? 2. Kako su oblikovane postojeće zgrade? Od kojih su gradiva? -> VIII. Koje kasnije zahvate treba već sada uzeti u obzir? 7. adresa. Upitnik što slijedi samo je dio obrazaca koji služe uštedi rada. Zašto prethodno djelatni arhitekt nije dobio ovaj posao? 12.: Izdavatelj naloga: Narudžba: Izvjestitelj: Kopije za: I. Iz toga je shvatljivo što se "definitivni" crteži i troškovi pojavljuju tek kad je građevina već skoro dovršena.» QP Rad na projektiranju često se požuruje a izvedba ugovara i započinje s nedovoljnim podlogama. Kojim lokalnim ili državnim propisima podliježe novogradnja? Prostorni plan? 4. makar samo kao poticaj. Detaljno koncipirani upitnici i obrasci. Osobe i poduzeća vezani na posao 1 . Moraju li crteži biti razumljivi za laike? 10.PROJEKT PREDRADNJE . Točan naziv novogradnje? Konačni naziv objekta? 3. Osnove oblikovanja 1. Ako nema ograde. Na kojim se sporazumima zasniva kalkulacija cijene? 2. 3. ali je čitav niz podataka tako općenit da upitnici mogu svakom graditelju koristiti. Koji način naručivanja i kontroliranja treba primijeniti? 5. Sigurno su odstupanja potrebna. Tko nam čini poteškoće? Zašto ih čini? Koje su moguće posljedice? 8. Na koja investitorova osobna obilježja treba posebno obratiti pozornost? 7.

Rok predaje ponuda? 11. Kakva vrata? Uklađena? Čelični okvir? Ukočeno drvo? Čelik? S gumenim odbojnikom? Vatrostalna? S automatskom bravom? 13. Je li razjašnjen priključak na plinsku mrežu? 8. s kutijom? 12. Kakav se način temeljenja može smatrati prikladnim? 7. Priprema tople vode: potrebne količine? U koje vrijeme? Na kojem mjestu? Kemijski sastav pitke vode? Treba li uređaj za omekšavanje? 15. Kakva je kanalizacija? Priključak na gradsku mrežu? Gdje? Koji je 0 glavnog voda? Na kojoj je dubini? Kamo teku otpadne vode? Je li moguće izvesti septičku jamu? Dopušta S se to? Vlai stiti taložnik? Traži li se samo mehaničko ili i biološko kondicioniranje? 19. Predvidivo trajanje procedure izdavanja građevne dozvole? Nadležna tijela? Mogućnosti požurivanja? 8. Vrsta signalnog uređaja? Zvono? Svjetlo? Komandni uređaj? 23. Jesu li na gradilištu provedena geotehnička ispitivanja? Gdje? S kojim rezultatima? 3. Kakvo hlađenje? Priprema leda? 17. Način grijanja? Ogrjev? Zaliha za koje razdoblje? Grijanje loživim uljem? Dizalo za šljaku? Posuda za pepeo? Rezervoar s kišnicom za punjenje sustava? 14. Projekt (mjerilo)? 5. sa statičkim proračunom i ostalim potrebnim prilozima? 7. Datum raspisa natječaja? 10. Preuzima li investitor sam neke isporuke ili radove? Koje? Čišćenje? Čuvanje? Hortikulturni radovi? 6. Koja su gradiva uobičajena U mjestu? Posebno jeftina? Cijena? 25. Skice za dogovor sa suradnicima? 2. Postoji li lokacijski nacrt? Naručen? Službeno ovjeren? 4. Vrsta telefonske instalacije? Automat? Podcentrala? Gdje? 22. Ostali transportni uređaji? Dimenzije? Putovi? Kapacitet? Cijevna pošta? X. Sklapanje ugovora? Terminski plan izvedbe? 12. Postoji li priključni kolosijek za gradilište? Normalni ili uski kolosijek? Mogućnosti istovara? 3. Kakva rasvjeta? Vrsta struje? Napon? Mogućnost priključka? Ograničenje potrošnje? Cijena kWh za rasvjetu? Za snagu? Noćna tarifa od . Postoje li podaci o visinskim odnosima? Naručeno? 5. Kakvo je temeljno tlo toga kraja? 2. Vrsta dizala? Potrebna nosivost? Platforma u visini poda ili parapeta? Brzina? Strojarnica gore ili dolje? 24. Kakve su prilazne ceste? Treba li urediti zastor .do? Popust za visoku potrošnju? Transformatorska stanica? Stanica visokog napona? Vlastita proizvodnja energije? Dizelski agregat. Na koji način treba izvoditi građevinu? Posebno važno: Pod u podrumu: način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Zaštitni premaz? Zapreke protiv podzemne vode? Stropna ploča nad podrumom? Način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Stropna ploča iznad prizemlja: Gradivo? Opterećenje? Čime? Obloge? Krovna konstrukcija: način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Zaštitni premaz? Kakav pokrov? Oluci? Olučne cijevi izvana ili iznutra? 8. Rokovi 1. Ostalo. Kakvu izolaciju treba predvidjeti? Protiv buke? Horizontalno? Vertikalno? Protiv vibracija? Protiv topline? Horizontalno? Vertikalno? 9. Koji je 0 priključka na plinsku mrežu? Kapacitet? Cijena po m 3 ? Popust za velike količine? Postoje li posebni propisi za postavljanje instalacije? Odzračivanje? 20. Je li potreban plan uređenja i organizacije gradilišta? 12. Kakvi prozori? Čelik? Drvo? Sintetika? Drvo/aluminij? Vrsta stakla? Način otvaranja? Jednostruki.PROJEKT VII. Opskrba vodom? 0 dovoda? 0 fleksibilnih cijevi mjesnih vatrogasaca? Tlak u vodovodnoj mreži? Postoje li značajne oscilacije tlaka? U kojoj mjeri? Cijena vode po m 3 ? Slavine vani? 18. Oblikovanje stupova? Vanjski zidovi? Unutarnji zidovi? 10. Tehničke podloge 1. Kolika je udaljenost gradilišta od teretnog željezničkog kolodvora? 2. Prijam grubih građevinskih radova? 14. Je li pregledana zemljišna knjiga? Je li dobavljen izvod? Ima li u njemu relevantnih podataka za projektiranje? 2. VIII. Postoji li situacija naselja? Je li naručena? S podacima o prometu? 3. Jesu li snimljene susjedne zgrade? Ustanovljen njihov način građenja? 10. talpe? 4. Podaci za izvedbu 1. Postoje li izgledi za predujam i isplatu u gotovini? Koji su rokovi i načini isplate primjereni? 7. Uvjeti rješenja kanalizacije? 7. Normalna razina podzemne vode? Visoki vodostaj? Najviši vodostaj? 5. krilo na krilo. Izvedbeni nacrti? 9. Tehnički prijam zgrade (spremno za useljenje)? 15. Predračun? 6. Je li određen priključak na elektromrežu? Odobren od elektrane? Kabliranje ili zračni vod? 9. Jesu li razjašnjeni uvjeti vodoopskrbe? 6. Način ventiliranja: Izmjena zraka? U kojim prostorijama? Odstranjivanje plinova? Odvlaživanje? 16. crvenoj boji? Kaširano na \ platnu? 13. Kakve su skladišne površine za gradiva? Kvadratura otvorenih površina? Kvadratura natkrivenih površina? Koje su visine u odnosu prema gradilištu? Može li više izvođača neometano raditi jedan pored drugoga? 5. Je li na zemljištu već postojala neka građevina? Kakva? S koliko katova? Koliko je dubok bio podrum? 6. parna turbina. Početak građenja? 13. Kome se treba obratiti za ishođenje građevne dozvole? Potreban broj primjeraka projektnog elaborata? U kojem obliku? Formati nacrta? Kopije u plavoj. Završni obračun? IX. Idejni projekt (mjerilo?) s aproksimacijom troškova? 4. Isporuka nacrta za građevnu dozvolu. Okna za otpad i mljevenje otpada? Gdje? Veličina? Za koju vrstu otpada? Spaljivanje? Briketiranje papira? 26. vjetrenjača? 21. Skice za dogovor s investitorom? 3. Je li stabilizirana stalna točka za geodetske radove? 11.eventualno oblice. Podloge za projektiranje 1. Koliki se dopušteni pritisak na tlo može prihvatiti? 4. Koji se zahtjevi odnose na reviziju statičkog proračuna? Tko je ovlašteni revident? Koje osobe dolaze u obzir? (Koga određuje nadležna institucija za graditeljstvo?) UPITNIK 50 . Kakva konstrukcija stubišta? Opterećenje? 11.

uzori * podloge namijenjene izvođaču 3.). smjernice za mjesta okupljanja. dopunjuju izvedbene nacrte za određene dijelove građevine. *) Ova posebna aktivnost postaje u opisu i programu izvedbe radova u potpunosti ili djelomično osnovna aktivnost. DIN 276.fizičke. tehničke i ekonomske strane (pravne podloge: državni građevinski propisi. pojedinačni nacrti).prikazuju druge dijelove građevine / uređaje prema potrebi.0 Ugovaranje radova 2. stalnog smanjenja vrijednosti (pogreške u planiranju / pogreške u izvedbi. ekonomske podloge: instrumenti za kontrolu troškova.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji.0 Projekt građevine HOAI. VOB/Ačl. uvodne napomene) * opis aktivnosti (popis aktivnosti. 1. smjernice. tj. s potrebnim tekstualnim objašnjenjem. Provjera planova izvođenja koje je sastavio izvođač na temelju opisa i programa izvedbe radova. Ovu materiju propisuje HOAI. uobičajena mjerila 1 : 2 0 .3 Sredstva / instrumenti nadzora * podloge za AVA. površina. faza izrade 5.2 1.2 Ciljevi / rizici ugovaranja radova 2. obloge zidova.1 1.0 Izvedba građevine HOAI. funkcionalne. o opremi (npr. tehničke podloge: priznata pravila tehnike i umijeća građenja. LPH 5. 55 * Posebni nacrti. konzultacije s ekspertima. 1 : 1 . i prema potrebi konzultacije s ekspertima). programi aktivnosti) * knjiga standarda za radove * LV . * Osnovni radovi: Razrada rezultata radnih faza 3 i 4 (postupna obrada i prikaz rješenja). članak 15.3 Sredstva / instrumenti za planiranje izvođenja * Izvedbeni nacrti.. propadanje). 1.0 Nadzor 3. uredbe. biološke i ekološke zahtjeve.1 Definicija aktivnosti / sadržaji 3. čelične. Razrada detalja. pravne. nadzor (31 %). . kao podloge opisa i programa izvedbe radova *). 51 . faza izrade (LPH) 1-4: prikupljanje podloga (3%).propisi o honoriranju arhitekata i inženjera na temelju prvog i drugog članka Zakona o reguliranju rada inženjera i arhitekata) [poglavlje 1. npr. glede njihove usklađenosti s izvedbenim nacrtima (npr. uobičajeno mjerilo 1:50 -> s. 55 @ • * Parcijalni nacrti (= nacrti detalja. gubitaka radnog vremena (prazan hod.2 Ciljevi! rizici u planiranju izvođenja Cilj planiranja izvođenja je da se građenje odvija bez smetnji i pogrešaka. o materijalima (npr. nacrti pojedinosti * posebni crteži * građevna knjiga 2. isporučiteljevi nacrti rasporeda strojeva i njihovih temelja). Kontinuirani rad na operativnom planiranju tijekom izvođenja objekta * Posebne aktivnosti: Sastavljanje detaljnog opisa objekta u građevnoj knjizi. članak 15.projekt 2. 1 : 5 . podaci iz ugovora o građenju) * tehnike operativnog planiranja / terminski plan (stupnjeviti dijagrami. suprotno od opisa i programa izvedbe. glavni projekt (11%). elektroinstalacija itd. armiranobetonske. sredstva / instrumenti planiranja izvedbe (crteži. briga oko objekta i dokumentacija (3%). članak 15. te usporedba s projektantskim planovima*).). članak 15.0 Plan izvođenja 1.. drvene itd. pripreme ugovora (10%). usp. osnovna aktivnost. DIN-norme.15. Nacrti objekta sa svim za izvedbu nužnim pojedinostima. linijski dijagrami. 1 : 1 0 .27% od ukupnog honorara [poglavlje 2. Pretpostavka za to su potpuno riješeni oblikovni i tehnički problemi do u detalje te njihova provjera s formalne.. Obradu svih vrsta crteža propisuje DIN 1356.] 1. radionički nacrti izvođača. građevno . B Aktivnosti pri izvedbi građevine 1. duljina.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji 2. procjena / obračun troškova usp. koje nisu surađivale na izradi projekata. pa su podloga funkcionalnog opisa aktivnosti (= opis i program izvedbe radova.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB * VOB (dijelovi A/B/C.0 1. Izrada podloga za druge stručne suradnike na projektu i uklapanje njihovih priloga kako bi se postiglo rješenje pripravno za izvedbu.] 2. temeljne aktivnosti prema HOAI odgovaraju potrebnim radovima u praksi. koristeći priloge drugih stručnjaka. LPH 6. podne obloge itd. Provjera i odobravanje nacrta trećih osoba. faza izrade (LPH) 5-9: izvedbeni projekti (25%).0 Građevina . niže) (odgovarajući software na raspolaganju). širina. ventilacije.9. U tom slučaju otpadaju odgovarajuće osnovne aktivnosti ove faze radova. * Građevne knjige (= knjige prostorija) .73% cjelokupnog honorara s. određivanje materijala. kao podloge opisa i programa izvedbe radova *). volumen prostorije ili dijela prostorije itd. mogu se riješiti sa CAD (Computer Aided Design) u okviru EDV i po potrebi povezano s AVA (usp. ako se primijeni opis i program izvođenja radova. energetske (npr. u smislu racionalne upotrebe energije).). HOAI.3 IZVEDBA GRAĐEVINE -»ro Za projekte interijera prostorija: detaljni prikaz prostorija i slijeda prostorija u mjerilu 1:25 do 1:1. sanitarija.). "aktivnosti oko izvedbe" . primjerice definitivni kompletni izvedbeni nacrti detalja i konstrukcijskih elemenata u mjerilu 1:50 do 1:1. čl. ishođenje dozvola (6%). mrežno planiranje) C Upute u literaturi o izvođenju građevinskih radova —> CP A Definiranje pojmova Definiranje aktivnosti iz područja rada arhitekata i njihovo adekvatno honoriranje određeno je u HOAI (Honorarordnung fur Architekten und Ingenieure . instalacije grijanja. uobičajeno mjerilo 1:50 ovisno o konstrukciji. sa svim za izvedbu potrebnim podacima i kotama. HOAI se u velikoj mjeri zasniva na praksi.2 Ciljevi / rizici nadzora 3. idejni projekt (7%).izvedba B Aktivnosti pri izvedbi građevine Plan izvođenja Definiranje aktivnosti / sadržaji Ciljevi / rizici u planiranju izvođenja Sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe * izvedbeni nacrti * nacrti detalja. uzevši u obzir urbanističke. udvostručenje rada). Sastavljanje detaljnog opisa objekta u knjigu prostorija. npr. 55 (2).izrađuju se za posebne konstrukcije (npr. oblikovne. tako da se postigne rješenje pripravno za izvedbu.) . gospodarske. s potrebnim tekstualnim napomenama.0 Građevina . ako se ti radovi odnose na elemente koji nisu mogli biti uključeni u predračun.sadrže tablično potpune podatke o veličinama (npr. 1.» s. Nedovoljno planiranje izvođenja radova često dovodi do gubitka materijala (otklanjanje nedostataka. npr. izvršne odredbe.). suradnja oko ugovaranja (4%). "projektantske aktivnosti" . visina. npr. tehničke. posebno aktivnost HOAI.SISTEMATIZACIJA A Definiranje pojmova 1.

čl. čl. čl. čl.01 opći neophodni podaci. iscrpnih raspisa (br. odgovornost ugovornih strana. naknada štete zbog neizvršenja. čl. . Gradiva / građevinski elementi.-651. članci 631 . AGB . Izvođenje. kratka zastara. faza izrade 6+7 * Osnovne aktivnosti: . naknade. . 5. članak 9. Sadrže prave norme za ugovore o radu. 8.644. čl.638. 7. 18.639. 14.pregovori s ponuđačima. "standardi" za gradiva /građevne elemente (DIN-norme. čl. čl. čl. 55 © . uz suradnju svih sudionika faza aktivnosti 6 i 7. otkaz od strane naručitelja.). npr. podloge za izvedbu. jamstvene obveze izvođača. .1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. . utvrđeno odgovarajućim uredbama (usp. ponovljena izmjera odnosno odbici). čl.2. čl. kontrola i vrednovanje pregleda cijena prema posebnim zahtjevima. . VOB . čl. odnosno Uredba o ugovaranju građevinskih radova. zidarski radovi itd.rekapitulacija troškova prema DIN-u 276 na temelju jediničnih ili paušalnih cijena iz ponuda. 4. 2. Podjela VOB-a u tri dijela: . predračun.2 Ciljevi i rizici ugovaranja radova Cilj je sklapanja ugovora stvarati ugovoreno djelo i provoditi planove izvedbe u okviru građanskog prava. 15. opis radova / uvjeti ugovora itd. br. IZVEDBA GRAĐEVINE ->&) čl. . istovar i skladištenje". .631. . sporovi.632.VOB/C (DIN 18300 18450) = Opći tehnički uvjeti za ugovaranje građevinskih radova (ATV) Sadržaj: pravila (prema sporazumu) za pojedine vrste radova (npr. izdavanje radova. pa vrijedi tek ako se dogovori njegova primjena (dio B/C. dijelovi A/B/C ) s. . usp. 4.pomoćne napomene za sastavljanje jednoznačnih. 11. 17. ugovor o isporuci djela -» s. čl. vrsta / opseg rada. .sastavljanje alternativnih opisa radova za određena područja aktivnosti. Nejasne. dovršetak preuzimanja. čl. koje odgovarajuća BGB-pravila stavljaju izvan snage ako je tako dogovoreno. ČI.uvjeti kvalitete. obračun.usklađivanje i objedinjavanje aktivnosti svih stručnjaka koji sudjeluju u ugovaranju. 6.VOB/A (DIN 1960) = Opće odredbe za izdavanje građevinskih radova Sadržaj: smjernice za formiranje i sastavljanje raspisa natječaja. razgraničenje dijelova građevine koji se međusobno isprepleću.633. podjela rizika. kao npr.iznalaženje i prikazivanje količina kao podloga za sastavljanje opisa radova. 15.sastavljanje. otkaz od strane naručitelja. .643. čl. uključujući pregled cijena *). uz potpunu 52 . otkaz od strane izvoditelja.sastavljanje opisa radova s popisima radova prema vrstama. 2. či.640. ugovaranje. čl. kašnjenje izvedbe. 12. čl.a obavezujuće su za javnopravne investitore. 2. založno pravo izvoditelja. isplata..651. otkaz od strane izvoditelja. čl. cijene.propisi glede tehnike izvođenja (eventualno DINnorme) usmjereno na "standardno izvođenje". otklanjanje nedostataka. 5. čl. čl. uključujući sastavljanje pregleda cijena po vrstama radova. čl.635. prekid i obustava zastare. ne smiju biti u proturječju s općim odredbama za ugovaranje.5. 1. .636. uz upotrebu priloga drugih stručnim suradnika na projektu.-651. Odredbe VOB/A imaju obilježje preporuke (za privatne investitore) . rokovi izvedbe. Ovu materiju propisuje HOAI.zakon. službena odobrenja). čl.02 potrebni dopunski podaci. Opći sastavni dijelovi ugovora. zaključno reguliranje. 55 © za definirane aktivnosti (podloge za izdavanje radova = podloge za ugovaranje radova.upućivanje na postojeće DIN-norme (tehničke odredbe za izvođenje). Radovi se mogu izdati ako su poznate cijene s.. 23. osiguranje. odgovornost itd.sastavljanje usporednih pregleda cijena koristeći priloge drugih stručnih suradnika na projektiranju. 3. usp. 3.sastavljanje obaveznih uvjeta za izvođenje svih vrsta radova. dospjelost plaćanja. čl. čl.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB (Građanski zakonik) propisuje u ugovoru o građenju (ugovoru o radu) pravne odnose između investitora / izvođača (naručitelja / izvoditelja) ako nema drugačijih sporazuma. preuzimanje. + pismena potvrda s podacima o mogućnostima uvida u podloge izdavanja radova / mjesto i vrijeme otvaranja ponuda / rokova za prihvaćanje i ostajanja u obvezi itd. zemljani radovi. najčešće nedovoljni za jednoznačno. .sastavljanje opisa i programa izvedbe radova u svezi s građevnom knjigom *). naknade. čl. 55 © 0. Naslovi / sadržaji pojedinih članaka su: čl. 1. čl. hipoteka na građevinsko zemljište. posebni ugovorni uvjeti. postaju ponuda a prihvaćena nepromijenjena ponuda postaje ugovor (regulira sve modalitete potrebne za provedbu planova izvođenja.suradnja pri dodjeli posla.648. VOB nije zakon ni pravni propis. jamstva. 10.649. 2. jamstva naručitelja. kaznene odredbe.642. . čl.propisi za obračun prema utvrđenim stvarno izvedenim količinama (odnosi se na obračunske jedinice. . Upute za opis radova . postavljanje rokova i mogućnost promjene. BGB .647. Pomoćni radovi / posebni radovi. čl. čl. ometanje i prekid izvođenja. Članci 631 . 9.zakon). suština ugovora o radu. * Posebne aktivnosti: .Bürgerliches Gesetzbuch.kontrola i vrednovanje ponuda.međusobne obveze jasno utvrditi. prestanak jamstva. 13. obveze prihvaćanja naručitelja. smanjenja i prekida.641.0 Ugovaranje radova (priprema / suradnja pri ugovaranju) 2. odnosno njegova ovlaštenog zastupnika.634. čl.) prema jedinstvenoj sistematizaciji s. čl.645.650. dopunjuju se "prethodnim napomenama" (dodatni ugovorni uvjeti. AGB . . .646. 16. 55©-© * VOB (Pravilnik o obavljanju građevinskih radova) ima poseban pristup (suprotno općenitim odredbama BGB) i vodi računa o tome da u ugovoru o građenju budu regulirani raznovrsni stručni i pravni problemi / zahtjevi (usp.kontrola i vrednovanje ponuda temeljem opisa i programa radova. .Verdingungsordnung für Bauleistungen. Podloge za izdavanje radova s unesenim cijenama i potpisom ponuđača. čl. čl. Obračun .) Ugovori o građenju (time i podloge za izdavanje radova) moraju iscrpno / potpuno unaprijed raščistiti moguće nesuglasice između ugovornih strana .637.utvrđivanje vrste / opsega pomoćnih radova (uz glavne radove prema popisu radova) bez posebne naplate. Važeće područje. moguć i u okviru općih poslovnih uvjeta. suradnja naručitelja. rokovi. . generalna klauzula: "Gradiva i građevinski elementi podrazumijevaju se uključivši isporuku. čl. rad u akordu. Naslovi / sadržaji članaka su: čl.VOB/B (DIN 1961) = Opće odredbe za ugovaranje izvedbe građevinskih radova Sadržaj: posebno sastavljene odredbe za građevinske ugovore.usuglašavanje i koordiniranje opisa radova stručnih suradnika na projektu.prikupljanje ponuda.). čl. VOB/A. čl. izvođenje. nositelj rizika.1. Građanski zakonik. nepotpune podloge za izdavanje radova dovode do loših ugovora koji izazivaju sukobe / prekoračenje rokova / nedostatke / smanjenje vrijednosti / dodatne troškove. vrsta / opseg radova.

katalog standardnih radova za vodogradnje (StLK).katalog standardnih radova za cestogradnju i mostogradnju (StLK). 1. 53 . postaje podlogom kasnijeg ugovora o građenju — s. * Posebne aktivnosti: .kontrola radova na čuvanju i održavanju. * Osnovne aktivnosti: . . 56 Jedinstvena (standardizirana) kombinacija omogućuje racionalizaciju kroz EDV (Izdanja knjiga o standardnim radovima: Zajednički odbor elektronika u graditeljstvu.primjenu odredaba AGB . . . _ potrebni dodatni sporazumi razjašnjavaju jednoznačno VOB "može se . utvrđivanje nedostataka. troškova ili kapaciteta. .kontrola troškova.nadgledanje uklanjanja nedostataka koji su ustanovljeni prilikom primanja radova.priprema brojčanih podataka za datoteku objekta.nadzor tijekom izvođenja objekta glede usklađenosti s građevnom dozvolom. funkcionalno. . . posebne ugovorne odredbe. obilježeno rednim brojem / brojem pozicije) -> s.prijam građevinskih radova uz suradnju drugih stručnjaka uključenih u projektiranje i nadzor.1 Definicija aktivnosti / sadržaji regulirano propisom HOAI. tehnički. uključujući sastavljanje i predaju potrebnih podloga. . Poglavlja standardnog teksta raspoređena su hijerarhijski u 5 odjeljaka. eventualni dodatni tehnički uvjeti. . vrijede redom (usp. .predaja objekta. iscrpna definicija aktivnosti. . objektu / dokumentacija) 3. Cijelo je područje izdavanja radova idealno EDV-pogodno (tekstovi. tehnički besprijekorne.obilazak građevine nakon predaje. GEAB. Svako poglavlje ima svoj broj. . . atesti. 56 @ mogu se raščlaniti nepovezano (stupnjevi izgrađenosti / faze građenja / stupnjevi dovršenosti) ili prema naslovima (sažeto prema vrstama radova) uz pomoć "prethodnih napomena" ->s. izvještaji u građevnom dnevniku. prema potrebi iz 5 odjeljaka. .unošenjem cijena (ponuda) i raspisom (izdavanje radova) postaju dijelom ugovora o građenju. ali najdulje do pet godina od primitka građevinskih radova.9. .utvrđivanje troškova prema DIN-u 276 ili prema pravnim propisima za obračun u stanogradnji. 56 * Obrasci namijenjeni proizvođačima za popise aktivnosti nude dodatne informacije. 56 > Treba razlikovati: .mogući dodatni sporazumi odnose se na odredbe koje služe definiranju aktivnosti (bez narušavanja uravnoteženosti VOB-a). * LV . npr. .zakona (uravnoteženost VOB-a kao "cjeline").sastavljanje plana zaliha. ako ta djelatnost prema zakonima dotične zemaljske vlade prelazi okvire osnovne aktivnosti iz faze aktivnosti 8.9. . .obrasci za popise aktivnosti slični su građevnoj knjizi (prethodnik StLB).zajednička izmjera radova s izvođačima. .sastavljanje. . područja aktivnosti 800-999. cilj: primjena jedinstvenih standardnih tekstova za opis aktivnosti u graditeljstvu na području cijele države).0 Nadzor (nadzor na građevini.izrada uputa za čuvanje i održavanje. Postupak prijama itd. dimenziji. moguć je standardizirani popis aktivnosti bez naznake količina). Opisi građenja (opći prikaz graditeljskog zadatka) upotpunjuju popise radova tako da postaju opisi radova. kao jednoznačna. količini. područja aktivnosti 100-199. eventualne dodatne ugovorne odredbe. . 3. Daljnje zbirke standardnih tekstova za radove u graditeljstvu: . . planovima izvođenja i opisima aktivnosti. . nadgledanje i daljnje vođenje plana isplata.upravljanje objektom.djelatnost odgovornog voditelja gradnje. .kontrola i korigiranje detalja predgotovljenih elemenata. . . skraćeni tekst / opširni tekst) mogu kombinirati (broj odjeljka. . 56 * Standardna knjiga aktivnosti (StLB) za građevinarstvo pomaže pri sastavljanju opisa aktivnosti (daje: sažete tekstove. VOB/B čl. .sustavno sređivanje crteža i proračuna objekta. 56 Programi aktivnosti. VOB/A. način izražavanja itd. . područja aktivnosti 400-499. . . Ima li proturječnih dijelova ugovora. potpune) tako što nudi standardna poglavlja opisa pojedinih pozicija koje se uklapaju u odgovarajuća područja aktivnosti (područja aktivnosti približno su vrste građevinskih radova prema VOB/C).preispitivanje analize troškova / koristi za građevinu i poslovanje.opis i program radova (funkcionalni opis aktivnosti. npr.kontrola računa. 56 * Opis aktivnosti. proračuni).zahtjev za službena primanja radova i sudjelovanje u njima.sastavljanje.promatranje objekta. . Ponuđači: različiti izdavači ->• s.sastavljanje popisa opreme i inventara. opći tehnički uvjeti za ugovore o izvedbi građevinskih radova (VOB/B) (dakle "posebno" vrijedi prije "općeg") -> s.knjiga standardnih aktivnosti savezne željeznice (StLB-DB). rastavljanje na pojedinačne pozicije (pozicija je opis dijela aktivnosti prema vrsti. .opis aktivnosti s popisom radova (VOB/A. . Tako se pojedini tekstovi (povezani u poglavlje.nadgledanje otklanjanja nedostataka koji su nastali tijekom jamstvenog roka. opisi mjerodavnih uvjeta / zahtjeva (oblikovno. ekonomski) koji se odnose na dovršenu aktivnost. npr. čl./10-12). područja aktivnosti 200-299. .koordiniranje stručnjaka koji sudjeluju u nadzoru. pa zbog toga u IZVEDBA GRAĐEVINE kompletu postaju vrlo opsežni. upute za rukovanje.popis jamstvenih rokova. FLP. vrste radova + broj pojedinih poglavlja = broj standardnog opisa aktivnosti) s.vođenje građevnog dnevnika. Opisi aktivnosti .kao dio podloga za pogodbu radova . Kombinacija podataka za izdavanje radova i planiranja izvođenja moguća je primjenom odgovarajućeg CAD (Computer Aided Design) AVA (raspis / izdavanje / obračun) softvvareom. faze aktivnosti 8 i 9./3-9).iznalaženje i utvrđivanje troškova za izradu financijskih pokazatelja. nadgledanje i daljnje vođenje diferenciranih planova vremena. Ti obrasci obuhvaćaju što je moguće više varijanata teksta (tekstovi stvoreni precrtavanjem). tj. Odustajući od detaljnog prikaza faze aktivnosti (suprotno: popis aktivnosti s pojedinačnim pozicijama. pomažu pri rješavanju posebnih konstrukcijskih detalja. ČI. kakvoći. kao i s općenito prihvaćenim pravilima tehnike i odnosnim propisima.regionalni katalozi aktivnosti (RLK) pojedinačnih korisnika.suradnja pri oslobađanju od aktivnosti osiguranja.1): Opis aktivnosti. 15.odredbe". popisi aktivnosti.obilazak objekta kako bi se ustanovili nedostaci prije isteka jamstvenog roka izvođača. čl.sastavljanje i praćenje terminskog plana (gantogram). s.

CPM) prikazuju procese strelicama (rubovima). MPM) prikazuju procese čvorovima.12.Mrežni planovi.) kod MPM je početni slijed (određen odnos od početka prethodne do početka sljedeće aktivnosti. služe analizi. posebni crteži). završni događaj procesa A = početni događaj procesa B). nedostataka (vidljivi / skriveni). Međusobno ovisni procesi koji teku usporedno. Čvorovi predstavljaju početne i završne događaje procesa. tornjevi. troškovi. sredstva za izvedbu itd. planiranje ulaganja (program radne snage / program opreme) .) prikazuju se međusobne ovisnosti različitih aktivnosti. Nedostaci gantograma: paušalnost. dimnjaci i si. procesu je određeno konkretno procijenjeno vrijeme).3. te eventualnoj građevnoj knjizi odnosno na podlogama za ugovor o građenju. planiranju.kontrola. događaje kao čvor). povećanja troškova. najkasniji početni. razvijeniji. a na drugoj jedinice duljine puta (rjeđe količina). visina.» s..Linijski dijagrami (dijagrami brzine. čitljivost (prikaz proporcija vremena). teškoće u prikazu kombinacija / ovisnosti radnih procesa (nekritični / kritični procesi = promjena trajanja procesa odgovara promjeni vremena zbroja procesa. v. odsutnost koordinacije najčešće dovode do kašnjenja / dodatnih troškova. ali CPM je rašireniji u praksi. na pravom mjestu). Teoretski se može zamisliti mrežni plan pomoću strelica događaja. a horizontalno (= os x = apscisa) pripadajuće vrijeme (određeno temeljem iskustvenih vrijednosti / proračuna) koje je prikazano duljinom odgovarajuće horizontalne crte. Popisi aktivnosti ( = liste prikaza tijeka građenja = liste podataka o radovima) pripomažu pri izradi gantograma i omogućuju usporedbu predviđeno ostvareno. izmjere. Strelice odražavaju odnose organizacije radova. 58 @ @ 3 Metode mrežnog planiranja pomoću čvorova događaja (Progmamm Evaluation and Review Technique. Rezultat = put najduljega trajanja (kritični put) / projektni termin završetka FZ(n). rezultati tehnike mrežnog planiranja (dio istraživačke oblasti Operation Research) [si. SAZ / najkasnije rokove završetka. ceste.» s. ali nema primjenjivane metode. planiranje pojedinih tokova (programi aktivnosti). vremena) predstavljaju u koordinatnom sustavu na jednoj osi (kojoj = ovisno o građevinskom zadatku) jedinice vremena (odabrane). Vremenski model je normalno stohastički (= određivanje vremenskih razmaka između događaja računom vjerojatnosti).g. poglavlje izdavanje posla) -> s. Vremenski model je determiniran (v. Loš nadzor.najraniji početni. ne može se ustanoviti). vremenski kad tijeku građenja nedostaje smjer prema dovršenju) Područja primjene: prikaz tijeka građenja s određenim smjerom dovršavanja (duljina. prikazuju veći broj uvjeta nego strelični planovi aktivnosti (CPM. SEZ) za nastupanje svih događaja / procesa (proračun unatrag).Gantogrami postavljaju u koordinatnom sustavu vertikalno (= os y = ordinata) faze rada / građevinske procese. 58 @ Sadržaji streličnih mrežnih planova odražavaju se u listama procesa (izlistanje pojedinačnih aktivnosti s odgovarajućim naznakama vremena) s.» s. CPM). Temeljni poredak odnosa (= ovisnost između događaja /procesa može se kvantificirati) kad je CPM normalni slijed (određeni odnos od završetka prethodnog do početka sljedećeg događaja. nacrti detalja. međuzavisnosti dijelova procesa kao preduvjet nekog sljedećeg procesa prikazuju se fiktivnim procesima (nulte veze. najkasniji projektni rok početka SZ. stariji. Najvažnija pomoćna sredstva jesu tehnike planiranja tijeka građenja / tehnike terminskog planiranja prema različitim metodama.3. list 1).3 Sredstva/instrumenti za građevinski nadzor * Podloge AVA. * Tehnike planiranja tijeka građenja / terminsko planiranje koriste različite uobičajene metode: .2 Ciljevi/rizici građevinskog nadzora. Geometrijski modeli PERT + CPM mogu dati mješovite prikaze (procese kao strelicu. Prednost: očigledna predstava brzina i kritičnih razmaka. Mrežni proračuni polaze od projektnog polaznog termina VZ (O) (startni čvor. vrijeme između početka i završetka procesa). Vremenski model je determiniran (tj. 58 2 Metode čvornog mrežnog planiranja (Metra . FAZ / najraniji termin završetka. PERT) prikazuju događaje čvorovima. Iz toga se raspoznaje brzina izvođenja (kut koji proizlazi iz odnosa vrijeme / put) i vremenski i prostorni razmaci između aktivnosti. obračun. Nedostaci: nepreglednost pri preklapanju različitih aktivnosti (prostorno. odnosi redoslijeda u streličnim mrežama s vremenskim razmakom 0) -» s. izdava-nje.) . mehanizacije. potkopi i si. u potrebnoj količini. završni rok SAZ / SEZ minus najraniji rok . opasnosti za ljude (nesretni slučajevi) i materijal. . Mreže orijentirane prema događajima (PERT) bolje služe okvirnom i pregleđnom planiranju (događaji = miljokazi). Područja primjene: prikaz tijeka građenja bez posebnog smjera dovršavanja.Potential Method. pronalaze (proračun unaprijed) najranije termine FZ (najraniji termin početka. Redoslijed građevinskih radova trebao bi biti prikazan odgovarajućim redom upisa u dijagram. 57 @ 1 Metode streličnog mrežnog planiranja (Critical .planiranje tijeka građenja uz primjenu metoda projektantskog menadžmenta (raspoloživost ljudi. prikazu.v. Postoji odgovarajući software (pretežni dio: CPM). Dummy. odnosno ukupnu vremensku rezervu GP pojedinih događaja / procesa (GP = najkasniji rok SZ .22]. Građevinski nadzor temelji se na projektu (izvedbeni nacrti. CPM) . početni događaj aktivnosti A = početni događaj aktivnosti B). Uključene prethodno procijenjene vremenske IZVEDBA GRAĐEVINE CD rezerve daju (pribrojene) navedeni projektni rok završetka VZ(n). 57 Različite orijentacije mreže (procesi / događaji) i prikazi (strelice / čvorovi) daju tri tipa mrežnih planova s. Prednosti gantograma: preglednost. 3. FEZ) za nastupanje svih događaja / procesa (D = trajanje.) Kao pomoć za posebno velike mrežne planove predestinirana je EDV (za sastavljanje mrežnog plana dovoljan je unos odgovarajućih podataka iz liste procesa). Prednosti / nedostaci / područja primjene različitih metoda mrežnog planiranja: unaprijed organizirane mreže s determinističkim vremenskim modelom (CPM/MPM) najprikladnije su za detaljirano upravljanje / kontrolu izvođenja građevina (težište na pojedinim aktivnostima). neraščlanjenost dijelova procesa. 57 @ .« 5 7 . materijala u pravo vrijeme. Uvršta-vanjem što više ulaznih parametara (vrijeme. 57 . najkasnije rokove SZ (najkasnije rokove početka. Građevinski nadzor usmjeren je na dva težišta: . Sadržaji čvornih mrežnih planova prikazuju se u listama procesa (usp.3. Nezadovoljavajući projektantski menadžment. Čvorni planovi aktivnosti (MPM) lakše se postavljaju / mijenjaju (dosljedno odvajanje planiranja tijeka od planiranja vremena). Strelice odražavaju odnose organizacije radova. pojmovi vidjeti DIN 69900.Path Method. ali nedovoljno ilustrativni (stoga: dodatni prikazi rezultata u obliku gantograma. očiglednost. npr. obračun kao dopuna AVA (raspis. pogrešaka u obračunu. 54 .g. kontroli odvijanja radova. Temeljni odnos organizacije (def. usp. Mrežni su planovi općenito vrlo detaljirani. organizacijski odnosi koji se pojavljuju u mrežnim planovima uobičajeni su slijed aktivnosti u 70-80% slučajeva). kao i sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe objašnjeni su pod 1. manjkava kontrola dovode često do nezadovoljavajućeg izvođenja. završni rok FAZ/FEZ) . upravljanju. puta [količina].

Završni radovi (R) DIN 18350 Žbukanje i radovi u gipsu (R)DIN 18352 Keram. Zemljani radovi i temeljenje (F) DIN 18300 Zemljani radovi (F) DIN 18301 Bušaći radovi (R)DIN 18302 Građenje bunara (R)DIN 18303 Zagrađivanje (R) DIN 18304 Pobijanje pilota (R)DIN 18305 Navodnjavanje (F) DIN 18306 Odvodnjavanje i kanalizacija (R)DIN 18307 Vodovodi i plinovodi (F) DIN 18308 Drenaže (R)DIN 18309 Injektiranje (R) DIN 18310 Radovi na osiguranju vodotoka.04 WWH ZWE SP - - - 20 4 W W 404 504 Lođa st.588 wc W 304 Kuhinja SCH DB WVT WB STD PA SCH STD WBS GAD DB SCH STD DB TAD SPA - - 24 7 N 6. F 0. 3.umivaonik (B.interfon S T D . obustave) |§ Prijam |§ Dospjelost plaćanja § Suradnja naručitelja § Otkaz od strane izvođača § Rizik § Odgovornost naručitelja § Dovršenje umjesto prijama Pravo izvođača na hipoteku Hipotekarno osiguranje građevine Pravo otkaza naručitelja Predračun troškova Ugovor 0 isporuci © lz: Mantscheff: "Einführung in die Baubetriebslehre". grij.wc V W T .L P H 1 Prikupljanje podloga l p h 2 Idejni projekti LPH 3 G l a v n i projekti l p h i.sudoper SPA .87 •e Sadržai B4 Kućanski tehnički priključci za 4 1 2 3 Grijanje Ventilacija Sanitarije ELT/js B5 Mjerne veličine 1 3 ti < 2 > Površina m2 6. Werner Verlag. betonska ploča Procjedni otvor 10 cm (8) Opći uvjeti ugovaranja 2. dio 1./WC 3. - Odnos investitor / izvođač A2 Oznaka prostorije 1 Privr. blokovima (R) DIN 18334 Tesarski radovi i drv. 1985. kamenom (F) DIN 18333 Radovi s beton. (R)DIN 18335 Građenje čelikom (R)DIN 18336 Izolaterski radovi (R)DIN 18338 Krovopokrivači i krovo. odgovornost. B + C I i 1. radovi (R) DIN 18332 Radovi s prirod.kada W B .uputa § 2 . N N 1. 49 Opseg ugovora i prijevremeni raskid Izvođenje.izolaterski radovi (R)DIN 18339 Limarski radovi 3.47 N 15.4. 7) § 8 Otkaz putem A G (br 5) § 13 Jamstvo (br. 3) 13 13 12 16 4 9 Jamstvo (br. preuzimanje VOB/B Izvođenje Podnošenje rizika. 6) § 4 Izvođenje (br. 3.92 S > Visina m 2. radovi i opločenja (F) DIN 18353 Izrada podnih podloga (R) DIN 18354 Asfalterski radovi (F) DIN 18355 Stolarski radovi (R)DIN 18356 Parketarski radovi (3) Nacrt detalja [Ugovor 0 građenju) " Dodatak r Cijena + I Podloga za ustupanje Dopisi + [Pogodbene podloge Ugovorni uvjeti + BGB I Opis aktivnosti (4^) Ugovor o građenju Pravni propisi 0 ugovaranju radova § § 6 3 1 ff B G B Dio A. • inst. s.stropno grijaće tijelo G A D .77 1 1 L 2.4) W B S .09 1 2.63 WWH - - AAD - 22 1 w c .891 Knjige prostorija (skraćeni oblik . arm. aparat PA . Düsseldorf. 6 7 Podjela rizika 12 Prijam .ne postoji 8 Otkaz putem A G .69 19. d o z v o l u ORGANIZACIJA GRAĐENJA ->QQ Pravila V O B / B koja odstupaju od pravila ugovaranja BGB l p h 5 I z v e d b e n i projekti B G B ugovor o radu §632 Naknade § |§ § § § VOB/B 2 14 15 4 13 Naknade I Obračun | Rad u akordu Izvođenje (br 7) Jamstvo (br. smetnje.475 N 8. 6) l p h 6 Priprema z a ustupanje radova l p h 7 S u r a d n j a pri ustupanju § 6 3 3 Nedostaci § 634 Postavljanje rokova.-b(. 3. 5. smanjenje § 635 Naknada štete |§ 17 Osiguranje | |§ 13 Učinci jamstva (br. nasipa i obaloutvrda (R)DIN 18311 Bageriranje u vodi (R) DIN 18312 Podzemni radovi (R)DIN 18313 Izrada dijafragmi s potpornom tekućinom (R) DIN 18314 Radovi s mlaznim betonom (9) Iz: VOB dio C 5 ELT/ss 6 Transp tek.utičnica za telefon W A .zidno.-sp. Grubi radovi (R) DIN 18330 Zidarski radovi (R)DIN 18331 Betonski i arm. Planovi z a građ.utičnica TAD . 7) § 5 Rokovi izvođenja § 13 Jamstvo (br.utičnica za antenu DB .nije predmet V O B § 636 § 637 § 638 § 639 §640 § 641 § 642 § 643 § 644 § 645 § 646 § 647 § 648 § 649 § 650 § 651 Zakašnjenje izrade Prestanak jamstva |§ Zastara (kratka) |§ Zastara (prekid. bet.razdjelnik stana W W H .47 N N 4.3) Vffi-zidno grij tijelo bez SCH (B. 7) Jamstvo I Prijam | Plaćanje | Izvođenje Otkaz putem A N .prisilna ventilacija W 604 Vent.36 2.primjer) 55 . broj prostorije A B 2 Korištenje 3 Korisnik (ABT) B2 Veličina prostorije 1 2 3 <61 m 3 N 14. konst.utičnica za kuć. garancija Plaćanje Izolacija Podloga za pad 8 cm.grijanje vode Z W E .izjednačavanje potencijala S C H .4.363 2.47 Temp LW Svjetlo Primjedbe (adrese) AAD .prekidač S P .475 N 0.000 48. tijelo s S C H c 104 Hodnik W W N N 1 1 _ WWH _ ZWE °c 20 F C H LUX 1 _ WA WB 204 Kup. promjene.47 2.uputa § 12 br.ne postoji .

02 Podne ploče podruma od nabijenog betona B debljine 10. bez / sa oplatom Posebni zahtjevi: beton m° po m 2 ••3 betonski čelik kg po m 2 /m 3 oplata m 2 po m 2 /m 3 3 2. W. EP u tekstu 2.. 1-3. izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima. odsj. beton. u betonu / armiranom betonu debljine cm od B u dvostranoj oplati. čist.02 105. m vanjski / unutarnji / potporni zidovi.1 str. B5" Primjer 1. izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima. EP i.0 Opis m podnih ploča podruma od nabijenog betona B debljine 10.T3. u armiranom betonu debljine 30 cm od B15. 12 cm izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima. za 1 m2 EP jedinična cijena GP ukupna cijena 35.70 3748. sa / bez armature Č .IZVEDBA GRAĐEVINE 0) Redni broj (OZ) 3.60/DM 11. Količina i EP izvan teksta Poz. 12 cm..rad DM 24.-br. 1 odsj.0 m podnih ploča podruma od nabijenog betona B debljine 10.70 3748. VOB/B § 1 br. Dugi tekst 3. za 1 m2 EP i.ostalo DM . 12 cm.50 Prednosti: a) velika ušteda prostora b) količine x EP = ukupna cijena u jednom retku Popis djelatnosti 037 038 039 040 041 042 043 044 045 046 047 048 Q 1 2 3 Beton na licu mjesta za zid — zid okna — zid kanala — zid između čelične konstrukcije — parapet — stubišni parapet — — — — — atika potporni zid krilni zid zid potpornja zid ležaja 11 jedna bočna površina u nagibu .Godina izdanja StLB: 1981 • područje djelatnosti: betonski i armiranobetonski radovi • beton na licu mjesta sloja čistoće .: tridesetpet 70/100 35. u dvostranoj oplati. bez bet. Kratki tekst Nedostaci: EP i količine nisu u istom retku Primjer 3.podloga horizontalna • gornja površina betona horizontalna • od nearmiranog betona • kao normalni beton DIN 1045 • B5 • debljina 8 cm 81013 013 11 11 10 T„T 2 . nagih Popis djelatnosti (LVZ) zid zid okna zid kanala zid parapet stubišni parapet Attika potporni zid krilni zid potporanj ležaj beton na licu mjesta Prethodne napomene i pozicije ® ® Podloge za ustupanje radova (VOB/A§ 17 br. 4) + 21 obje strane nagnute Izvod: standardna knjiga radova Pogodbene podloge (VOB/A § 10 br.2. W.. 4. EP i količine u tekstu i u jednom retku 2.02 Količ. Elementi zgrada u izgradnji Uputa: Opisu radova trebaju prethoditi propisi o obračunu odjeljka 0.50 U Standardni tipski tekstualni opis Izvod: StLB.. čelika.T 4 . 105 m2 UM/S: DM 24. 2d) Raspis (poziv za podnošenje ponuda (VOB/A § 17 br. bez oplate Popis radova (15) Podloge za ustupanje radova 56 ..10 .70 3748.50 Nedostaci: a) mnogo prostora za tekst b) nema podataka za udio u EP c) EP nije napisan slovima Primjer 2. 105. 2) Zidovi 1..10/DM . 2) Tehnički sadržaj (1) Opis radova (4) Dodatni tehnički propisi ZTV (5) Opći tehnički propisi VOB/C Ugovor o građenju Pravni sadržaj (2) Posebni ugovorni uvjeti BVB (3) Dodatni ugovorni uvjeti ZVB (6) Opći ugovorni uvjeti VOB/B Uvjeti natječaja (VOB/A § 10 br. m 2 /m 3 vanjski / unutarnji / potporni zidovi (navesti mjesto).T 5 (16) 35. tridesetpet 70/100 . . KG. 2.60 -materijal DM11. LB 013 (betonski i armiranobetonski radovi) T1 T2 T3 Jed. koja se doprema / postoji na gradilištu.01 Brojčana oznaka standardnog rada Opis djelatnosti 81 013013 11 11 10 14 Beton sloja čistoće podloga horizontalna gornja površina betona horizontalna od nearmiranog betona kao normalni beton DIN 1045 B5 debljina 8 cm Količina Jedinica mjere EP GP 25 m (jl) Dodatne pojedinosti (^2) Opis djelatnosti Kratki tekst: "si. 7 Konstruktivno povezani elementi građevine koji se izvode u jednom radnom procesu moraju se opisati u T1/048 ili 053 K.

smjenski pogon 2 . § 15.smjenski pogon 1 . termin zavržtetka SZo 4 — S Z . br.Raspis Ustupanje Obračun HOAI.. i 3 1 8 3 $W a eg t 3T o e a n m uređenje gradilišta CZ1 zemljani radovi C 3 betonski radovi w77t oplate i radovi u čeliku i — i postavljanje skele uklanjanje skele Terminski plan s podjelom pojedinih radnih procesa Program mehanizacije Redoslijed radova: Gradilište urediti i raspremiti Zemljani radovi i rušenja Izrada presjeka ceste Radovi na taracanju i ugradbi rubnjaka Terminski plan građenja • Linearno programiranje -Simulacija Operativna istraživanjaBroj radnih mjesta / 1 . Red EleJedin. LPH 8 (19) N a d z o r na objektu Program gradnje WW Veliača 21 20 Ožuiak Travani fc lb b E radna Teška- 19 18 17 16 15 K 13 1? tt 10 fc fc IE ^ S _ Â J SSr«= 3 a S3 j ê <= f o p B = CS E — radna_ reška L T D 1 it.smjenski pogon Elementi mreže ¡/^Tehnika mrežnog planiranja Ostalo f Siječanj Veljača | Ožujak Travanj f Svibanj Lipanj Srpanj Rujai Najkasniji termin -početka r projektiranja | Najkasniji termini: SAZ = najkas. termin početka SEZ = najkas. 5 o. § 15. LPH 6 -i 7 IZVEDBA GRAĐEVINE -»CP 493 m HOAI. projektiranja ra c Startni čvor ° 4—SZ.) Usporedba n Termin poč. ment Radni mjere građe proces vine Količina Utrošak h/E Xh Trajanje h/jedin.< £5 = Rezerva Kritični put Najraniji termini ' I F A Z = najraniji termin početka FEZ = najraniji termin završetka | Termin završetka projektiranja = vz(n) Zadani termin završetka projektiranja treba jest treba jest treba jest Elementi mreža — Orjentacija Prikaz Aktivnost Strelica Proračun mreže * Događaj Čvor Tablica ispunjenja plana Orijentacije mreže 57 . vremena (dan mjes. god.

M U — « ü h Br. vrijeme" poč. Skraćeni poz opis 103 Iskop P2 od j Termin Tra. od i • Zavri događ. 16112 1 4 m C H . Usporedba oblika prikazivanja različitih tehnika odvijanja aktivnosti (§} 58 .Í D — KZh- 5 15 1 5 Mrežni plan Q3 •Mota T-^o Or*ÇN3 •< . £D— = •Su. 502 Najrani Najkasrliji Ukup. završ.402 303.2 vizi h E ^no t :i-cf Dk^ctó Z = D. 302 104. stup W1 403 Beton. stup P1 401 Beton. događ. Normalni slijed s prividnom aktivnošću Vremenski uvjetovana prividna aktivnost IZVEDBA GRAĐEVINE Dio procesa Br.402 403. događ. Opis poz aktivnosti 103 Iskop P2 102 Iskop P1 101 Iskop W1 104 Iskop W2 203 Piloti 302 Temelji P1 301 Temelji W1 304 Temelji W2 303 Temelji P2 402 Beton.početak (prividna aktivnost) Normalni slijed 0. 1 1 3 1 5 1 7 5 7 12 9 14 10 16 12 14 20 18 22 2 4 6 8 11 13 15 17 19 21 23 Najranije Najkasnije 1 poč. događ. 301 203. zavr. završ. VN VD NP FA FE SA SE GP broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrežnog plana najraniji početak najraniji završetak najkasniji početak najkasniji završetak ukupno rezervirano vrijeme = lančana igra aktivnost nulta veza odn. poč. Odnosi završetak. 2 2 4 5 3 4 8 10 4 8 16 8 2 4 6 8 10 11 13 15 17 19 21 23 12 14 16 18 20 22 24 3 5 7 9 Dummy od I do br.od I do janje br. 501 404. u. 304 302 301. stup P2 501 Gornji ustroj W1-P1 502 Gornji ustroj P1-P2 Preth. Redni broj \ I \ 4 0 4 302 6 11 4 8 I 8 8 402 16 16 8 0 20 0 12 Ii / I I . 403 401. n ^ 26Bgj^8I3? L zm ge m 131 8 1 0 60|72|6O|72 17 112 I 0 72(72 403 turn min 2 ÏWTW L« 104 m T W T 141201 s?O < u . + 2 503 Gornji ustroj P2-VV2 1 60 0 > = lančana igra Procesna lista (MPM) usp.poč.t ] w mu . zavr.0.02 UNI 6 44¡56|48)60. stup W1 403 Beton.* 1 šetak šetak ž 2 2 0 0 0 2 4 8 2 4 8 16 26 8 16 32 4 8 13 19 8 16 26 30 16 32 40 2 4 13 11 4 8 18 28 8 16 32 4 8 18 28 8 16 28 32 16 32 40 0 0 5 9 0 0 2 2 0 0 0 1 Završni događaj od j i —fr Završ. Trajaaktivnost nje 2 2 4 5 17 4 8 10 4 8 16 8 12 12 12 103 102 101 103 102 103. Dummy kritični put 16 16 0 21 32 32 0 22 36 32 501 48 44 4 27 12 4 28 8 8 16 16 0 4 0 13 Uf t > = lančana igra Procesna lista (CPM) usp. + 1 . I 0 19 Čvor Odnos redosljeda ' VN VD NP FA FE SA SE GP Opis aktivnosti FA 1 0 I SA Odnos redosljeda 10 20 i \ i \ 0 0 0 103 2 2 2 0 i FA 2 3 FE VN SA SE X •f 28 19 9 10 i 20 26 303 32 30 2 17 4 2 18 1 32 32 403 40 40 0 23 8 0 24 NP 60 60 0 31 40 40 404 60 60 0 25 28 0 26 72 72 0 32 —X 13 5 B 104 18 13 B 5" 5 9 18 16 304 28 26 2 15 10 2 16 1 7 VD GP broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrežnog plana najraniji početak najraniji završetak najkasniji početak najkasniji završetak ukupno rezervirano vrijeme = lančana igra ovisnost • > kritični put 16132116132 401 Metoda mrežnog planiranja strelicama aktivnosti nm m 32|44 3 6 p 15 12 l 4 Metoda mjerila Linijski dijagram Gredni dijagram Metoda mrežnog planiranja CPM orijentacija prema rubu MPM orijentacija prema čvoru 3 I2 I 6 MOMS TTTTT 302 ¡11618 1 6 1 1. 0 2 4 8 2 4 8 16 26 8 16 40 32 44 2 4 8 13 19 8 16 26 30 16 32 60 44 56 72 0 2 4 13 11 4 8 18 28 8 16 40 36 48 60 2 4 8 18 28 8 16 18 32 16 32 60 48 60 72 0 0 0 5 9 0 0 2 2 0 0 0 4 4 ÇhHD «»CH-a CQ. •c CM Z = D. rez. stup P2 1 Čvor SA SE GP FA FE NP VN VD » . od j 102 Iskop P1 101 Iskop W1 104 Iskop W2 203 Piloti 17 302 Temelji P1 301 Temelji W1 304 Temelji W2 303 Temelji P2 402 Beton. Z=D. stup P1 401 Beton.

25. npr.1 2 3 . Naknadna pitanja koja smetaju i često izazivaju pogrešrle odgovore na taj se način gotovo sasvim izbjegavaju. npr. £ < g > ( D X 1. 2) cjelobrojne potencije NZ opet daju NZ. uz korištenje mjera u glavi obrasca. sljedeći broj 32 je s obzirom na točnu vrijednost odgovarajućeg broja iz prvoga reda od 31. Kasnije će to za iskusnog stručnjaka biti prava kronika građenja objekta. Osnovna mjera je kontinentalna jedinica mjere .» © ( V e ć i petodijelni i precizniji dvadesetero. Stupac "veličina" neka služi samo za unošenje dimenzija predmeta.: kamen. 3) dvostruki ili polovice NZ jesu NZ.50/69 r ae 4 ušasce normira žn^e 3 1 20a 00 sseoji p ž r n z o ea oaa a & v i t i po ou rzr išćrecazaaifeitsi sMa ( d q k sa b z a so t k LR 1m Z 2m powš.5 (položaj decimalnog zareza nema utjecaja na broj). 48 . Dobro je na svakom listu ostaviti po jedan stupac prazan tako da se obrazac može upotrijebiti i za eventualne naknadne posebne radove. tolerancije itd. Po završetku izvođenja građevna je knjiga podloga za obračun radova. 1000 . kuta ua Dba un i 6 Širina 5 StrBroj projekta Broj prostorija Kat: 2 : 455.5 6 6 Kfitn 2 07 Obrazac 21 8/98 Ga e Prataat rđ K ć Staub. Podaci se najjednostavnije unose u natuknicama strana 10. debljina žbuke. nastala od polovičnog dijeljenja broja 1000 = 500. Ovakvi . pa je utvrđena dvojna struktura redova NZ u okviru decimalnog sustava.4 J5 A Normni brojni red R 10 ( D I N 323) I .8 . Ovi normni brojevi pružaju mnoge prednosti pri računanju: 1) produkti ili kvocijenti proizvoljnog broja NZ opet daju NZ. 16. grube građevinske i izvedbene mjere.016 m. 63.5/2. podvlake.. tako da svaka pozicija sadrži istovjetan tekst. kao i osnova mjera za projektiranje i izvedbu. listovi odgovaraju tijeku radova te se na kraju uvezuju.2 S 0 c i i i . 4.2 5 d n i .5 7 5 2 2 braäs pso cöfafefio. 59 . Kienzle 1.ispunjeni obrasci daju podrobniju. koji jednako vrijede u Francuskoj pa čak i u Americi. mjera za debljinu nabijenog beton. grube građevinske i izvedbene mjere koje se u praksi pojavljuju. (?). 500.0 Veza sa sustavom mjera: 2 £ m . prozori i tome slično.Važan obrazac za pojednostavljenje i poboljšanje vođenja gradnje je onaj za opis prostorija po broju.14 i VlO = 3. posebno u visokogradnji. 125. DIN 4172 normiranje mjera u visokogradnji (izvodi) Uvodna napomena Razvoj graditeljstva. Tu se primjerice unose visina parapeta.2 Graditeljske modularne mjere: graditeljske modularne mjere izvedene ponajprije u teoretske mjere.16 zaokružen na 3.5 . 250. pregledniju i jasniju informaciju o građevini nego bilo kakav opis.5. broj n = 3. Berlin 1941 modularna mjera za duljinu opeke mod. Čista decimalna podjela metra nije odgovarala potrebama tehnike za geometrijskim stupnjevanjem.5 zaokružena na 63.red dakle je: 1. 16. 4. 2 3.1 rn p m ^jeqäsltöioin r a e pq ku r et preiis s e ^ t k m p c ša o ' pee t r f ku pe t realističkom r na pfqektu B sbJ e e uc -a g r U B sh D r P uc uo kreni b a o j 2c a to ^ ^ Knjiga prostorija OSNOVNE MJERE (-» Pravilnik o graditeljstvu ) BOL. 1 Pojmovi < = Približne n vrijednosti J I Veza s 10"" i 2im nizom <=£ 10" n .i četrdeseterodijelni redovi mogu se sa svojim međuvrijednostima interpolirati). Tako dobiveno vrijeme obilno nadoknađuje neveliki trud uložen u sastavljanje građevne knjige = knjige prostorija. širina reški. 2. Projektant: Meier Odtei Rezultat Pi j d e rme b ha. K 4444 V 2) Prikaz reda normnih brojeva (osnovni red 10) prema Prof.metar. zahtijeva normirane mjere kao podlogu za dimenzioniranje cjelokupnog graditeljskog normiranja. 8 9 1 0 6c m 3. Kofičma Maci 1 . dr.5 m ämiij säo m sfiK&ka 1 gb č ljeto 2. moraju biti usklađeni i sa NZ.. k*m l ^ m P A U G A LN H S G mW • • NEUFERT H T A N G A TU N RF • m . točno 1. se n gnjfto rde j c s eäräi en sa v paritet (imz&psl&l H s ) pc d a ae ro n zQ ^ re o & s bet p w e plodna po feaaiRžhio we i rS d f n. stvoreni su nedugo poslije Prvoga svjetskog rata normni brojevi (NZ) (DIN 323).02 :9 : prizemlje . if o dp&n b p ss va o Weyeretr. te u skladu s tim polovica od 125 = 62.3 Pojedinačna mjera: pojedinačne mjere su mjere (najčešće male) za jedinice grubih ili završnih radova. w t Ö H bw ae & & n a M fr üc p sa f nrasr m is c f uj e te et B s K e e p d bä ud t g r o z i u e U Bsh D r P uc uo bfefa bijda ke b a rmo j strtftožtatoje 4 5 6. Normni brojevi za građevine moraju dakle ponajprije ispuniti te zahtjeve. 8. grede.9 . Glava obrasca već sadrži rubrike u koje se unose mjere promatrane prostorije na način da ih je lako provjeriti. 8. stupovi. DIN 4172 (normne mjere u visokogradnji) utvrđuje građevinske NZ i polazna je norma za niz daljnjih građevinskih normi. a stalno moraju biti pri ruci nadzornoj službi. VOĐENJE GRADNJE . 1. visina do vijenca. 250. zida = 25 cm = 25 cm. H.1 Graditeljski normni broj: graditeljski normni brojevi su brojevi za graditeljske modularne veličine i iz toga izvedene pojedinačne. 3 m 0 2 4 m 0 2 3 m p d ( o n cto^) 0 o pda 3 m pol 0 2 1 m kuli£ l t č 9 ea e 1 pfoz^i/ffsta vrela 8 / 0 52 1 2 ** itšespi Promd vBfjnflbäon zJ ae sveärih hst w a rs n o hä v a s om i Bj os bijela Pntnjaibe gpea za a prpeirtjena z poizbcfu ssn t ä a tepös. a njima se mogu koristiti izvođačevi kalkulanti i voditelj gradnje. Stranice u DIN-formatu A4 odmah se više puta kopiraju. ali uzevši u obzir želju za tehničkim jedinstvom. One su potrebne da bi se svi dijelovi građevine planski povezali. u graditeljstvu teško da postoji potreba geometrijskog stupnjevanja s obzirom na pretežnu primjenu aritmetičkih redova za jednake dijelove građevine.OSNOVNE MJERE Na kraju se nalazi nekoliko stupaca za posebne dijelove građevine. Geometrijski deseterodijelni NZ . širina prozorske klupčice itd.2SOO mm Keinzle T.ičeftja17. Bit će najbolje da poleđina obrazaca ostane slobodna kako bi se na nju mogli unositi crteži koji se odnose na sljedeću stranicu. vezovi. Neufert Normni brojevi (NZ) Da bi se dimenzioniranje strojeva i tehničkih uređaja moglo jednoobrazno provesti i međusobno prilagoditi. Građevinske mjere Suprotno strojogradnji. 31.00 m. 7. one su podloga za pojedinačne. 125 i udvostručenja broja 1 = 2. 4 partner KNJIGA PROSTORIJA Projekt terasasta zgrada Površina m1 3 0 Osg pe Visina O u1 ba jm m' prostorije m m 2. Primjer: © m m<%>cD Hill m O ® oa r w i < ^ > ( S Š Q ) Mantise < % > ( 5 g o ) \ m } < 0 . mjere prijevoja. a u Americi 40 palaca (cola) = 1.15 odnosno 31..

Primjer: modularna mjera za duljinu opeke = 25 cm debljina reške = 1 cm .2 mm. Kod dijelova građevine koji sadrže reške dobiju se nazivne mjere iz modularnih uz odbitak reški.naziv.5 35 37. kao npr opeke. 2 cm.3. NM = RR . zidarske mjere (bez debljine žbuke).5 15 17. 1.5 75 77.5 cm. kako je u BOL-u opširno prikazano C i (1) D Na taj način u DIN-u 105 normirane zidne opeke svojim modularnim mjerama odgovaraju redovima grubih građevinskih radova a.3 mm. Uz dio 1. =300+1=301 cm. 1.5 5 7. c i d iz DIN-a 4172 Isto tako su i mjere drugih elemenata za grube radove kao betonski blokovi s. 4. visine etaža itd. red R10. normirane prema DIN-u 4172. To daje nominalne mjere 240 x 115 mm.5 80 82. debljina međukatne ploče.25 mm.2 Grube građevinske mjere ili nazivne mjere koje se susreću kod dijelova građevine bez reški ili površinske obrade jednake graditeljskim modularnim mjerama.5 85 87. s građevinskim normnim brojevima.5 45 50 52. mjera nom. Male mjere Male mjere smatraju se mjere od 2. Objašnjenja uz DIN 4172 Da bi se osiguralo slaganje i najmanjih elemenata građevine.5 65 67.5 70 72.5 mm Za stupce.5 90 92.5 95 97.2 x V reške = RR . mjera neožbukanih otvora za vrata i prozore.5 20 22. 6. 1.5 30 32. tlocrtne mjere postolja. 2 mm. svijetle dimenzije prostorija i otvora nakon dovršene obrade površina. mjera za debljinu zida od nabijenog betona . tako da se njihove dimenzije kao crvena nit stalno ponavljaju. izvedbene mjere i pojedinačne mjere treba uzeti iz tablice. 2.5 mm.6 DIN 4172 = 24 cm = 25 cm = 25 cm. što opeci daje odlučujuće prednosti.5 55 57. 5 mm.1 Graditeljske modularne mjere. npr. b. 1.5 25 27. 1. Uz odgovarajuću visinu s reškom od 62. 4.5 60 62. Grube građevinske mjere ili nazivne mjere se kod dijelova građevine s reškama ili površinskom obradom izvode iz graditeljskih modularnih mjera odbitkom ili dodatkom dimenzija reške ili površinske obrade. 1.5 mm (nominalna mjera = 52 mm) dobiva se odnos stranica 250 x125 x 62.5 mm 2 4 0 x 1 1 5 x 5 2 mm 50 Modularne i nominalne mjere opeke prema DIN normama Vt H^ 75 75 75 75 81 V4 83 % 87 1/2 91 2/3 87 1/2 93 3/4 100 100 100 100 3. modularna mjera širine prostorije =300 cm nazivna mjera širine prost.5 Izvedbena mjera: izvedbene mjere su mjere za dovršenu građevinu. 181-187. visine katova. mjera za debljinu zida od nabijenog betona 2 Građevinski normni brojevi Redovi prvenstveno za grube radove a 25 b 25 2 c 2£ 3 d 2£ 4 25 10 Redovi prvenst. 3. Prema DIN-u 323.1.nazivna mjera za duljinu opeke . 8 mm. Za otvore: NM = RR + 2 x '/2 reške = RR + 2. sveden je nemetarski stari normni format od 25 x 12 cm (s reškama 26 x 13 cm) na NZ mjeru od 250 x 125 mm (s reškama). 1 mm.5 cm i manje.4 Gruba građevinska mjera: grube građevinske mjere jesu mjere za grube radove.5 10 12.2. otvori prozora i vrata -» s. za detaljne mjere e = OSNOVNE MJERE 4. 12 y2 12 1/2 16 2 / 3 18 /4 25 25 25 25 31 /4 33 V3 37 1/2 41 /3 43 3/4 50 50 50 50 56 v4 58 1/3 62 y2 66 2/3 62 V2 68 3/4 2 1 3 2.5 40 42.6 Nazivna mjera: kod građevinskih elemenata bez spojnih reški nazivne su mjere istovjetne modularnim mjerama.modul. Primjer: modularna mjera duljine opeke =25 cm nazivna mjera duljine opeke =25-1 =24 cm.2 i 1. Također ih treba uzeti iz tablice © Građevinska modularna (RR) i nominalna (NM) mjera kod zidova od opeke.6 mm. mjera 50 250x125x62. Primjena građevinskih normnih mjera 4.5 100 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 100 100 100 90 80 80 70 75 60 60 40 40 30 20 20 25 10 37 V2 mod. treba ih odabirati u veličinama: 2.5 mm ? 60 . 1 cm.5 = 4:2:1.6 cm. 73. Redovi prvenstveno za interijer f g 2x5 h 4x5 i 5x5 5 2 5 6V 4 8V.25 cm. npr.

treba uračunati i širinu reški. 30. krovni pokrov. koji se također zasniva na 4 stope. prema tome. Osovinski je razmak gredica kod montažnih stropova. Višekratnik od toga daje osovinske razmake od 5.50 m.5 i 10.25.25 m. 25. Zbog toga su građevne ploče. rogove. brojka 125 je NZ koji se najčešće primjenjuje. 50. u Tokiju određeni stil i veličina zgrada sustavom mjera po metodi "Kivvariho". itd. Red mjera koji proizlazi iz 1. Mjere se uvijek odnose na horizontalnu ravninu tlocrta i vertikalnu ravninu projekcije presjeka. Pobliže -> BOL. prevodi se u metarski sustav kao 31.00 m. Normiranje osovinskih razmaka izvanredno pojednostavnjuje izvedbu građevine. Osovinski razmaci a) Općenito Industrijske i skladišne građevine se u tlocrtu najčešće dijele osovinskim razmacima pod pravim kutom. 100.1125%] / | Šiljati krov za određena područja i namjene 2500 -)100%) Nagib krova za biber crijep i sve ostale vrste crijepa 1 8 7 5 . Serijska proizvodnja. za pokrov ravnim pločama.. čak i podne hasure. Mjerodavna je veličina bila pruska stopa. naročito ako se upotrebljavalo drvo. U skladu s geometrijskim stupnjevanjem preporučuje se iznad 10 m: 12. što vrijedi i kad se prikazuje nagnuta ploha. Pruska. 60. Istu osnovnu mjeru od 1. Najzad.25 m. letve.125 . 8. 3. Nagibi krova Nagibi krova ovise 0 vrsti pokrova i konstrukciji krovišta. Za okvirne su konstrukcije mjerodavne središnje osi ležajnih točaka u temeljima.5 cm = duljina koraka odraslog čovjeka -> s. Osnovna je mjera bio ken = 6 japanskih stopa = 1. pocinčanih čeličnih ploča na letvama ili oplati.g. armiranobetonskih ploča itd. pocinčanog lima s dvostruko preklopljenim rubovima i pokrov bitumeniziranom Ijepenkom za privremene nastambe (barake).Najstarija pravila o građevinskim mjerama ima Japan. b) Industrijske građevine Kod industrijskih građevina za osovinske razmake vrijedi temeljna mjera od 2. vrata.50 m. zastakljene površine. čime se određuje položaj stupova. pojeftinilo i ubrzalo građenje kuća u Japanu. prozore. 6.00 m.00 m.25 = 2. rajnska i danska stopa. valovitog lima.00 m. Navedeni osovinski razmaci utječu na pojedine detalje građevine: stupove. 20. U posebnim slučajevima (nastambe OSOVINSKE MJERE ili blagovaonice) primjenjuje se i temeljna mjera od 2.5 cm i pregradak kao 1. nosača.00 m (62.75. Engleski i američki sustav mjera.5 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom na drvenoj konstrukciji. Primjeri -> BOL.5 m. 15. 40. npr. Na temelju normiranih osovinskih razmaka bilo je moguće standardizirati razmake ležaja kranskih staza. industrijske i skladišne građevine 1. gdje su nakon velikog požara godine 1657. bet. šed . i danas najčešće 125/2 = 62. uz izuzetak posebnih konstrukcija kao što su ljuske. Ujednačeni osovinski razmaci za pogonske. kranske staze i ostale elemente.00 m.25 cm.25. vezače.50/2 = 1. kontrsrukcije Stara danska kanatna zgrada s jednakim osovinskim razmacima stupova Nagib krova u jednolikom stupnjevanju u skladu s vrstom pokrova 61 .00 m. 1:12.-15L 125 - 5Vo Krovni pokrov Ijepenkom za čelične i arm. U skladu s praktičnim potrebama utvrđuju se sljedeći nagibi krova: 1:20 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom kod čeličnih i armiranobetonskih konstrukcija. staklenih ploča. Određivanje neke osnovne mjere ostvaruje preduvjete za normiranje mjera pojedinih građevnih elemenata i njihovo lako sklapanje. Normirani građevni elementi i dijelovi za ugrađivanje mogu se međusobno zamijeniti.| 50%1 Nagib krova za žljebnjake za plitki krov 625 -r~25%1 Krovni pokrov Ijepenkom za privremene objekte 200 . dimenzionirani prema tim osnovnim mjerama. Kod zidnih blokova.219 m) duljini 1. koja je najšire rasprostranjena i odgovara rajnskoj i danskoj stopi.krovovi itd. 7. To je značajno pojednostavnilo. 80. vrlo je blizu sa 4 engleske stope (= 1. iverice i si.25 m preuzet je 1942. mogu se izrađivati unaprijed i svestrano upotrebljavati. stropne konstrukcije. 1:2 Objašnjenja Planska standardizacija na području industrijskih građevina i baraka polazi od tipova koji su se postupno oblikovali. Osovinski razmak stupova bio je najčešće 1 pregradak = 2 lakta = 4 stope -> 0 .0 m. Osovinski razmaci zidova određivani su na cijeli ken ili na polovicu kena. U međuvremenu su po tom sustavu mjera izvedene tisuće tipskih građevina.0. 27. Primjenu te polovične mjere iznad 10 m treba izbjegavati.75 m. Njemačke krovne ploče od eternita također su normnih dimenzija 2x1. Kao mjerna crta uvijek služi os statičkog sustava konstrukcije.50 m). kao normativ za odgovarajuće nagibe krova (2). troškova i vremena. 1: 4 za pokrov od valovitog salonita.25 m i njeni višekratnici Tako nastaju i interpolirane mjere 1. materijala. koja je još i danas u danskom graditeljstvu u uporabi.00 m. lakat 62. sredine zidova itd. 2. mogućnost zamjene i držanje zalihe na skladištu donose uštedu radne snage. zidove. proizvedene na američkim strojevima. Osovinski razmaci su mjere nastale dijeljenjem dimenzija tlocrta. pa su prozori i vrata. u zemljama s metarskim sustavom široke 1. O 3.25 m upotrebljavala su mnoga privatna poduzeća za svoje standardne gradnje.p75%1 \ U I Nagib krova za škriljevac i obične žljebnjake 1 250 .00 m. itd. U Njemačkoj je prije uvođenja metarskog sustava u područjima kanatnog građenja postojala slična sustavnost. pocinčanog lima s ukrućenjem.25 m. Pri tome treba osovinske razmake zbrajati bez međumjera. a isto tako i gipsane ploče.818 m. 2.

osovinski odnos © Koordinatna točka (sjecište triju ravnina) © Superponirani djelomični koordinatni sustav © Nemodulama zona 9 •na " /\ © 1H 1 Poprečno priključeni nemodularni građevni elementi u središnjem položaju © Poprečno priključeni nemodularni građevni elementi u rubnom položaju Veza osovinskog odnosa i modularne zone materijala -72M- 12. . nego samo građevni elementi sastavljeni od njih (stubišta. Koordinacijski je sustav uvijek objektno specifičan. Tako se element u jednoj dimenziji svojom osi definira samo po položaju. . Modularna koordinacija je pomoćno sredstvo za usklađivanje mjera u graditeljstvu.2 cm 16 (pretpostavljene fuge 1 cm) -> b= 62 . elementi koji zatvaraju neku prostoriju itd. 0-©. Uz toga proizlaze nazivne mjere građevnih elemenata kao i mjere reški i priključaka. kao pomoćno sredstvo za projektiranje i izvođenje u graditeljstvu. Pojam "usklađivanje" ovdje znači da se kod modularne koordinacije radi o sređivanju mjera i prostornoj koordinaciji dijelova građevine.12.> h = 322=18. Preduvjet za to je da su dimenzije elementa u nemodularnoj zoni poznate već u trenutku postavljanja koordinacijskog sustava. fasadni ili pregradni zidni elementi itd.) ne moraju biti modularni. Element je tako u jednoj dimenziji definiran svojom mjerom i svojim položajem. Geometrijske definicije Koordinacijskim sustavom koordiniraju se građevine i građevni elementi te određuje njihov položaj i veličina. J i . vrata itd. ->(§) Za nemodularne građevne elemente koji poprečno ili uzdužno prolaze kroz cijelu građevinu može se uvesti tzv. već se njegova središnja os poklopi s jednom koordinacijskom ravninom.normama 18000 preneseni su međunarodni sporazumi o projektiranju i izvođenju građevina kao i za projektiranje i proizvodnju građevnih elemenata i poluproizvoda u njemačke normative. uključivši reške i vodeći računa o tolerancijama. Modularna koordinacija šadrži podatke za projektantsku i konstrukcijsku sustavnost na osnovi koordinacijskog sustava.> © U nekim drugim slučajevima može biti korisno da se element ne uklapa među dvije koordinacijske ravnine. Ti razmaci mogu.> © . 30 121 30 18 12 12 Dsoblj« 33M —I—o 30 M = 300:19 = 15. ovisno o projektu. i . nosiva struktura. Najčešće se dijelovi građevine u jednoj dimenziji uklapaju među dvije paralelne koordinacijske ravnine na način da ispune koordinacijsku mjeru.MODULARNA KOORDINACIJA DIN 18000 © Građevni elementi u koordinatnom sustavu ® Koordinatni prostor (ograničen sa šest še ravnina) DIN.).75 cm 16 16 • 26 = 416 cm 420 = 42 M Idejni projekt objekta za odmor na autocesti © Predgotovljeni armiranobetonski stubišni krak = 26. čiji su razmaci koordinacijske mjere. jer se nemodulama zona može odrediti samo potpuno određenom mjerom. . To se naziva graničnim odnosom.> © . središnji i rubni položaji u modularnim zonama.8 16 36M 96M 114M ilagajna/ kiosk V\ Kafeterija /jelo 30 i—o . nemodulama zona koja koordinacijski sustav potpuno razdvaja u dva djelomična sustava.®. Zbog toga se u normi postavljaju geometrijske i dimenzijske definicije. biti u sve tri dimenzije različiti.> © Pokazalo se da pojedinačni detalji (npr. prozori. .> ® Koordinacijski se sustav može za različite skupine elemenata (npr. stube. Koordinacijski se sustav sastoji od pravokutnih međusobno orijentiranih ravnina.) raščlaniti na djelomične sustave. - Koordinatna ravnina (2) Koordinatni sustav Granični odnos ipa ©(sjecište dviju ravnina) Koordinatni pravac © Granični odnos.> © Daljnje su mogućnosti uklapanja nemodularnih elemenata tzv.

24 _ 29 41 29 46 34 39 34 22 22 51* 39 34 34 Također DIN 30798 7 f 2 r* - . Poglavito se od njih trebaju formirati koordinacijske mjere . kosi krov Modularnom se koordinacijom mogu povezati tehnička područja koja su s obzirom na geometriju i dimenzije međusobno zavisna (npr. Uz pomoć pravila kombinatorike mogu se i građevni elementi različitih dimenzija uklopiti u modularni koordinacijski sustav © P r e f e r e n t n i brojevi 5 E ci Proračunom brojčanih skupina (npr. Ograničenje je proisteklo iz funkcionalnih. 30 struko KOORDINACIJSKI SUSTAV + KOORDINACIJSKE MJERE PREMA DIN 18000 MODULARNA KOORDINACIJA U GRADITELJSTVU (U izvodu) Jedinice modularne koordinacije su osnovni modul M = 100 mm i multimoduli 3M = 300 mm. od koje na dalje nastupa kontinuirani slijed. četverokut.teoretske baždarne mjere.. iz njih se stvaraju ograničeni višekratnici preferentnog reda brojeva. 11 ?? 29 „ ! 0 5 ffi 39 24 M "27 . "okrugle" građevine. elektrotehnika. 16 struko. izračunava se pomoću kritičnog broja (Krit Z).Osnovni modul Ograničenje: M = 100 mm horizontalno: 12M Multimodul: 6M i 3M mxM m = 3. 3. verižni razlomci) mogu se i nepravokutni elementi uklopiti u modularni koordinacijski sustav.? T3 ?v ¿ 1 51 . 2. 3M = 300 mm 1M6M = 600 mm 30 12M = 1200 mm 1ŽM Preferentni 6M brojevi nxmxM 3M.. 6. 50 mm i 75 mm. 0 Osim toga. 1M. za umetke i priključke s preklopom.? ? ?7 56 68 22 65 ' 63 90 1 I I £i 3 • • c © Dopunske mjere u horizontalama 1 " " ]•[• no 0 bi l bi l 1 " Najmanja moguća mjera. Pitagorinih) ili rastavljanjem na faktore (npr. . © (3) Dopunske mjere u vertikalama |f| Uli (2) 4•n•U ||| 4•n•M 4 • n • m • M 4 • n • m • M UU Primjer za primjenu.1 ) • ( 5 . konstrukcijskih i ekonomskih razloga. (9) . 4. Krit Z = (a -1) (b -1) - • (§) Primjena rotacije za 45° uz pomoć 12M u tlocrtu Namještaj W t OM Z = ( 1 2 . trokut. (2) + (D Uz pomoć konstrukcije nizova poligona (npr. graditeljstvo.red 5. transport). 6M = 600 mm i 12M = 1200 mm. 12 20. 6. postoje i normirane nemodularne dopunske mjere. npr.red n = 1. I = 25 mm. peterokut i njihovim prepolavljanjem) mogu se projektirati i tzv.1 ) = 44 Kombinacija dimenzija građevnih elemenata bez zajedničkog faktora Zgrada Građevinski radovi za elektroničku opremu Transportna sredstva | N —/ Domena transporta Utovame jedinice | rj\ Konstrukcija zaobljenog ruba krova od reguliranih mnogokuta (situacija) Modularni niz mnogokuta (9) Primjer povezivanja tehničkih područja primjenom modularnih redova 63 . —• (3) > Koordinacijski sustav u praktičnoj primjeni. ?7 71 .

6 H (-2 0. Rezultate istraživanja / ekspertno mišljenje o temeljnom tlu (neskraćeno dostaviti izvođaču).05 Pojasna gredica 16x16 cm Ukrućenje razuporom 1-2:0. vrsti građevine i podacima koji se traže. savjetujući se po mogućnosti. kampada "1 r Sljedeća kampada Sljedeća kampada 1.6H vi VI s Viseći čelični štap <> J 16 m m ili 10x30 m m 1.18196. norma za rutinske slučajeve daje smjernice za dimenzioniranje plitkog temeljenja (temelji samci / trakasti temelji. 4022. kampada 7. (T) Pokos građevne jame s bermom za prihvat materijala koji se obrušava Postojeća z g r a d g ^ > Površina terena Kota berme ne ispod kote poda podruma Stopa t e m e l j . Dubine temeljenja / iskopa. Ako takva iskustva nedostaju. temeljne ploče) i dubokog temeljenja (temeljenje pilotima). bušenje (rotacijsko / udarno) s uzimanjem uzoraka (DIN 4020 / 4021) i sondiranje. posmična čvrstoća. Opis tla (stijene) DIN 4022. kao i ponašanja odabranog načina temeljenja.1 1 r~r r "I 1. Ovjes (rak) (8) Jarak sa zakošenim rubovima (9) Djelomično razuprti jarak Osiguranje ugradnjom vertikalnih ® Jarak s rubnim gredama kanalskih platica 64 . GRAĐEVNE JAME. Ako su na raspolaganju dovoljna lokalna iskustva o sastavu. dovode najčešće do tehničkih / ekonomskih nepopravljivih šteta. specifična masa. Broj i dubina ovise o topografiji. klasifikacija za zemljane radove DIN 18300. Al (?) Mjere osiguranja pri građenju 1 v Podzemna voda © Osiguranje zgrada postojećih susjednih Slijeganja nastaju zbog tlačenja tla opterećenjem temelja i/ili ako se pojave i opterećenja u neposrednom susjedstvu. p= 60°. tako da temelj tone u tlo ili se pomiče u stranu. 4 Postojeća zgrada Predviđena zgrada Postojeća zgrada Povgpina terena Granica 1 prarna slici i Ali Izvedba građ. potrebno je : pravodobno ispitati tlo. prosuđivanje. količine iskopa. stanja podzemne vode. rasprostiranju.<t> 10 cm Podložna gredica 16x16 cm ili 4 16 cm (ako je > — ~ potrebno) >0. Pogrešne ocjene temeljnog tla i stanja podzemne vode. imati uvida u slojeve tla = iskop jame (ručno / bagerom). Fali prijevod do kraja Bez proračunskog dokaza stabilnosti ne smiju se prekoračiti sljedeći kutovi nagiba kosine: a) b) c) kod nekoherentnog ili nekog koherentnog tla kod čvrstog ili polučvrstog koherentnog tla kod stijene p = 45°. 4125 ->QQ Prikupljanje informacija: istraživanje.TEMELJNO TLO Površina terena 3- TEMELJENJA. vodopropusnost.0—. Posljedica: potpuni slom temelja.— S 2 . vlažnost. 4123. Sondiranja daju kontinuirane podatke o čvrstoći / gustoći do dubine do koje su provedena.6H Poklopac od oblica min. kampada / (6) Tlocrt . Uređenje i osiguranje stijenki građevne jame DIN 4124. Ispitivanje uzoraka tla: granulometrijski sastav. "p ^ jame prema DIN 4124 Podgrađivanje (zid. beton ili armirani beton) 10 t iskopa ® Stopa t e m e l i a : > y ^ f Ali w Podzemna voda 2 0. Osnovna norma za temeljno tlo i pitanja temeljenja: DIN 1054. sa stručnjacima za geotehniku. Oštećenja temelja nastaju uslijed bočnog istiskivanja tla pod opterećenjem. k a m p a d a _ i ' ••I 1.5 I.H Temeljenje u presjeku -» (7) (4) Podgrađivanje u presjeku -> © VI r T 1. DIN 4094. Razina podzemne vode: ugradnja piezometara u bušotine i redovito mjerenje (promjene razine). /?=80°. podaci o tlu za projektiranje i prikaz temelja: slike slojeva DIN 4023 sa slijedom slojeva i njihovim sastavom. Posljedica: deformacije i oštećenja (pukotine) u gornjemu dijelu građevine. položaju i debljini slojeva tla.* ( 4 ) © Tlocrt -> (5) |-aO. 4030.. Ispitivanje uzoraka podzemne vode na agresivnost prema betonu DIN 4030. konzistencija. 4124. stišljivost. ROVOVI DIN 1 054.

25 m 0. potrebno je sniziti razinu podzemne vode @ Razina podzemne vode treba pasti na sigurnosnu dubinu od 50 cm ispod dna građevne jame.70 ^7) Građevna jama ispod razine podzemne vode . 9 0 m do 1.GRAĐEVNA JAMA DIN 4124.70 b = d + 0.00 b = d + 0.90 m 0. ZAŠTITA.80 do 1.40 preko 1.40 b = d + 0.40 Razina podzemne vode preko 0.40 do 0.70 Jarak bez podgrade stijenki (3 < 60° | b > 60° Povišeni tlak tla b = d + 0. JAME. Ugradnje nosača i betonske ispune (D Čelično žmurje 0 uvijek osigurano geosidrima. preko 0. -Geosidro Čelični stup ( 7 ) O s i g u r a n j e stijenke o b l i c a m a © Građevina se naginje Osiguranje stijenke vertikalnim drvenim platicama do 0.00 m do 1. Kod jačeg dotoka vode kroz dno građevne jame.uzgon djeluje na građevinu ^B) Minimalne svijetle širine za prohodne jarke DIN 4124 osiguranje stijenki djelomičnim razupiranjem (8^ Otvorena odvodnja građevne jame 1) Kanalizacijski jarci Nanosna_ skela CjoN Građevna jama s radnim prostorom i kosim stranicama © Građevna jama s radnim prostorom i osiguranjem stijenke 65 .50 m preko 1.70 m 0.00 m 0.40 Plavljenje temeljne stope Minimalna svijetla širina b u m Jarak s podgradom stijenki Normalno b = d + 0. Uz mali dotok podzemne vode se voda kontinuirano crpi iz uduljbenja ili jaraka s drenovima u dnu građevne jame (§). ZEMLJIŠTE Protiv prodora vode sa strane pomaže ograđivanje građevne jame. što ugrožava nosivost temeljnog tla.60 m ® O s i g u r a n j e kosine m l a z n i m betonom © Osiguranje nosačima i ispunom od betona f?. Mlazni beton na pokosima 0 .30 m Normalna dubina polaganja Svijetla širina jarka Minimalna svijetla širina jarka bez dostupnog radnog prostora Vanjski promjer cijevi odnosno kolčaka i peleša d u m do 0.85 b = d + 1. Jarci također moraju biti osigurani izvedbom kosih stijenki ili razupiranjem 0 Kao pravilna dubina pola-ganja označen je razmak od površine terena do dna kanala ili do cijevi.40 b = d + 0.40 m preko 0 .80 preko 0.70 m do 0.40 S razupiranjem b = d + 0.

Nakon provjere. Što je tlo pjeskovitije. Visine se mjere gradiranom letvom. duljine 2030 mm.© .50 prostor (5) Kuća u građevnoj jami _ \ 3m Konopac 5m ^ b \ a I © Nanosna skela tako se iskolčava zgrada - Određivanje pravokutnog trokuta po Pitagori Drvena Ukrućenje daska Podravnjača 4 ^ Utisak Ravnjača je najčešće duga 3 m.05 7777777Z (7) Određivanje visina za zgradu T • 66 . Nagib pokosa ovisi o sastavu tla. na čijim krajevima vertikalno držane staklene cijevi s milimetarskom podjelom omogućuju pogled na površinu vode. kad se obje staklene cijevi drže jedna kraj druge. koje označavaju vanjsku konturu zgrade. U službeni situacijski plan tada će se ucrtati kuća © . jame Radni . blaži je nagib -> © . Orijentacija se zasniva na mjerama u okolici. u različitim prostorijama. Prostor za rad > 50 cm .GRAĐEVNA JAMA RAZMJERAVANJE ZGRADE DIN 18196. Građevna jama mora biti veća od kuće.> © . polazeći od nanosnih skela -> © . savitljiva cijev punjena vodom.© To je najvažniji prilog zahtjevu za izdavanje građevne dozvole.X © . Ravnjača -> (§). Predviđena građevna jama označava se drvenim kolcima -> © .© . 18300. Razulja je prožima. najčešće drvena ili aluminijska letva duljine 3 m s ugrađenom ili nasađenom libelom.© . Nakon izdane građevne dozvole bit će zgrada na zemljištu isk o l č e n a . Nakon iskopa zemlje napinju se žice. 18303 Ako zemljište još nije razmjereno. Izmjeriti treba i visine-» © . Križevi ® Reper Uglovna skela -> © ® Ravnjača Susjedna zgrada 5ÄÜ Visina H nazidka Visina ceste (poklopac kanala) Građevna jama za projektiranu zgradu Kota dna iskopa -4. mogu se prenositi visine s milimetarskom točnošću između točaka koje se i ne moraju međusobno vidjeti. npr. 0 © Izvod iz katastarskog plana (?) Geodetska oznaka Situacija s ucrtanom zgradom © Projektirana kuća razmjerena na terenu 50 Pokos Vrsta tla rastresita tla mješovita tla vezana tla trošna i kompaktna stijena ® Građevna jama Konopac C ' \ 4m Dno građ. horizontira se i podupre na slobodnom kraju. Visine točaka terena očitavaju se na graduiranoj letvi. Na presječnim točkama određuju se pomoću viska vanjski uglovi zgrade -> © . treba uključiti geodeta.

Opterećenje se raspodjeljuje na veću površinu temeljnog tla.20 m. Poboljšanje nosivosti temeljnog tla. Važno za novogradnju blizu već konsolidirane postojeće zgrade. Za prijenos vlačnih sila ugrađuje se armatura . Temeljenje na nasipu ( 5 ) od pijeska visine 0.80 m kod inženjerskih konstrukcija 1. a) Vibriranje vibracijskim sredstvima (vibrator). . Ako je nosivi sloj tla na većoj dubini: temeljenje na pilotima -» ® Kut rasprostiranja opterećenja u zidanim temeljima ne smije prijeći 45°. Poboljšanje ovisi o granulometriji i prvobitnom položaju.5 m.).1055. Na osnovi stručne ocjene 0 tlu (ako je pravno i urbanistički moguće) određuje se lokacija građevine (izbjegavajući močvarne dijelove zemljišta itd. razmak vibratorskih jezgri oko 1. Oblikovanje temelja uz dilatacije i postojeće zgrade -> Presjeci temeljnih ploča -» @ primjenjuju se u slučaju slabe nosivosti tla. Prema Kogleru i Scheidingu -> QP su linije j e d n a k o g tlaka (izobare) približno k r u ž n o g oblika Uz jednako kontaktno naprezanje će slijeganja pod širim temeljem biti veća nego pod uskim.Ubrizgavanje kemikalija (otopina silicijeve kiseline. 4014 . pijesak. (8) Najčešće se izvode trakasti temelji Pretpostavka p r a k s e d a s e o p ^ e . Pijesak se nasipa u slojevima debljine 15 cm i sabija uz viaženje. temeljna ploča ® . kalcijev klorid). c) Učvršćivanje i zbijanje tla. Temeljenje ispod dubine smrzavanja prema DIN 1 054 § 0. trakasti temelji -» ® . Armiranobetonske temelje treba primijeniti kad su veće širine i veći kontaktni pritisci. kad samci ili trakasti temelji ne mogu prenijeti opterećenje.> © . Stabilizacija cementom. Ovisno 0 vrsti građevine ocjenjuje se tlo kao temeljno tlo (temeljenje) ili kao gradivo (zemljani radovi). sabijanje u okrugu od 2.r kraj stojeće 2grade d) Pojačanje ispod stupova 0 = (9) Armiranobetonska temeljna ploča Oblikovanje temelja na razdjelnim odn. I vrsta zgrade utječe na izbor načina-temeljenja: temelji samci -» © .3 do 3 m. šupljina se zatvara mineralnim agregatom različite granulacije. ne može se primijeniti kod koherentnih tala i tala agresivnih prema cementu. RADOVI U TLU I TEMELJENJE DIN 1054. bez veziva. Temeljenje na padini.> D D Građevinsko-tehnička ispitivanja tla trebaju pripremiti podatke za ekonomski i tehnički besprijekorno projektiranje i izvedbu građevina.80 -1. Nearmirani betonski temelji primjenjuju se kad su manji kutovi rasprostiranja opterećenja i normalni su način temeljenja manjih objekata visokogradnje. Trenutno i trajno okamenjivanje može se primijeniti samo ako tlo sadrži kvare (šljunak. Zidani su temelji rijetki zbog viših troškova. b) Piloti za zbijanje tla.ZEMLJANI RADOVI. količini betona i dubini iskopa temelja.a u betonskima 60°.kut nagiba padine.5 m. Temelji samci za lagane zgrade bez podruma a) Ploča konstantne debljine a) Temelji razdvojeni (pogrešno) b) Temelj nije razdvo en b) Ploča ojačana gredama S z z z z J I Z Z Z Z Z Z Z Z c) Ploča ojačana gredama 8 (A c) Izvedba pri razdvojenoj temeljnoj stopi Duboko temeljenje na pilotima i ^ 0 ) bunarima d)Teme|j . Tlo se dosipava. ® Preklapanje utjecaja sus(5} jednih temelja povećava opasnost od slijeganja i pojave pukotina. drobljenac).© • Kod armiranog se betona u usporedbi s nabijenim betonom postiže ušteda u visini.0-1.f ^ — f j ) ćenje rasprostire pod 4 5 ° nije točna. dilatacijskim reškama ^4) Presjeci temeljnih ploča © Jednostavni pravokutni temelj od mršavog betona Stepenasto prošireni temelj od nearmiranog betona Skošeni temelj od nearmiranog betona Još širi temelj kao armirano betonska ploča 67 . Linije rasprostiranja opterećenja .

tj.10 m f- (3) Potrebni razmaci bušenih pilota (prema DIN 4014. ali š 6. te dodatno trenjem po oplošju Lebdeći piloti: stope pilota ne dopiru do nosivog tla. Položaj pilota u tlu: piloti u tlu . pritiskom na stopi pilota ili na oba načina. Tlačni piloti opterećeni su tlačnom silom koju prenose na tlo pritiskom na stopi i trenjem po oplošju. ugrađeni u šupljinu izvedenu u tlu bušenjem.piloti koji su čitavom duljinom u tlu. Za ocjenu dopuštenih naprezanja tla treba sondažnim jamama ili bušenjem (razmak bušotina š 25 m) ustanoviti vrstu. Način prijenosa opterećenja' lebdeći piloti prenose najveći dio opterećenja na nosive slojeve trenjem po oplošju. oni se izvode kontinuirano.s2dF. Potrebni razmaci bušenih pilota -> za zabijene pilote —• 0 . ugrađuju se u tlo zabijanjem. vlačni piloti opterećeni su vlačnom silom koju prenose na tlo trenjem po oplošju. treba dubinu bušenja računati od ravnine glava pilota 0 . Prednost je in situ pilota u tome što se njihova duljina određuje tijekom građenja. utisnuti piloti se utiskuju. Mješoviti piloti. Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod bušenih pilota -> bušeni pilot betoniran pod tlakom. Brechtelov sustav 0. If --I ' . pa su prema tome izloženi izvijanju Gradiva: drvo. Slobodnostojeći piloti (dugi piloti) samo su donjim dijelom u tlu a gornji im je dio slobodan. Stojeći piloti prenose opterećenje na temeljno tlo uglavnom pritiskom stope. Dopušteno opterećenje znatno se povećava proširenjem stope. osnovni pojmovi: opterećenje pilota može se na nosivo temeljno tlo prenijeti trenjem po oplošju. sastav. Razlikuju se piloti koji tlo zbijaju. osno opterećeni piloti. a) u tlu upeta stijenka od žmurja ili betonirana in situ b) usidrena stijenka od žmurja ili betonirana in situ c) stijenka od žmurja ili betona uključena u građevinu d) građevina betonirana l stijenku građevne jame e) gravitacijski potporni zid f) polugravitacijski potporni zid (jf) Konstrukcije koje treba dimenzionirati na aktivni potisak tla (prema DIN 1055. vibriranjem. armirani beton. Stojeći piloti: opterećenje se prenosi preko stope pilota na nosivo tlo.e U. Zabijanjem pilota zbijaju se slabo nosivi slojevi tla. zabijanjem itd. Piloti izloženi savijanju. istiskuju ili razrahljuju Vrsta opterećenja. ispiranjem tla. T2) [i n u (J2) Minimalne dubine za građevinske bušotine prema DIN 1054 » 3d 1. • i-Ti. Dubina istražnih bušotina može se za trećinu reducirati (T = 1. 4014 —» [JJ Građevine koje obično treba proračunati na aktivni potisak tla DIN 1055 0 . prednapeti beton Način ugradnje u tlo: zabijeni piloti koji se u tlo zabijaju. Temeljenje na pilotima. čelik. uvijanjem ili postavljanjem u pripremljene bušotine. na temelju podataka o tijeku zabijanja ili ispitivanjem uzoraka materijala tla koji se dobiva tijekom bušenja. I • (Î) Potrebni razmaci zabijenih pilota (prema DIN 4026) W Á V / / IU Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod stope bušenih pilota (prema DIN 4 014. Izrada i ugradba. bušeni piloti .ZEMLJANI RADOVI I TEMELJENJE DIN 1054. beton. T1) • 'v .piloti koji se ugrađuju u bušotinu Uvijeni (uvrtani) piloti ulaze u tlo poput vijka. prostiranje.0 m). prsten © 68 Bušeni pilot betoniran pod pritiskom (sustav Brechtel) . Način prijenosa opterećenja ovisi o tlu i svojstvima pilota. Navedene veličine razmaka ne vrijede za nosive zidove od žmurja ili bušenih pilota.0 B ili 2x promjer pilota. Piloti izvedeni in situ. npr horizontalno opterećeni bušeni piloti velikog presjeka. utiskivanjem. 1 055. T1) U l a z n a vilica V Ispust v o d e " Ulaz Lijevak z a ulije- — Ulaz zraka K a p a z a pritisak % y / Cijev z a bušenje ? 5Z Gumeni . Kad se temelji na pilotima. Predgotovljeni piloti. dopremljeni na gradilište u dijelovima ili u potpunoj duljini. trenje po oplošju je u ovom slučaju nebitno. izvedeni od predgotovljenih elemenata na gradilištu. ako lokalna iskustva ne mogu dati zadovoljavajuće obavijesti. položaj i debljinu slojeva tla.

zidovi od betona ® Izolacija zgrade s podrumom.© • Kod unutarnjih zidova može se gornja izolacija izostaviti. a brdske vode odvesti drenažom -> nom izolacijom zaštititi od kapilarne vlage . . Preduvjet je izolacija podruma od vlage izvana. filtarska obloga.IZOLACIJA GRAĐEVINA DIN 18195. izolacijske trake za . 4095 —> tU Podrumi se danas sve manje koriste kao isključivo skladišni prostor. Q . Kod nepodrumljenih zgrada treba vanjske i unutarnje zidove horizontal- © Ako je teren u nagibu treba brdsku stranu posebno pažljivo zaštititi.-Q-. zidovi od opeke na temeljnoj ploči V. u razini površine okolnog terena T e m e l j n a ploča Izolacija zgrade s podrumom.> © . 0 //A^áVkVV/A\y/. U skladu s vr- m1 Kota poda stom izolacije i materijalom ispune iza zida radne prostorije treba predvidjeti zaštitne slojeve -> @ Neposredno na izolaciju ne smije se nasipati građevni otpad. \ \ \ \ \ \ \ \ k w\| \\ \\ © Izolacija zgrade bez podruma. sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija: nasip na visini okolnog terena Voda se pojavljuje kao Izolacija služi protiv kapilarnog djelovanja na vertikalne dijelove zgrade procjedne vode (bez tlaka) po nagnutim dijelovima zgrade Vrsta izolacije izolacijski sloj protiv vlage Nosivi pod vlaga iz tla Kota p o d a oborinska voda Kota t e r e n a izolacija protiv procjedne vode 'i \ \ Zračni prostor A\' k/Avy/A\y/AW podzemna voda hidrostatskog tlaka izolacija protiv vode pod tlakom (5) Izolacija zgrade bez podruma: pod ventiliran zračnim prostorom Izolacija zgrade bez podruma: pod leži nisko.-Q a'cP. ' o . n ° . Za horizontalne izolacije u zidovima koristi se bitumenizirana Ijepenka. Kota poda \w ••o . sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija: nasip na visini zidne izolacije © Izolacija zgrade bez podruma.> © .Q Kota terena! Kota t e r e n a krovove i izolacijske trake od sintetičnih materijala. Kod zgrada sa zidanim podrumskim zidovima treba u vanjskim zidovima predvidjeti najmanje dvije horizontalne izolacije . Kod vanjskih zidova na visini od 30 cm iznad terena --> © . češće kao prostor za aktivnosti u slobodno vrijeme te kao dodatni stambeni i radni prostor. •o.© . U skladu s tim javlja se želja za j| © Podrum treba horizontalno i vertikalno zaštititi od vlage iz tla -> (7) većim stambenim komforom i povoljnijom klimom u podrumskim prostorijama. zidovi od opeke na trakastim temeljima ^g^ Izolacija zgrade s podrumom. sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija (zidovi od opeke na trakastim temeljima) (8) — Izolacija zgrade s podrumom.@.o-Q . drobljenac ili šljunak. naprotiv./ t Izmjena slojeva. d r e n a ž n a t cijev 0 1 0 0 m m 50 Kapilarna voda Zaštita valoviti tekstil Cementna žbuka ili slična izolacija @ Drenaža i izolacija Zaštitni zid od šupljih blokova Izolacijska hasura ^gj Zaštitni sloj od azbest-cementnih ploča ili slično 69 .

. element (drenažni kamen. sloj Šljunak 4 / 3 2 Izolacija Drenaža - - Cijev za ispiranje i kontrolu. Betonske filtarske drenažne cijevi ^0) Nomogram za dimenzioniranje drenažnih sustava — Sintetičke drenažne cijevi ^g^ Negativni bunar za male količine otjecanja (9) Simboli za drenažne elemente 70 . (3) Kad je prisutna voda pod tlakom.-.10 >0. ispiranje i odvoda.3 | D N 100 (5) Drenaža s drenažnim elementima DN 3on s_0. Drenaža nominalni promjer DN 100. Je li drenaža iza zida potrebna. Pri tome treba spriječiti ispiranje sitnih čestica tla (filtarska drenaža).50 >0. Drenažna se instalacija sastoji od uređaja za dreniranje. premaz 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 30 40 50 Drenažni sloj R»<X>34 Zaštitni sloj Razdvaj. tako da ne nastaje hidrostatički tlak. .0 DN 1000 D N 100 "tr Primjer rasporeda drenažnih cijevi i uređaja za kontrolu i čišćenje kod prstenaste drenaže Simbol h-.5% (d) Drenaža oko podzemne građevine Izvedba i debljina drenažnog sloja za mineralna gradiva.15 >0. kontrolu.50 >0. Dren je skupni naziv za drenažne cijevi i drenažne slojeve. kontrolu i sabiranje nominalni promjer DN 1000.10 >0.-.(3) 0 Kad se pojavljuje vlaga u j^ko propusnom tlu (2) Kad se voda koja prodire može drenažom ukloniti. kako bi se spriječio hidrostatički tlak vode koja miruje u tlu.°0 (T) Vlaga u tlu kod jako propusnog tla © Voda bez tlaka u slabo propusnom tlu —Šljunak 4/32 Pijesak 0 / 4 Položaj Voda pod tlakom u tlu s podzemnom vodom ^ ^ Drenaža s minimalnim drenažnim slojem Materijal šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 Debljina u m >0. pad 0. • 0 o: 0 O'-O .ploča.20 >0. Otjecanje Q u l/s .. geotekstil (filtarska vuna) Šljunak pojedin.IZOLACIJE GRAĐEVINA DRENIRANJE KAO ZAŠTITA GRAĐEVINA DIN 4095.5 % Cijev za ispiranje i kontrolu nominalni promjer DN 300 Okno za ispiranje. proizlazi iz slučajeva (?) . redovito u obliku podzemne vode ili kad odvođenje vode drenažom nije moguće. 18195 -»CD Dreniranje je odvodnjavanje tla drenažnim slojem i drenažnim cijevima.) Spojni element (drenažna ploča) Folija. sabirno okno za ispiranje.l Dio građevine Filtarski sloj Gradivo Pijesak.10 Ispred zidova filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 šljunak granulacije 4/32 i geotekstil Na stropovima Ispod podnih ploča šljunak granulacije 4/32 i geotekstil filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 i šljunak granulacije 4/32 i geotekstil šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 procjedni sloj granulacija 4/32 i filtarski sloj granulacija 0/4 šljunak granulacije 4/32 i geotekstil Oko drenažnih cijevi >0.10 Šljunak 4 / 3 2 = 0. r .20 >0. o ••°.

Nakon sniženja razine podzemne vode ispod kote podrumskoga poda. koji će izolaciju pritisnuti uz zaštitne zidove.© Voda pod tlakom Ako su dijelovi građevine potopljeni u podzemnu vodu. 2 sloja po 2 m m položena bez lijepljenja Izolacija a) brtvljenje spoja dvaju zidova na mjestu izolacijskog sloja pomoću tanjurastih sidara / V / V / / Armiranobetonski J strop Debljina prirubnice > 1. .Beton Zaliveno mastiksom Zaštitni sloj Elastična brtvena traka.IZOLACIJE GRAĐEVINA DIN 4095. ožbukan radi prihvata obodne izolacije. nakon toga treba izvesti armiranobetonsku ploču poda i nosive zidove podruma.i I 1 laobljenje Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom ( 7 ) Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom © N a k n a d n o i z v e d e n a izolacija protiv podzemne vode Izolacija n a r u b n o m l e ž a j u kod zid o v a s filtarskom z a l o g o m 71 . ' • ^ ^ K o Hf.18195 ->QP Ako temeljno tlo ne upija oborine i propušta ih kao nasuto zemljište. Izvedba. ^ .(D Kod izolacije na unutarnjoj strani mora konstrukcija obloge preuzeti ukupan pritisak vode. Izolacija mora oblikovati zatvorenu kadu oko i ispod čitavog objekta.^ T r T ^ V ^ Drenažna cijev 0 150 . Vodonepropusna obloga IsDuna razdielnice Sitna kocka Staklene prizme Prirodno tlc plinoviti pijesak Zidna drenaža mješoviti filtar pjeskoviti šljunak 4 . C i j e v n a d r e n a ž a s mješovitim filtrom Konkretno Y/ tlo Teren Cijevna d r e n a ž a s stupnjevanim filtrom ® Brtveni sloj uz priključak na prozorski otvor ili p o d r u m s k o o k n o Sidrena . Termoizolacija nasipom.32mm __ ( 4 ) Podložni beton pjeskoviti šljunak ( 5 ) r o a i u z n i Deion fj|( a Prijelaz © izolacije preko dilatacijske r a z d j e l n i c e stropne a r m . p l o č e . Izolaciju treba izvesti 30 cm iznad najviše razine podzemne vode.5 cm Širina prirubnice > 12 cm R a z m a k vijaka < 15 cm.Jl.© ili izolacija kao za slučaj vode pod tlakom (4) .ploča kao ležaj Razdjelni sloj od bitumenizirane Ijepenke tipa 500. o . bez premaza J^RV-i . bet. Za projektiranje takve izolacije protiv vode pod tlakom treba poznavati vrstu temeljnog tla. Izolacija se izvodi od više slojeva bitumenizirane Ijepenke. voda se skuplja i izolacija dolazi pod hidrostatički tlak vode.oo -A^O ^ .Površinski filtar 15 cm šljunkoviti pijesak @ b) brtvljenje prodora cijevi kroz izolacijski sloj pomoću prirubnica ( 9 ) Detalji: izolacija i z m e đ u d v a z i d a M a s a za zalijevanje reški ( ¿ ) Presjek A . Obratiti pažnju na zaobljenje uglova -<6)-(7).-» ' Betonska posteljica ( j ^ Z i d o v e g r a đ e v i n e n a strani brda t r e b a p o u z d a n o zaštititi od v o d e 18. vijci M 2 0 ^•• o• qi'o-i'VoT•°o • ' • ? . najvišu razinu podzemne vode i moguće kemijske tvari u njoj. valovite s kalotama. metalnih folija ili folija od sintetičnih materijala. mora se izvesti zatvorena izolacija ispod temeljne ploče i oko bočnih zidova. Ona najčešće leži uz vodu © .> © Izolacija pomičnih dilatacijskih reški u armiranobetonskim pločama 2 sloja bakrene trake.80 0100 Í 3 — Okno za čišćenje i kontrolu Kontrolni otvor ij Taiožnik pumpe B Odvod u kanalizaciju Površinska d r e n a ž a s procjednim v o d o m i prstenasta d r e n a ž a s u m j e t n i m preljevom / / \ Šljunkoviti pijesak Ispuna razdjelnice Kolnik od lijevanog asfalta Prema kanalizaciji • Kontrolni otvor .B . treba izvesti zaštitni zid. zbog toga je potrebna drenaža za odvod vode -> 0 .

g) na uglovima ugrađuje se najveće kamenje .6) 9(0.2) 30(3. zamjenjujuća vitkost 8(0.2) 15(1.5) 6(0.5) 3(0.0) 40(4. Obloga kamenim pločama debljine 2.7) 10(1.7) 10(1.2) 3(0.3) 5(0.2) 16(1.5 puta veća od visine sloja. sijenit.2) 12(1.0) 22(2.0) 22(2.2) 10(1.3) 12(1. melafir.© .2) 14(1. Upotrijebiti vapneni ili produžni mort jer čisti cementni mort mijenja boju kamena. diorit.0) 40(4.2) 22(2.7) 10(1.0) Vitkost odn.2) 8(0.8) 12(1. granit itd.6) 6(0. Za ciklopski zid (2).» © .5) 5(0. c) na dva dužnjaka dolazi najmanje jedan vezač. d) debljina (dubina) vezača je oko 1.2) 22(2.9) 12(1.6) 4(0.2) 2(0.6) 16(1. Duljina pojedinog kamena ne treba biti veća od 4 do 5 njegovih visina.8) 6(0.0) 22(2. dijabaz i si. ili da se izmjenjuju slojevi dužnjaka i vezača.5 cm (travertin. e) debljina (dubina) dužnjaka bude približno jednaka visini sloja.6) 22(2.6) 22(2.6) 22(2.5) 40(4. prikladan je kamen eruptivnog podrijetla.2) 16(1.6) 4(0. Vrlo je važno odrediti dimenzije kamena.© Slojeviti kamen. mramor).7) 5(0.8) 12(1. kvarcni porfirit.0) 6(0.2.7) 5(0. bazaltna lava i si.3) 3(0. f) preklapanje sudarnih reški kod slojevitog zida bude i 10 cm a kod zida od tesanaca = 15 cm ©.0) 30(3.3) 12 14 16 ® stegom'' ^ Sa Stat Čki n 0 S V i m Pfe ' ' " ® Obloga pločama statički nije nosiva (¡3) Dopuštena tlačna naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2 72 .7) 50(5.2) 30(3. Posebno treba paziti na dobro povezivanje kamena na svim stranama.0) 50(5.0) 30(3. kvarcitni pješčenjaci (sa silicijskim vezivom).) ne uračunava se u presjek.6) 4(0.6) 16(1.0) Uslojeni zid od poluobrađenog kamena Zid od tesanaca (Š) Mješoviti zid Nepravilno i pravilno uslojeno ziđe statički nosivi presjek Zid od klesanaca © 1 2 3 4 i—id S 4 c m 5 6 18 20 10 Osnovne vrijednosti dopuštenog tlačnog naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2) 10(1. niti manja od njegove visine.6) 4(0.0) 16(1. travertin. zid od tesanaca.5) 6(0.0) 7(0.8) 6(0. Reške ovisno 0 hrapavosti i obradi = 3 cm debljine.2) 14(1.2) 10(1.3) 16(1.0) 6(0.0) 40(4. Izravnavajući sloj za statičko izjednačenje svakih 1. Veze u zidu od čistog prirodnog kamena moraju u čitavom presjeku odgovarati pravilima struke.2) 8(0.2) 14(1.6) 9(0.-» (10). Zahtijeva se da: a) na prednjoj i stražnjoj plohi zida nigdje se ne sudaraju više od tri reške.3) 5(0.0) 40(4.4) 10(1.4) 22(2.0 m (visina radne skele).4) 3(0. Min.2) 16(1.2) 3(0.8) 6(0.0) Vrsta ziđa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ziđe od lomljenog kamena D 4(0. ciklopski zid.0) 7(0.0) 30(3. b) ni jedna sudarna reška ne prolazi kroz više od dva sloja. tlačna čvrstoća u KP/cm 2 (MN/m 2 ) 200 (20) 300 (30) 500 (50) c D 800 (80) E 1 2 0 0 (120) 1) Minimalna tlačna čvrstoća nekih vrsta kamena Grupa morta I ll/lla III I ll/lla III I ll/lla III I ll/lla III A 2(0. Ploče se nehrđajućim sidrima učvršćuju u zid na razmaku od 2 cm. slojeviti zid.0) 16(1.» © .4) 3(0.3) 5(0.0) 16(1.6) 9(0.0) E 6(0. vapnenac. ©. mora se u zid ugraditi u položaju kako se nalazio u kamenolomu 0 .0) 7(0.0) 50(5. (3). nastao taloženjem.6) 11(1. (T) Suhozid (2) Ciklopski zid Grupa Vrste kamena (5) Nepravilno uslojeni zid Uslojeni zid od poluobrađenog kamena statički nosivi presjek A B vapnenci.2) 3(0.5) 10(1.8) 8(0.3) 30(3.ZIĐE OD PRIRODNOG KAMENA DIN 1 053 Zidovi od prirodnog kamena dobivaju oznake prema načinu obrade kamena: zid od lomljenog kamena.4) 10(1. Kod mješovitih zidova se uzidani kamen uračunava u nosivi dio presjeka ako je debljine = 12 cm © .9) 12(1.5 .7) 5(0.4) 10(1.6) 22(2.5) 3(0.6) 22(2.1) 8(0.0) 8(0.6) 10(1.8) 12(1.4) 7(0. vulkanski tuf meki pješčenjak ( s glinovitim vezivom) kompaktni (čvrsti) vapnenci i dolomiti (uklj. sive sedimentne stijene granit. ali najmanje 30 cm.9) 12(1.0) 10(1.5 . što daje ljepši i prirodniji izgled i u statičkom je smislu ispravnije. Vidljive plohe treba naknadno fugirati.5) 7(0.0) 7(0.0) 30(3. jer opterećenje djeluje okomito na ravninu sloja.6) Grupa prema tablici B C 2(0. mješoviti zid .2) 30(3. © .4) 7(0.2) 16(1.

0 x 3.0 x 4. i 6.5 Sa/bez zračnog sloja.00 Duljina >1/5 visine > 11^(17 5 .00 Zid za ukrućenje u 1. ožbukan Obloga pločama na ziđu visoke termičke izolacije Vertikaln žljebovi Širina x c ubina u cm izved.5 63.0 x 5.35 2. razmaci i duljine zidova za ukrućenje Debljina zida u cm 11.0 Bez statičkog provjeravanja dopušteni vertikalni utori i žljebovi 73 . vodeći računa o pravilima veza.5 11.0x3.5 x 6. 398. od plinobet.5 x 12.0 14.25 <3. Dvoslojni s obloženim zidom ^ ^ Jednoslojni s termoizolacijom (WDVS) 15 1 Duljina u cm DF NF 1 Vi NF 2V2NF 24 24 24 24 Širina u cm 11.5 17.5 Razmak um <4.5x2.00 36.75 1. promjera 3 mm po kvadratnom metru zida.0 x 3.00 1.5 11.5 6. do 4.0x3. horizontalno 75 cm.5 Visina u cm 5. Vrste blokova: DIN 105 zidna opeka Mz = puna opeka VMz = fasadna puna opeka KMz = puna klinker opeka Hlz = šuplja opeka VHLz = fasadna šuplja opeka KHLz = šuplja klinker opeka DIN 106 blokovi od vapna i pijeska : KS puni blokovi KSVm = KS-fasadni blokovi KSVb = KS-obložni blokovi KSL = šuplji blokovi i blokovi s otvorima KSVmL = KSL-fasadni blokovi KSVbl = KSL-obložni blokovi DIN 18153 šuplji betonski blokovi DIN 398 blokovi od šljake HSV = puni blok od zgure HHbl = šuplji blok od zgure HSL = blok od zgure s otvorima VHSV = fas.5 >17.5 14.50 <5.5 24 30 36. punoj etaži odozgo Debljina u cm > 11.0 17.> • © b-J l I Debljina zida d u cm Visina h terena iznad poda u podrumu u m pri vertikalnom opterećenju zida (stalni teret) od < 50 kN/m > 50 kN/m 2.0 36.5 x 2.5 17.0 x 12.5 76.5 30 24 Minimalne debljine podrumskih zidova Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti u cm 11. Kad je dvostruki zid. puni blok od zgure DIN DIN DIN DIN 4165 18149 18151 18152 blokovi od plinobetona blok.ZIĐE OD UMJETNOG DIN 105.5 < d < 17.50 <6.3 11.3 Oznaka Tanki format Normalni format 1 1 /2 normalni format 2 1 /2 normalni format Formati blokova prema DIN 105 20-100 I—l H 240^00 © Jednoslojni sovješenom fasadom © ¿ejan°^ni S unutam J°m ® Međusobna ovisnost visina opeke. 240) Debljine.0 51.5x3. vertikalno i u pravcu. Razmak sidara vertikalno treba biti 25 cm.2 7.0 30.0 x 12. u 5.5 17. 106. s otvorima šuplji blokovi od plinobetona puni blokovi od lakog betona = puni blok malog formata = puni blok velikog formata = dodatno slovo za puni blok s utorima KAMENA 18151-53 Jednoslojni ožbukan Jednoslojni s vidljivim licem 115 20 240 >17 5 (115) V VBI S Sve zidove treba izvoditi horizontalno.0 51.40 1.0 51. 1053.0 6. izrezano - Horizontalni i kosi utori Širina x dubina u cm - 11. stropna se konstrukcija smije oslanjati samo na unutarnji sloj zida © + @ Slojeve treba povezati s pomoću najmanje 5 žicanih sidara.5 < d < 24 Dvoslojni sa zračnim međuslojem (8) Dvoslojni bez zračnog sloja 24 < d < 30 30 < d (14) Visina etaže um <3. Preferentne mjere . pri zidanju naknad.0 24.50 1.00 <8.0 6.0 x 6.1 11.

5 36.2500 © Ziđe od blokova od lakog betona (šuplji blokovi) s armiranim nadvojem od lakog betona ^g^ Ziđe od šupljih blokova s koritastim nadvojem * A = vanjske mjere.750 1.5x30x23. Nenosivi zidovi su pločasti elementi građevine koji su opterećeni samo vlastitom težinom i ne služe kao ukrućenje protiv izvijanja.25 0.1 12 0 Blokovi od plinobetona.375 2.760 1.260 1.875 1.6875 1.5 24 36.510 0. ili duljine preko 18 m ako to zahtijevaju okolnosti temeljnog tla.875 2.5833 0. 1053.1666 2.00 4. 18151.240 0.0000 2. nadvoji nad prozorima i vratima A 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 0.990 2.250 1. treba ugraditi serklaže.3334 0. V = nominalne mjere (jj) Projektantske mjere za zidove Format bloka Oznakć bloka Mjere u cm D DF E Š V Broj slojeva na 1 m visine 16 Debljin.260 2.50 4.9375 1.885 1. 73 U sve vanjske i poprečne zidove.00 2.250 0.250 2.5 Po m2 zida blokova kom 66 132 198 50 99 148 33 66 99 33 45 33 16 8 8 8 12 12 16 Po m 3 ziđa morta blokova morta kom lit lit 29 68 109 26 64 101 19 49 80 28 42 39 20 16 22 26 26 32 36 573 550 541 428 412 406 286 275 271 188 185 137 69 46 33 27 50 42 45 242 284 300 225 265 276 163 204 220 160 175 164 99 84 86 88 110 105 100 24x11.3 24x24x23. 4165 Ziđe treba osigurati zidovima za ukrućenje i stropnim konstrukcijama koje djeluju kao ploča (princip prostorne ćelije).1250 1.5625 0.2500 0.3333 0.740 1.365 2.010 1.3125 1.75 2.5x24x23.5x36.8 24.5 17.5000 1.6875 0.8334 3. Kod zidova s mnogim ili velikim otvorima.625 1.385 1.0625 1.5x23.0000 1. 73 -» Treba ih dimenzionirati kao nosive zidove ako moraju prenijeti više od svoje vlastite težine jedne etaže.625 0.375 1.8125 0.3 8 o. naročito ako zbroj širina otvora prelazi 60% duljine zida ili širina prozora iznosi više od dvije trećine visine etaže ili 40% duljine zida.260 0.500 1.8334 2.0625 0.135 0.625 1.3750 0.25 4.5625 0.8750 0.5000 0.75 5.5x5.125 0.740 0.375 0.5x17.1667 0.8 © 74 Zidni blokovi s 5 cm izolacijskog sloja i žljebovima za punjenje mortom © Montažni zidni blokovi s izolacijom kanalima za mort Potrebni materijal za zidarske radove .5625 3.4375 0.1250 1.125 1.375 1.135 2.8 i šuplji 49.9175 1.5 2 DF 24x11.500 0.6667 0.0000 1.885 2.2500 1.4375 2.6666 1.6667 113 0.2500 2.0833 0.5000 1. koji kao vertikalne ploče preuzimaju horizontalna opterećenja.8333 0.000 2.760 0.125 1.615 1.6666 0.125 2.5833 1.00 1.0000 3.0833 1.500 1.5000 2.9375 1. 106.3750 0. 399.750 1.490 0.00 3.6240 0.510 Slojevi V 0.250 2.4167 0.625 0.6250 2.7500 0.865 0. treba predvidjeti serklaže.500 0.1875 3.115 1.5 24 36.500 155 0.25 2.3334 1.8 37x30x23. 18152.000 1.125 2. Zidovi za ukrućenje su pločasti elementi građevine protiv izvijanja nosivih zidova -»s.125 0.135 1.2 0 E NF 24x11. zida u cm 11.875 1.50 0.010 2.365 0.1875 1.8 37x24x23.615 0.6666 2.0000 1.000 1.25 1.8125 3.3125 0.365 1.3333 1.875 2.00 0.1666 1.5 24 30 24 30 36.1666 3.385 0.7500 238 0.5x11.5000 1.25 3.500 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 52 Visinske mjere u m pri debljini blokova u mm 71 0.490 1.8750 2.115 0.635 0.750 0.2500 0.490 Duljine u m O 0.8334 1. zaliveno mortom n 0 (U 11.3334 2.5000 0. 0 3 DF 24x17. lijepljeni reške: 1 mm ® Zid od porozne opeke.865 1.990 1. O = mjere otvora.5x23.ZIĐE OD UMJETNOG KAMENA DIN 105.1666 0.375 2. Dvoslojni zid sa zračnim međuslojem (2) Priključak na podnožje Križanje armiranih zidova od blokova od laganog betona © Redni broj Armirano ziđe.7500 0.8 8 4 4 4 4 4 4 4 Blokovi i šuplji blokovi Blokovi 49. Horizontalna i kosa udubljenja mogu se uz privremeno podupiranje izvesti bez posebnog proračuna ako je vitkost zida < 14 i debljina > 24 cm inače treba dati računski dokaz -» s. Isto vrijedi za zgrade s više od dvije etaže.250 0. 4 DF 8 DF 24x24x11.75 4.375 0.750 0.5 24 24 24 17.0625 2.5x7.3750 3.250 1.75 1.1875 0. 18153.50 1.000 2.1667 1.240 2.8 blokovi 49.5x11.385 2.3 8 Stiropor 5 cm 5.1250 0.7500 0.115 2. Udubljenja i žljebovi moraju se izvesti glodanjem ili unaprijed tijekom zidanja.1875 0.510 1.75 3.5000 0.240 1.3334 175 0.635 1.5 11.0000 3.4167 1.50 3.50 2.

5 <24 <30 Visina etaže m = 3. ploča sa svijetlim rasponima = 4. Vertikalne dilatacijske razdjelnice U vanjskom sloju najmanje na uglovima zgrade. punoj etaži odozgo debljina cm Razmak m 14.00 © Minimalne debljine vanjskih zidova.5 i 2.0 6 12 20 36 16 12 (7) Površiva oblaganja nenosivih vanjskih zidova (samo mort lla ili III) DIN norma Oznaka Prostorna masa kg/m3 Vanjski zidovi DIN 4108 Zidovi između stanova i stubišni zidovi 300 240 240 300 300 240 240 240 365 365 18151 Broj dopuštenih punih etaža uključujući izgrađeno potkrovlje Kod stropova koji opterećuju samo jednoslojne poprečne zidove (sustav pregrada) i masivnih stropova s dovoljnom poprečnom raspodjelom opterećenja.5 cm. „ „_.5 124 130 <17.5 250 250 Minimalna debljina unutrašnjeg sloja u cm.5 4226 2 dio 13. i 6.51) 17. pri čemu je kod križno armiranih ploča mjerodavna manja stranica3' Između ukrućujućih poprečnih zidova dopušta se samo po jedan otvor širine = 1. plovuč. pri dvoslojnom ziđu za vanjske zidove Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti cm 111. Statički potrebnu debljinu zida treba dokazati. glinom.„.3 . potpuno ispunjena mortom. © Nosivi unutarnji zidovi d < 24 cm. 3) Centralno locirana koncentrirana opterećenja od krovne konstrukcije su dopuštena ako se centričnost dokaže. Nosivi zidovi su najčešće pločasti elementi opterećeni vertikalnim tlačnim silama.5 18152 puni blokovi od lakog betona 24 24 ) Najviše dop. horizontalne uz vezove s unutarnjim zidom -» © . eks.5" 17.1053. Uklj. zidova između stanova i zidova stubišta.5 i 24 = 1. Vrste zidova.00 š 17. 73.50 m. Zračni međuprostor. treba predvidjeti vanjsku žbuku prema DIN 18550 ili neku drugu zaštitu od atmosferilija. Dvoslojni zid sa zračnim međuprostorom. iz kojih proizlaze manja opterećenja zidova. npr. npr. pjenastom lavom bez kvarcnog pijeska laki beton s poroznom strukt. punoj etaži odozgo debljina cm ukrućenje u 5. Te koncentrirane sile moraju za zidove od 11. ali s poroznim agregatom 312. između kojih prolazi jedna kontinuirana uzdužna reška smaknuta po slojevima.5 ¿8. te horizontalnim silama.50 = 5.5 cm biti = 30 kN. Reške s armaturom £ 2 cm. 1 8 1 5 2 .(2). Dvoslojni zid bez zračnog međuprostora..00 4226 2 dio 1600 1800 2000 1200 1400 1600 450 625 775 275 325 425 250 250 250 250 250 250 i 11. debljine zidova.!. Klasa čvrstoće zidnog bloka ^ 12. opterećenje vjetrom. zvuka.0 5 9 Ei 6 9 16 1.* Debljine i razmaci zidova za ukrucenje 75 . „. mort III. požara i vlage.75 kN/m2 4165 blokovi od plinobetona (6) 4223 4226 2 dio parom stvrdnuti plinobeton građevinski elementi velikog formata s ekspand. zračni međuprostor debljine 6 cm. opterećenjem među katnih konstrukcija. Povezivanje slojeva sidrima -> © .106. Pri dokazu naprezanja uzima se u obzir samo debljina unutarnjeg sloja. 66-67 Debljina zida u cm Visina etaže u m Korisno opterećenje u kN/m2 uklj. Najmanja debljina unutarnjeg sloja -» © Vanjski sloj i 11.25 Zid za u 1. 18151. npr.0 E i 4 2. Ako zidni blokovi nisu otporni na smrzavanje. dod. škriljcem. dodatak za lake pregradne zidove p = 2. To nije potrebno ako odabrana debljina zida očigledno zadovoljava.Pločica od sintetike (samo za dvoslojno ziđe sa zračnim međuprostorom) Međukatna ploča ZIĐE OD UMJETNOG KAMENA DIN 105. Čelik 0 ^ 8 mm. a za vitkosti i razmake ukrućenja mjerodavan je zbroj debljine unutarnjeg i polovice debljine vanjskog sloja.5 312. Obloga je uključena u nosivi presjek -> s.0 E Š2. ev.5 312. povećati za 2 m.5 cm 2) Izvode li se križno armirane ploče mogu se vrijednosti za smjer. etaže sa zidovima debljine 11. vodi se neprekinuto do krova. Armirani zid.5 cm = 50 kN..25 11.5 Š3. 399.0 Ei 5 13 23 1. obostrano ožbukanih \ D .0 Ei 8 14 25 2. Pri odabiru debljina zidova treba voditi računa 0 funkciji zida glede zaštite od topline. Svaki sloj mora imati ž 2 reda kamena.25 m. na križanjima ^ 5 mm. debljine 2 cm. L Dilatacijska razdjelnica Žičano sidro za dvoslojno ziđe za vanjske zidove © Sidrenje vanjske ljuske -> s. Debljina zida ^ 11. počevši od 10 cm iznad terena. prema DIN 1045 Kod svih ostalih stropova 1 2 13 šuplji blokovi od lakog betona s dvije ili tri šupljine 1000 1200 1400 800 1000 1200 1400 1600 600 800 800 800 1000 1200 1400 300 365 490 240 300 300 385 490 240 240 175 175 200 275 350 11.5 117. a za zidove od 17.75 41)2) 22) Dopušteno samo kao međuoslonac kont. i neporoznim agregatom kao šljunak kao naprijed. za lake razdjelne zidove Broj punih etaža iznad 17. 4165 Zid s vidljivom plohom jednoslojan je i njegova se vanjska obloga od fasadne opeke izvodi u vezu s unutarnjim dijelom zida. Vanjske slojeve treba pri dnu i pri vrhu opremiti ventilacijskim otvorima presjeka 150 cm 2 . uvjeti primjene Debljina Dopuštena veličina pov ršine oblaganja u m2 pri v sini iznad terena od zida u cm 0 do 8 m 8 do 20 m 20 do 100 m E 11. do 4.5 cm.50 16. vertikalno korisno opterećenje uklj. Prazni prostor između slojeva može se ispuniti izolacijskim materijalom za koji postoji odobrenje građevinske inspekcije. Vanjski sloj mora nalijegati punom površinom i mora biti najmanje svakih ^ 12 m učvršćen vezom s unutarnjim slojem. prir. Dvoslojni zid s izolacijskom jezgrom.

Ona je najraširenije i odavno usvojeno gradivo cijelog svijeta. trska i glina.Žbuka od umjetne smole VANJSKI ZIDOVI NISKOENERGETSKI NAČIN GRAĐENJA Važan element za štednju energije grijanja jest termoizolacijsko svojstvo vanjskih zidova. Biološki je i ekološki besprijekorno gradivo. ziđe. Glina se kao gradivo dokazala tisućljećima.6 ^gj Zid od drvenih elemenata (ignotrend) Blokovi od lameliranih letava 76 .© 10*.11-0.19 W/(m 2 K) © Niskoenergetski ekokuća) Drvena oplata zid (Heckmann (fT) Ziđe s izolacijskom ljuskom (j9) Građenje drvenim pločama 18. Standardni presjeci s navedenim građevnim materijalima daju povoljne vrijednosti termoizolacije. 120-150 175+240 Q Ziđe s termoizolacijom Vanjski sloj • Termoizolacijski materijal .6-28. U prodaji se nudi velik broj gradiva kao što su beton.Termoizolacijski materijal (3) Prirodni izolacijski sloj (bio-glina) Obložni sloj. prilagođenih današnjem stanju tehnike -> ® . Gipsana žbuka 175 (4) Dvoslojno ziđe Ploča od gipsa s vlaknima OSB pločas Drvena obloga 0. pluto. izolacijski materijali. drvo. U tim detaljima može -doći do znatnih gubitaka topline. Danas se može naći na tržištu u obliku predgotovljenih elemenata. Toplinska izolacija zgrada je u niskoenergetskom načinu građenja bitno ovisna 0 povezivanju različitih elemenata građevine. gips.

^^ " Vez 1 vezača sa 2 dužnjaka izmjenično po slojevima ^ t o '///A y m Vez 1 dužnjaka i 1 vezača izmjenično po slojevima ® 1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po slojevima s usponom preklopa od 1/4 opeke desno i lijevo 1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po slojevima.. povezan vezačima (koji šupljinu dijele horizontalno) i nasatičnim sidrenim opekama Zid od opeke koji djeluje kao ornament. holandski vez: naizmjenično umetanje vezača između dva dužnjaka i sloj samih vezača © Vez dužnjaka s preklopom 1/2 ope ke Vez dužnjaka s preklopom 1/4 ope- Vez dužnjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke u jednu stranu ® Vez dužnjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke izmjenično v/m v m W//s — 56: " M " Ižržža w i I M fe^ZE W/A MM vm vm '////A V////A V//A y///A ^g^ ^ . s poljima od 4 opeke i I i i i fl 1 1 © Nasatični obložni zid ispred zračnog prostora.VEZOVI ZIDNIH OPEKA ® 2. povezan sidrima s unutarnjim zidom Šuplji zid od dva nasatična zida od 1/4 opeke. armiran.. preklop od 1/2 opeke u usponu u lijevo zid od 1/2 opeke. sa smaknutim šupljinama Šuplji zid od dva nasatična zida od 1/4 opeke s nasatičnim sidrenim opekama i i B IP B P /SM ¡§ 1 m § P P i m m w kao (¡21) drugačije složeno (moguće mnoge varijacije) Jako izložena podna obloga od nasatičnih opeka (uzorak riblja kost kao kod parketa) kao s četvrtinama opeke (uzorak pletiva) Podna obloga od cijelih i polovica opeka (također i klinker) Perforirani zid (otvori 1/2x1/2 opeke) za rasvjetu ili ventilaciju kao (¡25) (otvori 1/4x1/2 opeke) kao (otvori 1 x 1 / 4 opeke) 77 . « W//A ------U ^ .

Otvorenim kaminima mora strujati vanjski zrak kroz slabo brtvljene prozore i vrata.©Djelotvorna visina dimnjaka od ložišta do grla dimnjaka = 4. Kolektor dima može biti od čeličnog. U obzir dolazi i vatrostalni beton ili sivi lijev.> DD © Kamin otvoren s jedne strane sa sigurnosnim područjem Kamin otvoren s jedne strane u odvojenim prostorijama g ¿4* Svaki se kamin mora priključiti na vlastiti dimnjak 0 . brezovinu.5 52 72 50 19. Svrhovito je otvore za dovod zraka smjestiti u podnožju kamina sprijeda ili sa strane .> © .5 22. s tri strane 6 2535 7 8 9 10 11 preko 55 35. .5 120 27. 2750 60/ 46 2 1622 4060 3 4 5 3340 22.3030 35 60. odozdo i sa strane biti udaljeni od otvora ložišta © .4 58 90 71 88 6.5 13. Priključak spojnog komada na dimnjak pod 45° -> ® Otvori za dovod zraka trebaju biti izvana.5 27. prostor za pepeo i kolektor dima moraju biti od šamotnih opeka ili ploča.5 26 104.w KAMINI O T V O R E N ! K A M I N I .4545 48 45 55 105. Bolji su izbor kanali koji zrak dovode u blizinu otvora ložišta -> © . drvo voćaka. Pod.5 m.4 19. Otvoreni kamini ne smiju se postavljati u prostorije s manje od 12 m 2 površine poda.4 65 50 58 90 90 71 88 6. hrastovinu. & Ö © Kamin otvoren jednostrano/dvostrano u odvojenim prostorijama © Kamin otvoren s dvije strane sa sigurnosnim područjem Tip Površina prostorije oko (m2) Obujam prostorije oko (m3) (5) Oblici površina za zračenje topline Veličina otvora ložišta (cm2) Svijetle mjere otvora ložišta (cm) Otvoreno s jedne strane 1 male prost. male prost.90120 105 10S.5 30 © Razmaci između otvora ložišta i građ. Presjek dimnjaka i veličina ložišta kamina moraju se međusobno uskladiti -> © Kamin i dimnjak treba sagraditi u neposrednoj blizini -> 0 .@.5 28 15 64 94 65 51 6 21 71 105 76 55 7 50 77 77 64 80 6. ili ložiti plinom prema DVGW radni list G 260.150150 150 150 150 200 3650 4550 5750 7100 5000 6900 9500 7200 9800 13500 70/ 52 22 24 15 58 84 60 47 97 6 80 80/ 58 25 90/ 64 30 100/ 71 30 30 21 78 115 93 26 59 129 7 25 30 - 0 (cm) odgovarajućeg 20 dimnjaka Mjere su u cm A B C D E F G H I Težina (kg) 22.5 82 95 360 108 77 108 77 82 95 6. Zapaljivi predmeti i građevni elementi te ugrađeni namještaj moraju odozgo.> © Upotrebljavati treba samo drvo s malo smole i s malo čvorova.prekc 35.4 65 114 114 32.© Otvoreni kamini moraju biti sagrađeni stabilno i od vatrostalnog materijala klase A1 DIN 4102 dio 1. zidovi.prekt 105. elemenata od zapaljivog materijala 310 385 470 225 300 405 190 255 © Zaštita zapaljivih podova ispred otvora ložišta / dovoda zraka (§) Dimenzioniranje i mjere otvorenih kamina f s O U ^g^ Kamin otvoren s jedne strane (si stem Schiedel) Kamin otvoren s dvije strane Kamin otvoren s tri strane Pribor uz kamin 78 .5 42 88 6 165 30 30 - 35 30 - 25 30 - 30 30 - 35 30 - 25. Zidne opeke ili blokovi moraju biti izrađeni za građenje dimnjaka. DIN 1691. mjedenog ili bakrenog lima debljine 2 mm. bukovinu.4 64 80 6.9090 105 Dvostrano otvore noOtv.5 30 32.

Slobodne vanjske površine dimnjaka u tavanu treba grubo ožbukati > 5-10 mm debelo. duljina najmanje stranice 10 cm. zidna puna opeka.00 1. Ako se dimnjak ne može čistiti kroz grlo. smješten > 20 cm ispod najnižega priključka ložišta. kovačka vatra. zidna puna opeka DIN 105. mora se u tavanu ili na krovu izvesti još jedan otvor za čišćenje. Na zajednički dimnjak mogu se priključiti dp tri ložišta na kruta ili tekuća goriva nazivne snage i 20 kW ili tri plinska ložišta snage i 30 kW. Svako ložište u zgradama s više od 5 etaža.2 cm izolaciona hasura do koje se betonira : dimnjaka kroz drvenu i konstrukciju Prolaz kroz betonsku stropnu ploču Razmak između drvenog grednika i dimnjaka " ploča . © Brojčana usporedba stupnjeva korisnog učinka © ® O Utjecaj vjetra na funkcioniranje dimnjaka 1. opeka od šljake DIN 398.18160 —> C D Kućni dimnjaci su okna sagrađena u zgradi ili do nje.5 x h > 1. Na jedan dimnjak može se priključiti: jedno ložište nazivne termičke snage veće od 20 kW ili plinsko ložište snage iznad 30 kW.5-struke kraće stranice.00 Utjecaj oblika i presjeka glave dimnjaka na kretanje zraka dogradnja na krovu h ¡<1.00 (?) Visine dimnjaka iznad krova (T) Montažni dimnjaci (§) Montažni dimnjaci s ventilacijom (9) Montažni dimnjaci (IO) Montažni dimnjaci s ventilacijom Oplata na krovu nagiba preko 15° potrebne su nagazne daske. Stijenke dimnjaka ne smiju se opterećivati. Ako su zidani od opeke 2: 13. svaki otvoreni kamin. blokovi od plinobetona DIN 4165. dulja stranica ne smije biti veća od 1. ložište s upaljačem i mijehom mora imati svoj dimnjak. Najmanja djelotvorna visina dimnjaka £ 4 m.5 x h MJ 1. Za zajedničke dimnjake k 5 m. otvoreno ložište.5 cm.DIMNJACI DIN 18150. namijenjena odvođenju dimnih plinova od ložišta preko krova u atmosferu. Troslojni dimnjaci s toplinskom izolacijom i pomičnim unutarnjim slojem: za unutarnji sloj fazonski komadi od lakog betona DIN 18147 ili šamota DIN 18147. puna opeka od šljake DIN 398. za vanjski sloj: fazonski komadi od lakog betona. Za dimnjake sjednoslojnom stijenkom smiju se kao gradivo upotrebljavati: fazonski komadi od lakog betona DIN 18150. Svaki dimnjak mora imati otvor za čišćenje širok > 10 cm i visok £ 18 cm. Za izolacijski sloj izolacijski materijal DIN 18147. Dimnjaci moraju imati kružni ili pravokutni svijetli presjek. površine >100 cm2. mora biti za £ 1 m viši od dogradnje. Na krovovima s parapetnim zidom mora grlo dimnjaka biti > 1 m iznad para peta. Za plinovita goriva ž 4 m . puna opeka od pijeska i vapna DIN 106. Ako je dimnjak od dograđenog dijela krova udaljen manje od jednoipol do trostruke visine dogradnje. Grlo dimnjaka £ 40 cm iznad najvišega ruba krova nagiba većega od 20° -» (§) kod nagiba ispod 20° £1 m. rešetka ili stube za kretanje-» (jj) Oplati Letva 4 x 6 © Rešetka za pristup čišćenja dimnjaka -> © Izlaz na krov Glava dimnjaka s oblogom od škriljevca Zidana obloga Razdjelna reška do obloge / 1 . šuplja opeka B DIN 105. puna opeka od pijeska i vapna DIN 106.Dimnjak Razmak između krovne grede i dimnjaka 79 .

Preporučuje se predgotovljeni opšav.: Orrrtšir. azbestcementnim pločama. pocinčanim ili bakrenim limom.Zaštita od toplinskog zračenja DIMNJACI Ev. 1 8 1 6 0 —» CD T >40 < Nezapaljivi zid Opšav glave dimnjaka treba izvesti od škriljčanih ploča. Izolacijska vrpca 2-31 m i. nezapaljivih materijala Bliski zidovi od zapaljivih materijala (g) Vratašca za čišćenje u tavanu Izlazni otvor s Ijestvama i nagaznom daskom Glava dimnjaka / obloga škriljcem 80 . pričvrstiti za dimnjak čepovima (ne drvenim).:::: g' Jj ® Dimnjak u blizini zapaljivih materijala / Zid od nezapaljivih materijala (?) Zaštita ugrađenog namještaja zmi EFpšr Predvidjeti ventilaciju gore i dolje . laki beton DSN 1 8 1 5 0 . ©-(J6) • Zapaljivi zid ^g^ riovodne cijev Prolaz dimovodne cijevi kroz zid od zapaljivog materijala Otvor za čišćenje 1 1 1 dimnjaka s krova H*"H 1 ! Okruglo željezo .® Predvidjeti ventilaciju gore i dolje ® Bliski zidovi od zapaljivih odn.

Veličina presjeka kanala mora biti 10 cm2 za svaki kubični metar volumena prostorije. Meidinger pločom Izlazni presjek na svakoj strani jednak I t > 1 5 j e zbroju p r e s j e k a svih k a n a l a Jednokanalno ventilacijsko postro® j e n j e prema DIN 18017 1.3 Za ventiliranje sanitarnih prostorija u stambenim i drugim zgradama kao što su škole.1 sustav Hamburška ventilacija (Berlinska ventilacija) Sustav Kolnske ventilacije (dovod i odvod zraka) © Ventilacija pom. debljina vanjske stijenke 2. hoteli. Zajedničke ventilacijske instalacije imaju i zajednički glavni kanal -> @ + ©. priključeni na jedan kanal -> 0 .(2). Otpadni zrak treba odvoditi u atmosferu. Svaka pojedinačna ventilacijska instalacija mora imati vlastiti glavni kanal ..5 cm Izlaz zraka na suprotnim stranama Prekrivanje. a za pojedinačne ventilacijske instalacije dopušta se odvođenje u dobro prozračene neiskorištene tavanske prostore. zadovoljava kapacitet od 60 m 3 /satVsamo za zahode zadovoljava 30 m 3 /sat po školjci. Ventilacijske instalacije treba dimenzionirati za najmanje 4 izmjene zraka na sat. bez sekundarnih ka® O O O O Q >*15/10 • • • • • • • 8x15/10 uzdužno tanke stijenke.DN 80 Naglavak cijevi za odvod zraka dužine D N 80 x 3 cm N a g l a v a k cijevi z a odvod zraka dužine D N 80 x 3 cm l a v a k cijevi z a d r u g u toriju duljine D N 80 x 3 cm SUSTAVI VENTILACIJE DIN 18017 list 1 .> © + © .. pregrade 5 cm • • • • • 0 7 x 1 5 / 1 0 Ventilacija pojedinačnim kanalima.3 cm) ] • ¡2x15/10 3x15/10 \ V H || tü Centralno ventilacijsko postrojenje s odvojenim glavnim kanalima [ POOP4X15/10 • /S\ Centralno ventilacijsko postrojenje UG l e ^midinu s vise glavnih. Svaka prostorija u unutrašnjosti zgrade mora imati jedan otvor (koji se ne može zatvoriti) za ulaz zraka. sabirnih kanala s jednim glavnim i jednim sekundarnim kanalom Primjer izvedbe s jednim glavnim i dva sekundarna kanala 81 . Nepotpuno brtvljena vrata ekvivalent su za 25 cm2.2 m/s. V e n t i l a t o r z a j e d n u p r o s t o r i j u z a in- stalacije pod žbukom i t 1 I \ \ i\ In ^Ventilator Ventilator za dvije prostorije za instalacije pod žbukom \ vi vi I V s r •-s (4) W Centralno ventilacijsko postrojenje jednjm |avnim k a n a | o m i sekund_ H ti . • • Centralno ventilacijsko postrojenje s odvođenjem zraka preko krova Svijetli presjek glavnog kanala cm 2 Dopušteni broj priključaka Unutarnja mjera glavni kanal cm 20x17 20x20 25x20 20x17 20x20 25x20 2x20/17 2x20/20 2x25/20 sekundarni kanal cm 9x17 12x20 12x20 2x9/17 2x12/20 2x12x20 9x17 12x20 12x20 Ventilator '''^-Ventilator I. U kupaonicama ne smije se uslijed ventilacije dogoditi pad temperature ispod 22°C. Funkcioniranje sabirnih ventilacijskih okana s termičkim uzgonom bitno ovisi 0 raspoloživoj površini presjeka okna u odnosu na broj priključaka -> © . gdje je i zahod. Količinskivza kupaonice. koriste se ventilacijski uređaji za jednu ili više prostorija. . Brzina strujanja zraka u prostoru gdje se ljudi zadržavaju = 0. gostionice i si. .. . .V \ | v r do 10 m 5 6 8 5 6 8 5 6 8 10-15m 6 7 9 6 7 9 6 7 9 preko 15 m 7 8 10 7 8 10 7 8 10 340 400 500 340 400 500 340 400 [| | || (T\ \ t 500 (9) Tablica za dimenzioniranje sabirnih ventilacijskih kanala za 1 visinu bloka (33. popr. Presjek je ventilacijskog okna 150 cm 2 po prostoriji. . Pojedinačna ventilacijska okna bez motornog pogona © z a kupaonice i zahode bez prozora upotrebljavaju se do osam etaža.

vrsti i težini pokrova. Dvostruka stolica je u većini slučajeva najekonomičnija konstrukcija. opterećenju itd.Duljina rogova kod krovišta s rogovima KROVIŠTA Jednostavno krovište od samih rogova predstavlja za male širine zgrade najekonomičnije rješenje. čelik. Visina elemenata h Nagib krova u stupnjevima Raspon L u m Nosivi elementi ovise o gradivu (drvo. armirani beton). toplina). Za veličine opterećenja vidjeti propise (vlastiti teret. Granica ekonomičnosti krpvišta od rogova / krovišta s veznicima Krovovi su gornji završni dio građevina. nagibu krovišta. hladnoća. Sastoje se od nosive konstrukcije i pokrova. način prijenosa sila. Krovišta s veznicima ispod 45° nisu nikad najjeftiniji. Karakterizira ih različita funkcija nosivih elemenata. što utječe i na raspodjelu prostorija u tlocrtu. štite ih od oborina i drugih atmosferskih utjecaja (vjetar. 15—40 10-20 "-i 30-60 10-20 s © Krovište s veznicima © Krovište s podrožnicama bez kosnika (?) Krovište s podrožnicama s kosnicima Krovište s veznicima i izgrađenim potkrovljem (9) Krovište s veznicima i podrožnicama 82 . snijeg). Obje konstrukcije mogu se i kombinirati. Jednostruka stolica je uvijek skuplja od jednostavnog krovišta s rogovima. dakle prikladna samo za iznimne slučajeve. pokretno opterećenje. Trostruka stolica dolazi u obzir samo za vrlo široke građevine. s Kod nosivih sustava kosih krovova treba razlikovati krovište od rogova i krovište s podrožnicama. vjetar. ali su takvi veznici povoljni za velika slobodno oslonjena krovišta.

raspon < 25 m 8-14 12-14 A =nosač sjednostr hrptom B =nosač s dvostr. Pravilan. što utječe na oblikovanje tlocrta -» s. Ijepljenje ima garanciju za vijek trajanja. Krov od rogova (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom je obliku moguć kad je mala duljina rogova (do 4. konstrukcijski sustav.5 m. prijašnji oblik: nosiva konstrukcija sljemenjače.5 m. Koncentracija opterećenja u podvlakama. treba poduprijeti veznike -» s. Potreban je niz podupora u unutrašnjosti.10° i 15° aj Silazne dijagonale s vertikalnim štapovima d) Uzlazne i silazne dijagonale s vertikalnim štapovima — Moguć i • konzolní ¡ istak ' : I ii | Donji pojas — b) Uzlazne dijagonale s vertikalnim štapovima č) Üz!azne~l"s¡iazñe~cfijagonale~ Euro-predgotovljeni vezač u Gang-Nail sustavu prema oktametarskim mjerama kao plitki krov na jednu ili dvije vode © Oblici drvenih vezača i ukrućenja 83 . moguće rješenje unutarnjeg prostora bez oslonaca.lom plohe krova) -> s. 82 (§). (jf) Krovište od nastavljenih rogova s vertikalnim stupovima Krov od rogova s veznicima pogodan je za širine zgrade do 12 m. 82 ® Za veće mansardne prostore ne dolaze u obzir krovovi od rogova. Rogovi imaju podređenu funkciju (slabi presjeci.. duljina rogova do 8 m. Ako je duljina rogova veća od 4. Krovište od drvenih rešetkastih rogova. prijenos sila na vezače. Takva je krovna konstrukcija trozglobni okvir sa zategom. Dvovodni krovovi s podrožnicama imaju najmanje jednu stolicu u sredini ako je duljina rogova = 4. 15° i 25' Nagibi krova na jednu vodu 6°. snažno povezan. 80 @ prvobitni oblik^ krovišta. duljina veznika do 4 m. moguća i primjena oblica). inače ukrućenje veznikom -> s.5 m dvostruka je ili višestruka stolica.5 m). Gornji pojas produženje % Krovište od lijepljenih rogova I presjeka.KROVIŠTA ->CP Krov s podrožnicama. odnos visine presjeka i raspona 1:15-1:20 (7j ^^ Spoj na tupi sudar s obrazima Nagibi krova na dvije vode 6°. s kosnicima pod 45°. hrptom C =nosač sa sandučastim hrptom Sustav I nosača ® Gang-Nail čavlana ploča Gornji pojas . Između stope roga i stropnih greda potrebna je vlačna veza (vanjski znak prepoznavanja krova od rogova: nadvišenje na kraju stropnih greda . Pri većim širinama zgrade i duljini rogova = 4. 80.

80 kN/m2. nagib 18° 2 Valoviti crijep. ili od eternit ploča. Vijek trajanja u sunčanim predjelima 60 .2 0 cm. Najprirodnije djeluje "njemački pokrov" -» (§) Pokrivanje prema šabloni prikladno i za umjetni škriljevac (azbestcementne ploče) -» Crijep: biber.25 kN/m2 Engleski krov od škriljca. Preklopi 8 cm. 0.5 cm.Početni crijep za sljeme i greben desni FOR .Crijep za priključak dvovodnog sljemena desni F Priključni crijep sljemena OR . na letvama razmaka 30 cm.70 © Krov od šindre 0.Dvovodni crijep lijevi .4 m.55 I 84 .Uglovni crijep okapnice dvovodnog krova desni F Središnji crijep u polju GZ . mnogokutni tlocrt (jT) Fazonski crijepovi ® kN°m°d r a Ž 6 n e S a m e Hi t r S k 6 ' ' 0. s vrhom prema gore.70 godina.50 kN/m (^7) Užljebljeni crijep.crijepa/m krov (biber . 0.60-0. bolje 10 cm.hrast. bor.Okapni dvovodni crijep lijevi FOL .55 kN/m2 Dvostruko pokriven ©crijep). desni uglovni crijep za bočni priključak desno crijep za bočni priključak lijevo crijep za bočni priključak jednovodnog krova lijevo Završni crijep sljemena lijevo Crijep za sljeme i greben OL TOL . užljebljeni ili koritasti -» suhim sljemenom i grebenom -> mirani su.Dvovodni crijep desni TOR . u vlažnima jedva polovicu tog vremena -> ® .Stakleni crijep © - Betonski crijep sa Crjepovi posebnih formata nor- PSL GL G - POR T P W TSR SR SL PSL GL G OL TOL OL FOL GR FOR F OR TOR Šatorasti krov. Škriljevac: na oplati od dasaka širine ^ 2. duljine 1. 0.45-0. -»(9) Fazonski crijepovi -> @ POR T P W TSR SR SL Zabatni jednovodni sljemeni ugaoni desni crijep Crijep okapnice Jednovodni završni crijep Crijep na spoju sa zidom Crijep za završetak okapnice. težak pokrov. laganiji. 200 kao zaštita od vjetra i prašine.2 -1. Krovni pokrov od šindre -> @ . debljine ^ 16 cm bitumenizirana Ijepenka br. 0. ariš.OBLICI KROVOVA KROVNI POKROVI —> CP Za slamnate krovove od ražene slame ili trske s ručnom vršidbom.60 kN/m 34-44 2 2 Betonski crijepovi 0. mnogokutni tlocrt (čT) Mansardni krov. debljine sloja 1 8 . rjeđe smreka.Dvovodni crijep za priključak sljemena lijevo GR .

0 . nagib krova. trgovački formati -» (?).00H -Korisna širina 91 5 8 .25 0.7.90 0.15 0.2%) 2 6 .4%) (20. čelična traka preko 1 2 5 . Q O i (J) i Veliki elementi za krov i zid (Canaleta) i H Oblici isporuke i kroja valjanog bakrenog materijala za pokrovne ploče i trake Odvodnjavana Normirana krovna površina veličina uz polukružni oluka oluk Pocinčani lim D I N 9721 min. reform ploče.). formati Duljina m Širina m. -> © .30 0.30 0. opšav ruba itd.9%) (29. oluk.50 0. čelična traka Bakreni lim DIN 1787 Kuka za oluk: plosni bakar Aluminijski lim D I N 1725 Kuka za oluk: pocinč. Ijepenka i oplata Pokrov njemačkim škriljcem na oplati uklj. umeci krunski ili dvostruki pokrov Vučeni falcani crijep DIN 456 Falcani crijep. aluminija. bočni preklop Širina krojenja za limene cijevi mm 167 200 250 285 333 400 500 (12-djelni) (10-djelni) (8-djelni) (7-djelni) (6-djelni) (5-djelni) (4-djelni) Odvodnja krova W I | 0 Odvodnjavana Normirani krovna površina promjer uz kruž.15 do 1.7%) (13.1 7 5 180 preko 1 7 5 .2 5 mm 10° 13° 15° 17° (17. čelična traka Čelični lim D I N 1541 pocinčan i (Zn) (St 2) (St 2) (St 2) (Cu) (Cu) (AI) (St 2) m2 do 25 preko preko preko preko 25-40 40-60 60-90 90-125 mm 70 80 90 125 150 Širina krojenja za iimene oluke mm 200 200 250 285 333 400 500 (10-djelni) (8-djelni) (7-djelni) (6-djelni) (5-djelni) (4-djelni) 10—15 150 mm. Kuke za oluk su u pravilu pocinčano plosno željezo širine 20-50 mm i debljine 4 .30 0. 13 uklj. oplata Krov s dvostrukim prijevojem od pocinčanog lima (debljine 0. 0.2-2. oplata Staronjemački pokrov škriljcem na oplati i Ijepenci dvostruki pokrov Pokrov krova čeličnim pločama (pocinčani lim DIN 59231) na letvama uklj.45 0.60 0.50 0.50 0. razmak olučne cijevi od zida 20 mm. titancinka. bitumen. Mort dodati kao 0. Preklopi 150 odnosno 200 mm -» @ .8-31. max. falcane ploče. 0.5 \3j Valovite ploče od azbestcementa (7) Mogućnost pričvršćenja Limeni krov s falcanim pokrovom 0. Svi fazonski komadi za sljeme.60 0.55 0.0 0.50 ' l— 7. letve na oplati uklj. Pričvršćenje obujmicama (zaštićene od korozije). pričvrsni materijal cinčani pokrov preko letava od cinčanog lima br.60 0.20 kN/m2 = 10° nagiba s brtvenim užetom {2) Minimalni nagibi krova klopi po visini 0 i pre- I—Smjer pokrivanja— Profil 177/51 Duljina mm 2500 2000 1600 Širina mm 920 920 920 Smjer vjetra 1250 920 debljine 6.175 m za ploče od 2. cinka itd.6 mm) uklj.0 8. Bakreni su krovovi nepropusni za vodenu paru.6 mm.50 0.63 mm) uklj. Ijepenka i oplata Pokrov valovitim limom (pocinčani čelični lim DIN 59231) uklj. oplata 0. 88-89.KROVNI POKROVI Azbestcementni krovovi od valovitih ploča s razmakom podrožnica 70 .50 0. R a z m a k obujmica 2 m.93 Ploče 2. (li) Oblik i položaj oluka Materijali Normirane veličine oluka u odnosu prema površini s koje se odvodi voda ® Normirani otvori olučnih cijevi u odnosu prema odvodnjavanoj površini 85 .50 m.5 0 mm 5° 8° 10° 12° (8.5%) (25. Debljina m m Trake 30-40 0. Ijepenci uklj.60 m i od 1. ploče za ravni krov DIN 456 Falcani betonski crijep DIN 1117 Žljebljeni crijep DIN 456 Ploče DIN 1118 Ploče velikog formata (do 10 kom/m2) Žljebnjaci bez polaganja u mort 0. s kukama 333 St Stojeći Zn) Oluke principijelno postavljati u padu.4%) (22.50 —i 11° ( 2 % ) h .0 19 kg/m Zapr. Ijepenka i oplata s velikim pločama (360 X 280 mm) s malim pločama (oko 200 X 150 mm) Engleski pokrov škriljcem uklj.80 0. titancinkom i pocinčanim čelikom.50 '/2 vala normalno Kornere. korozije i smrzavanja.0 tež 15. Treba izbjegavati kombinaciju s aluminijem. bez brtvljenja preklopa preko 15° 100 mm bez brtvljenja preklopa Pokrov pločama od čeličnog lima ^ ^ Pokrov valovitim limom.7 m m Kuka za oluk: pocinč. s brtvljenjem preklopa Pričvršćenje 129.55 0. ali uračunate letve. bitumen. Profil 130/30 Duljina mm 2500 Širina mm 1000 2000 1000 1600 1000 1250 1000 debljina 6.30 ® Krov od azbestcementnih valovitih ploča s fazonskim komadima za sljeme i strehu 0.5 tež. Pokrov crijepom i betonskim crijepom bez morta.66) 0.45 0. letve na letvama dvostruki pokrov na oplati i bitumen.25 0. Min.0 1.7 mm) uklj. Biber crijep DIN 456 i betonski biber crijep DIN 1116 jednostruki pokrov uklj. min. bez težine rogova. Veća brzina tečenja protiv začepljenja. deb.0 8.. bakra. oplata Bakreni krov s dvostrukim prijevojima (bakreni lim debljine 0. Patina koja je tipična za bakar vrlo je omiljena.145 cm za ploče duljine 1. pa je pogodan za sve vrste oblikovanja (razvlačenje.(2).9%) (17.7 Metalni pokrov aluminijem (alu. 1 6 .1 kN/m2.6 (0.93 Dubina krova streha/sljeme do 6 m 6-10 m 10-15 m preko 15 m Visina profila 1 8 .75 mm. bakreni lim. savijanje itd. zato su posebno prikladni za hladne krovove -» s. Limeni krovovi od pocinčanog lima.3 2 kg -Smjer pokrivanj. i* . Bakar u odnosu na sve druge metalne pokrove ima najveću vlačnu deformaciju do sloma. kombinacija s olovom i nehrđajućim čelikom prihvatljiva je.25 kN/m2 Minimalni nagibi krova za pokrivanje pocinčanim čeličnim limom 7. podrožnica i vezača.55 0. presjek olučne olučne cijevi cijevi m2 do preko preko preko preko preko preko preko preko 20 20-50 50-90 60-100 90-120 100-180 180-250 250-375 325-500 mm 50 60 70 80 100 125 150 175 200 0 Polukružni Pravokutni obložen olovom Kuka z a oluk: pocinč. Vlastita težina krovnog pokrova (računska težina u kN/m2 površine krova) za četvorni metar krovne plohe pod nagibom.1 0 ° 2 0 0 mm.1-2.8%) 3° ( 5 % ) Duljina mm 9000 Širina mm 1000 7500 4000 1000 1000 8. težina kg/dm 3 - Širina ploče 1 0 0 1-1.2 7 5 200 Ležeći Oznake: (primjer: polukružni viseći oluk 333 Z N 0. čiji unutarnji kružni luk odgovara olučnoj cijevi.

5 m).KROVNE KONSTRUKCIJE DETALJI Kod nosivih sustava kosog krova treba razlikovati krov s podrožnicama od krova samo s rogovima. niz podupora u unutrašnjosti utječe na oblikovanje tlocrta. Krov s podrožnicama: rogovi imaju podređenu funkciju (slabi presjeci. Karakteristika im je različitost funkcija nosivih elemenata.D ® Perspektivni prikaz Izdužena "gajba" krova s podrožnicama Završetak roga. prijenos opterećenja u osi vezača. Krov od rogova: (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom obliku moguć kad su male duljine rogova (do 4. osiguranje vijkom © Detalj veze kada je rog konzolno prepušten izvan krovišta 86 . moguća i upotreba oblica). Pravilan. inače treba ukrućenje vezačima. Koncentracija opterećenja u podvlakama.B Pogled (8) Povezivanje sidrenjem Pnčavlani lim Mijena A Presjek C . Čeona daska ^JPj Detalj krovne okapnice krovišta s podrožnicama Detalj krovne okapnice s dvoslojnim zidom Priključak roga svornjakom na podvlači Vezica roga Obloga © Potporanj roga. dobro povezan konstrukcijski sustav. preklop. Veza između stope roga i stropne grede mora prenositi vlak (krov od rogova ima karakterističan vanjski izgled). veza čavlom © Rog sprepustom preko strehe rRog © g ^ ^ 0 9 3 čeličnim sp0jnim Sidreni vijak / / / / // /y ' "V Nazidnica ž 80 > 1. Te se konstrukcije mogu i kombinirati. moguć unutarnji prostor bez stupova.90 Presjek A . Način prijenosa opterećenja utječe i na unutarnji raspored prostorija u tlocrtu.

O njihovu skladnom uklapanju u plohu krova. grade se uspravni krovni prozori s odgovarajućom konstrukcijom. 0 Šiljata "gajba" 45° (2) Zabatna "gajba" 45° (JT) Zabatna "gajba" 45° (?) Trapezna "gajba" © kao® © kao @ (7) Plosnata "gajba" s ravnim krovom (8^ kao ® © kao® (l5) Izvučena "gajba" ® Zaobljena "gajba" kao © kao © @ kao® Panoramska "gajba" Obrubljena panoramska "gajba" (17) Trokutna "gajba" "Gajba" tipa "šišmiš" (volovsko oko) 87 . 0 njihovu obliku. Veličina. Te konstrukcije i prozori trebaju po mogućnosti biti iste vrste i veličine. oblik i raspored tih konstrukcija ovisi 0 obliku i veličini krova i 0 potrebnoj količini dnevnog svjetla. Širina te prozorske konstrukcije neka odgovara razmaku rogova kako bi se izbjegle skupe izmjene rogova.USPRAVNI KROVNI PROZOR Ako tavanski prozori na zabatu nisu dovoljni za osvjetljenje tavana. gradivu i rješenju detalja ovisi cjelokupni izgled zgrade.

pa se zbog toga temperatura u tavanu malo razlikovala od vanjske ® Tako je snijeg ostajao jednoliko ležati na čitavoj površini krova. I I Presjek kroz planinsku seljačku kuću sa spremištem (?) Shema stvaranja ledene barijere Vrsta krova: krov na dvije vode Dimenzije (3) A)^ Primjeri ventiliranih krovova s nagibom = 10° (shematski) B^ Sastav krova: izolacija između rogova Razmatra se ventilacijski presjek između termoizolacije i donjeg ruba oplate H ™ ČAJ—(5) 2 55 ™ ^ Uvjet: = 2%o pripadajuće nagnute krovne plohe A 1 ili A 2 ali min.(8 + 8) 200 L 5 Proračun Primjeri ventiliranih krovova s nagibom <10° (shematski) Dokaz: Ostala krovna površina Uvjet: Slobodni ventilacijski presjek A l minimalno 200 cm2 Slobodna visina minimalno 2 cm Tijek proračuna: Visina ventilacijskog pr0St0ra= 100 .T^pc (9.5%o pripadajuće nagnute krovne plohe A1 +A2 Tijek proračuna Au .0 .4 m = sđ sd potrebno = 2 m b) Izolacijska ploča od mineralne vune s kaširanom aluminijskom folijom (naručiti kod proizvođača) s = 8 cm Sd = 100 m > sđ potrebno = 2 m Uz pripremu odgov. 200 cm2/m Tijek proračuna: AL . Ako se tavan grije bez dovoljne toplinske izolacije. Ti su prostori bili pri strehi otvoreni tako da je hladni zrak strujao kroz tavan.Hladni zrak Usporena voda IZGRAĐENA POTKROVLJA DIN 4108 Nenastanjeni tavanski prostori starih seoskih kuća služili su kao "ostave" za uskladištenje ljetine (sijeno.debljina materijala (m) Primjena: a) tvrda poliuretanska pjena (PUR) (debljine 8 cm) s = 8 cm = 0. Da bi se odvela vodena para.L (8 + 8) 200 100-16 = 2.180 cm2/m Kako je 180 cm2/m manje od traženog min. ® Primjer: proračun ventilacijskih presjeka krova na dvije vode DIN 4108 88 .4 cm Kod dvovodnog krova s duljinama rogova < 10 m vrijedi za strehu AL š 200 cm2/m.018 m2/m . Uvjet: a -duljina roga s<j-ekviv. svaki veličine najmanje 2% površine krova. tj.08 m ji . tablica 1 DIN 4108.vodena para Koeficijent difuzijskog otpora (v.0. 200 cm2/m. presjeka od 200 cm2/m treba izvesti min.200 cm2/m: Visina: Ventilacijski prorez HL = potrebno A. stranica 7) sd = 30 x 0. difuzijska debljina zračnog sloja a = 10 m: sd = 2 m a š 15 m: sd = 5 m a > 15 m: sd š 10 m uz sd .0) = 0.4 cm Pri tome treba računati na debljinu donje oplate. dio 4) s . izolacije može se zahtjev sd = 2 m bez problema ispuniti. U ventiliranom tavanu treba na dvjema suprotnim stranama predvidjeti otvore. 100 . DIN 4108.08= 2. to znači prosječnu visinu proreza od 2 cm/M (fi). topi se snijeg i nastaju ledene barijere Ugradba termoizolacijskog materijala ispod ventiliranog pokrova sprečava tu pojavu.ventilacijski presjek 2 AL streha =^qqq x 9. Za ekvivalentnu debljinu slojeva zraka sd različitih izolacijskih materijala najbolje je prikupiti informacije od proizvođača.30/100 (v. dio 4.4 cm. Kod dvovodnog krova s duljinama rogova š 10 m vrijedi za strehu 2 A 2 crr|J/ Au streha = jgoo x A1 m © Betonski krov (jT) Drvena krovna konstrukcija • Sljemenjak (10) Drveni krov s ovješenim stropom © Dvoslojni hladni krov.0+9. 4.n s (m) H . Dokaz: Ekvivalentna difuzijska debljina zračnog sloja Ventiliranje potkrovnog prostora reškama u drvenoj oplati "Sljemenjak © Oblikovanje strehe kod dvoslojnog hladnog krova s ukrštenim letvama i oplatom Sljemenjak 100-16 H u ž 2. Dimenzioniranje: AL streha 1200 cm2/m Primjena: Iznalaženje visine kontinuiranog ventilacijskog proreza za kontinuirani ventilacijski prostor uzevši u obzir širinu rogova od 8 cm uz Al . ventiliranje obaju zračnih prostora kroz proreze u kalkanskoj dasci Uvjet: S 0.). pri debljini od 2 cm mora visina od gornjeg ruba termoizolacije do gornjeg ruba roga iznositi min.009 m2/m = 90 cm2/m Dimenzioniranje: A l sljeme = 90 cm2/m Primjena: Elementi sljemena s ventilacijskim presjekom i/ili ventilacijskim crijepovaima prema podacima proizvođača.ventilacijski presjek 05 Au sljeme = . Nastanjene je prostorije ispod tavana štitila od hladnoće uskladištena ljetina. slama i si.

treba predvidjeti u konstrukciji.4° Prohodni ravni krov 2. Razlike između unutarnje i vanjske temperature dijeli se na slojeve građevinskih elemenata i zrak proporcionalno njihovom učešću u termoizolaciji. sprečava stvaranje mjehura.Nagibi krova 2° • 4° obično 3° .. mehanička oštećenja. Jednoslojna izolacija folijom doduše je dopuštena ali je riskantna zbog male debljine (moguće mehaničko oštećenje) i moguće pogreške u spajanju (drugi sloj pruža dodatnu sigurnost!).5° • 4° obično 3° .3 0 mm na dvostrukom vrućem premazu s razdvajajućom folijom.095 m2 K/W Unutarnji sloj zraka 1/a = 0. krovna Ijepenka s 1. priključci u dvije razine. Trapezasti lim kao krovna ploča može zbog vibriranja potrgati krovnu opnu. Spoj na rubu treba biti pomičan a izvodi se pomoću predgotovljenih aluminijskih ili betonskih profila -> s. trake) 8° -15° obično 1 0 ° . ako je nagib manji od 10%. Ijepenka 3 kg/m2 Staklena vuna br 5 s 3 kg/m bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 500 juteni filc.40 m2 • K/W Izolacijske vrijednosti 1/A za ravne krovove prema DIN 4108 89 . ne samo lijepiti (obvezujući propis iz DIN-a 18195). provjetravanje je nedovoljno i zato se danas izvodi samo s parnom branom prema DIN 4108.15°C sadržaj vlage (100%) Sm % relat. 90 @ . položaj parne brane dovoljno nisko da se isključi kondenzacija -»(2).215% £ 23%.12 15 . 3. 3.215 m2 KAA/ 0.3 kg/m2 • Krovna ploća odn.4 5 ° Krov od falcanog crijepa. 2. 60% relativne vlage Vanjska temperatura Zatvorena plivališta 30°C. bolje 3%. 70% relativne vlage .50° obično 2 2 ° . 52143.5 kg/m2 bitumena 85/25 (s preklopima) Izravnavajući sloj (valoviti karton) protiv pojave mjehura Termoizolacija (20 kg/m31 više) 1.hidroizolacija .7 0 ° RAVNI KROV DIN 52128-133. normalan 30° •45° obično 33° Stakleni krov 30° • 60° obično 45° Pokrov crijepom.80 m2 • K/W 1.30° Cinčani krov s dvostrukim uspravnim pregibom (cin.0.(I). polaganje u dva sloja ili spojevi na preklop: optimalni su preklopi s previnutim rubom (na svim stranama). "Odzračnik" kliznog sloja u parnoj brani nije potreban Na rubovima krova konzekventno izvesti klizni ležaj -> s. Bitni detalji Slivnici s. Topli krov s betonskom izolacijom: s. 4-stPuki fale 18° •21° obično 19° . u protivnom nastaju lokve. konstrukcija.120 m2 K/W Slojevi do parne brane = 0. temperaturne šokove.2 mm na kliznom sloju perforirane staklene vune (prethodno premaz bitumenskom emulzijom protiv prodora prašine). vlažnost 20760% (prema pretpostavci u DIN 4108) Vanjska temperatura -15°. Razlika između temperature zraka u prostoriji i točke rošenja . Krovna opna polaže se na sloj za izjednačavanje tlaka pare (rebrasti karton ili užljebljena termoizolacija protiv mjehura) u tri sloja postupkom lijevanja i valjanja. Topli krov u konvencionalnom obliku ^4): način izvedbe s parnom branom. Stambene prostorije 20°C. ispod nje razdjelni ili izravnavajući sloj (DIN 18338. jednostruka 12° • 18° obično 15° Ravni krov od čeličnog l i m a ^ 18° . mehanički pričvrstiti.4° Drvo-cementni krov 3° • 30° obično 4 ° .1 2 ° Krovna Ijepenka. Spojeve krovnih traka treba zavariti (za terase i krovne vrtove obvezatno).pa ne može doći do kondenzacije. 100% = 0. dvostruki pokrov 30° . normalan 18° • 35° obično 25° Krov od valovitog cinčanog ili čeličnog lima 5° • 90° obično 30° Krov od valovitih azbestcementnih ploča 2 0 ° • 90° obično 2 5 ° . Termički izolirana odvodna cijev s parnom branom s. bit. Ako udio slojeva na strani unutar parne brane "x" i "y" ostaje ispod postotka "x" ostaje i temperatura parne brane iznad točke rošenja . rel.5 kg/m2 bitumena 82/25 premazan na parne brane koja se izvodi sa 3. 3. uključivši i granični sloj zraka. 90. dimenzioniranje tablica (4).termoizolacija s dokazanim svojstvima za takav slučaj . 85 Razlika unutarnje i vanjske temperature Iako t 20°/.15 14 .—\ Nagib krova -> s. To je preduvjet za funkcioniranje sustava. utjecaje ultraljubičastih zraka. Topli krov kao obrnuti krov: s.80° obično 6 0 ° .94 m 2 KAA/ Uz vanjsku termoizolaciju od = 0. bit. dio. izvesti dosljedno klizne ležaje na nosivim zidovima s. 90. cinčani su priključci tehnički neprihvatljivi (rastrgaju krovnu opnu). spojene postupkom zavarivanja.90° obično 5° . 5 cm pranog šljunka 7/53 i dvostruki vrući premaz Staklena mreža. termoizolacija .18 13 (%) -12 25 . x = 23% Betonska ploča 20 cm 1/A = 0.2 0 ° Krov od šindre (šindra 90°) 2 0 ° • 33° obično 2 2 ° Krov od falcanog crijepa.18338 Hladni krov s.5 kg/m2 bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 2 • Traka perforirane staklene vune (samo položena) • Pretpremaz bitumenom 0. beton u padu Besprijekorna izvedba toplog krova Težina krova 100 kg/m2 50 kg/m2 20 kg/m2 (¿) Potrebni otpori prolazu topline 1/A 0.50° Krov od škriljca. Bezuvjetno osigurati pad — 3% prema slivnicima. Između dva sloja staklene mreže dolazi jedan sloj staklene vune. Spoj sa zidom mora biti š 15 cm iznad razine odvodnjavanja. Nagib = 1.18 21 ® Max udio "x" u termoizolaciji elementa građevine što ga slojevi s unutarnje strane parne brane smiju imati. može i šljunčani nasip.15 23 .10 m2 • K/W 1. 90 (5) -(§). ili dva sloja debele bitumenizirane folije (d § 5 mm).4 5 ° Krov od umjetnog škriljca 25° • 90° obično 30° .5%.2). ako se želi spriječiti kondenzacija Primjer: Stambeni prostor. Dodatnu sigurnost daju ploče od drobljene gume debljine 8 mm ispod nabačaja šljunka. 90 i odvojiti unutrašnje razdjelne zidove od ploče (prethodno ugraditi trake od stiropora).10.725 = 3 cm stiropora na parnu branu neće nastati kondenzat.hidroizolacija . redoslijed sastava odozdo: krovna konstrukcija parna brana .50° obično 45° 45° Pokrov trskom ili slamom . Brtviti priključak na odvodnu cijev.94 . 90 0 sprečava štete uslijed kondenzacije.betonska ploča kao krovna konstrukcija i hidroizolacija . treba povećati krutost (deblji lim) ili položiti lagane ploče od drvene vune debljine 15 mm (mehanički pričvršćene) kako bi se smanjila amplituda vibracija. Redoslijed sastava odozdo: krovna. Parna brana na limu uvijek u zavarenoj izvedbi (zbog odvođenja topline)! . 'Parna brana treba se po mogućnosti izvesti kao krovna obloga s uloškom od aluminija 0.zaštitni sloj. vlažnost zraka -20 -10 ±0 +10 +20 +30 Temperatura 1 Vlažni zrak izlučuje vodu ako se ohladi ispod točke rošenja.rizično! Nosiva masivna ploča mora se zbog termičkih dilatacija osloniti na klizne ležaje.12° Dvostruka krovna Ijepenka 3° .10° Krovna Ijepenka sa šljunkom 4° • 50° obično 6 ° . Termoizolacija po mogućnosti od materijala otpornih na organsku razgradnju (pjenasti materijali).ovisno o sadržaju vlage u zraku može se izraziti kao postotak "x" razlike temperature vani i unutra (3).termoizolacija .90° obično 45° Krov od škriljca. 90 (5) . 91 Način građenja s ventiliranim vanjskim pokrovom. Zaštitni sloj po mogućnosti 5 cm sloj šljunka profila zrna 1 5 . te predvidjeti krovnu opnu visoke otpornosti prema kidanju.@ moraju uvijek biti termički izolirani.zaštitni sloj kao balast. dvostruk 35° • 60° obično 45° pokrov krunskim crijepom 40° • 60° obično 45° Pokrov žljebnjacima 45° Pokrov krovnim trakama . također priključak parne brane.215 i 0.

Roče na podlošcima V ® Spoj sa zidom na mjestu vrata za terasu Držač voda na izolacijskoj traci Gromobran Betonski predložak 15/15/18 V® Spoj sa zidom.Pokrov razdjelnice Pomoćna konstrukcija Dvostojna rasvjetna kupola s ventilacijskim prorezima -» s. bolje je da prag vrata bude iste visine kao zaštitni nazidak .p? (2(3 nom konstrukcijom i pokrovom ^ Krovni vrt na toplom krovu. 177 Humus 3 0 . brtvljen \ 3 ) prirubnicom i termoizolacijom od staklene pjene čiji se donji rub ubetonira ("Passavant") M 1:10 MS završni krovni profil (Aluminij) Predgotovljeni element od lakog betona .Klizni ležaj -Termoizoiacijska (meka) i ploča zbog širenja ploče Rub ravnog krova s pokrivenim kliznom reškom (klizna traka) Aluminijski završni profil Laki beton Termoizolacija Hidroizolacija 3 sloja Žbuka Zakitana rešetka Kuka Skriveni završetak krova Betonski rubni profil (sustav Kaniš) .& tera armiranog staklenim vlaknima r s predgotovljenom termoizolacijom.Betonska ploča I '— Termoizolacija I ' — Hidroizolacija . za pajriu branu rtvena prirubnica . bolje dvoetažno _> •-n. Dvoetažni slivnik.RAVNI KROV DETALJI TOPLOG KROVA Zaštitna rešetka "izolacijsko tijelo".Stdrena šina Podne ploče položene na predloške i 0 to Svomjak < Spužvasta guma Brtveno uže 0 10 Zaštita: dvostruki uložak šljunka. kutnik od cinčanog lima i pokrovna letva sa z Spoj sa zidom s prirubnom širinom Spoj sa zidom s FD brtvenom letvom (otpornom na gaženje) Ovoslojna rasvjetna kupola I Spoj sa zidom Termoizolacija Hidroizolacija Ploče na podlošcima . "Compi* traka . Termoizolacija • Hidroizolacija Sa zabrtvljenom odvodnom cijevi ("samurova cijev") Rubno ispupčenje (Laki beton) Dio s prepustom Nosači na razmaama Beton 2bl . umjesto zaštitnog estriha preporučuju ploče od granulirane gume Priključak dimnjaka s obloženom pločom 90 . min. otporno na pritisak -Brtvena prirub. bolje šljunčani nasip ^ f 00) 'dom. umj< muviii vn lopiom Krovu. 2 slivnika. nagibi 3% Slivnik na ravnom krovu od polies.Žbuka T KutniK od cinčanog I trna Pokrovna letva Hidroizolacija Termoizolacija • Beton _ Brtvljenje kitom "Prirubna šina .3 5 c m Žbuka Sloj slame ili staklene vune Šljunak."Izolacijski prsten" Krovna opna Termoizolacija Žbuka Izolacijsko tijelo od staklene pjene Passavant krovni odvod © Odvodnja krova. granuiirana keramika ili šljaka 10-20 cm — Zaštitni estrih Hidroizolacija Termoizolacija Beton za pod Beton —Žbuka © Postavljanje gromobrana na betonske podloške bez prodora kroz krovnu opnu Izdignuta dilatacijska razdjelnica s dodatnom zaštitom a Dilatacijska razdjelnica s pomoć.

5% otpora prolazu topline 1/k! Na drvu (5): jednostavno jeftino rješenje. jer će inače zrak iz prostorije ulaziti u šupljinu krova.-završni profil • Laki beton • Parna brana+klizni sloj Termoizolacija Hidroizolaclja + folija RAVNI KROVOVI ALTERNATIVNI HLADNI KROVOVI Obloga krovnih terasa: s. Potrebna je zatvorena parna brana (nepropusni preklopi i priključci na zidove. Termoizolacija 10 do 20% deblja nego kod normalnog toplog krova. Obrnuti krov -» (2): nekonvencionalno rješenje. jer može za ventiliranje služiti samo uz nagib iznad 10%. 110 120. naročito kod zatvorenih bazena. Samo šljunak kao balast u nekim pokrajinama nije dovoljan . 89 Hidroizolacija kao za topli krov s. analogno toplom krovu. koji se ljeti uvijek osuši. Kad se radi 0 pukotinama uslijed geometrije krova i problemima oko priključka na prodore kroz krov rizično je zbog pojačane potrebe za pažnjom pri izvođenju. Žbuka Termoizolacija — Betonski krov (vodonepropusan) I ' * © oSmann-krot)bet0nSkí ^ t" © Ravni krov brtvljen folijom Krovni vrt s površinskom drenažom od drenažnih ploča. unutarnjeg sloja > 10 cm.Šljunak Alu. Pred premaz Masa za lijepljenje po čitavoj površini Masa za lijepljenje . bljencem Zaštita površine šljunkom Vijenac od predgotovljenih elemeVentilacija na sljemenu kosog nata. važno za odvodnju.Uobičajeno: udio svih slojeva do parne brane uključivo granični sloj prema zraku najviše 13.bolje 3%. nasipa keramičke sačme ili šljunka. ventilacijski jh» /^TA hladnog krova (natkriveno prorez se može zamrznuti V . ne samo zbog male težine po jedinici površine nego i zato što bi inače udio slojeva do parne brane (granični sloj zraka + debljina drva) bio previsok. 90 (2) primijeniti tablicu (3) . dugog vijeka trajanja (za sada izvedivo samo pjenastim materijalima od polistirola). Prednost: brza zaštita od oborina. Važno: termoizolacija iznad parne brane deblja je nego u slučaju masivne ploče. podgled blanjane talpe Dodatni odzračnik s prilijepljenom kapon Hladni krov teške konstrukcije Košara za zaštitu od lišća 3 sloja Ijepenke Žbuka'""' Beton ^ t<® Dodatni odzračnik kod hladnog krova za izuzetno velike krovne površine i za ventiliranje uz priključak na više dijelove građevine — Drvena oplata Hidroizolaclja 3 sloja Šljunak Termoizolacija slivnika hladnog ravnog krova u ventiliranom praznom prostoru Žbuka armirana staklenom mrežom (8) Hladni krov lake konstrukcije Jednostruka Ijepenka — Pokrov limom Eternit Ventilacija (dvorane) Termoizolacija Krovna letva Nasatice postav gredica Alu -parna brana Bit Ijepenka Termoizolacija Stvaranje ledene barijere ó bol ab-hsfrKrovna traka Sloj za izjednačenje tlaka pare Z hidroizolacijska Masa za reške & u m P a s t a za premaz Izolacijska traka s tekstilnim uloškom Izolacijska traka s metalnim uloškom Žbuka Zid Izolacijska traka s uloškom od sintetike Folija od sintetike p Zaštita površine sitnim dro. sloj zraka služi samo za izjednačenje tlaka pare. neprikladno za vlažne prostorije. preko toga filtarsko predivo -> s.u obliku traka ili točkasto Parna brana ' Zavarene bitumen trake 5 cm šljunka 15/30 ili podne ploče na podlošcima ' Položaj otvora za odvod zraka na suprotnoj strani i ci i (5) Topli krov od lameliranih lijepljenih ^ r ( 6 ) nosača. preveliki istak.' kupalište) Simboli za označavanje sastava krovne izolacije 91 .( § ) Sasvim ravan krov samo s parnom branom: difuzijski otpor s.: Ventilirati prostor iznad obješenog stropa ili tu šupljinu grijati. 90 Krovovi iznad zatvorenih bazena i si. Važno: unutarnji sloj mora biti nepropustan za zrak! Spoj na pero i utor to nije! Termoizolacija -> s. nema ograničenja primjene. Redoslijed slojeva -> (§) i (§). Prednost: ravnina odvodnjavanja je ispod obloge pa nema smrzavanja). Nepovoljna PTA: praćenje gotovo svih vanjskih temperaturnih oscilacija.> © . Kod lakih konstrukcija treba prilike temperaturnih amplituda (PTA) popraviti dodatnim slojevima balasta (akumuliranje topline) ispod termoizolacije. znači "klimu barake". 90 Nagib > 1. ne može se poboljšati samo termoizolacijom! Kod umjetne ventilacije prostorija ispod hladnih krovova uvijek u njima mora vladati podtlak. 90 @ (rahlo polagati u šljunčanu posteljicu ili na podmetače. Hladni krov . lako je pronaći pogreške.bolje je položiti ploče.5%. Termički izolirati i cijevi koje prolaze kroz krov -» (§). Betonski krov -> © : zbog "pogrešnog položaja" termoizolacije moguća je pojava kondenzata. toleriraju se neizbježni čavlani spojevi). Umjesto tablice -> s.

Štiti od buke i sposoban je akumulirati toplinu 3. Poboljšava mikroklimu 5. © Semiramidini viseći vrtovi u Babilonu (u 6.fizičke prednosti ultraljubičasto zračenje i velike oscilacije temperature spriječene su uslijed zaštitnih svojstava vegetacije i sloja zemlje 7. suhi gradski zrak-> (6) © Hladniji i vlažniji zrak zbog ispara vanja biljaka koje troše energiju Raspodjela oborina . stoljeću otkrio Le Corbusier Svojstva zelenog krova ® Krovni vrtovi na najamnim stambenim zgradama: "Programsko usmjerenje za novu arhitekturu" © Krovni vrtovi kao skupina lončanica na balkonima i krovnim terasama 1. Povećava ukupne zelene površine. Poboljšava zrak u gusto naseljenim područjima 4.g. seljačke kuće radi zaštite od požara pokrivane slojem humusa. na koji su se naselile biljke. U Berlinu su oko 1890. prije Krista) ® Izgubljene zelene površine mogu se vratiti ozelenjivanjem krovova Pri "uobičajenom" krovu Pri "zelenom" krovu (5) Pregrijani. st. Građevinsko . Veže prašinu 8. Termička izolacija zbog zraka u travi i sloja zemlje s korijenjem gdje se zbivaju životni mikroprocesi (procesna toplina) 2.čvrste površi- Raspodjela oborina površine neizgrađene Pri "uobičajenom" krovu Pri "zelenom" krovu (7) Stvaranje i kovitlanje prašine-» ( s ) (8) — Poboljšanje gradskog zraka •filtri— ranjem i apsorbiranjem prašine i uslijed kisika što ga proizvode biljke Gradnjom svake nove kuće gubi se dio slobodnog terena -> (14) @ Veliki dio izgubljenih slobodnih površina mogao bi se nadoknaditi ozelenjivanjem krovova Površinski sloj humusa hranjive tvari Prirodno kruženje vode i hranjivih tvari Psiho-fizička vrijednost zelenih površina (zelene površine pozitivno utječu na osjećaj ugodnosti) 92 . Gotovo zaboravljeni zeleni krov ponovno je u 20.OZELENJIVANJE KROVOVA —» Q P Povijest Babilonci su imali 6 stoljeća prije Krista krovne vrtove i ozelenjivali su krovove. Element je oblikovanja /poboljšava kvalitetu života 9. Poboljšava se odvodnja grada i vodni režim u okolici 6.

lođama i si. zaštitna hasura 2 folije za zaštitu od korijenja .1 kN/m2 45 l/m2 1 cm 4 cm 7 cm Ručno 5 . Mobilno zelenilo. 3. grmlje.4 kN/m2 60 l/m2 .2 0 cm 12 cm 1. Gnojiva se mogu razastirati preko vegetacijskog sloja ili ih treba pri umjetnom navodnjavanju dodati vodi. trava.1 0 cm 10 cm 0.v.OZELENJIVANJE KROVOVA Nagibi krova.ružičasta) Oštri žednjak (žuta) Bijeli žednjak (bijela) bijela sorta bijela sorta bijela sorta bijela sorta Busenasti žed.v. ukrasno bilje. opter. Voda se akumulira u drenažnom sloju i vegetacijskom sloju. Lončanice i drugo bilje u posudama služe za ozelenjivanje krovnih terasa.2 5 cm 14 cm 1. Gnojenje. Raslinje: livadna trava.9 kN/m2 30 l/m2 1 cm 4 cm 5 cm Ručno ® Različiti načini ozelenjivanja krova 93 .cm 7-23 cm 12 cm Ručno ili automatski 5 . Bilje raste na tankom sloju zemlje i zahtijeva minimalnu njegu. Ekstenzivno ozelenjivanje. Raslinje: mahovina. Intenzivno ozelenjivanje.hidroizolacija krova t Hrvatski nazivi (boja cvjetova) Kamenika (bijelo . drveće. Krov postaje stambeni vrt opremljen pergolama.9-3. .v.15 kN/m2 40 l/m2 . Sedum Floriferum Sedum Reflexum „Elégant" Sedum Sexangulare Sedum Bijela Tatra" Sedum Spur.cm Mješavina zemlje 23 cm Drenažni sloj 12 cm Navodnjavanje ručno ili automatski do 250 cm 19-35 cm 1.' Razdjelni sloj . grmlje. Ravni krovovi bi trebali imati nagib od najmanje 2 do 3%. Prirodno navodnjavanje: kiša. Sempervivum Tectorum Pelosperma Festuca Glauca Festuca Ovina Koeleria Glauca Melicia Ciliatx Ozelenjivanje krova sustav Zinco f Floraterra Ozelenjivanje krova sustav Zinco Floradrain Prokušane vrste i sorte za ozelenjivanje krova (ekstenzivno) ¿te Sloj usitnjenog treseta Mješavina zemlje •3 Filtarska hasura "4 Drenažni sloj — 6 Sloj za zaštitu od korijenja Razdvajajuće-zaštltni sloj Hidroizolacija krova Nosiva konstrukcija Visina ^ 250 cm Visina nasipa od 35 cm Površin.v. Zalijevanje. Kod dvostrešnog krova nagib ne bi trebao biti veći od 25°. zeljaste biljke. Kišnica se akumulira u drenažnom sloju i ta se voda mehanički dolijeva ako prirodno navodnjavanje nije dovoljno.7 kN/m2 Količina vode 170 l/m2 Sloj usitnjenog treseta . Sve treba stalno održavati.v. Vrste ozelenjivanja krova.cm 5 cm 9 cm Ručno ili automatski 5 . (3) Raspored slojeva zelenog krova 4 Sanduci s biljkama kao obrub zelene površine A17/1 1 Latinski nazivi Saxifrage Aizoon Sedum Acre Sedum Album Filtarska tkanina elementi Floradraina izol. „Superbum" Sempervivum Arachnoideum Sempervivum Hybr. Uređaji za kišenje iznad vegetacijskog sloja. Perforirane cijevi u vegetacijskom ili drenažnom sloju navodnjavaju biljke u doba suše.cm 7 cm 5 cm Ručno 5 . Kapljično navodnjavanje. drveće.2 0 cm 12 cm 1.7 kN/m2 80-170 l/m2 . Kišenje. (svjetlozelena) Zimzelen (žuta) Zimzelen (zlatna) Zimzelen (žuta) Zimzelen (žuta) Zimzelen Zimzelen Čuvarkuća (ružičasta) Čuvarkuća (ružičasta) Čuvarkuća (ružičasta) Podnevnik (žuta) Vijuk (plava) Vijuk (zelena) Trava (zeleno srebrna) Trava (svjetlozelena) visina 5 cm 8 cm 8 cm 5 cm 10 cm 5 cm 8 cm 5 cm 8 cm 10 cm 12 cm 5 cm 5 cm 5 cm 6 cm 6 cm 8 cm 8 cm 25 cm 25 cm 25 cm 30 cm cvjeta VI VI-VII VI-VII VI VI VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VIII-IX VI-VII VI VI VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VI VI VI V-VI Sedum Album „Coral Capet" Sedum Album „Laconicum" Sedum Album „Micranthum" Sedum Album „Murale" Sedum Album „Cloroticum" Sedum Hybr. parapeta i balkona.

Y:YXv/:\Y:\\v/^y. Razdvaja nosivu konstrukciju od krovnog zelenila. polistiren-pjena Drenažna cijev Nasip šljunk Filterski filc Ekstr. rubne priključke. Oni daju: stabilnost strukture.-.© zahtijeva opsežne konstrukcijske predradnje (opasnost od klizanja.OZELENJIVANJE K O O A RVV DETALJI Vegetacija Vegetacijski sloj Filtarski sloj • Šljunak Drenažni sloj Zaštitni sloj Sloj za zaštitu od korijenja Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Razdjelni sloj Termoizolacija Parna brana Izravnavajući sloj Krovna ploča tD fr® Topli krov -> ( | ) (2) Vegetacija Vegetacijski sloj Filtarski sloj Topli krov sa zelenilom . neravnine i progibe krovne konstrukcije. hidroizolaciju krova (mjehuri. Upotrebljava se ekspandirana glina i ekspandirani škriljevac. Zadaće: spremište hranjivih tvari.©prikazuju uobičajene detalje ravnih krovova i varijantu s ozelenjivanjem. isušivanje). prozračivanje. drenažne trake od pjenastog materijala. Sloj za zaštitu od korijenja. zadržavaju vodu i oblikuju tlo. Dvostrešni krovovi se također mogu ozelenjeti. zračenje tla. zadržavanje vode.v. rijetki busen) u P Vegetacijski sloj . ostakljene kupole. slivnike. Prodiranje korijenja zaustavlja se PVC/ECB i EPDM .Šljunak Drenažni sloj Zaštitni sloj Sloj za zaštitu od korijenja Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Drvena oplata Nosač Zračni prostor Termoizolacija 1. ^ 11 Vegetacijski sloj. reakcija tla (pH . Materijal: hasure od vlaknastog tkanja. (S) Hladni krov -> @ ® Vegetacija Hladni krov sa zelenilom Busen u svitku (ispod toga mješavina ekspandirane gline i zemlje) Filterski filc Ekstr.^ O S O n k a i zemlje Drenažni sloj "^IJT" — S l o j za zaštitu od korijenja "TL Klizno-zaštitni sloj Hidroizolacija krova . Razdjelni sloj. oblikovanje nagiba. Drenažni sloj. Ozelenjivanje kosih krovova -»{§) . Pruža zaštitu u fazi građenja i sprečava koncentrirana opterećenja. dilatacijske razdjelnice. prodore (svjetlarnici. Obratiti naročito pažnju na: sklop slojeva (stanje). ventilacijske cijevi).\-XY. polistiren pjena Šljunak Vegetacijski sloj Filtarski sloj Drenažni sloj Zaštitni sloj Termoizolacija Sloj za zaštitu od korijenja—j — Rubni krovni profil L Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Krovna ploča —'"p 1 Hidroizolacija krova Odvodna cijev viv ® Obrnuti krov -> (?) Obrnuti krov sa zelenilom 1 Detalj strehe kosog ozelenjenog krova Obloga pločama na pijesku Filtarski filc Drenažni elementi Folija za zaštitu od korijenja Hidro.vrijednost).\\'-.trakama.\ ^ k d moguće) K s s s s s f l s s r Spoj sa zidom sa sigurnosnim trakom šljunka "Čičkasta" drenažna hasuraM Zemlja Busenje (s livade ^ t^ (9) Ozelenjivanje kosog krova ^0) Ozelenjivanje strmog kosog krova Prijelaz sa cestovnog kolnika na intenzivno ozelenjeni krov Prijelaz s pješačke staze na intenzivno odnosno ekstenzivno ozelenjenje 94 . pukotine).| 32 izolacija 1— 2 5 1 Detalj strehe -> (n Vegetacija Vegetacija (koja može uspijevati na šljunku. zaštitni materijali. Zaštitni sloj. Treba pažljivo ispitati tehničku ispravnost krovne površine. Prije izvedbe ozelenjivanja treba provjeriti besprijekornost krova i ispravnost funkcije pojedinih slojeva. Sprečava suvišno navodnjavanje biljaka. Primjeri -» Q . ploče od sintetike. 50 I I lllJ 11 Mješavina šijuFiltarskhstej— . Sastoji se od filtarskog materijala i sprečava zamuljivanje drenažnog sloja. Filtarski sloj.

npr. zidni priključci itd.tehničke zahtjeve treba međusobno uskladiti. 9. način se izvođenja i težina balasta određuju prema visini zgrade i dimenzijama površine krova.0. podzemnim garažama. Visina strehe iznad terena m do 8 od 8 do 20 preko 20 najmanje najmanje najmanje 80 130 160 5. sedra. Krovnu konstrukciju. 7. 11. Pojedine zone krova povezuju se sa slivnicima kanalima sličnim koritu potoka. Krovni pokrov . skloništima i si. Rubno područje — min 80 kg/m 2 - Zaštita od požara 1.mora na čitavoj površini i na svim priključcima biti trajno nepropustan (DIN 18531. ozelenjivanja krovova moraju biti jednostavna za održavanje.štiti hidroizolaciju od kemijskog i mehaničkog djelovanja korijenja. 3. Raslinje treba u velikoj mjeri biti prepušteno samo sebi. . slivnici. 6. Vegetacijski sloj . šljunka.Definiranje pojmova Pod ekstenzivnim ozelenjivanjem krovova razumijeva se zamjena uobičajenih slojeva. Zahtjevi. 8.sađenje. Pod utjecajem okoline može doći do promjena u vegetacijskom sloju. V .fizičkih razloga imati i funkciju zaštite od korijenja 6. Zaštita od korijenja . Područje primjene Smjernice vrijede za ozelenjene površine koje nemaju prirodni dodir s tlom. Hidroizolaciju krova treba izvesti prema Smjernicama za ravne krovove 2. 2. hasure. Održavanje: pregled najmanje jednom godišnje. 3. primijeniti hasure od vlaknastog materijala koje ne trule nego moraju akumulirati vlagu i hranjive tvari. krovne priključke i sigurnosne pojase. Kod hidroizolacije na osnovi bitumena treba upotrijebiti zaštitu od korijenja koja je kompatibilna s bitumenom. 6. Stvaranje kondenzata (DIN 4108) u krovnom pokrovu mora biti trajno i efikasno spriječeno. dilatacije. Divlje grmlje i trave biocenoze suhih tratina. 11. 12. Treba predvidjeti redovitu košnju i gnojenje. 10. 2.vrijednost neka u kiselom području ne prelazi 6. rasađivanje mladica (biljni kontejneri. Rubno područje Unutarnje područje — mm 40 kg/m 2 1 1 Konstrukcijske osnove projektiranja i izvođenja 1. te služi za dozirano otjecanje vode. tj. konstrukcijske mjere 1. Zahtjevi su ispunjeni ako je sklop teško zapaljiv (materijal klase B 1). ili siju odnosno presađuju kao mladice. koje tražeći vodu i hranjive tvari može razviti znatne razarajuće sile. topola. Biljke koje se same nasele. 10. 7. Unutarnje poaručje Sigurnosni trak 9. a njegu u smislu održavanja smanjiti na najmanju mjeru. statiku. pri čemu posebno treba kontrolirati i po potrebi očistiti slivnike. U području ruba i uglova rubova krova treba računati s povećanim silama sisanja. Ovisno o opterećenju vjetrom.* QP 5. javor i si. Sloj za zaštitu od korijenja mora biti zaštićen od mehaničkog oštećenja.sprečava ispiranje hranjivih tvari i sitnih čestica iz vegetacijskog sloja i zamuljivanje drenažnog sloja. 8. moraju biti lako pristupačna mjesta koja zahtijevaju redovitu kontrolu. u najmanjoj širini od 50 cm. prednost dati biljkama koje se same regeneriraju. šljunak. Zelena površina i održavanje 1. U načelu. Drenažni sloj . u širini od (prema DIN 1055. 3. naročito vrba. Stranom vegetacijom smatraju se stablašice. Ozelenjivanje ne smije ugroziti funkciju hidroizolacije. dio 4. 95 . prodori. Sklop slojeva mora biti u stanju preuzeti dnevnu količinu oborina od najmanje 30 l/m2. pH . Treba omogućiti odvajanje vegetacijskog sloja od hidroizolacije jer ona mora biti pristupačna kontroli 4. pa i mahovine i lišaji. plinova i vode. kao npr. Vegetacijski sloj mora imati: visok volumen pora za izmjenu plinova i držanje vode. 4. Na tim bi mjestima. Treba postupati u skladu s protupožarnim propisima. npr. 7. U vodom zasićenom sklopu slojeva mora volumen zraka iznositi najmanje 20%. Kod ekstenzivnih ozelenjivanja krova preuzima vegetacijski sloj funkciju zaštitnog sloja u smislu Smjernica za ravne krovove.daje biljci stabilnost. Svaki pravilno izvedeni sklop slojeva za ozelenjivanje ima sljedeći redoslijed: Ekstenzivna biljna površina . Nepoželjnu stranu vegetaciju treba odstraniti. naročito na krovovima. Filtarski sloj . Sloj za zaštitu od korijenja mora hidroizolaciju trajno štititi. sijanje. Velike krovne površine treba podijeliti na odvojene zone odvodnjavanja. ne smatraju se stranom vegetacijom. kako bi se omogućila odvodnja suvišne vode iz vegetacijskog sloja. funkcije.služi sigurnoj odvodnji suviška vode i prozračivanju vegetacijskog sloja. Vegetacijski sloj mora imati visoku strukturnu stabilnost i otpornost protiv truljenja. 2. 8. zahtjeve građevinske fizike i vegetacijsko . Hidroizolacija od visokopolimeriziranih traka treba iz građevinsko .) b/8 = 1 m = 2 m. stepa i kamenjara Balast rubno područje kg/m 2 Unutarnje područje kg/m 2 40 65 80 2 treba kombinirano upotrebljavati. ploče). DIN 18195). zaštitnim slojevima koji zahtijevaju održavanje. zaštitni slojevi trebali biti od anorganskog materijala. Najmanja težina funkcionalnih slojeva kao balasta za osiguranje krovne izolacije treba odgovarati podacima prema sljedećoj tablici iz Smjernica za ravne krovove njemačkog krovopokrivačkog obrta: 4. OZELENJIVANJE KROVA IZVOD: SMJERNICE SAVEZA ZA KROVNE VRTOVE E . te zadržavanju i eventualnom dovođenju vode. breza. sadrži vodu i hranjive tvari te omogućuje izmjenu tvari. Biljke se sade nakon prethodnog kultiviranja. 5.

zavarivanjem. čelika ili aluminija. kombiniranjem spomenutih postupaka ili spajanje stezaljkama. posebni oblici • gradnje tekstilom Provizorne građevine s nosivom skelom od drva. Težina: 800-1 200 g/m 2 . industrijske i sportske hale. oko kojeg je napeta membrana kao zaštitna presvlaka.5 m. vijek trajanja minimalno 30 godina PTFE predivo. -> 0 Zbrojivi standardni sustavi: Standardne jedinice mogu se u proizvoljnom broju ponavljati u svim smjerovima. Kroji se prema konstrukciji. skladišne i industrijske hale. krug. Predgotovljavanje.2 0 godina. te natkrivanje gradilišta (rad zimi). Materijal: tkanje od sintetičnih vlakana (poliester) kao nosivo pletivo.3 m. trokut. spaja šivanjem. ne truli. niski troškovi izvedbe 96 . presvučeno slojem silikona (npr. skladišne i industrijske hale. 40 m. visoka postojanost boje. Od jednostavnih šatora i krovova prelazi se na građenje tehnički složenih tekstilnih građevina najrazličitijih vrsta. Specijalna membranska konstrukcija: Predivo od staklenih vlakana. vodonepropusno. brza montaža. Sikabran).© S k e l e t n e hale: Nosivi skelet od drva. vodonepropusno. čelika ili aluminija: rasponi max. Vijek trajanja: 1 5 . upotrebljava se i za odjeću astronauta. © . Dovod zraka može se kombinirati s grijanjem. paviljoni. mnogokut. Natkrivanje površina »HuMMI © Gradnja kupole © © Napete konstrukcije: Pomoću užadi i jarbola membrana se napinje između točaka i uzduž rubova. Primjena: spoj ne komunikacije. Proizvodnja: proizvodi se u smotcima u širini od 1 . čekaonice. Otpornost protiv požara: teško zapaljivo prema DIN 4102. Zračne ustave sprečavaju jače istjecanje nosivog zraka. propušta svjetlo. odbija pr~ ljavštinu i vodu. Natkrivaju površine raznih oblika: kvadrat. Rasponi mogu biti i veći od 100 m.GRAĐENJE TEKSTILNIM MATERIJALIMA Konstruiranje šatorastih i tekstilnih krovova sve više se usavršava. sportske dvorane. s obostranim zaštitnim slojem od PVC-a. Visoka kakvoća glede svjetla. 0 Pneumatske hale: Membranu nosi mali pretlak zraka. Primjena: izložbene. vijek trajanja 20-30 godina. Dodatna je izolacija moguća unutarnjom membranom (zračni jastuk). Duljina do 2000 m. Svojstva: visoka čvrstoća (sigurno protiv opterećenja snijegom i vjetrom). vodonepropusno. (20-30 godina) Izgled: u svim bojama. najčešće 1. Primjena: izložbene. propušta svjetlo. dvorane za skupove ili sportske aktivnosti. otpornim na koroziju Visokovrijedna membrana: predivo od staklenih vlakana presvučeno slojem PTFE. Materijal visoke propusnosti za svjetlo: Mreža od staklenih vlakana. nadstrešnice. Primjena: izložbene. Propuštanje svjetla: od "neprozirno" do 50%. obostrano folije od ETFE. pravokutnik. nadstrešnice itd. -Tia*. Širina = 45 m. Vijek trajanja minimalno 30 godina. otporno je na agresivne utjecaje okoliša. duljina neograničena. stabilno protiv uItraljubičastih zraka. (4) 4Sm Pneumatske hale Napete konstrukcije. Membrana može biti višeslojna radi bolje toplinske izolacije. natkriti bazeni. lijepljenjem.

9.nosivi elementi koji su i sami poduprti. Njemački paviljon na Svjetskoj izložbi 1967. 6 x 6 cm 8. 6. letva.—. G. Zanimljiv je prijedlog i projekt studentskog kluba Sveučilišta i Stručne visoke škole u Dortmundu . krovna opna poliestersko pletivo obloženo BST ploče spojna os sintetički podlošci h . lijevanih čahura. . stezne naprave 10. (5).. kabelskih sidara itd. letva: 4x6 cm 5. Sile zategnutog užeta prenose se uglavnom preko lijevanih elemenata . 7.5 mm PVC-om 3.2.> © . ® kao i klizačka hala u olimpijskom parku u Munchenu-> (g).» ( § ) . © . Gutbrod. Na rubovima konstrukcije od mreže užadi. (11) 2.5 cm plošni čelik 300/60x8 kabelska mreža 11. 1983. 1.g. Arh. 4. čelične mreže od užadi.sidrenih vijaka. koja se zatim natežu i usidruju. arh. dijele duljinu glavne nosive užadi kako bi im se smanjio presjek. (7). Kurt Ackermann i partner. F Otto Sportska hala ¿U Sportska hala ® Montreal 1967 (^3) Park olimpijade München 1972.g. Bili II 5 3 A Hl Poprečni presjek Uzdužni presjek Klizačka dvorana olimpijskog parka München. ^g^ Prijenos sila s kablova na poprečne grede glave jarbola ® Točka promjene smjera rubnog užeta (9) (4) Olimpyski stadion München 1972. Konstrukcijski su elementi pretežno čelični piloni. preko pokretnih. strehama i si. (T) Njemački paviljon. olimpijski stadion 1972. Caragiannidis. Pričvršćenje užadi može se izvesti sigurnosnim maticama prema DIN 980 ili pomoću tlačnih spona.: Bechnisch i partner \\ \ I I / ' skretno sedlo visinske točke Studentski projekt: S. Montreal Expo 1967. najčešće kosih čeličnih stupova. Takozvani lebdeći stupovi . ® . u Munchenu -> (3). arhitekti: R. (g). čelične ili drvene rešetke i krovni pokrovi od akrilnog stakla ili prozirne folije ojačane sintetičnim materijalom.KONSTRUKCIJE OD MREŽE UŽADI Konstrukcije od mreže užadi omogućuju da se svladavaju s lakoćom veliki rasponi bez oslonaca. vodi se užad u obliku girlandi. vijak @ © S t e z n a naprava kabelske mreže sa sastavom krova Stezna naprava rubnog užeta kabelske mreže 97 . u Montrealu izveden je na taj način .

. Vlačna užad je čelična.© i Gunter Behnisch -» © Zgrada Renaulta Normana Fostera u Svvindonu sastoji se od savijenih čeličnih nosača koji su u gornjoj četvrtini sljemena ovješeni na okrugle prednapete čelične jarbole . Richard Rogers . sajamski kompleks Dortmund.> 0 . projekt: Koncertna dvorana. i u normalnim slučajevima može se i naknadno utezati. Michael Hopkins -» ® . (7) Presjek kroz fasadu Arh: Richard Rodgers i partner.OVJESENE I PODUPRTE KONSTRUKCIJE-» tu Vješanje i podupiranje nosivih konstrukcija služi smanjenju presjeka. (2) Značajan doprinos arhitekturi poduprtih konstrukcija dali su Norman Foster -» 0 . (4) Detalj sustava ostakljenja "Planar" (5) Sportska dvorana na lokaciji Schafersfeld u Lorchu. slično kao kod mrežastih. ^ A A A J»PÄ — © Fleetguard Fabrik Quimper/France.. tvornica motora u SAD. trebala je odgovarati promjenljivim zahtjevima i funkcijama Zbog toga je Richard Rogers odabrao ovješenu konstrukciju kako bi unutrašnjost objekta bila slobodna od nosivih struktura -» © ©• (3) Vanjski izgled s galerijom Slična je ideja u osnovi projekta istraživačkog centra Schlumberg u Cambridgeu koji je ostvario Michael Hopkins -» © .> © . London . Projekt omogućuje proširenje osnovne površine za približno 67%. potreban "lebdeći stup" koji je. London © Otpremna zgrada zračne luke Paderborn / Lippstadt. Interijer izložbene hale ® Prodajna centrala Renaulta. Dortmund . Poduprte konstrukcije imaju svrhu smanjiti raspone podvlaka ili pridržati konzolne nosače.0 . kao tlačni element. Užad prenosi samo vlačne sile. čime se ostvaruju lagani "filigranski" objekti.@. natječajni projekt: Portmann.© i sportskih hala Guntera Bechnischa -» © . Norman Foster Ass. Poduprte konstrukcije smanjuju razmak ležaja podvlake i time potrebni moment otpora presjeka -» Kod poduprtih je konstrukcija. Putničke zgrade zračnih luka (prijedlog za Paderborn/Lippstadt) -» ® ili koncertne dvorane (prijedlog za sajam u Dortmundu) -» @ mogu se lako zamisliti u ovom tipu građevine. Panzer ® 98 Istraživački centar Schlumberger. arh.© . arh: Bechnisch i partner. izvrgnut izvijanju. Cambridge/GB. Stuttgart A A A . Hugo.. Uglavnom se to može izvesti samo primjenom čeličnih ili drvenih skeletnih konstrukcija. Gerber i partner. Swindon / Wiltshire arh. Echterhoffe. Nova tvornica tvrtke Fleetguard u Ouimperu. Arh: Michael Hopkins i partner. London (9) Perspektiva interijera / zimski vrt Postaja podzemne željeznice Stadtgarten Dortmund. Ovješena konstrukcija daje spojne točke koje omogućuju izvedbu građevnih radova bez prekidanja radnog procesa.

» OSNOVE . od oktaedara i tetraedara s reduciranom visinom © Prostorna rešetka . Primijenjeno na pet platonskih tijela. od poluoktaedara i tetraedara u zakrenutom položaju (45°) Prostorni građevni elementi oktaedar i tetraedar © Prostorni građevni elementi oktaedar i tetraedar (veliki ugao kocke) s reduciranom visinom ^g^ Prostorni građevni elementi poluoktaedar i tetraedar Prostorni građevni elementi poluoktaedar i tetraedar 'S > K/ W V W V W V Geometrijski red duljina štapova s © f a k t o r o m V"2 i prirodni predložak za geometrijske redove: kućište amonita Jednoslojna sferična ikosaedarska kupola Prostorna rešetka ® Prostorna rešetka 99 . = = = = = 4-površina 6-površina 8-površina 12-površina 20-površina sferične mreže (T) Platonska tijela Jednadžba rešetke Za postizanje kinematičke stabilnosti mora biti ispunjena Fopplova jednadžba rešetke: broj štapova = 3 x broj čvorova .roštilj. oktaedre i ikosaedre. štapova. Da bi se trodimenzionalna konstrukcija nepokretno oslonila potrebna su 1 + 2 + 3 pridržajna štapa. prema tome je 3 x broj čvorova (1+2+3) = broj štapova.> Q P Prostorne rešetke mogu se najpotpunije sastaviti od istostraničnih i/ili istokračnih pravokutnih trokuta na način da nastaju pravilni poliedri.roštilj. mora se poći od toga da se štapovi na čvorove vežu zglobno.V. te prema tome i površina. Kao i kod ravninskih rešetki. dakle tetraedre.roštilj. mora osnovni poligon biti odgovarajuće nepokretno oslonjen. jer u trodimenzionalnom prostoru mora svaki čvor biti fiksiran s tri štapa.roštilj. 60° i 90°. a kod sferičnih konačnih točno pet pravilnih poliedarskih mreža. koje se uvijek sastoje od samo jednog tipa čvorova.6. © Prostorna rešetka . od poluoktaedara i tetraedara u položaju paralelno s rubovima © Prostorna rešetka .PROSTORNE REŠETKE Pet platonskih tijela Tetraedar Heksaedar Oktaedar Dodekaedar Ikosaedar .. sastavljena od oktaedara i tetraedara s pravilnim štednim otvorima u donjem pojasu '. Duljine štapova tijela za prostorne rešetke čine geometrijski red s faktorom V z Za izgradnju pravilne prostorne rešetke dovoljan je čvor s najviše 18 priključaka pod kutovima 45°. kvadratične i šesterokutne. a dodekaedar 24 štapa.. Pravilne ravne mreže trokutne su. Ako sferična trokutasta mreža nije zatvorena preko čitave površine. Heksaedar zahtijeva u svrhu stabiliziranja dodatnih 6 štapova. Kod ravnih beskonačnih mreža postoje točno tri geometrijske strukture.. proizlazi iz jednadžbe rešetke da su samo one trodimenzionalne nosive strukture od čvorova i štapova kinematički stabilne čiji štapovi tvore zatvorenu mrežu trokutova.W3- N A A A A A A A A / ^ " ® Prostorna rešetka .

biraju odgovarajući čvorovi odnosno tipovi štapova iz asortimana tog sustava. arh. koji omogućuju optimiranje konstrukcije i pokrova -> ® . kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor ZK-sustav (cilindrični čvor). može i trapezolika geometrija. Radi protukorozijske zaštite svi su dijelovi pocinčani. Postoji samo jedan normirani čvor jednog tipa. 90° i njihove višekratnike. @ Neograničena fleksibilnost dolazi do izražaja u mogućnosti oblikovanja zakrivljenih rešetkastih roštilja. koji se najčešće izvodi sa 10 površina.i višeslojne strukture. kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor gornjeg pojasa. razvojem se došlo do velikog broja dopunskih sustava čvor . jedno. Specijalni se čvorovi mogu proizvesti prema slobodnoj narudžbi.Normalni čvor s 18 površina dopušta kuteve priključaka od 45°. sastoji se od čvorova i štapova -> 0 . projektiraju konstrukcije koje se mogu uklopiti u proizvoljne nosive površine -> (i|). glede veličine priključaka kao i kuta između dva ubušena navoja. direktno oslanjanje krovne opne. 60°.(3) Pri tome vrijedi osnovno načelo da se.: Berg Detalj šed-sljemena. uz slobodni izbor osnovne jedinice rastera i V2 odnosno V3 -strukom vrijednošću tih duljina štapova. Kod građevnih elemenata MERO priključci štapova na čvorove ne djeluju kao "idealni zglobovi". Do sada najveća polukuglasta zgrada u svijetu je Globe . dvoslojne nosive strukture. regularni čvor.(7). veze pomoću više vijaka otporne na savijanje. dobiva samo toliko rupa koliko je potrebno za velike količine identičnih čvorova u prostornim roštiljnim rešetkama. jedno. arh. veze vijcima neotporne na savijanje.arena u Stocholmu -> Postupci montaže su slobodna konzolna gradnja.štap. Pogled na krovove paviljona za izložbe biljaka Gruga. Polazeći od kuglastog zgloba sa 18 mogućnosti priključaka za cijevne štapove okruglog presjeka. montaža odsječaka ili postupak podizanja ploča.© © Priključak štapova na čvor Li = osovinska mjera sustava I 2 = nominalna mjera štapa L3 = proizvodna mjera štapa L4 = neto duljina cijevi 1 Kružni profil šupljine KHP (cijev) 2 Stožasti naglavak (3) Građenje Mero rešetke 3 Osigurač navoja 4 Naglavak zavrtnja 5 Sigurnosni urez 6 Zavareni šav 7 Otvor za odvodnju 8 Otvor za uvođenje trna NK-sustav (lončasti čvor) direktno oslanjanje krovne opne na štapove gornjeg pojasa. Strizevvski Presjek Globe-arene u Stockholmu. donji pojas u KK-sustavu TK-sustav (tanjurasti čvor). otkaz nekoliko štapova u slučaju požara ne dovodi do sloma konstrukcije.i viševijčane veze. jednoslojne strukture. Kod prostornih kombinacija postoji mogućnost da se. veze vijcima neotporne na savijanje u trokutastom rasteru. Essen (NK-sustav) 100 . direktno oslanjanje krovne opne. ovisno 0 silama koje treba prenijeti. direktno oslanjanje krovne opne. koji se proizvodi u velikim serijama Suprotno tome. Mero-čvorovi PROSTORNE REŠETKE PRIMJENA —» Qp Prostorna rešetka MERO. Uslijed mnogostruke statičke neodređenosti prostornih rešetki. samo jednoslojne strukture. prenijeti i male momente savijanja -> 0 . u skladu s uzdužnim silama u štapovima. optika čvora integracijom štapova (12) Dio presjeka kroz gradsku dvoranu u Hildenu. nego mogu. koju je razvio Mengeringhausen. kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor BK-sustav (blok čvor).

Spojna su sredstva vjjci koji se posebnim postupkom usađuju u krajeve štapova i pritežu u kuglasti čvor -> © Za sve prostorne rešetke karakteristično je da omogućuju slobodne raspone od najmanje 80 . bez vijaka i bez problema u slučaju rastavljanja -> (?) KEBA-veza sastoji se od klinaste čeljusti (KEBA). detalji -> © . proračuna ft kugle Upeti stup Kugla (5) Štapovi donjeg pojasa (6) Svestrano pomični ležaj (7) Glava stupa. 3 ' k u g l e Dimenzije cijevi Priključni vijak Štapovi gornjeg pojasa (?) Dijagonalni štapovi Glava stupa Elastomerni ležaj Dimenzije cijevi Priključni vijak Broj pozicije stat.® . proračuna \ ^ 0 . KEBA-veza cijevi s čvorom predviđena je za prijenos vlačnih i tlačnih sila. a dodatno se može nanijeti i boja. Štapovi se unutarnjim šesterokutnim vijkom spajaju na kuglu od kovanog željeza.^ B r o j pozicije stat. upeti stup (o) Pričvršćenje podrožnice ® Modul mreže S Opći središnji čvor . Sustav Krupp-Montal® prikazan je -> 0 . Ruter. Uglavnom su svi štapovi pocinčani. U sustavu Krupp-Montal® mogu se vijci ispitati tako da ih se ne vadi iz štapova. lim 7 Klin 11 Držač klina 4 Postolje 8 Podrožnica 12 Horizontalna cijev Primjer mogućeg oblika krova i detalji njegovih čvorova -» @ — @ (14) Sustav prostorne rešetke Čvorna točka 101 . Unutarnji vijak prolazi kroz cijev vodilicu na kraju štapa i priteže je u čvor. proračuna ft kugle Priključni vijak i . klina i obuhvatnog prstena s osiguračem. 0 Čvorna točka (2) Sustav prostorne rešetke Dimenzije cijevi Broj pozicije stat. u slučaju potrebe mogu se štapovi zamijeniti bez razaranja.PROSTORNE REŠETKE PRIMJENA —» CD Prostornu rešetku Krupp-Montal® koncipirao je i razradio E. Prostornu rešetku Scane-Space razvio je Kaj Thomsen. od toga 4 x horizontalni i 8 x dijagonalni štapovi Opći središnji čvor 1 Hidroizolacija krova 2 Termoizolacija 5 Centralni dio 6 Ležište klina 9 Obuhvatni prsten 10 Osigurač 13 Dijagonalna cijev (13) 3 Čelični trapez.1 0 0 m.(5). klinaste spojke.Horde.centralni dio s 12 priključaka. Dortmund .

Zglobni okviri jedan iznad drugoga: stupovi i grede međusobno kruto povezani. Mogući mješoviti sustavi. Skeletne gradnje s gljivastim pločama . prečke na konzolama © Katni okviri oblika slova H Izvode se na gradilištu ili od predgotovljenih elemenata. Visina stupova moguća i kroz dva kata. pa je potrebna kruta jezgra. Skeletne gradnje s dijelovima okvira © . Skeletna gradnja s prekinutim stupovima . Zglobni stupovi s jezgrom za ukrućenje.© © Dvozglobni okvir © Stupovi oblika slova T i L Masivna betonska ploča © 102 Gljivasta okvirna konstrukcija © Stropni nosivi sustav s nosačima u jednom smjeru: nosač leži neposredno na stupu ® Stropni nosivi sustav s nosačima u tri sloja: za vrlo velike razmake stupova.© Dijelovi okvira u obliku slova H s obješenom gredom u srednjem polju (zglobni katni okvir). s uzdužnim okvirima. aluminiju i drvu. Potpuno kruti okviri: stupovi i grede krutim uglovnim čvorovima povezani su u katne okvire. Izvedba kao armiranobetonska skeletna gradnja: građenje na samom gradilištu i predgotovljenost. prečke na konzolama © Nastavljani stupovi. Konstrukcija: skeletne gradnje s neprekinutim stupovima -> © © . prečke na sakrivenim konzolama (D Prolazni stupovi. opterećenja podvlaka preuzimaju glavni nosači Stropni nosivi sustav s nosačima u dva sloja: opterećenje nosača ploče prenose se preko podvlaka na stupove . Skeletna je gradnja takva konstrukcija koja ne zatvara prostor. šuplja. Stropna konstrukcija neposredno preuzima vertikalna opterećenja i vodi ih horizontalno do oslonaca. Čisto zglobni okviri: zglobni čvorovi izvedeni.» © . Nužna su vertikalna ukrućenja poprečnim zidovima i horizontalna stropnim konstrukcijama. zglobna veza ploča u sredini polja). Skeletne gradnje s dijelovima okvira. Dvozglobni okvir. rebrasta ili kasetirana ploča. Grede leže na konzolama ili skrivenim konzolama.© . rešetke). Masivna betonska ploča. broj katova ograničen nosivošću i težinom gradiva. slobodno se oblikuje tlocrt i fasada (ispuna ili ovješena). pa su te tako nastale krute ploče zglobno postavljene jedna iznad druge. s poprečnim okvirima. vrlo je teška kad su veliki razmaci stupova. što je loše za provođenje instalacija (moguć postupak lift . Izbor gradiva ovisi o konstrukciji i mjestu gradnje. Vezovi (košnici. Spoj stupova može biti pomaknut od kata do kata. u srednjem polju slobodno položena ili s okvirom kruto spojena greda (zglobni katni okvir). s uzdužnim i poprečnim okvirima. predgotovljene armiranobetonske konstrukcije najčešće sa zglobnim čvorovima. zidovi stubišta). stupovi s prečkama pojedinačni ® Nastavljani stupovi. Omogućuje velik broj katova. različita predgotovljenost.slap). prečke na sakrivenim konzolama © Nastavljani stupovi. zabatni zidovi. Kruti čvorovi: lako izvedivi u armiranom betonu na mjestu gradnje. Vrste konstrukcije: skelet s glavnim nosačima na zglobnim stupovima. kao panelna ili skeletna gradnja. masivne ploče (zidne ploče. skeletna gradnja u čeliku.> © . bez greda. Debljine zidova i ukrućenja: DIN 1045/1053.3 n = n = n KATNE KONSTRUKCIJE -»QQ r r i p ir ir i i ir © Prolazni stupovi. Konstrukcija: vertikalni stupovi ili zidovi od gradiva s vlačnom čvrstoćom ili bez nje. Stupovi s konzolno istaknutom pločom na sve četiri strane (ploče kruto spojene sa stupovima. Pojedinačni stupovi s gredama (neposredno oslonjene na konzole ili skrivene konzole) -> © . najčešće kvadratični osnovni raster © . Konstrukcijski sustavi: stupovi i glavni nosači određuju okvirnu konstrukciju s krutim ili zglobnim čvorovima (spojevi stupova i greda). Uporabivo u svim područjima visokogradnje.

5.375 .© Rebrasti stropovi: razmak rebara neka slijedi red mjera: 250 .1000 . i odmah su sposobne preuzeti opterećenje ->• (3) .2 6 cm. Debljina ploče 1 0 .profila (arm. duljina do 7. "Filigranske" stropne konstrukcije izvode se od predgotovljenih.(2) u otvorenom ili zatvorenom načinu građenja. Debljina elementa 15 i 18 cm.20 m. razmaku š 1 3 0 cm Svod (Pruska kapa) osov. Širina ploča najviše 2. pa je stoga vlastita težina ploče mala. Šuplja ploča od prednapetog betona ->• © sastoji se od nosivih prednapetih betonskih predgotovljenih elemenata sa šupljinama. Masivna stropna ploča betonirana preko oplate na mjestu gradnje Postaje nosiva tek nakon vezanja betona. bez oplate.500 . Debljina = 7 cm granica ekonomičnosti oko 15 cm. širina 1. uz to uvodi vlagu u građevinu.35 m. razmak prema stat. čime se postiže krutost u popreč. Križno armirana betonska ploča: odnos stranica do 1:1. Polaganjem betonskih pločica debljine 60 mm poboljšava se zaštita od buke (2) Djelomično ili potpuno montažne stropne konstrukcije postavljaju se u suho. Strop je nakon ispune spojnih reški bez žbuke pripremljen za ličenje. betonska stropna ploča. Debljine konstrukcije najviše 19 + 21. betonskih I . Širina stropnih elemenata 1 m.nosača Kompletno montažni strop od arm betonskih nosača sandučastog presjeka Armiranobetonski rebrasti strop betoniran na licu mjesta. grede). Elementi se međusobno spajaju zalijevanjem reški. Sloj betona nije potreban. betonskih rebara i ispunom od opekarskih šupljih blokova goo .48 m. Stropovi od opekarskih proizvoda ->• © mogu se izvoditi montažno.20 m. smjeru ® Arm.750 .Nabijeni beton- ž 1.10 Opeka 1— 1 Ovisno 0 strelici luka Opeka 1 © Monta-strop od šupljih opeka i sa žljebovima za armaturu i beton Šuplja ploča od prednapetog betona s upredenom žicom za prednapinjanje Nabijeni beton pri osov. najmanje 4 cm debelih armiranobetonskih ploča u funkciji oplate i sprežu betonom na mjestu ugradnje do pune potrebne debljine ploče (¡2). povezanih vijcima. (D Drveni grednik od lijepljenih daščanih nosača s otvorenim podgledom ® Strop od predgotovljenih arm. Ova konstrukcija povezuje prednosti montažne gradnje s dobrim stranama konvencionalnog građenja. razmak rebara š 70 cm.625 . razmaku 5 150 cm Opeka pri osov.Parket Cementni estrih Ploče od mineralnih vlakana Šperploče Šperploče Akustična izolacija STROPNE KONSTRUKCIJE Drvene stropne konstrukcije od punih greda ili lijepljenih daščanih nosača @ . betonskih elemenata s ispunom od šupljih elemenata koji statički nisu nosivi ® Montažni strop od arm.5 cm.1250 mm. Raspon od 6. beton. Spregnuta čelična stropna konstrukcija ->(¡3) Trapezni i valjani profili osnovni su elementi oplate od pocinčanog čeličnog lima. armirana u jednom smjeru ili križno Strop od čeličnih nosača s ispunom od armiranih ploča od lakog betona 103 . širina rebra = 5 cm © Rebrasti strop od U . proračunu Strop od čeličnih nosača s ispunom -» @ 3 m Kompletno montažni strop od arm.

u rimskom slogu © Mali kvadratični mozaik.PODOVI Podovi u znatnoj mjeri određuju ukupni dojam o prostorijama. uzorak pletiva ^gj Četverokut s umetcima 100/100. Parket: od prirodnog drva DIN 18356 i 280 u obliku parketnih daščica. polubrušene i brušene -» 0 . na glatko zaribanom položenom betonu (profesionalno) 104 . pa nema gotovo nikakvog upijanja vode.@ Vrste drva za daščani pod: njemačka smreka / jela. polaže se na betonsku podlogu -» @>. Mozaik-podovi: raznobojno opločenje od stakla.@ Gornji sloj predgotovljenih parketnih ploča izrađuje se od hrastovine ili nekog drugog tvrdog drva u tri različita asortimana -> ® . za brodski pod na pero i utor nordijska smreka / jela. kvaliteti stanovanja i troškovima održavanja.( | ) . ploča. donekle i na kiseline.(§) Ploče od prirodnog kamena. malo se mehanički troše i nisu uvijek otporne na ulja. 75/75 mm © Mali peterokutni mozaik 45/32 mm ® ^ 0 ™ z a ! k Essenskog oblika. Ploče od prirodnog kamena:Solnhoferske ploče. pješčenjaka i svih eruptivnih stijena imaju po želji obrađenu gornju površinu. keramike ili prirodnog kamena položeno u cementni mort ili lijepljeno.(J) Keramičke podne ploče: ploče i mozaik-pločice dobivaju se od gline koja se u procesu pečenja sinterizira. 69/69. -» (3). Drveni tarac: (čeono drvo) kvadratičnog ili okruglog presjeka. Piljene ploče od vapnenca (mramora). ploče od škriljevca i pješčenjaka mogu se upotrebljavati neobrađene. ^g^ Četverokuti s umetcima. američki crveni bor (redpine) i smolasti bor (pitchpine). 50/50. 50/50 mm Mozaik parket ® Uzorak pletiva Drveni tarac Specijalno ljepilo Izravnavajući sloj ili plivajuCi estrih —Osnovni premaz Predgotovljene parketne ploče na konstrukciji s podnim grijanjem Predgotovljene parketne ploče na starim drvenim podovima Drveni tarac položen u ljepilo s površinskom obradom (stambeni prostori) Drveni tarac položen u ljepilo. 33/33 mm 20/20. Polažu se u mort ili lijepe na estrih. Zbog toga su otpčrne na smrzavanje. © Kvadratični mozaik. položene bez pravilnog rasporeda Ploče od prirodnog kamena. mozaika i dasaka -» @ .

Potreban veliki skladišni prostor. Kruta goriva. otpadne tvari (bioplin).. Velika emisija štetnih tvari. Iznimke su blokovske toplane jer se tek iznad nekog kapaciteta postiže ekonomičnost takvog grijanja. / / / / / / / /'A Jh-HiV/i Podrumska vrata za slučaj nužde (3) Ložionica s 2 vrata (min. Lako se regulira. Plaćanje nakon upotrebe. Promjena načina grijanja zahtijeva izgradnju dimnjaka. Ne ovisi se o uvoznim energentima. Visoka cijena energije. prozor) za slučaj nužde redan prenositelj. Viša cijena energije. Plinski b o j l e r — t T ~ | n=U O . 44576 .40m Dovod zrakai z z z z z / / / / / / / / / / / / / / / / / Druga vrata ložionice (odn. U porastu je grijanje zemnim plinom. o . 6608. Loženje plinom. 4755. L u ' S n i . energija vode. pa je potražnja za njima mala. rezi-. 4108. TT rtm. r a . Prednosti i nedostaci krutih goriva. U najamnim zgradama gubi se dio moguće najamnine zbog skladišnog prostora za gorivo. Moguće grijanje pojedinačnih stanova odnosno prostorija (plinske peći). Ložionica s 2 2 m 3 Vrata ložionice otvaraju se van " . Ta goriva emitiraju velike količine tvari koje su štetne za okolinu. / / / / / / . Još uvijek je najrasprostranjenije loženje lakim loživim uljem. Ne ovisi o javnoj opskrbnoj mreži. visok godišnji stupanj korisnog učinka. Niske cijene goriva. Lako se regulira. Prijelaz s ulja na plin zahtijeva preinake dimnjaka. Nisu potrebna ložišta ni dimnjaci. Prednosti i nedostaci loženja uljem.0 m i Dovod zraka Prednosti i nedostaci loženja plinom. p . Visoki troškovi spremnika i uskladištenja.Odvod -Povratni vod • r t a o . ' S J 4—Kotao I im o . . Niski troškovi održavanja. Strah od eksplozije plina. Manja cijena goriva (u odnosu na plin oko 10 . Loženje uljem. Preporučljivo za vodozaštitna područja. Tome pripadaju: Sunčeva energija. pa državni propisi nameću visoka davanja. Plaćanje goriva tek nakon upotrebe. 4705. . Amortizacija ovih instalacija ne može se postići tijekom radnog vijeka. Obnovljivi oblici energije. U vodozaštitnim područjima i područjima ugroženim od poplava moguća primjena samo ako se postupa u skladu sa strogim propisima. i .Povratni vod ® Dvocijevni sustav s donjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovi- © Dvocijevni sustav s gornjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovi- © Jednocijevni sustav sa specijalnim ventilima i horizontalnim razvodom © Dvocijevni sustav s horizontalnim razvodom (standardna izvedba za uredske zgrade) 105 . Ovisno je o opskrbnoj mreži. Nema troškova skladištenja.r a o ^ i a r a a S .» Q D Instalacije grijanja razlikuju se prema vrsti energije i vrsti grijaćih površina. 4725. veličina 22m3) potrebna za termički učinak = 350 kW Prednosti i nedostaci daljinskog grijanja.25%). . energija vjetra. Ložionica s 2 vrata (J) Ložišta s temičkim učinkom iznad 50 kW zahtijevaju vlastitu ložionicu | Dimnjak / / / / / / / / / V T Ložionica s 8 m 3 = 2. Slabe mogućnosti reguliranja. Preporučljivo za vodozaštitna područja.130 W/m 2 90 W/m 2 50 WIm 2 385 m 2 550 m 2 1 000 m 100 50 kW 200 2 2700 m 2 3900 m 2 7000 m 2 300 400 350 kW 500 kW Nominalni termički učinak GRIJANJE DIN 4701. Mnogo rada oko loženja. Za grijanje zgrada rijetko se upotrebljava kameni i mrki ugljen te drvo. T Plinski Odvod vodovi Povratni vod C E ^ g c t i r c i p a & sa a t a . t o . Ovisnost o opskrbnoj mreži. Toplina se proizvodi u blokovskim toplanama ili energanama izmjenom energije u toplinu. Pri prijelazu energije u toplinu štiti se okolina. Nisko zagađenje okoline. 4756. biološke mase (biljke). Plaćanje goriva prije upotrebe. rezu.Kotao ~L Odvod . Daljinsko grijanje je za razliku od glavnih prenositelja energije pos- Ložionica (minimalne veličine 8m3) potrebna za termički učinak = 50 kW C 7 / k / / I / / / / / / / / / / / l— Presjek Dimnjak V / / / / / / / / / / / / 7 7 7 / Odvod zraka Ložionica1 s 22 m 3 1 Ss2. Visoko zagađenje okoline. Nema troškova skladištenja.r a c r t a li 21 i a m ta .

107.345 0.21 0. Učinak konvektora ovisi o visini okna iznad grijaćeg tijela. Nije potrebno ložište ni dimnjak. Da bi se povećao učinak. ali ako su od materijala niske toplinske vodljivosti. u stambenim su prostorijama samo ograničeno uporabivi-> 0 . npr. Zrak se zagrijava na grijaču. nema skladištenja. Akumulacijsko grijanje strujom. Konvektori. Raspored @ odgovara udjelu preko 70%. r>> V V 35 H 821 1 a) Horizontalnob) Horizontalno ffl s_|amelama E E H w Različiti oblici plašta vertikalnih vodova kod cijevnih radijatora Presjek kroz plosnato grijaće tijelo 821 ® m 1 ) Horizont 2-redno 1001 1 I) Vertikalno 2-redno © 106 Cijevni radijator (3-cijevni) Prikaz različitih pločastih grijaćih tijela . podni konvektori) ugraditi ventilatori.306 0.09 0. Slično tome se u akumulacijskim pećima ili bojlerima odgovarajući dijelovi zagrijavaju u vrijeme slabog opterećenja mreže.12° 0. Glavne prednosti: kratko vrijeme za postizanje odgovarajuće temperature. Konvektori ispod poda @ . U nekim slučajevima se javlja značajno smanjenje korisnog učinka.16 0. struji uz prozor prema stropu i hladi se na vanjskim i unutarnjim zidovima. čist pogon. toplina se zračenjem gotovo u cijelosti prenosi na zrak u prostoriji.24 0. zanemariva je potreba prostora. ovaj se oblik grijanja može regulirati. iznimka je akumulacijsko grijanje jeftinijom noćnom strujom. Za razliku od podnog. nema skladištenja goriva.18 2 0. Primjenjuje se kao električno podno grijanje i za grijaća tijela poput termoakumulacijske električne peći i električnog bojlera. Zbog toga se konvektori mogu maskirati ili ugraditi tako da se ne smanjuje toplinski učinak.zrak u prostoriji. Konvektori bez ventilatora nisu pogodni za grijanje niskom temperaturom jer njihov učinak ovisi o količini zraka koji prolazi.285 0. Vrijede isti uvjeti kao za konvektore iznad poda.255 0.185 0. Ohlađeni zrak teče preko poda opet prema grijaču. Razmak nosača u mm 200 350 H2 c Dubina /C_H c K o d d u b o k i h radijatorskih niša preporučuje s e ostaviti p r o r e z e u mm 280 430 m i 580 500 111 680 980 77777777777. zbog visoke cijene struje. Drugačije je ako se grijač nalazi uza zid nasuprot prozoru.12 0.205 0. 600 900 u mm 250 70 110 160 220 70 110 160 220 160 70 160 220 Površina za ličenje po članku (m2) 0. Podno grijanje zasniva se na tome što se noću pod grije a danju se toplina iz njega prenosi u zrak prostorije.44 0. niski troškovi instalacija. Presjeci prostora za dovod i odvod zraka moraju biti jako dimenzionirani 0 . nema otpadnih plinova. 107 0 . portirnice. Nedostatak im je intenzivno komešanje zraka i kovitlanje prašine. pa onda teče hladan preko poda prema grijaču i zagrijava se tek tamo s. mogu se kod konvektora s nedovoljnom visinom okna (npr.155 0. Ako su maske metalne. Prednosti akumulacijskog grijanja strujom. toplina se zračenjem u znatnoj mjeri gubi -> s.255 0.GRIJANJE -»tu 0 U g r a đ e n ispod p o d a g) U g r a đ e n ispod p o d a h ) U g r a đ e n ispod p o d a s usisavanjem zraka s usisavanjem s obostranim iz prostorije hladnog zraka usisavanjem i)Konvektor iza klupe (2) Različite mogućnosti ugradnje konvektora prema GEA Visina hl / 4 0 min. Treba paziti na zadovoljavajuće mogućnosti čišćenja. Raspored ispod podnih konvektora ovisi o udjelu prozora u ukupnoj potrebi topline prostorije. Prednost je struje u grijanju povremeno korištenih prostorija. Za akumuliranje se koristi vrijeme niske potrošnje struje u distribucijskoj mreži. Mjere za ugradnju čeličnih radijatora prema DIN 4722 ^g^ Dimenzije čeličnih radijatora prema DIN 4722 DD f h i D u ž i n a po "članku 4 6 m m i - © i fS I- é I i +1 s 1 igy m '/////////V. stalna pripravnost za rad. Zbog buke koju proizvode ventilatorski konvektori.58 Mjere za ugradnju lijevanih radijatora prema DIN 4720 Dimenzije lijevanih radijatora prema DIN 4720 Visina h. crkve. moguće je samo u posebnim prilikama. niski su troškovi održavanja. garaže. Kod konvektora se toplina ne prenosi zračenjem nego izravno na molekule zraka. a ispod 20% (§).185 0.14 0. m 4HWI50 H Dužina u mm 300 450 600 Razmak nosača H2 u mm 200 350 500 Dubina C u mm 250 160 220 110 160 220 110 160 220 Površina za ličenje po članku (m2) 0.205 0. Trajno grijanje prostorija električnom strujom. od 20% do 70% odgovara @>. a time i o razlici temperatura grijaćeg tijela . Grijaća tijela mogu se na razne načine maskirati. Prikazano je kretanje zraka unutar grijane prostorije.48 1000 900 Grijanje strujom.34 0. Tada se zrak hladi na prozoru.

a r m a t u r n a mreža ( 0 3.e s t r i h 4 5 mm .p l o č i c e 10 mm. zidno grijanje.PE.estrih (visina iznad cijevi min.termički modul s termoizolacijom © Stropno grijanje s aluminijskim kasetama Zidni uređaj za grijanje zraka 16° 20° 24" 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° Razvod zraka pom. zanemarivala grijaća tijela. U vodozaštitnim područjima propisuju se maksimalne količine i dodatne sigurnosne mjere.15 m 2 kW. dvostruke stijenke ili unutarnja obloga od sintetičnog materijala. tj. Prijelaz topline u zrak je konvektivan. pa ona intenzivnije dolazi u dodir sa sluznicama.C+2k E Razmak nosača radijatora B Razmak od poda minimalno H Min. ili se postavljaju čelični spremnici proizvoljnog obujma (5) Podno grijanje (mokro polaganje) Slojevi poda odozgo prema dolje: .psihološku ocjenu sustava grijanja 107 . Toplinski učinak može. iznositi 70-110 W/m 2 . U tom slučaju dolazi do jednolikog zagrijavanja zraka u prostoriji. Prijenos topline na zidove i strop obavlja se zračenjem.p l o č i c e 10 mm.p l o č i c e 15 mm u . Približna prosječna godišnja količina loživog ulja iznosi oko 6 .2 mm -termoizolacija PST 33/30 Slojevi poda odozgo prema dolje' . pri ukopanim spremnicima). Panelna grijanja sastoje se općenito od velikih površina na graničnim površinama prostorija.PE-folija . uslijed kretanja zraka površinom poda.2 m m -aluminijske lamele . To se postiže jednoslojnim pločama bez konvekcijskih lamela i rebrastih radijatora.2 mm -termoizolacija PST 33/30 Vodove stropnc«/ grijanja treba uz vanjske zidove položiti na manjim razmacima koji se izrađuju zavarivanjem na mjestu gdje se postavljaju. Kod ukopanih spremnika mora postojati osiguranje od propuštanja. stropno grijanje. Spremnici moraju stajati u posudi koja može primiti cjelokupnu količinu ulja. npr. mreža za cijevi . Pogodna su dakle grijaća tijela kod kojih su ispunjeni sljedeći uvjeti: što je moguće manji udio konvekcije i mogućnost čišćenja bez teškoća.vodilice . O problemu alergija na kućnu prašinu u grijanim prostorijama.5 mm) . U slučaju nužde mora prostorija u kojoj su spremnici primiti cjelokup- ^^Betonskapl'o nu količinu ulja.a r m . uz uglavnom razmjerno niske temperature.posteljici od morta 30 mm .polistirolska podloga s utorima za cijevi 4 0 mm .novi gornji pod s nosivim slojem (visina promjenjiva) .GRIJANJE -»tu Treća je mogućnost da umjesto grijaćeg tijela pod služi za zagrijavanje prostorije.k l i z n a folija 0. podnim konvektorima.f o l i j a 0.f o l i j a 0.P E . mjera ukupne visine 70 mm bolje 120 mm K Udaljenost od zida odn obloge. Problemi se javljaju samo kad su prozori suviše veliki. Spremnici moraju imati instalacije za punjenje i odzračivanje. lijepljene. estrih ploče 19 mm . U određenim vremenskim razmacima mora se provjeriti nepropusnost spremnika. Prostor sa spremnicima mora biti pristupačan. ali i zidovima i stropu. Vrste panelnog grijanja: podno grijanje. Uskladištenje loživog ulja. lijepljene .P E . (4) Podno grijanje (8) Podno grijanje (suho polaganje) Slojevi poda odozgo prema dolje: . Podno grijanje. ali otpor prolazu topline ne bi trebao biti veći od 0. Grijači s velikim udjelom konvekcije uzvitlaju kućnu prašinu. Kao podna obloga prikladna je gotovo svaka uobičajena obloga od keramike. Kod podnog grijanja se toplina od površine poda predaje zraku u prostoriji.folija 0. Količina loživog ulja mora biti dovoljna (2) Kretanje zraka A pri grijanju radijatorima i B kod stropnog grijanja I Zatvorena obloga gnjaćeg tijela 3 otvorena odn. Do sada su se. U kotlovnici se smije uskladištiti najviše 5 m 3 .1 0 litara po kubičnom metru grijanoga prostora. C Dubina gnjaćeg tijela (1T) Promjene emisije topline pri različitim načinima oblaganja grijaćih tijela za najmanje 3 mjeseca i najviše za jednu sezonu grijanja. čiji je obujam po 500 2000 litara.m o n t . 4 5 mm) . ovisno o vrsti podne obloge. Osim toga se propisuju ventili protiv prelijevanja i uređaji koji signaliziraju istjecanje ulja (npr. perfortrana obloga grijaćeg tijela A Širina okna .h a s u r a od mineralnih vlakana 13/10 kao akustička izolacija (ako je potrebno) (S) Podno grijanje (termički moduli) Slojevi poda odozgo prema dolje: . ili tapison . kad je riječ o mjerama protiv alergija na kućnu prašinu odnosno grinje. ploča Krivulje temperature u prostoriji za termičko . npr. Osim toga se kod grijača s konvekcijskim lamelama javljaju nerješivi problemi glede čišćenja.3 mm . ali se to može riješiti dodatnim grijačima. drva ili tekstila. U zgradama se postavljaju baterije spremnika od sintetike.

GRIJANJE -» Q P

E3-

JiE^

tí!

©

Razne mogućnosti postavljanja normiranih spremnika loživog ulja

250 mm

250 mm

250 mm

250 mm

H

E

H

(2)

Iskop jame za spremnik loživog ulja u zemlji

Estrih za podno grijanje mora odgovarati D I N - u 1 8 5 6 0 odnosno uputama Središnjeg saveza njemačkih građevinskih obrtnika. Debljina estriha ovisi o njegovoj vrsti, obradi i opterećenju koje mora preuzeti. Kad se primjenjuju cementni estrih ZE 20 i grijaće cijevi koje leže neposredno iznad toplinske izolacije, propisano je prekrivanje cijevi najmanje 45 mm. Ne računajući oblogu poda, to daje minimalnu debljinu od 75 mm. Estrih se pri grijanju širi, a na početku grijanja javljaju se razlike temperature između gornje i donje strane. Zbog tako prouzročenih razlika u širenju, nastaju kod keramičke podne obloge u gornjoj zoni estriha vlačna naprezanja koje može preuzeti samo armatura. Ako postoji parket ili tapison, armatura nije potrebna, jer je tada razlika temperature manja. U propisima o toplinskoj izolaciji postavljaju se, neovisno o izboru termičkih proračuna, posebni zahtjevi za ograničenje provođenja topline kod panelnog grijanja: "Kod panelnog grijanja ne smije koeficijent prolaza topline kroz slojeve promatranog dijela građevine između grijaće površine i vanjske atmosfere, tla ili dijelova građevine sa znatno nižim temperaturama u unutrašnjosti biti veći od 0,45 W/m2" U DIN-u 4 7 2 5 (podno grijanje toplom vodom) navode se najveće dopuštene temperature površine poda: za područja stalnog boravka to je 2 9 ° C , a za rubna područja čija širina ne smije biti veća od 1 m 3 5 ° C . Za kupaonice i kupališta vrijedi najveća dopuštena temperatura poda od 9°C iznad normalne temperature zraka u prostoriji. U normalnim je okolnostima pod tim uvjetima grijanje moguće jer potreba za toplinom rijetko prelazi 90 W/m 2 . Samo u nekim slučajevima, npr. ako su velike površine prozora ili ako prostorija ima više od dva vanjska zida, potrebno je više topline. U tom slučaju treba osim podnog grijanja instalirati i druge, statične grijaće površine ili grijanje toplim zrakom.

730 mm

730 mm

730. mm

Nominalni volumen V u litrama (dm 3 ) 1 000 1500 2 000 (1100) (1600)

Dimenzije u mm max. Duljina I Dubina t (1100) (1720) 720 720 720 Masa m (s priborom) u kg « 3 0 - 5 0 kg * 4 0 - 6 0 kg * 5 0 - 8 0 kg

. .. , ,. Posuda za gorivo od najlona (pohamid), pogled sa strane

Skupina Dosuda za gorivo od naj. , , L ona "T (velicina skuPine m a x ' 5 posuda)

1100 1650 2150

(^9)

Dimenzije posuda za gorivo (skupine posuda) od sintetičnih materijala
Dimenzije u mm (minimalno) Vanjski Debljina lima Duljina promjer 1-struka s 2-strukon I stijenka stij (svaka) di 1000 1250 1600 1600 1600 1600 2000 2000 2000 2500 2500 2500 1510 2740 2820 3740 5350 8570 6969 8540 10120 8800 10800 12800 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4(5) 4 4 Težina u ka od 1,2 B A/C 700 930 1250 1850 2400 2850 3400 4400 5300 6300 790 980 1300 1900 2450 2900 3450 4450 5350 6350

Volumen Vum minimalno 1 3 5 7 10 16 20 25 30 40 50

Svijetla širina 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600

1,1 Jednostijeni 265 325 700 885 1200 1800 2300 2750 3300 4200 5100 6100

©

Spremnik za loživo ulje, pogled sa strane

Spremnik za loživo ulje, pogled sprijeda

60

Težina u kg od 1,3 A 1,7 2,8 3,8 1250 1600 1600 1600 2000 1600 1600 1600 2000 2000 2000 2500 40 50 60 2500 2500 2900 2500 2900 1590 1670 2130 2820 2220 3740 5350 8570 6960 8540 10120 6665 8800 10800 8400 12800 9585 5 5 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 9 7 9 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 500 500 500 500 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600 600 600 600 700 885 1250 1800 2300 2750 3300 4200 5100 6100 2,1 B 2.2 B

_
745 930 1250 1950 2350 2800 3350 4250 5150 6150 -

935 1250 1850 2350 2800 3350 4250 6150 6900

390 390 600 740 930 -

Spremnik — Kontrolna letva

5 6 7 10 16 20 25 30

(T)

Spremnik u kadi

^g^

Predgotovljena betonska zaštitna kada za spremnike

Dimenzije cilindričnih spremnika za ulje (posude) ->

©

108

SKLADIŠTENJE TEKUĆIH GORIVA->QP
60

h

-10

(T)

Spremnici za loživo ulje u prostorijama %
R a z m a k ograničen

Polijevanje spremnika Razmak

Prihvatni prostori moraju u slučaju istjecanja uskladištene tekućine spriječiti njeno razlijevanje u okolinu. Moraju biti u stanju prihvatiti najmanje 1/10 obujma svih spremnika, ili najmanje cijeli obujam najvećega spremnika u prostoriji. Spremnici u prostorijama: prihvatni prostor zahtijeva se ako je obujam spremnika veći od 450 litara. To nije potrebno ako su spremnici od čelika s dvostrukim stijenkama, do obujma od 100000 litara ako postoji uređaj za signalizaciju izlijevanja, ili pojačanja od sintetike armirane staklenim vlaknima, ili kod metalnih spremnika s unutarnjom oblogom od sintetike, sve uz dozvolu nadležnih službi. Prihvatni prostori moraju biti od negorivog, vatrostalnog materijala dovoljne čvrstoće, nepropusni i stabilni, te ne smiju sadržavati nikakve slivnike. Razmak spremnika od zida s dvije strane pristupačnog najmanje je 40 cm, inače je 25 cm, najmanje 10 cm od poda i 60 cm od stropa -» 0 Klase opasnosti: A Plamište ispod 100°C AI Plamište ispod 21 °C AII Plamište od 21°do 55°C A III Plamište von 55° do 100°C B Plamište ispod 21 °C pri 15°C topivo u vodi. Nadzemni spremnici na terenu: prihvatni prostori potrebni su iznad 1000 litara obujma; sve ostalo kao za spremnike u prostorijama. Prihvatni se prostori mogu i oblikovati nasipima. Za spremnike iznad 100 m 3 mora biti razmak do nasipa, zida ili kružnog omotača najmanje 1,5 m. Kod uspravnih cilindričnih spremnika do 2000 m 3 obujma i četverokutnih prihvatnih prostora može se taj razmak reducirati na 1 m. Treba predvidjeti uređaje za odvod vode, ali mora postojati mogućnost njihova zatvaranja. Ako voda može otjecati gravitacijom, treba ugraditi separatore. Nadzemni dijelovi postrojenja moraju biti osigurani od naleta vozila. Najmanji razmak susjednih objekata obujma 500 m 3 jest 3 m; s porastom obujma razmak se povećava, do 8 m za 2000 m 3 . Zbog mogućega požara moraju postojati prilazne prometnice za vatrogasna vozila i opremu -» (§)- (3). Podzemni (ukopani) spremnici: najmanji razmak spremnika od granica 0,4 m, od zgrada 1 m. Spremnike treba usidriti zbog uzgona podzemne vode na prazni spremnik. Nasip iznad spremnika najmanje 0,3 m, najviše 1 m. Ulazni otvori 0 60 cm, iznad svakog zatvoreno okno bez slivnika, najmanje širine 1 m, odnosno 0,2 m šire od otvora slivnika. Ako okno leži na prometnoj površini, mora poklopac biti ispitan na teret od 100kN. Priključna mjesta za punjenje moraju odobriti nadležna tijela ako se radi o zapaljivim tekućinama klase A I, AII ili B. Takva mjesta moraju biti pristupačna za vozila bez manevriranja i osigurana od udara vozila. Tlo mora biti nepropusno, sa zastorom od bitumena, betona, ili tarac sa zalivenim reškama. Odvodi moraju imati separatore. Potrebni su preljevni ventili i uređaji za pražnjenje i ispiranje dostavnih vozila. Spremnici za opskrbu cestovnih vozila, plovila i zrakoplova tekućim gorivima klase A III, npr. loživo ulje i dieselsko gorivo, ne smiju se skladištiti zajedno sonima klaseAl, A l i ili B. Manipulativna područja površina i separatora ne smiju se preklapati. -» @ Svi spremnici moraju biti opremljeni: uređajima za ventiliranje i odzračivanje, s otvorima najmanje 50 cm iznad terena, i zaštićeni od kišnice; uređajima za kontrolu visine punjenja; ulaznim otvorima promjera najmanje 600 mm ili otvorima za vizualnu kontrolu promjera najmanje 120 mm. Osiguranje od groma i elektrostatičkog naboja. Otpornost protiv plamena, te korozije izvana i iznutra, vatrogasni aparati odgovarajućih tipova. Spremnici za dieselsko gorivo ili loživo ulje EL, kojima je obujam veći od 1000 litara imaju automatski uređaj za prekid punjenja preko granične visine i preljevni ventil.

A I Spremnik podzemni

EristupnLpi
10 20 m
Zaštitni pojas p r e m a T R b F 1 1 0 . br. 7 . 8 4 Slobodna površina prema T F b F 2 1 0 br. 4 . 6 1

(?)

Malo skladište tekućih goriva

(J)

Postrojenje za opskrbu gorivom

109

Proizvodnja struje _

Proizvodnja pare f I Proširenje " 1

r-n r i i ! i !

TERMOELEKTRANA
I I I I

D O

Tehnološka para

V

Pomoćna postrojenja ^

Termoelektrana s v r t l o ž n i m s l o j e v i t i m i z g a r a n j e m Svojstvo je termoelektrana pouzdana i ekološki povoljna proizvodnja struje, pare ili vruće vode. U termoelektranama na ugljen, osim tehnika izgaranja prašine, izgaranja na roštilju itd., probila se 80-tih godina i tehnika vrtložnog slojevitog izgaranja. Razvijeni su različiti koncepti i izvedbe, od stacionarnih do cirkulacijskih. Zbog sve zahtjevnije zaštite okoliša, razvoj ide u smjeru cirkulacijskog vrtložnog slojevitog izgaranja. Daljnji se razvoj očekuje od današnjeg atmosferskog prema visokotlačnom vrtložnom sloju. - » ( T ) shematski prikazuje osnovne elemente postrojenja i najvažnije tokove materijala. Jedan od osnovnih elemenata je pogon za proizvodnju pare, koji se sastoji od kotlovnice s više kotlova, bunkera i manjih spremišta za ugljen, pomoćnih postrojenja - električnih filtara, usisnih ventilatora i dimnjaka. Drugi kompleks jest pogon za proizvodnju struje koji sadrži zgradu s turbinama i razvodnikom pare, rasklopnu stanicu s transformatorima, distribuciju struje, elektrotehniku te mjerne i regulacijske uređaje. Nadzor svih sustava i upravljanje njima provodi se iz središnje upravljačke prostorije. Osnovni tokovi materijala su: a) ulazni tokovi kao što su ugljen, loživo ulje ili plin, vapno, pijesak i kondenzat, b) izlazni tokovi - struja, procesna para, pepeo i dimni plinovi, c) interni tokovi kao npr. voda za hlađenje.

Ugljen Vapno1 ulje/plin PijesahT Grnbt Kondenzat P®**80

•+JL


Fini pepeo

3

Shema dispozicije termoelektrane
Grijaće površine Pama turbina [ G ) Generator lehnoktška para

*
Fini pepeo

Priprema i skladištenje krutih i tekućih materijala obavlja se centralno u pomoćnim postrojenjima, odakle se opskrbljuju pojedini potrošači u sklopu termoelektrane. - » © j e shema funkcioniranja termoelektrane s vrtložnim slojevitim izgaranjem i pretvorbom snage u toplinu. Takav se postupak zbiva u industrijskim energetskim postrojenjima i toplanama. Ugljen se kao gorivo mehaničkim transportnim trakama dovodi na vrući pepeo, koji je na povratnom putu, i tako dospijeva u donji dio ložišta; ako se raspolaže suhim vrstama ugljena, prednost se daje pneumatskom ubacivanju izravno u ložište. Pri temperaturama između 800°C i 900°C dolazi do potpunog izgaranja. Potrebni zrak usisava se iz kotlovnice ili izvana, grije u predgrijaču i tlačnim ventilatorom uvodi u ložište kroz sapnice u podu ložišta kao primarni zrak, te kroz bočne otvore na više razina kao sekundarni zrak. Pri izgaranju nastaju vrući dimni plinovi; pepeo koji se nalazi u ložištu intenzivnim vrtloženjem preuzima dio topline izgaranja, dimni ga plinovi povlače sa sobom pa se tako toplina prenosi na grijaće površine u ložištu, sve do ulaska u ciklon. U ciklonu se iz mješavine dimnih plinova i pepela najveći dio krutih čestica izdvaja i povratnim tokom pepela vraća se u ložište - tako se postiže cirkulacija krutih tvari. Vrući se dimni plinovi hlade na sekundarnim grijaćim površinama; ovisno 0 temperaturi stvara se pregrijana para visokog i srednjeg tlaka, te zagrijan kondenzat i zrak potreban za izgaranje. Dimni se plinovi pri temperaturi otprilike 140°C u elektro - ili mrežastim filtrima oslobađaju sitnih čestica i usisnim ventilatorima upućuju u pojedinačne dimnjake ili u jedan zajednički. Kako bi se spriječila emisija sumpora, u odgovarajućim se količinama u ložište ubacuje vapno. Pri prvom punjenju i dopunjavanju cirkulirajućih krutih tvari dodaje se, između ostalog, i pijesak. Proizvedena para visokog tlaka u parnoj se turbini djelomično i nakon ponovnog pregrijavanja kao para srednjeg tlaka dovodi u stanje procesne pare; njena se energija u turbini pretvara u snagu, a ona se u generatoru pretvara u struju. Procesna se para upotrebljava za proizvodnju vruće vode, razne postupke sušenja ili kemijske procese. Para uglavnom daje toplinu kondenzacijom. Kondenzat se, ako treba, pročišćava i vraća u kotao. - > (3) je presjek, a - > (4) tlocrt termoelektrane s dimenzijama osnovnih dijelova. Te dimenzije vrijede za industrijsko energetsko postrojenje srednje veličine, koje proizvodi 200 t/sat pare u svakom od tri kotla, s mogućnošću proširenja za još jedan kotao. Novi pogoni moraju se u postojeće energetske komplekse integrirati uglav n o m u fazama. Pri projektiranju novih objekata treba predvidjeti mogućnost proširenja, ali tako da se time ne prekida kontinuirani rad postojećeg postrojenja; za to unaprijed treba osigurati potrebne površine.

Funkcionalna shema termoelektrane sa sustavom

Poprečni presjek ->• (4) tlocrt termoelektrane

¡1

5

r<
* 1

r-

-v-r.-"

* u

®

Proširenje

Tlocrt termoelektrane s vrtložnim zagrijavanjem

10

v

Instalirana snaga

Pj nst

HIDROELEKTRANE ->Q0
Način građenja, oblikovanje i veličina strojarnice hidroelektrana ovise o prirodnim okolnostima i tipu, obliku kućišta, položaju osovine i broju

P[kW]

strojeva. Što je stroj manji, manji j e i njegov utjecaj na građevinski dio.
V I Prosječno opterećenje.

5 0 % -|

Prateća

Oe p ro 0[?terećen)eTm, f n vt

T

:

1

Tipovi turbina
8 7 6 0 h/a

Područje primjene Velika visina pada (do 1820 m), mali protoci, više sapunice kod velikih protoka Srednje visine pada (između 670 i 50 m) uz velike protoke Vrlo promjenljivi veliki protoci i male visine pada (najviše 70 m) Za snage do najviše 800 kW pri vrlo p r o m j e n j i v i m visinama pada i protocima

Pelton - turbina
1) t a k o đ e r i r e v e r z i b i l n a h i d r o e l e k t r a n a 2) visokotlačna protočna hidroelektrana (bez akumulacije)

Francis - turbina Kaplan - turbina Protočna (Ossberger) turbina

(T)

Dijagram opterećenja mreže i tipovi hidroelektrana

Tip turbine j e karakteriziran specifičnim b r o j e m okretaja. P u m p e reverzibilnih hidroelektrana, koje v i š k o m struje stvaraju zalihe 1 Akumulac. jezero 2 Ulazna građevina 3 Tlačni cjevovod 4 Okno zatvarača 5 Uzvod. razdj. vod 6 Komore zatvarača 7 Pogonska zgrada \v.v. (strojarnica) •>>;•; 8 Nizvodni razdj. vod '•» 9 Odvod 10 Ulazna građevina Uzvodni dio Duljina pogonskog cjevovoda" Hidroelektrana s visoko smještenom akumulacijom i dugim dovodom Nizvodni dio hidroenergije, j e s u centrifugalne p u m p e i o d g o v a r a j u Francisovim turbinama, ali m o g u biti stupnjevite a k o treba svladati velike visine dizanja v o d e . P u m p n e turbine su reverzibilni strojevi za p u m p a n j e i p o g o n turbine. Kućište: Francisovim i Kaplanovim turbinama obično se v o d a dovodi kroz spiralno kućište; kad su manje s n a g e i visine pada vode, m o ž e s e voda dovoditi iz okna. Z a Kaplanove turbine male i srednje s n a g e prihv a ć e n a j e cijevna turbina kod koje j e turbinsko kolo slično b r o d s k o m propeleru i smješteno u cijevi. Kod Peltonovih turbina kućište je s a m o zaštita od prskanja upotrijebljene vode. Položaj o s o v i n e stroja: vertikalan, horizontalan, a kod cijevnih turbina uobičajen j e i kosi položaj. B r o j strojeva: učinak postrojenja se o p t i m i r a n j e m broja dijeli na stroj e v e j e d n a k e veličine. Svaki strojni k o m p l e t s m j e š t e n j e u s v o m bloku čije dimenzije n e p o s r e d n o ovise o tipu i p r o m j e r u turbinskog kola (5), (7), Z a visinu građevinskih troškova, kao i z a besprijekoran

rad p r e s u d a n j e ispravan visinske položaj turbine; o n ovisi o tipu turbine i nadmorskoj visini lokacije. Strojarnica se sastoji od strojnih blokova, tlocrtno približno j e d n a k o velikog bloka z a m o n t a ž u i pratećih prostorija koje treba uz najmanje m o g u ć e t r o š k o v e i duljine komunikacija smjestiti o k o navedenih blokova. Način građenja strojarnice: veličina i oblikovanje prostora iznad stroTlocrt Niskotlačna hidroelektrana sa spiralnom turbinom s vertikalnom osovinom, nadzemna gradnja j e v a slijedi dvije tendencije (izuzetak s u p o d z e m n a postrojenja): kola s m o s t n o m dizalicom, d i m e n z i o n i r a n o m z a prijenos i najvećih dijelova strojeva (tip zatvorene visokogradnje) [Main, Weser]; druga j e m o g u ć nost izgradnja na o t v o r e n o m prostoru, pri č e m u s e najveći dijelovi stroj e v a spuštaju ili dižu kroz m o n t a ž n e otvore e k s t r e m n o nisko smještenog krova strojarnice p o m o ć u portalne dizalice (ili pokretne dizalice) [Inn, Mosel, Saar], D u b o k o postavljanje strojeva - javlja se kod visokotlačnih i reverzibilnih hidroelektrana - tendira p r e m a zatrpavanju nasipnim materijalom (horizontalni strojevi) ili g r a đ e n j u u o k n i m a (vertikalni strojevi). Kod p o d z e m n i h hidroelektrana postavljaju s e strojevi u podz e m n u prostoriju, izvedenu rudarskim m e t o d a m a , po m o g u ć n o s t i u čvrstoj stijeni i s m a l o m količinom konstrukcijskog betona.

^Jj

Strojarnica s nagnutom cijevnom turbinom i ledobranom

©

Hidroelektrana s vertikalnom Kaplan-turbinom, nadzemna gradnja

Pogonska zgrada

03Om 'I Pogonska zgrada sa slobodno stojećom strojarnicom

P o d z e m n i prostor F = 6 7 0 m 2

©

Pogonska zgrada pokrivena nasipom

Hidroelektrana u oknu

(9)

Podzemna hidroelektrana

111

SOLARNA ARHITEKTURA
Ekonomska razmatranja zapravo su potaknula projektante i investitore da potraže alternativnu energiju prema uobičajenim izvorima fosilne energije. Danas se tome pridružuje jednako važna nužnost zaštite okoliša. Energetski ispravnim građenjem može se potreba energije stambene zgrade smanjiti za približno 50% u usporedbi s konvencionalnom izgradnjom. Energetska bilanca zgrada Dobici energije: izvor energije svakoj je zgradi besplatno na raspolaganju. U našem je klimatskom području Sunčevo zračenje ipak toliko slabo da je za grijanje prostorija, pripravljanje tople vode, rasvjetu i pogon kućanskih uređaja potrebna dodatna energija. Gubici energije: najveći gubici energije iz zgrade nastaju gubitkom topline kroz prozore, zidove, stropove i krovove. Razmatranja o energetski ispravnom građenju Potrebna energija za stambenu zgradu može se znatno smanjiti na tri osnovna načina: 1. smanjenjem gubitaka topline, 2. povećanjem korištenja energije Sunčevog zračenja, 3. promišljenim ponašanjem korisnika u svrhu poboljšanja energetske bilance. Osnova za smanjenje gubitaka topline iz zgrade može se dobiti već pri izboru lokacije zgrade. Unutar malog područja neke regije već postoje različiti uvjeti, npr. visinskim položajem zemljišta mijenjaju se prilike vjetra i temperature. Relativno povoljni mikroklimatski uvjeti postoje na južno orijentiranim padinama ako je zemljište na njenoj gornjoj trećini, ali ispod sljemena. Važnu ulogu pri energetski ispravnom građenju ima i oblik zgrade. Fasade zgrade u izravnoj su vezi s vanjskom klimom i predaju vrijednu energiju okolnom zraku. Projektom zgrade treba dati što manju površinu fasada u odnosu na ukupno izgrađeni obujam zgrade. Treba težiti obliku kocke, a idealni je primjer polukugla. Ove teoretske postavke vrijede samo za slobodnostojeće jednoobiteljske kuće.

Hi3«)-i400t;;:;Xf-:-Hi5(X>-i600| MM1400-1500|

11600-1700 ^^^1800-1900

"~"]1700-1800 Prosječan broj sati osunčanja godišnje

©

Sunčane zrake / trajanje osunčanja « = 30

/f đ
./V"
l y i/

\ N

a = 45

N

sV S •-V

x

90

a

= 60

\

%

a = 90

\

V \ NN

Slječan Veljača

Ožujak Travanj

Sviban

Lipanj

Srpanj

Kolov.

Rujan

Listop.

Studen Prosin. Gubici Sunčevog zračenja na ulasku u kuću (primjer)

©

Djelotvorno globalno zračenje pri različitom nagibu a kolektora (prosječne vrijednosti za Njemačku prema mjerenim podacima njemačke meteorološke službe)

Kut upada Sunčevih zraka p (visina Sunca za geografsku širinu 50° sjeverno

(5) W

Svaki pojedini utjecajni faktor treba pažljivo ispitati kako bi se gubici pažljivo ispitati kako bi se gubici Sunčevog zračenja smanjili koliko je moguće

/g\ W

0 v j s n o s t ko|jčine zračenja na neku po vršinu

o kutu upada zraka

•of

\\>

l !
(4)

f

f

I

!

U

I

I

I

|

Godišnji tijek optimalnog nagiba a za Njemačku

©

Oba utjecaja djeluju istovremeno na dvije veličine, promjenu visine i promjenu kuta azimuta

112

Južno orijentirane površine u nagibu 55° do 65° omogućuju najveće iskorištenje Sunčeve energije tijekom hladnih zimskih mjeseci

SOLARNA ARHITEKTURA

-> Q P
Organizacija tlocrta Kad je posrijedi pasivno korištenje Sunčeve energije, toplina se dobiva izravnim zračenjem i akumuliranjem u određenim dijelovima zgrade, npr. zidovima, podu. Iz toga proizlazi logična organizacija tlocrta. Stalno korištene stambene prostorije neka budu orijentirane prema jugu i opremljene velikim prozorima. Korisno je u području za stanovanje i boravak predvidjeti zastakljene prostorije. Za to postoje važni razlozi: 1. proširuje se stambena površina, 2. dobiva se Sunčeva energija, 3. stvara se termička tampon - zona. Manje korištene, hladnije i negrijane prostorije s malom potrebom dnevnog svjetla trebaju se orijentirati prema sjeveru. Te prostorije imaju funkciju tampona između toplog stambenog prostora i hladne vanjske klime. Korištenje Sunčeve energije Korištenje Sunčeve energije može biti aktivno i pasivno. Aktivno korištenje Sunčeve energije znači primjenu tehničkih uređaja, npr. sunčanih kolektora, cijevnih vodova, sabirnih posuda, pumpi itd. za prijenos Sunčeve energije. Za investiciju i održavanje takvog sustava potrebno je mnogo novca. Taj se novac može vratiti samo uštedom troškova energije. U jednoobiteljskim zgradama takvi sustavi nisu ekonomični. Pasivno korištenje Sunčeve energije - znači upotrebu određenih dijelova građevine za akumuliranje topline, npr. zidova, stropova, staklene strukture. Korisni učinak ovog sustava ovisi o određenim čimbenicima, a to su: 1. klimatske okolnosti: srednja mjesečna temperatura, geometrija osunčanja odnosno Sunčevog zračenja, trajanje osunčanja, zračenje energije; 2. način korištenja Sunčeve energije: neposredno korištenje, posredno korištenje; 3. izbor gradiva: sposobnost površinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline.

Južno orijentirane površine u nagibu od 30° do 60° daju suprotno gornjem dobro iskorištenje energije tijekom prijelaznih razdoblja (to su mjerodavna godišnja doba za optimiziranje osunčanja kuće) Južno orijentirane površine u nagibu 0° do 30° su tipične za korištenje ljetnog Sunca (npr. za kolekotre za grijanje vode za kućanstvo). One su najprikladnije za skupljanje energije difuznog zračenja.

©

Iskorištenje Sunčeve energije ovisno o nagibu

ft

¿t)

Kombinacija različito nagnutih kolektora \ „.»"»i""«,, 1

V
¿A 50% l

f™ ,

1

®

Blago nagnute i kose plohe su prikladne za prikupljanje difuznog zračenja

®

Nasuprot tome vertikalni prozori primaju pri pokrivenom nebu samo do 50% difuznog zračenja

©

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam direktnog zračenja (nebo bez oblaka)

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam difuznog zračenja (oblačno nebo)

A
(7)

J

Gubici topline i rezlike temperature ovisno o položaju na terenu

©

Direktno korištenje Sunčeve energije kroz zastakljenu površinu

©

Indirektno korištenje Sunčeve energije kroz Trombe-zid

Polovica kocke sa 4 kompaktne jedinice (fT)

1 Razdvojenog ^ Naslagano

®

Optimiranje površine. Gubitak topline opada proprcionalno redukciji površine

Zimski dan. Upadajuće Sunčevo zračenje grije zrak između stakla i Trombe-zida. Otvorenim gornjim i donjim zaklopnicima zrak se u prostoriji kreće i grije.

Zimska noć. Zagrijani zid djeluje u prostoriji kao grijaće tijelo. Zrak između vanjskog ostakljenja i Trombe-zida pri zatvorenim zaklopnicima smanjuje gubitke topline.

113

SOLARNA ARHITEKTURA

Istok

Staklenik: Suptropska vegetacija, prosječna relativna vlažnost zraka 40 - 65%, visok sadržaj kisika, mogućnost upotrebe oko 300 dana u godini

Veliki ventilacijski otvori su važan preduvjet za regulaciju klime u stakleniku tijekom ljetnih mjeseci

©

Uređaj za zaštitu od Sunca postavljeni izvana su učinkoviti jer Sunčevo zračenje ne dopire u prostoriju, ali nisu trajni jer su izloženi vjetru i nevremenu

©

Dogradnje s vanjske strane: zimi osunčane što je više moguće. Nedostatak je eventualno zasjenjenje od susjednih objekata

®

Ljeti zasjeniti koliko je moguće. Lisnatim drvećem, grmljem i slično postiže se ciljana klimatizacija

(5)

Gradska sunčana kuća. Zimski vrtovi za dvije etaže

Arh.. Planungsteam LOG

Otvoreni kamin

(6)

Mogućnost dogradnje ostakljenih dijelova zgrade pri postojećim objektima

©
1 2 3 4

Obiteljska kuća sa staklenikom Arh. Bela Bambek, Aichwald

Funkcija hipokaustičnog zabatnog grijanja

®-®
Dnevni boravak Blagovaonica Staklenik Ulaz 5 Gosti 9 Spavaća soba 13 Gosti 6 Kućna radion. 10 Garderoba 14 Dječja soba 7 Kuhinja 11 Kupaonica 15 Balkon 8 Kamin 12 Ostava

m e t o

M
(If) Tlocrt prizemlja Arh. Berndt (lÖ) Tlocrt kata (li) Presjek - » ® @ Tlocrti 1 Hodnik 2 Kućna tehnika 3 Ostava 4 Podrum 5 Vlažni podrum 6 Dvojna garaža 7 Vjetrobran 8 Predsoblje 9 Dnevni boravak 10 Blagovaonica 11 Kuhinja 12 Prostorija za domaćinstvo 13 Djeca 14 Zimski vrt 15 Akumulacijska površina 16 Spavaonica 17 Balkon Prizemlje

®

Kat

Arh.. Planungsteam LOG

114

SOLARNA ENERGIJA
U kućanstvu treba po osobi oko 1,5 m 2 površine kolektora i oko 100 litara volumena spremnika za vodu - » ® . Jednoobiteljsko kućanstvo sa 4 člana treba za pripremu tople vode kolektor od 30 cijevi sa 3 m 2 površine apsorbera. Kolektor ovisno o osunčanju prikuplja 8,5 - 1 4 , 0 kWh na dan. To je dovoljno da zagrije 200 - 280 litara vode -> © . Svaka solarna instalacija zahtijeva za sada i sustav za grijanje, jer se izravno Sunčevom energijom u dogledno vrijeme ne može grijati.

10 80 90100 Trad. kuća Trad. kuća Niskoener1982 1995 getska kuća Potrebna toplinska energija za toplu i pitku vodu obiteljske stambene zgrade
Zgrada Zgrada - - Zgrada ™ Zgrada s s s s

150

min. termoizolacijom flSOVV/m2) poboljš. termoizolacijom (13QWnf) dobrom termoizolacijom (150W/rrf) vrlo dobrom termoizolacijom (70 W/rrf)

©

Potrošnja energije u domaćinstvu Topla voda 88 litara Hladna voda 28 litara

© P o t r e b a topline i potrošnja goriva u stambenim zgradama ovisno o termoizolaciji Kut nagiba kolektora^

Higijena tijela Pranje, rublje Pranje posuđa Ostalo čišćenje Ukupno

©

53 18 10 7 88

litre litara litara litara litara

Toaleta 201 Piće, kuhanje 4 I Pranje automobila Vrt _4J Ukupno 28 I

Sunčeva energija može se doW / / / / / / / / / / / / / / y > bivati aktivno i pasivno. % Nagib 100 Aktivno dobivanje Sunčeve energije: primjena tehničkih uređaja, npr. sunčani kolektori, cijevni vodovi, sabirni spremnici, pumpe itd. za prijenos Sunčeve energije.
0 ) 20 40 60 Kut nagiba kolektora Apsorber 1
¡ Upravljački

Potrošnja vode u domaćinstvu

Kuća Kolektor

n n
130°-138°

Pasivno dobivanje Sunčeve energije: primjena određenih dijelova građevine za akumuliranje topline, npr. zidovi, stropovi, staklene strukture: korisni učinak tog sustava ovisi o različitim faktorima: 1. klimatske okolnosti - srednja mjesečna temperatura, geometrija osunčanja odnosno Sunčevog zračenja, trajanje osunčanja, zračenje energije; 2. način korištenja Sunčeve energije - neposredno korištenje, posredno korištenje; 3. izbor gradiva - sposobnost površinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline. Različite tehnologije: 1. Solarna termija: termičko korištenje solarne energije služi se kolektorima. Pojam kolektor znači prikupljanje ili "hvatanje". Solarna termija služi za grijanje vode.

\45°-53° Korištenje sučevog zračenja
^ 1 = kolektor J(-\ 2 = dovod i odvod !s " \ O j 3 = osigur. s o l a m o g postroj. m . 4 = regulator

(s)

Polumjer osunčanja zimi

Apsorber za bazen Cijev izmjenjivača topline Kondenzator Tekućina za prijenos topline •Termo izolacija

^

J

\ ^ '//
V. •

A

Presjek termičke cijevi S ^j)

J //

//

Vakuum - cijevni kolektori Standardna solarna tehika => Niska temperatura potrošne tople vode Grijanje bazena - prostorija Niska temperatura za grijanje prostorija

Termičko iskorištenje solarne energije

^
=>
r

CI'
Pasivna solarna energija iOO

LEn
>

2. Solarna struja: fotovoltaža (PV) neposredna je pretvorba Sunčevog zračenja u istosmjernu električnu struju uz pomoć solarnih ćelija.

Koncentrirani solarni kolektori
P a r a visoke temperature z a tehnološku energiju i električnu energiju

Fotoelektrično iskorištenje solarne energije

<¿á
Solarne ćelije

=>

Električna energija

©

Solarno postrojenje za potrošnu vodu

Solarne tehnike (shematski prikaz)

115

HLADNJAČE

C ä

DIN 4701, 4 7 1 0 Q p Kad je riječ o novogradnjama i prvoj ugradnji, zamjeni ili obnovi vanjskih dijelova postojećih zgrada, ne smiju se prekoračiti granične vrijednosti prolaza topline iz tablice -» @ (maksimalni koeficijenti toplinske provodljivosti). Treba se držati propisanih debljina termoizolacije. Ako se stropovi ispod neizgrađenih tavana i ispod stropova prostorija koje iznad ili ispod graniče s otvorenim prostorom obnavljaju tako da se: a) krovna obloga (uključivši oplatu) zamjenjuje neposredno ispod krovne obloge, b) oblaže pločama ili pločastim građevnim elementima koji nisu neposredno prigrađeni, vezani žbukom ili lijepljeni, ili c) ugrađuju slojevi termoizolacije, vrijede zahtjevi prema -» @ redak 3. Jačine vjetra Brzina u m/s

1-10 Enscheds K Osnabrück

i Frankfurt ad 0.

; f l \ w ü b e r W""" Ü T *lsipzig\Meissen) v t-n Jf . / »Gera Dresden 7Fulda4 , QhV ^ • > »Plauen

r

»Eger
Bayreuth (.

Saarbrücken Karlsruhe/« Strossburg

• Nürnberg W über 600m ü.NN
Izotermička karta najnižeg dvodnevnog prosjeka temperature Passau z r a k a u ° C ( 1 0 puta u 2 0 godina), razdoblje 1 9 5 1 . - 1 9 7 0 . Sastavila '.^•Salzburg njemačka meteoroloured Offenbach/Main

©
Smjer \vjetra Mjesec^^ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje [2) 3,8 5,1 5,5 5,3 4,7 4,9 5,3 4,5 4,5 4,4 4,8 5,1 4,9 3,8 4,4 4,4 4,1 4,4 4,4 3,7 3,3 3,2 3,1 4,0 4,1 4,0 4,3 3,8 5,0 4,4 4,3 3,7 3,0 3,4 3,0 2,8 3,7 4,0 3,9 4,2 3,9 3,5 3,9 3,6 3,2 2,9 3,4 3,1 3,0 4,0 3,6 3,6 3,9 4,5 3,5 4,2 3,5 3,3 3,4 3,5 3,7 3,1 4,0 4,9 4,0 5,4 6,4 6,6 6,6 5,7 4,7 5,3 5,3 5,3 5,9 7,7 7,1 6,1 S SI

£? Berchtesgaden š k a s l u ž b a , c e n t r a l n i

0 tišina 1 tihi propuh 2 laki vjetar 3 slabi vjetar 4 umjereni vjetar 5 svježi vjetar 6 jaki vjetar

0 1-2 2-4 4-6 6-8 8-10 10-12

7 vihor 8 olujni vjetar 9 oluja 10 jaka oluja 11 orkanska oluja 12 orkan

12-14 14-17 17-20 20-24 24-30 preko 30

I

JI

J

JZ

Z

SZ

Prosjek Prosjek bez tišine s tišinom vjetra vjetra 4,6 5,2 5,2 5,8 4,9 4,8 6,3 4,4 4,6 4,7 6,7 5,9 5,2 4,6 5,2 5,2 5,8 4,9 4,8 5,3 4,4 4,6 4,7 6,7 5,9 5,2

6,9 6,8 7,0 6,9 6,2 5,5 6,3 6,3 5,7 7,0 8,4 8,1 6,8

6,3 6,7 7,0 7,7 6,3 6,4 7,0 7,0 6,4 6,4 9,1 8,3 6,8

Prosječne brzine vjetra u m/s; zračna luka Frankfurt/Main Smjer \vjetra S SI I

JI
1,3 1,6 1,0 1,5 1,8 1,7 1,7 1,8 1,4 1,6 1,2 1,2 1,6

J

JZ

Z

SZ

Mjesec\ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje (3) 1,8 2,9 3,3 3,9 3,1 3,2 3,0 3,0 2,9 2,6 2,1 2,6 3,1 2,3 2,6 3,1 3,7 2,5 2,6 2,6 2,6 2,5 2,3 1,5 2,1 2,6 2,1 1,9 2,1 1,9 2,2 1,7 1,7 2,0 1,6 2,1 1,3 1,7 1,9 2,7 3,1 2,8 3,4 3,0 2,3 2,8 2,6 3,4 3,0 3,4 3,8 3,1 3,5 4,9 4,2 5,1 4,2 3,7 3,8 3,7 4,1 4,0 4,6 5,4 4,3 4,0 4,4 4,6 4,9 4,8 4,5 4,4 4,2 4,2 4,4 5,1 6,1 4,7 3,6 3,6 3,4 4,0 3,3 3,6 3,2 3,6 3,4 3,4 3,6 5,0 3,6

Prosjek Prosjek bez tišine s tišinom vjetra vjetra 2,5 3,3 3,2 3,9 3,3 3,1 3,2 2,9 3,1 3,0 3,7 4,0 3,3 2,5 3,2 3,2 3,9 3,3 3,0 3,2 2,9 3,0 3,6 3,6 4,0 3,2

Rashladne prostori Pri određivanju potrebne hladnoće za hlađenje prostorija treba uzeti u obzir činjenicu da različita roba zahtijeva određenu temperaturu, vlažnost, izmjenu zraka, trajanje hlađenja odnosno smrzavanja, način skladištenja itd. -» s. 115 Q . Nadalje treba voditi računa o specifičnoj toplini robe, klimi, obilježjima građevine, položaju, toplini od rasvjete i prometu unutar hlađenog prostora. Proračun potrebne hladnoće obuhvaća: 1. rashlađivanje robe koju treba hladiti odnosno zamrznuti (hlađenje do točke smrzavanja - smrzavanje - pothlađivanje) (Q = m cp At). Ako treba robu zamrznuti, mora se na točki smrzavanja oduzeti potrebna količina topline, pa je poslije toga specifična toplina robe manja. Smanjenje vlage iznosi oko 5%; 2. rashlađivanje i sušenje zraka koji struji; 3. dotjecanje topline kroz zidove, stropove, pod; 4. gubitke uslijed prometa (otvaranje vrata), osvjetljenja (prozori), topline od rasvjete, kao i rada pumpi i ventilatora; 5. kondenzaciju vodene pare iz zidova -» s. 123-130. Hlađenje mesa Svježe zaklano meso rashlađuje se u prostoru za prethodno hlađenje pri 280,15K do 281,15K i relativnoj vlažnosti od 85 do 90% tijekom 8 do 10 sati sa 303,15K na 288,15K, zatim u rashladnom prostoru na 275,15K do 281,15K pri relativnoj vlažnosti od 75% tijekom 28 do 30 sati. Hlađenje i skladištenje je odvojeno. Gubitak težine u 7 dana 4-5%. Danas se sve više primjenjuje brzo rashlađivanje u rashladnoj prostoriji bez prethlađenja, gdje se mesu temperatura od 303,15K pri klanju spušta na temperaturu skladištenja od 274,15K, pri izmjeni zraka od 60 do 80 ciklusa / sat i relativnoj vlažnosti od 90 do 95%.

Prosječne brzine vjetra u m/s; Bremerhaven Max. koeficijent prolaza topline W/(m2K)1> 0,60 Minim, zahtijevana debljina termoizolacije bez proračuna 2) 50 mm

Elementi građevine

Vanjski zidovi Prozori Stropovi ispod neizgrađenog tavanskog prostora i stropovi (uklj. kosi krov) koji ograničuju prostoriju prema gore ili dolje u odnosu na zrak izvana Podrumski stropovi i podne ploče, te zidovi i ploče koje graniče s negrijanim prostorijama
11 2)

Dvostruko ili izolacijsko ostakljenje 0,45 80 mm

0,70

40 mm Max. vrijeme skladištenja pri različitim temperaturama i postocima vlažnosti (0 K = 273,15°C) 4 8 12 16

Koeficijent p r o l a z a t o p l i n e m o ž e s e u s t a n o v i t i iz p o d a t a k a o s l o j e v i m a e l e m e n t a g r a đ e v i n e P o d a t a k o debljini o d n o s i s e n a provodljivost t o p l i n e X = 0 , 0 4 W / ( m K ) . A k o s e u g r a đ u j u m a t e r i jali d r u g a č i j i h k o e f i c i j e n a t a provodljivosti t r e b a d e b l j i n e t e r m o i z o l a c i j s k i h s l o j e v a o d g o v a r a j u ć e prilagoditi. U o b i č a j e n i m a t e r i j a l i o d m i n e r a l n e v u n e ili p j e n a s t e s i n t e t i k e m o g u s e r a č u n a t i s k o e f i c i j e n t o m provodljivosti o d 0 , 0 4 W / ( m K ) .

© O g r a n i č e n j e prolaza topline pri prvoj ugradnji, zamjeni i obnovi elemenata građevine

©

V r e m e n s k e jedinice

116

Roba za hlađenje

Temperatura K

Kretanje zraka M. = srednje St. = jako D. = u tami

Relativna Trajanje vlažnost skladištenja zraka u%

HLADNJAČE
HLAĐENJE I SMRZAVANJE MESA -» Q P Proces smrzavanja mijenja stanje i raspodjelu vode u mesu, ali se sastav mesa ne mijenja. Smrzavanje govedine je na 261,15K, svinjetine na 258,15K pri relativnoj vlazi od 90%. Vrijeme smrzavanja: ovčetina, teletina, svinjetina 2 do 4 dana; govedina - stražnja četvrtina 4 dana, prednja četvrtina 3 dana. Ispravno odmrzavanje 3 do 5 dana na 278,15 - 281,15K ponovno uspostavlja stanje svježeg mesa. U novije vrijeme - poglavito u Americi - postupak ubrzanog smrzavanja pri temperaturama od 248,15 do 243,15K i 120 - 1 5 0 izmjena zraka u satu. Prednosti: mali gubitak težine, meso postaje mekše, zamjenjuje se proces dozrijevanja, mali gubitak sokova, velika čvrstoća i održivost nakon otapanja. Trajanje uskladištenja ovisi o temperaturi u skladištu, npr. govedina se na temperaturi od 255,15K može držati 15 mjeseci, pri temperaturi 261,15K 4 mjeseca, pri 263,65K 3 mjeseca. Na kubični metar rashladnog prostora stane 400 do 500 kg ovčetine, 350 do 500 kg svinjetine, 400 do 500 kg govedine, uz normalnu visinu slaganja od 2,5m. Vrsta mesa Govedina Temperatura u skladištu °C -18 -12 - 9,5 -18 -10 - 9,5 -18 -10 -22 -18 -12 - 9,5 -35 -23 -18 -12 Vrijeme skladištenja (mjeseci) 15 4 3 12 2-4 1 51/2 4 do 18 4 do 10 2 preko 12 12 6 3

Pivovara Skladištenje piva Skladišta hmelja Meso Govedina Svinjetina Ovčetina i teletina Iznutrice Smrznuto meso Suho meso, kobasice Divljač i perad Divljač smrznuta Perad svježa Perad smrznuta Riba Ohlađena u ledu Smrznuta, masna riba Smrznuta, nemasna riba Soljena riba Jaja Jaja u hladnjači Maslac, mlijeko, sir Maslac, kratkotraj. sklad. Maslac, trajno skladišt. Sir, meki Skladište sira, Švicarska Povrće Cvjetača Grah, sušen Grašak u mahunama Krastavci, otv. skladištem Krumpir Kiseli kupus Šparoge Špinat Rajčice, zrele Luk Smrznuto povrće Voće Ananas Jabuka, prema sorti Naranče Banane Kruške Jagode Trešnje, ribiz Šljive Ogrozd Grožđe Limun Smrznuto voće i voćni soli Sušeno voće Biljke i cvijeće Jorgovan i đurđice Ruže Rezano cvijeće Krzna i vunena roba Čahure svilene bube, mrtve Krznena roba Vunena roba Kože Kruh, brašno i dr. Kruh, tjestenina Brašno Gotova peciva Skladište za čokoladu Žito, suho Vina i sokovi Rajnsko i mozelsko vino Bordo i burgundac Jabukovača, grožđ. mošt Rakije Razno Restoranske hladnjače Izložbene vitrine Skladište za dimljene proizvode (krzna) Konzervator jestivog leda Umjetno klizalište Led na umjet, klizalištu Mrtvačnica, pretinci Knjige u knjižnicama

274,15-274,65 M. 273,15-271,15 M. 272,65-273,65 M. 271,15-272,15 M. 274,15-272,15 M. 273,15-274,15 M. 258,15-255,15 D. 283,15-274,15 M. 265,15-263,15 272,15-273,65 258,15-255,15 M. M. M. D.

90 75 80-85 80-85 80-85 75-85 85-90 75-80 85-90 80-85 85-90

-

6 mjeseci 15 dana 15 dana 15 dana 3 dana 10 mjeseci 6 mjeseci 9 mjeseci 8 dana 4-10 mjes.

273,15-274,15 250,15-245,15 253,15 271,15 272,65-273,65

-

D. D. M. St.

100 90-95 90-95 85-95 75-85 pr. pakiranju 75-80 80-85 80-85 70 90 70-75 85-90 85 85-90
-

5-10 dana 8 mjeseci 12 mjeseci 10 mjeseci 8-10 mjes.

272,15-277,15 263,15-259,15 275,15-277,15 274,65-277,15 272,15-273,15 278,15-280,15 273,15 273,15-277,15 276,15-279,15 276,15 273,65-274,15 272,15-272,65 273,15-274,15 271,15-270,65 250,15-255,15 277,15 272,15-276,15 273,15-275,15 284,65 271,15-275,15 272,15-274,15 273,15-274,15 273,15-275,65 273,15-274,15 272,65-275,15 275,15-278,15 250,15-255,15 272,15-277,15 269,15-266,15 272,15-270,15 275,15 258,15-253,15 275,15-271,15 275,15-278,15 274,15-275,15 281,15-283,15 275,15-277,15 279,15-281,15 277,15-279,15 280,15 279,15-284,15 283,15-284,15 273,15-274,15 276,15 275,15 279,15-281,15 283,15-276,15 265,15-261,15 288,15 268,15 268,15 291,15-297,15

St. M. D. M. M. M.
-

do 6 tjedana 12 mjeseci 2-6 mjes. 4-12 mjes. 4 tjedna 9-12 mjes. 1-2 tjedna 1-2 tjedna 6-9 mjes. 6-9 mjes. 4 tjedna 8-10 dana 10-14 dana 6-8 mjes. 6-12 mjes. 2-4 tjed. 3-10 tjed. 1-2 mjes 3 tjedna 1-8 mjes. 2-3 tjed. 2-4 tjed. 5-6 tjed. 2-6 tjed. 3-6 mjes. 1-2 mjes. 6-12 mjes. 9-12 mjes.
-

M.
-

Svinjetina

M. St.
-

85-90 90 80-90 75-80
-

Svinjski but Kokoši

-

M. M. M. M. M. M. M. M. M. M.
-

85 90-95 85 85 90-95 90 90 85 85-90 80-85 80-85
-

Puran

(Í2)

Temperatura i trajanje skladištenja

70-75 80 90 85
-

M.
-

M.
-

-

90 80 95
-

Hlađenje ribe Svježa riba može se na ledu pri 272,15K i relativnoj vlazi od 90 do 100% održati svježom do 7 dana. Dulje vrijeme skladištenja postiže se upotrebom baktericidnog leda (kalcijev hipoklorit ili kaporit). Za dulje skladištenje potrebno je ubrzano smrzavati na 248,15 233,15K, po mogućnosti glazirati slatkom vodom da se spriječi pristup zraka i isušivanje. Sanduci za ribu 90x50x34 = oko 150kg. Hlađenje maslaca Rok skladištenja: pri temperaturi 265,15K 3 do 4 mjeseca, na 258,15 - 252,15K: 6 do 8 mjeseci, pri 252,15K i niže: 12 mjeseci. Relativna vlažnost zraka 85-90%. Posuda za maslac visine 600 mm, 0 350 do 450 mm, težina 50 do 60 kg. Hlađenje voća i povrća Važno: odmah prethladiti jer sniženje temperature na 281,15K dovodi do 50-postotnog usporenja dozrijevanja. Rok skladištenja: ovisi o svojstvima zraka (temperatura, relativna vlažnost, kretanje), vrste, zrelosti, sastava tla, gnojenja, klime, transporta, prethlađenja itd.

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

80-85
-

-

-

-

-

-

M. D.

55-65

©

Povoljni uvjeti skladištenja hlađene robe (273,15 K = 0°C)

117

HLADNJAČE
Hlađenje jaja Hlađena su jaja ona koja su uskladištena u prostoriju kojoj se umjetno temperatura održava ispod +8°C. Ona moraju biti označena kao "hlađena jaja". Pri izlazu iz hladnjače moraju se u prostoriji s klimatiziranim zrakom zagrijati ako je vanjska temperatura iznad 5°C viša od one u hladnjači, kako bi se spriječilo znojenje. Površina prostorije za zagrijavanje približno je 12% površine hladnjače. Vrijeme zagrijavanja za četvrtine sanduka je oko 10 sati, a za polovice i cijele sanduke 18 do 24 sata. Slaganje četvrtina kutija u prostoriji za zagrijavanje: oko 5000 do 6000 jaja (oko 400 kg bruto) na četvorni metar. Sanduci za 500 jaja dugi su 92 cm, široki 48 cm i visoki 18 cm; za 122 tuceta = 1440 komada 175 x 53 x 25 cm. Računa se 10-13 sanduka za po 30 tuceta na kubični metar rashladnog prostora; jaje teži 50-60 grama, pa u kubični metar prostora stane 180-220kg jaja. Za 10000 jaja treba neto 2,8 m 3 rashladnog prostora. 2 milijuna jaja = 15 vagona. Za izvoz treba jaja, obložena drvenom vunom, pakirati u sanduke u koje stane 1440 komada. Bruto težina 80-105kg; kod egipatskih jaja 70-87kg. Tara, tj. težina praznog sanduka i drvene vune iznosi 1618kg. 1 vagon sadrži 100 polueksport sanduka = 144000 jaja ili 400 izgubljenih sanduka po 360 komada. Njemački uobičajeni sanduci za 360 jaja dugački su 66cm, široki 31,6 cm i visoki 36,1 cm (tzv. izgubljeni sanduci). Središnja pregrada omogućuje rastavljanje sanduka u dva dijela. Ulošci su od kartona, a sanduci od suhe jelovine; borovina nije pogodna. Ako se 7 sanduka slaže jedan na drugi, stane na četvorni metar neto 10 11000 jaja. Suh zrak od 75% u nepropusnom pakiranju, kockaste kutije sa 360 komada u kartonskim pregradama. Ako su jaja izložena zraku, može relativna vlažnost iznositi 83-85%. Vlažnost se regulira rashlađivanjem ili zagrijavanjem zraka u tlačnom kanalu. Gubitak težine pri hladnom skladištenju u prvim je mjesecima veći nego kasnije. Nakon 7 mjeseci gubitak je 3 do 4,5%. Jaja se mogu konzervirati i u plinu od 88% C 0 2 i 12% N prema Lescarde-Everaertu. Autoklavi se pune plinom u prostoriji na 0°C. Tako se održava prirodno stanje jaja. Važna je jednolikost temperature i vlažnosti. Često se u hladnjače za jaja dodaje ozon. Tijekom skladištenja potrebna količina hladnoće po četvornom metru tlocrtne površine iznosi 3300-5000 kJ/dan; tijekom punjenja više. Jaja se skladište od travnja / svibnja do listopada / studenog. Hlađenje i smrzavanje divljači i peradi Visokoj divljači (jelen, srna, divlja svinja) treba prije smrzavanja odstraniti iznutrice, što za sitnu divljač (zec, kunić, pernata divljač) nije potrebno. Sva se divljač smrzava s krznom odnosno perjem. Pri smrzavanju divljač treba slobodno visjeti, a kad se skladišti treba je naslagati na podnu rešetku. Zrak pri smrzavanju intenzivno struji, a tijekom skladištenja to je strujanje slabo. Na četvorni metar površine poda i uz visinu slaganja od 3 m može se složiti oko 20 srna, 710 jelena ili 100 zečeva. Relativna je vlažnost pri -12°C oko 85%. Domaću perad ne treba smrzavati i skladištiti uz divljač jer zbog svog sadržaja masti treba niže temperature i ne podnosi miris divljači. Perad se hladi na 0°C i 80 do 85% relativne vlažnosti tako da visi na stalci ma, ili u ledenoj vodi oko 7 dana; skladišti se pri 0°C i 85% relativne vlažnosti. Smrzavanje je pri temperaturi otprilike od - 3 0 do —35°C, a skladištenje pri otprilike -25°C i 8 5 - 9 0 % relativne vlažnosti. Za smrzavanje kokoši treba oko 4 sata uz brzinu strujanja zraka od 2 do 3 m/s. Duboko smrzavanje provodi se prema postupku Cryovaca i perad se pakira u plastične vakuumirane vrećice. Pilići se smrznu za 2-3 sata. Rok je skladištenja pri -18°C oko 8 mjeseci. Da se ne bi užegla, treba perad umotati u polietilensku foliju koja ne propušta vodenu paru. -»O D Pivovare Skladištenje slada: +8 do +10°C. Potrebna količina hladnoće po m 2 tlocrta je 5000 - 6300kJ/dan. Podrum za vrenje: vrijeme vrenja 8 do 10 dana pri +3,5 do +6°C Potrebna količina hladnoće je po četvornom metru tlocrtne površine 4200-5000kJ/dan. Za hlađenje kace količina hladnoće za vrenje treba biti 500 do 630kJ po hektolitru mješavine slada na dan. Skladišni podrum: - 1 °C do +1,5°C Potrebna je količina hladnoće oko 20-25 W m 3 , za prazni prostor, odnosno 2,5-3kcal/sat po hektolitru kapaciteta skladišta. Instalirana je rashladna snaga oko 2,1 do 2,3Whl prosječno godišnje. Hlađenje prostorija općenito Postrojenje za hlađenje, radi mogućih zaliha i sigurnosti, izvodi se veće od proračunane potrebe. Pretpostavlja se da je pogonsko vrijeme pri tome 16-20 sati dnevno; u pojedinim slučajevima i kraće, npr. zbog iskorištenja povoljnije cijene struje. U rashladnim prostorijama za meso instalirana snaga ne treba biti prevelika, kako bi i pri smanjenoj potrebi količine hladnoće bilo osigurano dovoljno vrijeme pogona i potrebno prozračivanje prostorije. Za rashladne prostorije malog obrtništva, s temperaturama +2°/ +4°C i obrta robe oko 50 kg/m 2 /dan može sljedeća tablica dati podatke za određivanje potrebne količine hlađenja i instalirane snage postrojenja: Tlocrtna površina prostorije m2 5 10 15 20 25 30 Potrebna količina hlađenja kJ/Tag 50000 82000 111300 138600 163800 187000 Snaga postrojenja za hlađenje W 870 1400 1900 2400 2850 3250

Dalje se može približno računati: rashladni prostor pri višekatnom načinu građenja 5000-8400 kJ/dan/m 2 . Skladište smrznute robe u prizemnom objektu 1050-1 700 kJ/dan/m 3 Količina mesa, obješenog u hladnjači, po m2 tlocrtne površine i računajući 15-20% za prolaze: ovce 50-200 kg (5-6 komada), svinje 250-300 kg (3-3 1/2 cijele, 6 - 7 polovica), goveda 350 kg ( 4 - 5 goveđih četvrtina) Po dužinskom metru može se objesiti na niske trake: 5 svinjskih polovica ili 3 goveđe četvrtine ili 2-3 teleta. Osovinski razmak cijevi niske trake: oko 0,65 m; visina do osi cijevi 2,3-2,5 m. Međusobni razmak visokih traka 1,2-1,5 m uz slobodni prolaz; visina do cijevi 3,3-3,5 m. Po dužinskom metru visoke trake može visjeti 1-1,5 govedo (2-3 polovice), ovisno o veličini. Približna potrebna količina hladnoće pri hlađenju mesa: prostorije za brzo hlađenje 21000-31500 kJ/m 2 na dan prostorije za najbrže moguće hlađenje oko 4200 kJ/m 2 sat Skladišni prostor za smrznuto meso Količina po kubičnom metru prostorije: smrznute ovce 400-500 kg smrznute svinje 350-500 kg smrznuta goveda 400-500 kg Normalna visina slaganja: 2,5 m Masti se pod utjecajem svjetla i kisika s vremenom užegnu, pa je ograničen rok skladištenja. Prostor za salamurenje mesa: temperatura +6° do 8°C Potrebna količina hladnoće 4200-5000 kJ/dan Slana voda u bačvama za salamurenje privlači vlagu iz zraka. Željeznički vagon tovarnog kapaciteta 15000 kg prihvaća oko 170 visećih svinjskih polovica na površini poda od 21,8 m 2 .

118

Kretanje zraka nastaje z b o g razlike u tlaku, o d n o s n o p o r e m e ć a j u r a v n o t e ž e koju u z r o k u j u :

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1 946 -> W Informacije: Središnji savez za sanitarije, grijanje i klimu, Rathausallee 6, St. Augustin Opće smjernice za projektiranje uređaja za klimatizaciju i ventilaciju DIN 1946 Vlažnost zraka u prostoriji: za osjećaj ugodnosti gornja je granica vlažnosti zraka 11,5g vode po kilogramu suhog zraka. Ne treba prekoračiti 65% relativnu vlažnost! Najmanje strujanje vanjskog zraka po osobi u kinodvorani, svečanoj dvorani, čitaonici, sajamskim halama, prodavaonici, muzeju, sportskoj dvorani jest 20 m 3 /satu, u uredu, kantini, sobi za sastanke, prostoriji za odmor, predavaonici, hotelskoj sobi to je 30 m 3 /satu, u restoranu 40 m 3 /satu, a u velikom zajedničkom uredskom prostoru to iznosi 50 m 3 /satu.
Dovod svježeg zraka_ Ventilator Okno za izbacivanje produkata sagorijevanja i svježeg zraka Ventilator odvoda Mreža dovoda

1. temperaturne razlike 2. prirodni vjetar 3. rad ventilatora

"Prirodna ventilacija" prozori, vrata, ventilacijska okna; "Prisilna ventilacija", uređaji za do vod i odvod zraka, klima uređaji

©

Raščlamba tehnike ventiliranja

Ventilacijski se uređaji postavljaju s ciljem da se postigne tražena klima u prostoriji. Za to mora, ovisno o zahtjevima, biti ispunjeno sljedeće: a) ukloniti onečišćenosti zraka iz prostorija - neugodne mirise, štetne i suvišne tvari; b) odstraniti primjetna toplinska opterećenja iz prostorija - opterećenja uslijed grijanja ili hlađenja; c) odstraniti latentna toplinska opterećenja iz prostorija - entalpijska strujanja od opterećenja vlaženjem ili sušenjem; d) održavati zaštitni tlak - održavati tlak u zgradama koji štiti od neželjene izmjene zraka. Većina uvjeta pod a) ispunit će se uobičajenim stalnim obnavljanjem zraka (provjetravanje) ili pogodnom obradom zraka (filtriranje). Uvjeti pod b) i c) najčešće se postižu pogodnom termodinamičkom obradom zraka, u ograničenoj mjeri također obnavljanjem zraka. Uvjeti pod d) bit će zadovoljeni dovođenjem i odvođenjem zračne mase pomoću različitih strojeva. 1. Prirodno provjetravanje Spontano provjetravanje kroz zidove zbog vjetra je manje nego kroz spojeve prozora, vrata i kutija za rolete. "S obzirom na pojačane zahtjeve za toplinskom zaštitom zgrada, u nekim slučajevima provjetravanje zbog slabog brtvljenja prozora i vrata nije dovoljno jer koeficijent propusnosti spojeva kod današnjih konstrukcija prozora obično iznosi
> 0

(5)

Shematski prikaz instalacije s dvostrukim strujanjem plina

20

21

22

23 v 24

25

26

27

28

29

30

°C

32

(cT)

Područje ugodne temperature zraka u prostoriji

Vanjska temp.U

-

Krivulja vrijedi za: - s t u p a n j aktivnosti 1 - o s r e d n j a odjevenost -temperatura zraka približno jednaka temperaturi površina koje zatvaraju prostoriju Osim toga se pretpostavlja: - d o v o đ e n j e zraka vrtložnim miješanjem - a r i t m . sredina na jednom mjestu tijekom mjerenja kroz min. 2s - a n e m o m e t a r s vremenskom konstantom od max 2s i cos - k a r a k teristikom u oba smjera strujanja Dopušteno je: -kratkotrajne vršne brzine koje mogu i višestruko premašiti aritm. sred. vrijednost -prekoračenje dopuštenih brzina zraka do 10% na max 10% mjernih mjesta Nije dopušteno: 2 7 -prekoračenje brzine dulje od 1 min. koje nastaju npr. uslijed nestacionarne regulacije

, i =

m?

.

h m (da Pa) 2/3 To je razlog što u stanogradnji može biti potrebno kontrolirano provjetravanje stanova mehaničkim uređajima za dovođenje i odvođenje zraka, eventualno i uz povrat topline". Provjetravanje kroz prozore s. 181 0 - ( § ) općenito zadovoljava za stambene prostorije. Povoljni su vertikalno klizni prozori, kod kojih vanjski zrak dolje ulazi a zrak iznutra gore izlazi. Intenzivno provjetravanje postiže se "...uređajima za provjetravanje prema DIN-u 18017 za kupaonice i zahode bez prozora, kao i odvođenje zraka kroz okna, pri čemu treba osigurati zadovoljavajući ulaz svježega zraka kroz za to predviđene elemente ili nebrtvljene prozore. Treba također paziti i na to da ulaz vanjskoga zraka ne izaziva propuh". Ugradnja zidnih ventilacijskih otvora za dovod i odvod zraka može zimi uzrokovati propuh. Bolje su rješenje mehanički uređaji za provjetravanje (provjetravanje stanova, DIN 1946).
22 23 24 25 26 °C — T e m p e r a t u r a z r a k a u prostoriji to

(7)

Krivulja dopuštene gornje granice ugodnih brzina kretanja zraka u prostoriji
Odvod z r a k a iz ^prostorije Skala boja: vanjski zrak dovod zraka odvod zraka kretanje zraka mješoviti zrak zelena zelena žuta žuta naranč.

KDovod vanjskog zraka Komora za I miješanje

1

sr

(r

:

r

«

(?)

Shema klimauređaja

119

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1 946 -> Q P Uređaji za ventilaciju i klimatizaciju imaju najčešće sljedeće stupnjeve obrade zraka: 1. Filtriranje Čišćenje zraka od krupne prašine (krupnoća zrna 5-50): a) nauljenje metalne filtarske ploče s okvirom ili automatski okretni filtri. Naročito za ozračivanje industrijskih prostorija. Nedostatak: sa zrakom ulazi i raspršeno ulje. b) suhi slojeviti filtri od tekstilnih ili staklenih vlakana u metalnom okviru, ne mogu se obnoviti, javljaju se i kao namotani trakasti filtri s automatskim čišćenjem. Fino čišćenje, odnosno uklanjanje čađe: c) elektrostatički zračni filtri. Prašina se ionizira i pada (ruši) na negativno nabijene metalne ploče. Vrlo mali otpor zraka. Nedostaci: veliki prostori za filtre, čišćenje toplom vodom. d) Fino filtriranje kroz filtarske medije od papira ili staklenih vlakana. Prednost: jeftino u nabavi, nema korozije zbog agresivnog zraka, veća sigurnost pogona. Nedostaci: veći otpor zraka nego kod elektrofiltara, u porastu s porastom prljavštine, stoga nastaju smetnje u bilanci zraka. e) Pranje zraka uklanja prašinu, aerosole i pare kiselina, ali ne i čađu, pa se ne preporučuje za područja gdje se mnogo loži uljem. sredstvima za hlađenje Frigen 12 ili Frigen 22 (F12, F22) itd. Ako je uređaj za hlađenje smješten neposredno do klimatizacijske centrale, moguće je isparavanje sredstva za hlađenje u odjelu za hlađenje centrale. Sredstvo za hlađenje koje sadrži FCKW zabranjeno je od 1995. godine. c) Kod većih postrojenja hlađenje se vode koja cirkulira u zatvorenom toku obavlja pumpanjem. Prednost: rashladna centrala može biti na mjestu gdje buka i vibracije ne smetaju. Vrlo siguran pogon. Danas su uobičajeni kompletni sustavi za hlađenje vode i postrojenja za klimatizaciju. v Za velike centrale za hlađenje: d) Stlačivanje sredstva za hlađenje u hermetičnom turbokompresoru (kompleti strojeva s kompresorom, rashlađivačem vode i kondenzatorom), malo vibracija, vrlo tiho. e) Apsorpcijski uređaji za hlađenje litijevim bromidom i vodom. Isparavanjem vode oduzima se toplina vodi za hlađenje; litijev bromid apsorbira vodenu paru i u kružnom je procesu opet ispušta; vodena se para kondenzira i vraća u proces isparavanja. Vrlo tihi uređaj bez vibracija, malih dimenzija. f) Hlađenje mlazom pare: mlazom pare velike brzine u jednoj se posudi stvara podtlak. Cirkulirajuća voda pretvara se u paru i maglu pri čemu se hladi. Hladna voda dovodi se u uređaje za hlađenje zraka klimatizacijskog postrojenja. Ovaj se način hlađenja primjenjuje u industrijskim objektima. Kod svih mehaničkih uređaja za hlađenje treba odvoditi kondenzatorsku toplinu. Za to stoje na raspolaganju: vodom hlađeni kondenzatori (voda iz zdenca ili vodovoda) ili zrakom hlađeni kondenzatori. Za vodeno hlađenje treba dopuštenje vodnogospodarskih vlasti. Osim toga treba pažljivo provjeriti nije li voda agresivna, jer bi se kondenzatori mogli oštetiti. Ako se rabi morska voda, moraju kondenzatori biti otporni na tu vodu (povišeni troškovi). Za vodu koja cirkulira potreban je rashladni toranj. U njemu se voda rasprskava sapnicama, teče preko rastresitih slojeva kroz koje se tlači zrak (hlađenje isparavanjem). Rashladne tornjeve, treba zbog buke smjestiti podalje od zgrada, ili još bolje na krovove zgrada. Isto vrijedi za zrakom hlađene kondenzatore.

Filtarska klasa EU 1 EU 2 EU 3 EU 4 EU 5 EU 6 EU 7 EU 8 EU 91>
1)

Prosječni stupanj filtriranja u odnosu na sintetičnu prašinu u %
Am<

Prosječni stupanj učinka Em u odnosu prema atmosferskoj prašini u %
-

65

65<Am<80 80<An<90 90
<Am
-

-

40 < £ m < 60 60 < £ m < 80 80 < £ m < 90 90 < £ m < 95 95 < £ m

-

Filtri za zrak s visokim prosječnim stupnjem učinka mogu se već izjednačiti s klasom za filtre lebdećih čestica prema DIN 24185 (T) Filtri za zrak se prema DIN 24185 dijele na filtarske klase

2. Zagrijavanje zraka a) Kod jednostavnih uređaja za loženje krutim gorivima ograničena je mogućnost reguliranja. b) Uređaji zagrijani električnom strujom, zemnim plinom ili loživim uljem. Dobra mogućnost reguliranja. c) Zagrijavanje parom niskog tlaka, toplom ili vrelom vodom. Rebrasti radijatori od pocinčanog čelika, bakrene cijevi, bakrene ili aluminijske lamele. Dobro i jednostavno reguliranje; neovisno o dimnjacima. 3. Hlađenje zraka Načelno za industriju ako se kroz čitavu godinu mora održavati stalna temperatura i vlažnost; za poslovne i trgovačke zgrade, kazališta i kinodvorane ljeti. a) Hlađenje zraka vodom iz gradskog vodovoda ili iz zdenaca, ako je temperatura zdenčane vode do 13°C. Zdenčanu vodu treba radi održavanja razine podzemne vode vratiti procjeđivanjem. Hlađenje vodom iz vodovoda u većini je gradova zabranjeno, a nije ni ekonomično zbog visoke cijene vode. Za zdenčane uređaje treba dozvola nadležnih vodnogospodarskih tijela. b) Kompresorski uređaji za hlađenje prema U W - VBG - 20: rashladni uređaji, kondicioniranje zraka DIN 1946 neotrovnim

4. Filtriranje, vlaženje, hlađenje isparavanjem Uređaji za filtriranje zraka ovlažuju suviše suh zrak ako su ispravno regulirani, a pritom ga do određene mjere i pročišćuju. Zasićenjem, tj. povišenjem apsolutne količine vode u zraku, dolazi do "hlađenja isparavanjem" (jeftina mogućnost hlađenja za industrijska klimatizacijska postrojenja u predjelima s malom vlažnošću atmosfere). U filtru se pomoću crpki i sapnica voda pretvara u finu maglu. Izvodi se od pocinčanog željeznog lima ili vodonepropusnog zida odnosno betona. Homogenizatori zraka odnosno limeni odbojnici sprečavaju prolaz vode u klimatizacijsku komoru. Ostali uređaji za vlaženje: a) posude za isparavanje na radijatorima ili raspršivači; b) središnji uređaji s parom ili električno grijane posude za isparavanje. Nedostatak: ovapnjenje; c) pokretni raspršivači (aerosolni uređaji) prikladni su samo za male količine zraka.

120

Postoje li visoki zahtjevi glede buke i vibracija. upravna zarada Dvckerhoff Zement AG 121 . ispust sisanjem na strani hodnika. s premazom koji se može prati. Na vanjskim zidovima treba biti termoizolacija i parna brana da se spriječe oštećenja od kondenzata. Potrebni prostor za klimatizacijske centrale bitno ovisi o zahtjevima za filtriranje zraka i prigušenje buke. Planiranje uređaja za ventilaciju i klimatizaciju treba uključiti već u idejni projekt jer znatno utječu na projekt i konstrukciju zgrade. d . ovisno o prigušenju.Parapetna ploča -Obloga 'Rešetka za razmak ® Primjer izvedbe visokotlačnog klimatizacijskog postrojenja (sustav LTG).sami se otvaraju. Presjek kanala mora biti dovoljno velik za čišćenje (prljavština onečišćuje zrak). nehrđajućeg čelika vatrootpornih iverica i si. ali moraju se moći lako čistiti. d. U visokogradnji treba uzeti u obzir zaštitu od buke. Širina i visina (svijetle mjere) centrala za industrijske i komforne urProhodna rešetka za dovod i odvod zraka s kutijom za prašinu do 20000 m 3 /sat zraka 2 0 . mTTTTT r P & & K v s N U l i / \ Q Q 8. ožbukani. 7. ne postavljaju se na prohodne dijelove poda (izuzetak industrijske građevine i EDV prostorije). QP VDI 2081 "Smanjenje buke kod RTL .( 5 ) Uvođenje zraka u uredske prostorije treba biti po mogućnosti kroz prozor (najjače hlađenje odnosno grijanje). 24191. Za izolaciju od vibracija primjenjuju se specijalni temelji s amortizerima. Prostorije za uređaje trebaju biti blizu klimatiziranih prostorija ako je to akustički prihvatljivo.tehnički zahtjevi VDI 3803. slivnici sa sifonima protiv mirisa ili s hermetičkim poklopcima koji se mogu skinuti. f . Otvori na stropu za dovod i odvod zraka tehnički su ispravno rješenje. a isisava se na stropu.5 do 2m za montažu i popravke. Podni kanali za odvod zraka moraju imati brtvljene ispuste za vodu i dovoljan broj otvora za čišćenje. Izvedba u kulisama od vatrootpornih materijala. Prigušivači buke U zračnim kanalima prigušivači buke sprečavaju prijenos buke od centrale prema klimatiziranim prostorijama. 24167. Tome treba dodati prolaz 1. prema DIN 4740. Duljina u smjeru strujanja zraka 1. smjer strujanja horizontalan i vertikalan. npr.0 m 3. rješenje je "kuća u kući". izbjegavati akumuliranje topline. a posebna je zona i unutarnje područje zgrade. e • nepokretni. ploče od tvrdih vlakana ili lima. Dodatno opterećenje poda od strojeva 750 do 1 500 kg/m 2 + težina zidova zračnih komora. Vođenje zraka ovisi o obliku i namjeni prostorije. 24151-53.TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA DIN 1946 5. Zidovi zidani. c. Unutrašnjost treba glatko ožbukati i nanijeti presvlaku koja se može prati. Rešetke za dovod zraka s usmjerivačem strujanja TT i © Zračni kanal s rutom za osvjetljenje Rešetka za dovod i odvod zraka F E1 klimatizacijske uređaje za komforne uređaje za centralu iz koje se odvodi zrak eđaje: oko 12 m oko 16-22 m oko 4 . uređaji niskotlačni ili s visokim brzinama -> @ Topla voda (dovod) Topla voda (odvod) Nosivi stup .5 m l 4. Najprikladniji je kvadratičan ili kružni presjek. 24163. Odvodnja poda u svim komorama. b. a može biti i pravokutan. a iznad te vrijednosti aksijalni je ventilator glasniji. Ispust zraka odlučujuće određuje raspodjelu zraka u prostoriji. Korisni učinak prikladnih ventilatora ovisno o nanqjeni iznosi 80-90%. Prostorije za uređaje Građevinski i sigurnosno . Do ukupnog radnog pritiska od približno 40 mm VS imaju obje vrste istu jačinu buke. Kanali za dovod zraka prigušuju se malom masom.za ručno opsluživanje X X >i (T) V -1 J. Kanali i zračni ispusti odnosno ulazi: od pocinčanog željeznog lima. Potrebno je redovito održavanje. Duljina za jednostavne industrijske ^2^ Ventilacijski otvori: a . Rešetke za dovod i odvod zraka.4 0 0 0 0 m 3 /sat 4 0 . Za centrale iznad drugih prostorija treba predvidjeti vodonepropusni pod.75 m 4.5-3m. Ventilatori Radijalni i aksijalni ventilatori. Na uskim i dugim tlocrtnim površinama mogu se komore pravilno poredati jedna do druge. Zidani kanali bolje prigušuju zvuk nego betonirani. primjena naročito u industrijskim građevinama. a kanali od sintetike za agresivne plinovite medije. najprikladniji su od lima s pečenim lakom -> 0 . Kod velikih postrojenja klimatizacijska centrala i prostor za distribuciju grijanja imaju zajednički hodnik za opsluživanje i prostoriju za središnju upravljačku ploču.0 m J komorne centrale 6. Posebna je klimatizacijska zona područje uz fasade (uređaji s velikom brzinom). Salonitni kanali (bez azbesta) prikladni su za vlažni zrak bez kiselina.7 0 0 0 0 m 3 /sat širina x visina 3. dobar pristup. Za kazališta.uređaja DIN 4109".0 m 3. kinodvorane i predavaonice treba omogućiti da zrak dolazi ispod sjedala.0 m ] 4. Skretanje oko uglova treba zaobliti -> DIN 24147. s odnosom stranica do 1:3. Voditi računa o protupožarnim zahtjevima koji se odnose na ventilacijske uređaje. bolje keramika. s ispunom od mineralne vune. Klimatizacijski uređaji za velike uredske prostorije Svrhovito je velike prostorije klimatizirati pomoću više uređaja.za tamne komore.6 m. Zidani ili betonirani kanali ekonomičniji su od limenih za velike podne ili kose kanale.

458-459. bez vibracija. Najveća dubina prostorije za visokotlačne klimatizacijske uređaje približno je 6 m. Uređaji za ventiliranje kuhinja Velike kuhinje VDI 2052 ->• i s. . štednjake i friteze treba grupirati i iznad toga staviti odvod zraka s filtrom za masnoće. Manja količina zraka omogućuje primjenu manjih centrala odnosno besprijekorno kondicioniranje zraka. mjerno mjesto Toranj za hlađenje općenito 0 Grafički simboli tehnike kondicioniranja zraka DIN 1 946 T 1 . a toplina odnosno hladnoća prenose se vodom sustavom cijevi kao kod centralnog grijanja. općenito A Pretvarač vodene pare ~ Izmjenjivač topline s 23) križanjem tokova materijala _ Izmjenjivač topline bez 24) križanja tokova materijala Stroj za grijanje i hlađenje općenito NJ Povratna armatura. izmjenjivač topline mora i bez ventilacije biti u stanju održavati sobnu temperaturu u svim vremenskim prilikama. općenito Kotao za vodu Protočni regulacijski ventil (prigušni ventil) © © © © © © 122 Uređaj za vlaženje. ili instalacijska etaža na sredini visine zgrade. pa su slabo brtvljena mjesta praktički zanemariva. 4. Sekundarni zrak rAJ Injektorski aparat I Grijanje Visokotlačno klima . a ne zbog opće potrebe ventiliranja. općenito Pumpa za tekućine. općenito i Filtar općenito i ^10) Zračni vod. idealne prilike za strujanje. I. odnosno u odzračni kanal na hodniku ili kroz sanitarne prostorije. Vanjski zrak se čisti predfiltrima i finim filtrima.postrojenje (sustav LTG) ® < D © Ventilator. Kanale svake godine treba čistiti. Čitava je zgrada pod laganim pretlakom. ekspanzijska jedinica Ventilatorski konvektor. Opći zahtjevi: 1. po mogućnosti kružnog presjeka.Visokotlačni klimatizacijski uređaji Veliki presjeci kanala niskotlačnih klimatizacijskih uređaja potrebni su samo zbog količine zraka koja je potrebna za prijenos topline zimi odnosno hladnoće ljeti. općenito Industrijski uređaj općenito Senzor. Kotlove. treba dodatni unutarnji uređaj za hlađenje. paziti na podtlak. Klimatizacijski konvektori. koji se iz centrale opskrbljuje klimatiziranim zrakom i toplom ili hladnom vodom. dakle najveća širina zgrade ako nema unutarnjeg uređaja je 2x6 = 12 m + hodnik. 3. Visokotlačni vodovi zraka. Vertikalni vod zraka za zgrade do 7 katova 0175-225mm. i to na nižem katu i prodorima kroz stropove prema gore. Bez cirkulacijskog provjetravanja. npr. Izmjena zraka oko 15-30 puta. sušenje zraka ^4) Mješač (zraka). dovodni zrak filtrirati i zimi grijati. DIN 4109 2. Kod visokotlačnih uređaja nema cirkulacije zraka jer je količina zraka već reducirana na mjeru koja je potrebna za besprijekorna svojstva kondicioniranog zraka. Regulacija je samo na izmjenjivaču topline. općenito Armatura sa sigurnosnom funkcijom Separator općenito ^5) Prolaz ulaznog zraka Ispravljač strujanja n6) Prolaz izlaznog zraka Zaštitna rešetka od atmosferilija IX! O Armatura s ručnim upravljanjem Komora za miješanje.5 do 2m raspored s vertikalnim cijevima za dovod zraka. zrak odlazi iz susjednih prostorija pa njihova grijaća tijela treba odgovarajuće povećano dimenzionirati. općenito A Proizvođač vodene pare X M Armatura. filtar za pročišćavanje sekundarnog zraka (cirkulacija zraka DIN 1946). jačina buke š 30 do 33 fona. kondenzator. naizmjenično nosivi stup i instalacijski stup s mrežom cijevi za zrak i vodu. Skuplji je razmještaj s jednim glavnim zračnim oknom i horizontalnim razvodom po hodnicima na svakom katu s ograncima prema van ili neposredno iza fasade. temperatura hladne vode ljeti ne smije biti ispod 15-16°C. Nije li tako. Ispod svakog prozora smješten je klimatizacijski konvektor (injektivni uređaj) s posebnim sapnicama za ispuštanje zraka i izmjenu topline. Isisavanje zraka provodi se iza ugrađenih ormara na hodnik. grijač zraka © R e g u l a t o r količine strujanja. Kubični metar vode prenosi oko 3450 puta više topline nego kubični metar zraka. Visina 3-5 m. Kod osovinskih razmaka prozora od 1. općenito ¿ © p Posuda općenito. općenito Razdjelna komora. Gornje dijelove zidova i strop treba ožbukati porozno (nikako uljena boja). u protivnom pogon za hlađenje nije ekonomičan i stvara se kondenzat na uređajima uz prozore (rashladne se površine prljaju). općenito ^J^ ^2) Prigušivač zvuka. općenito Prekiopnik. Kod još viših zgrada treba za svakih 7-10 katova predvidjeti instalacijsku etažu za uređaje grijanja i klimatizacije. općenito Pretvarač. općenito Regulator. za 14-katni- TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA tu cu jedna centrala u podrumu i jedna na krovu. Visokotlačni klimatizacijski uređaji zahtijevaju otprilike trećinu uobičajenih količina zraka za provjetravanje čistim zrakom izvana. Potrebno je lokalno loženje i izolacijsko ostakljenje.

prijašnja dimenzija grd).5 ke • FG Fw + Ff + Fdl+ Fd + FG Prolaz topline kroz jedan element građevine: stanovita količina topline svladava unutarnji granični sloj zraka i tako iz zraka u prostoriji dolazi na unutarnju površinu elementa.02 0.015 Zid 0.2 K 1/a a 4 % .87 = 0.6 K 2.08). = 10 A. ali kari- (šuplja o p e k a ) k = 0. razlike temperature K (kelvin. ožbukan k2 Rog + _ l i " A. vođenjem. prozor (F). Tok temperature je u cijelom elementu građevine linearan Tok temperature kao (5).TERMOIZOLACIJA POJMOVI .83 = 0.22 = 1.04 = 1. . uzevši u obzir minimalne faktore za površine krova i podova na tlu: kw • km — © Princip prolaza topline kroz neki element građevine Tok temperature u jednoslojnom elementu građevine Unutarnja žbuka 0. "granični" sloj zraka. tako se mogu zakonitosti lakše utvrditi. manja je i toplinska vodljivost.daje u W/m 2 K [kcal/m 2 hK] gubitak topline kroz element građevine i služi kao osnova za proračune grijanja). Definiranje pojmova u DIN 4108 [podaci u uglatim zagradama: jedinice u prijašnjem sustavu kcal]. za tok temperature u elementu građevine i za oštećenja zbog kondenzacije (-> dolje).7 = 0.4 0 = 5.zaštita od oštećenja građevine koja nastaju zbog nedovoljne ili pogrešno postavljene termoizolacije pa nastaju termička strujanja. Otpor prolazu topline 1/k u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] jest zbroj otpora jednog elementa građevine prolazu topline: 1/k = 1/aj + 1/A + 1/aa (njegova recipročna vrijednost k . proračunava se iz jednakih dijelova F i k-vrijednosti obiju komponenti: km(F+w) = (k F • FF+kw)' (Ff + Fw) k m = srednja vrijednost koeficijenta toplinske provodljivosti omotača zgrade izračunan iz podjednakih udjela F i k .udobnost.34 0.4K. (§).13 + 0. zračenjem i difuzijom vodene pare.5 0.12 0. Koeficijent prijelaza topline 1/a jest termoizolacijska vrijednost sloja zraka koji prianja uz element građevine. Koeficijent otpora prolazu topline važan je za poštivanje odredaba DIN-a 4108.1/A= d' • D'.00 1/a. može se jednostavnije proračunati množenjem debljine sloja d' (u cm) s faktorom D'.> (3) 1/aj + 1/A + 1/ota = 0.ušteda energije za grijanje. Koeficijent toplinske vodljivosti X u jedinicama W/mK [kcal/mhK] specifično je svojstvo gradiva.83 + 0. površine poda na tlu (G) i površine stropa u dodiru sa zrakom (DL). ..16kcal].64 Proračun vrijednosti k višeslojnih elemenata građvine. može se termoizolacijom usporiti ali ne spriječiti.48 2 4 c m šo + 5 c m stiropor staklo 6 m m izolacijsko staklo 2 x 6 mm © Tok temperature u različito termoizoliranim elementima građevine za unutarnju temperaturu 9. što znači da je površina zida za 10.vrijednosti sastavnih dijelova omotača: zid (W).04 = 2 6 % 6 6 % 8 % U tom slučaju na unutarnji granični sloj zraka otpada 26% 40 = 10. koliko je slabija termoizolacijska moć elementa građevine. pa se može prikazati pravcem ako su slojevi crtani u mjerilu veličina svojih termoizolacijskih svojstava (§). 1.56 1/a B Vanjska žbuka Unutarnja žbuka _ 1 1/k 1. Koeficijent toplinske vodljivosti k u jedinicama W/m 2 K [kcal/m 2 hK] Recipročna vrijednost koeficijenta otpora prolazu topline 1/k danas je najvažniji brojčani podatak za proračun termoizolacije. unutarnje površine zida je toliko viša koliko je bolja termoizolacija. 4 5 70 + = 0.16Wh (= 1 kcal) podiže temperaturu 1000g vode za 1K.> ( i ) Razlika između vanjskih i unutarnjih temperatura pri tome se raspodjeljuje na pojedine slojeve u postotnom omjeru kojim sudjeluju u ukupnom otporu prema prolazu topline 1 / k . 1 3 % . Izmjena topline konvekcijom (prijenos topline). s t o j e manji taj broj. Promjena temperature nije samo važna kad je posrijedi kondenzacija nego je važna i za termičke dilatacije elemenata građevine -» s. navodi se u Wh [=1. Primjer: zid od plinobetona 500 kg/m3 debljine 30 cm.4 0 = 1.04 1.koeficijent toplinske vodljivosti .8 k D • FD + 0.13 0.33 bio bi odnos 0. Što je manja brzina kretanja zraka. = 70 A = 80 M Termoizolacija Žbuka k na mjestu roga = 0. njegova je veličina za razne slučajeve propisana u DIN-u 4108 i "Odredbama o termoizolaciji" Ista veličina služi projektantu grijanja kao podloga za dimenzioniranje.Termoizolacija Fw + k F • F f + k D L • F d l + 0. Vrijednosti prema DIN-u 4108 sadrže i dodatke za praktičnu primjenu. zaštita čovjeka od previše i premalo topline.95 km = § 0 . Promjena temperature ovisi o toplinskom prigušenju pojedinih slojeva.MEHANIZMI jzziczr Svrha je termoizolacije: . svladava vanjski granični sloj zraka i izlazi u vanjski zrak. 1/A 1 / a a = 1 3 % + 8 3 % + 4 % Pri razlici od 40 K između vanjskih i unutarnjih temperatura odnos je: 1/a.4 K hladnija od zraka u prostoriji! Prema tome.E ^ ^ Proračun prosječnog koeficijenta otpora prolazu topline sastavljenog elementa građevine.36 0.056 + 0. Izvedena je veličina km(F+w) = srednja veličina "prozor + zid".02 1/A 1/a. ¡=•1=1 i—u—i- I Opadanje temperature o d g o v a r a 1/k .30 Vanjska žbuka 0. Na unutarnjoj strani elementa (1/a.). toliko je niža temperatura unutarnje površine elementa (7) i toliko lakše dolazi do pojave kondenzata vode. = 28° i vanjsku teperaturu 9a = 12° Temperatura 9W.04 (ako postoji vanjska obloga 0.02 1. 0. primjer uz 1/A od 0. Količina topline.33 0. 124. 1 primjer: O p a d a n j e temperature odgovara 1/k ) T o k temperature u višeslojnom elementu građevine ®kirani prikaz elementa građevine (u mjerilu koeficijenata otpora prolazu topline).45 k između rogova = 0.2 K 1/A 8 3 % • 40 = 33. Primjer: kosi krov izgrađenog potkrovlja Termoizolacija |. 123 . krov (D). svladava otpor elementa prema prolazu topline i dosiže vanjsku površinu elementa. a prije svega kondenzacija vodene pare. toliko je veća vrijednost 1/a na vanjskoj strani elementa (1/a a ) 0. temperatura °C. "mjerne vrijednosti" ne mogu se s tim usporediti! Otpor prolazu topline 1/A u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] ] specifična je vrijednost za debljinu sloja: 1/A = d l k (d = debljina sloja u m).

nastaje pretvorbom u paru pri temperaturi vrelišta i isparavanjem pri svakoj temperaturi.1 5 7 8 0 % = 1. Iz praktičnih razloga ta se veličina upotrebljava kao podatak o količini vodene pare u zraku (v. X=max. m). loš prolaz topline = nizak faktor sloja (A.7% 5. vodena bi se para kondenzirala u tekuću vodu: na taj način nastaje rosa.0% 105 = 9. vani .15 . plinovito agregatno stanje vode. U primjerima © @ © Parcijalni tlak vodene pare ostaje ispod max. Zato se temperatura pri kojoj relativna vlaga dosiže O O O O O O • • • • • • • • • • • o o o o o • • o o o • o o o • • • o o o o o o ••••••••• ••••••••• ••••••••• -ooooooooooo ooooooooooo 100% naziva rosištem mješavine zraka i vodene pare. zakrivljena crta pokazuje najveći mogući parcijalni tlak pare. • Ispravno postavljanje slojeva Nagib krivulje difuzije treba biti s unutarnje strane koliko je moguće strm. Primjer Unutra 2 0 7 5 0 % = 11.5 cm. Razlike parcijalnog tlaka pare —> © dakle su samo različite količine molekula vodene pare pri istom ukupnom tlaku zraka (suprotnost: apsolutna razlika tla- © Relativna razlika tlaka pare (razlika parcijalnog tlaka pare) među stranama elemenata građevine max. Atmosferski tlak iznosi 1 bar ili 1000 mbara (nazvano i hektopaskal).9 125.TERMOIZOLACIJA Tok temperature DIFUZIJA VODENE PARE Vodena para.3% 100.4 mbar = 52% 72% zrak 15°C.mbar = ® Količina vodene pare u zraku pri različitoj relativnoj vlažnosti zraka © Iz toka temperature u elementu građevine proizlazi krivulja max. u mješavini vodene pare i zraka dio tog tlaka proizvodi vodena para . °C -10 . pada prema van = dobro! © Pogrešan raspored slojeva: faktor rasporeda = nagib krivulje.0 © Apsolutna razlika tlaka (razlika tlaka zraka) među stranama elemenata građevine Temp. Difuzijom nastaje unutar elementa pad parcijalnog tlaka pare. 12.5 ± 0 ± 5 + 10 + 15 + 20 + 25 Vanjska temperatura (°C) -12 -15 . pri čemu slojevi ispred brane ne smiju premašiti određeni dio X cjelokupnog otpora prolazu topline 1 /k © © Parna brana na hladnoj strani: kondenzat u elementu građevine Dodatna parna brana na toploj strani sprečava stvaranje kondenzata.6 mbar H d 4. Unutarnja žbuka 1. -»tablica (§)). Kondenzacija nastaje tamo gdje stvarna količina vodene pare prelazi onu koja je prema temperaturi moguća.9 40. izračunava se kao umnožak debljine sloja d i koeficijent difuzijskog otpora (.0= © Parcijalni tlak vodene pare u zraku © Max. treba parnu branu ugraditi s unutarnje strane.14 = 10. količine vodene pare koja difundirá kroz element zrak 10°C.2% 15. važno je: • Dovoljna termoizolacija U primjeru © jednoslojni je element bez kondenzacije. Relativna vlažnost zraka je postotni odnos stvarno prisutne vodene pare i najveće moguće količine pri toj temperaturi.9 238. I Iznutra I I / i I I I I / I I 1 Zid 24 cm. nema kondenzata © uslijed nedovoljne izolacije: kondenzat na i u elementu građevine. Primjeri difuzije I 1 1 I 1 1 Da bi se izbjegle oštečenosti građevine. Vodena para u zraku nije vidljiva ("oblaci vodene pare" kapljice su koje lebde u zraku).4 mbar 108 cm 6 cm 114 cm 94.r 25 Ako je sloj koji zatvara prolaz pare na vanjskoj strani.20 . toplina koja je za to potrebna (oko 700Wh) oduzima se okolini.0% kova u smislu parnog kotla . dobar prolaz topline = visoki faktor sloja i A . vrlo dekorativna na ružinim laticama. termoizolacija na unutarnjoj strani parne brane 124 .5 2 4 = H d 6 1.parcijalni tlak pare.6 mbar = 1 g vode/kg zraka). analogno protoku temperature u elementu građevine dijeli se i pad tlaka na pojedine slojeve proporcionalno njihovu udjelu u ukupnom difuzijskom otporu elementa. Da bi se izbjegla oštećenja. izvana nizak faktor difuzijskog otpora.10 5 | 1 | i | I 1 ' Iznutra I I I mbar r 25 -20 -15 -10 5 | I I | / 1 I | I | . jer se time razmatranja o difuziji mogu jednostavnije prikazati (0.9 62. a s vanjske blag .t. u primjeru © nastaje kondenzat na unutrašnjoj strani elementa jer je udio graničnog sloja zraka očito prevelik.» © .8 mbar 105 = 0.7 mbar.8% 28.3 mbar / 1 2 .18 Relativna vlažnost zraka 50 33. prolazom kroz elemente građevine i njihove slojeve. 89 i dalje). tamo će doći do ukupnog pada tlaka pare. u protivnom dolazi do kondenzacije .8% 16.g.1 323. tj. udio graničnog sloja zraka odn.3 mbar / 23. 10 0 10 20 30 (°C) Temperatura zraka Primjer količina vodene pare u zraku 12.3 mbar / 17.15 • 10 5 | 1 | 1 | ' I RJ !' ><1 i K / J / /| KTJ y ] / i I i ' nog otpora prolazu topline 1/k —> © . Kad temperatura pada. Granični slojevi zraka mogu se zbog svoje male debljine (vanjski 0. Granični sloj zraka ne smije prijeći određeni dio X ukup- mbar r 25 -20 .2 173. 123). želi li se to spriječiti.3 mbar zrak 20°C.3 mbar Razlika 119 . unutarnji 2 cm) zanemariti. •Parna brana na pravom mjestu mbar . Tome se slojevi suprotstavljaju svojim otporom protiv difuzije \i d (cm. Različiti parcijalni tlakovi pare nastoje se izjednačiti difuzijom.5. 12. do granice pare („x") l mbar f 25 . zadan pravcem protoka temperature. raste relativna vlažnost ako količina vodene pare ostane ista.» (4) npr u mjehurima hidroizolacije krova -> s. treba spriječiti kondenzaciju na njenim elementima. mogućeg. 12. X=max. 3 mbar = 100% Ako bi prema ovom primjeru temperatura zraka i dalje padala. dopušteni udio graničnog sloja zraka 1 prikazanje element građevine sa svojim graničnim slojevima zraka u mjerilu termoizolacije (usporedi s. on se iskazuje debljinom sloja zraka koji bi imao isti difuzijski otpor.» © proizlazi iz faktora slojeva Taj nagib s unutarnje strane visok koeficijent difuzijskog I © Faktor rasporeda slojeva = nagib krivulje.3 88. parcijalni tlak pare u zraku (kp/m2) 26.4% 60 25% 23% 21% 70 17. Zrak može primiti samo određenu količinu vodene pare: ta količina je veća pri višoj temperaturi. posljedica je kondenzacija —> @ .5 cm. uzdiže se prema van = kondenzat u unutrašnjosti elemenata građevine otpora.5% 30.

potrebna je parna brana (raspored -» način građenja s parnom branom) s difuzijskim otporom (i • d unutarnje obloge £ 10 m (kod zatvorenog bazena £ 100 m). okolinom koja je dobar vodič topline ili dovođenjem toplog zraka. Važno: termička izolacija. faktor X smanjuje se iznutra prema van.- Žbuka wuMr¿nimimiir4riUH.047 600 200 15 1. Međutim. (—»s. Raspored slojeva treba biti takav da ne nastaje kondenzat: dovoljna termoizolacija. preporučeno "izjednačenje tlakova" pomoću tog sloja često je besmisleno (suprotno tome: slojevi za izjednačenje tlaka ispod pokrivača ravnog krova -> s.0 0. 124). Tako raste dio otpora prolazu topline graničnog sloja zraka na tom mjestu. a time i udio graničnog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k. funkcija ventiliranja zbog visinske razlike (najmanji pad 10% između ulaza i izlaza zraka). zr. pa je u tom slučaju bolje izvesti ventiliranu fasadu (iznimka: predgotovljeni zidovi). Da bi se izbjegao kondenzat na površini građevnog elementa i njegove neugodne posljedice (pojava plijesni i si. i uobičajeni vanjski ugao -» © predstavlja toplinski most jer je tamo. Tipični su primjeri prikazani na ® . 123 © ) .).120 8 1 5 Detalj I Detalj II '"•i • m 100 200 300 1000 Difuzijski otpor Z [ c d ( c m ) Detalj III (D Ispitivanje pojave kondenzirane vode na nekom krovu . sloj izvana _ Beton ( 2 2 0 0 kg/m^) 10 Stiropor tip 0 4 0 4 Žbuka 1.otpor lacije 1M d : D |j d (cm) d (cm) Gran. Kod masivnih konstrukcija treba izravnavajućim slojem zaštititi parnu branu od mehaničkih oštećenja — s.Zračni prostor p Termoizolacija JCTtiirmnYffimnroffmvniro ® Masivni zid s paronepropusnom fasadom © Masivni zid s ventiliranom fasadnom oblogom ® Na unutarnjoj površini vanjskog ugla stvara se kondenzat (j\ Na unutarnjem uglu ne nastaje kondenzat Betonski zid izvana \ Izvana tt ® i II 9 /n / ^ ftl Zid Iznutra l i 1 tt I Zid 1 ft v \ \ / Betonski zid iznutra Na velikoj vanjskoj površini toplins(9) —' Pri velikoj unutarnjoj| površini toplinskog mosta je gubitak topline po jedinici površine znatno manji kog mosta nastaje kondenzat (veliki gubitak topline po jedinici površine) 125 . jer se u protivnom javlja prevelik prolaz pare i kondenzacija na vanjskoj oblozi. Za vrlo vlažne prostorije (npr. Stoga treba upotrijebiti žbuku armiranu staklenim vlaknima -» (4) (ne za zatvorene bazene -> s. zr. U tu svrhu mogući su načini: Smanjenje gubitka topline kroz toplinski most pomoću termoizolacijskog sloja protiv "vanjske hladnoće" (povećanje termoizolacije smanjuje postotni udio graničnog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k). Preduvjet: presjek ventilacijskog prostora na svakom mjestu ^ 2 cm.02 0. S obzirom na činjenicu da na unutarnjoj strani par> ne brane ne nastaje tlak u smislu parnog kotla. 92 i dalje. Način građenja s parnom branom -» (2) Novi je način građenja ("topli krov". Tako se smanjuje otpor prijelazu topline1/aj u odnosu na toplinski most. Način građenja s ventiliranom fasadom -» (5) Ventilacija iza fasadne obloge uklanja paronepropusno djelovanje relativno paronepropusnih vanjskih slojeva.«f<iiiitit»HiiHTiTinnf EZH (T) F777IF71 Masivni zid bez termoizolacije © Masivni krov s paronepropusnim pokrovom Otpor prolazu topline 1/k elementa građevine Redoslijed slojeva od izvana prema unutra Difuzijski Debljina -Koefic. Raspored slojeva na unutarnjoj strani kao način građenja bez parne brane. Porast troškova grijanja zbog toplinskog mosta beznačajan je ako je on malih dimenzija: ali ne kod jednostrukih prozora koji se također moraju smatrati toplinskim mostovima. (ZZŽ3Z3 . 125. 124. 92 i dalje).Azbestcementne ploče [— Žbuka (sintetika) Nosač žbuke (staklena vuna) Termoizolacija i . obrnuto nego kod (9) maloj unutarnjoj površini koja prima toplinu pridružena velika vanjska površina koja predaje toplinu.04 0. mora se povisiti temperatura na unutarnjoj površini toplinskog mosta. Na zidovima s minimalnom termoizolacijom zbog toga će na uglovima zgrade često doći do pojave kondenzata i plijesni.kod vertikalnih elemenata teško je izvedivo. sloja termoizo. sloj iznutra Ukupno 0.Parna brana TERMOIZOLACIJA NAČINI GRAĐENJA Način građenja bez parne brane -» @ Uobičajeni način građenja ne sadrži slojeve koji sprečavaju prolaz pare. uključivo granični sloj zraka slojeva do parne brane. tome se pridodaje i činjenica da je termoizolacijski kapacitet graničnog sloja zraka u uglovima znatno veći nego na širokoj površini. pa temperatura na površini toplinskog mosta na unutarnjoj strani pada i može doći do kondenzacije (-> s.12 1/y=1. 261-262). ne smije prijeći određeni dio ukupnog otpora prolazu topline -» s.Hidroizolacija i— Termoizolacija . nego samo parcijalni tlak pare -» s. zatvoreni bazeni) treba analitički ili grafički provjeriti tok tlaka pare -» (3). Povećanje dovoda topline prema toplinskom mostu povećanjem njegove unutarnje površine. Kad je manji pad. "topla fasada") s vanjskim slojem otpornim na prolaz pare i time uvjetovanom unutarnjom parnom branom (-» s.5 Gran. Unutarnja obloga mora biti uvijek nepropusna za zrak! Topli mostovi su dijelovi elementa građevine u kojima je termoizolacijski učinak manji od okolnoga. Važno: na vanjskoj strani kod normalne žbuke preko termoizolacijskih slojeva postoji opasnost od pojave pukotina zbog gomilanja topline i podloge slabo otporne na posmična naprezanja. 123).

16 0.29 0.13 0.18 0.85" 0.30 0.3%. ploča s gredicama ( bez žbuke) fk Í ÚODt _ J _ 500 I (625.43 1.82* 0.15 0.66 0.5 400 500 600 800 800 1000 1200 1400 1600 600 1000 1400 1800 (2400) 0.69 0. rebrasta ploča (bez žbuke) 120 140 160 180 200 220 250 120 140 160 180 200 220 240 0.33 0.24 0. blokova prema DIN 1045 s opekarskim element. Strop od arm.12 a 500 "(625.10 0.' ~ ffi zračnog prostora * š 200 kg/m Površinska težina uključivo žbuka ** = 150 kg/m2 Površinska težina uključivo žbuka " * 1100 kg/m Površinska težina uključivo žbuka j" || ^ \ Iznutra © 126 Otpor prolazu topline (koef.99** 0.60 0.750) ~ (625.24 0.18 Azbestcementne Vrsta betona ® Drveni krov hale (hladni krov) ® ^ Plino-.52 0.35 0.25 0.09 0.34 0.09 0.13 Blokovi s potpun.25 0. zatvoreni bazen): jača termoizolacija.12 0. Armirani beton Arm.21 0.66"* 0. bez kvarcnog pijeska Laki beton s poroznim agregatom bez kvarcnog pijeska Armirani beton 8 | I • i Pravilni položaj 111 J termoizolactjskog ' j r i .28 0. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) velikoformatnih betonskih elemenata je primjetan: uporaba armiranog lakog betona (npr.07 0.05 Termoizolacija prolazi neprekinuta preko konstrukcije .09 25.08 0.57*** 0.08 0.38 0.04 0.12 0.5 2.11 0.04 0.Naziv i skica Debljina Otpor prolazu S topline 1/A m 2 K/w u prosjeku na najpovoljnijem mjestu DETALJI TERMOIZOLACIJE: VANJSKI ZID Općenito: ako se termoizolacija ugrađuje s vanjske strane.95* 1.30 0.20 0.31 0. ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 140 165 190 225 240 265 290 0.24 0. ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 140 165 190 225 240 265 290 4.68" 2.75 1.27 0.21 0.40 0.15 0.11 0.04 0.15 37.5 Unutarnja žbuka ' R O I k \ \ V W — Žbuka Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 s poprečnim rebrima (bez žbuke) a a'foaifaof ioi a 1 ton jna^aa?J t a 30 30 30 30 30 0 0 0 0 0 ¿¿li ina 190 225 240 265 290 0. 123) treba smanjiti. očvrsnut parom.07 0.20 0.36 0.22 0.17 0.07 0.34" 1.34 1. Arm.42* 0.33** 0.10 0. bet.19 0.41" 0.13 0.27 0.06 0.78*" 0.23** 1.24 0.750) 500 (625. bet.16 0.12 31.50 0.63 1.03 0.28 0.06 0.26 0.750) T M 500 500 "(625.22 0. najveći udio X unutarnjih slojeva (granični sloj zraka. spoj prozora sa zidom -> Posebni slučaj: vlažne prostorije (npr.36 1.44 0.41 0.25 0. eventualno sa završnim slojem mineralne žbuke.09 0.34* 1. 90 i dalje nužna je termoizolacija kako bi se uštedjeli troškovi grijanja (tanji zid.49* 0. slojevi do parne brane -> s. uz primjenu ekspandirane gline ili škriljevca itd.08 0.18 0.79" 1.20 0.97 1.09 0.06 Debljina (cm) 18.33 0.750) Arm.14 0.06 0. bet.51 1. Staklena pjena u mastiksu Bitumenska emulzija 300 kg/m2 Vanjski zn Parna brana TermoizolacijaVanjski zid 1.13 0. za balkone) poboljšava termoizolaciju za do 68.89"* 0.70 1.750) t 2.63* 0.18 0.750) 500 (625.32 0.06 0.30 0.99 0.20 0.28 0..63 0.12 0.nosač ploča © Otpor prolazu topline (koef. ploča s rebrima i gredicama prema DIN 1045 sa šupljim opekarskim elementima prema DIN 4160 Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 bez poprečnih rebara (bez žbuke) 115 140 165 0. prema DIN 4159 Blokovi s djelom. ne upotrebljavati mineralne žbuke nego oblogu s ventiliranjem -> © ili žbuku na bazi sintetike (pojačana staklenim predivom).15 0.55 0.54" 0. Arm.32* 1. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) Prostorna masa kg/m3 12.25 2.26 0. Kritični detalji: klizna spojnica na priključku ravnog krova -> s. viša temperatura).07 0.64* 1.06 0. U ovom je slučaju sintetična žbuka suviše paronepropusna pa je prikladnija ventilirana fasada -> (5) ili način građenja s parnom branom -> @ .0 1.23 0.17" 0.14 0.50 0.12 0.82 0.11 0.07 0.09 0.08 0.26 0.14 0. bet.09 0. šuplje grede prema DIN 1045 (Bez žbuke) 65 80 100 (5) Višeslojni zid bez parne brane ^7) Termoizolacija niše za grijaće tijelo • • • DfD • • DfD • sj 0.10 0.Kutnik .11 0.56" 1. r i Termoizolacija vanjskog ruba stropa presjek Kosi krov s masivnim stropom u 1) Kosi krov s drvenim g red ni kom .79 0.22 0.08 3tĐO/••I (31 30 30 30 30 30 0 0 0 0 0 i ¡c-a«^ 1 Bitumenska emulzi|a 300 kg/m2 ZkJ KSK 11.26 0.22 0.83* 0.16 0.10 0. plinobeton očvrsnut parom Armirani laki beton kompaktan.10 0.11 0.13 © V i š e s l o j n i zid s termoizolacijom na unutarnjoj strani ® Z i d s parnom branom na unutarnjoj strani Zračni prostor Masivna konstrukcija Stiropor 4 c m Letve Azbestcementna ploča Azbestcementna ploča 3.87 0.66 0.34 0. pjenobeton laki beton.

14 x 1 . unutra ^ 10°C Stambena zgrada Predgotovljeni objekt: ne Svijetla visina prostorija: ^ 2.( 1 . drvo. drvo.8.41 1.eq: Vrijednost k: prozori.60 Okvir grupe 1.8.95 m 3 535.06 m 2 .prozori ne sjever/zasjenjeno 9./zap.1 pojedinačni/dvojni objekt.60 m Uređaj za ventilaciju: (nema) Grijana zapremina: 535.610 W/(m 2 K) 1.(1.40 1.418 kWh/a 1.3.51 + 3. k v prema WSVO: 3.76 m 2 . vrijed.21 m 2 T l o c r t n a p o v r š i n a AG: 1 5 4 . vrijed.51 m 2 1.85 A2 Kuhinja 1.26 x 2.prozori ne istok 7.29 m 2 .12 + 10.0121 .7.5012 .20 A3 Stanovanje (vanjska vrata) 0.51 x 2.26 + 3.000 m 2 K/W 0.26 11.12 7.6 -3. kombinirano.12 1.50 m 2 Vanjski prozori istok/zapad: Element: vanjski zid poroton 36.65 9. < 40% 0.46 41.86 m 3 3 Rezultati pojedinih elemenata građevine Element: unutarnjni zid stubišta > UG A1 stubišni zidovi UG (3.81 1.51 x 3.3.50 m 2 11.55 + 1.28 m 2 Dop.99 x 11.600 W/(m 2 K) Ukupna površina elementa: Element: vanjski zid stubište > teren A1 AW stubište Element: krov A1 krov A2 -površina AF4 krovni prozor 11. 4 4 x 2 4.01 A4 Roditelji 2.99 + 11.39 x 4.28 m 2 159. Ostali profili s atestom za kr do 2.99 x 3.3.02 m2 m2 m2 m2 Ukupna površina elementa: Element: vanjski prozori na jugu A1 Stanovanje Element: krovni prozor A1 AF Element: ulazna vrata A1 AT 1.0 Grupa materijala za okvir: 1 Vrijednost kr 2.TERMOIZOLACIJA PRORAČUN TERMOIZOLACIJE WSVO 1994.012 m 2 £15%.9.01 x x x x 1. k prema DIN 4108: nema zahtijeva Element odgovara DIN 4108. investitor: Neufert 1.26 x 1.79 5. vrijed.01x2.40 1.5 .600 W/(m 2 K) 2.864 m 3 Element: pod stubišta A1 Pod stubišta 3.000 m 2 K/W 0.eq: Vrijednost k: Rezultati proračuna: Dop.407 m 2 ^ 15%. sintetika. DIN 4108 Oznaka: Tip zgrade: ogledni projekt BEL.65x2.01) x 2. -površina AF jug -površina AF sjever ulazna vrata A6 zabatne strane DG (11.000 m 2 K/W 532.76 1. 1 2 x 3 .87 + 1.60) x 2.39x2.5 cm A1 A W E G A2 A3 A4 A5 -površina AF sjever -površina AF ist.78 m 2 Ukupna površina elementa: Rezultati proračuna: kao vanjski prozori sjever 127 .49 m 2 147.39x11.50 m 2 3. 9 5 m 2 ( A G p r o r a č u n a t o p r e m a W S V O ) Proračun volumena: V1 EG V2 .99 + 1.9.000 m 2 K/W 415.65 26.35 m 2 Staklo: Vrijednost kv g-faktor: Okvir: specijalno staklo s atestom kv = 1.99x13.6 1.0 W/(m 2 K) Vrsta elementa: Ispred grijaćeg tijela: / Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.4 207.01 m2 m2 9. Ostali profili s atestom za kr do 2.01 m 2 .6 1. <40% 0.41 m 2 -7.6 W/(m 2 K) 0.6 W/(m 2 K) 0.9.58 m 2 V4 DG (površina kao EG) 120. vrata .4071 .8 134.50 Vanjski prozori sjever Staklo: Vrijednost kv g-faktor: Okvir: specijalno staklo s atestom kv = 1.39 + 10. vrata .46/2 Ukupni grijani volumen zgrade: Proračun površina elemenata građevine Element: vanjski prozori na sjeveru A1 WC 0.50 27.26 m 2 1.76x2.40 1.41 m 2 Okvir grupe 1.01) Ukupna površina elementa: 143.51 x 3.12 Ukupna površina elementa: Element: vanjski prozori istok / zapad A1 A2 A3 A4 Stanovanje Hodnik Djeca Kupaonica 2.498 .400 W/(m 2 K) Element odgovara WSVO za taj tip građevine 3. kombinirano.55 m 2 134.33 m 11.30 m 2 163.01 m 2 8. kF prema WSVO: Dop.26) x 2.030 W/(m 2 K) 1.odbivši EG V3 UG 324.60 0.odbitak .2832 3.0 W/(m 2 K) Vrsta elementa: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kp.01 1.89 x 2.26 1.99 A2 .50 m 2 .46 m 3 3.2 x 3.218 kWh/a 0. 5 5 + 1.39x4. prozori.44 m2 Element: strop iznad podruma A1 strop iznad podruma 11. sintetika.01 1.12 x 3.0 Grupa materijala za okvir: 1 Vrijednost kr 2.51 x 0.

50 Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Krovni prozor Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvirizolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 2.180 600 5 10 80 250 1.šuplja opeka.28 15 0. jug Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvir specijalno staklo s atestom kv = 1.6 W/(m 2 K) 0.130 m 2 K/W 0. < 40% 0. kombinirano.425 W/(m 2 K) 2.130 m 2 K/W 0.tvrda pjena (stiropor) 4 Smreka. 2: Masa po jedinici površine: (slojevi nisu definirani kao drveni) Element odgovara DIN 4108.1 W/(m 2 K) 0.130 0 100000 100000 20 15 600 40 40 0.blokovi W6 .501 m 2 > 15%.532 kWh/a 1.0 1 2. okvir < 30% ne sjever.400 kg 0. bor.3000 0.147 m 2 95.08 Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Vanjski zid poroton 36.0 1 2.408 W/(m 2 K) 0.5 cm (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva d [m] X [W/mK] 0.000 m 2 K/W 0.67 0. sintetika.8 W/(m 2 K) vanjska ostakljena vrata. 6.500 kg nema zahtjeva 128 .80 kg/m 2 d [m] 0.900 W/(m 2 K) Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.8 2.70 okvir grupe 1 drvo.355 m 2 326.498 m 2 > 15%.60 okvir grupe 1 drvo. < 40% 0.035 0.210 P [kg/m 3 ] 900 H [1] 8 8 [m 2 K/W] 0.NB.040 m 2 K/W 0.781 m 2 0. općenito ne 147. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 1. kombinirano.040 25 0.50 okvir grupe 2.1400 0.0005 0. LM 21 2 Polistirol.700 800 1100 5 50 200 vanjski zid.301 m 2 180. dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka elementa 1 Gipskarton ploče DIN 18180 2 Polietilen folije debljina > 0.1 mm 3 Polistirol (PS) .350 P .000 m 2 K/W 290. neventilirano ne 159. jela Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: Masa po m 2 : 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna Dodatni zahtjevi za lake elemente dopuštenih vrijednosti k prema DIN 4108/2. Ostali profili s atestom za kr = 2.300 0.250 W/(m 2 K) 0. Ostali profili s atestom za kr = 2.1 2.04 10 2.1 betonski ili metalni profili s atestom za kr2. < 40% 0.500 kg 0.160 0.790 W/(m 2 K) nema zahtjeva d [m] X [W/mK] P [kg/m 3 ] H [1] dM.000 m 2 K/W 938. nagib krova > 15° ne istok 3. tablica 1 Element odgovara DIN 4108. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 0.130 m 2 K/W 0.5 Grupa materijala za ovkir Vrijednost krVrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.727 kWh/a 0.040 m 2 K/W 0. sljubnice ispunjene. prostorna masaO. [kg/m 3 ] 1200 [1] 10 d IX [m K/W] 2 1 Gipsana žbuka bez 0.eqVrijednost k: izolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 3.02 19.0120 X [W/mK] 0.000 m 2 K/W 128.0150 smole Vrsta elemenata građevine: Površinsko grijanje: Površina: Masa po m 2 : 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine Krovni rogovi. 1 Element odgovara DIN 4108.0 do 2. LM21 3 Žbuka od umjetne 0. dijelovi presjeka Udio TDW 12% 88% Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Oznaka rogovi međupolja krov/strop prema vanjskom zraku odozgo.3650 masa 0. vrata-prozori ne jug 8. prostorna 0.0400 0.398 W/(m 2 K) Grupa materijala za okvir Vrijednost kr Vrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.000 m 2 K/W 0.0 W/(m K) 0.000 m 2 K/W 0.00 1.80. sintetika.eq: Vrijednost k: Vanjski stubišni zid iznad terena (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka gradiva 1 KLB lakiklima .854 W/(m 2 K) 2. [m2 K/W] 0.000 W/(m 2 K) vanjski zid u terenu ne 9. zasjenjeno 3.283 m 2 > 15%.585 W/(m K) 10.eq: Vrijednost k: Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Ulazna vrata Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvir Grupa materijala za ovkir Vrijednost kr Vrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.000 m 2 K/W 0. tab.6 1.726 kWh/a 2.12 50 1.TERMOIZOLACIJA Vanjski prozor.600 W/(m 2 K) 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.0200 0.06 dix 0.130 m 2 K/W 0. ekstrudirana smjesa Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: Masa po m21/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Krov.0150 aditiva 2 Poroton .0 W/(m2K) prozori.390 W/(m2K) nema zahtjeva 0.060 W/(m 2 K) 1.040 m 2 K/W 0. tabl.0 W/(m 2 K) krovni prozor.435 W/(m 2 K) kao vanjski zid poroton 36.

229 W / ( m 2 K) kao za krov Unutarnji zid prema znatno hladnijim prostor.95 520.130 m 2 K/W 0.0 29.2400 3 Polistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 035 0.182 0.1000 5 Normalni beton prema DIN 1045 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.50 3. tabl.05 11.06 0. izdanje od 16.210 m 2 545.00 Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.0150 dodataka 2 Vapneno-pješčani blokovi i ploče.700 1400 0.7 159.130 m 2 K/W 0.43 3 PoIistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 040 0.000 0.300 0 0.0 15.8 0.335 2.607 m 2 17.14 0.01 8.0400 X [W/mK] 1.5 0. DIN 106/1+2.210 p [kg/m 3 ] 900 [1] d/X [m 2 K/W] 0.930 W/(m 2 K) nema zahtjeva Vanjski zid stubišta iznad terena 9.839 0.78 Ag 0.22 13.0700 X [W/mK] 1. Podaci koji se odnose na energiju proračunati su prema odredbamapropisa o termičkoj zaštiti (WSVO).5 Udio [%] 28.dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva 1 Gipskarton ploče DIN 18180 2 Polietilen folije debljine > 0 .58 58.01 0.TERMOIZOLACIJA Krovna polja .78 159.785 0.35 Aab f Vrijednost k [W/m 2 K] 0.43 10.06 0.300 0 0.500 kg 0.170 m 2 K/W 0. 1 Element odgovara DIN 4108. Ljetna zaštita od topline prema WSWO nije ispitivana.400 P .04 X [W/mK] 0.100 kg 0.2 100.170 m 2 K/W 0.656 W / ( m 2 K) 1.200 0. 1 Element odgovara DIN 4108.0 vrijed.656 0.040 15 2.60 6.41 7.100 2400 0.30 11.170 m 2 K/W 0.0120 8 8 100000 100000 0. tabl.0 1.9 (Q'r + Q'L) .400 kg 0.600 2.398 ATk [W/K] 0.5 5. ne 26.0 1.37 kWh/a m : Q'h = 0.443 m 2 464.3 5.00 1 Gipsana žbuka bez 0.97 1/m Odnos površine prema volumenu A/V: 29.03 1. Proračun QH prema WSVO zadovoljava uvjete.0020 0.210 15 0.335 W / ( m 2 K) 0. 1994.(Q'| + Q's): 94.750 kg 0.0 520.5 0.58 1.44 Pod stubišta Strop iznad podruma 134.785 W / ( m 2 K) 1.70 Ad 159.57 3 Polistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 035 0.27 185.57 10.435 0.6 30.7 0.08 strop iznad podruma (podrum nije grijan) da 135.75 kWh/a nr O'Hma*: Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline nije prekoračena.400 P [kg/m 3 ] 2000 [1] 15 35 70 150 20 50 d/X [m K/W] 2 Oznaka elementa Zidovi Vanjski zid poroton 36.21 Ukupno 154.75 22.350 W/(m 2 K) Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.810 W/(m 2 K) 0. [kg/m 3 ] 2000 2000 [1] 300 400 15 35 100000 100000 20 50 70 150 d/X [m 2 K/W] 0.02 3.040 m 2 K/W 0.6 31. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 0. 1Element odgovrara DIN 4108.1200 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.1600 2.600 1.1.86 m3 Grijani volumen V: 520.4 26.37 Sveukupno 0.1 30.000 1.91 kWh/a m .040 - 15 pod na zemlji ne 11.30 kWh/a nr Godišnji solarni dobici Q's: (u odnosu na volumen zgrade) Godišnja potreba topline za grijanje: 30.2 0.00 32.13 kWh/a m . k * f [W/(m 2 K)] 0.5 0.350 p [kg/m 3 ] 1200 n [1] 10 10 5 10 20 50 8 d/X [m 2 K M ] 0.1600 2.398 0.34 0.25 Ukupno Prozori Vanjski prozori sjever Vanjski prozori istok/zapad Vanjski prozori jug Krovni prozori Ulazna vrata Ukupno Krovovi/stropovi Krov Ukupno Elementi prizemlja zgrade 26.28 3.579 m 2 365.01 4 Polistirol (PS) .0005 0.5 0. Godišnja potreba transmisijske topline Q'r: 18.130 m 2 K/W 0.14 56. 129 .86 Strop iznad podruma (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka gradiva 1 Keramičke pločice 2 Cementni estrih 3 Polietilenska folija debljine > 0.4 17. tabl.040 50 3.000 2. Q'H-: 95.58 Af 9. Godišnja potreba ventilacijske topline Q'L.64 kWh/a m .100 2400 0. 8.0 1.37 m2 Ukupna površina omotača A: 0.0400 4 Izolacijski materijal od mineralnih/biljnih vlakana 040 0.1 mm d [m] 0.400 0.5 cm Ukupno Bočni zidovi A [m 2 ] Aw 147.0400 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.600 1.: 4.50 0.05 Pregled prosječnih vrijednosti k vanjskih elemenata građevine Ogledni projekt BEL Neufert Aw Zidovi Aab Bočni zidovi Af Prozori sa solarnim dobicima Ad Krovovi/stropovi A d l Stropovi sa zrakom odozdo Aq Elementi prizemlja zgrade Ukupno Površina [m 2 ] 147.0 520.0 0.35 147.0 1.58 0.28 kWh/a m .0200 4 Gipskartonske ploče DIN 18180 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine Proračun prema WSVO za zgrade 535.08 Unutarnji zid stubišta iznad suterena 26. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: element odgovara WSVO za taj tip građevine Pregled razmatranih elemenata građevine Pod stubišta (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva 1 Cementni estrih 2 Normalni beton prema DIN 1045 d [m] 0.00 krov/strop prema vanjskom zraku odozgo neventilirano ne 140.000 m 2 K/W 0.0100 0.250 32.900 15.32: Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline: 30.357 Udio [%] 31. Q"H = Q'H/0.0120 900 0. 1 mm d [m] Unutarnji zid stubišta iznad suterena (redoslijet slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva d [m] X [W/mK] 0.0350 15 20 50 1.50 31.50 28.1 6.960 W/(m 2 K) nema zahtjeva Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.785 10.8 0.00 kWh/a m Godišnji interni dobici Q'.0 58.0 1.392 1.tvrda pjena (stiropor) 040 0. : 8.58 0.8 100.035 0.

600 2.01 3.69 m 3 11. meteorološki podaci.600 2. 1.91 kWh/a Iskoristivi solarni dobici topline H Q S = 2305.60 0.30 11. 9 7 nrr 1 Vanjski prozori: istok / z a p a d Krovni prozon Onjentacija: z a p a d Orijentacija: jug 7.21 Vanjski zid poroton 3 6 .28 1. razlika elemenata građevine 1 1.565 0. BV -samo uz korištenje stana A*=149.56 kWh/(m 2 a Napomene uz osnove ovog dokumenta o potrebnoj toplini Naprijed navedene vrijednosti godišnje potrebe topline za grijanje u prvom redu daju polazne točke za usporednu ocjenu energetske kvalitete zgrade.59 kWh/a Korisna površina zgrade prema Propisu o toplinskoj zaštiti An = 171. 5 c m Krov 147.' Površina krova i krovnih ploča 3 A g : Donji završetak z g r a d e uključ.99 (T) Presjek (?) 11.78 2 H 0.335 0.60 0.64 kWh/(m 3 a) 6 A ^ . negrijane staklene dogradnje s jednostrukim ostakljenjem 1 ) / izolacijskim ili dvostrukim ostakljenjem 1 ) / termoizolacijskim ostakljenjem uz odgovarajuće označene površine Povišene vrijednosti iskoristive unutarnje topline zbog isključivog korištenja kao uredske ili upravne zgrade Ventilacijski uređaj s mehaničkim pogonom s povratom topline (sa ili bez toplinske pumpe). Međutim.50 1. stupanj povrata topline uređaja r| W = % Q** h = Q h / A * = 108.0 0. Q'HZUI = 30. godišnja potreba topline za grij.91 kWh/(M a) 9 10 2 2 A / V = 0 .86 m 3 Orijentacija 1 sjever / zasjenjeno Vanjski prozon sjever U l a z n a vrata Orijentacija. Stupanj ukupnog prolaza energije 9I [W/m2K)j 0.250 Br element broj Faktor specifičnih temperat.21 kWh/a Potrebe energije za ventilaciju Q L = 9795. 11 Vanjski prozon jug 8.785 0.0 1.600 0. Q'HZUI = 30.37 m2 4 5 Max. površine u kontaktu s tlom A ^ Ploče sa z r a k o m odozdo V Unutarnji zid stubišta > U G 26.48 m 2 Iskoristivi unutranji dobici topline Q.91 m 2 proizlazi godišnja potreba topline za grijanje • glavna korisna površina prema DIN 277 . nije uključen korisni učinak postrojenja za grijanje i eventualno različitim navikama korisnika. godišnja potreba topline za grij. topi. m 2 Pri proračunu godišnje potrebe topline za grijanje uzeto je u obzir Zatvorene.62 kWh/a h sadržan u Q.58 Vanjski zid stubište . A = 520.64 kWh/(m 3 a) Pror dopušt.0 1.0 Dostavljaju se sljedeći podaci: Preračunato na • stambenu površinu prema § 4 4 .44 134.3.5 I.48 kWh/a Uzeto je u obzir Potreba transmisijske energije Q r = 15612. Ove se vrijednosti proračunavaju prema jedinstvenim rubnim uvjetima koji su definirani u Propisu o toplinskoj zaštiti (npr.50 1.70 1.41 3.60 1. Proračunska zapremina zraka V L = 428. Granične površ p r e m a dijelovima z g r a d a s visokom unutar temperat. pa se stvarni utrošak energije samo uvjetno može ocijeniti na temelju proračunate godišnje potrebe topline za grijanje.000 0. = 4286.5 0. st 1 II.teren Pod stubišta Strop iznad podruma 9. Godišnja potreba topline za grijanje A/V Omotač zgrade koji pren. 0.5 0.5. -prolaza topline K.A*= .35 159.5 Grijani volumen zgrade V = 535. istok 9. Ap: Prozori.435 0.900 0.50 1.389 0. Ostale karakteristike koje se odnose na energiju Godišnje potrebe topline za grijanje (sveukupno) Q h = 16274. dopust.0 Godišnja potrebna toplina za grijanje Q" H odnosi se na površinu koja je izvedena iz volumena zgrade (korisna površina zgrade A N ). Ventilacijski uređaj s mehaničkim pogonom bez povrata topline Kod zatvorenih negrijanih staklenih dogradnji su za vanjske elemente građevine u tom dijelu dani faktori redukcije prema WSVO prilog 1.8 Za zgradu s normalnim unutarnjim temperaturama proračun prema prilogu 1 broj 1 i 6 Propisa o toplinskoj zaštiti Oznaka zgrade ili dijela zgrade: Mjesto: Područje: BEL Neufert Ulica i kućni broj Broj parcele: [m ] 1 AV.99 Prizemlje stambene površine 95.za druga korištenja .' Vanjski zidovi 2 Aj.0 7 8 prozori / vrta i vanjska vrata Q"HZUI = 95.91 m2 (ogledni tlocrt) 130 .75 kWh/(m A) Q"HZUI = 94. određene pretpostavke o iskoristivim unutarnjim dobicima topline i izmjeni zraka).TERMOIZOLACIJA Dokument o potrebnoj toplini prema § 1 2 Propisa o toplinskoj zaštiti Površinski Površina -Koeficijent O z n a k a / onjentacija elemenata A.

Lake konstrukcije za akustičnu izolaciju (§) koriste višestruki prijelaz zvuka: zrak . G.glasovir (ujedno i zračni zvuk).0333 2 kg/cm ) u vrlo malim veličinama. Za označavanje akustične izolacije služi za zračni zvuk razlika razine zvuka. Najčešće se razina zvuka navodi u decibelima . kod savijenog vala ovisi o materijalu. Primjer zračnog zvuka: radio . Frekvencija kod koje brzina širenja savijenog vala u nekom elementu građevine iznosi također 340 m/s jest granična frekvencija.element . žbuka od gipsa i pijeska 2 cm Izolacija od zračnog zvuka zida (T) prema mjerenjima prof. kod te je frekvencije prijelaz zvuka iz zraka u element i obrnuto vrlo dobar 100 90 80 0 70 5 Q 50 40 30 20 10 0 20 30 40 50 70 100 200 300 500 700 1000 Frekvencija f —2000 3000 4000 7000 10000 Hz ® Odnos između jačine tona (fon). Zvuk se širi kroz zrak kao uzdužni val -> © a u čvrstim materijalima kao savijeni val. laka ploča od drvene vune 2. 133.5 cm. glazba s radioaparata sobne jačine u zatvorenoj prostoriji Buka tihog usisača. (promjena tlaka pri glasnom govoru = približno jedna milijuntina atmosfere). bolja izolacija od one koju bi dala sama masa elemenata javlja se samo iznad tzv. stiropor 1. izolacija od buke koraka — s. rezonantne frekvencije. Zbog toga je uzet decibel kao fizikalna mjera jačine zvuka u odnosu na jedinicu površine -> (T).zrak.zrak . tj. Prostor između dviju ljuski treba ispuniti materijalom koji upija zvuk kako bi se spriječilo naizmjenično reflektiranje zvuka.„Srednje čujno područje • AKUSTIČNA IZOLACIJA 120 110 Q D To je svaka mjera kojom se smanjuje prijenos zvuka od njegova izvora do slušatelja .5 1 2 4 6 8 10 Debljina elementa građevine (5) Granične frekvencije za ploče od različitih gradiva © Obložna ljuska od ožbukane drvene vune.) Skala jačine tona a) Pogrešno bjlspravno © Prikaz savijenih valova zida pri normalnim frekvencijama: zid ne vibrira kao cjelina (-> a).nije ga moguće potpuno spriječiti. Za građevine je važno područje između 100 i 3200 Hz. Bellu). Vio bela = 1 decibel (db) je donja granica razlike tlaka zvuka što ga ljudsko uho može registrirati pri normalnoj frekvenciji od 1000 Hz.limena glazba materijalni zvuk: buka koraka . koja bi stoga trebala biti niža od 100 Hz. Kod akustične se izolacije prema vrsti zvučne smetnje razlikuje izolacija od zračnog zvuka (ako izvor zvuka prije svega pobuđuje okolni zrak) i izolacija od materijalnog zvuka (ako izvor zvuka neposredno pobuđuje neki element građevine).6 cm (el. mjeri koja približno odgovara prijašnjoj mjeri fon. Brzina širenja uzdužnog vala iznosi 340 m/s. koja se klate već uz lagane udare (rezonantna frekvencija). veličine jačine zvuka i zvuka (db) i jačine zvuka (|iW/cm2) 0- 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 100-130 Početak čujnosti Tiho šuštanje lišća Donja granica uobičajenih šumova u stanu srednji šumovi u stanu. 1 Hz (Hertz) = 1 titraj u sekundi. razlika između prvobitne i prigušene razine zvuka (za materijalni zvuk navodi se najviša razina koja od normiranog šuma smije preostati). dvorana s pisaćim strojevima Glasna tvornička hala Bosch-ova truba na udaljenosti od 7 m. 132. ekspandiran). prigušenje je zvuka dakako manje. žbuka 1. zatim pobuđivanjem mase elementa i na kraju opet pri prijelazu u zrak. a ako su u različitim prostorijama. Tlak zvuka kreće se u čujnom području čovjeka od praga čujnosti do praga boli (7).vika .5 cm prikovana s velikim razmakom čavala. 134. debljini sloja i frekvenciji. motocikl Vrlo bučan pogon (kotlarnica i si. Rezonantna frekvencija može se usporediti s klaćenjem letećih vrata. mirna stambena ulica Uobičajena razina razgovora.šumovi od instalacija . pjenobeton 11. laka ploča. s oblogom + 2 dB 131 . U DIN-u 4109 propisane su vrijednosti akustične izolacije koje treba postići -> s. To je zvučno područje podijeljeno na 12 dijelova = 12 bela (B) (prema izumitelju telefona A. nego njegovi dijelovi vibriraju jedan prema drugom (-»b) © Osjećaj jačine tona: uho općenito osjeća neki šum kao dvostruko glasniji ako je jačina zvuka udeseterostručena Žbuka 100 200 400 800 1600 3200 Hz cm 0. tlaka zvuka (|ib). veličina izolacije od zraC j ) čnog zvuka bez obloge . dakle teškim debelim elementima građevine. pri čemu se energija zvuka gubi najprije na prijelazu zvuka iz zraka u element građevine. na koje je ljudsko uho posebno osjetljivo. Zvučni titraji koje možemo čuti imaju frekvenciju od 20 Hz do 20000 Hz.7 dB. mjerljivim u mikrobarima (|ib). zvono telefona na udaljenosti 1 m Vrlo prometna ulica. ubrzanje je teško i zahtijeva silu.dB (A) odnosno iznad 60 dB u belima (B). to se postiže upijanjem zvuka -> s. Ako su izvor zvuka i slušatelj u istoj prostoriji. Ako se element neposredno pobudi (materijalni zvuk). to se uglavnom postiže akustičnom izolacijom. usporenje kretanja vrata može se lako postići kočenjem.element .5 cm. Gosele. Akustična se izolacija uglavnom ostvaruje masom. uobičajena buka u poslovnoj ulici Pojedinačni pisaći stroj. Zvuk se širi mehaničkim titraji> ma i tlačnim valovima koji povećavaju ili smanjuju atmosferski tlak (= 1. dr. tihi razgovor.

treba dakle prije svega poboljšati prigušenje zvuka od vrata i prozora.7 1.» time raste utjecaj granične frekvencije na prigušenje zvuka . kruti elementi imaju svoju graničnu frekvenciju usred interesantnog područja. 131 © .prenošenje Pri izolaciji od zračnog zvuka javlja se v negativni utjecaj "pokrajnjih putova" veći negoli pri izolaciji od buke koraka (zbog toga bi u atestima 0 akustičnoj izolaciji zidova trebalo uvijek uzeti u obzir i "pokrajnje putove" koji su posljedica uobičajenog načina građenja). propisane vrijednosti . I drvo <600 k9/m > _ 300 240 _ 300 240 490 365 10 20 30 40 50 70 100 200 300 400 500 29 30 Površinska masa elementa (kg/m ) (jT) Prigušenje zračnog zvuka. puna opeka 1. Kao pokrajnji putovi posebno se ističu krute ljuske težine između 10 i 160 kg/m 2 .6 DIN 4165 Blokovi od plino-1 pjenobetona 0.6 1.9 365 300 240 240 240 300 300 240 240 240 240 240 240 240 300 300 240 240 365") 300 365 365 300 240 240 490 450 445 405 485 505 440 445 405 440 440 485 530 485 505 420 460 410 440 400 430 405 450 445 405 440 485 300 240 300 240 240 380 360 380 360 360 355 380 380 360 390 380 °.8 1.4 1. 2 5 * obostrano ožbukani zidovi (zidarske mjere) 05 10. 11.> © .2 437. Krivulja u DIN-u 4109 određuje kolika mora biti najmanja razlika razina zvuka pri pojedinim S p o r e d n i put frekvencijama Zahtijevana granična krivulja za zračni zvuk da bi se postigla veličina akustične izolacije LSM = ± 0 dB.3 I Gips 0.5 250 250 250 250 250 187.2 1. Savitljive ljuske relativno su neosjetljive na © Zaobilazni put preko priključenih jednoslojnih elemenata građevine. šljake.9 1.7 1.0 1.* s.6 0.» © S p u š t e n i strop imaju izrazito negativan utjecaj na prigušenje zračnog zvuka.2 1.4 1. na koje se nadovezuju pregradni zidovi. npr šljunka Plino-1 pjenobeton 0.5j ReBroj lista norme Oznaka Prostorna masa kg/dm 3 Klinker ( 1 9 0 0 k g / m 3 ) 1 5 .5 1. i ( 1 0 0 0 k g / m 3 ) [1 1. provjerene načine građenja! Ljuska od žbuke na uobičajeno tvrdom izolacijskom ma124 136.5 111.2 1.4 1.5 375 312.6 1.5 187.4 1.2 1.5 125 I terijalu (npr na uobičajenom stiroporu) znatno smanjuje akustičnu izolaciju! Laki beton* ( 8 0 0 kg/m3) | 6 .5 437.5 male zvučne mostove (suprotno od krutih ljuska).0 1.8 Puna opeka Klmker z a visokogradnju DIN 105 Šuplja opeka.8 1.5 187.8 0.5 I 2 ' 2 .6 0. šupljine ispunjene pijeskom Puni blokovi od vapna 1 pijeska DIN 106 list 1 Giter blokovi od vapna 1 pijeska Šuplji blokovi od vapna 1 pijeska 1. DIN 4232 Porozni beton od neporoznog agregata. obostrano ožbukani debljine 15 m m 31 32 DIN 4164 Beton od plovučca. stoga granični zidovi između stanova.5 187. otvaraju se pojedinačno Teška dvostruka vrata s pragom i brtvom Jednostruki prozor bez posebne brtve Jednostruki prozor s dobrom brtvom Dvostruki prozor s kutijom bez posebne brtve Dvostruki prozor s kutijom i dobrom brtvom Akustična izolacija vrata i prozora prema DIN 4109 do 20 dB do 30 dB do 30 dB do 40 dB do 15 dB do 25 dB do 25 dB do 30 dB 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 © Minimalne debljine jednoslojnih zidova s veličinom izolacije od zračnog zvuka LSM = OdB 132 .5 M a s a zida > 400 kg/m2 M a s a zida > 350 kg/m2 < 400 kg/m2 mm kp/m2 mm kp/m2 dak e: 1.» (2).5 2 ( 2 6 0 0 kg/m3) Staklo Prešani azbestcement ( 2 0 0 0 kg/m3) 10 15 \20f.5 1-1. .5 400 400 425 425 400 450 475 425 475 405 460 500 375 375 312.5 250 187. ljuskom -> s. Kod teških krutih elemenata granična je frekvencija iznad.2 1.6 0.2 1.9 DIN 1047 Kompaktni beton od šljunka ili drobljenca 2. potrebna debljina zida . ako ti zidovi i ploče imaju površinsku masu iznad 250 kg/m2 © Debljina e l e m e n t a (cm) uz niže n a v e d e n e površinske težine Teški beton* ( 2 2 0 0 kg/m3)| 6 . a kod tankih savitljivih elemenata ispod interesantnog područja frekvencija.5 I 2 2 |37. Zidovi s neDijagonalni prijenos dovoljnim prigušenjem mogu se popravjtj ^vjtljivqm_obLQŽnnm. dakle smanjenu akustični izolaciju ->©• Zračenje zvuka G l a v n i put Otpor pobudi Zaštita o d z r a č n o g z v u k a Kod zračnog zvuka zvučni val pobuđuje element građevine .5 150 350 350 350 360 350 350 370 370 380 1 2 3 4 5 6 7 8 (§) Jednostruka vrata s pragom bez posebne brtve Teška vrata s pragom i dobrom brtvom Dvostruka vrata s pragom bez posebne brtve. Malo M / 1 Vrata i prozori sa svojim niskim vrijednostima prigušenja zvuka .6 1.8 1.ZRAČNA AKUSTIČNA IZOLACIJA U tom je slučaju akustična izolacija koju pruža element posebno loša.0 1. obostrana žbuka debljine 15 m m 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 DIN 18152 Puni blokovi od lakog betona Bez ispune pijeskom DIN 18151 DIN 3 9 8 Blokovi od zgure Tvrdi blokovi od zgure Šuplji biokovi s dvije ili tri šupIjine Obrnuto ugra đeni. 131 ® ili ako su potpuno odvojeni od površine na kojoj leže.0 1.4 1. dvostruki zidovi daju posebno dobar učinak ako leže na elastičnom izolacijskom materijalu i ako su savitljivi .8 1.2 1.6 1.3 l M i Ukočeno . 2 5 Šuplja opeka* ( 1 4 0 0 kg/m3) | 5 .4 1. Za dvostruke zidove koji imaju funkciju akustične izolacije treba uvijek primijeniti tipiziranje.0 1. 2 5 112. 2 5 P u n a o p e k a * .5 Ziđe od pune ili šuplje o p e k e ili blokova. 2 5 11.5 | 3 | |11. slabija nego bi to od njegove mase trebalo očekivati.» (5). drobljene opeke i si. čak i pri malom udjelu otvora u ukupnoj površini zida bit će rezultirajuće prigušenje zvuka najčešće ispod aritmetičke sredine prigušenja zvuka od zida i otvora.8 2 1. blokovi od v a p n a i pijeska* ( 1 8 0 0 kg/m ) | 5 . površinska masa i debljina elementa (prema Gosele-u) 2 Laki betoni 1 betoni u zidovima bez reški i pločama visine kata. „ „ . moraju biti teški najmanje 400 kg/m 2 (ako su pregradni zidovi teži od 250 kg/m 2 tada je dovoljno 350 kg/m 2 ). 0 Zračni zvuk .

proizlazi iz vrijednosti poboljšanja VM (dB).Pijesak. zid s vratima) dobiva se ukupna vrijednost akustične izolacije D g nakon što se odbije smanjenje izolacije R od veće izolacijske vrijednosti -> © 'TN ' Dvoslojni razdjelni zid s kontinuiranom razdjelnicom u presjeku (2) Tlocrt-»© Nepovoljno m u 5Všl G l a v n i put ) 7 / S p o r e d n i put U Zračenje zvuka Prijenos materijalnog zvuka © Frekvencija (Hz) Poželjna granična krivulja buke koraka .D2. Uobičajeni oblik akustične izolacije je plivajući pod: meki elastični izolacijski sloj bez reški. već i najmanja spojena mjesta smanjuju djelotvornost izolacije jer su zidne ljuske krute! Složeni zidovi Kod složenih zidova (tome pripada svaki zid s površinama različite akustične izolacije.zbog utjecaja starenja .Elast. 133 . Reške treba ispuniti odgovarajućim materijalom (ploče od pjenastog materijala) s preklopima. Izračunati odnos površina izolacijskih dijelova zida 3. minimalna masa ispune iznosi 150 kg/m 2 (kod višekatnih zgrada 200 kg/m2). Smanjenje akustičke izolacije R proizlazi iz sjecišta krivulje odnosa površina s vertikalama razlike pojedinačnih izolacijskih vrijednosti D z . Estrih je tanka kruta ljuska. Kod međukatnih konstrukcija koje su dovoljna izolacija protiv zračnog zvuka (konstrukcije grupe II) može se prigušenje buke koraka postići mekom elastičnom podnom oblogom -> konstrukcije grupe I mogu se ovješenom savitljivom stropnom oblogom pretvoriti u konstrukciju grupe II -> (9). i preko toga estrih od betona. rub uvijek slobodno pokretan. npr. reška zabrtvljena trajnoelastičnim kitom. to je ujedno i izolacija od zračnog zvuka. Krivulja u DIN-u 4109 -> @ daje normiranu razinu zvuka. Ploča Izolacija Plivajući pod od keramičkih pločica (kupaonice) ^g^ Slojevi poda s hidroizolacijom za kupaonice s tušem r. počinje li ona tek na razini terena. pokriven zaštitnim slojem. list 3). anhidrita. Koliko će plivajući estrih ili meka elastična podna obloga poboljšati izolaciju od buke koraka.vrijednosti odmah nakon izvedbe moraju biti za 3 dB povoljnije. stiropor ^ 1 0 mm Drveni pod . dakle dopušteno za sve vrste međukatnih konstrukcija (konstrukcije grupe I i II.Izolacija — Estrih (podloga) . mora se strop nad podrumom izvesti s plivajućim podom ili nekom elastičnom podnom oblogom (kao i razdjelni stropovi između stanova). vrijedi i za podnu oblogu od keramike -> © . dakle maksimalnu jačinu zvuka koji se smije čuti odozgo u prostoriji ispod. glina. stoga ekstremno osjetljiv na zvučne mostove.Estrih Zaštitni estrih -Podne pločice ili ploče Tijek proračuna: 1 Ustanoviti razliku pojedinačnih izolacijskih vrijednosti D z = D1 . šljaka ^ (9) Savitljiva stropna ploča ^ Žbuka na pleteru Letve Mogućnost prigušenja buke koraka kod drvenog grednika Prigušenje buke koraka Zbog zvuka koraka međukatna se ploča izravno pobuđuje na vibriranje -> (3).ZAŠTITA OD ZRAČNOG ZVUKA I OD BUKE KORAKA-» Q P Razdjelni zidovi Zidovi koji razdvajaju zgade od slojeva težine ispod 350 kg/m 2 moraju biti odvojeni razdjelnom reškom po čitavoj dubini zgrade. Ako reška počinje od temelja nisu potrebne dodatne mjere. pri čemu treba staviti Di > D2 2. ako u gornjoj prostoriji djeluje normirano "tapkalo". lijevanog asfalta (debljina propisana u DIN-u 4109. Pri tome .Estrih (podloga) za pod Izolacija i . Za porozne zidove propisano ^g^ Žbukanje nakon izvedbe estriha kod masivnih zidova 5 10 15 20 25 30 Razlika pojednačnih izolacijskih vrijednosti Dz=Di-D2 © Smanjenje akustičke izolacije prema Zeller-u C D — Trajno elastična masa Plivajući pod od pločica .Obloga 0 Ploča © Ž b u k a nanesena prije estriha do gornjeg ruba ploče.

1 m). sred frekv. nužan je atest. grupa II sa = 30 db (A) dopušteno samo za unutrašnje zidove u stanu i za zidove prema tuđim instalacijskim prostorijama.) postoje sljedeće mogućnosti: a) ispravno projektirati zgrade: boravišne prostorije locirati na suprotnoj strani od izvora buke.75 sekundi = = 2. g u m a B = z r a č n i prostor. Unutar dotadašnjeg polumjera jeke ništa se ne mijenja! Kapacitet upijanja zvuka neke prostorije izražava se u četvornim metrima ekvivalentne površine upijanja zvuka. npr. priključkom na dimnjak akustički izoliranim cijevima. Kako neposredni zvuk opada s udaljenošću od izvora. ispitna grupa I sa = 20 db (A) razine armaturnih šumova na svim mjestima. spavaća soba). dizalo) ne smiju se ugra- P W 1 diti u zidove mirnih stambenih prostorija (dnevna soba. Isto tako ne utječe na zvuk koji od izvora neposredno stiže u uho. pomoću prigušivača zvuka.5 m samo 1. Vidjeti i: Smjernice za građevinske zahvate u svrhu zaštite od vanjske buke i DIN 18005 zaštita od buke u urbanizmu. to je idealna površina upijanja zvuka koja ima isti kapacitet kao sama prostorija.00 m 2 29. Dijelovi kućnih tehničkih instalacija koji proizvode buku (cijevi vodovoda i kanalizacije. Za vrijeme odzvanjanja od 1.najčešće ne smanjuje prolaz zvuka kroz element građevine. Najveća dopuštena razina zvuka od instalacija u tuđim stanovima je 35 dB (A). Visine su u metrima a duljine zvučnih valova treba očitati Primjer. kanali za smeće. bit će od nekog polumjera "jeke" oko izvora zvuka reflektirani zvuk jednako glasan odnosno glasniji -> (5) od neposrednog zvuka. • šumovi pražnjenja (šumovi grgljanja).5 sekunde ..) ¿340/500 = 0. zidove i ostale zapreke može se veličina izolacijskog djelovanja za različite valne dužine očitati iz dijagrama (7) (valna dužina približno 340 m/frekvencija). c) ugraditi u fasadu prepreke protiv širenja buke. Beton B 25 Bitumenska Ijepenka Ploča pluta Bitumenska Ijepenka Beton B 25 12 cmD 500 g/m2 5 cmD 500 g/m2 12 cmD AKUSTIČNA IZOLACIJA Šumovi od instalacija javljaju se kao • šum instalacijskih armatura: može se smanjiti upotrebom armatura koje prigušuju zvuk.00 m 2 Postupcima upijanja zvuka može se razina reflektiranog zvuka sniziti Time polumjer jeke postaje veći.| čki izolirana obujmica Akustički izolirani temelj kotla širine 90 cm ječiti rezonanciju objekata.2 6. Primjer. Što je deblji komplet slojeva. b) akustički izolirati vanjske zidove. Kotlovi se akustički izoliraju: izolirajućim postavljanjem (odvojeni temelj — > (2). d) izvesti prikladne zahvate u okolnom prostoru.1 m 2 po kubičnom metru obujma prostorije v (polumjer jeke iznosio bi pri tome u prostoriji 6 x 10 x 2. telefonskih prigušivača zvuka. poboljšanje: spri- I 1 o n / .mora ekvivalentna 1. npr nasipe.5/0.05 100 m 2 zidova i poda • 0. . oni se sastoje od obložnih slojeva koji upijaju zvuk i između kojih struji zrak. obuhvaćaju se dublje frekvencije.4 29 A = = 0. akustično izolirani nosači -» (?) • šumovi punjenja pri udaru vode na stijenku kade i si. između ostalog.zatvoreni bazen: 40 m 2 vode • 0. bučnost ventilacijskih i klimatizacijskih uređaja smanjuje se pomoću tzv.68 = 3.4 • Konstrukcija. e v i s p u n a m a t e r i j a l o m z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a (^3) Metalno gumeni element ® Kanal opremljen materijalom koji upija zvuk .03 60 m 2 akustičnog stropa • 0. a istovremeno opada razina buke unutar dotadašnjeg polumjera jeke © Polumjer jeke i kapacitet upijanja zvuka neke prostorije = 24. Ventilacijs- A = m a t e r i j a l z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a .4 12. polumjer jeke se povećava. 4 0 . postavljanje kade na zvučno izolirajuće noge (u tom slučaju i rub elastično prisloniti na zid).suprotno od prigušenja zvuka .00 m 2 3.2 0 . poboljšanje: lukovi umjesto koljena. • šum instalacijskih vodova nastaje stvaranjem vrtloga u vodovima.idealno za privatne zatvorene bazene i si. treba predvidjeti ventilaciju.5 2 5 50 0 200 400 600 800 Udaljenost od izvora z v u k a (m) Ekv površina upijanja z v u k a (m 2 ) površina upijanja zvuka A biti 0. ako su prozori fiksni. Prijenos zvuka u ventilacijskim vodovima. poboljšanje svih armatura.6 3. I Kmg). vrijeme odzvanjanja dakle 0. odzračni ventili u armaturama.50 m uz 500 Hz (podr. Za nasipe.00 m 2 Zaštita od vanjske buke Za zaštitu od buke izvana (buka prometa i si. dovoljne dimenzije. poboljšanje: pravilno dimenzioniranje i odzračivanje odvodnih cijevi.68. 2 0 = h/>. a za polovicu vremena odzvanjanja dvostruko toliko.a = 30° h = 2. zvučno izoliranim poklopcem gorača. ^ V. Ako se smanji refleksija zvuka. efekt zaklona = 17dB 134 . zidove ili veSkica dimenzija iz -> © Q = izvor zvuka B = slušatelj getaciju. već samo smanjuje reflektirani zvuk.2 V. vertikalni plinovodi. osobito prozore i vrata."v Akus. priključak na razvodnu L M a t e r i j a l koji upija z v u k cijevnu mrežu pomoću gumenih kompenzatora. past će razina reflektiranog zvuka izvan dotadašnjeg polumjera jeke. 8 1.•EZ] i i I I • I . iz toga proizlazi koliko je važna veličina H određena kutom a.68 Valna duljina je h/7 =2. Na ordinati je djelovanje zaklona ovisno o kutu « -> (8).. © Efekt akustične izolacije uz pomoć zapreka na otvorenom (A. podnožje koje apsorbira zvuk).(telefonski prigušivač zvuka) ke instalacije treba postavljati akustički izolirano! Upijanje zvuka Upijanje zvuka .

> Q P V i b r a c i j e u č v r s t i m tijelima n a z i v a j u s e m a t e r i j a l n i z v u k O n n a s t a j e uslijed z r a č n o g z v u k a ¡li n e p o s r e d n o m e h a n i č k o m p o b u d o m -> 0 K a k o s u m e h a n i č k e sile vibriranja n a j č e š ć e j a č e o d o n i h k o j e u z r o kuju vibracije z r a k a . K o m p e n z a t o r i r a s t e r e ć u j u o d v l a č n i h sila jer u n u t a r n j i tlak d j e l u j e 1 u s m j e r u u z d u ž n e osi cijevi -> (5) K a o p r i g u š i v a č i s u za t e m e l j e n a r o č i t o p r i k l a d n e p l o č e o d g r a n u l a t a g u m e z a t o što i m a j u v i s o k u t l a č n u č v r s t o ć u . Za posebne slučajeve primjenjuju se z r a č n e opruge. fl<P"M Poniklana čelična opruga Postavljanje (J5j stroja na elastičnom ••—' umetku u temelju Primjeri elemente za pojedinačne opružne Š t o s e materijali p o d o p t e r e ć e n j e m v i š e k o m p r i m i r a j u . bolji j e u č i n a k Kod površinski ugrađenih izolacijskih materijala mora opterećenje n a j č e š ć e biti > 0. npr v i b r i r a j u ć i h ili rotirajućih m a s a . t a k o d a b u d u j e d n o l i k o o p t e r e ć e n e -> @ Pri p e r i o d i č n o m p o b u đ i v a n j u . Dizala treba ugraditi u odvojena okna -> (3)1 reške zapuniti mineralnim Pričvrsni e l e m e n t dul)ine ^ ± £ cjevovoda vlaknima (ploče ^ 3 cm) ili konstrukciju osloniti na neopren -> @ . n a j č e š ć e j e j a č a i b u k a pri n e p o s r e d n o j p o b u di. r a z l o g j e t o m u najčešće neposredna pobuda materijalnog zvuka /—. C j e v o v o d e . a d a nisu preo p t e r e ć e n i . prema DIN-u 4109.p j e n e . M o g u s e u g r a d i t i i a k u s t i č n o i z o l a c i j s k i materijali o d m i n e r a l n i h v l a k a n a i P S . pobuda j a l n o g z v u k a t r e b a d a k l e usmjeriti na s p r e č a v a n j e p o b u d e ili pro- (D } P o b u d a od materijalnog zvuka vođenja zvuka Mjere protiv provođenja materijalnog zvuka Za vodovodne instalacije t r e b a u p o t r e b l j a v a t i s a m o a r m a t u r e s a t e s t o m g r u p e I ili II T l a k v o d e t r e b a biti što niži Brzina p r o t o k a v o d e i m a p o d r e đ e n u u l o g u . treba pričvrstiti na zidove p o v r š i n s k e t e ž i n e m " ^ 2 5 0 k g / m 2 -> (2) K a d e t r e b a postaviti na plivajući e s t r i h i o d v o j i t i o d z i d o v a d a n e k a d e r e š k e su p r e m a z i d o v i m a ! Z a h o d s k e instalacije koje vise na z i d u i z a z i v a j u n e p o s r e d n u p o b u d u m a t e r i j a l n o g z v u k a . m o ž e dovesti do pogoršanja Opruga- DP 16 KuTno sidro 1 / 2 2 Uipskarton ploče Primjer z a stropni e l e m e n t s oscilirajućim metalom ® Dvostruko elastično oslonjeni ventilator 135 .5 N / m m 2 20 A k o to nije. Kod pojedin a č n i h o p r u g a t r e b a se voditi r a č u n a 0 t e ž i š t u u r e đ a j a . A k o o d b i j e n i z r a č n i z v u k s a d r ž i s a m o j e d a n ton.. ( O d v o j e n o o k n o dizala '• 3 c m _ mineralna vlakna Završetak okna na neoprenu Z a ozi- M o g u s e e v e n t u a l n o u g r a d i t i e l a s t i č n i slojevi. ne 1 0 3 »40 0 2 = 1 41 ( 7 ) Postavljanje opruga p r e m a težištu (j3) Djelovanje elastičnih ležaja s m i j e f r e k v e n c i j a p o b u d e biti j e d n a k a vlastitoj f r e k v e n c i j i e l a s t i č n o pričvršćenog sustava Z b o g r e z o n a n c i j e n a s t a j u veliki p o m a c i koji k o d e l e m e n a t a m a l o g p r i g u š e n j a m o g u d o v e s t i d o l o m a -> (§) N a r o č i t o s e d o b r a izolacije p o s t i ž e d v o s t r u k i m e l a s t i č n i m o s l a n j a n - Stropni ovjes D E 2 0 A Vješalica usidrenja 1/16 Mineralna vlakna j e m -> (9) N e p o v o l j n o p o d e š a v a n j e . P u m p e i strojevi m o r a j u s e p o s t a v i t i na t e m e l j e i z o l i r a n e o d m a t e r i - Betonski temelj kao umirujuća m a s a S t o p a stroja G M T j a l n o g z v u k a i e l a s t i č n o učvrstiti.s n a ž n a teški zid slaba pobuda. V o d o v o d n e i k a n a l i z a c i j s k e i n s t a l a c i j e m o r a j u s e pričvrstiti elastič- Nakon montaže n i m m a t e r i j a l i m a i ne s m i j u biti u d o d i r u s e l e m e n t o m g r a đ e v i n e . Č e s t o se j a v l j a j u i f e n o m e n i r e z o n a n c i j e koji u u s k i m f r e k v e n c i j s kim područjima izazivaju pojačanu emisiju zvuka. ali s e n e m o ž e izbjeći kruto p r i č v r š ć e n j e . Pluto.ZAŠTITA OD VIBRACIJA MATERIJALNI ZVUK . ali b e z p r e o p t e r e ć e n j a n e o p r e n a ili čelika -> © Elementi se izrađuju od (D <D i g » 10 > • 20 »30 Pojačanje f rigušenje 10 20 50 10 Najbolje prigušenje materijalnog zvuka daju čelične opruge zbog s v o j e m a l e krutosti. p o t r e b n i s u p o j e d i n a č n i le- -10 žaji d i m e n z i o n i r a n i p r e m a t e ž i n i u r e đ a j a U č i n a k p r i g u š e n j a j e i u t o m s l u č a j u najbolji a k o s u e l e m e n t i m a k s i 0 m a l n o o p t e r e ć e n i . Zaštitu od materi- Laki zid . p u n a g u m a i slični m a t e r i j a l i n i s u p r i k l a d n i j e r s u s u v i š e kruti. npr t e m e l j a na e l a s t i č n o m e s t r i h u .

60 8 0 % 100 2 3 5 Volumen V Optimalna vrijednost ovisi o namjeni i obujmu prostorije (3). zapremina u m3 5000 8000 Volumenska karakteristika u m3/mjesto pri dubokim i kraće pri višim frekvencijama.163 V as S (Sabineova formula) 3. Namjena prostorije Trajanje odjeka u sek. 0. npr lin.AKUSTICNOST PROSTORIJE DIN 52216 tU Projektiranje akustičnosti prostorije za govorne i glazbene predstave treba omogućiti da se slušateljima pruže najpovoljniji uvjeti za slušanje.trajanje odjeka. do 50 ms. . Jeka: Ako se iz jednoliko opadajuće krivulje trajanja odjeka -> 0 ističu pojedini.7 2. Prostorije za muziciranje trebaju imati dulje trajanje odjeka. tako da su uobičajeni pojmovi . p o v o l j n e refleksije Slijed refleksije u prostoriji 136 .8 1. Govor zahtijeva manje usporenje.0 1. dok rane refleksije. Za f = 500 HZ mogu se na osnovi iskustva predložiti približno optimalne vrijednosti ->© 2 Razumljivost govora Služi za ocjenu razumljivosti izgovorene riječi -» (5). pojačavaju razgovjetnost -> (§). Zahtjevi za prostorije 1 Trajanje odjeka: 10 5 •o o C 1 4 D G (4-) Tolerancije trajanja odjeka ± 20% Uporabna funkcija Dvorane za sast.1 8 •S 1 6 r I - Za govor i glazbu vrijede različite veličine vremena i intenziteta kao kriterij jeke. dulje je Max. kako se razumljivost ne bi smanjila. Razumljivost govora određuje se tako da veće skupine slušatelja ispisuju pojedine slogove bez smisla. Apsorpcijska površina: Određuje trajanje odjeka svojom količinom apsorbirajućeg materijala. 3. razumlji- 3 4 5 7 5 6 8 10 8 10 12 14 15000 10000 25000 30000 Koncert dvorana za simfon.refleksije kao posljedica primarne i sekundarne strukture prostorije 1 Trajanje odjeka: (j) Mjerenja trajanja odjeka Vrijeme opadanja razine zvuka^od 60 dB nakon isključenja izvora zvuka -» 0 .0 Vrijeme 2. volumena V = f(vrsta) i 17 33 100 R a n e . izraženo kao površina s potpunom apsorpcijom (otvoreni prozor). Vrednuje se područje -5 dB do -35 dB (DIN 52216 mjerenje trajanja odjeka u dvoranama za slušateljstvo). Treba uzeti u obzir različite utjecaje.. S = dio površine Vrijeme trajanja odjeka izračunava se iz apsorpcijske površine formulom t Govor Kabare Igrokaz Predavanje Glazba Komorna glazba Opera Koncert Orgulje 1. razumljivost sloga.5 1. Doživljaj prostora Doživljaj refleksija koje dolaze iz prostorije prema vremenu i smjeru Kod glazbe su difuzne refleksije povoljne za punoću zvuka.0 h.6 2. . ocjena logatomima Pri mjerenju logatomima smatra se > 70% izvrsnom vošću govora. subjektivno prepoznatljivi šiljci. Nije normirana. dramsko kazal. glazbu Prostorije za oratorije i koncerte na orguljama j^g^ Razumljivost slogova | Loše Dobro Vrlo d o b r o ^5) Razumljivost govora Tablica spec. U novijim objektivnim postupcima primjenjuju se modulirani šumni signali (RAST-postupak) koji dovode bez velikih ulaganja do ponovljivih rezultata. ter (logatomi).razumljivost rečenice.') Područje optimalnog trajanja odjeka _ 0. A = as S as = stupanj apsorpcije zvuka prema mjerenju odjeka. a točnost napisanoga služi ocjenjivanju razumljivosti.0 (2) S 30 Kriterij jeke /'o . Trajanje odjeka je između ostalog ovisno i 0 frekvenciji. od kojih su najvažniji. opereta Dvorana za komornu glazbu 20 40 J. Višenamjenska prostorija za govor i glazbu Opera.5 1. s usporenjem do približno 80 ms (odgovara 27 m razlike u duljini puta) u odnosu na neposredni zvuk. pa se uglavnom mogu smatrati manje kritičnima s gledišta jeke. oni se nazivaju jekom £ 1 2 5 2.1 3.3 i 1.

čak i pri malim vremenima zaostajanja (nesimetričnost akustičnog doživljaja). 138 (2) Berlinska filharmonija. neraščlanjene površine. Postavljanje podija: po mogućnosti na uskoj stranici prostorije. kako bi se onemogućila treperava jeka uslijed višestruke refleksije -> (2) Izvedbom nabora s kutovima > 5° može se paralelnost izbjeći i postići difuzna refleksija Strop prostorije služi vođenju zvuka u stražnje područje prostorije i mora biti odgovarajuće oblikovan -» (3). npr nabiranje površine zidova koji se šire -> (D Oblikovanje stropa pomoću ovješenih jedara -> 0 ili elementiranjem -> s. visinsko stupnjevanje grupa redova sjedala Podij u maloj dvorani za komornu glazbu Beethoven . npr Berlinska i Kolnska filharmonija-»® ili moraju zidovi biti jako naborani zbog provođenja zvuka. Uspon krivulje prati logaritamsku spiralu Sekundarna struktura Refleksijske površine mogu u znatnoj mjeri kompenzirati nepovoljnu primarnu strukturu. kad je posrijedi glazba. Manje su pogodne prostorije koje se šire prema natrag.Koncert 4 m 3 /po osobi 10 m 3 /po osobi Suviše mali obujam prostorije onemogućuje zadovoljavajuće trajanje odjeka. subjektivno se povoljnije ocjenjuju nego refleksije sa stropa. Oblik prostorije: za glazbu su uske. 136 © -Govor . Podiji moraju biti znatno viši od parketa kako bi poduprli neposredno širenje zvuka. ali za govor ili u malim prostorijama (komorna glazba) može se postaviti i uz uzdužne zidove (Beethovenov arhiv -> © ) . što daje jednoliki neposredni zvuk na svim mjestima -> (7). jer u protivnome prejako pada razina zvuka pri širenju -> (9) Iz optičnih i akustičnih razloga treba nadvisivati redove stolica. nastaju velike razlike u jačini zvuka zbog njegove koncentracije. jer bi bočne refleksije mogle biti premale 0 . geometrijski reflektirajučim zidovima i difuzno reflektirajućim stropovima najjednostavnije su s gledišta akustike prostorija Primarna struktura prostorija (0) Sprečavanje treperave jeke (2J Nepovoljni oblik stropa Obujam: ovisno o namjeni -> s.AKUSTICNOST PROSTORIJA Rane bočne refleksije. jer oba uha primaju različite signale Uske. U blizini podija potrebne su refleksijske površine za rane početne refleksije i balans orkestra. Ako je nepovoljan oblik stropa. visoke prostorije s raščlanjenim zidovima (rana pojava bočne refleksije) posebno pogodne.arhiva u Bonnu 137 . Taj se nedostatak može kompenzirati dodatnim refleksijskim površinama ("vinogradarske stepenice"). Treba izbjegavati paralelne. Stražnji zid prostorije ne smije reflektirati zvuk u smjeru podija jer bi to moglo djelovati kao jeka. visoke prostorije s raščlanjenim. Višenamjenske prostorije s različitom postavom podija i ravnim parketom često su neprikladne za glazbu.

Raščlanjenje nabiranjem površina zahtijeva kutove > 5° J e d n a k o su učinkovite j a k e strukture površine. Udio otvora. Odgovarajuća izmjena reflektirajućih i apsorbirajućih površina djeluje na refleksiju poput j a k o raščlanjene površine -> (3) Zakrivljene plohe m o g u izazvati pojavu žarišta (kupola). stolice i dekoracije sa svojim specifičnim vrijednostima Često je d o s t u p n o trajanje odjeka ovisno s a m o 0 slušateljstvu i stolicama Kako bi trajanje odjeka što manje ovisilo o slušateljima. 250. 4 0 0 0 Hz. 1000. razmaci i ispuna šupljina mijenjaju se u svrhu finog podešavanja -> (5) površine s otvorima ispred šupljina najviše apsorbiraju srednje frekvencije (Helmholtzovi rezonatori). tj. niše itd. a k o središte kugle leži u visini podija -> (§} Ovaj se nedostatak m o ž e izbjeći: o d g o v a r a j u ć i m oblikovanjem zakrivljenog stropa postiže se vrlo dobro usmjeravanje zvuka -> (9) (^T) Platna za vođenje zvuka Rastavljanje nepovoljnih reflektirajućih površina Difuzne refleksije' površine od kojih se m o ž e očekivati jeka moraju difuzno reflektirati. P o d a c i o srednjem trajanju odjeka odnose se najčešće na vrijednost od 500 Hz. koriste se stolice čija sjedala i prednji dio naslona za leđa ostvaruju što j e m o g u ć e v e ć u apsorpciju.AKUSTICNOST PROSTORIJA Apsorbirajuće površine s p r e č a v a j u Koncentracije zvuka i prilagođavaju trajanje odjeka t r a ž e n i m vrijednostima. A k o su obuj a m prostorije i stolice d o b r o m e đ u s o b n o usklađeni.163 • V «s Stupanj apsorpcije zvuka n e k o g materijala as. Difuzne refleksije s v o j o m j e d n o l i k o m raspodjelom zvuka daju glatke.— s [3j a) difuzna refleksija promjenom matenjala b) difuzno reflektirajuča površina Difuznost uslijed refleksije u vmenskim razmacima određuje se u prostorijama za odjek. Njegova j e vrijednost između 0 i > 1 Trajanje odjeka proračunava se za frekvencije f = 125. o b u j a m i izolacija šupljina o d r e đ u j u frekvenciju. U proračun treba uključiti sve p o j e d i n a č n e površine. Ta su svojstva o d r e đ e n a njihovom strukturom: vibrirajuće površine apsorbiraju d u b o k e frekvencije. intenzitet i oblik m a k s i m u m a apsorpcije -> ( i ) . najčešće j e potrebna s a m o korekcija trajanja odjeka za d u b o k e frekvencije Približenje ž e l j e n o m trajanju odjeka postiže se kombiniranjem površina različitih svojstava. 136 © znatno premašen. prema DIN-u 5 2 2 1 2 . P o s e b n o su nepovoljne prostorije oblika polukugle zbog trodimenzionalne koncentracije zvuka. Frekvencija - Apsorpcija dubokih frekvencija oscilirajućim površinama Frekvencija :e) Apsorpcijsko ponašanje rezonatora Frekvencija [7j Apsorpcija poroznih materijala . Dodatne apsorpcijske površine za visoke frekvencije potrebne su s a m o u slučaju kad je specifični o b u j a m -> s. porozni materijali primjenjuju se za apsorpciju visokih frekvencija Debljina sloja i otpor strujanju utječu na prijelaz prema d u b o kim frekvencijama -» (7). dolazeći zvuk rastresito reflektirati -> (3). jednolike krivulje trajanja odjeka. slično osobi koja sjedi. dijeljenjem zvučnih valova ili vremenski pomaknutih refleksija -> (4) Proračun trajanja odjeka provodi se najčešće S a b i n e o v o m formulom t = 0. Dimenzije. 500.. 2 0 0 0 . parapeti. osobe.

mjesta na cjevovode. j a r b o l a . beton s priključkom Rub zgrade W | ! .GROMOBRANI DIN 48801. - Čelična konstrukcija Čelični spremnik Svjetiljka • o ® . Ni j e d n a t o č k a na k r o v u n e s m i j e biti pre- ^oj Kosi krov na dvije vode © ko 15 m u d a l j e n a o d u r e đ a j a za p r i h v a t g r o m a Krov na četiri vode Na s l a m n a t i m k r o v o v i m a . olučne cijevi i si. 57185 Otprilike na 50. D o d a t n o s e postavljaju m e t a l n i šiljci koji o d r e đ u j u m j e s t o u d a r a g r o m a G r o m o b r a n s k a instalacija sastoji s e o d u r e đ a j a za prihvat. z b o g o p a s n o s t i o d p o ž a r a z b o g iskrenja. zatvorene balkone. "" Simboličke oznake za elemente gromobranske instalacije vod za uzemljenje 139 . k r o v n i v o d o v i . Cijevno i štapno uzemljenje Uzemljenje __ d s £ p E3- Arm.) č o v j e k j e na o t v o r e n o m e u g r o ž e n o d e l e k t r i č n o g n a p o n a .—. d o l a z i d o p a d a n a p o n a . a k o j e u r a s k o r a k u treba skupiti n o g e Šteta na g r a đ e v i n a m a n a s t a j e r a z v o j e m t o p l i n e pri u d a r u g r o m a jer Krov na jednu vodu © se v o d a s a d r ž a n a u materijalu pretvara u paru pa nastaju razaranja Krov s blagim nagibom z i d o v a . U k r u g u p o l u m j e r a 30 m o d m j e s t a u d a r a g r o m a ( d r v e ć e . o k o 6 0 udara g r o m a u z e m l j u i 2 0 0 d o 2 5 0 m u n j a m e đ u oblacima. zidovi i si. O Traka za izjednačenje potencijala /traka za uzemljenje Dubinsko uzemljenje Razdvojnik iskrenja Dilatacijski luk Hvataljka Stabilizator © --0— — i—i—i— C instalacija D Danas uobičajena gromobranska —M— Rešetka za zadržavanje snijega Prik. treba postaviti m e t a l n u t r a k u na d r v e n e n o s a č e 6 0 c m i z n a d sljem e n a .> (§) © K a d električna struja g r o m a p o t e č e k r o z o t p o r u z e m l j e n j a . s tim da su na t e m e l j u iskustva p o v e ć a n a m r e ž n a o k c a . provođenje i uzemljenje Z a d a ć a j o j j e odrediti m j e s t o u d a r a i o s i g u r a t i d a z g r a d a b u d e u z a š t i ć e n o j zoni Pri instaliranju g r o m o b r a n a t r e b a obratiti p o s e b n u p a ž n j u na k r o v n e nadgradnje. n a z i v a se i z j e d n a č e n j e m p o t e n c i jala (J5) Šatorasti I (6) Šedl Krovni vod Vod uzemljenja Uzemljenje u temeljima Antena 0 1 ] D • o Dizalo Kamin Metalne dogradnje Premoštenje brojila za plin-vodu -oo— Razdjelno mjesto Pomoćno uzemljenje (razdjelno mjesto) Priključak na metal Savitljivi priključak tí H <*- > — ===== Prolaz kroz krov Vodo-plinovod Brojčana oznaka razd mjesta Oluci i olučne cijevi Metalni pokrov j — i . m e t a l n e krovne p o v r š i n e i m e t a l n a tijela. štete n a s t a j u g d j e ima v l a g e U o s n o v i g r o m o b r a n s k a instalacija p r e d s t a v l j a " F a r a d a y e v kavez". npr 1 0 0 0 0 0 A x 5 c m = 5 0 0 0 0 0 V U t r e n u t k u u d a r a g r o m a t o m v i s o k o m potencijalu izvrgnuta je c j e l o k u p n a g r o m o b r a n ska instalacija i svi s n j o m p o v e z a n i m e t a l n i dijelovi.e - ] Brojilo za vodu. Uređaji za prihvat j e s u m e t a l n e š i p k e . vod na sljemenu na stupora\ Slamom pokrivenacm iznadusljemena i udaljenost vodova od krova drvenim sabirni 8 J vima uzdignut 60 40 cm. za plin Krovni nosač za elektr vodove Hvataljka/motka za zastavu Metalni cjevovodi J J I (ED GDzgrada pogledu tlocrtu. dimnjake i ventilacijske uređaje T r e b a ih s v a k a k o priključiti na g r o m o b r a n s k u instalaciju. stabala nalik na e k s p l o z i j u Dakle. da se svi v e ć i m e t a l n i dijelovi i v o d o v i p o v e ž u s g r o m o b r a n s k o m instalacijom. oluk. Vrlo d j e l o t v o r n a mjera. stupnju g e o g r a f s k e širine n a s t a j u u s v a k o m satu oluje.

nisu O d g o v a r a goli al- Glina.5 m m Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m Zidna obloga Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m Cijevi u z e m dubina u m još ekonomično nije više ekonomično (D Zidna aluminijska obloga kao odvod \y6/) Aluminijski krov i zid Otpor rasprostiranja traka i cijevi za uzemnenje kod različitih vrsta tla V-V Dimnjaci na sljemenu s prihvatnom napravom od kutnih čeličnih profila /^oN >-J Dimnjak s prihvatnom motkom priključenom na sljemeni vod Uzemljenje u temelju od nearmiranog betona Uzemljenje u temelju od armiranog betona ® 140 Sve metalne elemente koji izlaze iz krova. o n d a s e n a z i v a j u d u b o k i m u z e m ljenjima Z r a k a s t o u z e m l j e n j e j e s n o p t r a k a k o j e s e z r a k a s t o š i r e iz ij za prihvat Aluminijski pokrov min 0 . P r e p o r u č u j e s e u z e m l j e n j a ugrađivati u beton temelja -> © .GROMOBRANI U z e m l j e n j e s e i z v o d i p o m o ć u n e i z o l i r a n i h m e t a l n i h t r a k a . Z a k r o v o v e o d a l u m i n i j a . 5 mm jedne točke.— s (Jj Čelična skeletna građevina skelet priključiti na krovni vod i na vod za uzemljenje Limeni krov s drvenim stijenkama. c i j e v i ili ploča.> ( i ) . t e š t a p o v i o k r u g l o g a ili r a z v e d e n o g p r e s j e ka. Uzemljenje ima z a d a ć u da struju g r o m a brzo i jednolično odvodi u tlo. Razmak za otvoreno iskrenje = 3 cm Za čelične elemente s el. Š t a p a s t a u z e m l j e n j a z n a č e d a s e u z e m l j u z a b i j a j u c i j e v i . c i n k a ili p o c i n č a n o g č e l i k a . R a z l i k u j u s e d u b o k a i površinska uzemljenja. krov priključiti na sljemeni vod i odvod . ventilacijske cijevi i si .Aluminijska o b l o g a min 0.(£}. na d u b i n u na kojoj s e p o s t i ž e nizak o t p o r rasprostiranju u tlo @ V e l i č i n a o t p o r a u z e m l j e n j a ovisi o vrsti i v l a ž n o s t i tla (ij). priključiti na gromobransku instalaciju u0) Prihvatnu motku na dimnjaku blizu strehe priključiti na oluk ® Krovni nosač voda jake struje ne treba neposredno priključiti. poljopriv. Površinska se u z e m l j e n j a i z v o d e l i n e a r n o ili p r s t e n a s t o . uređajima ugraditi stabilizator napona I _ . A k o s u z a b i j e n a d u b l j e o d 6 m.( § ) d o p u š t e n i v o d o v i o d g o l o g ili p o c i n č a n o g b a k r a u m i n i j ili p o c i n č a n i č e l i k . zemljište Suhi pijesak i šljunak Razdjelnik Kamenito tlo Močvarno zemljište Vlažni šljunak Vlažni pijesak Vrsta uzemljivača Otpor rasprostiranja o Uzemljenje © Osnovni dijelovi gromobranske instalaciie /¿N Ks Aluminijski krovni pokrov kao uređaj za prihvat Trakasti u z e m duljina u m Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m 12 6 6 3 4 2 2 1 40 20 20 10 13 7 7 3 80 40 40 20 27 14 13 7 200 100 100 50 67 34 33 17 400 200 200 100 133 70 67 33 1200 600 600 300 400 200 200 100 30 15 10 5 IOJ zida s krovom ukoliko konstruktivni metalni spoj ne postoji .

> © [r] I II III IV M 5 m x [i] 2 0 0 kA 150 kA 100 kA 98% 95% 20 m 30 m 45 m 60 m 10 m x 10 m 15 m x 15 m 20 m x 20 m 90% 80% Klase gromobrana Kut zaštite ovisno o klasi gromobranske zaštite i visine iznad područja koje treba zaštititi (J5y' W = veličina otvora m r e ž e Z o n a g r o m o b r a n a O. Postoji neprigušeno polje pražnjenja groma. Takva područja izvan objekta označavaju se kao zona zaštite od groma (BSZ) 0 B . Instalacija u z e m l j e n j a Postupci za postavljanje prihvatnih uređaja gromobranskom kuglom. u skladu s klasom zaštite. vanjski zidovi i pod podruma zgrade. Zona zaštite 1: Sama zgrada koju treba zaštititi označena je kao zona zaštite od groma 1 Granicu prema zoni zaštite O u pravilu čine krov. u normama označene i kao LPZ (Lighting Protection Zone) © Zona zaštite 0A: Izvan zgrade koju treba zaštititi nalazi se zona zaštite OA. _ I n f o r m a c i j s k a mreža Stabilizator n a p o n a I z j e d n a č e n j e potencijala g r o m o b r a n a U 7 Područje razdvajanja iskrenja is B S Z 1 = z o n a g r o m o b r a n s k e zaštite 1 \ / \ Cijev za p u n j e n j e s p r e m n i k a s k a t o d n o m z a š t i t o m Uzemljenje u temelju Kanal/zaci^ska cijev & Zona zaštite 2 i više: Može biti svrhovito ili zahtijevano da se unutar zone zaštite 1 urede daljnje zone zaštite od groma. pri čemu njihova svojstva (zaštita vanjskih dijelova zgrade) moraju zadovoljavati određene uvjete.U tom su području mogući direktni udari groma. isključeni. postoji neprigušeno polje odterećenja groma. a g r o m o b r a n a Of. zaštitnim ku tom i mrežom S = sigurnosni razmak = zaštitni kut Energetska mreža Čelična armatura Uzemljenje u temelju Instalacija u z e m l j e n j a 0 0 I z j e d n a č e n j e potencijala gromobrana Lokalno izjednačenje potencijala i stabilizator n Krovovi zaštićeni prihvatnom motkom (I) 141 .f j frfmr eže ZAŠTITA OD GROMA U principu se objekt koji treba zaštititi svrstava u različite zone zaštite. Zona zaštite 0B: Zbog uređaja za prihvaćanja na i uz objekte koje treba štititi javljaju se područja za koja su direktni udari groma. Na primjer računalni centar kao zona zaštite 2 i pojedini elektronički uređaji kao zona zaštite 3.Učinkovitost b r a n a [P] [E] P o l u m j e r kugli Veličina gromobrana otvora mreže Tipični razmaci odvoda 5 m 10 m 15 m 20 m 25 m Zaštitni kut Min j a č i n a struje g r o m a I1'] .O d v o d g r o m a za zaštitu energetske i informacijske Energetska mreža . K l a s a g r o m o .

1 96 57 0 53 0 46 4 40 5 34. gromobranska^^^l instalacija Ako gromobranska nstalacija postoji treba ostvariti ovu vezu Cu 0 8 mm ili NYY 10 mm? Šina za uzemljenje vanjskih vodova svih HF . polarizaciju. Jedna antena trebala bi služiti za prijam dugih. Antene se ne smiju postavljati na krovove od slame. Najbolje je postavljati antene s izravnim dogledanjem i odašiljačem. srednjih.75 2 5 2 25 2. Kratki valovi ne slijede zakrivljenost Zemlje. Tome mogu pomoći skupne antene Osim toga. naročito ako se radi o crnogorici Potkrovne antene u području VHF imaju smanjen prijam. Tako je u nekim slučajevima moguć televizijski prjjam i na mjestu koje odašiljač uobičajeno ne doseže.antenskih kablova Pojačalo Dodirna površina š 10 cm2 Šina za uzemljenje vanjskih dijelova glavnih vodova Premoštenje cijevi od sintetike ili nekog privremenog prekida Cu 10 mm2 Premoštenje brojila za vodu © 142 Shema instalacije skupne antene © Shema gromobranske instalacije (Siemens) Kućno Uzemljenje uzemljenje gromobranske instalacije . F II (K10)) UHF antena (npr F IV (K35)) UHF antena (npr F 5 (K56)) Antenski nosač za 2 UHF antene Provođenje cijevi nosača antene Priključci antene. ->(š) +(§) koja su ujedno mjerodavna i za uzemljenja Kad se priključuju na vodovod. Zbog opasnosti od korozije ne preporučuje se pričvršćivati na aktivni dimnjak.1 12. a dio odlazi u troposferu i odatle se reflektira. kratkih i UKV valova. pri uklještenju u zid > 0. treba provesti statički proračun prema VDE 0855.3 21 6 18 1 15.0 2. izvedba treba osigurati trajnost i zaštitu od korozije. 75-ii.koaksijalni kablovi Pojačalo za LMKU i TV-kanale 10 Šina za uzemljenje 11 Kabelska spojnica s kontrolnom kutijom 12 Glavni vodovi 75-U. Kad su uređaji na jarbolu.Topli v l a ž n i zrak G r a n i č n i sloj prema J Henjesu -> ANTENE Hladni suhi zrak Širenje elektromagnetskih valova odgovara optičkim zakonima valova ( o^S Smetnje prijema mogu se izbjeći izborom povoljne lokacije Slob duljina L (m) 4 15 4 0 3 75 3.25 3.6 16 7 13 4 Antene za prijam radijskih i televizijskih emisija nagrđuju izgled grada.koaksijalni kablovi 13 Razdjelne kutije za razdvajanje osnovnih vodova 14 Antenske utičnice za radio i TV 15 Priključni kabel za radio 16 Priključni kabel za TV 17 Uzemljenje Postojeća . U području VHF to je smanjenje u odnosu prema vanjskim antenama otprilike polovica prethodno navedenog Sobne su antene mnogostruko slabije (pomoćne antene). 140. dio 1 — > @ U normalnim okolnostima računa se za jarbol usađen u građu krovišta s duljinom uklještenja > 1 m.5 3. te za više područja TV valova. valovi metarske duljine djelomično slijede. Kad su ravni krovovi. Treba se držati osnovnih pravila — (|) Važan je potrebni prostor za smještaj > dodatnih kućnih uređaja za uzemljenje gromobrana -> © Visoka stabla koja nadvisuju vrh antene mogu predstavljati smetnju u smjeru prema odašiljaču. Kod kabelske televizije nema antene Uz kućni priključak treba predvidjeti pojačalo priključeno na električnu mrežu Moment od vjetra MR na cijevnom nosaču 50 mm 1 LMK-antena i UKW antena za odabrani smjer prijama VHF antena (npr F III (K8)) VHF antena (npr. treba obratiti pozornost na premoštenje vodomjera ^ (§) Tijekom grubih građevinskih radova važno je da se uzemljenje gromobrana izvede stručno -> s. blisko smještene antene jedna drugoj smetaju pri prijamu. treba antenu pričvrstiti na vanjski zid. trske ili drugih lako zapaljivih materijala! U tim okolnostima treba predvidjeti antene na jarbolima ili u prozorima. a uz to i tzv. Dobar prijam zahtijeva usmjerenost prema najbližemu odašiljaču.8 28 7 24 9 20.75 m. Brojni različiti oblici antena stoje na raspolaganju. Učinak antena bitno ovisi o okolini -» 0 i vodovima visokog napona. Projektiranje skupne antene treba uzeti u obzir već tijekom grubih građevinskih radova (b) s pojačalima protiv opadanja napona u vodovima itd.0 M o m e n t od vjetra M R 80 MR 110 (kpm) 41 4 38 4 33 7 29 4 25.

Tipična obilježja žarulje s električnim pražnjenjem: za rad je nužna sprava za preduključenje. Tipične vrijednosti: globalno zračenje (vedro nebo) max. Svjetlosni tok određeno usmjeren po prostornom kutu jačina je svjetla I. Svjetiljke pretvaraju električnu snagu (W) u svjetlosnu snagu (Im).• 1 5 \ 1• Usporedba: ušteda struje do 80%. reflektor okrugao / cilindričan Ugrađene / viseće svjetiljke. Reprodukcija boje umjereno je do vrlo dobra. parama P(W): 3 5 .250 V i s o k o t l a č n e žarulje s električnim pražnjenjem P(W): 5 0 . Sjajnost žarulja relativno je visoka i dovodi do zasljepljivanja.5 0 0 PAR 56 P (W): 300 Reflektor. pravokutne x X < s 2 Q 58 W xQ X • Rasvjetno tijelo s prekidačem Svjetlo za nuždu.> t n Umjetna rasvjeta.1 0 0 Mliječna žarulja P(W): 2 5 . žarulja P(W): 2 0 . Sjajnost površina u prostoriji dobije se iz jačine osvjetljenja E i stupnja refleksije (L = E • p/7t). Berlin ERCO Leuchten GmbH. DIN 5035 Radni prostori . Fizikalne i tehničke veličine svjetlosnog zračenja Strujni vod s reflektorima Svjetlosni sustav / svjet. okrugle / cilindrične Rasvjetno tijelo. kvadrati čne Ugrađene / viseće svjetiljke. 100000 Ix globalno zračenje (oblačno) max. nacrte prema DIN 40717 Žarulje s električnim pražnjenjem Visokotlačne žarulje Niskotlačne žarulje =C Žarulja s parama žive ili natrija A Fluorescentna žarulja Žarulja s halogenim ' metalnim parama (?) Sistematizacija žarulja Kompjfflria fhinrpcrpntna tarnlia I Žarulje P (W): 60 . Svojstva: malo svjetlosno iskorištenje (lm/W). parama P(W): 7 5 . općenito Svjetleća traka s naznakom snage Svjetleća traka s naznakom broja svjetiljki i snage Kontrolna svjetiljka općenito Općenite oznake za žarulje u arhitektonskim nacrtima © Oznake za rasvjetna tijela za arh.250 Parabolična reflektorska žarulja HIT-DE ¿ 4 ft fijf 0 P(W): 8 0 . ASR 7/3 1979 Informacije: LiTG . parama P(W): 3 5 . i općenito se prikazuje krivuljom raspodjele jačine svjetla (LVK) -> s.smjernice "Umjetna rasvjeta". male dimenzije žarulja omogućuju male dimenzije svjetiljki. Svjetiljke Za rasvjetu prostorija upotrebljavaju se žarulje i svjetiljke s električnim pražnjenjem -» (4) Tipična obilježja žarulja: boja je svjetla toplo bijela.7 5 Reflektor s hlad nim svjetlom P(W): 3 5 .Geschäftsstelle. 5000 do 15000 sati.2 lx Sjajnost L je mjera za registriranu svjetlost. neutralno bijela ili bijela kao dnevno svjetlo.2 5 0 Žarulja s halogenim met. parama T « 3 0 = 3 TC-D P(W): 6 0 .1 0 0 Žarulja s halogenim met.1 0 0 HIT P ( W ) : 18 24 36 P(W): 7 40 11 55 TC-SB 1 y Ii « GR-48 P(W): 1 5 . mliječnost stakla ograničena. Visoka sjajnost (osvijetljenost). žarulja P(W): 10 13 18 PAR 38 (QR 122) TC-L a r=p P(W): 2 5 . uporabna trajnost im je 1000 do 3000 sati. Boja svjetla im je ovisno 0 tipu. Lüdenscheid S v j e t l o s n o . vrlo dobra reprodukcija boje. 144 (2).1 5 0 Reflektor. srednje ili široko. žarulja QT P(W): 300 500 750 1000 nir\ P (W): 75 . a u nekim slučajevima i starter Veliko im je svjetlosno iskorištenje i razmjerno su dugotrajne. Svjetlosni tok koji pada na jedinicu površine jest jačina osvjetljenja E.1 2 0 Reflektor žarulja QT-DE P(W): 2 0 0 . LVK karakterizira zračenje žarulje kao usko.t e h n i č k e veličine Učinak zračenja što ga oko može ocijeniti naziva se svjetlosni tok O.1 2 5 Reflektorska žarulja sa živinim parama P(W): 250 Reflektor. 20000 Ix optimalno gledanje 2 0 0 0 lx minimum na radnom mjestu 200 lx rasvjeta za orijentaciju 20 lx ulična rasvjeta 10 lx mjesečina 0. staklo može biti mliječno po želji. Iz toga proizlazi zahtjev da treba zasjeniti svjetiljke u zatvorenim prostorima. simetrično ili nesimetrično.4 0 0 Žarulja sa živinim parama Fluorescentna žarulja T P(W): 18 36 58 Kompaktne fluorescentne žarulje đl 4 P(W): 7 9 11 26 GM PAR 38 P(W): 6 0 . Za rad bez treperenja potreban je elektronički uređaj za preduključenje (EVG). Postfach.1 2 0 Linijska žarulja P (W): 20 Reflektor. Mjera za korisni učinak je svjetlosno iskorištenje (ImA/V). stoga naročito kod halogenih žarulja izvanredan svjetlosni učinak. deseterostruki vijek trajanja © 143 .6 0 Minjon žarulja QR-CB er P(W): 3 5 . Burggrafenstr 6. nema treperenja. žarulja HIE Ugrađen starter HST 25 W 40 w 60 W 75 W 100 W 120 W f J— 5 W 7 W -*• 11 W W 20 W -®*23 W QR-111 HSE P(W): 5 0 .2 5 0 Žarulja s natrijevim parama f" > .1 0 0 Reflektor. općenito X Rasvjetno tijelo s naznakom X 6 b r o j a žarulja i snage 0 o Zidni fluter. stalno upaljeno Svjetlo za nuždu koje se pali prema potrebi Reflektor Rasvjetno tijelo s metalnim parama. naročito u reflektorima. toplo bijela.200 Žarulja za opću uporabu Halogene žarulje QT o o P (W): 75 .Fizikalne veličine Tok zračenja Jačina zračenja Jačina ozračenja Gustoća zračenja Količina zračenja Ozračje (T) Tehničke veličine i oznake u formulama Svjetlosni tok Svjetlosna jakost Jačina osvjetljenja Gustoća svjetla Količina svjetla Osvjetljenje <> t I E L Q H Rasvjetno-tehnička jedinica i skraćena oznaka Lumen Candela Lux (lm) (cd) (lx) (cd/m2) (Im h) (lx h) RASVJETA . dobre su mogućnosti koncentriranja svjetla u željenom smjeru.1 0 0 Kriptonska žarulja Niskonaponske Halogene žarulje QT y P(W): 2 0 . Svjetlosna jakost neke žarulje u svim smjerovima zračenja daje raspodjelu svjetlosne jakosti. žarulja s halogenim metalnim parama P(W): 7 0 .1 5 0 Žarulja s halogenim met. cijevi i Svjetlosni sustav s umetnutim žaruljama O O O l -'9 r a đ e n e ' vise oe svjetiljke.4 0 0 Žarulja s halogenim met.

55 W Žarulja sa živinim parama 50 ..250 W = [I OT-DE n t .^ ^ 5 0 5 Indirektna svjetiljka Svjetiljke i raspodjela svjetla Kvadratični dovvnlight reflektor 300x300 mm 144 . R Parabolična reflektorska žarulja Reflektorska žarulja 60 .300 W QT Halogena žarulja 75 . • >n ja M U ¿J / A T a = ji M TC TC-D TC-L HME QT-LV o o o o o o o o o OR-LV H l * P\ U <* A \J HSE/ HST HIT Žarulja s halogenim i^M] HIT-DE metalnim parama 35 .zatamnjenim staklom .indirektna svjetiljka X / ^^ s0L cd/kim. Pravokutna Q Kvadratična s Q « n A Žarulja opće uporabe 60 .100 W Fluorescentna žarulja 18 .250 W (T) o o o o 120V Odgovarajući tipovi žarulja za određene tipove rasvjetnih tijela '60° Viseća zrcalna rasterna svjetiljka direktno .indirektna y750 cd/klm i Direktno .akrilnim prstenom — ^ 30° cd/klm^--^ 60 A / 7 Direktno .indirektno rasvjetno tijelo Downlight 60WJ VvA® 0 " Jednosmjerno ventilirano downlight svjetlo 160 m3/h kod 35dB(A) 200 m3/h kod 40 dB (A) Zrcalni rasterni zidni fluter Dvosmjerno ventilirano downlight svjetlo 160 m3/h kod 35 dB (A) 200 m3/h kod 40dB(A) Dekoracijsko downlight svjetlo.200 W o o o o o o o o o o o o o o O O O PAR.100 W Niskonaponska reflektorska halogena žarulja 2 0 .58 W Kompaktna fluorescentna žarulja 7 .prizmatičnom lećom . otvor djelomično prekriven: .250 W Halogena žarulja s dva podnoška 100-500 W Niskonaponska halogena žarulja 2 0 .metalnim uloškom .Svjetlosno sredstvo A \ Fluter \ ^ ^ Uplight Downlight RASVJETA Rasterna svjetiljka i N .400 W Žarulja s natrijevim parama 5 0 .

galerije. reflekt. rasklopna postrojenja Do 200 Lux Skladišta s visokim regalima Crkve Koncertne dvorane.Nominalna jačina svjetla RASVJETA HIT-DE < 70 W QT < 250 W QT > 250 W HME < 80 W HME > 80W HIT-DE > 70 W A < 100 W A > 100 W QR-CB-LV Visina prostorije Nominalna jačina rasvjete HIT > 70 W • • • • • • • • • • • • • • • • • HIT < 70 W • • • • PAR 38 PAR 56 Prostorije QT-DE QR-LV QT-LV TC-D TC-L HSE HST a: Parkirne garaže. standardni uredi s višim zahtjevima vidljivosti Radionice Robne kuće Do 750 Lux Prodajni centri Izlozi Hotelske kuhinje Koncertni podiji Tehničko crtanje. halog.cijevna TC-L = Kompaktna fluorescentna žarulja izduženi oblik = Žarulja sa živinim parama = Žarulja s natrijevim parama = Žarulja s natrij. parama. žarulja. nastavne prostorije. blagajne Prostorije za sjednice Radionice Do 500 Lux Do 3m Knjižare Prodavaonice Izložbene dvorane Muzeji. željezničke postaje. predavaonice Izložbeni prostori Sajamske hale Prodajni centri A PAR R QT QT-DE = Žarulja opće namjene = Parabolična reflektorska žarulja = Reflektorska žarulja = Halogena žarulja = Halogena žarulja s dva podnoška QT-LV = Niskonapon. žarulja QR-CB-LV= Niskonapon. dvorane za skupove Do 500 Lux Prodavaonice Izložbene dvorane. galerije slika Zračne luke. hladno svjetlo • • • • • • • • • • ® @ l• • • O 1• UJ X • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • $ • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • © • • • • • • • • • • ® • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • # • • • • • • • • • • • • • • 3m do 5m • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • | • • • •1 HME HSE HST HIT HIE • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • © T = Fluorescentna žarulja TC = Kompaktna fluorescentna žarulja TC-D = Kompaktna fluorescentna žarulja 4. svečane dvorane Ulazni pretprostori Obrada podataka. prometne zone Svečane dvorane Sportske i višenamjenske dvorane Industrijske hale Do 750 Lux Auditoriji. eliptični oblik 145 . galerije slika Ulazne dvorane Ugostiteljski objekti Sportske dvorane. kazališta Radionice Industrijske hale Predavaonice. aule. veliki uredi Skladišta Radionice Do 200 Lux Industrijske hale Foyeri Restorani Crkve Koncertne dvorane. višenamjenske i gimnastičke dvorane Radionice Crtaonice Laboratoriji Knjižnice. kazališta Industrijske hale Preko 5m Do 500 Lux Muzeji. reflekt. parama = Halogena žarulja s metalnim parama. žarulja QR-LV = Niskonapon. šalter-sale. čitaonice Do 750 Lux Izložbene dvorane Sajamske hale Robne kuće Prodajni centri Velike kuhinje Koncertni podiji Industrijske hale. cijevna = Halogena žarulja s metal. strojarnice. prostorije za pakiranje Nusprostorije Do 200 Lux Radionice Restorani Foyeri Standardni uredi. muzeji.

Posredna rasvjeta -» (§). Postavljaju se blizu zidova radi njihove jednolične osvijetljenosti. Zidna svjetiljka -> @>. 30° („Flood") i 90° („Fluter"). Oprema: žarulje i fluorescentne svjetiljke. direktno osvjetljenje ® Zidni fluter s djelomičnim osvjetljenjem prostorije. prodavaonice) i filtara u boji. naročito one niskonaponske. Upotrebljavaju se halogene žarulje ili fluorescentne žarulje a moguće su i visotlačne žarulje s električnim pražnjenjem. Normirane vrijednosti specifične priključne snage -> s.(9). Jednolična rasvjeta zidova i dijela prostorije. Downlight uskosnopni reflektori -» Pri pravilnom rasporedu svjetiljki na stropu moguća je diferencirana osvijetljenost prostorije. Da bi se postigla neka zadana razina osvijetljenosti. Zidni širokokutni reflektori u nizu -» © . Potrošnja energije je do tri puta viša nego pri izravnoj rasvjeti.zidni širokokutni reflektori.indirektno osvjetljenje © Zidni fluter na tračničkom razvodu Reflektor na tračničkom razvodu . pomoću filtra za boju i prizmi. Pri povoljnoj visini prostorije (h = 3 m) prednost se daje kombinaciji neposredne i posredne rasvjete: postiže se doživljaj svijetle prostorije uz prihvatljiv utrošak energije (70% neposrednog. prostorija za skupove. npr. Pri projektiranju rasvjete treba polaziti od kuta zračenja 70° i 90°. simetrično © Zidni fluter. Pretežno za dekorativno osvjetljenje zida mogući i svjetlosni učinci. © Direktno osvjetljenje. Karakteristika ove rasvjete temelji se na doživljaju svijetle prostorije i pri niskoj razini osvijetljenosti i odsutnosti refleksnog zasljepljivanja. a za vrlo visoki svjetlosni komfor oko 40° i više. Vertikalne razine osvijetljenosti od 50 lx. podni širokokutni reflektori -> (§) . Zidni širokokutni u nizu -» © . Ovisno o odabranim razmacima svjetiljki postiže se jačina osvijetljenosti do 500 lx. 150 lx i 300 lx trebaju se postići kao tipizirane vrijednosti za izložbe. naročito su prikladni za izložbene i muzejske prostore. Služe isključivo za osvjetljavanje zidova. potrebna je relativno mala električna snaga. Downlight . Za rasvjetu radnih mjesta treba sjajnost stropnih svjetiljki ograničiti na 400 cd/m 2 . Upotrebljavaju se halogene žarulje i fluorescentne žarulje. Zaštita od zasljepljivanja rasterima i zaštitnim zaklonima. Koriste se halogene žarulje. na tračničkom razvodu © Zidni fluter Indirektno osvjetljenje (7) Direktno . izložbene prostorije. Promjene svjetlosnog stošca pomoću leća (skulpturna leća i Fresnellova leća) i promjene spektra pomoću UV i IR zaštitnih filtara (muzeji. zidni reflektori s rasterom -> 0 . Uskosnopni reflektori u nizu -» Najčešće upotrebljavani kut zračenja 10° („Spot"). B e z osvjetljavanja poda. simetrična rasvjeta 0 . Potrebno je pažljivo uskladiti rasvjetu i arhitektonske detalje stropa. Zidni širokokutni reflektori ugrađeni u strop -» 0 . 149 0 Kutovi zasjenjenja svjetiljke u prostorijama za rad i okupljanje iznose oko 30°. Primjenjuju se za površinsko osvjetljenje stropa odnosno poda.indirektno osvjetljenje (8) Stropni fluter © 146 Podni fluter ® Zidna svjetiljka.RASVJETA Vrste rasvjete u prostorijama ^ Neposredna. Preduvjet je dovoljna visina prostorije. Uskosnopni reflektor može se nagibati do 40° i okretati u punom krugu od 360°. 30% posrednog). U prostoriji to djeluje kao izravna rasvjeta. Pretežno se upotrebljavaju fluorescentne žarulje ali mogu se kombinirati s običnim žaruljama. Stropni širokokutni reflektori. Moguća ugradba halogenih žarulja ili fluorescentnih žarulja. Preporučuje se za opću rasvjetu: radnih prostorija. direktno . Neposredno . U ograničenom opsegu i za osvjetljenje stropa i poda. prostorija za kretanje publike i za prometna područja.posredna rasvjeta -> © .

-» © . tekstilna industrija Industrija Industrijska i ostala postrojenja s malim zahtjevima glede reprodukcije boje Ostalo Reprodukcija boje žarulje prema DIN 5035 147 . zadovoljavajuće ograničenje blještavila) i 50° (duboko zračenje svjetlosti visoko ograničenje blještavila) -» kod svjetiljki s rasterom od 30° do 40°. © © T b 4) ® O O 200 lx 2000 lx i € Jteri O ' raZmak SVjet Faktor 1. Iz toga proizlazi stupnjevanje nominalnih jačina osvjetljenja E n u unutarnjim prostorijama: 20. ' © Kut nagiba reflektora za osvjetljenje * a = 30" /opi 1000 1500 2000 Vizualni zadaci s vrlo velikim teškoćama.y. 300.Y. tiskara. 200. 2000 lx smatra se optimalnom jačinom osvjetljenja za radne prostorije.Y. 2000 itd. zaštita 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Bez zaštite Zaštita od kapanja vode vertikalno Koso pod kutom do 15° Od vode koja sipi Od vode koja prska Od vode u mlazu Protiv prodora vode pri preplavljivanju Od prodora vode pri uronjavanja Od prodora vode pri potapanju Slovna oznaka: IP Prva brojčana oznaka: 0 ..150. djelatnost osvjetljenja 20 50 30 100 150 300 500 50 Putovi i radne površine na otvorenom 150 Orijentacija u prostorijama pri kratkom zadržavanju 200 Radni prostori koji se ne koriste stalno 500 Vizualni zadaci. 50.dT-19 5a ' rM.8 1. uredski poslovi 100 1500 Vizualni zadaci s velikim teškoćama. 1000. 30. precizna montaža Dodatno osvjetljenje za posebno teške specijalne vizualne zadatke r*~~ acr-io* .6 Druga brojčana oznaka: 0 . srednje teški V 100 200 300 500 750 750 1000 Vizualni zadaci visokih zahtjeva. brojčana oznaka. galerije Stan. npr.750.@ . 75. Najpogodniji kut upada svjetla na objekte i područje zidova je od 30° (optimalno) do 40° . Kut zaklanjanja snopa svjetlosti kod down!ighta je između 30° (širokosnopna svjetlost. laki 750 Vizualni zadaci. npr.100. Jačina osvjetljenja u unutarnjim prostorijama (D wní.2a úa^va'^a^ Preporučena jačina Područje.© . restoran.» ( § ) . hotel. .5 mm) 4 Od zrnatih stranih tijela (< 1 mm) 5 Od naslaga prašine 6 Od prodora prašine (7) Osvjetljenje objekta (§) Osvjetljenje zida reflektorom 03) Vrste zaštite rasvjetnih tijela Stupanj Indeks Ra 1A 1B 2A 3 4 (9) Osvjetljenje zida fluterom ^ Kut zaklanjanja svjetlosti (= 30°/40°/50°) 04) >90 90 > Ra > 80 80 > Ra > 70 70 > Ra > 60 60 > Ra > 40 40 > Ra > 20 Tipična područja primjene Biranje boja. razmak svjetiljki: b .5 je najmanja razlika u jačini osvjetljenja koja se još zapaža. škola.Y^iV. 500.mm VfMífífífíífíííífíMííMMÍiifííííJÍÍÍ}}}} RASVJETA Geometrija rasporeda svjetiljki Razmaci svjetiljki međusobno i u odnosu prema zidu ovisni su o visini prostorije. Kut "a (optimum) flutera a = 30 -'40 ' Stim^Kn) . npr. bolnica. 20 lx Potrebno za raspoznavanje crta lica. 1500. zaštita 0 Bez zaštite 1 Zaštita od velikih stranih tijela (> 50 mm) 2 Od srednje velikih stranih tijela (>12 mm) 3 Od malih stranih tijela (< 2. Zbog toga je 20 lx horizontalne jačine osvjetljenja minimalna vrijednost za interijere izvan radnih prostorija.y^ " © Downlight. Radne površine djeluju mračno pri jačinama osvjetljenja E < 200 lx. kontrolni zadaci Iznad 2000 02) Preporučene jačine osvjetljenja prema CIE Primjer: IP 44 Stupanj zaštite od dodira i stranih tijela Stupanj zaštite od prodora vode 2. ured. Zbog toga je 200 lx min. jačine osvjetljenja za stalno zauzete radne prostore. brojčana oznaka.

visokopoliran Papir. u kombinaciji sa zagasitim površinama oko radnog mjesta 0 Ograničenje zrcalnih refleksa ekrana postiže se odgovarajućim izborom postavljanja ekrana. sirova Cement.RASVJETA ->QP Obilježja kakvoće rasvjete Dobro rješenje rasvjete mora. poliran 80 do 87 80 do 85 65 do 75 55 do 76 55 do 65 60 do 70 65 do 75 80 do 85 60 do 70 70 do 75 50 do 60 70 do 80 80 do 88 90 do 92 Mort svijetli. treba nastojati da se generalno postigne stupanj 1 (vrlo dobra reprodukcija boje). nova Boje Bijela Svijetlo siva Srednje siva Tamno siva Svijetlo plava Tamno plava Svijetlo zelena Tamno zelena Svijetlo žuta Smeđa Svijetlo crvena Tamno crvena Stupanj refleksije % 40 do 45 15 do 25 20 do 40 25 do 40 20 do 30 10 do 15 25 do 10 do 20 do 35 do 30 do 35 15 25 55 70 75 do 85 40 do 60 25 do 35 10 do 15 40 do 50 15 do 20 45 do 55 15 do 20 60 do 70 20 do 30 45 do 55 15 do 20 Stupanj refleksije rasvjetno . Boja svjetla i reprodukcija boje s. vap. Viša razina osvijetljenosti moža se uz istu opću razinu postići dodatnim osvjetljenjem pojedinog radnog mjesta. crvena. koje proizvode pojedinačne svjetiljke. Kvantitativni kriteriji Razina osvijetljenosti Kao srednja vrijednost za radne prostorije zahtijeva se između 300 lx (pojedinačni ured s dnevnim svjetlom) i 750 lx (velika prostorija). 144 Q). eloksiran. mogu se odrediti na osnovi fotometrijskog zakona razmaka iz jačine svjetla i geometrije prostorije (visina h. što uglavnom ovisi o spektralnom sastavu svjetla. zagasit Krom. poliran Emajl. visokopoliran Aluminij. čist. žbuka Mort taman Pješčenjak Šperploča. tamna. Svjetiljke koje bi se unatoč tomu mogle reflektirati moraju imati sjajnost ž 200 cd/m 2 (primijeniti reflektore visokog sjaja).0 Ograničenje blještavila odnosi se na područja neposrednog bliještanja.tehničkih materijala 148 . zagasit Aluminij. razmak d i kut upada svjetla a). 147 @ Boja svjetla određuje se izborom žarulje. bijel Lak sasvim bijel Bakar. Razlikuju se tri grupe: toplo bijelo svjetlo (temperatura boje ispod 3300 K). polirana Hrastovina. visokopolirano Građevinski materijali Hrastovina. obojen. beton. zadovoljiti funkcionalne i ergonomske zahtjeve. sirov Opeka. a preduvjet je za to krilati oblik LVK s. Osim tih kvantitativnih kriterija. treba obratiti pozornost i na kvalitativne. Ograničenje neposrednog bliještanja postiže se primjenom svjetiljki s kutom zaklanjanja (kut zasjenjenja) š 30°. Pri reprodukciji boje. Za urede se najčešće biraju izvori svjetla tople ili neutralne bijele boje. neutralno bijelo svjetlo (3300 K . prije svega arhitektonske kriterije. polirana Granit Vapnenac Mramor. refleksnog bliještanja i zrcalnih refleksa na ekranima. ručju zračenja imati nisku razinu sjajnosti Stupanj refleksije % Materijali za izradu svjetiljk Aluminij. Ograničenje blještavila 0 . Raspodjela sjajnosti Harmonična raspodjela sjajnosti posljedica je pažljivog usklađivanja svih stupnjeva refleksije u prostoriji 0 Sjajnost pri posrednoj rasvjeti ne smije prijeći 400 cd/m 2 . zagasit Aluminij.5000 K) i bijelo poput dnevnog svjetla (više od 5000 K). poliran Aluminij. Smjer svjetla 0 Preporučuje se da svjetlo na radno mjesto pada sa strane. svijetla. visokopoliran Mjed. bijel Srebrna pozadina ogledala Srebro. visokopolirana Nikal. uzevši u obzir ekonomičnost. Ograničenje refleksnog bliještanja postiže se bočnim upadom svjetla na radno mjesto. Proračun jačine osvijetljenosti točke -> (§) Jačine osvijetljenosti (horizontalno Eh i vertikalno E v ).

80 0.2 Korekcijski faktor k Stupanj refleksije Visina Površini A[m 2 ] 070502 050201 000 H svjetlo srednje tamno Do 3m 3-5m 20 50 S100 20 50 S100 50 S100 0.75 0. Za to potrebna specifična priključna snaga P* ovisi o primijenjenom tipu žarulje 0 . stropa i poda (2).ffl. Za uredske se prostorije često.3 0.2-0.2 0. 5 . treba komponente proračunati pojedinačno i na kraju zbrojiti -» © . • O® 0© o • O ffl O ffl Offl o 9 ® ' ffl • o EB« ffl « (standardna žarulja) 100 W = 8 0 0 W Tip rasvjetnog tijela ( £ ) . materijala Stupanj refleksije pri osv etljenju Građevinski materijal P Opeka bijelo glazirana Mramor bijeli Žbuka svjetla Žbuka tamna Pješčenjak svjetli Pješčenjak tamni Opeka svjetla Opeka tamna Drvo svjetlo Granit 0. Osvjetljenje zgrada Pri osvjetljenju zgrada proračunava se potrebni svjetlosni tok žarulja koje će se postaviti na osnovi formule -> Sjajnost iznosi od 3 cd/m 2 (slobodno stojeći objekti) i 16 cd/m 2 (objekti u vrlo svijetloj okolini).1-0.75 0. 7 5 (svjetla refleksija) 6. o .4 0.2 Proračunska formula za svetlosni tok svjetiljke ^ t ct>= L A P NB Sjajnost za osvjetljenje Objekt Slobodno stojeći Tamna okolina Srednje svijetla okolina Vrlo svijetla okolina (cd/m2) L 3 10 13 6. ffl^.60 0.1-0. površina = 100 m2 i refleksiji 0.65 0.65 0.75 0.75 0.90 0. O A 12 W/m 2 10 W/m 2 5 W/m 2 5 W/m 2 öQTe tC TC-L 4 W/m 2 3 W/m 2 5-7m T26 © Specifična priključna snaga P* za različite tipove žarulja (2) Primjer: Tablica korekcijskih faktora . Predviđaju li se u prostoriji upotrijebiti različiti tipovi žarulja.40 0. odnosno odrediti potrebnu električnu priključnu snagu P za zahtijevanu razinu osvijetljenosti. Korekcijski faktor k ovisi o veličini prostorije i stupnju refleksije zidova.3-0.80 0.= 3 W / m 2 P =4 90 W = 360 W 100 • 4 24 3 0.75 En = E n = 3 7 5 Ix En = 1 A P ° ° P k (?) Proračun za uredsku prostoriju P En A P* 100 1 k E„ P P* A k Nominalna jačina osvjetljenja (lx) Priključna snaga (W) Specifična priključna snaga (W/m2) -> ( i ) Tlocrtna površina prostorije Korekcijski faktor -> (2) (8) Formula za srednju jačinu osvjetljenja E„ i priključnu snagu P <> = potrebni svjetlosni tok t L = srednja sjajnost (cd/m2) A = površina osvjetljavanja rj B = stupanj učinkovitosti osvjetljenja p = stupanj refleksije građ.4 0.3-0. 1 (srednja refleksija) Tip rasvjetnog tijela @ • P* = 4 W / m 2 (komp fluorescentna žarulja) P = 9 • 45 W = 405 W ® : Tip rasvjetnog tijela P* = 12 W / m ? P = 8 . osim konvencionalnih zrcalnih rasternih svjetiljki.55 0.1 6 Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo (ERCO) Stupanj učinkovitosti osv jetljenja 1B Velika površina Mala površina Velika udaljenost Tornjevi 0. 100 • 3 2 0 .3-0.00 m k P. u prikazanom primjeru opremljena je četirima žaruljama sa po dvije žarulje od 36 W (priključna snaga obuhvaća i uređaj za pretpaljenje 90 W).60 0.6 0. 2 / 0 .1-0.85 0.Svjetleće strukture omogućuju i kombinaciju sa strujnim napojnim trakama i reflektorima. .65 0.10 -13 .2 0.7/0.85 0.60 RASVJETA Proračun srednjih jakosti osvijetljenosti—» C D U praksi često treba približno odrediti srednje jakosti osvijetljenosti (En) za danu električnu priključnu snagu žarulja.55 0.ffl. Dvoosna prostorija površine 24 m 2 .90 1.5 0.3 0.40 0. Proračunom prema -» © dobije se jačina osvijetljenosti od približno 375 lx.45 0.Specifična priključna snaga P* W/m 2 za 100 lx pri visini 3 m. Ona se odnosi na neposredno osvjetljenje. 0 0 © Proračun jačine osvjetljenja za neku unutarnju prostoriju E n _ (100 • 405 100 -4 100 12 100 10 ' ' E n = 180 lx A = 24 m 2 = 0 .2 Potreban svjetlosni tok svjetiljki za osvjetljenje (6) Svjetleća struktura (ERCO) 15 10 2 0 15^5" © Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo (ERCO) ^O) Preporučene mjere za električne vodove u stambenim prostorijama u cm 149 .90 0. P* = 10 W / m 2 (halogena žarulja) P = 16 • 2 0 W = 3 2 0 W Formula .45 0. Površina prostorije A = 1 0 0 m 2 Visina prostorije H = 3 m ® Stupnjevi refleksije 0 .75 0.5 0. E n i P mogu se prema formuli © približno odrediti.3-0.5/0. 5 / 0 . postavljaju i kvadratične rasterne svjetiljke s kompaktnim fluorescentnim svjetiljkama -» © ili svjetleće strukture -» © .00 0.4 0.> @ 1 0 0 ' 8 0 0 . Proračun osvijetljenosti pomoću specifične priključne snage može se primijeniti i za uredske prostorije.5 6 .

hobi. obrt Radionice Elektrotehnika. dječji vrtići Knjižnice.RASVJETA Toplo bijelo Boje svjetla (PHILIPS) Stupanj reprodukcije boje Prodavaonice Živžne namirnice Meso Tekstil. pješačke zone Osvjetljenje vert. koncert. koža Namještaj. papir Foto. signalizacije Q Pravilna primjenafluorescentnihžarulja = preporučuje se • = može se primijeniti • • • • • • • • • • • 76 29 3 827 1B 927 1A 830 ' 1B 930 1A Neutralno bijelo 25 2A 33 2B 840 1B 940 1A Bijelo kao dnevno svjetlo 950 1A 865 1B 965 1A 54 2A X X X X • X X X X X • X X X X • • X • X X • X X X X X X X X X X X X X X X X • X X X X X X • • X X • X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X • X X X X X X X X X X X X X X X X X X 150 . sagovi Pribor za sport i igre. voće. grafički obrt Ispitivanje boja Lakimica Skladište. čekaonice Stanovi Dnevni boravak Kuhinja. hodnici Dvorane za sjednice Školski i nastavni prostori Predavaonice. razredi. nakit Kozmetika. hoteli Kazališta. transport Uzgoj biljaka Obrada drva Ljevaonice. strojogradnja Tekstilna industrija Tiskare. kupaonica. podrum Vanjska rasvjeta Ulice. dvorane. staze. valjaonice Laboratorij Ispitivanje boja Uredi i uprava Uredi. frizer Cvijeće Pecivo Hlađena roba Sir. satovi. foyeri Prostorije za priredbe Izložbene i sajamske hale Sportske i višenamjenske dvorane Galerije. čitaonice Društvene prostorije Restorani. prodajni centri Industrija. muzeji Klinike i ordinacije Dijagnostika i tretman Bolesničke sobe. ugostiteljstvo. povrće Riba Robne kuće.

oblikovanje staklenih instrumenata 500 Dekoraterski radovi 500 Ručno brušenje i graviranje 750 Fini radovi 1000 Rasklopna postrojenja u zgradama 100 Rasklopna postrojenja na otvorenom 20 Održavanje 300 Revizije 500 Kontrola kvalitete Visoki zahtjevi Kontrola kvalitete Vrlo visoki zahtjevi Ispitivanje boje 1000 1500 1000 Elektrotehnička industrija: Talionice. dekoriranje. Srednji zahtjevi 200 300 500 750 750 200 300 151 . stalna radna mjesta Radna mjesta uz blagajnu Zanatstvo i obrtništvo (primjeri iz različitih struka): Ličenje čeličnih konstrukcija Predmontaža uređaja za grijanje i ventilaciju Bravarija Automehaničarske radionice Građevna stolarija Radionice za razne popravke Radionice za radio i TV aparate 300 500 Izrada i obrada papira. keramika. grafički obrt: Brušenje drva 200 Strojevi za papir. prešanje. srednje fina 300 Montaža. litografija. smjernice za radna mjesta Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/ix Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Opći prostori: Prometne zone u spremištima 50 Skladišni prostori 50 Sklad. lakiranje. pozlaćivanje. prijam 200 Kuhinja 500 Blagovaonica 200 Buffet 300 Dvorane za sjednice 300 Restorani sa samoposluživanjem 300 Praonice. prešanje i jetkanje klišeja. gruba 200 Montaža. fina mehanika 1000 Karoseristički radovi 500 Lakirnica 750 Noćna lakirnica 1000 Tapetarski radovi 500 Završna montaža 500 Inspekcija 750 Industrija nakita i satova: Proizvodnja nakita Obrada dragog kamenja Urarska i optičarska radionica 1000 1500 1500 Prehrambena industrija i industrija potrošne robe: Opća radna mjesta Miješanje. mješalice ili mlinove Valjanje. valjaonice.RASVJETA Smjernice za radna mjesta "Umjetno osvjetljenje" ASR 7/3 kao i DIN 5035 dio 2 (izvod) Tablica nominalnih jačina osvjetljenja. oblikovanje sloga 1000 Kontrola boja pri višebojnom tisku 1500 Urezivanje u čelik i bakar 2000 200 200 300 300 300 500 500 Kemijska industrija: Postrojenja s daljinskim upravljanjem 50 Postrojenja s povremenim ručnim intervencijama 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta u postrojenjima tehnoloških procesa 200 Održavanje 300 Laboratoriji 300 Radovi s povećanim vizualnim opterećenjem 500 Kontrola boja 1000 Pogoni uslužnih djelatnosti: Hoteli i gostionice. oblikovanje. prost. staklarski obrt: Radna mjesta ili zone uz peći. u kojima se roba traži 100 Sklad. montažni radovi. proizvodnja kartonaže 300 Knjigovežnica. kontrola boja 200 300 300 500 750 750 1000 1000 300 500 1000 1500 1500 Obrada i prerada metala: Kovanje malih komada 200 Zavarivanje 300 Grubi i srednji radovi sa strojevima 300 Fini radovi sa strojevima 500 Kontrolna mjesta 750 Hladne valjaonice 200 Vučena žica 300 Prerada teških limova 200 Prerada lakih limova 300 Izrada ručnog alata 500 Montaža. mlinovi Rezanje i sortiranje Proizvodnja delikatesa i cigareta Kontrola proizvoda. izrada matrica 500 Ručni tisak. pletenje. ispitivanje Montaža najfinijih dijelova. 50 Platforme 100 Priprema pijeska 200 Čišćenje odljevaka 200 Radna mjesta na mješalici 200 Ljevaoničke hale 200 Izljevna mjesta 200 Strojno oblikovanje 200 Ručno oblikovanje 300 Izrada kalupa 300 Modelarstvo 500 Galvanizacija 300 Ličenje 300 Kontrolna mjesta 750 Izrada alata. velike ljevaonice Proizvodna postrojenja automatizirana50 Proiz. čeličane. podešavanje. tkanje Šivanje. s ljudskim intervencijama 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta u proizvodnim postrojenjima 200 Održavanje 300 Kontrolna mjesta 500 Proizvodnja kablova i vodova. podrum itd. elektroničkih dijelova Umjetno krpanje Proizvodnja i prerada tekstila: Radna mjesta u kupkama Predionice Bojenje Predenje. pranje 300 Strojno glačanje 300 Ručno glačanje 300 Sortiranje 300 Kontrola 1000 Frizer 500 Kozmetičar 750 Kožarska industrija: Industrija cementa. prost. jetkanje. modelska stolarija Rad na strojevima za obradu drva Oplemenjivanje drva Kontrola 100 200 200 500 500 500 750 Uredske i slične prostorije: Uredske prostorije s radnim mjestima blizu prozora Uredske prostorije Veliki uredi / grupni uredi: Visoka refleksija Srednja refleksija Tehničko crtanje Prostorije za razgovor Prijamne prostorije Prostorije za promet publike Obrada podataka 300 500 750 1000 750 300 100 200 500 Trgovina na veliko i malo: Prodajni prostori. tisak na tekstilu Kitničarstvo Ukrašavanje Kontrola robe. izrada tapeta 300 Krojenje. ručno i strojno slaganje. mljekare. radovi na kamenu i pločama. u kojima treba nešto pročitati 200 Prolazi u visokoregalnim skladištima 20 Pult za izdavanje 200 Otprema 200 Kantine 200 Ostale prostorije za odmor 100 Gimnastičke prostorije 300 Garderobe 100 Praonice 100 Toalete 100 Sanitetske prostorije 500 Strojarnice 100 Opskrba energijom 100 Pošta 500 Telefonska centrala 300 Brušenje. sortiranje papira 750 Retuširanje. raspakiranje Klaonice. post. poliranje stakla. namotavanje grubom žicom Montaža telefonskih aparata. namotavanje srednjom žicom Montaža finih aparata. tiskarski strojevi. puhanje stakla Energetska postrojenja: Pogon za snabdijevanje Kotlovnica Prostorija za izjednačenje tlaka Strojarnice Nusprostorije 50 100 200 100 50 Rad na buradi Prerada koža Sedlarski radovi Bojenje kože Kontrola kvalitete. sortiranje Laboratoriji 200 300 300 300 500 500 1000 Prometnice u zgradama: Za osobe Za vozila Stubišta Utovarne / istovarne rampe 50 100 100 100 Obrada i prerada drva: Parenje Piljenje Sastavljanje Izbor furnira. fina 500 Oblikovanje kovanjem 200 Ljevaonice.

Ono je jasno prozirno. oblikovanju boja. Žarulje za mješovito svjetlo sa svjetlećim medijem (HWL) daju svjetlo slično dnevnom. iznutra matirano Opalna stakla: grupa 1 grupa 2 grupa 3 Naborana grupa 1 opalna stakla grupa 2 Opalno staklo u boji: crveno narančasto zeleno Opalinsko staklo Porculan Mramor.5 . zelen (zamućen) Kristalno staklo Armirano staklo Sirovo staklo Staklo za zaštitu od sunca (zeleno) (9) 1.7-2.akla Difuzna propusnost opalnog mliječnog ' a i a b a s t e r a ltd - (8) Mješovita propusnost ornament stakla. neobojen Pergament. tamno žut Svila. Visokotlačne živine žarulje sa svjetlećim medijem (HQL) upotrebljavaju se za rasvjetu tvornica i radionica. sigurnosno staklo.75-3. jednolike debljine. informacije: Flachglas AG. staklo za suhe ploče. matiranje.f I I I I I .5 1.8-3.2-1.5 1. kao obloženo staklo. svjetlog opalnog stakla itd.93%. Klasa 2: građevno staklo za tvornice. Dodatna obrada: brušenje. U uredima i poslovnim zgradama potrebna je rasterska obloga ispod fluorescentnih cijevi. namještaj. Primjena' ostakljenje prozora. Heyestraße 178. Aachen Staklo vučeno mehaniziranim postupkom izlazi iz stroja spremno za uporabu bez daljnje obrade.9-2. plav (zamućen) Celon. dvostruke ploče.1-2.0 1. dok ona koja se trebaju približiti difuznoj svjetlosti neba apsorbiraju 60 . obojen svjetlo žuto Pergament. automobilsko staklo. kojima je zadaća da boju električne rasvjete učine sličnom dnevnoj svjetlosti. a također i za vanjsku rasvjetu. skladišta. Gelsenkirchen-Rotthausen Interpane. bitno naruši toplinska izolacija. Düsseldorf VEGLA Vereinigte Glaswerke GmbH. Stakla za dnevnu svjetlost. toniran Pollopas. Kleffneru -» Q zbog loše prozirnosti staP kla. oblaganje. Postfach 20.b— \ RASVJETA FLUORESCENTNE CIJEVI ZA REKLAMNE PLOČE Proizvoljno vođenje linije.0 10 6-8 6-8 4-6 2. sa smicanjem kosih zraka ® s.7-3. izvana matirano Prozirno staklo.1 1. svjetao Celon.5 3. imaju. Lako reguliranje (pomoću otpornika ili transformatora).4 5 54-67 64-69 63-68 60-66 13-28 72-77 30-71 27-54 49-67 69 48 37 36 28-38 5-24 68 32-39 46-48 55 36 12 12 8 9 8 6 Prozirno staklo Ornament staklo Prozirno staklo. s bijelom podstavom. oko 20% manju apsorpciju od nepodstavljenih. Svilena sjenila u boji. obojena Pamučna tkanina Resopal. bijela Svila.2-2. slično dnevnoj svjetlosti. V s N O CT izvedba rastera ( i ) Paralelni raster (2) Paralelni kosi raster (3) Dijagonalni raster (4) Dijagonalni kosi raster (5) Razmještaj svjetljki a = 2 / 3 d r^JLJE © Planparalelna ploča © propusnost prozirnog stakla. Prema dr. s dobrom reprodukcijom boje. Klasifikacija: Klasa 1: najbolja trgovačka roba prema DIN-u 1249. prodavaonice.3 2-3 2-3 2-3 2. žut (zamućen) Celon. ovisno o kakvoći. u grlu za standardnu žarulju). svile.2-13. bojenje. bezbojno.9 2.9 1. izloga. PROZIRNA.4 Refleksija % 6-8 7-24 7-20 6-16 40-66 43-54 65-78 31 . razdjelnih stijena. Lauenförde Gerresheimer Glas AG. za stambene i uredske prostorije.49 14-21 23 10 22 50 1 27-80 4 26-48 21-28 28 55 84 84 4 17 4 56 Materijal Rasipanje Nikakve Malo Malo Malo Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Malo Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Debljina mm 2-4 3.0 7. vrata. reklamu. Viktoriaallee 3 . naročito ako su dvostruka i trostruka.© . Žarulje su bez startera u normalnom grlu (npr. rasipanje i refleksiju građevnih materijala za postizanje umjetničkog i ekonomskog učinka.2-5. natopljen Alabaster Karton. propuštaju 65 . pečenje. bijel (zamućen) Celon. obostrano ravnih sjajnih površina. nagrizanje. sve vrste pisma. zbog toga potrebno povećanje površine prozora. apsorbiraju oko 35%.80%. uz malo smanjenje propusnosti.3-10 3-5 11. Svjetlo pretežno pada izravno prema dolje ® .4-3. difuznom (?) i mješovitom propusnošću -» (S). poliran Mramor. Treba napomenuti: matirana stakla s unutarnjim matiranjem (preporučljivo i s obzirom na manje prljanje) apsorbiraju manje svjetla od onih s vanjskim matiranjem tablica (9). STAKLO. Auf der Reihe 2. ornamenata i likovnih prikaza.6 1. dimenzioniranju prozora i osvijetljenosti prostorija važno je poznavati svjetlopropusnost.75-3.1 1.8 1. Svjetleće trake i svjetiljke u izduženim poljima omogućuju jednoličnu opću osvijetljenost s blagom pojavom sjene.0 Svjetlosno . Posebno staklo za specijalne namjene u svim debljinama. savijanje. Propusnost % 90-92 57-90 63-87 77-89 12-38 37-51 13-35 47-66 27-35 2-4 6-10 3-9 58-84 2-8 3-8 12-40 17-30 8 42 41 14 61-71 13-54 28 20-36 25-33 17 9 4 4 88 74 88 38 Apsorpcija % 2-4 3-21 4-17 3-11 20-31 6-11 4-10 3-10 8-11 29-34 22-31 30-31 2-14 20-21 24-65 11 . Prozorska stakla prozirna stakla. kazališta. SVJETLOPROPUSNA GRADIVA Pri određivanju veličine.tehnička svojstva građevinskih materijala koji propuštaju svjetlo 152 . sigurnosno staklo. slabo obojen Pergament. Svjetlopropusnost je 91 .95% svjetla.0 1. Za pojedinu prostoriju treba upotrijebiti samo staklo iste klase. podrumske i tavanske prozore.6 1. potpuno difuznom i djelomično difuznom refleksijom i svjetlopropusni materijali s usmjerenom (§). uobičajena primjena za kinodvorane. Razlikuju se: materijali koji reflektiraju svjetlo (9) s usmjerenom. može doći do tolike apsorpcije svjetla da se.

U međuprostoru se nalazi osušeni zrak ili specijalni plin.8 1:10 20 280 500 8. spregnuto staklo s međuslojem).0 1:10 36 ± 1.površina Masa Mnogokut Zaobljeni uglovi Zaobljeni uglovi u m2 u kg/m2 % u mm u cm u cm2 74 29 141x 240 24x24 1:6 3.0 1:10 34 300 500 10. ±2.0 74 24 141x240 24x24 1:6 3.0 1:10 24 300 500 10. ovisno o izvedbi. ravno staklo) koje su međusobno odvojene jednim međuprostorom ili više njih ispunjenih zrakom ili plinom.4 1:6 16 141 240 3. akustično izolacijsko staklo. lemljeno izolacijsko staklo © B. 38 4 4 4 (6) (6) 2.9 72 32 180x240 24x24 1:6 3.5) (8.1 3.0 ± 1. dimenzije Odnos stranica Max .75 kN/m 2 odn.4 ca. 750 p a ) 2 0 m ( = 1. lijevano staklo.0 ±2.0 72 27 180x240 24x24 1:6 3.0 1:10 26 300 500 12.5 20 185 300 3. S obzirom na različitost rubnih spojeva izolacijsko se staklo dijeli u tri grupe: kompaktno izolacijsko staklo © A . 30 Tolerancija deblj.0 1:10 28 300 500 10. duljina stranice Min.0 1:10 20 245 300 6. Višesloj no izolacijskt staklo Dd JOpadanje 8' Kompaktno staklo sa zavarenim rubom © Od dvije staklene ploče Od tri staklene ploče Izolacijsko staklo Zrak u prostoriji Zrak u prostorijj_ Opadanje + 2 1 ° 23° [Opadanje 11° Zrak u prostoriji +21° k vrijedn.STAKLO IZOLACIJSKO STAKLO Višestruko izolacijsko staklo element je ostakljenja koji se sastoji od dviju ili više staklenih ploča 0 (prozorsko staklo.0 ±2.:-1 mm / +2 mm Tolerancija vel. k-Wert SZR Širina u cm u cm m2 Staklo ^13° Staklo + 1 0 ° W/m2 K* 2xC PTIFLC AT-zrca nog sta da 4 mm 5 mm 6 mm 8 mm 10 mm 12 mm 141 240 3.5) 1.9 5 5 5 (8. 30 5 5 5 (6) (6) 2.5) (8.0 ±2.0 30 Dvostruko izolacijsko staklo Podaci OPTIFLOAT u mm SZR u mm 4 4 4 (8.0 1:10 22 280 500 8.10' -2° Izvana 10° Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm (2) Toplinsko zračenje kod jednostrukog.0 mm (6) Trostruko izolacijsko staklo Dulja stranica u cm (širina) 'Ispitano prema DIN 52619 Mogućnost isporuke modela oblika stakla (primjeri) Dulja stranica u cm (širina) 50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500 0 50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500 Preporuka za debljinu vanjske i unutarnje staklene ploče kod izolacijskog stakla visine ugradbe do 8 m (opterećenje vjetrom = 0.4 1:6 20 ± 1.0 1:10 30 300 500 12.0 60 3. zrcalno staklo.0 1:10 22 ± 1. izolacijskog i trostrukog ostakljenja 10 Širina Visina Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm Širina Visina 12 Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm Tolerancije debljine u mm Tolerancije veličine u mm Masa (5) kg/m2 u cm u cm m2 u cm u cm m2 ±1.4 1:6 18 141 240 3.4 ca.4 ca.0 1:10 32 300 500 10. Višestruko izolacijsko staklo pruža. 38 k-vrijednost (W/m2 K)* Propusnost svjetla Debljina elemenata Max.0 ±2.0 50 300 500 10.0 ±2.2 Staklo Visina 8 Izvanai naJ fevjna : .5) 1.4 1:10 18 245 300 6.0 3.0 40 300 500 10.0 1:10 32 ± 1. visoku termoizolaciju i/ili akustičnu izolaciju (npr. staklo za zaštitu od sunca.2 kN/m 2 1200 Pa) (?) Preporučene debljine stakla za visinu ugradbe do 8 m (7) Preporučena debljina stakla za visinu ugradbe do 20 m 153 .0 25 185 500 3.0 1:10 24 300 500 8. izolacijsko staklo s rubnim spojem od organskog materijala © B.0 1:10 28 ± 1.4 ca.

5 1. Tehnički je moguće gotovo sve zahtjeve ispuniti jednim višenamjenskim izolacijskom staklom. Osim dobrih svojstava solarne izolacije. ipak.54 1. Uz pooštrene zahtjeve za fasadne elemente postavljaju se i za ostakljenje visoki i brojni zahtjevi.4 | 43 44 32 32 39 26 28 26 23 35 30 43 48 32 33 22 22 33 26 | 0. Visoka vrijednost S pokazuje povoljan odnos svjetlopropusnosti (TL) prema ukupnoj propusnosti energije (g). Na doživljaj boja u prostoriji vrlo malo djeluju solarnoizolacijska stakla jer se dnevnoj prolaznoj svjetlosti mijenja tek neznatno spektralni sastav.37 0.Ž? § Dl| Solarnoizolacijsko staklo zlato 30/17 Propusnost ukupne energije g % Refleksija svjetla izvana/iznutra RL % Q.36 0.37 0. F Titan 66/43 | Auresin 66/44 50/32 49/32 45/39 40/26 39/28 Zlato 40/26 30/23 Srebro 50/35 50/30 49/43 48/48 37/32 36/33 36/22 15/22 Bronca 49/33 36/26 Neutralno 51/39 51/38 Zeleno 37/20 38/28 Sivo max.00 1.45 0. lijevanim staklom / ornamentnim staklom kao vanjska ili unutrašnja ploča. nude se mnoge mogućnosti oblikovanja.4 1.16 1. Solarnoizolacijsko staklo © 1) k.59 0.37 0. Solarnoizolacijsko staklo može se kombinirati s akustičnim izolacijskim staklom.6 1.30 1. S = T L /g.83 1.4 1.49 | 0.14 1. U svim tim namjenama radi se o povećanim zaštitnim učincima koji se konvencionalnim izolacijskim staklom ne mogu postići.4 1.55 0. osoba i okoliša. požara.38 0. Indeks reprodukcije boje Ra DIN 6169: Ra > 90 = vrlo dobra reprodukcija boje. 0/ 0//0 I 1. To je omogućeno vrlo tankim filmom plemenite kovine koja je nanesena na unutarnju stranu prema prostoru između stakala. Ra > 80 = dobra reprodukcija boje Propusnost ultraljubičastih zraka Tuv u rasponu valnih duljina od 280 do 380 nm.2 2.primjer 154 . Reprodukcija boja označava se indeksom "R".4 1.85 1.2 % 43 W/m*K 0.08 240x340 240x340 260x500 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 260x500 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 200x340 240x340 240x340 240x340 300x500 260x500 240 x 340 Vrijedi odnos: b = . standardno višenamjensko staklo ne postoji.45 0.4 1. Primjer: auresin (= modro) 40/26.40 0.5 3.4 1. Vrijednost k najvećim dijelom ovisi o prostoru između staklenih ploča (SZR) i mediju u njemu (zrak ili plemeniti plin). Pri neposrednoj usporedbi uz otvoreni prozor razabire se lagano toniranje većine stakala koje je. manji je gubitak topline. DIN 67507.Sloj z a zaštitu od sunca ~~ Upadno zračenje SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO 100% Refleksija svjetla prema Transmisija svjetla i2D Refleksija zraCenja prema van > o i> Transmisija zračenja 14% Sekundarna predaja . zaštita objekata. zaštita od topline. DIN 67507 u postocima. odnose se na SZR širine 12 mm.3 1. DIN 67507.09 1.6 1.4 1. (4) Termoizolacijska vrijednost ky- Vrijednost energ.9 1.25 0. oklopnim izolacijskim staklom.5 1.26 0.32 0. w propusnost svjetla Tl % Brojčana oznaka selektivnost S Prosječni faktor propusnosti b 66 | 21 | 18 | 17 66 50 49 45 40 39 40 30 50 50 49 48 37 36 36 15 49 36 51 51 37 38 15 19 38 30 32 26 25 18 40 37 36 39 40 46 48 26 16 26 11 16 25 34 6 7 15 11 16 36 17 22 11 36 40 35 34 22 21 14 26 45 42 35 46 30 10 36 17 22 17 15 7 9 10 11 8 9 11 11 14 18 14 13 8 8 9 8 12 8 15 18 3 8 27 18 98 1.34 1. dimenzije cmxcm Svjetlopropusnost TL je u rasponu valnih duljina svjetla od 380 do 780 nm (nanometara) u odnosu na svjetlosnu osjetljivost ljudskog oka izraženu u postocima.68 1.4 1. Propusnost ukupne energije g u~rasponu valnih duljina od 320 do 2500 nm jest zbroj neposredne energetske propusnosti i sekundarne emisije topline (= isijavanje i konvekcija) prema unutra.2 W/m 2 K ispunjava sve zahtjeve glede visokog stupnja termoizolacije.30 0. jednostrukim sigurnosnim staklom. Srednji faktor propusnosti (shading coefficient) VDI 2078. zvuka.30 0. To se može primijetiti ako se gleda izvana kroz "preko ugla" ostakljene prozore.0 | 39 38 20 28 51 39 72 Brojčana oznaka selektivnosti S.38 1. Zahvaljujući velikom izboru boja i koloristički neutralnim tipovima.30 0. Nije moguća kombinacija s armiranim staklom.34 0. • gu(%) 0 _.4 1.64 0.09 1. sivo ili umbralno. od kojih prva daje propusnost svjetla a druga propusnost ukupne energije u postocima.54 1.5 1.5 1. Pri gledanju iznutra prema van boje se uglavnom ne mijenjaju.68 dB 36 - - - _ da 98 da da Višenamjensko staklo .3 1. ovisno o tipu. Svaki se tip stakla označava bojom (gledano izvana) i parom brojčanih vrijednosti oznaka. Refleksija svjetla RL prema van i prema unutra izražava se u postocima. Sunca.49 0. vrijednost g- Sastav stakla SZR staklo Reprodukcija boje RaD Debljina elemenata Pasivna sigurnost Estetika mm ESG 6/16/4 (?) mm 26 W/m z K 1.67 1. Koeficijent prolaza topline k ploče izolacijskog stakla pokazuje koliko se energije gubi prolazom kroz staklo.15 1.25 0.50 1. IZOLACIJSKO STAKLO .vrijedn.92 1. Navedene vrijednosti k.4 1.43 1.56 1. vrijednost k poboljšava se slojevima plemenitih kovina. bilanca k- Akustična izolacija Rw Zaštita okoliša Solarnoizolac.23 0.44 0.38 0.53 1.50 0.45 0.5 1. Višenamjensko izolacijsko staklo je izolacijski element koji u sebi sjedinjuje više zaštitnih namjena.VIŠENAMJENSKO STAKLO 240x340 240x340 47 47/51 43 43/39 ČUDO 78 (za uspor edbu) (3) Solarnoizolacijsko staklo SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO Solarnoizolacijsko staklo odlikuje se visokom svjetlopropusnošću uz istodobno što manju propusnost ukupne energije.40 1.48 1.4 2.31 1. spregnutim sigurnosnim staklom.32 0.. W/m K (12 mm) u o c vi 3 C L O „ O.6 1. uz dopunu pomoću prikladno obojenih jednostrukih i dvostrukih fasadnih ploča. Faktor b je srednji faktor propusnosti Sunčeve energije u odnosu prema prolazu energije kroz jednostruko staklo debljine 3 mm u iznosu od 87%. Što je njegova vrijednost manja. DIN 52619. takvo staklo s vrijednostima k 1. Kad je riječ o solarnoizolacijskom staklu. estetika u oblikovanju.53 | 260x500 1.

C. Područje primjene: sportske dvorane radi sigurnosti od udara lopte. dijelovi robnih kuća.slovne oznake A . najčešće tupih rubova. dimenzije cm Max. centrale SA = pojava krhotina Gore navedene max. posebno ugroženi objekti A2 Jednoslojno 9. VSG je posebno prikladan za "ostakljenja iznad glave". krznarije B3 Jednoslojno 28 28/10/5 Isc 43 10 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 12 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 kazneno .75 225x300 6. Kod jednoslojnih A-tipova max. školske građevine i dječji vrtići također iz sigurnosnih razloga. dimenzije odnose se na vanjsku uporabu.popravne ustanove. muzeji.75 225x30C 6.odnos Dodat.B3.staklu. Osim toga se "ESG" odlikuje i drugim prednostima: povišena čvrstoća na savijanje i udar. Žilavo elastična folija otežava probijanje. Proizvodni proces tehničke obrade obuhvaća naglo zagrijavanje i nakon toga lagano hlađenje strujom hladnog zraka.. od kojeg prilikom loma nastaju oštre šiljate krhotine. u stambenim i poslovnim zgradama za stubišta. računski centri C 2 SA Galerije. ostakljenje otporno protiv eksplozije .Težina ljina mm kg/m2 21 32 22 33 23 34 24 35 Max. Osim što osigurava od provale.» ( 3 ) ESG kombinacije 4 Debljina stakla u mm 5 6 8 4 Debljine stakla u mm Float 5 6 8 10 4 5 ESG 6 8 10 6 VSG 8 10 12 Klasa Sastav otpornosti Deb. Mogućnosti: dvostruko VSG u različitim debljinama s PVB . vrata i razdjelne stijene.0 225x400 9. djelomično i obavezna primjena. neznatno se smanjuje. Primjeri primjene m2 - 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 120x 120x 120x 120x 120x 100x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 240 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321 x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 A1 Jednoslojno 9. od "ESG" nastaju mali komadići. dimenljina zije mm B1 Jednoslojno 17 9/10/4 Iso 32 kg/m2 cm 40 54 Max.slovna oznaka D.0 10 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim opterećenjima u DIN 1055 © Max. Ostakljenja DIN 52290 dijele se u sljedeće grupe: ostakljenje otporno na proboj . psih.ograde.0 225X40C 6.5/10/4 Isc 24.parapetna stakla DIN 18516 dio 4.B . ukoliko se deblja staklena ploča ugradi s vanjske strane. klinike C 3 SA Draguljarnice.75 225x30d 6.0 A3 Jednoslojno 10. ovisno o debljini.0 1:10 1 6 C 1 SA Trgovine foto i video priborom.5/10/4 Is ¡37 52 66 66 80 225x300 6. okretanjem elemenata . čime se povećava aktivna sigurnost (sprečava se probijanje i provala). Klasa Sastav otpornosti Deb. Max.STAKLO JEDNOSTRUKO SIGURNOSNO STAKLO (ESG) "ESG" je prednapeto staklo. DIN 52290 Spregnuto sigurnosno staklo VSG je prikladan prozirni materijal koji može pružati zadovoljavajuću sigurnost protiv napada. dimenzije i površine odnose se na vanjsku uporabu.0 1:10 1. (?) Ostakljenje otporno na proboj Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim opterećenjima u DIN 1055 (ž) Max. Suprotno float .0 9/10/4 I so 23. Napada se obično izvana. antikvari- 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 321 321 321 200 300 321 321 321 321 321 321 321 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 B2 Jednoslojno 21 9. povr. koja je za staklo uobičajena. npr. šina strani« učinak Primjeri primjene m2 - <DVSG Kombinacije Debljina stakla u mm 6 8 4 5 Debljine stakla u mm Float 6 8 10 4 5 ESG 6 8 10 6 VSG 8 10 12 225x30C 6. . povr. "ESG" se može obraditi da bi se moglo kombinirati s konvencionalnim izolacijskom staklom -» (?) SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA.0 11/10/4 Iso 25. s rastućim stupnjem sigurnosti -> (4) Ostakljenje protiv probijanja s atestom VdS važno je za određivanje premije osiguranja. energet.0 1:10 1. te postojanost na temperaturne promjene (razlika temperature od 150 K). dimenzija jednoslojnog izolacijskog stakla ESG u cm DH 4 Jednoslojno 11. Max.0 225x300 6. robne kuće. 6 1:10 1 6 jati. Dodatnu sigurnost pruža kombinacija s alarmnom trakom ili žicom povezanom sa sustavom za uzbunjivanje.0 225/400 6. Trostruko ili višestruko VSG u različitim debljinama s PVB . Područje primjene: ulazni prostori komunalnih građevina. na vanjsko staklo.folijom. dimenzije predstavljaju tehničke mogućnosti proizvodnje pa prema tome ne vrijede za primjenu na vanjskoj strani. dimenzije spregnnutog izolacijskog stakla VSG u cm 155 .6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1:6 Zgrade u naseljima za jednu ili viiše obitelji Usamljene privatne zgrade Stambene zgrade s visokovrijednom opremom i usamljene zgrade za odmor Vile. ukoliko se deblja staklena ploča ugradi s vanjske strane.0 225x400 9. Kad je riječ o kaznenim ustanovama otporno staklo mora biti na unutarnjoj strani. Prednapon se postiže termičkom obradom.stakla ili više njih čvrsto spajaju pomoću jedne visokoelastične folije od polivinilbutirala ili pomoću više njih. ljekarnice.0 225x400 9.odnos šina str. ® SPREGNUTO SIGURNOSNO STAKLO (VSG) U proizvodnji "VSG" dvije se ploče float .0 225x400 9. škola i dječjih vrtića. Prozirnost. pa je opasnost od ozljeda bitno smanjena.0 Gore navedene max.5 9. Naknadna obrada "ESG" nije moguća. VSG je staklo koje veže krhotine. Ne dopušta se promjena redoslijeda ugradnje.0 10/10/4 I so 24.0 225x400 6.0 225/400 6.Težins Max. Već oštećenost površine dovodi do razaranja stakla. U slučaju loma stakla VSG i dalje zatvara prostor.folijom izvodi se standardnim ili pojačanim načinom. pri lomu krhotine ostaju zalijepljene za foliju. Područje u cijelosti ostakljene fasade . pa je ponegdje radi sigurnosti i propisano kao obvezno -» Ostakijenje otporno na udarac bačenog predmeta OSTAKLJENOST OTPORNA NA PROBIJANJE Prema DIN-u 52290 dio 3. staklo se upotrebljava kao stubišna i balkonska ograda radi osiguranja od pada. ostakljenost protiv probijanja dijeli se prema stupnju otpornosti u tri grupe: B1 .

B) Što je sastavljeno staklo elastičnije (npr.75 6.75 225/300 6.0 77 95 62 50 6. navedena za neki tip stakla.0 1. duljina povrstranica šina Shading Max.60 3.5/ 15/6 Gh 10/ 20/6 GH 10/ 20/10 GH 12/ 20/10 Gl- 97 1:10 0.A^ustireproduk.0 1.75 6.75 6. indeks prozirnost stranica šina Klasa otpornosti Sastav Debljina Težina Max.90 4. centrale D2 D3 Jednoslojno 11 6/8/11 Iso 6/8/17 Iso 6/8/28 Iso 25 31 42 Jednoslojno 17 Jednoslojno 28 16 16 16 16 16 16 A3 B1/C1 SA B3/C3 SA (3) Ostakljenje otporno na eksploziiju STAKLO ZA AKUSTIČNU IZOLACIJU Asimetrični sklop staklenih ploča © . Klasa otpornosti protiv eksplozije. SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA DIN 52290 Ostakljenja protiv djelovanja eksplozije -> (3) Klase otpornosti D1 D3 imaju. površina Max.Akusti- Max.5 Iso Jednoslojno 32..00 4. veza ploča lijevanom smolom) bit će obično i učinak izolacije veći.00 6.69 GH 20/ 55/50 Gl50 20/10 G l 75 3. sloma i proboja metkom. odnos stranica - Dodatni učinak kg/m2 24 40 40 57 66 83 Jednoslojno 10 EH 01 10/10/4 I so 24 Jednoslojno 11 EH 02 11/10/4 Iso 25 Jednoslojno 18 EH 1 18/10//5 Isc 33 Jednoslojno 25 EH 2 25/10/5 Iso 40 Jednoslojno 36 EH 3 36/10/5 Iso 51 m2 kg/m2 cm 23 225x300 6.10 0.20 3. jednost nost plinom reproduk. svjetla plinom W/m 2 K % 3.20 3.00 6.86 0. ovisi o okolnostima.0 1. oklopno staklo najveće sigurnosti od napada na život. povr- Max. dimenzija cm 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 210/300 210/300 225 / 300 219/300 225 / 300 Max. površina m2 1.75 5.0 72 93 54 55 6. Priznati proizvodi uvršteni su u potreban popis.00 225x300 6. odnos stranici Shading koef.5/10/32.9 2.vri.0 - - 97 97 97 96 96 16 1:6 1:6 1:6" 1. Postoji pet klasa otpornosti: od C1 do C5.50 5.zastakljenje otporno na proboj metka © Staklo za superakustičnu izolaciju 156 . Ispuna plinom A) Težina ploče: akustična izolacija obično raste s težinom ploče. odnos koef stranica mm mm 30 kg/m 2 40 % 64 dB 45 cm 200 x 300 200 x 300 200 x 300 200 x 300 200 x 300 m? 6. dimenzija Max.popravne inst. g . To se staklo ugrađuje tamo gdje se u ozbiljnoj situaciji ljudi mogu nalaziti neposredno iza stakla.74 50/40 Gl- 40 50 3. Max. duljina Max.9 3.00 225x300 6.70 5.5 Iso 17 32 28 38 23 31 34 49 28 40 50 55 44 48 70 69 77 75 77 75 kg/m2 37 54 66 64 52 48 83 93 64 69 122 109 104 90 168 140 187 156 187 156 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1. Debljina vanjske i unutarnje staklene ploče ne smije biti jednaka.6* 0. g . najčešće je veći i učinak izolacije. Različita EH ostakljenja podijeljena su prema otpornosti u pet kategorija: EH01-02-1-2-3.0 4.0 % 82 82 81 80 80 - % 75 75 72 69 69 dB 37 39 40 43 44 cm 300 300 300 300 300 m2 4.83 0.0 1.00 225x300 6. DIN 52290.75 225/300 6. O tomu se treba pravodobno dogovoriti s osiguravateljima. dijelovi robnih kuća. računski centri Galerije.00 D 1 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 Zgrade u naseljima za jednu ili više obitelji Vile. jednoslojna izvedba 600 kg.75 34 24 35 39 52 51 63 78 91 225/300 6.75 225/300 6.Težina ljina k-vri Propus jednost nost ispunj. muzeji. Koja je kategorija potrebna za određeni objekt. antikvarijati.0 4. izolacija indeks Rw prozirnosti - Max. psihijatrijske klinike Draguljarnice. prema tipu.75 6. ^dimenzija cm 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 Max. odnos stranica - mm 37/22 6/12/4 39/24 6/14/4 40/26 8/14/4 mm 22 24 26 kg/m 2 25 25 30 35 35 W/m2K 2.30 6.0 Max. robne kuće.20 3.vri.© © Zastakljivanje otporno na proboj s VdS .74 47/36 G l 36 40 3.62 Oklopno staklo .00 6.0 4. i sigurnosna obilježja protiv probijanja. svjetla cija boje.5/10/32.0 - - C4 45/30 G GH 9. Osim toga se razlikuju stakla bez krhotina (SF) i ona s krhotinama (SA) -> (2) Kako se sva ostakljenja otporna na proboj metka sastoje od višeslojnog asimetričnog VSG. energet.0 78 Opć.0 1:10 0. krznarije.0 1:10 0.71 C5 53/42 Gl- 42 55 3.certifikatom Ostakljenja otporna na proboj metka.79 0.86 0.STAKLO SIGURNOSNO STAKLO Ostakljenje otporno na probijanje s atestom VdS ->(T) Da bi se odredila premija za zaštitne objekte.jednost čna izolacija R w ispunj.20 3.0 75 95 60 53 6. površina m2 6.0 1. kazneno .5 Iso Jednoslojno 34/10/11 Iso Jednoslojno 17/10/21 Iso Jednoslojno 48/10/11 Iso Jednoslojno 32. vrijedi samo ako mu je površina «1 m2 Klasa otpornosti Sastav Debljina mm Težina Max.75 225/300 6.50 3.00 225x300 6. odnos stranica Primjeri primjene - Klasa otpornosti Sastav Debljina mm Težina Max.9 2.0 78 97 64 47 6.79 mm C 1 SA SF SA SF SA SF SA SF SA SF Jednoslojno 17/10/5 Iso Jednoslojno 19/10/9 Iso Jednoslojno 11/10/10 Iso Jednoslojno 28/10/11 Iso Jednoslojno 11/10/19.6 1:10 1 6 1:10 1 6 4 3 / 3 4 1 0 / 2 0 / 4 34 4 4 / 3 8 10/24/4 3 8 C2 (5) Staklo za akustičnu izolaciju Tip C3 Sklop izvana SZR iznutra Deb. posebno ugroženi objekti Trgovine foto i video priborom.0 3.20 Max.jednost čka cija boje. Savez osiguravatelja objekata (VdS) ispituje svojstva otpornosti protiv probijanja provalnih ostakljenja (EH).0 4.0 1. Najveća težina po jedinici izolacijskog stakla iznosi 500 kg. -> @ Što je razlika veća. ljekarnice. (4) Staklo za akustičnu izolaciju Tip Sklop izvana SZR iznutra Debljina Težina k-vri- Propus Opć.0 1:10 0. svi tipovi stakla imaju i povećanu otpornost protiv provale.

3 ±0. Gotovo svako komercijalno lijevano staklo može se naći u kombinaciji za izolacijsko staklo -> 0 Strukturirana strana treba biti gotovo uvijek izvana.i j e d n o s t r a n Flora 0 3 5 Lijevana antika Lijevana antika 1074. staklo bijelo ili obojeno. bronca. armiran 5 9 7 Arm. Obojeno lijevano staklo ne kombinirati sa staklima u boji kao float .niemačko Staro . kako bi se spoj rubova mogao besprijekorno izvesti. proizvoljno = * 1) Armirano staklo s parom m r e ž e u krovnom prozoru max. Ostale mogućnosti: klizna vrata.( f ) . Uobičajena je debljina stakla 10 ili 12 mm.2 ±0.3 48x 120 46 x 144 60x 174 73x 143 73x 165 60x200 Max.Stakleni proizvod Boja Debljina Izolacijsko staklo Struk tura mm Staro . 1086 Pleter Kugelit 0 3 0 Listral Maya M a y a matirano Neolit Niagara Niagara matirano. sirovo staklo bijelo. ESG. Vrsta stakla Nominalna debljina mm 3 4 Tolerancije mm ±0. To staklo nije jasno prozirno. odnos stranica pri 12 m m SZR 1:6 Max. sivo. dimenzije (cm x cm) Posebne dimenzije su moguće do veličine od: 1000x2100 mm2 1150x 2100 mm2 (4) Staklena vrata . 1086 Karolit dvostran Katedral krupno i sitno kovano Katedral 102 Katedral 1074. odnos strana 1 3 © Veličina I Vanjska mjera krila standard Mjere žljeba dovratnika Zidarska mjera 709 x 1972 mm2 716 x 1983 mm2 750 x 2000 mm2 dvokrilne kombinacije vrata Kombinacije lijevanog stakla Veličina II 834 x 1972 mm2 841 x 1983 mm2 875 x 2000 mm2 Veličina III 959 x 1972 mm2 966 x 1983 mm2 1000x2000 mm2 Lijevano staklo je strojno izvedeno staklo kojem se valjanjem oblikuje određena struktura površine. VSG. glatko O r n a m e n t 134 (Núcleo) O r n a m e n t 178 (Silvit) Ornament 187 (Abstracto) Ornament 502. Pri nasilnom razaranju raspada se staklo u mrežu sitnog zrnja koja se manje ili više labavo drže na okupu. -> Ugrađuje se tamo gdje je jasna prozirnost nepoželjna (kupaonica. 504.6 1:6 1:10 1:10 1:10 1:10 150x210 150x210 156 X 2 1 3 156 X 2 1 3 156x213 150x210 150x245 186 x 3 0 0 150 X 2 4 5 1 5 0 x 300 A « « X X x x x • x (abstracto) Armirani ornament 521.5 Sjajno.6 1:6 1:6 1:6 1:6 1-6 1:6 1:10 1:10 1:6 16 16 1:6 1:6 1:6 1:6 1:6 1:10 1:10 1:10 1.njemačko k . Nude se standardne i posebne dimenzije. staklo s parom mreža^) Armirani okulit Armirani ornament 187 Žuta i bijela 4 Pruganje Strana X x 0 X 0 x x X x x 0 Max. s a m o izvana = V Pruganje strukture po visini = A Strukturirana str. 5 9 7 Patio Sirovo staklo. segmentna ili kružna vrata.kraći rub na < 2 5 cm Gotsko staklo Cinčila Kroko 129 Delta Difulit 5 9 7 Difulit. staklo s parom mreža^ Arm. siva i bijela Siva Bijela 7 4 5 4 4 4 A A A x X „ x x x X X 1:10 1-6 1:6 1:6 1:6 1:6 180x245 150x210 150x210 150x210 126x210 150x210 A « x x Bijela Žuta Siva Žuta i bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Bronca i bijela Bijela Žuta. žuta. 5 2 0 O r n a m e n t 521. bronca OPTIVVHITE® Struktura 200 Bambus. bronca i bijela Bijela Bronca i bijela Bronca i bijela Žuta. 1082. bronca i bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Bijela Bijela Bijela 4 4 4 4 5 4 5 5 4 5 5 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 7 5 « x 1:6 16 1. To je moguće samo ako je struktura plitka. Isporučuju se u raznim strukturama i bojama. 1082. sjajno/bronca (5) 10 12 10 10 10 10 CO CO Vrtno prozirno staklo (normativne mjere) (2) Vrtno prozirno staklo Potpuno ostakljena vrata (s nadsvjetlom i bočnim dijelovima) 157 . kovano Tigris 0 3 3 Bronca i bijela 7 7 0 0 1:10 1:10 180x245 180x245 Bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Žuta. 5 2 3 Armirani ornament Flora 0 3 5 + Neolit Edelit 504. Prema statičkim zahtjevima. armirano staklo bijelo ili obojeno. Dimenzije vrata odgovaraju mjerama za dovratnike DSN 18111 "Čelični dovratnici za užljebljena drvena vrata" --> (3) . d v o . 5 2 3 Ornament 523 Ornament 528 Ornament 550. od bočnih dijelova i nadsvjetla. niti s obloženim termoizolacijskim i solarnoizolacijskim staklom. harmonika-vrata. kovano Sirovo sstaklo. Ornamentirano lijevano staklo klasificira se kao: ornamentno. mogu biti potrebna i ukrućenja.6 150x210 150x200 150x210 150x210 150x210 150 x 2 1 0 156 x 2 1 3 156 X 2 1 3 150x210 156 X 2 1 3 156x213 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 156x213 186x300 186x450 150x210 X 0 x 0 0 0 0 0 X X X 0 X 0 X 0 x 0 x x x A A A x « A A A A A • x x X X x A x x A © © Pruganje strukture Pruganje strukture proizvoljno = * se ne m o ž e uzeti u obzir = • Strukturirana str. dimenzije STAKLO Potpuno ostakljena vrata sastoje se od vratnog krila ili više njih.staklo. dimenzije mm2 2400 x 3430 2150x 3500* 2400 x 3430 2150x 3500* 1860x 3430 1860x 3500* 1700x2800 1700x 3000* Tolerance debljine mm ±0.3 ±0. Radi lakšega se čišćenja strukturirana strana okreće prema SZR. siva Žuta i bijela Bronca i bijela Bijela Bronca i bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bijela 4 6 4 4 4 4 7 7 9 9 1:6 1:6 1-6 1:6 1.5 ±0.dimenzije DIN 18111 Vrsta stakla Debljina stakla mm Max. činčila. zahod) ili se upotrebljava kao oblikovni element. 552. cm 150x210 A « » 3ijela.

povišene čvrstoće protiv udara.0 cm 65.0 1. Pri tome međuprostor ostaje hermetički zatvoren. Termoizolacija zida od staklenih blokova: u cementnom mortu k = 3.Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Alum.u vapnenom mortu k = 2.0 cm 295.5 c m b a A b A = n. npr. difuzni i matirani.5 cm H =A+ c + d d = 6. b a a c STAKLO DIN 4242. polumjer 11. oslanjanjem 2 I 1 a I « n Min.0 cm 180.0 ne smiju se armirati Nominalna mjera staklenog bloka 11.3 cm c = 1.0 cm c = 1. rasvjetne trake.0 cm ' j 8 ( Širina reške od 1. pri čemu se ne smije preuzimati nikakva konstrukcijska opterećenja. L profil 7 .8 Pomaknute © 158 Priključak na unutarnji zid pomoću U . To su npr.9 W/m 2 K . •0. Primjenjuju se izvana ili unutar zgrade. bez obloge. balkonske ograde i terasne stijenke.8 3. Obje bočne površine mogu biti u rasponu od glatkih i prozirnih do vrlo ornamentiranih i gotovo neprozirnih.0 128 Ugradba s U . u skladu s dekoracijom mogu biti prozirni do blistavi. zidarske mjere otvora Normativne mjere za zidove od staklenih blokova 2 «¿JL™.0 cm 105. Ostakljenje klase vatrootpornosti G 60 odnosno G 120 primjenjuje se kao dvostruka stijena najveće pojedinačne površine 3.0 cm 370. tvrdi spužvasti materijal 3.000 42 512 504 10 2. pregrade prostorija (gimnastičke i sportske dvorane). H 4 1 Ugradba u okvirni žljeb u zidu — 1.8 c m > 0 ^ i r i n a r e š k e od 1. npr. Blokovi se mogu proizvesti u raznim dimenzijama. unutar. prozorska klupčica 6 .8 Komada za m 2 64 Komada u kutiji 10 Komada na paleti 1.5 <6. prozori. = broj blokova (b) n2 = broj reški (a) B = A+ 2 c c = 8. s oblogom izvana ili iznutra.Sidro ili čep mm 288 32 10 500 2.Metalni U .r-4—1 i 5 c a i Ili. vjetra kN/m2 <0.18175 Stakleni blok je šuplje stakleno tijelo koje se dobiva stapanjem dvaju dijelova pod pritiskom.Dilatarijska reška.0 cm 105 c m min.Metalni držač.0 cm 95.9 16 10 300 x 300x100 7.0 cm od 2.0 Optereć. dobra svjetlopropusnost (do 82%).1 [JL S \QJ 240 x 240 x 80 3. polumjer R pri debljini staklenog bloka 8 cm Reške <1. Zbok konstruktivne armature rubnih traka obratiti pažnju na DIN 4242. Svojstva: dobra akustična izolacija i termoizolacija.4102-3. 1055.0 cm 24. bijelo ili u boji. polumjer Širina reške 24.5 <1.0 2.0 cm 215. Za građevne elemente stakleni se blokovi upotrebljavaju prema DIN-u 4242. Raspored reški Kontinuirane Debljina mm >80 Dimenz ije zida Manja stranica Veća stranica m m >1.profila Presjek l I (7) Obavezni uvjeti za nearmirane zidove od staklenih blokova .5 cm Formule za određivanje min.5 cm 19. tvrdi spužvasti materijal 3-Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Alum.Sidro ili čep Ugradba s jednostr. polumjer 19.3 2.profil 7-Metalni L-profil 8. prema želji u obliku uspravnog ili ležećeg pravokutnika.0 25 25 25 360 Detalj ugla u tlocrtu 1-Klizna reška 2-Dilatacijska reška.Klizna reška 2. tvrdi spužvasti materijal 3-Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Metalni U -profil 6-Sidro ili čep Tlocrt Nearmirapi zidovi od staklenih blokova Zidovi od staklenih blokova koji ispunjavaju uvjete tablice -» (7) smiju se bez posebnih dokaza izvesti bez armature. b + n2 a | n.0 cm 135.5 c m " i (5) Minimalni polumjeri za zidove od staklenih blokova Dimenzije mm 115x115x80 Ugradba u ravnini fasade s L .5 cm 200.8 cm 135 cm min. prozorska klupčica 6.8 cm m s 6 5 c m min.profilima i izvana postavljenom termoizolacijom Dimenzije staklenih blokova 1-Klizna reška 2-Dilatacijska reška. svijetle razdjelne stijene.držačem Tlocrti (2) Primjeri konstrukcije zidova od staklenih blokova 146x 146x98 6" x 6" x 4" 190x 190x50 190x 190x80 190x190x100 197x 197x98 8" x 8" x 4" 240x115x80 Težina kg 1. npr.5 m 2 .2 W/m 2 K.

( 1 .95 1.45 1.65 2.70 3. Solarnoizolacijsko staklo: tip R .35 3.80 q) «—i q) r-Vi do 8 m L* 3. Reglit/Profilit dopušta se kao vatrozaštitno ostakljenje klase a30 DIN 4102. sa ili bez ravnih dijelova (7) Oblici savijanja L = duljina staklenih traka u metrima (3) Otvorena zgrada Propusnost svjetla: Akustična izolacija: Termička izolacija: © jednoslojno dvoslojno jednoslojno dvoslojno trosiojno jednoslojno dvoslojno do 89% do 81 % do 29 dB do 41 dB do 55 dB k = 5.6 W/m2 K NP k = 2.95 2.00 do 20 m L* 2.15 1.40 3.85 4.5 [i 2 .8 1.65 4.45 5.85 5. 5 65(85) JŽT n = broj traka Određivanje širine i visine: Širina Wsina B = n A + 5 cm.50 3.75 1.55 2. Gornji rub otv.15 2.40 j do 100 m L3.10 2.05 II do 20 m L* 3.65 3.K 22/60/7 (sigurnost protiv udara lopte DIN 18032) bez žičanog uloška.85 1.90 2.55 do 8 m L* 4.20 do 100 rn L* 1.« . dulj.55 4..25 4.05 3.85 3.i m A = jednoslojno. Svjetlopropusnost ostaje nepromijenjena.50 1.profil.50 2.35 2.oblika e) Savijanje U .95 2.75 5.90 4.35 2.45 2.30 3.95 4.00 do 8 m L* 4.25 2.75 do 20 m L* 2.45 3.95 1.7".95 6. .85 4.60 2.25 3.60 5.90 3. Topas.15 4.95 3.( 1 . dulj.45 3.5.40 2.00 6.80 3.45 3.45 3.35 3. Posebni tipovi: profilit-bronca. .40 4. Reduciran je prolaz energije zračenja u prostoriju i smanjen efekt staklenika. 308-488 E-l = dvoslojno.25 2. proizvedeno kao U .75 3.6H 220 ^ I J41 K 22/41/6 218 I SP 2 J41 K 25/41/6 STAKLO lNP2 232 250 |NP 26 262 6H|NP 3 331 6 H|NP 5 319 J I ' 60 -H 7 1 JöO K 22/60/7 7 kI SP 26 K 25/60/7 -H6 .65 2.50 2.7 W/m2 K Primjeri mogućnosti savijanja ornament stakla r n r r .15 4.25 2. Nema blještavila u prostorijama.15 2.65 1.35 2.90 4.70 3. Cascade.10 3.30 I do 20 m L* 2.20 1.40 4. dulj.60 5.65 do 100 m L* 1.50 3.10 1. Prikladno je za okna dizala i ostakljenje krova.00 1.20 2.65 1.8 W/m 2 K SP k = 2.65 2. 5 Vis.8 W/m 2 K. H = L + 4 cm Mjere ugrađivanja Savijeno staklo -» Q Q a) Savijanje u obliku kružnih isječaka sa ili bez ravnih dijelova b) Dvostruko savijanje s jednakim ili promjenljivim polumjerom savijanja c) Stožasto savijanje d) Savijanje S . 202-382 159 .40 71 (ö) Jednoslojno ostakljenje H i r — = višekratnik od 2 5 cm L/ • * 2. Nema posebnih zahtjeva pri održavanju.10 4.70 3."antisol" omogućuje zaštitu osjetljivih dobara od ultraljubičastih zraka refleksijom i apsorpcijom infracrvenog i ultraljubičastog valnog područja. treba primijeniti Reglit SP2 /Profilit . 126-501 ifirn S v i m s 100-340 20-260 9 0-100 h 40-140 Razvij.40 do 8 m L" 2.65 4.80 Profilno građevno staklo je lijevano staklo. rebra izmjenično rr—n stfüTVT " P I P I i (5) m m n s 160-340 m 20-200 Razvij. 5 5 (60) Nominalna mjera 55 (60) I—i ' : 5.55 5. Prozirno je.65 2.55 3. rebra izvana ( n m B = jednoslojno.95 3.40 4. Za ostakljenje sportskih prostorija.60 do 20 m L* 2.15 fL J ^"j65(85) 2. gdje su stakla izložena udarcima. dulj.95 2.75 100 m L* 2.35 1."jantar" I P . 146-506 i T T .55 L_ V do 100 m L* 2. 7 gLLio A = nominalna mjera + reška B = vanjska mjera okvira H = vanjska mjera okvira (visina) L =duljina stakla h/a = 0 .20 2.60 4.25 g) Dvoslojno ostakljenje Ö J H/a = 0.20 1.5 (2) Zatvorena zgrada (0. 2 5 .20 5.75 2.25 do 8 m L* 3.95 2. postiže vrijednost k = 1.i T T r C c = jednoslojno rebra iznutra i izvana s 80-200 g h 7-183 33-200 Razvij.45 5.25 III do 20 m L* 3.05 1. dulj.15 Gornji rub otvora za osvjetljenje Tip stakla .50 2.presjeci DIN 1249 v V V do 100 m L* 2.10 1.10 2.75 3. presvučeno slojem metalnog oksida.75 2.10 2.65 3.85 1.00 do 100 m L* 2.90 7.20 3.55 5.45 4. Normalni i specijalni profili mogu biti i uzdužno armirani žicom.65 6.60 2. s ornamentima na vanjskoj strani profila (ornament 504) i podliježe klasifikaciji kakvoće lijevanoga stakla. Termoizolacijsko staklo Reglit i Profilit "plus 1.80 2.90 6. 112-464 D = jednoslojno. za osvjetljenje Tip stakia-Ö^ NP 2 K22/41/6 NP 26 K25/41/6 NP 3 K32/41/6 NP 5 K50/41/6 SP 2 K22/60/7 SP 26 K25/60/7 K32/60/7 do 8 m L* 2.70 1. promjenjljivi oblici Mogućnosti ugrađivanja ® Oblici savijanja (mjere u mm) s 140-300 h 60-100 R 71-163 Razvij.50 2.30 2.95 5. K 32/41/6 K50/416 —H6 J I 4 1 262 32/60/7 J I60 K J J41 486 NP/SP = Reglit K = Proflit (T) Profilno građevno staklo .75 2. rebra iznutra T " -rr" "niti s 80-300 r 40-150 g 0-100 h 40-190 Razvij.15 3.90 2. Amethyst.05 2.95 3.45 3.80 2.65 4.oblika ili slično.10 2. iznad ter r .60 1.75 3.> NP 2 K22/41/6 NP 26 K25/41/6 NP 3 K32/41/6 NP 5 K50/41/6 SP 2 K22/60/7 SP 26 K25/60/7 K32/60/7 (T do 8 m L* 3.35 4.35 do 20 m L* 1.75 1.

liječničke ordinacije i operacijske dvorane.Om 1.3 0 dB (A) Prosječna najviša razina danju noću 4 0 . šalterske dvorane 5 6 7 Ulazne prostorije. izol R'w 4 0 dB 4 2 dB 4 5 dB 4 1 dB >50dB Pogodno za dvoslojne prozore/zidove od staklenih blokova Pogodno z a plohe od staklenih blokova 190 x 190 x 80 2 4 0 x 2 4 0 x 80 240x115x80 300x300x100 Dvoslojni zid s 240 x 240 x 80 5 4 5 . mirni pojedinačni uredi.5 m 6.4 m 2 3.50 dB (A) 30 . prednapeto borosilikatno staklo. T60.4 m 2 3. kazalište. Pyran.50 dB (A) danju noću 30 . -> (7) Rw = LSM + 52 dB (LSM = veličina izolacije od zračnog zvuka) Jednostruke konstrukcije od staklenih blokova udovoljavaju zahtjeVrsta prostorije Normativne vrijednosti dopuštene razine buke koja izvana prodire u prostoriju Razina za proračun*) 1 Prostorije za boravak u stanovima. Zbog jakog linearnog širenja prilikom požara i pojave dimnih plinova. sazidati s U .50 dB (A) 4 5 .5 5 dB (A) 2 5 dB (A) prema specijalnim zahtjevima 5 5 .G" Takozvana G .smjernicama 2719 za prozore © Plohe od staklenih blokova 160 .ostakljenje" i njegovu nosivu konstrukciju mora se ishoditi službena dozvola. otprema Opera.8m dvoslojno G 90 9. ->(T) G .protupožarno ostakljenje 3 Plosni čelik z a pričvršćenje zida od staklenih blokova (zavariti) © Klase akustičke izolacije prema VDI . G60. T180 Klasa vatrootpornosti . knjižnice.0 m 3 4 35 .25 kN/m2 pri debljini od 100 mm 1. a i sve mogućnosti povezivanja zapravo su istovjetne. Obratiti pažnju na DIN 4109.5 m 6. Konstrukcije od staklenih blokova idealno su rješenje svuda gdje je potrebna povišena zaštita od zračnog zvuka.6 5 dB (A) 35 dB (A) 3 0 . akust.4 0 dB (A) 20 . gust promet Razrijeđena izgradnja srednji do gust promet Državne ceste Županijske ceste Glavne prometnice u centrima velikih gradova 4 4 3 2 nije potreban nije potreban dvoslojno dvoslojno 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 1 9 0 x 190 x 80 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 Preporučene klase akustičke izolacije za standardne slučajeve pri buci od cestovnog prometa Klase vodootpornosti staklenih blokova FX-' Klasa akustični izolacije 6 R„ Format staklenog bloka m m Vrijed. Za svako "G .Om 3. znanstvene radne prostorije.kombinacija u sklopu izolacijskog stakla. konferencijske dvorane i predavaonice. zašt.. od zračnog zvuka L S M . čekaonice.00 kN/m2 pri debljini od 80 mm 1. visoka gustoća prometa 25 m 80 m 250 m 8 m 25 m 80 m 8 m 25 m 80 m Kompaktna izgradnja. akustična izolacija u visokogradnji.STAKLO AKUSTIČNA IZOLACIJA Posebno dobra akustična izolacija može se postići samo vlastitom težinom stijene od staklenih blokova sa: 1. Sve većom upotrebom stakla u visokogradnji za fasade. crkve. F60.5 m2 1 1 1. F120.5 m 6.34dB 2 5 . kino Studio z a tonska snimanja 4 5 . sa što manjim prozorima.stakla moraju kroz određeno vrijeme spriječiti prolaz plamena i plinova (npr. prodavaonice. G180 F30.39 dB 3 0 . širina elementa Potrebna visina parapeta Oblik ostakljenja Format staklenih blokova G 60 3. elemente ograde i parapeta te za razdjelne stijene povećala se opasnost pri izbijanju požara. G90.profilom i bez njega. sobe u hotelima. U slučaju požara float .4 0 dB (A) Čelik / Čelični 'okvir — Gipskarton Građ. F90. npr. G30 = 30 minuta).2 9 dB S 2 5 dB (3) Detalji ugradbe . Pri tome se razlikuju sljedeće klase vatrootpornosti: G30. gostionice.5 m 6.11 dB 4 4 0 . za ugrožena se ostakljenja određuju u građevnoj dozvoli potrebna vremena otpornosti protiv požara. F180 T30. treba stijenu od staklenih blokova sa svih strana položiti u uloške od mineralnih vlakana (mineralna vuna) ->(3) Klasa otpornosti I Veličina ostakljenja u m 2 Max. po staklenom polju min.4 5 dB (A) 4 0 .55 dB (A) 50 . složena specijalna ESG . Priključeni elementi građevine moraju imati isti stupanj akustične izolacije. otvorima za ventilaciju i prolazima u slučaju nužde.0 m 2 3.4 0 dB (A) 4 0 . 4 komada 2 Trnovi i čelični vijci M 10 dopušteni z a protupožarnu primjenu 1 0 35 .Om F 60 4. kao i sve ostale stijene od staklenih blokova. ploče © Ostakljenje klase vatrootpornosti "G" PROTUPOŽARNO STAKLO Obično se staklo u području protupožarne zaštite može samo uvjetno koristiti.5 m 6.4 9 dB .10 dB 7dB Ocijenj vel.ostakljenja mogu se izvesti na tri načina: armirano staklo s točkasto zavarenom žičanom mrežom.4 4 dB Pogodno za plohe od staklenih blokova - 2dB 50 dB 3 2 1 Kutni čelik bO % b5 m m Duljina ž 100 mm. ispadaju veliki odlomljeni komadi i prijeti širenje požara. aule Uredi z a više osoba Veliki uredi. srednja gustoća prometa 25 m 80 m 250 m 4 3 1 5 4 2 3 2 1 2 1 0 5 Autoceste. T120. najviše do G60/G90.5 m 2 3. STAKLENI BLOKOVI S ČELIČNOM ARMATUROM DIN 18175 Vatrootporna ostakljenja od staklenih blokova mogu se.12 dB .42 kN/m2 kod specijalnih staklenih blokova BSH. G120. T90.6 0 dB (A) © *) Z a buku zračnog prometa ekvivalentna trajna razina Normativne veličine razine buke za određene namjene prostorije VDI smjernice 2719 Situacija izvora buke Udaljenost od prozora do osi ceste Preporučene klase akustične izolacije za navedene vrste prostorija 1 2 3 2 0 4 3 1 2 1 0 1 0 0 5 0 0 0 4 0 3 2 0 1 0 0 3 2 1 4 1 0 0 2 1 0 0 0 0 0 0 0 3 Autoceste.staklo pri jednostranom utjecaju topline puca nakon vrlo kratkog vremena. Pri povišenim zahtjevima za akustičnom izolacijom mogu se postići ekonomična rješenja ako se osvijetljenost prostorije ostvari staklenim blokovima.8m jednoslojno G 120 2. visina elementa Max. Vrijednost pokazatelja akustične izolacije R'w određuje se prema DINu 52210.0 m nije potreban jednoslojno G 120 4. Prema DIN-u 4102. bolesničke sobe u bolnicama i sanatorijima 2 Nastavne prostorije.

U nekim slučajevima postižu klasu B1 prema DIN-u 4102 (teško zapaljivo). 2. punilima. 3. Petra u Rimu (1585.4.60 m. 1. Konstrukcije od sintetičnih materijala vrlo su lagane. uređenje. mora se držati međunarodnih kemijskih oznaka i kratica za sintetične materijale.3. 5.© Nosive konstrukcije od sintetičnih materijala (bez drugih gradiva) za sada se primjenjuju samo za prijenos vlastite težine. Podjela sintetičnih proizvoda za graditeljstvo © Sendvič . OsannstrafJe 37.0 m. prozori.2. sitni dijelovi i d r : 3.1.1. krov i pribor. 6.2. 5. tornjevi. moguće i veće duljine.4. 6. rasvjetna tijela. vlak. 16 mm. 6. 3. a neki klase B3 (lako zapaljivo). širina 1200 mm. ležaji (oslonci).2. strop. Posebna svojstva za primjenu u graditeljstvu: otporni su na vodu i koroziju. građevinske ploče i trake. pneumatske membrane (0 do 74 m) . brtveni materijali. ne traže održavanje. Ponašanje pri požaru: sintetični su materijali organskog podrijetla. poluproizvodi. pneumatske i šatoraste konstrukcije. 3.dijele se u: 1 duroplaste (stvrdnuti toplinom). profili (bez prozora). crijeva i pribor. sanitarni objekti. Darmstadt Sintetični materijali kao sirovine tekući. 4. 6. Industrijska dorada kemijskim dodacima.) 2600 kg/m A Sendvič . visoko su otporni na svjetlo. doprozornici i pribor. Sintetični materijali u proizvodnji i primjeni vrlo su ovisni o temperaturi. 1. 4. Komercijalni oblici ( T ) . 3. staklenim vlaknima i bojom daje poluproizvode. 2. armature i sanitarni pribor. svjetlopropusno -> ( 3 ) . 2. pričvrsni elementi. armature i ostale primjese. 1.SINTETIČNI MATERIJALI Informacije: Institut fur das Bauen mit Kunststoffen (IBK). brtvene trake. 2. kamini.3.3. Odgovarajući propisi dani su u pokrajinskoj građevnoj regulativi i smjernicama za upotrebu zapaljivih gradiva u visokogradnji. za vertikalno ostakljenje 3. dakle zapaljivi. Kao konstrukcijski oblici povoljniji su plošni nosači (oblik ljuske) nego linijski. snijega i vjetra.5.2. 3. 3. Velik broj komercijalnih naziva zbunjuje projektanta. svijetli krovovi.00 m.ispuna ( i g ) Poboljšanje zida (13) Poboljšanje stropa 1. PUR integralna pjena. kod svjetionika). Oprema. mogu biti kao samostalni proizvod ili trajno naneseni na druga gradiva. Najvažniji sintetični materijali za graditeljstvo. Schott Jena (1925) 450 kg/m2 r>.7 cijevi.laki beton). bazeni. duljina za ostakljenje krova 2. može biti i folija na čeliku.5 m.> © -<§) 14) Linearna nosiva struktura (rešetka) 1 (Î6) Nabrana struktura (T?) Ljuska Betonska ljuska f. 177 ABS CR EP EPS GFK = = = = akril-butadien-stiren kloropren epoksidna smola ekspandirani polistiren sint.. oplate i pribor. veziva za žbuke i dr. Prikladni su sljedeći sintetični materijali: akrilno staklo (do raspona od 10 m). dijelovi okova. posude. lako se oblikuju i mijenjaju oblik.4. 2. Gradiva. primjene: 2. lako se obrađuju. ljepila.6. termoplaste (toplinom se mogu oblikovati).> © . Elementi građevine. namještaj i pribor. Konstrukcijska primjena. pletiva. grijanje. pa je stoga malo opterećenje donjih konstrukcija i moguća predgotovljenost . 1.1 krovovi i krovne konstrukcije.5 m. stubišta. butilkaučuk melaminformaldehid = poliamid polkarbonat PE PIB = PMMA = PP PS polistiren PVC hart = tvrdi polivinilklorid PVC weich = meki polivinilklorid UP nezasićena poliesterska smola Sintetični materijali koji su prerađeni u poluproizvode. vlaknima polietilen poliisobutilen polimetakrilat (akrilno staklo) polipropilen GF-UP IIR MF PA PC poliester arm. prostorne ćelije. silosi. vanjski zid. O.5.kupola Hannover (1970) 33 kg/m oslonjena na 3 točke (prof.obložni materijali za sportske površine. spremnici za gorivo. elastomere (trajno elastični). 4.6.1 sanitarni dijelovi. vrata. čija su svojstva u većini slučajeva već utvrđena normama.) 1. 2. Dvostruke ploče s rebrima. ostali sitni dijelovi. folije. kao i za mala dodatna korisna opterećenja (npr. trake i ploče od mekog pjenastog materijala. Plošno (ljuska) 3. stak. Granične temperature pri upotrebi iznose 80° do 120° Dugotrajna izloženost temperaturi iznad 80° u graditeljstvu je rijetkost (iznimka su vodovi vrele vode i požar). 1. elektroinstalacija i pribor. 6.4. gradiva i predgotovljene elemente sadrže pretežno do 50% punila.7 kuće od sintetičnog materijala. 2. građevne materijale i predgotovljene elemente.(§). 2.2. 3.4. propisima i smjernicama. Crkva sv. 4. u prahu. 1. 2. najčešće su klase B2 (normalno zapaljivo). Jungbluth) Pneumatska hala Forossa Finska (1972. mala im je težina.5 m. granulirani . rasvjetna instalacija.2.7. tvrdi pjenasti materijali.5.5.30 m. stak. 6.65 kg/m 161 . prikazani su u tablici: ( ? ) Fazonski komadi ( ô ) Predgotovljeni elementi -> s. podne obloge. K . Dvostruke ploče s rebrima.6.1. ventilacijski pribor (bez cijevi).8. Kućna tehnika. 1. obojeni su. 5. arm.3. 40 mm. 4. kapije i pribor. niska im je toplinska vodljivost.1.6. pjenasti materijali s mineralnim dodacima (HS . dr. Pomoćna sredstva. 6. sendviči s jezgrom od pjene i metalnih limova (do 45 m). 1. GF .UP (do 40 m). unutarnji zid. s oznakama. 6. duljine 1. netkani tekstili. ukočenom drvu -> (3) itd. 2. trake. 4.3. 3.5.

Astronomske osnove: Sunce. prosinca je zimski solsticij (najkraći dan).5°. dakle 39° +23. (4) Visinski kut -ys 162 .5). Položaj je Sunca u podne 21.5° Ekvinocij 23.5° niži nego pri ekvinociju. gledano od strane promatrača -» Određivanje položaja Sunca Za određivanje položaja Sunca u odnosu na promatrano mjesto postoji više metoda. Na ovaj se način mogu za sve stupnjeve geografske širine odrediti visinski kutovi položaja Sunca koji odgovaraju godišnjim dobima. boja svjetla U području elektromagnetskih zrgčenja -» 0 vidljiva je svjetlost relativno mali isječak. Sunčeva svjetlost sadrži relativno više kratkovalnog zračenja nego žarulja s većom količinom dugovalnog zračenja. Spektralne boje određene su svojim valnim dužinama.10"'° 1 desetinka jarditi dio 1 sto milijarditi dio 10"" 1 stotinka 10. 0° = sjever. rujna Ekvinocij Godišnja doba . tako su npr. dnevna rotacija Zemlje oko vlastite osi i godišnji obilazak Zemlje oko Sunca daju za svako mjesto na zemlji položaj Sunca koji ovisi o godišnjem dobu i dobu dana -» ( ! ) . Na temelju Sunčeve deklinacije tijekom godine s. Dnevnu svjetlost čovjek doživljava kao bijelu. koji oko može osjetiti. Svjetlost je (dnevno i umjetno svjetlo) isječak elektromagnetskog zračenja. 21. položaj Sunca Izvori svjetlosnog zračenja koji daju dnevno svjetlo nisu konstantni.zračenje 10'4- 10"4 100000 10"5 10000 6 Narančasto Žuto 1 milijuntinka 10" 1 deset milijuntinka 1 sto milijuntinka 10" 1000 100 10 10 Ultraljubičastq 10' 6 . Sunčeva deklinacija + 23. Visinski kut ys: vertikalna projekcija položaja Sunca iznad horizonta. naime valnih dužina od približno 380 do 780 nm. 180° = jug. između ultraljubičastog i infracrvenog. određivanje stupnja geografske širine i visinskog kuta. odstupanja su jutarnje i večernje rumenilo. 163 -> (5) nastaju četiri osnovna odsječka godine (godišnja doba) odnosno položaji Sunca: 21.5°. 10 z b - Energetski spektar elektromagnetskog zračenja-» Qp (1 nanometar = 1 milijunti dio milimetra) 21. rujna. Isto tako treba osigurati primjerenu optičku vezu s eksterijerom. Odgovarajuće su odredbe u glavnim crtama iznijete u DIN-u 5034 "Dnevno svjetlo u interijeru" (dio 1 .ovdje na sjevernoj hemisferi Horizontalno 0° odstupanje^ S r" Položaji Sunca proizlaze iz stupnjeva geografske širine. rujna jesu proljetna i jesenska ravnodnevica (TNG). Primjerice na 51° sjeverne širine (grad Kassel) zenitni je kut u 12.valovi 10 Infracrveno 1013. dakle u 12. 21.e- Rendgenske zrake Ljubičasto 10'9— 1020102'10: 10 : 1 bilijuntidio 10"'2 1 tisućinka 1 deset bilijunti dio 10~'3 1 deset tisućinka 1 sto bilijunti 10"14 1 sto dio tisućinka 1 bilijarditi dio10-15 1 milijuntinka 10.5° viši nego 21.00 sati (a s = 180°) za 23.5°. lipnja. rujna u 12. ožujka i 23. neovisno o različitim nebeskim prilikama.5°.00 sati (a s = 180°) 51° -> (§). Jedinica mjere za jačinu osvjetljenja . Ova su odstupanja jednaka za sve stupnjeve geografske širine. smjernicama za radne prostorije i pokrajinskim normama SR Njemačke.zračenje 10'7- 7 IO" 8 1 milijarditi 10~9 1 dio 1 deset mili.5° = 15. Sunčeva deklinacija -23. a 21. Nagib Zemljine osi od 23.posebno za umjetno svjetlo jest luks (lx).00 sati (a s = 180°) daje Sunce za svaki stupanj širine zenitni kut iste veličine. 90° = istok. tj. Taj položaj karakteriziraju dva kuta: Azimut Og i visinski kut ys Azimut a s : tlocrtna projekcija položaja Sunca. Dnevno svjetlo u interijeru navodi se u postocima (vidjeti poslije). npr. 10! 10 1 desetinka 10" 1 stotinka 1 tisućinka 1 deset tisućinka 1 sto tisućinka 100 milijuna 10~2 10 milijuna 10~3 1 milijun Radarski 10". s oznakom horizontalnog odstupanja od 0°.5 = 62. ljubičasti valovi kratki a crveni dugi. većega udjela crvenog svjetla. Svjetlost. Sunce je "primarni izvor svjetla" -» Q . dakle 39°-23. lipnja ljetni solsticij (najdulji dan). Sunčeva deklinacija 0°. prosinca za 23. valna dužina. za nastanak dnevnog svjetP la. ožujka i 23.5°. Kut azimuta -a.Frekvencija U metrima 100000 10000 1000 100 10 1 10 5 DNEVNO SVJETLO DIN 5034 —» tD Općeniti zahtjevi glede dnevne osvijetljenosti interijera Dugi valovi U nanometrima (nm) 100 bilijuna 10 bilijuna 1 bilijun U hercima (Hz) 10' 10: 106 104 103 102 10 1 1 - Srednji valovi 100 milijardi 10 milijardi 1 milijardi 107 — Kratki valovi 10 8 - Ultra kratki valovi Televizija Sve prostorije namijenjene trajnom zadržavanju ljudi moraju se zadovoljavajuće osvijetliti dnevnim svjetlom. Visinski kut Sunca iznad horizonta iznosi 90°-51° = 39°. 270° = zapad -» © gledano od strane promatrača. nasuprot tome je položaj Sunca 21. ožujka 23. duga itd. ožujka i 23.

satno vrijeme i određivanje vremena Položaj Sunca određuje okolnosti dnevnog svjetla ovisno o dobu dana i godišnjem dobu.00 sati i a s = 270°. Za određivanje mjesnog toka promjene položaja Sunca RWE u Essenu tiskao je u boji dijagram položaja Sunca -» ® . y s = 39° u 12. Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac 23. © Azimut Sunca a s i visina Sunca y s 51° SŠ (srednja Njemačka. Primjerice u Kasselu 23.. Koln. za 51° SŠ. meridijan računanja vremena: 15° 00'lD -> Q Q ® Stereografska projekcija kretanja Sunca. grad Essen: srednjoeuropsko vrijeme.00 sati je istoga dana a s = 180° (jug) i visinski kut 39°. u 12. za pune sate nacrtane su satne krivulje u obliku petlje. sjevernu i južnu Njemačku. izlazak Sunca u 6. Položaj Sunca.00 sati. Dijagram sadrži tlocrtnu projekciju azimuta a s i visinski kut ys ovisno o dnevnim i godišnjim dobima za dotični stupanj geografske širine i naznaku meridijana vremenske zone.9. a zalazi istoga dana u 18. 21. i visinski kut Sunca (visina) (D • Geografska širina i visinski kut ys -> / \ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac (5) Sunčeva deklinacija 5 tijekom godine-» Qp Projekcija putanja Sunca Stereografskim projekcijama i uz pomoć danih plošnih podloga (D može se za svaki stupanj geografske širine odrediti putanja Sunca ovisno o godišnjem dobu i dobu dana (uvijek za 21. Iz narančastog polarnog dijagrama može se očitati položaj Sunca kao smjerni kut Sunca (azimut). npr. 9. Sjecište dnevnih i satnih krivulja iste boje obilježavaju položaj Sunca toga dana i toga sata. pri čemu ljubičasta boja označuje prvo polugodište a zelena drugo polugodište. Ako se žele dobiti podaci u odnosu na zonsko vrijeme. odn. Navedena vremena u danu odnose se na meridijan vremenske zone kojoj pripada promatrano mjesto (npr. Oblik satnih krivulja posljedica je elipsaste putanje Zemlje i kosi položaj ekliptike. Svako je mjesto uključeno u neku vremensku zonu u kojoj vrijedi jedinstveno satno vrijeme (zonsko vrijeme).00 sati-» Q] 163 . 3. 23.00 sati. u dijagramima položaja Sunca) pri određivanju dnevnog svjetla. Kassel) ovisno o godišnjem dobu i dobu dana-» [J] l 18 Ruj RWE . za 51° sjeverne širine (Kassel -» ( j ) . Pravo mjesno vrijeme (WOZ) uobičajeni je podatak za doba dana (npr. Aachen. zalazak Sunca u 18. Dijagram prikazuje tlocrtnu projekciju položaja Sunca azimutom i visinskim kutom pri stvarnom mjesnom vremenu.00 sati pri a s = 90° (istok). Da bi se odredio položaj Sunca. u mjesecu).DNEVNO SVJETLO DIN 5034 Q D Dijagrami položaja Sunca U DIN-u 5034 navedena su tri dijagrama položaja Sunca za srednju. 15° istočne dužine). MEZ = WOZ + razlika vremena pri čemu u ljetu treba uzeti u obzir i ljetno vrijeme (srednjoeuropsko ljetno vrijeme MESZ = MEZ + 1 sat). treba WOZ preračunati na zonsko vrijeme. rujna Sunce izlazi u 6. npr. koje je za SR Njemačku srednjoeuropsko vrijeme (MEZ).dijagram položaja Sunca za 49° 52' SŠ. 8° 39' ID.

ožujka u 16. Položajni nacrt se orijentira prema sjeveru. zasjenjivanje. Smjer zasjenjenja određen je horizontalnim rubovima zgrade.. treba prikazati za 21. stručni odsjek arhitektura 164 . .istočna strana-» [Tj (14) "Umjetno sunce" kao na TH Darmstadt. kompasa. 160 Primjerice zasjenjenje nekog dvorišta u Kasselu. te stupnjeva geografske širine Projekcija prozora Shematski tlocrt Horizontoskop s projekcijom prozora . zračenja. dakle paralelama sa smjerom Sunčevih zraka (a s1 = 245°) kroz uglove zgrade.simulacija na modelu: Za određivanje točnog godišnjeg osunčanja ili zasjenjenja zgrade preporučuje se pod "umjetnim suncem" (paralelno svjetlo) ispitati model izrađen u mjerilu Grafička konstrukcija sjene 45° odstupanje od 0° Sunčevo osvj | • središnje osi i»5° 90" • I 105° 49° SS 120" Panoramska maska t Jugoistok t Istok + Jug t Jugozapad t Zapad Mogući tokovi sjena na foliji-» Q] Nebeski svod h 3 cm (prozirno) Zamjenljivi listići s krivuljama za Sunce. topline itd.horizontoskop: To je pomagalo kojim se na gradilištu. Podloga 0 14 cm s kompasom 1 "Umjetno sunce" s paraboličnim zrcalom ili slično 2 Model: npr. srednju i južnu Njemačku postoje u vertikalnoj projekciji (gledajući prema jugu) nacrtani tokovi putanje Sunca (DIN A4) s podacima o azimutu. oko zgrade i u zgradi iznalaze prave okolnosti položaja Sunca i sjene. Tako je moguće za svako mjesto u prostoriji. za urbanizam. postavljaju se savijene u mogućem smjeru Sunčevih zraka. toplinu. za svako godišnje doba i doba dana odrediti odnose upada Sunčevih zraka i osvijetljenost . može prenijeti u mjerilu 1:1 na prethodno kopirani tok putanje Sunca (§). Sjecište sa smjerom zasjenjenja daje duljinu sjene. raspoznat će se pravi dio otvora kroz koji upada svjetlo. pomagala Da bi se ustanovilo i preispitalo kako stvarno padaju Sunčeve zrake odnosno kako zasjenjuju izvan i unutar zgrade ovisno o geografskom položaju. dobu dana i godišnjem dobu.00 sati.panoramska maska: Za sjevernu. kad se otvor prozora projicira na nebeski svod i istodobno na listić s krivuljama ispod svoda. ovisno o orijentaciji zgrade. postoje sljedeća pomagala: . 163 © + ( § ) . Način rada horizontoskopa je odrediti prave odnose svjetlosti i sjene u prostoru. svaki se utjecaj na okolinu. ovisno o zadatku. . Nakon toga se folija može upotrijebiti za analizu eventualnih zasjenjenja i osunčanja dijelova fasada odnosno zgrade u pravom mjerilu. a isto tako i zenitno zasjenjenje. ovisno o lokaciji koju treba istražiti © Gledajući kroz masku. o građevinskim okolnostima i uvjetima okoline. znači treba smanjiti stvarnu visinu zgrade (h) i nanijeti visinski kut od 20°. podloge i zamjenjivih listića s krivuljama koji se. Horizontoskop se sastoji od prozirnog "nebeskog svoda". arhitekturu 3 Simulator za različita doba dana i godine. visinskom kutu. prikazano Na nekom određenom mjestu u prostoriji. podlažu za određivanje svjetla. Duljina sjene određena je vertikalnim rubovima zgrade. zrake.grafička konstrukcija sjene: Određivanje sjene koju baca neka zgrada može se u tlocrtu i vertikalnoj projekciji konstruirati uz pomoć projiciranih (prividnih) tokova Sunčeve putanje prikazanih na -» s. svjetlo.DNEVNO SVJETLO Položaj Sunca. Panoramske maske koje treba kopirati na prozirnu foliju. 51° sjeverne širine. U tom času Sunce sije pod azimutom (a s1 ) od 245° i visinskim kutom (ys1) od 20° s. dobu dana i godišnjem dobu.

5 pm u području vidljive svjetlosti).400 50-150 Intenzitet J Sunčevog zračenja na granici Z e m Ijine atmosfere ovisno o valnoj dužini (y s = 90°). (14) Prosječno godišnje trajanje osunčanja u satima-» Q Q Neposredno i posredno Sunčevo zračenje koje pada na Zemljinu površinu (globalno zračenje) na taj način stvara na Zemljinoj površini i bližoj okolici lokalno promjenljivu klimu. U razdoblju "Svijetlog dnevnog osvjetljenja" dakle se na Zemljinoj površini javljaju različiti intenziteti Sunčevog zračenja i promjenljiva kakvoća dnevnog svjetla. refleksija i apsorpcija zračenja.800 2 0 0 . stanja neba itd. sunce se vidi kao bijela ploča I Nebo prekriveno oblacima. oko 44% vidljivo zračenje u području valnih dužina od 0.38 do 0.78 do 3.0 6 0 0 . klimatskim okolnostima i različitim stanjima neba (vedro.5 Površina 2 ® prikazuje Sunčevo zračenje koje dospijeva na Zemlju. Podaci prikazuju samo makroklimu.0M«m| uslijed Horizontalna jačina ozračenja W/m 2 Horizontalna jačina osvjetlienia lux Difuzijski udio neba 1. ovisno o geografskoj širini i klimatskim prilikama. lokalna mikroklimatska odstupanja nisu uzeta u obzir". Broj sunčanih sati u Njemačkoj varira između 1300 i 1900 sati godišnje od čega najmanje 3/4 otpada na ljetno polugodište. Učinak zračenja se kod vrlo gustog naoblačenja smanjuje na približno 200 W/m 2 a kod isključivo difuznog zračenja (oblačno nebo s potpuno pokrivenim Suncem) na približno 50 . te oko 53% infracrveno zračenje u području valnih dužina od 0.). trajanje osunčanja.0 [im "TT Tl > Q • D Položaj. npr. usporedi 1 I Jt 0 O. mutan dan i Jf' \ TUE N] 1 1. tijekom 2/3 sati dnevnog svjetla.38 jam. Smanjenje uglavnom nastaje zbog različitih faktora zamućenja. prašine i čestica vlage u zraku © ® Intenzitet J Sunčevog zračenja koje dopire do Zemlje Područje vidljivog svjetla-» DP Različiti intenziteti zračenja i promjenljiva kakvoća dnevnog svjetla pri različitim klimatskim prilikama -> CD © 165 .30% S 000 20000 80100% refleksije. rasipanja i apsorpcije zračenja zbog dioksida. tj. "Ostvarena vremena Sunčevog zračenja registrirana su u jedinicama 1/10 sata. Q Q Ukupna energija Sunčevog zračenja koja stiže na Zemlju prenosi se u valnom području od 0. Fizikalne osnove zračenja Sunčevo zračenje vrlo je "nepostojan izvor topline". djelomično oblačno itd. kao npr. na Zemlju dopire manje ili više difuzno Sunčevo svjetlo.2 do 0.) mogu se saznati od Njemačke meteorološke službe u Offenbachu. djelići prašine i kapljice vode (uzrok difuznog dnevnog svjetla). tmurno. vidjeti sliku (§). kao i zbog vodene pare. 51°SŠ Vrijeme SMJ> < j Vedro plavo nebo bez oblaka Maglovito oblačno.S ® « 2. za nas tipičnom. ovisno o mjesnim klimatskim prilikama. Trajanje "svijetlog dnevnog osvjetljenja" iznosi u godini prosječno oko 4300 sati.78 pm (maksimum je pri 0. treba znati sljedeće: Godina ima 8760 sati. odnosno dovodi do neravnomjernosti njihova intenziteta. Šrafirano područje prikazuje gubitke sadržaja vodene pare. to je solarna konstanta i iznosi u našoj regiji oko 1000 vata po četvornom metru okomito ozračene površine.0 (im. Tijekom većega dijela godine.5 3. oblačno. trajanju dnevnog i Sunčevog svjetla. ugljičnog 60000100000 10-20% 1900040000 20 . O.0 2. rasipanje. Samo mali dio Sunčeve energije dolazi na Zemljinu površinu kao toplinska energija jer Zemljina atmosfera oslabljuje Sunčeve zrake.DNEVNO SVJETLO Meteorološke prilike Toplinske zrake i intenzitet dnevnog svjetla na Zemljinoj površini tijekom godine određeni su geografskom širinom. Q P Stvarni podaci o klimi nekog mjesta (temperatura. ugljičnog dioksida i ozona iz zraka.200 W/m 2 . Raspodjela ukupne energije na Zemljinoj površini: oko 3% ultraljubičasto zračenje u području valnih dužina od 0.2 do 3.

) tijekom sedmomjesečnoga razdoblja grijanja relativno visoka u usporedbi s razdobljem svibanj . izraženo u W/m2ili npr.kolovoz. X \ \ \ A / \ ' / . npr. Globalna jačina ozračenja E ^ je zbroj horizontalnih jačina ozračenja od Sunca E eS i neba EeH. 167 ipak se dio energetske potrebe zgrade (grijanje.* Qp 1000 800 1600 £400 i" 200 8 10 12 Zapadni prozor 14 16 LI 18 20 h Ljet 4 6 8 10 Južni prozor 12 14 16 18 2 0 h 4 6 Sjeverni prozor t Zi n a ^ Zs Intenzitet zračenja na vertikalne plohe različitih strana svijeta vedrog dana bez oblaka u zimi (prosinac) i ljetu (lipanj) prema mjerenjima u Holzkirchenu. ulica i okolnih površina (naročito onih jako reflektirajučih).zapad Usporedba direktnog ozračenja na horizontalnim i vertikalnim plohama pri različitim položajima Sunca tijekom dana. od susjednih zgrada. ® prikazuje ".) može pokriti termičkim korištenjem energije okoline. Pasivni i aktivni solarni sustavi Potreba za energijom neke zgrade u našim je geografskim širinama (misli se na njemačke uvjete .* QJ (T) Moguće ozračenje unutarnjih površina zgrade direktnim upadom Sunčevih zraka od zime do ljeta n8) (2) Optimalni nagib kolektora za tijekom godine iskoristivo globalno zračenje -> Qp -> s i67 Optimalni kutovi nagiba za površine orijentirane prema jugu z Tl = 2 Kod vertikalne površine može se iskoristiti samo oko 50% horizontalne jačine globalnog zračenja. ostakljene površine za korištenje "efekta staklenika". -> Q Q 166 . ur. Zavisnost količine zračenja na neku površinu o kutu upada zraka (yx).) @ ili posredno "aktivnim korištenjem" (npr. unutarnji termoakumulacijski zidovi. koje treba odrediti za lokalno korištenje.horizontalnu jačinu ozračenja u W/m2 od Sunca E e s i od neba E e n ovisno o visini Sunca. . Kod difuznog i direktnog zračenja treba uzeti u obzir i dio reflektiranog zračenja. udio globalnog zračenja određuje termičko opterećenje u proračunu uređaja za ventilaciju ili klimatizaciju pojedinih tipova zgrada (vidjeti i DIN 4701 i VDI 2078). može se dobiti kao energetska veličina. ventilacija itd. Horizontalne jačine ozračenja E eS od Sunca i EeH od neba pri vedrom nebu i različitim faktorima zamućenja TL (prema Linke-u) ovisno o visini Sunca Također i horizontalne jačine ozračenja od Sunca i neba na morskoj razini ovisno 0 visini Sunca. ^f u jutro + /LUä^f----^ iga Jug Istok . pomoću kolektora. ) . vedro i "srednje" nebo.. Ono je zbroj "direktnog" i "difuznog" (nastaje uslijed rasipanja zračenja zbog Zemljine atmosfere i različitih stanja neba) Sunčevog zračenja. ..DNEVNO SVJETLO —C ^ O Globalno zračenje Sunčevo zračenje koje je djelotvorno za neku zgradu (na površinama zgrade se djelomično pretvara u termičko zračenje) jest globalno zračenje Eeg. . / / Y* 0 i" 1 .primj.. U tom smislu @ prikazuje smanjenje upadne količine energije zbog nagiba (0°-90°) odnosno orijentacije." pri vedrom nebu. . moraju se odrediti udjeli u odnosu na nagib i orijentaciju površina zgrade prema © . Horizontalna jačina globalnog ozračenja je zbroj udjela dobivenih od Sunca E e s i neba EeHPrimjena: da bi se mogla odrediti stvarno iskoristiva količina solarne energije. Takozvano potrebno globalno zračenje na zgrade odnosno površine kolektora. navodi se globalno zračenje za oblačno. Smanjenje količine Sunčevog zračenja u funkciji različitih nagiba (0°-90°). lako udio globalnoga zračenja od rujna do travnja nije naročito intenzivan -*s. u vatsatima/m2 dnevno. U usporedbi s time može se u ® naći količina zračenja koja pri vedrom nebu pada na različito orijentirane površine u slučaju najvišega odnosno najnižega položaja Sunca. dio 2... Pri korištenju solarne energije razlikuju se po svom načinu djelovanja dva sustava: aktivni i pasivni.» ® Obrnuto. U DIN-u 5034. topla voda. pri tome je u prvom planu problem dugoročnog akumuliranja energije.. navode se u DIN-u 5034 podaci za jačinu ozračenja na različito nagnute i različito orijentirane površine s točnim faktorima korekcije 'R' koji ovise o visini Sunca i azimutu Sunca. Globalno zračenje može se iskoristiti za zadovoljenje energetskih potreba zgrade kao izvor topline neposredno "pasivnim korištenjem" pomoću građevinskih zahvata (npr. Horizontalna jačina ozračenja može se uzeti iz ® . mjesečno ili godišnje. Da bi se uzela u obzir relativna raspodjela gustoće zračenja udjela neba. solarnih ćelija .

solarno izolacijsko) 0. rolete. Materijal zrači u svim smjerovima.svjetli reflektirajući materijali fasade (pastelne boje) . 1. specifičnosti materijala i oblik zgrade. Pri tome se toplina može dobivati primjerice uz pomoć solarnih kolektora ili slično. ventilirane odozgo ili sa strane Markize.12 0. istak oko 90 cm . folije Žaluzine 0.. vrijednosti (gf f) Redak Gradnja Nema interijere pojačane prirodne ventilacije 1 2 Lako Teško 0. ventilirane straga Žaluzine. Konvekcija:-» @> 2 Sunčanim zračenjem zagrijani zid ili materijal predaje prisutnu energiju okolini. a ovisi i o specifičnom termičkom kapacitetu materijala.zaštita od sunca i blještanja (P = 35°).trajanje osunčanja Toplotna kaskada . koja direktno sunčevo zračenje pretvara u difuzno (naročito u prelaznim razdobljima) .svijetle matirane boje na zidovima i naročito na stropu (pastelne i prirodne boje namještaja) . U unutrašnjosti se sunčano zračenje pretvara u dugovalno i ne može ponovno proći kroz staklo.> @ . pri čemu se oblikom zgrade. dijelu DIN-a 4108 (->@)) definiraju velike zaštitne plohe koje znatno izlaze iz ravnine fasade.event. mogućnostima ventiliranja prema DIN 4108 dio 2. staklom 0. u 2. Tako zagrijani zrak diže se uvis. Ako je temperatura okoline primjerice niža od zagrijanog zida. uredske zgrade bez klima uređaja) 167 .7 Stakleni blokovi Višeslojno ostakljenje specijalnim staklom (termoizolacijsko.principi (3) QQ Kolektor © z 1. općenito 0.25 0.primjerena veličina prozora (s izolacijskim staklom) za upad svjetla i topline. grijanje zrakom i toplom vodom) .25 a za lake 0 . staklon 0. reguliranje i raspodjelu u zgradi. dio 2. 3.poprečna ventilacija otklopnim krilom . Što je razlika temperature zida i okoline veća.aktivni sustav Zračenje topline Pasivni sustavi . lođe Markize. ostakljenje prozir. predaje se više topline. jednostavna mehan.8 Trost. 4. Zračenje topline: -» © 3 Kratkovalno sunčano zračenje pretvara se na površini materijala u dugovalno (infracrveno). Ovdje će se navesti četiri fizikalna procesa koji su važni za dobivanje. "akumulirana" će se toplinska energija predati okolini.20. akumulira i neposredno predaje zgradi. Preporuka glasi: umnožak stupnja propusnosti ukupne energije (g) (-» © ) x faktor zaštite od sunca (z) ( -» ® )x udio površine prozora (f) na fasadi .3 0. Kod pasivnih se sustava solarna energija koristi "direktno". Nazivaju se i indirektnim sustavima jer predaja topline uslijedi tek nakon nekih procesa pretvaranja.0 .fleksibilni sustav grijanja (komb.dakle g xzxftreba za teške zgrade iznositi 0.17 0. Kolektor: -> @ 4 Kroz staklene površine orijentirane prema jugu prodire sunčana svjetlost. pomične lamele. k o l e k t o r Zatvoreni ^ Medij k r u ž n i tok DANJE SVJETLO 1 Plinovit ili t e k u ć 2 Izmjenjivač topline Zatvoreni ^ A' kružni tok Medij Emisija S V O T S L S K R L S P topline J 12) Potreba topline .25 0.svjetla zavjesa kao zaštita od blještanja. fizikalne zakonitosti. U (-» (§}) prikazan je način rada i djelovanja aktivnih sustava kao toplinska kaskada. konstrukcijom i njenim sastavnim dijelovima pretvara solarna energija u toplinsku. šljunak ispred zgrade . Tok topline stvara se razlikom temperature.5 Preporučene max. grilje. ostakljenje prozir.0. ta se solarna energija pretvara u toplinsku.event.(drveće. Treba pristupiti kritički kada se u tablici 5. 1 2 .svijetla do srednja obloga poda . Provođenje topline: -» @ 1 Ako neki materijal apsorbira sunčano zračenje.5 Stupnjevi propuštanja ukupne energije ostakljenja Kolona 1 2 3 Smješten izvana Žaluzine.14 Postoji pojačana prirodna ventilacija 0. 1 7 . ovisno o razlici temperature. biljke .svijetla obloga poda (širina oko 1 m) npr. npr. 2.zasjenjenje i hlađenje putem vegetacije . grmlje itd.3 Aktivni sustavi su oni kod kojih se procesi dobivanja i predavanja topline odvijaju uz pomoć uređaja instaliranih u zgradi. 3 Faktor redukcije z uređaja za solarnu izolaciju u kombinaciji s ostakljenjima Objašnjenja uz sliku (§): Vanjski prostor i fasada © . a intenzitet ovisi o temperaturi njegove površine. Zaštita od ljetnog ozračenja Prema DIN-u 4108. preporučuje se ljetna termička izolacija otvorenih fasada u zgradama s prirodnom ventilacijom.6 0. tab. vrijednosti (gf f) ovisno o prir. okvir iznutra bijel Unutarnji prostor i fasada . pretvaranja i predaju topline. ventilacija Smanjenje zagrijavanja zaštitom od zračenja uz istovremeno hlađenje pasivnim mjerama (npr. y A Proizvodnja topline.0 Ostakljenje 9 Dvost. pokretne ili nepokretne lamele Nadstrešnice.8 Uređaj za zaštitu od sunca Uređaj ne postoji Smješten iznutra ili između stakala Tkanine odn.) .4 0.4-0.7 0. kako bi se izbjeglo pregrijavanje. gradivom. pa se tako unutrašnjost zagrijava (efekt staklenika) ..» @ 4 Prilikom primjene navedenih sustava treba obratiti pažnju na akumuliranje. treba se za svaki pojedini slučaj provesti točna analiza -» @ Preporučene max.14 . jer se mogu pojaviti veliki vizualni učinci i eventualno trajno pogoršati vizualne kontakte interijera s eksterijerom -» Da bi se uskladili prirodni uvjeti okoline.

a njome se utvrđuje Dmin i Dmax (v. prostorijama: ref.0% 5. Tok krivulje u presjeku daje jačinu horizontalne osvijetljenosti na referentnoj površini (u odgovarajućim točkama). Referentna površina i irdr. Odgovarajući koeficijenti danjega svjetla (koje treba naći) mogu se onda prikazati u obliku krivulje kvocijenta danjega svjetla .4 % . u Smjernicama za radne prostorije to nije točno utvrđeno. prostorijama .> © .0% 10. Lis. Uz preduvjet da se dimenzije radnih prostorija mogu usporediti sa stambenima. Referentna ravnina za jačinu horizontalne osvijetljenosti u interijeru određena je prema DIN-u 5034 -> Ona se nalazi na visini od 0. Svi. npr.Factor). Ožu. . D = (Ei : Ea) x 100%.faktor izgrađenosti . npr.Faktori redukcije: i . pri (Dm) min .za prozore na dvjema stranama. širine ovisno o dobu dana i godine -» . Kol Ruj.: Potrebni kvocijenti danjega svjetla D %: Presjek Propisi o tomu sadržani su u DIN-u 5034 (danje svjetlo u prostorijama) i Smjernicama za radne prostorije A S R 7. u rad. 75.0% 7.> @ prikazuje nekoliko primjera za različite željene jačine osvijetljenosti prostorije u ovisnosti 0 jačinama osvijetljenosti vanjskoga prostora. Velj. Pro.. Međutim. ali se za to traženi tok danjega svjetla može odrediti i provjeriti na osnovi jednolikosti (vidjeti kasnije). Krivulja kvocijenata danjega svjetla daje dakle informaciju o toku danjega svjetla u prostoriji. Taj DIN daje točne podatke o minimalnim zahtjevima o toku danjega svjetla u stambenim i radnim prostorijama. Osvijetljenost prostorije mijenja se proporcionalno osvijetljenosti vanjskog prostora.DR . D m i n .faktor unutarnje refleksije . Tra. jačina vanjskoga svjetla 5000 luksa (lx). prostorijama: ref. treba postići sljedeće vrijednosti kvocijenata danjega svjetla u radnim prostorijama: Dmin . Lip.DH .DV .fr. 50 — 25 Osnove: Ocjenjivanju danjega svjetla u prostorijama uvijek je osnova jači0 na osvijetljenosti oblačnog neba (dakle. a uz rasvjetu odozgo treba u radnim prostorijama srednji kvocijent Jačina unut. Srp.faktor neprozirnih dijelova konstrukcije prozora k2 . ako je D = 1%.2 % u rad. .» @>.1. Jačina vanjsk 3g osvjetljenja osvjetljenja Ea Ei/lux 10 000 lux 5000 200 500 700 4. osvjetljenja Ea/lux 5000 10 000 Jačina unut.> (33) D m i n . Razmak do površina koje omeđuju prostor iznosi 1 m.2 % u radnim prostorijama s rasvjetom odozgo. Ee = horizontalna jačina ozračenja Danje svjetlo i jačina osvjetljenja u unutrašnjosti prostorije u točki P h i I o 4 — — ^ Na toj se referentnoj površini određuju mjerodavne točke (EP) za jačinu horizontalne osvijetljenosti.» (§) Kvocijent danjega svjetla u točki P sastavljen je od više utjecajnih faktora: D = (DH + DV + DR) x i x k1 x k2 x k3 .1 % u stamb. treba pripadni maksimalni kvocijent danjega svjetla biti najmanje 6 puta veći od minimalnog zahtjeva.85 m iznad kote poda. Horizontalna jačina osvjetljenja Ea pri oblačnom nebu za 51° sjev. Z a sada o tome nema daljnjih podataka.jednoličnost . a u prostoriji 500 lx daje D = 10%. Kvocijent danjeg svjetla pri bočnoj rasvjeti s referentnom površinom i tokom danjeg svjetla u prostoriji Potrebni kvocijenti danjeg svjetla u stambenim i radnim prostorijama Napomena: A k o su prozori bočno postavljeni. koje upada kroz prozor sa strane izražava se kvocijentom danjega svjetla D (Daylight .zasjenjivanje.upadni kut danjega svjetla. i jednolikost). Jačina vanjskog osvijetljenja oblačnoga neba mijenja se ovisno o dobu dana i godišnjem dobu.0% Jačina vanj.» @>. Stu. Danje svjetlo u prostoriji uvijek se navodi u postocima. točka u najudaljenijem dijelu prostorije . Danje svjetlo Sij. 168 . osvjetljenja Ei/!ux 50 100 danjega svjetla (Dm) biti 2 x veći od Dmin. difuzno zračenje).prljavština na ostakljenju k3 .zasljepljivanje . Kvocijent danjega svjetla uvijek j e konstantan. Ovdje znači: . od 5000 lx zimi do 20000 lx ljeti.0% 14% 2.stupanj svjetlopropusnosti ostakljenja k1 .175 W/m2 150 DANJE SVJETLO J _ -»tu Dimenzioniranje i ocjenjivanje danjega svjetla (TL) u prostorijama s 125 <>100_ rasvjetom sa strane ili odozgo: Danje s e svjetlo u prostorijama m o ž e ocjenjivati po sljedećim kriterijima: .faktor osvijetljenosti neba . Taj kvocijent označuje odnos između jačine osvijetljenosti prostorije (Ei) i istodobno jačine vanjske osvijetljenosti (Ea).jačina osvijetljenosti i j a s n o ć a . Jačine osvjetljenja prostorije u EP koje se mogu očekivati pri različitim jačinama osvijetljennosti oblačnog neba. točka sredina prostorije . Potrebni kvocijenti danjeg svjetla za željene jačine osvijetljenosti pri različitim jačinama osvjetljenja oblačnog neba (D = Ei/Ea x 100%). (Ei = D x Ea/100%).

90 m bF * 0.90 m b F i 0.50 m 1.75 3. npr. površina (A) = 50 m 2 Vizualna povezanost s vanjskim prostorom zahtijeva potrebne veličine prozora i za stambene i za radne prostorije.2) . veličina i vrsta bočnog prozora bitno određuju tok danjega svjetla u prostoriji -> DIN 5034 (dio 4.kut okolnih zgrada a = von 0° do 50° (s.69 5.1 A A < 6 0 0 m 2 E F= 6 0 + 0.6.75 3. razmake zgrada.75 3.50 m.83 5.0 (0. Preporučuje se pri planiranju unutarnji i vanjski prostor vizualno provjeriti pomoću modela pod umjetnim suncem. 5 0 m c .3 m t S 1.) definira odgovarajuće veličine prozora za različito dimenzionirane stambene i radne prostorije.85 m 5m | 7m 5 7 5 7 5 7 2. .95 .gubici svjetlosti: staklo = 0. pod = 0.DANJE SVJETLO Svjetlost.0 m T ^ Kl) hFž 1. općenito odgovarajući propisi i norme postavljaju samo minimalne zahtjeve.30 m hB ž 0. treba.75 3.0.D% = 0.85 2. Određivanje potrebnih širina prozora (bF) pri različitim dimenzijama prostorije i promjenljivoj zagrađenosti.treba se pridržavati graničnih razmaka i površine razgraničenja za odgovarajuće visine građevine.50 m 1.1 • A / m 2 i 0.2 . oblikovanje površina i prozora nasuprotnih zgrada. minimalni zahtjevi obvezatni su u SR Njemačkoj) -> ®.1.85 2. strop = 0.25 m 2 t> 5 m F . .07 2. i u istom smislu u Smjernicama za radne prostorije (ASR 7.46 6.50 m t i 6. .75 3. .oblačno nebo. Građevinski propisi SR Njemačke utvrđuju to ovako: .25m i © .85 3.85 4.75. veličina prozora.55 • b ^ 0.55 • b Vizurne veze prema DIN 5034 2. -> @> i ®>) Napomena: ovo vrijedi i za radne prostorije ako su im dimenzije slične stambenima: visina (h) = 3.7.55 x širina prostorije.85 2.85 2.07 - m 2.00 m A £ 50 m 2 R a d n e prostorije prema D I N 5 0 3 4 ako je h < 3 . kao z a stambene prostorije.1.5 m u bolnicama) 1.16 A b F • h F / m 2 ^ 0.18 - DIN 5034.75.hp := 1. paziti na upad svjetla. 5 0 m površina prozora > 3 0 % od b x h ako je h > 3 .75 3. prostorijama - m Zahtijevane veličine u radnim prostorijama i prema ASR-» CD Upad danjeg svjetla + razmak zgrada -> Q ] Sažimanje vizurnih veza i veličina prozora 169 . dubina (t) = 6 m.85-1.refleksija: zid = 0.55 • b Minimalni zahtjev prema D I N 5 0 3 4 . ®.85 3. odnosno umjetnim nebom ili endoskopskim uređajem.75 3.za stambene prostorije treba uglavnom predvidjeti veličinu prozora otprilike 1/8 do 1/10 korisne površine. ako je: h s 2.01 A A > 6 0 0 m 2 i 0.35 m 5m | 7m 2.25m ® S t a m b e n a prostorija bF bF/m bF • hF R a d n a prostorija tž 5 m F 1. Kad se građevinski propisi i norme primjenjuju u urbanističke svrhe. Različiti tokovi danjeg svjetla u prostoriji pri različito postavljenim vertikalnim prozorima Definicija za određivanje potrebnih širina prozora Širina prozora = (bF) m Visina prostorije (h)— Visina prozora (hF) — Dubina prostorije (t)— Širina prostorije (b) 5 Zagrađenost 7 a = 0° 5 7 5 7 2.9 za sredinu stambene prostorije. To je obuhvaćeno u DIN-u 5034.reflektirano svjetlo okolnih zgrada: (Dv = 0. odnosno za najudaljeniju točku radne prostorije. prljavština k2 = 0.širina prozora = 0. konstrukcijski elementi k1 = 0.07 • A • h/m 3 Potrebni prozori u stamb. ovdje u izvodu -L Jf Presjek S t a m b e n e prostorije prema D I N 5 0 3 4 c i 2. među ostalim.20 m h8 £ 0. poželjni su razmaci među zgradama B = 2H (= 27°) Iz toga proizlazi kut otvaranja od = 4° (ograničeno nadvojima i susjednim zgradama) prema nebu i približno se osigurava minimum toga svjetla u prostoriji Nove urbanističke koncepte treba preispitati i s obzirom na njihove predviđene kvalitete u vezi s osvijetljenošću interijera.3 • A F .85 2. Pri tome osnovu čine sljedeći uvjeti: . .5 m 2 e F = 0. vizualna povezanost Položaj.75 3.za sve prostorije u kojima se boravi zahtijeva se vizualna veza s vanjskim prostorom.

25-0. . na sjever noj dobro Jačine 41} osvijetljenosti D% Stupnjevi refleksije (boje neobrađenog materijala) -> Qp "tb Lo»«^ 1 iii IIILJJ Jednolikost pri bočnoj rasvjeti \ / Cl H li h II Bliještanje b& Neznatno bliještanje © D % Krivulja © Zasjenjenost pri bočnoj rasvjeti OD Zasjenjenost pri rasvjeti odozgo • O D Situacija rasvjete u japanskoj stambenoj kući . Mjere koje treba poduzeti da bi se postiglo odgovarajuće zasjenjenje pri rasvjeti odozgo: . fino Danje svjetlo D°/c 1.3 (Tamno do svijetlo) Crvena Žuta 0. tj. . 0 . . Jednolikost je pri rasvjeti odozgo veća jer je gustoća zenitnog svjetla tri puta veća od one na horizontu.1-0.1-0.3 0.> © shema) u padajuće danje svjetlo na donjemu rubu otvora treba filtrirati translucentnim materijalima. Na mjere za promjenu jednolikosti mogu utjecati: . Različito strukturiranje svjetlosti u prostoriji neposredno ovisi o stupnjevima refleksije površina i rasporedu prozora na fasadi -» © i usporedi -><§).Boje prema svjetlini Vrsta rada Grubo Sred.15-0.00 Smeđa Fino 10. ..površine bez sjaja. od pij.0 . reprodukcija boje i zasljepljivanje Međudjelovanje navedenih svojstava danjega svjetla bitno utječe na rasvjetu u interijeru.4 0.5 Bijela (sred. 7 .( . . 7 5 Siva Cma 0. višeslojni i istodobno transparentni prijelaz iz interijera u eksterijer može zadovoljiti različite zahtjeve u vezi s danjim svjetlom tijekom izmjene godišnjih doba.svijetle matirane površine u kombinaciji s različitim bojama (npr.» ©.1-0. Da bi se ispunili određeni vizualni zahtjevi potrebni su.uravnotežena raspodjela danjega svjetla.zaštita od sunca .2 0. Jednolikost (G) danjega svjetla u prostoriji treba iznositi: pri bočnoj rasvjeti G = D min /D max 1 : 6.višeslojne odnosno stupnjevane fasade.Time je tok danjega svjetla u prostoriji načelno određen. pri rasvjeti odozgo G = 1 : 2 . kriteriji kakvoće TL .4 DANJE SVJETLO -»OD 0 . površini Tamne Srednje Svjetle 0.15-0.dopunska rasvjeta uz danje svijetlo (TEB).Zbog toga treba koordinirati odabir stupnjeva refleksije površina koje zatvaraju prostoriju sa zahtjevima koji se tiču vidljivosti. stupnjevi refleksije.45 Jačina osvijetljenosti. opeka Žuta opeka 0.2-0.00! 0.) Mjere koje treba poduzeti da bi se pri bočnoj rasvjeti postiglo zasjenjenje koje daje dojam plastičnosti: .66 Zelena Plava Vrlo fino 5. 2 5 .ispravno postavljanje dodatnih izvora svjetlosti.* Q0 170 .5 Podne obloge od traka i ploča (Tamno do svijetlo) Tamne Srednje 0.izvana. Bliještanje je izazvano direktnom i indirektnom refleksijom površina i nepovoljnim kontrastima gustoće osvijetljenosti Mjere koje treba poduzeti da bi se izbjeglo bliještanje: . 5 .4-0. . elementi konstrukcije).zaštita od bliještanja .33 2.usmjerenje svjetla zaslonima.05-0.1 bis 0.bočna rasvjeta Općenito vrijedi da kriterije kakvoće danjega svjetla treba primijeniti tako da nastane identitet prostorije. . . Stupnjevani.1-0.5 Materijali neobrađeni bojom (Tamno do svijetlo) Beton 0.zaštita od sunca.15-0.15-0. i va[ 0 .6 0. roštiljima ili si. određene jačine osvijetljenosti pri danjem svjetlu ->• ©. 1 0 % je na južno strani previše.stupnjevi refleksije (vrlo visoki).4 0. . .zaštita od bliještanja (također i na sjeveru). Svjetle Op. ovisno o vrsti aktivnosti. prijelaz iz interijera u eksterijer. 6 5 Ziđe Crv.0 . .0 .55 0. odnosno izvana u kombinaciji sa zaštitom od sunca.25-0.3-0.iznutra. 6 Drv.rasporedom prozora.15 0. Sažetak.ne smije biti neposrednog bliještanja. Na tok danjega svjetla uz istodoban dobar pogled na vanjski prostor utječe oblikovanje fasade. -> © .25 0. Zasjenjenost je do određene mjere poželjna kako bi se predmeti i ostalo u prostoriji mogli razlikovati (-» ©shema..1 Nap.

7 m) smanjuje se intenzitet danjega svjetla (vidjeti krivulju kvocijenta danjega svjetla). Paul-de-Vence Uffizi.ravnomjernije raspodijeli danje svjetlo. Eventualno TEB na prečki. .priguši gustoća zenitnog svjetla. Primjeri za usmjeravanje svjetla u području stropa -» © u muzejima. One znatno popravljaju jednoličnost rasvjete. polirane ili bijele površine služe kao ravnina refleksije. da se to svjetlo posredno koristi.izbjegne bliještanje zbog visokog položaja sunca. Berlin Museum Abteiberg Mönchengladbach Muzej zaklade Maeght St. Bremen Brandywine River Museum Chadds Ford. . zaštita od bliještanja Usmjeravanjem svjetla i odgovarajućim oblikovanjem stropa može se poboljšati osvijetljenost dubine prostorije -> @ . Osnove . Strukturirana ^ površina Zastor za svjetlo (D žaluzine © Princip preusmjeravanja svjetla ^ Mount Airy Public Library.preusmjeravanje svjetla Cilj je toga preusmjerenja da se: -> @> . Samo je zimi potrebna zaštita od bliještanja. Da bi se spriječio prolaz sunčanih zraka. Prizmine ploče omogućuju zadovoljavajuću danju rasvjetu prostorije do dubine od približno 8 m. usmjeravanja svjetla. odn. München Dvorana umjetnosti.izbjegne dodatna zaštita od sunca (eventualno stabla). S. Zrcalne. Firenca Usmjeravanje svjetla Dijecezanski muzej. Pennsylvania 7£L± Oblikovanje stropa u svrhu preusmjerenja svjetla-» Qp Nacionalni muzeja za zapadnjačku kulturu. . .zavjese: pomične svijetle vanjske zavjese skreću danje svjetlo. Carolina. Gustoća je zenitnog svjetla prigušena. sljedeći sustavi -> @ : . Solarna stakla. Eventualnu zaštitu od bliještanja treba postaviti između prečke i stropa -> ( D r-p.a DANJE SVJETLO . ploče prizama su zrcala.» m Usmjeravanje svjetla (bočno svjetlo) S rastućom dubinom prostorije (normalno 5 . među ostalim. © Ostakljenje ® Staklena prizma C Zrcalna ploha D ® Izolacija ® Staklena prizma © Ostakljenje Nova pinakoteka. .staklene opeke: prizmatično brušene povećavaju jednolikost. zavjese Za selekciju i preusmjerenje svjetlosnih zraka na raspolaganju su.preusmjeri posebno difuzno zračenje. Tokio Kimbell Art Musum Fort VVorth. dovoljna je samo zaštita od unutarnjega bliještanja.Texas Nofdiyllands Kunstmuseum Äalborg. Usmjeravanje svjetla omogućuje osvijetljenost danjim svjetlom i pri većim dubinama prostorije. muzeji) -> Qp 171 . . . Pogled. Pogled u eksterijer je očuvan. naročito uz odgovarajuće oblikovanje stropa.solarna stakla: zrcalni reflektori (nepomični) između stakala uzrokuju ljeti refleksiju svjetla a zimi transmisiju svjetla. Lightshelves (reflektori) Mogu se razmjestiti ispred ili iza prozora u području prozorske prečke.rasvjeta odozgo (izvedeni primjeri.ostvari bolja osvijetljenost danjim svjetlom u dubini prostorije. Paderborn Guggenheim Museum New York New Yor* Preusmjeravanje svjetla . SAD-> QQ Prizme S optičkim je prizmama moguća ciljana selekcija i preusmjerenje zračenja -> @ Ploče prizama reflektiraju sunčanu svjetlost s malim odstupanjem i propuštaju samo difuzno nebesko svjetlo. Dànska Bauhausarchiv. iskoristi sunčana energija zimi. staklene opeke.

Treba li na referentnoj ravnini (0.DANJE SVJETLO 1| O 1 O 0 0 0 1 Jj OO 6 Šupljina stropa 6 6 1 6 1 6 6 1 6 1 1 6 6 1 6 1 6 -»CD Postupci i metode određivanja danjega svjetla (D%) u prostorijama (svjetlo sa strane . svijetlim. . Dakle 100% nebeskog svjetla pada na nadsvjetlo. Sondom se mjeri dobivena jačina osvijetljenosti unutar prostora modela (npr. Kakvoću danjega svjetla u prostorijama pomoću nadsvjetla bitno određuju sljedeći faktori: .kartoni ili papiri različitih. Na njemu se mogu ispitati različiti načini djelovanja danjega svjetla. po mogućnosti pastelnih boja. tj. to je pri "nadsvjetlu" drugačije. Radno mjesto -» © u prostoriji jednako je udaljeno od bočnog prozora i od nadsvjetla iznad njega. Da bi se pronašle konačne osnove za odluke o "prostoru koji treba izgraditi". kompjutorski. mn d a u radnim prostorijama čak (Dmin) = 4%! l i i Model Zrcalo rVc n Stol z a m o d e l ^ ^ ¿ida 1 1 y 1 ) *! M j e r a č luxa Zid s r e d n j e svjetle boje Umjetno nebo. Dnevno svjetlo može se doduše odrediti i ocijeniti samo u trodimenzionalnom prostoru. folija ili si.kriteriji kakvoće danje svjetlo .tehnički. koji ima umjetnu rasvjetu odozgo i zrcala na zidovima koji ga okružuju (horizont). jačine osvijetljenosti. mora bočni prozor biti 5. Obrazloženje: rasvjeta odozgo svjetlija je jer je gustoća svjetlosti u zenitu 3 puta viša nego na horizontu.85 m iznad poda) postići bočnim prozorom istu jačinu osvijetljenosti kao nadsvjetlom. To se može izvesti na temelju crteža ili modela. pa stoga treba uz simulirane okolnosti testirati model prostorije odnosno zgrade. Stol z a m o d e l V i z u a l n a kontrola Eksperimentiranje sa svjetlom na modelu pod umjetnim nebom 100% Zenit Bočna rasvjeta Rasvjeta odozgo Danje svjetlo (D % i Dm %) i jednolikost (G) pri rasvjeti sa strane i odozgo 172 . translucentnim stropom. simulira se stvarno djelovanje jednoliko naoblačenog neba u eksterijeru -» Dovoljna je jačina osvijetljenosti od približno 2000 .gustoća zenitnog svjetla . Dok bočno svjetlo daje relativno lošu jednolikost (stoga i veći zahtjev za D%). . dakle osvjetljenju danjim svjetlom pri oblačnom nebu. DR) u prostoru treba iz DIN-a 5034 uzeti daljnje informacije. Treba nastojati da se održe kriteriji kakvoće danjega svjetla.3000 lx. odnosno za "zgradu koju treba sagraditi". Pomoću arhitektonskog modela (mjerilo ~ 1:20) može se mjernim uređajem ustanoviti jačina vanjske svjetlosti umjetnog neba (Ea = 2000 lx). mjerno . na tokove danjega svjetla. Tom se metodom može odrediti tok danjega svjetla u modelu -» @ Različitim se materijalima može utjecati npr.faktori redukcije.aluminijska folija ili sličan sjajni materijal za zrcalne efekte. Ei = 200 lx). prema -» Eventualnu pojavu efekta špilje treba izbjeći.nadsvjetlo . preporučuje se približno simulirati stanje danjega svjetla. širini i visini.5 puta veći od otvora na krovu. matiranim. pa u tom slučaju kvocijent danjega svjetla u prostoru u točki P iznosi 10%. koloristične efekte. a samo 50% tog svjetla u bočni prozor.odozgo) pri oblačnom nebu: Za određivanje danjega svjetla postoji niz postupaka: npr. Za određivanje udjela danjega svjetla (DH. grafički. Za eksperimentiranje sa svjetlom u modelu prostorije važni su sljedeći materijali: . Kriteriji kakvoće nadsvjetla Tok danjega svjetla (D%) u prostorijama s bočnim prozorima izražava se sa D min i D ma „ -» (fj). o duljini. DV. Eksperimentalni postupak: prostor s ovješenim.transparentni papiri za zaštitu od bliještanja i dobivanje difuznog zračenja. dimenzije prostorija itd. Za danje svjetlo u prostoriji s nadsvjetlom zahtijeva se jednolikost G = 1:2 (Dn n/Dn i D i O = 1%. analitički.-» Danje svjetlo u prostorijama osvijetljenima odozgo Rasvjeta prostorija danjim svjetlom "odozgo" podliježe istim pretpostavkama i uvjetima kao prostorije s bočno smještenim prozorima. primjer 1 ¿ ¿ 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Mjerenje danjega svjetla na modelu pod umjetnim nebom 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 V i z u e l n a kontrola A l u m . Rasvjeta prostorije "odozgo" ovisi o njenim proporcijama.proporcije prostorije .

2 1. k2 = prljavština na staklu. Preporuka | Nastojati ^ 1. Dm je dakle aritmetička sredina između D min i D max u odnosu na korisnu odnosno referentnu površinu (0. pri usmjeravanju danjega svjetla odozgo u prostoriju.uz iste glavne dimenzije prostorije kF = površina prozora / površina tlocrta = 1:6 .2 DANJE SVJETLO Otvori nadsvjetla —» C D Točkasto razmješteni otvori za svjetlo u području krova daju na ravnini korištenja tipične minimume i maksimume osvijetljenosti.5 10- 50- SI 0. prije nego opskrbi prostoriju danjim svjetlom. npr. do odnosa 1:1. mora se za isti zahtjev. II praksi vrijedi pravilo: odnos razmaka nadsvjetala prema visini prostorije trebao bi iznositi 1:1. Vertikalnim nadsvjetlom postiže se najmanja jačina osvijetljenosti na referentnoj ravnini.5 do 1:2. Da bi se pri bočnim prozorima i nasuprotno smještenim nadsvjetlima kvocijent danjega svjetla povisio na 5%.> CD Preporučene vrijednosti odnosa D m j n / D m a x u 60° Y Usporedba tokova i količina danjeg a svjetla za rasvjetu sa strane i odozgo ovisno o četiri različito nagnuta otvora nadsvjetla -> C D 90° Faktor redukcije ky ovisno o kutu b nagiba y ostakljenja šed krovova h = O 1.4 1. mora se udio površine prozora znatno povećati.7 2. Traženo G = 1:2 ne odnosi se na D max . naročito ako je riječ o kosim shed krovovima. pri navedenim odnosima. Ostali faktori redukcije kod otvora za nadsvjetlo: x = transmisijski stupanj ostakljenja. nego na D min . Kod svjetlarnika h = a ( ) h = 2a 3. Tu zadovoljava približno odnos 1:4 do 1:5 (odnos otvora nadsvjetla i tlocrtne površine). Važan je i odnos ukupne površine nadsvjetala prema tlocrtnoj površini prostorije (kF . visina prostorije i jednolikost koju se nastoji postići uzevši u obzir odgovarajuće oblikovanje nadsvjetla u području krova (ke . usporedba bočnih prozora i osvijetljenosti nadsvjetlima.vrijednost za Dmin = 5% -> m 173 . Računski se ocjenjuje srednja vrijednost tih "svijetlih" i "tamnih" područja. Suprotno tome. vidjeti s. Pri toj jednolikosti (Dmin = 1 i D m = 2) mora biti D min = 2% -> usporedi -> Na kriterije kakvoće koje treba zadovoljiti nadalje utječu. 0. Pri horizontalnom otvoru za svjetlo bez okna h = O (h = a 2.25 " S i 10 1- 5 0 0. Kod svjetlarnika h = 2a ( ) -> m Redukcija količine danjeg svjetla kod nadsvjetala s visokim oknima odn.0 2.5 1. to se naziva srednjim kvocijentom danjega svjetla D m .85 m iznad poda). i sljedeće komponente: visina prostorije i oblikovanje svjetlosnih otvora (ke . s masivnom konstrukcijom ispod njih Jednoliko osvjetljenje prostorije i time bolji odnosi danjeg svjetla kod nadsvjetala s filigranskom dobro reflektirajućom konstrukcijom ispod njih Nadsvjetla + D/% šedovi + nagnuti šedovi D = 5% Bočni prozori + nadsvjetla sa suprotne strane D/% za K 10 5 0 0. II -» © prikazana je. Također je dana preporuka za oblikovanje svjetlosnih otvora. Uz to je navedena potrebna kF. Preporučuje se stoga filigranska.6 Utjecaj otvora za danje svjetlo . Vrste i konstrukcija otvora za svjetlo Nagib otvora nadsvjetla određuje postotni udio svjetla s tako izrezanog svoda nebeskog svjetla. -» © .ke . © prikazuje tablicu iz koje se mogu uzeti navedeni odnosi i način njihova funkcioniranja.faktor) . dakle pri odnosu ~ 1:1. Najveća količina svjetlosti upada kroz horizontalno položeni otvor. Suprotno tome. k1 = konstrukcijski elementi.3 S i S i 0-. II -» © a uspoređuje se količina svjetlosti koja upada kroz bočni prozor s količinom svjetlosti koja upada kroz otvor nadsvjetla pod različitim nagibima.8 2.0 Prihvatljivo Kritično Izbjegavati 1. © prikazuje različitost u padajuće količine svjetla pri različitim proporcijama okna ispod pokrova nadsvjetla.3 1.8 3 10 0.faktor). jer se nejednolikosti danjega svjetla odozgo fiziološki osjećaju "jačim od kontrasta".1 1.4 1.7 Razmak nadsvjetla. dobro reflektirajuća konstrukcija -» © b. U . Idealna se jednolikost postiže ako razmaci između nadsvjetala (O) odgovaraju visini prostorije (h). Kakvoća danjega svjetla u prostorijama s nadsvjetlima ne ovisi samo o prije navedenim parametrima. Treba dakle izbjegavati suviše visoka ili masivna okna.6 1. i konstrukcija odnosno dubina ugradnje otvora nadsvjetla.na kvocijent danjeg svjetla.5. k3 = difuzna svjetlost. odnosno prevelike dubine ugradnje -» © a.faktor).» © b predočeni su odgovarajući faktori redukcije (ky) za različito nagnute shed krovove C D Na difuzno zračenje koje pada na nadsvjetlo djeluje. bočnim prozorom postiže se maksimalna jačina osvijetljenosti samo u blizini prozora. Postoji dakle faktor redukcije (ky) za količinu svjetlosti koja upada ovisno o različito nagnutim otvorima u krovu.vrijednosti = O/h Odnos Dmin:Dmax < 1 1. površina nadsvjetla povećati tek neznatno.

usmjerivanje svjetla.difuzna i neposredna sunčana svjetlost . termičko opterećenje itd.površine koje zatvaraju prostoriju međusobno rasvjetno . . Međutim.izbjegavati bliještanje.» © + © .izbjegavati visoke kontraste gustoće osvijetljenosti.voditi računa o prosječnom kvocijentu danjega svjetla . ali i pod umjetnim suncem.. . bolje je plastično zasjenjenje. b) Svod (npr. natkriven i s usmjerenim vizurama i osvjetljenjem iWïi \l2) Otvori velikih površina naročitih oblika d) Krovovi na dvije vode (može i kao pojedinačne svjetlosne kupole) Svjetlo sa strane i odozgo Izbor između tih dviju mogućnosti osvijetljenosti ovisi i o korištenju i namjeni zgrade i o raspoloživim vanjskim izvorima svjetlosti. Alvar Aalto je naročito u skandinavskom prostoru (visok udio difuzne svjetlosti) razvio nekoliko oglednih primjera graditeljskih kompleksa CD.^ 'O O O O O O a Ovješeru strop s 1/j umjetnom rasvjetom DANJE SVJETLO ^ O O O O O O O O O U O O U OOđ Empirijska ocjena kakvoće danjega svjetla kod nadsvjetla Konačno ocjenjivanje prilika danjega svjetla treba poduzeti pri oblačnom nebu.omogućiti pogled van. konveksni) Šed otvori (konkavni. Primjerice za ekstremne uvjete svjetlosti i klime treba razviti odgovarajuće oblike građevine © + @ Oblici zgrada u našim geografskim širinama trebali bi se projektirati na osnovi raspoložive ponude osvjetljenja . Konturni zidovi odvojeni od stropa 174 . uzimajući u obzir teme o gornjoj i bočnoj rasvjeti. Te različite prilike osvijetIjenosti treba simulirati pod umjetnim nebom. konveksni) d) Zaobljeni s bijelom vanjskom površinom Horizont (Shema) Horizont © K o r p u s zgrade koji bi trebalo razviti u južnim regijama (visoko sunčevo zračenje).nadsvjetlo @ @ usporedi @ . .ne orijentirati nadsvjetla prema jugu. . Gunnar Birkets je. bočna rasvjeta a) Međusobno uklopljene smaknute koso položene ljuske c) Bočna nadsvjetla kao vijenac @ t i Horizont (Shema) Horizont Korpus zgrade koji bi trebalo razviu sjevernim regijama (visok udio difuznog osvjetljenja).pretvoriti upadajuće sunčano zračenje u difuzno zračenje. o geografskom položaju lokacije.držati se kriterija kakvoće za danje svjetlo. tj.tehnički odvojiti . izgradio u SAD nekoliko zgrada koje mogu biti primjer kako rješavati ovakve konfliktne situacije -> DD.Dm . . Projektni parametri .osvjetljavati sve kutove prostorija i površina koje ju zatvaraju. Tom prilikom treba kriterije kakvoće danjega svjetla vizualno procijeniti na modelu -> © . otvori nadsvjetla izloženi su ne samo difuznom nego i neposrednom sunčanom zračenju. Zenit b) Nagib 60° (konkavni. rasvjeta sa strane i odozgo b) Lepti rasti otvor sa svjetlopropusnim stropom (7l) Posebni oblici d) Stakleni krov s lamelama za difuzno i direktno svjetlo Mogućnost za rasvjetu sa strane i odozgo Rasvjeta sa strane i odozgo. za sportske dvorane) d) Transparentni prostor. pasaž) Pojedinačni otvori velikih dimenzija d) Svjetlarnici za direktni i indirektni upad svjetla c) Laterne b) Membrane (npr. .

a najhladniji dan nije 21.5° S Šir. lipnja nego jedan od posljednjih dana srpnja. u skladu sa svojom stvarnom orijentacijom u prostoru preklopi preko grafikona Sunčeve putanje ili obrnuto. daju državni meteorološki uredi. a za zapadna 4 minute kasnije od normalnog vremena.Königsberg). U Berlinu su okolnosti naročito povoljne (u srpnju gotovo 50%. Lokalna vremena navedena u vanjskom prstenu poklapaju se unutar Njemačke s normalnim vremenom za 15° istočne dužine (Görlitz .2 . U mjesecima između toga mijenja se trajanje osunčanja za gotovo 2 sata mjesečno. a od 21.Militsch). rujna) ekvinocija 175 . prosinca nego se javlja u posljednjim danima siječnja. nacrtan na prozirnom papiru. (Dortmund Halle) © Kretanje sunca u vrijeme proljetnog (oko 21 ožujka) i jesenskog (oko 23. srpnja približno jednako traje.Halle . Stuttgart 35%). B.5°. Za najjužniji dio sa 48° sjeverne širine (Freiburg . to je kut kojim se mjeri prividno kretanje Sunca s istoka prema zapadu u projekciji na horizontalnu ravninu. tj.5° sjeverne širine (Dortmund . Naravno i u tome se lokalne okolnosti znatno razlikuju. © Kretanje Sunca u vrijeme ljetnog solsticija (približno 21. Točne podatke o tome za predjele o kojima je ovdje riječ. Stupanj djelovanja je u raznim mjestima vrlo različit.Wien) treba ucrtanim visinama Sunca dodati 3.SUNČEVA SVJETLOST Određivanje osunčanja građevina prema H. Za Potsdam je na 13° istočno od Greenwicha prema tome lokalno vrijeme 8 minuta kasnije od srednjoeuropskog vremena. Stvarno osunčanje zbog magle i oblaka iznosi jedva 40% od navedenoga.Göttingen . studenoga do 21. siječnja traje 81/4 do 7 1 / 2 sati.Bornholm = meridijan srednjoeuropskog vremena). Fisheru i W.5° odbiti.München .Bornholm . Kürtu -> Q P DIN 5 0 3 4 .svibnja do 21.Stargard . treba 3. Sljedeći podaci o Sunčevoj putanji odnose se na područje 51. Za najsjeverniji dio. Sunce i toplina Prirodna toplina na otvorenome ovisi o položaju Sunca i sposobnosti tla da otpušta toplinu.> s . Zbog toga krivulja topline kasni oko mjesec dana iza krivulje visine Sunca. lipnja) Najdulji dan u godini 51. najtopliji dan nije 21. stupnja lokalno je vrijeme za svaki stupanj 4 minute ranije. 162-166 Primjena Osunčanje projektirane građevine može se odmah očitati ako se projekt građevine. Trajanje osunčanja Moguća dnevna insolacija od 21 .Salzburg . Stupnjevi navedeni u dva vanjska prstena odnose se na "azimut". Za mjesta istočno od 15. 16 do 163/4 sati. sa 55° sjeverne širine (Flensburg .

Ubrzo nakon 11 sati počinje na sjeveroistočnoj strani zasjenjenje. najkraći dan u godini 51 5° S širine (Dortmund . On u tlocrtu određuje granicu sjene na koju se preklopljeno ucrtava visina Sunca (stvarna zraka svjetla).SUNČEVA SVJETLOST Osunčano od 14—20 1 S Osunčano od 10 1 0 — 2 0 1 S h = 9% / -614 h Osunčano od 3 " — 1 0 M " «6% (5) Ljetni solsticij.Halle) ' ' 2 1 . Sjeveroistočna strana dobiva Sunce jedva jedan sat. jugoistočna strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni 176 . ubrzo nakon 13 sati leži i jugoistočna strana u sjeni. ekvinocij 11 sati) nanosi se kut azimuta u tlocrtu na promatrani ugao. prenesen na pogled. a jugoistočna strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni Osunčano od 9—1545 \ Nije osunčano / 1-aH Pogled •i°Visina Sunca Osunčano od 8 ' 5 — 9 ' Za ustanovljenje osunčanja :li zasjenjenja u neko određeno doba godine i dana (npr. dok su ostale strane u odgovarajućim vremenima osunčane. Sjeveroistočna strana je ubrzo nakon 10 sati u sjeni. prosinca). ožujka i 2 3 rujna . daje u vezi s gornjim rubom zgrade granicu sjene na predK njoj fasadi. što odgovara tlocrtnoj projekciji visine Sunca. Q^ Položaj Sunca u podne karakterističnih dana u godini. © Zimski solsticij. lipnja Ljetni solsticij 21. Osunčano od 9* 5 —16 = 81/4 \ © Kretanje Sunca: zimski solsticij (oko 21. Udaljenost Sunca od promatrača odgovara unutarnjem polumjeru crteža kretanja Sunca s točkastim kretanjem Sunca u tlocrtu. Odsječak x nanesen vertikalno na sjenu u tlocrtu. prosinca v Osunčano od 1 4 « — 1 8 h = 3M © E k v i n o c i j . 2 1 .

20 2. 180.30 2.50 4.00 2.80x2.20 1. Ugrađuju li se parovi ventilacijskih otvora prema glavnom smjeru vjetra odnosno protiv toga smjera.40 B 1.61-4.08 72 x 2.51-6. Za stubišta. učinak je 150 .70 A= Prolaz svjetla 72 x 1.5.01-5.16x76 (4) B= Otvor na stropu 125 x 1.51-7.50 1. stubišta itd.00 x 2.uz vjetar.20 x 1.20 X 1.50 1. Prisilno odvođenje zraka postiže se ugradbom ventilatora u rubni vijenac.50 1 40 mm 1 70 mm 5.00 5 0 x 1. Mogu biti i od pleksistakla koje reflektira toplinu.50 1.00 x 3.50 -SVJETLOSNE KUPOLE 15-30 1 Ventilator H L « 3 'JM.70 x 2.tehničke prednosti hale sa šed krovom -> Uobičajene ravne krovove moguće je podizanjem pretvoriti u šed krovove H 1 .45 x 2.50 1.80 x 1. Sustavi nadsvjetla daju difuzno osvjetljenje prostorija bez bliještanja -> Nadsvjetla kod šed krovova s ulošcima od staklenog prediva pružaju sve značajne klimatsko .50x2.50 (3) Piramidalna svjetlosna kupola Kupola za sjeverno svjetlo Za osvjetljenje i ventiliranje prostorija.0 (5) Svjetlosna traka. Otvor za dovod zraka treba biti 20% manji od otvora za odvod zraka.50 x 2.6.50 x 1. x x x x x 2.50 m.00 1.80 2.50 60x60 60 x 90 90x90 1. dvorana. 1 5 0 . kosi šed 90°-šed. kruta i ventilirana 6 0 X 60 80x80 90x90 1. Kad je riječ o uređajima za odvođenje dima.nadsvjetlo od poliesterskih ploča armiranih staklenim vlaknima (2) Dvoslojni transparente elementi za nadsvjetla 177 .00 1.20 1.00 1.1000 m3/sat -> © Svjetlosna kupola može služiti i kao izlaz na krov.20 2.20 x 2.NADSVJETLA z S postoljem. kasete.50 : \ A 1. odvodna površina treba biti aerodinamična.70 2.25 1.80 2.00 - ® Laterna s nagnutim otvorima ® Vertikalna laterna O 60°-šed.50 1.01-4.00 2. vertikalni šed 60° = Kut z r a č e n j a S u n c a Sjever 7 6 % Propusnost z a svjetlo 40 mm 3. bez pomoćne konstrukcije.50x1.50 H 5.00 1.80 1.00 1.00x2.00 1.50 m. kapci za odvođenje dima i rebrenice kao kruti ili pomični elementi.20x2.00 x 2.70 O k r u g l a kupola: 0 6 0 . kad ima više od 4 cjelovite etaže.00 X 1.40 1. 1 2 0 .00-4. 9 0 .25x2.00x2. 100.00 x 1.60 1.30 75x1.00 x 1.00 1. onda je orijentacija niz vjetar .50 2.50 Termoizolacija u području zasjenjenja uloška od staklenog prediva 170 m m 1 90 m m Element 3. na raspolaganju su: kupole.20 2. Usmjerenjem svjetlosne kupole prema sjeveru sprečava se upad sunčanih zraka i bliještanje -» Smanjenje bliještanja postiže se oštrim kutom upada sunčanih zraka uz pomoć visokog rubnog vijenca -> © Ako se svjetlosna kupola koristi i za ventilira-nje.50 x 3. 2 5 0 © "Normalna" svjetlosna kupola Svjetlosna kupola s visokim postoljem *L mi A 40 70 80 1.80 1. mora otvor biti na suprotnoj strani od prevladavajućeg smjera vjetra kako bi se koristilo njegovo usisno djelovanje.40 1. a u posebnoj izvedbi 7. 5 0 . elementi za osvjetljenje.80 1.50 190 m m Element Šed .20 x 1.50 50 x 1.00 4.80 x 1. 220.50 1.20 2.00 x 2. te za odvođenje dima iz tih prostora.40 2.00 1. Ti su otvori različitih veličina do 5.25x2.00- . svjetlosna staza (6) Gusjeničasto nadsvjetlo (7) Dvovodno nadsvjetlo (0) Jednovodno nadsvjetlo -2.50 1.50 x 1.50 B x x x x x 60 90 1.00 1. Cikličkim smicanjem dimnih odvoda za po 90° koriste se vjetrovi iz svih smjerova.50 x 1.70 3. potrebni su otvori za odvođenje dima.80 1.20 1.20 x 1.40 1.30 60 90 1.80 1.

upadni kut svjetla 18° .3AxB-> ©. U europskom kulturnom području sjeverno od Alpa oblikovanje prozora ima posebna obilježja.8 m 2 prozora. d Kut upada svjetlosti. veći je i strmiji kut upada i manja količina svjetlosti koja prodire u zgradu. uokvirenih bogatim razigranim dekorom.najmanja visina ostakljene površine 1.ali nedostaje pogled na okolicu. U skladu s tako važnom ulogom razvili su se otvori za danje svjetlo u značajan element stilskoga oblikovanja: od romaničkih prozora s kružnim svodom do baroknih prozora. ukoliko se ne računa na dobivanje topline od sunca kroz prozor. Osim veličine prozora i njegovog nagiba važna je i lokacija zgrade. Ukupna širina svih prozora mora iznositi najmanje 1/10 ukupne širine svih zidova (M + N + O + P ) .5 R B Potrebna veličina prozora u dnevnom boravku C 17% tlocrtne površine dnevnog boravka zadovoljava kao veličina prozora. A Nagib krovnog prozora 40° Kuća nije na slobodnoj lokaciji. moralo se ovdje svakodnevno živjeti pretežno u zatvorenom prostoru koji je bio vezan uz danje svjetlo jer je umjetna rasvjeta bila skupa. b Potrebna veličina prozora za kuhinje. Prozori su uvijek bili i jesu najslabija točka termoizolacije. c Potrebna veličina prozora svih ostalih prostorija. Razlog: što su susjedne zgrade bliže i što su više. Nagib krovne plohe je poznat.30° (3) Presjek kroz fasadu (4) Širina otvora prozora Q = 0. tj. c b a ftVi S30--S45' c S 18'-S30* b c b a s> B nadsvjetlo pod nagibom 0° zahtijeva samo 20% veličine vertikalno postavljenog prozora. U Nizozemskoj se propisima određuju veličine prozora ovisno o kutu upada svjetlosti.PROZORI Prozori su nezaobilazni elementi koji prostoriji moraju osigurati zadovoljavajuće danje svjetlo. Dobra rasvjeta prostorija tijekom sati bez danje svjetlosti bila je za široko stanovništvo nedostižna. Svijetli otvor prozora Površine ostakljenja = 1/20 tlocrtne površine širina prozora: 1/10 ( M + N + O + P) ® Veličine prozora kod industrijskih objekata Veličine prozora = 0. Suprotno od klimatski povlaštenoga kulturnog područja Mediterana. ® a Potrebna veličina prozora dnevne sobe 14% tlocrtne površine. Za dnevnu sobu od 20 m 2 x 0.14 = 2.5 m mora svjetlopropusna površina prozora iznositi najmanje 30% površine vanjskoga zida: = 0.» © . Stoga je povoljno zadovoljavajuće osvjetljenje postići malom veličinom prozora.9 m Ukupna visina svih prozora mora iznositi 50% širine radne prostorije Q < 0. Svako radno mjesto mora imati jedan prozor za vezu s eksterijerom. Manja količina svjetlosti nadomješta se većim prozorima. Svjetlopropusna površina mora iznositi najmanje 1/20 tlocrtne površine radne prostorije.3 A x B Za prostorije čije dimenzije odgovaraju stambenim prostorijama vrijedi sljedeće: . Slobodnostojeća zgrada će uz istu površinu da. Što je veći kut upada svjetlosti toliko moraju prozori biti veći.3 m n S 9 0 Parapet Primjer ->(5) A Stan.5 R. Kod radnih prostorija viših od 3. ali nije značajno zasjenjena 10% tlocrtne površine je dovoljno kao veličina prozora Veličina prozora (7) Krovni prozor 178 . uz isti efekt osvjetljenja prostorije . nagiba a 30°. Primjer © © prozora dobivati više svjetla nego zgrada u centru gra- 3 18' c b a i 1 15 20 25% 10 t> Veličina prozora u % tlocrtne površine sobe (5) Veličine prozora u stambenim zgradama Visina parapeta = 0.

75 > (§) Kuhinja (IO) Ured (registratora) (li) Garderoba Nadsvjetlo u crtaonici VENTILACIJA ® - ® GRIJANJE .* ( § ) - © © H ^ .PROZORI POLOŽAJ PO ŠIRINI DIN 5034 RASPORED (?) U zidu od lomljenog kamena U zidu od opeka (3) U kanatnoj stijeni ® U čeličnom ili armiranom betonskom skeletu POLOŽAJ PO VISINI ® Na mjestu s lijepim pogledom i istaknutim građ. topli zrak © ^ S r ^ * Osoba koja sjedi je izložena hladnom i toplom zraku (nezdravo) Ugrađena grijaća tijela (konvektori) zahtijevaju dovođenje i odvođenje zraka ZAŠTITA OD POGLEDA ® Za zavjese treba predvidjeti dovoljno prostora u uglovima Vertikalne rebrenice. lamelasti zastori Platnena roleta ili sintetička Lamelasta roleta (venecijaner) 179 .a ^ i u sobu. elementom (6) Prostorije s dobrim pogledom (7) Normalna visina (visina stola) 1.

markize i markizolete postavljaju se po želji. min. a = 27°.vertikalna markiza Kut upada sunca a 1 i zasjenjenja a za južni zid ispod 50° sjeverne širine (Frankfurt Schvveinfurt) -> ( 7 ) . nepovoljno (2) Rebrenice izvana © .SOLARNA IZOLACIJA PROZORI DIN 18073 ->QD Zaštita od sunca treba spriječiti bliještanje. rujna (ekvinocij). djeluje kao zasjenjenje @ 1 7. Rolete. 21. lima (10) drveta. © Rebrenice iznutra. u zemljama srednjih geografskih širina preporučuju se veliki prozori s velikim upadom difuznog svjetla -> © . Prema Houghtonu -> C drvena rebreP nica propušta 22%. aluminij. smanjiti ulazno zračenje topline.(8) 21.® . a = 50° Općenito istak A = tg kuta zasjenjenja a • visina prozora H. istak A = tga ® H) debljina zida D ©čišćenje prozora Balkon ili staza za ¿asma oa čel. Na 50° geografske širine južni prozori imaju pri upadnom kutu 30° potpunu zaštitu od sunca -> ® . alum. a unutarnje platnene rolete 45% sunčane topline (nezaštićeni prozor 100%). ili /—n Dvostruka uvosu (11) zaštita Kosa zaštita Položaj rebrenice daje difuzno svjetlo. Rebrenice -> ® od plosnatih lamela (drvo.> © . Pogodno i za visoke i za kose površine prozora. u podne a 1 = 40°. svibnja i 31.i5o° ^ ^ Markize štite od sunčevih zraka i topline © Markizolete © Koso . zaštita od sunca i bliještanja to § 2. Briše soleil © ugrađen fiksno ili okretno oko osi lamela. srpnja. ožujka i 21. u podne a 1 = 63°. u podne a 1 = 50°. a ne da ulazi u stan kroz otvorena nadsvjetla uslijed gomilanja kraj elemenata za zaštitu od sunca. 1 0 / / / ? / / / / / / / / / / / / / S/ / / / Zaštita od Regulabilna markiza 180 . Toplini koja se uzdiže uz fasadu mora se omogućiti izlaz kroz proreze.5 Venecijaner Brise soleil. sunce dopire iza stakla. Dok u južnim geografskim širinama i minimalna veličina prozora omogućuje dovoljan upad svjetla.10 15° 2. 1. lipnja (ljetni solsticij). a = 40°.60 3 . markiza 28%. sintetični materijali) čiji je razmak nešto manji od širine (nagib se može mijenjati) .

5 9x11 " 5 RR Objašnjenje: H l Preporučene veličine •Veličine § Veličine.5 62.5 62. 125 m m z a širinu i visinu: npn: prozorski otvor 9 * 11 = (9 * 125) * (11 * 125) = 1 1 2 5 » 1375 62.PROZORI NAČINI OTVARANJA 5 Otklopno krilo Okretno krilo oko •' horizontalne Okretno krilo oko vertikalne osi (može biti i ekscentrična) Zaklopno krilo ( T ) Krilo ( p r e m a v a n i unutra) ^ ^ Okretno krilo oko vertikalne i horizontalne osi ( 3 ) Vertikalni klizni prozor Klizni prozor OBLICI NALIJEGANJA © Nalijeganje iznutra na sakriveni doprozornik • I Jednokrilni prozori | Dvokrilni prozori Nalijeganje izvana na sakriveni doprozornik 1 Trokrilni prozori (8) Prozor sa cvijećem 375500 625 750 875 1000 1125 1250 1375 1500 1625 1750 1875 2000 rr F 8x4 E ! s r Brojevi iznad slika su brojčane oznake z a veličinu. O n e se sastoje od višekratnika jedinične mjere. preporučljive za prozore na pr ® Način nalijeganja 2 (nalijeganje izvana) aonicama ® Zidarske mjere (RR) za prozorske otvore DIN 18 050 Način nalijeganja 3 (bez nalijeganja) 181 . preporučljive za prozore/vrata ElVeličine. preporučljive za podrumske prozore s Veličine.5 8x6 ID I a Prr 0 ! 0 ® Način nalijeganja 1 (nalijeganje iznutra) 0 / m^ 62. preporučljive za prozorske trake | Veličine.

klizni prozor | | Dodatni element kružni luk ® Okretni prozor ñ A A © Klizni prozor.93 11 1.74cm.12 13 m 2 1. vertikalni presjek (9} Horizontalni presjek Prozorski niz s vertikal. a blaže nagnuti dulje prozore.66 9 0. Krovni se prozori mogu pokrivnim okvirima spajati u nizove -> ® .vrata Otklopni prozor s metal. otklopno . . prozor . dodat.PROZORI ¿L PROZORI ZA STAMBENA POTKROVLJA Za određivanje veličine prozora mjerodavna je tražena stambena kakvoća prostora. prozorima ->(in) Jedan pokraj ili iznad drugog 182 . Bogati. Strmi krovovi zahtijevaju kraće.28 2-3 0.36 3-4 3. (T) Okretni prozor ^g^ Otklopni prozor. . prozora 54/83 5 4 / 1 0 3 64/103 74/103 74/123 74/144 144/123 114/144 134/144 Površina upada svjetla m 2 0.© . Građevinski propisi nalažu da je za stambene prostorije najmanja svijetla površina prozora = 1/8 tlocrtne površine prostorije -» Veliki prozori s mnogo svjetlosne površine čine prostorije ugodnima za stanovanje. prozorskim elementom Okretni prozor r A A n \ k f \ \ \ / Prozor učvršćen tvrdom pjenom Otklopno okretni prozor t' Izlazni prozor • 64cm K (5) Postavljanje prozora u krovnoj plohi Dodatni element zid ® 1.55 5-7 0. 54cm "|B4cm | . široki prozori za stambene prostorije mogu se dobiti ugradnjom mijena i pomoćnih rogova. Za nusprostorije treba širinu prozora odrediti prema razmaku rogova.» © . 134cm . 94cm 114cm . ili u obliku kaseta slagati jedne pokraj ili iznad drugih .20 Veličina prozora Vel.21 Veličina 2 2 prostorije u m 0.36 (D Uz nazidak (7) Pri dodatnom vertikalnom prozoru (tj) Određivanje veličine prozora u odnosu na tlocrtnu površinu prostorije r ^ (8) 1 20-75° N Varijanta ugradbe.44 4-5 3.00 -1.

okvir (kF) 183 .7 2.4 3.6 > kR > 2.2 2. ako je koeficijent propusnosti topline okvira kR < 2.3 2. Zbog visokih zahtjeva koji se traže u vezi s prozorima (termoizolacija i akustična izolacija). Vanjske prozore i ostakljena vrata grijanih prostorija treba izvesti s izolacijskim ili dvostrukim staklom.2 5. 4108 Zidarska mjera Modularna zidarska mjera Vanjska mjera doprozornika DIN 68121 normira drvene profile za okretne.8 3. a eventualni metalni ulošci služe samo za montažu.1 2.vrata uklj.0 2. Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih okvira koeficijenta propusnosti topline okvira3.3 33' Uz upotrebu normalnog stakla 1 2 3 4 5 6 7 tf (3) Prozor od čeličnih cijevnih profila 8 9 Jednostruko ostakljenje > 6 do < 8 mm jednostruko staklo od > 8 do <10 mm jednostruko staklo od >10 do <16 mm jednostruko staklo od > 6 do < 8 mm izolacijsko staklo s dva puta > 8 do < 10 mm izolacijsko staklo s dva puta >10 do <16 mm izolacijsko staklo s dva puta 20 do 100 mm dvostruko ostakljenje s razmakom stakala od 20 do 100 mm Dvostruko ostakljenje s normalnim i izolacijskim staklom (zračni međuprostor 10 do 16 mm) s razmakom stakala 20 do 100 mm .3 2.2 3.1 2.2 3.1 W/m2K.6 2.6 1.4 1.2 3.3 3.D i prema vrsti okvira ->@E .8 W/(m2 K) dokazan atestima Grupa 2. sintetike (vidjeti primjedbu) i kombinacije drva (npr.8 1.1 2.2 2.4 3. Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih profila.0") 3.7 11 3.6") 4.vrata uključujući okvir F W/ (m K) 2 1 2) W/m2 K) 2.8 W/(m2 K) dokazan atestima.5 2.H.9 3.9 2.7") 3.5 2.1 | 2.5 1.9 2.2 2.4 4. ostakljenje izloga) može se za koeficijent propusnosti topline kF uzeti koeficijent ostakljenja k v 2) Stupnjevanje prozorskih okvira u grupe materijala za okvirel do 3 treba provesti kako slijedi: t? (7) Prozor od^sintetičnog materijala Grupa 1 Prozori s okvirom od drva.6 3.4 3.8 2.1") 3.3 2.1 10 1.2 2. ^ 0 Drveni prozor Ž T «T - Vanjska mjera doprozornika Zidarska mjera Jednostruki prozor (6) Prozor krilo na krilo Dvostruki prozor Prozor sa sakrivenim okvirom Prozor s punim okvirom Oblici prozora (2) Čelični prozor 1 Opis ostakljenja 2 Ostakljenja i) «V 3 4 5 6 7 Prozori i prozori .PROZORI DIN 68121. Primjedba: u grupu 1 se mogu profili za prozore od sintetike uvrstiti samo ako je oblikovanje profila određeno vrstom sintetike.2 3.8 2. drveni okvir s aluminijskim oblogom) bez posebnog dokazivanja ili ako je koeficijent propusnosti topline okvira kF < 2.5 1 ) Za prozore kod kojih okvir ne prelazi 5% (npr.4 2.0 2.7 3. Podjela prozora prema vrsti krila -> © A . okretno .dvostruko ostakljenje s dvije jedinice izola cijskog stakla (zračni međuprostor 10 do 15 mm) i razmakom stakala 20 do 100 mm Zid od staklenih blokova prema DIN 4242 sa šupljim blokovima prema DIN 18 5.0 W/(m2 K) dokazan atestima.2: t? (5) Aluminijski prozor © Proračunske vrijednosti koeficijenata propusnosti topline za ostakljenja (kv) i za prozore i prozore .2 2.0 2.6 2. Koeficijent propusnosti topline ne smije biti veći od 3.0 2.d).9 2.2 3.9 2.7 2.4 2.3 3.1 Grupa 2. nastali su brojni oblici i konstrukcije prozora -> © .8") 3.otklopne i otklopne prozore.8 2.

PROZORI
DIN 4109 0 izboru konstrukcije, gradiva ili površinske obrade prozora odlučuju tehničke i oblikovne želje, iz kojih proizlaze zahtjevi koji taj element građevine treba ispuniti. Osnovni zahtjevi u vezi s konstrukcijom: veličina, format, podjela, način otvaranja, gradivo okvira 1 obrada površine. Da bi se na dulje vrijeme osigurala nepropusnost protiv pljuska, važno je oblikovanje žljebova te položaj i namještanje brtvenih elemenata. Dodatni elementi koji se ugrađuju kao npr. kutije za rolete, parapeti i ventilacija, moraju biti usklađeni s akustičnom izolacijom prozora -» ® Tehnički zahtjevi: nepropusnost za pljusak, propusnost reški, ventilacija, termička izolacija, akustična izolacija, zaštita od požara, opća sigurnost, ostakljenje protiv provale.

t*
w

/T\

Aluminijski prozor sa spojenim krilima

(2)

Aluminijski prozor s termički odvojenim profilima do 37 dB

Prom. opt. tijekom dana u oba smjera, vozila na sat

Udaljenost

i^DjV n
4|f V^/

L

L

Stambena ulica Stambena ulica (dvotračna)

<10 <35 26 do 35 11 do 25 i 10 >100 36 do 100 26 do 35 11 do 25 i 10 101 do 300 101 do 300 36 do 100 11 do 35 i 10 101 do 300 36 do 100 >35 101 do 300 10 do

Stambeno sabirna ulica (dvotračna)

50 do

Univerzalni aluminijski prozor, iz- f ^ među krila ugrađena solarna izola- V cija, kapacitet do 47 dB

Aluminijski prozor krilo na krilo, temnoizolacija do 47 dB

0 0 50 1 II III 0 1 200 II III IV

0

Prosječna vanjska razina buke (u dB)

Tip ulice

ulice (m)

t 3 t

Razina buke

1 I

^ 50

"

i

pfa
m

EH
j L / ^ N Aluminijsko - drveni prozor, V 2 / konstrukcija krilo na krilo, do 40 dB

Lokalna cesta u naselju" (dvotračna) Stambeno sabirna ulica (dvotračna) Gradske glavne prometne ulice Industnjska područja 4-do 6 tračne glavne prometne ceste. autocestovni priključci i auto ceste

1
1 II 200 do 1000 III IV III 1000 do 3000 IV V IV

51 do 55

II

56 do 60

III

61 do 65

IV

66 do 70

i 100

3000 do 5000 V

V

>70

2

"Izvan naselja i kod cesta u industnjskim i radnim zonama uzeti slijedeću viSu razinu buke

> Vrijednosti u zagradi odnose se na vanjske zidove i moraju se uzimati i za prozore, ukoliko oni predstavljaju više od 60% površine vanjskog zida

t»(D

Aluminijski klizni prozor, temnoizoliran do 35 dB

Kolika je glasnoća? Klasa akustične izolacije 6

®

Izbor odgovarajuće akustičke izolacije

m T 4: A
ru
* (7) prozor oa sintetičnog materijala, aluminijski istaknuti doprozornik, do 42 dB * W .0. Prozor od sintetičnog materijala, krilo na krilo, između ploha solama izolacija, kapacitet do 45 dB

Veličina Orijentacijska upozorenja 0 obilježjima konstrukcije prigušenja prozora i ventilacijskih uređaja buke dB 50 Prozor s kutijom i odvojenim slijepim doprozornicima sa specijalnim brtvljenjem, vrlo velikim razmakom stakala veće debljine Prozor s kutijom sa specijalnim brtvljenjem, velikim razmakom debelih stakala; prozori krilo na krilo s odvojenim okvirima krila, specijalnim brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 100 mm Prozor s kutijom sa specijalniim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; prozori krilo na krilo sa specijalnim brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 60 mm Prozor s kutijom bez dodatnog brtvljenja i srednje debelim staklom; prozori krilo na krilo sa dodatnim brtvljenjem, uobičajenim razmakom stakala veće debljine, izolacijsko ostakljenje u teškoj višeslojnoj izvedbi; staklo debljine 12 mm, fiksno ugrađeno ili u brtvljenim prozorima Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje debelim staklom; fiksno ugrađeno ili s brtvljenim prozorima Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje tankim staklom u prozorima bez dodatnog brtvljenja Nebrtvljeni prozori s jednostrukim ili izolacijskim ostakljenjem

5

45-49

4

40-44

3

35-39

-

-

-

-

-

-

2

30-34

1

25-29

J — — I 1.39 4 — ——I 1 — 1 — — 1

0

20-24

1

( 9 )

Vanjske mjere slijepog doprozornika za klizne prozore-»

©

Klase akustične izolacije prozora (izvod iz VDI - smjernica br. 2719)

184

Potrebna vrijednost akustične izolacije prozora Rw (u dB) u prostorijama za boravak u stanovima2) 25(30) 25(30) 30(35) 35(40) 40(45) 45(50)

J

CISCENJE ZGRADE
TRA 900 + AuFzV - > Q P Fasadna dizala i transporteri Kao osiguranje od pada mogu se upotrijebiti sigurnosni pojasi s uprtačima, sigurnosna užad ili drugi uređaji za osiguranje na visini -»

©

Osiguranje pomoću sigurnosne košare i sigurnosnog pojasa

@

raraielno pomične sigurnosne ljestve, moguća uporaba za 3 - 4 etaže

Fasadna dizala odnosno transporteri za čišćenje prozora (što omogućuje fiksno ostakljenje) i fasada -> © - ® služe i za radove na održavanju i popravcima (štedi se izgradnja skele). Uz pravodobno postavljanje služe i za izvedbu građevinskih radova (namještanje rebrenice, montaža prozora itd.). Uz male tehničke preinake mogu fasadna dizala i transporteri poslužiti za spašavanje pri požaru. Izvedba kao prijevozne viseće ljestve na vodilicama, uređaj s gondolom bez tračnica, uređaj s gondolom na tračnicama, pričvršćeno na krovnu ploču ili na balustradu, sa zavojima i skretnicama. Uređaj s visećim Ijestvama (fasadni transporter) od lakog metala -» ©sastoji se od pokretnih visećih ljestvi i tračnica. Širina ljestvi 724 ili 840 mm, ukupna duljina najviše 25 m, ovisno o sklopu zgrade. Najveće korisno opterećenje 200 kg (dva čovjeka i pribor). Varijante su galerije za održavanje -» © i balkoni za čišćenje -» © .

Čišćenje susjednih prozora

®

Zatamnjena površina predstavlja prihvatljivu veličinu za čišćenje Vrsta građevine Uredi Javni uredi Prodavaonice Prodavaonice (na gl. ulicama) Bolnice Škole Hoteli (first class) Tvornice (precizni radovi) Tvornice (teški rad) Privatne kuće Vanjski prozori Svaka 3 mjeseca* 2 tjedna Izvana svaki tjedan Iznutra svaki 2. tjedan Izvana dnevno Iznutra svaki tjedan 3 mjeseca 3 - 4 mjeseca 2 tjedna 4 tjedna 2 mjeseca 4 - 6 tjedana Krovni prozori Svakih: 12 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca 6 mjeseci
-

* Prozore u prizemlju treba češće čistiti Balkoni za čišćenje (7) Vremenski razmaci čišćenja prozora

Sustav Gardemann Radne platforme

185

VRATA
DIN 107 s.8

©

Općenito pogrešno otvaranje

(2)

Općenito pravilno otvaranje

i.

(5)

S ormarom (povoljan raspored)

©

Dvoja vrata na uglu koja se otvaraju u istu prostoriju

(7)

Dvoja vrata pogrešno

(8)

Dvoja vrata pravilno

Lijeva brava y e v a šarka K-J

LE (9)

VZ7-77 (T^)

RE

\

^ « ^ ^ D e s n

Lijeva Sarka

J

Desna brava

Lijeva brava

Zatvaranje desno
Desna brava

Zatvaranje lijevo

Desno krilo

Lijevo krilo

Desna šarka

Dvokrilna vrata s desnom bravom

^ ^

Leteća vrata jedno- i dvokrilna, event, desni promet

Okretna vrata, jednokrilna, ekscentrična

Centrična, za desni promet

SZ3

Πv ^ v v Krilo s bravom

(i?)

Četverokrilna vrata

Klizna vrata, klize ispred zida

Klizna vrata, ulaze u zid
Dvokrilno

Američki Balanced Door

Američki Balanced Door

U unutrašnjosti zgrade moraju vrata biti smisleno raspoređena, jer nepovoljno smještena ili nepotrebna vrata smanjuju iskoristivost prostora, otežavaju njegovo korištenje i uzrokuju gubitak prostora za smještaj namještaja - » © - ® . Razlikuju se: vrata koja se otvaraju prema unutra, u prostoriju, i vrata koja se otvaraju van, prema hodniku. Uobičajeno je da se vrata otvaraju u prostoriju - » ® Vrata se označavaju prema položaju i namjeni, smjeru otvaranja, načinu nalijeganja, vrsti dovratnika, konstrukciji krila, načinu pokretanja i otvaranja. Unutarnja vrata: sobna vrata, ulazna vrata u stan, podrumska vrata, vrata za kupaonicu, zahod i ostale nusprostorije.
Vrata se otvaraju u prostoriju Vrata se otvaraju na hodnik

O
I I I I
Oblikovanje krila vrata

Vanjska vrata: kućna i dvorišna ulazna vrata, vrata za balkone i terase. Balanced Door - » @ - ® zahtijeva minimalnu silu za otvaranje, pogodno za prolazna vrata u hodnicima, u vjetrobranu itd. Širina vrata ovisi 0 namjeni prostorije koju zatvaraju. Najmanja svijetla širina iznosi 55 cm U stambenim zgradama iznosi svijetla širina: jednokrilna vrata, sobna vrata oko 80 oko 70 za nusprostorije, kupaonice, zahode ulazna vrata u stan oko 90 kućna vrata do 115 sobna vrata oko 170 dvokrilna vrata, kućna vrata 140-225 Svijetla visina unutarnjih vrata: minimalno 185 normalno 195-200 cm cm cm cm cm cm cm cm

I 0 I I I

£
£

Ne dopušta se da su klizna i okretna vrata izlazna jer u slučaju opasnosti otežavaju bijeg iz zgrade.

186

VRATA
DIN 4172,18100, 18101, 18111 Mjere otvora za vrata u zidovima -> © normirane su građevinske mjere prema DIN-u 4172. Ako su u iznimnim slučajevima nužne drugačije veličine, treba ih oblikovati kao višekratnike od 125 mm. Čelični se dovratnici mogu upotrijebiti kao desni i lijevi -> Oznaka za zidni otvor širine 875 mm i visine 2000 mm (u normiranoj građevinskoj mjeri): zidni otvor DIN 1 8 1 0 0 - 8 7 5 x 2000

Normirane zidarske mjere Zidni otvori z a vrata DIN 18100

Mjere krila Vanjske mjere vratnog krila ('tipske mjere") Mjere krila o d žljeba do žljeba, nominalne mj. dop. odstup.

Mjere dovratnika Svjetla širina dovratnika u žljebu dop. odstup

±1

±1

Svjetla visina dovratnika u žlljebu

-3
841 591 716 841 966 716 841 966 1091 1858 1983 1983 1983 1983 2108 2108 2108 2108,

8 .

1
2

875 625 750 875 1000 750 875 1000 1125

1875 2000 2000 2000 2000 2125 2125 2125 2125

860 610 735 860 985 735 860 985 1110

1880 1985 1985 1985 1985 2110 2110 2110 2110

834 584 709 834 959 709 834 959 1084

1847 1972 1972 1972 1972 2097 2097 2097 2097

•D m

Debelo uokvireno preferentne mjere

Granica z a naziv "vrata"

3 4 5

Z a veličine označene brojkom su u DIN 1 8 1 0 1 n a v e d e n e točne mjere z a dovratnike i vratna krila. Brojka je identična broju retka u tab. 1. D I N 1 8 1 0 1

6 7

Zidni otvori ovih preferentnih veličina su u pravilu z a dvokrilna vrata

8 9

(§)

Užfjebljena vratna krila i dovratnici DIN 18101 Svjetla mjera prolaza kroz dovratnik ŠxV 811x1843 561x1968 686x1968 811x1968 936x19682) 686x2093 811x2093 936x20932) 1061x20932) Vanjska mjera kroz dovratnik (DIN 18101) SxV 860x1860 610x1985 735x1985 860x1985 985x1985 735x2110 860x2110 985x2110 1110x2110

Mormirana zidarska Nominalna mjera Mjera žljeba njera (DIN 18100 zidnog otvora dovratnika širina x visina ŠxV ŠxV ±1 -2 875x1875 625x2000') 750x2000D 875x20001> 1000x2000» 750x2125 875x2125 1000x2125 1125x2125
1 2

| M j e r a v r a t n o g krila ¡Normirana z i d a r s k a

885x1880 635x2005 760x2005 885x2005 1010x2005 760x2130 885x2130 1010x2130 1135x2130

841x1858 591x1983 716x1983 841x1983 966x1983 716x2108 841x2108 966x2108 1091x2108

mjera Visina vrata

>Ove su mjere preferentne (dovratnici sa skladišta)

>Samo su ove veličine prikladne za osobe u invalidskim kolicima (DIN 18025) Mjere čeličnih dovratnika - * © + ®

(2)

Širina >

(§)

I Mjera dovratnika od I Ižlijeba do žlijeba I Mjera vratnog krila ¡Normirana zidarska mjera (4) Vrata sa slijepim dovratnikom (5)

Mjera dovratnika od žlijeba do žlijeba M j e r a v r a t n o g krila Normirana zidarska mjera Normirana zidarska mjera

Vrata sa slijepim dovratnikom

(Í0)

Čelični dovratnik DIN 18111

j g j
Svijetla m j e r a otvora Svijetla mjera otvora Svijetla mjera otvora

Svijetla mjera prolaza

S
i Mjera dovratnika od 'žlijeba do žlijeba I M j e r a v r a t n o g krila I N o r m i r a n a z i d a r s k a mjera Vrata sa stolarskim dovratnikom I Mjera dovratnika od 'žlijeba d o žlijeba M j e r a v r a t n o g krila ' Normirana zidarska mjera (drveni) i Normirana zidarska mjera

I

| M j e r a v r a t n o g krila Mjera dovratnika od žlijeba d o žlijeba ' M j e r a v r a t n o g krila I Normirana zidarska mjera I

Normirana iz'dar"
sk a

I [Mjera 'vratnog krila Mjera dovratnika od žlijeba do žlijeba

.

©

Vrata s dovratnikom

©

m

'era

Kutni dovratnik

Obuhvatni dovratnik

Dovratnik

187

VRATA
Okretna vrata -» © - © izrađuju se tako da se mogu sklopiti, tj. kad je mnogo prolaznika, osobito ljeti, krila se sklope u sredini ako ljudi istodobno ulaze i izlaze. Krila se mogu sasvim gurnuti na stranu ako se prolazi samo u jednom smjeru (kraj radnog vremena) -> @ - © Automatska vrata, uređaji za otvaranje: radarsko upravljanje, električna kontaktna hasura -> © - ® pneumatski kontakt u podu. Jednosmjerni ili refleksni svjetlosni branik, automatska klizna vrata pogodna za izlaze za nuždu u trgovinama, upravnim zgradama, samoposluživanjima, 6-krilna širine do 8 m. Vrata - zračna zavjesa -> (§) , noću se zatvara podiznim vratima ->• (D Zatvaranje prostorije pomoću sklopivih vrata-» ®). Harmonika - vrata obješena u sredini -> (vi) za zatvaranje širokih otvora. Kombinacija okretanja i klizanja. Akordeon - vrata izrađuju se od ukočenog drva, umjetne kože ili tekstila -> © Teleskopska vrata sadrže više krila koja su međusobno spojena zupcem. Teleskopska vrata s vanjskom vodilicom jednoslojna su -> © a s unutarnjom vodilicom dvoslojna -> ®
© Sklopiva vrata vođena bočno Sklopiva vrata vođena centrično (harmonika - vrata) Akordeon - vrata od drvenih ploča odn. savitljivog materijala

Teleskopska vrata jedna do drugih-» © ili jedna u drugima -> ® s gornjim ovjesom mogu se voditi oko ugla © ili koristiti za promjenljiva zatvaranja ->© Razdjelne zavjese nabrane odozgo -> © , ili horizontalno s gornjim ovjesom —• © omo> gućuju dijeljenje velikih prostorija.

1

Klizna vrata vođena oko ugla, zglobna klizna vrata

Razdjelna zavjesa prema DIN 10032 d. 4

188

POSEBNA VRATA
—» Q P Za garaže i slično proizvode se podizno - zakretna vrata 0, zakretno - preklopna vrata s oprugom ili protuutegom. Jednostijena, dvostijena, zatvorena, djelomično ili potpuno ostakljena. Ispuna drvo, sintetska, aluminij, pocinčani čelični lim.Najveći otvor za prolaz vozila 4,82 x 1,96 m. Maksimalna veličina krila oko 10 m 2 . Može se ugraditi i u kružni ili segmentni luk. Udobno rukovanje pomoću motora za daljinsko upravljanje. Podizna sklopiva vrata -» CD, člankovita vrata -> (D, teleskopska podizna vrata -> rolo-vrata © od aluminija za smještaj ispod stropa. Jednostijena i višestijena velika ulazna vrata za industrijske, prometne i radioničke građevine. Maksimalna širina 18 m i visina 6 m. Rukovanje pomoću: poteznog prekidača, fotoćelijom, indukcijskim ili bežičnim daljinskim upravljačem (električno ili pneumatski), kontaktnim pragom. Provozne vratnice s brzim otvaranjem -» © , PVC vratnice klatna -> ® jednoslojni PVC otporan na trošenje i udar. Proizvodi se i kao trakasti zastor -> ® Brtvljenje vrata gumenim segmentima ili gumenim svitkom za utovar u grijane skladišne prostorije. Zaštita od atmosferilija pri utovaru i istovaru © - © Protupožarna vrata T30 - T90 jednokrilna i dvokrilna -> © Protupožarna klizna vrata. -> @ Klizna, podizna ili podizno zakretna vrata u protupožarnim zidovima moraju funkcionirati neovisno o električnoj napojnoj mreži. U slučaju požara moraju se automatski zatvoriti (Fischerov zasun).

a) Podizno-preklopna vrata

b) Podizna vrata s oprugom za izjednačenje težine bez stropne vodilice

c) Podizna vrata s protuutegom

A 2,25 2,37= 2,50 2,75 3,00 4,00 4,50 5,00 8,00

m m m m m m m m m

B •••V^ 2,00 m 2.12 5 m 2,25 m 2,37 5 m 2,50 m 2,75 m 3,00 m 3,00 m 7,00 m

15-18

(?)

Podizna sklopiva vrata

©

Člankovita vrata (sekcijska vrata), normirane veličine

Rolo - vrata / rolo - rešetka (čelik aluminij) 14 m

Klizna vrata Čelična klizna vrata T 30 - T 90 T 30: 5,00 x 4,00; T 90: 8,50 x 3,50

©

Moguća staklena ispuna

Sklopiva vrata na mehanički pogon (brzo pokretna)

A 1,00 1,00 1.25 1,25 1,50 1,50 1,75 1.75 2,50

B 2,00 2,125 2,00 2,125 2,00 2,125 2,00 2,125 2,50

©

Brtvljenje vrata gumenim segmentima

Brtvljenje vrata gumenim svitkom

Protupožarna vrata T30 - T 9 0

^ ^

Protupožarna klizna vrata T30-T90

189

UREĐAJI ZA ZAKLJUČAVANJE
DIN 18252

Cilindrične brave pružaju najveću sigurnost jer je otključavanje pomoću alata gotovo nemoguće. Cilindrična brava koju je razvio LINUS YALE bitno se razlikuje od drugih sustava brava. Razlikuju se profilni, ovalni, okrugli, dvostruki i polucilindrični sustavi © Cilindri se prema potrebi isporučuju kao jednostrani ili dvostrani, u dužinama koje se povećavaju za po 5 mm, kako bi odgovarale debljini vrata. Najveću sigurnost pruža cilindar DOM IX ->(§) Varijacijom širine sustav je IX predviđen i za neuobičajeno velike i komplicirane ključarske sustave. Pri projektiranju i narudžbi ključarskog sustava izrađuje se plan zaključavanja i izdaje pripadajuća sigurnosna isprava, rezervni se ključevi isporučuju samo nakon predočenja tih dokumenata. Sustav centralne brave U ovom sustavu ključ ulaznih vrata stana zaključava i sva zajednička vrata zgrade koja koriste svi stanari, npr. vrata u vrt, podrum ili ulaza u zgradu. Pogodno za zgrade s više stanova -» © Sustav glavnog ključa U ovom sustavu zaključava jedan "nadređeni" ključ sve cilindre čitavog sustava. Prikladno za obiteljske zgrade, škole, gostionice -» <D
(5) Sustav glavnog ključa

1

Sustav centralnog ključa U ovom se sustavu sjedinjuje više sustava centralne brave. Pogodno za stambene zgrade © Svaki stanar svojim ključem zatvara svoj stan, a jedan glavni ključ zatvara sva glavna vrata.

11
fl
f=±%f

_

?1
il J 0• O S ,
f—

0 Ü H I "SSiSä B«« gSiS

n

m

lilrâà

Sustav generalnog centralnog ključa Ovaj se sustav sastoji od više sustava glavnog ključa. Generalni glavni ključ omogućuje jednoj osobi pristup svim prostorijama. Moguća je podjela na područja glavnim i skupnim ključevima. Svaki cilindar ima i svoj posebni ključ i može se zaključati samo tim i "nadređenim" glavnim ključem. Primjena: tvornice, radionice, zračne luke, hoteli © Slaba mjesta na koja treba obratiti pažnju pri projektiranju zgrade -»

©

Kombinacija sustava centralnog i glavnog ključa

Ormari za spise, kabine za kupanje, poštanski sandučići, prolazna vrata, vrata za nuždu, garderobe, brave ormara, hladnjače, vrata na namještaju vrata u cijevnom okviru, rolo - vrata, pisaći stolovi, zasuni, kabine za presvlačenje Strojarnica dizala, prekidači dizala, prostorije elektr. postrojenja, garažna vrata, zakretna vrata, rešetkasta vrata, vrata kotlovnice, podrumska vrata vatrozaštitna i vatrootporna, priključci za spremnik ulja, razvodne kutije Ulazna vrata uredske zgrade, krovni otvori, okretni i otklopni prozori, prostorije za elektron, obradu podataka, ulazna vrata, rešetkasta vrata, podizna vrata, podrum, prozori, nadsvjetla, prekidači, ulazna vrata stana (5) Stupnjevi ugroženosti

Ugroženo

Jako ugroženo Vrlo jako ugroženo

Dimenzije u m m

Sustav generalnog i centralnog ključa

Cilindrične brave: profil, polovica, okrugla

190

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA
DIN 57100, 57 800, 57 804 - > t D

Sigurnosna tehnika obuhvaća mjere koje su potrebne za otklanjanje kriminalne opasnosti za tijelo, život i materijalna dobra. Zapravo se svi dijelovi zgrade mogu probiti, makar bili i od čelika ili armiranog betona, ali je ipak osiguranje potrebno. Ustanovljuje se analizom sigurnosti slabih mjesta, uz predračun troškova / koristi. Policija surađuje i savjetuje pri izboru sigurnosnih i kontrolnih sustava.

Mehanička osiguranja su graditeljski zahvati koji počinitelju suprotstavljaju mehanički otpor, čije je svladavanje moguće samo silom, uz ostavljanje tragova nasilja. Važan kriterij je veličina otpora. Osnovna mjesta za poduzimanje mjera u stanovima su ulazna vrata, prozori i podrumska okna, a u poslovnim zgradama izlazi, ulazi, prozori i nadsvjetla, ograde. Mehaničke sigurnosne naprave, među ostalim, čelične su rešetke, fiksne ili rolo-rešetke na otvorima zgrade i otvorima za ventilaciju, sigurnosne rolete, sigurnosne brave, lanci itd. Kod stakala to su žičani ulošci ili ulošci od čeličnih vlakana koji djeluju kao zaštita od provale. Akrilna i polikarbonatna stakla pružaju povećanu zaštitu.
I Policija Zaštitarska poduzeća | Vratar Ćl. obitelji, suradnici

0

Uređaji za dojavu provale - organizacija i način djelovanja Uređaj za dojavu požara Sustavi daljinskog upravljanja Sustavi osiguranja robeUređaj za dojavu napada ¡^provale Sustav za alarmiranje iz dizala

Električni alarmni uređaji automatski javljaju pokušaj provale ili nasilnog ulaza u nadzirani prostor. Osnovni kriterij je vrijeme između dojave i intervencije službe kojoj je dojava upućena. 1. Uređaji za dojavu provale (EMA) i uređaji za dojavu prepada (UMA) služe čuvanju i osiguranju osoba i stvari koje se nalaze u zgradi. Ti uređaji ne mogu spriječiti upad u čuvane prostorije, ali moraju takav pokušaj što prije dojaviti. Optimalno se osiguranje dakle može postići samo kombinacijom mehaničkog osiguranja i smisleno ugrađenoga uređaja za dojavu provale. Mjere nadzora: kontrola oplošja zgrade, nadzor nad prostorijama, pojedinačnim objektima, sigurnosne klopke, alarmni signali.

Sustav video -nadzora Uređaj za nadzor © v a n j s k i h površina Sustavi osiguranja

Sustav kontrole prilaza

(3)

Vanjsko osiguranje zgrade u privatnom području

Uređaji za dojavu požara (BMA) namijenjeni su za dojavu opasnosti (GMA) kako bi ljudi mogli neposredno pozvati u pomoć i / ili za pravodobno otkrivanje i dojavu požara. Ti uređaji služe za zaštitu osoba i materijalnih dobara. 2. Uređaji za nadgledanje vanjskog prostora namijenjeni su da se sa svih strana izvan zatvorenih zgrada nadzire prostor. Služe za zaštitu objekta pomoću mjera koje se poduzimaju u njegovu okruženju, odnosno u okolnom slobodnom prostoru, najčešće do granica zemljišta (uključujući i granice). Sastoje se od mehaničkih / graditeljskih mjera, elektroničkih detektora i / ili organizacijskih / osobnih mjera. Svrha: pravno razgraničenje, odvraćanje, sprečavanje, usporavanje, rano upozoravanje, detekcija osoba i vozila, promatranje i identifikacija pokušaja sabotaže i špijunaže. Sastav: građevinski zahvati: ograde, jarci, zidovi, barijere, posebna vrata, nadziranje prilaza, rasvjeta. Elektrotehničke mjere: centralna kontrola, detektori, senzori, video / TV, sustav kontrole prilaza, obavještavanje viših nadležnih službi PO/TEMEX/TWG/FUNK. Organizacijske mjere: osoblje, promatranje, nadzor, osiguranje, specijalne jedinice, tehničko osoblje, psi čuvari, plan akcije na poziv u pomoć.

®

Unutarnje osiguranje zgrade u industrijskom i komunalnom području

191

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA
pDijelovi zgrade i oprema koje treba osigurati
2 £ o

Jl/IT

m *>E o
i ? ro re a S <2*5 I I

I

DIN 57100, 57 800, 57 804 - >

Qp

Simboli -» s. 24 3. Sustavi za osiguranje robe, nazvani i sustavi protiv krađe u prodavaonici, jesu elektronički sustavi i služe zaštiti od krađe i neovlaštenog ili zabranjenog odnošenja robe iz nadzirane prostorije ili područja tijekom normalnog dnevnog poslovanja.

ÜC 0 O
Kućna vrata, vanjska vrata Unutarnja ulazna vrata Sobna vrata") Klizna vrata - unutra « Garažna podizna vrata Prozori - s krilima Prozori - vrata, podizna vrata Ostakljena klizna vrata - vani Svjetlosne kupole Prozori u krovnoj plohi Zidovi od staklenih blokova Izlozi, velika fiksna ostakljenja Masivni zidovi i stropovi Laki zidovi i stropovi Tavanske stube - pokretne
- skulpture Pojedin. objekti 1 2) — reljefi - slike
1

C (O Olfí S o 2

-a.ü

o o o o O o o o o o o o

o'
o'

5

o
o

o

o71
o'
o" o o o o"

o"

o3' o' O 4. Sustav za kontrolu prilaza je elektronički sustav koji povezan s mehanikom dopušta odnosno oslobađa pristup npr. zgradi, prostoriji, zoni samo uz provjeru identiteta. To se poduzima nakon elektroničke provjere osobne identifi-

o

o

o5' o
51

kacijske O

isprave

ili

dozvole službe.

izdane od nadležne

Tehnički je moguće istodobno nadzirati pristup i uređaje za bilježenje vremena. 5. Daljinski sustavi za informiranje, prijenos / izmjena poda11

Podne površine - unutra") Oklopljena blagajna ) Ormari, kućišta aparata12) Kanali, ventilacijska okna, instalacije
Javljači provale ^ O Vrlo prikladni Još uporabivi Različiti javljači mogu se samo ograničeno upotrebljavati, npr. ne na armir., spregnutom ili strukturiranom staklu Prvenstveno kao uređaj za zaključavanje Ako je uklopmk na tim vratima Ako treba osigurati samo ulazna vrata, vidjeti i zatvaranje vrata s alarmiranjem Postavljeno kao klopka ispred Posebno oblikovani magnetni kontakt z a montažu u podu Ne upotrebljavati u tzv području dohvata rakom, ako je krilo nesetabilno odn. ima vibracija u blizini Postoje svjetlosne kupole s ugrađenim alarmnim uređajem Obratiti pažnju na ograničenja zbog težine stakla Za vrlo vrijednu i sadržajem bogatu opremu preporučuje se posebno pojedinačno osiguranje Preporučuju se kapacitivni vanjski detektori i/ili uključeno u nadzor prostorije
12

o 51

) > ") 5 ) 8) 7 > 3 > 9 ) 1 °) 11 ) 12 >
3

2

taka između dviju različitih službi putem javne telefonske mreže Njemačke savezne pošte. TEMEX/DATEX/BTX služe daljinskoj kontroli, mjerenju, upravljanju, dijagnostici, regulaciji, informatici, kontroli stanja informacija i podataka i povezivanju jednog objekta s drugim.

©

Kontaktni i površinski nadzor - prikladna instalacija javljača provale

Usporedbeni kriteriji

m .
Ultrazvučna zaštita praštanje Karakteristika nadzora prioritetno obuhvaćen smjer kretanja Ultrazvučni dopler Visokofrekventni dopler Infracrveni dopler

lili
Montaža na stopu 90 - 1 1 0 m 2 montaža na zidu oko 4 0 m 2 do 9 m Garantirano Ovisno o uređaju 30 - 50 m 2 do 14 m Ovisno o uređaju 150 - 200 m 2 do 25 m Ovisno o uređaju 60 80 m 2 prostorije do 12m hodnici do 60m Garantirano - male do velike prostorije - puni i djelomični nadzor nad prostorijom - sigurnosna zamka - ujedno i dojava požara Dopušteno Dopušteno Nije dopušteno Bez problema Nije garantirano Nije garantirano

6. Sustavi za nadzor, promatranje, upravljanje, provjeru: bilježenje zbivanja pomoću kamere i monitora ručno i / ili automatski unutar i izvan objekata, danju i noću tijekom 365 dana. 7. Sustav alarmiranja iz dizala koristi se za osobna i teretna dizala. Ti sustavi služe sigurnosti korisnika takvih uređaja i predviđeni su prije svega s namjenom da se mogu osloboditi osobe koje su se zatekle zatvorene u dizalu. Zatvorene osobe dobivaju izravnu govornu vezu s odgovarajućom, stalno prisutnom službom za oslobađanje / spašavanje.

Područje nadzora po jedinici orijentacijske vrijednosti dosega

Nadzor nad čitavom prostorijom (preko 8 0 % prostorije) Tipična mjesta postavljanja

- male do velike prostorije - hodnici - puni i djelomični nadzor nad prostorijom Uvjetno dopušteno Dopušteno Nije dopušteno Bez problema

- male do velike prostorije - djelomični nadzor nad prostorijom - sigurnosna zamka Uvjetno dopušteno Dopušteno Nije dopušteno S oprezom

- duge, velike prostorije - nadzor nad dijelom prostorije sigurnosna zamka za velike prostorije Dopušteno Dopušteno Dopušteno S oprezom

Dopuštena temperatura okoline

ispod 0 °C od 0° do 50 °C preko 50 °C

Može li u istoj prostoriji biti više javljača? Utjecaj susjednih prostorija ili zona uličnog prometa

Bez problema

Bez problema

Ne preporučuje se

Bez problema

Mogući uzroci pogrešnog alarma

- jaki šumovi u području frekvencije ultrazvuka - zračno grijanje u blizini javljača - jaka turbulencija zraka - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr. male životinje

- j a k i šumovi u području frekvencije ultrazvuka - zračno grijanje - turbulencija zraka - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr male životinje - smetajući utjecaji u blizini javljača (povišena osjetljivost)

- skretanje zraka uslijed refleksije na metalnim predmetima - zraka prodire kroz zidove i prozore - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr. male životinje - ventilatori - elektromagnetski utjecaji

- izvori topline s brzom promjenom temperature, npr. žarulje, el. grijalice, otvoreni plamen u podr. djel. - direktni, jaki i promijenjljivi svjetlosni utjecaji na javljač - objekti u pokretu, npr. male životinje

(2)

Nadzor prostorija - najvažniji usporedbeni kriteriji

192

STUBISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5
2,00

©

n S i - ,

Duljina čovječjeg koraka na horizontalnoj površini

©

Podloga u usponu skraćuje duljinu koraka, ugodan uspon 1:10 - 1 : 8

©

Povoljan normalni uspon 17/29, duljina koraka 2 visine + 1 gazište = oko 62,5 cm

Z a do 5 stuba m o ž e se r u k o h v a t i o g r a d a izostaviti

S t u b e n a g i b a i s p o d 1:4 b e z rukohvata

(4)

Stube slične Ijestvama, s ogradom

Normalne stube 17/29, podest poslije max. 18 stuba

©

Stube bez rukohvata

Odredbe o stubištima u građevinskoj su regulativi različite. DIN 18065 regulira zahtjeve o dimenzijama stubišta. Za stambene zgrade do dva stana korisna širina je najmanje 0,80 m, stube visina / gazište 17/28 cm. Stubišta koja po propisima nisu nužna: 0,50 m 21/21. Prema propisima, nužna stubišta najmanjih dimenzija 1,00 m te 17/28. U visokim stambenim zgradama širina treba biti 1,25 m. Širina stubišta u javnim zgradama izračunava se prema željenom vremenu pražnjenja -» s. 490. stadion. Dužina stubišnog kraka 3 stube do 18 stuba © , Duljina podesta = n-struka duljina koraka + 1 širina gazišta (npr. kod stuba 17/29 = 1x63+29 = 92 cm, ili 2x63+29 = 1,55 m). Vrata koja se otvaraju prema stubištu ne smiju smanjiti širinu prolaza. Blagi udobni nagib za stubišta na otvorenom, npr. u vrtovima i si., postiže se umetanjem podesta između svake tri stube. Stubištem u kazalištu ili na otvorenom ljudi se kreću sporo, pa ono može biti blago. Stubište na pomoćnom ulazu ili na izlazu za nuždu mora omogućiti brzo svladavanje visine.

©

Pravilno postavljeni stubišni krakovi jedan iznad drugog štede prostor

©

Položaj rogova i greda u smjeru stubišnog kraka štedi prostor i novac

©

Podrumska stubišta s otklopnim vratima treba izbjegavati; gornja kombinacija je prikladna i bezopasna Visina etaže Dvokrako stubište Jedno- i trokrako stubište, stubište u zgradi blagi (ugodan) blagi (ugodan) nagib nagib - broj stuba a 2250 2500 2625 2750 3000 b - visina - broj stube stuba c f - visina stube 9 173,0 166,6 175,0
-

_
14
-

_
178,5
-

13 15 15
-

16 18

171,8 166,6

17

176,4

MQ)

Kod zavojitih stubišta treba Hl) razmak između linije hoda i vanjske ograde biti 35 - 40 cm

Kod stubišnog kraka u pravcu razmak između linije hoda i ograde 55 cm

02) ^ ^

Stubište na kojem se dva čovjeka mogu mimoići

= širina za 3 osobe

^4)

Visina etaže i nagib stuba

Konsna širina prolaza između površine _ zida i unutarnjeg ruba rukohvata Stubišta u obiteljskim zgradama unutar stana, stube za tavan i podrum U stambenim zgradama s d o dvije p u n e e t a ž e

>1,0m ili između rukohvata U višekatnicama u bolnicama > 1,25 < 2,50 U s t a m b e n i m z g r a d a m a s više od I 2 p u n e e t a ž e i ostalim z g r a d a m a |

S t u b e m o r a j u imati čvrsti rukohvat. Kod širine stuba preko 4 m p o t r e b a n j e dodatni međurukohvat. Zavojito stubište: rukohvat na vanjskoj strani

Manje š i r i n e prolaza kod rijetko korištenih stuba

Veće Širine prolaza z a više od 1 5 0 o s o b a 20 30 Gazište ( c m ) •

Minimalne dimenzije stuba

Mjere korisne širine prolaza -> s. 194

(4)

©

Potrošnja energije odrasle osobe pri usponu stubama

193

2 0 / 2 3 Najstrmije stube u stambenoj zgradi / 19/25 18/27 Udobne stube u stambenoj zgradi

STU BISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5 , 4 1 7 4 Širok je raspon stvaralačke izražajnosti kad je riječ o stubištima i prilaznim putovima: od oblikovnih mogućnosti najrazličitijih stubišta u stambenim zgradama do raskošnih vanjskih stubišta kod kojih uspinjanje 1 silaženje postaje koračanje. Kretanje stubištem zahtijeva u prosjeku 7 puta veći utrošak energije nego normalni hod po ravnom. Pri usponu stubištem fiziološki je povoljan "rad penjanja" pri nagibu stubišta od 30° i izražen je odnosom penjanja visina stube H _ 17

l •

Blage rampe do 6° odn.1:10

stubišta (?) Slobodni profil stubišta

Nagibi za rampe, vanjska stubišta, stubišta u stambenim zgradama, stubišta u strojarnicama i ljestve

Vrsta z g r a d e

Vrsta stuba

Korisna širina stuba o CO All

Nagib a2)

Gazište a3'

/

• 251

Ž50

• 25~

Stambena zgrada s ne više od dva stana
1)

- stube propisane građ. regulativom

- s t u b e koje v o d e u prostoriju za boravak

17±3 = 21

281? = 21

. Korisna svijetla širina stubišta

iH

Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodat, stube), v. DIN 18064/11.79., odsjek 2.5 S t u b e koje p r e m a p r o p i s i m a nisu n e o p h o d n e ( d o d a t n e stube) u stanovima

=

50

= 21

= 21

RukohvatQ

=

50

Nije p r o p i s a n o

širina gazišta T 29 Odnos penjanja određen je duljinom koraka odraslog čovjeka (oko 63 - 64 cm). Za povoljan odnos penjanja uz najmanji utrošak energije vrijedi formula: 2 h + t = 63 (1 korak). Pri dimenzioniranju i oblikovanju stubišta vrlo je važan, uz navedene odnose, funkcionalna i oblikovna svrha stubišta. Važno je ne samo svladavanje visine nego i način njenog svladavanja. Kod stubišta na otvorenom, s masovnim prometom, preporučuju se niske stube 16x30 cm. Stubišta za urede ili stubišta za nuždu moraju omogućiti brzo svladavanje visine. Svako potrebno stubište mora biti smješteno u svom vlastitom prostoru koji mora sa svojim prilazima i izlazima u vanjski prostor biti tako smješten i oblikovan da se bez opasnosti može koristiti kao izlaz za nuždu. Širina izlaza š širini stube. Od svakog mjesta neke prostorije za boravak, kao i podrumske etaže, mora udaljenost do najmanje jednog stubišta ili izlaza biti š 35 m Ako je potrebno više stubišta, treba ih razmjestiti tako da putovi za spašavanje budu što kraći. U stubišnom prostoru moraju otvori prema podrumu, neizgrađenom tavanskom prostoru, radionicama, skladištima i sličnim prostorijama biti opremljeni vatrootpornim automatskim zatvarajućim vratima, vremena otpora protiv požara T30.

o co Ali o o o m All All

Ostale zgrade

S t u b e koje z a h t i j e v a j u propisi Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodatne stube), v. DIN 1 8 0 6 4 / 1 1 . 7 9 , odsijek 2.5

17!i §21

2811 = 21

1) 2)

Uključuje i m a n s a r d n e s t a n o v e u z g r a d a m a s više o d 2 s t a n a ali ne < 1 4 c m
3)

ali ne > 3 7 c m = utvrđivanje o d n o s a uspona a / a

• 6

Svijetla širina stubišta

:>: D 6

(2)

Stubišta u zgradama D!N 18 065 -» ( 3 ) — ( 4 )

©

u
•4,2 m2 • 4,3 m 2 4,7 m2

m
5,Om2

m
5,2 m2 4,9 m 2

l:B
na gornji krak može zakrivljenjem ->

Slike 16 uspona 17/29, 17,2/28,1; visina etaže 2,75 m; širina prolaza 1,0 m.

Stubišta bez podesta pokrivaju u svim formama praktički skoro istu tlocrtnu površinu, ali se put od izlaza s donjeg do pristupa — ( f j ) znatno skratiti. Zbog toga se takav oblik preporučuje za višekatne zgrade

I'M
5,0 m
J

- 5,4 m

2

6,2 m2

-5,6 mJ

K I I I

1 1 -) 1

Y

1 — 1 t-—1 1 — -1 1 1 1 1

UVu
Stubišta s podestima pokrivaju tlocrtnu površinu jednokrakih stubišta površina podesta - 1 površina stube. Stubišta s podestima su potrebna za visine etaža > 2,75m. Širina podesta > širina prolaza stuba
, 1,20 '.r

(17)

Trokraka

stubišta: skupo, nije svrhovito, zauzima prostor

1,20

žF/
J 2,70 Kosi nastup i izvučene stube štede prostor Zaobljenje stuba kod uskih stubišta štedi širinu podesta Minimalno potreban prostor za prijenos namještaja Za transport bolesničkih nosila

U zavojitom stubištu

194

STU BISTA
>301.

©

Bolje

> Ako je širina gazišta (b) manja od 2 6 0 m m treba stubu podvući = 30 m m

Profili stuba: da bi se izbjegle ružne mrlje od paste za cipele koja se tare s peta uz vertikalni rub 0 profil treba izvesti koso, čime se postiže i šire gazište. Ako je širina (b) manja od 260 mm, treba gazište podvući za ^ 30 mm. Čovjek na visini rukohvata treba najviše mjesta, u području stopala osjetno manje. Tu može širina stubišta biti smanjena u korist stubišnog oka. Tako smaknuti raspored tetive i rukohvata omogućuje statički povoljnije pričvršćenje ograde na tetivu. Povoljan raspored tetive i rukohvata uz približno od 12 cm, rukohvat pomaknut unutra (3). Rukohvat za djecu 0 (visina 75 cm). Kaskadne terase, crkvene i ostale galerije, balkoni itd. moraju biti ograđeni (iznad 1 m visinske razlike obvezno): za visinu pada < 12 m H = 0,90 m za visinu pada > 12 m H = 1,10 m Stube - ljestve imaju nagib od 45° - 55°. Traži li se zbog nekog razloga mogućnost uspinjanja slična stubištu, npr. ako je raspoloživa duljina premala za normalni stubišni krak, bira se stubišni krak sa smaknutim gazištima, tzv. kratki, tipa žlice ili "samba" krak @ + Broj gazišta takvog kratkog stubišnog kraka neka bude što manji, a visina stube < 20 cm. Pri tome se širina gazišta mjeri (naizmjence) po osima koračanja lijevom i desnom nogom a + b ->

Metalni profil

Profil od sintetike

Pleksi - staklo

12 (3)

djecu

Bez stubišnog okna

Rukohvat i detalji obraza

®

Rukohvat na podestu

Svijetla visina prostorije 220-280 220-300 220-300 240-300 Širina sanduka: B = 59; 69; 79 cm

Tavanske stube veličina (cm) 100x60(70) 120x60 (70) 130x60 (70 + 80) 140x60 (70 + 80)

Duljina sanduka L = 120; 130; 140 cm Visina sanduka: H = 25 cm
. .

H12 1,30Ravno

^ ^

Kratke, žličaste ili samba stube od drva; presjek u sredini

Stubište u prostoriji na najužem prostoru

©

Sklopive pod iz ne tavanske stube

195

STU BISTA
R A M P E Z A V O J I T A S T U B I Š T A

2,5 c m Lako savladivo Presjek

Pješacima, osobama u invalidskim kolicima i osobama s dječjim kolicima treba omogućiti nesmetano svladavanje visine. Rampe -> © stepenasta rampa (D rampa u stubištu -> © nagib ->©• Zavojito stubište, spiralno stubište Kad je promjer otvora veći od 210 cm, za jednoobiteljske i dvoobiteljske kuće moguće je "prema građevinskim propisima potrebno stubište DIN 18065" (najmanje 80 cm korisne širine), za ostale zgrade veći od 0 260 cm (najmanje 1,0 m korisne širine). Spiralno stubište ispod 80 cm korisne širine dopušta se samo kao "ne nužno stubište". Za podrumske, tavanske i druge sporedne prostorije izvode se stube za spiralna stubišta od profiliranog lima, rešetke, mramora, drva, umjetnog kamena. Limene stube obložene sintetikom ili tapisonom © - ©• Stubišta se mogu izvesti od čeličnih, aluminijskih ili drvenih montažnih elemenata. Upotreba kao stubište za poslugu, protupožarno ili međukatno stubište © . Stubišna ograda od čelika, drva ili pleksistakla Spiralna stubišta štede prostor, a treba ih konstruirati stabilno sa stupom u osi ->• © - © . Središnja os može biti i prazna, čime se postiže otvoreno spiralno stubište sa stubišnim okom

(?)

Rampa

(2)

Stepenasta rampa

(3)

Rampa u stubištu

Ako

prednji rub gazišta

tangira centralni stup dobije s e š i r e g a z i š t e

©

Gazišta zavojitog stubišta

^g^ © Spiralno stubište -> ®

Stube od drva, čelika, umjetnog i prirodnog kamena

Ograda

-4—

PVC

-(• O g r a d a

Č e l i č n i lim Čelični lim Izolacijski

©

materijal Stuba od masivnog drva
1,875

©

PVC na cementnom estrihu

(10)

Kvadratični otvor u stropu
3

(Tj)

Okrugli otvor u stropu li

Poligonalni otvor

Pod pojmom namjena se podrazumijeva spoj od - do

rotusmjerni promet. - nije moguć - moguć Teško Dobro prohodno Lako prohodno Moguć transport prohodno Moguć transport
malih komada namj rastavljenog namještaja

- lako moguć Udobno prohodno
Moguć transport namještaja Z a jaku frekvenciju

- sporedne prostorije - podrum, tavan - kućni bar, hobi prostorije - spavaće sobe, sauna - bazen, laboratorij - radionica, vrt - qaleriia, prir. skladište - prodavaonica, int. toaleta - mans. stan, boutique - uredske prostorije, skladište - radne prostorije, trgovina - sobe.za goste - stube za nuždu - "potrebne stube" u obit. zgradi 2050 0 stube (nominalne mjere) 2200 2100 1500 1850 1600 1700 1800 1250 1200 1300 2150 1550 1650 1750 0 0
CM

^ ^

Presjek zavojitog stubišta

širina prolaza u mm

« CO « 00 0 m CM 0 CD n CD Između centralnog stupa i rukohvata
CD m S CD CD ir>

co

m

00

0 N. n od 10 cm širine gazišta

in CM CD

0 m CD

0 m

in

0 0 co

m CM CO

O

0

ID CM CT>

Određivanje minimalnih veličina spiralnih stubišta svih tipova prema namjeni

Tlocrt uz

1

196

Spiralna stubišta daju najbolji dojam ako vode na galerije U otvorenom prostoru dolazi konstrukcija do punog izražaja.20-1. gdje se uz zaokret od 180° mora projektirati prilaz uz minimalni utrošak prostora ® Štedno spiralno stubište sa smaknutim stubama © Vrste podesta za spiralna stubišta. stube. Spiralna stubišta promjera > 190 cm dopuštena su kao jedino spojno stubište unutar istoga stana. s produženim podestom i Spiralne stube oslonjene na zid 197 . Bočno udoban prilaz stubištu © Početak ograde uz prednji rub 1.7 2 ° © Podeste oblikovati pravokutno da bi se postigao kontinuitet ograde Instalacijsko okno (7) Stubište s odvojenim uglovima 5 mm 5 mm -"H-H- © Stubište S .00 2.00 STUBISTA DIN 18064-65 lako spiralno stubište djeluje bogato. jer se samo tako postiže kontinuitet ograde .40 Stubište je prikladno kao prilaz nenastanjenim prostorijama umjesto Ijestava.2. stube. U protivnome nastaju razlike u visini ograde u području skretanja. treba ih izbjegavati ako je moguće.00 2. Prilaz podestu iste širine kao širina prolaza stubišta 6 0 ° . s korisnom širinom od 80 cm -KD-®. jer je svaki centimetar korisne širine dragocjen. Posebni oblici stubišta . 1.00 2. i 2. Usporedba stubišta u prostoru 2x2 m 90 2.oblika ® Osmerokutno stubište 5 mm 5 mm "TJ5 n I Nominalni položaj Pogled i: Podest Pristupna stuba J ^ a Tlocrt © Tolerancije za pristupnu stubu © Početak ograde između 1.> © .> © . Ograda optički djeluje niža nego Galerija Konzolno spiralno stubište Galerija Spiralno stubište s podestom = 60° Spiralno stubište s koso priključenim podestom V-' Spiralno stubište koje slobodno stoji u prostoriji.00 2. Korisna širina prolaza 80 cm/gazište 24 cm v£/ 80 1 i 80 2 0 Širina prolaza @Poluzavojito stubište.00 90 80 20 Okruglo spiralno stubište. Korisna širina prolaza 90 cm/gazište 26.> © Odstupanja dimenzija izvedenih stuba ne smiju biti veća od 5 mm u odnosu na dimenzije po projektu . treba podest između njih biti pravokutnik a ne kvadrat.5 cm Spiralno stubište kvadratičnog oblika Ako su stubišni krakovi pod pravim kutom.

0 Leđna zaštita LZ — — © Izlaz za nuždu s izlaznim podestom @ Bafcon za spasavanje / (5) Podizne ljestve Pričvršćenja u zidu pari 3 3 4 4 5 6 @ 8 13 LZ LZ LZ LZ 5 LZ Smaknuta izvedba — > ® + 10. 9 0 x 1 .0 19.© Promjer koša 0. 0 .l S4-I <10. 2 0 svij. 0 .0 5 .10 v . TO (§} Izlaz s prijelaznim elementom (T) Izlaz s produžetkom (§) Podest s ogradom n I n T T 1.7.10 I 1.5. strojeve.0 9.70 m.0 2. 14094 Mjesta za postavljanje Ijestava treba tako odabrati da ugroženi ljudi mogu biti viđeni s javnih prometnih površina. dimnjake. Klizni prozor.0 8 .20-3.> © . 0 .@ + Ljestve za uspinjanje. m o r a s e m o ć i p o t p u n o otvoriti IZLAZ ZA NUŽDU DIN 18799.0 6 .0 7 . m j e r e . L. Ljestve za nuždu uređaji su na građevini pomoću kojih ljudi u slučaju nužde mogu biti spašeni .0 4 .0 LZ Skokovi od po 1 m do * Podest 8 0 / 7 0 . uređaje itd. 0 .8. silose. Za građevine visoke iznad 5 m moraju vertikalne ljestve biti opremljene zaštitom za leđa.9.LJESTVE ZA BIJEG S v i potrebni prozori m i n 0 .4. potrebne su za uspon na krovove.0 Visina penjanja Visina z g r a d e " .0 2. spremnike.0 m Podest za prelaženje 1:131 1 • M . ' • <10. 0 .0 (9) Uzlazne ljestve podizne ^ Uzlazne ljestve smaknute Uzlazne ljestve s podestima za prelaženje Ljestve za nuždu 198 . 0 m potrebne su o k r e t n e ljestve (2) Krovni prozor kao izlaz za nui du Dimenzije-» ( § ) Visina zgrade m od/do 3 . 24532.. m o r a j u s e moći p o t p u n o otvoriti.20 m P o d e s t za ' " prelaženje 1 1 i 2.0-11.0-20.0 <10.0-10. 0 . A k o je > 8 . Jedan krak takvih Ijestava ne smije biti visine iznad 10 m -» (¡2) .0 < 3.6. nazvane i vertikalnim fiksnim Ijestvama. <10.

> © . 2 0 T í 23 Otvor Širina stuba POKRETNE STUBE tTf Kontakt z a I zaustavljanje u nuždi Razina l Kontakt z a zaustavljanje u nuždi T LT (2) Širina pokretnih stuba © Pokretne stube u uzdužnom presjeku / tlocrt temelja Širina stuba A 600 605r620 1170-1220 1280 5000-6000 Osoba 800 805-820 1320-1420 1480 1000 1005-1020 1570-1620 1680 Kapacitet prijenosa Q = 3600 x x f(osoba/h) B C <apacitetprijenosa/h t pri c e m u je G p = broj osoba po stubi (1.00 m Duljina u tlocrtu-» (i) Pri nagibu 30° = 1.2 osobe) ili 100 cm (2 osobe) .2 8 ° . Prema "Smjernicama za pokretna stubišta" (Bostrab) zahtijeva se visok standard (funkcija. Na prilazima i izlazima treba predvidjeti retencijski prostor dubine = 2. ali bi bilo najpovoljnije da se postavi na 5 0 0 .0 .5.65 m/s. ako je moguće.794. Pri silaženju je oko 75% prometa pokretnim stubama. Prosječna raspodjela prometa u usponu u velikim robnim kućama: nepokretno stubište 2%. u prosjeku se postavlja jedno pokretno stubište na 1 500 m 2 prodajnog prostora.1. pokretne stube 90%. 35° (27° 18°) (?) Jednokrake paralelne S= (5) Jednokrake sa spojenim krajevima^ ( 6 ) © Dvokrake koje se križaiu ® ® Ji (!) Pokretne stube širine 60 cm. iz psiholoških i sigurnosnih razloga prednost se daje nagibu od 30° Kapacitet je za oba nagiba približno jednak. sajamskim halama i zračnim lukama najčešće ne prelazi 0. Brzina kretanja u robnim kućama.000 5.732 x 7.© pogodne su za neprekidni prijenos mnoštva ljudi (u građevnoregulativnom smislu smatra se da ne postoje). u robnim kućama imaju kut uspona 30° ili 35°. Pokretne stube npr. 80 cm (1 . 5 . S horizontalnim prilaznim i odlaznim površinama je ukupna duljna oko 9 m.© • Ako je širina 100 cm. 3rzina Vrijeme vožnje jedne osobe ~ 18 sec . sigurnost).ZA TRGOVAČKE I POSLOVNE ZGRADE Otvor u stropu 6 . konstrukcija.428 x visina etaže Primjer: visina etaže 4. Nagibje preuzet iz odnosa 16/30 koji označuje udobno kretanje stubištem. osobna dizala 8%. U svijetu uobičajena norma za širinu pokretnih stuba iznosi 60 cm (1 osoba).50 m i nagib 30° (nagib 35° u inozemstvu ponegdje nije dopušten) Duljina u tlocrtu: 1. uredskim i upravnim zgradama. Širine 1. Pokretne stube u prometnim građevinama.© (10) Podaci o kapacitetu -> 199 .000 osoba/sat © 8. Pokretne stube -» © . dovoljno prostora imaju i osobe s prtljagom. 2) v ( m / s ) = brzina kretanja f= dubina stuba f = 0 . U postajama podzemne željeznice i javnim prometnim građevinama prednost se daje brzini od 0. 8 stupanj korisnog učinka pokretnih stuba 7000-8000 8000-10000 Osoba Osoba Dimenzije i kapaciteti za pokretne stube s nagibom od 30° odn.5 m/s. Stube od 35° su ekonomičnije jer zahtijevaju manju tlocrtnu površinu.65 m/sec Za postavljanje i pogon vrijede "Smjernice za pokretne stube i pokretne staze" što ih je izdao Glavni savez profesionalnih strukovnih udruženja. Prema tome može istovremeno oko 20 osoba stajati jedna iza druge na pokretnim stubama.000 1. Prema sadašnjim podacima. Kad su veće visine uspinjanja. treba primijeniti nagib od 2 7 ° .5 m/sec 0. Kut nagiba 27° 18° i 30°.732 x visina etaže Pri nagibu 35° = 1.50 m. Dimenzije i kapacitet -» © .14 sec Pri širini dovoljnoj za 1 osobu 2 osobe jedna do druge biti će biti će prevezeno prevezeno 4. U prometnim građevinama.000 0.7 0 0 m 2 .

7046 + 12950 5450 H x 4.6 m/s. nagib 12° prosječna duljina = 4. predvidjeti o d v o d v o d e © Tip A B C Poprečni presjek -> 60 600 1220 1300 © 80 100 1000 1620 1700 i Tlocrt temelja u.EN 115 Nagib 10° 11° 12° d Sx 5.7046 + 2990 g i (ij) Pokretna staza s prijelaznim lukom odozgo -> s paletnom trakom 800 +1000 1370 +1570 Horizontalna pokretna traka s prenos. trakom dvosmjerna (gumena traka) pokretna staza 750 + 950 1370 +1570 2 x 800 + 2 x 1000 3700 + 4200 ® 1 osoba s kolicima za kupovinu 60 c n širine (80 cm) cm korisna širina S vanjska širina B izvedba duljina jedne sekcije razmak oslonaca izvedeno u ravnini nagiba = 4° 12 .® . DN .prosječna vrijednost 0.25 ispod razlomačke crte predstavlja površinu od 0.25 m 2 /osobi.7 Brojka 0. dužina L kapacitet prijenosa V (?) Postavljanje pokretnih staza © 2 osobe 1 m širine (¡2) Dimenzije i kapaciteti horizontalnih pokretnih staza -> © Presjek pokretne staze s gumenim trakom s paletastim trakom Tlocrt© fjf / q \ ' vi/ Shematski presjek dvosmjerne pokretne staze -> @ N a t e z n a strana Pogonska strana Pokretne ili kotrljajuće staze sredstvo su za horizontalni ili blago nagnuti prijevoz osoba.6713 11° 5. Taj faktor varira ovisno o opterećenju između 0. Moguć je kapacitet od 6000 . za razliku od -> © .6713 + 15480 6400 H x 5. 800 1420 1500 © Pokretna staza. Njihova mala građevinska visina od 180 mm omogućuje da se postave i u postojeće zgrade. u nagibu do 4° do 0. K = Faktor popunjenosti. Normalna je brzina za horizontalnu stazu 0. svrhovito je predvidjeti niz kraćih pokretnih staza.1145+ 3150 © Sx 4.52 m.0. V = brzina kretanja u m/s. Kratkom se stazom smatra ona do 30 m. Pri projektiranju treba vrlo pažljivo ocijeniti prometno opterećenje kako bi uređaj imao optimalni kapacitet. Prednost je pokretne staze što se uz minimalnu opasnost od nezgode mogu ponijeti dječja i invalidska kolica. uzdužni presjek i tlocrt temelja Satni kapacitet prijenosa pokretne staze proračunava se prema formuli K B V 3600 Q= U.5 i 0.7046 Primjerice visina prijevoza 5 m. Dvostruka pokretna staza pruža prednost jer je moguće horizontalno skretanje-» ® .POKRETNE STAZE Presjek Event.9.Zo rT^č osoba/sat © Dimenzije-» © - © Pri tome znači: B = širina staze u m. bicikli i glomazni komadi prtljage.12000 osoba / sat. a duge se staze mogu graditi do 250 m.1 6 m -10 m prema statističkom proračunu 225 m = = 300 m 40m/min 11 000 osoba/h — © Postavljanje nasuprot t — ¿ ¿ ¿ L — moguća koriš. kolica za kupovinu. POKRETNE STAZE ZA ROBNE KUĆE I TRGOVAČKE OBJEKTE (ZAJEDNIČKE SMJERNICE ZA POKRETNE STUBE I STAZE) Smjernice Bostrab. 200 . brzini kretanja i faktoru popunjenosti.75 m/s.Vrijednosti za kotangens nagiba pokretne trake: Formula = ctg x B x visina prijevoza nagib u 0 ctgB 10° 5.1446 + 14100 5900 H x 5. Budući da je moguć bočni prilaz / izlaz.1446 12° 4.7046 x 5 m = zaokruženo 23. Najveći nagib 12° = 21 %.5 . Kapacitet ovisi 0 korisnoj širini.6713+ 3340 Sx 5.

najmanja korisna površina mora biti jednaka umnošku dubine kabine i širine okna dizala.0 nrt 3 U 630 kg l.6 nVs 12 2x1000kg 2. dječja ili invalidska kolica.najmanja korisna širina između zida s vratima dizala i nasuprotnog zida. mora biti jednaka dubini kabine.da oni koji ulaze ili izlaze ne smetaju jedni drugima. širina r mm 2400 2400 2700 2700 3000 2700 2700 3000 V ( 5 ) Okno i strojarnica 20 t^ Okno hidrauličnog dizala 55 g- Min.00 1. dimenzije kabine i vrata 201 .najmanja korisna širina između vrata dizala i nasuprotnog zida. dubina d kg = ml mm mm mm mm 400 0.SnV> 2.tiA t 1 z 1000 kg l. Prostor za skupljanje ispred pojedinačnog dizala: .60 1800 2100 2. visina gornjeg završetka a 1400 1500 1700 1400 1500 1700 2800 1400 1500 1700 2800 3700 3800 4 0 0 0 3700 3800 4 0 0 0 5000 3700 3800 4 0 0 0 5000 Vrata | Svijetla širina c 2 Svijetla visina s2 Min. 1X1000 kg 1. Za osobna dizala u stambenim zgradama određene su sljedeće nosivosti: 400 kg (malo dizalo) 630 kg (srednje dizalo) 1000 kg (veliko dizalo) 20 Simetrično otvaranje Tlocrt okna dizala U © Vrata za prijevoz osoba s ručnom prtljagom. 1« 1000 kg l.DIZALA Osobna dizala za stambene zgrade DIN 15306 Vertikalni promet u novosagrađenim višekatnim zgradama uglavnom se obavlja dizalima.00 1800 1500 630 1. dubina s s mm 3200 3200 3700 3700 3700 4208 4200 4200 Min. mora biti jednaka dubini najdublje kabine.60 0. . uz to treba projektom predvidjeti mogućnost da se pri velikom prometnom opterećenju i teretna dizala mogu uključiti u promet osoba. visina h mm 2000 2200 2000 2200 2600 2000 2200 2600 Svijetla širina s Svijetla dubina b 2 I «400 kg 1. površina mm mm m2 8 800 2000 10 10 800 2000 12 14 12 800 2000 14 15 ra o 'c Min.0 m/s 6 u e n .00 1.50 0. Mjesta za skupljanje ispred više dizala u nizu: .63 1. namještaja i invalida u kolicima .60 2. Nosivost Brzina kretanja Min.CrrVi 5 i i 4 0 0 .63 1000 1. mjerena u smjeru dubine dizala. nosila. .0 mb 6 1 »630 • IKlOOOkg 1. za upotrebu osobama s dječjim i invalidskim kolicima. mjerena u smjeru dubine kabine dizala. dubina jame p Min. lijesovi.orrVt 10 2x630 * 1x1000 kg 1. U većim višekatnim zgradama bit će svrhovito grupirati potrebna dizala u jedno prometno čvorište. pri čemu ometanje ostalog prometa mora ostati u granicama neizbježnog. širina c Min. čak i ako imaju ručnu prtljagu.50 1800 2600 o c •C S Min.5 nVs 1} 3x1000 kg Svijetla visina k Kabina Svijetla širina prilaza kabini c 2 Svijetla visina prilaza kabini f 2 Dopušteni broj osoba mm mm mm mm mm mm mm 1100 950 2200 800 800 2000 2000 5 1100 1400 2200 800 800 2000 2000 8 1100 2100 2200 800 800 200 1 0 100 200 300 400 600 700 800 13 Broj s t a n a r a u svim e t a ž a m a Potrebni kapaciteti za normalne stambene zgrade ® ) Građevinske mjere. služe i za prijevoz bolesničkog nosila.da se i najveći tereti za koje je dotično dizalo predviđeno (npr. lijesova. Teretna dizala treba vidljivo odvojiti od osobnih. Arhitekt će za projektiranje dizala najčešće konzultirati inženjera odgovarajuće struke.> ® b - Prilaz u o v o m području (3) Strojarnica (?) Strojarnica skupine dizala Prostor za skupljanje ljudi ispred ulaza u dizalo mora se oblikovati i dimenzionirati tako .63 1. namještaj) mogu unositi ili iznositi bez opasnost od ozljeda ljudi ili oštećenja zgrade odnosno dizala.

dubina j a m e okna kg m/s c d p 1600 0.6 | 2. Prometna analiza: oblici i definicije Presjek okna dizala R TI— 11 11 | |200 Vrijeme kretanja: izračunana vrijednost daje vrijeme koje je dizalu potrebno za predviđenu vrstu prometa.5 i f o t v o r za montažu Min.63 | 1. . m2 r s h a b k e.6 26Q0 2600 1900 2800 | 2. hotele itd.5 1600 0. dubina j a m e okna kg m/s c d p 800 0.. dubina okna Min. 5 1900 2300 1 4 0 0 1 5 0 0 1700 2 8 0 0 1400 1000 ( 1 2 5 0 ) 0. » f. Treba ih dakle projektirati tako da i nakon 10 godina zadovolje narasle potrebe. banke.0 11. visina strojarnice Širina kabine Dubina kabine Visina kabine Širina vrata kabine 0 100 200 300 400 500 600 700 800 Visina vrata kabine Dopušteni broi osoba q c. Dizala su strojarski uređaji s dugogodišnjom trajnošću (oko 25 .x . širina strojarnice Min dubina strojarnice Min.63 | 1. Nosivost Nominalna brzina Min širina okna Min dubina okna Min.0 | 1.0 11.6 2700 3300 | 2. Izmjene pogrešno ili suviše štedljivo projektiranih uređaja vrlo su skupe ili čak nemoguće. visina gornjeg završetka okna Širina vrata okna Visina vrata okna Min. visina strojarnice Širina kabine q c.40 godina).DIZALA Osobna dizala namijenjena pretežno za urede.631 1.0 11.6 2400 2300 1700 2800 1400 | 2. 5 2400 3000 2000 0. Prosječno vrijeme čekanja je vrijeme između poziva i dolaska kabine.5 1800 1 7 0 0 1900 2 8 0 0 1 6 0 0 1 7 0 0 190C 2 8 0 0 1800 1900 210C 3 0 0 0 Min. Prosječno vrijeme čekanja (s) = vrijeme kretanja (s) broj dizala u grupi Kapacitet: unutar 5-minutnog razmaka maksimalno se mogući kapacitet (broj osoba) izračunava prema: 300 (s) x kapacitet kabine (osoba) vrijeme kretanja (s) x broj dizala u grupi L l U _ 7 ^ U r (3) Strojarnica © Zajednička strojarnica za skupinu dizala Kapacitet u postocima: .631 1. n/ 100 x kapacitet (osoba) kapacitet % = broj osoba u zgradi Nosivost Nominalna brzina Min širina okna Min. Služe vertikalnom prijevozu osoblja i bolesnika. m7 r s h a b k e? i.631 1. f. površina strojarnice Min širina strojarnice Min dubina strojarnice Min. dizala za bolesničke krevete DIN 15 309 Zgrada i njena namjena određuju osnovni tip dizala koja će se ugraditi. 3800 4000 5000 4200 5200 4400 5400 800 2000 15 2500 3700 2200 1350 1400 2200 800 2000 10 18 2800 4900 2800 1100 2100 20 3200 4900 2400 1500 1400 2300 1100 2100 13 1100 2100 25 3200 5500 2800 1950 1750 2300 1100 2100 21 2800 GRP t Dubina kabine Visina kabine Širina vrata kabine Visina vrata kabine Dopušteni broi osoba r t^ (5) Okno za pojedinačno dizalo © Pregled dizala-* ® (§) . 7 > 1.0 | 1.63 | 1.6 | 2 .5 2500 0.0 11. Pri projektiranju treba prometne okolnosti točno istražiti Kad postoji mogućnost grupirana dizala treba smjestiti u glavnom stubištu.6 | 2 . visina gornjeg završetka okna Širina vrata okna Visina vrata okna Min površina strojarnice Min. 7 4400 5400 4400 5400 4800 5600 1300 2100 26 3200 5500 1300(1400) > 27 3500 5800 2800 29 6 1400 2400 1500 I 2700 1800 2300 1300 1300 (1400) 5 > 2100 21 | 26 | 33 I Broj s t a n a r a u s v i m p u n i m e t a ž a m a © 202 Potrebni kapaciteti za komforne stambene zgrade sa i bez uredskih etaža (9) Građevinske mjere dizala za bolničke krevete .

+ t2) = . Visina parapeta S a m o najdonja postaja Q [kg] v [m/s] KB = TB KT KH = T H TB SB ST 720 580 500 1.0 m/s.. Svestrana obloga od nezapaljivog materijala -> © ©. t. te strojarnica Nosivost kg Brzina kretanja Dimenzije kabine BK TK* HK Dimenzije vrata BT" HT Dimenzije okna BS TS H S G 0.+ Bz + H (t. Formula za proračun vremena jednog radnog ciklusa glasi: h Z = 2 .4 u.63 2500 3200 . Z Građevinske odredbe: prostorija s pogonskim uređajem mora biti dovoljno osvijetljena. -i ! I I I I« I Li 11 ^Strojarnica d o g r a đ e n a lijevp (O^ Teretno dizalo s dvostranim prilazom ) 1000 <— 1600 Teretno dizala s jednostranim prilazom.dizala za osobe i teret s usporavanjem kretanja ± 10-30 mm . mora biti zaključana i mora biti tako dimenzionirana da su isključene nezgode pri održavanju. s 2 = konstantni faktor za jedan ciklus odlaska i povratka.8 m 2 . Visina strojarnice = 1.DIZALA Tehnička TRA400 Dizala za male terete pravila za dizala Dizala za male terete: nosivost = 300 g površina poda kabine = 0. Kapacitet F proizlazi iz vremena za jedan radni ciklus prema formuli: F = 60 vrijeme ciklusa u s © Dizalo za male terete s vertikalno kliznim vratima u razini poda © Dizalo za male terete s okretnim vratima u razini poda © 300 0.teretna dizala bez usporavanja kretanja ± 2 0 . u sekundama. Na svakom stajalištu mora izvana postojati kontaktno dugme za pozivanje i odašiljanje poruka.63 1. Točnost zaustavljanja: .40 0.. Bz = vrijeme utovara i istovara u sekundama.) B 820 680 500 400 400 500 500 600 600 800 920 780 1990 600 1930 100 0. = vrijeme za ubrzanje i usporenje kretanja.8 m visina. Konstrukcija okna najčešće od čeličnih profila oslonjena u dnu okna ili obješena o strop. v = brzina kretanja.00 » 2000 3070 2200 2000 2200 2900 3200 1400 1900 4200 4400 1900 TERETNA DIZALA Teretna dizala su postrojenja određena za a) transport robe.63-1.4 0 mm . b) prijevoz osoba koje rade na postrojenju. t2 = vrijeme zatvaranja i otvaranja vrata. Proračun kapaciteta teretnih dizala @.4-0. za dvokrilna vrata 10 s.0 HO 630 m/s mm 2000 0.brzina: 0. h = visina dizanja.45 500 500 450 820 680 500 920 780 2145 600 1930 700 600 800 700 600 800 600 600 800 550 650 1020 880 850 1120 980 1120 1180 2745 800 2730 700 700 800 800 800 1000 1200 800 1000 1200 350 1120 1180 2590 800 2730 450 800 Visina gornjeg završetka okna m i n . 0 . prenose male terete.) 2. hranu itd. R a z m a k utovarnih mjesta min. 6 3 1.vožnji/min.0 H S K 0.25-0. za jednokrilna vrata 6 s... spise. H = broj stajališta. Dizala za hranu u bolnicama: unutarnje stijenke okna moraju biti glatke i jednostavne za pranje. S K H © Građevinske mjere dizala za male terete 60 . Ne prevoze osobe.4 u. 0. 1100 1570 2200 mm 1100 2200 mm 1800 1700 m/s m/s m/s m/s 1200 1300 3700 3800 1900 1300 1870 2200 1300 2200 2000 2000 1300 1300 3800 3900 1900 1500 2470 2200 1500 2200 2200 2600 1300 1600 3900 4200 1900 1500 2870 2200 1500 2200 2300 3000 1300 1600 4000 4200 2100 1800 2870 2200 1800 2200 2600 3000 1300 1800 4100 4400 1900 Građevinske mjere za teretno dizalo s pogonskim pločama- p © Presjek-» © - 203 . za vertikalna klizna vrata dizala za male terete oko 3 s.3 Dizalo za male terete s parapetom i vertikalno kliznim vratima Podaci o dizalu 1 prilaz i dvostrani prilaz Prilaz oko ugla i dvostrani prilaz oko ugla Korisni teret Brzina Širina kabine = širina vrata Dubina kabine Visina kabine = visina vrata Širina vrata z a utovar oko ugla Širina okna Dubina okna Širina vrata strojarnice Visina vrata strojarnice R a z m a k utovarnih mjesta min.45 700 700 1020 880 700 600 2730 700 600 800 980 800 800 800 1120 1180 2590 800 800 1000 1200 - 100 0.

31 0.38 3200 0. m/s Nosivost Brzina kretanja. 100 mm od ostalih vrata.0 7. Vrata mogu biti: dvokrilna okretna.28 0. Racionalno je primjenjivati ih do 12 m visine. m Dimenzije kabine mm.23 0. B T H Dimenzije kabine mm B H Dimenzije okna mm. (mogući su i drugi položaji strojarnice do udaljenosti od 5 m od okna.18 0. dubine dna okna SGT. m/s Visina dizanja max. m Dimenzije kabine mm. promjer jame za cilindar D Hidraulična dizala ispunjavaju zahtjev da se veliki tereti ekonomično prevoze na male visine. B i H S U min.i "H SB 1000/ H I- TB SB ft © Korisni t e r e t [kgl t? ( 2 ) Tlocrt okna sa strojarnicom 10000 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 H V i s i n a d i z a n j a ¡m] © Dijagram za određivanje visine gornjeg završetka okna SKH. . . m Dimenzije kabine mm. s jednostranim ili središnjim otvaranjem. B 2200 2200 2600 T 2300 2800 2800 H S G min 1300 1 3 0 0 1300 H S K min. 3 4 5 0 3 4 5 0 3 4 5 0 2800 3600 1300 3450 0.0 1500 2200 2200 -> Dimenzije @ kg Brzina kretanja m/s 1600 2 0 0 0 2500 0. B T H Dimenzije kabine mm B H fi % Visina dizanja max. HSK UJi rfif u ® Tandem dvostruki 1 T 2300 2300 H S U min 1 3 0 0 HKK 34UU Potporanj dvostruki 2:1 »Dimenzije Dimenzije 204 . Postoji više varijanata hidraulike ->• © .64 16.30 Brzina kretanja. Korisni teret Širina okna Dubina okna Dimenzije strojarnice cea. Neposredna klipna dizala standardne proizvodnje prevoze korisni teret do 201 na visinu do najviše 17 m -> 0 .0 7. Izvedba strojarnice u krovištu nije potrebna.21 0. B T H Dimenzije kabine mm B H Dimenzije okna mm.28 7. veće udaljenosti prema zahtjevu) SB ST = = Širina = Dubina Vjsjna _ Q € 5 0 0 0 kg KB + 5 0 0 Q € 1 0 0 0 0 kg KB + 5 5 0 K T + 150 pri jednostranom prilazu K T + 100 pri dvostranom prilazu 2000 2600 2200 2200 2800 2700 (3) Vertikalni presjek okna © kg Tehnički podaci -> (JJ Nosivost 630 0.30 0.0 1500 2200 2200 1500 2200 ' f v r v t Y p v r r v 1650 1600 1200 3200 2150 2300 1600 3200 !'' ! 1111»111 kg 1600 2 0 0 0 2 5 0 0 0.42 0. B 1500 1 5 0 0 1 8 0 0 2 0 0 0 2200 2700 2700 3500 2200 2200 2200 2200 1 5 0 0 1 5 0 0 18U0 2 0 0 0 2200 2200 2200 2200 2300 2800 1300 JbSU 2600 2900 ¡>¡¡00 3 6 0 0 1300 1300 3B5U 3 6 5 0 1100 2200 1650 lbUU J2UU 1300 2200 1900 2UUU S/UU 1500 2200 2150 2300 3200 Dimenzije okna mm.50 14.0 3000 0.39 0.32 0.47 6.80 16.0 B T H B H B T H S G min.78 13.24 0.0 1300 1900 2200 1600 0.HIDRAULIČNA DIZALA 1 1 .50 0.0 0 19 0.0.39 0. 1000 0.23 0.0 7. L J -> Dimenzije Nosivost kg Brzina kretanja m/s iL UAJ 1 iI L>i_! II I t? ( 7 ) Tandem jednostruki Nosivost ¡i ' " ' i i Potporanj jednostrani © 630 0.24 0.2 .39 r f f ^ Ä . Tolerancija pristajanja mora se bez obzira na teret svesti na ± 3 mm Svijetla visina vrata dizala veća je za 50 .25 0.30 0.0 1100 1500 2200 1000 0. što omogućuje da se teret unosi u kabinu dizala sasvim vodoravno. ¥ 1100 1500 2200 1100 2200 1500 1500 1 8 0 0 2 0 0 0 2200 2700 2700 3500 2200 2200 2200 2200 1500 1500 1800 2200 2200 2200 2000 2200 Dimenzije kabine mm TfHTf 1 1 ! 111 11 111 ' J U Dimenzije okna mm.(3) a posredna klipna dizala u standardnoj izvedbi prevoze najviše 7 t na visinu do 34 m. na ručni ili automatski pogon.18 0.30 0.'1 K K w i * 7 k N Kuka sa strane aradnie ' I I 1 •f I-' ~ ^KB . zglobna klizna.61 13.51 18.62 18.0 Visina dizanja max.46 0. Strojarnica se može smjestiti neovisno o oknu dizala. H S K min.i 7.0 Dimenzije kabine mm.0 1300 1700 2200 1300 2200 1900 1800 1400 3200 1600 0.0 0.24 Visina dizanja max m 6.20 0. . Brzina je hidrauličnih dizala 0.(?). Najčešće se postavlja središnji teleskopski stup -> © Treba samo izbušiti rupu za hidrauliku. dubine jame za cilindar ZST.15 0.8 m/s.

Moguće je grupirati dizala -» ® .0 m/s hidraulika. Kao materijal dolazi u obzir staklo s čelikom . najviše 10 stajališta. Visina dizanja ^ 35 m. 0. Nominalne brzine i pogon: 0. 5 . Oblici kabine: uglata.70 KD Polukružni oblik U ® Kružni oblik Ograda o o T í (5) Okrugla kabina t " © Oblik slova U V (9) Skupina panoramskih ostakljenih dizala (?) Presjek hidrauličnog dizala-> © fi* Presjek dizala s užetom (10) Dizalo unutar zgrade -> ® © Panoramsko dizalo -> @ 205 . Za panoramska dizala najvažnije je da kabina omogućuje dobar vizualni dojam. Panoramska dizala vrlo su privlačna.25 -1. To vrijedi za vanjska dizala na fasadama raskošno oblikovanih poslovnih zgrada.20 osoba. okrugla.1.brušeno. Panoramska dizala u donjem području brzine omogućuju mirnu ugodnu vožnju bez trzaja. polukružna U .kutni oblik kabine Ograda u području prometa 1. Nosivost 400 .> © . 8 -kutni oblik kabine 6. Osoba u dizalu uživa promatrajući ulični prostor koji može obuhvatiti pogledom ili u robnoj kući gledajući na izložbene i prodajne etaže.1500 kg.63. visoko polirano.0 m/s izmjenična struja. Različiti sustavi pogona i nominalne brzine kretanja ovise o visini zgrade i očekivanoj udobnosti.© Schindlerov sustav. 0. mjed i bronca.© .4.DIZALA PANORAMSKA OSTAKLJENA DIZALA Primjeri oblika kabine -» 0 .oblik . unutarnja dizala u robnim kućama ili u predvorju velikih hotela.

50 0. Za pješačke i biciklističke staze slobodna visina iznosi 2.» s .C j ) Prometni profil za biciklistički promet širok je po 1.125 J 0.POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (50 km/h) Informacije: Forschungsgesellschaft für Strassen .60 profila. rigola i stabiliziranih bankina.00 m za svaki vozni trak i KV/KV slobodni prostor prometni profil Osnovne mjere slobodnih i prometnih profila pri određenim slučajevima mimoilaženja s nesmanjenom i smanjenom brzinom A .75 m .75 m za svakog pješaka u poprečnom presjeku i visok 2.20 m 14.autobus B . dodatke za protusmjerni promet i dijelova prostora iznad rubnih traOV/OV kova. Visina mu iznosi 4.teretno vozilo KV . Köln.25 m (1. bolje je 4. Širina Ss =bočni sigurnosni prostor So .25 m.25 m.25 -H-i- ® ® T v n v TV/OV Prometni profil za promet motornih vozila sastoji se od prostora što ga zauzima predviđeno vozilo .und Verkehrswesen. Prometni profil za pješački promet širok je po 0.v ® . Za ceste sa VZul ^ 70 km/sat je SsKFZ ^ 1.50 POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (< 40 km/h) ® OV/B bo ool 2.komercijalno vozilo O V .osobno vozilo | s OKFZ bočnog sigurnosnog pojasa (SsKFZ) mjeri se od ruba prometnog profila u stranu.25 s SKFZi 8 ¿»SR ! BiciklističkaiBočni razdjelni Kolnik KFZ I | KFZ = (19) Dimenzije slobodnog/prometnog profila za motorna vozila 206 .00 m). Za VZul Š 50 km/sat je SsKFZ = 0. 437 i dalje. zatim od bočnih i gornjega zaštitnog -3. Konrad Adenauer-str 13 —> Q P KV/KV (6) KV/OV 3. Širina sigurnosnog pojasa za biciklistički promet iznosi 0.75 0. Visina slobodnog profila za motorni promet iznosi 4.50 m.gornji sigurnosni prostor F = pješaci = granica slobodnog profila — = = granica prometnog profila biciklisti motorna vozila KV/OV T V . Ta širina ovisi o dopuštenoj maksimalnoj brzini VZul.bicikl visok 2.50 m.20 m .70 m kako bi se omogućila OV/B obnova kolnika.25 4.

"s" utvrđena bankina.75 ^ 25 2. .25 - ?1*4 L > r >.75 1. Dijelovi poprečnog profila s obje strane kolnika utječu na funkcionalno i vizualno oblikovanje prostora.00jsj'2.50 12.00f^2.0025 ( R Q 12) b 2 © 3.00 . 7 5 1. Köln.75 c2pr .00 -K 4 ^ 1. 2 5 c4mpr 0 3 .OOf 1. Tipski profili za ceste bez izgradnje su 0.75 3.0 0 . raznolikim hortikulturnim elementima: oblikovanje uličnoga prostora mora pomoći snalaženju u ulici i u samom gradu.50 -3..0 d4mpr 2. površine za zadržavanje i sjedenje.00 ( R Q 10) d 2 izgradnje T i p s k i p o p r e č n i profili ( R Q ) c e s t a u z k o j e n e m a Parkiranje ( P ) 18. 0 0 •}(• 3.5) I 2. kod "a 6 ms" znači: .3. 7 5 4 2 . 0 0 j s f 2 .50f2.00 -ŽL 2 .00 1.. 0 o | .75 Treba nastojati da je izgled prostora trase prepoznatljiv.. 2 5 75 3.00 7.75 251. 2 5 3. prostore gdje se doprema roba za privređivanje.00 - 5.2 5 ^ 2 .75 c4pr -7f2.25 -7f2.50 (RQ9)e2 <RQ7.001 75 > . 2 5 -J."r" biciklistička staza unutar profila.25-7f2. Konrad Adenauer-str 13—» Q P Da bi se u projektu.0 .50 75 3."m" izgrađen razdjelni trak.3 .3 .75 .2. usklađenim rasporedom pojedinih dijelova poprečnog profila.00^^2.3.75 . 0 0 3 .2.00f75 3.> [ . 0 0 f .3 .3 ..00f^2. Područja primjene tipskih profila -» s.f 3.00.00 75 c2pr : 2.2 . 1.. 208. odmjerenim odnosom širine i visine prostora ulice. 0 0 <-Jf2. . o o j .75 m.. 0 0 ^ 1 .Oo[. 0 0 f . Pri oblikovanju treba s obzirom na namjenu i djelovanje uskladiti sljedeće elemente: pješačke i biciklističke staze koje prate kolnik."6" broj voznih trakova za oba smjera vožnje ® s..501. 0 0 } v 2 .3 . 208.25 ^3. 2 5 2.\ . izgradnji i uporabi cesta postigla jedinstvenost.^ 2 .25 • 3. 0 0 J ^ .00 Sj'2.3. 0 0 .3 .00 2.75 d4pr ."p" proširenja ili trak za parkiranje na rubu kolnika. pogone i trgovine. . ^ 3. površine za mirujući promet.2. 2 5 ^ 3 .00 ] f . 2 5 -?<.50 25 3.00> 75 f2p . 2 5 ^ 3 .und Verkehrswesen.25 5.5025 3 . propisani su tipski poprečni profili od kojih ne treba bez razloga odstupati.. 0 0 >'-2.501.00 9. T i p s k i p o p r e č n i profili c e s t a u z k o j e s e g r a d e o b j e k t i 207 . .00 10.SOf1 50 17.^ 2 .00f7.25 • 75 B 3.7 1 .Informacije: Forscungsgesellschaft für Strassen ."a-f grupa profila s osnovnom širinom voznog traka 3. .00f 75 3. za ulice s izgradnjom -» 0 Tako npr.00 75 2 . ^ 3 . To se postiže jasnim diferenciranim dimenzijama. zaklonjene i zaštitne površine. 5 0 ^ ' 2 ..00 ^ 2.

Mot. voz. voz. ograničen promet linijskih autobusa Pri malom prometu teretnih vozila. voz.tehničko dimenzioniranje nije potrebno V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 50 km/h V = 70 km/h V = 50 km/h V = 60 km/h V = 50 km/h V = 60 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h Pri malom prometu teretnih vozila. Opći Opći Opći Opći Opći Opći Mot. Mot. voz. Mot. voz. voz. Mot. Mot. Mot. Mot. Mot. Mot. Opći Opći Opći Mot. 207 208 . voz.Područje primjene Kategorija ceste Prometno opterećenje (vozila/sat) 2 S 3800 a 2800 S 2400 S 1800 V = 90 km/h V = 110 km/h Posebni kriteriji primjene Tip ceste Tipski poprečni profil 4 a6ms a4ms Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima b4ms b2s Pri malom prometu teretnih vozila b2 b6ms b4ms Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima c4m b2s Pri malom prometu teretnih vozila Pri poljoprivrednom prometu > 10 vozila/sat b2 b2s b2 Pri malom prometu teretnih vozila d2 c4m Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima Pri poljoprivrednom prometu > 20 vozila/sat Pri jakom prometu teretnih vozila Pri malom prometu teretnih vozila d4 b2s b2 d2 e2 Pri jakom prometu teretnih vozila d2 e2 Prometno . voz. voz. voz. voz. Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći - CESTE Dopuštena brzina v Čvorišta Projektna brzina V8 [km/h] 7 8 120 100 120 100 120 100 100 100 100 100 100 100 90 90 90 90 90 (80) zui [km/h] 6 Više razina Više razina Više razina Jedna (više) razina Jedna (više) razina Više razina Više razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Više razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina 1 3 v= 90 km/h V = 110 km/h V = 90 km/h V = 100 km/h V = 70 km/h V = 90 km/h v = 70 km/h V = 80 km/h v = 70 km/h V = 90 km/h V = 70 km/h V = 90 km/h v = 70 km/h V = 80 km/h V = 70 km/h V = 80 km/h v = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 50 km/h V = 70 km/h V V V V = = = = 50 km/h 70 km/h 50 km/h 60 km/h - A I £ 2200 a 1800 s 1700 s 900 s 1300 £ 900 = 4100 a 3400 = 2600 = 2200 S 2300 S 2100 - a 100(120) a - 100 - a 100(80) A II S 1700 S 1400 s 1600 a a a a 100 100 100 100 90 80 90 90 90 90 a 900 S 1700 S 900 100 100 100 100 (100) 80 80 80 80 a a a a 1300 900 1000 700 a 100 a 80(100) a 2600 a 2100 (90) 80 80 70 80 70 80 70 80 70 60 80 70 60 80 70 60 80 70 60 70 60 A III A IV a 1800 a 1700 a 900 a 1600 a 900 a 1300 a 700 a 800 a 700 a 1400 a 1000 a 900 a 700 a 300 to to a 2300 a 80 a a a a a a a 100 100 100 100 100 100 100 V = 40 km/h V = 60 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h o o o o HA HA a 80 a 80 a 70 a a a 70 70 70 os 80 70 80 70 70 70 70 70 (60) (60) 60 60 60 60 60 60 (70) (60) (70) (60) (70) (60) (70) (60) (60) (60) 50 50 50 50 50 50 50 50 50 (40) (40) (40) (40) (40) (50) (50) (50) 50 50 B II a 2600 a 2100 a 2500 a 2100 a 2500 a 2100 Bili a 1800 a 1400 a 1000 a 900 a 700 a 1400 S 1000 a 2200 & a 60 a 60 a a a a a a a a a a 60 50 50 50 50 50 50 50 50 50 BIV a a 900 700 2100 a a 2000 a 1900 c m a 1800 a 1700 S 1500 CIV a a a 1000 1000 600 (60) (60) Područja primjene i tipski presjeci -» s. voz. voz. voz. Mot. Mot. voz. Mot. ograničen promet linijskih autobusa Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima Pri jakom prometu teretnih vozila Pri jakom prometu teretnih vozila (2 b4ms c4m d4 c4m d4 d2 e2 d2 e2 c4mpr Pri malom prometu teretnih vozila Poseban slučaj c4mpr pri prisilnim uvjetima Poseban slučaj d4mpr pri prisilnim uvjetima d4mpr c4pr d4pr c2pr Pri malom prometu teretnih vozila Pri jakom prometu teretnih vozila d2pr c2pr d2pr Ograničen promet linijskih utobusa (2p Vrsta prometa 5 Mot.

(S) Uklkjučivanje u sabirnu ulicu ® S dodatnim trakom za lijeve skretače M Interzonalna ili sabirna ulica Normalno križanje (kod 1 I yulica nižeg reda) J lnterzonalna~Ñ¡ \ j sabirna ulica V Vi Os ceste Smjer kretanja Pješački prijelazi JednosmjernaN . U drugim zemljama (Engleska) daje im se prednost jer smanjuju opasnost od teških nesreća.više razina (H) kao ® • kao ® Interzonalna ulica"S ^3) Suženje kolnika Kružni tok s pješačkim stazama © Smaknuto cestovno križanje. samo za spori promet 209 . niža je jačina buke i potrošnja energije. 213. petljama zahtijeva relativno velike > površir •2= Prometna cesta y r © Trokraka čvorišta / raskrižja .@ i četverokrako čvorište (dvije ceste se sijeku) 0 ® . bolju preglednost i prikladan završetak ulice. Razlikuje se: trokrako čvorište (jedna cesta se priključuje na drugu-> 0 . Daljnja prednost: ne treba svjetlosna signalizacija.CESTE fit DD Raskrižja u obliku kružnog toka ® u Njemačkoj se rijetko grade. u stambenim četvrtima {©. Sabirna i prometna ulica = t a ' Za ceste saveznog značenja zabranjena je izgradnja na udaljenosti do 20 m. 0 r r u i 0 Trokraka čvorišta u jednoj razini © -•kao čvorišta na trasi dvotračnih ulica najčešće su u jednoj razini (sa svjetlosnom signalizacijom ili bez nje). Ograničenja izgradnje postoje do 40 m od ruba kolnika s.i R li R min P r e m a tipu cesete © Raskrižja u jednoj razini (6) kao ® (j) _>kao0 ® kao © Povezivanje petljama zahtijeva relativno velike površine Povezivanje . mjereno od vanjskog ruba kolnika.. Pogodno za spori promet kao npr.. Promjer kružnog toka ovisi o odgovarajućoj dužini retencije vozila koja je potrebna prometnom opterećenju. autoceste. Razmaknuto raskrižje osigurava više prostora.

25 5 1 ( 1 .» s. t r g o v a č k i h c e n t a r a .50f (2.75 -Is^^ MdvP S0.50 (8) Osnovne širine opskrbnih i odvodnih instalacija i njihov razmještaj u uličnom prostoru F 2.50) 3. 6 0 m ) a k o s u d v o t r a č n e . Č e s t o j e s v r h o v i t o d a s u i šire.50 Samostalno vođena biciklistička staza 6 (12)8 (1. P j e š a č k e s t a z e po m o g u ć n o s t i n e s m i j u biti u ž e o d 2 m ( o d t o g a 1.p. ark a d a m a i i z n i m n o z a š t i t n i m n a t k r i v a n j e m . zeleni pojas © ©-® > I 1 Izgradnja s kolnim = 0. KM I P ÍWI'GIEÍ Ü i l R F Š0. 0 m ( i z n i m n o 1 . 7 0 0 . 7 0 0 .60 0. 2. a 2 .755' J ^ s o l (Ž0.755' © (§0.20.50 (1. Z a j e d n i č k e s t a z e z a p j e š a k e i R 6) F ).5% (odvodnja) 3 > duljina stambenih prilaza bez prometa vozila za 1 do 2 etaže 80 m 3 etaže 60 m 4 i više etaže 50 m 4 > kod razdjelne kanalizacije 4.755' ( S 0.Poprečni profili1' (vrijednosti u zagradi su minimalne mjere u postojećim izgrađenim područjima) .755» (S0.2551 m—jfô. 7 0 0 . 5 0 m Š0. U blizini š k o l a .60 |1.25 ^ ^ Vrijednosti projektnih elemenata S max [%] 2> Svjetla visina min [m] CESTE -> tu P o v r š i n e za p j e š a č k i i biciklistički p r o m e t P j e š a č k e p o v r š i n e .50 struja plin voda topiovod telefonski kabel kanal mješov. 2. © Pješačka staza koja prati ulicu Biciklističke s t a z e d u ž u l i c e m o r a j u biti š i r o k e n a j m a n j e 1. 9 0 1. „„ Ï ' 1 2 0 ¡¡ // i//KF (5) Biciklistička staza koja prati ulicu 1 . zavoja Parkirna mjesta Gredica s biljem Površina za posebne namjene s kamenim pločama Površine za pješački i biciklistički promet Primjeri oblikovanja uličnog prostora s bočnom izgradnjom 210 .00 do 4.75 5 1 (Š0.50 0 .50) (7^ Stambeni prilaz bez prometa vozila Napomene ') manja odstupanja od mjera za širine mogu se pojaviti zbog dimenzija ploča 2 > Smm = 0. t r e b a n a s t o j a t i d a s u š i r o k e najmanje 3 m ® -(7).255' 6 (12)8 2.50) KR >1 .50 m n a j m a n j a širina z a k r e t a n j e i 0 . r e k r e a c i j s k i h g r a đ e v i n a itd.00) l bicikliste š i r o k e s u 2 .50) (1. pješaci biciklisti motorna vozila parkirni odn. 2 0 6 Kao odgovarajuća vrsta ceste 2.20|l.75s' ( ž 0.00} ¿?0. kanalizacije kanal oborin. 5 0 m ( n a j m a n j e ^ . zavoja H w = polumjer konkavnog vert.t r e b a projektirati razn o v r s n o i z a n i m l j i v o . O d a t m o s f e r s k i h u t j e c a j a t r e b a ih zaštititi d r v e ć e m .50 zaštitni p o j a s p r e m a k o l n i k u ) .50 m 5 ) ostali dodaci na širinu kontinuirani drvoredi zahtijevaju zeleni pojas širine min. II KS I P 1 w 1 e1 Il I E G W FH P KM KS KR F R Kfz P/G = = = = = = = = = = = = (2)' (4 na < 250 m f (8 na < 30 m) 2.00 1 1 1 j I I 1 El G1W1 P 1 FHI ¡ . kanalizac.90l I I 1 F © Zajednička pješačka i biciklistička staza 0.e . 7 5 m z a š t i t n o g p o j a s a p r e m a k o l n i k u . kanalizac.7551 (S0.b u d u ć i d a s l u ž e i z a d j e č j e igre .0 m a k o s u j e d n o t r a č n e .éO'l' (2)' (4 na < 250 m f (8 na < 30 m f 2.50Í'12 + 6.50) > 1 41 6 (12)8 Samostalno vođena pješačka staza Kolnik -6-8m-¿3. kanal fekal.50) (4 na < 250 m f (8 na < 30 m f 30 10 2.50 (2. Ž0.5% 1 — r I \! \ 0.50)' ji_£0.5% .60) S0. D o d a t n o s e p r e d v i đ a širina 0 .500 Biciklistička ulica 0.2.50 m 6 > dvosmjerni promet samo u iznimnim slučajevima polumjer zaobljenja u područjima čvorišta u iznimnim slučajevima Kratice: F R R1 s = = = = pješaci biciklisti polumjer zavoja uzdužni nagib Hk = polumjer konveksnog vert.75 0. 6 0 ) = 1. 0 m ) .

00 m. široke 1.75 3. prljanja i oštećenja prilikom zaključavanja. Ukupna organizacija treba biti što jasnija i jednostavnija za orijentaciju.75-80.60 1. zatvorena plivališta Prostori za značajne skupove Ostali prostori za skupove Mjesni ugostiteljski objekti Vrtne pivnice 1 na 30 m 2 ukupne st.7 po mjestu za sjedenje 1 na 40 m 2 neto površ.90-2. paralelno © R a s p o r e d smaknut po visini.75-80. Duljina ležećih bicikala do 2.80 1. 1. Dodatne parkirne površine za prikolice i specijalne bicikle .3 po radnom mjestu 1 na 25 m 2 prodajnog prostora 1 na 80 m 2 prodajnog prostora 1 na 35 m 2 prodajnog prostora 0.BICIKLISTIČKI PROMET Osnovne mjere bicikla -> ® .3 po mjestu za sjedenje 0.60 Biciklistički parkirni prostor s osloncima ^d) Preklapanje bicikala Preklapanje prednjeg kotača sa središnjim prolazom 211 .00 1 1.00 1.60 1. pod kutom (li) Orijentacijske veličine za određivanje potebnog broja biciklističkih parkirnih mjesta (ftfo | Oslonac (ftfo (gjg) ' 2 .50 1.90 Treba nastojati da prostor gdje se ostavljaju bicikli bude dovoljno pristupačan i velik-» (3) Ako je preuzak.00 r 1.75 1.90-2.60 1.2 po istovrem. ostavljanja i izvlačenja bicikla. postoji opasnost od ozljeda. I I Prostrano ostavljanje bicikala f ^ gfo 1.70-1. tako da se može lako pronaći.50 1 — — — l . kupalištima i pri trgovačkim centrima. 60 © Osnovne mjere za bicikle (?) Bicikl s košarom / dječjim sjedalom 1. površine 1 na 200 m? ukup. tandem do 2.50 . Treba predvidjeti prečku za dječje bicikle. Suprotno tome. liječničke ordinacije Sportski tereni.prema potrebi.5 po učeničkom mjestu 0.© .20 1.00 1 . Za zadržavanje tijekom više sati treba predvidjeti natkrivanje i rasvjetu.80 1 1. ' 75 (3) 45 75 ' 35 40 35 40 35 Suženo postavljanje bicikala I . I 1. 1. Nadzor nad parkiranim biciklima potreban je tamo gdje se održavaju velike priredbe. Postoje i specijalni bicikli za invalide i prijevoz tereta. Pri tome treba uzeti u obzir košare i sjedalice za djecu. Treba predvidjeti poprečne staze.20 .90-2. Oslonac za okvir koristi se s obje strane. pa razmak treba biti 1. čitaon.50 . 1.50-1. površine 1 po krevetu 0. Prikolice za bicikle (s rudom) duge su oko 1. 0.50 1 U slučaju da se u istoj zgradi javlja više korisnika treba odgovarajuće veličine zbrojiti © Raspored smaknut po visini.00 ' ' 1. Oslonci za bicikle bez mogućnosti zaključavanja dolaze u obzir samo u unutarnjim prostorima koji su dostupni malom broju ovlaštenih. šport.60 1. S © Osnovne mjere za paralelno ostavljanje bicikala (S) Raspored na istoj visini. Treba postojati mogućnost da se zaključa samo jednim lokotom na sponi koja obuhvaća oslonac te okvir i prednji kotač bicikla.50 1 . 1. stranci 0.80 m -> © .7 po učeničkom mjestu 0. prisut.20 m ® Širina prilaznog puta 1.35 m.80 I i ' 2.90-2. Parkirna površina za bicikle može se osigurati i prenamjenom parkirališta za motorna vozila. Parkirni prostor treba biti u blizini odredišta. da mu se jednostavno prilazi i da je osiguran nadzor.© .80 : I—= 1—1 1.00 I— 1. na kolodvorima.60 m. stavljanja prtljage. Dječji bicikli su manji.60 m.20 1. dvorane. pod kutom Stanovi Posjetitelji privatnih stanova Studentski domovi Opće obrazovne škole Osnovne škole Zgrade s predavaonicama Knjižnice Fakultetske menze Radna mjesta Prodavaonice robe svakodnevne potrošnje Trgovački centri Trgovine za periodičke potrebe Uredi. Zbog toga su naročito pogodni oslonci za okvir © . smicanje po visini problematično je zbog mogućnosti oštećenja Najpovoljniji broj mjesta proizlazi iz orijentacijskih podataka i građevinskih propisa -> Držač bicikla mora pružiti siguran oslonac i kad je bicikl natovaren. st.5 po mjestu u garderobi 1 na 20 mjesta za posjetitelje 1 na 7 mjesta za posjetitelje 1 na 7 mjesta za sjedenje 1 na 2 mjesta za sjedenje 1.80 5. Pri dvostrukom redanju bicikala moguća je ušteda prostora preklapanjem prednjih kotača.

50 m.50 1.2.90 2. crvena • Betonske ploče.2. Osnovne mjere prometnog profila za biciklista mogu se sastaviti od osnovne širine 0.BICIKLISTIČKI PROMET -> Q P Pri običnoj vožnji u jednom smjeru biciklistička staza treba biti široka 1. Većoj duljini stalka odgovara veća širina prilaza: širina 1.00 m.70 — 1. Betonska kocka. Skladište bicikala 212 .10 Lučni krov. Prilazne staze između stalaka za bicikle treba projektirati dovoljno široko. crven Kolnik .50 m za duljinu do 10 m.okvir od cijevi (9) Natkriveni stalci za bicikle (11) Biciklistička staza sa zelenim pojasom na strani prema kolniku Dobro rješenje.50 Pješačka staza Biciklistička staza '50 i .50 2.50 m. sa 15 do 42 bicikla.60 . tamno sivo Kosi položaj © S držačem okvira © Biciklistička staza. « S f c ^ . crvene Asfalt.10 1.40 m.> @ 1.20 m za duljinu do 25 m. Skladište bicikla može imati 1 . obloga prirodnim ili umjetnim kamenom.00 - S 1.10 60 •t—H 60 35 35 (2) Jedan kraj drugog smaknuto 3. —{Jj Trakasti temelj (6) Nadstrešnica.80 m za 15 m te 2.50 Dvostruko postavljanje i 1 0.2. najmanje 1. 1. Tlocrtna površina 4x4 m.00-2. Na svakih 15 m dolazi jedan poprečni prolaz.50 30 _ 2. .60 m. Za etažne stalke širina je najmanje 2. lučni krov (7) 2.00 m.50 m. Pretjecanje i mimoilaženje smanjenom brzinom traži širinu 1.5% Zaštitni trak. visina iznad terena 5 m . a bolje da je 1. a preporučuje se 2. potrebna je širina 2. dvostruki stalak (8) ' Trakasti temelj Nadstrešnica .pješačka staza 2.60 m i visine biciklista -> (5) te potrebnih manevarskih prostora koji odgovaraju različitim okolnostima.00 .biciklistička staza .3 etaže.25 . Ako se očekuju biciklisti s prikolicom.

osim iznimno. (9) Vjetrenjača Zabrana građenja / ograničenje građenja Priključci na autoceste (četverokraki) 5.AUTOCESTE Informacije: Rheinisches StraBenbauamt.75 3.50 2. jedan zaustavni trak-»(T) - (DAutoceste se međusobno povezuju čvorištima izvan razine (trokraka čvorišta četverokraka (7) .50 2. 2. . Lokacija signalizacijskog okvira kod priključaka treba biti 1000 m ispred točke na koju se odnosi.50 i 3.75 0.00 3.50 3. odvlačenje pažnje).75 é 3.50 .00 3.50 | 3. a kod autocestovnih čvorišta 2000 m.00 m) (1.50. RQ 26) b 4 ms Autocestovno čvorište (trokrako) Autoceste su najsigurnije ceste.00 (4.75 3.5%. a zona ograničenja izgradnje pojas 40 -100 m od ruba ->® (?) Truba © Trokut © Račva A u t o c e s t o v n o čvorište (četverokrako) Zona zabrane građenja 40 > m Zona ograničenja građenja ( 7 ) Djetelina ( 8 ) M a l t e š k i križ . Kolnik sadrži dva vozna traka ili više i.50 0.50 3. 5 0 3.00 m) © Poludjetelina ^j) Paralelne rampe J Signalizacijski portal iznad kolnika 213 .75 3.00 37.putokaz -» (12). 2 . su 1.(9)) i opremljena priključnim čvorištima -> (2) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29.75 0.5% 2.00 4. Zona zabrane je pojas do 40 m od vanjskoga kolničkog ruba.50 26. Euskirchen —> CP 11. Prometna signalizacija .50) a 6 ms 2.50 2. RQ 26) a 4 ms 2.00 0.50 I 4. 5 0 0 . (1.50 1. a uz to i najvišega kapaciteta.50 (T) Tipski poprečni profil za 6-tračne autoceste (RQ 37.00 . Građevine uz autocestu mogu negativno utjecati na odvijanje prometa (smanjena preglednost. pa su zakonom propisane zone zabrane i zone ograničenja izgradnje.50.5Q Autoceste su namijenjene brzom prometu motornih vozila.50. 2 .50 3.00 a 0. Neposredno uzduž autoceste ne dopušta se izgradnja objekata.50 0.50 .50 (3) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29.1.00 29.50 0. Pri projektiranju i građenju najveća je briga kako zaštititi okoliš.75 1. 5 0 0 ^ 5 0 3.1.75 | 3.50 1.75) m | 1.75 0.50 1. Oba kolnika za protusmjerni promet odvojena su razdjelnim pojasom.75 | 3.5% 0 1.

3 2. Osovinski razmak kolosijeka: najmanje 2.15 0. Širina vagona: 2.65 0.65 0.30 2. može se nalaziti u cestovnom kolniku. Uzdužni nagib: najviše 25%o.5 m.20 m proizašla je iz lokalnih okolnosti i treba se kod novogradnje izbjegavati). Donji rub n a p o j n o g v o d a u pro-1 G r a n i č n a linija m e t n o m prostoru j a v n e c e s t e \ razmaka Kontura slobodnog profila kolnika + 4. metarski kolosijek 1. ali min. Razmak između rubnjaka i vagona: uobičajeno 0.05 3.50 SI 0. t «sj.65 IFII 0.65 6.15 S a svjetlosnim signalima z a prijelaz preko kolosijeka 214 .95 m.50 m ako se nalazi unutar uličnog profila. 8 0 s p u š t e n e trole N a j v e ć a visina vozila 2 . Širina kolosijeka:: normalni kolosijek 1.15 m). iznimno 0 . i Stupovi u sredini 3. duljina vlaka najviše 75 m.40.65 0. a ne sudjeluje u uličnom prometu. ' © Pješački prijelaz preko kolosijeka b e z regulacije svjetlosnim signalom m rri\ I I Ud 1 1 F • • 1 ¡ I ^ 1• • •• •• .50 Polumjeri zavoja: po mogućnosti iznad 180 m.50 m. nadvišenost pri normalnom kolosijeku najviše 165 mm. iznimno do 40%o. ali min.00 m.50 Tip C ^ 0. 2 0 i z n a d perona P r e k o 5 0 . Sigurnosni pojas: širina 0.0brn 0. 2 .50 0.65 m (djelomično još prisutna mjera od 2. bolje 3.20 m.40.50. 0 ° Donji rub napojnog v o d a u GRADSKA ŽELJEZNICA tU + 4.30 2.00m 0. Po mogućnosti treba ispred kružnog luka predvidjeti prelaznicu koja se poklapa s rampom nadvišenja (tada je najveći nagib 1:6 • V).435 m.65 0.5 JH m Stupovi s a s t r a n e (iš) N o r m i r a n e širine z a z a s e b n i trup ž e l j e z n i č k o g kolosijeka u sabirnim u l i c a m a Tip A 0. 2 .30.55 J G r a n i č n a linija vozila 50 m 1 1 Stupovi s a s t r a n e L i.50 * — M/ ¡B/2 B / 2 1 1 H i ^ r J ¡ C .15 ® -» ( 3 ) Postaje s jedne strane U iznimnim iznim slučajevima 3 0 m G r a n i č n e linije s l o b o d n i h p r o f i l a k o l nika i tramvaja f l l M I I.50 Tip B 2. BOStrab. a unutar uličnoga profila 5 m.65 0. Postaje: širina perona treba biti najmanje 3.05 2. Sustavne razlike: tramvaj prometuje isključivo prema vizualnim informacijama i sudjeluje u uličnom prometu (podliježe StVO). 0 0 ^ Donji rub napojnog voda u prometnom prostoru j a v n e ceste Gornji rub 2 .30 2.30 do 2.40.65 Tip C 7.05 a) N a otvorenoj pruzi ±0.15 0.50.70 m '•'i Stupovi s a s t r a n e j o t j = 400'J ( 5 ) ->(3) Postaje obostrano © 0. podzemna željeznica prometuje samo na posebnim kolosijecima s križanjima izvan razine.50 Tip B 2.85 m od granične crte vozila na strani gdje su vrata.65 0.3 2.U ÜL TT" 12.151 RJ ® J l P _ B = 4.20m Najniži položaj napojnog voda u prolazu ispod objekata S t u p o v i U srëdinî " ' *"L 2.5 2.00 0 20 h"' + 5 . 3 0 IT1 Kolnik j a v n e c e s t e (3. B e z stupova 0.500.30 2.TRAMVAJ R a d n i prostor trole G r a n i č n a kontura vozila G r a n i č n a linija r a z m a k a z a fiksne ili pokretne o b j e k t e • (i u o d n o s u n a graničnu liniju r a z m a k a drugih tračni čkih vozila) O g r a n i č e n j e z a niše i sigurnosne prostore (SO) ±0. pri metarskom 120 mm. Visina vagona najviše 3.05 b) N a p o s t a j a m a i uličnim zaštitnim otocima Minimalni r a z m a c i a k o su kolosjeci u kolniku j a v n e ceste R a d n i prostor trole G r a n i č n a kontura vozila G r a n i č n a linija r a z m a k a z a fiksne ili p o k r e t n e objekte (i u odnosu na graničnu liniju r a z m a k a drugih tračničkih vozila) O g r a n i č e n j e z a niše i sigurnosne prostor|Q) ¿A j t ± 0 . Dimenzije vozila: duljine vozila od 15 m do 40 m. kod priključaka i okretnica najmanje 25 m.05 3. BOStrab dopušta da peron bude širok najmanje 1. ali bi to u interesu putnika trebalo izbjegavati (u uskim prostorima širina od 2 m trebala bi biti donja granica jednostranih perona).30. 2 0 iznad perona Pravna podloga: Zakon o prijevozu osoba. ih ' ' r ' AN.50 r r 2.10 m zbog potrebnog proširenja u zavojima srednjih polumjera.40.50 I ili n Bez stupova 0.40 m.50 0.) - ® a) N a otvorenoj pruzi ±0. na trasama koje nisu bezuvjetno u vezi s ulicama (željeznički kolosijeci u ulici ili posebno).5" -TD.60 0. .3 3.50 S i|B/2 B/2« Stupovi u s r e d i n i L - M •>< Tip C !£L 10.d_B = 4. Širina slobodnog profila = širina vagona + dodatak zbog prolaza kroz zavoj + dodatak zbog nadvišenja i ljuljanja (najmanje 2x0.15 0.00(s0) © Mjere u m b) N a p o s t a j a m a i uličnim zaštitnim otocima M i n i m a l n i r a z m a c i a k o s u kolosijeci n a p o s e b n o m trupu unutar p r o m e t n o g prostora javne ceste Tip A 0. širina dvostranih perona treba biti najmanje 5.30 0.05 3.65 0.65 0.20 prometnom " I -T5iOQ prostoru j a v n e ceste N a j v e ć a visina U v o z i l a ( b e z trole) P r e k o 5 0 .65 C. duljina perona = duljina vlaka + 5 m za netočno kočenje.60 odnosno 2. 2 0 iznad p e r o n a R a z m a k d o fiksnih o b j e k a t a (stubišta itd. Minimalna slobodna visina 4. Poprečni nagib: najviše 1:10.50 m.50 u. gradska željeznica koristi izgrađene podzemne i / ili nadzemne kolosijeke s vlastitim sigurnosnim uređajima.00 (SO) 0.uuu»»ujuy/lrB- 2. Ako se predviđaju čekaonice.65 0.

tračne ulice 3 reda ci — _L«*d— (5) Parkirati na jednoj strani Parkiranje obostrano Mogućnosti parkiranja u "parkirnim džepovima" između zgrada 215 . Presjek (3) 4 . 216 © . parkirne površine pokraj ili unutar profila ulice -» @ + @.4 vozna traka. djelomično parkirne površine uz rub -» © te konačno IV. trgovima i slobodnim površinama mogućnost je raznolikosti oblikovanja vrlo velika -» C D Ulicu treba. Za ulice IV. prometne ulice sa 2 . uzevši u obzir sve čimbenike koji su u međusobnoj vezi. Šinska vozila za javni lokalni promet moraju biti isključena iz profila ulice. Seredzunu . povezujući promet (gradske željeznice. stambena ulica sa = 2 vozna traka. III. reda trebale bi biti bez prilaza i izgradnje uz rub.) treba projektirati na osnovi kibernetičkih spoznaja. odnosno vođena na vlastitom kolosijek -» © . s prostornog gledišta. tj. Zollneru Prometne površine (ulice. glavne prometnice s kolosijekom ili bez njega -> © . autoceste) sa = 4 vozna traka. II.PROMETNI PROSTORI prema R. reda s prilazima. Ulice II. smatrati dijelom urbanizacije.H.» s. Velike parkirne površine predlažu se uz stambene ulice © + © a mogući su i parkirni "džepovi" između stambenih zgrada -» © .© . Razlikuje se: i. kolosijeci i si.

1. Bolje rješenje su kolosijeci u usjeku. vatrogasci. posebno kad se urbanističkim planiranjem nove izgradnje brze gradske prometnice (100 .PROMETNI PROSTORI m (T) m o I B I E H IZ] o o o II ILctv. Zaštita od buke ->s. ili nasipima sa zelenilom . Mnogo zelenila sa zimzelenim drvećem (crnogoricom) pridonosi mirnom stanovanju -»<§).» © ili potpuno u usjeku . (2) Gradska željeznica ŠMŽM&M (3) Izdignuta na objektu (4) U plitkom usjeku (6) U usjeku s potpornim zidovima Ind. Pošumljeni pojas širine ~100 m smanjuje buku za ~10 dB.". ali je bolje bočno napajanje.V.» © . - ' ^ ^ . Tu se nalaze i nizovi garaža i parkirne površine. 215 © . . Cesta na vijaduktu prihvatljivo je rješenje u radnim i industrijskim četvrtima. ispod njega parkiranje ^0) Ulica na ravničarskom terenu Pokusima je d o k a z a n o da je s akustičnot e h n i č k o g stajališta n a j p o v o l j n i j e r j e š e n j e cesta u usjeku s n a s a d i m a na pokosima. J t f - j - - ^ e B L f e j j . djelomično ili dubokom © ili u podzemlju (0). G l a v n i zvučni valovi n e smiju n e p o s r e d n o dosegnuti do zgrada. Valjane mjere zaštite od buke općenito su moguće samo kad je riječ 0 novogradnji. neupitna je točnost voznoga reda. Promet nije ometan uličnom svjetlosnom signalizacijom. Izdignuti kolosijeci . što znači da se buka doživljava kao da je smanjena na polovicu.120 km/sat) dovoljno udaIjuju od stambenih zgrada. Zaštitni pojas mora biti dovoljno dug da se zaštite zgrade položene okomito prema prometnici. najbolje u usjeku. sa spojnim ulicama prema stambenim četvrtima. gdje buka manje smeta ©.K.'. £x Gradska željeznica s napojnim vodom odozgo Gradske željeznice mogu biti s gornjim napojnim vodom.» © • Još bolje djeluju ceste u usjeku s ozelenjenim nasipima . U usjeku s nasadima na zemljanim pokbširria ' Pješački tunel a 9 9 e B (9) Sa zemljanim nasipima sa strane postiže se dobra zaštita od buke @ U I 216 . 218. ali je povećana buka za okolno stanovništvo.'. Buka s ulice u ravničarskom terenu može se ublažiti nenastanjenim građevinama (garaže) hortikulturnim zahvatima © desno. promet prilikom selidbe) do stambenih zgrada ->s.» © + © . te široke pješačke površine po kojima je moguć interventni promet (hitna pomoć.» (§) omogućuju slobodno odvijanje prometa ispod građevine. Dobro rješenje omogućuju vlastiti kolosijeci od'Mi vojeni ogradom ili živicom od cestovnih kolnika . .© + © + © sa spojnim ulicama prema stambenim četvrtima. .© . + obrtnički pogoni (7) Na objektu. . " Jlfr.

Opsežno preoblikovanje cjelokupnog prostora u skladu s potrebama stanovanja u "stambenoj ulici" Gradske i regionalne Glavne prometne ceste Shematski prikaz odnosa prostora i prometnih prioriteta © Oblikovanje ulice prijedlog B . (T) Smirivanje prometa na ulicama u stambenim područjima / pregled mjera i učinaka Čisti pješački prostor I OOOOOOOOOO^ ' nOO°°?°£> Područje sa sporim prometom. regul.prometni sustav B . B4 + B6) + C1 + C2 Zadržati razdvajanje kolnih i pješačkih područja. 217 .oblikovanje detalja C . preoblikovanje ul.ograničenje brzine vožnje na "brzinu koračanja" (20 km/sat). mjere LU = S CL 1 Slijepe ulice Ulice s petljama .redukcija brzine vožnje suženjima kolnika i djelomičnim popločavanjem . prostora 4 Voznodinamičke zapreke Pojedinačne mjere: B1 + B2 + B3 + (. © Y 3 Promj. 5 Preuređenje mirujućeg prometa © Oblikovanje ulige prijedlog A 6 Popločenje C 1 2 Oznake "stambena zona" Brzina 30 Prometni znak 325/326 . predn.poboljšano oblikovanje prostornom raščlambom.4 - 3 Jednosmjerne ulice B 1 Promjena materijala kolnika 2 Suženje profila 3 Opt.moguće je višenamjensko korištenje cjelokupne površine ulice . parkiranje i kretanje pješaka odvijaju se na zajedničkoj površini (mješovita površina) .vođenje prometa # O željeni učinak vjerojatni učinak mogući učinak Br.> @ .Kompleks mjera Željeni učinak 05 > TO a) cd 2 "c CD o c ro to ra •o o > o CL QJ cd >w «u 'č£ CD E i š co -Q SMIRIVANJE PROMETA O D & S E A . jednakim pravima ili prioritetom za pješake i bicikliste <ooooot> Područje s prioritetom motornog prometa (A3) + B1 + B2 + B3 + B4 + B5 + B6 + C1 Vožnja. odn. ali reducirati širinu kolnika u korist širih pješačkih hodnika .više prostora i sigurnosti za pješake .

5 7 23.tu od buke ( T i ) Približna procjena postojeće odn. „„ „ . Utjecaj zemljanog nasipa ili stijenke za zaštitu od buke na razinu bučnosti Noć 35 Čisto stambeno nase. područje vikendica Zaštitna Općenito stambeno 35 područje. i koje visoko apsorbiraju 8 df} (A) < LAa STR. i obrtničkom području (dvotračna) 101-300 36-100 11-35 =10 101-300 36-100 <35 101-300 = 100 Područje razine buke 0 0 I II III 0 1 II III IV 1 II III IV II III IV V IV IV V IV V ® Normirano postavljanje stijenke za zaštitu od buke uz ceste ^ ^ t40-90( Zaštitni zid od betonskih zid od be elemenata H = 1.5 6 20. priključak na auto.5 Visina zaštit. O i ' "~50dB(A) 4 5 dB(A) f 8 0 'dB(A) 1 6 t S t i j e n k a z a z a š t i t u o d b u k e ' !v I — 28 1 23 63 1 1 Karta izofona.50 •g».> © . objekta u m Redukcija u d B (A) 6 ( 1 0 ) Približna procjena redukcije postojeće odn. < 4 dB (A). ali ta "sjena" za razliku od optičkih okolnosti . koje apsorbiraju 4 dB (A) < LAa STR. autocesta (4 . i predstavlja modificiranu mjeru prigušenja buke od cestovnog prometa. Teren Potrebna uda Ijenost u m Livade Šuma 10 75-125 50-75 15 125-250 75-100 20 225-400 100-125 25 375-555 125-175 30 175-225 35 200-250 r (9) Smanjenje razine buke uslijed udaljenosti 1 2 10 3 14 4 16. DIN 18005 dio 1. zaštitnih pregrada i zaštitnih piramida .nije potpuna. i Smjernice za zaštitu od buke na cestama RLS . Dac^ 75 dB(A) \ X "¿mljani nasifi.5 5 18. naročito u prometnim prostorima. Refrakcijom zvučnih valova može manji dio energije zvuka proći u zonu "sjene". c e s t a . Stijenka Stijenka sa stambenim vrtom (3) I Mjere za smanjenje buke uz prometnicu Zahtijevano smanjenje 2. STR. Industrija nudi brojne predgotovljene betonske elemente i zaštitne pregrade od stakla. drva i čelika.81 daju iscrpne podatke za proračun. .50 Ije. Moguća učinkovitost zaštitne pregrade ne ovisi 0 gradivu. očekivane buke od cestovnog prometa . očekivane buke od cestovnog prometa Dnevno prometno opterećenje u oba smjera vozila/sat < 10 10-50 Tipovi cesta p r e m a p r o m e t n o m o p t e r e ć e n j u s t a m b e n a ulica R a z m a k mjesta prijema z v u k a o d osi k o l n i k a u m S t a m b e n a ulica ( d v o t r a č n a ) >35 26-35 11-25 <10 >50-200 S a b i r n a ulica ( d v o t r a č n a ) >100 36-100 26-35 11-25 š 10 >200-1000 C e s t a u naselju i sabirna ulica ( d v o t r a č n a ) 101-300 36-100 11-35 Š10 C e s t a i z v a n n a s e l j a ili u ind.PROMETNI PROSTORI 65 dB(A) 7 0 dB(A) 60 dB(A) \ 55 dB(A) ZAŠTITA OD BUKE DIN 18005 Smjernice za zaštitu od buke na cestama Povećana ekološka svijest doprinosi sve većoj važnosti zaštite od buke. STR.. a.19 1. Taj je dio toliko manji koliko je pregrada viša i put refrakcije zvučnog vala dulji..6 trakova) >3000-5000 1251 1.50 D © 218 Piramida z a zaštitu od buke (betonski predootovljeni elementi) . obrtnička 65 zona š i r i n a ulige za I H max. i o b r t n i č k o m području (dvotračna) G l a v n a p r o m e t .12 >1000-3000 Gradska glavna prometna cesta i c e s t a u ind. malo naselje Seosko ili mješovito područje 60 Zona centra.© . već pretežno o visini pregrade.7 0 35-70 za građevinska područja u dB (A) Efektivna visina zaštitnog objekta h e f (m) (?) Dijagram za određivanje potrebne visine stijenke za zaštitu od buke ^8) Smanjenje razine buke < 8 dB (A). R. Ta redukcija označuje se sa A LA. Buka od prometa trebala bi pri prolazu kroz zaštitnu pregradu oslabjeti za = 25 dB (A). Intenzitet buke prouzročen višim prometnim opterećenjem i gustoća izgrađenosti zahtijevaju učinkovitu zaštitu u obliku zemljanih nasipa. Bedem za zast. I . Razlikuju se zaštitne pregrade koje reflektiraju A LA. Njeno djelovanje zasniva se na stvaranju "zvučne sjene" za buku od vozila.- 50 Industrijska zona 70 70 Projektna razina buke 4 5 .

Papuča za stup VRTOVI . udaljenost od međe treba biti 1. Ograda od ukrštenih letava.Drveni stup . Trajnost im je tada više od 30 godina. Poželjno je da je ta ograda visoka oko 1. najomiljeniji je način ograđivanja zemljišta Letve na prečki (4) Oblikovanje vrha letava / / / B / / / / / / / / / / / / H / / ž [ W f W W W t f T O 1 W w u (5^) Ograda s nadvišenim stupovima (ß) S kontinuiranom prečkom © S horizontalnim lamelama (8) S vertikalnim drvenim lamelama (9) Lovačka ograda Ornament .» © Ogradu treba podići na međi. Pričvršćenje prečke na stup u S/SA Moguće tit if A -y A-t A— • i/ n n^ Bolje (?) T Za zaštitu od pogleda prikladne su ograde od drvenih lamela -» © a mogu služiti i kao zaštita od buke.50 m -» Kod živice se mjeri od bočne površine. Zaštitne ograde protiv divljači treba ukopati 1 0 . A . a kod drveća od sredine stabla. na kojem je zgrada ili se obavlja neka gospodarska djelatnost. uz donji rub mali razmak i bodIjkava žica.00 m. '«*/1' D . .stakla na betonskom postolju 219 .00 m. oba su vlasnika dužna zajednički podići ogradu.2 0 cm. plastificirana. okviri i palisade bit će trajniji ako se impregniraju u koti u pod tlakom i u vakuumu. naročito ako su u živici -» Drvene ograde. obveza ograđivanja = 5. a troškove snose oba vlasnika zemljišta u jednakim dijelovima. dužan na zahtjev vlasnika susjednog zemljišta podići ogradu na zajedničkoj međi.OGRADE -> O D Zakon o susjedskim pravima. Postoje li na oba zemljišta zgrade ili se obavlja gospodarska djelatnost. Ograda mora biti u skladu s mjesnim običajima.00 m ta je udaljenost 0. Zajednička se ograda postavlja centrično na međi. nazvana i lovačka ograda. Vlastita ograda: rub temelja dodiruje među.20 m . Udaljenost do međe za živicu: ako je živica viša od 2.ograda (Fi) Ograda od okrajaka Od uzdužno rezanih okrajaka 3 Livadna ograda s oblicom na vrhu ^ ^ HZ! Od naizmjenično postavljenih lijepljenih talpi Jednostavna drvena ograda Varijanta drvene ograde J : -N ' Od savijenih drvenih letava na okviru od čeličnih cijevi © Livadna ograda sa smaknutim stupovima i prečkama Od drvenih talpi kvadratičnog presjeka Neobrađene daske iz pilane pribijene na stupove -10 cm u zemlji Ograda od žičane mreže. voda koja prska 1 1 Pričvršćenje stupova za ograde i pergole r^i A (?) Ukopavanje stupova Unutar izgrađenog dijela naselja vlasnik je zemljišta. ili ukopana Ograda od čeličnih profila (pocinčanih) sa plastičnim ogradnim elementima Živica s uloškom od žičane mreže Horizontalni u Vertikalni' presjek presjek •v Razdjelna ograda o<f armiranog 4) ornament . stupovi. a za visoku do 2.

1— 1 .> ® .i } ^ T J ft - I t nTT Pogled Detalj (7) Zatezanje žicanog pletiva © Različite metode spajanja i obrade četverokutnog i plosnog čelika Čelična rešetka I I .40 O^fYTTO 3x10 Žičano pletivo.> ( D . betonskih ili čeličnih stupova © + © koji su temeljeni u tlu. Sve osovinske mjere su višekratnik od 125 mm uz reške od 10 mm.» © isporučuju se s okcima različitih veličina.rešetka (4) Žičane hasure Srednji stup ^ .i r . Po mogućnosti treba upotrijebiti samo jednu vrstu kamena.200/22 100/16 15 VRTOVI OGRADE 3 x 10 Vlasnik zemljišta najčešće podiže ogradu samo prema jednom susjedu.5 cm (?) Čvorasta rešetka i ukrasna rešetka '"t t ± r r Prirodni i lomljeni kamen.750+-875-+-1000-M 125 - . m 0. jer će s druge strane ogradu podići drugi susjed. Plastificirana žičana pletiva s pocinčanim stupovima ne treba održavati. g+ "u 4/5 5/5 ¡6/5 ¡4/4 5/4 6/4 j 7/4 „ ¡4/3 i 1 -^ 0| jl625l. Žičana pletiva .90/0. .> ® i l i klesani .65/0. gotovo svaki oblik je moguć . mogu se upotrijebiti neobrađeni . u skladu s različitim željama korisnika. Ograda od kovanog željeza može biti umjetnički obrađena ili jednostavna. I" 8/12 Pogled (— 375/375 —I Osovinske mjere Presjek 4 4 7 i/IO 6/10 5 a' r r © t Uobičajeni komercijalni oblici betonskih blokova 5 »i i.8 1 3/B I2/B 1 4/6 5/bI5/6 i i . Žičani ornamenti ili rešetkaste ograde točkasto su zavareni rpocinčani . Zatezna č a h u r a . granit ili kvare. uobičajena veličina oka 4-5./ ( S f i K o ^ Krajnji stup Držač žice za zatezanji iržačžicezazatezanje2|cazazateza| Žica za zatezanje Vanjskj ugao Žičana m r e ž a Zatega od nefiraajucegt •fi M Ograda Vrata i polje ograde od valovite rešetke ^g^ o OOO b o o Bodljikava ž i c a 7 Držač žice za zatezanje* Sidro u zemlji Držač žice za zatezanje Vanjski ugao Krajnji stup Detalji stupa © Detalji zatezanja čvorastog pletiva Vrtna vrata od umjetničkog kovanog željeza T . 1 - 8/6 8/5 8/4 I 9/5 10/6 >0/5 j Presjek © 220 Slojeviti kameni zid s različito debelim slojevima ^g^ Zid od lomljenog i obrađenog kamena Ova tablica daje dimenzije u skladu s normativnim mjerama u visokogradnji DIN 4172. Žičana se ograda nateže preko drvenih.' ' Vijak Držač žice za zatezanje (5) Žičana ornament .i ^ V .

. Mašti ne treba postavljati granice.i I ( T ) 1. Da bi se udobnije hodalo. Stube se mogu vrlo maštovito oblikovati upotrebom "Karlsruhe" vrtnih elemenata.@ . Predgotovljeni elementi z a potporne zidove 221 .. 267 Elementi za opločavanje čvrstih staza između lijeha upotrebljavaju se radi lakšega održavanja . STAZE. tako da se po njima može sigurno i udobno hodati.> S .t 1 90 1 Pergola na Izdizanje tla p r o t i v drveta iznad truljenja Okvir z a penjačice . nije p o t r e b n a p o s e b n a odvodnja od predgotovljenih elemenata)-»^. POTPORNI ZIDOVI .> © z a bicikle.> ® . treba niveleta uspona biti konkavna Valja paziti na smjer nagiba terena pri projektiranju staze . 193-197. op. Nagib prema brdu 5 . Pomoću predgotovljenih elemenata mogu se oblikovati i lukovi. Da bi vrt izgledao što sličnije prirodnomu. Element dimenzija 55/30 omogućuje najmanji polumjer od 4. uzvišenje zbog m a n j e g prljanja ( § ) U travnjaku u istoj r a z i n i ( n e s m e t a kosačici) duljina k o r a k a debljina = 3 c m : R a z m a k ploča = n n i rw^ffff^T ^jiff* « ivIvXv! ® l ï v n S S o 'inija U S P ° n a j e ® k o n v eksna © S t a z a uz kuču: poprečn nagib Pješačka staza na padini Kolni put n a padini i l 4 6 Z a v r š n i sloj V e z n i sloj Sloj sitnog šljunka Sloj krupnog šljunka D r v e n e oblice Q D D O Q C D a ^ i o 10-15 3DC 1 5 -Sitna kocka Ispuna reški pijeskom Sloj plošt.» S. Rampe s bočnim stubištem .90 m.> @ . Stube moraju biti blago nagnute naprijed kako bi kišnica mogla otjecati.( § > pokazuju oblike stuba u vrtu. Betonski potporni zidovi jednostavniji su i jeftiniji a moguća je nabava predgotovljenih elemenata ->@ raznih oblika i veličina. 2 1 9 (T) © s upo m z itd a n iv i m a ( 2 ) Duljina L cm 50 50 Širina B cm 50 70 Visina kut. cm 12 14 ® Ploče z a vrtne s t a z e • 625 - u © Opločene staze među gredicama. ali ih se mora skladno uklopiti u nasade drveća. unutarnji ugaoni i obli profili.VRTOVI PERGOLE.> ® . 205/125 polumjer 24.80 m.60 i i !l tV. kolica za smeće i invalide s pratiocem. dječja kolica. polož. STUBE. prikladne su stube od oblica . samo se treba držati formule za stubišta ->s. skupo ali t r a j n o i Sloj ploštimice položenih opeka postavljene k a m e n e ploče Betonski potporni zid (izvodi s e i S u h o z i d . grmlja i cvijeća.> ® + ® . između ostalog kutni profili. Suhozid od kamena u slojevima do 2 m ako podupire sraslo tlo. Primjeri © . i'i ! ! K a m e n a ploča [.20% . Pri opločenju se razlikuje povišena staza između cvjetnih lijeha ili staza u razini travnjaka ->©-(7). Pijesak Šljaka ili d r o b l j e n a c © VCIlINdillU Kamen obrađen s dvije strane Pošljunčana staza © Sitna kocka.

odnošenje tla vjetrom itd.0 20. © Stabiliziranje horizof položenim busenjem Konstrukcija od armaturnih m r e ž a ® Berma za grmlje.0-22.40 cm). Koherentno tlo sabija se valjanjem u slojevima (debljina sloja 30 . .> Q D v/ s / h . Nasipanjem materijala u slojevima postižu se najstabilnije kosine. Ako nije u sjeni. osiguranje kosina Treba izbjeći pojave erozije. Profiliranjem podtla ->• (2) postiže se veza nasipnog materijala i podloge i sprečava stvaranje kliznih ploha. od padine prema sredini nasute površine. 5.* 3. pijesak). putove i slobodne prostore treba sabijati i najgornji sloj. Ploče od busenja učvršćene kolčićima za nagibe > 1:2 .0 16.0 35-40 45 27-30 42 37 Nasipano tlo Ilovača 15.Žlijeb z a /"odvodnju VRTOVI ZEMLJANI RADOVI DIN 18915 . krupnim šljunkom ili drobljencem Šljunak Pijesak Drobljeni kamen. pionirska sadnja i prskanje bitumenom za osiguranje strmih kosina Ispuna pijeskom . Valjanje se primjenjuje i za slojeve tucanika pri gradnji putova. a na površinama za sadnju biljaka 40 cm.0 40-45 45 20-25 40 70 30-45 25-30 35-40 30-35 40 25 35 30-40 40-50 20-25 70 35 © Odvodnja i osiguranje nožice kosine nabačajem drobljenca i kamena Osiguranje kosine kamenom. Nasipavanje humusa nagnute plohe na blago (?) Nasipanje u slojevima 777777777?. Naslagu humusa treba najmanje jednom godišnje prekopati i onda na svaki kubični metar dodati 0.0 18. nevezani nasipni materijal može se vibrirati.0 19.0 18. osiguranje umjetnih kosina Smaknuti raster blokova koji su otvoreni za sadnju. travnjaci ili ako se sadi (posebno važno za izvođenje staza i slobodnih prostora).0 20.0 16.0 22. 1. Sabijanje polijevanjem moguće je samo kod nekih vrsta materijala (šljunak.0 18. mokar Glina rahla i suha rahla i jako vlažna čvrsta i prirodno vlažna (čvrsto tlo) Suhi pijesak i krš „ . Kod svih čvrstih tala moguće je nabijanje i zabijanje. treba hrpu zaštititi od pretjeranog isušivanja (busen. Kosine. Ostaje li to odlagalište dulje vrijeme. slama itd. Kamena rebra za odvodnjju . Kod svih radova oko sabijanja treba voditi računa o namjeni. Kut prirodnog potkosa u grad.0 14. Pri nasipanju humus treba sabijati ako se neposredno nakon zemljanih radova izvode vrtnotehničke građevine. preporučuje se posaditi biljke koje mogu poslužiti kao zeleno gnojivo. 2. 4. Sipki.0 18.5 20. Za staze. tež.). tj. za travnjake treba ma površini ostaviti 10 cm sipkog tla.0 25.4 m ——I © Naslaga humusa © Koherentni materijal u podlozi s blago nagnutim stepenicama Humus D o b a r materijal Loš materijal Humus na gradilištima čuva se privremenim odlaganjem na hrpu ->• 0 . Izvedba stuba kod viših nasipa na nagnutom tlu ->• (3) sprečava klizanje (širina stuba = 50 cm).0 16.0-20. . . •yC*''-"}. Uvijek treba valjati izvana prema unutra. Najčešće je dovoljno prelaženje mehanizacije (gusjeničar .0 17.šljunkom ^jgj Osiguranje površine kosine konstrukcijom tipa Weber Vrsta tla Prost. stepenasto ¡j n a g i b u 1 : 1 i 5 W Težina i kut prirodnog pokosa različitih vrsta tala DIN 1055-2 222 .0 19. .grejder) kad se izvodi nasip.5 18. Ako su stube nagnute prema brdu. klizanja. kN/m 3 rahlo i suho rahlo i prirodno vlažno rahlo i zasićeno vodom nabijeno i suho nabijeno i prirodno vlažno rahla i suha (prosjek za laka tla) rahla i priroodno vlažna rahla i zasićena vodom (prosjek za srednja tla) nabijena i suha nabijena i prirodno vlažna (oblutci) srednje krupni i suhi srednje krupni i vlažni suhi sitan i suh sitan i prirodno vlažan sitan i zasićen vodom krupan i suh 14.0 15.0 18. potreban je uzdužni nagib radi odvodnje procjedne vode.0 20.5 kg negašenog vapna.. >?/ I—— 3 .

Krajolik ostaje zelen.> Q P Na strmim padinama treba učvrstiti površinski sloj. međutim. izvedba blago nagnutih. © d i j a f r a g m o m ili žmurjem (sa ili bez sidrenja) u nevezanom kamenom materijalu Sidreni k a b e l 33-651 © Osiguranje kosine u nevezanom kamenom materijalu: stepenasti iskop odozgo prema dolje uz istovremeno podupiranje zidnim elementima i aluvijalnim sidrima (autocesta preko Brenneta) ® Primarno osiguranje kosine u glinom vezanim ili djelomično vezanim materijalima pomoću usidrenog roštilja od greda F a z e iskopa © Osiguranje kosine u nevezanom kamenom materijalu: stepenasti iskop odozgo prema dolje i istovremeno osiguranje mlaznim betonom s armaturnom mrežom (ô) Prostorna rešetka kao potporni zid ("Krainerov" zid) od betona (sustav Ebensee) "Krainer" zidovi izvedeni u stepenicama daju dovoljno prostora za novu trasu.» © .Badgastein) Obložni zid sa stijenom od pilota. Mogu se svladati i znatne visinske razlike . potpornim z i d o m u nožici) Blagi nagib slojeva (po mogućnosti b e z i z v e d b e Strmi nagib slojeva ( s a s t e p e n i c a m a ili bermom) Potrebno ublažavanje. ceste i putove. zaobljenih kosina čije se površine učvršćuju travom. Pleterom se učvršćuju strme kosine na kojima je teško zasaditi raslinje. u slojevima tla različite čvrstoće © Oblikovanje (i osiguranje) kosina u slojevima tla različite čvrstoće ® Stijenska kosina uvjetovana geološkim okolnostima Stijenska kosina uvjetovana geološkim okolnostima Krainer" zid u Ebenseeu 223 . Ako je nagib strmiji od 1:2. mogu se visoki zidovi izvesti i s usidrenjem u tlo Bušotina z a odvodnju Stijena od pilota. taracanjem ili zidovima. Ozelenjeni potporni zidovi stvaraju prostor za dobro uporabiva zemljišta. od horizontalnih usidrenih greda i uspravnih stupova. Ovisno o sustavu i nagibu. grmljem ili drvećem. 222.) Prirodna (ne b e z u v j e t n o . 222. stabilna) kosina ( N ) Znatno povećanje nagiba u m j e t n e kosine (K) m o g u ć e j e s a m o uz p o s e b n a osiguranja (ovdje npr. nagiba i osiguranje it'rmi pokćs moguć ^amo uz osiguranje (naročito ako ima nevezanih slojeva) © Oblikovanje (i osiguranje) kosina. Razlikuje se mrtvi i živi pleter. dijafragma ili ž m u r j e Obložni zid za kosinu od nevezanog kamenja s prethodno izvedenom sidrenom gredom (shema Badberg II . treba plosnato busenje učvrstiti drvenim kolcima ->• s. Kosine koje su strmije od prirodnog kuta nasipanja učvršćuju se busenjem. npr. Za osiguranje dubokih usjeka u cestogradnji ili pri građenju na padinama potrebne su opsežne zaštitne mjere . pleterom.» © + © . Kod živog pletera (vrbovi kolci) treba naknadno posaditi bjelogoricu kao trajno rješenje s. Polja između njih pokrivaju se armiranim mlaznim betonom .VRTOVI OSIGURANJE PADINE . Usidreni roštilji od greda različite izvedbe. Načini oblaganja stijene kao obložni ili potporni zid (prema L.© .> © . Mulleru 1969. Čeono busenje treba primijeniti za nagibe od 1:1 1 /2 do 1:1/2. Preporučuje se.

0 Sadnice T^o a h 1.palmeta (6 i 8 grama) (8) Palmeta u obliku svijećnjaka . / _ „ (7) Verrier .5 h • ® « '"V Stabla na 1/4 ha 80 160 -150-60 ©v ® Ribiz ® Sađenje u trokut © S a đ e n j e u trokut s ispunom Sađenje u trokut s dvostrukom ispunom Mjere za sadnju malina Ogrozd i ribiz 224 . Iz njihovih se izboja početkom proljeća oblikuje lepeza.5m 4 x 6 x 3m 6 x 10 x 5m Sađenje u pravokutnik s dvostrukom ispunom • a ® a ® a a • • • • • a a a a m a 0 v e X / * • * • e ® 0 » • N a k o n b e r b e orezati tako d a o s t a n e 5 .5 x 3 x 3m 2 x4x4m 3 x 6 x Gm 320 178 80 320 178 80 3 x 3 x 3m 80 © a 3.5 h ® • Ogrozd -i 1.® • c Maline a Stupovi * a a Razmak 1. (9) Dvokraki horizontalni kordonac Sustavi sađenja prema -> CD De Haas • ® f • ® $ 9 9 9 ® 9 9 9 • • • • • e • • ( • e • • • » ® # • • • e • t • « ® # • • t • 1 • -• ® • — o o o 1 Razmak 4x111 6x6m 10* lOm © i Stabla na 1/4 ha 156 •—® Razmak 4 x 4 x {2) m 10 x 10 x (5) m ® • i1 .0-4. saviti u obliku slova U i privezati • Razmak 3 x 5 x 2.T •—í @ a © a © Stabla na 1/4 ha Glavna stabla Ispuna 156 156 25 25 Stabla na 1/4 ha 6 x 3 x 3m 8 x 4 x 4m 10 x 5 x 5m 69 39 25 69 39 25 Lepeza: pušta se da rastu samo dvije grane pod kutem od 45° prema tlu. a bočne grane vode se lijevo i desno pod 90° Sađenje u kvadrat © ® • ® • Sađenje u kvadrat s ispunom @ • o o O o o © ® @ © © o o o o o @ # © Sađenje u kvadrat s dvostrukom ispunom o o o o • • • • • • # • • • • • • * A® • • • • • • # l • • • • • t • t # • L Stabla na 1/4 ha e • • Stabla na 1/4 ha 167 104 42 167 104 42 46 26 « • • ^ ^ Žičana skela za grmlje kupine c Stabla na 1/4 ha 46 26 Nategnuta žica K a d g r a n e izrastu i z n a d ž i c e odrezati na 1 5 c m i z n a d najviše žice.8 g r a n a v. Špalir: srednje stablo u špaliru vuče se vertikalno.VRTOVI .> QP T~ 30 cm u zemlji (?) Skela špalira od željeznih cijevi (2) Skela za dvostruke špalire ( D Stijenka špalira od drva — L e t v e z a špalir Ž i c a špalira 1— 6 0 H (5) Vertiklani kordonci (6) Kordonci oblika slova U Ž i c a špalira .

© .6 zelenkast 5 .P.Lonicera heckrottii Hmelj . > Za sadnju u koritima i kacama prikladna je metoda vigvama (indijanski šator) .6 smeđ 7 .Hydrangea petiolaris Američka lulica -Aristolocchia macrophylla Kampsis .9 bijel 5 .6 žuto .> ® .8 različito 6 . Kod mahunarki zahtijeva svaka biljka svoju motku za penjanje. Za dva reda biljaka pogodna je metoda šatora — © .Clematis-Hybriden Zimski jasmin .5 m rast: brz 3 .» QP Za biljke penjačice nije dovoljno samo pogodno tlo i ispravna orijentacija -> © treba uzeti u obzir i visinu rasta.10 zelenkast 7 .Lonicera caprifolium Ruže penjačice Kuri ka . potrebna su različita pomagala za penjanje -> (2) <D.2 m rast: brz 2 .8 narančast 5 .6 m rast: brz 2 .4 m rast: brz 3 . Kad se ozelenjivaju zidovi zgrada.Hedera helix Troskot .3 m rast: brz lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno © Penjačice i visina njihova rasta (2) Horizontalne penjačice (3) Mahunarke koje pokrivaju zid (?) Šesterokutna žičana mreža (5) Špalir od letvica (6) Metoda vigvama za 8 . Jednogodišnje biljke: zvončići visina ukrasne tikvice visina japanski hmelj visina ladolež visina grahorica visina ukrasni grah visina dragoljub visina 4 .razmak: 70 x 60 najviše 50 x 100 cm ^g^ Dvostruka rešetka od žičanog pletiva (jjg) Zaštitna rešetka za ptice od pletene žice Rešetka za vriježe graška od pletene žice Višegodišnje vrste Bršljan .Vitis coignetiae Vinova loza .4 žut Mjesto O-© O • o® o @ o @ o @ ® @• o o @ o @ O 9 o a 00 o ® o ® O = sunčano d = polusjena.Vitis vinifera Kozjak .Clematis vitalba Hortenzija penjačica .1 1 biljaka (7) Metoda šatora © Skala za vriježe od pruća . Zaštitne mreže od pletene žice štite sjeme i sadnice od ptica .> @ ili dvostrano žičano pletivo.9 različito 1 .4 m rast: brz 2 .7 bijel 5 .Polygonum aubertii Divlja loza . sjeverni zid ® = sjenovito 225 . napeta žičana mreža .crven 6 .8 zelenkast 6 .crven 5 .» ® .6 zelenkast 5 .6 zelenkast 5 .> © Pomoć pri penjanju graška: grane koje otpadaju pri obrezivanju stabala .9 žuto .Jasminum nudiflorum Pregled nekih penjačica i puzavica .4 m rast: brz 1 .6 bijel 5 .6 modar 7 .Campsis radicans Pasja loza .Clematis montana Glicinija .6 zelenkast 6 .VRTOVI . tricuspidata „Veitchii" Pavitina gorska . Višegodišnje penjačice i puzavice -> © . npr.Euonymus fortunei Bijela loza .9 bijel 6 .> © Visina do 25 m do 15 m do 15 m do 8 m do 10 m do 10 m 5 do 8 m do 10 m do 8 m do 10 m do 10 m 3 do 4 m 4 do 6 m do 5 m do 5 m 2 do 4 m 2 do 4 m do 3 m Rast polagan brz brz brz srednji brz srednji srednji polagan srednji srednji srednji brz srednji srednji polagan srednji polagan Podupiranje x potrebno x x X (x) preporučuje se X (x) preporučuje se X X X X X X (x) preporučuje se X X Lišće zimi eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti imi ljeti zimi Zalijevanje - + (+) (+) /+) /+) /+) + - <+) + + Cvijet/mjesec 9 .Wisteria sinenis Pavitina .Humulus Lupulus Kozja krv .

umjeren. brz Podupiranje: drvo. polusjena.VRTOVI PUZAV1CE I PENJAČICE Povoljno mjesto Sunčano. nategnute žice. sjenovito Rast: polagan. armaturne mreže Pavitine vole hladne noge i vruću glavu 226 .

Betonska p l a t j c ^ Zem|ja Sloj treseta (T) Uređenje brežuljkaste lijehe © Završni sloj je zemljani omotač debeo oko 10 cm . poriluk.(?) ® Povišena lijeha izvedena uz južni zid.jug Q . pokrivena staklom kao mali staklenik ® Mini jezerce u povišenoj lijehi od kamena Luk. Na njima se postižu rekordni prinosi i rana berba. Pri sijanju. Sloj vrtnih otpadaka i granja visine 25 cm i širine 4 0 cm Sloj grubog komposta 10 c m _ 2ljeb za zalijevanje . Na povišenim i brežuljkastim lijehama može se postići rana berba. ali se zato može upotrebljavati godinama. impregnirane oblice. Rajčice visokog uzrasta dolaze u sredinu.00-1. Varijanta brežuljkaste lijehe jest povišena lijeha. mrkva ® Kraterska lijeha 0 2m-»© 227 .(3). Najbolje je oblikovati je tijekom jeseni.slojevita ispunjena kao brežuljkasta lijeha -> (T) . Upravo na brežuljkastoj ili povišenoj lijehi posebno dobro uspijevaju mješovite kulture. idealno za izjednačenje visinskih razlika 1. Navodnjavanje francuskim crijevom (3) ili kapanjem.25 (6) Povišena lijeha . Visoke lijehe povećavaju urod ako su slojevito ispunjene organskim materijalom kao što su panjevi i grane. Biljke koriste sunčanu toplinu koja pada na bočne stijenke. Umjesto dasaka može se upotrijebiti svaki drugi materijal koji brzo ne trune. kišenje francuskom cijevi za Humus Grubi kompost Popločana staza © Presjek brežuljkaste lijehe Bolja je betonska platica kao završetak-» (2j • © Povišene lijehe.zemlja VRTOVI Francuska cijev za zalijevanje Drvo 40/60 Iskop jame dubine oko 25 cm i širine oko 1. sađenju i branju ne treba se sagibati ako su lijehe visoke 60 do 80 cm © + (f). Doduše zahtijeva stanovit napor pri oblikovanju.50 m i dugačka 4 m. jer je tada na raspolaganju najveća količina vrtnog otpada.50 m Sloj vlažnog lišća oko 20 cm Grubi kompost Granje POVIŠENE I BREŽULJKASTE LIJEHE Važan je pravilan sklop i položaj sjever . npr. Brežuljkasta lijeha izraziti je izvor topline.> ( ? ) + (3) © Brežuljkasta lijeha pokrivena folijom. gredice ili kameni zidovi. u osnovi zapravo hrpa komposta omeđena daskama © . nasiječene grančice ili fina kompostna zemlja. Brežuljkasta lijeha široka je oko 1.

buke. Neufert Legenda->(2) .> ( T ) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 Stan Terasa Sjenica Pumpna kućica Vodovod Staja Bazen Travnjak Mjesto za gnoj Zimsko povrće Povrće Maline Ogrozd i ribiz Cvijeće Ukrasno i zaštitno grmlje Spalir na zidu Živice Lisnato drveće Voćke Koštičavo voće Jezgričavo voće Upojni bunar VRTOVI OGLEDNI PRIMJERI Projektiranje vrta treba započeti prije konačne verzije građevinskih projekata. Za spušteni vrt tipične su stube. Bočni zidovi akumuliraju toplinu. 1 113. E. a od sjevernoistočnog vjetra stijene od platica. grmljem i drvećem povezana s raznim prostorima vrta koji okružuju zgradu i povezuju je s krajolikom. te štite stanovnike od pogleda.(§) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Mjesto za sjedenje Korito Mjesto za vatru Bazen/tekuća voda Zidni bunar Stube Kamena klupa Betonske ploče Ploče od granita Kulir / klinker Živica od šišmira Travnjak Biljke u loncima Kameni blokovi Krupni šljunak Šimšir oblikovan u kugle Mješovita kultura Brežuljkasta tijela Silos za kompost Suhozidovi (¿T) Ukrasni i ekonomski vrtovi (5) Atrijski vrt 228 . jer su kolni prilaz. Od ljetnog jugoistočnog vjetra zaštitu pruža živica na zapadnoj strani. . Pogodno za suptropsko raslinje. Ona je suhozidovima.» (5) . terase i prije svega visinski položaj prizemlja te orijentacija kuće usko povezani s oblikovanjem vrta.» (3) Pri izboru biljaka treba posebno paziti na svijetle i sjenovite zone. Klima atrijskog vrta toliko je toplija koliko okolni zidovi bolje primaju i akumuliraju toplinu od sunčanih zraka. . obrasli zidovi i jezerce u sredini . okružen trkaćom stazom između nasutih kosina.( ? ) . Dugi i uski vrtovi djeluju manje usko ako ih se poprečno podijeli na različite zone.Glavni smjer vjetra Legenda . povišeno mjesto za sjedenje i roštilj. Zidovi oko vrta štite od vjetra pa se u vrtu zadržava topli zrak. 1 1000 (1929) Weimar (Gelmeroda) Arh. živicama. npr. štite od vjetra i daju povoljnu klimu za biljke koje vole suho tlo i sunce..10 ® V e ć i vrt sa sportskim terenom ispred kuće. M. opločenim stazama. Natkrivena terasa je povezujući dio kuće i vrta. Tamnosmeđi zidovi od opeke primaju više topline od onih bijelo oličenih.» (4) Tako na maloj površini nastaje strogo geometrijski oblikovani vrt. vjetra i prašine. glavni i pomoćni ulaz.

00/2.00/1. U tu se svrhu mora oko 20% krovne površine izvesti kao ventilacijska traka ili moraju na raspolaganju biti pojedinačni zaklopci za zračenje. Staklenik s odgovarajućim uređajima i klimatizacijom Grijanje Stol za sadnju Lijeha za umnožavanje Svjetiljka za raslinje Automatksa prisilna ventilacija Svjetiljka staklenika Regulator vlage Mjerač vlažnosti zraka Regulator temperature u prostoriji Veličina 1. treba se pobrinuti za neku zaštitu od sunca kako bi se uz intenzivno osunčanje osigurala podnošljiva klima. Vanjska zaštita je učinkovitija ako je dovoljan razmak između zaštitnih elemenata i staklene stijene -» 0 i © .<- Priključeni staklenik (i^) Priključeni staklenik (11) Zaštita od sunca smještena izvana. 5. Ako stijenke nisu izvana dovoljno obrasle. 11.04Staklenik s nagibom krova 23°-27 Ventilacija ispod zaštite od sunca . 9.(rj) 1 2 3. 6. 10.STAKLENIK Prozračivanje staklenika treba dimenzionirati tako da se pri otvorenoj ventilaciji postiže temperatura približno jednaka vanjskoj. 13. odnosno ozelenjene. 16. 21 22. 4. 17 18. Treba se pobrinuti za dovoljni dovod svježega zraka. Ekonomična je zaštita iznutra. 19. s punom ventilacijom ispod nje Optimalni ploha kut nagiba staklenih 229 .00 Solarna brežuljkasta lijeha s poklopcem Zemlja ^ (?) 30 Gnoj Središnji prolaz Sanduk za brzi rast vlastite izrade 23° Holandski staklenik Tj65 Razmak vezača 3. Zaštita od sunca može se izvesti izvan ili unutar staklenika. 20. Kapljično navodnjavanje Pribor za zalijevanje Pumpa za vodu Kabel za podno grijanje Bazen za vodu za zalijevanje Izolacija 14.00 i 1. 7 Krovna ventilacija Automatski otvarači prozora Vanjsko sjenilo Odvlaživač zraka Pokretač zraka Bočni ventilacijski prozori Dvostruke ploče od pleksistakla • 8. 12. 15.065 m Razmak rebara 613 mm ¿>4 C/illP^ Staklena ploha orijentirana (8) 13.

akumulira toplinu i štiti tlo od erozije. za visinu do 2 m 0..> © . Živica na nasipu (tzv. regulira oborine. Grane se režu tako da se usmjeruju prema van i kako bi svjetlost doprla u krunu stabla.50 m. a studeni u krajevima s blagom klimom. i 5. T J c l - -s Hodnici kišnih glista kroz sve slojeve Mineralni sloj (rastrojeno kamenje. zaštitom od vjetra. a za onu iznad 2 m 0. ima prednost pred oblikom kaleža jer se bočne grane mogu držati kratkima i ne lome se lako pod težinom plodova ili snijega. Svaka razina ima svoje stanovnike © Krošnja stabla i razgranata mreža korijenja slične su kao slike u ogledalu © Piramida je osnovni oblik poput "božičnog drvca". to mjesto mora bezuvjetno biti iznad razine tla . 3.» © . Za visinu živice do 1. Piramida je oblik "božičnog drvca" i ima prednost pred oblikom kaleža. Oblik stabla poput kaleža sa slobodnom sredinom. Korijenje prodire i u stjenovite slojeve. Grane se usmjeravaju prema van da bi svjetlo dospijevalo u krošnje. tvari iz tla •.75 m . Grane se skraćuju pa se ne lome tako lako pod teretom plodova ili snijega.> © . Pri sađenju živice valja paziti na razmak prema susjedu.> © Voćke treba uvijek saditi u nešto višem položaju nego što su bile u rasadniku. kako bi štitio stablo od prejakog sunca. spremnik vode) MatiCna stijena (rastrošna ili srasla stijena) Svaki je sloj tla pun života. Želja za skrovitošću u vlastitu vrtu. Deblo i dvije ili tri grane treba ostaviti . Najbolje je vrijeme za sadnju voćaka kasna jesen: u krajevima s ranim mrazom to je mjesec listopad. desno zimski rez) ^g^ Kod sadnje četinjača treba razvezati krpu oko korijena Podupirač treba postaviti koso ® Visina živice © "Prijelom" u Sjevernoj Njemačkoj Mjesto cijepljenja mora biti iznad zemlje Pravilna sadnja lisnatog stabla Deblo treba od sunca zaštititi slamom Visoka stabla se sidre nategnutom žicom © 230 Drveće za vrt © Visine rasta obrezanih i slobodno rastućih živica (biljka označena s X posebno dobro podnosi obrezivanje) (u zagradama broj biljaka na tekući metar) .-¿L \ O i i o \ o \ •.. Potporni kolac mora biti za širinu dlana udaljen od debla . povećava stvaranje rose.© .» © .2 m razmak treba biti 0. ® Visoko deblo kod još mladog stabla. i to na južnoj strani. Kalež s otvorenim središtem podsjeća na šalicu ili kupicu. "naklon") u obalnom području daje zavjetrinu do 200 m. godini nakon sadnje (lijevo ljetni. Svaka etaža ima svoje stanovnike .© Živica smanjuje brzinu vjetra.> © ."fvnriM-sSV QJ <3 • . Oblici stabala .kako bi se održao željeni oblik (5J Oblici stabla za kućni vrt ® Obrezivanje grabove živice u 1. © Svaki sloj humusa ispunjen je životom. buke.25 m.VRTOVI DRVEĆE I ŽIVICE Sloj koji se uklanja Sloj koji se navozi Stvaranje h u m u s a Glavni prostor z a korijenje Oslobađanje hranjivih. prašine i znatiželjnih pogleda čini živicu prijeko potrebnom . Mjesto na kojem je voćka cijepljena prepoznaje se lako po zadebljanju na obodu debla.

2 0 cm. Biljke se vrlo brzo razmnožavaju. žabe i vodozemci mogu prezimiti samo ako se spriječi zamrzavanje i osigura protjecanje vode. Popločena staza Folija 20 cm 5 cm supstrata pijeska zemlje ® S t e p e n a s t o izvedeno jezerce od folije 2 cm šljunka v / / / w / / Vlažna zona 777777777777777/ Zona plitke vode Zona duboke vode od sintetike armirane staklenim vlaknima Vrtno jezerce horizontirati i ispuniti vodom do visine prve stepenice Više od 5 cm pijeska može prouzročiti slijeganje i naginjanje bazena ? T / f i y ? / y 7 / Pijeska (3) Pravilna ugradnja vrtnog jezerca Sa zemljom iz iskopa dobro nabiti Mješavina lišća i pijeska kao zimsko prebivalište vodozemaca Za vrijeme mraza staviti svežnjeve slame ili na drugi način osigurati kisik Obalna zona (8) Šljunak Folija Korito protoka u presjeku ( 5j Staza na konzoli 231 . Da bi se postigla skladna ukupna slika.> ( ? ) .(2) te vlažne lijehe dopunjuju i stvaraju prirodne odnose. Dublji dio služi i kao pribježište za sve životinjske stanovnike. Veličina jezera ovisi o veličini vrta. Biljke u posudama. posude ili izravno u posebnu zemlju. Jezero treba i preko zime biti puno kako bi se izbjeglo bubrenje dna zbog smrzavanja.VRTOVI VRTNO JEZERCE Jezerca treba skladno uklopiti u vrt. voda će se razbistriti. treba visoke biljke saditi pojedinačno. Mora se oblikovati i okolina jezera. pijeska i raslinja dobro usklađene. Da bi kukci i ličinke mogli prezimiti.5 m 2 nudi mnoge vrste životnog prostora. Ribe. Mora se uspostaviti odgovarajući odnos površine i volumena vode (oko 400 l/m2).40 cm. Najpogodniji je položaj u blizini terasa i mjesta za sjedenje. najvažnije je ispravno odabrati lokaciju. Gotovi bazeni nude košarama s biljem ispravnu dubinu i sprečavaju slijeganje ili klizanje šljunka i zemlje za biljke (2) . što treba obaviti vrlo pažljivo.(5). Da bi biljke i životinje napredovale u jezercu i oko njega. Niske biljke oko ruba sade se u nizovima ili grupama. potrebne su veće vodene zone dubine 5 . Pretežni dio močvarnih i vodenih biljaka zahtijeva mnogo sunca. ali već 3 . nastat će nakon 6 . mogu se podizanjem ili spuštanjem prilagoditi vodostaju koji im odgovara. s jednim dijelom dubine najmanje 60 cm. Za poluvisoke treba razmak 30 . Idealna je vodena površina od 20 do 25 m 2 . Za prvu sadnju dovoljno je 5 vodenih biljaka po četvornom metru. Vrijeme je sadnje od svibnja do rujna.30 cm. Biljke se mogu posaditi u košare.8 tjedana biološka ravnoteža. Vrtno jezerce postaje stanište kukaca i biljaka. Ako su količine vode. Močvarne ili plitkovodne zone . oko 4 . s razmakom među biljkama 20 . Sadnja biljaka prethodi punjenju jezera.6 sati dnevno. odakle se jezerce dobro vidi.

30 cm.zapad sa 5 . područje za kupanje > 1. Plastična cijev za prekid kapilarenja pijesak 5 cm 50-100 "zona 3 j 1 2 200 i geotekstll folija TOde supstrat 10 cm z o n a bil aka ž 5 0 % P°uršine 0 Oblikovanje obale Razina vode Varijanta za prekid kapilarenja (5) Zona taloženja / taložnik ^0) Vodotok sa širokim i dubokim meandrima i kaskadama. Jezerce u kojem se može plivati treba imati površinu 155 m2. zona plićaka 10-40 cm. Tko želi jezerce koristiti i uživati u njemu. oblika i uporabe.JEZERCE ZA PLIVANJE Oblikovne mogućnosti da se vrt I optički obogati biološkim elementom vodom . duboka voda > 50 cm.vrlo su raznolike. Idealan je položaj u smjeru istok . prostor za kupanje 40 m2. ne manje od 55 m2. i volumena 35 m3. planirat će ga u blizini terase uz kuću -» © Veličina površine treba biti 60 m2 .© Dubina vode: močvarna zona < 25 cm. područje za obnavljanje vode 90 m2.6 sati sunca u danu. područje za bistrenje 25 m2 -> © . -> ( § ) 232 . Velike su mogućnosti da se planirano vrtno jezerce prilagodi vlastitim željama u pogledu veličine.

bijela. crv. m a l i m m j e h u r i m a lovi kukce. crvena svjetloplava žuta nema cvijeta tamno plava Poprečni presjek jezerca za plivanje-» ( 2 ) Močvarni stolisnik Puzajuća ivica Štikac mali Štikac veliki Konopljuša Suručnica Jezičnjača Metiljeva trava Purpurna vrbica Kraljevski pujanik Jakobova ljestvica Livadni dvornik Vrste jaglaca Žabnjak. organskim. saditi u dno j e z e r a . posaditi u dno j e z e r a K a n a d s k a v o d e n a kuga M o č v a r n a rebratica Vrste krocanja Vrste mrijesnjaka Žabnjak Obična mješinka b e z korijenja.tek ukupnost biljaka svih prostora čini jezerski krajolik bogatim. ljutić Hibridi planinčice VII—VIII V-Vl VIII-IX IV-V VII-IX Vl-Vll VIII-IX Vl-Vll VII-IX Vl-Vll Vl-Vll V-VIII ab III bis VII V-Vl V-Vl bijela ljubičasta ružičastocrvena ružičasta ružičasta ljubičasta žuta žuta Ijubičastocrvena smeđi vijenčić plava do bijela ružičasta prema vrsti žuta razni tonovi žute Dubine sađenja Hrvatski naziv Vodenklas Žabogriz Lokvanj žuti Lopoč Okrugolisni plavun Plivajući mrijesnjak Vodeni žabnjak Rezac Vodeni orašak Zona lopoča-> Botanički naziv Aponogeton distachyos Hydrocharis morsus-ranae Nuphar lutea Nymphaea-Hybriden Nymphoides peltata Potamogeton natans Ranunculus aquatilis Stratiotes aloides Trapa natans © Vrijeme cvat Boja cvijeta Vll-X VI-VIII VI-VIII VI-IX Vl-Vll VI-IX VI-IX V-Vll Vl-Vll bijela bijela žuta kao žumanjak prema vrsti zlatnožuta bijela bijela bijela bijela. i tu se obogaćuje kisikom i ugodno grije. Prirodno jezerce se sastoji od više životnih prostora . prezimljava k a o lisnati pupoljak (9) Biljke proizvođači kisika za jezerce 233 . WX^TTW/s PVC . Svaka biljka traži svoj prirodni životni prostor i samo u takvomu će napredovati. prirodnim i lijepim.® Korito potoka je važan sastavni dio jezerca u kojem se može kupati. korijenje razvija u podlozi b e z korijenja. Prednost treba dati ležernim. Životni prostori u vrtu razlikuju se prije svega po vlažnosti ili po vodostaju.4 0 cm Calla palustris Caltha palustris Carex grayi Equisetum variegatum Eriophorum angustifolium Euphorbia palustris Juncus ensifolius Lysimachia thyrsiflora Lysichiton americanus Mentha aquatica Menyanthes trifoliata Mimulus cupreus Myosotis palustris Nasturtium officinale Onoclea sensibilis Veronica beccabunga © Achillea ptarmica Ajuga reptans Chelone obiigua Darmera peltata Eupatorium cannabium Filipéndula ulmaria Ligularia przewalskii Lysimachia nummularia Lythrum salicaria Osmunda regaiis Polemonium caeruleum Polygonum blstorta Primula in Arten Ranunculus acris "Multiplex" Trollius-Hybriden © Callitriche stagnalis Ceratophyllum demersum Elodea canadensis Hottonia palustris Myriophyllum in Arten Potamogeton in Arten Ranunculus circinatus Utricularia vulgaris Ispusno okno.S malom jamom ulaz vode neće bit previsok 10-12 JEZERCE ZA KUPANJE U dobro projektiranom jezercu pojedini su životni prostori bez vidljivih granica. smeđa bijelo . idealno je 8 .10 m -» © . mineralni slojevi različite granulacije Vodeni kozlac Močvarna kaljužnica Šaš kareks Šarena preslica Uskolisna suhoperka Močvarna mlječika Sita Protivak Američki kozlac Vodena metvica Močvarna trolistica Bakreni cvijet Močvarna potočnica Dragušac Biserna paprat Potočna čestoslavica (7) Močvarna zona V-Vl IV-V VII-IX V-Vl IV-V VI-VIII V-Vl V-X VI-IX IV-VI - V-IX bijela žuta zelene glavice nema cvijeta bijela žuta smeđe glavice žuta žuta svjetloljubičasta bijela . korijenje u mulju z i m z e l e n a .( D Preko kaskada i kamenja protječe oko 15 m3 vode u satu. Treba biti što dulje. prezimi kao pupoljak na dnu jezera z i m z e l e n a . dubina vode 1 0 .tlačni vod pumpe (T) Izvorski kamen -» (5) f Izvorski kamen — > © Hrvatski naziv Mirisni šaš Obični žabočun Žabnjačka kornjačnica Štitasti vodoljub Viseći šaš Velika pirevina Borak Zlatni štap Vodeni dvornik Štukina trava Kovrčavi mrijesnjak Veliki žabnjak Obična strelica Jezerska šašina Razgranieni iežinac Uskolisni rogoz (§) Botanicki naziv Acorus calamus Alisma plantago-aquatica Baldellia ranunculoides Butomus umbellatus Carex pseudocyperus Glyceria maxima "Variegata" Hippuris vulgaris Orontium aquaticum Polygonum amphibium Pontederia cordata Potamogeton crispus Ranunculus lingua Saqittaria saqittifolia Scirpus lacustris Sparqanium erectum Typha angustifolia Vrijeme cvat Boja cvijeta Vl-Vll Vl-Vll Vl-X VI-VIII Vl-Vll V-Vll VII—VIII V-Vl Vl-Vll VII—VIII VI-IX VI-IX VI-VIII VII—VHI VII—VIII Vl-Vll © Vl-Vll IV-VI VI-VIII - žuto-zelena.ružičasta smeđa ružičasta. sklona širenju z i m z e l e n a .svjetloružič. blijeda (§) Vlažna zona Jezerska žabovlatka Kruta vaščika z i m z e l e n e . žuta zelena neugledna zlatnožuta ružičasta plava neugledna žuta bijelo-ružičasta smeđa zeleno-bijela crno-smeđa Zona plitke vode. prirodnim oblicima. korijenje u dnu j e z e r a saditi u biljni kontejner z b o g kontrole rasta z i m z e l e n a . 0 .

3.605 1.335 1.03 ako je razlika veća od ± 20 % g = 0.VRTOVI UPORABA KIŠNICE U projekt nove kuće treba uključiti spremnik za prihvat kišnice. 6. 20 mm ili 234 . Oluk / olučna cijev Filtarski skupljač Dovod Spremnik Preljev sa sifonom Usisni vod Kućna vodovodna stanica Zaštita od praznog hoda Mreža vodova kišnice Instalacija pitke vode Magnetni ventil Plovak Obujam Duljina Širina Visina Težina 1100/ 1.40 . 4.20 . Ako je kišnica i za kućnu uporabu. Filtar ispred spremnika kišnice Kućni vodovod Protočni ventil Dovod pitke vode Spremnik Preljev Olučna cijev Kanal Filtarski lonac Sifon --sf-r : Vt •'t © Uređaj za prikupljanje kišnice s filtarskim loncem i vanjskim spremnicima 1.40 ako se pretežno koristi za navodnjavanje vrta i u slučaju velikih sezonskih razlika u količini oborina. količina oborina 800 mm = 800 l/m2 Kosi krov .05 Obujam spremnika = raspoloživa količina kišnice 72000 I x faktor g 0. Faktor g: g = 0. Pri odluci o njegovu obujmu ne treba biti pretjerano štedljiv.raspoloživa količina kišnice 72000 I potrebna količina kišnice 75700 I) x 100 = 4.05 obujam spremnika = 3600 1 preporuka: spremnik korisnoga obujma 4500 I Objašnjenja: Neto površina krova: projekcija krova od oluka do oluka (odgovara tlocrtnoj površini kuće).išni kapaciteta do 12.50 Ekološki spremnik kišnice . čišćenje 4 I. treba u proračun uključiti broj osoba i izljevnih mjesta. za obiteljsku kuću oko 5000 I Obujam spremnika za navodnjavanje vrta ovisi o površini vrta. f = 0.45 1500/ 1.za piće i kuhanje 5 I. Proračun veličine spremnika za navodnjavanje vrta.64 53 kg 81 kg 130 kg Instalacija za kišnicu Vrtna cijeva Osnovni spremnik za kišnicu Ručna pumpa Iznad protočnog ven Min 20 mm ili 2d Uronjena pumpa 1100/:. Koeficijent otjecanja: f = 0. za pranje rublja 18 I. 4.koeficijent otjecanja f = 0. ostalo 8 I = ukupno 75 I kišnice (kod ekonomičnih ispirača 48 I). bure za kišnicu Ručna pumpa (2) 1 2.75 za kosi i ravni krov.75 Raspoloživa količina kišnice = 72 000 l/godišnje Broj osoba = 4 Dnevna potrošnja = 45 I po osobi (ekonomični ispirač u zahodu). 5.52 2000 / 2. 12. 11.500 / Filtarski lonac Stilna zaliha vode za zalijevanje.05 ako se raspoloživa količina kišnice od potrebne razlikuje za manje od ± 20 % g = 0.900 mm £ l/m2) očitava se iz odgovarajućih karata ili dobiva od meteorološke službe. 5 6 7 8.20-2. površini krova i koeficijentu otjecanja. 10.9% < 20% => g = 0. (6) 1500 /. 7 8. Godišnja količina oborina (npr NRW oko 740 . kupanje/tuširanje 40 I.60 I kišnice po četvornom metru Primjer: God. 9. Sito s poklopcem na dnu oiučne Cljevl JL^ Filtarski taložnik 0 1. 3..75 Neto površina krova = 120 m2 Količina kišnice = Neto površina krova 120 m2 x God. zahod 45 I (kod ekonomičnih ispirača 18 I). Može se i naknadno postaviti u kući ili vrtu. Površina vrta = 200 m2 Potrebna količina kišnice = Broj osoba 4 x dnevna potrošnja 45 I x 365 dana + površina vrta 200 m 2 x godišnja potrošnja 50 l/m2 Potrebna količina kišnice = 75700 l/godišnje Faktor g = (1 .05 (5) 72 72 72 1. 9.60 za ravni krov s nasipom šljunka. količina oborina 800 l/m2 x koeficijent otjecanja f = 0. Naime. Za navodnjavanje vrta treba godišnje 40 . Prosječna potrošnja vode po osobi dnevno.0.: 20001 Iznad slobodnog izljeva Uređaj za korištenje kišnice ^0) Dopuna pitke vode Spremnik oborinskih voda za navodnjavanje vrta ' ^ A — Kućni vodovod Olučna cijev Razvodnik s pokazivačem razine punjena Slobodno istjecanje razmak min. 2. ispiranje 10 I. za njegu tijela 10 I = ukupno 65 I pitke vode.0. veći obujam postiže se malim povećanjem troškova. godišnjoj količini oborina.

8 2. Bazen od poliestera.© ireni bazen Garderoba WC Tuš VRTNI PLIVAČKI BAZEN tu Položaj: Vrtni plivački bazen treba biti zaštićen od vjetra CD. tj. ovisi o načinu odvođenja vode ->®-<fl). 261-263 @ Trim prostorija (D Predvorje saune © Sauna (ž) ® Otvor. slobodnostojećeg zida bazena tijekom 5 .).75/10. bakreni sulfat).8 4. bazen s preljevnim žljebom (jj) Zuriški žljeb na obodu bazena Voda 8w 22 °C 23 °C 24 °C 25 °C 26 °C Sezona 4.55/7.6 2. Grijanje: pomoću protustrujnog uređaja ili protočnim grijačem u bojleru.kaučuk.9 2.66/9.dubina vode -> (4). važno: jednoliko odvođenje vode s dobrim čišćenjem površine pomoću skimera ili bolje pomoću žlijeba-> Vrste filtara: šljunak (dubinski filtar. sredstva protiv algi bez klora. pravokutnik.25/9. mjesec 1.2 3.75/10. prostor saune Bazen za noge Najmanji plivački bazen s jednom stazom (2 plivačka zamaha. Veličina: Širina trake 2.25/6.50 m.5 Dodatni mjeseci 5.5 kW/m2d odn. predvidjeti mogućnost reguliranja! Znatno se produžuje sezona kupanja uz relativno niske troškove Zaštita djece: po mogućnosti ne ogradom nego pokrivanjem bazena ili pomoću automatskog alarmnog uređaja (reagira na pojavu valova). djelomično s upuhavanjem zraka radi čišćenja). jednostavna izvedba s Wiesbadenskim žljebom Zidani bazen s drenažom (9) Skimmer (skidač pjene) ^ ^ Wiesbadenski žljeb.25 CD Prost.2 1.50/7. za boravak Kuhinja © Bar © Stanovanje Dijagram rasporeda plivačke dvorane u jednoobiteljskoj kući. U blizini bazena ne smije biti bjelogorice i grmlja po rubu (padanje lišća). Treba biti vidljiv iz kuhinje i dnevne sobe (radi nadziranja djece i iz dekorativnih razloga).25 m. grijanjem ili preljevom zaštićenim od smrzavanja.mjesečne sezone (prosječne vrijednosti) ® Podni izljev s izjednačavanjem tlaka podzemne vode 235 .5 1. Dubina vode: do brade domaćice. Treba ga zaštititi od upadanja trave. čelik (može i iznad terena) ili ukopano ->(5). mlazni beton preko jednostrane oplate. potrebna je zaloga od mršavog betona -> © Betonske ploče © vodonepropusne (beton na gradilištu u dvostranoj oplati. dodati dužinu tijela: za četiri zamaha treba 8 m duljine. u vidnom polju. 1/1-2 osobe) Srednji plivački bazen s dvije staze (3-4 plivačka zamaha. 1300 kcal/m2d). rub osiguran drvenom gredom -Alumin. cementna boja). dijatomit (površinski filtar). zimi ne prazniti! (iskošeni rub bazena).60/9. rjeđe premaz (klor . ne djece! Razlika dubine bazena . mjesec 1.60/8. x = interpolacija Gubitak topline površine bazena odn. predgotovljeni elementi): površina najčešće keramika ili stakleni mozaik.65/7.5 Gubici topline otvorenog plivačkog bazena (prosječno / maksimalno) u kWh/m2d prema mjerenjima RWE. oprema: vidjeti privatni zatvoreni bazen -» s.2 2. najčešće predgotovljeni elementi.50/9.8 3.6 3.00/8.2 2. po mogućnosti podići rub bazena (pitanje oblikovanja). rijetko se izvodi na gradilištu. Prostorija za boravak može kao površina biti dio plivačke dvorane © Veličine bazena © Normalna dubina za privatna kupališta (bazeni za plivače) Bazen s pokosom i folijom. mjesec 1. najmanji bazen za startni skok s čeone strane 4. Oblik: Što jednostavniji zbog troškova i odvođenja vode (s.) zbog korištenja zagrijane vode za povratno ispiranje filtara (do 1.26/8. mjesec 2.3 3.0 6.5 4.50/8. mjesec 1.9 2. 2/4-5 osoba). Održavanje vode: danas uobičajeno uređajem za miješanje vode.5 3. Zaštita od smrzavanja: za krute konstrukcije bazena pomoću rubnih greda. rubni profil T Jednoslojni predgotovljeni poliesterski bazen Armiranobetonski bazen.70/7.u.98/8. Načini građenja bazena: Uobičajeno: bazen s folijom (folija: nepropusna površina). znatni toplinski gubici javnih kupališta (hotelski bazeni itd.0 6. svakako s nišom za ljestve ili stube.80/9.5 4.66/9. Dodatno treba uništavati alge pomoću kemikalija (klor. pjena od sintetičnog materijala. općenito nije nosivo.25/10.2 5. Dužina zamaha pri plivanju 1.2 5.8 5. Nosiva konstrukcija zidana beton.5 2. Predvidjeti stazu oko rubova. blizu spavaonice (upotreba u prohladnim danima). npr.08/7.00/10. nisu uključeni posebni utjecaji.33/7.65/7.50/7.20/9.9 2. Pribor.

u razini terena ispred dnevnog boravka. K.© Arh.STAMBENE KUĆE S PLIVAČKIM BAZENOM U VRTU Primjer ® .® ® Prizemljem ® . Primjer -> © . Kappler 236 . P. pristup iz suterena ili vanjskim stubištem.® Arh.® stambena kuća na padini s otvorenim bazenom. Richter + 6.® tnmrrr U © Prizemlje -> © ® V © Presjek -> ® .® kratak put od saune i spavaonice do bazena u vrtu. U © Suteren -> @ .00 Nagib 1:10 Perspektiva (5) Okrugli plivački bazen na padini Plivački bazen između kuće i garaže Arh. Neufert U ® Presjek -> © .

>2. stubišta itd. Svrhovite širine hodnika -> © Po mogućnosti trebaju se sva vrata otvarati u prostorije -> s. a naročito stubište -» © - Povoljna je neposredna veza između kuhinje. stubišta i zahoda Q Međusobna veza prostorija V© Ulaz centralno t>® •jf /Tn * Ulaz povezan s podrumskim stubištem p ^ ^ Predprostor povezan s uredskim prostorijama (§) U vezi s podrumskim stubištem ^ (7) U vezi s dnevnim boravkom © u vezi s vjetrobranom ® U vezi s kuhinjom. Ra> čuna se da je 1 m slobodne širine hodnika (bez istaka) potreban za 60 do 70 ljudi (-> kazališta.e sir. WC-om. Ulaz u pretprostor treba biti. osovinski razmak zidova 1.). >90-1. VJETROBRAN.PRETPROSTOR. podrumskim stubištem i spavaćom sobom HODNICI Širina hodnika ovisi o njegovu položaju. o rasporedu vrata — A ili B i jačini prometa. škole.40 m koje se Dvostrani hodnici sa živahnim prometom: 1. ali mora biti odmah uočljiv s ulice ili vrtnih vrata. koliko je to moguće. izvan dominantnog smjera vjetra.0 m za 3 osobe © Jednostrani hodnici sa slabim prometom: širina hodnika = širina vratiju + 50 cm Jednostrani hodnici sa živahnim prometom Dvostrani hodnici sa smaknutim 1 vratima pri živahnom prometu Dvostrani hodnici s nasuprotno postavljenim vratima 237 .0 W Za hodnik s vratima samo s jedne strane dovoljna . 1 4 0 m širina 1. 186. Iz pretprostora trebaju biti neposredno pristupačne najvažnije prostorije kroz koje se najviše prolazi.1.na hodnika o d > 0 9m.25 m fas ^ W jednostrani hodnici za 2 osobe nesmetano mimoilaze šir|na 1 3 n .30 . o tome je li jednostran ili obostran. bolje t O m . ULAZ U nepovoljnim klimatskim okolnostima vjetrobran je prijeko potreban.6 m za 2 osobe.

tu sve mora biti promišljeno.40 -r 13 >- 1 |— 38 —| (2) Kaputić ULAZI.50 + 2.0 I I I I I 11 11 I I I I I I I I I I I I I II I 1 H 4 -H-H+- 1 .0 T 1. sa stalcima za glačanje 238 ..f ^ h 1.0 3 kuke 5 kuka (14) Garderobni stalak Garderobni stalak ± 45 (12) Garderobne kuke Garderobne motke • T 4. sa stalkom za glačanje © Garderoba. GARDEROBE Ulaz određuje izgled kuće. nenapadno ali prikladno pri ruci.""55"+• ® Za odlaganje odjeće 6 kuka na 1 m ® 1.15 1. Mm Garderoba.j liMr I S v j » .35 1.00 -i ^l) h 1. Ovdje posjetitelj stječe prvi dojam.— 2 1.30 Za udobno odlaganje odjeće 28 kuka 38 kuka Za udoban rastanak 1—43—1 95 T 1 (6) T ^ 1. od osvijetljenog kućnog broja do četke kraj ogledala. jednodjelna.70 I 600 1 1 900 1 U 1-95-1 H 0 13 H T 105 1 013H 0 16 h) 1 75 •iiiiii" "TrnrnTTT" n 1 1 1 1 1 1 1 JL jfe ÜU 1. (7) Kaput ® Kišobran. listonoše i posjetitelje mora sve što je potrebno biti predviđeno.••..0—1-75- A 90 T 1.65 1. šešir i kovčeg > ? Ženske cipele < ^ ^ Stalak za kišobrane s nepropusnim koritom Sanduk za kišobrane ¿.80 JL_ « t « b db ¿ ¿ s '165( 59 33 L Q IH Ti »t > I 1 H ^ ^ ? H H T 1.0 H+++ -H+H- T 1 B H H — 90 — ¡ | 6 0 | — 75 .25 ' H ® H 1. Za dostavljače. dvodjelna.0 H I I I I I I I I I I I I I I I 11 I I I I I I I 60 ^ — 90 — — 4..

jer se u tom slučaju dva člana obitelji još mogu mimoići.V ( 3 J ka s ugodnim oblikom prostora Hodnik 3m 2 = kao @ . te WC V © W ©^nemaiolje"mogućnost?[frilazaj U ali je čišći prostor © W Pr storije (kupaonica. U tim primjerima usvojena širina hodnika od jednoga metra zadovoljava kao minimalna širina. © prikazuju najekonomičnije oblike hodnika za određene okolnosti. p dječje sobe.3 u ovom se razmatranju smatraju garderobom. pristup ^ T u ^ ^ kLp^oTe"'fsp'avate sobe i „ J ^ za boravak sobe „ „ ( T ) . Zbog o t . o s t a l o g ( f o kao ([3) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije s ugrađe-fc. garderoba ili slično. samo 5 prostorija i 2 p male (kupaonica. ostavom).» © . otpadaju stubini podesti) Hodnik 1m2 = 4 prostorije kao čvoV (13) t ° * f između spavače sobe.p mm ormarima ¿ ^ S S H ^ 239 . pa ih treba ugraditi Pri raspoređivanju vrata treba razmotriti položaj kreveta i ugrađenih ormara u sobama. njprikladnije iskorištenje h o d n i . garderoba) ('gN Hodnik 5m 2 = 5 prostorija i 1 kuDaonica kupaonica © Hodnik 7m 2 = 8 prostorija i stubište t / 1 © ™ ^ ^ ^ 1 k U p a °> © ca. ^ tima 3 ® v —J Hodnik 4m 2 = 5 prostorija s ugrade. pri smaknutim etažama (povoljno rješenje. garderoba i ostava Hodnik 4m 2 = 4 velike prostorije i 4 male. Ta širina. garderoba) °" Hodnik 7m 2 . uz to 1 osta-a va ali bez WC-a ili slično.@ pokazuje maksimalnu pristupačnost različitih veličina i oblika hodnika prema prostorijama koje su šire od 2 m (prostorije š i r o k e 2 .( i j ) . međutim. Često sobe postaju prostranije ako se povećanjem hodnika na račun soba postigne povoljniji odnos vrata i ormara . nije dovoljna za postavljanje ormara.t uoiiko nmctnriio na * kraju stuba koje še ne^nastavljaj ^ Hodnik 2m 2 = 4 velike prostorije i » WC. mm ormarima i krevetima tfg) Hodnik 3m 2 = 6 prostorija.Potrebna površina pri različitom broju prostorija HODNICI a V' ( D HnHnik im2 . kupaonica. kupaonice i sobe za boravak ¿4) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije.F ( 4 ) vorenog stubišta hodnik djeluje prostrano kao sa 4m 2 Hodnik 3m 2 = 4 velike prostorije i 1 mala prostorija.

(7). ormare i pretince. Ormari bi gore i dolje trebali imati otvore za zrak iii vrata kao rebrenice tako da je omogućena staina ventilacija. Kod krovnih kosina treba iza ormara ugraditi dobru termoizolaciju. niše i uglovi nude prostore za ostave. Okvir s lameliranim vratima Prostor za ormare ispod kosine krova pokraj mansardnog prozora Sklopivi krevet pri strmom nagibu krova . metle itd.SPREMISTA Krovne i stubišne kosine. Klupa sa sandukom u hodniku služi za smještaj pribora za čišćenje cipela. Ispod stubišne kosine često ima mjesta za ormare s kliznim vratima (§) ili za radni prostor -» (8) ® 240 lzviačivi ormari smješteni do pod strehu © Prostor za ormare ispod kosine krova.

iz sigurnosnih razloga.5 11. letla za prašinu 1. sredstva za pranje i čišćenje.3 5 % okna za bacanje smeća.10 m 3 (1100 I).110 litara. isto tako i za hotele. Velike kante za otpad (¡5))s obujmom 120 i 240 litara trebaju biti pokretne. Kontejner za smeće -» (¿5) od čeličnog lima ili polietilena. Pri oblikovanju kućanskih naprava treba osigurati jednostavno rukovanje bez ugrožavanja zdravlja Q)-(§). bolnice. Obujam 50. Kante za smeće od pocinčanog čeličnog lima ili polietilena.5 11. . usisač. obujma 0.4 © četka © Kanta za smeće 3 Univerzalni usisač Usisač za prašinu Presjeci . O •5 c o © feST*''j@[e' St0j6Će 0S 0njene ' © Klupica sa stubama (li) Uređaji za odlaganje kućnog otpada ^ 2 ) . papir ili rublje treba biti od nehrđajućeg čelika ili pocinčanog čeličnog lima. 243 Za njegu i čišćenje potrebno je: ormar za manje kućne naprave. alat i ljestve Širina prostora za ormar = 60 cm. U kućama s jednom obitelji pogodna su okna za ubacivanje rublja ->(5). s kliznim poklopcem i odvodom vode. DIN 6623. Potreban prostor za kontejnere za smeće -»(§). umirovljeničke domove itd. 25 30 30 15 25 25 30 Min. Kućni otpad namjenski se skuplja za odvoz u pokretnim kontejnerima obujma približno kubični metar Važno je voditi računa o dimenzioniranju mjesta za postavljanje i putove odvoza.kontejner za pražnjenje 241 .» © o k n o za odzračivanje -»(13)presjeka 3 0 . Tržište nudi uređaje za ubacivanje smeća s električnim otvaranjem vratašca. Prečke Za visinu prostorije mm 2400 2600 3500 Cjelokupna dužina ljestvi oko mrr 1350 1580 2540 Prečke Za visinu prostorije mm 3630 4750 5870 Cjelokupna dužina ljestvi oko mrr 1710 2250 2770 3 4 do 8 12 16 20 © Ljestve-»©. kante.5 d 95 130 110 110 110 110 110 e Vrsta otpada Kućni otpad rastresit Otpad u vrećama 110 I Papir (uredski otpad) Rublje (jednoobiteljska zgrada) Rublje (veći objekti kao stambene zgrade. Okno 0 cm Za otpad Za odzr. Uređaji za odlaganje smeća okno za kućno smeće. Taj se sustav ne može primijeniti za više otvora istodobno.(13) (T) Okvir za čišćenje sagova (8) Prikladna visina ormara J S L I <> Za svaka daljnja vrata se sanduk proširuje za 820 mm (9) Potrebni prostor za velike sanduke za smeće Velika kanta za otpad . bolnice) 40+45 50 55 30 40 45 50 > Q. hoteli.77 m 3 i 1.5 11. mjere cm a 55 60 65 35 45 50 55 b 55 60 65 35 45 50 55 c 24 24 24 11.PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO s. 6629.

bolje rješenje neposredno uz kuhinju ili pristup iz kuhinje . valjak za glačanje ^ ^ Kombinirani pribor za glačanje.20 1. prost. a može biti kao kutak i za hobi.0S.0.20-60-100-1 -2.60 Kuć. glačanje. 90 ¡50> © Daska za glačanje.Lssrrp. za šivanje. gosp. Minimalne dimenzije _ • © .Snj Z e a ru 9 ÍS nje ¡ = * © stroj za glačanje Stroj za glačanje ugrađen u ormar 242 .20 (-60-100—I -2.ilal. sklopiva uz zid ormar K Potrebni prostor za glačanje u sjedećem stavu Uz elektr. sklopiv t * ^5) Šivaći stroj * © g D .> © .00 60 4.© • Takva prostorija služi za smještaj ormara s priborom za čišćenje.40- 1. s dugim pultom za odlaganje .80 1 + (5 1 I—60-1. Prostorija za potrebe kućanstva uz pomoćni ulaz.đ>© D »"đ™ t " © u- t"© L-oblik U © fra^omoćn^ulS Pr0St0r ia ' © Pristupačno iz kuhinje V (9) p r i s t u p a t n o iz V Pokraj kuhinje i kupaonice -1.40-2. pranje rublja.00- 1 á ¡él. 1 k d rxs. Pri oblikovanju pribora i sprava za kućanstvo treba se brinuti o udobnosti i zdravlju korisnika..80- + 1 8 .© .» © . Daska uz koju se glača stojeći .Dijelovi uređaja i opreme Širina u cm Bolje PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO Povoljna je orijentacija prema sjeveru .40-2. ® Shema prostornih veza s kućnim gospodarskim prostorom <D Potrebni prostor za dijelove opreme I 8 + 8 1 8 + • i + D 8 8 C + + 8 8 c 1 8 §8 8 + 1-60- j: -1.» © .> © mora biti drugačije visine od one uz koju se sjedi Podrumsko stubište Automatska perilica i aparat za sušenje rublja kao komplet Korito za pranje s grijaiem vode Sanduk za prljavo rublje Radna površina za slaganje rublja Uređaj za glatanje oko Ormar za manji pribor Ukupno 60 60 Kuhinja 60 50 60 100 50 380 60 60 1.

razne veličine. (6) Smočnica zbog uštede prostora u nastavku na kadu t^ (7) Kao prije. Najpraktičniji je položaj smočnice pokraj ili unutar kuhinje .06 m2 SPREMIŠTA Osim prostorija u podrumu i na tavanu. torbe. ona mora biti hladna i prozračena. nakit za božično drvce. kovčege.23-3. Ona služi za odlaganje i čuvanje pribora za čišćenje. 242. Prostoriju predvidjeti neposredno uz kuhinju. hodnik i spavaće Kuhinja Spremište Prostori za odlaganje i ormare Spremište u području ulaza • W (14) opicllllMc Uni Spremište iI ormar za cipele u području ulaza 4 Spremište Smočnica i ostava u području oiiiuuik kuhinje V Q5) 243 . također s odvojenim odjeljcima za hlađenje i zamrzavanje. Radi uštede prostora. alata.> © . Najbolje je police postaviti sve do stropa. ljestve. Te su prostorije vrlo važne za svakodnevni život. daske za glačanje s. ostaviti niše za ugrađene ormare ->(t3).r-v. daske za glačanje rukava. u nastavku na WC t f (S) Smočnica ispred kuhinje Hladnjače . SMOCNICA Pri projektiranju stanova ili kuća treba voditi računa o nusprostorijama kao što su smočnice. korisna površina 1. Jednoredna V ® Smočnice t ^ (2) Smočnica u nastavku na ormar t^ (¿) Smočnica preko ugla a W (4) Smočnica u nastavku ugla za blagovanje i r . mora u stanu postojati prostorija za odlaganje = 1 m 2 svijetle širine 75 cm. košare za rublje.SPREMISTE. spremišta. Za veće stanove treba u projektu predvidjeti ostavu po mogućnosti od 2% površine stana. Za veća kućanstva tržište nudi hladnjačke ćelije po sustavu nadograđivanja . vrata se otvaraju prema van. košare. hladnjače. Treba predvidjeti priključak za zamrzivač i eventualno hladnjak za vino. Treba predvidjeti rasvjetu s prekidačem na vratima i pobrinuti se za dobru ventilaciju. zaštićena od sunca.

20- na sudopera s policom .10-1.znad njega © W sobe'zT bta g o va njls s I užTd odava nju h r a n e b a d njega su obostrano pristupačne police za posuđe (7) W Rade dvije osobe jedna do druge ® Između prostorije za pripremu i blagovaonice treba leteća vrata dolje obložiti zbog mogućnosti otvaranja nogom ^g^ Ispravna i pogrešna rasvjeta u kuhinji © Uobičajena visina stola od 85 cm je između povoljne visine za miješanje tijesta i sudopera © Predvidjeti radnu ploču koja se može izvući za rad u sjedećem položaju Ispravno izvedeno podnožje ormara za lako čišćenje > 8 cm ^ t! U "1-¡fi m tv A B umjetno oazracivanje veniuaiuium Umjetno odzračivanje ventilatorom na vanjskom zidu (A) ili bolje preko nape direktno iznad štednjaka (B) (14) Bolja je napa za usisavanje para Stol za izvlačenje Barski pult za blagovanje © 244 Presjek kroz elemente kuhinjske opreme prema preferentnim mjerama DIN 68901 Kuhinjska oprema i mjesta za postavljanje elemenata prema DIN 18022 Radnu visin uskladiti s visinom tijela . iznad štednjaka postaviti odvod para © Stolovi za rad i odlaganje dubine 60 cm H60H © W 1.20 H—60—| !— a 1.20—l I—60—I I—60—I (T) Presjek kuhinje s 2 radna mjesta © Presjek kuhinje s prostorom za 2 osobe © Nisko smješteni dijelovi štednjaka zahtijevaju odgovarajući prostor za rukovanje.KUHINJE |-45-(-4CH 80—I—60—I |—60—1.

upušta se ispod radne plohe. kuhinjski kablić.H(cm) x B(cm) x T(cm) 85 20-60 60 H(cm) x B(cm) x T(cm) 85 70-150 60 KUHINJE ELEMENTI ZA POSTAVU I UGRADNJU Mjere i programi proizvodnje nažalost su. Za lonce su najbolje metalne rešetke. L Q Jednodjelni donji ormarići x (5) Dvodjelni donji ormarići H(cm) x B(cm) 35 20-120 65 T(cm) 35 H(cm) x B(cm) x T(cm) 50 70-150 35 65 L^lJ L . usprkos normizaciji. Radne površine i površine za odlaganje čine jedinstvenu plohu. uključujući po mogućnosti i električni štednjak (s izrezima za grijaće ploče). Ispod sudopera je posuda za smeće. Materijal: drvo. Vrata klizna. Sudoper i ploča za cijeđenje ugrađuju se u donje ormariće. pribor za ispiranje i čišćenje.> (5) služe za metle.@ kao što je naprava za rezanje kruha ili univerzalna. Razlikuju se naprave za odvod i naprave za cirkuliranje zraka. eventualno električni bojler. Općenito se kuhinjski namještaj isporučuje u širinama od 20 do 120 cm s korakom od 5 cm i visinom od 85 cm.l (?) Dvodjelni gornji ili zidni ormarići (3) Jednodjelni gornji ili zidni ormarići H(cm) x B(cm) x T(cm) 203 45-60 40-60 © Visoki ormarići © Kutni ormarići © Ugrađena pećnica ( ^ Kuhinjski centralni element (9) Elektronička preša za smeće ^0) Niše za kuhanje © Ormarić za kuhinjske aparate i ormarić za sušenje 245 . bolje specijalna otklopna koja pri otvaranju ne zahtijevaju dodatni prostor.^ . police u ormarima drvene ili ploče obložene sintetikom. Gornji ili zidni ormarići (3) + 0 ograničene su dubine kako bi se radna ploha ispod njih mogla nesmetano koristiti. cej . kuhinjska vaga te posude za namirnice i mirodije koje se upuštaju. sintetika. ormarić za kuhinjske strojeve i dijelove s ladicama na izvlačenje ili otklapanje.J I 100 100 l-i-l-l 1 l . sintetika. i dalje različiti. šperploče.l . vidljive plohe: brušeni lak. Donji ormarići: -> ® + (2) za smještaj većih. Visoki ili bočni ormarići . Tipizirani elementi. Gornji ormarići pripomažu iskorištenju prostora. Preporučuje se mehanička ventilacijska naprava iznad štednjaka -> Za tu svrhu na tržištu se nude nape. Za odvod zraka mora postojati ventilacijsko okno. a posuđe se doseže lako i bez prig i banja. iverice. sredstva za čišćenje ili za zalihu namirnica.sve pomaže da se štedi vrijeme i snaga. drvo. spajaju se prilikom ugrađivanja i nepomičnu cjelinu. pogodni za ugradnju hladnjaka. ali je taj uređaj znatno učinkovitiji od onoga za cirkuliranje zraka. težih ili rijetko korištenih kuhinjskih sprava i pribora. sušilo za ručnik . pećnice i mikrovalne pećnice na prikladnoj visini. koji se uklapaju u svaku kuhinju koju je arhitekt projektirao. Posebna oprema -> © .

24 (§) Dimenzije • O 86 25/34 44 I T 44^ 1 '24 Pločice iznad uzdignutog ruba (7) Mjere za ugrađene sudopere 1.24 Ugrađeni sudoperi rezance i tijesto Kutije od stakla ili plastike ^ ^ Kuhinjske daske Kuhinjske vage Kuhinjski stroj ® Univerzalni električni nož Stroj za mljevenje mesa CÍO 246 . Električni i plinski uređaji te kuhinjski namještaj danas se izrađuju tako da se mogu međusobno poredati. Veličina prostorije nije sama po sebi mjerodavna. po jednu dvostruku utičnicu za svako područje rada i pripreme. odlike su "single" kuhinje. Najčešće je potreban dvostruki sudoper (7) . ali obilje komfora.@ sa 60 cm širokom plohom za cijeđenje lijevo i 60 cm širokom plohom za odlaganje desno. Stroj za pranje posuđa treba smjestiti desno ili lijevo uz sudoper. Malo potrebnog prostora. (I) 50 75 100 125 150 200 250 b (cm) 55 55 55-60 55-60 60-65 65-75 70-80 t (cm) 55-60 60-65 60-65 65-70 65-70 70-75 70-75 h (cm) 80-85 85 85 90-100 120-130 130-140 140-150 Ugrađeni hladnjaci Zapr. treba paziti na dimenzije sprava i uređaja jer su važne za određivanje dimenzija ormarića.KUHINJE Ako se nastoji uštedjeti prostor. treba u projektu predvidjeti dovoljne površine za postavljanje kuhinjskog pribora i strojeva.10 1. (I) b (cm) t (cm) 50 75 100 (4) Hladnjak 55 55 55 50-55 55-60 60-65 (7) © h (cm) 80-85 85-90 90 © 44 1. ® 85 80 (?) Električni štednjak (5) Veliki plinski štednjak (3) Trajno goreća peć Hladnjaci Zapr. Treba predvidjeti dovoljan broj utičnica. ugraditi i kombinirati omogućujući nesmetano obavljanje poslova.

ormarić za namirnice 60 cm.Ulaz Predprostor Gospodarska prostorija Pomoćni ulaz | KUHINJE AMK .40 m (?). mjesto za kuhanje 60 cm. mjesto za pripravljanje.1 0 m 2 . 18022. dječje igralište i terasa 0. \ Vrtna vrata V ¡ Podrumske stube | ¡ % Kuhinja _l Smočnica Dječje igralište Blagovaonica Soba za boravak _) Prostorija za L Erigremu Povrtnjak Pogled iz kuhinje Putevi Ove prostorije su uobičajene samo kod velikih kuća © Odnosi prostorija veće kuhinje % I Učestalost korištenja radnog prostora [ i J < Glavne veze s ostalim područjima Učestalost korištenja puteva između područja Za korištenje sprava i namještaja nužan je između nizova slobodni prostor širine 1. dobra rasvjeta radnog mjesta s. 244.6 m 2 . tj. pribor itd. Pravilan raspored bitno utječe na olakšanje posla. Uz dubinu niza sa svake strane od 60 cm dobije se minimalna širina kuhinje od 2. te s podrumom. sudoper. Kuhinja je u stanu radno mjesto.PREPORUKE . u posrednoj vezi s vrtom za povrće i začine. Povoljan raspored radnih mjesta u kuhinji E 60 T ©O O© B A 60 1 30 A = povrSina za odlaganje >30 B = štednjak 60 C = radna ploha >60 D = sudoper prema proizvođaču E = površinaza odlaganje odn. Najmanja tlocrtna površina kuhinjske niše 5 . 68901 Kuhinju treba orijentirati prema sjeveroistoku ili sjeverozapadu. ormar za metle 50 cm. pokrovna ploča od 200 cm ujedno je površina za pripravljanje i odlaganje. površina za cijeđenje — @ > . omogućiti nesmetan rad i dovoljnu slobodu kretanja. ulazna vrata. izbjegavati rad u stojećem položaju. treba svrhovito poredati radna mjesta. Da bi se olakšalo raditi u kuhinji.©. Svi su primjeri koncipirani za dešnjake. hladnjak 60 cm. radna kuhinja 8 . pećnica 60 cm.> DIN 18011. Često je kuhinja sastajalište obitelji ako prostor za blagovanje pripada kuhinji ® Prilikom namještanja treba obratiti pažnju na sljedeće: Štedjeti kretanje. c^edenje F = velika radna polča i donji ormarići G = gornji ormarići H = visoki ormar (i) Jednoredna kuhinja (5) Dvoredna kuhinja V (6) Kuhinja u obliku slova U (7) L-oblik s kutom za jelo 3 1-62 2. Za ljevake to će biti slijeva nadesno. idući s desna na lijevo: površina za odlaganje.0 . Za to ukupno treba 700 cm kako bi se postavili svi elementi. radna kuhinja s prostorom za jelo 12-14 m 2 0 . prilagoditi visinu radne plohe visini tijela. Potreban prostor za namještaj i sprave: štednjak. sudoper s dva korita i plohom za cijeđenje (uključivo stroj za pranje posuđa) 150 cm.I 'ra I1 tšJ 0^ © Perspektivniprikaz jednoredne k u h i n j e V J V ~ Perspektiva-»© t " @ v N e S r Í n j a S T h r a S r t Ormar-kuhinja (firma Haas u Sohn) 247 . male naprave. ali istodobno i boravak domaćice tijekom mnogih sati. To znači.20 m. štednjak. povoljno držanje tijela..00 m i — IV 1ÍT I E. radni proces slijedi zdesna nalijevo. Po mogućnosti se iz kuhinje trebaju vidjeti vrtna vrata. zamrzivač 60 cm. donji ormarići za posuđe.

o N (0 ra o (0 Č* (0 C L E C O (0 (0 <J TO •S is C ¡ O S ra <J E <J o c É.80-2. potrebna površina za postavljanje stola 248 .14 m 3. piće Meni: juha.•> o c o c o C O o C O •O c 3 . potrebna površina za postavljanje stola Min. desert. jelo s ribom i jelo s mesom.14 Npr. jelo s ribom i jelo s mesom.0010f-50-80— -50-110 45 ! • Mjesta za blagovanje Širina cm Dubina cm š 130 ž 180(190) Površina m2 2.00) š 195 š 245 (255) = 260 JlO± j 45 -1. sladoled.o C .14 Min. predjelo. bijelo i crno vino Meni: juha.2 • . desert.00- 4 osobe I s 5 osoba 6 osoba 7 osoba 8 osoba 3. pri 60 cm širine mjesta i 6 osoba = 60 x 6 = 180 (2.6 3. desert.m O t/i •O N (0 TON (0 ra (0 <J <J •> BLAGOVAONICE POSUĐE I NAMJEŠTAJ a a ¡s s s a g « s * .„ H I I & l 1 1 1 -g I s i ^ s >¡>>N"N"N5>nz>ÍMOTOT>N (?) Čaše © Meni: juha.9 5.8 3. bijelo i crno vino Meni. jelo s ribom i jelo s mesom.1 5. jelo s mesom. •i« B -1.a o I tfí m i ^ tx> = 1. šampanjac. potrebna površina za postavljanje stola • Min. šampanjac.80- C O . 5P •I. bijelo i crno vino -2.

4C 1 I1 k 1 35 a q D D 1.90 m. Ako treba smjestiti više od 3 osobe. I (?) u I T 40 ' + 120 50 .80 T 1. mora se dodati 80 cm za kretanje oko sjedećih mjesta. ili i za glavne obroke.27 1 i a a a D D D 0 M . Ako ima prostora. ali zbog uzdignute police od 15 cm zahtijeva manje mjesta. Klupa u kutu sa stolom kao mjesto za jelo zauzima najmanji prostor -> © .@ Preporučuje se iz> laz na terasu. Razmak između ploče stola i donjega ruba svjetiljke ne veći od 60 cm © .1. . bolje 1. tako da je dovoljan razmak do susjeda © i moguć smještaj cjelokupnog pribora. kutni ormarić za posuđe Soba za boravak ÍBIagoyi: Kuhinja Shema odnosa prostorija oko blagovaonice ^ ' Zatvorena blagovaonica između kuhinje i sobe za boravak s poseb.25 m.75 cm -> © . Na sredini stola treba ostaviti trak širine 20 cm za zdjele. s D] II. 4 - •:• 60 © Minimalni prostor: stol za jelo u vagon-restoranu.00 >j •i •i :ll . najudobniji raspored stolica. stol može biti u sklopu slobodno stojećeg ormarića -> © Manju dubinu zahtijeva barski pult za jelo. Stolne svjetiljke ne smiju zasljepljivati. Povoljno je ako se prostorija za jelo može prilikom svečanosti proširiti sklopivim ili harmonika . dubine 40 cm. Lijevo i desno od stola površina za kretanje od 80 cm. © Min. ispred blagovaonice ili dnevnog boravka (dakle pri najčešćem jugozapadnom vjetru prema istoku do jugoistoku).© Mjesto za mali obrok može biti stolić koji se izvlači iz donjega ormarića.110-1 1-60-1-40-1—80—| 80 »4/54 80 T I O 4o • • h45-f-40-H-30f 30| ••:" i . lonce i si. veza prostorija letećim vratima Blagovaonica kao naprijed.. prostorija za zajutrak prema istoku Prilaz iz kuhinje ili prostorije za pripravljanje — @ . 4 do 6 osoba V 9 .BLAGOVAONICE DIN 18011 U kuhinji je poželjno imati mjesto za međuobroke.00—1 1-1. razmak do zida ovisi o posluživanju © Razmak između površine za pripremu i stola predvidjeti i za prolaz © Za ladice i vrata 1—60 —1—50 . mogućnost produljenja ako postoje harmonika vrata prema susjednoj prostoriji ^ 2 ) Smještaj jednog kompleta pribora za jelo ^—' okrugli stol.10 .0 \¡ QOOOQ O O 4. sa sobom za boravak uz zajedničku terasu.ploča Jif: Stol na izvlačenje i zakretanje Stol na izvlačenje I -1. 4J^ 30 (?) 1 • (?) • 3.© Uvijek je ugodno sjediti za okruglim stolom © . nešto više: niša za jelo © Uz više od 5 osoba mora se predvidjeti prolaz do stražnjih mjesta. dobra rasvjeta prostorija 249 . ušteda prostora: stol s kutnom klupom l-50-t— 155 —I- (?) Okrugli stol. Tako nema bliještanja i susjedi si mogu gledati u oči. Mjesto za blagovanje > zahtijeva znatno više prostora. Orijentacija blagovaonice prema zapadu.00 I ofefo i 7t> /! © Najmanja blagovaonica za 6 osoba: vL' Blagovaonica za 12 osoba s površinom za pripremu. visine 70 .vratima ->• © + © Da bi se moglo udobno jesti. Vanjski prostori (verande.: II II : Bar . terase) leže na sunčanoj strani zaštićenoj od vjetra. ali može zamijeniti posebnu blagovaonicu -> © .00 1 T 80 C3 T > i.® Najmanji je promjer takvoga stola 0. To zahtijeva dodatne površine za namještaj i kretanje -> @ . Potrebne su posebne stolice ili visoke stolice bez naslona — © . treba svaka osoba za stolom imati dio površine stola 60 x 40 cm.10-1 n •: 2.• no mirnim položajem mjesta za blagovanje Blagovaonica između terase i sobe za boravak.

Uobičajene dimenzije: 90 x 190. Ako nema raspoloživog mjesta. 100x200.SPAVAĆE SOBE Udobnost pri spavanju ovisi o krevetu.60 10(7) Spavaća soba s garderobom f ® Spavaća soba s garderobom V © bnimtednikom ^ " * * * ^ ^ Kupaonica U © Spavaća soba i garderobni hodnik p . To je važno za namještanje kreveta. Duljina kreveta za svaku pojedinu osobu treba biti jednaka tjelesnoj visini + 25 cm.00 . 75 Spavaća soba s više prostora za toaletu 1 ormare . Osim rasvjete čitave prostorije. potrebno je i svjetlo za čitanje -> (2). Oko kreveta prostor 75 cm © Odlaganje je neophodno: noćni ormarić uz krevet Sjever Prostor za ormare sa sklopivim vratiV-/ ma Sjever * n 4fr (5) V-/ 2. Prikladni su i ormarići na koje se mogu postaviti noćne svjetiljke -> Po osobi treba osigurati oko metar prostora za ormar. 160 x 200. Dobro je rješenje ormar sa zrcalima na vratima ili stranicama.00 2.75 .> © + © . a naročito ako usporedno s krevetom stoje ormari. 75 . U spavaću sobu treba postaviti najmanje jedno zrcalo u kojem se može vidjeti cjelokupna figura. 2.p . ( g ) Spavaća^soba s garderobom i prila. treba naći mjesto na hodniku .00 V (?) v—/ Mala spavaća soba/dječja soba r 1 > V " (B) Uobičajena svrhovito namještena spavaća soba 75 . Pri otvorenim vratima mora ostati dovoljan prostor za kretanje -> Lijevo i desno od bračnog kreveta mora postojati prostor za odlaganje. Oko svih strana kreveta treba projektirati prostor širok najmanje 60 cm. 100 x 190. bolje 75 cm -> © . ( g ) Spavaća soba -t d j e č j a soba do nje t ' ^ 3 ) Spavaća soba / tuš / kupaonica V ® Dvokrevetna soba / dijete / gost t * (15) (§) t ^ 06) Dvokrevetna soba V © Mogućnost podjele Q6 250 .

brodske kabine. glomazan s visokim nogama B) Ležaji (kauč.00 l © Rastezljivi krevet za 1 ili 2 osobe. sličan je japanski način spavanja Poljski krevet s napetim platnom za jedra. 11) kuće za odmor i dječje sobe.72 -i— 68 ^ 2. prikladno za vrlo male prostorije.A) Ležaji na raznim visinama SPAVAĆE SOBE VRSTE KREVETA i. potreban prostor 0. niski ormar za odjeću. ateliere i si. preko dana se ugura u krevet Zidni ormar za rastezljive krevete -* obratiti pažnju na uske otvore za vrata Rastezljivi kreveti mogu stajati ispred zatvorenih vrata ormara Kod okretno-sklopivih kreveta je ormar noću otvoren 251 . uzdignuti naslon je drugi krevet D) Sklopivi kreveti 35 ? Naslonjač za spavanje (rasklopiv.338 m 2 po krevetu Pullman-krevet za stambene prikolice i spavaća kola. sklopljen se može koristiti kao klupa za sjedenje Niski krevet od čeličnih cijevi s poplunom ili vunenim pokrivačem ^ ^ Bakin krevet s perinom. počivaljka) - © Počivaljka. ~ Tro katni krevet za spavaća kola.10 2. pokrivač i jastuk su preko dana smotani u navlake s patentnim zatvaračem © Kao prije. sa sandukom tspod madraca za smještaj posteljine preko dana © Počivaljka sa sandukom za posteIjinu iza kosih jastuka /g\ Počivaljka za spavanje na izvlačenje C) Ležaji za nuždu -62—j- © Visoki krevet na ormaru s dubokim vodilicama s gornjom pločom na izvlačenje koja je ujedno poklopac © Krevet na ormaru. potreban je poseban sanduk za posteljinu) ^ ^ Počivaljka za spavanje (rasklopiva) Frankfurtski krevet (bočno preklopiv) Frankfurtski krevet (preklapa se po visini) 2-struk ili kao dva kreveta E) Rastezljivi i zidni kreveti Mmmmm t . ® Vreća za spavanje s patentnim zatvaračem i kapuljačom za glavu.

> © + © . a nekada je zajednički ležaj bio uklopljen u zasebni prostor: I krevetu u sanduku Krevet s baldahinom Natkriveni krevet Krevet . ili još radije -> (5) . važan je njihov međusobni položaj. obliku kreveta. položaju prema stranama svijeta (glava po mogućnosti prema sjeveru).kuća koji je bio oblikovan poput bazilike. a također i položaj glave u krevetima koji se dodiruju osjetljivije razlike kad je riječ o bračnim krevetima: © + @ . bojažljivi radije uza zid -» 0 + (2). o položaju u odnosu prema svjetlu (otkrenuto od prozora ) i vratima (pogled na vrata). jer ako: (§) Prijatelji spavaju u istoj sobi.(J) Osjećaj smirenosti ovisi 0 zidnoj oblozi. po mogućnosti bračni par ne leži u istom smjeru nego u suprotnim smjerovima .SPAVAĆE SOBE POLOŽAJ KREVETA Za osjećaj sigurnosti i mira osobe koja se odmara. Danas prevladava odvojeni položaj bračnih kreveta. Još su VM Dva kreveta jedan do drugog 3 • Dva kreveta jedan iznad drugog položaj kreveta manje ovisi o prostornim mogućnostima nego 0 osobnim željama. Posljednja četiri primjera zorno pokazuju koliko je oblikovanje prostora i namještaja ovisno o načinu života u nekom razdoblju. uz zatvorene zavjese osebujno osvijetljen odozgo kroz baldahin. određeni zahtjevi uvjetuju raspored kreveta. Ima li više kreveta. vrlo je važno gdje je krevet smješten: ® Sl ° i i slobodno u sobi Samosvjestan čovjek rado spava u slobodnom prostoru sobe @ . Ako su kreveti razdvojeni. 252 .

pa su poželjni ormari duž cijele stijene. ^ 70 T 33 33 1 \ 30 jf / / Unutarnje površine tapete ili obojene (6) Uobičajeni ormar za odjeću i rublje (7) Ugrađeni ormar za odjeću i rublje Ugrađeni dvostruki orrrar. 30 t i 1 i i 9-10 / Hlače Ladice za rublje V Sfc" CJi O. treba paziti na termoizolaciju i ventiliranje kako bi se izbjeglo kondenziranje vode. ušteda troškova i prostora -» © .50 I I . 90 ^ ^ Prohodni ormar između dviju prostorija 2. Najprikladniji su ormari kao pregrade između spavaćih soba -> (?). Najpovoljnije su masivno obrubljene niše s običnim podom. 1. ormari obostrano Prostorija za ormare s mjestom za oblačenje 253 . Male prostorije zahtijevaju maksimalnu štednju prostora. Po^Jgd na dvokatnu krevetsku nišu ^g^ Pogled i presjek krevgtske niše s gornjim ormarom • Za vlastiti dom poželjni su ugrađeni ormari. zidovi obojeni ili oblijepljeni tapetama koje se mogu prati.00 : 1 55 1. © i Ako su ormari uz vanjski zid.25 3.Z I S .SPAVAĆE SOBE 2.00 ^g^j Prostorija za ormare i tuš između dviju dječjih soba Prostor za ormare s razdvojenim pristupom Prostorija za ormare. klizna vrata tipizirane proizvodnje. a za unajmljeni stan pokretni ormari.00 1. jllfi i t i á .00 T J 1 n I f \ M: ¿Mt 60 © Krevetska niša oblikovana ugrađenim ormarima © Dvostruka niša (s površinama za odlaganje na vratima) (Q) U ^ Mnogo kratkih odjevnih predmeta. Ventilacija je potrebna i za garderobe @ . izvrstan raspored ormara. dobro iskorištenje prostora 10 © Presjek -> (§) 60 Presjek dijela s ladicama-» (§) Presjek-» 60 ® 1.50 65 .25 KREVETSKE NIŠE I ZIDNI ORMARI i 1.

naslon u obliku vješalice za odjeću Ormar za odjeću i rublje s iskorištenjem površinama vratiju. 15 pari čarapa za prijelazno vrijeme 8 pari rukavica 8 pari cipela 5 bluza 4 šešira 4 večernje haljine 4 ljetne haljine ostalo 6 plahti 6 presvlaka 12 jastučnica 6 frotir. ^Ulu ® Ženski "I kaputi " MuškT" kaputi Kaputi (2) Ženska odjeća 6 12 6 12 12 3 8 24 pidžama dnevnih košulja potkošulja mrežastih košulja gaća košulje za frak maramica para tara pa 2 ljetna šešira 2 zimska šešira 1 slamnati šešir 1 kruti šešir 1 cilindar 5 pari cipela 1. 50-70 cm 5-10 kom.30 85 za damu 18 gaćica 1 zimski kaput 1 krzneni kaput i kaputić 6 košulja 2 ljetna i kišna 5 potkošulja 6 pidžama i kaputa spavaćica 4 kostima 5 vunenih haljina i halj. frotira* za tuširanje 6 kom. 1 frak 1. malih frotir-ručnika Ci) Ručnici i si.60 .5-10 kom. 253 254 . ručnika 24 ručnika 6 krpa za brisanje. dimenzije s. 4 §^>5 cm GARDEROBE U ormare za odjeću i rublje moraju se najmanje moći smjestiti: za gospodina 2 ljetna odijela 2 zimska odijela 1 sportsko odijelo 2 ljetna kaputa 1 kišni kaput 2 zimska kaputa 1 crno odijelo 1 smoking. (5) Muško rublje 3 kom.5 Čarape i rukavice Vješalice za odjeću 14) Toaletni stolić Stolica za odjeću.. 3 para sportskih čarapa Muške čarape 10x8x3..45-1.

„ .20 Konzolna WC školjka s niskim vodokotlićem WC čučavac (francuska izvedba) ® WC školjka s ugrađenim vodokotlićem. Toaletn.70 © Kod kraćih kada veća je potrošnja vode % 7T T 38 \ 1 I-30H U tuš kabini J105 1 (4) Ugrađena kada Obloga kade jedno.25 1. također i s konvektorom 11S1S75 1 t—41—1 t-33sH 2.KUPAONICE OPREMA -> tH 1. .05 1 ^l^rLdbT" ^ ^ ^ Prostor između kade i zida Poželjan slobodni prostor 19-22. ormanc Ormarić za lijekove pod ključem Dva umivaonika s držačima ručnika između njih Dvostruki kombinirani stol za umivanje s donjim ormarom Kombinirani stol za umivanje 255 .04 1.ili dvostrana. potrošnja vode 6 litara 1 . 0 0 ^ © WC ispod kosine krova ili stuba © Podnožje pomično I—S 55—| 1 1. . 1 (-27-40 •23-ar (14) Bojler ispod umivaonika Protočni plinski bojler s priključkom na dimnjak .

20 1 P© -2.] 70!) Í t ^ h I 7 5 — 9 0 2.80 100-120 120-150 V © 25 . Zahod sa stojećom ili zidnom školjkom P® — 1 1.25 1 — V © -2.20. 40 15 50 20. 7 0 . n? 1 t t 160-180 70. Zahodske školjke s dubinskim ispiranjem smanjuju neugodne mirise.kade služe uglavnom za pranje tijela. Bolje rješenje su dva umivaonika s prostorom za ručnike između njih i sa strane za odlaganje s. K D Mora biti dovoljno velik i imati dovoljno prostora za odlaganje.05- TT I B I _ A B L T 80-100 75-100 80-100 130-175 3. 256 . 255 © . H — H H (SI (8) gl 20. Kupaće kade Najčešće je to ugrađena kada.15- ¥ fl 5. Pisoar ->• 0 .70 ——I •• c• l i t ó B li A B L T 115-145 40.KUPAONICE tu i. Povoljno: visoka kada s ugrađenim konvektorskim grijanjem s.. 40 .00—t—70—I [ — 1 . Mješalice s polugom štede vodu i energiju. Armature ispod žbuke štede prostor i lako se održavaju. — L — I-AH 1 O p © n A B L T 38-45 60-75 55-75 120-135 \\{l/) --—J 1 [q] ' 6 5 ±15 40 2. —L— I—A—I U® 1 55 15 40 H 20 40 H h- 25 -2.35 1—'7°—H—9C 1| 1.© Danas uobičajeno i u kući. Dvostruki umivaonik širine 1. 4. Umivaonik 35-45 35-45 60-75 100-120 2 . U — ® I—80—I—90 1 j————1.50- Iz higijenskih razloga bolje je postaviti školjku uza zid. Radi akustične izolacije treba upotrebljavati armature grupe I.e 20 60 1.70 1.20 m ne pruža dovoljno prostora za ruke pri pranju. Kupaće kade osim za pranje tijela služe i za oporavak (ljekovite kupke). Tuš .55 120-175 100-145 BxT 75 x 90 1/ 80 x 80 90 x 90 8 0 x 100 _ P ® I—1.. 255. 25 40 20 40 15 1 H H 40 20 i p ® —I 30 90 1—I .

> © Dimenzije instalacijskih okana Instalacije kućne tehnike Z W K WAS pt © Instalacijski elementi za WC ^ (2) instalacijski elementi za kupaonicu •• WA r G Hu Hr min. S obzirom na to da su zahtjevi uglavnom jednaki.SANITARNE KABINE PREDGOTOVLJAVANJE w o f iojio) Biok ugrađen u zid Blok ugrađen u zid mmmmmm © Blok ispred zida i f f—>.40-1 P © Kabina s tušem u hotelu P © Kabina s tušem u najmanjem stanut^ © S h S in^alacNe ^ 53 V © w c kabina u bolnici 257 .806 6 H—72—H 1. max.945 2.20 - 1. sred. s tušem „ I 2.© .> © do (3) instalacijski zidovi. Postoji i izvedba gdje su kuća i oprema od istog materijala. zgrade s apartmanima.32 bABS P © wc-kompaktnakabinasobjektima P .45 2. zgrade za odmor..2. preporučljivo je predgotovljavanje.285—I 1-1.115 W (6) Kao prije. sred. naročito za zgrade u nizu.> © . Predgotavljavaju se instalacijski blokovi . kao drveni kostur s pločama od lesonita. [oJ(q) Blok ispred zida 0 v v Uobičajene instalacije za tzv. cijele kabine za cjelovitu visinu etaže. kuće za više obitelji. azbestcementa. max mm ^ (3) Instalacijski blok ispred zida p (4) Instalacijski zid I 1.76 2. © . hotele i za sanaciju starih zgrada. s ugrađenim instalacijama i sanitarijama s priborom. Cjelovite kabine s nepromjenljivim dimenzijama .72 H ( j ) oknom S tUŠem i )sklmj^ ( g ) Mala kabina s kadom ' lnsta a c i P® Kabina s kadom 1.53 P Kabina s kadom i perilicom P (li) Kompaktna kabina Kao prije.6 -1.875 1.745 1. ali tuš sa strane Kompaktna kabina .53 1. aluminija. min.05 " si 39 !R "l 1 1.© . Konstrukcije: Najčešće tipa sendvič. mokre prostorije najčešće su skupe i zahtijevaju vrijeme za izvedbu. ali i drugi sintetični materijal. . Poliester armiran staklenim vlaknima. prešanoga nehrđajućeg čelika.30®.

između sobe za boravak i tri spavaće sobe 40 * Kod tuš . Kupaonica između spavaćih soba.kada s b = 90 i 75 cm (ÍO) Potreban prostor za uređaje u kupaonici i WC-u Potrošnja tople vode za: Pranje: Ruke Lice Zubi Noge Gornji dio tijela Donji dio tijela Cijelo tijelo Glava Pranje djeteta Potrebna količina tople vode (0 Temperatura tople vode (°C) Vrijeme trošenja (pribl. a za starije sjedeće ili ležeće kade -> primjer @ .kada >170 > 80 >75 >80* WC i pisoar 9 WC s tlačnim ispiračem ili vodokotlićem 10 WC bez vodokotlića (s vodokot. mora se u kupaonici predvidjeti prostor i osigurati priključci za strojeve za pranje i sušenje rublja te prostor za košaru za prljavo rublje Za mlade ljude pogodniji su tuševi. gornji ormari prema proizvođaču (4) Kupaonica na hodniku.KUPAONICE POLOŽAJ U KUĆI Kupaonica ra g •p O Spav. stojeći ili konzolni na zidu > 60 >120 > 70 >140 > 50 40 >55 >55 >60 >60 >40 60 Kade b® ^ToSan^Sr^ S0b3 > (D Kupaonica ugrađena u kuhinji 7 Kada za kupanje 8 Tuš . ugrađenim u zid) 11 Pisoar 40 40 40 75 60 40 Sprave za pranje 12 Perilica 13 Sušilo za rublje 40 do 60 60 60 60 Kupaonski namještaj . umivaonici za ruke i bide 1 Jednostruki toaletni stol 2 Dvostruki toaletni stol 3 Ugrađeni toaletni stol s jednim umivaonikom i donjim ormarom 4 Ugrađeni toaletni stol s dva umivaonika i donjim ormarom 5 Umivaonik za ruke 6 Bide (bidet). ® Odnosi kupaonice prema ostalim prostorijama Uređaji Površina za smještaj Širina u cm Dubina u cm Toaletni stolovi s umivaonikom. soba supruga Spav. min) /gN * Kupaonica dvojim vratima dostupna s hodnika i spavaće sobe p. soba supruge Ako nije predviđena prostorija za kućanske poslove. dostupna iz hodnika 5 5 0.® s manjim potrebnim prostorom od prostora za kupaonice s tušem. i ^ ^ ^ ® Kupaonica i tuš dostupni iz hodnika (TT) Potrebna količina tople vode. visoki ormari. temperatura i vrijeme trošenja vode 1 37 4 258 .5 25 10 10 40 20 30 37 37 37 37 37 37 38 37 40 4 4 4 6 10 10 10 10 5 Kupanje: Ležeća kada Sjedeća kada Kada za noge Tuširanje 140-160 40 25 40-75 40 40 40 40 15 5 5 6 Njega tijela: Brijanje na mokro Letećim vratima mogu se spavaće V ® p°ostorHa Pa0niCa ° d V ° i i . Prilaz iz spavaće sobe i kroz zahod -»(§) Najpovoljniji je položaj u neposrednoj blizini spavaćih soba. V Neposredni pristup kupaonici i WC-u letećim vratima iz roditeljske spavaće sobe 14 Donji ormari.

jer će tako biti najniži troškovi instalacija i akustične izolacije. a također i kupaonicu i kuhinju.@ ® .© . Zidna i stropna žbuka moraju biti u stanju upiti i ispustiti dovoljno vlage iz zraka.Dobro je smjestiti kupaonicu u područje spavaćih soba . kupaonica i WC na jednom instalacijskom zidu * /JTjS Kupaonica dostupna iz spavaće y f m y sobe Velika kupaonica Kupaonica i sauna (veza preko tuša) 259 . Zbog visoke vlažnosti zraka i stvaranja kondenzata. po mogućnosti s prirodnom rasvjetom i ventilacijom. rukohvati iznad kade. Važno je da su takve u stanovima s više od 5 osoba. smjestiti tako da se mogu koristiti zajednička instalacijska okna. držači za male i velike ručnike. U kupaonici i zahodu trebaju se naći i: ormari za ručnike i sredstva za pranje i čišćenje.® .» ( i ) . ® . a zahodska školjka. bojler za toplu vodu. čaše za pranje zuba.» © . na visini od 1. (6^) Tipični hotelski tlocrt: hotel "Nassauer Hoff" Wiesbaden arh. Kupaonica i zahod mogu biti povezani sa spavaćom sobom ako postoji drugi zahod ili kupaonica sa zahodom s pristupom iz hodnika . Kupaonicu i zahod treba orijentirati prema sjeveru. s krovnim prozorom p ^J) Kupaonica dostupna iz spavaće sobe i kroz tuš / WC U ® Kupaonica uz unutrašnji hodnik V ® IB1 IS! C l | Spavanje I1—) Spavanje a V v (5) Tipična kupaonica u kućama u nizu . Za akustičnu je izolaciju mjerodavan DIN 4109. ormarić za lijekove i zavoje (pod ključem). Prostorija kupaonice znatno je izložena vlazi. ^ Kupaonica u tavanu. kutija za papir na dohvat ruke. Dvije susjedne kupaonice dvaju različitih stanova ne smiju se priključiti na zajedničke instalacije dovoda i odvoda vode.30 m. U višekatnoj zgradi treba kupaonice i zahode smjestiti tako da instalacijski zidovi leže jedan iznad drugoga. umivaonik i perilica pripadaju kupaonici. upravne zgrade) + 15 °C.KUPAONICE POLOŽAJ U KUĆI DIN 18022 Prema DIN 18022. Ugodna temperatura kupaonice iznosi + 22 °C do 24 °C. Ako se nalaze u unutrašnjosti zgrade. Treba predvidjeti najmanje jednu uzemljenu utičnicu za električne naprave uz ogledalo. u drugim zgradama (npr. ogledalo s rasvjetom.kada. sušilo za ručnike. Za zahod u stanu + 20 °C.. moraju površine biti jednostavne za čišćenje. Obloga poda mora biti sigurna od klizanja. dodatna grijalica. Verfasser © Kuhinja. Prostorije se zaključavaju. kupaonice i zahod samostalne su prostorije u kojima su smješteni uređaji i oprema za njegu tijela i održavanje zdravlja. bide i mali umivaonik zahodu. Iz ekonomskih i tehničkih razloga treba kupaonicu i zahod. šalice za sapun i površine za odlaganje. kuKuhinja. Kada za kupanje i/ili tuš . Treba predvidjeti dvije odvojene prostorije za kupaonicu i zahod. kupaonica i WC na jednom f < / o N paonica i WC u unutrašnjem podinstalacijskom zidu ručju tjr Kuhinja. Jačina buke koju uzrokuju kućanske tehničke naprave i instalacije u tuđim stanovima ne smije prijeći 35 dB (A). treba predvidjeti najmanje 4 izmjene zraka u satu. Treba predvidjeti odgovarajuću izolaciju. kućno gospodarstvo.

80 Kupaonica s odvojenim tušem 10 76 75 Kada i tuš u kutovima Dvoredni raspored ^l) Odvojeni prostor za tuš li! •¡¡fli • Kupaonica I h i u zasebnim prJIto. 70 40 V (8) 55-65 (9) 1. tako da se vrata mogu lakše otvarati (za stare zgrade) V© 1. ali širine 2.0 prikazuju minikupaonice.^ (g) 0dvojenj prostor za umivanje Uj 0 90/90 25' 40 '25 U © WC i tuš odvojeni Tuš.50 m Primjeri uređenja malih kupaonica 6 0 76 0 šesterokutna kada i tuš 1.> 0 . ali širine 2. umivaonik 1. Prema tome.15 Kao -> 0 . tj.60-1. oblikovani i prilagođeni svojoj namjeni. s dva umivaonika Kada sa zaobljenim kutem. bide. potrebno u skučenom prostoru 260 .15 m © 2. tuš i kadu koji su od umjetne smole (poliester). 70-75 Kupaonica i tuš odvojeni Kupaonica i tuš odvojeni.00 .44 80 Kupaonica s kadom u kutu 75 t " ® 75 75 Tuš i kupaonica na 7 m Mala kupaonica s iskorištenjem ku. WC.65 2. sa širokim dijelom za ramena i uskim za noge.KUPAONICE PRIMJERI IZ PROJEKATA Primjeri . zahtijevaju najmanje prostora. Tržište nudi i kade sa zakošenim kutovima.p 5.50 Kao -> 0 .

masaža i fitnes. tobogan.5 ¡Uređaj za miježanj44)de 4. opasnost od prehlade). Minimalne dimenzije bazena . treba mnogo svjetla. tuš. pa ne treba ventilacijom poremetiti taj sloj.> ® . grijanje radijatorima.25 m/s. daske za skakanje zahtijevaju odgovarajuću dubinu vode i visinu hale. rjeđe neizolirana "ljetna" hala (po mogućnosti rastavljiva). samo pri temperaturi zraka < 29 °C) ili povišenjem temperature zraka (reguliranje higrostatom) u stankama između kupanja. @stiju broj istovremeno prisutnih go- © Hotelski bazeni u Njemačkoj. u hali je nužno imati (i ako je dograđena uz kuću): zahod.PRIVATNI ZATVORENI BAZEN QP Neprijeporno služi uživanju tijekom slobodnog vremena. podvodni reflektori (paziti na sigurnost).. konvektorima ili zračno grijanje. Tehnička oprema: priprema vode s uređajima za filtriranje i doziranje sredstava za dezinfekciju. ili zrak u hali < 29°. Važna je zaštita od sunca i akustična izolacija (strop koji apsorbira zvuk. ako je bez otvora. aluminij otporan protiv morske vode.> 0 Hot-Whirl-Pool (masaža.85 W/m2 k max). 262 s kanalima u stropu i podu. ali nužno. inače. pokrivanjem bazena (rolo ili pokretni prekrivači). Zbog visoke relativne vlažnosti zraka do 70%. priručna kuhinja. nužno. b) prema spavaćoj sobi roditelja (eventualno roditeljska kupaonica može služiti za tuširanje) i c) prema dnevnoj sobi. protustrujni uređaj za plivanje. kompleks saune (sauna.© .25 obilazna staza u. smjestiti uz kotlovnicu. a nisu potrebni ni konvektori ispod prozora. / / Kuhinja "|— | vanjski bazen [ Blagajna Strani posjetitelji Prohodni bazen ] Terasa s ležaljkama —Igralište "| . %* ° a . 262 širina ovisi o obradi površine zida (visina prskanja . bazen s izolacijom protiv materijalnog zvuka). ugradbom dvostrukog stakla (K = 1. relativna vlažnost zraka 60%-70%. ima smisla ako je izolacija poda k > 0.!' 100 __ Normalno prskanje A = »:•-•• -»u Protustrujni uređaj 2. sola rij. Najčešći način građenja je cjelovito izolirana zimska hala (Km = 0. Isparavanje vode 16 g/m 3 sat (mirovanje) do najviše 204 g/m 3 sat (upotreba). omekšivač vode (za tvrdoću iznad 7° dH) i uređaj za raspršivanje sredstva protiv gljivica na nogama (naročito ako je oko bazena tapison).50. mjesto za najmanje 2 ležaljke. 262 (ii) . drvo obrađeno lazurnom bojom! Odredbom o termičkoj izolaciji više se ne postavljaju nikakvi zahtjevi (prije: najviše = 0. prostoriju za tehničke uređaje = 10 m 2 .4). ili primitivni ventilacijski sanduk s ventilatorom za izbacivanje zraka (suviše velika brzina zraka. preljevna posuda na kraju žlijeba (oko 3 m 3) . Ušteda do 30% ukupno potrebne topline. prozore okrenute prema vrtu. predvidjeti podzemni prohodni kanal za instalacije radi mogućega propuštanja bazena i instalacija i vođenja ventilacijskih uređaja -» s. nakon kratkog vremena prestat će se upotrebljavati! Uobičajeno: voda 26-27°. otvoreni prostor. 40 °C). Dodatne prostorije: prostorija za boravak. maksimalna brzina zraka 0.7. 2. Uz visoku prozorsku termoizolaciju.. kombinirano s uređajem za ventiliranje. uklanjanje vlage iz prostorije ventiliranjem je skupo. Ušteda energije može se postići toplinskim pumpama (ekonomičnost ovisi o cijeni struje) i/ili povratnim izmjenjivačem topline (Menerga/Frölich) u uređaju za ventilaciju. 262. prostorija za odmor) .00 . problematično zbog toplinskih mostova. prigušivači zvuka za ventilacijske uređaje. bar.73).j Travnjak za ležanje ] - Bazen za djecu j © Veze prostorija uz zatvoreni bazen • • • •• Hotel u velegradu / s / e Uobičajeni hotel 9 /* ' > /"vobičajeni hotel Orijentacija: a) prema vrtu (idealni "zatvoreni bazen" je otvoreni bazen) s koritom za prilaz. ventilacija s dovodom svježeg zraka i uređajem za miješanje zraka -» s. Podno grijanje je dodatni komfor. nepotrebno je grijati prozore toplim zrakom._ I. 1 1 | Ventilacija | Uobičajena veličina plivačke dvorane <D dvorane kod jednoobiteljske kuće Raspored prostorija oko plivačke 40 1. ugraditi opremu za zabavu! Bazen u podrumu. Glavni problem je vlažnost zraka: iz bazena voda isparava dok se ne dosegne granica zasićenja -» s.^ D o n j a gra lica 32 Hotel u velegradu Kreveti 100 200 300 £ Kreveti 100 Max.00 Najmanji bazen ® Udaljenost do koje dopire prskanje od mjesta nastanka 261 .> © . Nadzemni prolaz oko bazena ->s. U stanju mirovanja već pri niskim vrijednostima prestaje isparavanje jer se nad bazenom stvara zasićeni sloj zraka. djelomično pokretni krovovi ili dijelovi hale omogućuju da se pri lijepom vremenu kratkotrajno otvori hala i bazen koristi kao otvoreni (kupanje po svakom vremenu). svaki mali toplinski most dovodi u kratko vrijeme do štete na zgradi! Specijalna literatura -»QP . zrak 30-31°. prostorija za hlađenje vode.! > 150 res: Jako prskanje . proizvoljno određena veličina bazena Plivački bazen Presvlačenje Grijanje 37. nikako gips. Ostala oprema: startni blok. Tehničke pojedinosti Načelno samo materijali otporni protiv korozije: pocinčani čelik.

30 "C/84% vF. stakleni mozaik ili jednostavni nalič (vodonepropusni beton!) ili poliester. (3) Površinski usisnik (Skimmer) © Preljevni žlijeb sustava "Wiesbaden" f Rubnjak bazena H Rešetka ^ p l o t e ™ Ploča za prihvaćanje ReJMto Hop. . Važno: velike površine za ležanje. PVC folija debljine najmanje 1. u novije vrijeme vodopropusni tapison (nadomješta oblogu stropa koja apsorbira zvuk). nekoliko kabina za presvlačenje. Skimmer ili bolje žlijeb. hoteli za zimske sportove.Žlijeb / /Rešetka / Dilat. najčešće bez nadzornika.»» Prstenasti vod ® S i S £ n i a k 0 m t o n a ® Finski žlijeb Prozori . ..gornja linija. oprema za odmor i zabavu. slijed donjih linija: stanje mirovanja. kao i uređaj za raspršivanje sredstva protiv gljivica na nogama! Grijanje poda uz temperaturu zraka > 20 °C i dobru podnu izolaciju besmisleno je! Materijal za obradu površina mora biti otporan na vlagu i neosjetljiv na prskanje vodom. Moritz" Hidroizolacija i parna brana [-Estrih u padu r Stakleni mozaik ili slično *-Alum. ležaljke. već nakon nekoliko prvih mjeseci neće više biti "prihvatljiv" Klizni ležaj Prstenasti vod Prstenasti vod Naglavnica bazena. Potrebno je preljevno okno: uzdignuto -» (2) jednako lijepo kao ( 4 ) .. Dilatacijska razdjelnica do 12 m duljine nije potrebna. reška JT^TTT. Preko ljeta proširuje se mogućnost korištenja dodatnim vanjskim bazenom i spojnim kanalom kroz koji se može plivati. a mnogo je bolje jer nema hidrauličkog tlaka na oblogu obilazne staze. ^ vanjskom zidu piŽM g Hibridna toplinska pumpa postrojenje za odvlaživanje Shema postrojenja za dovod svježeg zraka © Jednostavno postrojenje bez dovoda svježeg zraka .. temperatura vode tw=27°C. mirovanje 28 mbar 30 °C/65% vF. plivajući protustrujni uređaj. ali potrebno samo s jedne strane..) 262 . korištenje (M) prema Kappleru -> tH T&T T5 0 + 1 0 + 2 0 i f 3 0 + 4 0 Temperatura zraka odnosno vode Ventilator za odvod zraka v.(§) .vrata I Preljevni žlijeb sustava "St.Obloga od poliesterskih ploča Prohodni kontrolni hodnik /ćTn Ventilacija s mehaničkom regulacijom (jednostavno rješenje) L Nosiva ploča I. vlažnost zraka 50% 1 60% 1 70% © Aluminijski bazen s oblogom od poliestera Tempe ratu ra 28°C R 24°C M R 26°C M R 28°C M R 30°C M 21 219 48 294 96 378 157 471 26°C 13 193 53 269 104 353 145 446 28°C 0 143 21 218 66 302 123 395 zraka 30 °C 28°C 0 67 2 163 31 247 81 339 0 143 36 227 89 320 " Razlika temperature voda/zrak od 4K ne može se trajno održati Strojarnica (l^) Plivačka dvorana ispod terena Specifična količina vodene pare u © z a t v o r e n o m bazenu (g/m sat) za stanje mirovanja (R) i maks. analogan hotelskom.jeftinije u nabavi i eksploataciji Granica isparavanja kod zatvorenog bazena . Najčešće je potreban nadzornik bazena (smjernice saveza HUK-a poštovati). granica isparavanja u pogonu 36 mbar ( . Irtvena traka ( / '/i Rubnjak bazena /Hrapave ploče Rubnjak bazena Hrapave ploče PRIVATNI ZATVORENI BAZEN -> Q D Bazeni se najčešće grade od armiranog betona. stijena od platica|v°%y"v . te livadom za sunčanje. Glavne teškoće: a) dogovor oko troškova i čišćenja. b) ako služi za više od 60 do 80 stanova. Uobičajena podna obloga: keramika. neposredna veza između hotelske sobe i bazena (dizalo. ali ormarići za odjeću pod ključem. Predvidjeti odvodnjavanje ispod obloge.) odn. posebno stubište). Predvidjeti slivnik u podu. prirodni kamen (pad prema slivnicima!). bar. preljevni žlijeb sustava "Wiesbaden" Ij X .Termoizolacija ovješena Podno grijanje ovješeno = jednostavno. podvodne reflektore s brtvenim prirubnicama! Bazen od sintetičnog materijala samo iznimno zbog podzemnog kontrolnog hodnika -» (7) ili s posebnim potpornim konstrukcijama. Izgrađen nadzemno sa zidovima od lake opeke skuplji je za oko 5000 DM od potpuno ukopanoga (jer su i instalacije jeftinije). sprave za vježbanje.5 mm (izolacija). Zajednički bazen. sauna. lako pregledno Relat. Nužan je uređaj za ventilaciju -» (j4) Bazen za hotele: općenito je dovoljan ba2 zen površine 60 m iznimke: hotel za vrhunac sezone. jeftino.. Važno: potreban je ventil za izjednačenje s tlakom podzemne vode da bi se spriječilo razaranje bazenal Obloga: keramika. npr. odvojeni ležaji.

.95 x 1.20 x 2.---r _ Terasa Plivački bazen. .00 x 1.r ^ t .00 x 3.ovl bazen za 5.--_—_ --.50 x 3. . Korig. . Go. 1.20 x 1.1 " t Odzračivanje žlijeba ti Komand Dmand U zidu bazena dolje (2) U žlijebu bazena na dnu U zidu bazena gore Ispod konzolne ploče Pokrivanje bazena.70 x 5.. /¿n P l l v a n J e ">• (2) 263 .OÏ f . mogućnosti ugradbe Bočna kanalska pumpa Uređaj za mjerenje i regulaciju Dezinfekcija^ Kojek.40 1.20 x4.50 p'tfp1' J:V> Q.10 x 1. jesak . r (8) Okrugli plivački bazen s vrtložnim bazenom 7^ F .60 10.00 x 1.35 11.50 x 3.50 ¿jpN _ .90 6.Betonska ploča Poliesterski bazen / gotovi bazen za plivanje .20 x 1.20/1. p h (3) Shema cjevovoda za plivački bazen s preljevnim žlijebom (4) S h e m a cjevovoda z a whirlpool ..80 . vrtložni bazen i sauna (jo) Plivački bazen s rimskom stubom Ulaz > (j) Plivački bazen.00 x 6.50 12.-.50 6.20/1.r -..Klupa za sjedenje BAZEN ZA PLIVANJE DETALJI Prema kanalu @ Klasični filtarski sustav sa skimmerom i dovodom Voda .10 x 1.75 1. vrtložni bazen i sauna Podne ploče M / 7 .20 x 1.10 1.20 x 4.60 10.^pH Bo^ulactja V P r e m a Kanalu v P r e m a kanalu FloKulacija.

umirovljenike: dom s njegom: s oko 8 kg/krevet.5 kg/osoba potrebni kapacitet praonice = I 1100 700 1 1 (T) Centrifuga za rublje (2) Pogled sa strane (T) 20 H 595 20 H rivanje novca T + količina rublja/tjedan broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan © Sušionik Pogled sa strane -> ( f ) Primjeri proračuna 1 Hotel sa 80 kreveta. Za odvijanje programa pranja i punjenje te za pražnjenje perilice mora se računati na približno 1 sat. pansione i restorane udio rublja koje se glača iznosi oko 75%. Dječje bolnice: oko 18 kg/krevet. Bolnice. Bolničko osoblje: oko 3. Potreba: i 18 pranja: 4 sata = 4. 1 jedinica = 1 stanovnik Iznalaženje potrebnog kapaciteta: U kućanstvu s jednom osobom najmanje se jednom tjedno.V. 70 mjesta za bolesne 70 mjesta za bolesne po 12 kg rublja = 840 kg/tjedan (sumnja na infekcije) 9 5x5 50 mjesta za zdrave po 3 kg rublja stolno i kuhinjsko rublje (nije sumnjivo na infekciju) Potrebni kapacitet = 250 kg Potrebni kapacitet = 840 k = 33. 90 kreveta po 20 kg Stolno i kuhinjsko rublje oko Potrebni kapacitet = 2000 k = 1800 kg/tjedan 200 kg/tjedan 2000 kg/tjedan S- (5) Centrifuga za rublje ® r Pogled sa strane (§) 9 = 57.> QD r ~i i ili® ® 0 • i '. Bolnice za ženske bolesti i porodništvo oko 16 kg/krevet.1 kg/jedno pranje 3x7 Starački dom i dom za njegu: 50 mjesta za zdrave.V. 60% od 904 = 524 pranja/mjesec : 30 dana = 18 pranja/dan. 5 . tj. Hoteli oko 20 kg/krevet (svakodnevno posteljina i ručnici). kod inkontinencije: oko 25 kg/krevet.6 kg/jedno pranje 2. tjedno 1 izmjena rublja). 4 pranja mjesečno za 1 SJ. Lječilišta i ustanove za njegu: oko 4 kg/krevet. Navedene količine vrijede uključujući mjesto u restoranu. klinike (do približno 200 kreveta): Opće bolnice: 12 . dnevna izmjena ručnika = oko 12 kg/krevet 48 kreveta po 12 kg rublja = 576 kg/tjedan Stolno i kuhinjsko rublje oko 74 kg/tjedan Potrebni kapacitet = 650 kg/tjedan = 18. Pansioni: oko 3 kg/krevet Restorani: oko 1 .V.8 = 2 perilice. Kod inkontinencjje: oko 25 kg/krevet.1 5 kg/krevet.1 0 kg/krevet (tjedno 2 . za dojenčad: oko 10 .20 H 595 20 H PRAONICA RUBLJA . Za bolnice udio rublja koje se glača iznosi oko 70%. Dom.3 kg/jedno pranje Utičnica 3x6 Stambena zgrada sa 90 stanara oko 3 kg rublja po osobi i tjednu Potrebni kapacitet= količina rublja/tjedan !L (7) Vreli valjak ® »%••••••••••••••••••• H50I-390-I Pogled sa strane-» ( j ) broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan 90 osoba x 3 kg = 270 kg: (6 dana x 5 pranja) = 9.V.3 izmjene rublja).6 kg/jedno pranje = 150 kg/tjedan 100 kg/tjedan 250 kg/tjedan = 8.V. Potrošnja rublja u kilogramima suhog rublja tjedno: Kućanstvo oko 3 kg/osoba (udio rublja koje se glača oko 40%). 226 SJ x 4 pranja(SJ = 904 pranja/mjesec 1 100% Prema iskustvu.3 kg/mjesto.1 2 kg/krevet. za studentski se dom može pretpostaviti popunjenost od 60%. Dječji domovi: oko 4 kg/krevet. to vrijeme može se pretpostaviti da je između 16 i 20 sati (= 4 sata). Za navedene ustanove udio rublja koje se glača iznosi oko 60%. (9) Koritasti valjak Pogled sa strane • 264 . popunjenost 60% = 90 kreveta Dnevna izmjena posteljine i ručnika = 20 kg/krevet. oko 1 2 . Potrebno je dakle 5 perilica i dva stroja za sušenje.••V.5 do 5 perilica. popunjenost 60% = 48 kreveta 4 izmjene posteljine /tjedan. Domovi za stambeni dom: oko 3 kg/krevet.UREĐAJI ZA PRANJE ii íI . oko 5 kg/krevet (turistički hotel.V. Hotel sa 150 kreveta.8 perilica Potrebne su 1. oko 8 .0 kg/jedno pranje: 5 kg/jedna perilica rublja = 1.V. Za hotele.1 5 kg/krevet (tjedno 4 izmjene rublja). Studentski dom 226 stambenih jedinica (SJ). Potrebni broj perilica: studenti zbog prisustvovanja nastavi imaju na raspolaganju samo određeno vrijeme u danu.

tako da se istodobno mogu otvoriti samo jedna vrata .» © . Prolazi za osoblje između čiste i nečiste strane praonice moraju se urediti za obaveznu dezinfekciju ruku i u njima osigurati prostor za zaštitnu odjeću. pulover Hlačice Maramica Čarape Čarape s gaćicama Glačanje + Šivanje + Posteljina Navlaka 140 140 75 350 170 10 170 130 Plahta 160 x 200 150x250 850 670 600 200 _>0D + ® Preklopna navlaka 140 x 230 Jastučnica 80 x 80 Stolno i kuhinjsko rublje Stolnjak Veliki stolnjak Salveta Ručnik Krpa za suđe 125 x 160 125 x 400 70 x 70 40 x 60 60 x 60 370 1000 80 100 100 110 80 75 25 15 70 100 Radna odjeća Radno odijelo Overall Pregača Muški radni ogrtač Ženski radni ogrtač 1200 800 200 500 400 U dvije odvojene prostorije -a M Glačanje © Prosječne težine komada rublja a 2£ Pranje T T ® •rl r ©r K = Blagajna JL © Pranje © Postolje Sušenje K. V _ © © © Glačanje ©Vozno postolje © Korito za rublje © Stol za odlaganje 1 Blok za glačanje J pokretan) © Mala perionica za hotel ® © ® (D ® © ® © ® © © © ® ® ® + ® Pranje Sušenje Glačanje + + Težina Muško rublje Košulja Potkošulja © Težina Rublje za kupaonicu Ogrtač za kupanje Ručnik za kupanje 100 x 200 Prostirka za plažu Ručnik Kupaće gaće Kupaći kostim 67 x 140 50x100 1-djelni 2-djeini g 900 800 400 200 100 260 200 © © Razvrstavanje Glačanje 9 170 laka teška kratke duge 100 150 75 180 450 20 70 Odlaganje Skladištenje + + Gaće © ® © ® @ Pranje Sušenje Razvrstavanje Glačanje + odlaganje Skladištenje Glačanje + Pidžama Maramica čarape (par) Žensko rublje Bluza Garnitura Podsuknja Pidžama Noćna košulja Maramica Pregača Radna haljina Dječje rublje (malo dijete) Odijelce Garnitura Kaputić. prost.PRAONICA RUBLJA .» © .20—t(4) Perionica . Podovi.samoposluga ®_J KfflDhZMT -4. za osoblje © Razdjelni zid | @CE> © Perilice s jednim vratima u dezinfekcijskoj kabini Pranje s razdvojenim prostorijama za čisto i nečisto ® Perionica u domu za starije osobe 265 .© . postolje © Korito za rublje © Blok za glačanje ® Stol za odlaganje © Stol za odlaganje @ Stol za glačanje Pokretni regal | Q ) Šivaći stroj izdv. svaku sa svojim prilazom . zidovi i vanjske površine ugrađene opreme i strojeva na nečistoj strani moraju se moći prati i dezinficirati.UREĐAJI ZA PRANJE © Pranje i centrifugiranje © Sušenje -> CD Praonice rublja u bolnicama treba podijeliti na čistu i nečistu stranu.-' © Pranje © Sušenje © Glačanje I Pranje Korito I pokretno postolje Ti K| 1-1.© . Vrata tog "filtra" za osoblje moraju se naizmjenično zaključavati.00 © Sredst. za pranje © Pokret.

Pri projektiranju treba obratiti pažnju na sljedeće zahtjeve: dobra orijentacija prema suncu i pogledu. Dobro je ploču ograde izvana spustiti do ispod donjega ruba balkonske ploče ili izvesti masivnu ogradu. javlja se propuh -»(§). ali se teško zaštititi od pogleda. zaštita od pogleda. lošega vremena i sunca . a najbolji su laki čelični profili ili cijevi s dobrim usidrenjem u zidove. buke i klimatskih utjecaja (vjetar. što izaziva hlađenje -»(5). Rešetkasta ograda od vertikalnih čeličnih šipki (preko horizontalnih se djeca mogu penjati!) nije pogodna jer ne pruža zaštitu od vjetra i pogleda. prostorni odnos prema stambenim. Prošireno je područje rada i omogućen jednostavni nadzor nad dječjim igralištem. Zbog toga treba za slobodne balkone predvidjeti zaštitu od vjetra -»(2).0 m2 za 5 .> ( D . pa ju stanari najčešće sami nekontrolirano oblažu raznim materijalom. Funkcionalnoj dubini treba dodati prostor za posude s cvijećem -»(§) Ugaoni balkoni nude zaštitu od pogleda i vjetra. dovoljne dimenzije. već treba iznad nje na propisanoj visini (= 900 mm). pomaknuti balkoni u pogledu mogu učiniti izgled fasade rahlijim.0 m2 balkon za 3 . © Zajednički balkoni s pregradama od pogleda (zaštita od vjetra) © Zajednički balkoni odvojeni ostavama za balkonski namještaj (5) Uvučeni balkon (lođa) © • Smaknuti balkoni Zrak struji I M / o o / _o a_ o a a H ä 7. © Ugaoni balkoni © Slobodni balkoni sa zaklonom od pogleda (ujedno zaštita od vjetra) Lođe su u južnim krajevima opravdane.4 osobe 266 . spavanje.> ( j ) . postaviti horizontalnu čeličnu cijev ili posude s cvijećem ->(§). sintetični materijali.5 cm ® v a z g ^ ^ e ^ n S ^ Š ® Vanjante ograda I^R) Dječji krevet i dječja kolica Balkon s ostavom za balkonski namještaj — • •• • • W B || A I • •SSsSsi— • s I li I li — — o J • I • o p OJ (9) Sklopiva ležaljka ® Stol i stolice A = 7. Još je bolje da su razdvojeni izvedbom ostava za balkonski namještaj. suncobrane i si. ležanje. Suprotno tome. i ugodniji su od slobodnih balkona .4 osobe B = g. kiša.0 m 2 balkon za 1 . Za ogradu balkona prikladno je neprozirno staklo.2 osobe B = 10 m2 za 3 . jako sunce). Masivna ograda ne smije biti visoka da se ne stvori dojam korita.BALKONI Vrijednost je stanovanja veća ako postoje balkoni i otvoreni prostori. a u njemačkom klimatskom području nisu prikladne. ispravan položaj u odnosu prema susjednom stanu i kući. Osunčane su samo kratko i susjednim prostorijama stvaraju odviše vanjskih zidnih površina. jelo.» © . drvo na nosivoj konstrukciji.6 osoba A = 6. Služe za odmor. Zajednički balkoni (u zgradama za iznajmljivanje) trebaju imati pregrade koje štite od pogleda i vjetra —>(3). čitanje. Ako je ostavljen prostor između betonske ploče i ograde. tlocrtno pomaknuti balkoni daju izvrsnu zaštitu od pogleda i vjetra . radnim ili spavaćim sobama s kojima graniči.

96 48. Visine blokova 6. Tako je moguća prilagodba normiranim širinama u cestogradnji Visina cm 6 8 Širina cm 14/9 14/9 Duljina cm 23 23 Komada po m^ 38 38 Visina cm 6 8 10 Širina cm 11.25. 10/10. 8 i 10 cm. 180.25 11.96 visina cm 8 8 Širina cm 7 14 Duljina cm 21 14:21 Komada po m^ 68 51.® služe za ograničenje i uokvirenje zelenih i površina pod biljnim pokrovom.5 Kom. 80. Nakon vibriranja posteljica se sabije za 3 cm./ m2 8 40. Mogu se isporučiti i klinasti blokovi za zakrivljene dijelove poligonalni šuplji blokovi ispunjeni travom ® za gospodarske putove. parkirališta.8 mm.5 22.25 Duljina cm 22.5 Komada po m^ 39 39 39 (D Debljinu nosivog sloja (šljunak. 200 © Betonska palisada ^5) Povezana palisada (16) Blokovi za cvjetnjak / beton (i7) Drvena palisada 267 .25 cm treba sabiti do stabilne čvrstoće. Uz dobro nosivu podlogu. stabilizirane vozne trake.20 10. prilazne putove u zaplavnim područjima. nosivi sloj 15 . Povezane i okrugle palisade od betona @ . drobljenac veličine zrna 0 . 12/6 itd.25 11. 20/10.PUTOVI I ULICE a Visoki rubnjaci © 12 b 15 c 13 d 25 l Skošeni rubnjaci (T) Visoki rubnjak (?) Skošeni rubnjak (3) Zaobljeni rubnjak Zaobljeni rubnjaci (3) © 7 15 9 12 18 15 20 19 22 15 13 15 50 100 50 100 50 /100 \ \ 50 ) 100 e ) Rubnjaci za travnjake © _ - 8 8 6 _ - 20 25 30 Parkovski rubnjaci (4) Rubnjak za travnjake (5) Parkovski rubnjaci © DIN 483 -» s. podove u halama.5 33 Komada po m^ 18 12 Visina Širina Duljina k. vatrogasne prilaze./m2 1% Normal 3 / « % Klin -1 Klin -2 © © © © © © 8 12 18 46 8 12 12 69 8 9 12 92 8 6 12 139 8 8/11 12 87 8 5/13 12 92 Puni blokovi istih dimenzija © Opločenje okruglim blokovima ® Šuplji blokovi za travu Dubina ukopavanja 1/3 ukupne visine Visina cm 40 Širina cm 9 Osovinskirazmak cm 12. Dimenzije duljina/širina 22. 120. stabilizacija dna i kosina vodotoka.5/11. opločenje kolosijeka. izjednačenje visinskih razlika i osiguranje kosina.20 Komada po m^ 48. Ploče polagati u 4 cm sloj pijeska ili drobljenca 2 . osiguranje kosina protiv erozije.3 5 mm) treba prilagoditi podlozi i prometnom opterećenju. 150.5 22. Podnosi veliko prometno opterećenje zbog povezanosti ako postoji odgovarajući donji ustroj. Trava se sije radi brzoga ozelenjivanja i stabilne vegetacije.34 (8) Sistemsko opločenje ® Rustikalni tarac \ZZ3 l Blok Visina cm 10 10 Širina cm 33 33 Duljina cm 16. 221 Vezano opločenje: za ulice. 60. parkirališta. Dolaze u obzir i oblice impregnirane pod tlakom © Profilirani blokovi (7) Dekorativni profilirani blokovi Visina cm 6 8 Širina cm 10 10 Duljina cm 10. 100.

ležajna površina za 8 -9 osoba Kombi za kampiranje VVestfalia .kuća s visokim bočnim stranicama. stanovanje 2. sjedenje. toaletom i kliznim vratima U otvorenom položaju: bočni. unutarnjim šatorima. 2 apside i nadstrešnicom Veliki šator .85 nO) Mala stambena prikolica s prostorima za kuhanje.00 (8) Mala stambena prikolica s odjelima za kuhanje.10 Kuhinja- Ili 1 J Noć „ Dan [Garderobni \ I (7) Stambena prikolica s 3 kreveta (5) S 5 kreveta ® S 4 kreveta. tušAA/C © Dvokrevetna kabina unutra Dvokrevetna kabina uz vanjsku stranu Apartman s prostorijama za boravak / spavanje 268 . jelo. prednji i stražnji dijelovi su od Šatorskog platna Visina s kotačima 2.Joker 1 / Club .Joker 1 ^4) Kombi za kampiranje Ti scher XL65 ^5) Kombi za kampiranje Lyding ROG2 Brodske kabine Otklopni krevet TT n • • • — 1. toaletom i kliznim vratima © S 5 kreveta.12 © Ista prikolica priređena za spa vanje (5 mjesta za spavanje) 2.Šatori STANOVI ZA ODMOR dDO <=zx> <=X> 0 Mali šator s apsidom © Veći šator s unutrašnjim šatorom. nadstrešnicom i prozorima Stambene prikolice Površina za ležanje i — Klupa r Stol 2.45 m 3. Ormar O Kupaonica— ± p r r ~ X s S Kabina s 2 donja i jednim gornjim krevetom.07 Sjedenje u krug Velika stambena prikolica. spavanje i prtljagu I ^ 1 Dostruki krevet (q\ Perspektivni prikaz-» (5) Noću na mjestu stola 3 ležaja 1.

Iz sigurnosnih razloga opremu treba povezati s konstrukcijom. Jensen Arh.. Konstrukcija po mogućnosti od prirodnog i organskog materijala tipičnog za okolno područje (prirodni kamen. Immich/Erdenich © Prizemlje ® 1 1 © Potkrovlje U ® Presjek (9) Pogled -> (9) fm a Lio Ü0DD c i :BÜD Boravak 0 Cli i Sr :0 iiiiiiiiiiiiiiiiiäi f I Arh.KUCE ZA ODMOR VRTNE KUĆE Kuće za odmor u brdima treba smjestiti tako da budu zaštićene od zapadnih vjetrova. Površina 3..30 (5) Brvnara sa spavanjem u tavanu Vrtna kuća s prepuštenim krovom ^ Presjek Konzolni prepust 5 m tf © Drvena vikend . . Za zimske sportove zaštićeno od istočnjaka.1 m2 p © Dograđena vrtna kuća t * (¿) Stube .26 2.kuća za 4 osobe. H.15 ' 2. Solvsten U ® Vikend kuća V ® ° r U Z Gornja e t a ž a . Otvore zatvarati kapcima da se oteža provala. Konstantinidis Arh.15 m 2 Mala vrtna kuća Gornja etaža Spavanje -2. ///////////////////// Površina 3. površine 2 Arh.ljestve I . otvorene prema istoku (jutarnje sunce). Lovvett P © Kuća za odmor u Belgiji t* © Kuća za odmor u Grčkoj — = - i Galerija:::::: 14 m2 - = = EEE Arh.7 m 2 rt Prizemlje 1 Stanovanje Ulaz 1 (?) p^gj^m"3^1™6'10'11 otvorenom 4.> ® Kuća za odmor na Bornholmu 269 . otvoreno prema jugu.36 I ! I (3) Površina 7. 25 m stamb. isto tako kraj vode.44- i i.15 KuhinjaJ Alat -3. I 2. Hagen ^ m o i Z a 0 d m I2L Dj Arh.». drvo).

( | ) .> 0 . pri čemu se tesane oblice ili grede polažu jedna na drugu. Područje prskanja vode treba konstruirati tako da se elementi mogu lako izmijeniti Najmanja debljina vanjske obloge iznosi 20 mm. Građenje drvenim panelima /Jc\ (16) Drvena obloaa daskama horizontalnim /W\ VI) Drvena obloga vertikalnim daskama 270 . međusobno povezuju i učvršćuju nazubljenjem. izvesti tako da se može izmijeniti © Mogućnost izmjene grede balkona ili terase 1 100-120 1 100-120 . Širina daske ne smije biti veća od 140 m m Građenje oblom i rezanom drvenom građom (3) Stijene od punog drveta Sustav u presjeku Glavni nosač Sekundarni nosač (4) Drvena skeletna konstrukcija (5) Sustav u tlocrtu -> (4) © Čvorna točka: stup prolazi neprekinuto ® " ® Sustav u presjeku Naglavnica (7) Vidljiva kanatna konstrukcija (9) Tesarski vez kanatne konstrukcije (l0) Gornja etaža konzolno istaknuta © Drvena konstrukcija na stupovima od rezane građe ¿ToN Zaštita od prskanja vode pri duDoko v 5 ' spuštenoj oplati Intenzivno močena drvena oplata.@ Najrašireniji način građenja drvenih kuća jest drvena okvirna konstrukcija. To je najekonomičniji način građenja drvene kuće. Drvene skeletne konstrukcije.> @ . Ispunjava sve zahtjeve glede građevinske fizike. nazvane i kanatne kuće. Pri projektiranju treba predvidjeti zadovoljavajući istak krova. Varijanta okvirnog sustava panelno je građenje. kakvoće. statike i udobnosti. nude brojne konstrukcijske i oblikovne mogućnosti .» QP Najstariji način građenja drvenih kuća jest građenje brvnara . Zgrada se sastavlja od zidnih i stropnih panela -» Za zaštitu fasade. najvažnije je sprije-čiti prodor vode u drvo.GRAĐENJE DRVENIH KUCA . Vanjsku oblogu izvesti tako da kišnica brzo otječe. Vertikalno opterećenje prenosi se preko nosivih rebara.

bolje je graditi neposredno ispod ceste s orijentacijom prema jezeru i vrtom između kuće i jezera -»(7). usprkos povećanim troškovima prilaznog puta. već su prihvatljivi za industriju. što je slučaj kod izgradnje uz ulicu istok . Posebno je povoljna istočna strana ulice Povoljno Nepovoljno Povoljno Nepovoljno Za garažu povoljno Jezero ili rijeka \ SI JUG Najvrijednija strana kuće.zapad © © Povoljna orijentacija prostorija prema stranama svijeta Blagovaonica Dječja soba Soba za boravak Zimski vrt. Ako je zemljište šire. slobodan pogled Prednost treba dati zemljištima oko kojih su susjedna zemljišta izgrađena na južnoj strani. ugodno grijanje ljeti. 175 može se točno ustanoviti kako će Sunce nekog određenog sata i godišnjeg doba osvijetliti sobu. Sve stambene i spavaće sobe nalaze se tako na suprotnoj strani od ulice. kako bi svi imali sunce s juga i slobodan pogled s terase ->(2). najveće hlađenje zimi -> s. po mogućnosti smjestiti kuću uz stražnju među ->(T). hladni zimski vjetrovi. Položaj prostorija Sve stambene prostorije i spavaće sobe po mogućnosti treba okrenuti prema vrtu i sunčanoj strani. 172 saditi drveće Prostor za sušenje (na uglu zbog propuha) društvene prostorije Soba za muziciranje Predsoblje. veliki prepust krova — s. jer su tada sve nusprostorije i ulaz okrenuti prema sjeveru i s dobrim pogledom prema ulici .jug -»(2). Terasa Soba za gospodu Radna soba Stambena kuhinja Stan od jedne prostorije Povoljni položaji kuća na ulicama smjera sjever jug. To su pogodni položaji kad su ulice različito usmjerene -»(§). odnosno jugozapada. Uz pomoć sunčevih tablica -» s. bolji je položaj na istočnoj strani jer su stambene prostorije i vrt na istočnoj strani zaštićene od vjetra i nikakve susjedne zgrade ne zaklanjaju nisko istočno sunce. Zemljišta na padinama brda Zemljišta ispod brdskih cesta naročito su pogodna. Prostorije za osoblje Spavaća soba 7anatlije Garderoba. 271 . jer sunčane južne i istočne padine na sjeveru i zapadu nekog grada koji je u kotlini upravo su tražena zemljišta za obiteljske kuće. soba intelektualca bolesničke sobe oba za goste Mjesto za doručak ISTOK Duboko osunčanje ujutro. potrebni veći prozori za difuzno dnevno svjetlo. Kad je zemljište uz ulicu u smjeru sjever . jednoliko osvjetljenje. donosi svježi zrak iz pokrajine a odnosi dim i gradski smog prema sjeveru i istoku. Ako zemljište leži na sjevernoj strani ulice. sunčalište Prostori za sport. Može se dovesti neposredno do kuće.» s . Na zemljištima na zapadnoj strani treba kuće ako je moguće međusobno pomaknuti. Prostorije trebaju biti osunčane (osim iznimaka) u vrijeme kad se najviše koriste . mirno je oko njih i osunčane su (istok . dvorana Soba za dame Soba za pušenje Knjižnica Prostorija za igre Ured i radionica.zapad -»(2) i (§). Zimi hladni vjetrovi sa sjevera do sjeveroistoka -» @. Zemljište uz vodu Pokraj rijeka i jezera ne gradi se suviše blizu vode zbog komaraca i magle. Položaj prema ulici Pri otvorenoj izgradnji (pojedinačne kuće s ogradnim zidovima na međama). 172 a az\ Što veći razmak _Sjeve[_ O Povoljni položaji kuća na ulicama smjera istok . s terasom od istoka do juga. a gospodarske prostorije prema ulici -»(3). tako da lijevo i desno od zgrade ostaje samo zakonom propisani razmak do međe.Najčešće su zemljišta uska i duboka kako bi ulična strana bila što kraća. duboko osunčanje zimi. Općenito u Njemačkoj nepovoljna strana vjetra i atmosferilija: zapad do jugozapad. garaža može biti uz kuću. Treba paziti na prevladavajući smjer vjetra.jug . brdske vode prihvaća sustav odvodnje ceste. terasa i balkona . zemljište je na južnoj strani ulice najpogodnije. 177 > Vrlo dobro ÍÑ • / Dobro \ T3" © Povoljni i nepovoljni poožaji na obroncima i uz cestu © Povoljni položaji kuća na različito orijentiranim ulicama Pogodni predjeli za stanovanje Pogodni predjeli za stambenu izgradnju uglavnom su na zapadu i jugu naših gradova. 175. treba višak iskoristiti na zaštićenoj sunčanoj strani projektiranjem velikih prozora.» © . nedostaje sunčana padina za vrt pred kućom. hodnici. treba zgradu smjestiti što dalje od ulice. Iza kuće najčešće su potrebni potporni zidovi za zaštitu od odrona i betonirani jarci za prihvat brdskih voda. Ti bi krajevi dakle bili neprikladni za stanovanje. jer vjetar najčešće puše s juga do zapada.zapad). Da bi se zimi moglo koristiti nisko južno sunce. Ulica istok . ostave A Operacijska dvorana HladnjaCa Zalihe Vinski podrum Smočnica Tamna komora Kotlovnica Garaža WC Ulaz Garderoba Atelje Kuhinja Pripremanje * Pranje posuđa Mjesto u A Staje Perionica rublja Soba za glačanje Gospodarske prostorije Prostorije za umi\ vanje i tuširanje \zanatlija i osoblja ¡ t:î ~i—r / / !\ ft Jugoistočna terasa y \ \ m ^j^ni I ZAPAD Vjetrovita strana Duboko osunčanje poslije podne povezano sa zagrijavanjem i blještanjem ljeti -» s. pa čak i mjesto u sobi. kako bi se stvorio osunčani vrt ispred kuće ->(T).POLOŽAJ KUCE p Pf a=razmak do međe SJEVER Sjever R] . U tom slučaju se položaj i tlocrt mogu tome prilagoditi tako da se sunce ne može kasnije zakloniti. orijentiran prema sunčanoj strani i dolini. odnosno kako treba zgradu orijentirati prema stranama svijeta ili ju odmaknuti od susjednih građevina.Prilazni put Malo sunca. U brdovitim predjelima ili uz jezera mogu okolnosti biti obrnute. Ako je kuća iznad ceste.> Q i (2). manje muke s muhama Građevni pravac Najpovolji liji polo. za zaštitu od sunca markize.zapad Stubište. Vrt leži mirno. Kupaonica pav. mora se zgrada locirati sasvim na sjeveru zemljišta. s izlazom i pogledom prema vrtu ->(T). Osiguranje od zagađivanja. strme zrake sunca ljeti. povoljan položaj stana: jug do jugoistok. okružen drugim vrtovima -»(?). stabala i si. Takva su zemljišta pogodna za zgrade koje gledano s ulice reprezentativno izgledaju.

5)—0. kuća s vrtom S D 01 13.5 I 22 77 — 3.20 *** Razlika između neto i bruto površine za stambenu izgradnju 20 - Buka.5 1 15 (13. < = P ^ susjedna zgrada Prednji vrt Topografija. pogled Oblikovano uklapanje s gledišta arhitekture i vegetacije (2) Odnos stambene zgrade i njene okoline (4) Položaj kuće na parceli i (graditeljsko) uklapanje u susjedstvo Širina.4 | I | I | 150 0.6 0. vegetacija Ulica ÉSÉ Ulica (vT) Odnos stambene zgrade i parcele Zoniranje parcela s utjecajem na oblikovanje tlocrta stana.4) 0.5 ¡ 29-40 ^ 133 3.5 (25) 250 (338) 3 m2 m2 I 262 (236) (300) (30) a Dostatna površina za garažu ili parkirno mjesto 5 5 Površina parcele m2 = neto površina za izgradnju (4 + 5) 440 (500) I | 400 (500) 300 (375) 260 (325) 250 (338) | I 262 (266) (330) 160 (173) 165 . 188 Uobičajeni broj punih etaža Prosječna bruto površina etaža/kuće m 2 1 11/2 1 1/2 | 2 (1)-2 j 1 I | 2 I | 150 I i 0.8 0.5 Minimalna dubina parcele poželjna dubina Minimalna veličina parcele 18.45) (0.79 I i 7 150 0.78 | 0.75) 130 0 0 n Odnos izgrađene površine prema površini parcele (GFZ) za proračun Maksimalni dopušteni G F Z " Maksimalni dopušteni GRZ" I i 0.GRADNJA STANOVA Tipovi zgrada s pripadnim parcelama Slobodnostojeća jednoobiteljska zgrada Dvojna zgrada Kuća u nizu.4 1 0 Prosječni broj stanara EW/WE Neto gutoća naseljenosti WE/ha maksimalno Dopušteno variranje Neto gustoća naseljenosti EW/ha maksimalno D"opušteno variranje _ Prosječno WE/ha " Bruto gustoća naseljenosti"" 3.5)17.5 0.5 (0.5 33 | 26-38 88 116 90-130 18 24 I | I 28 133 140 38 40 3. zasjenjenje.32) 150 0.- 1 o Minimalna širina fronte m m 22 (25) 440 (500) 20 (25) 400 (500) 20 (25) 300 (375) 20 (25) 260 (325) I 7. raspored prostorija (funkcionalna područja) 272 .6 130 0.5 (20) 1 — tc I 5.3) | I i 0. I I — .4 160 0. Susjed.4 160 0.62 (0. hladnoća Slobodnostojeća Susjedna zgrada dograđena s jedne strane Susjedna zgrada s obje strane Kontakt s okolinom. skučenost Stambeni vrt Pogled C zasjenjenje Oblik parcele . okolina Klimatski utjecaji vjetar.8 150 0.5) 0.5 38 62 | 60 50-62 217 J ^ 2 1 0 J _ 186 I 53 | 20-25 ¡ 70-90 I | I 25 ' 17 100-140 I 28 | 28 I 170-210 42 Q Pregled gustoće naseljenosti kod jednoobiteljskih stambenih zgrada * Bez garaže na parceli ** Seoska i stambena područja prema Bau NVO § 19.57 (0. 0 Ali •I * •i .5 I ^ | | 0.8 (0. prljavština. kiša.45) 0.5 24 (26) 130 (143) T .34 (0.6 (0.8 0.4 (0.

2 0 0 ° Sunce od početka proljeća do kraja jeseni C . mogućnost otvaranja gradilišta.1 0 0 ° Sunce najkraćeg dana u zimi 0 B . Lokalna specifična obilježja urbanističke situacije. (5) Orijentacija stambenih prostorija Dječja soba Od podneva do večeri A .3 0 0 " Sunce najdužeg dana u ljetu Spavaća soba Noću Poželjno jutarnje sunce © Dijagram: orijentacija stambenih prostorija ^g) Dijagram Sunčevog ozračivanja kroz godišnja doba Hi h h b Uklapanje kuće u urbanističko tkivo i krajolik. (?) U seoskom okruženju Prilagodljivost oblika zgrade u oblik krajolika U naselju (6) U "gradskoj" situaciji (7) U slobodnom krajoliku A . poželjno osunčanje -> W Prostorija za boravak Od podneva do večeri Blagovaonica / mjesto za blagovanje Od jutra do večeri Određivanje položaja zgrada na situacijskom planu. položaji na kosini s 4- Nepovoljno Povoljno Strm nagib terena 273 . te međusobni odnosi stvaraju preduvjete za približno jednoliko osunčanje tijekom dana. ulica. trgova ili krajolika zahtijevaju . Krov na 2 vode (?) Ravničarski krajolik Strm krov Krov na četiri vode Krov s lomom sljemena Ravni krovovi (9) Valoviti teren.prilagodljivo i s okolinom usklađeno projektiranje kuće. Dužnost je arhitektonskog projekta da organizacijom tlocrta postigne poželjno osunčanje pojedinih skupina prostorija. susjednih zgrada.u prvom redu oblikovno .Pretežno korištenje prostorija GRAĐENJE STANOVA Pretežno vrijeme boravka.

otvoreno ili zatvoreno građenje. rjeđe kao zbroj individualnih projekata (najčešće je potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje zajedničkih osnova). na ulici ili na zajedničkoj parceli. moguća znatna gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. moguća visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. Garaže / parkirna mjesta pretežno na zajedničkoj parceli. ( 2 ) Kuće u lančanom nizu . zatvoreno građenje. katkada kao individualni projekti. moguća visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja.stan za poslugu II 1/2 PD Legenda: 1. ( 3 ) Atrijske kuće kao individualni projekti (potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje osnovnih uvjeta) ili tipska rješenja s jednakim ili ISD 0 Dvojna kuća 1 1/2 PD 1 1/2 SD fvH f ? 1 1/2 FD (2) Kuća u lančanom nizu 1 1/2 PD II FD I FD (?) Atrijske kuće I FD neznatno promijenjenim tipovima kuća. posebno ekonomičan oblik kuće. moguća prihvatljiva gustoća uz visoku kakvoću stanovanja. rjeđe kao zbroj individualno projektiranih polovica kuća. Garaže / parkirna mjesta na privatnom zemljištu. najčešće kao jedinstvena koncepcija projekta (tipska rješenja). otvoreno građenje.» OD 0 Dvojne kuće 1 1/2 SD I SD najčešće tipizirane dimenzije prema jednakim ili neznatno promijenjenim tipovima kuća. Građenje je otvorenog (najviše 50 m) ili zatvorenog tipa. 1 1/2 broj etaža S D krov na dvije vode P D krov s lomom sljemena F D ravni krov (5) Gradske kuće 274 . ( 5 ) Gradske kuće zajedničko građevinsko oblikovanje niza jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća ili niza individualno projektiranih kuća (potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje osnovnih uvjeta). Garaže / parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili zajedničkoj parceli.Oblici zgrada tipični za pojedina područja GRAĐENJE STANOVA . 0 Kuće u nizu zajedničko građevinsko oblikovanje kao niz jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća. otvoreno ili zatvoreno građenje. Garaže/parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili na zajedničkoj parceli. uobičajeno garaže ili natkrivena parkirna mjesta na privatnom zemljištu (sa strane prema međi). ! FD A .glavni stan B .

najekonomičniji oblik kuće s vrtom . Kuće u nizu: Jedinstveno oblikovanje tlocrta i izgradnje. jedinstvena koncepcija tlocrta i arhitektonskog oblikovanja.-»(T) Kuće u lančanom nizu: Kolektivno oblikovana izgradnja. Minimalna veličina parcele 270 m 2 /kuća. Atrijske kuće: Moguće kao zbroj individualnih projekata ili kao kolektivno građevinsko oblikovanje.» ( 2 ) . 4 [ML 1 • 1 1 I— | Prizemlje (2) Kuće u lančanom nizu -L 10.GRAĐENJE STANOVA ->PP FFT3" V Ali T I j ] FD Ulica N L_ t © 4mifi EG Prizemlje Presjeci FD Dvojne kuće Dvojne kuće: široka sloboda u oblikovanju tlocrta i zadovoljavajuća sposobnost prilagođavanja glede osunčanja. Minimalna veličina jedne parcele 375 m 2 . p r o s . E urar 2 li 18-22° -12. l V. uz dobru kakvoću stanovanja. I t Prizemlje (EG) Kat (OG) Presjeci © Kuće u nizu Gradska kuća: Zajednički građevinski oblik kao nizanje jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća ~> (I). Minimalna veličina parcele 225 m 2 . Moguće je otvaranje građevinskog zemljišta uz uštedu prostora i troškova. Kuća u nizu je. Slobodno oblikovanje tlocrta.» © . rješenje detalja i izbor boja. Zadovoljavajuća mogućnost prilagođavanja uvjetima osunčanja.50- Prizemlje Kat Presjeci N Ulica TWIV!' _L I T L. Javlja se i kao individualni projekt.V. Zahtijeva se jedinstveno oblikovanje krovova.V. z a boravak fc. izbor materijala. garaže/parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili zajedničkoj parceli -»(3). Visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. rjeđe kao kombinacija zasebno projektiranih polovica kuće. Preporučljiv način građenja jer je moguća povoljna gustoća uz visoku kakvoću stanovanja. Prilagodljivost glede osunčanja ograničena (rješenja tlocrta moraju biti usmjerena prema povoljnom osunčanju). Garaže ili parkirna mjesta često su sa strane prema međi.00—| Kat J X WA Presjeci FD m.^ 1 2 3 6 Glavna © Skica izgradnje Gradska kuća iffl^ W M spavanje < 3 " Nusprostorije 275 . Često jednaki ili beznačajno različiti tipovi kuće.

Leonhardt i E. Disch Podrumska etaža Potkrovlje sa stanom za poslugu Arh. i B. Hermann t ^ ( § ) Podrum i potkrovlje -> ( f ) Kuća u nizu s poprečnim stubištem V>® 276 . kat i stube za stan za poslugu u potkrovlju (3) Kuće u nizu različitih dubina izgrađenosti Arh.STAMBENE ZGRADE U NIZU Potkrovlje Potkrovlje / stan za poslugu K -v i 11^ u Prizemlje M __ Xj Skupina kuća u nizu sa smaknutim razinama Arh. K. H. VVoicke V ( J ) Rješenje kuće na kraju niza -> (§) Arh. Sve instalacije u jednom oknu ^ Kuće u nizu s povoljnim osvjetljenjem i osunčanjem Arh. Kulka/Neufert U Balkoni] Kat 1 t Potkrovlje (¿) Kuće u nizu. Kulka __ Prizemlje varijanta Varijanta Kuća u nizu 1. Schirmer / (2) Kuća u nizu sa stanom za poslugu u potkrovlju Arh.

suteren (l2) Prizemlje 277 . Gospodarsfl prostorija m Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s atrijem Arh. Neff Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s dvije terase Dvojna stambena zgrada s kvadratičnim tlocrtom Rad. Probst t^ (ij) Dvojna stambena zgrada.DVOJNE STAMBENE ZGRADE Prizemlje / ^^^ CD Smočnica ^ Dvojna stambena zgrada s ugaonom terasom p (6) ' Prizemlje ^ v o i n a s t a r r | bena zgrada ena zgradi podijeljena dijagonalno V © Kat -> (§) Prizemlje Prizemlje T " [Kat t^ (2) Dvojna stambena zgrada sa smaknutim razinama t* (8) ' Dv ° j n a st a m b ena zgrada s ulazom j L / g \ Dvojna stambena zgrada s ulazom spriieda * V—' sa strane Prizemlje V (¿) Kat Arh. R. L.

twf __ Vi^ Arh.® Izgrađeno vrtno dvorište. Bahlo.F 3 Arh. Latty i Tucker Kuća s vrtnim i gospodarskim v 2 / dvorištem TT Arh. Kohnke.T Spav. Podrumska etaža Prizemlje. Schwingen i Wermuth Ulaz f* Arh.> ( ? ) . površine u ® Prizemlje -» © V® Arh. Boskamp i partneri.nr 01 . C. Kuća s vrtnim dvorištem i direktno dostupnom slobodnom površinom Arh. moraju unutarnja dvorišta biti što je moguće manja. usporedi li se sa slobodno stojećim zgradama. Papendick t^ (9) Kuća s vrtnim dvorištem / prizemlje Prizemlje s vrtnim dvorištem u predsoblju U® Stambena zgrada s atrijem u Kaliforniji Ulaz t<0 l r a. kad se za vrt i dvorište zahtijevaju velike površine. jamči visoku kakvoću stanovanja. Kat Spavanje . dovoljna je veličina jedne sobe za dnevni boravak. _ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim tw * m i \ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim dvorištima Arh. K Kupaonica Natkriveni hodnik Arh. Ungers Diferencirani slobodni prostori Trti Spavanje | Vit r= Boravak — . Jacobs i Wiedemann t ' ^3) Prizemlje V ® V © Presjek ~> V © Presjek 278 . premda na relativno malim parcelama. kako se ne bi ometalo oblikovanje tlocrta -»(T> + (n) Stanovanje u vrtu zahtijeva relativno male slobodne površine. Tako se i jako duboki tlocrti mogu osvijetliti . 180 m 2 stamb. A. Chambertin . Hennig ^ © Arh.STAMBENE ZGRADE ATRIJSKE KUĆE Unutarnjim dvorištima stvaraju se otvoreni prostori koji su zaklonjeni od trećih osoba. prije svega zato što su zaklonjeni otvoreni prostori. Stosberg i partneri dvorištem V_V V © Dvoetažna atrijska kuća . Kuhn. U drugom slučaju.

Heckrott 279 . Potz Đ ^ o O Q Spavaća Kiipi-MP soba ffB^ — t^ © Prizemlje -> U® Kat t * ® Potkrovlje t* Presjek Arh.STAMBENE ZGRADE Op "p *-« itiinjalli t nP U Jelo ""jpiliitf—if-1 i1 Boravak u Rad - r Q \ i i Terasa !! n i i ¡1 4 .— . Tissi u.1 - I* © Prizemlje -> V © Presjek V® Presjek Arh.

ventilacija i zasjenjenje.* ® . U najpovoljnijem slučaju može ušteda energije iznositi oko 25% ukupne potrebe.. B. nego sustav koji treba tehnički definirati. temeljem kojih se određuju stakleni elementi.f i Grijanje PL TTfT Radij 2 f l Podrumska etaža © Prizemlje -» ® ® K a t .® V>® Kat pr © Presjek -» ® . Važnija je korist u tome što zimski vrt povećava kakvoću stanovanja.. Zimski vrt je prijelazno područje između vanjske klime i stambenog prostora.® ® ) Presjek ® . Staklenici djeluju kao sunčani kolektori. ako se želi da sustav djeluje na zadovoljavajući način. To je u vezi s različitim oblicima korištenja. Gundogan V @ Prizemlje 280 . Cramer Arh. Za ugodnost boravka u kući i radi uštede energije preporučuje se ugraditi staklena vrata na prilazu u zimski vrt.STAMBENE ZGRADE SA ZIMSKIM VRTOVIMA Zimski vrtovi nisu jednostavno staklene dogradnje.. Hellwig M Balkon V® Prizemlje -> U® Kat U © Presjek -» © • - © _ Q X | Radna soba I L r .® Arh.@ Arh. kako bi se oba područja mogla termo-tehnički razdvojiti -» 0 ~ © P © Prizemlje-» © .

Simons 281 . M. + K. B.STAMBENE ZGRADE Arh. Luckmann Prizemlje sa stanom za poslugu (j)~(Q) Arh. Rosevvich t ^ (16) Stanovanje bez barijera Arh.

KOCKE I ŠATORA Prizemlje K J\ V Stambena zgrada kvadratičnog tlocrta 4r Arh. prostorija Hobi Zalihe Grijanje Garaža Terasa Terasa/jelo Atelijer rrs „ 1 • vV | 2 •D r c -J U | 1 I L-r 1 1 i — d .STAMBENE ZGRADE OBLIK KVADRATA. Brixel (7) Uzdužni presjek -> ( § ) . • n l! °° 1 2 3 4 5 6 Predsoblje Boravak Kuhinja / bar za jelo Blagovaonica Kupaonica Spavaća soba • • Prizemlje Stambena zgrada na padini Kat (9) Prizemlje 13 Terasa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Garaža Terasa Ulaz Blagovanje Boravak Radna soba Kaljeva peć Dijete Dijete Roditelji Kupaonica I — \ I I Drvena stambena zgrada u obliku šatora 10) t*® Poprečni presjek -> (f)-® Arh.( 1 12 18 r 10 BSjnC w r L K7B i j 1 Potkrovlje -> ® V (8) Etaža na padini ]• 1 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Dječja soba Gosp. J. Romberger (12) Prizemlje ^ (13) Potkrovlje ^ (14) Poprečni presjek Arh. Lederer .

Tako neke vrste ariša sadrže kiselinu koja prirodno štiti drvo. Dvostruka stijena sastoji se od dviju greda jednakih presjeka s izolacijom između njih. cedar) također se prepušta naručitelju. Prilaz za čišćenje. f / (T) Prizemlje Kemi kuća 2 Jk ( 3 ) Prizemlje Ulaz V® Gruber: drvena kuća t>© Prizemlje U® 1 Ventilacija Kupaonice 2 Odzračivanje kroz prozore 3 Ventilator za prazni prostor ispod poda 4 Prazni prostor 5 Vent. Baker-Brown + McKay © 9 Kotao za grijanje 10 Dovod zraka 11 Odvod zraka od kotla do prizemlja. uz stručno vodstvo majstora. uobičajena je neograničena trajnost i niski troškovi održavanja. ovčja vuna i pluto. Interijer se najčešće može slobodno oblikovati.(§). Mnoge drvene kuće mogu se projektirati prema željama naručitelja. Jednoslojna stijenka daje poslovičnu izvornost atmosfere u kući (kuća od prirodnog drva). Prirodni proizvodi poput glinenog crijepa i biljne boje daju visoki standard kakvoće. 12 Odvod zraka iz kup i VVC-a 13 Solidni kotao za grijanje 14 Dovod zraka prema otvorenom prostoru Shema energetskog sustava (§) 13 Svježi zrak za kuću 16 Autom. Mnogi izvođači. nadstrešnice za vozilo i vrtne kućice isporučuju se u skladu s kućom -> ( 7 ) . ekonomskim potrebama mnogih naručitelja. Taj način građenja odgovara ekološkim. pa je impregnacija suvišna. zaklopac za izbjegavanje pregrijavanja 17 Dobivena solama energija za predgrijavanje zimskog vita 18 Zimski vrt 19 Dovod zraka iz praznog prostora u zimski vit 20 Pod akumulira toplinu koja nastaje uslijed topline vanjskog zraka i pradgrijava zrak koji se uvodi u zimski vrt 283 . Isporučitelji nude različite sastave vanjskih stijenki. izvornog. Široki prepusti krova štite fasade. kanal kotla 6 Kanal za odvod zraka 7 Dovod zraka za kotao 8 Dovod zraka za kuhinje Prizemlje Artv. Investitor može birati između rustikalnih oblica ili pravokutno otesanih greda. zdravog stanovanja. ne zanemarivo. smreka.DRVENE KUCE EKOLOŠKO GRAĐENJE Brvnara je prototip prirodnog. Upotrebljava se izabrana masivna drvena građa i prirodni izolacijski materijali kao što su pamuk. biološkim i. Garaže. počevši od grubih radova na postavljanju konstrukcije do dovršenja zgrade. nude da i sam naručitelj sudjeluje u građenju. Za gradnju brvnare najčešće se upotrebljavaju vrste drveta koje sporo rastu na hladnom sjeveru. Drvena se kuća može zagrijati uz uštedu goriva. Izbor vrste drveta (bor.

L.(?) t"© Podrumska etaža k ® Ulaz -H t^ ® Uzdužni presjek Arh.STAMBENE ZGRADE t* © Prizemlje (D - @ ^ (5) Poprečni presjek (?) Pogled s juga i pregled kroz bazen Arh. F Kuhnis I? (?) Prizemlje ® Suteren (o) Arh.. Neff 284 .. P Neufert U ® Prizemlje -> (§) .

STAMBENE ZGRADE NA PADINI ^ © Prizemlje .kuća uz kamenolom . v. L.. Neff •o .Valentyn 285 .kuća na padini \2) V ® Suteren © t^ (5) Prizemlje . v © Potkrovlje ® - © P ® Poprečni presjek © - © V® đgmmamammmmmm. I Prizemlje bpavaca soba 1rl i 0 a 1 1« \ ^ 0 u ® Podrum @ Arh.d.* (?) — (5) V ® Suteren © Arh .

otvoren prema istoku. R. California. autor. t^ (2) Prizemna stambena zgrada sa stanom za poslugu (vozač). radna soba između ateljea i dvorane za boravak. 1:500 Arh. Atelje i gospodaarske prostorije uz pomoćni ulaz. autor Stambena zgrada u Beverly Hillsu. Mj. 1:500 Arh.STAMBENE ZGRADE VELIKE Kolni prilaz ^ ^ rrrrTT: | r /tn Stambena zgrada jednog arhitekta. Trakt spavaćih soba je zaštita stambenog vrta od vjetra i pogleda. Mj. Arh.. Neutra 288 . Daljnje crtaonice sa sjevernim osvjetljenjem iznad kuhinje.. Natkriveno mjesto za sjedenje na otvorenom dobiva sunce sa zapada.

Breuer 289 . L. M..* © t * © 1.. Los Angeles 2.STAMBENE ZGRADE MEĐUNARODNI PRIMJERI iV t " © 2. kat-* (2) P © Prizemlje-*®-© t* © Prizemlje-*®-© V © Prizemna kuća u SAD . R.* ® V ® Kat-*© V © Kat-*© Arh.. k a t . Meier Kuća u Kaliforniji Ostava Ulaz Arh.* © ifflEr- Vrt Prizemna kuća u saveznoj državi Victoria/Australija ^ Arh.. R.* © Arh.® Perioni J Podrumska etaža . Kappe.Neff ® Prizemna kuća u SAD .* ® . kat .. Bilt Modem ^3) Suteren Arch.

STAMBENE ZGRADE Podrum -> ( 9 ) p © Prizemlje I " ® 290 .

Izgradnja u diskovima © Zgrade poput nebodera najčešće su vrlo dugačke i visoke. ravninski oblik izgradnje. E. Vanjske i unutarnje prostorije moraju se namjenski i oblikom jasno razlikovati. Razlikovanje vanjskih i unutarnjih prostorija teško se može postići.C. Kao urbane "dominante" često se povezuju s površinskim (niskim) strukturama zgrada. Između vanjskih i unutarnjih prostorija nema razlika ili su slabo naznačene. Iron 291 . "Točkasta" izgradnja © (1) 2-4 stana na etaži 0 Galerija Blokovska izgradnja 0 JI •o $ 2-4 stana Galerija @ n a etaži Linijska izgradnja m Cb o ^ Izrazite značajke nebodera su da je slobodno stojeći u prostoru odnosno na površini. kao jedinstveni objekt ili niz pojedinačnih zgrada. Miiller 3-4 stana Galerija _ n a etaži {4) Unutra hodnik (7) Zgrade povezane hodnicima -> (T) — © Izgradnja velikih blokova <> 5 1 Jelo 2 Boravak 3 Spavaća s.diskova u velike cjeline. Linijska izgradnja @ Otvoreni. W. Izgradnja velikih blokova © Proširenje i povezivanje zgrada . te nema mogućnosti diferenciranja prostorija. ravninski oblik izgradnje. kao grupiranje istih ili varijantnih tipova kuća. bez razlikovanja vanjskih i unutarnjih prostorija.VIŠEKATNE STAMBENE ZGRADE Blokovska izgradnja © Zatvoreni. izgradnja poput nebodera ili površinska izgradnja velikih dimenzija. U 2-4 stana Galerija Unutrašnji na etaži hodnik ( 3 ) Izgradnja u diskovima 1 2 3 4 5 cp (§) Stambena zgrada Augsburg -» © © Jelo Boravak Kupaonica/WC Roditelji Dječja soba Arh.. 4 Dječja soba 5 Kuhinja 6 Kupaonica "Točkasta" izgradnja Tlocrt etaže s četiri stana . Oblikovanje prostorija može se samo naznačiti.> © Arh.. ili zgrada različitih koncepcija. Moguća velika gustoća.

L. Neufert/Mittmann/Graf 292 .i 1 dvosobni ® Etaža s tri dvosobna stana Etaža s tri stana Arh.. Hodnik 5. Boravak 2. Diener i partneri Etaža s dva četverosobna stana (5) © Etaža s tri dvosobna stana (9) Etaža s tri stana. Ostava 8. Jelo 10. Kupaonica 6. Kuhinja 3. Dječja soba 7.. 2 tro. Peichl (14) Etaža sa četiri stana Arh.Legenda: 1. Roditelji a K Etaža s dva stana sa stubištem unutar zgrade Arh. Ulaz 12.. 2 dvosobna i 2 četverosobna (13) Etaža sa četiri stana Arch. Spavaća soba 4. Predsoblje 11. Neff (© Etaža sa četiri stana. Balkon 9..

kuhinja. kuhinja. nusprostorije > 35 m2 < 45 m2 2 sobe. nusprostorije < 92 m2 (98 m2) 5 sobe. Dio tlocrta / socijalna stanogradnja Arh. broj stanova najednom stubištu i katu te s obzirom na način korištenja interijera. kuhinja. žena i djece treba prihvatiti s razumijevanjem. starijih osoba. kuhinja. kuhinja. samaca. nusprostorije < 77 m2 (82 m2) 4 sobe. U prizemlju treba projektirati stanove bez zapreka (DIN 18025). Treba držati veličine stana u sljedećim granicama: Prema broju osoba: 1 soba. To se prekoračenje ne preporučuje. nusprostorije <107 m2 Dnevna soba > 18 m 2 . Potrebe invalida. s prostorom za jelo > 20 m2 Jelo i spavanje