• V C T ^ J

V

J

f ' h , I

NEUFERT
ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
GOLDEN MARKETING

Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu pod brojem 02-352/3-2002., od 12. veljače 2002. knjizi pod naslovom Elementi arhitektonskog projektiranja, prijevod s njemačkog djela Bauentvvurfslehre (36. Auflage) autora Emsta Neuferta (prijevod dr. sc. Andrija Prager) odobrava se korištenje naziva sveučilišni priručnik {Manualia univerzitatis studiorum Zagrebiensis).

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb UDK 72.011 (075.8) NEUFERT, Ernst Elementi arhitektonskog projektiranja : osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem : priručnik za arhitekte i druge graditeljske stručnjake, investitore, predavače i slušače na fakultetima i stručnim školama : s preko 6400 slika i tablica / Ernst Neufert; nastavili Peter Neufert, Ludvvig Neff; <preveo s njemačkog Andrija Prager>. - 36. prošireno i prerađeno. - Zagreb : Golden marketing, 2002. (Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) Prijevod djela: Bauentvvufslehre. Bibliografija. - Kazalo. ISBN 953-212-080-7 1. Neufert, Peter 2. Neff, Ludvvig I. Arhitektonsko projektiranje ~ Udžbenik 420426013

Copyright© hrvatskog izdanja, 2002, Golden marketing, Zagreb, Hrvatska Ova knjiga objavljuje se u suradnji s Institutom građevinarstva Hrvatske

Naslov izvornika Neufert

BAUENTVVURFSLEHRE

Posvećeno mom ocu ERNSTU NEUFERTU

Nakladnik Golden marketing Kneza Mislava 1, Zagreb, Hrvatska Tel./fax.: 01/4618-206, 4618-207, 4557-916 E-mail: golden-marketing@zg.tel.hr http://www.golden-marketing.hr Za nakladnika Franjo Maletić, dipl. iur. Glavni urednik i stručni redaktor Prof. emer. dr. sc. Veselin Simović, dipl. ing. građ. Preveo s njemačkog Prof. dr. sc. Andrija Prager, dipl. ing. građ. Recenzenti Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić, dipl. ing. arh. Dr. sc. Goran Poljanec, dipl. ing. arh. Prof. Berislav Šerbetić, dipl. ing. arh. Akademik prof. Ante Vulin, dipl. ing. arh. Urednici edicije Mr. sc. Smiljan Jurić, dipl. ing. građ. Dr. sc. Radule Knežević Lektorica Mr. sc. Smiljka Janaček - Kučinić Kompjutorski slog Željko Strunjak Duško Kosanović Tisak Grafički zavod Hrvatske, Zagreb

ERNST NEUFERT

ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
Osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem

Priručnik za graditeljske stručnjake, investitore, predavače i slušače na fakultetima i ostalim stručnim školama Nastavili Peter Neufert • Ludwig Neff i
PLANUNGS AG NEUFERT MITTMANN GRAF PARTNER

36. prošireno i prerađeno izdanje s preko 6400 slika i tablica

ZAGREB, 2002.
GOLDEN
MARKETING
w i e w ë g

Peter Neufert/Ludwig Neff

P

PLANUNGS-AG NEUFERT MITTMANN GRAF

PARTNER
E-Mail: bel@neufert.de Homepage: http://www.neufert.de

Njemačka knjižnica - CIP Podaci o naslovu za ovu publikaciju mogu se dobiti kod Njemačke knjižnice.

Si 0 M

Podaci koje sadrži ova knjiga nisu povezani ni s kakvom obvezom ili jamstvom. Prema tome, autor i izdavač ne preuzimaju nikakvu odgovornost niti jamstvo bilo koje vrste što bi moglo proizaći iz primjene tih podataka. Od 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 1. izdanja 1936. do 29. izdanja 1973. izdavač je Ullstein/Bertelsmann (Verlag Ullstein/Bertelsmann Fachverlag). izdanje, potpuno novo obrađeno i znatno prošireno, 1979 izdanje, pregledano, 1982 izdanje, pregledano i dopunjeno, 1984 izdanje, potpuno novo izrađeno i novo oblikovano, 1992 izdanje, prošireno, 1996 izdanje, 1998 izdanje, prošireno i prerađeno, 2000

Licencna izdanja ovog djela izašla su na engleskom, francuskom, španjolskom, portugalskom, talijanskom, grčkom, turskom, srpskom, poljskom, ruskom, indonezijskom, češkom, mađarskom i japanskom jeziku.

Sva prava pridržana © Friedr. Vieweg & Sohn Verlagsgesellschaft mbH, Braunschweig/Wiesbaden, 2000 Izdavač Vieweg je poduzeće skupine stručnih izdavača Bertelsmann Springer. Ovo djelo i svi njegovi dijelovi zaštićeni su temeljem autorskih prava. Svaka primjena izvan uskih granica Zakona o autorskim pravima nije dopuštena bez suglasnosti izdavača i kažnjiva je. To se posebno odnosi na umnožavanje, prijevod, snimanje na mikrofilm i prijenos u elektroničke sustave.

www.vieweg.de

ISBN 953-212-080-7

VI

PREDGOVORI
Predgovor prvom izdanju U obradi primjera u ovoj knjizi surađivao je sada pokojni arhitekt Gustav Hassenpflug. Osim toga, na obradi crteža sudjelovali su arhitekti Richard Machnow, Willy Voigt, Fritz Rutz i Konrad Sage. Tiskarsko - tehničku obradu obavio je arhitekt Adalbert Dunaiski. Njemački je odbor za normizaciju stavio na raspolaganje normne listove, koji su uključeni dijelom u skraćenom ili sažetom obliku. Za pouzdanu točnost normi mjerodavno je uvijek posljednje izdanje navedenog normnog lista. Obradu posebnih područja poduprli su savjetnički i informativni uredi koji su svaki put navedeni u zaglavlju navedenih pojedinačnih skupina. Svima njima zahvaljujem na njihovoj požrtvovnoj suradnji. Odgovarajuća literatura navedena je na kraju tekstualnog dijela, kako je zahtijevao bolji pregled. Iz istog je razloga tekst nastavljen što je moguće kraće, te u svakom slučaju u svezi s crtežima na istoj stranici. Ako korisnik primijeti da mu za projektiranje nedostaju neki važni podaci, molim da me obavijesti, kako bi se to u novom izdanju moglo uzeti u obzir.

Berlin W 9, 15. ožujka 1936.

Ernst Neufert

Predgovor 30. izdanju Od pojave prvoga izdanja godine 1936. tehnika se građenja i planiranja jako razvila. Tijekom protekla četiri desetljeća u svako je novo izdanje ugrađeno sve što je bitno novo, a cijela je knjiga svaki put svestrano razmotrena. Međutim, temeljita sveobuhvatna revizija i dopuna, uz prihvaćanje i svih novih pojmova i normi, mogla je tek sada, nakon višegodišnjeg rada, biti dovršena. Pri tome nije gotovo ni jedna stranica ostala pošteđena, počevši od novog slijeda stranica i odgovarajuće promijenjenih poziva na neku stranicu knjige. Velika je pomoć pri tome bila suglasnost glavnog urednika "Deutschen Bauzeitschrift" (Njemačkog građevinskog časopisa) - DBZ, kolege S. Linke, da se mogu preuzeti posebni prilozi iz časopisa, uvijek s pozivom na izvor. Osim toga, trebalo je s obzirom na visoku specijaliziranost današnje građevinske tehnike, zamoliti specijaliste za suradnju. Obradu pojedinih poglavlja proveli su: liftovi/pokretne stube ing. E. Sillack; rasvjeta dipl.fiz. W. Tubbesing; zaštita od požara dr. ing. P. Bomemann; vatrogasne zgrade prof. ing. J. Portmann; ravni krov/toplinska Darmstadt, kolovoza 1978. Ernst Neufert izolacija/plivališta dr. ing. P. Kappler; grijanje dipl. ing H. Nachtweh; umjetni materijali građevinski savjetnik dipl. ing. A. Schwabe; sportske građevine i uređaji prof. dipl. ing. J. Portmann, vodeći arh. S. Lukowski. Redakcijsku obradu i uklapanje crteža obavio je arhitekt Ludwig Neff. Kako je već u prvom predgovoru navedeno, opet su aktuaiizaciji sadržaja pomogle neke tvrtke i udruge. One su u zaglavlju odgovarajućih stranica navedene s punom adresom, te su zasigurno spremne dati aktualne informacije. Trideseto izdanje sada ukupno sadrži više od 6000 crteža, tablica i dijagrama, a proširenje registra na 8000 pojmova dalje će pojednostavniti uporabu knjige. U popisu literature upućuje se i na specijalizirane članke iz stručnog časopisa DBZ, premda u knjizi nisu upotrijebljeni, pa je time znatno obogaćen izvor podataka.

Predgovor 33. izdanju Još me za života autor, moj visoko poštovani otac Ernst Neufert, pripremio da preuzmem njegovu pisanu ostavštinu za daljnje oblikovanje. Tako smo moji partneri Peter Mittmann i Peter Graf, naš specijalist za građevinsku literaturu dipl. ing. arh. Ludwig Neff, naši suradnici i ja bili pripremljeni da započnemo raditi na novim izdanjima ove knjige. Zadatak koji mi je namijenio moj otac Ernst Neufert postao je obvezom njegovom smrću u veljači 1986. Naše današnje visokorazvijeno graditeljstvo postavlja drugačije tehničke i znanstvene zahtjeve graditelju nego prije 55 godina, u vrijeme prvoga izdanja knjige. Za ispravnu "novu" knjigu trebalo je dakle zadržati genijalno oblikovanje knjige, ali sadržaj dosljedno prilagoditi novom vremenu. Zbog toga smo odmah odlučili djelo sasvim nanovo izraditi, oblikovati, crtati i proširiti, kako bismo mogli obuhvatiti sve što arhitekt i projektant danas bezuvjetno mora znati pri projektiranju. Sve što se mora znati, ali vjerno Ernstu Neufertu: ne više od toga. Izdavač i mnogi koji su svojim stručnim znanjem pridonijeli ovom djelu, utrošili su četiri i pol godine intenzivnog rada. Zato se svi mi pouzdano nadamo da će za kupce, koji traže suvremenu graditeljsku knjigu, ovo djelo značiti dobitak.

Köln, rujan 1991.

Peter Neufert

VII

PREDGOVORI

Predgovor izdavača uz 33. izdanje Prije više od pola stoljeća mladi je arhitekt Ernst Neufert imao ne samo ideju već i energiju da oživotvori knjigu Bauentwurfslehre, koja se razvila u prijeko potrebno pomoćno sredstvo za rad arhitekta i projektanta. On je djelo stalno održavao "mladim" i prilagođavao ga potrebama vremena. Posljednja opsežna prerada obavljena je 1979. godine (30. izdanje), još prije njegove smrti 1986. godine. Daljnji kontinuirani rad na tom djelu preuzeo je njegov sin Peter Neufert sa svojim suradnicima. Posebno im je uz pomoć Ludwiga Neffa, koji je još za autorova života mjerodavno sudjelovao u tom zadatku, uspjelo napraviti posve novu obradu, te nakon višegodišnjeg rada djelo predstaviti. Izdavač je ponosan što može Elemente graditeljskog projektiranja, koje je u međuvremenu prošireno diljem svijeta i prevedeno na trinaest jezika, predstaviti s novim sadržajem i u novom obliku, ali prema konceptu Ernsta Neuferta. Wiesbaden, rujna 1991.

Predgovor 35. izdanju Kad se nakon smrti slavnog autora Ernsta Neuferta tijekom 12 godina ostvaruju naslijeđena autorska prava i dužnosti, nastaje neosporna potreba da se ocu "polože računi" i o onome što su s time i što su od toga uradili nasljednici - Ludvvig Neff, Peter Neufert i Planungs-AGNeufert Mittmann Graf Partner. Budite, poštovani čitatelji, blagonakloni svjedoci ove "ispovijedi"! Kad je moj otac umro u veljači 1986. bilo je 32. njemačko izdanje na tržištu. Mi smo tijekom više od četiri godine predanog rada izradili potpuno novo djelo kao 33. izdanje, što znači da je svaka stranica opremljena novim crtežima i tekstom te obogaćena mnogim aktualnim temama. Ovo 35. izdanje 1998. godine opet je dopunjeno važnim poglavljima kao što su drvene kuće, niskoenergetske zgrade, solarna energija, ekološko građenje, zimski vrtovi i staklene dogradnje. Koln, lipnja 1998. Peter Neufert

Predgovor 36. izdanju Danas, 15. ožujka 2000., na stoti rođendan prof. Ernsta Neuferta, dovršeno je 36. izdanje ove knjige. Život i djelo Ernsta Neuferta kao da je prožeto nekom osebujnom brojčanom simbolikom. Rođen 1900 godine, život mu je tekao usporedno sa stoljećem. Godine 1936. pojavilo se prvo, a godine 2000. pojavljuje se 36. izdanje Bauentwurfslehre. Profesionalni korijeni prof. Ernsta Neuferta leže u Bauhausu i Gropiusu - atelijeru u Weimaru i Dessauu. U Weimaru se nalazi i njegov prvi atelijer i kuća. Tamo su nastale zamisli za ovu knjigu. Zaklada Bauhaus Dessau sjetila se Ernsta Neuferta i njegova stotog rođendana izložbom "Ernst Neufert - normirana kultura građenja u 20. stoljeću". Peteru Neufertu treba zahvaliti što će se izložba moći vidjeti i u Weimaru, europskom gradu kulture. U Weimar Gelmerodi on je na zemljištu očeve kuće dao podići "Neufert - Box", u kojoj nije prikazana samo izložba posvećena Ernstu Neufertu, nego je u duhu Ernsta i Petera Neuferta namijenjena promicanju daljnjih kulturnih djelatnosti. Otac i sin ovdje se susreću u dvjema dojmljivim građevinama u međusobnom iskazu poštovanja. Peter Neufert umro je u prosincu 1999. Njegova je želja bila da se održe Bauentwurfslehre i da profit od izdavanja knjige vodi njegova zaklada NEUFERT-STIFTUNG sa svrhom da se nastavi izlaženje novih izdanja. Tu želju uspješno podupire obitelj Petera Neuferta. Projektantska tvrtka Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner nastavlja - kao i do sada - obradu s dugogodišnjim koautorom Ludwigom Neffom. 36. izdanje sadrži sada više od 6400 crteža, dijagrama i tablica. U tom izdanju knjige prešlo se na novi njemački pravopis. Uz to, sada korisniku stoji na raspolaganju CDROM "Neufert, Allgemeiner Bauentwurf' - za jednostavnije i brže projektiranje. U nastojanju da prati stalni razvitak znanja, novina i spoznaja, ovo je izdanje prerađeno, prošireno i dopunjeno poglavljima o kongresnim zgradama, multifunkcionalnim centrima, studentskim domovima, o socijalnoj stanogradnji, vrtovima, jezercima za plivanje i mnogim drugim objektima. Köln/Weimar, 15. ožujka 2000. Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner i Ludwig Neff

VIII

Q
.u
Peter Neufert t dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part. Peter Mittmann dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part.

PREDGOVORI
U novoj obradi i oblikovanju sudjelovali su: M. Horton, sanitarna tehnika. W. Sommer, klimatizacija prostorija. Dipl. ing. H. J. Vetter, izvođenje gradnje. M. Menzel, građenje tekstilom. M. Bauer, tehnika grijanja. H. Jaax, energ. postrojenja. Peter Graf Dr. R. Börner, hidroenergetska dipl. ing. postrojenja Planungs A G R. Wirtz, elektroinstalacije. Neufert, Mittmann, Graf, Part. T. Stratmann, solarna arhitektura, inženjerski ured Trümper/Overath, zašt. od buke i akustika prostorija. Hawlitzeck, ceste i pruge. St. Cargiannidis, saniranje starih građevina, ostakljeni pasaži i prenamjene U. Portmann, održavanje i sanacije. J. Weiss, knjižnice. f .- " . U. Kissling, javne knjižnice. R.K. Jopp, knjižnice. H. Rocholl, prodavaonice. D. Portmann f Prof. Nogge, zoološki vtovi i Prof. dr. ing. arh. odnosi mjera, modularni nizovi, ka- akvariji. belske viseće konstr., obješene i A. Beckmann, kinematografi. poduprte konstr.. zaštita od požara K. F. J. Mertens, sportske dvorane. B. Rüenanver, crkve. G. Hoffs, zvonici. A. Ruhi, džamije. W. Hugo, muzeji.

Q

Ludwig Neff arhitekt Šef redakcije, prijelom, autor

H. A. Knops diplomirani dizajner ilustrator

m

i
H. P. Kappler dr. ing. arh. ravan krov, toplinska zaštita, vrtni bazeni, privatni zatvoreni bazeni H. Hofmann prof. dr. ing. rasvjeta

B. Echterhoff dipl. ing. arh. ozelenjavanje krovova, vrtovi, ograde

Kod novog oblikovanja i obrade crteža sudjelovali su: T. Altrogge, St. Badtke, A. Briehan, A. Dummer, K. Fegeler, A. Graf, M. Menzel, I. Schirmacher, J. Valero, R. Walter, S. Wierlemann, D. Willecke. St. Vogel

^ ^

v.

U

i

t

y => sV í í

i'i
/

i

R. Eckstein dipl. ing. arh. akademik savjetnik dnevna rasvjeta

D. Lembke voditelj-graditelj, dr. ing., suradnik dipl. ing. P. Pastyk visoke škole, laboratoriji

R. S. Suchy dipl. ing. arh. upravne zgrade

P. Karle dipl. ing. arh. industrijske zgrade

2
-

S vmmmšam

Wolfgang Busmann dipl. ing. zračne luke

Jan Fiebelkorn prof. dipl. ing. kazališta

A. Kohler dipl. ing. arh. građenje bolnica, tehnika skladištenja, liječničke ordinacije

O. Muller dipl. ing. arh. građenje bolnica, tehnika skladištenja, liječničke ordinacije

IX

PROLEGOMENA

Ovaj je priručnik nastao iz podloga za moja predavanja na državnoj Građevinskoj visokoj školi u VVeimaru. Ona su se zasnivala na promatranjima, iskustvima i spoznajama iz prakse i istraživanja u čovjekovu okružju koja su potrebna pri projektiranju građevina, ali s otvorenošću prema novim mogućnostima i zahtjevima. Naime, mi s jedne strane stojimo na ramenima naših predaka, no s druge strane sve se kreće, mi smo djeca našeg vremena s pogledom u budućnost, a uz to je gledište svakog pojedinca često različito. Razlozi su u različitim sklonostima i naobrazbi; u utjecaju okoline; u sklonostima i njima odgovarajućem stupnju vlastitog formiranja proisteklog iz unutarnje pobude. Je li naša današnja tako "sigurna prosudba" uistinu konačno ispravna, ostaje neriješeno, jer je i ona uvjetovana vremenom. Iskustvo nas uči da kasnije vrijeme pravičnije sudi o tome nego naše koje nema potrebni odmak da bi se to sagledalo. Iz toga jasno proizlazi da svako spoznavanje mora sadržavati neke rezerve kako ne bi postalo zabludom. Unatoč svekolikoj težnji za istinom i objektivnošću, unatoč svim nastojanjima da se subjektivne zamisli kritički promotre i sumnje ne gurnu jednostavno u stranu, ostaje svako spoznavanje subjektivno i ovisno o vremenu i okolini. Opasnost od zablude može se izbjeći ako se spoznajom samo ustvrdi da nije ništa dovršeno, već da služi i podliježe životu, nastajanju i razvoju. Iz toga za učenika proizlazi duhovni stav na koji je Nietzsche mislio kad je rekao: "Samo onaj koji se mijenja ostaje samnom u rodu." Bitnost takvih spoznaja o vječnom nastajanju, u službi razvoja, jest u tome što ne daje gotove recepte, nikakve "gotove mudrosti u kutijama", nikakav "Canned VVisdom", već daje samo osnove, elemente i oslonce, a k tome i metode kombiniranja, konstruiranja, komponiranja i harmonije. Konfucije je to prije više od 2500 godina sažeo u rečenici: "Ja dajem mom učeniku jedan ugao, ostala tri mora odrediti sam." Rođeni arhitekt ili čovjek koji težnju prema građenju nosi u srcu začepit će si uši i zatvoriti oči ako mu se nametne rješenje nekog zadatka, jer on je tako pun vlastitih predodžbi i ideala da mu trebaju samo elementi kako bi se napregnuo da stvori iz njih cjelinu!. Tko je jednom stekao vjeru u sebe, uvid u odnose, igru sila, gradiva, boja i mjera, tko je u stanju usvojiti stvarnost pojave građevine, tko njeno djelovanje istražuje, kritički ispituje, u mislima pregrađuje, taj je na jedinom ispravnom putu prema najvećoj životnoj radosti koju osjeća samo istinski stvaralac. Ovo shvaćanje života neka mu pomogne u tome. Ono ga treba osloboditi svih poučavanja, u

krajnjem slučaju i od ovoga, i uputiti ga u vlastitu stvaralačku djelatnost, neka mu bude pomoć pri startu; kretati se - graditi mora svatko sam. Oblici našeg vremena nalaze se pri tome na istom putu kojim su koračali naši stari da bi došli do svojih divnih hramova, katedrala ili dvoraca, za koje nisu imali nikakvih predložaka, ali su odgovarali njihovim zamislima i željama, idejama i idealima koji-su bili bliski njihovoj čežnji. Već odgovarajuće sročen zadatak izaziva predodžbe koje kroz građevinsko - tehničke mogućnosti vremena i uz uvažavanje uvjeta okoline dobivaju konkretne oblike, koji pokazuju samo udaljenu sličnost s onime do tada poznatim. Te nove građevine mogu tehnički i funkcionalno biti znatno bolje od svih prethodnih ako odgovaraju uznapredovalu stupnju tehnike. One mogu i s umjetničkoga gledišta podnijeti usporedbu s istovrsnim građevinama prošlih vremena. Usporedi li se današnji industrijski kompleks, svijetao, prostran, prikladnih proporcija i vitke lagane konstrukcije, s manufakturom iz 18. stoljeća ili zanatskom radionicom 15. stoljeća, bit će i najuskogrudnijem konzervatoru očita nadmoć naših novogradnji. To znači: svagdje gdje graditeljski zadaci služe stvarnoj potrebi našeg vremena, mogu se od živućeg, vremenu prilagođenog arhitekta očekivati djela koja mogu podnijeti usporedbu s najboljim građevinama starih, dapače ih i zasjeniti. Zbog toga se treba u današnjoj visokoj školi ponajprije usredotočiti na razmatranje sadašnjosti i gledati u budućnost, a na prošlost se osvrtati samo koliko je nužno i korisno. To preporučuje i jedan od naših velikana, Fritz Schumacher, kad u svojim studijama o profesiji arhitekta opominje da se mladi student pri istraživanju prošlosti više gubi u razmatranjima da se naslovom takvim učenim sporednim natih zahtjeva doktora daje zavesti na skretanje preprema na razgraiz područja povijesti umjetnosti i putovima, jer se to događa

račun snaga koje su potrebne za ostvarenje široko stvaralaštva. graditeljskog

Suprotno tome ispravnije je dati studentu samo elemente, kako je to ovdje u Elementima jektiranja proučinjeno, pri čemu sam se trudio elemente pro-

jektiranja reducirati na uzroke, shematizirati ih i čak svesti u apstraktno, kako bih korisniku otežao kopiranje i primorao ga da stvarima udahne vlastiti oblik i sadržaj. Različiti će oblici ionako biti do neke mjere ujednačeni protekom vremena u kojem se ističe težnja prema zajedništvu iskazanom jednolikom usmjerenošću ljudi određenog razdoblja, pri čemu se prepoznaje stil vremena sa svojim trajnim obilježjem. Ernst Neufert

X

UPUTE ZA KORIŠTENJE KNJIGOM

Struktura knjige u rasporedu materijala prati prirodni slijed građenja. Mnoga su srodna područja smještena jedno do drugoga, ako nisu neki drugi važni razlozi zahtijevali udaljeniji razmještaj. Svi pojedini dijelovi građevine koji se javljaju u mnogim, iako ne baš u svim vrstama zgrade, obrađuju se zasebno. To vrijedi i za opće smjernice za pripremu, planiranje i ostale predradnje projektiranja. Iz toga je proizašlo 35 cjelina: Sadržaj stranica XI daje podrobniju podjelu navedenih cjelina i opis sadržaja pojedinih stranica. Popis pojmova stranica 634 uz pojedine karakteristične pojmove pokazuje i brojeve stranica na kojima se gradivo o njima može naći. Objašnjenje kratica i oznaka stranica 1 kratice se nisu mogle izbjeći jer se tako štedi prostor i pojednostavnjuje preglednost. Kad se primjenjuju nepoznate kratice, oblikovane su tako da pažljiv čitatelj uglavnom može shvatiti njihovo značenje a da ne treba tražiti objašnjenje na stranici 1. Posebna prednost za sve koji će se služiti ovim djelom jest u tome što je gradivo najvažnijih znanja o projektiranju i zgradarstvu sažeto u jednoj knjizi. Tlocrti, presjeci, oblici i tipovi primjeri su i samo nositelji brojeva. Oni sadrže uobičajene granične mjere, pri čemu je čovjek mjerilo svih stvari koje ga okružuju.

blagovaonicu prema uputama za gostionice na stranicama 456-457 ili za hotele na stranicama 464-468, eventualno predviđenu dvoranu s pozornicom prema uputama za kazališta na stranicama 475-484 te za akustiku na stranicama 136-138, razmisliti o ugradnji kinoprojektora prema stranicama 469-470.; dimenzionirati predavaonice prema uputama za visoke škole na stranicama 316-320, knjižnice prema uputama na stranicama 331-336, rasporediti urede prema stranicama 337-348, crtaonica i laboratorija stranicama 321-326, ugradnju trezora prema stranici 361, te garaža i parkirališta prema stranicama 435-477. 0 eventualno potrebnim stanovima za upravitelja zgrade, domara, kuhara itd. treba potražiti upute na stranicama 273-296, a oblikovanje, veličinu i opremu pojedinih prostorija vidjeti na stranicama 237-259. Vođenje prometnica i ograđivanje prikazuje se na stranicama 207-210, nasadi u vrtu i si. na stranicama 219-231, te na kraju o konstrukciji, položaju i načinu izvedbe stubišta i dizala na stranicama 199-205. Veličina i izvedba prozora i vrata prikazani su na stranicama 184-188. Temelji i hidroizolacija prikazani su na stranicama 67-71, zidovi i debljine zidova na stranicama 72-75, krovovi na stranicama 82-83, grijanje i ventilacija na stranicama 105-108, rasvjeta i insolacija na stranicama 143-152, modularne i normirane mjere na stranicama 60-61. Nužne usporedbene tablice za metarske veličine navedene u knjizi, prije svega za anglosaksonske mjere, nalaze se na kraju tekstualnog dijela, na stranicama 614-616. Temeljem ovih mnogovrsnih podataka razvija projektant brzo 1 sigurno građevinu, prilagođavajući se posebnim zahtjevima i uvjetima okoline, u skladu sa svojim osjećajem za vrijeme i način življenja.

KAKO SE DAKLE SLUŽITI OVOM KNJIGOM? Kao primjer uzeta je izrada upravnu zgradu. projekta ili pretprojekta za jednu

Treba pažljivo pročitati Upitnik na stranici 50. i potanko odgovoriti na postavljena pitanja, kao i na ona koja proizlaze iz nekog posebnog slučaja, iznaći temeljem navoda na stranici 352. odnose u kompleksu upravne zgrade, prema DIN-u 277 izračunati bruto k u b a t u r u prostorija, prilagoditi veličinu prostorija raspoloživoj predračunskoj svoti, te projektirati zgradu prema radnom procesu sa stranice 48; dimenzionirati, oblikovati i namjestiti primjerice

U knjizi su vektorskim strelicama " označeni crteži koji se na CDROM-u - Neufert, Bauentwurfslehre - Allgemeiner Bauentwurf nalaze kao grafike koje se mogu prenijeti u komercijalne CAD programe na PC - bazi i zatim dalje prerađivati.

XI

Objašnjenje oznaka Osnovne norme Osnovne mjere, odnosi mjera Projektiranje Organizacija građenja Elementi građevine Grijanje, ventilacija

1 2

Dječji vrtići, igrališta, prenoćišta za mlade Knjižnica, upravne zgrade, banke Prodavaonice, supermarketi samoposluživanja Tehnika skladištenja Radionice, industrijske građevine Adaptacije Poljoprivredni objekti, držanje životinja

327 331

27 44 51 64 105

Ostakljeni pasaži, tipologija . . . 363 368 376 380 402 404 421

Fizika zgrade, zaštita građevina . 123 Rasvjeta, osvjetljenje, staklo, dnevno svjetlo Prozori, vrata Stubišta, dizala Ceste, prometni prostori Vrtovi, rasadnici 143 177 193 206 219

Željeznice

Parkirališta, garaže, parkirni objekti, benzinske postaje, vatrogastvo 427 Zračne luke Ugostiteljski objekti Hoteli, moteli, kongresne zgrade Zoološki vrt Kazališta, kina, cirkusi, višenamjenski centar Sportski objekti Bolnice, liječničke ordinacije, građenje za invalide Starački domovi, centri za starije osobe Groblja Zaštita od požara Mjere, težine, norme Popis literature Kazalo pojmova 450 456 464 472 475 490 541 583 597 599 614 624 634

Kućne nusprostorije, ulazi . . . . 237 Gospodarske prostorije Kućne prostorije Zatvoreni bazen 241 250 261

Praonice rublja, uređaji za pranje 264 Balkoni 266

Putovi, ulice 267 Stanovi za odmor, vrste kuća, ekološko građenje, etažna gradnja, građenje drvenih kuća 268 Sanacija starih zgrada 299 Škole Visoke škole, laboratoriji, studentski domovi 307 316

Crkve, muzeji, sinagoge, džamije 586

XII

SADRŽAJ Objašnjenje oznaka
Objašnjenje oznaka i kratica 1 Krovni pokrovi Krovne konstrukcije - detalji Uspravni krovni prozor Izgrađena potkrovlja Ravni krov Ravni krov - detalji toplog krova Ravni krovovi - alternativni hladni krovovi Ozelenjivanje krovova Ozelenjivanje krova - detalji Ozelenjivanje krova - izvod: smjernice Saveza za krovne vrtove e. V. Građenje tekstilnim materijalima Konstrukcije od mreže užadi Ovješene i poduprte konstrukcije Prostorne rešetke - osnove Prostorne rešetke - primjena Katne konstrukcije Stropne konstrukcije Podovi 84 86 87 88 89 90 91 92 94 95 96 97 98 99 100 102 103 104

Osnovne norme
Sl jedinice DIN 198.476.829.4999 Nacrti Raspored nacrta Oznake za građevinske nacrte Odvodnja iz zgrade i zemljišta Vodovod i kanalizacija Plinske instalacije u visokogradnji Elektroinstalacije Tehnika osiguranja Crtanje 2 4 5 6 7 12 18 19 21 24 25

Osnovne mjere, odnosi mjera
Čovjek kao mjerilo i cilj Mjera svih stvari Dimenzije i potreban prostor Čovjek i vozila Čovjek i stan Klima u prostoriji Građevna biologija Oko Čovjek i boja Odnosi mjera - osnove Odnosi mjera - primjena Primjena: modularna koordinacija 27 28 29 31 32 33 34 37 39 40 42 43

Grijanje, ventilacija
Grijanje Skladištenje tekućih goriva Termoelektrana Hidroelektrane Solarna arhitektura Solarna energija Hladnjače Hlađenje i smrzavanje mesa Tehnika kondicioniranja zraka 105 109 110 111 112 115 116 117 119

Projektiranje
Dijelovi građevine kao posljedice obrade gradiva . . . . Građevinski oblici kao posljedica konstrukcije Nove konstrukcije i oblici Zgrada i oblici kao odraz vremena i načina života . . . . Postupak izrade Predradnje - suradnja investitora Upitnik 44 45 46 47 48 49 50

Fizika zgrade, zaštita građevina
Termoizolacija - pojmovi - mehanizmi Termoizolacija - difuzija vodene pare Termoizolacija - način građenja Detalji termoizolacije: vanjski zid Akustična izolacija Zračna akustična izolacija Zaštita od zračnog zvuka i od buke koraka Zaštita od vibracija - materijalni zvuk Akustičnost prostorije Gromobrani Antene 123 124 125 126 131 132 133 135 136 139 142

Organizacija građenja
Izvedba građevine Vođenje gradnje - osnovne mjere Osnovne mjere Osovinske mjere Modularna kordinacija Koordinacijski sustav, koordinacijske mjere 51 59 60 61 62 63

Rasvjeta, ovjetljenje, staklo, dnevno svjetlo
Rasvjeta Rasvjeta - flourescentne cijevi za reklamne ploče . . . . Staklo Sintetički materijali Dnevno svjetlo Sunčeva svjetlost 143 152 153 161 162 175

Elementi građevine
Temeljno tlo - temeljenja, građevne jame, rovovi Građevna jama - zaštita, jame, zemljište Razmjeravanje zgrade Zemljani radovi, radovi u tlu i temeljenje Izolacija građevina Dreniranje kao zaštita građevina Ziđe od prirodnog kamena Ziđe od umjetnog kamena Vanjski zidovi, niskoenergetski način građenja Vezovi zidnih opeka Kamini Dimnjaci Sustavi ventilacije Krovišta .... 64 65 66 67 69 70 72 73 76 77 78 79 81 82

Prozori, vrata
Nadsvjetla - svjetlosne kupole Prozori Prozori za stambena potrkovlja Čišćenje zgrade Vrata Posebna vrata Uređaji za zaključavanje Osiguranje zgrade i zemljišta 177 178 182 185 186 189 190 191

XIII

ulaz Ulazi. smočnica Kuhinje Kuhinje .osobna dizala za stambene zgrade dizala . velike Stambene zgrade . rasadnici Vrtovi .posude i namještaj 241 243 244 245 248 Škole Škole Veliki prostori u gradnji škola 307 314 Visoke škole. kocke i šatora . dizala Stubišta Rampe .međunarodni primjeri Višekatne stambene zgrade Oblikovanje etaže Socijalni stanovi za iznajmljivanje Projektno rješenje etaže Galerijske stambene zgrade Terasaste kuće Skloništa 268 269 270 271 272 276 277 278 279 280 282 283 285 288 289 291 292 293 294 295 296 297 Vrtovi.dizalo za male terete Hidraulična dizala Panoramska ostakljena dizala 193 196 198 199 200 201 202 203 204 205 Zatvoreni bazen Privatni zatvoreni bazen Bazen za plivanje .SADRŽAJ Stubišta.vrtne kuće Građenje drvenih kuća Položaj kuće Gradnje stanova Stambene zgrade u nizu Dvojne stambene zgrade Atrijske kuće Stambene zgrade Stambene zgrade sa zimskim vrtovima Stambene zgrade .oprema Sanitarne kabine . igrališta.vrste kreveta Spavaće sobe . hotele.izlaz za nuždu Pokretne stube . građenje drvenih kuća.zaštita od buke 206 211 213 214 215 217 218 Stanovi za odmor.elementi za postavu i ugradnju Blagovaonice .uređaji za pranje 264 Balkoni Balkoni 266 Putovi. garderobe Hodnici Spremišta 237 238 239 240 Sanacija starih zgrada Sanacija starih zgrada Očuvanje i sanacija 299 304 Gospodarske prostorije Prostorije za kućanstvo Spremište.predavaonice Crtaonice Studentski dom Laboratorij 316 321 322 323 Dječji vrtići.ekološko građenje Stambene zgrade na padini Stambene zgrade.osiguranje padine Vrtovi .oblik kvadrata. stube. igrališta Prenoćišta za mlade 327 328 329 XIV . vrste kuća. vjetrobran. etažna gradnja Stanovi za odmor Kuće za odmor .primjeri iz projekata 250 251 252 253 254 255 257 258 260 Visoke škole . . ulazi Predprostor. studentski domovi.puzavice i penjačice Vrtovi . Pokretne staze Dizala .krevetske nište i zidni ormari Garderobe Kupaonice .uporaba kišnice Vrtni plivački bazen Stambene kuće s plivačkim bazenom u vrtu 219 221 222 223 226 227 228 229 230 231 232 234 235 236 Kućne nusprostorije. uređaji za pranje Praonice rublja . Drvene kuće . .položaj u kući Kupaonice .predgotovljavanje Kupaonice . . . ekološko građenje. .zavojita stubišta Ljestve za bijeg .ograde Pergole. gradska željeznica Prometni prostori Smirivanje prometa Prometni prostori .zemljani radovi Vrtovi .osobna dizala namijenjena pretežno za urede banke. laboratoriji Kućne prostorije Spavaće sobe Spavaće sobe . dizal za bolesničke krevete Dizala .povišene i brežuljkaste lijehe Vrtovi .položaj kreveta Spavaće sobe .ogledni primjeri Staklenik Drveće i živice Vrtno jezerce Jezerce za plivanje Vrtovi . . prenoćišta za mlade Dječja obdaništa Pribor za igru.za trgovačke i poslovne zgrade . ceste Putovi i ulice 267 Ceste. staze. prometni prostori Ceste Biciklistički promet Autoceste Tramvaj.detalji 261 263 Praonice rublja. potporni zidovi Vrtovi .

upravne zgrade.parkiranje i okretanje Utovarne rampe Rampe.organizacija tlocrta 353 Upravne zgrade . vatrogastvo Autobusni kolodvor Vatrogastvo i vatrogasne zgrade Vozila Teretna vozila Parkirališta Teretna vozila .SADRŽAJ Knjižnica.primjeri 354 Primjeri upravnih zgrada . tova mi mostovi. industrijske građevine Stolarska radionica Tesarski i drvoprerađivački pogoni Autoservisi Autoservisni pogoni Pekarnica Industrijske građevine Transportna i skladišna tehnika Hale Višeetažni objekti Sanitarne prostorije Uređaji za pranje Sanitarni uređaji Garderobe. prozirni krovovi 363 364 366 367 Prodavaonice.dimenzioniranje.primjeri.osnove 337 Upravne zgrade . radna mjesta s ekranom 351 Upravne zgrade . tehnička oprema građevine 350 Upravne zgrade .trezori 361 Poljoprivredni objekti. uređenje prostora za sjedenje 347 Upravne zgrade . 345 Upravne zgrade .dimenzioniranje.dimenzioniranje. razdioba prostora .držanje iz hobija Držanje peradi Staje za tov svinja Staje za rasplodne svinje Staje za konje i držanje konja Uzgoj goveda Uzgoj goveda .visoke zgrade 355 Uredske zgrade . površine za namještaj 352 Upravne zgrade .dimenzioniranje. benzinske postaje. kongresne zgrade Hoteli Hotelske kuhinje Motel Kongresne zgrade 464 467 469 470 Zoološki vrt Zoološki vrt i akvarij 472 Kazališta. supermarket's. moteli. banke Knjižnica 331 Upravne zgrade .dimenzioniranje. stacionaran 475 485 487 488 489 Adaptacije Adaptacije 402 XV . tipologija Tipologija Povijesni primjeri Primijenjeni primjeri Pokrivanje staklom. podizne platforme Garaže Nadstrešnice za osobna vozila Garaže i parkirni objekti Parkirne građevine Parkiranje i parkirne građevine Parkirne građevine Benzinske postaje Odmorišta 427 429 432 434 435 437 438 439 440 441 442 443 444 445 446 447 449 Ostakljeni pasaži.općenito 360 Banke . 373 Klaonica i skladište 374 Mesarski centar 375 Zračne luke Tehnika skladištenja Visoka skladišta Projektiranje / logistika Sigurnosne odredbe Sustavi regala 376 377 378 379 Zračne luke 450 Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti na kotačima Restoranske kuhinje Velike kuhinje 456 458 459 462 Radionice. . samoposluživanja Prodavaonice 368 Prodavaonice za živežne namirnice 369 Prodavaonice . garaže. parkirni objekti.tov bikova Uređenje gospodarstva Klima u staji 404 407 408 410 411 413 414 415 420 Željeznice Kolosijeci Odpremanje robe Putnički kolodvori 421 424 425 Parkirališta.isporuka robe 370 Zone ispred blagajni i centar svježe robe (tržnica) . konstrukcija 349 Upravne zgrade .dimenzioniranje: potrebne površine . . vertikalni elementi 357 Banke .okretanje Teretna vozila . držanje životinja Nastambe za male životinje . višenamjenski centri. odlaganje odjeće 380 382 386 389 390 392 395 396 397 398 399 400 401 Hoteli. kina.dimenzioniranje. 344 Upravne zgrade .osnove tipologije 341 Upravne zgrade . cirkusi Kazalište Kinematograf Višenamjenski centar Drive-in kina Cirkus.

520 526 527 528 529 534 535 537 540 Dnevne klinike.međunarodni primjeri Muzeji .opći pregled Igrališta Lakoatletski objekt Prostorije za fitness Teniska igrališta Minigolf Igrališta za golf Jedrilicarski sport .BMX Streljane Sportske dvorane . dizala Bolnice . težine. sinagoge.stan Životni prostor bez zapreka Bolnice . patologija Bolnice .nastava i istraživanje Bolnice .nuklearna medicina. tornjevi Sinagoge Džamije Muzeji Muzeji .područje uprave Bolnice .posebna područja njege 570 571 575 576 577 578 580 581 582 Starački domovi. muzeji. 611 Mjere. stubišta. 607 608 .red mjera Bolnice .njega rodilja i novorođenčadi Bolnice . uređaji za gašenje pomoću C02 Uređaji za gašenje prahom. funkcijska dijagnostika Fizioterapija 541 542 543 544 546 547 548 550 552 554 555 556 557 558 559 560 561 565 566 568 569 Zaštita od požara Preventivna zaštita od požara 599 Uređaji za dojavu požara 600 Sprinklerski uređaji 601 Uređaji za gašenje prskanjem vode. manježi Skijaška skakaonica Klizališta Brzo trčanje na koturaljkama Biciklistički kros .dvorane za gimnastiku i igre Badminton Skvoš(squash) Kuglane Zatvorena kupališta Otvorena kupališta Zatvorena i otvorena kupališta Sauna Dvorane za igre 490 491 492 494 498 500 502 504 506 509 510 511 513 514 516 517 518 . centri za starije osobe Domovi za starije osobe 583 Crkve. džamije Crkve Orgulje Zvona.oblici građevina Bolnice .općenito Bolnice . norme Mjere i težine Odnos njemačkih i engleskih mjera Pretvaranje engleskih mjera u milimetre Stalna opterećenja 614 615 616 617 Popis literature Kazalo pojmova 624 634 XVI . vrata.porodništvo Bolnice .izdvojeni prostori Područje intenzivne njege Područje njege Područje liječenja .operacijski odjeli Glavne prostorije operacijskog odjela Postoperativna njega Operacija . .sigurnosni uvjeti Bolnice .hodnici. ambulantne operacije Bolnice . . građenje za invalide Liječničke ordinacije Skupne ordinacije Građenje za invalide Građenje za invalide .SADRŽAJ Sportski objekti Stadion Stadion .područje opskrbe Bolnice .primjeri iz Njemačke 586 588 590 591 592 593 595 596 Groblja Krematoriji Groblja 597 598 Bolnice.planiranje izgradnje Bolnice .marine Veslački sport Objekti za vodene sportove Objekti za jahanje. . protupožarne pregrade . uređaji za gašenje pjenom Uređaji za odvod dima i topline Instalacije vode za gašenje. Okna dizala F90 Ponašanje građevnih materijala i elemenata u požaru 602 603 604 .ambulanta Posebne bolnice Bolnice . liječničke ordinacije.terapija zračenjem Laboratorij.

el. spez. 3 minute.B. odgovarajuće ff.50 S. pritisak i 2 stupnja. DIN njemačke industrijske norme Elt električno LNA lake bešavne cijevi erw.) prema prilikama IBA osovinski razmak u industrijskoj izgradnji = 2. Niedrw. rel. i.d. DV EDV i. pod uvjetom specifično vidjeti prije tako zvano popis literature i slično ultraljubičasto alfa B ß (b) beta r y (g) gama A 5 (d) delta E E (e) epsilon zeta H T| (e) eta e e (th) thêta i i (i) jota K K (k) kapa A X (D lambda M n (m) mi H ili h B ili b Fl h Min ili min S ili s 12° J Ws N Pa 2° 3' 4" % ili vH %0 Z ç (z) N v (n) H %(x) 0 o (o) n u (P) p p (0 ni ksi omikron Pi ro I a (s) sigma T x (t) tau Y u (y) ipsilon <J) < (ph)fi ) j © OK FO SO M / NW X X (ch) hi y y (pß) psi Q to(o) omega Matematičke oznake > Rimski brojevi I= II = III = IV = V= VI = VII = VIII = IX = X= XV = veće od veće ili jednako manje od manje ili jednako suma (zbroj) kut sinus kosinus tangens kotangens prosječno. usporedno protusmjerno. ca. Stud. Lit. ggfs. vgl.u. gem.M. GRZ GFZ BMZ BP FH GE Gl ekvivalentno | prostorije za trajni [ boravak ljudi iskaz površina pod zgradom iskaz površina etaža iskaz količina pri građenju plan izgradnje visina sljemena područje obrta industrijsko područje # * X / _L V (0 CD = 400 D = 500 DC = 600 DCC = 700 DCCC = 800 CM = 900 M = 1000 MCMLX = 1960 A ^ A tt U CAD-fähige Abbildung auf der CD-ROM Nufert. U. UV stranica student (ica) osovinski razmak u građenju smještaja = 1.v. dgl.G. usw. postotak promil promjer gornji rub gornji rub poda gornji rub tračnica mjerilo po (na pr. (gegf. 1 vidjeti popis literature muškarci žene visoka voda mala voda najviši vodostaj obrada podataka elektronička obrada podataka srednje. približno slično eventualno prema općenito relativno vidjeti dalje usporediti postoji i tako dalje savez njemačkih inž. radna zajednica za industrijsko građenje Mjerne jedinice. { 4 sek. HHS. građev. s. oko sukladno slično (i za ponavljanje riječi) neizmjerno usporedno jednako i usporedno nije identično puta. srednje jednako identično jednako različito približno.Allg.O. propisa Zakon o građenju BO odnosno bzw. tajnica So sin Sp smočnica Spi sudoper Sz soba za igru ukopana garaža Tg kći To Tr terasa Tz soba za čaj Vr predsoblje Vrr spremište Wa praonica WC zahod Wf vjetrobran Wg zimski vrt Wr čekaonica Wt gospodarska prostorija Wz dnevni boravak Zi soba glavni ulaz pomoćni ulaz stubište dizalo sjever > < < I sin cos tan ctg = » 6 7 8 9 10 15 100 150 200 300 c= CL = * « e ~ 00 cc = ccc = II H. Bauentwurfslehre Allgemeiner Bauentwurf 1 .I. obujam prostorni kut korijen konačni prirast sukladno trokut istosmjerno.OBJAŠNJENJE OZNAKA I KRATICA Kratice i oznake u tlocrtima DIN 1356 Ankl Anr Ar B Bch Bd Bik Br D Dg Dga Di Du Dz garderoba pripremanje ostava kupaonica knjižnica pod balkon ured služinska soba tavan krovni vrt trijem tuš soba za dame prizemlje roditelji blagavaonica hodnik gostinjska soba zelenilo garaža soba za grijanje grijanje kuhinja podrum podrumska etaža odlaganje odjeće prostor za ugljen prostor za kovčege dječja soba djevojačka soba soba za muziciranje niša gornja etaža pergola parkirna površina ormar A. propisi pokrajine Hessen RT dio prostorije etc.o.25 propisi o HTZ slika br. prosječno oko.z. vorh. s.A. t/m = tona po metru) nominalna širina A a (a) Eg Elt Ez Fl Gä Gfl Ga Hz Hzg K Ke Kg Kl Ko Kr Kz M Mz N BauNVOodredbe o korištenju građevine BEL graditeljsko projektiranje graditeljska regulativa BOL propisi o ustupanju građenja VOB MBO zbirka građ. poželjno entspr. kratice DIN 1301 i 1302 1012 lfdm • Grčki alfabet 10 cm 12 mm (mala povišena brojka znači mm) tekući metar engleski palac (col) engleska stopa visina ili visoko širina ili široko površina sat minuta ili u minuti sekunda ili u sekundi sve oznake stupnjeva Celzija (K) energija količina topline sila tlak. VDE u.. i daljnji (i ostali) ggf. usporedno 1 2 3 4 5 og PC Pd S Schlz spavaća soba Si sjedeće mjesto Sk tajnik. UBA UW @ EQ cf $ Hochw.M. evtl. i tako dalje äq.U. pomnoženo sa podijeljeno okomito volumen. sog. podjela 360 st. R. A.

2 = 1 kg m s -2 (= 1 kg m/s -2 ) 1 m .98 1 10 4186 1.163 (K) (Wh) (W/mK) (W/mK) (W/m K) (W/m2K) (W/m2K) (m2K/W) (m2K/W) (m K/W) (Wh/kgK) (Wh/m3K) (1/K) (mK) (Pa) (Pa) 2 2 q X X A a k 1/A 1/a 1/k D' c temperatura rad (energija. m. metar kvadratni metar kubni metar kilogram Newton = 1 kg m/s 2 Pascal = 1 N/m2 bar = 100 000 Pa = 100 000 N/m stupanj Celzijus (samo kao temperaturna Kelvin* skala) Wattsekunda = Joule = Newtonmetar Wattsat = 3.jedinica Ev da S' R 1 N * 1 s x 1 m 2 = 1 Nsm2 1 rad x 1 s 2 = 1 rad s' (= 1 rad/s) 1 A « 1 s = 1 As = 1 C 1 As/V = 1 C/V = 1 F R m R' LSM Primjeri za SI . električne reaktivne snage Var (ver).8 133.3 (= 1 kg/m 3 ) 1 m 1 s .3 = 1 kg m .sustav) propisano od 1978. s ~ Kelvin kandela mol K cd mol Decimalni odnosi i njihove skraćene oznake T (tera) = 1012 jedinica (bilion) G (giga) = 109 jedinica (milijardu) M (mega) = 106 jedinica (milijun) k (kilo) = IO3 jedinica (tisuća) h (hekto) = 100 jedinica da (deka) =10 jedinica d (deci) =1/10 jedinice su: c m M n P f a (cent) (mili) (mikro) (nano) (piko) (femto) (ato) = = = = = = = 1/100 stotinka jedinice 10~3 (tisućinka jed.163 W/m K = 1.sustavu (§) Preračunavanje tabličnih vrijednosti na nove mjerne jedinice .6 MJ Watt Watt Faktor preračunavanja a) toplinska izolacija Oznaka Jedinica t At (°C.) IO"6 (milijunti dio) 9 IO(milijarditi dio) 12 10(bilijunti dio) 15 10(bilijarditi dio) 10-18 (trilijunti dio) kg.163 1.3 0.jedinice izvedene između osnovnih i izvedenih SI .jedinice" međusobnom kombinacijom osnovnih jedinica ^ M-d Coulomb 1 C Farad Henry Hertz Joule Lumen Lux Newton 1F 1H 1J 1 lx 1N = 1 As = 1 As/V = 1 Vs/A = 1 Nm = 1 Ws = 1 Im/m 2 = 1 kg m/s 2 Ohm Pascal Tesla Volt Watt Weber 1 n = 1 V/A = 1/fi = 1 Wb/m 2 = 1 W/A Ao 1/A0 1 Pa = 1 N/m 2 1T 1 V Siemens 1 S 1 Hz = 1 s~1 =(1/s) 1 Im = 1 cd sr (. količina topline) snaga (zračenje energije ili topline) Ws.1 = 1 m s -1 (= 1 m/s) 1 s"2 = 1 m s"2 (= 1 m/s2) 1 m 1 s .1 = 1 m 2 s*1 (= 1 m 2 /s) (9) (9) (%) (-) (cm) (g/m2hPa) (m2hPa/g) (W/mK) (W/mK) (DM/kWh) Primjeri za "izvedene SI . Nm Wh kWh W W * od 1975 propisano (i) Preračunavanje osnovnih jedinica (m 2 K/Wcm) veličina toplotnog otpora specifični toplinski kapacitet vrijednost akumuliranja topline koeficijent uzdužnog produljenja koeficijent razmaka tlak tlak (djelomični) pare količina pare količina kondenzata relativna vlažnost zraka veličina otpora difuziji (faktor otpora difuziji) ekvivalentna debljina sloja zraka (otpor difuziji) koeficijent propuštanja vodene pare (propustljivost za vodenu paru) otpor propuštanju vodene pare faktor položaja faktor položaja slojeva zraka cijena grijanja s a ß P P o 9o 9k V 1m 1m 1 kg 1 kg 1m (5) m = 1 m2 1 m 1 s .Oznaka ne jedinice metar kilogram sekunda m kg s Definicija na temelju Valna duljina zračenja kriptona Međunarodni prototip Trajanje perioda zračenja cezija Elektrodinamička sila između dva vodiča Trojna točka vode Zračenje pri skrutnjavanju platine Masa molekule U definiciji sadržane SI jedinice - OSNOVNE NORME SI JEDINICE System Internationale d' Unites-» QP - - Amper A kg. s kg Za označavanje decimalno višestruke vrijednosti smije se navesti samo jedan znak ® Decimalni višekratnici i dijelovi jedinice (?) S! .jedinica Ln V/M TSM a (dB) (dB) Otpor propuštanju topline Veličina toplinske provodljivosti Veličina prolaza topline Veličina prelaza topline Zapremisnka gustoća Računska težina Tlačna čvrstoća 2 2 1/A = 1 m h K/kcal = 0.Osnovne veličine 1 Duljina 2 Masa 3 Vrijeme 4 Jakost električne struje 5 Temperatura (termodinamička temperatura) 6 Svjetlosna jakost 7 Količina tvari Naziv osnov.iX HV P 1 W = 1 J/s 1 Wb = 1 Vs b) akustička izolacija X f f„ (m) (Hz) (Hz) (Hz) (N/cm2) (N/cm3) (dB) (dB) (dB) (dB) (dB) valna duljina frekvencija granična frekvenicija rezonantna frekvencija dinamički modul elastičnosti dinamička krutost veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) u laboratoriju srednja vrijednost akustičke izolacije (zračni zvuk) građevinska veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) mjera zaštite od zračnog zvuka normirana razina materijalnog zvuka veličina poboljšanja nekog sloja obloge stropa mjera zaštite od materijalnog zvuka stupanj apsorpcije zvuka ekvivalentna površina pasorpcije zvuka polumjer odjeka sniženje razine zvuka (7) (ö) Watt se može pri navođenju električne prividne snage označiti kao voltamper (VA). K) Značenje (u zagradi ranije oznake) temperatura razlika temperature količina topline sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline) ekvivalentna sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline) koeficijent propuštanja topline (veličina propuštanja topline) koeficijent predaje topline (veličina predaje topline) koeficijent prolaza topline (veličina prolaza topline) koeficijent toplinske izolacije otpor predaji topline otpor prolazu tipline masa sila tlak 9.8598 m K/W X = 1 kcal/m h K k = 1 kcal/m2h K 2 a = 1 kcal/m h K = 1.6 KJ kilowattsat = 103 Wh = 3. a Weber i kao Voltsekunda (VS) Nazivi i oznake izvedenih SI .163 W/m 2 K = 1 kg/m3 = 0.1 N/mm2 H (m2) A r al (m) (dB) = 1 kg/m3 = 1 kp/m3 = 1 kp/cm2 © 2 Fizikalne oznake u SI .163 W/m 2 K = 1.01 kfl/m 3 = 0.J.163 736 1.osnovne jedinice Veličina koja se mjeri duljina površina obujam m m2 m3 kg N Pa Pa bar °C K - Jedinica u mređunarodnom mjernom sustavu (SI .

temp.Mjerne jedinice u graditeljstvu Ozakonjenje SI .72) Oz. interval vremena trajanje sekunda s minuta sat dan godina min h d a Skraćene oznake za građevinske materijale uzevši u obzir definiciju čvrstoće Građevinski materijal .73) Laki porozni beton za zidove DIN 4232 (izdanje 1.jedinica uslijedilo j e postupno između 1974.65 N Zidni blokovi i zidna opeka za slobodnostojeće dimnjake DIN 1075 (izdanje 8. E Joule kWh KS .Naziv naka rad puni kut grad minuta sekunde gon Oz.852km Beton DIN 1045 (izdanje 1.80665 N/mm2 W.72) N/ mm2 2 2 kp/cm2 1 kp/cm = 0. okret.662 gon 1 pla = 2 ji rad 1L = 1/4pla = (ti/2) rad 1° = 1L/90 = 1 pla/360 = it/180 rad 1'= 1760 1"= 1760= 173600 1gon = 1 q = 1L/100 = 1 pla/400 = = jt/200 rad 1 c = 10" 2 gon 1 cc = (10~2) c = 10 -4 gon 1 1 1 1 1 in = 25. col. m/s m/s2 gal Kg gram tona 9 t pond funta cent metarski cent Gal kilometar na sat r/s okret. pri tome vrijedi: grd 1 K = 1 °C = 1 grd u jednadžbama treba primijeniti 0 F = % 0 + 32 = 9/s 7 . 1 °R = 5/4 °C ZWT12 ZWT18 ZWT24 ZWT38 © S! .6 106 J = 3.ira °K 1 °K = 1 K 1 °R = 5/s K °R.71) Šuplji blokovi i šuplji T-blokovi od betona sa zatvorenim šupljinama DIN 18153 (izdanje 8.296° = 63.8288m mil = 1609.76) Puni bolokovi od lakog betona DIN 18152 (izdanje 7.69) Sila Sila teže F G Newton N din pond kilopond megapond kilogram .72) Opeka za stropove i zidne panele DIN 4159 (izdanje 10.sila tona . trajanja periode Kružna frekvencija Kutna brzina Broj okreta. energija a Newton po metru kvadratnom N/m2 Newton po milimetru kvadratnom J kilovatsat Blokovi od plinobetona DIN 4165 (izdanje 12.72) <2} —/ Površina.80665 J 1 W = 1 J/s = 1 N m/s = 1 kg m2/s3 konjska snaga PS 1 PS = 0.73) Plinobeton DIN 4223 (izdanje 7.jedinice i zakonite jedinice (izvod za graditeljstvo) © Skrećene oznake za gređevinske materijale s izmjenom definicije čvrstoće u 5% fraktilu 3 . O d 1.163 10"3 Wh kp m = 9.62) Betonski čelik DIN 488 dio 1 (izdanje 4. energija P Joule Newtonmetar Watt J Nm J W 1 1 1 1 1 1 J = 1 Nm = 1 Ws = 107 erg kWh = 3. brzina okretanja Brzina Ubrzanje gravitacije Masa.70) Anhidritna veziva DIN 4208 (izdanje 10. površina presjeka. Temperaturni interval i temperaturna razlika Fahrenheit temperatura Reaumur .sat erg kalorija kilopondmetar PSh erg cal kpm Količina topline Q Okretni moment U Moment savijanja Mb Snaga.8 h = 31.q kvadratni metar m2 ar hektar a ha I 3 Normni kubni m.jedinicama (SI = Systeme Internationale d'Unites). OSNOVNE NORME SI J E D I N I C E QP Veličina Simbol u formuli SI jedinic a Naziv radijan Zakonska jed nica Stara jedinica Oznaka Međustobni odnosi 1 rad = 1 m/m = 57.80665 N 1 Mp = 9806.7 0 7 0 = 273.3 GB 4.344m sm = 1.58) Rešetkasti bolokovi od lakog betona DIN 18149 (izdanje 3.75) Šuplji bolokovi od lakog betona DIN 18151 (izdanje 11.5 kg 1 ztr = 50 kg 1dz = 100kg dyn P kp Mp kg t 1 N = 1 kg/m/s2 = 1 Ws/m = 1 J/m 1 dyn = 1 g cm/s2 = 10-5 N 1p = 9.72) Cement DIN 1164 dio 1 (izdanje 6.0980665 N/mm kp/mm 1 kp/mm2 = 9.Naziv naka pla pravi kut stari stupanj Građevinski materija! .4 LLB 4 LLB6 LLB12 Hbl 2 Hbl4 Hbl 6 V2 V4 V6 V 12 HD 4 HD 6 6 12 20 28 V 1 m/s = 3.65 N 1 kg = 9. vrijedi međunarodni mjerni sustav sa SI .K novo B5 B 10 B 15 B 25 B 35 B 45 B 55 LB 10 LB 15 LB 25 LB 35 LB 45 LB 55 LB 2 LB 5 LB 8 Z 25 Z 35 Z 45 Z 55 AB 5 AB 12 AB 20 BSt 220/340 BSt 420/500 BSt 500/550 Kut u ravnini L gon novi stupanj nova minuta nova sekunda 9 a cc in ft fathom mil sm Duljina / metar m mikrometar milimetar centimetar decimetar kilometar nm mm cm dm km palac.4mm ft = 30.72) < ? m 1g = 10" 3 kg 1 t = 1 Mg = 10 3 kg 1 pd = 0.557 106s V kubni metar m3 litra t Vrijeme.80665 N 1 t = 9806.45359237 kg 1 pf = 0.1888 J = 1. (inch) stopa (foot) hvat (fathom) milja(mile) morska milja Laki beton (vidjeti "Richtlinien für Leichbeton und Stahlleichbeton mit geschlossenem Gefüge") (izdanje 6.75) Opeka od vapna i pijeska DIN 106 (izdanje 11.852hm/h 1 Gal = 1 cm/s2 = 10'2m/s2 Opeka visoke čvrstoće DIN 105 dio 3 (izdanje 7. i 1977. u sekundi U/s r/min okretaja u minuti U/min km/h čvor kn =2xf a =2xn 1/s = t/s = U/s Zidane opeke DIN 105 (izdanje 7.80665 * 10"3 N 1 kp = 9.°Rk 0 = 7 . Nm cbm Kubni metar 1 a= ^ m 2 1 ha = 104 m 2 11 = 1 dm 3 = 10" 3 m 3 1 Nm3 = 1 m 3 u normiranom stanju cbm = 1 m 3 1 1 1 1 min = 60 s h = 60 min = 3600 s d = 24 h = 86400 s a = 8765.sila Puna opeka za visoke peći DIN 398 (izdanje 6.6km/h 1kn = 1sm/h = 1.69) DIN 105 dio 2 (izdanje 1. čvrstoća Rad. površina zemljišta Volumen Normni volumen A.K novo Frekvencija.73549675 kW Teromdinamička temperatura Celzija temperat. težina (kao rezultat vaganja) f Hertz Hz 1 Hz = 1/s pri navodu frekvencija u jednadžbama veličina a 0) 0) recipročna sekunda radijan u sekundi recipročna sekunda metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat kilogram 1/s rad/s 1/s okret.15K A0 = A7.72) n Mz 2 Mz 4 Mz 6 Mz 8 Mz 12 Mz 20 Mz 28 Mz 39 Mz 52 Mz66 KSV 6 KSV12 KSV 20 KSV 28 Rz 12 Rs 12 Rz 20 Rs 20 R 28 R 39 HSV HSV HSV HSV G2 G4 G6 GB 3.48cm hvat = 1. siječnja 1978.64780 10s J erg = 10~7 J cal =4.67 °F °R 0R = 4/5 0.459. recipročna vrijedn. po sek.76) Mehaničko naprezanje.6 MJ PSh = 2. po min. T 0 A6 ili AT 0F Kelvin K stupanj Celzijusa °C °C stupanj Kelvina stupanj Rankina stupanj K 0R stupanj Fahrenheita stupanj Rea.

Red formata A nastaje dijeljenjem (na polovice) ili udvostručavanjem temeljnog formata -» © + (D Dodatni redovi B.OSNOVNE NORME DIN 198. Porstmann iz površine od 1 m 2 . normirana mjera Gornja margina (gornji rub papira). normirana mjera Vanjska margina (vanjski rub papira). Registratori. C predviđeni su za posebne veličine papira. © Trakasti formati I—I—I 1/81/8 1/4 A/4 © © Registrator Trakasti format A4 •210. ali ako Format Oznaka 1/2 A4 A4 1/4 A4 A4 1/8 A7 A7 1/2 C4 C4 114x324 9 x 105 52 x 297 mm 105 x297 postoji perforirani rub bit će listovi uz taj rub odgovarajuće manje dimenzije (§) Povezane i obrezane knjige i časopisi imaju točno normirani format. četvrtine i osmine (kuverte. mape. bilježnice i mape reda A.5 u cicerima Širina "špigla" Visina "špigla" (bez naslova kolumne) Razmak između "špalti" 37 55 1 37 18 38 551/2 u [mm] 167 247 5 167 81 16 27 20 30 14 25 19 28 171 250 (8) Blok. Za širinu treba po mogućnosti odabrati dimenzije iz redova A. crteži itd. B.) Kartice za kartoteke točno odgovaraju normiranom formatu. Ako je pri uvezivanju potrebno još jedno obrezivanje.829. kuverte. fascikli širega su formata od onog kojemu su namijenjeni kad se radi o uređaju za pričvršćivanje. normirana mjera (9) Uvezane. S obzirom na mogućnosti razvrstavanja. C @ DIN 821 @ Formati reda B su geometrijski središnji formati prema formatima © Dodatni redovi Blokovi i blokovi za kopije točno su normirani glede formata.189 m uredskog 0 — ( 3 ) Temeljni formati Format klasa 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Red A 841 2 1189 594 2 420 2 297 2 210 2 148 2 105 2 74 2 52 2 37 2 26 2 18 2 13 2 841 594 420 297 210 148 105 74 52 37 26 18 Red B 1 000 2 1414 707 2 1000 500 2 353 2 250 2 176 2 125 2 88 2 62 2 44 2 31 2 22 2 15 2 707 500 353 250 176 125 88 62 44 31 22 Red C 917 2 1297 648 2 485 2 324 2 229 2 162 2 114 2 81 2 57 2 917 648 458 324 229 162 114 81 Temeljni format (pravokutnik površine 1 m 2 s naprijed navedenim stranama) daje osnovu za redove formata. V. natpisi.širina "špigla" gornja margina. -81 najveća širina slike . blok za kopije Najveća širina slike preko dvije "špalte" Najveća širina slike u jednoj "špalti" najveća širina slike 167 Unutarnja margina (polovica trake za uvez). Formati reda C su geometrijske srednje mjere redova formata A i B @ © + (6) Trakasti formati nastaju uzdužnim dijeljenjem glavnih formata na polovice.format. npr. bit će listovi nešto manji. Standardne formate razvio je dr. normirana mjera donja margina Donja margina (donji rub papira). koju je dijelio prema odnosu strana: x : y = V2 x •y = 1 (3) duljina stranice x = 0.841 m duljina stranice y = 1. Prema tome je za projektanta posebno važno poznavati DIN .476. Ovaj pak utječe na razvoj tlocrta. Berlin Normirani formati danas su osnova za oblikovanje namještaja.4999 y/2 Informacija: DIN Deutsches Institut fur Normung e. obrezane knjige ® -> ® Za "špigl" sloga i širine slika normiranog formata A4 vrijede prema DIN 826 gore navedene norme -» (10) 4 . ali korice moraju točno odgovarati normiranom formatu. @ Širina korica ovisi o postupku uvezivanja. imaju istak na gornjemu rubu. Uzdužna polovica Uzdužna četvrtina Uzdužna osmina Uzdužna polovica itd.

5 * 29.1200 mm.A3 = 10 mm s © © kod formata A4 . 900 mm) 650. obrezivanje kopije Za uvezivanje u fascikl ili korice formata A4 treba nacrte saviti i složiti prema (f). Nastale trake preklapaju se počev od ruba b. a korisno je upotrijebiti šablonu 21x29.OSNOVNE NORME NACRTI DIN 824. Isječak DIN A4 Broj jednakih polja pri veličini lista A0 A1 A2 A3 16 12 12 8 8 6 8 6 120-®- © a b lib Podjela za A4 4 4 ( D Veličina DIN A4 ( f ) Podjela na polja DIN A 3 a i CL Q.8 x 21 cm. Sastavnica mora uvijek biti gore i u pravilnom položaju. Dio nacrta koji se ne uklapa presavija se po polovici. Kod malih se nacrta dopušta rub za uvez širine 25 mm. Od uobičajenih širina rola mogu se za red A upotrijebiti: za crtaći i transparentni papir (iz toga izvedeno zapauspapir rina role 900 mm.~~ ÍF Držeći se navedenih pravila može se formatizirati bilo koju veličinu lista. 4. pri dogovorima. 5.A6 = Normirani nacrt DIN A 0 DIN A1 DINA2 DIN A3 D I N A4 DINA5 5 mm. Od točke c previja se trokutasti dio crteža prema natrag (pregib 2) kako bi od konačno složenoga nacrta bilo uvezano ili probušeno samo polje lijevo dolje označeno križićem. n-. Za pojačanje perforiranog i uvezanog ruba nacrta može se na nje(4) Veličina DIN A3 govu poleđinu nalijepiti komad kartona veličine A5 = 14. tako da se dio na kojem je sastavnica nađe na vrhu. a za toliko je korisna površina nacrta manja. potrebna je ši• neobrezani format • linija na nacrtu. 4. treba se preostatak preklopiti po polovici.I |" I ^ I © Mjere i sheme preklapanja 5 . 1 500. na gradilištu.7 cm. 476 Norme za nacrte olakšavaju arhitektu sređivanje nacrta u atelijeru. Obrezani originalni nacrt ili kopija moraju odgovarati formatima reda A 0 . mm 841x1189 594x841 420x594 297x420 210x297 148x210 Veličine listova Ako se iz jedne role moraju rezati svi formati do A0. 1.18.5 cm.C-. 900. (3) Razmak sastavnice a do ruba nacrta iznosi: kod formata AO . Polazeći od strane a nacrt se poklapa ulijevo u širinama od 18. 3.1 250. 2. 1 560 mm 250. isporuci i arhiviranju. Uski formati mogu se iznimno dobiti nizanjem istih ili susjednih formm 880x1230 625x880 450x625 330x450 240x330 165x240 Veličine lista prema DIN 4 7 6 red A Format: neobrezani sirovi list Format: obrezani gotovi list mata svog reda. Na početku savijanja mora se svakako održati širina od 21 cm (prvi pregib).5 cm. 660. 6 itd. za što je korisno primijeniti šablonu 18. Ako po odbitku prvoga dijela nacrta širine 21 cm preostali dio nije širok za parni broj 2. Produženi standardni formati preklapaju se u istom smislu.7 cm.

406. 1:2500. 1:5. a veće od 1 m u metrima. perspektiva itd. Primjer za ispravno kotiranje. nezgodnog kosog tlocrta. potonja treba ponoviti uz detalje na koje se odnose. Dimenzije otvora za prozore i vrata unose se uz središnju os pri čemu je svijetla širina iznad a svijetla visina ispod osi (-> s. 1:100. ime (potpis) investitora. ali također i u milimetrima. 15. idejni projekt.6 ) . tlocrtima itd.00).69 \ 7 5Z_ + 2. 16. a u lijevom kvadrantu s lijeve strane .> © Sve se kote odnose na stanje grubih radova (debljine zida). Sve predmete treba crtati u mjerilu.točka i označavaju velikim slovom (abecednim redom) u smjeru gledanja. 1:250. mora biti označen smjer sjevera. za odgovarajući slučaj ime (potpis) glavnog izvoditelja radova. 1:2000.» BOL QP . 1:200.). a ako su kružnog presjeka oznakom © = promjer. kote dijelova koji nisu crtani u mjerilu treba podcrtati. Kod nacrta za građevnu dozvolu (za građevinske vlasti) nacrt sadrži i: 1. Osim normiranih kotnih strelica -> 0 uobičajene su i kose kotne crtice . mjerilo 4. Položaj brojeva uz kotnu crtu treba biti takav da ih se može lako pročitati bez okretanja nacrta. "ako j e potrebno. Brojevi prostorija upisuju se u kružnicu. 1:2. Istočna fasada Presjek Sjeverna fasada Zapadna fasada Prizemlje -15-: Temelji Položaj greda Poiožaj rogova Situacija (i^ Praktični raspored nacrta na listu 10 5 0 20 30 ¿0 5. a visine iznad osi (-> s. Presjek drvene građe označava se u obliku razlomka: širina / visina. 8). napomene nadzorne službe: a) o ispitivanjima 1 po mogućnosti b) o suglasnostima j na poleđini lista Na situacijskim nacrtima. 1:50. 1:25000.> © + © . vrstu prikazane građevine ili podatak o elementu građevine (situacija. navedene mjere su zidarske mjere -*• s. presjek. za situacijske planove: 1:500. 11 > Zbog uvezivanja treba lijevi rub lista u širini od 5 cm biti prazan. Sastavnica sasvim desno na 0 sadrži: 1.52 (7) Kotiranje visine u presjecima i pogledima © I- 6250 5250 —I I — 6 . količinu. 2. Dimenzije stuba navode se duž osi uspona. vrstu nacrta (skica. KOTE I OSTALE OZNAKE (prema DIN 406. Ako j e moguće. a ostala mjerila manjim slovima. 2. daju se u odnosu na gornji rub poda prizemlja kao nulte visine (± 0. ime (potpis) projektanta. 1:25. u novije vrijeme .OSNOVNE NORME RASPORED NACRTA (prema DIN 6. 1:1000. 1:10. pogled. 823. © | I I t I | I I I I | Praktično crtanje mjerila MJERILA (prema DIN 825) . za odgovarajući slučaj ime (potpis) rukovoditelja gradnje. tlačne cijevi plinske instalacije i ventilacijski kanali označavaju se svojim svijetlim mjerama u obliku razlomka (širina / duljina).> © i okomite kotne crtice kako je u ovoj knjizi primijenjeno.). 8).> © U sastavnici treba navesti glavno mjerilo velikim. u skladu s normama. tlocrt. 3. 4.69 Podaci o visini poda etaže itd. 54 2. treba odabrati samo sljedeća mjerila: za građevinske nacrte1:1. Svi kolni brojevi pišu se u desnom kvadrantu slike u smjeru kotne crtice s desne strane. © © b 3. Linije presjeka se u tlocrtima crtaju crta .5.1352 i 1356) — s. Podaci o površini prostorije u m 2 navode se u kvadratu ili pravokutniku -> (3). 36. pri čemu se mjera gazišta navodi ispod. 1:20. Dimnjačke cijevi. Duljine manje od 1 m u nacrtima visokogradnje općenito se daju u centimetrima. 1:5000. 3. 1:10000. projekt itd. list 1 .

30x78 80 x 1. stolica bez naslona ©45 x 50 ) Stroj za pranje posuđa Hladnjak Stolica s naslonom za ruke 70 x 85 Dječji krevet 70 x 140-170 Zamrzivač ( 7 ) Ležaj 95 x 195 Ormar za odijela 60 x 120 Peći i štednjaci s izvorima energije (50) Čvrsta goriva ( 8 ) Sofa 80/1.00-1.50x78 =• HOD Sudoper 60 x 100 Dvostruki sudoper 60x150 Kanali za dovod i odvod zraka ( 4 l ) Stupnjeviti sudoper C D Stalak za cvijeće TD OD DH HD BD = dizalo za bolesnika = teretno dizalo = osobno dizalo = dizalo za hranu = hidraulično dizalo Ü W2) Kuhinjski izljev 7 .70 Šivaći stroj 50/90 Dva umivaonika Kotao s ložištem za kruta goriva (13) Stol za previjanje 80/90 (ss) O o ® Dvostruki umivaonik 60 x 120.Dnevna soba Spavaća soba OSNOVNE NORME Krevet 95 x 195 © Stol 85 x 85 x 78 = 4 osoba 130 x 80 x 78 = 6 osoba OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTEDIN107 Noćni stolić 50 x 70. 60 x 140 Loženje plinom (14) Sanduk za rublje 40/60 Ugrađeni umivaonik 45x30 Loženje uljem WC školjka 38x70 (15) Škrinja 40/1.60 Imiiiiiimii Mala kada 70x 105.20 Pisoar 35/30 Bide 38/60 "A. Kutija za smeće TTTTTTT f V M M 1 II 1 l\ © Kuke na razmaku 1 5 .1. 85 x 185 © Ulje ( 9 ) Glasovir 60/1. 60 x 70 Stolić za šivanje 50/50 . 75 x 90 Struja Kutni tuš 90x90 I Grijaće tijelo © Televizor Umivaonik 50 x 60. 100x200 O ) Električni štednjak ®120x180 • O Stol na razvlačenje Bračni krevet (francuski krevet) 145x195 OO © Stolica. 90 x 90. 60 x 70 ^ g ^ Okrugli stol 090 = 6 osoba IEI <ZD 1 Zidni ormar ' Donji ormarić ) Gornji ormarić ) Stol za glačanje ( 3 ) Višekutni stol 7 0 .50 (16) Ormar 60/1.75 Kupaonica Kada 75 x 170. 70x 125 <L H Plin © Glasovir kratki salonski koncertni 155x114 200x 150 275 x 160 Tuš 80 x 80.40 .2 0 cm Garderoba Niz pisoara m Okno za smeće Kuhinja Ormar za odjeću i rublje 50 x 100-180 Pisaći stol 70x 1.1 0 0 Dvostruki krevet 95 x 195..

5001 8 STG 172/290 Jednokraka stubišta | ± 0. daje mjesto za grijače tijelo (3) Jednostruki prozor s vanjskim otvaranjem Dvostruki prozor (D) s vanjskim otvaranjem Prozori s doprozornicima Sin OJ Klizni prozor CM KO mm CM n< 0 K (5) Jednostruki prozor © Dvostruki prozor (D). •5.5/2M—8Vrb" 187.@> U tlocrtu svake etaže prikazuje se horizontalni presjek kroz stubište. sandučasti prozor (K). prozor krilo na krilo (V) __ W ® . približno na 1/3 visine etaže iznad razine poda.1251 Podrum (26) Prizemlje Dvokraka stubišta 8 . Kako okretna vrata imaju relativno mali kapacitet prolaza. • 4.) Sandučasti prozor (K) s unutarnjim otvaranjem. J ^ ^ otvaranjem štedi prostor.5. Stube treba od ± 0. 1 6 7 . treba uvijek lijevu stranu crtati s nišom. a dvokrakom beton ili kamen . Središnja linija počinje kod pristupa kružićem i završava kod istupa strelicom (u podrumu također).0001 8 STG 172/290 « 4 STO 187.(minus). Brojevi stuba ispod ± 0. dvostruki prozor (D).00 prema gore i prema dolje sustavno numerirati. podizna ^ >1) Obrtna vrata dvokrilna Y Obrtna vrata trokrilna Obrtna vrata četverokrilna Harmonika stijena ^ l / N . Brojevi se upisuju na gazište prve stube i na istup podesta.50C| 16STG 172/290 Bez praga Jednostrani prag Dvostrani prag m Prizemlje s.1 9 7 Jednokrakom stubištu odgovara izvedba u drvu.1 7 3 C5 (O OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE DIN 107 U <U f-) M) SE i&il bez sa parapetne niše Jednostmki prozor s unutarnjim (2'.750 Kad je riječ o prozorima. 193-197 B I -t.» @ .@ i zatvaraju ulaz u zgradu bez propuha. prozor krilo na krilo (V) (7) Jednostruki prozor (S) (8) Dvostruki prozor (SD) Klizna vrata Klizna vrata Klizna vrata. a desnu bez niše Okretna vrata zamjenjuju vjetrobran -> @ .5/250 I . 1 9 3 . .OSNOVNE NORME Prozori sa slijepim okvirom s.00 dobivaju predznak . treba krila tijekom vršnog prometa sklopiti i skloniti u stranu -> s.

itd. Bukove platice .. | crveno | naranđ. Prodiruća vlaga Teren. .Zk Sd Zd . riječna voda | zeleno | crno | zeleno | prijava voda. . . |ljubičas. . M& Mk ¿ ia ¿ K Mt M — — — — — — Razdjelna folija Nauljeni papir Brtvena folija s uloškom od pletiva (2) Kratice za označavanje vrste premaza i obloga stropova (S) i zidova (2) 7 \ / \ / \ / \ A A / U T A J T r Brtvena folija s uloženom metalnom folijom Izravnavajući sloj. | kiselina | naranđ.) vod za ispiranje Ploča od drvene vune vezane magnezitom | naranđ.. točkasto zalijepljen Sloj zalijepljen po cijeloj površini Kit za poravnavanje Vapnena boja Tutkalna boja Mineralna boja Uljana boja Voštana boja Zakretna vrata Rotirajuća vrata Klizna vrata Strop Sv St Sm Su So Zid Zv Zt Zm Zu Zo Keramika Drvo Klinker Tapete itd. sirov Gipspanel s kartonom td . . prljavština. Ptd .| lužina | Ijubićas. .| žuto | I | | plavo | | crveno žuto | generatorski plin i — žut0 1 gradski plin. Ptg . Nosač žbuke .. . .j crveno [ijubičas.1 OSNOVNE NORME @ a) b) c) d) e) f) g) h) Podaci o dimenzijama i ostali podaci. .) žuto |ljubičas. . Ptš . Pt . Pto Pd ... . plijesan. J lužina 1 ulje I koncentrirana I kiselina Ploča od drvene vune vezane cementom | plavo | crveno | plavo | komprimirani zrak I plavo | cmo I ž"t0 | plavo | ugljena prašina • Gipsana ploča | plin Iz peći. DIN 18195 simboli za brtvijenje. ako su potrebni podovi bez odbijanja stropovi otvora zidovi svijetle površine prozora svijetle površine vrata vrste podova vrste premaza ili obloga zidova vrste premaza ili obloga stropova OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE u m2 na dvije decimale Brtvljenje. voda nije pod tlakom Brtvena traka Parna brana Ma* šm. . . . dvoslojni) 1) Košuljica Asfalt Gips Ksilolit Teraco Cement itd 2) Obloge Guma Klinker Linoleum Asfaltne ploče Granitne ploče Ploče od vapnenca Ploče od umjetnog kamena Mramorne ploče Ploče od pješčenjaka "Solukof" ploče Ksilolit ploče Pk Pka Pkg Pkk Pkt Pkc Po Pog Pok Pol Poa Por Pov Pou Pom Pop Pos Poo Ploče od kamenštine Ploče od pečene gline .. .i akustička izolacija općenito Izolacija od mineralnih vlakana Izolacija od staklenih vlakana žuto~~| uljni plin 1 bijelo 1 žuto | 1 bijelo 1 žuto Izolacija od drvenih vlakana Izolacija od tresetnih vlakana ^ Pjenasti sintetički materijal Pluto | zeleno | crveno | zeleno | voda pod tlakom | zeleno | naranđ. —— I I \>rasvjetni plin žuto~~| vodeni plin | zeleno | | smeđe | Termo .. temeljna boja Žitka brtvena masa (3) Kratice za označavanje vrste podova (P) Brtveni premaz (npr. sraslo tlo Izolacija (?) Boje za prepoznavanje cjevovoda DIN 2403 mw\wmmmwmt9tm ["crveno | para | crveno | bijelo | crveno | vruća para | crveno | zeleno | crveno | odvod pare | zeleno | pitka voda | zeleno | bijelo | zeleno | topla voda | zeleno | žuto | zeleno | kondenzat | žuto | žuto | žuto | žuto | žuto acetilen | žuto | žuto ugljična kiselina 1 crno 1 žuto 1 crno 1 žuto | 1 plavo 1 žuto 1 plavo 1 žuto | kisik vodik 1 crveno | žuto 1 crveno | žuto 1 zeleno | žuto j zeleno | žuto dušik amonijak p l a v o ! zrak | plavo | bijelo | plavo | vrući zrak | žuto 1 Ijubičas. na padini. otpadna voda | žuto 1 žuto AAAAAAA mmmmmm I zeleno . ... .Zu Sp Zp u prozorskim odnosno vratnim okvirima Utisnuti šljunak Pijesak Predpremaz. | zeleno | slana voda | zeleno | cmo | zeleno | crno | zeleno | tehnička voda. 4) Drvo Daske od mekog drva . 3) Tarac Drvo Granitna ili sijenitna ploča Blokovi od šljake Opeka itd. Hrastove platice Borove platice Arišove platice Bukov parket Hrastov parket itd.. .. . izolacija.rabic Impregnacija O o o o n o Filtarska hasura Drenažna ploča Podzemna.. stajaća voda Pdm Pdb Pdh Pdr Pda Pdbp Pdhp Površinska voda Ä © Pojava vlage. pročišćen I žut0 !1 žuto | plin Iz peći.

p o d a = donji rub z i d n o g žlijeba položaja: na stropu ispod stropa iznad poda iznad terena (4) GR PG DR ZŽ OSNOVNE NORME OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE D I N 1 3 5 6 . stropu. smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 ® i Ulkonačnici se zatvara = ostaje otvoreno 7/b ^777// Žlijeb u podu. I — 1 Sportski I teren Dječje igralište Ismeđel žuto [smeđe] plinsko ulje [smede| cmo [smeđe] katransko ulje |smede|crveno|smeđe] benzin |smeđe| bijelo [smeđe] benzol [ crno | katran [ sivo [vakuum 10 . temelju u presjeku V/k isto u tlocrtu SC H Zid od zemljane opeke u vapnenom mortu Zid od kamena u mortu Žlijeb na donjoj strani stropa u presjeku x smeđe crveno Ral 3016 sepia sivo crno cinčano žuto Zid od lomljenog kamena u cementnom mortu Šljunak Šljaka Pijesak isto u tlocrtu Kanal u podu u presjeku • sdío' isto u tlocrtu A) sidrena traka u presjeku B) isto u tlocrtu A) Okno u presjeku B) isto u tlocrtu Žlijeb u zidu i otvor u stropu u pogledu V////////A bijelo oker FEG Košuljica (gips) Žbuka Betonski predgotovljeni elementi Armirani beton ljubičasto RAL 4005 modrozeleno RAL 6000 A) čahura za cijev u pogledu B) isto u tlocrtu Dimnjaci u tlocrtu Plinski dimnjaci u tlocrtu (3) Oznake za građevinske obrasce <'<'///<'//. ••• I Park Postojeće Í.t .'//. — smeđe RAL 8001 Čelik u presjeku Drvo u ravninama presjeka Situacija postojeće javne prometnice *— —X—K— Objekt koji će • se ukloniti munmm S 0 Akustička izolacija crno i bijelo Hidro. ZM BI KZM KL nasipana zemlja Zid od opeke u vapnenom mortu Zid od opeke u cementrnom mortu Zid od opeke u produženom mortu Zid od porozne opeke u cementnom mortu Zid od šuplje opeke u produženom mortu Zid od klinkera u cementnom mortu Zid od kamena vapnenca/pješčenjaka u vapnenom mortu ZŽ ZJ ZŽ ^ r////.Za elemente zgrade: = pod P S T PS PG Z ZR ZZ PO PK PŽ SO SŽ TO TŽ ST CČ 0 OZ ZO ZŽ = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = strop temelj sirovi pod gotovi pod zid razupiranje zazida se otvor u podu kanal u podu žlijeb u p o d u otvor u stropu žlijeb u stropu otvor u temelju žlijeb u temelju sidrena traka čahura za cijev okno otvor u zidu (zatvara se) otvor u zidu (ne zatv.•//. se) žljeb u zidu GR DR G R PS Kota se odnosi na: = gornji rub = donji rub = gornji rub sirovog poda = gornji rub gotov.| Groblje + Stari dijelovi građevina I ••• .» QP Oznake u tlocrtima i presjecima 2) Za oznake nS = = iS = nP = nt it k ' Jednobojno U bojama 3) Kratice svaki put dodati svijetlozeleno = ispod terena = u kontinuitetu peceña siena sraslo tlo Vd PI Gr Ve El Z a svrhu korištenja: = instalacija v o d e = instalacija plina = instalacija grijanja = instalacija ventilacije = elektroinstalacija crno bijelo smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 Bb.i termo izolacija Predviđene ali još neizgrađene prometnice Javna zelena površina sivo RAL 7001 l + . ""////'%'•'•'//• maslinasto RAL 6013 Nearmirani beton TOC.ÜN:"*'' l/t-v*. građevine Kamp i teren z a izletnike Kupalište I 11 l i j Trajni mali 1.

35 0.76 (7) Nazivi u kotiranju -188. m 11 .35 — — — — Dijelovi građevine koji se nalaze iza promatrača 0.polja Kotiranje koordinatama npr.35 0.0 0.5 Mjerne jedinice 1 m 2 cm 3 m. Vrste linija Najvažnija primjena Mjerilo nacrta 1:1 1:5 1:10 1:20 1:25 1:50 1:100 1:200 Širina linije u mm Puna linija (debela) Puna linija (srednje debljine) Puna linija (tanka) Konture presječenih dijelova građevine 1 0. kota kotna linija pomoćna linija granica kotne linije (T) Vrste i debljine linija .5 -86.426 -437.5" 437.25 0. -236' . 1:50 cm). te kod nacrta koji su određeni da se kopiraju na mikrofilm.5- 1 1 1 1 1 1 1 0b.25 Linije s uputama Crtkana linija*) (srednje debljine) Linija crta .35 *) crtkana linija crte su dulje nego razmaci među njima točkasta linija točke ili crta su kraće od razmaka među njima **) 0.35 0.35 Primijenjena mjerna jedinica u vezi je s mjerilom. 5 88s 62 1 1 1 1 1 1 1 1 1 u Kotiranje stubaca i otvora npr.7 Mjere ispod 1 m iznad npr.točka (debela) Linija crta .5 674 113. što treba navesti u sastavnici (npr.24 24 24 24 0. r JU i 1 1 24 188.35 0. M: 1:50 cm. b2 *" cjcjcm" (?) ^ (8) Raster osi .5 0. raster 0. 0.5 pločice mort košuljica parna brana izolacija konstrukcija stropa Osi 0.76 3760 Vidljivi rubovi dijelova građevine.05 5 5 50 0.88 88.35 0.5 113.00 K il mint- ® polje Oc Ob 0b2 0b2 b b.5 11.25 0. M: 1:50 cm 1 1 1 1 1 020B 1 1 —— 1 1 -<j>0. Mjerne jedinice Oznaka za ravninu presjeka 1.76 376 3.5- 625 24 3E -674Kotiranje izvan crteža na pr. konture uskih ili malih presječenih dijelova građevine Kotne linije. 5 .5 426 24 1 1 1 1 1 1 i 1 1 1 1 C2 UZ 266 236 (3) 62.35 0.4 — -Jäf .02.35 0 25 0.35 0.35 mm ako treba smanjiti sa 1 50 na 1 100 Upute.5 "138.5 "138. 1:100 cm 1 1 1 1 1 1 b24.točka (srednje debljine) Točkasta linija*) (tanka) Pokriveni rubovi dijelova građevine 0.3.5 0.0 0. 1 m npr.DIN 1356 + DIN 15 Dio 1 OSNOVNE NORME Za građevinske nacrte treba upotrijebiti vrste crta prema -> 0 Navedene debljine crta zadržati i pri crtanju tušem. linije s uputama Napomena: Kod crtanja ploterom s EDV uređajem.25") 0. mogu biti potrebne i druge kombicanije debljina linija.5 885 885 3.cm 4 mm 2 I 3 4 1.7 0.5 61.

križni komad s pelešima + - - - + L PVC-U-cijev s izolacijom odobrenje + - + - - + > ~ ® PVC-C-cijev DIN 19538 + + + + - + + + + B1 IE—• PE-cijev tvrda DIN 19535-1-2 + + + + - + + + + B2 normal zapaljivo DIN 19537-1-2 + - + + - Redukcijski komad s kolčakom. L = 300+ 600 Redukcijski komad s kolčakom na širem otvoru .7 1:66.komad odn.7 ! DN 2 Fekalna kanalizacija izvan zgrada 1:DN 1:DN 1.7** Keramička krajevima. 8 0 m.7 0.5* 0. P r o m j e n e smjera cijevnih v o d o v a m o r a j u s e izvesti f a z o n s k i m kom a d i m a . odnosno nije prikladna. 70°.7 1-BM 2 Oborinska kanalizacija unutar zgrada 1:100 1:100 1:100 vm Materijal D I N . 90° Dvostruki kosi priključak s kolčacima 45°. bakar.kolčak s pelešom Jednostruki kosi priključak s kolčacima 45°. aluminij. dubina j e 0 . 60°. kutevi) ABS/ASA/PVC odobrenje s pojačanim vanjskim slojem - - + - - - - - B2 Dvostruki luk s pelešima Luk s kolčakom 15°. U glavne i sabirne v o d o v e smiju s e ugraditi račve s najviše 45°.l u k o v i m a .Glavn i vod O d i/od obor nske vo de OSNOVNE NORME DIN 1 986. Gledano u smjeru tečenja vode.5 0.7 0.00 m. j e d a n s e cjevovod ne smije uvesti u drugi m a n j e g a presjeka (iznimka: o d v o d oborinske v o d e izvan zgrada). Značenje simbola: + m o ž e se upotrijebiti.kolčak s pelešom 45°. PVC-U-cijev DIN V 1 9 5 3 4 .- Kapa UP-GF-cijev DIN 1 9 5 6 5 . 90° Jednostruki kosi priključak . 90° Jednostruki kosi priključak s pelešima 45°. Ovisno 0 t o p o g r a f s k o m položaju. 7 ** z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 s priključkom na okno sa slobodnim protokom također 11.1 + - + - X. Cijevi ispod p o d r u m s k o g poda smatraju s e unutarnjim v o dovima. 1. pocinčani čelik) DIN 18461 + A1 Ljevano željezna cijev bez kolčaka ( S M L ) DIN 1 9 5 2 2 . + % Slijepi peleš X. Redukcijski komad s pelešom Redukcijski komad s pelešom i kolčakom Redukcijski komad s kolčakom i pelešom XZH <>-—Komad za čišćenje.2 + - Račva s kolčacima PVC-U-cijev s valovitom vanj odobrenje skom cijevi - - + - - + - PVC-U-cijev profilirana + - Paralelni priključak s kolčacima T .1 + + + - + + + + - A1 Slika Čelična cijev DIN 19530-1-2 + + + Simbol ) 1 Naziv + + + + + - A1 ( 3 ) Komad s kolčakom • ( 4 ) Komad s pelešom (Komad s kolčakom i v ^ / pelešom Jednostruki pravokutni priključak s kolčacima Dvostruki pravokutni priključak s kolčacima Jednostruki pravokutni priključak s pelešima Jednostruki pravokutni priključak . 1. . N e m o ž e li s e s p a j a n j e s a b i r n i h cijevi i z v e s t i f a z o n s k i m k o m a d i ma.1 . 45°.DN 1. 30°. treba izgraditi kanalizacijsko okno. + + - - - A1 Armiranobetonska cijev DIN 4 0 3 5 - _ + + + + - - - A1 Staklena cijev odobrenje DIN 19840-1-2 + + - + + + + + A1 Salonitna cijev + + + + + + + A1 nije zapaljivo Salonitna cijev DIN 19850-1-2 - - + + - - - - A2 Limene cijevi (cink. X. 70°.DN 1' D N 1:DN do D + Keramička cijev s kolčakom DIN 1 2 3 0 . 70°.norma ili o z n a k a atesta Nedostupno u objektu Priključni I spojnl vod Vod u padu Sabirni vod U zgradi | i Na otvorenom Mješovita kanalizacija unutar zgrada 1:50 1:66. © Područje primjene kanalizacijskih cijevi Sifon Fazonski komadi za cjevovode 12 .20 m . L=300-550 i Cijevni zatvarač PE-cijev tvrda s profiliranom stijenkom odobrenje - - - - - - P=tJ E=K PP-cijev DIN 1 9 5 6 0 + + + + - + + - + B1 D=i PP-cijev pojačana odobrenje DIN 19561 + - - - - - - B2 Koljeno s pelešom S-komad (etažni luk) I O J ABS/ASA/PVC cijev + + + + + - + + B2 \ \_7 ® Luk s pelešima (razl.6 Keramička cijev s glatkim D I N E N 2 9 5 . tankostijena DIN E N 2 9 5 . 70° Luk s kolčakom i pelešom Redukcijski luk s pelešom t"" t * — h.1 DIN E N 295-1-3 + + + + A1 nije zapaljivo od 200 2 DIN 1 2 3 0 .1 .1 . pri č e m u s v a k i p o j e d i n i l u k s m i j e i m a t i n a j v i š e 4 5 ° . 90° Koljeno s kolčakom Račva s pelešima Cijev odnehrđajućeg čelika odobrenje + - + - + + + + + A1 t=a + + B1 teško zapaljivo .3 + + + + + + + + A1 * z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 također i 0 .7 1:66.0 cijev s glatkim odobrenje ^2) Minimalni padovi kanalizacije cijev j e izvan zgrade izložena opasnosti o d smrza- Kanalizacijska Betonska cije\ D I N 4 0 3 2 s pelešom Betonska cije\ DIN 4 0 3 2 s kolčakom + + A1 vanja. U približno horizontalnim v o d o v i m a dvostruke račve nisu dopuštene.3 krajevima - + + + + - + - + A1 Stupanj i s p a njenosti h/d (prema D I N 1 9 8 6 dio 2) 0.nije uporabiva. V a n j s k i m v o d o m s m a t r a j u s e u t o m s m i s l u s v e cijevi i z v a n g a b a r i t a zgrade. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA Vodovi za kondenzat iz instalacije grijanja Ponašanje pri požaru Minimalni pad z a DN Fekalna kanalizacija unutar zgrada 100 125 150 1:50 1:66.DN Oborinska i mješovita kanalizacija izvan zgrada 1: D N 1. 70°.

pa ostaje na površini ili prodire u zgradu. tuševi u nizu Laboratoriji u industrijskim pogonima * ukoliko nije mjerodavan ukupni dotok vode Ve Vrijednosti koeficijenata otjecanja Karakteristika priključka Nominalni promjer pojedinog priključnog voda Kapacitet toka v„ AW. lječilišta. Za vrste zgrada koje ne pripadaju onima u tablici 2 treba za kanalizacijska postrojenja koeficijent otjecanja K odrediti na temelju specifične namjene zgrade.5 2 2.5 0. Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 .ili podtlaka Otjecanje pri djelomičnom punjenju VT h/d.5 1 1 = 40 70* 100* 50 70 100 100 50 50 D N 100 W C školjka. trokadero Tuškada. 1 l/s Otjecanje pri djelomično ispunjenom cjevovodu.5* 0. Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 .1 1992-08 Odvod zubarske instalacije prema D I N 1 3 9 3 7 Preopterećenje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda u sustavu odvodnje otječu pod tlakom.5 Spojni vod između izljevnog ventila kade i izljeva 40 50 70 _ 1 k 40 50 40* 50 Nominalni promjer sabirnog priključnog Dionica Ts m Dio cjevovoda u kojem se protok. način odvodnje Stambene zgrade. priključni vod od izljeva do 2 m duljine 1 Minimalni unutarnji promjer mm Unutarnji promjer cjevovoda koji proizlazi iz dozvoljenog odstupanja D N prema d. vidjeti D I N 2 4 0 2 .Naziv Jedinica Simbol u formuli Objašnjenje (definicija) OSNOVNE NORME DIN 1 986. uzevši u istovremenost obzir Otjecanje mješovite vode Vm l/s Zbroj količina fekalne i oborinske vode Vm = V s + V.5 1 1. s dopustivim tolerancijama* na pr.1 2 Količina otpadnih voda Za određivanje presjeka kanalizacije mjerodavna je maksimalna količina otpadne vode koja se može očekivati Vs. poklopaca o k a n a itd.5* 2* 1 1. pumpe.1 preko 6 * sada donja granica dimenzija * Ako postoji uputa proizvođača moraju se tamo n a v e d e n e vrijednosti uključiti u dimenzioniranje i) Pojmovi odvodnje zgrada i zemljišta © Vrijednosti priključaka predmeta odvoda i osnovne vrijednosti za nominalne promjere pojedinačnih priključaka (sabirni vodovi priključaka) 13 . sjedaća kada. vidjeti DIN 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . Izljevno mjesto u laboratoriju Iz: E D I N E N 7 5 2 .1 1 9 9 2 . i/ili nagib sustava odvodnje ne mijenjaju Broj pisoara do 2 do 4 do 6 0. Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . Iz: E D I N E N 7 5 2 . 1: 5 0 i 2 c m / m Vidjeti: D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 .7 1.0 7 Kuhinjsko izljevno mjesto (sudoper. Kada za kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom (izljev). Nominalni se promjer smije upotrebljavati pri hidrauličkom promjeru umjesto traženog promjera s a m o ako se od proračunatog minimalnog promjera razlikuje z a manje od 2 . ukoliko se radi o kružnom presjeku cijevi. Proračunska količina oborina l/(sha) Slivno područje A V m2 Horizontalna projekcija područja (A) s kojeg oborinska voda pritječe uređaju z a odvodnju Koeficijent otjecanja 1 U smislu ove norme odnos količine oborina koja pritječe uređaju z a odvodnju i ukupne količine oborina slivnog područja. umivaonik u nizu 50 Pogonska hrapavost ki DN mm Veličina hrapavosti kojom se uzimaju u obzir svi gubici protoka u odvodnim instalacijama. D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 . Vidjeti: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 .0 8 odnosno uređaja z a izdvajanje a m a l g a m a Pisoar (pojedinačna školjka)* 0. pensioni. bit će mjerodavan taj instalirani dotok. 5 % .2* Karakteristika priključka 1 Proračunska veličina pripisana n e k o m izljevnom mjestu pri dimenzioniranju odvoda od njega (1 l/s) Koeficijent otjecanja l/s Veličina ovisna o vrsti građevine. veliki ugostiteljski objekti. tuš na stalku. dvostruki sudoper) uključivo stroj z a pranje posuđa kapaciteta do 12 kompleta stolnog pribora. praonik z a noge Kada za kupanje s direktnim priključkom Kada z a kupanje priključena pomoću cijevi izvan poda duljine do 1m na odvodnu cijev > D N 7 0 Traženi promjer DS mm Unutarnje dimenzije (tražene dimenzije) cijevi. priključni vod od izljeva preko 2 m duljine 1 Prelijevanje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda istječu iz sustava odvodnje ili u njega ne mogu uči. ODVODNJA ZA ZGRADE I ZEMLJIŠTA Količina oborina z a koju se dimenzioniraju dijelovi uređaja z a odvodnju. ali ne dospijevaju na površinu i ne uzrokuju prelijevanje. V. K Vv l/s Računski određeni kapacitet nekog pogonskog uređaja. Pri tome treba u obzir uzeti istodobno otjecanje otpadne vode iz različitih uređaja. kućna perilica kapaciteta Nominalni promjer Identifikacijska veličina koja se koristi kao oznaka z a dijelove koji pristaju jedni uz druge.1 2 Kada z a kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom (izljev). Nominalni promjer treba približno odgovarati traženom promjeru. opseg itd.5 2 voda D N 70 70 70 100 Ostale definicije pojmova vidjeti D I N 1 9 8 6 . gostionice. promjer d. s pripadajućim trajanjem oborina (T) i učestalosti (n). stroj z a hlađenje Podni izljev DN DN 50 70 1 1. upravne zgrade. Vidjeti.1 2 1 Minimalni promjer DS m i n mm U normi određeni minimalni promjer koji proizlazi iz dopuštene tolerancije traženog promjera na niže. prema zbroju instaliranog dotoka vode i/ili u nekim slučajevima iz stvarnog dotoka: VS=K- + \/e Dotok vode V. Npr. Vidjeti i D I N 4 4 0 5 : 1 9 8 5 . iz proizvođačkih podataka z a pridržavanje traženih veličina presjeka (površina. npr. l/s Efektivni dotok koji ne podliježe razmatranju istovremenosti Otjecanje oborinske vode l/s Otjecanje oborinske vode priključenog slivnog područja pri zadanoj proračunskoj količini oborina Otjecanje fekalne vode l/s Otjecanje u instalaciju koje proizvodi navedeni broj priključenih izljevnih mjesta. izljev.1 2 Orijentacijske vrijednosti koeficijenta otjecanja K Preračunavanje S/AM/s za različite vrijednosti koeficijenta K prikazano je u tablici 3.5 Nagib cm/m Razlika visina dna cijevi u cm u odnosu na 1m duljine cjevovoda ili kao relativna vrijednost. Ako je tako ustanovljena količina otpadne vode Vs manja od najvećega instaliranog dotoka jednog od potrošnih mjesta. fazonskih komada. Vrsta građevine. proizlazi iz karakteristike otjecanja Kapacitet otjecanja l/s Proračunski protok kanalizacijskog cjevovoda pri kompletnom punjenju bez statičkog pre. škole Bolnice. npr.1 2 Stupanj punjenja 1 Odnos visine punjenja h prema promjeru d.1 2 do 6 kg suhog rublja s vlastitim sifonom Perilica kapaciteta preko 6 kg do 12 kg suhog rublja Profesionalni stroj z a pranje posuđa.1 2 K l/s 0.0 7 Umivaonik z a ruke. z a cijevi.0* 1. hoteli Javna kupališta. položene odvodne cijevi Predmet odvoda ili vrsta voda AWS 0. spojne elemente za cijevi i fazonske komade. V.) Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 .

priključak na vertikalu preko FB . Ima li više od tri promjene smjera.25 bez ograničenja 40 40 Sabirni priključni vodovi D N uzevši u obzir kriterije polaganja do 3 Kada z a kupanje s direktnim priključkom 50 preko 3 i do 0. tuš-kada i sjedećih kada koji nemaju više od tri promjene smjera (uključivo luk na sifonu) m o ž e se primijeniti nominalna dimenzija DN 40.25 do 1 preko 1 i do 3 preko 1 do 3 prekol i do 3 40 70 40 1 70 3 3 1.a maksimalno 1 m od vertikale H L visinska razlika od priključka na odzračni vod do sifona predmeta odvodnje razvijena duljina cjevovoda do sifona iLst l A Maksimalno dopuštene duljine i visinske razlike pojedinačnih priključnih vodova 2) broj lukova uključivo izlazni luk sifona H visinska razlika od priključka na odzračeni vod (vertikala. može se ukupno potrebna energija za njihov pogon reducirati.4 Vp.5 - 50 - Podni izljev s priključkom kade ili tuškade 70 preko 5 do 10 100 70 4.5 do 10 70 16 70 50 Pojedinačni priključni vodovi 50 preko 3 preko 5 100 bez W C .5 4.H maksimalno 4 m iznad položenog voda . sabirne i glavne vodove) Reducirane karakteristike priključaka Za slučajeve opterećenja prema tablici 2 treba pri dimenzioniranju uzeti u obzir dotok vodel4 odnosno protoku pumpe l/p ili otjecanje oborinske vode VR Pri tome se ne preračunavaju u karakteristike priključaka AWX.razmak W C .AWS 5 4 OSNOVNE NORME DIN 1986. b) kod fekalne i mješovite kanalizacije mjerodavna je veća vrijednost . ali bez kuhinje Jednosobni stan za sve predmete odvodnje Hotelska soba i si. sabirni ili glavni vod) do najvišeg sifona L razvijena duljina voda do najudaljenijeg sifona 6 umu 3 (3) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi (4) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi 14 .protok iz crpke ili ostala količina otpadne vode. Sabirne vodove dulje od 5 m i DN 100 s priključcima zahodskih školjki i visinskim razlikama H o d 1 m ili više treba bezuvjetno odzračiti. sjedeća kada 40 do 3 Kada z a kupanje . visinska razlika H mora biti manja od 1 m. npr. O D V O D N J A IZ Z G R A D E I ZEMLJIŠTA Dimenzioniranje kanalizacijskih uređaja u nastavku na tlačne vodove Vodove sa slobodnim vodnim licem u nastavku na kanalizaciju pod tlakom treba dimenzionirati kako slijedi: a) kod kanalizacije oborinske vode treba protok iz crpki Vp pribrojiti toku oborinske vode V r . veliki automati za pranje rublja odnosno posuđa koji su tlačnim vodom priključeni na kanalizaciju Proračunska količina otjecanja % dotok vode Ve dotok vode 14 dotok vode l/p protoka pumpe Dimenzioniranje kanalizacije • Priključci Q> Za pojedinačne priključke umivaonika.a 100 saWC 100 saWC svi 100 Pojedinačni priključni vodovi 70 do 10 Pojedinačni priključni vodovi bez W C školjke 100 preko 10 ii do 1 preko 1 125 do 3 100 16 - - W C školjka W C školjka. Sabirni priključni vodovi @ Sabirni neodzračeni priključni vod nominalne dimenzije DN 50 smij e biti dug (uključivo najudaljeniji pojedinačni priključak) najviše 3 m. uz DN 70 najviše 5 m i uz D N 100 (bez priključka zahodske školjke) 10 m. Slučajevi opterećenja Niz praonika i niz tuševa Laboratorij Uređaj za odjeljivanje prema DIN 1999-1 do 3. Za sabirni vod sa DN 50 duljine L do 6 m.7.25 preko1 do 3 bez ograničenja bez ograničenja bez ograničenja bez ograničenja 50 50 maksimalne DN Kriteriji za polaganje 70 50 neodzračeno 1 odzračeno - Duljina L m'l 50 50 70 70 do do do 3 6 5 Visina H m1) do 1 preko 1 do 3 do 1 preko 1 do 3 do 1 neodzračeno DN 50 70 od vertikale 70 100 od vertikale 100 odzračeno DN - Kada z a kupanje s priključkom na podni izljev >40 do 3 do 5 do 0. umivaonik z a ruke.5 25 50 70 100 bez W C . za sve predmete odvodnje T. © Udio oborinske vode u mješovitoj kanalizaciji Slučajevi opterećenja l/r otjecanje oborinske vode Pojedinačni priključni vodovi Osnovni DN D N uz uzimanje u obzir kriterija z a polaganje Predmeti kanalizacije Kriteriji za polaganje Visina H Broj lukova komada m 1> 2) do 1 preko 1 i do 3 preko 3 do 3 do 3 preko 3 Neod.Odzrazračeno čeno Duljina L m1> DN 40 50 70 DN 40 40 50 40 Umivaonik. uređaji za dizanje fekalne vode. svaka se daljnja crpka uzima u račun sa 0. treba primijeniti DN 50. 4 4 © Karakteristike priključaka određenih jedinica (za vertikalne. DIN 4040-1 i-2 i DIN 4043 Kanalizacijske pumpe. Računska provjera prekoračenja kapaciteta potrebna j e samo kod vodova koji su dirrienzionirani za stupanj punjenja h/d\ = 0.a " 100 do 10 preko 1 do 3 preko 6 preko 10 preko 10 do 5 do 5 i i i preko 3 preko 3 preko 3 do 1 1 100 prisilno odzračivanje - 100 bez ograničenja 70 100 100 - 1.D N vertikale > 7 0 40 do 1 do 0. A k o je više crpki za otpadnu vodu priključeno na jedan zajednički glavni ili sabirni kanalizacijski vod. uz uvjet da zbroj \/q i V m odnosno V s ne prelazi kapacitet glavnog ili sabirnog voda. odnosno sa DN 70 duljine do 10 m i visinskim razlikama H od 1 do 3 m treba poslije vertikalnog dijela ugraditi sljedeću veću DN ili cjevovod od zračiti. 1 m horizontalne udaljenosti do vertikale Pojedinačni priključni vodovi 100 100 do 5 do 5 do 1 preko 1 do 4 preko3 bez ograničanje 100 100 100 100 - 25 >16 prisilno odzračivanje prisilno odzračivanje svi prisilno odzračivanje 3 W C s jednim umivaonikom (WT) u E G . max.Vrste jedinice a) višesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija b) višesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija.

AW% Vs l/s 2.krovne površine nagiba < 3° . Izolaciju treba izvesti iznad visine plavljenja.asfaltne površine . .5 l/s maksim. primijeniti i manja proračunska količina oborina. broj WC-a - 68. uz suglasnost 1.1 : 1988-06.posebne izvedbe krova.glavni vodovi oborinske vode ispod površina koje ne treba štititi od poplave mogu se proračunati na manju količinu oborina. Vrijednosti ispod izlomljene crte smiju se za dimenzioniranje primijeniti samo uz obrazloženje (v.teraco sa zalijevanjem reški J .0 Vertikalna fekalna kanalizacija sa sekundarnim odzračivanjem Vrsta površine Koeficijent otjecanja V Vodonepropusne površine. 200 l/(s • ha). Dimenzioniranje prema ©.5 l/s K= 0. naveden je i granični broj zahodskih školjki (daju velike količine tekućeg i djelomično krutog otpada) koji se smije priključiti.6). broj WC-a 9 - K = 0. navedena je i količina otpadne vode Vs koja proizlazi iz zbroja AWS s. m. .AWS maksim. rampe l .vidjeti i DIN 1986 . npr.betonske površine. 1988 . dopust. a opterećenje vodom obuhvatiti statičkim proračunom. Dopunjujući DIN 1986 .6 0.2 10. . .za intenzivno ozelenjene .AWS maksim.krov s kulirom . . broj WC-a - I.2 97. npr.3 27 185 324 441 1183 14 94 165 225 604 7 46 81 110 296 - 100 125 150 37 65 88 237 24 41 56 151 12 20 28 74 otjecanje oborinske vode u l/s. Pri tome se može primijeniti formula © ili -> © s.0 121. Vertikale s glavnim odzračivanjem treba dimenzionirati prema © U © je naveden i broj priključaka kojima se vertikala smije opteretiti. dopušt. koeficijent otjecanja @ r T ( n ) proračunska količina oborina u l/(s • ha).6 6. '' Prema smjernicama za projektiranje.travnjaci lokalnih vlasti.površine pošljunčane ili obrađene šljakom. broj WC-a - © gdje znači: Vr A i// r T(n) 10000 u l/s 68. može se proračun provesti s veličinama -> s.6 0.5 0.7 l/s K = 1. 16 © .za ekstenzivno ozelenjene preko 10 cm debljine sloja .9 146.4 0.učvršćene površine s ispunom reški i . plavljenje neugroženih površina.3 Vodopropusne površine bez odvodnje ili sa zanemarivom odvodnjom. npr.8 9. Osim toga.0 121. *> vidjeti objašnjenja **> ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s . Veličine protoka pri djelomičnom punjenju cijevi dane su prema položaju (unutar ili izvan zgrade .4 8.2 97. One se kompenziraju zadržavanjem oborinske vode pri trajanju pljuska od 15 minuta na 0. broj WC-a - K = 1.1.0 5. npr.7). Odstupanja od ovih pravila mogu biti: . kocka 10 x 10 cm i manja .za ekstenzivne ozelenjene ispod 10 cm debljine sloja Djelomično propusne površine i površine sa slabim otjecanjem.1 18 125 219 303 795 - 9 64 112 154 406 4 31 55 76 199 100 125 150 25 44 61 159 16 28 39 102 8 14 20 50 *> vidjeti objašnjenja **' ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. = 0.AWS maksim.0 l/s I.5). ali najmanje na dvogodišnji petominutni pljusak r5{0.prilazi i parkirališta od šupljih zatravljenih blokova 0.7 14. dopušt.4.AWS maksim.zasađene krovne površine1* . Glavne i sabirne kanalizacijske vodove (položeni vodovi) treba dimenzionirati prema (h/d-. DN *) K = 0.3 0.6 7.5 0.krovne površine nagiba većeg od 3° i . sintetički travnjaci .0 10.vodom vezane površine . Glavni vodovi izvan zgrada mogu se od DN 150 naviše dimenzionirati prema (h/d. I.5 17. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) (Z) priključiti na zasebnu Kanalizaciju oborinske vode unutar i izvan zgrada treba dimenzionirati na proračunsku količinu oborina od najmanje 300 l/(s • ha). Unutar područja preopterećenja treba pri polaganju cijevi uzeti u obzir reaktivne sile koje se pojavljuju. slivna površina u m 2 . npr.2 97.športske površine s drenažom . Ako mjesne vlasti ne raspolažu podacima o oborinama.6.5 115.tarac od betonskih blokova položen na prijesak ili šljaku opločene površine . prema DIN 1986 .) . maksim. Kanalizacijske vertikale sa sekundarnim odzračivanjem mogu se opteretiti sa 70% većim protokom. broj WC-a - 70») 2.gumna .zbog različitih pretpostavljenih veličina pri dimenzioniranju odvodnje zemljišta s jedne i odvodnje iz naselja s druge strane.vrtne staze s vodom vezanom površinom ili .3 0. DIN 1986 . ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA d. retencijskih bazena i si. Kako bi se izbjegle smetnje u pogonu.9 146.5) uz odobrenje lokalnih vlasti. npr. S AW% broj Vs d¡ m m mm WC-a l/s 68. = 0. 16. 1988 . Dimenzioniranje kanalizacije oborinske vode • Dimenzioniranje otjecanja oborinske vode • Proračunska količina oborina Otjecanje s neke slivne površine treba izračunati prema jednadžbi 64 112 154 408 13 22 31 82 8 14 20 52 4 7 10 25 *) vidjeti objašnjenja **) ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s.).0 l/s OSNOVNE NORME DIN 1 986.7 i/s K = 1. djelomočno učvršćene. min VS I.parkovi i površine pod vegetacijom .3 6. izvedbu i održavanje krovne vegetacije Smjernice za ozelenjavanje krovova ® Koeficijenti otjecanja y za određivanje otjecanja oborinske vode Vr 15 .5 4.8 0.1 5 33 57 78 208 2 16 28 38 102 Kanalizacijske vertikale Najmanja nominalna dimenzija kanalizacijske vertikale je DN 70.7 0.9 146. npr.maksim.0 121. .dječja igrališta s dijelom nepropusnih površina .1 5.AWS mm 70"> 100 125 150 l/s maksim. tab.površine od sintetičkog materijala.0 samom zemljištu (eventualno poniranje. s planiranim plavljenjem. broj WC-a - I.5 l/s maksim. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) (J) Vertikalne fekalne kanalizacije s odzračivanjem priključiti na zasebnu DN K= 0. javljaju se razlike u očekivanoj količini vode.0 l/s maksim.5 0.3 1.5 115.3 0.n mm 70") maksim.2 maksim.1 : 1 9 8 8 .7 l/s I.za sabirne i glavne vodove unutar zgrade može se. ali najmanje dvogodišnji petominutni pljusak r ^ Q 5 y U tom slučaju je za veće ravne krovove (oko 5000 m 2 ili više) potreban proračun preopterećenja na slučaj dvadesetogodišnjeg petominutnog pljuska r 5 ( 0 05) . 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) odzračivanjem priključiti na zasebnu Vertikalne fekalne kanalizacije s direktnim ili indirektnim pomoćnim K = 0. broj WC-a DN *> d.6 treba pri unutarnjoj odvodnji većih krovova predvidjeti zadovoljavajući rezervni odvod.tarac s više od 15% reški.5 115.1. 13.3 K = 0.

8 2.5) petominutni pljusak čija se količina. ako je to dokazano hidrauličkim proračunom.Q5) l/(s • ha) 254 267 212 240 214 240 260 227 294 267 227 214 223 267 445 267 267 218 260 187 220 223 218 292 278 234 165 215 334 249 287 289 216 309 236 260 234 194 301 223 247 240 334 274 289 301 303 296 280 265 292 445 312 272 189 249 540 569 450 512 455 512 554 367 625 569 484 455 474 569 948 569 569 464 554 398 469 474 464 621 592 498 351 458 711 531 611 616 460 659 502 554 498 412 640 474 526 512 711 583 616 640 644 630 596 564 621 948 663 578 403 531 v 108 117 102 132 120 102 96 100 120 200 120 120 98 117 84 99 100 98 131 125 105 74 97 150 112 129 130 97 139 106 117 105 87 135 100 111 108 150 123 130 135 136 133 126 119 131 200 140 122 85 112 *' Dimenizije prema DIN 18460.5 m/s. prekorači jednom u 20 godina. navode se podaci iz ATV . Izričito se napominje da se sada te vrijednosti mijenjaju u skladu s promijenjenim količinama oborina. sastoji se od količine fekalne vode Vm i količine oborinske vode Vr. Za dimenzioniranje sustava treba računati s najmanje 300 l/(s • ha).7 1. Dimenzioniranje mješovite kanalizacije Količina mješovite otpadne vode. Lokalna konstanta u metodi koeficijenata vremena prema ATV . jednom u dvije ili jednom u 20 godina. V.3 7. Gießen Göttingen Grambek/Holst.8 29.6. i~5(0. statistički gledano.0 A m2 24 40 60 86 156 242 253 283 459 986 i//= 0. cijev puna bez unutarnjeg ili vanjskog pretlaka). Za funkcioniranje potreban uspor u području odvoda ne smatra se plavljenjem krovne plohe ako su odvodi usklađeni s odredbama DIN 19599.0 cm/m.DN 50 60*» 75 80*> 100 118**> 120**' 125 150 200 max. Petominutna količina oborina.1 : 1 9 8 8 . treba osigurati pretvaranje visoke kinetičke energije reduciranjem brzine tečenja na < 2.5 A m2 48 79 120 171 312 485 507 565 918 1972 r = 400 l/(s • ha) V= 1. čija se količina na promatranom području. odstupajući od odredaba u DIN 1986 . na prijelazu u glavnu ili sabirnu kanalizaciju koja djeluje kao cjevovod sa slobodnim vodnim licem.6 r = 300 l/(s • ha) V= 1.7 7.0 A m2 18 30 45 64 117 182 190 212 344 740 y/= 0. + Vr u l/s Nominalna dimenzija svih cijevi u zemlji mora iznositi najmanje DN 100.6 8. statistički gledano. = 0.5 A m2 36 59 90 129 234 364 380 424 689 1479 Alzey Baden-Baden Bitterfeld*) Bonn Braunlage Bremen Bremerhaven Bremervörde Dieburg Dortmund Dresden*1 Essen Flensburg 114 120 95 108 96 Mjesto OSNOVNE NORME DIN 1 986. fi 5 ( i) petnaestominutni pljusak čija se količina. Vm = V.7) Sva u zemlji položena kanalizacija mora. /i/d. Ova se količina može samo u obrazloženim iznimnim slučajevima upotrijebiti za dimenzioniranje sustava odvodnje zemljišta. Na izljevu. Halle*) Hamburg Hannover Hannover-Langenhagen Homburg (Saarl. statistički gledano.6 4. statistički gledano. Za glavne vodove mješovite kanalizacije izvan zgrade s priključkom na kanalizacijsko okno sa slobodnim tečenjem mogu se upotrijebiti cijevi sa DN 150 ili više (h/d\ = 1. dop.radnog lista A118 podloga su za proračun petominutnih količina metodom koeficijenta vremena. prekorači jednom godišnje.) Idar-Oberstein Ingolstadt Jever Köln Konstanz Krefeld Lampertheim (Hessen) Lingen (Ems) Leipzig*) Losheim (Saarl.radnom listu A 118.) r 5(0. za vodove oborinske vode od lima se vrijednosti u tablici osnivaju na lijevkastim uljevima (naglavci) **' Odgovara DN 125 prema DIN 19535-1. Pri dimenzioniranju sustava odvodnje zemljišta treba uvijek koristiti posljednje izdanje ATV .05) petominutni pljusak čija se količina.radnog lista A 118 u tablici 15. tj. DIN V19560 i DIN V19561 Veličine slivnog područja koja se mogu priključiti na kanalizaciju oborinske vode i njene priključne vodove pri minimalnom uzdužnom nagibu (/ mm = 1. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA Količina oborina 'i 51 () r 5 05 <.) Lübeck Mainz Mönchengladbach Mühlhausen*' München Munster-Lager Neumünster Oldenburg Osnabrück Passau Rüsselsheim Saarland (allgem. proračunana metodom koeficijenta vremena Kao primjeri petominutnog pljuska. DIN 19538. Jednom godišnje prekoračene količine oborina petnaestominutnog pljuska r 15(10 ) prema Reinholdu i noviji podaci iz ATV . f5(0.radnog lista A118. I/s 0. prekorači jednom godišnje. prekorači jednom u dvije godine.) Saarlouis Sprendlingen Stuttgart Torfhaus/Solling Trier Tübingen Ulm (Donau) Wetzlar Wilhemshaven Wolsfburg *'Ove vrijednosti potječu iz publikacije "Regenspenden in Deuhschland (Grundwerte für die Entwäserungstechink)" GE 1940.2 1. Reduciranje nominalne dimenzije cjevovoda u smjeru tečenja vode dopušta se. bez obzira na -> 0 nalnu dimenziju najmanje DN 100. imati nomi- Frankfurt/Main Garmisch-Partenkrichen Gelsenkirchen Odvodnja s krova p o d t l a k o m Za ovaj sustav treba provesti hidraulički proračun koji se odnosi na građevinu. Pri dimenzioniranju tlačnih vodova za odvođenje oborinske vode. Posebna izvedba krova s planiranim plavljenjem mora imati hidroizolaciju do iznad visine plavljenja i mora biti dimenzionirana prema statičkom proračunu.5 13. kao raspoloživa tlačna visina uzima se razmak između odvoda i površine usporene vode.8 A m2 23 37 56 80 146 227 238 265 431 924 y/=0. mjerodavna za dimenzioniranje kanalizacije. Količina oborina 16 .8 A m2 30 49 75 107 195 303 317 353 574 1233 ¥ = 0.

00 m -> Q .8 >0. visina 2. stubište. Temperatura pitke vode ne smije prelaziti 25°C. Dimenzije prostorije za priključke: do 30 stambenih jedinica / do 10 stambenih jedinica ako postoji priključak na toplovod: svijetla širina >1. visina 2.> © .8 dno mjesne kanalizacije SZ.9 r Kapacitet Visin.8 x 1 Dim snzije u nm B A Z od do 1000 1800 2600 1000 1300 1950 450-500 700-850 800-900 DNZ u mm 100 125 150 I I D bez penjalica bez penjalica I I D Jr Iii LLU-JjJ 10- Obiteljska zgrada Zgrada za više obitelji Stambeni blok m3/h m 3 /h m /h 3 - *' Okna iznad podne visine od 2 m iznad dna okna mogu se izvesti s promjerom od 0. duljina 3.9x0. Kod priključka na toplovod moraju vrata imati jedno zatvoreno krilo. okno ij) 1. dizar ja u m 3 7 14 47 64 144 12 22 100 - • ' si otvor za čišćenje 0.00 m. Mora postojati mogućnost odzračivanja izravno u vanjski prostor. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA U obiteljskim zgradama za jednu ili dvije obitelji nisu potrebne prostorije za kućne priključke. Prostorije za kućne priključke treba projektirati u suglasnosti s poduzećima za opskrbu i odvodnju. Temperatura u prostoriji ne smije prelaziti 30°C.8 1*1 0.0 il. Do 60 stambenih jedinica / do 30 stambenih jedinica s priključkom na toplovod: širina 1. Moraju se nalaziti uz vanjski zid kroz koji prolaze priključni vodovi . podrumski hodnik) i ne smiju služiti za prolaženje.18012. Prostoriju treba zaštititi od smrzavanja.80 m.50 m. Kod priključka na vodovod ili toplovod potreban je odvod u podu. Moraju biti pristupačne s općenito pristupačnih prostora (npr.1 Kućni priključak plina Glavni ventil za plin Izolacijski komad Zatvarač Mjerilo potrošnje plina 6 Izjednačavanje potencijala 7 Cijevi grijanja 8 Vertikalna kanalizacija 9 Uzemljenje u temeljima 10 Kutija kućnog priključka struje 11 Kabel telekomunikacija 12 Gromobran 13 Otvor za ventilaciju 14 Priključak vode 2 3 4 5 OSNOVNE NORME DIN 1986.4m do <0. vrata najmanje 65/195 cm. Presjek okna Priključak na mjesnu kanalizaciju W W W O ' 0.8 0.6 X 0. Kanal fekalne vode Kana! mješovite vode Kanal oborinske vode Priključak vode Priključak plina Priključak na toplovod 8 Priključak struje 9 Priključak telekomunikacija (7) Sanduk sa crpkom Odzračivanje preko krova Tlačna ravnina • Gornji rub poklopca okna javne kanalizacije tlačni vod dno priključnog kanala Svjetla širina (LW) za okna u m za dubinu okna od >0. (J) Prostorija za kućne priključke prema DIN 18012 PE FA Antena Gromobran Uzemljenje npr. u temeljima Daljinski dojavni uređaj Plinska cijev Cijev grijanja PE Kabel osiguranja V Spojni kabel za TN mrežu W Brojilo potrošnje vode Izolacijski komad plinske cijevi Dugi navoj Nosač izjednačenja potencijala Kutija priključka jake struje Kutija priključka jake struje 1 Mehaničko odzračivanje kupaonica/WC < 100 l > 2 Otpadna voda < 100 | > 3 D o v o d grijanja D N 2 5 4 O d v o d grijanja D N 2 5 5 Topla v o d a D N 2 0 6 Cirkulacija D N 1 5 7 Hladna voda D N 25 1 2 3 4 5 6 7 Rev.80 m.8 m Primjer zglobni priKljučaK 18 ® Mjere za okno -> © © Izvedba okna sa zglobnim priključkom (8) Uređaj za dizanje DIN 1986 T31 17 .© • Zidovi moraju odgovarati klasi vatrootpornosti najmanje F30.00 m. duljina 2.

upojni Tlačni ispirač WC-a Podzemni hidrant DIN 2425 Nadzemni hidrant DIN 2425 Vrtni hidrant DIN 2425 Izljevni ventil s plovkom •o-e18 n Okno sa slobodnim protokom (prikazano za odvod fekalne vode) Okno sa zatvorenim protokom Prskalica za tuš . višeetažni sustav K K V K N Kl |—/Vo Slavina hladne vode W (53) Slavina tople vode Pomična slavina hladne vode "ET nn— H Sp Separator ložulja (separator za lake tekućine) Brana za loživo ulje Brana za ložulje s povratnim zatvaračem Povratni zatvarač za vodu bez fekalija Povratni zatvarač za fekalnu vodu Slavina s navojem -€> ® bunar Upojno okno. dvostruki ( l j ) Sifon (12) Izljev ili odvodni žljeb bez sifona (13) Izljev ili odvodni žljeb sa sifonom ^ ^ Stroj za pranje posuđa Hl ® - M ® nn— nn— Odvod s @ vodu bezpovratnim zatvaračem za fekalija (15) Separator masti (41) Stroj za pranje rublja -CD- "TlT ^ 2 } Stroj za sušenje rublja mr "nr -CD(tD nn— H Sp (16) Separator škroba Klima uređaj © Separator benzina (separator za lake tekućine) ^ 8 ) Taložnik za mulj (19) Separator kiselina Mali uređaj za pročišćavanje. višeetažni sustav Mali uređaj za pročišćavanje. oznake za smjer kao -> (D . počinje i nastavlja se prema gore H ^ (31) Umivaonik. zidna T • (37) Izljevna školjka (trokadero) ( ) Zatvarač cijevi za čišćenje (3^) Sudoper. ©pod tlakom označava se s DSako je (2^) Postrojenje za dizanje fekalne vode (2^) Kada za kupanje Mješovita kanalizacija ( ) Tuš kada © O ovisno o vrsti vodova Odzračnjvod. 1 8 4 6 0 OSNOVNE NORME V O D O V O D I KANALIZACIJA Tlocrt Tlocrt Nacrt Naziv Fekalna kanalizacija. jednostruki (IO) Promjena nominalnog promjera (3S^) Sudoper. 1986. ( 7 ) Zatvarač na kraju cijevi © -a Cijev za čišćenje s kružnim ili pravokutnim otvorom tr m 7777777/ v (3^) WC školjka.u Prskalica na cijevi . umivaonik za ruke © V Vertikala Oznake za smjer a) prolazno b) počinje i nastavlja se prema dolje c) dolazi odozgo i završava se d) počinje i nastavlja se prema gore ( | | ) Bide (3|) Pisoar 0) c ) s (3^) Pisoar s automatskim ispiranjem • / / / / / / / T—J ( § ) Promjena materijala |qJ WC školjka. višeetažni sustav Mali uređaj za 1 pročišćavanje. stojeća //)////. npr. dvoetažni sustav Mali uređaj za pročišćavanje. ®tlakom označava se sako je pod DS Nacrt Naziv (27) Pumpa za odvodnju podruma i i i i i g i • i i Kanalizacija oborinske vode.S i m b o l i i o z n a k e za kanalizacijske v o d o v e i p r e d m e t e DIN 1451.

6-60.70-1.23-3.9 2. terrnostatski zatvarač 9 Plinski aparat: štednjak. Ol -cfe Plinski štednjak s grijalicom (4 plamenika) — H 2 - 5 Glavni zatvarač ( H A E ) s integriranim izolacijskim elementom 6 Granica između G V U i instalatera 7 Regulator tlaka Dumm] Tiiinim Plinski hladnjak Opskrba plinom (48 Plinska toplinska pumpa 1 Minimalna zapremina 1 m ' / k W 2 Otvor z a otpadne plinove kod kapaciteta kotla do 50 k W 2 5 0 c m ' blizu poda 3 Otvor z a otpadne plinove pri kapacitetu kotla preko 5 0 kW: presjek otvora 1 5 0 c m 2 + 2 cm 2 z a svaki k W preko 5 0 k W Primjer kapacitet kotla 6 5 k W = 5 0 kW+ 15 k W 1 5 0 c m 2 + ( 1 5 x 2 = 3 0 ) cm 2 = 180 c m 2 Polaganje plinskih cjevovoda Cijev za otpadni plin (s podatkom o promjeru) Uređaji za otpadni plin (s podatkom o dimenzijama).komad za čišćenje K .91 0.5-28.kućni Plinski štednjak (4 plamenika) Instalater priključak 3 Obložna cijev 4 Osigurač na izvlačenje 1 Slobodno postavljen plinski cjevovod.1-13.67 0. ne treba osigurati od smrzavanja —|rt 4-rk T .30 m 19 . bojler Produkti sagorijevanja plina Osigurač strujanja i zaklopac za otpadne plinove Zaporna slavina Zaporni zasun Zaporni ventil Yï P0=31 SÜF Plinska brojila na katovima T Terrnostatski zatvarač Kutna slavina Redukcija tlaka Plinsko brojilo u podrumu F T O H T X X X X X X X X Plinsko brojilo 1 Opskrbni vod gradske mreže 2 Čelični vod .34-7.62 1. a k o j e kotlovnica u tavanu. također i za dimnjak za otpadne plinove Filtar Plinska grijalica za prostorije Plinski protočni bojler ra.14-3.4 5. Plinovod ne zathijev a zaštitu od smrzavanja 2 Plinska cijev ispod ž b u k e 3 Plinske instalacije u oknima ili kanalima se moraju ventilirati.Simboli za plinske instalacije OSNOVNE NORME PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI 25 © © © © © © © © © ® © Otvoreni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Pokriveni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Promjena presjeka (s podatkom o nominalnom promjeru) Plinski pričuvni bojler Plinska grijalica za prostorije s montažom na vanjski zid (s podatkom o kapacitetu) Plinski grijači kotao Plinski aparati Plinski bojler Cirkulacijski bojler Spremnik vruće vode Plinska peć / plinski kotao Termički kapacitet kW 8.3 Protoka plina m 3 /h 1.8-28. klinove ® ® © © 1 Kućni priključak okomito na frontu zgrade Gradski plin I 1 m3 Spoj s dugim navojem Vijčani spoj Spoj prirubnicom Zavareni spoj 8 1 Kombinacija elemenata na ulazu u zgradu 2 Regulator tlaka 3 Zatvarač 4 Plinsko brojilo 5 Ulazni vod 6 Opskrbni vod 7 Odvojak 8 Armatura z a priključak aparata. Lri Kotlovnica > 35 kW É m Plinski kombinirani bojler Kućni priključak za vodu i plin u istom prostoru širine 1 m i dubine 0.1 9. zaklopac z a i.79 Ulaz plinovoda u zgradu (3 Izolacijski element Instalacija u usponu Nastavak instalacije u usponu Instalacija u padu Križanje dvaju vodova bez povezivanja Fleksibilni vod plin žuto / hladna voda svjetloplava cirkulacija tamnoplavo /T Boje topla voda karmin crveno w preljev crno grijanje toplom vodom dovod cinober crveno grijanje toplom vodom odvod plavo za vodove: Vrijednosti priključaka na plinsku instalaciju pijesak Križni spoj Odvojak © Plinske vodove položiti u sraslo tlo. Otvori oko 1 0 c m 2 Kod spuštenih stropova moraju se ti otvori razdijeliti u dijagonale.komad za čišćenje * \ Automatski . npr. plinovodi se mogu postaviti s vanjske strane zgrade.

Za prostorije veće od 20 m 3 nije potrebna ni ventilacija ni odvod plinova.5 140 W/m 27 W/m2 36 45 63 71 80 89 98 107 116 125 110 W/m 45 57 80 91 102 114 125 136 148 160 80 W/m2 63 78 109 125 141 156 172 188 203 219 40 W/m2 94 W/m2 126 156 218 250 282 312 344 376 406 438 © Primjeri za dovod zraka za sagorijevanje i odvođenje otpadnih plinova preko krova 2 34 W/m2 47 W/m i 50/100 mm 0. (2) Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom Kuhinja s prozorom obujam prostorije izračunati prema građevinskim mjerama. dovod zraka iz susjedne prostorije kW koji će biti Tlocrtna Obujam. ali iznad osigurača strujanja Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici. Ostale peći. dopušteno samo ako postoji 1m3 obujma prostorije po instaliranom kW Kuhinja s prozorom Otvor za otpadni zrak prem oknu ispod odvodne cijevi. treba smjestiti što bliže dimnjaka. © Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom. ventiliranih prema DIN-u 18017. Kod unutarnjih prostorija. Ventilacijske otvore treba rasporediti prema podacima i nacrtima proizvođača uređaja.25 17. Taj razmak mora svakako biti ^ 5 cm. treba 0 Plinski bojler u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom Kupaonica Kuhinja s prozorom š 150 cm - 2 nn Protočni plinski bojler u kuhinji s prozorom Otvor za otpadni zrak prema ventilacijskom oknu ispod uvoda odvodne cijevi iznad osigurača strujanja plinskog bojlera S 1. ako su u zatvorenom sandučastom okviru.75 10 11. veličina.80 S 150 cm 2 .75/1. Za veličinu i ventiliranje prostorije mjerodavno je nominalno termičko opterećenje. Peći na vanjskim zidovima sa zatvorenim ložištem.00 m m © ( 7 ) Dimnjak za otpadne plinove ^ ^ Priključci na dimnjak za otpadne plinove Veličina i kapacitet toplinskih uređaja 20 .potrošači plina smiju se postaviti u prostorijama samo ako njihov položaj. odnosno zbroj nominalnih termičkih opterećenja. Ti prostori između zapaljivih materijala i potrošača odnosno pregrada ne smiju biti zatvoreni kakb ne bi došlo do akumuliranja topline.5 13.75 15 16.25 12. Prostorije od 12 m 3 do 20 m 3 moraju imati ili ventilaciju ili odvod plinova iz bojlera. Građevinske mjere su svijetle mjere dovršenih prostorija i otvora. nn Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi Gornji ventilacijski otvor otpada Mali bojleri (protočni) U prostorijama do 5 m 3 obujma ne postavljaju se mali bojleri a u onima od 5 m 3 do 12 m 3 treba postojati odvod otpadnih plinova iz malog bojlera. površina uz vis. Razmak između dijelova zgrade od zapaljivih materijala i izvana zagrijavanih dijelova plinskih uređaja i instalacija ili eventualno umetnute zaštite od toplinskog zračenja mora biti dovoljan da se isključi opasnost od požara. te ako ih je atestirao DVGW.Kupaonica Kuhinja s prozorom OSNOVNE NORME PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI DIN 18017 -> Q0 Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi iznad osigurača strujanja.5m instalirani 6 m2 8 10 14 16 18 20 22 24 26 28 (5) 15 m3 20 25 35 40 45 50 55 60 65 75 3.25 8. 2. Obloga mora bočno i sprijeda udaljena ^ 10 cm od kućišta peći. građevinska izvedba i način potrošnje ne izazivaju opasnost. Takve prostorije moraju imati ventilacijske uređaje. Ne smije se ometati odvođenje otpadnih plinova. moraju biti povezane s okolnim prostorom gornjim i donjim ventilacijskim otvorima presjeka po 600 cm 2 .75 kW 5 6. Gornji ventilacijski otvor prema susjednoj prostoriji bez mogućnosti zatvaranja Isto od ventilacijskog okna blizu poda nn Uređaji . osim onih na vanjskim zidovima.

za promjenu tarife za struju Flourescentna svjetiljka s priborom Flourescentna svjetiljka s podacima Svjetiljka s metalnim parama. 3 svjetiljke po 36W Ü] Dojava temperature Vremenski relej. za stubišnu rasvjetu Relej ili prekidač sa žmiganjem Prekidač za strujni udar Niz svjetiljki. općenito Mehanizam za otvaranje vrata Signalna svjetiljka. npr. općenito Niz svjetiljki. svjetlosni signal i Obrtni relej za frekvenciju zvuka I Barijera za frekvenciju zvuka Budilica. općenito Truba ili rog s naznakom vrste struje Kućni interfonski aparat 50/270 (^Ć®) Sirena. šiljak strelice označava smjer pojačanja Telefonski aparat. 140 Hz Sirena sa zavijajućim tonom. npr. 5 sijalica od po 60W Pomična svjetiljka Svjetiljka s prekidačem Svjetiljka u nizu Svjetiljka s prigušivačem Glavni signalni sat © Električni uređaj općenito Električni štednjak s tri ploče Kombinirani električni r®Ji ® štednjak s dijelom za ugljen pecnicom pećr ® Električni štednjak s Pećnica Peć -X © > DIN 4 0 7 1 1 . @svjetiljke po 58W 2 Radio aparat broj zvjezdica ®Zamrzivač. dio 10 Višestruki telefon. gong Ventilator t> o en Tipka za zvono Pozivna tipka s imenima Mikrofon ©Budilica za sigurnosni prekidač ©ograničenjem vremena zvonjave O . broj zvjezdica vidjeti DIN 8950 dio 2 36 W 58 W © © © ® Ploča brojila. općenito -(D) 0+ (14) Uređaj za toplu vodu Spremnik za toplu vodu (16) Protočni bojler GH @ Friteza — n p r © Budilica s naznakom vrste struje o® 0 ŒD (jOl) Udarna budilica. . npr. sušilo za kosu Stroj za pranje rublja Stroj za sušenje rublja Infracrvena grijalica 1T0 Dojava policiji o • o a Budilica s Dojava požara s mehanizmom za pokretanje UJ Dojava taljenjem metala -a I HVt I Slušalica Glavni razdjelnik (signalni uređaj) Preklopnik ispod žbuke ^ (JIM) Motorna budilica Budilica bez prekida ® "¿T Automatski pokazivač temperature Automatski pomoćni uređaj za dojavu požara m Vz Vz Ç? V .ulaz Telefonska centrala. svjetlosna barijera Dojava požara s tasterom Automatska dojava požara Interfon. npr. npr. općenito prema DIN 40700.® zvonjave © Budilica sa svjetlosnim signalom /jj Preklopnik nad žbukom © © Čegrtalka Zujalo Sigurnosna brava za prolaznike Glavna stanica prostrojenja za dojavu požara Automatska dojava promjene osvjetljenja.g - Fonograf D Uređaj za reprodukciju tona © -x ®\ Svjetiljka za paniku Pojačalo. npr. sekretarska garnitura Telefon s potpunom vanjskom linijom Telefon s djelomičnom vanjskom linijom Telefon s internom linojom Zvučnik -D Magnetofon ( 6 ) Mikrovalna pećnica ( 7 ) Infracrveni grijač (X © © G D © Svjetiljka za nuždu Reflektor e Pozivna i prekidna ploča Svjetiljka s dodatnim V i ? svjetlom za nuždu Svjetiljka s dvije v S ' odvojene strujne niti 0 ^ -B- Brojilo Ploča za zagrijavanje ^ g ^ Stroj za pranje posuđa (IO) Kuhinjski stroj ® Uređaj za hlađenje.4 Í 1 Generator općenito Motor općenito —. općenito rrrm Grijanje prostorije općenito Termoakumulacijska grijalica Električno grijano staklo EM mžiftHi & ^ 110 Sirena s naznakom vrste struje larmi (111 ^ © a Ulazni interfonski aparat Sirena s naznakom visine frekvencije. uređaj za duboko hlađenje. signalna sijalica.vidi gore (13) Klima uređaj Signaini i komunikacijski uređaji a o U h Telefizor izmjenični Stražarski automat. fotoćelija CH Truba ili rog. od 150 do 270 Hz 21 . Motor s naznakom vrste zaštite prema DIN 40050 ^ t Sušilo za ruke. kuća . npr. npr. npr. s sigurnosnim prekidačem Dojava vibracija (trezorsko klatno) Dojava promjena svjetla. npr. npr. 40 717 Sporedni sat .potrošači struje OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJE Svjetiljka općenito Višestruka svjetiljka s naznakom broja i snage sijalica. npr s jednim osiguračem Uklopni sat. npr. veza kuće i ulaza Protusmjerni interfon.

potezni BRI © komunikacijski uređaj Vt (125) Telefonski razdjelnik ( S ) Telefonska utičnica (127) Utičnica za antenu Prekidač 4/1 (križni prekidač. dvopolni) Prekidač 1/3 (isključivanje. 16A. npr. npr. konzola. I prikaz ako je potrebno i Kutija . jednopolni) O ^ 5 ) Utičnica sa zatvaračem Prikaz po potrebi za '—J okomito Utičnica za razdjelni transformator Električni priključak općenito " 0 ® 0 3/N/PE 1 -0- © ^ 9 ) Priključak trofazne struje @ Poprečnoili postavljeni H . razvodni ormarić. npr. priključak na mrežu izmjenične struje Pretvarač.prekidač Osvijetljena tipka prekidač Prekidač s kontrolnom sijalicom Prekidač 1/1 (isključivanje. 63A tropolni 31) Prekidač. četveropolni Zaštitni prekidač i snage. nulovanje ©zaštitni prekidač (staro)ili (44) Signalnivod (45) Telefonski vod I Vod za radio i Vod sa simbolima i Pojednostavljeni prikaz ' Zaštitni vodič (PE) PEN-vodič 16A I Osigurač općenito ^05) Dodirni efekt. oznake.priključna kutija Širokotračni Vodovi i spojevi v o d o v a (29) Izvedeno i U gradnji i u projektu \ pomični vod ! Podzemni vod. s 5 stupnjeva pokretanja Tipka . predprekidač ( 6 ) Mješovita struja izmjenična struja ®Niskofrekventna Visokofrekventna ®izmjenična struja Izmjenična struja ©najviše frekvencije Zaštitni vod. tropolni l Prekostrujni relej. upravljački otpornik. jednopolni) Prekidač 1/2 (isključivanje. telefonija. krajnja račva Ormarić za kućni priključak jake struje općenito Ormarić za kućni priključak s naznakom načina osiguranja Razdjelnik Uokvirenje aparata. cijevni stup općenito /////////////++++++ X-X-X-X-X Strani vod Daljni oblici prikazivanja. izmjene polova OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA DIN 4 0 7 1 7 . npr.0 m Pretvarač općenito Ispravljač. tijelo Element. v f ^ dvostruki ^ Ž ) Vremenski prekidač -FX- 1 H h ( 7 l ) Masa. za trofaznu struju Dvostruka utičnica sa zaštitnim kontaktom 4Cu 20 X 4 N . npr. Vod usmjeren prema ' dolje jH M ^ 4 ) Utičnica s prekidačem (16) Natezni stup Rešetkasti ©općnenito stup Natezni stup Armiranobetonski stup v S ' općenito Natezni stup Stup sa stopom Dvostruki stup o-o-o-o-o -i-i-i-i-i- H Prekidač za isključenje u nuždi Zvjesdasti trokutni prekidač Pokretač. tropolni Niskonaponski osigurač visokog kapaciteta (NH). općenito K> Navojni osigurač. npr. Utičnica za antenu (prolazna kutija) Antenska utičnica s priključnim otpornikom <xf Kh<f ^02) Senzorski prekidač 9 o Vod ispod žbuke Transformator. 10A i tip Dll. namjena uzemljenje. kućište. jednopolni) Prekidač 6/1 (izmjenični prekidač. tropolni .vodič Strujna traka A © Krovni nosač. npr. žica u Izolirani vod za ©vlažne prostorije Kabel polaganje u ©vani ilizazemlji Izolirani vod za suhe . za stubišnu rasvjetu ^08) Prekidač za strujni udar ^09) Prazna kutija Oslonci vanjskih v o d o v a DIN 4 0 7 2 2 ( H ^ Vod općenito ( i j ) Podzemni vod ( l ^ ) Oslonac. noćno uključivanje. uzemljenje . npr. 4 0 7 1 1 . npr.stup Oslonac s vlačnim usidrenjem (2^) Oslonac s razuporom (28) Stup sa svjetiljkom / I Vod prolazi i gore i dolje I Spoj vodova Razvodna kutija. Zaštitni prekidač za motore. stup općenito -e( i j ) Natezni stup Drveni stup A. npr. tropolni) Prekidač 4/1 (grupni prekidač. ©cijevi npr.stup portalni stup @ Portal od rešetkastih stupova Uzdužno postavljeni A . zatvarač ! Zaštitni prekidač. A 3/N/PE Višestruka utičnica © © © Jednostruka utičnica sa zaštitnim kontaktom Kao gore. 4 0 710 2 kHz • T ® H2 (k) O © Senzorski efekt.K S t r u j a DIN 4 0 7 1 0 O C D 'stosmjerna struja Izmjenična ©općenito struja Izmjenična struja s ©Tehnička izmjenična naznakom frekvencije struja Izmjenična ili istosmjerna struja (svestrana struja) / t ^ Izolirani vod u v S ' izolacijskoj cijevi prostorije. općenito © Vodovi. Pasivni infracrveni ©senzor pokreta ^ © Vremenski relej. npr. 50A veličina 00 Rastalni prekidač za osigurače. jednopolni) Izmjenični prekidač. akumulator ili baterija m mm m fflm cí (Žl) Dimmer > (130) Antensko pojačalo . npr. vod za trepćuće svjetlo.tipka dojave' 0 IfdvI ( S ) Dojava požara (tipka) ( S ) EDV . npr. npr dvostruki /¡5q\ Antenski razdjelnik. npr. jednopolni) @ Antenski odvojak. Krajnji priključak. npr. transformator za zvono ^03) Dodirni prekidač 22 . Nadzemni vod. npr. slobodni vod Vod na porculanskim l izolatorima (izolacijska zvona) Vod nad žbukom Vod u žbuki Y Prekidač 5/1 (serijski prekidač. razvodna ploča Uzemljenje općenito Mjesto priključka sigurnosnog voda prema VDE0100 (Si) RWA-tipka ventilatora © RWA . vod za rasvjetu u nuždi Uvijeni vod. npr. dvožilni Koaksijalni vod i Pravokutni šuplji vod za ' najvišu frekvenciju I Vod usmjeren prema gore .

0 18..3 0.3 3.0 18.0 2.0 0.5 1.6 0.0 0.0 6.3 7.e a .0 .2 0. spremnik Rešetka za snijeg Toster / topla ploča Ručni misker / sokovnik / mješalica Ekspresna ploča Ploča za vafel slastice Espresso kava Friteza Napa Aparat za vrelu vodu Bojler Bojler Bojler Protočni bojler Protočna grijalica Električni stojeći bojler Glačalo Stroj za glačanje Centrifuga Kombinirani stroj za pranje Stroj za pranje rublja Stroj za sušenje rublja Sušilo za kosu Sušilo za ruke Sušilo za ručnike Ovlaživač zraka Infracrvena grijalica Solarij Sauna Kupaonska grijalica Hladnjak Zamrzivač Kombinacija hladnjak / zamrzivač Stroj za pranje posuđa Centar za pranje posuđa Usisavač Usisavač perkusioni Uređaj za čišćenje cipela Naprava za laštenje poda Priključna snaga električnih aparata Stambena površina m 2 do 50 od 50 do 75 od 75 do 100 od 100 do 125 preko 125 Broj strujnih krugova za rasvjetu i utičnice 2 3 4 5 6 Pokazivač s automatskim vraćanjem svjetleći ili mašući Pokazivač bez automatskog vraćanja Pokazivač bez automatskog vraćanja svjetleći 3 1/5 1 51/101/15 1 15 1/30 1 501.2.2 1.0 2.150 1 301.0 Î O (2|j) Antena (3^) Metalni cjevovodi / O Gromobranski v L / vod.2 1.0 0.5 / O j Priključak na v i ? cjevovod ( 3 ^ Mjesto razdvajanja fc signalizatorom 4 ($) 14) Višestruki signalizator O @ Cijev i šipka za uzemljenje ( 3 ^ Uzemljenje ( 3 ^ Iskrište (4^) Iskrište zatvoreno (41) Stabilizator ( 4 ^ Prolaz kroz krov ( 4 ^ Dizalo JL —}(• H H - Signalizator obustave napajanja Baterije l I I I I 11 I I (16) Baterija od elemenata Stambena površina m 2 do 4 5 od 4 5 do 55 od 55 do 75 od 75 do 100 preko 100 Broj strujnih krugova za rasvjetu i utičnice 3 4 6 7 8 ^ © S i r —1| 1|- s k a b a t e n i a ( l 8 ) Element.0 3.1000 I 0.2 0.2 0. ~ T .0 4. otvoren ( 3 ^ Podzemni vodovi / O * Vodovi ispod krova i pod žbukom 1.2 4. motka za zastavu 2.0 4.1 0.4 3.0 8.0 2.7 0.0 18 (12) Brojilo Brojilo sa svjetlosnim 2.0 21.8 3.7 1.3 2.1 © 1 0 - Prihvatna motka.0/21.1 0.0 2.6 2. brojilo za plin Prema DIN 18 015/2 (46) Bogatija oprema * < E S Kuhinja — a 0 L16A8 P o izboru * i m_ raj Prostorija [ | ] za kućanske poslove Stroj z a glačanje .1201 200 I .5 5.0 6.0 2.0/24.0 ©Trepćući signalizator s pokazivačem smjera © Svjetlosni signalizator s prekidačem za zamračenje Svjetlosni signalizator s tinjalicom Pokazivač s automatskim vraćanjem Pokazivač s automatskim vraćanjem svjetleći I L T ] Čelična konstrukcija (2^) Metalni pokrov ( 2 ^ Dimnjak 0 0 © © © © © m .5 4.18A1B ' Razvodni plan " Rezerva 23 .0 0.— 6 (2£ Krovni nosač za električne vodove Ekspanziona posuda.2 3.5 3. akumulator © Brojilo za vodu.3 3.5 o o O © © Signalizator s uređajem za punjenje ( i T ) Signalizator s pisačem 0.5 1. 4 8 8 2 0 Priključena snaga (kW) Izmjenična struja Trofazna struja 8. 16A9 L 1 b A * — t < L_ -•n L16A10 Kupaonica ' _ .41—j— Í-16A14 A 6 |L16A ^ Predsoblje / hodnik mm Kupaonica .0 1. Dnevni~šoba J 7 1 0 _blajjovaomca " ~ L"16A15 _ _ Djeca^ Kućni priključak J \<-(.5 5.8 2.6 0.2 1.5 2.9-1.3 14.8 2.0 0.Svjetlosni signalizatori DIH40708 Svjetlosni signalizator općenito Gromobranska instalacija DIN 4 8 8 2 0 Kontura zgrade o i ) Oluk i olučna cijev Armirani beton s y priključkom Električni aparat Električni štednjak Ugrađeni kotlić Ugrađena pećnica Mikrovalna pećnica Roštilj OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA DIN 40 708.0 3.

» DP Tehnika dojave provale £>>'71 y Optički signalizator Uključni relej Digitalni priključak na provodnik Analogno digitalni pretvarač s priključkom na provodnik smjer toka signala iÛJ r .maksimalni signalizator T d L_ _J r L n J 1 1 <jo> Ekran Vrata s električnim otključavanjem Vrata s električnim otvaranjem Nadsvjetlo C D Kontakt klatnom 0 Prekidač na vrpci Folija Tipkovnica Kućište i n i I Nadzirano kućište Termo .polja Dojava promjene NF . mreža radîocentra^a Centrala za otvaranje vratiju Pretvarač Prijenosni pretvarač Analogno . uređaj za izbor slike Monitor s videosignalnim uključenjem slike Sigurnosni preklopni th ©lim brave «CD* FU H H ( 2 l ) VF . baterija Automatski uređaj za biranje i najavljivanje m Samostojeći čitač sa 1 dodatnim unošenjem koda © © ® ® © © Rolo .OSNOVNE NORME TEHNIKA OSIGURANJA . osiguranje krila Križna ključanica Ključanica sa zakretnim zasunom V < < ^ 0 ® © UV signalizator plamena Signalizator pritiska (aktiviranje prskalica) TV kamera TV kamera s vario-optikom <? < 0 — c > © Svjetlosna zapreka Dojava svjetla (o) (42) Ručni signalizator TV kamera. zaštitno kućište Zaštitno kućište s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali TV kamera s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali TV kamera sa pokreta + H R Ključanica sa zasunom (95) Stražnja kuka Osiguranje rolo kapkom Uključni relej © Dojava slike rLol /77\ Vatrogasno spremište ključeva © J Mikrovalni Dopplero vi2/ javljač kretanja ^ 7 ) Mikrovalna zapreka Dojava promjene VF . Ultrazvučni Dopplerov javljač kretanja W S Ultrazvučna zapreka Kontakt s novčanicom © T T © © © © Poprečni zasun.zapreka .pregrada © ) Rolo . dvostruki zasun Osiguranje pdrumske rešetke ß 1 LD [_o o o_| ff Tehnika kontrole prilaza ( © Cilindar brava Osiguranje podiznih vrata Ograda Ograda od bodljikave žice Masivna ograda.diferencijalni signalizator Optički signalizator dima Zaštitna rešetka -JUIT © ( 8 ) Dojava proboja ^ g ^ Dojava pritiska I nagazna hasura s A i p-^-n ( > lonizacijski signalizator dima V L J I Nadzirani razdjelnik C o Sigurnosna rozeta Sigurnosni dugi štitnik © © © Dojava loma stakla Dojava tjelesnih zvukova Pasivni infracrveni javljač kretanja A IR signalizator plamena Tehnika televizijske kontrole \L Okretno .ili kosa rešetka Svjetlosna sklopka Sef Dvostruko sigurnosno staklo H 24 i Akustički signalizator À> Aktivator I registratorskog uređaja Terminal s podacima. JL ® • 0 ( D Kontakt na bravi Kontakt pri otvaranju p 2 Uključni relej Uređaj za daljinsko uključivanje Alarmni reflektor Kontrolni prolaz osoba L U * D l .pregrada sa zatvaračem Čelična rolo .H H- Obrtni križ lî y y Okretna vrata ( 3 ) Magnetni kontakt ^ ^ ^ Dojava vibracija Tehnika dojave požara Termo .digitalni pretvarač Mrežni ispravljač b—a & TO il -X—X—X—X+ + + Čitač isprava Samostojeći čitač isprava s dodatnim unošenjem koda Čitač sa stalnom vezom Čitač isprava s dodatnim unošenjem koda / 7 Dojava prepada T L J Elektromehanička sklopka Duhovna sklopka X L_' 1 J OL A L V1 J J Vremenska sklopka Akumulator.otklopno krilo prozora.polja Dojava promjene kapacitetnog polja K © U@ ® Centrala za dojavu prepada i provala © V Osiguranje preklopnim kapcima Centrale / pribor @signalizatorom Ü E M © Istovremeno otključajmo) vanje/zaključavanje dvjema osobama (SS) Prozorska ručica na zaključavanje BM ©Centralazadojavu pozara Z K (^7) Centrala za kontrolu prilaza Centrala za televizijsku kontrolu Centrala za prijavu provale u lokalu r c? Monitor ° °J Tipkovnica. tipkovnicom © .

» @ i pohrane u ladicama. čime se ravnalo malo odiže od papira pa ne dolazi do brisanja crteža (zbog toga treba crtati odozgo prema dolje!).» © . paralelni razmjernik za šrafiranje. 4 od lipovine ili topole pričvršćuju čavlićima s jednolikim zašiljenjem . Crteži se mogu pričvrstiti i ljepljivim vrpcama od kreppapira . Građevinski crtež je sredstvo za postizanje svrhe. Improvizirana crtačka pomagala . Građevinski crteži tvrdom olovkom na jasno prozirnom. Za crtanje u skladu s normama i skiciranje pogodan je modularni raster (prema propisanim mjerama DIN 4172) (2).» (3). U tome se stručni crtež i perspektivni prikaz razlikuju od umjetničke slike. Za crtanje tušem prikladan je transparentni papir.» © . objektivno geometrijskim crtežima.» 0 .» (6y umjesto čavlićima (u tom slučaju može podloga za crtanje biti od nekog sintetičnog materijala [Cellon ili neki slični glatki materijal]).» Jednakokračni pravokutni trokuti s podjelom na milimetre i grade -> (9). Njime svoje zamisli izlaže nedvojbeno. Lepezasto mjerilo. a za slikanje i grafičke prikaze vodootporni papiri. uokviruju se zaštitnim rubom ("obrube se") .» s. Za skiciranje mekom olovkom primjenjuju se tanki prozirni papiri. Krivuljari — > ? X i 1 V 0 A ? 1 T Papir za skiciranje (2j 250 1125 250 750 > j- I I Skiciranje (građevisnki raster) f3) ^ Dijeljenje papira Konični oblik pravilno Previjanje spriječava deranje (4) Obrubljivanje nacrta (§) Naprava za crtanje <Smm/ '. Pojedinačni listovi kidaju se duž kutnog ravnala . Za prostoručno crtanje u mjerilu pogodni su blokovi za skice (DIN A4) s kvadratičnim uzorkom papira (veličina kvadrata pola centimetra).» s. Crtačka vještina olakšava mu izlaganje svoje predodžbe i uvjeravanje investitora. privlačno perspektivnim prikazima.1 I 1| V o đ e n j e malim prstom duž ruba ravnala CRTANJE Govor projektanta je crtež.iimimii' pnmmmf* p'. 5. Crtaći se papiri na jednostavnu crtaću dasku (za DIN-formate .» © . internacionalno čitljivo. 4. Ona je opremljena podjelom na oktometre i centimetre .» (3) ili se režu duž njenog unutarnjeg ruba . Takozvani crtaći strojevi uobičajeni su u inženjerskoj struci -»(§)• Osim jednostavne. 4176 "7 O «S 5000 / \SOOO — (7) Specijalno kutno ravnalo (8) Crtaći pribor © Trokuti Pomagala pri crtanju ( T ^ Pomoć pri šrafiranju Pravilno držanje prstiju 25 . nešto tanjom polacentimetarskom i tankom milimetarskom podjelom .» s. a za točnije skice milimetarski papir s debljom centimetarskom. a ne cilj sam po sebi kao kod slikara. teško poderivom crtaćem papiru u DIN-formatu . postoji i specijalna "šina" kojom se mogu postavljati različiti kutovi (patentirani autorov izum). podjela dužine . Najprije se presavije oko 2 cm široki rub papira koji će poslije postati obrub . Za početak se sa smotka režu listovi prikladne veličine.

Crtačke doskočice: brzo i točno crtanje pravokutnih likova samo "šinom". Međunarodno normirano pismo ISO 3098/I = DIN 6776. ABCDE AlBCfWII (l^ Samoljepljiva slova i preslikači (8) Veličine slova mjere se u točkama Pisaći stroj za opisivanje Trokraki instrument za crtanje perspektive Podloga za crtanje perspektive Rub crtaće daske Očište (13) Izometrija ^ ^ Metoda za crtanje perspektive ^5) ' Reilesehov pribor za crtanje perspektive Raster za crtanje perspektive 26 . Razna crtačka pomagala: tehnička olovka odgovara za crtaće mine promjera 2 mm svih tvrdoća od 6B do 9H. Perspektivni raster je u uobičajenim odnosima kutova prikladan i za perspektivni prikaz interijera (§). Upotrijebiti šablone s kurzivnim i uspravnim slovima -> (Ž) . Za brisanje tuša: stakleni brisač. 25. nož za brisanje. a za tehničke crteže trebaju šablone sa cjevastim perima. Izometrije mogu nadomjestiti ptičju perspektivu ako su crtane u mjerilu š 1:500 -> (§). Slova je najbolje pisati bez pomoćnih sredstava. bez kutnika -> s. 25. Podjela neke crte na određene razmake olakšana je odgovarajuće kosim položajem normalnog centimetarskog mjerila -> s. brisanje olovke: gumica koja ne razmazuje. Ispravno držanje "šine" je. najčešće uvjerljivije nego riječi. izograf itd. ili je pogodno upotrijebiti kistić (g). Za crteže s mnoštvom crta treba upotrijebiti šablonu za brisanje -> © .(3). također nožić za brijanje. Perspektiva neka bude konstruirana tako da odgovara budućoj stvarnosti. uz mnogo vježbe. mjerodavno za uspjeh. grafos.CRTANJE Perspektivni prikazi objašnjavaju zamisli projektanta. (4) Minu okretanjem držati šiljaton ABC. Dobro za loše pisatelje.

koje bi inače morao mukotrpno pronalaziti u mnoštvu knjiga ili ih dugotrajno pribavljati mjerenjem izvedenih građevina. slučajno odabranih mjerila.stvaralac dobiva u planski sređenom. kako bi se namještaj m o g a o u d o b n o koristiti b e z rasipanja prostora. Izvedeni objekti. Polazeći od svih ovih razmišljanja i spoznaja počeo sam godine 1926. toliko je stopa široka ili za toliko glava viša.čovjeka. uvijek s ciljem da se projektantu . Još danas možemo bolje predočiti neku stvar ako se kaže: visoka je poput čovjeka. U tome vidim jedan od razloga za nerijetku odsutnost povezanosti građevina međusobno. bilo u stvarnosti ili na slici. osnovni podaci i iskustva. Njihove mjere prema tome odgovaraju tijelu. naprotiv. čovjek nije samo tjelesno biće kojemu treba prostor. Ti su dijelovi provjereni na poznatim uspješnim građevinama iste vrste. prostorije ili zgrade bude slikovito pred očima. kako bi čovjek u s v o j e m u d o m u . mjere razvile. i čudimo se kako posve drugačije izgledaju u naravi. kako bi se s dovoljno vremena i volje mogao posvetiti važnom stvaralačkom dijelu posla. To su pojmovi koji su nam prirođeni i čije nam veličine takoreći leže u krvi. u radionici m o g a o u d o b n o obavljati p o s l o v e ili se o d m a rati. koncipirati i oblikovati.stvaralac u ruke samo dijelove. On mora znati dimenzije predmeta. tramvaju. Emotivna strana nije manje važna. on mora poznavati najmanje dimenzije prostora u kojima se svakodnevno kreće. Sve u svemu je ipak. Opisi su ograničeni na najnužnije i koliko je moguće dopunjeni ili zamijenjeni slikovitim crtežima. pa ga svaki arhitekt mora iznova proučiti. osvijetli. namještaja itd. Projektant mora znati na koji će način n a m j e š t a j biti pravilno razmješten. najznačajnije je u smislu kako se to doživljava. oboji. u kuhinji.praktičaru prištedi trud oko pronalaženja tih osnovnih podataka. planski prikupljati znanja različitih djelatnosti iz prakse i nastave. Međutim. Zbog toga moramo nastojati da i od te mjere steknemo koliko je moguće točnu i živu predodžbu. Tako su nekad bili ljudski udovi prirodna osnova svih mjernih jedinica. odjeće itd. što je namjera ove knjige. treba projektantu pokazati iz čega su se. Tko uči graditi. sustavno u skladu s podacima koji su potrebni za specifični projektni zadatak. i prema potrebi ispitani na modelima ili putem pokusa. p o s l o v n o m prostoru. O tim tipično najužim prostorima on ima čvrste predodžbe. automobilu itd. Pri tome je najveća pozornost usmjerena na to da se izloži samo sažetak. sažetom i suvislom obliku potrebne podloge. Iz njih izvodi. kao na primjer u vlaku. Na kraju. osjeća.UVOD ČOVJEK KAO MJERILO I CILJ Čovjek stvara predmete da bi mu služili. te da to neprekidno uvježbava. najčešće bez razmišljanja prihvaćene. dimenzije ostalih prostorija. kako bi iz toga mogao odrediti odgovarajuće dimenzije spremišta. Želi li se to promijeniti. nego su prikupljeni iz literature. Samo je tako moguć dinamičan napredak u skladu s duhom vremena. Današnje su tehničke mogućnosti uključene u najvećoj mjeri. 27 . ili barem stvaraju čvrste predodžbe kojih se arhitekt radeći na sličnoj zadaći najčešće teško može riješiti. često nesvjesno. jer projektanti polaze od različitih. blagovaonici. Projektant mora znati koliko mjesta č o v j e k treba između namještaja. Na toj je osnovi koncipirana ova knjiga koja polazi od čovjeka i daje temelje za dimenzioniranje zgrada i njihovih dijelova. izuzevši određene norme. navedeni dijelovi nisu manje ili više slučajno popabirčeni iz raznih časopisa. Dobije li arhitekt . Kako se neka prostorija dimenzionira. svaki zadatak drugačiji. knjižnici itd. i suviše lako navode na oponašanje. tako da mu pri svakoj oznaci dimenzija veličina projektiranog namještaja. To čine investitori kad mjere prostorije u svom stanu kako bi stekli uporište za razumijevanje dimenzija na nacrtima. duga je toliko lakata. podijeli. O tim građevinama samo na temelju slika često stječemo pogrešan dojam o veličini. Time projektant . namjesti i kakav joj je pristup. Međutim. bit će prisiljen sam ih povezati u cjelinu koja potrebna svojstva projektiranog objekta sklapa u duhovno jedinstvo. metarska mjera to je dokinula. trebao bi početi s tim da si koliko je moguće zorno predoči dimenzije prostorija i predmeta u njima. a ne od jedino ispravne mjere . Mnoga su načelna pitanja u ovoj knjizi prvi put istražena (razvijena) i međusobno odmjerena. a izvedene se građevine prikazuju samo ako su mogle poslužiti kao opći primjer. kojima je čovjek okružen. O veličini nekog predmeta odmah ćemo steći točan dojam ako kraj njega vidimo čovjeka. Karakteristično je za naše doba da se na slikama (crtežima/fotografijama) u našim stručnim časopisima građevine i prostorije prečesto prikazuju bez ljudi. Na kraju. Projektant mora znati u kojemu su međusobnom odnosu dijelovi tijela dobro razvijenog čovjeka i koliki je prostor čovjeku potreban u raznim položajima i pokretima.. uzevši u obzir njemačke norme. najčešće znatno manje.

znanstvenici i umjetnici trudili otkriti odnose čovječjih mjera. 1 /io h = visina i širina lica (uključivo uši). 28 . Najstariji poznati kanon o odnosima čovječjih mjera pronađen je u jednoj grobnici u dolini piramida blizu Memphisa (oko g. kanon Polikleta koji je dugo smatran normom. pr. razmak bradavica na prsima. U prošlom je stoljeću prije svih drugih A. 43. najmanje su se otada. Zeising. Kasnije su te veličine dalje dijeljene i dovođene u međusobni odnos.829 m. Michelangelo i ljudi srednjega vijeka. 1 /i2 h = širina lica u visini donjega ruba nosa. iz vremena Ptolomeja. On je polazeći od čovjekove visine odredio podjelu izraženu razlomcima kako slijedi: Vq h = duljina stopala. Nažalost njegovu djelu donedavna nije posvećena dužna pažnja. Vq h = duljina glave od tjemena do vrha brade. Njegove su mjere: visiP na čovjeka 1. U tim se radovima mjere ljudskoga tijela izračunavaju prema dužinama glave. Poznat nam je kanon iz doba faraona. te prije svega poznato djelo A. tako da su općenito u životu postale mjerodavne. zatim navodi koje su dali Alberti. Krista). /4 h = duljina noge od gležnja do koljena i dužina od brade do pupka.130 m itd. Grka i Rimljana. Durera. visina do pupka 1. Leonardo da Vinci. Zeisinga Q D 1 1 /2 h = čitav gornji dio tijela od rascjepa. uveo u ovu problematiku veću jasnoću. Prije svega su Durerovi navodi postali opće dobro. Dakle. Ova podjela se nastavlja sve do V40 h. sve dok značajni istraživač na tom polju E. Sve do našeg doba bili su stopa i lakat uobičajene mjerne jedinice. Od godine 1945. Moesel — Q nije Zeisingove radove potvrdio detaljnim ispitivanjem > P vlastitom metodom. širina noge (iznad gležnja) itd.UVOD MJERA SVIH STVARI Odnosi čovječjih mjera određeni oslanjajući se na spoznaje A. s. 3000. Le Corbusier je za sve svoje projekte primjenjivao ovaj odnos mjera prema zlatnom rezu pod nazivom "Le Modulor"-» C . duljina šake do zglavka. istražujući odnose čovječjih mjera na osnovi zlatnog reza i najtočnijim mjerenjima i uspoređivanjem. lica i stopala.

LJUDI MJERE LJUDSKOG TIJELA DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR prema normiranim mjerama i utrošku snage I 625 1 h300-i I 875 © ® ® ® ® 1 8 0 0 s 1 1 V > 8 '//1 < /1 * < 11 _ 1 r V ih/-—\1 °00 \ \ir\ 1 Jn \l 1 i ^V M LiJL ° Mjere na stolici za rad @ Mjere na stolici u stanu i blagovaonici Mjere na naslonjaču I 710 1 (17) Rad stojeći Sjedeći Čučeći 29 .

LJUDI POTREBAN PROSTOR IZMEĐU ZIDOVA za ljude u pokretu dodati ž 10 % DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR prema normiranim mjerama —» Q i utrošku snage Q POTREBAN PROSTOR S RUČNOM PRTLJAGOM POTREBAN PROSTOR S ŠTAPOM I KIŠOBRANOM 30 .

Tlocrt.38 m.ŽELJEZNIČKE MJERE M = 1:100 ČOVJEK l VOZILA Stara i nova vozila kao primjer za minimum prostora za transport osoba ^ 1.75 m.20 -i u 26 --1 \ / 60 75 O ' c* * -s SD TTT7- U —) . 48 sjedišta. 28 sjedišta 2. visina stupa 28 . 2.62 m. razred i- 1.97 —i y — 2. Duljina vagona za prtljagu 12.80 Presjek uz (?) tu I o ff^ 1.32 cm. 1. vagon za prtljagu 18. Ukupna duljina odjeljaka 12.54 H 1. 68 sjedišta. tlocrt. razreda 31 . blagovaonicom i prostorom za prtljagu.62 Vagon putničkog vlaka. razred uzdužni presjek uz © Donja etaža četveroosovinskog dvoetažnog vagona s gospodarskim odjeljkom.42 m.45 m po sjedištu. ukupna duljina 20.f j ® Vagon brzog vlaka.10 1 razred 2. 0.

Za te je elemente presudan položaj stana u krajoliku.6 3.63 78. razmještaj prostorija u zgradi i način izgradnje -> s.-^>7.64 3. Ako se zrak onečišćava otvorenim plamenom svjetiljaka.4° srednja temperatura ' 81% srednja relativna vlažnost zraka : oko 0.39 8. Međutim.23 4.91 48.05 1.3% 30. pa u normalnim okolnostima zadovoljava za odrasle 16-24 m 3 prostora (ovisno 0 načinu građenja) i 8 ..8 m 2 stambene površine po osobi. prehrani. djelatnosti i okolini 0 .ČOVJEK I STAN 21° srednja temperatura "•'••:• 23% srednja relativna vlažnost zraka oko 0.7 % 75. pri sred.70 1.83 1. To pri jednokratnoj izmjeni zraka u satu zahtijeva 32 ja čovječjeg organizma i raste s porastom temperature 3 3 m prostora za svaku odraslu osobu i 15 m za svako diprostorije.64 31.90 2.25 1.9% 1.5 m . i uz zatvorene prozore kod slobodno stokrvi). za dijete. zrak u stanu ne bi smio sadržavati više od 1 %o prema uvjetima -> 0 .13 2.36 65.015 rrvVsat kisika ' 32g/sat vodene pare .52 50. pri teškom radu Odrasli u starosti oko oko oko oko 15 40 96 118 1. VVolperta) Stanovi trebaju ljude štititi od vremenskih nepogoda i pružiti im okruženje koje značajno pridonosi da se što ugodnije osjećaju. a u danu 2520 toplinskih jedinica.7 % 1. a u spavaonicama na 10 m 3 po krevetu. To je razlog zašto su željezne peći i parno grijanje zbog svoje visoke temperature na površini neprikladni za stambene zgrade.043g/sat ugljičnog dioksida 0.22 71.:. Čovjeka se može usporediti s peći koja se loži hranom i koji proizvodi oko 1. a granične su vanje (bez pojave propuha).43 13. dovoljno veliki prozori ispravno smješteni prema vlažnosti od 50 do namještaju.8% 43. .05 0.6 m 2 i za djecu 3..2 0.55 4.33 18.09 25.28 7. Previsoka vlažPotrebna količina zraka nost pogoduje mikroo \ < Disanjem čovjek udiše kisik iz zraka i izdiše ugljični diokorganizmima.22 16.64 10. dovoljno grijanje i odgovarajuće provjetra20 — 6 0 % . bez propuha a u laganom kretanju.25 17.004 0.1 0.69 2. Tempesadržaj ratura u vode u m 3 "Celzija zraka u g 50 49 48 47 46 45 44 43 42 41 40 39 38 37 36 35 34 33 32 31 30 29 28 27 26 25 24 23 22 21 20 19 18 17 16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 A 5 T i 4 Vlažnost prostorije Najugodniji je zrak u novne su pretpostavke za dobro osjećanje termička izo25 1 — # H prostoriji pri relativnoj lacija.00 43.0 Ono je važno za proces hlađenCO2.92 3.0 . i znojenje -> (5).14 62. vrijednosti od 40 do 70%.35 1.28 6.68 20.03 m3/sat kisika 58 g/sat vodene pai .09 56.62 27. a pri radu 15-18° ovisno 0 intenzitetu kretanja. jeće zgrade dolazi do izmjene zraka jedan i pol puta do I / I M 1 // dva puta u satu.8 % ( 4 ) Štetne koncentracije najvažnijih tvorničkih plinova prema Lehmannu mg po litri. gljivicasid i vodenu paru. i raste s opadanjem temperature u prostoriji i porastom tjelesne aktivnosti.98 5.5 1.:.37 3.5 0..5% 20.98 1.24 22.01 9.76 0. gledalište u kazalištu) -» stranica 119-122 mora se umjetno pojačati izmjena zraka.05 59.48 19. Os- Pri grijanju prostorija treba nastojati da se na najprikladnijim dijelovima prostorije zrak blago zagrijava. Toplina prostorija Najugodnija za ljude je temperatura prostorija od 18 do 20°.82 6.5 toplinskih jedinica na sat po kilogramu vlastite težine. što bi bilo dovoljno da zavrije 25 litara vode.015 m3/sat ugljičnog dioksid^ (J) Spavanje kod niže vlažnosti zraka osjetno više © Rad 15 000 mkg srednji satni radni učinak na ergostatu ( D Izlučivanje ugljičnog dioksida i vodene pare čovjeka (prema pokusima H.003 0. Prema tome.020 m /sat ugljičnog noće.05 0.5* 80 Neposredno opasno % 0 - 0. Pri temperaturama iznad 70-80° dolazi do raspadanja čiji ostaci nadražuju sluznice ustiju i ždrijela te izazivaju osjećaj suhoće zraka.0* 300 3 1 2 + 1 0 . Max.89 4.40 35. izmjena zraka zračnim kanalima) može se potrebni prostor po osobi reducirati na 7.5 godina Odrasli u mirovanju Odr.89 30. Dojenče Dijete od 2. odrasla osoba težine 70 kg 0-0 proizvodi na sat 105. 23% srednja relativna vlažnost zrakar*::::i&?. Proizvodnja topline ovisi o okolnostima 0 .48 33.1 - 0.59 12.39 5.4-9.49 2. pri mirovanju. dovoditi kisik i odvoditi štetne sastojke.60 5.73 68.22 3. naročito ako ona prelazi 37°C (temperatura jete. ugodna vlažnost zraka i odgovarajuća rasvjeta.2-4. Uz intenzivniju izmjenu zraka (spavanje uz otvoreni prozor.82 8.76 7. neprijatnim isparenjima u bolnicama ili tvornicama. tj.31 2. lako količina od 1 do 3 %o C O 2 u zraku izaziva samo dubStvaranje vodene pare ljudskog organizma različito je lje disanje.5 2.41 37.46 1.21 28.1 2 m 3 .25 53.86 0.58 1.004 0.05 0.001 0. 271.05 0.51 39. ugodna toplina. stvaranje truleži dioksida i 40 g/sat vodene pare Q .(3). a ovima plijesni.31 14.:.2 - u T 2 3 4 i 10 oko 140 oko 90 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 82.001 0.25 15.03 11.64 24. Količinski je to kod ljudi različito.82 12. oko 0.71 0. U to spada zrak bogat kisikom.86 75.93 21.3 0.5 m 1 to znači za odrasle 6.01 - Podnošljivo pola sata do sat % o 0.5 0.15 1..71 41. radu Odr. Uz visinu prostorija 2.95 0.0005 0.0 10. a time utječe i na radnu sposobnost.64 © Toplina(WE/sat) prema Rubeneru -> QP Maksimalni sadržaj vode u m 3 zraka u g 32 . ostalo cm3 po litri Q P 3 Podnošljivo više sati % 0 Jodne pare Klorne pare Bromne pare Soina kiselina Sumporna kiselina Sumporovodik Amonijak Ugljični monoksid Ugljični disulfid Ugljični dioksid 0.40 46. u zatvorenim prostorima (npr.14 1.@ pojačan osjećaj hlad3 U prosjeku se po osobi računa na 0.02 m3/sat kisika 40g/sat_vodene pare 21° srednja temperatura "•'•:•:. izaziva si o tjelesnoj težini.32 10.

tj. ovisno o prokrvljenosti tijela. Niska temperatura zračenjem. Bosonog. Potrebna količina svježeg zraka za jednu osobu iznosi oko 32. kad tijelo termičku regulaciju postiže uz minimalni utrošak energije. Optimalna usklađenost tih čimbenika stvara ugodnu klimu u prostoriji i pridonosi čovjekovu zdravlju i njegovoj radnoj sposobnosti. Termička se ugodnost uspostavlja kad se tjelesno reguliranje topline nalazi u ravnoteži.4853+0. zraka 50% 100% 40% 50% 70% 100% Temperatura 0°C 4°C 18°C 21 °C 20 °C 30 °C Opis | " 1 p r i m a r n i i d o m i n a n t n i utjecaji © r a [ ^ J d o d a t n i faktori [ " " " " ! s e k u n d a r n i i n a s l u ć e n i faktori (2) Utjecaj topline zidova 30 °C 28 26 N V \ 1 24 Q. a nije obilježje poda. Ova se jednadžba može napisati i u obliku p = (ptr+<pA) [1+0.04)] (9) Vrijednosti za vlažnost zraka pri disanju // . tj. Iznad 500°C toplina postaje vidljiva svjetlost. vode u radijatoru). primjerice uz dvostruko veću temperaturu je 16 puta veće.0144(Xc O 2-0^] "r IO"3 ¿ j (1-0. Pri manjoj vlažnosti (ispod 30%) čestice prašine počinju lebdjeti. temperaturom zračenja.porast temperature površina). Zrak i kretanje zraka. Apsolutni sadržaj vode 2 g/kg 5 g/kg 5 g/kg 8 g/kg 10 g/kg . Isijavanje topline: površina toplog tijela emitira zračenje koje je ovisno o njenoj temperaturi. njegovu temperaturu i brzinu.378 Xe). sparno vlažno vruće nepodnošljivo Sadržaj vode u zraku pri izdisaju kod 37 °C (100 %) Kondenzacija vode u plućnim mjehurićima Prema formuli koju preporučuje Comite International des Poids et Mesures projzlaziza gustoću vlažnog zraka numerička jednadžba p = [3. suh zrak bez prašine. potenciji apsolutne temperature površine. zraka u prostoriji S L u °C . a obuven to osjeća. brža je i cirkulacija zraka. Kritične su površine prije svega prozori. § 20 18 16 14 orema \ Roedleru s „ prema Franku \ / / / \ V \ • \ • • 14 16 18 20 < c \ & \ 12 22 24 26°C 28 12 14 Temperatura prostorije 9 L 16 18 2 0 22 24 26 28 Temperatura prostorije S L u °C . Ugodna je relativna vlažnost zraka 40 do 50%. s izmjerivim vrijednostima za tlak zraka. prodire kroz zrak ali ga ne zagrije. Neugodna klima . isparavanje. Tok topline usmjeren je od tople prema hladnoj površini. tropska kišna šuma ^ekoliko vrijednosti relativne vlažnosti zraka za usporedbu 33 .% ne smije se prekoračiti. proširenje krvnih žila. Svježi zrak i izmjena zraka. visoka temperatura zračenjem. Ugodnost se uspostavlja kad odvođenje topline tijela odgovara stvarnom gubitku topline u odnosu prema okolini. hladi se na stropu i onda spušta.» Polje ugodnosti f Sadržaj vode u zraku g/kg Odo 5 5 do 8 8 do 10 10 do 20 20 do 25 preko 25 41 preko 41 Prikladnost za disanje vrlo dobro dobro zadovoljavajuće sve lošije već opasno nepodesno Polje ugodnosti Osjet pri disanju lagano svježe normalno još podnošljivo teško. Ono se širi u svim smjerovima. konvekcija: prijenos topline. a kruta ga tijela apsorbiraju ili reflektiraju. Vanjski protok topline: provođenje topline preko nogu. S temperaturom mijenja se i valna duljina zračenja.0 m 3 /sat. Zračenje ispod granice vidljivosti naziva se infracrvenim/toplinskim. zraka niska (porozni izolacijski materijali!). hlađenje: znojenje. Temperatura površine stropa ovisi o visini prostorije. razlika temperature između odjevenih i neodjevenih površina tijela). isijavanje topline (razlika temperature između površine tijela i okoline). visoka vlažnost i sparina. Ljeti je ugodno 20-24°C zimi oko 21 °C (plus/minus 1°C).1 vol. Veliko vođenje topline u pod preko nogu treba izbjegavati (temperatura poda iznad 17°C). Temperatura zraka i okolnih površina. diže se.> (^3) Polje ugodnosti (4) Polje ugodnosti Neugodno Ugodno Neugodno 12 14 16 18 2 0 22 24 26 28 Temperatura zraka u prostoriji tL> in °C .4 . čovjek osjeća toplinu/hladnoću samo preko podne obloge i njene debljine sloja. Promjena temperature zraka može se do neke mjere kompenzirati promjenom temperature površina (pad temperature zraka . te "osunčanje unutarnjeg prostora". Ugodna klima veljača/ožujak. grijalicom). blistavo sunce na zasnježenom polju. Toplinska je vodljivost primjerice bakra visoka. konvekcija (brzina zraka. zraka u prostoriji 8 L . Zrak cirkulira i prenosi prašinu i lebdeće djeliće. Pojmovi u svezi s izmjenom topline Provođenje topline: prijenos topline izravnim kontaktom. Temperatura i relativna vlažnost zraka. Količina C 0 2 od 0. Kretanje zraka osjeća se kao propuh.2S^/kg Relativna vlažn. Iz psiholoških je razloga ta apsorpcija topline za čovjeka najugodnija. visina 2000 m. temperatura zraka + 30°C prašni velegrad. Isijavanje je proporcionalno 4. lijep zimski dan. disanje (površina tijela. Količina C 0 2 u zraku mora se nadomjestiti kisikom. Preporuke za oblikovanje klime u prostoriji. razlika tlaka vodene pare između kože i okoline). Ona je to kraća što je viša temperatura. Ta se tijela (i ljudsko tijelo) prilikom apsorpcije zagrijavaju (toplina zračenjem).8 puta obujma prostorije na sat po osobi. a i najzdravija (kaljeva peć).KLIMA U PROSTORIJI Objašnjenja u svezi s klimom u prostoriji -> QQ Kako postoji vanjska klima. podrhtavanje mišića. povećanje brzine krvotoka. Zrak se grije u dodiru s toplim tijelom (npr.l 14 16 18 2 0 22 24 26 28 Temper. količina zraka u prostoriji. Kontrolirano provjetravanje je povoljno. Temperatura koju čovjek osjeća približno je srednja vrijednost temperature zraka i temperature okolnih površina. Izmjena topline između tijela i okoline Unutarnji protok topline: prijelaz topline iz dubine tijela prema koži. preko podne obloge i temperature uz pod. Temperatura okolnih površina ne smije odstupati za više od 2 do 3°C od temperature zraka. duboko modro nebo. klima za liječenje pluća (Davos) lijepa kasna jesen vrlo dobra klima u prostoriji dobra klima u prostoriji suviše vlažna klima u prost. oblačno nebo.0.> 28 Neu. sredina ljeta (tropski krajevi). Termoregulacijski postupci tijela Zagrijavanje: prokrvljivanje kože. Propuh u tom slučaju izaziva lokalno hlađenje tijela. £ 22 I o 2? 3 S Q. postoji i klima u prostoriji. Tople i hladne noge subjektivan su osjet.> (Jf) 41) 38 Polje ugodnosti y 36 t o « a o 34 32 30 28 26 24 22 hladno 70 12 \ Još ug Ddno Neu god no top 0 \ \ j Z £ 5 a b \ \ 1 odno \ * 12 14 16 18 20 22 24 26°C Temper. prema tome u stambenim i spavaćim prostorijama treba osigurati 2-3 izmjene zraka u satu. Što je brži protok u grijaćem mediju (npr.041 (Xco^0. a slučajno ili stalno provjetravanje nije. Dijagrami! Pri suviše velikoj razlici tih temperatura nastaje prejako (preintenzivno) kretanje zraka. 5°C. Izmjena zraka u stambenim prostorijama: 0.

Kod drugih tvari vrijede druge granične temperature za tu pretvorbu. Rešetka je magnetski orijentirana. što je Endros CD dokazao na modelu . na visini od više tisuća metara. tj. s razmakom traka od 4 do 5 m u smjeru sjever .VVoIdbrunn Waldkatzenbach) kako bi ispitali utjecaj okoliša na čovjeka. U metalima primjerice oni se lagano kreću oko neke točke ravnoteže . S : i •£/-t-•fj . U većini slučajeva nakon kratkog vremena pomaže premještanje kreveta u zone bez smetnji . vjerojatno uzrokovanih Suncem. želucu i izmjeni tvari. dolazi do daljnjih lomova na masivnim stropnim pločama višekatnih zgrada. dakle na razmacima od 28 odnosno 35 m i 15 odnosno 42 m . Djelovanje tzv. Geološki utjecaji Prema navedenim autorima. prema Hartmannu dovesti do zaključka 1 2. . b) tekuće i c) plinovito.» © . Navodno nema smetnji u prostorijama koje su građene prema načelu zlatnoga reza: visina 3 m. prema iskustvu. -> QJ globalna je rešetka od približno 2.» © . jer moderne građevine mogu utjecati na iglu.križaju se štetno mreže i vodena ®Zona bezmreže 1. zona ili površina od 1. U srednjoj Europi osovinski razmak traka iznosi oko 2. posebno utjecaj 2. Pohvale dobivaju okrugle kuće i šesterokutni tlocrti (pčelinje saće). gradiva i instalacija.0 x 2. No njihova pravilnost može.» © Mreža globalne biologije Istok Pri tome se javlja efekt zbrajanja. pri čemu prednjače vodene žile .30 m bez smetnji. rasjedi ili diskontinuiteti. oko čitave se Zemljine kugle proteže tzv. •H \/ T / L. Pri daljnjem zagrijavanju se atomi rastavljaju jedan od drugoga do prelaska u plinovito stanje — (. : : ~ v " ^ — l K n n r nori7emne vode Uspor podzemne vode Površina terena ---. uređaja za neutralizaciju smetnji nije svestrano prihvaćeno.» © U punom smislu postaju sjecišta traka globalne rešetke patogena kad se poklope s geološkim smetnjama kao što su vodeni tokovi. Čini se da je najvažnija sposobnost prepoznati i razlikovati pojedina utjecajna polja ili zone. globalna rešetka -> © od stacionarnih valova. Osim toga se smatra da postoji i dijagonalna globalna rešetka smjerova sjeveroistok . pomoću posebno osjetljivih filmova.zapad oko 2 m Te su trake. jer se zone smetnji otkrivaju rašljama ili radiouređajima. Zornu sliku tog fenomena daju lomovi zračenja podzemnog vodotoka -> ( | ) i iz- — -- 1 (- - k + *l 1 % i © Granit Zrak Granit Zrak Desni krevet uz zid doveo je do zdravstvenih tegoba. krvotoku. S druge strane. Prema istom izvoru postoje u Europi odstupanja od navedenih smjerova do 15° Tvrdi se da su Amerikanci takve trake detektirali iz zraka.Vodič prema sjeveru © Magnetno polje Zemlje H t t t H M Silnice električnih polja vodenog toka.50 m-> (?) © " " T ^ . kao što se zrake lome u odnosu na vertikalu na granici tlo .J*' Tok podzemne vode Mjerene razlike električnog potencijala i reakcije rašlji iznad toka podzemne vode 34 .> ® Glavni štetni utjecaji takvih patogenih zona jesu devitalizacija.3). normalno = b = voda i iznad 100° = c = para. fiziološki štetne. Uzrok tome su atomi ili molekule od kojih je tvar sastavljena.» © . > 1 • • TlIlUtiillilllllllil Hill I I I v ' f j f j r ? \ P*—' v 7 .zrak. postoje izvještaji o tomu da lociranje globalnih traka ovisi o pouzdanosti magnetne igle. šrafirane zone rubne mreže izgleda nemaju štetnog utjecaja kako je riječ 0 terestričkom zračenju koje dolazi iz nutrine zemlje i koje se zbog kristala u Zemljinoj kori oblikuje u svojevrsnu rešetkastu mrežu.00 © Globalna mreža magnetno uređena s naročito patogenim točkama križanja Lijevi krevet stoji u točki križanja. na površini zemlje. a naročito njihova sjecišta pri duljem ili opetovanom boravku na tim sjecištima (kreveti). Svaka — — — — — Lijevi krevet je naročito ugrožen jer smetnji između traka se globalne globalne ©žila.» © Zagrijavanje ubrzava kretanje do prelaska u tekuće stanje -> ( | ) . bubrezima. u trakama širine oko 20 cm. Tome se u pravokutnim prostorijama pridružuju korespondentne prostorne rešetkaste mreže. premještanjem u lijevi položaj ozdravljenje nakon kratkog vremena bez lijekova © Globalna mreža prema Palmu s razmacima od oko 4 x 5 m s točkastim linijama polovice razmaka 2 x 2. čini se bez patogenih utjecaja .jugozapad i sjeverozapad . Vlf -u 7 4S r 4 1 --1 T * \ -L / L\ }-r S •f ItT J_H >1-I-i 1 -r > ->-> * / s i \ -J1.80 x 2. Već odstupanja od 1 do 2° dovode do osjetne pogreške lociranja jer su rubne zone naročito patogene. prostorija.30 m čime djelovanje pojačava 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1112 13 14 15 16 I i 1 1 1 1 1 1 -i•- T V _ L i 14 Î h -H S/ 4. između traka globalne r e š e t k e © Prema Hartmannu najučinkovitije je odmaknuti krevete iz područja smetnji./ \ / t• i1 \ L ->- + -- \ t •h sedma traka tog drugog reda.> © . Tipičan je primjer voda: ispod 0° = a = led. ali sa samo jednom četvrtinom djelovanja.» © .• T \ -» . građevina. neki su se pokazali izvorima smetnji. drugi red mnogostruko jača u djelovanju. U svakom slučaju za pažljivo istraživanje svih tih utjecaja treba imati veliko iskustvo i utrošiti dosta vremena (višekratni obilazak zbog kontrole).80 x 2. širina 4 m. oni nisu mrtvi nego u neprekidnom kretanju. također u periodama sedmice.-r -1-h / * s • •h } Hr f •j S 't-i. Svaka sedma traka je kao tzv.50 — tla. slabljenje životne energije.Sje er GRAĐEVNA BIOLOGIJA ->QP Već se desetak godina trude prije svih liječnici poput dr Palma i dr Hartmanna (voditelj istraživačke grupe za geobiologiju Eberbach .jugoistok . od magnetskog sjevernog prema južnom polu. Međutim. Stvarna rešetka je prema tome globalna oko cijele Zemlje. I u ovom slučaju su najizraženija sjecišta tih traka. dakle na razmacima od 250 odnosno 300 smatra se još pojačanom zonom smetnji trećega reda.50 m. Prema Palmu. dakle. Endrosa pokazuje kako se kvantne silnice na površinama otklanjaju od vertikale i proširuju mjerene veličine takvih smetnji iznad jedne vodene žile .5 m linija polovičnih razmaka. tj.r H. smetnje na srcu. desni je presiječen rubnom zonom.jug i 5 do 6 m u smjeru istok . a okomito na njih u smjeru istok . sve do teških kroničnih bolesti kao što je rak. koje pri koncentraciji stvaraju geopatogene zone Modelsko ispitivanje R. disanju. prije svega od sjecišta traka .zapad. 0 M 5 10 15 20 Reakcije rašlji Fizičari poznaju tri agregatna stanja tvari: a) čvrsto.- rt- f * "I H. duljina 5 m."-. Povoljna je.

sva biljna vlakna kao na primjer morska trava. P a l m Q P odbija primjenu metala za vanjske zidove i općenito za oblikovanje velikih površina. pa uslijed toga dolazi do difuzije prema hladnijem mediju (s nižim tlakom). Djelomično se tolerira bakar. ima izvrsnu konstantu vlaženja kao i životinjski tekstil. Općenito treba izbjegavati širu upotrebu metala.80% ultraljubičaste svjetlosti. if « f } « f « f « . ' / / / / W / / ' / a / / // Asfaltna hasura na 'masivnom stropu /otklanja prema jugu nagnute zrake iz tla. ali i ekspandirana glina i dijatomejska zemlja.. Glina se smatra zdravim materijalom. Armiranobetonska strop na ploča / / / / / / /' / / / / / /' / / . Ne preporučuju se sintetični materijali. odbija se izričito Dopušta se ipak u području temeljenja i podruma.. kao i u zrakopraznom prostoru. Aluminij ima velike izglede. Prikladne su i ploče od pluta debljine ž 2 5 .•. Postoji skepsa prema staklu u boji. Beton. Gornji primjeri s metalima nisu međutim tipični za druge materijale. u smanjenom broju prema hladnijem vanjskom zraku. Dugogodišnji pokusi prema Schröder . fmsMss/s / / im^^fm^mm / ¿ / ' / / MS/A*/. ©tople unutrašnjostipare kreću sezakočene vanjskim zidom. Za ziđe izloženo vlazi treba upotrijebiti hidraulično vapno. / .•. mljeveno ili u obliku ploča (mogu biti i bitumenizirane). Asfaltni sloj na masivnoj stropnoj ploči doveo je do loma.GRAĐEVNA BIOLOGIJA -»QP S druge strane. tj. Smatra se da je 10% "kulturni" materijal./.. tako // // / / / r / / / / ' / / / / / / SU / zrake ^ tla / / M / / / / | / / / / / / ' / / / Prirodno tlo s_ / / / / f / 1 / f / 1 ' / / $ r\ H 1/ jivo proučiti sastojke i postupke proizvodnje kako bi se izbjeglo štetno zračenje. ©da koncentrirano prodiru u susjednu prostoriju i zbog toga im se pojača štetni utjecaj * fMljeveno pluto / / ?4/ / / . o o « omom•o«o*o o i o » o mmomomo omomom•o«o#o o *o*o* • o « o * o unutra toplo vanjski oioooo O O I O I O vani hladno o o oo•o o • OOo• o ( 3 ) Atomi metala u plinovitom stanju Molekule vodene iz prostorije. navorana alufolija itd. Steiner. plinobeton. čak i kao bakreni krov za stambene zgrade (ne i za crkve). Uslijed toga je u susjednu (?). ako su spojene ili nastavljene na prijeklop (8).••. i ' ' / i. pečen na što nižoj temperaturi.5 m m 1 7 / / 4 . također i plutene ploče s preklopom (mogu biti i bitumenizirane). Zaštitna sredstva za drvo trebala bi se dobivati destilacijom samog drva. ^ 200"C./. Bronca (5 7 5 % bakra). pa i olovo. Amiiranobetonski s t r o p ' / / / . pjenobeton. Molekule zraka kreću se izvana prema unutra.v. zaslužuje pohvalu. fgj Mljeveno pluto. i M W num posebno masivna građevina od armiranog betona. Prednost se daje višeslojnom staklu koje je u staklani stopljeno u odnosu na ono spojeno okvirom od metala ili sintetike. Zbog toga se pravo drvo preporučuje i za unutarnje obloge. Za razne namaze preporučuje se pažl- •'/////' / '. / / / S U zrake iz tla . Pješčenjak se kao prirodni vapnenački pješčenjak tolerira. 34 @) Atomska rešetka vapnenca Za izolacijski materijal preporučuju se prirodni materijali kao pluto./.. o O o O o o o o o o o o o ¿o«o«o o «o«o* •o*o«o o» o • o #• o * o * o ohmomo O t O O O I oootoo oomooo oooiot OIOOOO • oo o o • o o i o i o O O O i O l Pokus s mljevenim plutom.' / t*:|/ / S U zrake iz tla i materijala / / / / / / \ i:J / / /si/zra'ke iz tla / / / // ' / / ' '' / 1 / 'Prirodno tlo < © Betonske stropne ploče propuštaju zrake iz tla bez promjene (odnosno otklanjaju ih S. vuna od šljake. Preporučuje se kvarcno odnosno biostaklo koje propušta 70 .. toplina ne mijenja razmještaj atoma koji i tako nisu poredani. pa ona pečena na približno 950°C za zidove ili krovni pokrov najprikladnija je za organizam. prikladan za život i bez štetnih nuspojava. željezo se ne prihvaća (navodno grijaća tijela uzrokuju smetnje u polumjeru od 4 m). Drvo intenzivno reagira na mirise: održava dobre i razara loše. Treba postupati u skladu sa starim pravilima: drvo se siječe samo zimi. hasure od kokosovih vlakana. Za zidanje se preporučuje masno vapno (zračno vapno) bez sastojaka sumpora. Metal. a dobiva se gašenjem pečenog vapna u vapnari. odnosno promjene smjera prethodno prodrlog zračenja prostoriju prodrlo koncentrirano zračenje © .•. kao drveni ocat.. Staklo.. pri apsolutnoj ništici (°K = 273. Masa molekula pare opet ovisi o toplini. Kositar se cijeni.15°C)prestaje svako gibanje atoma ili molekula. kad mjesec opada i ostavlja se godinu dana močiti u jami s glinom prije nego se otpremi u pilanu (prilično skupo). Azbest treba upotrebljavati vrlo oprezno./ / / / // // // // // i // .2. / 1 1 i / / / / / / ' ^Armiranobetonski strop — Sintetika (plastika) ne odbija se u cjelosti. u svezi s prvim Goetheanumom u Dornachu. utemeljitelj antropozofskog društva. kao i višeslojno staklo. debljine 25-30 mm apsorbira štetno zračenje 35 . suprotno tomu. O tome vidjeti istraživanja industrije betona QP.3 0 mm. Drvo se kao kondenzirana svjetlost i toplina smatra najvitalnijim gradivom. pa je uobičajeno ličiti staje vapnenim mlijekom. Primjerice kad je riječ o staklu. Kao posebni zagovornik građenja drvom navodi se dr. mine- Asfaltna hasura 2 . Normalno staklo kao prozorsko ili kristalno smatra se neutralnim.„/. koža svila itd./ / / // . staklena vuna.. pokazao je apsorpciju zračenja. Zato zbog izjednačenja (tlakova) ulazi zrak. i / ' / i 11 i i / I . ali je ipak konačno novi Steinerov Goethea- / / / / i.Specku -> Qp pokazuju da zračenmolekula vodene pare molekula zraka ja organskog podrijetla apsorbiraju ili lome zračenja mineralnog podrijetla. gdje zrenjem nastaje masno vapno. jednako svladavajući ( T ) Atomi metala u čvrstom stanju (?) Atomi metala u tekućem stanju difuzijski otpor dijela građevine -> ( D . ako treba i kao ploče od piljevine vezane prirodnim vezivima. ali se od njega ne bi trebali izvoditi čitavi zidovi. < / 1 1 ' 1 1 / 1 ' Prirodno tlo ^ w / w / A . drveno ulje ili katran. Gips je cijenjen kao prirodni gips.• • .H — j / / / / / f -44-4^-44 jl « 4 * ralna vuna./. Tako svaki materijal ima svoj vlastiti atomski svijet koji se okolini manje ili više osjetno prikazuje (4). a naročito armirani beton.i. Poznato je da je vapno baktericidno.

polovi istog predznaka (koji se odbijaju) uzrokuju nered. a njihova količina varira od 100 do 10 000 iona po kubičnom centimetru zraka. oboljenjima mjehura itd. E. samo negativno nabijeni kisik iz zraka je biološki vrijedan.> ( 4 ) Između najčešće negativno nabijenoga tla i pozitivno nabijenoga zraka nastaje snažno električno polje s velikim utjecajem na organe. astmu. prema rodnom mjestu "Suhr" Schroder . tj. Električni uređaji kao grijalice. Prema američkim mjerenjima.9 SU nisu dovela do smetnji. U zatvorenim i prašnim prostorijama prevladavaju pozitivni ioni. reumu. Općenito vrijedi: što je gušće gradivo.600 iona/cm 3 gotovo konstantna. Oni djeluju u obliku stropnih elektroda. podove i stropove. tj. u godišnjem je prosjeku dnevna količina iona između 300 . Istraživanja posljednjih 50 godina potvrđuju povoljno djelovanje negativnih iona na previsok krvni tlak. Svi cjevovodi s vodom (hladnom ili toplom). Čovjek je na otvorenom izložen naponu od približno 180 V. Visinsko zračenje. Zračenja do 2.jug kroz zonu smetnji Zona smetnji oko trafostanice sa škodljivim utjecajem na osobe u krevetima 9-12 (prema K. perilice. spavaonice ili sjedeće garniture u stanovima. zamrzivači i instalacije centralnog grijanja koje moraju biti stalno u pogonu zahtijevaju u tom slučaju odvojeno napajanje. stvaraju poželjnu ravnotežu. otkrivene su čak i u uskim planinskim dolinama.6 Trafostanica i mnogobrojni dalekovodi 9-10 Bračni kreveti 11 krevet većeg dječaka 12 krevet manjeg djeteta 13 krevet manjeg djeteta prije oboljenja 14 os sjever . čovjek sporije stari. Takva istosmjerna polja (polja istosmjerne struje) dovode do poželjnih okolnosti rasporeda iona u prostoriji. prolaze u nekoliko metara širokim trakama kroz zidove. Kombinacija generatora i elektroda proizvodi istosmjerno strujno polje negativne ionizacije do 2000 V i djeluje u krugu od približno 2 . Biološki djeluju srednji i mali ioni. Dr Hartmann je odmah izliječio narušeno opće zdravstveno stanje kad je pacijent prije spavanja izvukao utikač i tako električni kabel pri uzglavlju isključio iz strujnog kruga ten na suprotni zid (2) (D U drugom pak slučaju nestale su slične tegobe kada je kabel. Prema tome. Već su istraživanja koje je Čiševski proveo dvadesetih godina pokazala povoljan utjecaj negativnih iona na životinje i ljude. transformatorske stanice izazivaju smetnje u široj okolici (Schroder i Speck izmjerili su na jednoj takvoj stanici od 10 do 20 kV zračenja na 30 do 50 m prema sjeveru i 120 do 150 m prema jugu). Čovjeka u 24 sata probija 100 milijuna takvih zraka. koji je bio pod uzglavljem bračnih kreveta.3 m. 276 (Š) To posebno vrijedi za instalacije izmjenične struje pod naponom. (SU = mjerna jedinica. instalacije treba koncentrirati u sredini zgrade. © Električni aparati i motori uzrokovali su smetnje u kući. Od 3 SU nastaje sklonost prehladama. Tolerira se lagani beton s dodatkom ekspandirane gline.Specka). ali samo pod slabom strujom jer nedostaju slobodni prijenosnici naboja. ovisno o području i klimatskim okolnostima. Smetnje su ustanovljene do 2 m uokolo. Endrosu) Utjecaj iona . ovisno o geografskom položaju i lokalnim okolnostima. Novija su mjerenja pokazala jednake impulsne aktivnosti u prostorijama kao i vani. ali i na biljke. Njegova "Teorija promjene organskog naboja" pokazuje stalno opadanje eletričnog potencijala čovjeka tijekom starenja. a isto tako i električne željeznice i vodovi jake struje u blizini stambenih zgrada. dakle i kad nema Kabel od utičnice do svjetiljke na trasi oko uzglavlja uzrokovao je smetnje. Zbog toga bi prostorije namijenjene trajnom boravku ljudi i životinja trebale biti što je moguće dalje od tih uređaja. Nadalje. Postoje mali. i naročito mikrovalne pećnice s defektnim uzemljenjem ispod ili blizu spavaonice. Ukopani kabeli. reumatskim bolestima. od masivnih stropova još i pojačane. Lotzu Q . Od 6 SU vrlo jake smetnje. Takvi aeroioni nastaju u slobodnoj atmosferi. krvotok. stalno trošeći struju. Depolarizacija. Tome se pribrajaju lutajuće struje koje prate oštećene ili dotrajale stare vodove. odnosno primanje i otpuštanje naboja rezultira redom. Zajedničko uzemljenje više susjednih zgrada također može izazvati patogeno zračenje. orijentacija plusa prema minusu. čak ni armirani beton nije bio zapreka za magnetno polje. npr. Izvlačenjem utikača nestao je napon struje pa je došlo do ozdravljenja (prema Hartmannu) © Kabel iza uzglavlja uzrokovao je smetnje kao kod 1 Premještanjem kabela na suprotnu stranu prostorije smetnje su nestale (prema Hartmannu) protoka struje jer se stvaraju električna polja s patogenim djelovanjem. bojleri. Polarizacija. U kubičnom centimetru zraka može biti nekoliko stotina do nekoliko tisuća iona. 1 . Približno 65% ljudskog tijela sastoji se od kisika. tako da stanovnik često dolazi pod utjecaj više izvora -»(3). ovisno o dobu dana (prema R. uz kuhinje i kupaonice. Velika je ponuda uređaja koji u radnim prostorijama umjetno stvaraju za organizam povoljne negativne ione. prodire do 300 m u tlo. najčešće emitiraju patogeno zračenje koje prolazi kroz zidove i stropove. P 36 . vjerojatno najučinkovitije. Kod postojećih instalacija pomaže samo premještanje ili radikalno isključenje na strujomjeru. djelovanje prema tjelesnoj konstituciji. a u slučaju mjerljivih oborina količina je negativnih iona za približno 100/ cm 3 veća . klimatske rasvjete i stolnih odnosno podnih uređaja. po mogućnosti sve zajedno u instalacijski zid s. (4) ^ ^ Srednja godišnja koncentracija umjereno pokretnih pozitivnih i negativnih atmosferskih iona u danima s mjerljivim oborinama u centru Filadelfije. plinovod i vodovod uzrokuju snažna polja smetnji. Izmjenu tvari uglavnom uzrokuju ioni. Kod novih instalacija mogu se zračenja spriječiti odgovarajućom izolacijom vodiča.Otvoreni kabel GRAĐEVNA BIOLOGIJA ->QP Treba razlikovati cement od zgure i kemijski proizvedeni gips s ekstremno visokim vrijednostima zračenja od prirodnog cementa i gipsa. jača je redukcija kozmičkog zračenja. a to se još pojačava kad struja poteče. a može se mjeriti još 1000 m pod vodom. srednji i veliki ioni. kanalizacija i plinske instalacije zrače u svoju okolinu i utječu u manjoj ili većoj mjeri na ljude i životinje. premješPosebno su nezgodni slobodni kabeli jer izazivaju sindrom izmjeničnog polja od 50 Hz. tj. Dakle. što je više negativnih aeroiona u zraku. Hladnjaci. Sada već postoje automatski prekidači za razdoblje kad nema potrošnje struje.

kao različito duge. Crno čini vitkim — a jer crno » @apsorbira svjetlost. karirani uzorak po» većava širinu i visinu — e. (J) Crne površine i tijela izgledaju manje od bijelih iste veličine. horizontalno ili mješovito) . vrata. Dinamičko djelovanje (9) Statičko djelovanje ^0) Dimenzije u vertikali izgledaju oku različito od jednakih dimenzija u horizontali.> @ . jer bijelo dispergira svjetlost. 37 . . 150 Mi/ Prostorije istih dimenzija mogu djelovati sasvim različito uslijed rasporeda prozora. a prema gore zakrivljene stube. zbog kojeg sve izgleda više nego pri sigurnom stavu i pogledu prema gore. usprkos jednake veličine zgrade i visine etaža (razmještaj prozorskih prečki može tome značajno pridonijeti). a horizontalne širinu—»d. o o© o o o C 0 3 (¿) ft cgo Dva jednaka lika osobe u perspektivnom crtežu izgledaju različito veliki. namještaja -> djeluje kao "crijevo". a dužine A-F i F-D zbog uključivanja u različite površine.OKO crni krug iz izvjesne udaljenosti izgleda za oko 1/3 manji od bijeloga U f ! > — C f1 V'. -> v§) je u dojmu kraće zbog poprečno smještenog kreveta odnosno radnog stola pod prozorom. o a \ D O / <0 L . mijenja se odnos mjerila uslijed odnosa prozorskih otvora prema preostalom di— ' jelu površine zida. K tome dolazi i osjećaj nesigurnosti pri pogledu prema dolje. jer nisu uklopljeni u zakonitosti perspektive. To vrijedi i za sve elemente građevine. Jednake prostorije i dijelovi prostorija uslijed različitog smjera crta djeluju ne samo raz ličito velike nego i sasvim različito u izražaju. Boja i uzorak tkanina odjeće osobe. ^ I Ako se želi utisak jednake veličine crnih i bijelih površina. © Dužine a i b djeluju zbog beznačajnih dodataka. bijelo odjeveni deblji nego što zaista jesu. vijenci i pojasnice horizontalno (horizontalno zakrivljene). (3) Stvarno paralelne vertikale ove "Zolnerrove figure" zbog kosih crtica djeluju koso. Vertipunašnim — » kalne pruge povećavaju visinu — c. Bijelo činimijenjaju dojam b.I ' 12 'H12 16 Već zbog položaja očišta izgleda građevina viđena odozgo višom nego odozdo. » Krugovi A u objema skupinama izgledaju oku različito veliki. Svijetla boja uz tamnu čini da tamna izgleda još tamnija. iako su jednake duljine. moraju bijele biti odgovarajuće manje.o o — n n • • OD • • • • • • • • • • • • • • • • OD • • •O OO OO Brojčani podaci u modularnim 12 </ jedinicama (il)—(14) Bez obzira na arhitektonsku rasčlanjenost (vertikalno. crno odjeveni ljudi izgledaju vitkiji. Poprečni položaj prozora kod -» \D uz odgovarajući namještaj čini izgled prostorije širim nego duljim Gore prema natrag nagnuti zidovi djeluju vertikalno. iako im je promjer jednak (relativna veličina).

pojedini elementi mogu neznatnim preoblikovanjem oku ponuditi veće površine (b i c) Pri određivanju širine ulica koje omogućuju opći pregled i razgledavanje detalja treba se pridržavati gore navedenih naznaka Iz ovoga proizlaze i j e d n a k e ili veće udaljenosti knjiga od čitatelja (različita u skladu s veličinom slova). a horizontalni savijeni u sredini . 3 7 . © Točne konture vidi oko samo u kutu od 0°1' = polje čitanja. sjedala gledatelja od izvođača itd. o n o dovodi do uživanja gledanjem pronađenih "slika". Vertikalni rubovi izgledaju s gornje strane nagnuti prema gledatelju.( 9 ) . Odlučujuće za određivanje dimenzija je veličina vidnog polja -»(3). moraju se izvesti na odgovarajućoj visini (a).> s. Gledanje ponajprije služi našoj tjelesnoj sigurnosti. 38 . čiju gornju granicu (strop) opažamo kao stacionarnu sliku.» s. u nekim slučajevima "polja preciznog gledanja" — » @ a za točno raspoznavanje detalja veličina "polja čitanja" —>(5) i © . Potrebna veličina detalja koji treba razaznati ovisi o njegovoj udaljenosti. Ta udaljenost E može biti. Idealna stacionarna slika ispoljava se efektom ravnoteže. svodovima i si. ali ako j e prostorija vrlo duga.000291 A k o j e strop visok. uz ovo crteži —»(3) .02 m. Poznato j e da se toranj gledan odozgo čini mnogo višim nego odozdo .zamrznuta glazba".> s . (Znanstvenici fiziolozi rade na nauku o šestom čulu. time je određena ograničena udaljenost na kojoj se određeni detalji mogu raspoznati. BOL). a trebaju biti vidljivi. Oko u kretanju napreduje duž zapreka koje zapaža sve dalje po dubini i širini. Unutar tog "vidnog polja" javljaju se oku predmeti "na jedan pogled" ->(3).204 m. pa ga oko prepoznaje samo "pipanjem" uvis. izaziva osjećaj zaštićenosti. U zatvorenom se prostoru također javlja stacionarna ili "opipna" Potrebana visina da se prostigne isti utisak kao pri razmaku od 8 .» ( T ) . dimenzije detalja _ odnosno dimenzija detalja E • tg 0 T tg0°1'0 ""0. Ravnoteža je prvo obilježje arhitektonske ljepote. Pri tome treba obratiti pozornost na činjenicu d a j e oko podložno optičkim varkama. Takve zapreke u j e d n a k i m ili ponovljenim razmacima oko osjeća kao takt ili ritam. Izvan ovog okvira oko svoje dojmove prima kroz "opipnu" sliku. Ovisno o tome j e li se oko na objektu zaustavilo ili oko "pipa" duž © Kod niskih prostorija dojam prostora "na prvi pogled" (mirna slika) @ Kod visokih prostorija dojam prostora "pipanjem" oka prema gore (opipana slika) objekta. a veliko prema gore 27° i prema dolje 10° > udaljenost pri potpunom sagledavanju građevine = širini građevine ili dovostrukoj visini građevine iznad visine oka. osjećaj potištenosti. a promatranje počinje tamo gdje gledanje završava. 4 0 . 700 m. uz pretpostavku da su razmaci zidova i cjelokupne proporcije s time usklađeni.000291 = 0. ® Veličina još raspoznatljivijih elemenata građevine može se lako izračunati iz trigonometrijskih odnosa i određene udaljenosti oka tivno naslikanim vijencima. Elementi građevine koji se nalaze iznad istaka.OKO KAO MJERILO ZA IZGLED PREDMETA D O Djelovanje oka dijeli se na gledanje i promatranje. 37 (§). a visina se uvijek čini većom.4 3 ili u uravnoteženim predmetima). čini se prostorija slobodnom i uzvišenom. Prostorija.(9)) konstruirani prema njegovu Cjelina objekta i okolice djelu). u odnosu prema dimenzijama detalja.» Neufert. Grci su se točno držali tih pravila i dimenzionirali najsitnije detalje ispod konzolnog prepušta stropa tako da pri udaljenosti od 27°—»(7) ispunjavaju "polje čitanja" od 0°1' (7) (kako je Maertens —>• QP dokazao. Oko točnije ocjenjuje širine nego dubine ili visine. Petra u Rimu) ili čak perspek- Treba li neki natpis biti čitljiv na udaljenosti od npr. visina slova "h" je uobičajeno peterostruka debljina.204 = 1. Imajući na u m u te činjenice ne smije se prijeći u suprotnu krajnost (barok) i primjerice pojačati djelovanje perspektive koso postavljenim prozorima i vijencima (crkva Sv. = 5 x 0. Stacionarna se slika uspostavlja približno u površini kružnog isječka čiji j e polumjer jednak udaljenosti oka od objekta. harmoničnim predmetima i odnosima . 37 @ i (§). o osjetilu ravnoteže ili statičkom osjetilu koje bi bilo temelj našeg smisla za lje- Čovječje vidno polje pri mirnom držanju glave i pokretima očiju je široko 54°. razlikuje se stacionarna slika i "opipna" slika. mora debljina slova (prema (§)) iznositi d > 7000 x 0. Vidno polje nepokretnog oka obuhvaća vrh stošca od 1 što daje približno površinu nokta na palcu ispružene ruke potu koju osjećamo u simetričnim. 5 0 m slika —>(T) —(2). . što izaziva osjećaj sličan onome što ga uho prima od glazbe ("Arhitektura .» s. tj. uz to i .

u pogonima. sa strane hladno i tužno. odozdo ga olakšavaju i uzdižu. y © Duge prostorije izgledaju kraće ako se završni poprečni zidovi jako naglase bojom. pa time ih čini svjetlijim. Hladne boje djeluju pasivno.plavo. Bijelo je boja apsolutne čistoće i urednosti. za crte usmjeravanja i prometnu signalizaciju. Najveću impulzivnu snagu ima narančasta boja. crvena.narančasto . © Pojedinačni svijetli elementi ispred tamne pozadine djeluju lakše. Hladne i tamne boje odozgo djeluju prijeteći. potičući kretanje. poticajno. bijela se boja koristi za označavanje površina za skladištenje i postavljanje. umirujuće © Prirodni krug boja (prema Goetheu): trokut crveno . Stupanj svjetlosti površina Vrijednosti između teoretske bijele (100%) i apsolutno crne (0%) boje Bijeli papir Vapneno bijelo Limun žuto Slonova kost Krem Zlatno žuto.© . (3). Svijetle boje uzdižu. Najmanju impulzivnu snagu ima plava. Tople i tamne boje djeluju odozgo završno. dostojanstveno. zelena i purpurna. sa strane ga griju i približavaju. odozdo otežavajuće i potišteno. čisto Žuto kao slama Svijetlooker Čisto-krom žuto Čisto-narančasto 84 80 70 oko 70 oko 70 60 60 oko 60 50 25-30 svijetlosmeđe čisto-bež srednje smeđe losos-ružičasta zasićeno šarlah crveno cinober crveno karmin crveno duboko ljubičasto svijetloplavo duboko nebesko plavo oko oko oko oko 25 25 15 40 16 20 10 oko 5 40-50 30 čisto tirkiz plavo zeleno poput trave zeleno kao lipa. odozdo glatko. Prostorije izgledaju niže ako su stropovi naglašeni jakom bojom. sa strane obuhvatno. © Bijelo kao boja za vođenje pri kretanju. pastelno srebrno sivo siva vapnena žbuka sivi sirovi beton šperploča žuta opeka crvena opeka tamni klinker 15 20 50 35 42 32 38 32 18 10 Solnhof-ploča prosječna boja kamena asfalt. življim i raščlanjenim. Zelena boja opušta živce. U prostoriji su impulzivno snažne boje prikladne samo za male površine. Tople boje djeluju aktivno. svijetla orah svijetla smreka aluminijska folija pocinčani željezni lim oko 50 35 oko 20 oko 5 oko 18 oko 33 oko 18 oko 50 83 16 oko oko oko oko oko oko oko oko oko 39 . U kolorističkom oblikovanju prostorije bijela boja ima glavnu ulogu pri odvajanju pojedinih skupina boja i njihovoj neutralizaciji. aktivnost ili pasivnost. umirujuće uili introvertno. laboratorijima itd. od kojih se teoretski miješanjem mogu dobiti sve boje. odozdo sigurno za koračanje i prihvaćanje. naročito kod prividnog predimenzioniranja. —» © . Utjecaj boje ovisi i o tome koliko je svjetla i odakle djeluje.žuto = osnovne boje. tamna hrastovina. Suprotni trokut: zeleno . katkada uznemirujuće. dok za velike površine odgovaraju boje slabe impulzivnosti. a u bolnicama utjecati na zdravlje pacijenata. Utjecaj boje na čovjeka događa se posredno njenim posebnim fiziološkim djelovanjem koje je u stanju prostoriju proširiti ili suziti. suh asfalt. Prostorije izgledaju više ako su zidovi naglašeno tamni nasuprot svijetlom stropu Kao boja reda. pa tako preko prostornog djelovanja izazvati osjećaj potištenosti ili slobode — > © . slijede žuta. Izbor boja u pogonima. uredima ili školama može radni učinak pojačati ili oslabiti. sa strane udaljavajuće. mokar hrastovina. Tople i svijetle boje odozgo potiču duh.ČOVJEK I BOJA toplo lagano Boje su sile koje djeluju na čovjeka i izazivaju osjećaj ugode ili neraspoloženja. jer osim udjela tamnoće na osjećaj težine utječe i udio prirodne crvene boje) © Krug boja u dvanaest dijelova © Tamne boje opterećuju. © Pojedinačni tamni elementi ispred svijetlog zida djeluju snažno i jako se ističu. Neposredni utjecaj manifestira se impulsima koji proizlaze iz pojedinih boja —> (2). zelenoplava i ljubičasta boja (hladne i J pasivne boje). npr.ljubičasto = miješane boje koje nastaju miješanjem osnovnih boja < vanje na čovjeka D Tamne i svijetle boje i njihovo djelo- jarkocrvena narančasta žuta svjetloplava^^i i^-^zelena plavozelena © Lake i teške boje (nisu istog značenja kao tamne i svijetle boje -» © . Hladne i svijetle boje odozgo djeluju razvedravajuće i opuštajuće.

Dužina DE približno odgovara 1/g opsega kruga k d h = r • cosp S = r sin B 2 S = 2 • r sin p h = S . Iz tih brojčanih odnosa trebale bi slijediti dimenzije prostorija.> ( D i kvadrat .5 58°11' 0. Tako se može konstruirati preklapanjem istostraničnog trokuta i peterokuta. kružni luk oko A s AB daje točku D na AC = c1 Kružni luk oko C sa CM daje točku E na kružnom luku BD = a. Važniji konkretni podaci potječu iz Pitagorina vremena. iz kojih se mogu konstruirati mnogokuti. Pitagora j e polazio od toga da akustički brojčani odnosi moraju biti i optički harmonični. i: Vrlo su značajni i geometrijski oblici koje su Platon i Vitruvius nazvali krug.> © . Pitagorejske odnosno diofantske jednadžbe daju skupine brojeva @ © (4). Drugi mnogokuti (npr.koje treba primjenjivati na širine. Iznalaženje najvažnijih mjera: polumjer r.y ® ) mogu se oblikovati s a m o približno ili preklapanjem. BD je približno 1/7 opsega kruga ® Približni deveterokut. y: svi cijeli brojevi x j e manji od y m: faktor povećanja odnosno smanjenja. Peterokut . deveterokut . 63 (14) Formula Peterokut i zlatni rez 40 . sedmerokut primjerice petnaesterokut © (§). pravac BC raspolavlja AM u D. 43 © . uključuje sve intervalne proporcije a isključuje disharmonične. (5) Istostranični trokut.> © ili pentagram (noga nečastivog) ima kao i iz njega izvedeni deseterokut prirodne odnose prema zlatnom rezu . Za projektiranje i konstruiranje tzv. S formulom a 2 + b 2 = c 2 mogu se te skupine brojeva izračunati: a2 + b 2 = c 2 a = m (y 2 . visine i duljine prostorija.5 46°40' 0.x 2 ) b = m 2 x y c = m (y2 + x2) Pri tome su: x.kvarta 3/4 oktava 1/2 seksta : terca 4/5 ODNOSI MJERA OSNOVE tH Dogovori o mjerama u graditeljstvu postoje od davnine. Iz \ 5 m = 3 6 m = 2 \ 5 toga je razvijen Pitagorin pravokutnik --> (?) koji zadržava sve harmonične intervalne proporcije.» s.» s. Njegovi posebni odnosi mjera nekada baš i nisu upotrebljivi. A-C ž stranica peterokuta ® Peterokut ® Petnaesterokut BC 2__1_= ± 5 3 15 (9) Približni sedmerokut.sekunde i septime. kružni luk oko B s AB i C. a iskuljučuje disharmonične intervale . sekundu i septimu (j2j 3 m= ry' Pitagorin trokut a 36°87' 22°62' 16°26' 28°07' 12°68' a 3 b 4 c 5 P m 53° 13' 1 73°74' 1 77°32' 1 71°08' 0. trokut . "okruglih" građevina potrebni su ^ M j Pitagorin pravokutnik.( ! ) .5 18°92' 12 35 37 43°60' 20 21 29 31°89' 28 45 53 Brojčani odnosi iz pitagorejskih jednadžbi (izbor) (4) Primjer Tetiva = r mnogokuti.5 x y 1 2 2 3 3 4 3 5 4 5 5 7 3 7 5 9 5 12 13 67°38' 1 7 24 25 9 40 41 8 15 17 61°93' 0.» . šesterokut Raspolovljenje polumjera £ B. cotang p I (li) M f—m—1 (i 2) Deseterokut i zlatni rez Proračun mjera u mnogokutu -> S. tetiva s i visina trokuta h pokazano j e . 42.

"puža" .ODNOSI MJERA OSNOVE—» QP Jednakokračni pravokutni trokut s odnosom baze prema visini kao 2 : 1 jest trokut kvadrature. Zahvaljujući dr. . R. 0. . Tu je visina trokuta dijagonala kvadrata konstruiranog nad polovicom baze Tako oblikovani pravokutnik . . prema istraživanjima L.> © od A. 0. 4 d. Spitzenpfeila. mogu se.> ® . 12 9« 7 0 | 99 169 239 V2 i Primjeri za nepravokutnu koordinaciju -> s.4142135 . jer se njegova visina određuje vrhom rotiranog kvadrata.5857989 . ) n/A trokut prema A. .90-92 ® V3 Verižni razlomci V2 41 . dokazati odnosi mjera osmerokuta na nizu starih građevina.4142135 i i 11 ! > 1 1 1. 0.58621 . 7 17 41 1. .® a ljestvicu stupnjeva čine vrijednosti korijena brojeva 1 do 7 -»(§) Vezu između kvadratnih korijena cijelih brojeva prikazuje .41379 . Postupak razlaganja na faktore omogućuje primjenu kvadratnih korijena za ugradbu nepravokutnih dijelova građevine. Njegov pronalazač ga je također uspješno primjenjivao na detalje i uređaje.6 0. . Porstmannu.4142011 . . Jednakokračni pravokutni trokut .pravokutnik ^g^ Stupnjevana ljestvica brojčane vrijednosti korijena 10 ® V~2 = { i + A—Uizi V+—/ { 1+ / + • 3 7 17 12 • 41 29 • 99 70 239 1C i n f) Povezanost kvadratnih korijena "Puž" V 2 = 1. .» © . . D © ->® Geometrijski redovi u tom odnosu nude stupnjevani niz osmerokuta . . Jedan drugačiji približni proračun kvadratnih korijena cijelih brojeva Vn za nepravokutne dijelove građevine daju verižni razlomci (-» s.> ® ® Netočnosti pravog kuta izjednačavaju se vijčanim priključcima štapova na čvorove. Drachu © Iz osmerokuta razvijeni kvadrati © .> © . v. Na osnovi približnih vrijednosti kvadratnih korijena razvio je Mengeringhausen prostornu rešetku MERO prema načelu tzv. 1. Osim svih ovih likova.4 1.41667. dijagonalni trokut. To znači da raspolovljenjem ili udvostručenjem stranica pravokutnika ostaje odnos stranica 1 : V2. 1. . .5857865 . .> @ ® ® ima odnos stranica 1 : VZ. Kao podloga je pri tome služio tzv.> © --> s. .5857143. .4142857 . . 56 MERO-prostorne rešetke: konstruirane na V2 i V3 -» s. v. 43) u obliku G = n-1 Vn = 1 + 1+G )) 1 V 2 .5 0. .5 5 0. 0. . . 1. taj je odnos mjera postao osnova njemačkih DIN-formata .® Dracha -> CP nešto je šiljatiji od prethodnoga. . Jednakokračni trokut kod kojeg baza i visina odgovaraju stranicama kvadrata uspješno je primijenio graditelj katedrale Knauth pri određivanju odnosa dimenzija katedrale u Strassburgu. 1.58333 .

staroj luci grada Rima.Y i g / B ^ • /. Kinezi u svojim modulacijama prema "Toukou".4142. građevine u Antica Ostia Geometrijski princip (7) Tlocrt cjelokupne gradnje ^g^ Podni mozaik u jednoj kući u Antica Ostia ® Geometrijski k. Središnji se kvadrat naziva kvadratom svetog reza. 48-kut razvijen iz: t trokuta - ^l) Japanska riznica Cehovska kuća Rügen u Zürichu 42 . ali prije svega Japanci svojom "Kiwariho" .4166. dobije se rešetka s devet polja. stvorili graditeljske sustavnosti koje omogućuju tradicijski razvoj i nude goleme gospodarske prednosti. Luk AB ima gotovo istu duljinu kao dijagonala CD raspolovljenog osnovnog kvadrata. nalazi se u Epidaurusu — U nedavno otkrivenom stambenom naselju Antica Ostia. trokut.4137. .juč za PaHadijeve @ Palladio. a grčko na tri puta rotiranom kvadratu —»(2). 1. uz odstupanje od samo 0. . On koristi iste prostorne odnose (krug. Tako su Indijci u svojoj "Mansara". ali to nije vjerojatno —»(3) Jedino grčko kazalište.) 1 1.» BOL.ODNOSI MJERA PRIMJENA QD /M \ 3 1 V -L 0 Rimsko kazalište prema Vitruviju (2) Primjenu geometrijskih i mjernih odnosa. . upoznato je načelo Svetog reza. od situacijskog plana do detalja opreme. čiji se tlocrt zasniva na peterokutu. © Proporcije zabatnog ugla dorskog hrama na osnovi zlatnog reza. Palladio u Grčko kazalište prema Vitruviju 6 Potporni zid svoje četiri knjige o arhitekturi navodi geometrijski ključ koji se zasniva na Pitagorinim radovima. . Prema njegovim je istraživanjima primjeri- VÀ7 I 1 / ce rimsko kazalište zasnovano na četiri puta rotiranom trokutu V 1 J_ / — » © .b 1.4 1. Prema Moesselu Qp (4) v —' Kazalište u Epidaurusu X 1 2 5 12 24 X 1 3 7 17 41 y / x ( V 2 = 1. Spoje li se točke u kojima se kružni lukovi polumjera sijeku sa stranicama kvadrata. kvadrat itd. (5) Sveti rez.metodom . sagrađen prema tim odnosima mjera.) i harmonije za svoje građevine — Ovakve zakonitosti mogu se kod starih istočnjačkih kultura naći u potpuno jasnim formulacijama —>(n). . Moessel želi dokazati odnose mjera na osnovi zlatnog reza.6%. opisao je Vitruvius. i. vjla Pisani u B a g n o l u \ \ t \ \ / ji ft. To se načelo zasniva na raspolavljanju dijagonale kvadrata. Zbog toga sveti rez predstavlja i približnu metodu za kvadraturu kruga — » © © © © Čitav je građevinski kompleks. \ \ S! - / Èm Tlocrt upravne zgrade BMW-a u Munchenu Osmerokutni sustav stupove formiran od četverokuta podijeljen u po 6 © f a s a d n i h elemenata. koji su prethodno navedeni. Obje konstrukcije daju dvanaesterokut. što se može prepoznati na stubištima.—. .

glava. 1+1 ~ 89 dijelova .02 0.4 957.9 182.8 .41.» s.28 12. 1177. "Zlatni rez" znači da se cijela dužina prema većemu odsječku nakon dijeljenja odnosi kao veći odsječak prema manjemu m = 0.1 + ¿ G = 1 + -—1+1 1+1 Zbog toga je 1947.66 2.53 7.43 0.57 5.49 9. .2 26.7 86.9 10619.6 3 Arhitekt Le Corbusier razvio je sustav proporcija koji se osniva na Podaci o koordinacijskim susta- © Geometrijska konstrukcija zlatnog reza © Međuzavisnost kvadrata. a to je 1.> © .10 32.7 13901.01 A =108 B = 216 (7J Modulor Prikaz vrijednosti i igara modulora prema Le Corbusieru (8) Neograničene brojčane vrijednosti 43 .88 449.4. Le Corbusier obratno krenuo od 6 engleskih stopa = 1828.26 m (vrhovi prstiju uz- (4) Figura proporcija dignute ruke).8 43. ->(3) Le Corbusier je označio tri dijela ljudskog tijela koji.53 0.19 65.3 2506. što kod većih mjera nije moguće.3 8591.06 0.6 591.4 1.26 1.1 itd.8 226. 40 @ vima i mjerama -> s.ODNOSI MJERA PRIMJENA: MODULARNA KOORDINACIJA .86 363. 6 2 .83 106.5 17182. Veličine članova crvenog i plavog reda pretvorio je Le Corbusier u praktično primjenjive mjere.0 22492. prsti podignute ruke (-»vidjeti i temeljni lik u BEL). prema Fibonacciju.9 113.» s.g.9 0.96 1.86 0.40 0.> ® Kako posljednja mjera gotovo točno odgovara veličini od 10 palaca.33 0.03 0.0 20.08 0. kruga i trokuta zlatnom rezu i mjerama ljudskog tijela.0 1.94 224.5 10. polazeći od 2. kruga i trokuta (DTo znači: Zlatni rez neke dužine može se odrediti i verižnim razlomkom 1 G = 1 + — To je najjednostavniji beskonačni pravilni verižni razloG mak.56 25. Najprije je Le Corbusier krenuo od poznate prosječne visine Europljanina. ->(§) Vrijednosti izražene u metarskom sustavu Crveni niz:Ro Centimetara 95280.7 36394.25.6 2028.8 2.3 4056.7 16. "Zlatni rez" neke dužine može se odrediti geometrijski ili s pomoću formula.8 3281.01 Plavi niz: BI Centimetara Metara 117773.63 40.0 139.8 365.80 588.45 . 59 d. koju je prema zlatnom rezu podijelio na mjere: 108.0 69.02 171.10 0.83 1.5 27802.75 m .74 4.8 4. pa je uspostavio uz to i plavi red. 2 9 .1 4 4 dijela Prikaz Lameovog niza iz knjige Neufert "Bauordnungslehre" Verižni razlomak: zlatni rez G .2 6. stoljeću i kasnije zapostavljen je harmonijski sustav mjera i prednost se daje aditivnome .5 72788.2 1253.8 3.92 3.7 58886.382 • _ 2 dijela 3 dijela S dijelova 8 dijelova 13 dijelova 21 dio 34 dijela 55 dijelova L _ Major pokazuje povezanost odnosa proporMajor Minor cija između kvadrata.0 44985.» Q0 U 18.81 20. ovdje nalazi vezu s engleskim colima.5 774.6 6563.66.6 itd.13 0. stvaraju poznati zlatni red rezova: stopalo.7 478. koji daje dvostruke vrijednosti crvenog reda .79 2. solarni pleksus.4 5309.70 0.3 53.20 0.07 15.92 139.5 0.2 .26 0.91 53.01 85.16 0.4 33.» s.04 0.4 7.8 295.85 278.3 0 .9 1549. Tek se uvođenjem modularnog reda pojavilo razumijevanje za harmonijske i proporcionalne odnose mjera .8 1. Podjelom prema zlatnom rezu formirao je crveni red naviše i naniže Razlike članova tog reda prevelike su za praktičnu upotrebu.73 727. (ó) Metara 952.8 mm kao visine tijela.

kod tvorničkih i drugih velikih zgrada već su uspjela nova. 47. bilo da su ukrasi šablonama otisnuti u gipsu ili su uloženi kao "azulejos" (glazirana glinena keramika). skrivaju to oku. ali je sve veći broj primjera koji dokazuju njihovu vjerodostojnost. Pri primjeni drugog gradiva. ostvare njegove umjetničke predodžbe. organska povezanost gradnje. i u današnje doba. Kasnije se pojavilo građenje drvom. iako povremeno isključivo ukrasni oblici. koji prekrivaju prilikama dozreli osnovni oblik.lijepo za sva vremena. prema njenoj određenoj tehničkoj zadaći. Za oblikovanje građevina odlučujući je dakle na kraju ipak duh vremena. Daleko je važnija zadaća svih arhitekata da. točno kao što su nekada bili sagovi zauzlani na stijenkama šatora. Što je jasnija duhovnost i umjetnikov svjetonazor. proizlazi iz tehnike tkanja (slično kao trake i astragali u grčkim građevinama). Čak su i snažni umjetnici s elementarnim nagonom za oblikovanje. jeftina. ako nisu čak i jednaki. © Uhde je tim pitanjima posvetio vrlo značajan rad . uz iste uvjete. Wersin ->• 00 uvjerljivim primjerima. Kr. u kojem je Q Izvorna drvena konstrukcija. Obrada interijera maurskih građevina. oslonjena na konzolni istak stropne ploče Bilo bi pogrešno vjerovati da našem vremenu pripada samo zadatak razraditi čiste konstrukcije. čeliku i staklu. čvorovi i užad svojom tehnikom uvjetovanim pletivom i tkanjem dali su prve oblike.zvuči paradoksalno . © Čavlana drvena skeletna konstrukcija. podložni takvim zahtjevima i pod utjecajem "duha vremena". a dalje se samo kultivira i usavršava. tehnike i potrebe. Ovdje je oblik proizašao iz šatorske tehnike jednostavno prenesen u gips. U tome leže novi poticaji za nas arhitekte. Danas se još zalažemo za odgovarajuće izražavanje u betonu.DIJELOVI GRAĐEVINE KAO POSLJEDICE OBRADE GRADIVA U početku ljudskih kultura vezovi. koje je u gotovo svim kulturama osnova arhitektonskih oblika. jer za njih potreba velikih površina prozora jasno određuje sustav građenja -> © Jasni prikaz sastavnih dijelova građevine. temelji na tehnici građenja drvom. druge tehnike i drugačije uporabe na- © Drvena konstrukcija slična (T) kakva se još i danas svugdje primjenjuje ® Konstrukcija od lomljenog kamena zahtijeva okvirne elemente od čisto obrađenog kamena meće se i drugačiji oblik. Za to treba: osjećaj mjere. slični su kao jaje jajetu. Oblici koji su proizašli iz gradiva. . Te "vječne oblike" dokazao je V. Polovica debljine parapeta nalazi se ispred stupova. 46. uz opsežno korištenje tehničkih mogućnosti svog vremena. "koji imaju što reći". u svim su zemljama i vremenima slični. suprotno tome. Bolje ju je sakriti oplatom ili žbukom © Armiranobetonska konstrukcija sa stupovima u vanjskom zidu. prilagodba okolini. prije svega Alhambre u Granadi. držajnije i trajnije biti njegovo djelo. uvjerljiva ostvarenja. kao i svaka prava umjetnost. U nekim prostorijama Alcazara u Sevilli jasno se u uglovima opaža "spletenost" zidova u gipsu. Razvijena površina 33 cm Danas nas kod starih građevina opet više uzbuđuje pitanje nastanka umjetničkog oblika nego rezultat. oni iz godine 3000 pr. sa- © 44 Armiranobetonska konstrukcija s uvučenim stupovima sa statički povoljnim i ekonomičnim konzolnim istakom s prozorskim vijencem ( q \ Armiranobetonska gljivasta stropna ploča s tankim čeličnim stupovima u •' vanjskom zidu između prozora —> s. Svaki način građenja jednom pronalazi svoj vječni oblik i logični završetak iznalaženja. kako bi temeljem tog osjećaja za život oblikovali suvremene odgovarajuće građevine s. Takvo je djelo . daje mogućnosti novog oblikovanja pojedinosti i cjeline. Dakako da se pri tom podrazumijeva tehničko. osnova oblikovanja grčkih hramova Q¿\ Oblikovanje u kaneu kojemu Grci dalje razvijali na osnovi (J^ posebno uvjerljivo dokazao da se podrijetlo maurske arhitekture. taje ili čak prikazuju nešto drugo (barok). svrsishodna. zrelije će. organizacijsko i gospodarstveno ispunjenje svrhe. prostora i konstrukcije i dobro usklađen sklop povezanih prostorija i vanjskog oblikovanja.» Q . suzdržanost. Uporabni predmeti u istočnoj Aziji i Europi. čak i u grčkim hramovima ¡ Ove su spoznaje razmjerno nove. kako bi buduća vremena na njima samo kultivirala čisti oblik -> (2). ali bez vlastitog izraza.

Osim kružne kupole se kao pokrov u mnogim krajevima može naći bačvasti svod. razvila se kanatna konstrukcija s pojedinačno razmještenim prozorima s ukrućenjem putem kosnika u uglovima i ispunom polja od vrbovog pruća i gline Panelna građevina dobiva svoj oblik panelima koji se izrađuju u radionici i brzo i jeftino sklapaju na gradilištu KAMEN A J • " . a kasnije iz toga nastaje čisti. Kao ukrućenje služe košnici u prozorskim parapetima © Suprotno prethodnoj. trskom. Za to se mogu naći bezbrojni primjeri. Preostali dijelovi zidova izvode se od nepravilnog lomIjenog kamena i žbukaju Težnja za što većim prozorima na gradskim kućama dovela je do pojave zgrada s kamenim stupovima. čak i zabatnih zidova i nadsvođenih otvora U kasnijem se razdoblju uokviruju otvori i zidaju uglovi točno obrađenim kamenom. od "vezača" od trske i pokriven pletenom trskom (način građenja u Mezopotamiji) . do automobila na prijelazu stoljeća koji imitira kočiju (uključivši i držač za bič). st. kamena. Prelaz od kvadrata na krug ostvaren je "trompama" Lučni vezač od trske Hasura od trske / X \ ¡Tlinf A Bizantinski su graditelji prije 1400 godina izveli kupolu Aje Sofije nad pravokutnim tlocrtom. krznom ili sličnim materijalom © Slično grade i Eskimi svoje ljetne kuće od kitovih rebara obloženih krznom. čiji je način provođenja sila postao bitnim obilježjem stila (potporni lukovi i kontrafori) DRVO Podnožje od lomljenog kamena ® U svim zemljama svijeta koje su bogate drvom su brvnare slično oblikovane. a uz upotrebu morta. Od neobrađenog prirodnog kamena bez morta mogu se izvesti samo niski zidovi (podnožja). drvenih motki i pletera od lijana. slična skeletnim drvenim kućama -» uQ) Na početku je uvijek konstrukcija osnova oblikovanja. što odgovara "wigwamu" u njihovoj pradomovini. s prozorima od morževih crijeva.. nad kružnim tlocrtom.. a kasnije u graditeljstvu romanike (primjer: katedrala u Šibeniku) Polazeći od križnog svoda (prodor dvaju bačvastih svodova) nastali su u gotici primjenom šiljatih lukova smjeli zvjezdasti i mrežasti svodovi. Na Pantenonu je to izvedeno u najčišćem obliku. Njena je konstrukcija izvana jasno vidljiva. koji se pri pojavi novih gradiva u prvo vrijeme prenosi na njih. Slična je i zimska kuća "iglu" © Rimljani su izgradili prve kupole od kamena. 45 . na kojima svaki laik raspoznaje osnovne oblike drvenih konstrukcija. kao posljedica konstrukcijskog rješenja U područjima koja su siromašna drvom razvila se skeletna konstrukcija (pojedinačni drveni stupovi i prozori između njih). obložene lišćem. od Likijskih kamenih grobnica.) prilikom građenja svojih prvih kupola polazili od kvadratičnog tlocrta. ali često i besmisleni oblik. slamom. ali iznutra sakrivena optičkim efektima (dematerijalizacija). U Perziji su Sasanidi (6.GRAĐEVINSKI OBLICI KAO POSLJEDICA KONSTRUKCIJE SVODOVI Blokovi od snijega Led k a 0 Prozor © Primitivni narodi grade svoje okrugle kolibe od materijala koji se nađe na licu mjesta. od kamena najprije u doba Rimljana. stoga se prva kamena kuća takoreći sastojala samo od krova s niskim ulazom Obrađeni lomljeni kamen omogućuje izvedbu viših zidova.

drva ili gipsa. uzdužne ljuske . F L. F L.» ( § ) . suprotno vre- menu cara VVilhelma.NOVE KONSTRUKCIJE I OBLICI . 46 . tako da je prazni besadržajni oblik upotrijebljen kao "dekoracija". O. LJUSKE Arh.» ® . ne samo zbog gradiva ili spoznaja iz statike. otvorene hale s malim brojem stupova i daleko izvučenim konzolnim krovovima su domena građenja čelikom ili aluminijem -> ARMIRANI BETON (ß) Arh. Deitrich Viseće konstrukcije su već kod primitivnih naroda primjenjivane za svladavanje velikih raspona-» Cirkuski šator je najpoznatiji oblik lake viseće plohe _» (§). ali nisu svugdje dopustive. a ipak solidni oblici sa širokim otvorenim prostorima. bez obzira na to je li od kamena. M.» tU ČELIK (5) Arh.> 0 . Odlučujuća je razlika u traženju oblika koji proizlazi iz konstrukcije. Novicki s M. Arh. Niemeyer Raspodjela sila u sve smjerove armiranobetonskih ploha primjenjuje se za ljuske u obliku kupole sa odsječenim segmentima . ritmički nastavljenih poprečnih Ijuskinizova ljuski s kosim stupovima u nul-točkama_> rt?). tražeći odgovarajući izraz u skladu s konkretnom graditeljskom zadaćom. nego najčešće zbog duhovnog poniranja u suštinu novoga načina građenja. Wright Za mnoge građevine zahtijeva građevinska inspekcija vatrootporne ili čak nezapaljive konstrukcije. Wright (§) Arh.» (9). pa obloženi čelični elementi sliče čistom armiranom betonu -> (5) I za ove konstrukcije je tipič- no obilježje veliki konzolni istak stropnih ploča preko podvlaka -> ( D ili ukliješten u toranjsku jezgru -> (§). skoro bez granica -> (3) Lagane. U kombinaciji s vidljivim čeličnim stropnim gredama nude se naročito lagani.-» Armiranobetonske viseće plohe u kombinaciji s krutim rubnim nosačima daju ekonomične i vrlo efektne građevine također s mogućnošću velikih konzolnih istaka Naše je vrijeme opet počelo razvijati oblike iz konstrukcije. Mies van der Rohe s (?) 1 ^ Čiste čelične konstrukcije omogućuju najlakše pojavne oblike s jedva vidljivim stupovima . kada su se primjenjivali postojeći oblici i upotrebljavali se u svakoj konstrukciji. F L. L. jezgru zgrade-» @ ili oblikovan poput gljivaste ploče-» (§). Samo se u rijekim iznimkama dopuštaju vanjski goli čelični stupovi . Wright (7) Arh.

doduše. 2000. s vitkim nosivim čeličnim stupovima. niska teška vrata. nenametljivo među drvećem ® Okog. stoljeću povezuje suhi hodnik automobil s vratima od zrcalnog armiranog stakla. g. prozori s rešetkama i malim okruglim ispupćenim staklima © Oko 1700. Pod time.ZGRADA I OBLICI KAO ODRAZ VREMENA I NAČINA ŽIVOTA VANJSKI PRETPROSTORI ® Oko 1500. markize (platneni krovovi koji se mogu smotati) kao zaštita od sunca Zahod i bide Spavaća soba Strana prema vrtu Drvena kuća oko 1500. g. termičku i klimatsku izolaciju. zid i vrata služe samo kao ograda. Masivni zidovi kao zaštita od neprijatelja i hladnoće zauzimaju istu površinu kao prostorije Kuća oko g. lijepi i oslobađajući okvir za život. su kuće i cijeli gradovi bili opasani zidovima i zatvoreni teškim vratima © Oko 1700. klizni prozori i potezne zavjese U 20. ali je okolni prostor otvoren okružen niskom ogradom © ULAZI U 20.vremena spaljivanja vještica. dnevne sobe i blagovaonice ne postoje vrata. g. Mies v d. g. Mnogi su investitori i arhitekti u mislima i osjećajima još u 15. 47 . g. načina građenja (brvnara) i načina života (mali prozori) Kamena kuća oko 1500. omogućujući pogled koji mnogo obećava © U 19. pod od parketa ® Oko 1900. nego nenametljivi. je odraz kraja. s visokim pragom (nije bilo prozora. razbojnika ili demona. 44. . otvoren prema prirodi ali ipak svestrana zaštita od njenih nepogoda. svatko zamišlja nešto drugo. Pri tome je odlučujuće investitorovo definiranje zadatka. klizna vrata i zrcalni prozori na električni pogon. stoljeću je kuća još zatvorena. zajednički njegovanom perivoju. Fotoćelija otvara vrata i ujedno najavljuje posjetitelja VEZE PROSTORIJA V (9) Oko 1500. Za modernog čovjeka kuća više nije utvrda protiv neprijatelja. kuća stoji u velikom. stoljeću nema više nikakvih ograda (naročito u Americi). pod od širokih kratkih dasaka i] fj J j 1 1 1 — 1 1 i [ i l c I-4 « 1 i i ' Pomična stijenka klizni prozor ® Oko 1700. prozirno staklo i potezno zvono ® U 20. i u kojoj je mjeri sposoban da taj doživljaj vidljivo izrazi gradivom -> s. g.. praznovjerja. stoljeće.i našega doba postoji golem tehnički i gospodarski razvitak i znatna promjena duha. prostorije u nizu. samo prostorno razdvajanje Arh. g. široka dvokrilna vrata. stoljeću. neovisno o njima tanki nenosivi razdjelni i vanjski zidovi čiji sastav osigurava najbolju akustičku. a i na drugim stvarima i načinu života. a građevine svjetlije i lakše. su na brvnarama vrata bila niska. a malobrojni su već stigli u 20. svjetlo je dolazilo kroz otvore u krovu) (&) na. 1000. postoji zvekir. ćelije s oskudnim dnevnim svjetlom. klizna vrata za spajanje prostorija. Robe U razdoblju između otprilike godine 1500. obloga poda linoleumom. Između predsoblja. jasno se vidi kako je tijekom tih stoljeća čovjek postao slobodniji i samosvjesniji. sitnih prozora i kuća nalik na tvrđave. Poklapanje stoljeća ovdje predstavlja "sreću u braku" između investitora i arhitekta. čiji se oblici ponekad i danas još priželjkuju . Na građevinama i njihovim dijelovima. ulazna vrata imaju ukrasne prečke. g. o stvaralačkoj snazi pojedinca ovisi što će pri tome vidjeti i osjećati. stoljeću promjenljive prostorije.

S projektantovim iskustvom i njegovom osobnošću najčešće raste jasnoća misaone predodžbe. -» s. a kod drugoga filigranska crtarija. ali često i u tijeku rada. dogovor sa statičarom i projektantima grijanja. Financijska sredstva koja su na raspolaganju za kupnju zemljišta. gospodars ki dio objekta je na zapadu. izlaz i kolni prilaz s ulice na sjeveru. Pri tome su odlučujuća pitanja strana svijeta. Vrijeme izrade projekta ne treba nerazumno štedjeti.5 m iznad terena. 49 i 50 i građevne © Idejni projekt zgrade ima nedostatke! Garderoba i vjetrobran preveliki. opasne stube u hodniku. 271 i prema stranama svijeta. U tom vremenu radi se predračun i raspisuje natječaj prema propisima -»QP tako da do dobivanja građevne dozvole pristignu i ponude. Tijekom ovog rada projektantu se zadatak sve jasnije i zornije pojavljuje pred njegovim duhovnim okom. iz kuNnje nema pregleda nad ulazom (3) Definitivni projekt zgrade s uklonjenim nedostacima. Investitor je predvidio varijantu. 49 i 50. kupaonica i prostorija za pripremanje preuske.). Pregled nacrta traje 3 do 6 mjeseci. To vrijeme omogućuje nestanak nametnutih predodžbi i korisne dogovore sa suradnicima i investitorom. 59. a prihvaćena je varijanta 1 (2) /o*} Kod ove varijante je pad terena ¡Spred zgrade povoljan. na temelju opisanog postupka definiranja površine zgrade. garaža ispod njih u razini terena (3) Projektni program Rad počinje sastavljanjem detaljnog projektnog programa uz pomoć iskusnog arhitekta prema smjernicama upitnika -» s. građenje itd. a 3 do 12 mjeseci za velike zgrade (bolnice i si.4. uređenje gradilišta. Na toj se osnovi za projektanta otkriva shematska predodžba cjelokupnog sadržaja zgrade i njenog prostornog ugođaja. mogućnosti prilaza. (T) Četiri prijedloga položaja zgrade na gradilištu od 3000 m2 s padom terena prema sjeveroistoku.. ako se iz oblika unaprijed ne nametne jedino mogući položaj zgrade. položaja i međusobnih funkcionalnih veza. 4. 48 . Sada slijedi. kad zgrada ima pokrov crijepom drugačije će se otpočetka graditi nego zgradu s ravnim krovom. Način građenja koji treba primijeniti. Za iskorištenje mogućnosti -> Q potrebno je više pokušaja kao osnova za iscrpno razmatranje argumenata za i protiv. ovisno 0 okolnostima. ali im najčešće nedostaje zanos mladenačkih ostvarenja. Na osnovi takvih istraživanja odluka nastaje najčešće vrlo brzo. zreli arhitekti. pa se radovi mogu ugovoriti i započeti. Dimenzije postojećeg namještaja. pa se konture zgrade već jasnije razabiru-» (2). Ishođenje ovih podloga obavlja se kod ovlaštenog geodetskog inženjera i u uredu za katastar koji će izraditi službeni lokacijski elaborat. podastiru se nacrti nadležnim organima vlasti. Ovisno 0 arhitektovu temperamentu. 51-58. kod jednoga je ishod onoga "rađanja" slobodna skica ugljenom. Položaj instalacija vodovoda i kanalizacije. Zahtijevane prostorije glede površine. položaja zemljišta. Tako nastaju produhovljena djela zrele dobi. te iz toga materijalizacija njene pojave kroz tlocrt i izgled. pri uživljavanju u organske i organizacijske odnose projektnog zadatka i njegove duhovne pozadine. ponajprije u duhu. jer se valjana priprema obilno nadoknađuje uštedom vremena i troškova građenja. Položaj i veličina zemljišta. visinske razlike u njemu i u odnosu prema cesti. Prije početka projektiranja mora biti poznato: 1. Zbog prirodnog pada terena su spavaće sobe 2. treba 2 do 3 mjeseca za veću obiteljsku kuću. Važna pomoć pri tome su upitnici knjige s. Nakon toga. Sad počinju "porođajne muke" prvoga projekta zgrade. 1:2000" PROJEKT POSTUPAK IZRADE Poslije toga pristupa se shematskom crtanju prostorija u obliku jednostavnih pravokutnika traženih površina u jedinstvenom mjerilu i utvrđivanjem traženih odnosa prostorija međusobno s. Stariji. smjerova vjetra. Sad počinje razrada projekta. konačna lokacija zgrade na zemljištu. postojeće vegetacije i susjedstva. 3. vodoopskrbe i elektroinstalacija . građevinski propisi. visine. Nakon dovršetka idejnog projekta -» (3) preporučljiva je stanka 3 do 14 dana. često su u stanju projekt neposredno prostoručno nacrtati u mjerilu i sa svim pojedinostima kao konačno rješenje. 5. Nespretni razrađivači često pokvare nadahnutost prve skice. jer donosi odmak od projekta i omogućuje oštrije zapažanje nedostataka i rađanje ideja za njihovo otklanjanje. 2.M . s. Bolje su oblikovane prostorije. utvrđuje se konstrukcija i instalacije. urbanistički uvjeti itd. Za opisane radove arhitektu.ukratko.

9. 3. ali je čitav niz podataka tako općenit da upitnici mogu svakom graditelju koristiti. 9. Tko je prije davao arhitektonske savjete? I I . adresa. Projektni zadatak 1. Ime nadležne (najbliže) željezničke postaje? 4. telefon) 7. Kakvo je poslovno ponašanje? 3. Tko nam čini poteškoće? Zašto ih čini? Koje su moguće posljedice? 8. Mora li novogradnja biti u nekoj vezi s postojećim ili budućim zgradama? -> VIII. Tko je za nas mjerodavna osoba? Tko je zamjenik? Tko je posljednja instancija? 4.S kim treba voditi sve pripremne dogovore? 2. treba li naručiti ograđivanje gradilišta? Može li se ogradu iznajmiti u reklamne svrhe? Treba li naručiti natpisnu ploču za gradilište? Natpis na njoj? 2. Općenito 1. Je li potreban rukovoditelj gradnje? Poželjan? Starija ili mlađa osoba? Kada? Stalno ili povremeno? Do kada? 8. Postoje li fotografije okolice novogradnje (s oznakom stajališta snimatelja)? Naručeno? 4. Postoji li stručna literatura o toj vrsti građevine? Što se o tome nalazi u našoj dokumentaciji? 5. Sigurno su odstupanja potrebna. pisaći stroj? IV. Kolika je investicijska svota? 5. Osnove oblikovanja 1. Moraju li crteži biti razumljivi za laike? 10. Osigurava li investitor prostorije za ured na gradilištu? Oprema za to .» QP Rad na projektiranju često se požuruje a izvedba ugovara i započinje s nedovoljnim podlogama. Ako nema ograde. Tko je revident za umjetničke elemente u okviru građevne dozvole? Kakvo je njegovo stajalište? Je li uputno konzultirati ga već u fazi idejnog projekta? 10. Možemo li neposredno izdavati naloge u ime investitora? Do koje svote? Postoji li za to pismena ovlast? VI. makar samo kao poticaj. Iz toga je shvatljivo što se "definitivni" crteži i troškovi pojavljuju tek kad je građevina već skoro dovršena. Na koja investitorova osobna obilježja treba posebno obratiti pozornost? 7. Koji način naručivanja i kontroliranja treba primijeniti? 5. Što inače treba uzeti u obzir pri oblikovanju? 5. Kakav je razvoj poduzeća? Financijsko stanje? Stupanj zaposlenosti? Ukupni kapital? Odakle potječu podaci? 2. Kojeg izvođača preporučuje investitor? (naziv. primjerice obrascima za predračun troškova. Postoje li mjesne odredbe glede vanjskog oblikovanja novogradnji za ovo gradilište? 9. Želi li investitor kasnije svoj objekt izložiti javnosti? 9. Kako su oblikovane postojeće zgrade? Od kojih su gradiva? -> VIII. Osobe i poduzeća vezani na posao 1 . Najčešće se pri svakoj gradnji javljaju ista pitanja.PROJEKT PREDRADNJE . Koje kasnije zahvate treba već sada uzeti u obzir? 7. Na kojim se sporazumima zasniva kalkulacija cijene? 2. Upitnik što slijedi samo je dio obrazaca koji služe uštedi rada. Tko je sastavio projektni program? Je li iscrpan? Trebamo li ga mi ili netko drugi dopuniti? Treba li ga investitor prije početka projektiranja ponovno potvrditi? 2. Koja je približna ocjena odnosa građevinskih i obrtničkih radova? 3. Je li sklopljen ugovor ili je samo pismeno potvrđen dogovor? III. Pogodba cijene 1. Gdje je sličan objekt primjerno izveden? 6. Trebamo li preuzeti i radove na izvedbi? 6. Treba li procijeniti investicijsku svotu i temeljem nje izračunati cijenu? 4. Planira li investitor izgradnju daljnjih objekata? Kakvih? Koje veličine? Kada? Postoje li projekti za to? Postoje li izgledi da dobijemo taj posao? Koji su koraci poduzeti u tom cilju? S kakvim uspjehom? 11. Koje su investitorove posebne želje u umjetničkom pogledu? 5. Podaci o investitoru 1. Kako izgleda okolina? Krajolik? Vegetacija? Klima? Strane svijeta? Smjer vjetra? 2. Tko je nadležan za koja specijalistička područja? 3. Koja je viša instancija za slučaj žalbe? Koji je postupak? Koji je rok podnošenja žalbe? Kakvo je stajalište nadležne institucije? 1 r J Povjerljivo! 6. Čijim je posredništvom moguće razgledanje? Već dogovoreno? 49 . Visine postojećih zgrada i katova? Ulična regulacijska linija? Građevinski pravci? Kasnija izgradnja ulica? Drveće (vrsta. Tu ne pomažu poduke i predavanja investitoru.SURADNJA INVESTITORA . Je li investitor sporazuman s našim odredbama glede pravnog statusa rukovoditelja gradnje? 9.telefon. ubrzavaju napredovanje. pomaže samo arhitektov ubrzan i ažuran rad te odgovarajuća priprema u uredu i na gradilištu. a kojima bi se projektna kuća trebala služiti kao i ostalima. Telefon na gradilištu? U blizini? Kada i kako dostupan? 6. Radno vrijeme građevinskih radnika? V. Upitnik za izvještaj o narudžbi Izvještaj za narudžbu br. Točan naziv novogradnje? Konačni naziv objekta? 3.: Izdavatelj naloga: Narudžba: Izvjestitelj: Kopije za: I. Tko kontrolira račune? 4. Detaljno koncipirani upitnici i obrasci. veličina)? 6. Traži li se generalni plan urbaniziranja područja? 8. koji moraju već pri ugovaranju radova biti pri ruci. Zašto prethodno djelatni arhitekt nije dobio ovaj posao? 12. Naziv nadležnog (najbližega) poštanskog ureda? 5. Kojim lokalnim ili državnim propisima podliježe novogradnja? Prostorni plan? 4. Kakav je njegov odnos prema likovnoj umjetnosti općenito? A posebno u svezi s našim načinom rada? 6. 3.

Jesu li razjašnjeni uvjeti vodoopskrbe? 6. Koja su gradiva uobičajena U mjestu? Posebno jeftina? Cijena? 25. Priprema tople vode: potrebne količine? U koje vrijeme? Na kojem mjestu? Kemijski sastav pitke vode? Treba li uređaj za omekšavanje? 15. Je li potreban plan uređenja i organizacije gradilišta? 12. Skice za dogovor s investitorom? 3. sa statičkim proračunom i ostalim potrebnim prilozima? 7. krilo na krilo. Ostalo. Je li stabilizirana stalna točka za geodetske radove? 11. Izvedbeni nacrti? 9. Idejni projekt (mjerilo?) s aproksimacijom troškova? 4. Je li određen priključak na elektromrežu? Odobren od elektrane? Kabliranje ili zračni vod? 9. Predračun? 6. Projekt (mjerilo)? 5. Postoje li podaci o visinskim odnosima? Naručeno? 5. Normalna razina podzemne vode? Visoki vodostaj? Najviši vodostaj? 5. Koji se zahtjevi odnose na reviziju statičkog proračuna? Tko je ovlašteni revident? Koje osobe dolaze u obzir? (Koga određuje nadležna institucija za graditeljstvo?) UPITNIK 50 . Je li na zemljištu već postojala neka građevina? Kakva? S koliko katova? Koliko je dubok bio podrum? 6. vjetrenjača? 21. Kakva konstrukcija stubišta? Opterećenje? 11. Na koji način treba izvoditi građevinu? Posebno važno: Pod u podrumu: način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Zaštitni premaz? Zapreke protiv podzemne vode? Stropna ploča nad podrumom? Način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Stropna ploča iznad prizemlja: Gradivo? Opterećenje? Čime? Obloge? Krovna konstrukcija: način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Zaštitni premaz? Kakav pokrov? Oluci? Olučne cijevi izvana ili iznutra? 8. Oblikovanje stupova? Vanjski zidovi? Unutarnji zidovi? 10. Sklapanje ugovora? Terminski plan izvedbe? 12. crvenoj boji? Kaširano na \ platnu? 13. Preuzima li investitor sam neke isporuke ili radove? Koje? Čišćenje? Čuvanje? Hortikulturni radovi? 6. Ostali transportni uređaji? Dimenzije? Putovi? Kapacitet? Cijevna pošta? X. Postoji li situacija naselja? Je li naručena? S podacima o prometu? 3. Je li razjašnjen priključak na plinsku mrežu? 8. Podaci za izvedbu 1. Postoji li lokacijski nacrt? Naručen? Službeno ovjeren? 4. Je li pregledana zemljišna knjiga? Je li dobavljen izvod? Ima li u njemu relevantnih podataka za projektiranje? 2. Jesu li na gradilištu provedena geotehnička ispitivanja? Gdje? S kojim rezultatima? 3.eventualno oblice.PROJEKT VII. Kakva je kanalizacija? Priključak na gradsku mrežu? Gdje? Koji je 0 glavnog voda? Na kojoj je dubini? Kamo teku otpadne vode? Je li moguće izvesti septičku jamu? Dopušta S se to? Vlai stiti taložnik? Traži li se samo mehaničko ili i biološko kondicioniranje? 19. Vrsta telefonske instalacije? Automat? Podcentrala? Gdje? 22.do? Popust za visoku potrošnju? Transformatorska stanica? Stanica visokog napona? Vlastita proizvodnja energije? Dizelski agregat. Rok predaje ponuda? 11. parna turbina. Datum raspisa natječaja? 10. Podloge za projektiranje 1. Kakva vrata? Uklađena? Čelični okvir? Ukočeno drvo? Čelik? S gumenim odbojnikom? Vatrostalna? S automatskom bravom? 13. Prijam grubih građevinskih radova? 14. Način grijanja? Ogrjev? Zaliha za koje razdoblje? Grijanje loživim uljem? Dizalo za šljaku? Posuda za pepeo? Rezervoar s kišnicom za punjenje sustava? 14. Kakvo hlađenje? Priprema leda? 17. Uvjeti rješenja kanalizacije? 7. Kakvi prozori? Čelik? Drvo? Sintetika? Drvo/aluminij? Vrsta stakla? Način otvaranja? Jednostruki. Isporuka nacrta za građevnu dozvolu. Tehničke podloge 1. VIII. Rokovi 1. Koliki se dopušteni pritisak na tlo može prihvatiti? 4. Kolika je udaljenost gradilišta od teretnog željezničkog kolodvora? 2. Vrsta signalnog uređaja? Zvono? Svjetlo? Komandni uređaj? 23. Početak građenja? 13. s kutijom? 12. Jesu li snimljene susjedne zgrade? Ustanovljen njihov način građenja? 10. Opskrba vodom? 0 dovoda? 0 fleksibilnih cijevi mjesnih vatrogasaca? Tlak u vodovodnoj mreži? Postoje li značajne oscilacije tlaka? U kojoj mjeri? Cijena vode po m 3 ? Slavine vani? 18. Kakvu izolaciju treba predvidjeti? Protiv buke? Horizontalno? Vertikalno? Protiv vibracija? Protiv topline? Horizontalno? Vertikalno? 9. Skice za dogovor sa suradnicima? 2. Okna za otpad i mljevenje otpada? Gdje? Veličina? Za koju vrstu otpada? Spaljivanje? Briketiranje papira? 26. Koji je 0 priključka na plinsku mrežu? Kapacitet? Cijena po m 3 ? Popust za velike količine? Postoje li posebni propisi za postavljanje instalacije? Odzračivanje? 20. Kakva rasvjeta? Vrsta struje? Napon? Mogućnost priključka? Ograničenje potrošnje? Cijena kWh za rasvjetu? Za snagu? Noćna tarifa od . Način ventiliranja: Izmjena zraka? U kojim prostorijama? Odstranjivanje plinova? Odvlaživanje? 16. Postoji li priključni kolosijek za gradilište? Normalni ili uski kolosijek? Mogućnosti istovara? 3. Postoje li izgledi za predujam i isplatu u gotovini? Koji su rokovi i načini isplate primjereni? 7. Kakav se način temeljenja može smatrati prikladnim? 7. Kome se treba obratiti za ishođenje građevne dozvole? Potreban broj primjeraka projektnog elaborata? U kojem obliku? Formati nacrta? Kopije u plavoj. Vrsta dizala? Potrebna nosivost? Platforma u visini poda ili parapeta? Brzina? Strojarnica gore ili dolje? 24. Završni obračun? IX. Kakve su prilazne ceste? Treba li urediti zastor . Tehnički prijam zgrade (spremno za useljenje)? 15. talpe? 4. Kakvo je temeljno tlo toga kraja? 2. Kakve su skladišne površine za gradiva? Kvadratura otvorenih površina? Kvadratura natkrivenih površina? Koje su visine u odnosu prema gradilištu? Može li više izvođača neometano raditi jedan pored drugoga? 5. Predvidivo trajanje procedure izdavanja građevne dozvole? Nadležna tijela? Mogućnosti požurivanja? 8.

0 Građevina . * Građevne knjige (= knjige prostorija) .2 Ciljevi! rizici u planiranju izvođenja Cilj planiranja izvođenja je da se građenje odvija bez smetnji i pogrešaka. LPH 6.] 2. uredbe.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji 2. procjena / obračun troškova usp. armiranobetonske. izvršne odredbe.2 Ciljevi / rizici ugovaranja radova 2.15.» s. mrežno planiranje) C Upute u literaturi o izvođenju građevinskih radova —> CP A Definiranje pojmova Definiranje aktivnosti iz područja rada arhitekata i njihovo adekvatno honoriranje određeno je u HOAI (Honorarordnung fur Architekten und Ingenieure . pravne. uobičajena mjerila 1 : 2 0 . osnovna aktivnost. 55 (2).izrađuju se za posebne konstrukcije (npr. funkcionalne. ako se ti radovi odnose na elemente koji nisu mogli biti uključeni u predračun. i prema potrebi konzultacije s ekspertima). instalacije grijanja. VOB/Ačl. Sastavljanje detaljnog opisa objekta u knjigu prostorija.propisi o honoriranju arhitekata i inženjera na temelju prvog i drugog članka Zakona o reguliranju rada inženjera i arhitekata) [poglavlje 1.3 IZVEDBA GRAĐEVINE -»ro Za projekte interijera prostorija: detaljni prikaz prostorija i slijeda prostorija u mjerilu 1:25 do 1:1. "projektantske aktivnosti" . briga oko objekta i dokumentacija (3%). drvene itd. temeljne aktivnosti prema HOAI odgovaraju potrebnim radovima u praksi. elektroinstalacija itd. 1. dopunjuju izvedbene nacrte za određene dijelove građevine. 55 @ • * Parcijalni nacrti (= nacrti detalja. uobičajeno mjerilo 1:50 ovisno o konstrukciji. s potrebnim tekstualnim objašnjenjem.1 Definicija aktivnosti / sadržaji 3. * Osnovni radovi: Razrada rezultata radnih faza 3 i 4 (postupna obrada i prikaz rješenja). faza izrade (LPH) 5-9: izvedbeni projekti (25%). gospodarske. Provjera i odobravanje nacrta trećih osoba. Nedovoljno planiranje izvođenja radova često dovodi do gubitka materijala (otklanjanje nedostataka. oblikovne. B Aktivnosti pri izvedbi građevine 1. biološke i ekološke zahtjeve.73% cjelokupnog honorara s. npr. suprotno od opisa i programa izvedbe. primjerice definitivni kompletni izvedbeni nacrti detalja i konstrukcijskih elemenata u mjerilu 1:50 do 1:1. čelične. *) Ova posebna aktivnost postaje u opisu i programu izvedbe radova u potpunosti ili djelomično osnovna aktivnost. . površina.). pa su podloga funkcionalnog opisa aktivnosti (= opis i program izvedbe radova. nadzor (31 %). tehničke i ekonomske strane (pravne podloge: državni građevinski propisi. članak 15.0 Izvedba građevine HOAI. u smislu racionalne upotrebe energije).1 1. smjernice za mjesta okupljanja..0 Plan izvođenja 1. koje nisu surađivale na izradi projekata. konzultacije s ekspertima. Obradu svih vrsta crteža propisuje DIN 1356. Ovu materiju propisuje HOAI. ako se primijeni opis i program izvođenja radova.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB * VOB (dijelovi A/B/C. uzevši u obzir urbanističke.2 1. gubitaka radnog vremena (prazan hod. mogu se riješiti sa CAD (Computer Aided Design) u okviru EDV i po potrebi povezano s AVA (usp. 1 : 1 0 . niže) (odgovarajući software na raspolaganju). npr.izvedba B Aktivnosti pri izvedbi građevine Plan izvođenja Definiranje aktivnosti / sadržaji Ciljevi / rizici u planiranju izvođenja Sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe * izvedbeni nacrti * nacrti detalja. ekonomske podloge: instrumenti za kontrolu troškova. npr. LPH 5.SISTEMATIZACIJA A Definiranje pojmova 1. tj.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji.3 Sredstva / instrumenti za planiranje izvođenja * Izvedbeni nacrti.projekt 2. Provjera planova izvođenja koje je sastavio izvođač na temelju opisa i programa izvedbe radova. Nacrti objekta sa svim za izvedbu nužnim pojedinostima. duljina.). podaci iz ugovora o građenju) * tehnike operativnog planiranja / terminski plan (stupnjeviti dijagrami.. 1. podne obloge itd. DIN 276. HOAI se u velikoj mjeri zasniva na praksi. sredstva / instrumenti planiranja izvedbe (crteži. sa svim za izvedbu potrebnim podacima i kotama. faza izrade (LPH) 1-4: prikupljanje podloga (3%). tehničke. članak 15.9. uobičajeno mjerilo 1:50 -> s.3 Sredstva / instrumenti nadzora * podloge za AVA. nacrti pojedinosti * posebni crteži * građevna knjiga 2. DIN-norme. udvostručenje rada). sanitarija. radionički nacrti izvođača. kao podloge opisa i programa izvedbe radova *).2 Ciljevi / rizici nadzora 3. glede njihove usklađenosti s izvedbenim nacrtima (npr. o materijalima (npr. građevno . s potrebnim tekstualnim napomenama. 51 . Izrada podloga za druge stručne suradnike na projektu i uklapanje njihovih priloga kako bi se postiglo rješenje pripravno za izvedbu. "aktivnosti oko izvedbe" . isporučiteljevi nacrti rasporeda strojeva i njihovih temelja). Razrada detalja. pripreme ugovora (10%).fizičke. ishođenje dozvola (6%). faza izrade 5. 55 * Posebni nacrti. koristeći priloge drugih stručnjaka. tako da se postigne rješenje pripravno za izvedbu. Kontinuirani rad na operativnom planiranju tijekom izvođenja objekta * Posebne aktivnosti: Sastavljanje detaljnog opisa objekta u građevnoj knjizi. linijski dijagrami. ventilacije. o opremi (npr. kao podloge opisa i programa izvedbe radova *). Pretpostavka za to su potpuno riješeni oblikovni i tehnički problemi do u detalje te njihova provjera s formalne.prikazuju druge dijelove građevine / uređaje prema potrebi. članak 15.uzori * podloge namijenjene izvođaču 3.). glavni projekt (11%). pojedinačni nacrti).0 Građevina . određivanje materijala. širina.. stalnog smanjenja vrijednosti (pogreške u planiranju / pogreške u izvedbi.0 Nadzor 3. propadanje). usp. U tom slučaju otpadaju odgovarajuće osnovne aktivnosti ove faze radova.0 Projekt građevine HOAI. obloge zidova.) . članak 15.0 Ugovaranje radova 2. 1 : 1 . čl. energetske (npr. 1 : 5 . uvodne napomene) * opis aktivnosti (popis aktivnosti. suradnja oko ugovaranja (4%). tehničke podloge: priznata pravila tehnike i umijeća građenja. visina.sadrže tablično potpune podatke o veličinama (npr.).). 1. posebno aktivnost HOAI. idejni projekt (7%). volumen prostorije ili dijela prostorije itd. HOAI.0 1. programi aktivnosti) * knjiga standarda za radove * LV . npr. te usporedba s projektantskim planovima*).] 1.27% od ukupnog honorara [poglavlje 2. smjernice.

iscrpnih raspisa (br. 11. 4. Obračun . preuzimanje. jamstva naručitelja.kontrola i vrednovanje ponuda temeljem opisa i programa radova.kontrola i vrednovanje ponuda. založno pravo izvoditelja. .iznalaženje i prikazivanje količina kao podloga za sastavljanje opisa radova. 2. 14. prekid i obustava zastare. 3. dovršetak preuzimanja. postavljanje rokova i mogućnost promjene. otkaz od strane naručitelja.) prema jedinstvenoj sistematizaciji s.02 potrebni dopunski podaci. čl. čl. izvođenje.međusobne obveze jasno utvrditi. čl.Verdingungsordnung für Bauleistungen. ponovljena izmjera odnosno odbici). Upute za opis radova .646. rokovi izvedbe.5. čl. utvrđeno odgovarajućim uredbama (usp.). Podloge za izdavanje radova s unesenim cijenama i potpisom ponuđača. čl. čl. čl.sastavljanje opisa radova s popisima radova prema vrstama.propisi za obračun prema utvrđenim stvarno izvedenim količinama (odnosi se na obračunske jedinice. kašnjenje izvedbe. kaznene odredbe. npr. kontrola i vrednovanje pregleda cijena prema posebnim zahtjevima. 55 © 0. Važeće područje. IZVEDBA GRAĐEVINE ->&) čl.usklađivanje i objedinjavanje aktivnosti svih stručnjaka koji sudjeluju u ugovaranju. čl.-651.VOB/B (DIN 1961) = Opće odredbe za ugovaranje izvedbe građevinskih radova Sadržaj: posebno sastavljene odredbe za građevinske ugovore.632.637. uz upotrebu priloga drugih stručnim suradnika na projektu.633. čl. dijelovi A/B/C ) s. . čl. 55 © za definirane aktivnosti (podloge za izdavanje radova = podloge za ugovaranje radova. uz suradnju svih sudionika faza aktivnosti 6 i 7.).. otkaz od strane naručitelja. čl. čl. . Nejasne. 15. službena odobrenja). prestanak jamstva. ugovaranje. Izvođenje.usuglašavanje i koordiniranje opisa radova stručnih suradnika na projektu. či. Naslovi / sadržaji članaka su: čl. 2.649.645. čl. + pismena potvrda s podacima o mogućnostima uvida u podloge izdavanja radova / mjesto i vrijeme otvaranja ponuda / rokova za prihvaćanje i ostajanja u obvezi itd. čl.651.644. obveze prihvaćanja naručitelja. postaju ponuda a prihvaćena nepromijenjena ponuda postaje ugovor (regulira sve modalitete potrebne za provedbu planova izvođenja. VOB nije zakon ni pravni propis. . .3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB (Građanski zakonik) propisuje u ugovoru o građenju (ugovoru o radu) pravne odnose između investitora / izvođača (naručitelja / izvoditelja) ako nema drugačijih sporazuma. koje odgovarajuća BGB-pravila stavljaju izvan snage ako je tako dogovoreno.647.643. Radovi se mogu izdati ako su poznate cijene s.631.650. . usp. obračun. uključujući pregled cijena *). nepotpune podloge za izdavanje radova dovode do loših ugovora koji izazivaju sukobe / prekoračenje rokova / nedostatke / smanjenje vrijednosti / dodatne troškove.pregovori s ponuđačima. Gradiva / građevinski elementi.utvrđivanje vrste / opsega pomoćnih radova (uz glavne radove prema popisu radova) bez posebne naplate. .1. čl. članak 9. posebni ugovorni uvjeti. 2. čl. čl. .zakon. naknada štete zbog neizvršenja. čl. suradnja naručitelja. čl. vrsta / opseg rada. Pomoćni radovi / posebni radovi. .639. . .pomoćne napomene za sastavljanje jednoznačnih. "standardi" za gradiva /građevne elemente (DIN-norme.VOB/C (DIN 18300 18450) = Opći tehnički uvjeti za ugovaranje građevinskih radova (ATV) Sadržaj: pravila (prema sporazumu) za pojedine vrste radova (npr. ugovor o isporuci djela -» s. 55©-© * VOB (Pravilnik o obavljanju građevinskih radova) ima poseban pristup (suprotno općenitim odredbama BGB) i vodi računa o tome da u ugovoru o građenju budu regulirani raznovrsni stručni i pravni problemi / zahtjevi (usp. nositelj rizika. rad u akordu. 12. najčešće nedovoljni za jednoznačno. usp.) Ugovori o građenju (time i podloge za izdavanje radova) moraju iscrpno / potpuno unaprijed raščistiti moguće nesuglasice između ugovornih strana . BGB .2 Ciljevi i rizici ugovaranja radova Cilj je sklapanja ugovora stvarati ugovoreno djelo i provoditi planove izvedbe u okviru građanskog prava. faza izrade 6+7 * Osnovne aktivnosti: .suradnja pri dodjeli posla.648. 5. čl. čl. kratka zastara. odgovornost itd. Ovu materiju propisuje HOAI. . ne smiju biti u proturječju s općim odredbama za ugovaranje. osiguranje. Građanski zakonik. jamstvene obveze izvođača. podjela rizika. čl. jamstva. 7.prikupljanje ponuda.2..641. 4.sastavljanje obaveznih uvjeta za izvođenje svih vrsta radova. 10. 17. uz potpunu 52 . naknade. podloge za izvedbu. čl. 55 © . otkaz od strane izvoditelja. .640.VOB/A (DIN 1960) = Opće odredbe za izdavanje građevinskih radova Sadržaj: smjernice za formiranje i sastavljanje raspisa natječaja. AGB . 5.a obavezujuće su za javnopravne investitore.638. VOB/A. čl. čl. odnosno Uredba o ugovaranju građevinskih radova. Odredbe VOB/A imaju obilježje preporuke (za privatne investitore) . * Posebne aktivnosti: . VOB . smanjenja i prekida. ČI. . čl. . odgovornost ugovornih strana.rekapitulacija troškova prema DIN-u 276 na temelju jediničnih ili paušalnih cijena iz ponuda.Bürgerliches Gesetzbuch. rokovi. 1. 18. 9. Naslovi / sadržaji pojedinih članaka su: čl.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. Podjela VOB-a u tri dijela: . dospjelost plaćanja. 3.zakon). čl. čl. čl. 2. . 23. čl.636. dopunjuju se "prethodnim napomenama" (dodatni ugovorni uvjeti. otklanjanje nedostataka. ometanje i prekid izvođenja. zemljani radovi. čl. br. zaključno reguliranje. zidarski radovi itd. Opći sastavni dijelovi ugovora. sporovi. 8. 6. čl. čl.635. čl. uključujući sastavljanje pregleda cijena po vrstama radova. 13. 16. .sastavljanje opisa i programa izvedbe radova u svezi s građevnom knjigom *). generalna klauzula: "Gradiva i građevinski elementi podrazumijevaju se uključivši isporuku. čl. isplata. .sastavljanje. cijene. pa vrijedi tek ako se dogovori njegova primjena (dio B/C.01 opći neophodni podaci.sastavljanje alternativnih opisa radova za određena područja aktivnosti. Članci 631 . 15. predračun. izdavanje radova. članci 631 . moguć i u okviru općih poslovnih uvjeta.upućivanje na postojeće DIN-norme (tehničke odredbe za izvođenje). istovar i skladištenje".0 Ugovaranje radova (priprema / suradnja pri ugovaranju) 2. odnosno njegova ovlaštenog zastupnika. AGB . . suština ugovora o radu.642. opis radova / uvjeti ugovora itd.sastavljanje usporednih pregleda cijena koristeći priloge drugih stručnih suradnika na projektiranju. razgraničenje dijelova građevine koji se međusobno isprepleću. naknade.propisi glede tehnike izvođenja (eventualno DINnorme) usmjereno na "standardno izvođenje".uvjeti kvalitete. Sadrže prave norme za ugovore o radu. kao npr. čl. vrsta / opseg radova. 1. hipoteka na građevinsko zemljište.634.-651. otkaz od strane izvoditelja.

Opisi građenja (opći prikaz graditeljskog zadatka) upotpunjuju popise radova tako da postaju opisi radova. . . . 56 @ mogu se raščlaniti nepovezano (stupnjevi izgrađenosti / faze građenja / stupnjevi dovršenosti) ili prema naslovima (sažeto prema vrstama radova) uz pomoć "prethodnih napomena" ->s. proračuni). 56 * Opis aktivnosti. skraćeni tekst / opširni tekst) mogu kombinirati (broj odjeljka. Ima li proturječnih dijelova ugovora. . VOB/B čl. funkcionalno.sastavljanje.katalog standardnih radova za vodogradnje (StLK). . dimenziji. . Poglavlja standardnog teksta raspoređena su hijerarhijski u 5 odjeljaka. čl. područja aktivnosti 100-199. iscrpna definicija aktivnosti. 56 Programi aktivnosti. . . . . 1. objektu / dokumentacija) 3. .mogući dodatni sporazumi odnose se na odredbe koje služe definiranju aktivnosti (bez narušavanja uravnoteženosti VOB-a). Postupak prijama itd. .suradnja pri oslobađanju od aktivnosti osiguranja.iznalaženje i utvrđivanje troškova za izradu financijskih pokazatelja.1 Definicija aktivnosti / sadržaji regulirano propisom HOAI.9. vrijede redom (usp. Ti obrasci obuhvaćaju što je moguće više varijanata teksta (tekstovi stvoreni precrtavanjem). ekonomski) koji se odnose na dovršenu aktivnost. . npr.zakona (uravnoteženost VOB-a kao "cjeline"). 53 .nadzor tijekom izvođenja objekta glede usklađenosti s građevnom dozvolom.prijam građevinskih radova uz suradnju drugih stručnjaka uključenih u projektiranje i nadzor. postaje podlogom kasnijeg ugovora o građenju — s. vrste radova + broj pojedinih poglavlja = broj standardnog opisa aktivnosti) s. ČI.kontrola računa. troškova ili kapaciteta. 56 * Obrasci namijenjeni proizvođačima za popise aktivnosti nude dodatne informacije./10-12). eventualne dodatne ugovorne odredbe.kontrola troškova. . .preispitivanje analize troškova / koristi za građevinu i poslovanje.nadgledanje uklanjanja nedostataka koji su ustanovljeni prilikom primanja radova.sastavljanje. . atesti. nadgledanje i daljnje vođenje diferenciranih planova vremena. rastavljanje na pojedinačne pozicije (pozicija je opis dijela aktivnosti prema vrsti. tehnički.sastavljanje plana zaliha. uključujući sastavljanje i predaju potrebnih podloga. Cijelo je područje izdavanja radova idealno EDV-pogodno (tekstovi.primjenu odredaba AGB . 56 > Treba razlikovati: . npr. utvrđivanje nedostataka. . popisi aktivnosti. _ potrebni dodatni sporazumi razjašnjavaju jednoznačno VOB "može se . . npr. Odustajući od detaljnog prikaza faze aktivnosti (suprotno: popis aktivnosti s pojedinačnim pozicijama. . opisi mjerodavnih uvjeta / zahtjeva (oblikovno. 56 * Standardna knjiga aktivnosti (StLB) za građevinarstvo pomaže pri sastavljanju opisa aktivnosti (daje: sažete tekstove. .kontrola radova na čuvanju i održavanju. cilj: primjena jedinstvenih standardnih tekstova za opis aktivnosti u graditeljstvu na području cijele države). moguć je standardizirani popis aktivnosti bez naznake količina).unošenjem cijena (ponuda) i raspisom (izdavanje radova) postaju dijelom ugovora o građenju. opći tehnički uvjeti za ugovore o izvedbi građevinskih radova (VOB/B) (dakle "posebno" vrijedi prije "općeg") -> s.opis i program radova (funkcionalni opis aktivnosti. kao jednoznačna./3-9). * Posebne aktivnosti: . Kombinacija podataka za izdavanje radova i planiranja izvođenja moguća je primjenom odgovarajućeg CAD (Computer Aided Design) AVA (raspis / izdavanje / obračun) softvvareom. kao i s općenito prihvaćenim pravilima tehnike i odnosnim propisima.sastavljanje popisa opreme i inventara.zajednička izmjera radova s izvođačima. Svako poglavlje ima svoj broj.kao dio podloga za pogodbu radova . .9. . VOB/A. tehnički besprijekorne. s. područja aktivnosti 400-499.sustavno sređivanje crteža i proračuna objekta.0 Nadzor (nadzor na građevini.upravljanje objektom.utvrđivanje troškova prema DIN-u 276 ili prema pravnim propisima za obračun u stanogradnji. nadgledanje i daljnje vođenje plana isplata. 15.1): Opis aktivnosti.obilazak građevine nakon predaje. posebne ugovorne odredbe.obrasci za popise aktivnosti slični su građevnoj knjizi (prethodnik StLB). . obilježeno rednim brojem / brojem pozicije) -> s. područja aktivnosti 200-299. * Osnovne aktivnosti: . čl.opis aktivnosti s popisom radova (VOB/A. pa zbog toga u IZVEDBA GRAĐEVINE kompletu postaju vrlo opsežni. * LV . . područja aktivnosti 800-999.sastavljanje i praćenje terminskog plana (gantogram). pomažu pri rješavanju posebnih konstrukcijskih detalja. 56 Jedinstvena (standardizirana) kombinacija omogućuje racionalizaciju kroz EDV (Izdanja knjiga o standardnim radovima: Zajednički odbor elektronika u graditeljstvu. planovima izvođenja i opisima aktivnosti. .nadgledanje otklanjanja nedostataka koji su nastali tijekom jamstvenog roka. 3. Tako se pojedini tekstovi (povezani u poglavlje. . .kontrola i korigiranje detalja predgotovljenih elemenata. potpune) tako što nudi standardna poglavlja opisa pojedinih pozicija koje se uklapaju u odgovarajuća područja aktivnosti (područja aktivnosti približno su vrste građevinskih radova prema VOB/C). Daljnje zbirke standardnih tekstova za radove u graditeljstvu: .obilazak objekta kako bi se ustanovili nedostaci prije isteka jamstvenog roka izvođača.promatranje objekta.popis jamstvenih rokova.predaja objekta. ali najdulje do pet godina od primitka građevinskih radova. Ponuđači: različiti izdavači ->• s. količini. Opisi aktivnosti .izrada uputa za čuvanje i održavanje. . .vođenje građevnog dnevnika.koordiniranje stručnjaka koji sudjeluju u nadzoru. prema potrebi iz 5 odjeljaka. .odredbe". način izražavanja itd.knjiga standardnih aktivnosti savezne željeznice (StLB-DB). .regionalni katalozi aktivnosti (RLK) pojedinačnih korisnika. kakvoći. . FLP. GEAB.zahtjev za službena primanja radova i sudjelovanje u njima.djelatnost odgovornog voditelja gradnje. faze aktivnosti 8 i 9. eventualni dodatni tehnički uvjeti. ako ta djelatnost prema zakonima dotične zemaljske vlade prelazi okvire osnovne aktivnosti iz faze aktivnosti 8. . upute za rukovanje.katalog standardnih radova za cestogradnju i mostogradnju (StLK). izvještaji u građevnom dnevniku. tj.priprema brojčanih podataka za datoteku objekta. .

najraniji početni. Uvršta-vanjem što više ulaznih parametara (vrijeme. Temeljni poredak odnosa (= ovisnost između događaja /procesa može se kvantificirati) kad je CPM normalni slijed (određeni odnos od završetka prethodnog do početka sljedećeg događaja. Loš nadzor. Prednost: očigledna predstava brzina i kritičnih razmaka.planiranje tijeka građenja uz primjenu metoda projektantskog menadžmenta (raspoloživost ljudi.g. pogrešaka u obračunu. Građevinski nadzor temelji se na projektu (izvedbeni nacrti. ali CPM je rašireniji u praksi.« 5 7 .12. Čvorni planovi aktivnosti (MPM) lakše se postavljaju / mijenjaju (dosljedno odvajanje planiranja tijeka od planiranja vremena). mehanizacije. Najvažnija pomoćna sredstva jesu tehnike planiranja tijeka građenja / tehnike terminskog planiranja prema različitim metodama. 57 @ . * Tehnike planiranja tijeka građenja / terminsko planiranje koriste različite uobičajene metode: . nacrti detalja. Uključene prethodno procijenjene vremenske IZVEDBA GRAĐEVINE CD rezerve daju (pribrojene) navedeni projektni rok završetka VZ(n).) kod MPM je početni slijed (određen odnos od početka prethodne do početka sljedeće aktivnosti. obračun. 58 @ @ 3 Metode mrežnog planiranja pomoću čvorova događaja (Progmamm Evaluation and Review Technique. povećanja troškova. najkasniji početni. najkasniji projektni rok početka SZ. Redoslijed građevinskih radova trebao bi biti prikazan odgovarajućim redom upisa u dijagram. Mreže orijentirane prema događajima (PERT) bolje služe okvirnom i pregleđnom planiranju (događaji = miljokazi). Teoretski se može zamisliti mrežni plan pomoću strelica događaja. CPM) . Prednosti / nedostaci / područja primjene različitih metoda mrežnog planiranja: unaprijed organizirane mreže s determinističkim vremenskim modelom (CPM/MPM) najprikladnije su za detaljirano upravljanje / kontrolu izvođenja građevina (težište na pojedinim aktivnostima).Path Method.Mrežni planovi. FEZ) za nastupanje svih događaja / procesa (D = trajanje. tornjevi. kao i sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe objašnjeni su pod 1. visina. Rezultat = put najduljega trajanja (kritični put) / projektni termin završetka FZ(n). 54 . služe analizi. 57 . 57 Različite orijentacije mreže (procesi / događaji) i prikazi (strelice / čvorovi) daju tri tipa mrežnih planova s. organizacijski odnosi koji se pojavljuju u mrežnim planovima uobičajeni su slijed aktivnosti u 70-80% slučajeva). opasnosti za ljude (nesretni slučajevi) i materijal. 58 @ Sadržaji streličnih mrežnih planova odražavaju se u listama procesa (izlistanje pojedinačnih aktivnosti s odgovarajućim naznakama vremena) s. Strelice odražavaju odnose organizacije radova.» s. Vremenski model je normalno stohastički (= određivanje vremenskih razmaka između događaja računom vjerojatnosti). događaje kao čvor). završni događaj procesa A = početni događaj procesa B). pojmovi vidjeti DIN 69900. MPM) prikazuju procese čvorovima. teškoće u prikazu kombinacija / ovisnosti radnih procesa (nekritični / kritični procesi = promjena trajanja procesa odgovara promjeni vremena zbroja procesa. stariji. usp. izmjere. prikazu. potkopi i si.» s. 3.) prikazuju se međusobne ovisnosti različitih aktivnosti. te eventualnoj građevnoj knjizi odnosno na podlogama za ugovor o građenju.Linijski dijagrami (dijagrami brzine. Geometrijski modeli PERT + CPM mogu dati mješovite prikaze (procese kao strelicu.v.3 Sredstva/instrumenti za građevinski nadzor * Podloge AVA. Međusobno ovisni procesi koji teku usporedno. posebni crteži). troškovi. dimnjaci i si. 57 @ 1 Metode streličnog mrežnog planiranja (Critical . nedostataka (vidljivi / skriveni). početni događaj aktivnosti A = početni događaj aktivnosti B). Područja primjene: prikaz tijeka građenja bez posebnog smjera dovršavanja.kontrola. planiranju. završni rok FAZ/FEZ) . vremena) predstavljaju u koordinatnom sustavu na jednoj osi (kojoj = ovisno o građevinskom zadatku) jedinice vremena (odabrane). najkasnije rokove SZ (najkasnije rokove početka. a horizontalno (= os x = apscisa) pripadajuće vrijeme (određeno temeljem iskustvenih vrijednosti / proračuna) koje je prikazano duljinom odgovarajuće horizontalne crte. Iz toga se raspoznaje brzina izvođenja (kut koji proizlazi iz odnosa vrijeme / put) i vremenski i prostorni razmaci između aktivnosti. CPM) prikazuju procese strelicama (rubovima). završni rok SAZ / SEZ minus najraniji rok . Popisi aktivnosti ( = liste prikaza tijeka građenja = liste podataka o radovima) pripomažu pri izradi gantograma i omogućuju usporedbu predviđeno ostvareno. u potrebnoj količini. ne može se ustanoviti). ceste.3. obračun kao dopuna AVA (raspis. ali nema primjenjivane metode.2 Ciljevi/rizici građevinskog nadzora.g. PERT) prikazuju događaje čvorovima. SAZ / najkasnije rokove završetka. Vremenski model je determiniran (v. Mrežni su planovi općenito vrlo detaljirani. planiranje pojedinih tokova (programi aktivnosti).Potential Method. npr. Dummy. sredstva za izvedbu itd. Nezadovoljavajući projektantski menadžment. odnosno ukupnu vremensku rezervu GP pojedinih događaja / procesa (GP = najkasniji rok SZ . Temeljni odnos organizacije (def. v. Vremenski model je determiniran (tj. list 1). Postoji odgovarajući software (pretežni dio: CPM). izdava-nje. 58 2 Metode čvornog mrežnog planiranja (Metra . poglavlje izdavanje posla) -> s. međuzavisnosti dijelova procesa kao preduvjet nekog sljedećeg procesa prikazuju se fiktivnim procesima (nulte veze. manjkava kontrola dovode često do nezadovoljavajućeg izvođenja. razvijeniji. rezultati tehnike mrežnog planiranja (dio istraživačke oblasti Operation Research) [si. kontroli odvijanja radova.22]. planiranje ulaganja (program radne snage / program opreme) . upravljanju.. ali nedovoljno ilustrativni (stoga: dodatni prikazi rezultata u obliku gantograma. pronalaze (proračun unaprijed) najranije termine FZ (najraniji termin početka. prikazuju veći broj uvjeta nego strelični planovi aktivnosti (CPM. . odsutnost koordinacije najčešće dovode do kašnjenja / dodatnih troškova. CPM). materijala u pravo vrijeme.3.) Kao pomoć za posebno velike mrežne planove predestinirana je EDV (za sastavljanje mrežnog plana dovoljan je unos odgovarajućih podataka iz liste procesa). SEZ) za nastupanje svih događaja / procesa (proračun unatrag). očiglednost. Nedostaci: nepreglednost pri preklapanju različitih aktivnosti (prostorno. neraščlanjenost dijelova procesa.» s.Gantogrami postavljaju u koordinatnom sustavu vertikalno (= os y = ordinata) faze rada / građevinske procese. Strelice odražavaju odnose organizacije radova. Mrežni proračuni polaze od projektnog polaznog termina VZ (O) (startni čvor. FAZ / najraniji termin završetka. Čvorovi predstavljaju početne i završne događaje procesa. odnosi redoslijeda u streličnim mrežama s vremenskim razmakom 0) -» s. a na drugoj jedinice duljine puta (rjeđe količina). Građevinski nadzor usmjeren je na dva težišta: . procesu je određeno konkretno procijenjeno vrijeme).3. na pravom mjestu). Prednosti gantograma: preglednost. čitljivost (prikaz proporcija vremena). Nedostaci gantograma: paušalnost. puta [količina]. vrijeme između početka i završetka procesa). Sadržaji čvornih mrežnih planova prikazuju se u listama procesa (usp.) . vremenski kad tijeku građenja nedostaje smjer prema dovršenju) Područja primjene: prikaz tijeka građenja s određenim smjerom dovršavanja (duljina.

s.475 N 0. N N 1. radovi (R) DIN 18332 Radovi s prirod.475 N 8.prisilna ventilacija W 604 Vent. promjene.-b(. obustave) |§ Prijam |§ Dospjelost plaćanja § Suradnja naručitelja § Otkaz od strane izvođača § Rizik § Odgovornost naručitelja § Dovršenje umjesto prijama Pravo izvođača na hipoteku Hipotekarno osiguranje građevine Pravo otkaza naručitelja Predračun troškova Ugovor 0 isporuci © lz: Mantscheff: "Einführung in die Baubetriebslehre". radovi i opločenja (F) DIN 18353 Izrada podnih podloga (R) DIN 18354 Asfalterski radovi (F) DIN 18355 Stolarski radovi (R)DIN 18356 Parketarski radovi (3) Nacrt detalja [Ugovor 0 građenju) " Dodatak r Cijena + I Podloga za ustupanje Dopisi + [Pogodbene podloge Ugovorni uvjeti + BGB I Opis aktivnosti (4^) Ugovor o građenju Pravni propisi 0 ugovaranju radova § § 6 3 1 ff B G B Dio A.77 1 1 L 2. garancija Plaćanje Izolacija Podloga za pad 8 cm.87 •e Sadržai B4 Kućanski tehnički priključci za 4 1 2 3 Grijanje Ventilacija Sanitarije ELT/js B5 Mjerne veličine 1 3 ti < 2 > Površina m2 6. 6 7 Podjela rizika 12 Prijam . arm.umivaonik (B.utičnica TAD .kada W B .47 N 15. preuzimanje VOB/B Izvođenje Podnošenje rizika.razdjelnik stana W W H .04 WWH ZWE SP - - - 20 4 W W 404 504 Lođa st. B + C I i 1.69 19.interfon S T D . F 0. blokovima (R) DIN 18334 Tesarski radovi i drv. smetnje.wc V W T .stropno grijaće tijelo G A D .63 WWH - - AAD - 22 1 w c . (R)DIN 18335 Građenje čelikom (R)DIN 18336 Izolaterski radovi (R)DIN 18338 Krovopokrivači i krovo.92 S > Visina m 2. 49 Opseg ugovora i prijevremeni raskid Izvođenje.891 Knjige prostorija (skraćeni oblik .izolaterski radovi (R)DIN 18339 Limarski radovi 3./WC 3.47 N N 4.47 Temp LW Svjetlo Primjedbe (adrese) AAD .ne postoji . d o z v o l u ORGANIZACIJA GRAĐENJA ->QQ Pravila V O B / B koja odstupaju od pravila ugovaranja BGB l p h 5 I z v e d b e n i projekti B G B ugovor o radu §632 Naknade § |§ § § § VOB/B 2 14 15 4 13 Naknade I Obračun | Rad u akordu Izvođenje (br 7) Jamstvo (br. dio 1. 7) § 5 Rokovi izvođenja § 13 Jamstvo (br. aparat PA . • inst.4) W B S . 3. Planovi z a građ.utičnica za kuć. smanjenje § 635 Naknada štete |§ 17 Osiguranje | |§ 13 Učinci jamstva (br.sudoper SPA . Werner Verlag. konst.363 2.ne postoji 8 Otkaz putem A G . bet.prekidač S P . grij. - Odnos investitor / izvođač A2 Oznaka prostorije 1 Privr.L P H 1 Prikupljanje podloga l p h 2 Idejni projekti LPH 3 G l a v n i projekti l p h i. Zemljani radovi i temeljenje (F) DIN 18300 Zemljani radovi (F) DIN 18301 Bušaći radovi (R)DIN 18302 Građenje bunara (R)DIN 18303 Zagrađivanje (R) DIN 18304 Pobijanje pilota (R)DIN 18305 Navodnjavanje (F) DIN 18306 Odvodnjavanje i kanalizacija (R)DIN 18307 Vodovodi i plinovodi (F) DIN 18308 Drenaže (R)DIN 18309 Injektiranje (R) DIN 18310 Radovi na osiguranju vodotoka. odgovornost. 7) Jamstvo I Prijam | Plaćanje | Izvođenje Otkaz putem A N . Grubi radovi (R) DIN 18330 Zidarski radovi (R)DIN 18331 Betonski i arm.izjednačavanje potencijala S C H . nasipa i obaloutvrda (R)DIN 18311 Bageriranje u vodi (R) DIN 18312 Podzemni radovi (R)DIN 18313 Izrada dijafragmi s potpornom tekućinom (R) DIN 18314 Radovi s mlaznim betonom (9) Iz: VOB dio C 5 ELT/ss 6 Transp tek. 3.utičnica za telefon W A .47 2. broj prostorije A B 2 Korištenje 3 Korisnik (ABT) B2 Veličina prostorije 1 2 3 <61 m 3 N 14. Düsseldorf.primjer) 55 .uputa § 12 br.4.000 48. Završni radovi (R) DIN 18350 Žbukanje i radovi u gipsu (R)DIN 18352 Keram. betonska ploča Procjedni otvor 10 cm (8) Opći uvjeti ugovaranja 2. 7) § 8 Otkaz putem A G (br 5) § 13 Jamstvo (br. 5. 3.4.588 wc W 304 Kuhinja SCH DB WVT WB STD PA SCH STD WBS GAD DB SCH STD DB TAD SPA - - 24 7 N 6. 1985. 6) l p h 6 Priprema z a ustupanje radova l p h 7 S u r a d n j a pri ustupanju § 6 3 3 Nedostaci § 634 Postavljanje rokova. kamenom (F) DIN 18333 Radovi s beton.3) Vffi-zidno grij tijelo bez SCH (B.utičnica za antenu DB .09 1 2.36 2.zidno.nije predmet V O B § 636 § 637 § 638 § 639 §640 § 641 § 642 § 643 § 644 § 645 § 646 § 647 § 648 § 649 § 650 § 651 Zakašnjenje izrade Prestanak jamstva |§ Zastara (kratka) |§ Zastara (prekid. tijelo s S C H c 104 Hodnik W W N N 1 1 _ WWH _ ZWE °c 20 F C H LUX 1 _ WA WB 204 Kup.uputa § 2 .grijanje vode Z W E . 6) § 4 Izvođenje (br.-sp. 3) 13 13 12 16 4 9 Jamstvo (br.

B5" Primjer 1.. m 2 /m 3 vanjski / unutarnji / potporni zidovi (navesti mjesto). odsj. m vanjski / unutarnji / potporni zidovi. . 2.50 U Standardni tipski tekstualni opis Izvod: StLB.T 4 . beton.50 Prednosti: a) velika ušteda prostora b) količine x EP = ukupna cijena u jednom retku Popis djelatnosti 037 038 039 040 041 042 043 044 045 046 047 048 Q 1 2 3 Beton na licu mjesta za zid — zid okna — zid kanala — zid između čelične konstrukcije — parapet — stubišni parapet — — — — — atika potporni zid krilni zid zid potpornja zid ležaja 11 jedna bočna površina u nagibu . EP i.: tridesetpet 70/100 35.-br. EP u tekstu 2. za 1 m2 EP i. 1 odsj. Količina i EP izvan teksta Poz. W. izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima.rad DM 24. 105 m2 UM/S: DM 24.60 -materijal DM11. čist.70 3748. bez bet. 12 cm. 2d) Raspis (poziv za podnošenje ponuda (VOB/A § 17 br. 12 cm izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima.. 4. 4) + 21 obje strane nagnute Izvod: standardna knjiga radova Pogodbene podloge (VOB/A § 10 br.podloga horizontalna • gornja površina betona horizontalna • od nearmiranog betona • kao normalni beton DIN 1045 • B5 • debljina 8 cm 81013 013 11 11 10 T„T 2 .0 Opis m podnih ploča podruma od nabijenog betona B debljine 10. 2) Zidovi 1.T3.10/DM .ostalo DM . KG.02 105. bez / sa oplatom Posebni zahtjevi: beton m° po m 2 ••3 betonski čelik kg po m 2 /m 3 oplata m 2 po m 2 /m 3 3 2. u dvostranoj oplati. u betonu / armiranom betonu debljine cm od B u dvostranoj oplati. tridesetpet 70/100 .50 Nedostaci: a) mnogo prostora za tekst b) nema podataka za udio u EP c) EP nije napisan slovima Primjer 2.Godina izdanja StLB: 1981 • područje djelatnosti: betonski i armiranobetonski radovi • beton na licu mjesta sloja čistoće .0 m podnih ploča podruma od nabijenog betona B debljine 10. za 1 m2 EP jedinična cijena GP ukupna cijena 35. sa / bez armature Č . koja se doprema / postoji na gradilištu.2. LB 013 (betonski i armiranobetonski radovi) T1 T2 T3 Jed... Elementi zgrada u izgradnji Uputa: Opisu radova trebaju prethoditi propisi o obračunu odjeljka 0. nagih Popis djelatnosti (LVZ) zid zid okna zid kanala zid parapet stubišni parapet Attika potporni zid krilni zid potporanj ležaj beton na licu mjesta Prethodne napomene i pozicije ® ® Podloge za ustupanje radova (VOB/A§ 17 br. 1-3.02 Količ.10 . VOB/B § 1 br.60/DM 11..IZVEDBA GRAĐEVINE 0) Redni broj (OZ) 3.01 Brojčana oznaka standardnog rada Opis djelatnosti 81 013013 11 11 10 14 Beton sloja čistoće podloga horizontalna gornja površina betona horizontalna od nearmiranog betona kao normalni beton DIN 1045 B5 debljina 8 cm Količina Jedinica mjere EP GP 25 m (jl) Dodatne pojedinosti (^2) Opis djelatnosti Kratki tekst: "si.T 5 (16) 35. Dugi tekst 3. čelika. 105.70 3748. u armiranom betonu debljine 30 cm od B15.. bez oplate Popis radova (15) Podloge za ustupanje radova 56 . EP i količine u tekstu i u jednom retku 2. W. 2) Tehnički sadržaj (1) Opis radova (4) Dodatni tehnički propisi ZTV (5) Opći tehnički propisi VOB/C Ugovor o građenju Pravni sadržaj (2) Posebni ugovorni uvjeti BVB (3) Dodatni ugovorni uvjeti ZVB (6) Opći ugovorni uvjeti VOB/B Uvjeti natječaja (VOB/A § 10 br. 7 Konstruktivno povezani elementi građevine koji se izvode u jednom radnom procesu moraju se opisati u T1/048 ili 053 K. izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima.02 Podne ploče podruma od nabijenog betona B debljine 10.1 str.70 3748. Kratki tekst Nedostaci: EP i količine nisu u istom retku Primjer 3. 12 cm.

< £5 = Rezerva Kritični put Najraniji termini ' I F A Z = najraniji termin početka FEZ = najraniji termin završetka | Termin završetka projektiranja = vz(n) Zadani termin završetka projektiranja treba jest treba jest treba jest Elementi mreža — Orjentacija Prikaz Aktivnost Strelica Proračun mreže * Događaj Čvor Tablica ispunjenja plana Orijentacije mreže 57 .) Usporedba n Termin poč.smjenski pogon 2 . § 15.Raspis Ustupanje Obračun HOAI.. LPH 6 -i 7 IZVEDBA GRAĐEVINE -»CP 493 m HOAI. § 15. termin zavržtetka SZo 4 — S Z . god. 5 o. ment Radni mjere građe proces vine Količina Utrošak h/E Xh Trajanje h/jedin.smjenski pogon 1 . vremena (dan mjes. LPH 8 (19) N a d z o r na objektu Program gradnje WW Veliača 21 20 Ožuiak Travani fc lb b E radna Teška- 19 18 17 16 15 K 13 1? tt 10 fc fc IE ^ S _ Â J SSr«= 3 a S3 j ê <= f o p B = CS E — radna_ reška L T D 1 it. Red EleJedin. projektiranja ra c Startni čvor ° 4—SZ. i 3 1 8 3 $W a eg t 3T o e a n m uređenje gradilišta CZ1 zemljani radovi C 3 betonski radovi w77t oplate i radovi u čeliku i — i postavljanje skele uklanjanje skele Terminski plan s podjelom pojedinih radnih procesa Program mehanizacije Redoslijed radova: Gradilište urediti i raspremiti Zemljani radovi i rušenja Izrada presjeka ceste Radovi na taracanju i ugradbi rubnjaka Terminski plan građenja • Linearno programiranje -Simulacija Operativna istraživanjaBroj radnih mjesta / 1 . termin početka SEZ = najkas.smjenski pogon Elementi mreže ¡/^Tehnika mrežnog planiranja Ostalo f Siječanj Veljača | Ožujak Travanj f Svibanj Lipanj Srpanj Rujai Najkasniji termin -početka r projektiranja | Najkasniji termini: SAZ = najkas. br.

Dummy kritični put 16 16 0 21 32 32 0 22 36 32 501 48 44 4 27 12 4 28 8 8 16 16 0 4 0 13 Uf t > = lančana igra Procesna lista (CPM) usp. 302 104. završ. VN VD NP FA FE SA SE GP broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrežnog plana najraniji početak najraniji završetak najkasniji početak najkasniji završetak ukupno rezervirano vrijeme = lančana igra aktivnost nulta veza odn.od I do janje br. 301 203. Redni broj \ I \ 4 0 4 302 6 11 4 8 I 8 8 402 16 16 8 0 20 0 12 Ii / I I . u. događ. Z=D. Odnosi završetak. I 0 19 Čvor Odnos redosljeda ' VN VD NP FA FE SA SE GP Opis aktivnosti FA 1 0 I SA Odnos redosljeda 10 20 i \ i \ 0 0 0 103 2 2 2 0 i FA 2 3 FE VN SA SE X •f 28 19 9 10 i 20 26 303 32 30 2 17 4 2 18 1 32 32 403 40 40 0 23 8 0 24 NP 60 60 0 31 40 40 404 60 60 0 25 28 0 26 72 72 0 32 —X 13 5 B 104 18 13 B 5" 5 9 18 16 304 28 26 2 15 10 2 16 1 7 VD GP broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrežnog plana najraniji početak najraniji završetak najkasniji početak najkasniji završetak ukupno rezervirano vrijeme = lančana igra ovisnost • > kritični put 16132116132 401 Metoda mrežnog planiranja strelicama aktivnosti nm m 32|44 3 6 p 15 12 l 4 Metoda mjerila Linijski dijagram Gredni dijagram Metoda mrežnog planiranja CPM orijentacija prema rubu MPM orijentacija prema čvoru 3 I2 I 6 MOMS TTTTT 302 ¡11618 1 6 1 1. 403 401.početak (prividna aktivnost) Normalni slijed 0. Normalni slijed s prividnom aktivnošću Vremenski uvjetovana prividna aktivnost IZVEDBA GRAĐEVINE Dio procesa Br. događ. stup P2 1 Čvor SA SE GP FA FE NP VN VD » . zavr. vrijeme" poč.2 vizi h E ^no t :i-cf Dk^ctó Z = D.poč. Opis poz aktivnosti 103 Iskop P2 102 Iskop P1 101 Iskop W1 104 Iskop W2 203 Piloti 302 Temelji P1 301 Temelji W1 304 Temelji W2 303 Temelji P2 402 Beton. stup P2 501 Gornji ustroj W1-P1 502 Gornji ustroj P1-P2 Preth. 0 2 4 8 2 4 8 16 26 8 16 40 32 44 2 4 8 13 19 8 16 26 30 16 32 60 44 56 72 0 2 4 13 11 4 8 18 28 8 16 40 36 48 60 2 4 8 18 28 8 16 18 32 16 32 60 48 60 72 0 0 0 5 9 0 0 2 2 0 0 0 4 4 ÇhHD «»CH-a CQ. + 1 . završ. Usporedba oblika prikazivanja različitih tehnika odvijanja aktivnosti (§} 58 . 2 2 4 5 3 4 8 10 4 8 16 8 2 4 6 8 10 11 13 15 17 19 21 23 12 14 16 18 20 22 24 3 5 7 9 Dummy od I do br.Í D — KZh- 5 15 1 5 Mrežni plan Q3 •Mota T-^o Or*ÇN3 •< . n ^ 26Bgj^8I3? L zm ge m 131 8 1 0 60|72|6O|72 17 112 I 0 72(72 403 turn min 2 ÏWTW L« 104 m T W T 141201 s?O < u . 1 1 3 1 5 1 7 5 7 12 9 14 10 16 12 14 20 18 22 2 4 6 8 11 13 15 17 19 21 23 Najranije Najkasnije 1 poč.t ] w mu . Trajaaktivnost nje 2 2 4 5 17 4 8 10 4 8 16 8 12 12 12 103 102 101 103 102 103. 304 302 301.* 1 šetak šetak ž 2 2 0 0 0 2 4 8 2 4 8 16 26 8 16 32 4 8 13 19 8 16 26 30 16 32 40 2 4 13 11 4 8 18 28 8 16 32 4 8 18 28 8 16 28 32 16 32 40 0 0 5 9 0 0 2 2 0 0 0 1 Završni događaj od j i —fr Završ. događ. poč. 16112 1 4 m C H .0. 502 Najrani Najkasrliji Ukup.M U — « ü h Br. Skraćeni poz opis 103 Iskop P2 od j Termin Tra. + 2 503 Gornji ustroj P2-VV2 1 60 0 > = lančana igra Procesna lista (MPM) usp.02 UNI 6 44¡56|48)60. 501 404. od i • Zavri događ. rez. stup P1 401 Beton. zavr. stup P1 401 Beton.402 303. od j 102 Iskop P1 101 Iskop W1 104 Iskop W2 203 Piloti 17 302 Temelji P1 301 Temelji W1 304 Temelji W2 303 Temelji P2 402 Beton. •c CM Z = D.402 403. stup W1 403 Beton. stup W1 403 Beton. £D— = •Su.

tolerancije itd. u graditeljstvu teško da postoji potreba geometrijskog stupnjevanja s obzirom na pretežnu primjenu aritmetičkih redova za jednake dijelove građevine. pa je utvrđena dvojna struktura redova NZ u okviru decimalnog sustava. nastala od polovičnog dijeljenja broja 1000 = 500. 1 Pojmovi < = Približne n vrijednosti J I Veza s 10"" i 2im nizom <=£ 10" n .ispunjeni obrasci daju podrobniju.red dakle je: 1. Dobro je na svakom listu ostaviti po jedan stupac prazan tako da se obrazac može upotrijebiti i za eventualne naknadne posebne radove. VOĐENJE GRADNJE . te u skladu s tim polovica od 125 = 62. H.: kamen. 3 m 0 2 4 m 0 2 3 m p d ( o n cto^) 0 o pda 3 m pol 0 2 1 m kuli£ l t č 9 ea e 1 pfoz^i/ffsta vrela 8 / 0 52 1 2 ** itšespi Promd vBfjnflbäon zJ ae sveärih hst w a rs n o hä v a s om i Bj os bijela Pntnjaibe gpea za a prpeirtjena z poizbcfu ssn t ä a tepös.1 2 3 . npr. zida = 25 cm = 25 cm. 1000 . Ovakvi . 59 . DIN 4172 normiranje mjera u visokogradnji (izvodi) Uvodna napomena Razvoj graditeljstva. Čista decimalna podjela metra nije odgovarala potrebama tehnike za geometrijskim stupnjevanjem. točno 1. 500. 8 9 1 0 6c m 3. broj n = 3. 48 . Geometrijski deseterodijelni NZ .5. vezovi.14 i VlO = 3.5/2. prozori i tome slično. stupovi.ičeftja17. kuta ua Dba un i 6 Širina 5 StrBroj projekta Broj prostorija Kat: 2 : 455. a u Americi 40 palaca (cola) = 1.. Berlin 1941 modularna mjera za duljinu opeke mod. 4 partner KNJIGA PROSTORIJA Projekt terasasta zgrada Površina m1 3 0 Osg pe Visina O u1 ba jm m' prostorije m m 2.4 J5 A Normni brojni red R 10 ( D I N 323) I . 16. pregledniju i jasniju informaciju o građevini nego bilo kakav opis.8 . mjera za debljinu nabijenog beton. Stranice u DIN-formatu A4 odmah se više puta kopiraju. one su podloga za pojedinačne.02 :9 : prizemlje . 125. koji jednako vrijede u Francuskoj pa čak i u Americi.metar. 2 3. npr. Neufert Normni brojevi (NZ) Da bi se dimenzioniranje strojeva i tehničkih uređaja moglo jednoobrazno provesti i međusobno prilagoditi. Građevinske mjere Suprotno strojogradnji. Ovi normni brojevi pružaju mnoge prednosti pri računanju: 1) produkti ili kvocijenti proizvoljnog broja NZ opet daju NZ.1 rn p m ^jeqäsltöioin r a e pq ku r et preiis s e ^ t k m p c ša o ' pee t r f ku pe t realističkom r na pfqektu B sbJ e e uc -a g r U B sh D r P uc uo kreni b a o j 2c a to ^ ^ Knjiga prostorija OSNOVNE MJERE (-» Pravilnik o graditeljstvu ) BOL. grube građevinske i izvedbene mjere. 7. £ < g > ( D X 1. se n gnjfto rde j c s eäräi en sa v paritet (imz&psl&l H s ) pc d a ae ro n zQ ^ re o & s bet p w e plodna po feaaiRžhio we i rS d f n.50/69 r ae 4 ušasce normira žn^e 3 1 20a 00 sseoji p ž r n z o ea oaa a & v i t i po ou rzr išćrecazaaifeitsi sMa ( d q k sa b z a so t k LR 1m Z 2m powš. visina do vijenca.5 zaokružena na 63.1 Graditeljski normni broj: graditeljski normni brojevi su brojevi za graditeljske modularne veličine i iz toga izvedene pojedinačne.i četrdeseterodijelni redovi mogu se sa svojim međuvrijednostima interpolirati).2SOO mm Keinzle T. 1. Podaci se najjednostavnije unose u natuknicama strana 10. k*m l ^ m P A U G A LN H S G mW • • NEUFERT H T A N G A TU N RF • m .9 . ali uzevši u obzir želju za tehničkim jedinstvom. Kienzle 1. grede.Važan obrazac za pojednostavljenje i poboljšanje vođenja gradnje je onaj za opis prostorija po broju. Kofičma Maci 1 .5 (položaj decimalnog zareza nema utjecaja na broj). Normni brojevi za građevine moraju dakle ponajprije ispuniti te zahtjeve. Naknadna pitanja koja smetaju i često izazivaju pogrešrle odgovore na taj se način gotovo sasvim izbjegavaju.OSNOVNE MJERE Na kraju se nalazi nekoliko stupaca za posebne dijelove građevine.15 odnosno 31. Primjer: © m m<%>cD Hill m O ® oa r w i < ^ > ( S Š Q ) Mantise < % > ( 5 g o ) \ m } < 0 . K 4444 V 2) Prikaz reda normnih brojeva (osnovni red 10) prema Prof.5 6 6 Kfitn 2 07 Obrazac 21 8/98 Ga e Prataat rđ K ć Staub. mjere prijevoja. 16. One su potrebne da bi se svi dijelovi građevine planski povezali.16 zaokružen na 3. Stupac "veličina" neka služi samo za unošenje dimenzija predmeta. tako da svaka pozicija sadrži istovjetan tekst. 4.2 S 0 c i i i .25. stvoreni su nedugo poslije Prvoga svjetskog rata normni brojevi (NZ) (DIN 323). 63. kao i osnova mjera za projektiranje i izvedbu.016 m. uz korištenje mjera u glavi obrasca. posebno u visokogradnji. if o dp&n b p ss va o Weyeretr. Tu se primjerice unose visina parapeta. 2. 250..0 Veza sa sustavom mjera: 2 £ m . grube građevinske i izvedbene mjere koje se u praksi pojavljuju.5 7 5 2 2 braäs pso cöfafefio. 3) dvostruki ili polovice NZ jesu NZ.2 Graditeljske modularne mjere: graditeljske modularne mjere izvedene ponajprije u teoretske mjere. (?). 31. sljedeći broj 32 je s obzirom na točnu vrijednost odgovarajućeg broja iz prvoga reda od 31. 8. 4.. zahtijeva normirane mjere kao podlogu za dimenzioniranje cjelokupnog graditeljskog normiranja. dr. a njima se mogu koristiti izvođačevi kalkulanti i voditelj gradnje.3 Pojedinačna mjera: pojedinačne mjere su mjere (najčešće male) za jedinice grubih ili završnih radova. DIN 4172 (normne mjere u visokogradnji) utvrđuje građevinske NZ i polazna je norma za niz daljnjih građevinskih normi. širina reški. 2) cjelobrojne potencije NZ opet daju NZ. moraju biti usklađeni i sa NZ. Osnovna mjera je kontinentalna jedinica mjere . 8. Tako dobiveno vrijeme obilno nadoknađuje neveliki trud uložen u sastavljanje građevne knjige = knjige prostorija.5 . Po završetku izvođenja građevna je knjiga podloga za obračun radova. Bit će najbolje da poleđina obrazaca ostane slobodna kako bi se na nju mogli unositi crteži koji se odnose na sljedeću stranicu.» © ( V e ć i petodijelni i precizniji dvadesetero.00 m.2 5 d n i . Kasnije će to za iskusnog stručnjaka biti prava kronika građenja objekta. podvlake.5 m ämiij säo m sfiK&ka 1 gb č ljeto 2. širina prozorske klupčice itd. a stalno moraju biti pri ruci nadzornoj službi. Projektant: Meier Odtei Rezultat Pi j d e rme b ha. 125 i udvostručenja broja 1 = 2. debljina žbuke. Glava obrasca već sadrži rubrike u koje se unose mjere promatrane prostorije na način da ih je lako provjeriti. listovi odgovaraju tijeku radova te se na kraju uvezuju. 250. w t Ö H bw ae & & n a M fr üc p sa f nrasr m is c f uj e te et B s K e e p d bä ud t g r o z i u e U Bsh D r P uc uo bfefa bijda ke b a rmo j strtftožtatoje 4 5 6.

5 cm.1 Graditeljske modularne mjere. zidarske mjere (bez debljine žbuke). 4.2 mm.6 DIN 4172 = 24 cm = 25 cm = 25 cm. 1. kao npr opeke. treba ih odabirati u veličinama: 2. visine etaža itd. Uz odgovarajuću visinu s reškom od 62.25 mm.4 Gruba građevinska mjera: grube građevinske mjere jesu mjere za grube radove.5 75 77. izvedbene mjere i pojedinačne mjere treba uzeti iz tablice. npr.5 = 4:2:1. Primjena građevinskih normnih mjera 4. Uz dio 1.6 cm. tako da se njihove dimenzije kao crvena nit stalno ponavljaju. otvori prozora i vrata -» s. za detaljne mjere e = OSNOVNE MJERE 4.nazivna mjera za duljinu opeke . c i d iz DIN-a 4172 Isto tako su i mjere drugih elemenata za grube radove kao betonski blokovi s. normirane prema DIN-u 4172.25 cm.modul. 1 cm. svijetle dimenzije prostorija i otvora nakon dovršene obrade površina.5 mm Za stupce. =300+1=301 cm.5 80 82. Objašnjenja uz DIN 4172 Da bi se osiguralo slaganje i najmanjih elemenata građevine. kako je u BOL-u opširno prikazano C i (1) D Na taj način u DIN-u 105 normirane zidne opeke svojim modularnim mjerama odgovaraju redovima grubih građevinskih radova a.5 60 62. 4.2 i 1. Za otvore: NM = RR + 2 x '/2 reške = RR + 2.5 25 27. red R10. npr. sveden je nemetarski stari normni format od 25 x 12 cm (s reškama 26 x 13 cm) na NZ mjeru od 250 x 125 mm (s reškama).5 Izvedbena mjera: izvedbene mjere su mjere za dovršenu građevinu. 3. 1.5 90 92.5 40 42. modularna mjera širine prostorije =300 cm nazivna mjera širine prost.5 mm.6 mm.5 100 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 100 100 100 90 80 80 70 75 60 60 40 40 30 20 20 25 10 37 V2 mod. 73. To daje nominalne mjere 240 x 115 mm.2 x V reške = RR .3.5 95 97. 6. debljina međukatne ploče. Primjer: modularna mjera za duljinu opeke = 25 cm debljina reške = 1 cm .3 mm. 1. 1. Male mjere Male mjere smatraju se mjere od 2.5 20 22.5 45 50 52. Također ih treba uzeti iz tablice © Građevinska modularna (RR) i nominalna (NM) mjera kod zidova od opeke.5 mm ? 60 .5 mm (nominalna mjera = 52 mm) dobiva se odnos stranica 250 x125 x 62. 12 y2 12 1/2 16 2 / 3 18 /4 25 25 25 25 31 /4 33 V3 37 1/2 41 /3 43 3/4 50 50 50 50 56 v4 58 1/3 62 y2 66 2/3 62 V2 68 3/4 2 1 3 2. mjera nom. 2.5 5 7. b. 181-187. s građevinskim normnim brojevima.5 55 57. mjera 50 250x125x62. NM = RR . 2 mm.5 65 67.5 10 12.naziv. 1 mm. 2 cm.5 85 87. 1. Prema DIN-u 323. tlocrtne mjere postolja. što opeci daje odlučujuće prednosti.6 Nazivna mjera: kod građevinskih elemenata bez spojnih reški nazivne su mjere istovjetne modularnim mjerama.1.5 mm 2 4 0 x 1 1 5 x 5 2 mm 50 Modularne i nominalne mjere opeke prema DIN normama Vt H^ 75 75 75 75 81 V4 83 % 87 1/2 91 2/3 87 1/2 93 3/4 100 100 100 100 3. Primjer: modularna mjera duljine opeke =25 cm nazivna mjera duljine opeke =25-1 =24 cm. mjera neožbukanih otvora za vrata i prozore.5 70 72.5 cm i manje. Grube građevinske mjere ili nazivne mjere se kod dijelova građevine s reškama ili površinskom obradom izvode iz graditeljskih modularnih mjera odbitkom ili dodatkom dimenzija reške ili površinske obrade. Kod dijelova građevine koji sadrže reške dobiju se nazivne mjere iz modularnih uz odbitak reški. mjera za debljinu zida od nabijenog betona . 1.5 35 37. visine katova. 5 mm. mjera za debljinu zida od nabijenog betona 2 Građevinski normni brojevi Redovi prvenstveno za grube radove a 25 b 25 2 c 2£ 3 d 2£ 4 25 10 Redovi prvenst. 8 mm. Redovi prvenstveno za interijer f g 2x5 h 4x5 i 5x5 5 2 5 6V 4 8V.2 Grube građevinske mjere ili nazivne mjere koje se susreću kod dijelova građevine bez reški ili površinske obrade jednake graditeljskim modularnim mjerama.2.5 15 17.5 30 32.

1:12. mogu se izrađivati unaprijed i svestrano upotrebljavati. lakat 62. 1: 4 za pokrov od valovitog salonita. Normirani građevni elementi i dijelovi za ugrađivanje mogu se međusobno zamijeniti.818 m. za pokrov ravnim pločama. Normiranje osovinskih razmaka izvanredno pojednostavnjuje izvedbu građevine. U skladu s praktičnim potrebama utvrđuju se sljedeći nagibi krova: 1:20 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom kod čeličnih i armiranobetonskih konstrukcija. stropne konstrukcije.5 i 10. U skladu s geometrijskim stupnjevanjem preporučuje se iznad 10 m: 12. pojeftinilo i ubrzalo građenje kuća u Japanu.5 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom na drvenoj konstrukciji. u Tokiju određeni stil i veličina zgrada sustavom mjera po metodi "Kivvariho".25 m upotrebljavala su mnoga privatna poduzeća za svoje standardne gradnje. 3. Red mjera koji proizlazi iz 1.00 m. Mjerodavna je veličina bila pruska stopa. To je značajno pojednostavnilo. Engleski i američki sustav mjera. Višekratnik od toga daje osovinske razmake od 5. Navedeni osovinski razmaci utječu na pojedine detalje građevine: stupove. valovitog lima. materijala.50/2 = 1.75 m. Zbog toga su građevne ploče. Pobliže -> BOL. bet.5 m. Određivanje neke osnovne mjere ostvaruje preduvjete za normiranje mjera pojedinih građevnih elemenata i njihovo lako sklapanje.50 m.0. 27.Najstarija pravila o građevinskim mjerama ima Japan. 60. iverice i si. a isto tako i gipsane ploče. armiranobetonskih ploča itd. Kod zidnih blokova. dimenzionirani prema tim osnovnim mjerama. Osnovna je mjera bio ken = 6 japanskih stopa = 1. Primjeri -> BOL. 2. prozore. letve. Osovinski razmaci a) Općenito Industrijske i skladišne građevine se u tlocrtu najčešće dijele osovinskim razmacima pod pravim kutom. 50. kontrsrukcije Stara danska kanatna zgrada s jednakim osovinskim razmacima stupova Nagib krova u jednolikom stupnjevanju u skladu s vrstom pokrova 61 . koja je najšire rasprostranjena i odgovara rajnskoj i danskoj stopi. što vrijedi i kad se prikazuje nagnuta ploha. vrata. zastakljene površine.| 50%1 Nagib krova za žljebnjake za plitki krov 625 -r~25%1 Krovni pokrov Ijepenkom za privremene objekte 200 . pocinčanih čeličnih ploča na letvama ili oplati. Pri tome treba osovinske razmake zbrajati bez međumjera. Osovinski razmaci su mjere nastale dijeljenjem dimenzija tlocrta.5 cm = duljina koraka odraslog čovjeka -> s. 15. U Njemačkoj je prije uvođenja metarskog sustava u područjima kanatnog građenja postojala slična sustavnost. Primjenu te polovične mjere iznad 10 m treba izbjegavati. uz izuzetak posebnih konstrukcija kao što su ljuske.75. vezače. 7. rajnska i danska stopa. koji se također zasniva na 4 stope. zidove. O 3. Kao mjerna crta uvijek služi os statičkog sustava konstrukcije.-15L 125 - 5Vo Krovni pokrov Ijepenkom za čelične i arm.50 m. npr.p75%1 \ U I Nagib krova za škriljevac i obične žljebnjake 1 250 . 6. pocinčanog lima s dvostruko preklopljenim rubovima i pokrov bitumeniziranom Ijepenkom za privremene nastambe (barake). Nagibi krova Nagibi krova ovise 0 vrsti pokrova i konstrukciji krovišta. gdje su nakon velikog požara godine 1657.5 cm i pregradak kao 1.00 m.25 m. U posebnim slučajevima (nastambe OSOVINSKE MJERE ili blagovaonice) primjenjuje se i temeljna mjera od 2. čime se određuje položaj stupova. mogućnost zamjene i držanje zalihe na skladištu donose uštedu radne snage. Istu osnovnu mjeru od 1.25.g. Ujednačeni osovinski razmaci za pogonske. prevodi se u metarski sustav kao 31. i danas najčešće 125/2 = 62. staklenih ploča.krovovi itd.00 m. Mjere se uvijek odnose na horizontalnu ravninu tlocrta i vertikalnu ravninu projekcije presjeka.00 m. Osovinski razmaci zidova određivani su na cijeli ken ili na polovicu kena. Za okvirne su konstrukcije mjerodavne središnje osi ležajnih točaka u temeljima. koja je još i danas u danskom graditeljstvu u uporabi.25 = 2. industrijske i skladišne građevine 1. Njemačke krovne ploče od eternita također su normnih dimenzija 2x1. Osovinski razmak stupova bio je najčešće 1 pregradak = 2 lakta = 4 stope -> 0 .219 m) duljini 1. vrlo je blizu sa 4 engleske stope (= 1. 1:2 Objašnjenja Planska standardizacija na području industrijskih građevina i baraka polazi od tipova koji su se postupno oblikovali.00 m. 25. pa su prozori i vrata. čak i podne hasure. kranske staze i ostale elemente. 80. brojka 125 je NZ koji se najčešće primjenjuje. nosača. 100.00 m. 8.00 m. Osovinski je razmak gredica kod montažnih stropova. itd.25. naročito ako se upotrebljavalo drvo. sredine zidova itd.25 m. pocinčanog lima s ukrućenjem.00 m (62. šed . itd. Serijska proizvodnja. u zemljama s metarskim sustavom široke 1. troškova i vremena.25 m. 20. Na temelju normiranih osovinskih razmaka bilo je moguće standardizirati razmake ležaja kranskih staza. prema tome. treba uračunati i širinu reški. kao normativ za odgovarajuće nagibe krova (2).1125%] / | Šiljati krov za određena područja i namjene 2500 -)100%) Nagib krova za biber crijep i sve ostale vrste crijepa 1 8 7 5 . rogove.25 m i njeni višekratnici Tako nastaju i interpolirane mjere 1.125 . Pruska. 30.25 cm.50 m). Najzad. b) Industrijske građevine Kod industrijskih građevina za osovinske razmake vrijedi temeljna mjera od 2..25 m preuzet je 1942. 2.0 m.00 m. krovni pokrov. proizvedene na američkim strojevima. U međuvremenu su po tom sustavu mjera izvedene tisuće tipskih građevina. 40.

->(§) Za nemodularne građevne elemente koji poprečno ili uzdužno prolaze kroz cijelu građevinu može se uvesti tzv. središnji i rubni položaji u modularnim zonama. Geometrijske definicije Koordinacijskim sustavom koordiniraju se građevine i građevni elementi te određuje njihov položaj i veličina.> © Pokazalo se da pojedinačni detalji (npr. J i .®. uključivši reške i vodeći računa o tolerancijama. Uz toga proizlaze nazivne mjere građevnih elemenata kao i mjere reški i priključaka. nego samo građevni elementi sastavljeni od njih (stubišta. Koordinacijski je sustav uvijek objektno specifičan.> © U nekim drugim slučajevima može biti korisno da se element ne uklapa među dvije koordinacijske ravnine.MODULARNA KOORDINACIJA DIN 18000 © Građevni elementi u koordinatnom sustavu ® Koordinatni prostor (ograničen sa šest še ravnina) DIN. stube. nosiva struktura. fasadni ili pregradni zidni elementi itd. vrata itd. čiji su razmaci koordinacijske mjere. . Modularna koordinacija šadrži podatke za projektantsku i konstrukcijsku sustavnost na osnovi koordinacijskog sustava. Najčešće se dijelovi građevine u jednoj dimenziji uklapaju među dvije paralelne koordinacijske ravnine na način da ispune koordinacijsku mjeru.2 cm 16 (pretpostavljene fuge 1 cm) -> b= 62 .> ® Koordinacijski se sustav može za različite skupine elemenata (npr. To se naziva graničnim odnosom. i . Tako se element u jednoj dimenziji svojom osi definira samo po položaju. elementi koji zatvaraju neku prostoriju itd. Preduvjet za to je da su dimenzije elementa u nemodularnoj zoni poznate već u trenutku postavljanja koordinacijskog sustava.8 16 36M 96M 114M ilagajna/ kiosk V\ Kafeterija /jelo 30 i—o . Pojam "usklađivanje" ovdje znači da se kod modularne koordinacije radi o sređivanju mjera i prostornoj koordinaciji dijelova građevine. 30 121 30 18 12 12 Dsoblj« 33M —I—o 30 M = 300:19 = 15. već se njegova središnja os poklopi s jednom koordinacijskom ravninom. Koordinacijski se sustav sastoji od pravokutnih međusobno orijentiranih ravnina.> h = 322=18.12. .> © .).) ne moraju biti modularni. osovinski odnos © Koordinatna točka (sjecište triju ravnina) © Superponirani djelomični koordinatni sustav © Nemodulama zona 9 •na " /\ © 1H 1 Poprečno priključeni nemodularni građevni elementi u središnjem položaju © Poprečno priključeni nemodularni građevni elementi u rubnom položaju Veza osovinskog odnosa i modularne zone materijala -72M- 12. ovisno o projektu. jer se nemodulama zona može odrediti samo potpuno određenom mjerom.) raščlaniti na djelomične sustave. Ti razmaci mogu. nemodulama zona koja koordinacijski sustav potpuno razdvaja u dva djelomična sustava. - Koordinatna ravnina (2) Koordinatni sustav Granični odnos ipa ©(sjecište dviju ravnina) Koordinatni pravac © Granični odnos.75 cm 16 16 • 26 = 416 cm 420 = 42 M Idejni projekt objekta za odmor na autocesti © Predgotovljeni armiranobetonski stubišni krak = 26. . biti u sve tri dimenzije različiti. prozori.> © . kao pomoćno sredstvo za projektiranje i izvođenje u graditeljstvu. Element je tako u jednoj dimenziji definiran svojom mjerom i svojim položajem. 0-©.normama 18000 preneseni su međunarodni sporazumi o projektiranju i izvođenju građevina kao i za projektiranje i proizvodnju građevnih elemenata i poluproizvoda u njemačke normative. .> © Daljnje su mogućnosti uklapanja nemodularnih elemenata tzv. Zbog toga se u normi postavljaju geometrijske i dimenzijske definicije. Modularna koordinacija je pomoćno sredstvo za usklađivanje mjera u graditeljstvu.

(9) . Poglavito se od njih trebaju formirati koordinacijske mjere . postoje i normirane nemodularne dopunske mjere. 11 ?? 29 „ ! 0 5 ffi 39 24 M "27 ..red 5. od koje na dalje nastupa kontinuirani slijed.? ? ?7 56 68 22 65 ' 63 90 1 I I £i 3 • • c © Dopunske mjere u horizontalama 1 " " ]•[• no 0 bi l bi l 1 " Najmanja moguća mjera. četverokut. ?7 71 . 1M.? T3 ?v ¿ 1 51 . graditeljstvo. . Uz pomoć pravila kombinatorike mogu se i građevni elementi različitih dimenzija uklopiti u modularni koordinacijski sustav © P r e f e r e n t n i brojevi 5 E ci Proračunom brojčanih skupina (npr.. 16 struko. 6. kosi krov Modularnom se koordinacijom mogu povezati tehnička područja koja su s obzirom na geometriju i dimenzije međusobno zavisna (npr.1 ) = 44 Kombinacija dimenzija građevnih elemenata bez zajedničkog faktora Zgrada Građevinski radovi za elektroničku opremu Transportna sredstva | N —/ Domena transporta Utovame jedinice | rj\ Konstrukcija zaobljenog ruba krova od reguliranih mnogokuta (situacija) Modularni niz mnogokuta (9) Primjer povezivanja tehničkih područja primjenom modularnih redova 63 . iz njih se stvaraju ograničeni višekratnici preferentnog reda brojeva. npr. 30 struko KOORDINACIJSKI SUSTAV + KOORDINACIJSKE MJERE PREMA DIN 18000 MODULARNA KOORDINACIJA U GRADITELJSTVU (U izvodu) Jedinice modularne koordinacije su osnovni modul M = 100 mm i multimoduli 3M = 300 mm. Ograničenje je proisteklo iz funkcionalnih. elektrotehnika. verižni razlomci) mogu se i nepravokutni elementi uklopiti u modularni koordinacijski sustav. —• (3) > Koordinacijski sustav u praktičnoj primjeni. Krit Z = (a -1) (b -1) - • (§) Primjena rotacije za 45° uz pomoć 12M u tlocrtu Namještaj W t OM Z = ( 1 2 . konstrukcijskih i ekonomskih razloga. za umetke i priključke s preklopom. transport). I = 25 mm. trokut. 4.24 _ 29 41 29 46 34 39 34 22 22 51* 39 34 34 Također DIN 30798 7 f 2 r* - . © (3) Dopunske mjere u vertikalama |f| Uli (2) 4•n•U ||| 4•n•M 4 • n • m • M 4 • n • m • M UU Primjer za primjenu.1 ) • ( 5 . (2) + (D Uz pomoć konstrukcije nizova poligona (npr. 6. 12 20.Osnovni modul Ograničenje: M = 100 mm horizontalno: 12M Multimodul: 6M i 3M mxM m = 3. 6M = 600 mm i 12M = 1200 mm.red n = 1. 0 Osim toga. 50 mm i 75 mm.teoretske baždarne mjere. 3M = 300 mm 1M6M = 600 mm 30 12M = 1200 mm 1ŽM Preferentni 6M brojevi nxmxM 3M. Pitagorinih) ili rastavljanjem na faktore (npr. "okrugle" građevine. izračunava se pomoću kritičnog broja (Krit Z). 2. 3. peterokut i njihovim prepolavljanjem) mogu se projektirati i tzv.

Ako su na raspolaganju dovoljna lokalna iskustva o sastavu. Opis tla (stijene) DIN 4022. prosuđivanje.6H Poklopac od oblica min.18196. Rezultate istraživanja / ekspertno mišljenje o temeljnom tlu (neskraćeno dostaviti izvođaču). GRAĐEVNE JAME. Dubine temeljenja / iskopa. konzistencija. Al (?) Mjere osiguranja pri građenju 1 v Podzemna voda © Osiguranje zgrada postojećih susjednih Slijeganja nastaju zbog tlačenja tla opterećenjem temelja i/ili ako se pojave i opterećenja u neposrednom susjedstvu. Osnovna norma za temeljno tlo i pitanja temeljenja: DIN 1054.5 I. Posljedica: potpuni slom temelja. podaci o tlu za projektiranje i prikaz temelja: slike slojeva DIN 4023 sa slijedom slojeva i njihovim sastavom.TEMELJNO TLO Površina terena 3- TEMELJENJA. k a m p a d a _ i ' ••I 1. bušenje (rotacijsko / udarno) s uzimanjem uzoraka (DIN 4020 / 4021) i sondiranje. Oštećenja temelja nastaju uslijed bočnog istiskivanja tla pod opterećenjem. položaju i debljini slojeva tla. stanja podzemne vode. Uređenje i osiguranje stijenki građevne jame DIN 4124. posmična čvrstoća. kampada / (6) Tlocrt .<t> 10 cm Podložna gredica 16x16 cm ili 4 16 cm (ako je > — ~ potrebno) >0. 4123. 4030. potrebno je : pravodobno ispitati tlo. (T) Pokos građevne jame s bermom za prihvat materijala koji se obrušava Postojeća z g r a d g ^ > Površina terena Kota berme ne ispod kote poda podruma Stopa t e m e l j . 4022. tako da temelj tone u tlo ili se pomiče u stranu. vlažnost. savjetujući se po mogućnosti. Ispitivanje uzoraka podzemne vode na agresivnost prema betonu DIN 4030. Posljedica: deformacije i oštećenja (pukotine) u gornjemu dijelu građevine. količine iskopa.05 Pojasna gredica 16x16 cm Ukrućenje razuporom 1-2:0.6H vi VI s Viseći čelični štap <> J 16 m m ili 10x30 m m 1. kampada "1 r Sljedeća kampada Sljedeća kampada 1.— S 2 . p= 60°. specifična masa. Sondiranja daju kontinuirane podatke o čvrstoći / gustoći do dubine do koje su provedena. 4 Postojeća zgrada Predviđena zgrada Postojeća zgrada Povgpina terena Granica 1 prarna slici i Ali Izvedba građ.H Temeljenje u presjeku -» (7) (4) Podgrađivanje u presjeku -> © VI r T 1. beton ili armirani beton) 10 t iskopa ® Stopa t e m e l i a : > y ^ f Ali w Podzemna voda 2 0. rasprostiranju. 4124. Ako takva iskustva nedostaju.1 1 r~r r "I 1. temeljne ploče) i dubokog temeljenja (temeljenje pilotima). stišljivost.0—. /?=80°. kampada 7. Razina podzemne vode: ugradnja piezometara u bušotine i redovito mjerenje (promjene razine). norma za rutinske slučajeve daje smjernice za dimenzioniranje plitkog temeljenja (temelji samci / trakasti temelji. Pogrešne ocjene temeljnog tla i stanja podzemne vode. vrsti građevine i podacima koji se traže. imati uvida u slojeve tla = iskop jame (ručno / bagerom). vodopropusnost. "p ^ jame prema DIN 4124 Podgrađivanje (zid. klasifikacija za zemljane radove DIN 18300. sa stručnjacima za geotehniku.6 H (-2 0. Fali prijevod do kraja Bez proračunskog dokaza stabilnosti ne smiju se prekoračiti sljedeći kutovi nagiba kosine: a) b) c) kod nekoherentnog ili nekog koherentnog tla kod čvrstog ili polučvrstog koherentnog tla kod stijene p = 45°. dovode najčešće do tehničkih / ekonomskih nepopravljivih šteta.. DIN 4094. ROVOVI DIN 1 054. Ovjes (rak) (8) Jarak sa zakošenim rubovima (9) Djelomično razuprti jarak Osiguranje ugradnjom vertikalnih ® Jarak s rubnim gredama kanalskih platica 64 . Broj i dubina ovise o topografiji. Ispitivanje uzoraka tla: granulometrijski sastav. kao i ponašanja odabranog načina temeljenja.* ( 4 ) © Tlocrt -> (5) |-aO. 4125 ->QQ Prikupljanje informacija: istraživanje.

Uz mali dotok podzemne vode se voda kontinuirano crpi iz uduljbenja ili jaraka s drenovima u dnu građevne jame (§). Ugradnje nosača i betonske ispune (D Čelično žmurje 0 uvijek osigurano geosidrima.40 Razina podzemne vode preko 0.40 m preko 0 . Mlazni beton na pokosima 0 .00 b = d + 0.40 preko 1.40 Plavljenje temeljne stope Minimalna svijetla širina b u m Jarak s podgradom stijenki Normalno b = d + 0. što ugrožava nosivost temeljnog tla. preko 0.80 do 1.GRAĐEVNA JAMA DIN 4124. potrebno je sniziti razinu podzemne vode @ Razina podzemne vode treba pasti na sigurnosnu dubinu od 50 cm ispod dna građevne jame. Jarci također moraju biti osigurani izvedbom kosih stijenki ili razupiranjem 0 Kao pravilna dubina pola-ganja označen je razmak od površine terena do dna kanala ili do cijevi.90 m 0.40 b = d + 0.uzgon djeluje na građevinu ^B) Minimalne svijetle širine za prohodne jarke DIN 4124 osiguranje stijenki djelomičnim razupiranjem (8^ Otvorena odvodnja građevne jame 1) Kanalizacijski jarci Nanosna_ skela CjoN Građevna jama s radnim prostorom i kosim stranicama © Građevna jama s radnim prostorom i osiguranjem stijenke 65 . 9 0 m do 1.40 do 0.00 m 0.30 m Normalna dubina polaganja Svijetla širina jarka Minimalna svijetla širina jarka bez dostupnog radnog prostora Vanjski promjer cijevi odnosno kolčaka i peleša d u m do 0.00 m do 1.60 m ® O s i g u r a n j e kosine m l a z n i m betonom © Osiguranje nosačima i ispunom od betona f?.70 m do 0. Kod jačeg dotoka vode kroz dno građevne jame.70 Jarak bez podgrade stijenki (3 < 60° | b > 60° Povišeni tlak tla b = d + 0.80 preko 0.40 S razupiranjem b = d + 0.70 m 0. ZAŠTITA.70 b = d + 0. -Geosidro Čelični stup ( 7 ) O s i g u r a n j e stijenke o b l i c a m a © Građevina se naginje Osiguranje stijenke vertikalnim drvenim platicama do 0.85 b = d + 1.40 b = d + 0. JAME.25 m 0.50 m preko 1. ZEMLJIŠTE Protiv prodora vode sa strane pomaže ograđivanje građevne jame.70 ^7) Građevna jama ispod razine podzemne vode .

blaži je nagib -> © .© .> © . Nakon izdane građevne dozvole bit će zgrada na zemljištu isk o l č e n a . Visine se mjere gradiranom letvom. 18303 Ako zemljište još nije razmjereno. savitljiva cijev punjena vodom. Predviđena građevna jama označava se drvenim kolcima -> © . na čijim krajevima vertikalno držane staklene cijevi s milimetarskom podjelom omogućuju pogled na površinu vode. duljine 2030 mm. Orijentacija se zasniva na mjerama u okolici. 0 © Izvod iz katastarskog plana (?) Geodetska oznaka Situacija s ucrtanom zgradom © Projektirana kuća razmjerena na terenu 50 Pokos Vrsta tla rastresita tla mješovita tla vezana tla trošna i kompaktna stijena ® Građevna jama Konopac C ' \ 4m Dno građ. U službeni situacijski plan tada će se ucrtati kuća © . u različitim prostorijama. koje označavaju vanjsku konturu zgrade.© To je najvažniji prilog zahtjevu za izdavanje građevne dozvole.50 prostor (5) Kuća u građevnoj jami _ \ 3m Konopac 5m ^ b \ a I © Nanosna skela tako se iskolčava zgrada - Određivanje pravokutnog trokuta po Pitagori Drvena Ukrućenje daska Podravnjača 4 ^ Utisak Ravnjača je najčešće duga 3 m. Nakon provjere.GRAĐEVNA JAMA RAZMJERAVANJE ZGRADE DIN 18196. polazeći od nanosnih skela -> © . Razulja je prožima.05 7777777Z (7) Određivanje visina za zgradu T • 66 . jame Radni . npr. Prostor za rad > 50 cm . Na presječnim točkama određuju se pomoću viska vanjski uglovi zgrade -> © . Nakon iskopa zemlje napinju se žice.X © . Građevna jama mora biti veća od kuće. Ravnjača -> (§). mogu se prenositi visine s milimetarskom točnošću između točaka koje se i ne moraju međusobno vidjeti. kad se obje staklene cijevi drže jedna kraj druge. Nagib pokosa ovisi o sastavu tla.© . najčešće drvena ili aluminijska letva duljine 3 m s ugrađenom ili nasađenom libelom. horizontira se i podupre na slobodnom kraju. treba uključiti geodeta.© . Križevi ® Reper Uglovna skela -> © ® Ravnjača Susjedna zgrada 5ÄÜ Visina H nazidka Visina ceste (poklopac kanala) Građevna jama za projektiranu zgradu Kota dna iskopa -4. Visine točaka terena očitavaju se na graduiranoj letvi. Izmjeriti treba i visine-» © . Što je tlo pjeskovitije. 18300.

Temeljenje na nasipu ( 5 ) od pijeska visine 0. šupljina se zatvara mineralnim agregatom različite granulacije.80 m kod inženjerskih konstrukcija 1. pijesak.> © . I vrsta zgrade utječe na izbor načina-temeljenja: temelji samci -» © . Armiranobetonske temelje treba primijeniti kad su veće širine i veći kontaktni pritisci. RADOVI U TLU I TEMELJENJE DIN 1054.kut nagiba padine.). Ovisno 0 vrsti građevine ocjenjuje se tlo kao temeljno tlo (temeljenje) ili kao gradivo (zemljani radovi).3 do 3 m. Stabilizacija cementom. Nearmirani betonski temelji primjenjuju se kad su manji kutovi rasprostiranja opterećenja i normalni su način temeljenja manjih objekata visokogradnje. b) Piloti za zbijanje tla. Temeljenje ispod dubine smrzavanja prema DIN 1 054 § 0.a u betonskima 60°.f ^ — f j ) ćenje rasprostire pod 4 5 ° nije točna.20 m.© • Kod armiranog se betona u usporedbi s nabijenim betonom postiže ušteda u visini. drobljenac). Ako je nosivi sloj tla na većoj dubini: temeljenje na pilotima -» ® Kut rasprostiranja opterećenja u zidanim temeljima ne smije prijeći 45°. Zidani su temelji rijetki zbog viših troškova. Linije rasprostiranja opterećenja .80 -1. Oblikovanje temelja uz dilatacije i postojeće zgrade -> Presjeci temeljnih ploča -» @ primjenjuju se u slučaju slabe nosivosti tla. dilatacijskim reškama ^4) Presjeci temeljnih ploča © Jednostavni pravokutni temelj od mršavog betona Stepenasto prošireni temelj od nearmiranog betona Skošeni temelj od nearmiranog betona Još širi temelj kao armirano betonska ploča 67 . . ® Preklapanje utjecaja sus(5} jednih temelja povećava opasnost od slijeganja i pojave pukotina.ZEMLJANI RADOVI. Trenutno i trajno okamenjivanje može se primijeniti samo ako tlo sadrži kvare (šljunak. Temelji samci za lagane zgrade bez podruma a) Ploča konstantne debljine a) Temelji razdvojeni (pogrešno) b) Temelj nije razdvo en b) Ploča ojačana gredama S z z z z J I Z Z Z Z Z Z Z Z c) Ploča ojačana gredama 8 (A c) Izvedba pri razdvojenoj temeljnoj stopi Duboko temeljenje na pilotima i ^ 0 ) bunarima d)Teme|j . Prema Kogleru i Scheidingu -> QP su linije j e d n a k o g tlaka (izobare) približno k r u ž n o g oblika Uz jednako kontaktno naprezanje će slijeganja pod širim temeljem biti veća nego pod uskim. kalcijev klorid). Pijesak se nasipa u slojevima debljine 15 cm i sabija uz viaženje. Za prijenos vlačnih sila ugrađuje se armatura . temeljna ploča ® . ne može se primijeniti kod koherentnih tala i tala agresivnih prema cementu. kad samci ili trakasti temelji ne mogu prenijeti opterećenje. Opterećenje se raspodjeljuje na veću površinu temeljnog tla. 4014 . Poboljšanje ovisi o granulometriji i prvobitnom položaju.r kraj stojeće 2grade d) Pojačanje ispod stupova 0 = (9) Armiranobetonska temeljna ploča Oblikovanje temelja na razdjelnim odn. razmak vibratorskih jezgri oko 1. Na osnovi stručne ocjene 0 tlu (ako je pravno i urbanistički moguće) određuje se lokacija građevine (izbjegavajući močvarne dijelove zemljišta itd. sabijanje u okrugu od 2. bez veziva. količini betona i dubini iskopa temelja. c) Učvršćivanje i zbijanje tla.5 m. Tlo se dosipava. Poboljšanje nosivosti temeljnog tla. a) Vibriranje vibracijskim sredstvima (vibrator).> D D Građevinsko-tehnička ispitivanja tla trebaju pripremiti podatke za ekonomski i tehnički besprijekorno projektiranje i izvedbu građevina.0-1. Temeljenje na padini.Ubrizgavanje kemikalija (otopina silicijeve kiseline. trakasti temelji -» ® . Važno za novogradnju blizu već konsolidirane postojeće zgrade.1055. (8) Najčešće se izvode trakasti temelji Pretpostavka p r a k s e d a s e o p ^ e .5 m.

s2dF. Predgotovljeni piloti. sastav. Prednost je in situ pilota u tome što se njihova duljina određuje tijekom građenja.piloti koji su čitavom duljinom u tlu. Temeljenje na pilotima.10 m f- (3) Potrebni razmaci bušenih pilota (prema DIN 4014.ZEMLJANI RADOVI I TEMELJENJE DIN 1054. bušeni piloti . pritiskom na stopi pilota ili na oba načina. 4014 —» [JJ Građevine koje obično treba proračunati na aktivni potisak tla DIN 1055 0 .piloti koji se ugrađuju u bušotinu Uvijeni (uvrtani) piloti ulaze u tlo poput vijka. Slobodnostojeći piloti (dugi piloti) samo su donjim dijelom u tlu a gornji im je dio slobodan. ugrađuju se u tlo zabijanjem. T1) U l a z n a vilica V Ispust v o d e " Ulaz Lijevak z a ulije- — Ulaz zraka K a p a z a pritisak % y / Cijev z a bušenje ? 5Z Gumeni . vibriranjem. ispiranjem tla. Zabijanjem pilota zbijaju se slabo nosivi slojevi tla. I • (Î) Potrebni razmaci zabijenih pilota (prema DIN 4026) W Á V / / IU Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod stope bušenih pilota (prema DIN 4 014.0 m). Stojeći piloti prenose opterećenje na temeljno tlo uglavnom pritiskom stope. Izrada i ugradba. Stojeći piloti: opterećenje se prenosi preko stope pilota na nosivo tlo. prostiranje. Mješoviti piloti. te dodatno trenjem po oplošju Lebdeći piloti: stope pilota ne dopiru do nosivog tla. Za ocjenu dopuštenih naprezanja tla treba sondažnim jamama ili bušenjem (razmak bušotina š 25 m) ustanoviti vrstu. Kad se temelji na pilotima. Položaj pilota u tlu: piloti u tlu . Način prijenosa opterećenja' lebdeći piloti prenose najveći dio opterećenja na nosive slojeve trenjem po oplošju.e U. ako lokalna iskustva ne mogu dati zadovoljavajuće obavijesti. trenje po oplošju je u ovom slučaju nebitno. If --I ' . treba dubinu bušenja računati od ravnine glava pilota 0 . Način prijenosa opterećenja ovisi o tlu i svojstvima pilota. Dubina istražnih bušotina može se za trećinu reducirati (T = 1. osno opterećeni piloti. Brechtelov sustav 0. na temelju podataka o tijeku zabijanja ili ispitivanjem uzoraka materijala tla koji se dobiva tijekom bušenja. beton. Tlačni piloti opterećeni su tlačnom silom koju prenose na tlo pritiskom na stopi i trenjem po oplošju. • i-Ti. Potrebni razmaci bušenih pilota -> za zabijene pilote —• 0 . T1) • 'v . utisnuti piloti se utiskuju. Dopušteno opterećenje znatno se povećava proširenjem stope. osnovni pojmovi: opterećenje pilota može se na nosivo temeljno tlo prenijeti trenjem po oplošju. dopremljeni na gradilište u dijelovima ili u potpunoj duljini. tj. čelik. ugrađeni u šupljinu izvedenu u tlu bušenjem. T2) [i n u (J2) Minimalne dubine za građevinske bušotine prema DIN 1054 » 3d 1. oni se izvode kontinuirano. uvijanjem ili postavljanjem u pripremljene bušotine. pa su prema tome izloženi izvijanju Gradiva: drvo. Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod bušenih pilota -> bušeni pilot betoniran pod tlakom. prednapeti beton Način ugradnje u tlo: zabijeni piloti koji se u tlo zabijaju. a) u tlu upeta stijenka od žmurja ili betonirana in situ b) usidrena stijenka od žmurja ili betonirana in situ c) stijenka od žmurja ili betona uključena u građevinu d) građevina betonirana l stijenku građevne jame e) gravitacijski potporni zid f) polugravitacijski potporni zid (jf) Konstrukcije koje treba dimenzionirati na aktivni potisak tla (prema DIN 1055. izvedeni od predgotovljenih elemenata na gradilištu. Razlikuju se piloti koji tlo zbijaju. armirani beton. vlačni piloti opterećeni su vlačnom silom koju prenose na tlo trenjem po oplošju. utiskivanjem. ali š 6.0 B ili 2x promjer pilota. Piloti izloženi savijanju. npr horizontalno opterećeni bušeni piloti velikog presjeka. Navedene veličine razmaka ne vrijede za nosive zidove od žmurja ili bušenih pilota. položaj i debljinu slojeva tla. istiskuju ili razrahljuju Vrsta opterećenja. 1 055. zabijanjem itd. Piloti izvedeni in situ. prsten © 68 Bušeni pilot betoniran pod pritiskom (sustav Brechtel) .

Kod vanjskih zidova na visini od 30 cm iznad terena --> © . naprotiv.o-Q . 0 //A^áVkVV/A\y/.© • Kod unutarnjih zidova može se gornja izolacija izostaviti. . a brdske vode odvesti drenažom -> nom izolacijom zaštititi od kapilarne vlage .> © . •o. Kod nepodrumljenih zgrada treba vanjske i unutarnje zidove horizontal- © Ako je teren u nagibu treba brdsku stranu posebno pažljivo zaštititi. ' o .-Q-. zidovi od opeke na temeljnoj ploči V. zidovi od opeke na trakastim temeljima ^g^ Izolacija zgrade s podrumom. Kod zgrada sa zidanim podrumskim zidovima treba u vanjskim zidovima predvidjeti najmanje dvije horizontalne izolacije . \ \ \ \ \ \ \ \ k w\| \\ \\ © Izolacija zgrade bez podruma.IZOLACIJA GRAĐEVINA DIN 18195. sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija (zidovi od opeke na trakastim temeljima) (8) — Izolacija zgrade s podrumom. češće kao prostor za aktivnosti u slobodno vrijeme te kao dodatni stambeni i radni prostor.Q Kota terena! Kota t e r e n a krovove i izolacijske trake od sintetičnih materijala. zidovi od betona ® Izolacija zgrade s podrumom. sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija: nasip na visini zidne izolacije © Izolacija zgrade bez podruma. Q . Kota poda \w ••o . sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija: nasip na visini okolnog terena Voda se pojavljuje kao Izolacija služi protiv kapilarnog djelovanja na vertikalne dijelove zgrade procjedne vode (bez tlaka) po nagnutim dijelovima zgrade Vrsta izolacije izolacijski sloj protiv vlage Nosivi pod vlaga iz tla Kota p o d a oborinska voda Kota t e r e n a izolacija protiv procjedne vode 'i \ \ Zračni prostor A\' k/Avy/A\y/AW podzemna voda hidrostatskog tlaka izolacija protiv vode pod tlakom (5) Izolacija zgrade bez podruma: pod ventiliran zračnim prostorom Izolacija zgrade bez podruma: pod leži nisko. Za horizontalne izolacije u zidovima koristi se bitumenizirana Ijepenka. izolacijske trake za .@. Preduvjet je izolacija podruma od vlage izvana./ t Izmjena slojeva. d r e n a ž n a t cijev 0 1 0 0 m m 50 Kapilarna voda Zaštita valoviti tekstil Cementna žbuka ili slična izolacija @ Drenaža i izolacija Zaštitni zid od šupljih blokova Izolacijska hasura ^gj Zaštitni sloj od azbest-cementnih ploča ili slično 69 . drobljenac ili šljunak. U skladu s vr- m1 Kota poda stom izolacije i materijalom ispune iza zida radne prostorije treba predvidjeti zaštitne slojeve -> @ Neposredno na izolaciju ne smije se nasipati građevni otpad. 4095 —> tU Podrumi se danas sve manje koriste kao isključivo skladišni prostor.-Q a'cP.> © . n ° . u razini površine okolnog terena T e m e l j n a ploča Izolacija zgrade s podrumom. filtarska obloga.© . U skladu s tim javlja se želja za j| © Podrum treba horizontalno i vertikalno zaštititi od vlage iz tla -> (7) većim stambenim komforom i povoljnijom klimom u podrumskim prostorijama.

.5% (d) Drenaža oko podzemne građevine Izvedba i debljina drenažnog sloja za mineralna gradiva.0 DN 1000 D N 100 "tr Primjer rasporeda drenažnih cijevi i uređaja za kontrolu i čišćenje kod prstenaste drenaže Simbol h-. Pri tome treba spriječiti ispiranje sitnih čestica tla (filtarska drenaža).10 Šljunak 4 / 3 2 = 0.5 % Cijev za ispiranje i kontrolu nominalni promjer DN 300 Okno za ispiranje. 18195 -»CD Dreniranje je odvodnjavanje tla drenažnim slojem i drenažnim cijevima. tako da ne nastaje hidrostatički tlak. . kako bi se spriječio hidrostatički tlak vode koja miruje u tlu. ispiranje i odvoda. Dren je skupni naziv za drenažne cijevi i drenažne slojeve. r . Drenažna se instalacija sastoji od uređaja za dreniranje. premaz 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 30 40 50 Drenažni sloj R»<X>34 Zaštitni sloj Razdvaj.ploča.10 Ispred zidova filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 šljunak granulacije 4/32 i geotekstil Na stropovima Ispod podnih ploča šljunak granulacije 4/32 i geotekstil filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 i šljunak granulacije 4/32 i geotekstil šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 procjedni sloj granulacija 4/32 i filtarski sloj granulacija 0/4 šljunak granulacije 4/32 i geotekstil Oko drenažnih cijevi >0. proizlazi iz slučajeva (?) . pad 0. kontrolu.IZOLACIJE GRAĐEVINA DRENIRANJE KAO ZAŠTITA GRAĐEVINA DIN 4095.20 >0.10 >0.l Dio građevine Filtarski sloj Gradivo Pijesak.°0 (T) Vlaga u tlu kod jako propusnog tla © Voda bez tlaka u slabo propusnom tlu —Šljunak 4/32 Pijesak 0 / 4 Položaj Voda pod tlakom u tlu s podzemnom vodom ^ ^ Drenaža s minimalnim drenažnim slojem Materijal šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 Debljina u m >0. element (drenažni kamen. geotekstil (filtarska vuna) Šljunak pojedin. sloj Šljunak 4 / 3 2 Izolacija Drenaža - - Cijev za ispiranje i kontrolu.) Spojni element (drenažna ploča) Folija. (3) Kad je prisutna voda pod tlakom.20 >0. Otjecanje Q u l/s .-..10 >0. o ••°. • 0 o: 0 O'-O . Betonske filtarske drenažne cijevi ^0) Nomogram za dimenzioniranje drenažnih sustava — Sintetičke drenažne cijevi ^g^ Negativni bunar za male količine otjecanja (9) Simboli za drenažne elemente 70 . Je li drenaža iza zida potrebna. redovito u obliku podzemne vode ili kad odvođenje vode drenažom nije moguće. sabirno okno za ispiranje.15 >0.50 >0.3 | D N 100 (5) Drenaža s drenažnim elementima DN 3on s_0.-. kontrolu i sabiranje nominalni promjer DN 1000. Drenaža nominalni promjer DN 100.50 >0.(3) 0 Kad se pojavljuje vlaga u j^ko propusnom tlu (2) Kad se voda koja prodire može drenažom ukloniti.

B .(D Kod izolacije na unutarnjoj strani mora konstrukcija obloge preuzeti ukupan pritisak vode.IZOLACIJE GRAĐEVINA DIN 4095. C i j e v n a d r e n a ž a s mješovitim filtrom Konkretno Y/ tlo Teren Cijevna d r e n a ž a s stupnjevanim filtrom ® Brtveni sloj uz priključak na prozorski otvor ili p o d r u m s k o o k n o Sidrena . mora se izvesti zatvorena izolacija ispod temeljne ploče i oko bočnih zidova.> © Izolacija pomičnih dilatacijskih reški u armiranobetonskim pločama 2 sloja bakrene trake. Izolacija se izvodi od više slojeva bitumenizirane Ijepenke. Izolaciju treba izvesti 30 cm iznad najviše razine podzemne vode. Vodonepropusna obloga IsDuna razdielnice Sitna kocka Staklene prizme Prirodno tlc plinoviti pijesak Zidna drenaža mješoviti filtar pjeskoviti šljunak 4 . p l o č e . vijci M 2 0 ^•• o• qi'o-i'VoT•°o • ' • ? .© ili izolacija kao za slučaj vode pod tlakom (4) .ploča kao ležaj Razdjelni sloj od bitumenizirane Ijepenke tipa 500. Izolacija mora oblikovati zatvorenu kadu oko i ispod čitavog objekta. najvišu razinu podzemne vode i moguće kemijske tvari u njoj. treba izvesti zaštitni zid.^ T r T ^ V ^ Drenažna cijev 0 150 .-» ' Betonska posteljica ( j ^ Z i d o v e g r a đ e v i n e n a strani brda t r e b a p o u z d a n o zaštititi od v o d e 18.© Voda pod tlakom Ako su dijelovi građevine potopljeni u podzemnu vodu.i I 1 laobljenje Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom ( 7 ) Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom © N a k n a d n o i z v e d e n a izolacija protiv podzemne vode Izolacija n a r u b n o m l e ž a j u kod zid o v a s filtarskom z a l o g o m 71 .Beton Zaliveno mastiksom Zaštitni sloj Elastična brtvena traka. zbog toga je potrebna drenaža za odvod vode -> 0 . Ona najčešće leži uz vodu © . ' • ^ ^ K o Hf. Za projektiranje takve izolacije protiv vode pod tlakom treba poznavati vrstu temeljnog tla. nakon toga treba izvesti armiranobetonsku ploču poda i nosive zidove podruma.80 0100 Í 3 — Okno za čišćenje i kontrolu Kontrolni otvor ij Taiožnik pumpe B Odvod u kanalizaciju Površinska d r e n a ž a s procjednim v o d o m i prstenasta d r e n a ž a s u m j e t n i m preljevom / / \ Šljunkoviti pijesak Ispuna razdjelnice Kolnik od lijevanog asfalta Prema kanalizaciji • Kontrolni otvor .oo -A^O ^ . bet. voda se skuplja i izolacija dolazi pod hidrostatički tlak vode. ožbukan radi prihvata obodne izolacije. 2 sloja po 2 m m položena bez lijepljenja Izolacija a) brtvljenje spoja dvaju zidova na mjestu izolacijskog sloja pomoću tanjurastih sidara / V / V / / Armiranobetonski J strop Debljina prirubnice > 1. Termoizolacija nasipom. Izvedba. koji će izolaciju pritisnuti uz zaštitne zidove. metalnih folija ili folija od sintetičnih materijala. bez premaza J^RV-i .18195 ->QP Ako temeljno tlo ne upija oborine i propušta ih kao nasuto zemljište. valovite s kalotama.32mm __ ( 4 ) Podložni beton pjeskoviti šljunak ( 5 ) r o a i u z n i Deion fj|( a Prijelaz © izolacije preko dilatacijske r a z d j e l n i c e stropne a r m . o .Jl.Površinski filtar 15 cm šljunkoviti pijesak @ b) brtvljenje prodora cijevi kroz izolacijski sloj pomoću prirubnica ( 9 ) Detalji: izolacija i z m e đ u d v a z i d a M a s a za zalijevanje reški ( ¿ ) Presjek A . Nakon sniženja razine podzemne vode ispod kote podrumskoga poda. .5 cm Širina prirubnice > 12 cm R a z m a k vijaka < 15 cm. ^ . Obratiti pažnju na zaobljenje uglova -<6)-(7).

6) 16(1.7) 10(1.0) Vrsta ziđa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ziđe od lomljenog kamena D 4(0.4) 7(0.0) 8(0.3) 12(1.0) 22(2.7) 5(0.4) 7(0.5 .6) 4(0.4) 10(1.0) 6(0.0) Vitkost odn. Zahtijeva se da: a) na prednjoj i stražnjoj plohi zida nigdje se ne sudaraju više od tri reške.2) 22(2. granit itd. mramor).5) 7(0.4) 10(1. Reške ovisno 0 hrapavosti i obradi = 3 cm debljine. što daje ljepši i prirodniji izgled i u statičkom je smislu ispravnije.2) 30(3.6) 22(2.5) 3(0.9) 12(1.3) 5(0.0) 16(1.0) 40(4.0) 30(3. Vidljive plohe treba naknadno fugirati.9) 12(1. ali najmanje 30 cm.6) 22(2.3) 5(0.0) 50(5.7) 5(0.2) 16(1.2) 3(0. Ploče se nehrđajućim sidrima učvršćuju u zid na razmaku od 2 cm.0) 6(0.0) 22(2. ©.6) 22(2.5) 40(4.6) 11(1.6) 4(0.0) 22(2. e) debljina (dubina) dužnjaka bude približno jednaka visini sloja.6) 9(0. ili da se izmjenjuju slojevi dužnjaka i vezača.» © .0) 40(4.5) 10(1.3) 12 14 16 ® stegom'' ^ Sa Stat Čki n 0 S V i m Pfe ' ' " ® Obloga pločama statički nije nosiva (¡3) Dopuštena tlačna naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2 72 .8) 6(0.5) 6(0. tlačna čvrstoća u KP/cm 2 (MN/m 2 ) 200 (20) 300 (30) 500 (50) c D 800 (80) E 1 2 0 0 (120) 1) Minimalna tlačna čvrstoća nekih vrsta kamena Grupa morta I ll/lla III I ll/lla III I ll/lla III I ll/lla III A 2(0.2) 16(1. vapnenac.6) 4(0.2) 30(3.6) 4(0.2) 16(1. ciklopski zid.0) 16(1.6) 6(0.0) 7(0.3) 16(1.© .3) 3(0. Min.0) 7(0. Duljina pojedinog kamena ne treba biti veća od 4 do 5 njegovih visina.1) 8(0. nastao taloženjem.0) 50(5. slojeviti zid. Kod mješovitih zidova se uzidani kamen uračunava u nosivi dio presjeka ako je debljine = 12 cm © .» © .5) 5(0.2) 8(0. jer opterećenje djeluje okomito na ravninu sloja.2) 3(0. b) ni jedna sudarna reška ne prolazi kroz više od dva sloja.ZIĐE OD PRIRODNOG KAMENA DIN 1 053 Zidovi od prirodnog kamena dobivaju oznake prema načinu obrade kamena: zid od lomljenog kamena.) ne uračunava se u presjek.5 .2) 2(0.-» (10).0) 40(4.6) Grupa prema tablici B C 2(0. melafir.2) 16(1.8) 6(0.5 cm (travertin.6) 10(1.0) 16(1.7) 50(5.0) Uslojeni zid od poluobrađenog kamena Zid od tesanaca (Š) Mješoviti zid Nepravilno i pravilno uslojeno ziđe statički nosivi presjek Zid od klesanaca © 1 2 3 4 i—id S 4 c m 5 6 18 20 10 Osnovne vrijednosti dopuštenog tlačnog naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2) 10(1.0) 30(3. mora se u zid ugraditi u položaju kako se nalazio u kamenolomu 0 .2) 14(1.0) 30(3.5) 6(0.3) 30(3.8) 8(0.8) 12(1. Izravnavajući sloj za statičko izjednačenje svakih 1. Veze u zidu od čistog prirodnog kamena moraju u čitavom presjeku odgovarati pravilima struke.2) 15(1. sijenit.2) 14(1.0) 40(4. dijabaz i si.0) 30(3.0) E 6(0.4) 10(1.8) 6(0. niti manja od njegove visine.6) 9(0.0) 10(1. kvarcitni pješčenjaci (sa silicijskim vezivom). (T) Suhozid (2) Ciklopski zid Grupa Vrste kamena (5) Nepravilno uslojeni zid Uslojeni zid od poluobrađenog kamena statički nosivi presjek A B vapnenci.2) 30(3.7) 10(1.0) 7(0.2) 22(2.0) 7(0.6) 16(1. Obloga kamenim pločama debljine 2. travertin. f) preklapanje sudarnih reški kod slojevitog zida bude i 10 cm a kod zida od tesanaca = 15 cm ©.7) 5(0. Vrlo je važno odrediti dimenzije kamena.7) 10(1. (3).6) 9(0.6) 22(2.2) 3(0. diorit.2) 10(1. g) na uglovima ugrađuje se najveće kamenje .2) 14(1.0 m (visina radne skele).4) 3(0. sive sedimentne stijene granit. c) na dva dužnjaka dolazi najmanje jedan vezač.5) 3(0.2) 10(1. kvarcni porfirit.8) 12(1.2) 8(0. Za ciklopski zid (2). zamjenjujuća vitkost 8(0. © . Posebno treba paziti na dobro povezivanje kamena na svim stranama.9) 12(1. mješoviti zid . bazaltna lava i si.8) 12(1. d) debljina (dubina) vezača je oko 1.2) 12(1.© Slojeviti kamen. prikladan je kamen eruptivnog podrijetla. zid od tesanaca.4) 22(2.3) 5(0.4) 3(0. Upotrijebiti vapneni ili produžni mort jer čisti cementni mort mijenja boju kamena. vulkanski tuf meki pješčenjak ( s glinovitim vezivom) kompaktni (čvrsti) vapnenci i dolomiti (uklj.6) 22(2.2.5 puta veća od visine sloja.

0 17. ožbukan Obloga pločama na ziđu visoke termičke izolacije Vertikaln žljebovi Širina x c ubina u cm izved.75 1. Preferentne mjere .1 11.5 76.50 1. od plinobet.00 Duljina >1/5 visine > 11^(17 5 . vertikalno i u pravcu.3 11.5 >17. razmaci i duljine zidova za ukrućenje Debljina zida u cm 11.5 17.5 < d < 17.0 6. Kad je dvostruki zid.5x2.00 1.0 24. promjera 3 mm po kvadratnom metru zida.0x3.0x3. s otvorima šuplji blokovi od plinobetona puni blokovi od lakog betona = puni blok malog formata = puni blok velikog formata = dodatno slovo za puni blok s utorima KAMENA 18151-53 Jednoslojni ožbukan Jednoslojni s vidljivim licem 115 20 240 >17 5 (115) V VBI S Sve zidove treba izvoditi horizontalno. vodeći računa o pravilima veza.0 x 12.0 x 6. stropna se konstrukcija smije oslanjati samo na unutarnji sloj zida © + @ Slojeve treba povezati s pomoću najmanje 5 žicanih sidara. 398.5 x 2.5 14. Dvoslojni s obloženim zidom ^ ^ Jednoslojni s termoizolacijom (WDVS) 15 1 Duljina u cm DF NF 1 Vi NF 2V2NF 24 24 24 24 Širina u cm 11.00 Zid za ukrućenje u 1. pri zidanju naknad.5 24 30 36.0 6.25 <3.35 2.ZIĐE OD UMJETNOG DIN 105.5 x 12.5 11. 106.0 x 5. punoj etaži odozgo Debljina u cm > 11.0 30.0 x 4.5 x 6.3 Oznaka Tanki format Normalni format 1 1 /2 normalni format 2 1 /2 normalni format Formati blokova prema DIN 105 20-100 I—l H 240^00 © Jednoslojni sovješenom fasadom © ¿ejan°^ni S unutam J°m ® Međusobna ovisnost visina opeke.40 1.50 <5.0 x 3. izrezano - Horizontalni i kosi utori Širina x dubina u cm - 11.5 Razmak um <4.2 7.5 Sa/bez zračnog sloja.0 Bez statičkog provjeravanja dopušteni vertikalni utori i žljebovi 73 .00 <8.0 51. Razmak sidara vertikalno treba biti 25 cm.5 17.5 Visina u cm 5. i 6.0 x 12.0 51.5 11.5 < d < 24 Dvoslojni sa zračnim međuslojem (8) Dvoslojni bez zračnog sloja 24 < d < 30 30 < d (14) Visina etaže um <3.50 <6. Vrste blokova: DIN 105 zidna opeka Mz = puna opeka VMz = fasadna puna opeka KMz = puna klinker opeka Hlz = šuplja opeka VHLz = fasadna šuplja opeka KHLz = šuplja klinker opeka DIN 106 blokovi od vapna i pijeska : KS puni blokovi KSVm = KS-fasadni blokovi KSVb = KS-obložni blokovi KSL = šuplji blokovi i blokovi s otvorima KSVmL = KSL-fasadni blokovi KSVbl = KSL-obložni blokovi DIN 18153 šuplji betonski blokovi DIN 398 blokovi od šljake HSV = puni blok od zgure HHbl = šuplji blok od zgure HSL = blok od zgure s otvorima VHSV = fas.0 x 3.0 36.0 51.00 36.5 17. puni blok od zgure DIN DIN DIN DIN 4165 18149 18151 18152 blokovi od plinobetona blok. horizontalno 75 cm. u 5.5x3.0 14.5 63. do 4. 1053.5 6.5 30 24 Minimalne debljine podrumskih zidova Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti u cm 11.> • © b-J l I Debljina zida d u cm Visina h terena iznad poda u podrumu u m pri vertikalnom opterećenju zida (stalni teret) od < 50 kN/m > 50 kN/m 2. 240) Debljine.

ili duljine preko 18 m ako to zahtijevaju okolnosti temeljnog tla.125 0.385 1.875 2.5000 0.010 2.365 2.5 Po m2 zida blokova kom 66 132 198 50 99 148 33 66 99 33 45 33 16 8 8 8 12 12 16 Po m 3 ziđa morta blokova morta kom lit lit 29 68 109 26 64 101 19 49 80 28 42 39 20 16 22 26 26 32 36 573 550 541 428 412 406 286 275 271 188 185 137 69 46 33 27 50 42 45 242 284 300 225 265 276 163 204 220 160 175 164 99 84 86 88 110 105 100 24x11.6667 0.135 0.5000 1.365 1.635 1.25 3.0833 0.625 0.625 1.2500 0.25 1.3333 0. Kod zidova s mnogim ili velikim otvorima.240 1.1875 3.500 1.500 1.00 3.25 4.1666 3.5 36.5 24 36.375 1.135 2.510 0.75 2. Nenosivi zidovi su pločasti elementi građevine koji su opterećeni samo vlastitom težinom i ne služe kao ukrućenje protiv izvijanja.5x7.0000 3. treba ugraditi serklaže.490 Duljine u m O 0.990 2.6666 0.2500 0.0625 2.615 0.125 2.375 2.615 1.115 2.750 1.5625 0.3125 1.5x17.8125 0.250 1.510 Slojevi V 0. Isto vrijedi za zgrade s više od dvije etaže.115 0.8 8 4 4 4 4 4 4 4 Blokovi i šuplji blokovi Blokovi 49.5 24 24 24 17. 399.1875 0.8 © 74 Zidni blokovi s 5 cm izolacijskog sloja i žljebovima za punjenje mortom © Montažni zidni blokovi s izolacijom kanalima za mort Potrebni materijal za zidarske radove .9375 1.3333 1. lijepljeni reške: 1 mm ® Zid od porozne opeke.5x36.1666 2.125 1.75 5.5x24x23.750 0.250 0.000 1.4167 1.5x5.3334 1.0000 3.385 2.260 1.00 2.6875 1.125 0.2500 © Ziđe od blokova od lakog betona (šuplji blokovi) s armiranim nadvojem od lakog betona ^g^ Ziđe od šupljih blokova s koritastim nadvojem * A = vanjske mjere.8 24.6250 2.5000 2.875 1.0000 1.7500 0. nadvoji nad prozorima i vratima A 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 0.135 1.5 24 36. naročito ako zbroj širina otvora prelazi 60% duljine zida ili širina prozora iznosi više od dvije trećine visine etaže ili 40% duljine zida.385 0.375 0.2500 2. 1053.740 1.3334 175 0.4375 2.1667 0.250 2.375 1.1 12 0 Blokovi od plinobetona.875 2.5000 1.3750 0.50 3. Horizontalna i kosa udubljenja mogu se uz privremeno podupiranje izvesti bez posebnog proračuna ako je vitkost zida < 14 i debljina > 24 cm inače treba dati računski dokaz -» s.9375 1.5x11.75 4.5 17.500 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 52 Visinske mjere u m pri debljini blokova u mm 71 0.5x30x23.0000 1.500 0.000 2.375 0.000 2.50 2.25 2.125 1.2500 1.75 3.8 37x24x23.750 1.5625 3.9175 1.750 0.4375 0.8750 2.1250 0.5 24 30 24 30 36.5x23.1875 1.885 2. 0 3 DF 24x17.250 2.250 0.3125 0. 18151. Dvoslojni zid sa zračnim međuslojem (2) Priključak na podnožje Križanje armiranih zidova od blokova od laganog betona © Redni broj Armirano ziđe.4167 0.50 1. 73 -» Treba ih dimenzionirati kao nosive zidove ako moraju prenijeti više od svoje vlastite težine jedne etaže.8334 2.8334 3. 4 DF 8 DF 24x24x11.3750 3.365 0.5000 0.0625 0.1667 1.250 1.510 1.1666 1.490 1.3 8 o.625 1.5833 0.2 0 E NF 24x11.7500 0. Zidovi za ukrućenje su pločasti elementi građevine protiv izvijanja nosivih zidova -»s.3750 0.0833 1.00 1.6666 1. Udubljenja i žljebovi moraju se izvesti glodanjem ili unaprijed tijekom zidanja. 106.5625 0.885 1.8 blokovi 49.865 0.8 i šuplji 49. zida u cm 11.010 1.00 4.500 0. 73 U sve vanjske i poprečne zidove.490 0.5x11.ZIĐE OD UMJETNOG KAMENA DIN 105.50 0. 4165 Ziđe treba osigurati zidovima za ukrućenje i stropnim konstrukcijama koje djeluju kao ploča (princip prostorne ćelije).75 1.8125 3.0000 1.8334 1.875 1.6240 0. 18152.5 11.1875 0.0625 1.760 0. treba predvidjeti serklaže.740 0.1666 0.635 0.1250 1.3 24x24x23.760 1.7500 0.5x23.240 0.115 1.8750 0.125 2.7500 238 0.990 1.5000 1.0000 2.1250 1. O = mjere otvora.3334 2.50 4.8 37x30x23.625 0. V = nominalne mjere (jj) Projektantske mjere za zidove Format bloka Oznakć bloka Mjere u cm D DF E Š V Broj slojeva na 1 m visine 16 Debljin.00 0.260 2.500 155 0.3334 0.000 1.6875 0.5000 0.6667 113 0.375 2.3 8 Stiropor 5 cm 5. zaliveno mortom n 0 (U 11.5 2 DF 24x11. 18153.6666 2.240 2.5833 1.25 0.8333 0. koji kao vertikalne ploče preuzimaju horizontalna opterećenja.865 1.260 0.

ploča sa svijetlim rasponima = 4. pjenastom lavom bez kvarcnog pijeska laki beton s poroznom strukt.5 <24 <30 Visina etaže m = 3.5 i 24 = 1. između kojih prolazi jedna kontinuirana uzdužna reška smaknuta po slojevima.5 312.0 6 12 20 36 16 12 (7) Površiva oblaganja nenosivih vanjskih zidova (samo mort lla ili III) DIN norma Oznaka Prostorna masa kg/m3 Vanjski zidovi DIN 4108 Zidovi između stanova i stubišni zidovi 300 240 240 300 300 240 240 240 365 365 18151 Broj dopuštenih punih etaža uključujući izgrađeno potkrovlje Kod stropova koji opterećuju samo jednoslojne poprečne zidove (sustav pregrada) i masivnih stropova s dovoljnom poprečnom raspodjelom opterećenja. Vanjski sloj mora nalijegati punom površinom i mora biti najmanje svakih ^ 12 m učvršćen vezom s unutarnjim slojem. treba predvidjeti vanjsku žbuku prema DIN 18550 ili neku drugu zaštitu od atmosferilija. plovuč.0 5 9 Ei 6 9 16 1.25 11. npr. pri čemu je kod križno armiranih ploča mjerodavna manja stranica3' Između ukrućujućih poprečnih zidova dopušta se samo po jedan otvor širine = 1. Ako zidni blokovi nisu otporni na smrzavanje.00 4226 2 dio 1600 1800 2000 1200 1400 1600 450 625 775 275 325 425 250 250 250 250 250 250 i 11. vodi se neprekinuto do krova.5 312.5 124 130 <17. Vrste zidova. L Dilatacijska razdjelnica Žičano sidro za dvoslojno ziđe za vanjske zidove © Sidrenje vanjske ljuske -> s.50 m.00 š 17.0 E Š2. npr. glinom. 73.75 kN/m2 4165 blokovi od plinobetona (6) 4223 4226 2 dio parom stvrdnuti plinobeton građevinski elementi velikog formata s ekspand.00 © Minimalne debljine vanjskih zidova. i neporoznim agregatom kao šljunak kao naprijed. punoj etaži odozgo debljina cm ukrućenje u 5. Najmanja debljina unutarnjeg sloja -» © Vanjski sloj i 11. Pri odabiru debljina zidova treba voditi računa 0 funkciji zida glede zaštite od topline.5 18152 puni blokovi od lakog betona 24 24 ) Najviše dop. zidova između stanova i zidova stubišta. a za vitkosti i razmake ukrućenja mjerodavan je zbroj debljine unutarnjeg i polovice debljine vanjskog sloja. horizontalne uz vezove s unutarnjim zidom -» © . Pri dokazu naprezanja uzima se u obzir samo debljina unutarnjeg sloja. Te koncentrirane sile moraju za zidove od 11. za lake razdjelne zidove Broj punih etaža iznad 17. 4165 Zid s vidljivom plohom jednoslojan je i njegova se vanjska obloga od fasadne opeke izvodi u vezu s unutarnjim dijelom zida. povećati za 2 m. Dvoslojni zid sa zračnim međuprostorom.5 i 2. 3) Centralno locirana koncentrirana opterećenja od krovne konstrukcije su dopuštena ako se centričnost dokaže. eks. Dvoslojni zid s izolacijskom jezgrom. Zračni međuprostor. prema DIN 1045 Kod svih ostalih stropova 1 2 13 šuplji blokovi od lakog betona s dvije ili tri šupljine 1000 1200 1400 800 1000 1200 1400 1600 600 800 800 800 1000 1200 1400 300 365 490 240 300 300 385 490 240 240 175 175 200 275 350 11. „ „_.3 . Prazni prostor između slojeva može se ispuniti izolacijskim materijalom za koji postoji odobrenje građevinske inspekcije.106. Uklj. Armirani zid.1053. dodatak za lake pregradne zidove p = 2. Vanjske slojeve treba pri dnu i pri vrhu opremiti ventilacijskim otvorima presjeka 150 cm 2 . © Nosivi unutarnji zidovi d < 24 cm.0 Ei 5 13 23 1. npr. Povezivanje slojeva sidrima -> © .. 1 8 1 5 2 . opterećenje vjetrom.!. Svaki sloj mora imati ž 2 reda kamena.5" 17. Reške s armaturom £ 2 cm. Statički potrebnu debljinu zida treba dokazati. ali s poroznim agregatom 312.. opterećenjem među katnih konstrukcija. do 4.5 ¿8.5 117. škriljcem. uvjeti primjene Debljina Dopuštena veličina pov ršine oblaganja u m2 pri v sini iznad terena od zida u cm 0 do 8 m 8 do 20 m 20 do 100 m E 11. Klasa čvrstoće zidnog bloka ^ 12.Pločica od sintetike (samo za dvoslojno ziđe sa zračnim međuprostorom) Međukatna ploča ZIĐE OD UMJETNOG KAMENA DIN 105.„. zvuka. i 6. vertikalno korisno opterećenje uklj.0 Ei 8 14 25 2. „. iz kojih proizlaze manja opterećenja zidova. etaže sa zidovima debljine 11. Čelik 0 ^ 8 mm.50 16.* Debljine i razmaci zidova za ukrucenje 75 .0 E i 4 2. požara i vlage.5 Š3.5 4226 2 dio 13.25 m.(2). Debljina zida ^ 11.51) 17.5 cm 2) Izvode li se križno armirane ploče mogu se vrijednosti za smjer.5 cm biti = 30 kN. debljine zidova. zračni međuprostor debljine 6 cm. 399. 18151. Dvoslojni zid bez zračnog međuprostora. Nosivi zidovi su najčešće pločasti elementi opterećeni vertikalnim tlačnim silama. mort III. debljine 2 cm.5 250 250 Minimalna debljina unutrašnjeg sloja u cm.5 cm. počevši od 10 cm iznad terena. dod. pri dvoslojnom ziđu za vanjske zidove Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti cm 111. Obloga je uključena u nosivi presjek -> s. obostrano ožbukanih \ D . te horizontalnim silama.50 = 5. 66-67 Debljina zida u cm Visina etaže u m Korisno opterećenje u kN/m2 uklj.5 cm = 50 kN.25 Zid za u 1. Vertikalne dilatacijske razdjelnice U vanjskom sloju najmanje na uglovima zgrade. potpuno ispunjena mortom. a za zidove od 17. punoj etaži odozgo debljina cm Razmak m 14. prir. To nije potrebno ako odabrana debljina zida očigledno zadovoljava. ev.75 41)2) 22) Dopušteno samo kao međuoslonac kont.5 cm. na križanjima ^ 5 mm.

© 10*. Danas se može naći na tržištu u obliku predgotovljenih elemenata.Termoizolacijski materijal (3) Prirodni izolacijski sloj (bio-glina) Obložni sloj. Biološki je i ekološki besprijekorno gradivo.19 W/(m 2 K) © Niskoenergetski ekokuća) Drvena oplata zid (Heckmann (fT) Ziđe s izolacijskom ljuskom (j9) Građenje drvenim pločama 18. Standardni presjeci s navedenim građevnim materijalima daju povoljne vrijednosti termoizolacije. Glina se kao gradivo dokazala tisućljećima.Žbuka od umjetne smole VANJSKI ZIDOVI NISKOENERGETSKI NAČIN GRAĐENJA Važan element za štednju energije grijanja jest termoizolacijsko svojstvo vanjskih zidova. Ona je najraširenije i odavno usvojeno gradivo cijelog svijeta. drvo. U prodaji se nudi velik broj gradiva kao što su beton. Gipsana žbuka 175 (4) Dvoslojno ziđe Ploča od gipsa s vlaknima OSB pločas Drvena obloga 0. prilagođenih današnjem stanju tehnike -> ® . pluto. trska i glina. Toplinska izolacija zgrada je u niskoenergetskom načinu građenja bitno ovisna 0 povezivanju različitih elemenata građevine. izolacijski materijali.6-28. gips.6 ^gj Zid od drvenih elemenata (ignotrend) Blokovi od lameliranih letava 76 . 120-150 175+240 Q Ziđe s termoizolacijom Vanjski sloj • Termoizolacijski materijal .11-0. ziđe. U tim detaljima može -doći do znatnih gubitaka topline.

povezan vezačima (koji šupljinu dijele horizontalno) i nasatičnim sidrenim opekama Zid od opeke koji djeluje kao ornament. povezan sidrima s unutarnjim zidom Šuplji zid od dva nasatična zida od 1/4 opeke.. armiran. preklop od 1/2 opeke u usponu u lijevo zid od 1/2 opeke. « W//A ------U ^ .. s poljima od 4 opeke i I i i i fl 1 1 © Nasatični obložni zid ispred zračnog prostora. sa smaknutim šupljinama Šuplji zid od dva nasatična zida od 1/4 opeke s nasatičnim sidrenim opekama i i B IP B P /SM ¡§ 1 m § P P i m m w kao (¡21) drugačije složeno (moguće mnoge varijacije) Jako izložena podna obloga od nasatičnih opeka (uzorak riblja kost kao kod parketa) kao s četvrtinama opeke (uzorak pletiva) Podna obloga od cijelih i polovica opeka (također i klinker) Perforirani zid (otvori 1/2x1/2 opeke) za rasvjetu ili ventilaciju kao (¡25) (otvori 1/4x1/2 opeke) kao (otvori 1 x 1 / 4 opeke) 77 .VEZOVI ZIDNIH OPEKA ® 2. ^^ " Vez 1 vezača sa 2 dužnjaka izmjenično po slojevima ^ t o '///A y m Vez 1 dužnjaka i 1 vezača izmjenično po slojevima ® 1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po slojevima s usponom preklopa od 1/4 opeke desno i lijevo 1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po slojevima. holandski vez: naizmjenično umetanje vezača između dva dužnjaka i sloj samih vezača © Vez dužnjaka s preklopom 1/2 ope ke Vez dužnjaka s preklopom 1/4 ope- Vez dužnjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke u jednu stranu ® Vez dužnjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke izmjenično v/m v m W//s — 56: " M " Ižržža w i I M fe^ZE W/A MM vm vm '////A V////A V//A y///A ^g^ ^ .

mjedenog ili bakrenog lima debljine 2 mm. odozdo i sa strane biti udaljeni od otvora ložišta © . zidovi.> © . Presjek dimnjaka i veličina ložišta kamina moraju se međusobno uskladiti -> © Kamin i dimnjak treba sagraditi u neposrednoj blizini -> 0 .4 65 50 58 90 90 71 88 6.4 58 90 71 88 6. bukovinu. Priključak spojnog komada na dimnjak pod 45° -> ® Otvori za dovod zraka trebaju biti izvana.90120 105 10S.5 13.5 42 88 6 165 30 30 - 35 30 - 25 30 - 30 30 - 35 30 - 25. .©Djelotvorna visina dimnjaka od ložišta do grla dimnjaka = 4. ili ložiti plinom prema DVGW radni list G 260.5 m. Svrhovito je otvore za dovod zraka smjestiti u podnožju kamina sprijeda ili sa strane . 2750 60/ 46 2 1622 4060 3 4 5 3340 22. & Ö © Kamin otvoren jednostrano/dvostrano u odvojenim prostorijama © Kamin otvoren s dvije strane sa sigurnosnim područjem Tip Površina prostorije oko (m2) Obujam prostorije oko (m3) (5) Oblici površina za zračenje topline Veličina otvora ložišta (cm2) Svijetle mjere otvora ložišta (cm) Otvoreno s jedne strane 1 male prost.4 64 80 6. U obzir dolazi i vatrostalni beton ili sivi lijev. male prost.4 65 114 114 32.5 82 95 360 108 77 108 77 82 95 6.@.© Otvoreni kamini moraju biti sagrađeni stabilno i od vatrostalnog materijala klase A1 DIN 4102 dio 1.5 30 32. Otvorenim kaminima mora strujati vanjski zrak kroz slabo brtvljene prozore i vrata.5 52 72 50 19.9090 105 Dvostrano otvore noOtv.prekc 35.5 22.> DD © Kamin otvoren s jedne strane sa sigurnosnim područjem Kamin otvoren s jedne strane u odvojenim prostorijama g ¿4* Svaki se kamin mora priključiti na vlastiti dimnjak 0 .5 26 104. brezovinu.prekt 105. drvo voćaka.150150 150 150 150 200 3650 4550 5750 7100 5000 6900 9500 7200 9800 13500 70/ 52 22 24 15 58 84 60 47 97 6 80 80/ 58 25 90/ 64 30 100/ 71 30 30 21 78 115 93 26 59 129 7 25 30 - 0 (cm) odgovarajućeg 20 dimnjaka Mjere su u cm A B C D E F G H I Težina (kg) 22. Otvoreni kamini ne smiju se postavljati u prostorije s manje od 12 m 2 površine poda.w KAMINI O T V O R E N ! K A M I N I .5 28 15 64 94 65 51 6 21 71 105 76 55 7 50 77 77 64 80 6. Zidne opeke ili blokovi moraju biti izrađeni za građenje dimnjaka. Kolektor dima može biti od čeličnog.4 19.5 30 © Razmaci između otvora ložišta i građ. Pod. s tri strane 6 2535 7 8 9 10 11 preko 55 35. hrastovinu.> © Upotrebljavati treba samo drvo s malo smole i s malo čvorova.5 27. prostor za pepeo i kolektor dima moraju biti od šamotnih opeka ili ploča. DIN 1691. Zapaljivi predmeti i građevni elementi te ugrađeni namještaj moraju odozgo. Bolji su izbor kanali koji zrak dovode u blizinu otvora ložišta -> © .5 120 27. elemenata od zapaljivog materijala 310 385 470 225 300 405 190 255 © Zaštita zapaljivih podova ispred otvora ložišta / dovoda zraka (§) Dimenzioniranje i mjere otvorenih kamina f s O U ^g^ Kamin otvoren s jedne strane (si stem Schiedel) Kamin otvoren s dvije strane Kamin otvoren s tri strane Pribor uz kamin 78 .3030 35 60.4545 48 45 55 105.

površine >100 cm2. Dimnjaci moraju imati kružni ili pravokutni svijetli presjek.2 cm izolaciona hasura do koje se betonira : dimnjaka kroz drvenu i konstrukciju Prolaz kroz betonsku stropnu ploču Razmak između drvenog grednika i dimnjaka " ploča . svaki otvoreni kamin. ložište s upaljačem i mijehom mora imati svoj dimnjak. Ako su zidani od opeke 2: 13. Slobodne vanjske površine dimnjaka u tavanu treba grubo ožbukati > 5-10 mm debelo. blokovi od plinobetona DIN 4165. Na krovovima s parapetnim zidom mora grlo dimnjaka biti > 1 m iznad para peta. duljina najmanje stranice 10 cm. za vanjski sloj: fazonski komadi od lakog betona.DIMNJACI DIN 18150. Za dimnjake sjednoslojnom stijenkom smiju se kao gradivo upotrebljavati: fazonski komadi od lakog betona DIN 18150. Svaki dimnjak mora imati otvor za čišćenje širok > 10 cm i visok £ 18 cm. Troslojni dimnjaci s toplinskom izolacijom i pomičnim unutarnjim slojem: za unutarnji sloj fazonski komadi od lakog betona DIN 18147 ili šamota DIN 18147. zidna puna opeka.Dimnjak Razmak između krovne grede i dimnjaka 79 . šuplja opeka B DIN 105. Ako je dimnjak od dograđenog dijela krova udaljen manje od jednoipol do trostruke visine dogradnje. zidna puna opeka DIN 105.18160 —> C D Kućni dimnjaci su okna sagrađena u zgradi ili do nje.5 x h MJ 1. Na zajednički dimnjak mogu se priključiti dp tri ložišta na kruta ili tekuća goriva nazivne snage i 20 kW ili tri plinska ložišta snage i 30 kW. Stijenke dimnjaka ne smiju se opterećivati. smješten > 20 cm ispod najnižega priključka ložišta. Za zajedničke dimnjake k 5 m. puna opeka od pijeska i vapna DIN 106. mora se u tavanu ili na krovu izvesti još jedan otvor za čišćenje. © Brojčana usporedba stupnjeva korisnog učinka © ® O Utjecaj vjetra na funkcioniranje dimnjaka 1. Ako se dimnjak ne može čistiti kroz grlo. kovačka vatra.5-struke kraće stranice. puna opeka od pijeska i vapna DIN 106. mora biti za £ 1 m viši od dogradnje.00 Utjecaj oblika i presjeka glave dimnjaka na kretanje zraka dogradnja na krovu h ¡<1. otvoreno ložište. Grlo dimnjaka £ 40 cm iznad najvišega ruba krova nagiba većega od 20° -» (§) kod nagiba ispod 20° £1 m. puna opeka od šljake DIN 398. namijenjena odvođenju dimnih plinova od ložišta preko krova u atmosferu. opeka od šljake DIN 398.00 1. Na jedan dimnjak može se priključiti: jedno ložište nazivne termičke snage veće od 20 kW ili plinsko ložište snage iznad 30 kW. dulja stranica ne smije biti veća od 1. Najmanja djelotvorna visina dimnjaka £ 4 m.00 (?) Visine dimnjaka iznad krova (T) Montažni dimnjaci (§) Montažni dimnjaci s ventilacijom (9) Montažni dimnjaci (IO) Montažni dimnjaci s ventilacijom Oplata na krovu nagiba preko 15° potrebne su nagazne daske. Svako ložište u zgradama s više od 5 etaža.5 x h > 1. Za plinovita goriva ž 4 m . Za izolacijski sloj izolacijski materijal DIN 18147.5 cm. rešetka ili stube za kretanje-» (jj) Oplati Letva 4 x 6 © Rešetka za pristup čišćenja dimnjaka -> © Izlaz na krov Glava dimnjaka s oblogom od škriljevca Zidana obloga Razdjelna reška do obloge / 1 .

® Predvidjeti ventilaciju gore i dolje ® Bliski zidovi od zapaljivih odn. Izolacijska vrpca 2-31 m i. Preporučuje se predgotovljeni opšav. pričvrstiti za dimnjak čepovima (ne drvenim). 1 8 1 6 0 —» CD T >40 < Nezapaljivi zid Opšav glave dimnjaka treba izvesti od škriljčanih ploča. laki beton DSN 1 8 1 5 0 .:::: g' Jj ® Dimnjak u blizini zapaljivih materijala / Zid od nezapaljivih materijala (?) Zaštita ugrađenog namještaja zmi EFpšr Predvidjeti ventilaciju gore i dolje .: Orrrtšir. azbestcementnim pločama. nezapaljivih materijala Bliski zidovi od zapaljivih materijala (g) Vratašca za čišćenje u tavanu Izlazni otvor s Ijestvama i nagaznom daskom Glava dimnjaka / obloga škriljcem 80 . ©-(J6) • Zapaljivi zid ^g^ riovodne cijev Prolaz dimovodne cijevi kroz zid od zapaljivog materijala Otvor za čišćenje 1 1 1 dimnjaka s krova H*"H 1 ! Okruglo željezo . pocinčanim ili bakrenim limom.Zaštita od toplinskog zračenja DIMNJACI Ev.

• • Centralno ventilacijsko postrojenje s odvođenjem zraka preko krova Svijetli presjek glavnog kanala cm 2 Dopušteni broj priključaka Unutarnja mjera glavni kanal cm 20x17 20x20 25x20 20x17 20x20 25x20 2x20/17 2x20/20 2x25/20 sekundarni kanal cm 9x17 12x20 12x20 2x9/17 2x12/20 2x12x20 9x17 12x20 12x20 Ventilator '''^-Ventilator I. debljina vanjske stijenke 2. .1 sustav Hamburška ventilacija (Berlinska ventilacija) Sustav Kolnske ventilacije (dovod i odvod zraka) © Ventilacija pom.. .2 m/s. Veličina presjeka kanala mora biti 10 cm2 za svaki kubični metar volumena prostorije.5 cm Izlaz zraka na suprotnim stranama Prekrivanje.. Pojedinačna ventilacijska okna bez motornog pogona © z a kupaonice i zahode bez prozora upotrebljavaju se do osam etaža. a za pojedinačne ventilacijske instalacije dopušta se odvođenje u dobro prozračene neiskorištene tavanske prostore.DN 80 Naglavak cijevi za odvod zraka dužine D N 80 x 3 cm N a g l a v a k cijevi z a odvod zraka dužine D N 80 x 3 cm l a v a k cijevi z a d r u g u toriju duljine D N 80 x 3 cm SUSTAVI VENTILACIJE DIN 18017 list 1 .V \ | v r do 10 m 5 6 8 5 6 8 5 6 8 10-15m 6 7 9 6 7 9 6 7 9 preko 15 m 7 8 10 7 8 10 7 8 10 340 400 500 340 400 500 340 400 [| | || (T\ \ t 500 (9) Tablica za dimenzioniranje sabirnih ventilacijskih kanala za 1 visinu bloka (33. . Svaka prostorija u unutrašnjosti zgrade mora imati jedan otvor (koji se ne može zatvoriti) za ulaz zraka. popr.3 cm) ] • ¡2x15/10 3x15/10 \ V H || tü Centralno ventilacijsko postrojenje s odvojenim glavnim kanalima [ POOP4X15/10 • /S\ Centralno ventilacijsko postrojenje UG l e ^midinu s vise glavnih. Brzina strujanja zraka u prostoru gdje se ljudi zadržavaju = 0. pregrade 5 cm • • • • • 0 7 x 1 5 / 1 0 Ventilacija pojedinačnim kanalima. Svaka pojedinačna ventilacijska instalacija mora imati vlastiti glavni kanal . . bez sekundarnih ka® O O O O Q >*15/10 • • • • • • • 8x15/10 uzdužno tanke stijenke.> © + © .(2).3 Za ventiliranje sanitarnih prostorija u stambenim i drugim zgradama kao što su škole. Količinskivza kupaonice. Funkcioniranje sabirnih ventilacijskih okana s termičkim uzgonom bitno ovisi 0 raspoloživoj površini presjeka okna u odnosu na broj priključaka -> © . hoteli. U kupaonicama ne smije se uslijed ventilacije dogoditi pad temperature ispod 22°C. priključeni na jedan kanal -> 0 . Presjek je ventilacijskog okna 150 cm 2 po prostoriji. sabirnih kanala s jednim glavnim i jednim sekundarnim kanalom Primjer izvedbe s jednim glavnim i dva sekundarna kanala 81 . Ventilacijske instalacije treba dimenzionirati za najmanje 4 izmjene zraka na sat. gdje je i zahod.. Meidinger pločom Izlazni presjek na svakoj strani jednak I t > 1 5 j e zbroju p r e s j e k a svih k a n a l a Jednokanalno ventilacijsko postro® j e n j e prema DIN 18017 1. gostionice i si. Zajedničke ventilacijske instalacije imaju i zajednički glavni kanal -> @ + ©. V e n t i l a t o r z a j e d n u p r o s t o r i j u z a in- stalacije pod žbukom i t 1 I \ \ i\ In ^Ventilator Ventilator za dvije prostorije za instalacije pod žbukom \ vi vi I V s r •-s (4) W Centralno ventilacijsko postrojenje jednjm |avnim k a n a | o m i sekund_ H ti . koriste se ventilacijski uređaji za jednu ili više prostorija. . zadovoljava kapacitet od 60 m 3 /satVsamo za zahode zadovoljava 30 m 3 /sat po školjci. Nepotpuno brtvljena vrata ekvivalent su za 25 cm2. Otpadni zrak treba odvoditi u atmosferu.

Visina elemenata h Nagib krova u stupnjevima Raspon L u m Nosivi elementi ovise o gradivu (drvo. štite ih od oborina i drugih atmosferskih utjecaja (vjetar. opterećenju itd. Granica ekonomičnosti krpvišta od rogova / krovišta s veznicima Krovovi su gornji završni dio građevina. čelik. Sastoje se od nosive konstrukcije i pokrova. što utječe i na raspodjelu prostorija u tlocrtu.Duljina rogova kod krovišta s rogovima KROVIŠTA Jednostavno krovište od samih rogova predstavlja za male širine zgrade najekonomičnije rješenje. s Kod nosivih sustava kosih krovova treba razlikovati krovište od rogova i krovište s podrožnicama. pokretno opterećenje. Karakterizira ih različita funkcija nosivih elemenata. vrsti i težini pokrova. nagibu krovišta. Krovišta s veznicima ispod 45° nisu nikad najjeftiniji. hladnoća. armirani beton). Dvostruka stolica je u većini slučajeva najekonomičnija konstrukcija. način prijenosa sila. Obje konstrukcije mogu se i kombinirati. vjetar. 15—40 10-20 "-i 30-60 10-20 s © Krovište s veznicima © Krovište s podrožnicama bez kosnika (?) Krovište s podrožnicama s kosnicima Krovište s veznicima i izgrađenim potkrovljem (9) Krovište s veznicima i podrožnicama 82 . Za veličine opterećenja vidjeti propise (vlastiti teret. ali su takvi veznici povoljni za velika slobodno oslonjena krovišta. toplina). snijeg). Jednostruka stolica je uvijek skuplja od jednostavnog krovišta s rogovima. dakle prikladna samo za iznimne slučajeve. Trostruka stolica dolazi u obzir samo za vrlo široke građevine.

Koncentracija opterećenja u podvlakama. 82 ® Za veće mansardne prostore ne dolaze u obzir krovovi od rogova. Ijepljenje ima garanciju za vijek trajanja. Dvovodni krovovi s podrožnicama imaju najmanje jednu stolicu u sredini ako je duljina rogova = 4.5 m. Pravilan. Ako je duljina rogova veća od 4. 80 @ prvobitni oblik^ krovišta. 82 (§). treba poduprijeti veznike -» s. Između stope roga i stropnih greda potrebna je vlačna veza (vanjski znak prepoznavanja krova od rogova: nadvišenje na kraju stropnih greda . 80. Potreban je niz podupora u unutrašnjosti. hrptom C =nosač sa sandučastim hrptom Sustav I nosača ® Gang-Nail čavlana ploča Gornji pojas . odnos visine presjeka i raspona 1:15-1:20 (7j ^^ Spoj na tupi sudar s obrazima Nagibi krova na dvije vode 6°.5 m).10° i 15° aj Silazne dijagonale s vertikalnim štapovima d) Uzlazne i silazne dijagonale s vertikalnim štapovima — Moguć i • konzolní ¡ istak ' : I ii | Donji pojas — b) Uzlazne dijagonale s vertikalnim štapovima č) Üz!azne~l"s¡iazñe~cfijagonale~ Euro-predgotovljeni vezač u Gang-Nail sustavu prema oktametarskim mjerama kao plitki krov na jednu ili dvije vode © Oblici drvenih vezača i ukrućenja 83 .5 m dvostruka je ili višestruka stolica. Krovište od drvenih rešetkastih rogova. Pri većim širinama zgrade i duljini rogova = 4. snažno povezan. s kosnicima pod 45°. Takva je krovna konstrukcija trozglobni okvir sa zategom.. duljina rogova do 8 m. inače ukrućenje veznikom -> s. duljina veznika do 4 m. prijašnji oblik: nosiva konstrukcija sljemenjače. moguće rješenje unutarnjeg prostora bez oslonaca.KROVIŠTA ->CP Krov s podrožnicama. (jf) Krovište od nastavljenih rogova s vertikalnim stupovima Krov od rogova s veznicima pogodan je za širine zgrade do 12 m. Gornji pojas produženje % Krovište od lijepljenih rogova I presjeka. prijenos sila na vezače. moguća i primjena oblica). 15° i 25' Nagibi krova na jednu vodu 6°. što utječe na oblikovanje tlocrta -» s.5 m.lom plohe krova) -> s. raspon < 25 m 8-14 12-14 A =nosač sjednostr hrptom B =nosač s dvostr. Krov od rogova (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom je obliku moguć kad je mala duljina rogova (do 4. konstrukcijski sustav. Rogovi imaju podređenu funkciju (slabi presjeci.

hrast. debljine sloja 1 8 . Vijek trajanja u sunčanim predjelima 60 .50 kN/m (^7) Užljebljeni crijep. Najprirodnije djeluje "njemački pokrov" -» (§) Pokrivanje prema šabloni prikladno i za umjetni škriljevac (azbestcementne ploče) -» Crijep: biber. debljine ^ 16 cm bitumenizirana Ijepenka br. 0.5 cm. desni uglovni crijep za bočni priključak desno crijep za bočni priključak lijevo crijep za bočni priključak jednovodnog krova lijevo Završni crijep sljemena lijevo Crijep za sljeme i greben OL TOL . ariš.60-0. 0.OBLICI KROVOVA KROVNI POKROVI —> CP Za slamnate krovove od ražene slame ili trske s ručnom vršidbom.55 kN/m2 Dvostruko pokriven ©crijep).Okapni dvovodni crijep lijevi FOL . u vlažnima jedva polovicu tog vremena -> ® .Početni crijep za sljeme i greben desni FOR .Dvovodni crijep lijevi .crijepa/m krov (biber . nagib 18° 2 Valoviti crijep. 0. s vrhom prema gore. na letvama razmaka 30 cm.70 godina.25 kN/m2 Engleski krov od škriljca. mnogokutni tlocrt (jT) Fazonski crijepovi ® kN°m°d r a Ž 6 n e S a m e Hi t r S k 6 ' ' 0. -»(9) Fazonski crijepovi -> @ POR T P W TSR SR SL Zabatni jednovodni sljemeni ugaoni desni crijep Crijep okapnice Jednovodni završni crijep Crijep na spoju sa zidom Crijep za završetak okapnice. Preklopi 8 cm.55 I 84 . mnogokutni tlocrt (čT) Mansardni krov.Uglovni crijep okapnice dvovodnog krova desni F Središnji crijep u polju GZ .45-0.60 kN/m 34-44 2 2 Betonski crijepovi 0. laganiji. Škriljevac: na oplati od dasaka širine ^ 2.Stakleni crijep © - Betonski crijep sa Crjepovi posebnih formata nor- PSL GL G - POR T P W TSR SR SL PSL GL G OL TOL OL FOL GR FOR F OR TOR Šatorasti krov.2 0 cm. bolje 10 cm. težak pokrov.Dvovodni crijep desni TOR .70 © Krov od šindre 0.Dvovodni crijep za priključak sljemena lijevo GR . ili od eternit ploča. duljine 1.80 kN/m2. bor.2 -1. 0. rjeđe smreka.4 m. užljebljeni ili koritasti -» suhim sljemenom i grebenom -> mirani su. Krovni pokrov od šindre -> @ . 200 kao zaštita od vjetra i prašine.Crijep za priključak dvovodnog sljemena desni F Priključni crijep sljemena OR .

oplata Bakreni krov s dvostrukim prijevojima (bakreni lim debljine 0. bez težine rogova. čelična traka Čelični lim D I N 1541 pocinčan i (Zn) (St 2) (St 2) (St 2) (Cu) (Cu) (AI) (St 2) m2 do 25 preko preko preko preko 25-40 40-60 60-90 90-125 mm 70 80 90 125 150 Širina krojenja za iimene oluke mm 200 200 250 285 333 400 500 (10-djelni) (8-djelni) (7-djelni) (6-djelni) (5-djelni) (4-djelni) 10—15 150 mm. min. zato su posebno prikladni za hladne krovove -» s.93 Ploče 2.0 8.2%) 2 6 . ali uračunate letve. oplata 0. Ijepenka i oplata Pokrov njemačkim škriljcem na oplati uklj. Pričvršćenje obujmicama (zaštićene od korozije). 0. bočni preklop Širina krojenja za limene cijevi mm 167 200 250 285 333 400 500 (12-djelni) (10-djelni) (8-djelni) (7-djelni) (6-djelni) (5-djelni) (4-djelni) Odvodnja krova W I | 0 Odvodnjavana Normirani krovna površina promjer uz kruž. 88-89.1 0 ° 2 0 0 mm. Ijepenka i oplata Pokrov valovitim limom (pocinčani čelični lim DIN 59231) uklj. korozije i smrzavanja.20 kN/m2 = 10° nagiba s brtvenim užetom {2) Minimalni nagibi krova klopi po visini 0 i pre- I—Smjer pokrivanja— Profil 177/51 Duljina mm 2500 2000 1600 Širina mm 920 920 920 Smjer vjetra 1250 920 debljine 6.9%) (17. Preklopi 150 odnosno 200 mm -» @ .5 0 mm 5° 8° 10° 12° (8.0 . Profil 130/30 Duljina mm 2500 Širina mm 1000 2000 1000 1600 1000 1250 1000 debljina 6. težina kg/dm 3 - Širina ploče 1 0 0 1-1.6 mm. bez brtvljenja preklopa preko 15° 100 mm bez brtvljenja preklopa Pokrov pločama od čeličnog lima ^ ^ Pokrov valovitim limom. umeci krunski ili dvostruki pokrov Vučeni falcani crijep DIN 456 Falcani crijep. titancinkom i pocinčanim čelikom.145 cm za ploče duljine 1. oluk.93 Dubina krova streha/sljeme do 6 m 6-10 m 10-15 m preko 15 m Visina profila 1 8 . cinka itd..1 7 5 180 preko 1 7 5 . Treba izbjegavati kombinaciju s aluminijem.66) 0.15 0.8-31.5%) (25.0 tež 15. Ijepenci uklj.8%) 3° ( 5 % ) Duljina mm 9000 Širina mm 1000 7500 4000 1000 1000 8. Biber crijep DIN 456 i betonski biber crijep DIN 1116 jednostruki pokrov uklj. Limeni krovovi od pocinčanog lima.50 ' l— 7.00H -Korisna širina 91 5 8 .7 mm) uklj.0 1. Veća brzina tečenja protiv začepljenja. R a z m a k obujmica 2 m.5 tež. (li) Oblik i položaj oluka Materijali Normirane veličine oluka u odnosu prema površini s koje se odvodi voda ® Normirani otvori olučnih cijevi u odnosu prema odvodnjavanoj površini 85 .45 0.7. deb.7%) (13. Min.25 0.50 —i 11° ( 2 % ) h . titancinka.50 0.175 m za ploče od 2. savijanje itd.90 0.2-2.1 kN/m2.4%) (20. 13 uklj.60 m i od 1. max.7 Metalni pokrov aluminijem (alu.80 0.9%) (29.3 2 kg -Smjer pokrivanj. bakreni lim.75 mm. oplata Krov s dvostrukim prijevojem od pocinčanog lima (debljine 0.63 mm) uklj. Kuke za oluk su u pravilu pocinčano plosno željezo širine 20-50 mm i debljine 4 . bakra. Q O i (J) i Veliki elementi za krov i zid (Canaleta) i H Oblici isporuke i kroja valjanog bakrenog materijala za pokrovne ploče i trake Odvodnjavana Normirana krovna površina veličina uz polukružni oluka oluk Pocinčani lim D I N 9721 min.6 mm) uklj. s brtvljenjem preklopa Pričvršćenje 129.25 kN/m2 Minimalni nagibi krova za pokrivanje pocinčanim čeličnim limom 7. aluminija.0 19 kg/m Zapr. Patina koja je tipična za bakar vrlo je omiljena. Pokrov crijepom i betonskim crijepom bez morta. formati Duljina m Širina m. Debljina m m Trake 30-40 0.30 0.50 m.5 \3j Valovite ploče od azbestcementa (7) Mogućnost pričvršćenja Limeni krov s falcanim pokrovom 0. s kukama 333 St Stojeći Zn) Oluke principijelno postavljati u padu. ploče za ravni krov DIN 456 Falcani betonski crijep DIN 1117 Žljebljeni crijep DIN 456 Ploče DIN 1118 Ploče velikog formata (do 10 kom/m2) Žljebnjaci bez polaganja u mort 0. bitumen. oplata Staronjemački pokrov škriljcem na oplati i Ijepenci dvostruki pokrov Pokrov krova čeličnim pločama (pocinčani lim DIN 59231) na letvama uklj. pa je pogodan za sve vrste oblikovanja (razvlačenje. falcane ploče. letve na letvama dvostruki pokrov na oplati i bitumen.7 m m Kuka za oluk: pocinč. trgovački formati -» (?).50 0.50 0.(2).). -> © .2 5 mm 10° 13° 15° 17° (17.55 0. Vlastita težina krovnog pokrova (računska težina u kN/m2 površine krova) za četvorni metar krovne plohe pod nagibom. Ijepenka i oplata s velikim pločama (360 X 280 mm) s malim pločama (oko 200 X 150 mm) Engleski pokrov škriljcem uklj. reform ploče. čelična traka preko 1 2 5 . pričvrsni materijal cinčani pokrov preko letava od cinčanog lima br. čiji unutarnji kružni luk odgovara olučnoj cijevi.55 0. čelična traka Bakreni lim DIN 1787 Kuka za oluk: plosni bakar Aluminijski lim D I N 1725 Kuka za oluk: pocinč. bitumen. Svi fazonski komadi za sljeme.30 0. i* . letve na oplati uklj.4%) (22. Bakar u odnosu na sve druge metalne pokrove ima najveću vlačnu deformaciju do sloma.50 0.55 0.2 7 5 200 Ležeći Oznake: (primjer: polukružni viseći oluk 333 Z N 0.60 0.45 0.50 '/2 vala normalno Kornere.30 ® Krov od azbestcementnih valovitih ploča s fazonskim komadima za sljeme i strehu 0. 0.6 (0.0 8. kombinacija s olovom i nehrđajućim čelikom prihvatljiva je.50 0. Bakreni su krovovi nepropusni za vodenu paru.60 0. presjek olučne olučne cijevi cijevi m2 do preko preko preko preko preko preko preko preko 20 20-50 50-90 60-100 90-120 100-180 180-250 250-375 325-500 mm 50 60 70 80 100 125 150 175 200 0 Polukružni Pravokutni obložen olovom Kuka z a oluk: pocinč. Mort dodati kao 0.15 do 1.30 0.0 0.1-2. 1 6 . razmak olučne cijevi od zida 20 mm.KROVNI POKROVI Azbestcementni krovovi od valovitih ploča s razmakom podrožnica 70 . opšav ruba itd.25 0.60 0. podrožnica i vezača. nagib krova.

B Pogled (8) Povezivanje sidrenjem Pnčavlani lim Mijena A Presjek C . Čeona daska ^JPj Detalj krovne okapnice krovišta s podrožnicama Detalj krovne okapnice s dvoslojnim zidom Priključak roga svornjakom na podvlači Vezica roga Obloga © Potporanj roga.KROVNE KONSTRUKCIJE DETALJI Kod nosivih sustava kosog krova treba razlikovati krov s podrožnicama od krova samo s rogovima. niz podupora u unutrašnjosti utječe na oblikovanje tlocrta. prijenos opterećenja u osi vezača. moguć unutarnji prostor bez stupova. osiguranje vijkom © Detalj veze kada je rog konzolno prepušten izvan krovišta 86 . Karakteristika im je različitost funkcija nosivih elemenata. veza čavlom © Rog sprepustom preko strehe rRog © g ^ ^ 0 9 3 čeličnim sp0jnim Sidreni vijak / / / / // /y ' "V Nazidnica ž 80 > 1. Pravilan. Veza između stope roga i stropne grede mora prenositi vlak (krov od rogova ima karakterističan vanjski izgled). inače treba ukrućenje vezačima. Način prijenosa opterećenja utječe i na unutarnji raspored prostorija u tlocrtu. Koncentracija opterećenja u podvlakama.5 m).D ® Perspektivni prikaz Izdužena "gajba" krova s podrožnicama Završetak roga. dobro povezan konstrukcijski sustav. Te se konstrukcije mogu i kombinirati. Krov od rogova: (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom obliku moguć kad su male duljine rogova (do 4.90 Presjek A . preklop. moguća i upotreba oblica). Krov s podrožnicama: rogovi imaju podređenu funkciju (slabi presjeci.

gradivu i rješenju detalja ovisi cjelokupni izgled zgrade. 0 Šiljata "gajba" 45° (2) Zabatna "gajba" 45° (JT) Zabatna "gajba" 45° (?) Trapezna "gajba" © kao® © kao @ (7) Plosnata "gajba" s ravnim krovom (8^ kao ® © kao® (l5) Izvučena "gajba" ® Zaobljena "gajba" kao © kao © @ kao® Panoramska "gajba" Obrubljena panoramska "gajba" (17) Trokutna "gajba" "Gajba" tipa "šišmiš" (volovsko oko) 87 . O njihovu skladnom uklapanju u plohu krova. grade se uspravni krovni prozori s odgovarajućom konstrukcijom. 0 njihovu obliku. oblik i raspored tih konstrukcija ovisi 0 obliku i veličini krova i 0 potrebnoj količini dnevnog svjetla.USPRAVNI KROVNI PROZOR Ako tavanski prozori na zabatu nisu dovoljni za osvjetljenje tavana. Širina te prozorske konstrukcije neka odgovara razmaku rogova kako bi se izbjegle skupe izmjene rogova. Te konstrukcije i prozori trebaju po mogućnosti biti iste vrste i veličine. Veličina.

Ti su prostori bili pri strehi otvoreni tako da je hladni zrak strujao kroz tavan.4 cm. DIN 4108. svaki veličine najmanje 2% površine krova. ventiliranje obaju zračnih prostora kroz proreze u kalkanskoj dasci Uvjet: S 0.Hladni zrak Usporena voda IZGRAĐENA POTKROVLJA DIN 4108 Nenastanjeni tavanski prostori starih seoskih kuća služili su kao "ostave" za uskladištenje ljetine (sijeno.0. tj. Za ekvivalentnu debljinu slojeva zraka sd različitih izolacijskih materijala najbolje je prikupiti informacije od proizvođača. dio 4) s . Kod dvovodnog krova s duljinama rogova š 10 m vrijedi za strehu 2 A 2 crr|J/ Au streha = jgoo x A1 m © Betonski krov (jT) Drvena krovna konstrukcija • Sljemenjak (10) Drveni krov s ovješenim stropom © Dvoslojni hladni krov. dio 4. Dimenzioniranje: AL streha 1200 cm2/m Primjena: Iznalaženje visine kontinuiranog ventilacijskog proreza za kontinuirani ventilacijski prostor uzevši u obzir širinu rogova od 8 cm uz Al . pri debljini od 2 cm mora visina od gornjeg ruba termoizolacije do gornjeg ruba roga iznositi min. Ako se tavan grije bez dovoljne toplinske izolacije. presjeka od 200 cm2/m treba izvesti min. stranica 7) sd = 30 x 0. izolacije može se zahtjev sd = 2 m bez problema ispuniti.0) = 0.). tablica 1 DIN 4108. 200 cm2/m.4 cm Kod dvovodnog krova s duljinama rogova < 10 m vrijedi za strehu AL š 200 cm2/m. Nastanjene je prostorije ispod tavana štitila od hladnoće uskladištena ljetina.T^pc (9. pa se zbog toga temperatura u tavanu malo razlikovala od vanjske ® Tako je snijeg ostajao jednoliko ležati na čitavoj površini krova.L (8 + 8) 200 100-16 = 2. 4.ventilacijski presjek 2 AL streha =^qqq x 9.08= 2.180 cm2/m Kako je 180 cm2/m manje od traženog min.0 . slama i si. topi se snijeg i nastaju ledene barijere Ugradba termoizolacijskog materijala ispod ventiliranog pokrova sprečava tu pojavu. to znači prosječnu visinu proreza od 2 cm/M (fi). ® Primjer: proračun ventilacijskih presjeka krova na dvije vode DIN 4108 88 . 100 .(8 + 8) 200 L 5 Proračun Primjeri ventiliranih krovova s nagibom <10° (shematski) Dokaz: Ostala krovna površina Uvjet: Slobodni ventilacijski presjek A l minimalno 200 cm2 Slobodna visina minimalno 2 cm Tijek proračuna: Visina ventilacijskog pr0St0ra= 100 .5%o pripadajuće nagnute krovne plohe A1 +A2 Tijek proračuna Au .08 m ji .vodena para Koeficijent difuzijskog otpora (v.n s (m) H . difuzijska debljina zračnog sloja a = 10 m: sd = 2 m a š 15 m: sd = 5 m a > 15 m: sd š 10 m uz sd . Dokaz: Ekvivalentna difuzijska debljina zračnog sloja Ventiliranje potkrovnog prostora reškama u drvenoj oplati "Sljemenjak © Oblikovanje strehe kod dvoslojnog hladnog krova s ukrštenim letvama i oplatom Sljemenjak 100-16 H u ž 2. U ventiliranom tavanu treba na dvjema suprotnim stranama predvidjeti otvore.4 cm Pri tome treba računati na debljinu donje oplate.018 m2/m .0+9.ventilacijski presjek 05 Au sljeme = . Uvjet: a -duljina roga s<j-ekviv.4 m = sđ sd potrebno = 2 m b) Izolacijska ploča od mineralne vune s kaširanom aluminijskom folijom (naručiti kod proizvođača) s = 8 cm Sd = 100 m > sđ potrebno = 2 m Uz pripremu odgov. Da bi se odvela vodena para.30/100 (v. I I Presjek kroz planinsku seljačku kuću sa spremištem (?) Shema stvaranja ledene barijere Vrsta krova: krov na dvije vode Dimenzije (3) A)^ Primjeri ventiliranih krovova s nagibom = 10° (shematski) B^ Sastav krova: izolacija između rogova Razmatra se ventilacijski presjek između termoizolacije i donjeg ruba oplate H ™ ČAJ—(5) 2 55 ™ ^ Uvjet: = 2%o pripadajuće nagnute krovne plohe A 1 ili A 2 ali min.009 m2/m = 90 cm2/m Dimenzioniranje: A l sljeme = 90 cm2/m Primjena: Elementi sljemena s ventilacijskim presjekom i/ili ventilacijskim crijepovaima prema podacima proizvođača.200 cm2/m: Visina: Ventilacijski prorez HL = potrebno A. 200 cm2/m Tijek proračuna: AL .debljina materijala (m) Primjena: a) tvrda poliuretanska pjena (PUR) (debljine 8 cm) s = 8 cm = 0.

također priključak parne brane. jednostruka 12° • 18° obično 15° Ravni krov od čeličnog l i m a ^ 18° . Jednoslojna izolacija folijom doduše je dopuštena ali je riskantna zbog male debljine (moguće mehaničko oštećenje) i moguće pogreške u spajanju (drugi sloj pruža dodatnu sigurnost!).3 0 mm na dvostrukom vrućem premazu s razdvajajućom folijom.80 m2 • K/W 1.215% £ 23%.12 15 . cinčani su priključci tehnički neprihvatljivi (rastrgaju krovnu opnu). dvostruk 35° • 60° obično 45° pokrov krunskim crijepom 40° • 60° obično 45° Pokrov žljebnjacima 45° Pokrov krovnim trakama .@ moraju uvijek biti termički izolirani.215 i 0. rel. može i šljunčani nasip. Stambene prostorije 20°C.1 2 ° Krovna Ijepenka. Bezuvjetno osigurati pad — 3% prema slivnicima. provjetravanje je nedovoljno i zato se danas izvodi samo s parnom branom prema DIN 4108.termoizolacija s dokazanim svojstvima za takav slučaj .4° Prohodni ravni krov 2. 70% relativne vlage .15°C sadržaj vlage (100%) Sm % relat. beton u padu Besprijekorna izvedba toplog krova Težina krova 100 kg/m2 50 kg/m2 20 kg/m2 (¿) Potrebni otpori prolazu topline 1/A 0.(I). Parna brana na limu uvijek u zavarenoj izvedbi (zbog odvođenja topline)! . Ijepenka 3 kg/m2 Staklena vuna br 5 s 3 kg/m bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 500 juteni filc.2 0 ° Krov od šindre (šindra 90°) 2 0 ° • 33° obično 2 2 ° Krov od falcanog crijepa. Spojeve krovnih traka treba zavariti (za terase i krovne vrtove obvezatno). Bitni detalji Slivnici s. Trapezasti lim kao krovna ploča može zbog vibriranja potrgati krovnu opnu. Dodatnu sigurnost daju ploče od drobljene gume debljine 8 mm ispod nabačaja šljunka.90° obično 45° Krov od škriljca. 90. 90 0 sprečava štete uslijed kondenzacije. trake) 8° -15° obično 1 0 ° . treba predvidjeti u konstrukciji. 60% relativne vlage Vanjska temperatura Zatvorena plivališta 30°C. 91 Način građenja s ventiliranim vanjskim pokrovom. bolje 3%. polaganje u dva sloja ili spojevi na preklop: optimalni su preklopi s previnutim rubom (na svim stranama). Nagib = 1.10 m2 • K/W 1. "Odzračnik" kliznog sloja u parnoj brani nije potreban Na rubovima krova konzekventno izvesti klizni ležaj -> s.4 5 ° Krov od umjetnog škriljca 25° • 90° obično 30° .ovisno o sadržaju vlage u zraku može se izraziti kao postotak "x" razlike temperature vani i unutra (3).—\ Nagib krova -> s.pa ne može doći do kondenzacije. Spoj na rubu treba biti pomičan a izvodi se pomoću predgotovljenih aluminijskih ili betonskih profila -> s. Topli krov u konvencionalnom obliku ^4): način izvedbe s parnom branom.10° Krovna Ijepenka sa šljunkom 4° • 50° obično 6 ° .12° Dvostruka krovna Ijepenka 3° . Spoj sa zidom mora biti š 15 cm iznad razine odvodnjavanja.3 kg/m2 • Krovna ploća odn.2).5° • 4° obično 3° . 3. Između dva sloja staklene mreže dolazi jedan sloj staklene vune. spojene postupkom zavarivanja. priključci u dvije razine. uključivši i granični sloj zraka. ako je nagib manji od 10%.50° obično 2 2 ° .0. 90 (5) -(§). Topli krov kao obrnuti krov: s.2 mm na kliznom sloju perforirane staklene vune (prethodno premaz bitumenskom emulzijom protiv prodora prašine).5 kg/m2 bitumena 82/25 premazan na parne brane koja se izvodi sa 3. bit. konstrukcija. 'Parna brana treba se po mogućnosti izvesti kao krovna obloga s uloškom od aluminija 0. 5 cm pranog šljunka 7/53 i dvostruki vrući premaz Staklena mreža. To je preduvjet za funkcioniranje sustava. ako se želi spriječiti kondenzacija Primjer: Stambeni prostor.095 m2 K/W Unutarnji sloj zraka 1/a = 0. 2. termoizolacija .80° obično 6 0 ° .zaštitni sloj kao balast.5%. 90 @ .termoizolacija . utjecaje ultraljubičastih zraka. 100% = 0. Ako udio slojeva na strani unutar parne brane "x" i "y" ostaje ispod postotka "x" ostaje i temperatura parne brane iznad točke rošenja . u protivnom nastaju lokve. dvostruki pokrov 30° . mehanička oštećenja. 52143. normalan 18° • 35° obično 25° Krov od valovitog cinčanog ili čeličnog lima 5° • 90° obično 30° Krov od valovitih azbestcementnih ploča 2 0 ° • 90° obično 2 5 ° . sprečava stvaranje mjehura. dimenzioniranje tablica (4). Redoslijed sastava odozdo: krovna.7 0 ° RAVNI KROV DIN 52128-133.hidroizolacija . vlažnost zraka -20 -10 ±0 +10 +20 +30 Temperatura 1 Vlažni zrak izlučuje vodu ako se ohladi ispod točke rošenja.50° Krov od škriljca.90° obično 5° .120 m2 K/W Slojevi do parne brane = 0.betonska ploča kao krovna konstrukcija i hidroizolacija . Krovna opna polaže se na sloj za izjednačavanje tlaka pare (rebrasti karton ili užljebljena termoizolacija protiv mjehura) u tri sloja postupkom lijevanja i valjanja.18338 Hladni krov s. ili dva sloja debele bitumenizirane folije (d § 5 mm). 90 (5) .50° obično 45° 45° Pokrov trskom ili slamom . redoslijed sastava odozdo: krovna konstrukcija parna brana .10.18 21 ® Max udio "x" u termoizolaciji elementa građevine što ga slojevi s unutarnje strane parne brane smiju imati. krovna Ijepenka s 1. 3.5 kg/m2 bitumena 85/25 (s preklopima) Izravnavajući sloj (valoviti karton) protiv pojave mjehura Termoizolacija (20 kg/m31 više) 1. 90.4° Drvo-cementni krov 3° • 30° obično 4 ° . izvesti dosljedno klizne ležaje na nosivim zidovima s. Brtviti priključak na odvodnu cijev.4 5 ° Krov od falcanog crijepa. Razlika između temperature zraka u prostoriji i točke rošenja .30° Cinčani krov s dvostrukim uspravnim pregibom (cin. 3.15 23 .15 14 . položaj parne brane dovoljno nisko da se isključi kondenzacija -»(2).rizično! Nosiva masivna ploča mora se zbog termičkih dilatacija osloniti na klizne ležaje.Nagibi krova 2° • 4° obično 3° . ne samo lijepiti (obvezujući propis iz DIN-a 18195).zaštitni sloj.40 m2 • K/W Izolacijske vrijednosti 1/A za ravne krovove prema DIN 4108 89 . temperaturne šokove. ispod nje razdjelni ili izravnavajući sloj (DIN 18338. 90 i odvojiti unutrašnje razdjelne zidove od ploče (prethodno ugraditi trake od stiropora).5 kg/m2 bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 2 • Traka perforirane staklene vune (samo položena) • Pretpremaz bitumenom 0. Razlike između unutarnje i vanjske temperature dijeli se na slojeve građevinskih elemenata i zrak proporcionalno njihovom učešću u termoizolaciji. Zaštitni sloj po mogućnosti 5 cm sloj šljunka profila zrna 1 5 . Termički izolirana odvodna cijev s parnom branom s.94 . bit. Topli krov s betonskom izolacijom: s. Termoizolacija po mogućnosti od materijala otpornih na organsku razgradnju (pjenasti materijali). vlažnost 20760% (prema pretpostavci u DIN 4108) Vanjska temperatura -15°.215 m2 KAA/ 0. 4-stPuki fale 18° •21° obično 19° . normalan 30° •45° obično 33° Stakleni krov 30° • 60° obično 45° Pokrov crijepom.hidroizolacija .18 13 (%) -12 25 . treba povećati krutost (deblji lim) ili položiti lagane ploče od drvene vune debljine 15 mm (mehanički pričvršćene) kako bi se smanjila amplituda vibracija.94 m 2 KAA/ Uz vanjsku termoizolaciju od = 0.725 = 3 cm stiropora na parnu branu neće nastati kondenzat. 85 Razlika unutarnje i vanjske temperature Iako t 20°/.. dio. te predvidjeti krovnu opnu visoke otpornosti prema kidanju. x = 23% Betonska ploča 20 cm 1/A = 0. mehanički pričvrstiti.

brtvljen \ 3 ) prirubnicom i termoizolacijom od staklene pjene čiji se donji rub ubetonira ("Passavant") M 1:10 MS završni krovni profil (Aluminij) Predgotovljeni element od lakog betona . Dvoetažni slivnik. min. otporno na pritisak -Brtvena prirub.& tera armiranog staklenim vlaknima r s predgotovljenom termoizolacijom.p? (2(3 nom konstrukcijom i pokrovom ^ Krovni vrt na toplom krovu. bolje dvoetažno _> •-n."Izolacijski prsten" Krovna opna Termoizolacija Žbuka Izolacijsko tijelo od staklene pjene Passavant krovni odvod © Odvodnja krova.3 5 c m Žbuka Sloj slame ili staklene vune Šljunak.Žbuka T KutniK od cinčanog I trna Pokrovna letva Hidroizolacija Termoizolacija • Beton _ Brtvljenje kitom "Prirubna šina . bolje je da prag vrata bude iste visine kao zaštitni nazidak .Roče na podlošcima V ® Spoj sa zidom na mjestu vrata za terasu Držač voda na izolacijskoj traci Gromobran Betonski predložak 15/15/18 V® Spoj sa zidom. "Compi* traka . umjesto zaštitnog estriha preporučuju ploče od granulirane gume Priključak dimnjaka s obloženom pločom 90 . Termoizolacija • Hidroizolacija Sa zabrtvljenom odvodnom cijevi ("samurova cijev") Rubno ispupčenje (Laki beton) Dio s prepustom Nosači na razmaama Beton 2bl . umj< muviii vn lopiom Krovu. kutnik od cinčanog lima i pokrovna letva sa z Spoj sa zidom s prirubnom širinom Spoj sa zidom s FD brtvenom letvom (otpornom na gaženje) Ovoslojna rasvjetna kupola I Spoj sa zidom Termoizolacija Hidroizolacija Ploče na podlošcima . bolje šljunčani nasip ^ f 00) 'dom. granuiirana keramika ili šljaka 10-20 cm — Zaštitni estrih Hidroizolacija Termoizolacija Beton za pod Beton —Žbuka © Postavljanje gromobrana na betonske podloške bez prodora kroz krovnu opnu Izdignuta dilatacijska razdjelnica s dodatnom zaštitom a Dilatacijska razdjelnica s pomoć. nagibi 3% Slivnik na ravnom krovu od polies.Pokrov razdjelnice Pomoćna konstrukcija Dvostojna rasvjetna kupola s ventilacijskim prorezima -» s. 2 slivnika. za pajriu branu rtvena prirubnica .Betonska ploča I '— Termoizolacija I ' — Hidroizolacija .Klizni ležaj -Termoizoiacijska (meka) i ploča zbog širenja ploče Rub ravnog krova s pokrivenim kliznom reškom (klizna traka) Aluminijski završni profil Laki beton Termoizolacija Hidroizolacija 3 sloja Žbuka Zakitana rešetka Kuka Skriveni završetak krova Betonski rubni profil (sustav Kaniš) .RAVNI KROV DETALJI TOPLOG KROVA Zaštitna rešetka "izolacijsko tijelo". 177 Humus 3 0 .Stdrena šina Podne ploče položene na predloške i 0 to Svomjak < Spužvasta guma Brtveno uže 0 10 Zaštita: dvostruki uložak šljunka.

> © . Termički izolirati i cijevi koje prolaze kroz krov -» (§). bljencem Zaštita površine šljunkom Vijenac od predgotovljenih elemeVentilacija na sljemenu kosog nata. 110 120. 89 Hidroizolacija kao za topli krov s. Hladni krov . znači "klimu barake".-završni profil • Laki beton • Parna brana+klizni sloj Termoizolacija Hidroizolaclja + folija RAVNI KROVOVI ALTERNATIVNI HLADNI KROVOVI Obloga krovnih terasa: s.( § ) Sasvim ravan krov samo s parnom branom: difuzijski otpor s. 90 (2) primijeniti tablicu (3) . Potrebna je zatvorena parna brana (nepropusni preklopi i priključci na zidove. Kad se radi 0 pukotinama uslijed geometrije krova i problemima oko priključka na prodore kroz krov rizično je zbog pojačane potrebe za pažnjom pri izvođenju. Redoslijed slojeva -> (§) i (§). Betonski krov -> © : zbog "pogrešnog položaja" termoizolacije moguća je pojava kondenzata. 90 Nagib > 1. preveliki istak. ventilacijski jh» /^TA hladnog krova (natkriveno prorez se može zamrznuti V . Umjesto tablice -> s. toleriraju se neizbježni čavlani spojevi). Prednost: brza zaštita od oborina. Nepovoljna PTA: praćenje gotovo svih vanjskih temperaturnih oscilacija.5% otpora prolazu topline 1/k! Na drvu (5): jednostavno jeftino rješenje. Kod lakih konstrukcija treba prilike temperaturnih amplituda (PTA) popraviti dodatnim slojevima balasta (akumuliranje topline) ispod termoizolacije. analogno toplom krovu. unutarnjeg sloja > 10 cm. Termoizolacija 10 do 20% deblja nego kod normalnog toplog krova. Pred premaz Masa za lijepljenje po čitavoj površini Masa za lijepljenje . ne samo zbog male težine po jedinici površine nego i zato što bi inače udio slojeva do parne brane (granični sloj zraka + debljina drva) bio previsok. lako je pronaći pogreške.Šljunak Alu. podgled blanjane talpe Dodatni odzračnik s prilijepljenom kapon Hladni krov teške konstrukcije Košara za zaštitu od lišća 3 sloja Ijepenke Žbuka'""' Beton ^ t<® Dodatni odzračnik kod hladnog krova za izuzetno velike krovne površine i za ventiliranje uz priključak na više dijelove građevine — Drvena oplata Hidroizolaclja 3 sloja Šljunak Termoizolacija slivnika hladnog ravnog krova u ventiliranom praznom prostoru Žbuka armirana staklenom mrežom (8) Hladni krov lake konstrukcije Jednostruka Ijepenka — Pokrov limom Eternit Ventilacija (dvorane) Termoizolacija Krovna letva Nasatice postav gredica Alu -parna brana Bit Ijepenka Termoizolacija Stvaranje ledene barijere ó bol ab-hsfrKrovna traka Sloj za izjednačenje tlaka pare Z hidroizolacijska Masa za reške & u m P a s t a za premaz Izolacijska traka s tekstilnim uloškom Izolacijska traka s metalnim uloškom Žbuka Zid Izolacijska traka s uloškom od sintetike Folija od sintetike p Zaštita površine sitnim dro. sloj zraka služi samo za izjednačenje tlaka pare. Žbuka Termoizolacija — Betonski krov (vodonepropusan) I ' * © oSmann-krot)bet0nSkí ^ t" © Ravni krov brtvljen folijom Krovni vrt s površinskom drenažom od drenažnih ploča. neprikladno za vlažne prostorije. Važno: termoizolacija iznad parne brane deblja je nego u slučaju masivne ploče.u obliku traka ili točkasto Parna brana ' Zavarene bitumen trake 5 cm šljunka 15/30 ili podne ploče na podlošcima ' Položaj otvora za odvod zraka na suprotnoj strani i ci i (5) Topli krov od lameliranih lijepljenih ^ r ( 6 ) nosača.bolje je položiti ploče. jer će inače zrak iz prostorije ulaziti u šupljinu krova.: Ventilirati prostor iznad obješenog stropa ili tu šupljinu grijati. 90 Krovovi iznad zatvorenih bazena i si. preko toga filtarsko predivo -> s. dugog vijeka trajanja (za sada izvedivo samo pjenastim materijalima od polistirola).Uobičajeno: udio svih slojeva do parne brane uključivo granični sloj prema zraku najviše 13. Prednost: ravnina odvodnjavanja je ispod obloge pa nema smrzavanja). Obrnuti krov -» (2): nekonvencionalno rješenje. koji se ljeti uvijek osuši.5%. važno za odvodnju. Samo šljunak kao balast u nekim pokrajinama nije dovoljan . jer može za ventiliranje služiti samo uz nagib iznad 10%. nasipa keramičke sačme ili šljunka. ne može se poboljšati samo termoizolacijom! Kod umjetne ventilacije prostorija ispod hladnih krovova uvijek u njima mora vladati podtlak. 90 @ (rahlo polagati u šljunčanu posteljicu ili na podmetače.' kupalište) Simboli za označavanje sastava krovne izolacije 91 . Važno: unutarnji sloj mora biti nepropustan za zrak! Spoj na pero i utor to nije! Termoizolacija -> s.bolje 3%. nema ograničenja primjene. naročito kod zatvorenih bazena.

Element je oblikovanja /poboljšava kvalitetu života 9. Poboljšava se odvodnja grada i vodni režim u okolici 6. suhi gradski zrak-> (6) © Hladniji i vlažniji zrak zbog ispara vanja biljaka koje troše energiju Raspodjela oborina . © Semiramidini viseći vrtovi u Babilonu (u 6. U Berlinu su oko 1890.čvrste površi- Raspodjela oborina površine neizgrađene Pri "uobičajenom" krovu Pri "zelenom" krovu (7) Stvaranje i kovitlanje prašine-» ( s ) (8) — Poboljšanje gradskog zraka •filtri— ranjem i apsorbiranjem prašine i uslijed kisika što ga proizvode biljke Gradnjom svake nove kuće gubi se dio slobodnog terena -> (14) @ Veliki dio izgubljenih slobodnih površina mogao bi se nadoknaditi ozelenjivanjem krovova Površinski sloj humusa hranjive tvari Prirodno kruženje vode i hranjivih tvari Psiho-fizička vrijednost zelenih površina (zelene površine pozitivno utječu na osjećaj ugodnosti) 92 . st. Termička izolacija zbog zraka u travi i sloja zemlje s korijenjem gdje se zbivaju životni mikroprocesi (procesna toplina) 2.OZELENJIVANJE KROVOVA —» Q P Povijest Babilonci su imali 6 stoljeća prije Krista krovne vrtove i ozelenjivali su krovove. Veže prašinu 8. Štiti od buke i sposoban je akumulirati toplinu 3.g. seljačke kuće radi zaštite od požara pokrivane slojem humusa. Povećava ukupne zelene površine. prije Krista) ® Izgubljene zelene površine mogu se vratiti ozelenjivanjem krovova Pri "uobičajenom" krovu Pri "zelenom" krovu (5) Pregrijani. na koji su se naselile biljke. Poboljšava zrak u gusto naseljenim područjima 4.fizičke prednosti ultraljubičasto zračenje i velike oscilacije temperature spriječene su uslijed zaštitnih svojstava vegetacije i sloja zemlje 7. Poboljšava mikroklimu 5. Gotovo zaboravljeni zeleni krov ponovno je u 20. Građevinsko . stoljeću otkrio Le Corbusier Svojstva zelenog krova ® Krovni vrtovi na najamnim stambenim zgradama: "Programsko usmjerenje za novu arhitekturu" © Krovni vrtovi kao skupina lončanica na balkonima i krovnim terasama 1.

Voda se akumulira u drenažnom sloju i vegetacijskom sloju.1 kN/m2 45 l/m2 1 cm 4 cm 7 cm Ručno 5 .v. Sedum Floriferum Sedum Reflexum „Elégant" Sedum Sexangulare Sedum Bijela Tatra" Sedum Spur. Raslinje: livadna trava.hidroizolacija krova t Hrvatski nazivi (boja cvjetova) Kamenika (bijelo . drveće. Kapljično navodnjavanje. „Superbum" Sempervivum Arachnoideum Sempervivum Hybr. Ravni krovovi bi trebali imati nagib od najmanje 2 do 3%. Vrste ozelenjivanja krova.15 kN/m2 40 l/m2 . Zalijevanje.' Razdjelni sloj .7 kN/m2 Količina vode 170 l/m2 Sloj usitnjenog treseta .v. drveće. Gnojenje. (3) Raspored slojeva zelenog krova 4 Sanduci s biljkama kao obrub zelene površine A17/1 1 Latinski nazivi Saxifrage Aizoon Sedum Acre Sedum Album Filtarska tkanina elementi Floradraina izol. Kišnica se akumulira u drenažnom sloju i ta se voda mehanički dolijeva ako prirodno navodnjavanje nije dovoljno. 3. .2 0 cm 12 cm 1. (svjetlozelena) Zimzelen (žuta) Zimzelen (zlatna) Zimzelen (žuta) Zimzelen (žuta) Zimzelen Zimzelen Čuvarkuća (ružičasta) Čuvarkuća (ružičasta) Čuvarkuća (ružičasta) Podnevnik (žuta) Vijuk (plava) Vijuk (zelena) Trava (zeleno srebrna) Trava (svjetlozelena) visina 5 cm 8 cm 8 cm 5 cm 10 cm 5 cm 8 cm 5 cm 8 cm 10 cm 12 cm 5 cm 5 cm 5 cm 6 cm 6 cm 8 cm 8 cm 25 cm 25 cm 25 cm 30 cm cvjeta VI VI-VII VI-VII VI VI VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VIII-IX VI-VII VI VI VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VI VI VI V-VI Sedum Album „Coral Capet" Sedum Album „Laconicum" Sedum Album „Micranthum" Sedum Album „Murale" Sedum Album „Cloroticum" Sedum Hybr. Prirodno navodnjavanje: kiša. Bilje raste na tankom sloju zemlje i zahtijeva minimalnu njegu.2 0 cm 12 cm 1. Raslinje: mahovina.cm Mješavina zemlje 23 cm Drenažni sloj 12 cm Navodnjavanje ručno ili automatski do 250 cm 19-35 cm 1. grmlje.7 kN/m2 80-170 l/m2 . Krov postaje stambeni vrt opremljen pergolama.9 kN/m2 30 l/m2 1 cm 4 cm 5 cm Ručno ® Različiti načini ozelenjivanja krova 93 . Intenzivno ozelenjivanje.cm 7 cm 5 cm Ručno 5 . Sempervivum Tectorum Pelosperma Festuca Glauca Festuca Ovina Koeleria Glauca Melicia Ciliatx Ozelenjivanje krova sustav Zinco f Floraterra Ozelenjivanje krova sustav Zinco Floradrain Prokušane vrste i sorte za ozelenjivanje krova (ekstenzivno) ¿te Sloj usitnjenog treseta Mješavina zemlje •3 Filtarska hasura "4 Drenažni sloj — 6 Sloj za zaštitu od korijenja Razdvajajuće-zaštltni sloj Hidroizolacija krova Nosiva konstrukcija Visina ^ 250 cm Visina nasipa od 35 cm Površin. Gnojiva se mogu razastirati preko vegetacijskog sloja ili ih treba pri umjetnom navodnjavanju dodati vodi. Sve treba stalno održavati.v. Kišenje. zeljaste biljke. opter.ružičasta) Oštri žednjak (žuta) Bijeli žednjak (bijela) bijela sorta bijela sorta bijela sorta bijela sorta Busenasti žed.cm 5 cm 9 cm Ručno ili automatski 5 .2 5 cm 14 cm 1. Perforirane cijevi u vegetacijskom ili drenažnom sloju navodnjavaju biljke u doba suše. Mobilno zelenilo. Kod dvostrešnog krova nagib ne bi trebao biti veći od 25°. Uređaji za kišenje iznad vegetacijskog sloja. ukrasno bilje.9-3.v. grmlje.4 kN/m2 60 l/m2 . trava.OZELENJIVANJE KROVOVA Nagibi krova. Lončanice i drugo bilje u posudama služe za ozelenjivanje krovnih terasa. zaštitna hasura 2 folije za zaštitu od korijenja . lođama i si.v.1 0 cm 10 cm 0.cm 7-23 cm 12 cm Ručno ili automatski 5 . Ekstenzivno ozelenjivanje. parapeta i balkona.

Razdvaja nosivu konstrukciju od krovnog zelenila. polistiren pjena Šljunak Vegetacijski sloj Filtarski sloj Drenažni sloj Zaštitni sloj Termoizolacija Sloj za zaštitu od korijenja—j — Rubni krovni profil L Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Krovna ploča —'"p 1 Hidroizolacija krova Odvodna cijev viv ® Obrnuti krov -> (?) Obrnuti krov sa zelenilom 1 Detalj strehe kosog ozelenjenog krova Obloga pločama na pijesku Filtarski filc Drenažni elementi Folija za zaštitu od korijenja Hidro. ploče od sintetike. Drenažni sloj.vrijednost). zadržavanje vode. Zadaće: spremište hranjivih tvari.| 32 izolacija 1— 2 5 1 Detalj strehe -> (n Vegetacija Vegetacija (koja može uspijevati na šljunku. rubne priključke. Prije izvedbe ozelenjivanja treba provjeriti besprijekornost krova i ispravnost funkcije pojedinih slojeva. hidroizolaciju krova (mjehuri. dilatacijske razdjelnice. Sprečava suvišno navodnjavanje biljaka.-.trakama. Sastoji se od filtarskog materijala i sprečava zamuljivanje drenažnog sloja. Obratiti naročito pažnju na: sklop slojeva (stanje).^ O S O n k a i zemlje Drenažni sloj "^IJT" — S l o j za zaštitu od korijenja "TL Klizno-zaštitni sloj Hidroizolacija krova . Dvostrešni krovovi se također mogu ozelenjeti. zaštitni materijali.OZELENJIVANJE K O O A RVV DETALJI Vegetacija Vegetacijski sloj Filtarski sloj • Šljunak Drenažni sloj Zaštitni sloj Sloj za zaštitu od korijenja Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Razdjelni sloj Termoizolacija Parna brana Izravnavajući sloj Krovna ploča tD fr® Topli krov -> ( | ) (2) Vegetacija Vegetacijski sloj Filtarski sloj Topli krov sa zelenilom . rijetki busen) u P Vegetacijski sloj . Prodiranje korijenja zaustavlja se PVC/ECB i EPDM . Oni daju: stabilnost strukture. polistiren-pjena Drenažna cijev Nasip šljunk Filterski filc Ekstr. prodore (svjetlarnici. neravnine i progibe krovne konstrukcije. Filtarski sloj.Šljunak Drenažni sloj Zaštitni sloj Sloj za zaštitu od korijenja Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Drvena oplata Nosač Zračni prostor Termoizolacija 1.\-XY. isušivanje). prozračivanje. Pruža zaštitu u fazi građenja i sprečava koncentrirana opterećenja. drenažne trake od pjenastog materijala.v. Zaštitni sloj. zadržavaju vodu i oblikuju tlo.© zahtijeva opsežne konstrukcijske predradnje (opasnost od klizanja. Treba pažljivo ispitati tehničku ispravnost krovne površine. ^ 11 Vegetacijski sloj.©prikazuju uobičajene detalje ravnih krovova i varijantu s ozelenjivanjem. Materijal: hasure od vlaknastog tkanja. Primjeri -» Q . 50 I I lllJ 11 Mješavina šijuFiltarskhstej— .Y:YXv/:\Y:\\v/^y.\ ^ k d moguće) K s s s s s f l s s r Spoj sa zidom sa sigurnosnim trakom šljunka "Čičkasta" drenažna hasuraM Zemlja Busenje (s livade ^ t^ (9) Ozelenjivanje kosog krova ^0) Ozelenjivanje strmog kosog krova Prijelaz sa cestovnog kolnika na intenzivno ozelenjeni krov Prijelaz s pješačke staze na intenzivno odnosno ekstenzivno ozelenjenje 94 . Razdjelni sloj. Sloj za zaštitu od korijenja.\\'-. slivnike. oblikovanje nagiba. reakcija tla (pH . (S) Hladni krov -> @ ® Vegetacija Hladni krov sa zelenilom Busen u svitku (ispod toga mješavina ekspandirane gline i zemlje) Filterski filc Ekstr. Ozelenjivanje kosih krovova -»{§) . ventilacijske cijevi). zračenje tla. ostakljene kupole. pukotine). Upotrebljava se ekspandirana glina i ekspandirani škriljevac.

javor i si. Raslinje treba u velikoj mjeri biti prepušteno samo sebi. 6. 8. Sloj za zaštitu od korijenja mora biti zaštićen od mehaničkog oštećenja.mora na čitavoj površini i na svim priključcima biti trajno nepropustan (DIN 18531. 7. Na tim bi mjestima. 5. tj. pri čemu posebno treba kontrolirati i po potrebi očistiti slivnike. .služi sigurnoj odvodnji suviška vode i prozračivanju vegetacijskog sloja. Rubno područje Unutarnje područje — mm 40 kg/m 2 1 1 Konstrukcijske osnove projektiranja i izvođenja 1. zaštitnim slojevima koji zahtijevaju održavanje. 3.vrijednost neka u kiselom području ne prelazi 6. Hidroizolaciju krova treba izvesti prema Smjernicama za ravne krovove 2.sprečava ispiranje hranjivih tvari i sitnih čestica iz vegetacijskog sloja i zamuljivanje drenažnog sloja. Zelena površina i održavanje 1. Ovisno o opterećenju vjetrom. u širini od (prema DIN 1055. 3. 8. V . ili siju odnosno presađuju kao mladice. ozelenjivanja krovova moraju biti jednostavna za održavanje. Područje primjene Smjernice vrijede za ozelenjene površine koje nemaju prirodni dodir s tlom. Sklop slojeva mora biti u stanju preuzeti dnevnu količinu oborina od najmanje 30 l/m2. statiku. 12. Treba predvidjeti redovitu košnju i gnojenje. a njegu u smislu održavanja smanjiti na najmanju mjeru.0. te služi za dozirano otjecanje vode. Vegetacijski sloj mora imati: visok volumen pora za izmjenu plinova i držanje vode.tehničke zahtjeve treba međusobno uskladiti. Velike krovne površine treba podijeliti na odvojene zone odvodnjavanja. Zahtjevi. ploče).* QP 5.štiti hidroizolaciju od kemijskog i mehaničkog djelovanja korijenja. Visina strehe iznad terena m do 8 od 8 do 20 preko 20 najmanje najmanje najmanje 80 130 160 5. krovne priključke i sigurnosne pojase.Definiranje pojmova Pod ekstenzivnim ozelenjivanjem krovova razumijeva se zamjena uobičajenih slojeva. 3. Rubno područje — min 80 kg/m 2 - Zaštita od požara 1. u najmanjoj širini od 50 cm. Krovni pokrov . topola. moraju biti lako pristupačna mjesta koja zahtijevaju redovitu kontrolu. zahtjeve građevinske fizike i vegetacijsko . 2. 7. 10. Hidroizolacija od visokopolimeriziranih traka treba iz građevinsko . te zadržavanju i eventualnom dovođenju vode. naročito vrba. Drenažni sloj . konstrukcijske mjere 1. naročito na krovovima. 4. podzemnim garažama. 2. Zaštita od korijenja . Ozelenjivanje ne smije ugroziti funkciju hidroizolacije. Filtarski sloj . Nepoželjnu stranu vegetaciju treba odstraniti. 95 . dilatacije. Biljke se sade nakon prethodnog kultiviranja. plinova i vode. U području ruba i uglova rubova krova treba računati s povećanim silama sisanja. Svaki pravilno izvedeni sklop slojeva za ozelenjivanje ima sljedeći redoslijed: Ekstenzivna biljna površina . sadrži vodu i hranjive tvari te omogućuje izmjenu tvari. 10.sađenje. Održavanje: pregled najmanje jednom godišnje. U vodom zasićenom sklopu slojeva mora volumen zraka iznositi najmanje 20%. Unutarnje poaručje Sigurnosni trak 9. sijanje. šljunka. 6. 7. Vegetacijski sloj mora imati visoku strukturnu stabilnost i otpornost protiv truljenja. dio 4. način se izvođenja i težina balasta određuju prema visini zgrade i dimenzijama površine krova. Sloj za zaštitu od korijenja mora hidroizolaciju trajno štititi. Zahtjevi su ispunjeni ako je sklop teško zapaljiv (materijal klase B 1). kao npr. U načelu. funkcije. Treba omogućiti odvajanje vegetacijskog sloja od hidroizolacije jer ona mora biti pristupačna kontroli 4. 9. koje tražeći vodu i hranjive tvari može razviti znatne razarajuće sile. pH . Treba postupati u skladu s protupožarnim propisima. Kod hidroizolacije na osnovi bitumena treba upotrijebiti zaštitu od korijenja koja je kompatibilna s bitumenom. breza. npr. Divlje grmlje i trave biocenoze suhih tratina.daje biljci stabilnost. 11. OZELENJIVANJE KROVA IZVOD: SMJERNICE SAVEZA ZA KROVNE VRTOVE E . Stranom vegetacijom smatraju se stablašice. Vegetacijski sloj . 8. slivnici. Pojedine zone krova povezuju se sa slivnicima kanalima sličnim koritu potoka. rasađivanje mladica (biljni kontejneri. npr.) b/8 = 1 m = 2 m. sedra. šljunak. Stvaranje kondenzata (DIN 4108) u krovnom pokrovu mora biti trajno i efikasno spriječeno. Biljke koje se same nasele. zaštitni slojevi trebali biti od anorganskog materijala. ne smatraju se stranom vegetacijom.fizičkih razloga imati i funkciju zaštite od korijenja 6. prednost dati biljkama koje se same regeneriraju. stepa i kamenjara Balast rubno područje kg/m 2 Unutarnje područje kg/m 2 40 65 80 2 treba kombinirano upotrebljavati. primijeniti hasure od vlaknastog materijala koje ne trule nego moraju akumulirati vlagu i hranjive tvari. prodori. zidni priključci itd. DIN 18195). kako bi se omogućila odvodnja suvišne vode iz vegetacijskog sloja. Pod utjecajem okoline može doći do promjena u vegetacijskom sloju. Krovnu konstrukciju. 11. Najmanja težina funkcionalnih slojeva kao balasta za osiguranje krovne izolacije treba odgovarati podacima prema sljedećoj tablici iz Smjernica za ravne krovove njemačkog krovopokrivačkog obrta: 4. 2. pa i mahovine i lišaji. hasure. skloništima i si. Kod ekstenzivnih ozelenjivanja krova preuzima vegetacijski sloj funkciju zaštitnog sloja u smislu Smjernica za ravne krovove.

Visoka kakvoća glede svjetla. obostrano folije od ETFE. oko kojeg je napeta membrana kao zaštitna presvlaka. čelika ili aluminija. Materijal visoke propusnosti za svjetlo: Mreža od staklenih vlakana. skladišne i industrijske hale. Predgotovljavanje. otporno je na agresivne utjecaje okoliša. dvorane za skupove ili sportske aktivnosti. Specijalna membranska konstrukcija: Predivo od staklenih vlakana. brza montaža. stabilno protiv uItraljubičastih zraka. Dodatna je izolacija moguća unutarnjom membranom (zračni jastuk). Primjena: spoj ne komunikacije. Primjena: izložbene. krug.© S k e l e t n e hale: Nosivi skelet od drva. upotrebljava se i za odjeću astronauta. te natkrivanje gradilišta (rad zimi). vijek trajanja minimalno 30 godina PTFE predivo. Širina = 45 m. natkriti bazeni. -> 0 Zbrojivi standardni sustavi: Standardne jedinice mogu se u proizvoljnom broju ponavljati u svim smjerovima. čekaonice. sportske dvorane. Sikabran). lijepljenjem. skladišne i industrijske hale. Vijek trajanja minimalno 30 godina. niski troškovi izvedbe 96 . Natkrivanje površina »HuMMI © Gradnja kupole © © Napete konstrukcije: Pomoću užadi i jarbola membrana se napinje između točaka i uzduž rubova. Dovod zraka može se kombinirati s grijanjem. otpornim na koroziju Visokovrijedna membrana: predivo od staklenih vlakana presvučeno slojem PTFE. -Tia*. spaja šivanjem. © . nadstrešnice itd. ne truli. Kroji se prema konstrukciji. Zračne ustave sprečavaju jače istjecanje nosivog zraka. odbija pr~ ljavštinu i vodu. mnogokut. pravokutnik. duljina neograničena. 40 m. Svojstva: visoka čvrstoća (sigurno protiv opterećenja snijegom i vjetrom). Proizvodnja: proizvodi se u smotcima u širini od 1 . propušta svjetlo. paviljoni. Primjena: izložbene. (4) 4Sm Pneumatske hale Napete konstrukcije. vodonepropusno. Primjena: izložbene. Membrana može biti višeslojna radi bolje toplinske izolacije. Od jednostavnih šatora i krovova prelazi se na građenje tehnički složenih tekstilnih građevina najrazličitijih vrsta. Materijal: tkanje od sintetičnih vlakana (poliester) kao nosivo pletivo. Težina: 800-1 200 g/m 2 .3 m.GRAĐENJE TEKSTILNIM MATERIJALIMA Konstruiranje šatorastih i tekstilnih krovova sve više se usavršava. Otpornost protiv požara: teško zapaljivo prema DIN 4102. vodonepropusno. industrijske i sportske hale. zavarivanjem. Propuštanje svjetla: od "neprozirno" do 50%. Duljina do 2000 m. čelika ili aluminija: rasponi max. Vijek trajanja: 1 5 . s obostranim zaštitnim slojem od PVC-a.2 0 godina. Rasponi mogu biti i veći od 100 m. nadstrešnice. kombiniranjem spomenutih postupaka ili spajanje stezaljkama. trokut. vijek trajanja 20-30 godina. Natkrivaju površine raznih oblika: kvadrat.5 m. najčešće 1. posebni oblici • gradnje tekstilom Provizorne građevine s nosivom skelom od drva. vodonepropusno. 0 Pneumatske hale: Membranu nosi mali pretlak zraka. propušta svjetlo. presvučeno slojem silikona (npr. (20-30 godina) Izgled: u svim bojama. visoka postojanost boje.

(g).2.KONSTRUKCIJE OD MREŽE UŽADI Konstrukcije od mreže užadi omogućuju da se svladavaju s lakoćom veliki rasponi bez oslonaca.. lijevanih čahura. G. u Montrealu izveden je na taj način . 4.5 mm PVC-om 3. vijak @ © S t e z n a naprava kabelske mreže sa sastavom krova Stezna naprava rubnog užeta kabelske mreže 97 .g.5 cm plošni čelik 300/60x8 kabelska mreža 11. dijele duljinu glavne nosive užadi kako bi im se smanjio presjek. letva: 4x6 cm 5. koja se zatim natežu i usidruju. Arh. © . Kurt Ackermann i partner. Zanimljiv je prijedlog i projekt studentskog kluba Sveučilišta i Stručne visoke škole u Dortmundu . letva. Pričvršćenje užadi može se izvesti sigurnosnim maticama prema DIN 980 ili pomoću tlačnih spona. strehama i si. Takozvani lebdeći stupovi . arh. najčešće kosih čeličnih stupova. 1983. krovna opna poliestersko pletivo obloženo BST ploče spojna os sintetički podlošci h . 6. 7. čelične ili drvene rešetke i krovni pokrovi od akrilnog stakla ili prozirne folije ojačane sintetičnim materijalom.g.nosivi elementi koji su i sami poduprti.—. (T) Njemački paviljon. F Otto Sportska hala ¿U Sportska hala ® Montreal 1967 (^3) Park olimpijade München 1972. čelične mreže od užadi. Gutbrod.> © . Konstrukcijski su elementi pretežno čelični piloni. 9. (7). Na rubovima konstrukcije od mreže užadi. Njemački paviljon na Svjetskoj izložbi 1967.» ( § ) . preko pokretnih. (5). 1. kabelskih sidara itd. . arhitekti: R. stezne naprave 10.: Bechnisch i partner \\ \ I I / ' skretno sedlo visinske točke Studentski projekt: S.sidrenih vijaka. ^g^ Prijenos sila s kablova na poprečne grede glave jarbola ® Točka promjene smjera rubnog užeta (9) (4) Olimpyski stadion München 1972. Montreal Expo 1967. ® kao i klizačka hala u olimpijskom parku u Munchenu-> (g). Bili II 5 3 A Hl Poprečni presjek Uzdužni presjek Klizačka dvorana olimpijskog parka München. olimpijski stadion 1972. (11) 2. ® . u Munchenu -> (3). Sile zategnutog užeta prenose se uglavnom preko lijevanih elemenata . 6 x 6 cm 8. vodi se užad u obliku girlandi. Caragiannidis.

(7) Presjek kroz fasadu Arh: Richard Rodgers i partner. Panzer ® 98 Istraživački centar Schlumberger.. Richard Rogers . (4) Detalj sustava ostakljenja "Planar" (5) Sportska dvorana na lokaciji Schafersfeld u Lorchu. London . Swindon / Wiltshire arh. potreban "lebdeći stup" koji je. Echterhoffe.© . Projekt omogućuje proširenje osnovne površine za približno 67%. Nova tvornica tvrtke Fleetguard u Ouimperu. Michael Hopkins -» ® . Dortmund . Ovješena konstrukcija daje spojne točke koje omogućuju izvedbu građevnih radova bez prekidanja radnog procesa. Stuttgart A A A . arh: Bechnisch i partner. čime se ostvaruju lagani "filigranski" objekti. Poduprte konstrukcije smanjuju razmak ležaja podvlake i time potrebni moment otpora presjeka -» Kod poduprtih je konstrukcija.© i sportskih hala Guntera Bechnischa -» © . Uglavnom se to može izvesti samo primjenom čeličnih ili drvenih skeletnih konstrukcija. projekt: Koncertna dvorana. arh. Poduprte konstrukcije imaju svrhu smanjiti raspone podvlaka ili pridržati konzolne nosače. (2) Značajan doprinos arhitekturi poduprtih konstrukcija dali su Norman Foster -» 0 . Norman Foster Ass. Interijer izložbene hale ® Prodajna centrala Renaulta. trebala je odgovarati promjenljivim zahtjevima i funkcijama Zbog toga je Richard Rogers odabrao ovješenu konstrukciju kako bi unutrašnjost objekta bila slobodna od nosivih struktura -» © ©• (3) Vanjski izgled s galerijom Slična je ideja u osnovi projekta istraživačkog centra Schlumberg u Cambridgeu koji je ostvario Michael Hopkins -» © . Putničke zgrade zračnih luka (prijedlog za Paderborn/Lippstadt) -» ® ili koncertne dvorane (prijedlog za sajam u Dortmundu) -» @ mogu se lako zamisliti u ovom tipu građevine..© i Gunter Behnisch -» © Zgrada Renaulta Normana Fostera u Svvindonu sastoji se od savijenih čeličnih nosača koji su u gornjoj četvrtini sljemena ovješeni na okrugle prednapete čelične jarbole . Cambridge/GB. natječajni projekt: Portmann. Gerber i partner. izvrgnut izvijanju. i u normalnim slučajevima može se i naknadno utezati. slično kao kod mrežastih.0 ..OVJESENE I PODUPRTE KONSTRUKCIJE-» tu Vješanje i podupiranje nosivih konstrukcija služi smanjenju presjeka. London © Otpremna zgrada zračne luke Paderborn / Lippstadt. kao tlačni element. Vlačna užad je čelična.> 0 . Arh: Michael Hopkins i partner. Užad prenosi samo vlačne sile. tvornica motora u SAD. Hugo. sajamski kompleks Dortmund.> © . London (9) Perspektiva interijera / zimski vrt Postaja podzemne željeznice Stadtgarten Dortmund.@. ^ A A A J»PÄ — © Fleetguard Fabrik Quimper/France.

a dodekaedar 24 štapa.roštilj.. Kao i kod ravninskih rešetki. koje se uvijek sastoje od samo jednog tipa čvorova. oktaedre i ikosaedre. štapova. mora osnovni poligon biti odgovarajuće nepokretno oslonjen. od poluoktaedara i tetraedara u zakrenutom položaju (45°) Prostorni građevni elementi oktaedar i tetraedar © Prostorni građevni elementi oktaedar i tetraedar (veliki ugao kocke) s reduciranom visinom ^g^ Prostorni građevni elementi poluoktaedar i tetraedar Prostorni građevni elementi poluoktaedar i tetraedar 'S > K/ W V W V W V Geometrijski red duljina štapova s © f a k t o r o m V"2 i prirodni predložak za geometrijske redove: kućište amonita Jednoslojna sferična ikosaedarska kupola Prostorna rešetka ® Prostorna rešetka 99 . Kod ravnih beskonačnih mreža postoje točno tri geometrijske strukture. od poluoktaedara i tetraedara u položaju paralelno s rubovima © Prostorna rešetka . proizlazi iz jednadžbe rešetke da su samo one trodimenzionalne nosive strukture od čvorova i štapova kinematički stabilne čiji štapovi tvore zatvorenu mrežu trokutova. mora se poći od toga da se štapovi na čvorove vežu zglobno.W3- N A A A A A A A A / ^ " ® Prostorna rešetka .» OSNOVE . Ako sferična trokutasta mreža nije zatvorena preko čitave površine. Pravilne ravne mreže trokutne su. a kod sferičnih konačnih točno pet pravilnih poliedarskih mreža.PROSTORNE REŠETKE Pet platonskih tijela Tetraedar Heksaedar Oktaedar Dodekaedar Ikosaedar . sastavljena od oktaedara i tetraedara s pravilnim štednim otvorima u donjem pojasu '. dakle tetraedre. = = = = = 4-površina 6-površina 8-površina 12-površina 20-površina sferične mreže (T) Platonska tijela Jednadžba rešetke Za postizanje kinematičke stabilnosti mora biti ispunjena Fopplova jednadžba rešetke: broj štapova = 3 x broj čvorova .roštilj.roštilj. jer u trodimenzionalnom prostoru mora svaki čvor biti fiksiran s tri štapa. 60° i 90°. Duljine štapova tijela za prostorne rešetke čine geometrijski red s faktorom V z Za izgradnju pravilne prostorne rešetke dovoljan je čvor s najviše 18 priključaka pod kutovima 45°. prema tome je 3 x broj čvorova (1+2+3) = broj štapova. © Prostorna rešetka .> Q P Prostorne rešetke mogu se najpotpunije sastaviti od istostraničnih i/ili istokračnih pravokutnih trokuta na način da nastaju pravilni poliedri.roštilj...6. kvadratične i šesterokutne. Primijenjeno na pet platonskih tijela. od oktaedara i tetraedara s reduciranom visinom © Prostorna rešetka . te prema tome i površina.V. Da bi se trodimenzionalna konstrukcija nepokretno oslonila potrebna su 1 + 2 + 3 pridržajna štapa. Heksaedar zahtijeva u svrhu stabiliziranja dodatnih 6 štapova.

Strizevvski Presjek Globe-arene u Stockholmu. regularni čvor. dobiva samo toliko rupa koliko je potrebno za velike količine identičnih čvorova u prostornim roštiljnim rešetkama. Pogled na krovove paviljona za izložbe biljaka Gruga. optika čvora integracijom štapova (12) Dio presjeka kroz gradsku dvoranu u Hildenu. biraju odgovarajući čvorovi odnosno tipovi štapova iz asortimana tog sustava. veze pomoću više vijaka otporne na savijanje.Normalni čvor s 18 površina dopušta kuteve priključaka od 45°. otkaz nekoliko štapova u slučaju požara ne dovodi do sloma konstrukcije. arh. Kod prostornih kombinacija postoji mogućnost da se. jednoslojne strukture. 90° i njihove višekratnike. veze vijcima neotporne na savijanje u trokutastom rasteru. u skladu s uzdužnim silama u štapovima. Essen (NK-sustav) 100 . razvojem se došlo do velikog broja dopunskih sustava čvor .(7). @ Neograničena fleksibilnost dolazi do izražaja u mogućnosti oblikovanja zakrivljenih rešetkastih roštilja.i viševijčane veze. glede veličine priključaka kao i kuta između dva ubušena navoja.: Berg Detalj šed-sljemena. kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor gornjeg pojasa. Mero-čvorovi PROSTORNE REŠETKE PRIMJENA —» Qp Prostorna rešetka MERO. montaža odsječaka ili postupak podizanja ploča. sastoji se od čvorova i štapova -> 0 . direktno oslanjanje krovne opne. koji se najčešće izvodi sa 10 površina. Uslijed mnogostruke statičke neodređenosti prostornih rešetki. kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor ZK-sustav (cilindrični čvor). Polazeći od kuglastog zgloba sa 18 mogućnosti priključaka za cijevne štapove okruglog presjeka. Postoji samo jedan normirani čvor jednog tipa. koju je razvio Mengeringhausen. nego mogu. jedno. arh. Specijalni se čvorovi mogu proizvesti prema slobodnoj narudžbi. Radi protukorozijske zaštite svi su dijelovi pocinčani. prenijeti i male momente savijanja -> 0 . samo jednoslojne strukture. koji omogućuju optimiranje konstrukcije i pokrova -> ® .(3) Pri tome vrijedi osnovno načelo da se. jedno. Do sada najveća polukuglasta zgrada u svijetu je Globe . direktno oslanjanje krovne opne.arena u Stocholmu -> Postupci montaže su slobodna konzolna gradnja. 60°. dvoslojne nosive strukture.i višeslojne strukture. ovisno 0 silama koje treba prenijeti.© © Priključak štapova na čvor Li = osovinska mjera sustava I 2 = nominalna mjera štapa L3 = proizvodna mjera štapa L4 = neto duljina cijevi 1 Kružni profil šupljine KHP (cijev) 2 Stožasti naglavak (3) Građenje Mero rešetke 3 Osigurač navoja 4 Naglavak zavrtnja 5 Sigurnosni urez 6 Zavareni šav 7 Otvor za odvodnju 8 Otvor za uvođenje trna NK-sustav (lončasti čvor) direktno oslanjanje krovne opne na štapove gornjeg pojasa. projektiraju konstrukcije koje se mogu uklopiti u proizvoljne nosive površine -> (i|). kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor BK-sustav (blok čvor). uz slobodni izbor osnovne jedinice rastera i V2 odnosno V3 -strukom vrijednošću tih duljina štapova.štap. veze vijcima neotporne na savijanje. Kod građevnih elemenata MERO priključci štapova na čvorove ne djeluju kao "idealni zglobovi". donji pojas u KK-sustavu TK-sustav (tanjurasti čvor). direktno oslanjanje krovne opne. može i trapezolika geometrija. koji se proizvodi u velikim serijama Suprotno tome.

KEBA-veza cijevi s čvorom predviđena je za prijenos vlačnih i tlačnih sila. detalji -> © . klina i obuhvatnog prstena s osiguračem. Unutarnji vijak prolazi kroz cijev vodilicu na kraju štapa i priteže je u čvor. klinaste spojke. U sustavu Krupp-Montal® mogu se vijci ispitati tako da ih se ne vadi iz štapova.(5).® .^ B r o j pozicije stat. 0 Čvorna točka (2) Sustav prostorne rešetke Dimenzije cijevi Broj pozicije stat. 3 ' k u g l e Dimenzije cijevi Priključni vijak Štapovi gornjeg pojasa (?) Dijagonalni štapovi Glava stupa Elastomerni ležaj Dimenzije cijevi Priključni vijak Broj pozicije stat. proračuna ft kugle Upeti stup Kugla (5) Štapovi donjeg pojasa (6) Svestrano pomični ležaj (7) Glava stupa. Spojna su sredstva vjjci koji se posebnim postupkom usađuju u krajeve štapova i pritežu u kuglasti čvor -> © Za sve prostorne rešetke karakteristično je da omogućuju slobodne raspone od najmanje 80 . Ruter. Prostornu rešetku Scane-Space razvio je Kaj Thomsen.Horde.centralni dio s 12 priključaka. Dortmund . Sustav Krupp-Montal® prikazan je -> 0 .1 0 0 m. u slučaju potrebe mogu se štapovi zamijeniti bez razaranja. proračuna ft kugle Priključni vijak i . lim 7 Klin 11 Držač klina 4 Postolje 8 Podrožnica 12 Horizontalna cijev Primjer mogućeg oblika krova i detalji njegovih čvorova -» @ — @ (14) Sustav prostorne rešetke Čvorna točka 101 . bez vijaka i bez problema u slučaju rastavljanja -> (?) KEBA-veza sastoji se od klinaste čeljusti (KEBA).PROSTORNE REŠETKE PRIMJENA —» CD Prostornu rešetku Krupp-Montal® koncipirao je i razradio E. Štapovi se unutarnjim šesterokutnim vijkom spajaju na kuglu od kovanog željeza. Uglavnom su svi štapovi pocinčani. a dodatno se može nanijeti i boja. od toga 4 x horizontalni i 8 x dijagonalni štapovi Opći središnji čvor 1 Hidroizolacija krova 2 Termoizolacija 5 Centralni dio 6 Ležište klina 9 Obuhvatni prsten 10 Osigurač 13 Dijagonalna cijev (13) 3 Čelični trapez. proračuna \ ^ 0 . upeti stup (o) Pričvršćenje podrožnice ® Modul mreže S Opći središnji čvor .

© Dijelovi okvira u obliku slova H s obješenom gredom u srednjem polju (zglobni katni okvir). Omogućuje velik broj katova. Skeletne gradnje s dijelovima okvira. Skeletna gradnja s prekinutim stupovima . najčešće kvadratični osnovni raster © . Izbor gradiva ovisi o konstrukciji i mjestu gradnje. prečke na konzolama © Nastavljani stupovi. Pojedinačni stupovi s gredama (neposredno oslonjene na konzole ili skrivene konzole) -> © . Grede leže na konzolama ili skrivenim konzolama.> © . Zglobni stupovi s jezgrom za ukrućenje. predgotovljene armiranobetonske konstrukcije najčešće sa zglobnim čvorovima. Skeletna je gradnja takva konstrukcija koja ne zatvara prostor. Konstrukcija: vertikalni stupovi ili zidovi od gradiva s vlačnom čvrstoćom ili bez nje. Konstrukcija: skeletne gradnje s neprekinutim stupovima -> © © . prečke na sakrivenim konzolama (D Prolazni stupovi. Stropna konstrukcija neposredno preuzima vertikalna opterećenja i vodi ih horizontalno do oslonaca.© . Visina stupova moguća i kroz dva kata. s uzdužnim i poprečnim okvirima. Potpuno kruti okviri: stupovi i grede krutim uglovnim čvorovima povezani su u katne okvire. Kruti čvorovi: lako izvedivi u armiranom betonu na mjestu gradnje. Masivna betonska ploča.© © Dvozglobni okvir © Stupovi oblika slova T i L Masivna betonska ploča © 102 Gljivasta okvirna konstrukcija © Stropni nosivi sustav s nosačima u jednom smjeru: nosač leži neposredno na stupu ® Stropni nosivi sustav s nosačima u tri sloja: za vrlo velike razmake stupova. u srednjem polju slobodno položena ili s okvirom kruto spojena greda (zglobni katni okvir). što je loše za provođenje instalacija (moguć postupak lift . aluminiju i drvu. Nužna su vertikalna ukrućenja poprečnim zidovima i horizontalna stropnim konstrukcijama. stupovi s prečkama pojedinačni ® Nastavljani stupovi. pa je potrebna kruta jezgra. kao panelna ili skeletna gradnja. slobodno se oblikuje tlocrt i fasada (ispuna ili ovješena). Uporabivo u svim područjima visokogradnje. Skeletne gradnje s gljivastim pločama . zglobna veza ploča u sredini polja).3 n = n = n KATNE KONSTRUKCIJE -»QQ r r i p ir ir i i ir © Prolazni stupovi. prečke na konzolama © Katni okviri oblika slova H Izvode se na gradilištu ili od predgotovljenih elemenata. zabatni zidovi. opterećenja podvlaka preuzimaju glavni nosači Stropni nosivi sustav s nosačima u dva sloja: opterećenje nosača ploče prenose se preko podvlaka na stupove . Spoj stupova može biti pomaknut od kata do kata. s uzdužnim okvirima. s poprečnim okvirima. različita predgotovljenost. Vezovi (košnici. bez greda. Stupovi s konzolno istaknutom pločom na sve četiri strane (ploče kruto spojene sa stupovima. Mogući mješoviti sustavi. zidovi stubišta). Konstrukcijski sustavi: stupovi i glavni nosači određuju okvirnu konstrukciju s krutim ili zglobnim čvorovima (spojevi stupova i greda). prečke na sakrivenim konzolama © Nastavljani stupovi. broj katova ograničen nosivošću i težinom gradiva. masivne ploče (zidne ploče. Vrste konstrukcije: skelet s glavnim nosačima na zglobnim stupovima. Zglobni okviri jedan iznad drugoga: stupovi i grede međusobno kruto povezani. vrlo je teška kad su veliki razmaci stupova. skeletna gradnja u čeliku. rešetke). Dvozglobni okvir. Skeletne gradnje s dijelovima okvira © . Debljine zidova i ukrućenja: DIN 1045/1053. Izvedba kao armiranobetonska skeletna gradnja: građenje na samom gradilištu i predgotovljenost. šuplja. rebrasta ili kasetirana ploča. pa su te tako nastale krute ploče zglobno postavljene jedna iznad druge.» © .slap). Čisto zglobni okviri: zglobni čvorovi izvedeni.

beton. povezanih vijcima.Nabijeni beton- ž 1. smjeru ® Arm. širina rebra = 5 cm © Rebrasti strop od U . grede). najmanje 4 cm debelih armiranobetonskih ploča u funkciji oplate i sprežu betonom na mjestu ugradnje do pune potrebne debljine ploče (¡2). betonskih I . Širina ploča najviše 2. Polaganjem betonskih pločica debljine 60 mm poboljšava se zaštita od buke (2) Djelomično ili potpuno montažne stropne konstrukcije postavljaju se u suho. Ova konstrukcija povezuje prednosti montažne gradnje s dobrim stranama konvencionalnog građenja. Križno armirana betonska ploča: odnos stranica do 1:1. Strop je nakon ispune spojnih reški bez žbuke pripremljen za ličenje.375 .10 Opeka 1— 1 Ovisno 0 strelici luka Opeka 1 © Monta-strop od šupljih opeka i sa žljebovima za armaturu i beton Šuplja ploča od prednapetog betona s upredenom žicom za prednapinjanje Nabijeni beton pri osov. čime se postiže krutost u popreč.2 6 cm. Spregnuta čelična stropna konstrukcija ->(¡3) Trapezni i valjani profili osnovni su elementi oplate od pocinčanog čeličnog lima. armirana u jednom smjeru ili križno Strop od čeličnih nosača s ispunom od armiranih ploča od lakog betona 103 .1000 .5 cm. Debljina elementa 15 i 18 cm. "Filigranske" stropne konstrukcije izvode se od predgotovljenih. pa je stoga vlastita težina ploče mala.1250 mm.© Rebrasti stropovi: razmak rebara neka slijedi red mjera: 250 . proračunu Strop od čeličnih nosača s ispunom -» @ 3 m Kompletno montažni strop od arm.35 m. Raspon od 6. betonskih rebara i ispunom od opekarskih šupljih blokova goo . razmaku 5 150 cm Opeka pri osov. Debljina ploče 1 0 . širina 1.(2) u otvorenom ili zatvorenom načinu građenja. betonska stropna ploča.750 . Debljina = 7 cm granica ekonomičnosti oko 15 cm. betonskih elemenata s ispunom od šupljih elemenata koji statički nisu nosivi ® Montažni strop od arm.5. Šuplja ploča od prednapetog betona ->• © sastoji se od nosivih prednapetih betonskih predgotovljenih elemenata sa šupljinama.profila (arm. Stropovi od opekarskih proizvoda ->• © mogu se izvoditi montažno. razmak prema stat.48 m.20 m. bez oplate.nosača Kompletno montažni strop od arm betonskih nosača sandučastog presjeka Armiranobetonski rebrasti strop betoniran na licu mjesta. razmak rebara š 70 cm. Debljine konstrukcije najviše 19 + 21. Elementi se međusobno spajaju zalijevanjem reški. Sloj betona nije potreban. razmaku š 1 3 0 cm Svod (Pruska kapa) osov. uz to uvodi vlagu u građevinu. duljina do 7. Širina stropnih elemenata 1 m. Masivna stropna ploča betonirana preko oplate na mjestu gradnje Postaje nosiva tek nakon vezanja betona. (D Drveni grednik od lijepljenih daščanih nosača s otvorenim podgledom ® Strop od predgotovljenih arm.500 .20 m. i odmah su sposobne preuzeti opterećenje ->• (3) .Parket Cementni estrih Ploče od mineralnih vlakana Šperploče Šperploče Akustična izolacija STROPNE KONSTRUKCIJE Drvene stropne konstrukcije od punih greda ili lijepljenih daščanih nosača @ .625 .

(§) Ploče od prirodnog kamena. 33/33 mm 20/20. na glatko zaribanom položenom betonu (profesionalno) 104 . u rimskom slogu © Mali kvadratični mozaik. -» (3). keramike ili prirodnog kamena položeno u cementni mort ili lijepljeno. pješčenjaka i svih eruptivnih stijena imaju po želji obrađenu gornju površinu. Drveni tarac: (čeono drvo) kvadratičnog ili okruglog presjeka. položene bez pravilnog rasporeda Ploče od prirodnog kamena. 69/69. donekle i na kiseline. Piljene ploče od vapnenca (mramora).PODOVI Podovi u znatnoj mjeri određuju ukupni dojam o prostorijama. uzorak pletiva ^gj Četverokut s umetcima 100/100. 50/50 mm Mozaik parket ® Uzorak pletiva Drveni tarac Specijalno ljepilo Izravnavajući sloj ili plivajuCi estrih —Osnovni premaz Predgotovljene parketne ploče na konstrukciji s podnim grijanjem Predgotovljene parketne ploče na starim drvenim podovima Drveni tarac položen u ljepilo s površinskom obradom (stambeni prostori) Drveni tarac položen u ljepilo. kvaliteti stanovanja i troškovima održavanja.( | ) . pa nema gotovo nikakvog upijanja vode. 50/50. Polažu se u mort ili lijepe na estrih. polubrušene i brušene -» 0 . za brodski pod na pero i utor nordijska smreka / jela. polaže se na betonsku podlogu -» @>. američki crveni bor (redpine) i smolasti bor (pitchpine).@ Gornji sloj predgotovljenih parketnih ploča izrađuje se od hrastovine ili nekog drugog tvrdog drva u tri različita asortimana -> ® . Parket: od prirodnog drva DIN 18356 i 280 u obliku parketnih daščica. malo se mehanički troše i nisu uvijek otporne na ulja.@ Vrste drva za daščani pod: njemačka smreka / jela. ploče od škriljevca i pješčenjaka mogu se upotrebljavati neobrađene.(J) Keramičke podne ploče: ploče i mozaik-pločice dobivaju se od gline koja se u procesu pečenja sinterizira. mozaika i dasaka -» @ . Mozaik-podovi: raznobojno opločenje od stakla. © Kvadratični mozaik. 75/75 mm © Mali peterokutni mozaik 45/32 mm ® ^ 0 ™ z a ! k Essenskog oblika. ^g^ Četverokuti s umetcima. Ploče od prirodnog kamena:Solnhoferske ploče. ploča. Zbog toga su otpčrne na smrzavanje.

' S J 4—Kotao I im o . prozor) za slučaj nužde redan prenositelj. Ovisnost o opskrbnoj mreži. r a . Velika emisija štetnih tvari. Tome pripadaju: Sunčeva energija. Ovisno je o opskrbnoj mreži. pa državni propisi nameću visoka davanja. 4705. . Prednosti i nedostaci loženja uljem. 4108. visok godišnji stupanj korisnog učinka. U najamnim zgradama gubi se dio moguće najamnine zbog skladišnog prostora za gorivo. otpadne tvari (bioplin). rezu. pa je potražnja za njima mala. biološke mase (biljke). Strah od eksplozije plina. Visoki troškovi spremnika i uskladištenja. Kruta goriva.130 W/m 2 90 W/m 2 50 WIm 2 385 m 2 550 m 2 1 000 m 100 50 kW 200 2 2700 m 2 3900 m 2 7000 m 2 300 400 350 kW 500 kW Nominalni termički učinak GRIJANJE DIN 4701.25%). / / / / / / . Visoko zagađenje okoline. . Mnogo rada oko loženja.» Q D Instalacije grijanja razlikuju se prema vrsti energije i vrsti grijaćih površina. Obnovljivi oblici energije.0 m i Dovod zraka Prednosti i nedostaci loženja plinom. energija vode. Pri prijelazu energije u toplinu štiti se okolina. Loženje plinom. TT rtm.Povratni vod ® Dvocijevni sustav s donjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovi- © Dvocijevni sustav s gornjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovi- © Jednocijevni sustav sa specijalnim ventilima i horizontalnim razvodom © Dvocijevni sustav s horizontalnim razvodom (standardna izvedba za uredske zgrade) 105 . Moguće grijanje pojedinačnih stanova odnosno prostorija (plinske peći). L u ' S n i . Ne ovisi se o uvoznim energentima. 6608.r a o ^ i a r a a S . Ložionica s 2 vrata (J) Ložišta s temičkim učinkom iznad 50 kW zahtijevaju vlastitu ložionicu | Dimnjak / / / / / / / / / V T Ložionica s 8 m 3 = 2. Viša cijena energije. Lako se regulira. veličina 22m3) potrebna za termički učinak = 350 kW Prednosti i nedostaci daljinskog grijanja. Preporučljivo za vodozaštitna područja. Nisko zagađenje okoline. U vodozaštitnim područjima i područjima ugroženim od poplava moguća primjena samo ako se postupa u skladu sa strogim propisima. Iznimke su blokovske toplane jer se tek iznad nekog kapaciteta postiže ekonomičnost takvog grijanja. T Plinski Odvod vodovi Povratni vod C E ^ g c t i r c i p a & sa a t a . 4756. Toplina se proizvodi u blokovskim toplanama ili energanama izmjenom energije u toplinu. t o . o . Ložionica s 2 2 m 3 Vrata ložionice otvaraju se van " . 4755. Plaćanje goriva tek nakon upotrebe. Amortizacija ovih instalacija ne može se postići tijekom radnog vijeka. Daljinsko grijanje je za razliku od glavnih prenositelja energije pos- Ložionica (minimalne veličine 8m3) potrebna za termički učinak = 50 kW C 7 / k / / I / / / / / / / / / / / l— Presjek Dimnjak V / / / / / / / / / / / / 7 7 7 / Odvod zraka Ložionica1 s 22 m 3 1 Ss2. Za grijanje zgrada rijetko se upotrebljava kameni i mrki ugljen te drvo. Plinski b o j l e r — t T ~ | n=U O . Prijelaz s ulja na plin zahtijeva preinake dimnjaka. Još uvijek je najrasprostranjenije loženje lakim loživim uljem. Prednosti i nedostaci krutih goriva. Visoka cijena energije. p . U porastu je grijanje zemnim plinom. Manja cijena goriva (u odnosu na plin oko 10 . Nisu potrebna ložišta ni dimnjaci. 44576 . energija vjetra. Niski troškovi održavanja.40m Dovod zrakai z z z z z / / / / / / / / / / / / / / / / / Druga vrata ložionice (odn.. Plaćanje goriva prije upotrebe. Loženje uljem.Kotao ~L Odvod . i . Slabe mogućnosti reguliranja. / / / / / / / /'A Jh-HiV/i Podrumska vrata za slučaj nužde (3) Ložionica s 2 vrata (min. Lako se regulira. Niske cijene goriva. Ne ovisi o javnoj opskrbnoj mreži. . 4725. Nema troškova skladištenja. Nema troškova skladištenja.r a c r t a li 21 i a m ta . Preporučljivo za vodozaštitna područja.Odvod -Povratni vod • r t a o . rezi-. Promjena načina grijanja zahtijeva izgradnju dimnjaka. Potreban veliki skladišni prostor. Plaćanje nakon upotrebe. Ta goriva emitiraju velike količine tvari koje su štetne za okolinu.

107 0 . a time i o razlici temperatura grijaćeg tijela . niski su troškovi održavanja. Prednost je struje u grijanju povremeno korištenih prostorija.205 0. Ako su maske metalne. stalna pripravnost za rad. u stambenim su prostorijama samo ograničeno uporabivi-> 0 .34 0. U nekim slučajevima se javlja značajno smanjenje korisnog učinka.14 0.24 0.zrak u prostoriji. podni konvektori) ugraditi ventilatori. crkve. iznimka je akumulacijsko grijanje jeftinijom noćnom strujom. Trajno grijanje prostorija električnom strujom.185 0. npr. 600 900 u mm 250 70 110 160 220 70 110 160 220 160 70 160 220 Površina za ličenje po članku (m2) 0. Podno grijanje zasniva se na tome što se noću pod grije a danju se toplina iz njega prenosi u zrak prostorije. pa onda teče hladan preko poda prema grijaču i zagrijava se tek tamo s. od 20% do 70% odgovara @>. Konvektori bez ventilatora nisu pogodni za grijanje niskom temperaturom jer njihov učinak ovisi o količini zraka koji prolazi. Raspored @ odgovara udjelu preko 70%. zbog visoke cijene struje. Konvektori. Presjeci prostora za dovod i odvod zraka moraju biti jako dimenzionirani 0 .21 0. Primjenjuje se kao električno podno grijanje i za grijaća tijela poput termoakumulacijske električne peći i električnog bojlera. moguće je samo u posebnim prilikama. Glavne prednosti: kratko vrijeme za postizanje odgovarajuće temperature. garaže.16 0.255 0. Da bi se povećao učinak. Treba paziti na zadovoljavajuće mogućnosti čišćenja.18 2 0. nema skladištenja. nema skladištenja goriva. Kod konvektora se toplina ne prenosi zračenjem nego izravno na molekule zraka. Za akumuliranje se koristi vrijeme niske potrošnje struje u distribucijskoj mreži.44 0. čist pogon. Za razliku od podnog. Zbog toga se konvektori mogu maskirati ili ugraditi tako da se ne smanjuje toplinski učinak. Ohlađeni zrak teče preko poda opet prema grijaču. toplina se zračenjem gotovo u cijelosti prenosi na zrak u prostoriji.285 0. Razmak nosača u mm 200 350 H2 c Dubina /C_H c K o d d u b o k i h radijatorskih niša preporučuje s e ostaviti p r o r e z e u mm 280 430 m i 580 500 111 680 980 77777777777. a ispod 20% (§). portirnice.306 0. Konvektori ispod poda @ .12 0. r>> V V 35 H 821 1 a) Horizontalnob) Horizontalno ffl s_|amelama E E H w Različiti oblici plašta vertikalnih vodova kod cijevnih radijatora Presjek kroz plosnato grijaće tijelo 821 ® m 1 ) Horizont 2-redno 1001 1 I) Vertikalno 2-redno © 106 Cijevni radijator (3-cijevni) Prikaz različitih pločastih grijaćih tijela .255 0. Nedostatak im je intenzivno komešanje zraka i kovitlanje prašine.GRIJANJE -»tu 0 U g r a đ e n ispod p o d a g) U g r a đ e n ispod p o d a h ) U g r a đ e n ispod p o d a s usisavanjem zraka s usisavanjem s obostranim iz prostorije hladnog zraka usisavanjem i)Konvektor iza klupe (2) Različite mogućnosti ugradnje konvektora prema GEA Visina hl / 4 0 min.205 0. ali ako su od materijala niske toplinske vodljivosti. toplina se zračenjem u znatnoj mjeri gubi -> s.48 1000 900 Grijanje strujom. Prikazano je kretanje zraka unutar grijane prostorije.58 Mjere za ugradnju lijevanih radijatora prema DIN 4720 Dimenzije lijevanih radijatora prema DIN 4720 Visina h. Prednosti akumulacijskog grijanja strujom. niski troškovi instalacija.09 0. Vrijede isti uvjeti kao za konvektore iznad poda.12° 0. Učinak konvektora ovisi o visini okna iznad grijaćeg tijela. Akumulacijsko grijanje strujom. nema otpadnih plinova. Slično tome se u akumulacijskim pećima ili bojlerima odgovarajući dijelovi zagrijavaju u vrijeme slabog opterećenja mreže.185 0. Mjere za ugradnju čeličnih radijatora prema DIN 4722 ^g^ Dimenzije čeličnih radijatora prema DIN 4722 DD f h i D u ž i n a po "članku 4 6 m m i - © i fS I- é I i +1 s 1 igy m '/////////V. Tada se zrak hladi na prozoru. Nije potrebno ložište ni dimnjak. Grijaća tijela mogu se na razne načine maskirati. Raspored ispod podnih konvektora ovisi o udjelu prozora u ukupnoj potrebi topline prostorije. struji uz prozor prema stropu i hladi se na vanjskim i unutarnjim zidovima. Zrak se zagrijava na grijaču. Drugačije je ako se grijač nalazi uza zid nasuprot prozoru.155 0. 107. zanemariva je potreba prostora. m 4HWI50 H Dužina u mm 300 450 600 Razmak nosača H2 u mm 200 350 500 Dubina C u mm 250 160 220 110 160 220 110 160 220 Površina za ličenje po članku (m2) 0.345 0. ovaj se oblik grijanja može regulirati. Zbog buke koju proizvode ventilatorski konvektori. mogu se kod konvektora s nedovoljnom visinom okna (npr.

GRIJANJE -»tu Treća je mogućnost da umjesto grijaćeg tijela pod služi za zagrijavanje prostorije.polistirolska podloga s utorima za cijevi 4 0 mm . ali otpor prolazu topline ne bi trebao biti veći od 0. Kao podna obloga prikladna je gotovo svaka uobičajena obloga od keramike. ali se to može riješiti dodatnim grijačima. To se postiže jednoslojnim pločama bez konvekcijskih lamela i rebrastih radijatora. Prostor sa spremnicima mora biti pristupačan. Toplinski učinak može.PE. Pogodna su dakle grijaća tijela kod kojih su ispunjeni sljedeći uvjeti: što je moguće manji udio konvekcije i mogućnost čišćenja bez teškoća. O problemu alergija na kućnu prašinu u grijanim prostorijama. 4 5 mm) . U zgradama se postavljaju baterije spremnika od sintetike. Osim toga se kod grijača s konvekcijskim lamelama javljaju nerješivi problemi glede čišćenja.5 mm) .P E .a r m a t u r n a mreža ( 0 3. C Dubina gnjaćeg tijela (1T) Promjene emisije topline pri različitim načinima oblaganja grijaćih tijela za najmanje 3 mjeseca i najviše za jednu sezonu grijanja.h a s u r a od mineralnih vlakana 13/10 kao akustička izolacija (ako je potrebno) (S) Podno grijanje (termički moduli) Slojevi poda odozgo prema dolje: . Problemi se javljaju samo kad su prozori suviše veliki.f o l i j a 0.p l o č i c e 10 mm. Do sada su se. Vrste panelnog grijanja: podno grijanje. Uskladištenje loživog ulja.k l i z n a folija 0. ali i zidovima i stropu. drva ili tekstila.posteljici od morta 30 mm .termički modul s termoizolacijom © Stropno grijanje s aluminijskim kasetama Zidni uređaj za grijanje zraka 16° 20° 24" 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° Razvod zraka pom. U kotlovnici se smije uskladištiti najviše 5 m 3 . Grijači s velikim udjelom konvekcije uzvitlaju kućnu prašinu. U tom slučaju dolazi do jednolikog zagrijavanja zraka u prostoriji.3 mm . estrih ploče 19 mm . ili tapison . perfortrana obloga grijaćeg tijela A Širina okna . (4) Podno grijanje (8) Podno grijanje (suho polaganje) Slojevi poda odozgo prema dolje: .f o l i j a 0. U određenim vremenskim razmacima mora se provjeriti nepropusnost spremnika.psihološku ocjenu sustava grijanja 107 . Spremnici moraju stajati u posudi koja može primiti cjelokupnu količinu ulja.C+2k E Razmak nosača radijatora B Razmak od poda minimalno H Min. pa ona intenzivnije dolazi u dodir sa sluznicama.PE-folija . zidno grijanje. uz uglavnom razmjerno niske temperature. Prijenos topline na zidove i strop obavlja se zračenjem. Količina loživog ulja mora biti dovoljna (2) Kretanje zraka A pri grijanju radijatorima i B kod stropnog grijanja I Zatvorena obloga gnjaćeg tijela 3 otvorena odn.vodilice . mjera ukupne visine 70 mm bolje 120 mm K Udaljenost od zida odn obloge.2 m m -aluminijske lamele .p l o č i c e 15 mm u .novi gornji pod s nosivim slojem (visina promjenjiva) . Kod ukopanih spremnika mora postojati osiguranje od propuštanja. tj. mreža za cijevi .m o n t .e s t r i h 4 5 mm .a r m .15 m 2 kW.P E . Spremnici moraju imati instalacije za punjenje i odzračivanje. lijepljene. Kod podnog grijanja se toplina od površine poda predaje zraku u prostoriji. U slučaju nužde mora prostorija u kojoj su spremnici primiti cjelokup- ^^Betonskapl'o nu količinu ulja. Podno grijanje. stropno grijanje. uslijed kretanja zraka površinom poda.1 0 litara po kubičnom metru grijanoga prostora. Panelna grijanja sastoje se općenito od velikih površina na graničnim površinama prostorija. npr. dvostruke stijenke ili unutarnja obloga od sintetičnog materijala. Prijelaz topline u zrak je konvektivan. ovisno o vrsti podne obloge. podnim konvektorima. zanemarivala grijaća tijela.folija 0.2 mm -termoizolacija PST 33/30 Slojevi poda odozgo prema dolje' .p l o č i c e 10 mm. ploča Krivulje temperature u prostoriji za termičko .estrih (visina iznad cijevi min. iznositi 70-110 W/m 2 . ili se postavljaju čelični spremnici proizvoljnog obujma (5) Podno grijanje (mokro polaganje) Slojevi poda odozgo prema dolje: . Približna prosječna godišnja količina loživog ulja iznosi oko 6 . Osim toga se propisuju ventili protiv prelijevanja i uređaji koji signaliziraju istjecanje ulja (npr. lijepljene . npr.2 mm -termoizolacija PST 33/30 Vodove stropnc«/ grijanja treba uz vanjske zidove položiti na manjim razmacima koji se izrađuju zavarivanjem na mjestu gdje se postavljaju. U vodozaštitnim područjima propisuju se maksimalne količine i dodatne sigurnosne mjere. kad je riječ o mjerama protiv alergija na kućnu prašinu odnosno grinje. čiji je obujam po 500 2000 litara. pri ukopanim spremnicima).

GRIJANJE -» Q P

E3-

JiE^

tí!

©

Razne mogućnosti postavljanja normiranih spremnika loživog ulja

250 mm

250 mm

250 mm

250 mm

H

E

H

(2)

Iskop jame za spremnik loživog ulja u zemlji

Estrih za podno grijanje mora odgovarati D I N - u 1 8 5 6 0 odnosno uputama Središnjeg saveza njemačkih građevinskih obrtnika. Debljina estriha ovisi o njegovoj vrsti, obradi i opterećenju koje mora preuzeti. Kad se primjenjuju cementni estrih ZE 20 i grijaće cijevi koje leže neposredno iznad toplinske izolacije, propisano je prekrivanje cijevi najmanje 45 mm. Ne računajući oblogu poda, to daje minimalnu debljinu od 75 mm. Estrih se pri grijanju širi, a na početku grijanja javljaju se razlike temperature između gornje i donje strane. Zbog tako prouzročenih razlika u širenju, nastaju kod keramičke podne obloge u gornjoj zoni estriha vlačna naprezanja koje može preuzeti samo armatura. Ako postoji parket ili tapison, armatura nije potrebna, jer je tada razlika temperature manja. U propisima o toplinskoj izolaciji postavljaju se, neovisno o izboru termičkih proračuna, posebni zahtjevi za ograničenje provođenja topline kod panelnog grijanja: "Kod panelnog grijanja ne smije koeficijent prolaza topline kroz slojeve promatranog dijela građevine između grijaće površine i vanjske atmosfere, tla ili dijelova građevine sa znatno nižim temperaturama u unutrašnjosti biti veći od 0,45 W/m2" U DIN-u 4 7 2 5 (podno grijanje toplom vodom) navode se najveće dopuštene temperature površine poda: za područja stalnog boravka to je 2 9 ° C , a za rubna područja čija širina ne smije biti veća od 1 m 3 5 ° C . Za kupaonice i kupališta vrijedi najveća dopuštena temperatura poda od 9°C iznad normalne temperature zraka u prostoriji. U normalnim je okolnostima pod tim uvjetima grijanje moguće jer potreba za toplinom rijetko prelazi 90 W/m 2 . Samo u nekim slučajevima, npr. ako su velike površine prozora ili ako prostorija ima više od dva vanjska zida, potrebno je više topline. U tom slučaju treba osim podnog grijanja instalirati i druge, statične grijaće površine ili grijanje toplim zrakom.

730 mm

730 mm

730. mm

Nominalni volumen V u litrama (dm 3 ) 1 000 1500 2 000 (1100) (1600)

Dimenzije u mm max. Duljina I Dubina t (1100) (1720) 720 720 720 Masa m (s priborom) u kg « 3 0 - 5 0 kg * 4 0 - 6 0 kg * 5 0 - 8 0 kg

. .. , ,. Posuda za gorivo od najlona (pohamid), pogled sa strane

Skupina Dosuda za gorivo od naj. , , L ona "T (velicina skuPine m a x ' 5 posuda)

1100 1650 2150

(^9)

Dimenzije posuda za gorivo (skupine posuda) od sintetičnih materijala
Dimenzije u mm (minimalno) Vanjski Debljina lima Duljina promjer 1-struka s 2-strukon I stijenka stij (svaka) di 1000 1250 1600 1600 1600 1600 2000 2000 2000 2500 2500 2500 1510 2740 2820 3740 5350 8570 6969 8540 10120 8800 10800 12800 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4(5) 4 4 Težina u ka od 1,2 B A/C 700 930 1250 1850 2400 2850 3400 4400 5300 6300 790 980 1300 1900 2450 2900 3450 4450 5350 6350

Volumen Vum minimalno 1 3 5 7 10 16 20 25 30 40 50

Svijetla širina 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600

1,1 Jednostijeni 265 325 700 885 1200 1800 2300 2750 3300 4200 5100 6100

©

Spremnik za loživo ulje, pogled sa strane

Spremnik za loživo ulje, pogled sprijeda

60

Težina u kg od 1,3 A 1,7 2,8 3,8 1250 1600 1600 1600 2000 1600 1600 1600 2000 2000 2000 2500 40 50 60 2500 2500 2900 2500 2900 1590 1670 2130 2820 2220 3740 5350 8570 6960 8540 10120 6665 8800 10800 8400 12800 9585 5 5 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 9 7 9 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 500 500 500 500 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600 600 600 600 700 885 1250 1800 2300 2750 3300 4200 5100 6100 2,1 B 2.2 B

_
745 930 1250 1950 2350 2800 3350 4250 5150 6150 -

935 1250 1850 2350 2800 3350 4250 6150 6900

390 390 600 740 930 -

Spremnik — Kontrolna letva

5 6 7 10 16 20 25 30

(T)

Spremnik u kadi

^g^

Predgotovljena betonska zaštitna kada za spremnike

Dimenzije cilindričnih spremnika za ulje (posude) ->

©

108

SKLADIŠTENJE TEKUĆIH GORIVA->QP
60

h

-10

(T)

Spremnici za loživo ulje u prostorijama %
R a z m a k ograničen

Polijevanje spremnika Razmak

Prihvatni prostori moraju u slučaju istjecanja uskladištene tekućine spriječiti njeno razlijevanje u okolinu. Moraju biti u stanju prihvatiti najmanje 1/10 obujma svih spremnika, ili najmanje cijeli obujam najvećega spremnika u prostoriji. Spremnici u prostorijama: prihvatni prostor zahtijeva se ako je obujam spremnika veći od 450 litara. To nije potrebno ako su spremnici od čelika s dvostrukim stijenkama, do obujma od 100000 litara ako postoji uređaj za signalizaciju izlijevanja, ili pojačanja od sintetike armirane staklenim vlaknima, ili kod metalnih spremnika s unutarnjom oblogom od sintetike, sve uz dozvolu nadležnih službi. Prihvatni prostori moraju biti od negorivog, vatrostalnog materijala dovoljne čvrstoće, nepropusni i stabilni, te ne smiju sadržavati nikakve slivnike. Razmak spremnika od zida s dvije strane pristupačnog najmanje je 40 cm, inače je 25 cm, najmanje 10 cm od poda i 60 cm od stropa -» 0 Klase opasnosti: A Plamište ispod 100°C AI Plamište ispod 21 °C AII Plamište od 21°do 55°C A III Plamište von 55° do 100°C B Plamište ispod 21 °C pri 15°C topivo u vodi. Nadzemni spremnici na terenu: prihvatni prostori potrebni su iznad 1000 litara obujma; sve ostalo kao za spremnike u prostorijama. Prihvatni se prostori mogu i oblikovati nasipima. Za spremnike iznad 100 m 3 mora biti razmak do nasipa, zida ili kružnog omotača najmanje 1,5 m. Kod uspravnih cilindričnih spremnika do 2000 m 3 obujma i četverokutnih prihvatnih prostora može se taj razmak reducirati na 1 m. Treba predvidjeti uređaje za odvod vode, ali mora postojati mogućnost njihova zatvaranja. Ako voda može otjecati gravitacijom, treba ugraditi separatore. Nadzemni dijelovi postrojenja moraju biti osigurani od naleta vozila. Najmanji razmak susjednih objekata obujma 500 m 3 jest 3 m; s porastom obujma razmak se povećava, do 8 m za 2000 m 3 . Zbog mogućega požara moraju postojati prilazne prometnice za vatrogasna vozila i opremu -» (§)- (3). Podzemni (ukopani) spremnici: najmanji razmak spremnika od granica 0,4 m, od zgrada 1 m. Spremnike treba usidriti zbog uzgona podzemne vode na prazni spremnik. Nasip iznad spremnika najmanje 0,3 m, najviše 1 m. Ulazni otvori 0 60 cm, iznad svakog zatvoreno okno bez slivnika, najmanje širine 1 m, odnosno 0,2 m šire od otvora slivnika. Ako okno leži na prometnoj površini, mora poklopac biti ispitan na teret od 100kN. Priključna mjesta za punjenje moraju odobriti nadležna tijela ako se radi o zapaljivim tekućinama klase A I, AII ili B. Takva mjesta moraju biti pristupačna za vozila bez manevriranja i osigurana od udara vozila. Tlo mora biti nepropusno, sa zastorom od bitumena, betona, ili tarac sa zalivenim reškama. Odvodi moraju imati separatore. Potrebni su preljevni ventili i uređaji za pražnjenje i ispiranje dostavnih vozila. Spremnici za opskrbu cestovnih vozila, plovila i zrakoplova tekućim gorivima klase A III, npr. loživo ulje i dieselsko gorivo, ne smiju se skladištiti zajedno sonima klaseAl, A l i ili B. Manipulativna područja površina i separatora ne smiju se preklapati. -» @ Svi spremnici moraju biti opremljeni: uređajima za ventiliranje i odzračivanje, s otvorima najmanje 50 cm iznad terena, i zaštićeni od kišnice; uređajima za kontrolu visine punjenja; ulaznim otvorima promjera najmanje 600 mm ili otvorima za vizualnu kontrolu promjera najmanje 120 mm. Osiguranje od groma i elektrostatičkog naboja. Otpornost protiv plamena, te korozije izvana i iznutra, vatrogasni aparati odgovarajućih tipova. Spremnici za dieselsko gorivo ili loživo ulje EL, kojima je obujam veći od 1000 litara imaju automatski uređaj za prekid punjenja preko granične visine i preljevni ventil.

A I Spremnik podzemni

EristupnLpi
10 20 m
Zaštitni pojas p r e m a T R b F 1 1 0 . br. 7 . 8 4 Slobodna površina prema T F b F 2 1 0 br. 4 . 6 1

(?)

Malo skladište tekućih goriva

(J)

Postrojenje za opskrbu gorivom

109

Proizvodnja struje _

Proizvodnja pare f I Proširenje " 1

r-n r i i ! i !

TERMOELEKTRANA
I I I I

D O

Tehnološka para

V

Pomoćna postrojenja ^

Termoelektrana s v r t l o ž n i m s l o j e v i t i m i z g a r a n j e m Svojstvo je termoelektrana pouzdana i ekološki povoljna proizvodnja struje, pare ili vruće vode. U termoelektranama na ugljen, osim tehnika izgaranja prašine, izgaranja na roštilju itd., probila se 80-tih godina i tehnika vrtložnog slojevitog izgaranja. Razvijeni su različiti koncepti i izvedbe, od stacionarnih do cirkulacijskih. Zbog sve zahtjevnije zaštite okoliša, razvoj ide u smjeru cirkulacijskog vrtložnog slojevitog izgaranja. Daljnji se razvoj očekuje od današnjeg atmosferskog prema visokotlačnom vrtložnom sloju. - » ( T ) shematski prikazuje osnovne elemente postrojenja i najvažnije tokove materijala. Jedan od osnovnih elemenata je pogon za proizvodnju pare, koji se sastoji od kotlovnice s više kotlova, bunkera i manjih spremišta za ugljen, pomoćnih postrojenja - električnih filtara, usisnih ventilatora i dimnjaka. Drugi kompleks jest pogon za proizvodnju struje koji sadrži zgradu s turbinama i razvodnikom pare, rasklopnu stanicu s transformatorima, distribuciju struje, elektrotehniku te mjerne i regulacijske uređaje. Nadzor svih sustava i upravljanje njima provodi se iz središnje upravljačke prostorije. Osnovni tokovi materijala su: a) ulazni tokovi kao što su ugljen, loživo ulje ili plin, vapno, pijesak i kondenzat, b) izlazni tokovi - struja, procesna para, pepeo i dimni plinovi, c) interni tokovi kao npr. voda za hlađenje.

Ugljen Vapno1 ulje/plin PijesahT Grnbt Kondenzat P®**80

•+JL


Fini pepeo

3

Shema dispozicije termoelektrane
Grijaće površine Pama turbina [ G ) Generator lehnoktška para

*
Fini pepeo

Priprema i skladištenje krutih i tekućih materijala obavlja se centralno u pomoćnim postrojenjima, odakle se opskrbljuju pojedini potrošači u sklopu termoelektrane. - » © j e shema funkcioniranja termoelektrane s vrtložnim slojevitim izgaranjem i pretvorbom snage u toplinu. Takav se postupak zbiva u industrijskim energetskim postrojenjima i toplanama. Ugljen se kao gorivo mehaničkim transportnim trakama dovodi na vrući pepeo, koji je na povratnom putu, i tako dospijeva u donji dio ložišta; ako se raspolaže suhim vrstama ugljena, prednost se daje pneumatskom ubacivanju izravno u ložište. Pri temperaturama između 800°C i 900°C dolazi do potpunog izgaranja. Potrebni zrak usisava se iz kotlovnice ili izvana, grije u predgrijaču i tlačnim ventilatorom uvodi u ložište kroz sapnice u podu ložišta kao primarni zrak, te kroz bočne otvore na više razina kao sekundarni zrak. Pri izgaranju nastaju vrući dimni plinovi; pepeo koji se nalazi u ložištu intenzivnim vrtloženjem preuzima dio topline izgaranja, dimni ga plinovi povlače sa sobom pa se tako toplina prenosi na grijaće površine u ložištu, sve do ulaska u ciklon. U ciklonu se iz mješavine dimnih plinova i pepela najveći dio krutih čestica izdvaja i povratnim tokom pepela vraća se u ložište - tako se postiže cirkulacija krutih tvari. Vrući se dimni plinovi hlade na sekundarnim grijaćim površinama; ovisno 0 temperaturi stvara se pregrijana para visokog i srednjeg tlaka, te zagrijan kondenzat i zrak potreban za izgaranje. Dimni se plinovi pri temperaturi otprilike 140°C u elektro - ili mrežastim filtrima oslobađaju sitnih čestica i usisnim ventilatorima upućuju u pojedinačne dimnjake ili u jedan zajednički. Kako bi se spriječila emisija sumpora, u odgovarajućim se količinama u ložište ubacuje vapno. Pri prvom punjenju i dopunjavanju cirkulirajućih krutih tvari dodaje se, između ostalog, i pijesak. Proizvedena para visokog tlaka u parnoj se turbini djelomično i nakon ponovnog pregrijavanja kao para srednjeg tlaka dovodi u stanje procesne pare; njena se energija u turbini pretvara u snagu, a ona se u generatoru pretvara u struju. Procesna se para upotrebljava za proizvodnju vruće vode, razne postupke sušenja ili kemijske procese. Para uglavnom daje toplinu kondenzacijom. Kondenzat se, ako treba, pročišćava i vraća u kotao. - > (3) je presjek, a - > (4) tlocrt termoelektrane s dimenzijama osnovnih dijelova. Te dimenzije vrijede za industrijsko energetsko postrojenje srednje veličine, koje proizvodi 200 t/sat pare u svakom od tri kotla, s mogućnošću proširenja za još jedan kotao. Novi pogoni moraju se u postojeće energetske komplekse integrirati uglav n o m u fazama. Pri projektiranju novih objekata treba predvidjeti mogućnost proširenja, ali tako da se time ne prekida kontinuirani rad postojećeg postrojenja; za to unaprijed treba osigurati potrebne površine.

Funkcionalna shema termoelektrane sa sustavom

Poprečni presjek ->• (4) tlocrt termoelektrane

¡1

5

r<
* 1

r-

-v-r.-"

* u

®

Proširenje

Tlocrt termoelektrane s vrtložnim zagrijavanjem

10

v

Instalirana snaga

Pj nst

HIDROELEKTRANE ->Q0
Način građenja, oblikovanje i veličina strojarnice hidroelektrana ovise o prirodnim okolnostima i tipu, obliku kućišta, položaju osovine i broju

P[kW]

strojeva. Što je stroj manji, manji j e i njegov utjecaj na građevinski dio.
V I Prosječno opterećenje.

5 0 % -|

Prateća

Oe p ro 0[?terećen)eTm, f n vt

T

:

1

Tipovi turbina
8 7 6 0 h/a

Područje primjene Velika visina pada (do 1820 m), mali protoci, više sapunice kod velikih protoka Srednje visine pada (između 670 i 50 m) uz velike protoke Vrlo promjenljivi veliki protoci i male visine pada (najviše 70 m) Za snage do najviše 800 kW pri vrlo p r o m j e n j i v i m visinama pada i protocima

Pelton - turbina
1) t a k o đ e r i r e v e r z i b i l n a h i d r o e l e k t r a n a 2) visokotlačna protočna hidroelektrana (bez akumulacije)

Francis - turbina Kaplan - turbina Protočna (Ossberger) turbina

(T)

Dijagram opterećenja mreže i tipovi hidroelektrana

Tip turbine j e karakteriziran specifičnim b r o j e m okretaja. P u m p e reverzibilnih hidroelektrana, koje v i š k o m struje stvaraju zalihe 1 Akumulac. jezero 2 Ulazna građevina 3 Tlačni cjevovod 4 Okno zatvarača 5 Uzvod. razdj. vod 6 Komore zatvarača 7 Pogonska zgrada \v.v. (strojarnica) •>>;•; 8 Nizvodni razdj. vod '•» 9 Odvod 10 Ulazna građevina Uzvodni dio Duljina pogonskog cjevovoda" Hidroelektrana s visoko smještenom akumulacijom i dugim dovodom Nizvodni dio hidroenergije, j e s u centrifugalne p u m p e i o d g o v a r a j u Francisovim turbinama, ali m o g u biti stupnjevite a k o treba svladati velike visine dizanja v o d e . P u m p n e turbine su reverzibilni strojevi za p u m p a n j e i p o g o n turbine. Kućište: Francisovim i Kaplanovim turbinama obično se v o d a dovodi kroz spiralno kućište; kad su manje s n a g e i visine pada vode, m o ž e s e voda dovoditi iz okna. Z a Kaplanove turbine male i srednje s n a g e prihv a ć e n a j e cijevna turbina kod koje j e turbinsko kolo slično b r o d s k o m propeleru i smješteno u cijevi. Kod Peltonovih turbina kućište je s a m o zaštita od prskanja upotrijebljene vode. Položaj o s o v i n e stroja: vertikalan, horizontalan, a kod cijevnih turbina uobičajen j e i kosi položaj. B r o j strojeva: učinak postrojenja se o p t i m i r a n j e m broja dijeli na stroj e v e j e d n a k e veličine. Svaki strojni k o m p l e t s m j e š t e n j e u s v o m bloku čije dimenzije n e p o s r e d n o ovise o tipu i p r o m j e r u turbinskog kola (5), (7), Z a visinu građevinskih troškova, kao i z a besprijekoran

rad p r e s u d a n j e ispravan visinske položaj turbine; o n ovisi o tipu turbine i nadmorskoj visini lokacije. Strojarnica se sastoji od strojnih blokova, tlocrtno približno j e d n a k o velikog bloka z a m o n t a ž u i pratećih prostorija koje treba uz najmanje m o g u ć e t r o š k o v e i duljine komunikacija smjestiti o k o navedenih blokova. Način građenja strojarnice: veličina i oblikovanje prostora iznad stroTlocrt Niskotlačna hidroelektrana sa spiralnom turbinom s vertikalnom osovinom, nadzemna gradnja j e v a slijedi dvije tendencije (izuzetak s u p o d z e m n a postrojenja): kola s m o s t n o m dizalicom, d i m e n z i o n i r a n o m z a prijenos i najvećih dijelova strojeva (tip zatvorene visokogradnje) [Main, Weser]; druga j e m o g u ć nost izgradnja na o t v o r e n o m prostoru, pri č e m u s e najveći dijelovi stroj e v a spuštaju ili dižu kroz m o n t a ž n e otvore e k s t r e m n o nisko smještenog krova strojarnice p o m o ć u portalne dizalice (ili pokretne dizalice) [Inn, Mosel, Saar], D u b o k o postavljanje strojeva - javlja se kod visokotlačnih i reverzibilnih hidroelektrana - tendira p r e m a zatrpavanju nasipnim materijalom (horizontalni strojevi) ili g r a đ e n j u u o k n i m a (vertikalni strojevi). Kod p o d z e m n i h hidroelektrana postavljaju s e strojevi u podz e m n u prostoriju, izvedenu rudarskim m e t o d a m a , po m o g u ć n o s t i u čvrstoj stijeni i s m a l o m količinom konstrukcijskog betona.

^Jj

Strojarnica s nagnutom cijevnom turbinom i ledobranom

©

Hidroelektrana s vertikalnom Kaplan-turbinom, nadzemna gradnja

Pogonska zgrada

03Om 'I Pogonska zgrada sa slobodno stojećom strojarnicom

P o d z e m n i prostor F = 6 7 0 m 2

©

Pogonska zgrada pokrivena nasipom

Hidroelektrana u oknu

(9)

Podzemna hidroelektrana

111

SOLARNA ARHITEKTURA
Ekonomska razmatranja zapravo su potaknula projektante i investitore da potraže alternativnu energiju prema uobičajenim izvorima fosilne energije. Danas se tome pridružuje jednako važna nužnost zaštite okoliša. Energetski ispravnim građenjem može se potreba energije stambene zgrade smanjiti za približno 50% u usporedbi s konvencionalnom izgradnjom. Energetska bilanca zgrada Dobici energije: izvor energije svakoj je zgradi besplatno na raspolaganju. U našem je klimatskom području Sunčevo zračenje ipak toliko slabo da je za grijanje prostorija, pripravljanje tople vode, rasvjetu i pogon kućanskih uređaja potrebna dodatna energija. Gubici energije: najveći gubici energije iz zgrade nastaju gubitkom topline kroz prozore, zidove, stropove i krovove. Razmatranja o energetski ispravnom građenju Potrebna energija za stambenu zgradu može se znatno smanjiti na tri osnovna načina: 1. smanjenjem gubitaka topline, 2. povećanjem korištenja energije Sunčevog zračenja, 3. promišljenim ponašanjem korisnika u svrhu poboljšanja energetske bilance. Osnova za smanjenje gubitaka topline iz zgrade može se dobiti već pri izboru lokacije zgrade. Unutar malog područja neke regije već postoje različiti uvjeti, npr. visinskim položajem zemljišta mijenjaju se prilike vjetra i temperature. Relativno povoljni mikroklimatski uvjeti postoje na južno orijentiranim padinama ako je zemljište na njenoj gornjoj trećini, ali ispod sljemena. Važnu ulogu pri energetski ispravnom građenju ima i oblik zgrade. Fasade zgrade u izravnoj su vezi s vanjskom klimom i predaju vrijednu energiju okolnom zraku. Projektom zgrade treba dati što manju površinu fasada u odnosu na ukupno izgrađeni obujam zgrade. Treba težiti obliku kocke, a idealni je primjer polukugla. Ove teoretske postavke vrijede samo za slobodnostojeće jednoobiteljske kuće.

Hi3«)-i400t;;:;Xf-:-Hi5(X>-i600| MM1400-1500|

11600-1700 ^^^1800-1900

"~"]1700-1800 Prosječan broj sati osunčanja godišnje

©

Sunčane zrake / trajanje osunčanja « = 30

/f đ
./V"
l y i/

\ N

a = 45

N

sV S •-V

x

90

a

= 60

\

%

a = 90

\

V \ NN

Slječan Veljača

Ožujak Travanj

Sviban

Lipanj

Srpanj

Kolov.

Rujan

Listop.

Studen Prosin. Gubici Sunčevog zračenja na ulasku u kuću (primjer)

©

Djelotvorno globalno zračenje pri različitom nagibu a kolektora (prosječne vrijednosti za Njemačku prema mjerenim podacima njemačke meteorološke službe)

Kut upada Sunčevih zraka p (visina Sunca za geografsku širinu 50° sjeverno

(5) W

Svaki pojedini utjecajni faktor treba pažljivo ispitati kako bi se gubici pažljivo ispitati kako bi se gubici Sunčevog zračenja smanjili koliko je moguće

/g\ W

0 v j s n o s t ko|jčine zračenja na neku po vršinu

o kutu upada zraka

•of

\\>

l !
(4)

f

f

I

!

U

I

I

I

|

Godišnji tijek optimalnog nagiba a za Njemačku

©

Oba utjecaja djeluju istovremeno na dvije veličine, promjenu visine i promjenu kuta azimuta

112

Južno orijentirane površine u nagibu 55° do 65° omogućuju najveće iskorištenje Sunčeve energije tijekom hladnih zimskih mjeseci

SOLARNA ARHITEKTURA

-> Q P
Organizacija tlocrta Kad je posrijedi pasivno korištenje Sunčeve energije, toplina se dobiva izravnim zračenjem i akumuliranjem u određenim dijelovima zgrade, npr. zidovima, podu. Iz toga proizlazi logična organizacija tlocrta. Stalno korištene stambene prostorije neka budu orijentirane prema jugu i opremljene velikim prozorima. Korisno je u području za stanovanje i boravak predvidjeti zastakljene prostorije. Za to postoje važni razlozi: 1. proširuje se stambena površina, 2. dobiva se Sunčeva energija, 3. stvara se termička tampon - zona. Manje korištene, hladnije i negrijane prostorije s malom potrebom dnevnog svjetla trebaju se orijentirati prema sjeveru. Te prostorije imaju funkciju tampona između toplog stambenog prostora i hladne vanjske klime. Korištenje Sunčeve energije Korištenje Sunčeve energije može biti aktivno i pasivno. Aktivno korištenje Sunčeve energije znači primjenu tehničkih uređaja, npr. sunčanih kolektora, cijevnih vodova, sabirnih posuda, pumpi itd. za prijenos Sunčeve energije. Za investiciju i održavanje takvog sustava potrebno je mnogo novca. Taj se novac može vratiti samo uštedom troškova energije. U jednoobiteljskim zgradama takvi sustavi nisu ekonomični. Pasivno korištenje Sunčeve energije - znači upotrebu određenih dijelova građevine za akumuliranje topline, npr. zidova, stropova, staklene strukture. Korisni učinak ovog sustava ovisi o određenim čimbenicima, a to su: 1. klimatske okolnosti: srednja mjesečna temperatura, geometrija osunčanja odnosno Sunčevog zračenja, trajanje osunčanja, zračenje energije; 2. način korištenja Sunčeve energije: neposredno korištenje, posredno korištenje; 3. izbor gradiva: sposobnost površinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline.

Južno orijentirane površine u nagibu od 30° do 60° daju suprotno gornjem dobro iskorištenje energije tijekom prijelaznih razdoblja (to su mjerodavna godišnja doba za optimiziranje osunčanja kuće) Južno orijentirane površine u nagibu 0° do 30° su tipične za korištenje ljetnog Sunca (npr. za kolekotre za grijanje vode za kućanstvo). One su najprikladnije za skupljanje energije difuznog zračenja.

©

Iskorištenje Sunčeve energije ovisno o nagibu

ft

¿t)

Kombinacija različito nagnutih kolektora \ „.»"»i""«,, 1

V
¿A 50% l

f™ ,

1

®

Blago nagnute i kose plohe su prikladne za prikupljanje difuznog zračenja

®

Nasuprot tome vertikalni prozori primaju pri pokrivenom nebu samo do 50% difuznog zračenja

©

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam direktnog zračenja (nebo bez oblaka)

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam difuznog zračenja (oblačno nebo)

A
(7)

J

Gubici topline i rezlike temperature ovisno o položaju na terenu

©

Direktno korištenje Sunčeve energije kroz zastakljenu površinu

©

Indirektno korištenje Sunčeve energije kroz Trombe-zid

Polovica kocke sa 4 kompaktne jedinice (fT)

1 Razdvojenog ^ Naslagano

®

Optimiranje površine. Gubitak topline opada proprcionalno redukciji površine

Zimski dan. Upadajuće Sunčevo zračenje grije zrak između stakla i Trombe-zida. Otvorenim gornjim i donjim zaklopnicima zrak se u prostoriji kreće i grije.

Zimska noć. Zagrijani zid djeluje u prostoriji kao grijaće tijelo. Zrak između vanjskog ostakljenja i Trombe-zida pri zatvorenim zaklopnicima smanjuje gubitke topline.

113

SOLARNA ARHITEKTURA

Istok

Staklenik: Suptropska vegetacija, prosječna relativna vlažnost zraka 40 - 65%, visok sadržaj kisika, mogućnost upotrebe oko 300 dana u godini

Veliki ventilacijski otvori su važan preduvjet za regulaciju klime u stakleniku tijekom ljetnih mjeseci

©

Uređaj za zaštitu od Sunca postavljeni izvana su učinkoviti jer Sunčevo zračenje ne dopire u prostoriju, ali nisu trajni jer su izloženi vjetru i nevremenu

©

Dogradnje s vanjske strane: zimi osunčane što je više moguće. Nedostatak je eventualno zasjenjenje od susjednih objekata

®

Ljeti zasjeniti koliko je moguće. Lisnatim drvećem, grmljem i slično postiže se ciljana klimatizacija

(5)

Gradska sunčana kuća. Zimski vrtovi za dvije etaže

Arh.. Planungsteam LOG

Otvoreni kamin

(6)

Mogućnost dogradnje ostakljenih dijelova zgrade pri postojećim objektima

©
1 2 3 4

Obiteljska kuća sa staklenikom Arh. Bela Bambek, Aichwald

Funkcija hipokaustičnog zabatnog grijanja

®-®
Dnevni boravak Blagovaonica Staklenik Ulaz 5 Gosti 9 Spavaća soba 13 Gosti 6 Kućna radion. 10 Garderoba 14 Dječja soba 7 Kuhinja 11 Kupaonica 15 Balkon 8 Kamin 12 Ostava

m e t o

M
(If) Tlocrt prizemlja Arh. Berndt (lÖ) Tlocrt kata (li) Presjek - » ® @ Tlocrti 1 Hodnik 2 Kućna tehnika 3 Ostava 4 Podrum 5 Vlažni podrum 6 Dvojna garaža 7 Vjetrobran 8 Predsoblje 9 Dnevni boravak 10 Blagovaonica 11 Kuhinja 12 Prostorija za domaćinstvo 13 Djeca 14 Zimski vrt 15 Akumulacijska površina 16 Spavaonica 17 Balkon Prizemlje

®

Kat

Arh.. Planungsteam LOG

114

SOLARNA ENERGIJA
U kućanstvu treba po osobi oko 1,5 m 2 površine kolektora i oko 100 litara volumena spremnika za vodu - » ® . Jednoobiteljsko kućanstvo sa 4 člana treba za pripremu tople vode kolektor od 30 cijevi sa 3 m 2 površine apsorbera. Kolektor ovisno o osunčanju prikuplja 8,5 - 1 4 , 0 kWh na dan. To je dovoljno da zagrije 200 - 280 litara vode -> © . Svaka solarna instalacija zahtijeva za sada i sustav za grijanje, jer se izravno Sunčevom energijom u dogledno vrijeme ne može grijati.

10 80 90100 Trad. kuća Trad. kuća Niskoener1982 1995 getska kuća Potrebna toplinska energija za toplu i pitku vodu obiteljske stambene zgrade
Zgrada Zgrada - - Zgrada ™ Zgrada s s s s

150

min. termoizolacijom flSOVV/m2) poboljš. termoizolacijom (13QWnf) dobrom termoizolacijom (150W/rrf) vrlo dobrom termoizolacijom (70 W/rrf)

©

Potrošnja energije u domaćinstvu Topla voda 88 litara Hladna voda 28 litara

© P o t r e b a topline i potrošnja goriva u stambenim zgradama ovisno o termoizolaciji Kut nagiba kolektora^

Higijena tijela Pranje, rublje Pranje posuđa Ostalo čišćenje Ukupno

©

53 18 10 7 88

litre litara litara litara litara

Toaleta 201 Piće, kuhanje 4 I Pranje automobila Vrt _4J Ukupno 28 I

Sunčeva energija može se doW / / / / / / / / / / / / / / y > bivati aktivno i pasivno. % Nagib 100 Aktivno dobivanje Sunčeve energije: primjena tehničkih uređaja, npr. sunčani kolektori, cijevni vodovi, sabirni spremnici, pumpe itd. za prijenos Sunčeve energije.
0 ) 20 40 60 Kut nagiba kolektora Apsorber 1
¡ Upravljački

Potrošnja vode u domaćinstvu

Kuća Kolektor

n n
130°-138°

Pasivno dobivanje Sunčeve energije: primjena određenih dijelova građevine za akumuliranje topline, npr. zidovi, stropovi, staklene strukture: korisni učinak tog sustava ovisi o različitim faktorima: 1. klimatske okolnosti - srednja mjesečna temperatura, geometrija osunčanja odnosno Sunčevog zračenja, trajanje osunčanja, zračenje energije; 2. način korištenja Sunčeve energije - neposredno korištenje, posredno korištenje; 3. izbor gradiva - sposobnost površinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline. Različite tehnologije: 1. Solarna termija: termičko korištenje solarne energije služi se kolektorima. Pojam kolektor znači prikupljanje ili "hvatanje". Solarna termija služi za grijanje vode.

\45°-53° Korištenje sučevog zračenja
^ 1 = kolektor J(-\ 2 = dovod i odvod !s " \ O j 3 = osigur. s o l a m o g postroj. m . 4 = regulator

(s)

Polumjer osunčanja zimi

Apsorber za bazen Cijev izmjenjivača topline Kondenzator Tekućina za prijenos topline •Termo izolacija

^

J

\ ^ '//
V. •

A

Presjek termičke cijevi S ^j)

J //

//

Vakuum - cijevni kolektori Standardna solarna tehika => Niska temperatura potrošne tople vode Grijanje bazena - prostorija Niska temperatura za grijanje prostorija

Termičko iskorištenje solarne energije

^
=>
r

CI'
Pasivna solarna energija iOO

LEn
>

2. Solarna struja: fotovoltaža (PV) neposredna je pretvorba Sunčevog zračenja u istosmjernu električnu struju uz pomoć solarnih ćelija.

Koncentrirani solarni kolektori
P a r a visoke temperature z a tehnološku energiju i električnu energiju

Fotoelektrično iskorištenje solarne energije

<¿á
Solarne ćelije

=>

Električna energija

©

Solarno postrojenje za potrošnu vodu

Solarne tehnike (shematski prikaz)

115

HLADNJAČE

C ä

DIN 4701, 4 7 1 0 Q p Kad je riječ o novogradnjama i prvoj ugradnji, zamjeni ili obnovi vanjskih dijelova postojećih zgrada, ne smiju se prekoračiti granične vrijednosti prolaza topline iz tablice -» @ (maksimalni koeficijenti toplinske provodljivosti). Treba se držati propisanih debljina termoizolacije. Ako se stropovi ispod neizgrađenih tavana i ispod stropova prostorija koje iznad ili ispod graniče s otvorenim prostorom obnavljaju tako da se: a) krovna obloga (uključivši oplatu) zamjenjuje neposredno ispod krovne obloge, b) oblaže pločama ili pločastim građevnim elementima koji nisu neposredno prigrađeni, vezani žbukom ili lijepljeni, ili c) ugrađuju slojevi termoizolacije, vrijede zahtjevi prema -» @ redak 3. Jačine vjetra Brzina u m/s

1-10 Enscheds K Osnabrück

i Frankfurt ad 0.

; f l \ w ü b e r W""" Ü T *lsipzig\Meissen) v t-n Jf . / »Gera Dresden 7Fulda4 , QhV ^ • > »Plauen

r

»Eger
Bayreuth (.

Saarbrücken Karlsruhe/« Strossburg

• Nürnberg W über 600m ü.NN
Izotermička karta najnižeg dvodnevnog prosjeka temperature Passau z r a k a u ° C ( 1 0 puta u 2 0 godina), razdoblje 1 9 5 1 . - 1 9 7 0 . Sastavila '.^•Salzburg njemačka meteoroloured Offenbach/Main

©
Smjer \vjetra Mjesec^^ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje [2) 3,8 5,1 5,5 5,3 4,7 4,9 5,3 4,5 4,5 4,4 4,8 5,1 4,9 3,8 4,4 4,4 4,1 4,4 4,4 3,7 3,3 3,2 3,1 4,0 4,1 4,0 4,3 3,8 5,0 4,4 4,3 3,7 3,0 3,4 3,0 2,8 3,7 4,0 3,9 4,2 3,9 3,5 3,9 3,6 3,2 2,9 3,4 3,1 3,0 4,0 3,6 3,6 3,9 4,5 3,5 4,2 3,5 3,3 3,4 3,5 3,7 3,1 4,0 4,9 4,0 5,4 6,4 6,6 6,6 5,7 4,7 5,3 5,3 5,3 5,9 7,7 7,1 6,1 S SI

£? Berchtesgaden š k a s l u ž b a , c e n t r a l n i

0 tišina 1 tihi propuh 2 laki vjetar 3 slabi vjetar 4 umjereni vjetar 5 svježi vjetar 6 jaki vjetar

0 1-2 2-4 4-6 6-8 8-10 10-12

7 vihor 8 olujni vjetar 9 oluja 10 jaka oluja 11 orkanska oluja 12 orkan

12-14 14-17 17-20 20-24 24-30 preko 30

I

JI

J

JZ

Z

SZ

Prosjek Prosjek bez tišine s tišinom vjetra vjetra 4,6 5,2 5,2 5,8 4,9 4,8 6,3 4,4 4,6 4,7 6,7 5,9 5,2 4,6 5,2 5,2 5,8 4,9 4,8 5,3 4,4 4,6 4,7 6,7 5,9 5,2

6,9 6,8 7,0 6,9 6,2 5,5 6,3 6,3 5,7 7,0 8,4 8,1 6,8

6,3 6,7 7,0 7,7 6,3 6,4 7,0 7,0 6,4 6,4 9,1 8,3 6,8

Prosječne brzine vjetra u m/s; zračna luka Frankfurt/Main Smjer \vjetra S SI I

JI
1,3 1,6 1,0 1,5 1,8 1,7 1,7 1,8 1,4 1,6 1,2 1,2 1,6

J

JZ

Z

SZ

Mjesec\ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje (3) 1,8 2,9 3,3 3,9 3,1 3,2 3,0 3,0 2,9 2,6 2,1 2,6 3,1 2,3 2,6 3,1 3,7 2,5 2,6 2,6 2,6 2,5 2,3 1,5 2,1 2,6 2,1 1,9 2,1 1,9 2,2 1,7 1,7 2,0 1,6 2,1 1,3 1,7 1,9 2,7 3,1 2,8 3,4 3,0 2,3 2,8 2,6 3,4 3,0 3,4 3,8 3,1 3,5 4,9 4,2 5,1 4,2 3,7 3,8 3,7 4,1 4,0 4,6 5,4 4,3 4,0 4,4 4,6 4,9 4,8 4,5 4,4 4,2 4,2 4,4 5,1 6,1 4,7 3,6 3,6 3,4 4,0 3,3 3,6 3,2 3,6 3,4 3,4 3,6 5,0 3,6

Prosjek Prosjek bez tišine s tišinom vjetra vjetra 2,5 3,3 3,2 3,9 3,3 3,1 3,2 2,9 3,1 3,0 3,7 4,0 3,3 2,5 3,2 3,2 3,9 3,3 3,0 3,2 2,9 3,0 3,6 3,6 4,0 3,2

Rashladne prostori Pri određivanju potrebne hladnoće za hlađenje prostorija treba uzeti u obzir činjenicu da različita roba zahtijeva određenu temperaturu, vlažnost, izmjenu zraka, trajanje hlađenja odnosno smrzavanja, način skladištenja itd. -» s. 115 Q . Nadalje treba voditi računa o specifičnoj toplini robe, klimi, obilježjima građevine, položaju, toplini od rasvjete i prometu unutar hlađenog prostora. Proračun potrebne hladnoće obuhvaća: 1. rashlađivanje robe koju treba hladiti odnosno zamrznuti (hlađenje do točke smrzavanja - smrzavanje - pothlađivanje) (Q = m cp At). Ako treba robu zamrznuti, mora se na točki smrzavanja oduzeti potrebna količina topline, pa je poslije toga specifična toplina robe manja. Smanjenje vlage iznosi oko 5%; 2. rashlađivanje i sušenje zraka koji struji; 3. dotjecanje topline kroz zidove, stropove, pod; 4. gubitke uslijed prometa (otvaranje vrata), osvjetljenja (prozori), topline od rasvjete, kao i rada pumpi i ventilatora; 5. kondenzaciju vodene pare iz zidova -» s. 123-130. Hlađenje mesa Svježe zaklano meso rashlađuje se u prostoru za prethodno hlađenje pri 280,15K do 281,15K i relativnoj vlažnosti od 85 do 90% tijekom 8 do 10 sati sa 303,15K na 288,15K, zatim u rashladnom prostoru na 275,15K do 281,15K pri relativnoj vlažnosti od 75% tijekom 28 do 30 sati. Hlađenje i skladištenje je odvojeno. Gubitak težine u 7 dana 4-5%. Danas se sve više primjenjuje brzo rashlađivanje u rashladnoj prostoriji bez prethlađenja, gdje se mesu temperatura od 303,15K pri klanju spušta na temperaturu skladištenja od 274,15K, pri izmjeni zraka od 60 do 80 ciklusa / sat i relativnoj vlažnosti od 90 do 95%.

Prosječne brzine vjetra u m/s; Bremerhaven Max. koeficijent prolaza topline W/(m2K)1> 0,60 Minim, zahtijevana debljina termoizolacije bez proračuna 2) 50 mm

Elementi građevine

Vanjski zidovi Prozori Stropovi ispod neizgrađenog tavanskog prostora i stropovi (uklj. kosi krov) koji ograničuju prostoriju prema gore ili dolje u odnosu na zrak izvana Podrumski stropovi i podne ploče, te zidovi i ploče koje graniče s negrijanim prostorijama
11 2)

Dvostruko ili izolacijsko ostakljenje 0,45 80 mm

0,70

40 mm Max. vrijeme skladištenja pri različitim temperaturama i postocima vlažnosti (0 K = 273,15°C) 4 8 12 16

Koeficijent p r o l a z a t o p l i n e m o ž e s e u s t a n o v i t i iz p o d a t a k a o s l o j e v i m a e l e m e n t a g r a đ e v i n e P o d a t a k o debljini o d n o s i s e n a provodljivost t o p l i n e X = 0 , 0 4 W / ( m K ) . A k o s e u g r a đ u j u m a t e r i jali d r u g a č i j i h k o e f i c i j e n a t a provodljivosti t r e b a d e b l j i n e t e r m o i z o l a c i j s k i h s l o j e v a o d g o v a r a j u ć e prilagoditi. U o b i č a j e n i m a t e r i j a l i o d m i n e r a l n e v u n e ili p j e n a s t e s i n t e t i k e m o g u s e r a č u n a t i s k o e f i c i j e n t o m provodljivosti o d 0 , 0 4 W / ( m K ) .

© O g r a n i č e n j e prolaza topline pri prvoj ugradnji, zamjeni i obnovi elemenata građevine

©

V r e m e n s k e jedinice

116

Roba za hlađenje

Temperatura K

Kretanje zraka M. = srednje St. = jako D. = u tami

Relativna Trajanje vlažnost skladištenja zraka u%

HLADNJAČE
HLAĐENJE I SMRZAVANJE MESA -» Q P Proces smrzavanja mijenja stanje i raspodjelu vode u mesu, ali se sastav mesa ne mijenja. Smrzavanje govedine je na 261,15K, svinjetine na 258,15K pri relativnoj vlazi od 90%. Vrijeme smrzavanja: ovčetina, teletina, svinjetina 2 do 4 dana; govedina - stražnja četvrtina 4 dana, prednja četvrtina 3 dana. Ispravno odmrzavanje 3 do 5 dana na 278,15 - 281,15K ponovno uspostavlja stanje svježeg mesa. U novije vrijeme - poglavito u Americi - postupak ubrzanog smrzavanja pri temperaturama od 248,15 do 243,15K i 120 - 1 5 0 izmjena zraka u satu. Prednosti: mali gubitak težine, meso postaje mekše, zamjenjuje se proces dozrijevanja, mali gubitak sokova, velika čvrstoća i održivost nakon otapanja. Trajanje uskladištenja ovisi o temperaturi u skladištu, npr. govedina se na temperaturi od 255,15K može držati 15 mjeseci, pri temperaturi 261,15K 4 mjeseca, pri 263,65K 3 mjeseca. Na kubični metar rashladnog prostora stane 400 do 500 kg ovčetine, 350 do 500 kg svinjetine, 400 do 500 kg govedine, uz normalnu visinu slaganja od 2,5m. Vrsta mesa Govedina Temperatura u skladištu °C -18 -12 - 9,5 -18 -10 - 9,5 -18 -10 -22 -18 -12 - 9,5 -35 -23 -18 -12 Vrijeme skladištenja (mjeseci) 15 4 3 12 2-4 1 51/2 4 do 18 4 do 10 2 preko 12 12 6 3

Pivovara Skladištenje piva Skladišta hmelja Meso Govedina Svinjetina Ovčetina i teletina Iznutrice Smrznuto meso Suho meso, kobasice Divljač i perad Divljač smrznuta Perad svježa Perad smrznuta Riba Ohlađena u ledu Smrznuta, masna riba Smrznuta, nemasna riba Soljena riba Jaja Jaja u hladnjači Maslac, mlijeko, sir Maslac, kratkotraj. sklad. Maslac, trajno skladišt. Sir, meki Skladište sira, Švicarska Povrće Cvjetača Grah, sušen Grašak u mahunama Krastavci, otv. skladištem Krumpir Kiseli kupus Šparoge Špinat Rajčice, zrele Luk Smrznuto povrće Voće Ananas Jabuka, prema sorti Naranče Banane Kruške Jagode Trešnje, ribiz Šljive Ogrozd Grožđe Limun Smrznuto voće i voćni soli Sušeno voće Biljke i cvijeće Jorgovan i đurđice Ruže Rezano cvijeće Krzna i vunena roba Čahure svilene bube, mrtve Krznena roba Vunena roba Kože Kruh, brašno i dr. Kruh, tjestenina Brašno Gotova peciva Skladište za čokoladu Žito, suho Vina i sokovi Rajnsko i mozelsko vino Bordo i burgundac Jabukovača, grožđ. mošt Rakije Razno Restoranske hladnjače Izložbene vitrine Skladište za dimljene proizvode (krzna) Konzervator jestivog leda Umjetno klizalište Led na umjet, klizalištu Mrtvačnica, pretinci Knjige u knjižnicama

274,15-274,65 M. 273,15-271,15 M. 272,65-273,65 M. 271,15-272,15 M. 274,15-272,15 M. 273,15-274,15 M. 258,15-255,15 D. 283,15-274,15 M. 265,15-263,15 272,15-273,65 258,15-255,15 M. M. M. D.

90 75 80-85 80-85 80-85 75-85 85-90 75-80 85-90 80-85 85-90

-

6 mjeseci 15 dana 15 dana 15 dana 3 dana 10 mjeseci 6 mjeseci 9 mjeseci 8 dana 4-10 mjes.

273,15-274,15 250,15-245,15 253,15 271,15 272,65-273,65

-

D. D. M. St.

100 90-95 90-95 85-95 75-85 pr. pakiranju 75-80 80-85 80-85 70 90 70-75 85-90 85 85-90
-

5-10 dana 8 mjeseci 12 mjeseci 10 mjeseci 8-10 mjes.

272,15-277,15 263,15-259,15 275,15-277,15 274,65-277,15 272,15-273,15 278,15-280,15 273,15 273,15-277,15 276,15-279,15 276,15 273,65-274,15 272,15-272,65 273,15-274,15 271,15-270,65 250,15-255,15 277,15 272,15-276,15 273,15-275,15 284,65 271,15-275,15 272,15-274,15 273,15-274,15 273,15-275,65 273,15-274,15 272,65-275,15 275,15-278,15 250,15-255,15 272,15-277,15 269,15-266,15 272,15-270,15 275,15 258,15-253,15 275,15-271,15 275,15-278,15 274,15-275,15 281,15-283,15 275,15-277,15 279,15-281,15 277,15-279,15 280,15 279,15-284,15 283,15-284,15 273,15-274,15 276,15 275,15 279,15-281,15 283,15-276,15 265,15-261,15 288,15 268,15 268,15 291,15-297,15

St. M. D. M. M. M.
-

do 6 tjedana 12 mjeseci 2-6 mjes. 4-12 mjes. 4 tjedna 9-12 mjes. 1-2 tjedna 1-2 tjedna 6-9 mjes. 6-9 mjes. 4 tjedna 8-10 dana 10-14 dana 6-8 mjes. 6-12 mjes. 2-4 tjed. 3-10 tjed. 1-2 mjes 3 tjedna 1-8 mjes. 2-3 tjed. 2-4 tjed. 5-6 tjed. 2-6 tjed. 3-6 mjes. 1-2 mjes. 6-12 mjes. 9-12 mjes.
-

M.
-

Svinjetina

M. St.
-

85-90 90 80-90 75-80
-

Svinjski but Kokoši

-

M. M. M. M. M. M. M. M. M. M.
-

85 90-95 85 85 90-95 90 90 85 85-90 80-85 80-85
-

Puran

(Í2)

Temperatura i trajanje skladištenja

70-75 80 90 85
-

M.
-

M.
-

-

90 80 95
-

Hlađenje ribe Svježa riba može se na ledu pri 272,15K i relativnoj vlazi od 90 do 100% održati svježom do 7 dana. Dulje vrijeme skladištenja postiže se upotrebom baktericidnog leda (kalcijev hipoklorit ili kaporit). Za dulje skladištenje potrebno je ubrzano smrzavati na 248,15 233,15K, po mogućnosti glazirati slatkom vodom da se spriječi pristup zraka i isušivanje. Sanduci za ribu 90x50x34 = oko 150kg. Hlađenje maslaca Rok skladištenja: pri temperaturi 265,15K 3 do 4 mjeseca, na 258,15 - 252,15K: 6 do 8 mjeseci, pri 252,15K i niže: 12 mjeseci. Relativna vlažnost zraka 85-90%. Posuda za maslac visine 600 mm, 0 350 do 450 mm, težina 50 do 60 kg. Hlađenje voća i povrća Važno: odmah prethladiti jer sniženje temperature na 281,15K dovodi do 50-postotnog usporenja dozrijevanja. Rok skladištenja: ovisi o svojstvima zraka (temperatura, relativna vlažnost, kretanje), vrste, zrelosti, sastava tla, gnojenja, klime, transporta, prethlađenja itd.

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

80-85
-

-

-

-

-

-

M. D.

55-65

©

Povoljni uvjeti skladištenja hlađene robe (273,15 K = 0°C)

117

HLADNJAČE
Hlađenje jaja Hlađena su jaja ona koja su uskladištena u prostoriju kojoj se umjetno temperatura održava ispod +8°C. Ona moraju biti označena kao "hlađena jaja". Pri izlazu iz hladnjače moraju se u prostoriji s klimatiziranim zrakom zagrijati ako je vanjska temperatura iznad 5°C viša od one u hladnjači, kako bi se spriječilo znojenje. Površina prostorije za zagrijavanje približno je 12% površine hladnjače. Vrijeme zagrijavanja za četvrtine sanduka je oko 10 sati, a za polovice i cijele sanduke 18 do 24 sata. Slaganje četvrtina kutija u prostoriji za zagrijavanje: oko 5000 do 6000 jaja (oko 400 kg bruto) na četvorni metar. Sanduci za 500 jaja dugi su 92 cm, široki 48 cm i visoki 18 cm; za 122 tuceta = 1440 komada 175 x 53 x 25 cm. Računa se 10-13 sanduka za po 30 tuceta na kubični metar rashladnog prostora; jaje teži 50-60 grama, pa u kubični metar prostora stane 180-220kg jaja. Za 10000 jaja treba neto 2,8 m 3 rashladnog prostora. 2 milijuna jaja = 15 vagona. Za izvoz treba jaja, obložena drvenom vunom, pakirati u sanduke u koje stane 1440 komada. Bruto težina 80-105kg; kod egipatskih jaja 70-87kg. Tara, tj. težina praznog sanduka i drvene vune iznosi 1618kg. 1 vagon sadrži 100 polueksport sanduka = 144000 jaja ili 400 izgubljenih sanduka po 360 komada. Njemački uobičajeni sanduci za 360 jaja dugački su 66cm, široki 31,6 cm i visoki 36,1 cm (tzv. izgubljeni sanduci). Središnja pregrada omogućuje rastavljanje sanduka u dva dijela. Ulošci su od kartona, a sanduci od suhe jelovine; borovina nije pogodna. Ako se 7 sanduka slaže jedan na drugi, stane na četvorni metar neto 10 11000 jaja. Suh zrak od 75% u nepropusnom pakiranju, kockaste kutije sa 360 komada u kartonskim pregradama. Ako su jaja izložena zraku, može relativna vlažnost iznositi 83-85%. Vlažnost se regulira rashlađivanjem ili zagrijavanjem zraka u tlačnom kanalu. Gubitak težine pri hladnom skladištenju u prvim je mjesecima veći nego kasnije. Nakon 7 mjeseci gubitak je 3 do 4,5%. Jaja se mogu konzervirati i u plinu od 88% C 0 2 i 12% N prema Lescarde-Everaertu. Autoklavi se pune plinom u prostoriji na 0°C. Tako se održava prirodno stanje jaja. Važna je jednolikost temperature i vlažnosti. Često se u hladnjače za jaja dodaje ozon. Tijekom skladištenja potrebna količina hladnoće po četvornom metru tlocrtne površine iznosi 3300-5000 kJ/dan; tijekom punjenja više. Jaja se skladište od travnja / svibnja do listopada / studenog. Hlađenje i smrzavanje divljači i peradi Visokoj divljači (jelen, srna, divlja svinja) treba prije smrzavanja odstraniti iznutrice, što za sitnu divljač (zec, kunić, pernata divljač) nije potrebno. Sva se divljač smrzava s krznom odnosno perjem. Pri smrzavanju divljač treba slobodno visjeti, a kad se skladišti treba je naslagati na podnu rešetku. Zrak pri smrzavanju intenzivno struji, a tijekom skladištenja to je strujanje slabo. Na četvorni metar površine poda i uz visinu slaganja od 3 m može se složiti oko 20 srna, 710 jelena ili 100 zečeva. Relativna je vlažnost pri -12°C oko 85%. Domaću perad ne treba smrzavati i skladištiti uz divljač jer zbog svog sadržaja masti treba niže temperature i ne podnosi miris divljači. Perad se hladi na 0°C i 80 do 85% relativne vlažnosti tako da visi na stalci ma, ili u ledenoj vodi oko 7 dana; skladišti se pri 0°C i 85% relativne vlažnosti. Smrzavanje je pri temperaturi otprilike od - 3 0 do —35°C, a skladištenje pri otprilike -25°C i 8 5 - 9 0 % relativne vlažnosti. Za smrzavanje kokoši treba oko 4 sata uz brzinu strujanja zraka od 2 do 3 m/s. Duboko smrzavanje provodi se prema postupku Cryovaca i perad se pakira u plastične vakuumirane vrećice. Pilići se smrznu za 2-3 sata. Rok je skladištenja pri -18°C oko 8 mjeseci. Da se ne bi užegla, treba perad umotati u polietilensku foliju koja ne propušta vodenu paru. -»O D Pivovare Skladištenje slada: +8 do +10°C. Potrebna količina hladnoće po m 2 tlocrta je 5000 - 6300kJ/dan. Podrum za vrenje: vrijeme vrenja 8 do 10 dana pri +3,5 do +6°C Potrebna količina hladnoće je po četvornom metru tlocrtne površine 4200-5000kJ/dan. Za hlađenje kace količina hladnoće za vrenje treba biti 500 do 630kJ po hektolitru mješavine slada na dan. Skladišni podrum: - 1 °C do +1,5°C Potrebna je količina hladnoće oko 20-25 W m 3 , za prazni prostor, odnosno 2,5-3kcal/sat po hektolitru kapaciteta skladišta. Instalirana je rashladna snaga oko 2,1 do 2,3Whl prosječno godišnje. Hlađenje prostorija općenito Postrojenje za hlađenje, radi mogućih zaliha i sigurnosti, izvodi se veće od proračunane potrebe. Pretpostavlja se da je pogonsko vrijeme pri tome 16-20 sati dnevno; u pojedinim slučajevima i kraće, npr. zbog iskorištenja povoljnije cijene struje. U rashladnim prostorijama za meso instalirana snaga ne treba biti prevelika, kako bi i pri smanjenoj potrebi količine hladnoće bilo osigurano dovoljno vrijeme pogona i potrebno prozračivanje prostorije. Za rashladne prostorije malog obrtništva, s temperaturama +2°/ +4°C i obrta robe oko 50 kg/m 2 /dan može sljedeća tablica dati podatke za određivanje potrebne količine hlađenja i instalirane snage postrojenja: Tlocrtna površina prostorije m2 5 10 15 20 25 30 Potrebna količina hlađenja kJ/Tag 50000 82000 111300 138600 163800 187000 Snaga postrojenja za hlađenje W 870 1400 1900 2400 2850 3250

Dalje se može približno računati: rashladni prostor pri višekatnom načinu građenja 5000-8400 kJ/dan/m 2 . Skladište smrznute robe u prizemnom objektu 1050-1 700 kJ/dan/m 3 Količina mesa, obješenog u hladnjači, po m2 tlocrtne površine i računajući 15-20% za prolaze: ovce 50-200 kg (5-6 komada), svinje 250-300 kg (3-3 1/2 cijele, 6 - 7 polovica), goveda 350 kg ( 4 - 5 goveđih četvrtina) Po dužinskom metru može se objesiti na niske trake: 5 svinjskih polovica ili 3 goveđe četvrtine ili 2-3 teleta. Osovinski razmak cijevi niske trake: oko 0,65 m; visina do osi cijevi 2,3-2,5 m. Međusobni razmak visokih traka 1,2-1,5 m uz slobodni prolaz; visina do cijevi 3,3-3,5 m. Po dužinskom metru visoke trake može visjeti 1-1,5 govedo (2-3 polovice), ovisno o veličini. Približna potrebna količina hladnoće pri hlađenju mesa: prostorije za brzo hlađenje 21000-31500 kJ/m 2 na dan prostorije za najbrže moguće hlađenje oko 4200 kJ/m 2 sat Skladišni prostor za smrznuto meso Količina po kubičnom metru prostorije: smrznute ovce 400-500 kg smrznute svinje 350-500 kg smrznuta goveda 400-500 kg Normalna visina slaganja: 2,5 m Masti se pod utjecajem svjetla i kisika s vremenom užegnu, pa je ograničen rok skladištenja. Prostor za salamurenje mesa: temperatura +6° do 8°C Potrebna količina hladnoće 4200-5000 kJ/dan Slana voda u bačvama za salamurenje privlači vlagu iz zraka. Željeznički vagon tovarnog kapaciteta 15000 kg prihvaća oko 170 visećih svinjskih polovica na površini poda od 21,8 m 2 .

118

Kretanje zraka nastaje z b o g razlike u tlaku, o d n o s n o p o r e m e ć a j u r a v n o t e ž e koju u z r o k u j u :

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1 946 -> W Informacije: Središnji savez za sanitarije, grijanje i klimu, Rathausallee 6, St. Augustin Opće smjernice za projektiranje uređaja za klimatizaciju i ventilaciju DIN 1946 Vlažnost zraka u prostoriji: za osjećaj ugodnosti gornja je granica vlažnosti zraka 11,5g vode po kilogramu suhog zraka. Ne treba prekoračiti 65% relativnu vlažnost! Najmanje strujanje vanjskog zraka po osobi u kinodvorani, svečanoj dvorani, čitaonici, sajamskim halama, prodavaonici, muzeju, sportskoj dvorani jest 20 m 3 /satu, u uredu, kantini, sobi za sastanke, prostoriji za odmor, predavaonici, hotelskoj sobi to je 30 m 3 /satu, u restoranu 40 m 3 /satu, a u velikom zajedničkom uredskom prostoru to iznosi 50 m 3 /satu.
Dovod svježeg zraka_ Ventilator Okno za izbacivanje produkata sagorijevanja i svježeg zraka Ventilator odvoda Mreža dovoda

1. temperaturne razlike 2. prirodni vjetar 3. rad ventilatora

"Prirodna ventilacija" prozori, vrata, ventilacijska okna; "Prisilna ventilacija", uređaji za do vod i odvod zraka, klima uređaji

©

Raščlamba tehnike ventiliranja

Ventilacijski se uređaji postavljaju s ciljem da se postigne tražena klima u prostoriji. Za to mora, ovisno o zahtjevima, biti ispunjeno sljedeće: a) ukloniti onečišćenosti zraka iz prostorija - neugodne mirise, štetne i suvišne tvari; b) odstraniti primjetna toplinska opterećenja iz prostorija - opterećenja uslijed grijanja ili hlađenja; c) odstraniti latentna toplinska opterećenja iz prostorija - entalpijska strujanja od opterećenja vlaženjem ili sušenjem; d) održavati zaštitni tlak - održavati tlak u zgradama koji štiti od neželjene izmjene zraka. Većina uvjeta pod a) ispunit će se uobičajenim stalnim obnavljanjem zraka (provjetravanje) ili pogodnom obradom zraka (filtriranje). Uvjeti pod b) i c) najčešće se postižu pogodnom termodinamičkom obradom zraka, u ograničenoj mjeri također obnavljanjem zraka. Uvjeti pod d) bit će zadovoljeni dovođenjem i odvođenjem zračne mase pomoću različitih strojeva. 1. Prirodno provjetravanje Spontano provjetravanje kroz zidove zbog vjetra je manje nego kroz spojeve prozora, vrata i kutija za rolete. "S obzirom na pojačane zahtjeve za toplinskom zaštitom zgrada, u nekim slučajevima provjetravanje zbog slabog brtvljenja prozora i vrata nije dovoljno jer koeficijent propusnosti spojeva kod današnjih konstrukcija prozora obično iznosi
> 0

(5)

Shematski prikaz instalacije s dvostrukim strujanjem plina

20

21

22

23 v 24

25

26

27

28

29

30

°C

32

(cT)

Područje ugodne temperature zraka u prostoriji

Vanjska temp.U

-

Krivulja vrijedi za: - s t u p a n j aktivnosti 1 - o s r e d n j a odjevenost -temperatura zraka približno jednaka temperaturi površina koje zatvaraju prostoriju Osim toga se pretpostavlja: - d o v o đ e n j e zraka vrtložnim miješanjem - a r i t m . sredina na jednom mjestu tijekom mjerenja kroz min. 2s - a n e m o m e t a r s vremenskom konstantom od max 2s i cos - k a r a k teristikom u oba smjera strujanja Dopušteno je: -kratkotrajne vršne brzine koje mogu i višestruko premašiti aritm. sred. vrijednost -prekoračenje dopuštenih brzina zraka do 10% na max 10% mjernih mjesta Nije dopušteno: 2 7 -prekoračenje brzine dulje od 1 min. koje nastaju npr. uslijed nestacionarne regulacije

, i =

m?

.

h m (da Pa) 2/3 To je razlog što u stanogradnji može biti potrebno kontrolirano provjetravanje stanova mehaničkim uređajima za dovođenje i odvođenje zraka, eventualno i uz povrat topline". Provjetravanje kroz prozore s. 181 0 - ( § ) općenito zadovoljava za stambene prostorije. Povoljni su vertikalno klizni prozori, kod kojih vanjski zrak dolje ulazi a zrak iznutra gore izlazi. Intenzivno provjetravanje postiže se "...uređajima za provjetravanje prema DIN-u 18017 za kupaonice i zahode bez prozora, kao i odvođenje zraka kroz okna, pri čemu treba osigurati zadovoljavajući ulaz svježega zraka kroz za to predviđene elemente ili nebrtvljene prozore. Treba također paziti i na to da ulaz vanjskoga zraka ne izaziva propuh". Ugradnja zidnih ventilacijskih otvora za dovod i odvod zraka može zimi uzrokovati propuh. Bolje su rješenje mehanički uređaji za provjetravanje (provjetravanje stanova, DIN 1946).
22 23 24 25 26 °C — T e m p e r a t u r a z r a k a u prostoriji to

(7)

Krivulja dopuštene gornje granice ugodnih brzina kretanja zraka u prostoriji
Odvod z r a k a iz ^prostorije Skala boja: vanjski zrak dovod zraka odvod zraka kretanje zraka mješoviti zrak zelena zelena žuta žuta naranč.

KDovod vanjskog zraka Komora za I miješanje

1

sr

(r

:

r

«

(?)

Shema klimauređaja

119

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1 946 -> Q P Uređaji za ventilaciju i klimatizaciju imaju najčešće sljedeće stupnjeve obrade zraka: 1. Filtriranje Čišćenje zraka od krupne prašine (krupnoća zrna 5-50): a) nauljenje metalne filtarske ploče s okvirom ili automatski okretni filtri. Naročito za ozračivanje industrijskih prostorija. Nedostatak: sa zrakom ulazi i raspršeno ulje. b) suhi slojeviti filtri od tekstilnih ili staklenih vlakana u metalnom okviru, ne mogu se obnoviti, javljaju se i kao namotani trakasti filtri s automatskim čišćenjem. Fino čišćenje, odnosno uklanjanje čađe: c) elektrostatički zračni filtri. Prašina se ionizira i pada (ruši) na negativno nabijene metalne ploče. Vrlo mali otpor zraka. Nedostaci: veliki prostori za filtre, čišćenje toplom vodom. d) Fino filtriranje kroz filtarske medije od papira ili staklenih vlakana. Prednost: jeftino u nabavi, nema korozije zbog agresivnog zraka, veća sigurnost pogona. Nedostaci: veći otpor zraka nego kod elektrofiltara, u porastu s porastom prljavštine, stoga nastaju smetnje u bilanci zraka. e) Pranje zraka uklanja prašinu, aerosole i pare kiselina, ali ne i čađu, pa se ne preporučuje za područja gdje se mnogo loži uljem. sredstvima za hlađenje Frigen 12 ili Frigen 22 (F12, F22) itd. Ako je uređaj za hlađenje smješten neposredno do klimatizacijske centrale, moguće je isparavanje sredstva za hlađenje u odjelu za hlađenje centrale. Sredstvo za hlađenje koje sadrži FCKW zabranjeno je od 1995. godine. c) Kod većih postrojenja hlađenje se vode koja cirkulira u zatvorenom toku obavlja pumpanjem. Prednost: rashladna centrala može biti na mjestu gdje buka i vibracije ne smetaju. Vrlo siguran pogon. Danas su uobičajeni kompletni sustavi za hlađenje vode i postrojenja za klimatizaciju. v Za velike centrale za hlađenje: d) Stlačivanje sredstva za hlađenje u hermetičnom turbokompresoru (kompleti strojeva s kompresorom, rashlađivačem vode i kondenzatorom), malo vibracija, vrlo tiho. e) Apsorpcijski uređaji za hlađenje litijevim bromidom i vodom. Isparavanjem vode oduzima se toplina vodi za hlađenje; litijev bromid apsorbira vodenu paru i u kružnom je procesu opet ispušta; vodena se para kondenzira i vraća u proces isparavanja. Vrlo tihi uređaj bez vibracija, malih dimenzija. f) Hlađenje mlazom pare: mlazom pare velike brzine u jednoj se posudi stvara podtlak. Cirkulirajuća voda pretvara se u paru i maglu pri čemu se hladi. Hladna voda dovodi se u uređaje za hlađenje zraka klimatizacijskog postrojenja. Ovaj se način hlađenja primjenjuje u industrijskim objektima. Kod svih mehaničkih uređaja za hlađenje treba odvoditi kondenzatorsku toplinu. Za to stoje na raspolaganju: vodom hlađeni kondenzatori (voda iz zdenca ili vodovoda) ili zrakom hlađeni kondenzatori. Za vodeno hlađenje treba dopuštenje vodnogospodarskih vlasti. Osim toga treba pažljivo provjeriti nije li voda agresivna, jer bi se kondenzatori mogli oštetiti. Ako se rabi morska voda, moraju kondenzatori biti otporni na tu vodu (povišeni troškovi). Za vodu koja cirkulira potreban je rashladni toranj. U njemu se voda rasprskava sapnicama, teče preko rastresitih slojeva kroz koje se tlači zrak (hlađenje isparavanjem). Rashladne tornjeve, treba zbog buke smjestiti podalje od zgrada, ili još bolje na krovove zgrada. Isto vrijedi za zrakom hlađene kondenzatore.

Filtarska klasa EU 1 EU 2 EU 3 EU 4 EU 5 EU 6 EU 7 EU 8 EU 91>
1)

Prosječni stupanj filtriranja u odnosu na sintetičnu prašinu u %
Am<

Prosječni stupanj učinka Em u odnosu prema atmosferskoj prašini u %
-

65

65<Am<80 80<An<90 90
<Am
-

-

40 < £ m < 60 60 < £ m < 80 80 < £ m < 90 90 < £ m < 95 95 < £ m

-

Filtri za zrak s visokim prosječnim stupnjem učinka mogu se već izjednačiti s klasom za filtre lebdećih čestica prema DIN 24185 (T) Filtri za zrak se prema DIN 24185 dijele na filtarske klase

2. Zagrijavanje zraka a) Kod jednostavnih uređaja za loženje krutim gorivima ograničena je mogućnost reguliranja. b) Uređaji zagrijani električnom strujom, zemnim plinom ili loživim uljem. Dobra mogućnost reguliranja. c) Zagrijavanje parom niskog tlaka, toplom ili vrelom vodom. Rebrasti radijatori od pocinčanog čelika, bakrene cijevi, bakrene ili aluminijske lamele. Dobro i jednostavno reguliranje; neovisno o dimnjacima. 3. Hlađenje zraka Načelno za industriju ako se kroz čitavu godinu mora održavati stalna temperatura i vlažnost; za poslovne i trgovačke zgrade, kazališta i kinodvorane ljeti. a) Hlađenje zraka vodom iz gradskog vodovoda ili iz zdenaca, ako je temperatura zdenčane vode do 13°C. Zdenčanu vodu treba radi održavanja razine podzemne vode vratiti procjeđivanjem. Hlađenje vodom iz vodovoda u većini je gradova zabranjeno, a nije ni ekonomično zbog visoke cijene vode. Za zdenčane uređaje treba dozvola nadležnih vodnogospodarskih tijela. b) Kompresorski uređaji za hlađenje prema U W - VBG - 20: rashladni uređaji, kondicioniranje zraka DIN 1946 neotrovnim

4. Filtriranje, vlaženje, hlađenje isparavanjem Uređaji za filtriranje zraka ovlažuju suviše suh zrak ako su ispravno regulirani, a pritom ga do određene mjere i pročišćuju. Zasićenjem, tj. povišenjem apsolutne količine vode u zraku, dolazi do "hlađenja isparavanjem" (jeftina mogućnost hlađenja za industrijska klimatizacijska postrojenja u predjelima s malom vlažnošću atmosfere). U filtru se pomoću crpki i sapnica voda pretvara u finu maglu. Izvodi se od pocinčanog željeznog lima ili vodonepropusnog zida odnosno betona. Homogenizatori zraka odnosno limeni odbojnici sprečavaju prolaz vode u klimatizacijsku komoru. Ostali uređaji za vlaženje: a) posude za isparavanje na radijatorima ili raspršivači; b) središnji uređaji s parom ili električno grijane posude za isparavanje. Nedostatak: ovapnjenje; c) pokretni raspršivači (aerosolni uređaji) prikladni su samo za male količine zraka.

120

nehrđajućeg čelika vatrootpornih iverica i si. uređaji niskotlačni ili s visokim brzinama -> @ Topla voda (dovod) Topla voda (odvod) Nosivi stup . npr. Voditi računa o protupožarnim zahtjevima koji se odnose na ventilacijske uređaje.Parapetna ploča -Obloga 'Rešetka za razmak ® Primjer izvedbe visokotlačnog klimatizacijskog postrojenja (sustav LTG). Za kazališta.5 do 2m za montažu i popravke. Kanali i zračni ispusti odnosno ulazi: od pocinčanog željeznog lima. Prostorije za uređaje trebaju biti blizu klimatiziranih prostorija ako je to akustički prihvatljivo. Do ukupnog radnog pritiska od približno 40 mm VS imaju obje vrste istu jačinu buke. Vođenje zraka ovisi o obliku i namjeni prostorije. QP VDI 2081 "Smanjenje buke kod RTL .7 0 0 0 0 m 3 /sat širina x visina 3. a može biti i pravokutan. Za centrale iznad drugih prostorija treba predvidjeti vodonepropusni pod.uređaja DIN 4109". Duljina u smjeru strujanja zraka 1. a posebna je zona i unutarnje područje zgrade. Tome treba dodati prolaz 1. ploče od tvrdih vlakana ili lima. Na uskim i dugim tlocrtnim površinama mogu se komore pravilno poredati jedna do druge. Planiranje uređaja za ventilaciju i klimatizaciju treba uključiti već u idejni projekt jer znatno utječu na projekt i konstrukciju zgrade. 24167.TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA DIN 1946 5. upravna zarada Dvckerhoff Zement AG 121 . bolje keramika. Potrebni prostor za klimatizacijske centrale bitno ovisi o zahtjevima za filtriranje zraka i prigušenje buke.za ručno opsluživanje X X >i (T) V -1 J. d . Presjek kanala mora biti dovoljno velik za čišćenje (prljavština onečišćuje zrak). najprikladniji su od lima s pečenim lakom -> 0 . Ventilatori Radijalni i aksijalni ventilatori.5-3m. ovisno o prigušenju. b. dobar pristup. Širina i visina (svijetle mjere) centrala za industrijske i komforne urProhodna rešetka za dovod i odvod zraka s kutijom za prašinu do 20000 m 3 /sat zraka 2 0 . Rešetke za dovod i odvod zraka.0 m J komorne centrale 6. Zidani kanali bolje prigušuju zvuk nego betonirani. kinodvorane i predavaonice treba omogućiti da zrak dolazi ispod sjedala. ne postavljaju se na prohodne dijelove poda (izuzetak industrijske građevine i EDV prostorije). a iznad te vrijednosti aksijalni je ventilator glasniji. Zidovi zidani. c.0 m ] 4. smjer strujanja horizontalan i vertikalan. Rešetke za dovod zraka s usmjerivačem strujanja TT i © Zračni kanal s rutom za osvjetljenje Rešetka za dovod i odvod zraka F E1 klimatizacijske uređaje za komforne uređaje za centralu iz koje se odvodi zrak eđaje: oko 12 m oko 16-22 m oko 4 . U visokogradnji treba uzeti u obzir zaštitu od buke. Na vanjskim zidovima treba biti termoizolacija i parna brana da se spriječe oštećenja od kondenzata. d. e • nepokretni. Najprikladniji je kvadratičan ili kružni presjek. s premazom koji se može prati.4 0 0 0 0 m 3 /sat 4 0 . Ispust zraka odlučujuće određuje raspodjelu zraka u prostoriji. Duljina za jednostavne industrijske ^2^ Ventilacijski otvori: a . Prostorije za uređaje Građevinski i sigurnosno . primjena naročito u industrijskim građevinama. 24151-53. Prigušivači buke U zračnim kanalima prigušivači buke sprečavaju prijenos buke od centrale prema klimatiziranim prostorijama.( 5 ) Uvođenje zraka u uredske prostorije treba biti po mogućnosti kroz prozor (najjače hlađenje odnosno grijanje). Salonitni kanali (bez azbesta) prikladni su za vlažni zrak bez kiselina.0 m 3. Kod velikih postrojenja klimatizacijska centrala i prostor za distribuciju grijanja imaju zajednički hodnik za opsluživanje i prostoriju za središnju upravljačku ploču.6 m. izbjegavati akumuliranje topline. 7. 24191.tehnički zahtjevi VDI 3803. Otvori na stropu za dovod i odvod zraka tehnički su ispravno rješenje. Korisni učinak prikladnih ventilatora ovisno o nanqjeni iznosi 80-90%. Dodatno opterećenje poda od strojeva 750 do 1 500 kg/m 2 + težina zidova zračnih komora.75 m 4. prema DIN 4740. slivnici sa sifonima protiv mirisa ili s hermetičkim poklopcima koji se mogu skinuti. Klimatizacijski uređaji za velike uredske prostorije Svrhovito je velike prostorije klimatizirati pomoću više uređaja. Potrebno je redovito održavanje.0 m 3. ožbukani. Kanali za dovod zraka prigušuju se malom masom. Posebna je klimatizacijska zona područje uz fasade (uređaji s velikom brzinom). 24163. mTTTTT r P & & K v s N U l i / \ Q Q 8. rješenje je "kuća u kući". Skretanje oko uglova treba zaobliti -> DIN 24147. Zidani ili betonirani kanali ekonomičniji su od limenih za velike podne ili kose kanale. a isisava se na stropu.za tamne komore. a kanali od sintetike za agresivne plinovite medije. Odvodnja poda u svim komorama. ispust sisanjem na strani hodnika. s ispunom od mineralne vune. ali moraju se moći lako čistiti. Podni kanali za odvod zraka moraju imati brtvljene ispuste za vodu i dovoljan broj otvora za čišćenje.sami se otvaraju. Za izolaciju od vibracija primjenjuju se specijalni temelji s amortizerima. s odnosom stranica do 1:3.5 m l 4. f . Postoje li visoki zahtjevi glede buke i vibracija. Unutrašnjost treba glatko ožbukati i nanijeti presvlaku koja se može prati. Izvedba u kulisama od vatrootpornih materijala.

Ispod svakog prozora smješten je klimatizacijski konvektor (injektivni uređaj) s posebnim sapnicama za ispuštanje zraka i izmjenu topline. općenito ¿ © p Posuda općenito. a toplina odnosno hladnoća prenose se vodom sustavom cijevi kao kod centralnog grijanja. Čitava je zgrada pod laganim pretlakom. . Isisavanje zraka provodi se iza ugrađenih ormara na hodnik.5 do 2m raspored s vertikalnim cijevima za dovod zraka. općenito Prekiopnik. Kanale svake godine treba čistiti.Visokotlačni klimatizacijski uređaji Veliki presjeci kanala niskotlačnih klimatizacijskih uređaja potrebni su samo zbog količine zraka koja je potrebna za prijenos topline zimi odnosno hladnoće ljeti. pa su slabo brtvljena mjesta praktički zanemariva. I. ekspanzijska jedinica Ventilatorski konvektor. za 14-katni- TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA tu cu jedna centrala u podrumu i jedna na krovu. štednjake i friteze treba grupirati i iznad toga staviti odvod zraka s filtrom za masnoće. općenito Razdjelna komora. i to na nižem katu i prodorima kroz stropove prema gore. općenito A Proizvođač vodene pare X M Armatura. Kubični metar vode prenosi oko 3450 puta više topline nego kubični metar zraka. Sekundarni zrak rAJ Injektorski aparat I Grijanje Visokotlačno klima . Bez cirkulacijskog provjetravanja. Kod visokotlačnih uređaja nema cirkulacije zraka jer je količina zraka već reducirana na mjeru koja je potrebna za besprijekorna svojstva kondicioniranog zraka. u protivnom pogon za hlađenje nije ekonomičan i stvara se kondenzat na uređajima uz prozore (rashladne se površine prljaju). Kotlove. Opći zahtjevi: 1. npr. sušenje zraka ^4) Mješač (zraka). dakle najveća širina zgrade ako nema unutarnjeg uređaja je 2x6 = 12 m + hodnik. odnosno u odzračni kanal na hodniku ili kroz sanitarne prostorije. ili instalacijska etaža na sredini visine zgrade. filtar za pročišćavanje sekundarnog zraka (cirkulacija zraka DIN 1946).postrojenje (sustav LTG) ® < D © Ventilator. jačina buke š 30 do 33 fona. općenito Pumpa za tekućine. 458-459. općenito ^J^ ^2) Prigušivač zvuka. Vertikalni vod zraka za zgrade do 7 katova 0175-225mm. paziti na podtlak. koji se iz centrale opskrbljuje klimatiziranim zrakom i toplom ili hladnom vodom. bez vibracija. 4. po mogućnosti kružnog presjeka. Gornje dijelove zidova i strop treba ožbukati porozno (nikako uljena boja). Kod osovinskih razmaka prozora od 1. Visokotlačni vodovi zraka. Manja količina zraka omogućuje primjenu manjih centrala odnosno besprijekorno kondicioniranje zraka. DIN 4109 2. Nije li tako. općenito Industrijski uređaj općenito Senzor. općenito Pretvarač. općenito Kotao za vodu Protočni regulacijski ventil (prigušni ventil) © © © © © © 122 Uređaj za vlaženje. izmjenjivač topline mora i bez ventilacije biti u stanju održavati sobnu temperaturu u svim vremenskim prilikama. općenito Armatura sa sigurnosnom funkcijom Separator općenito ^5) Prolaz ulaznog zraka Ispravljač strujanja n6) Prolaz izlaznog zraka Zaštitna rešetka od atmosferilija IX! O Armatura s ručnim upravljanjem Komora za miješanje. općenito i Filtar općenito i ^10) Zračni vod. Vanjski zrak se čisti predfiltrima i finim filtrima. idealne prilike za strujanje. treba dodatni unutarnji uređaj za hlađenje. Skuplji je razmještaj s jednim glavnim zračnim oknom i horizontalnim razvodom po hodnicima na svakom katu s ograncima prema van ili neposredno iza fasade. grijač zraka © R e g u l a t o r količine strujanja. 3. Potrebno je lokalno loženje i izolacijsko ostakljenje. Izmjena zraka oko 15-30 puta. naizmjenično nosivi stup i instalacijski stup s mrežom cijevi za zrak i vodu. temperatura hladne vode ljeti ne smije biti ispod 15-16°C. dovodni zrak filtrirati i zimi grijati. Visina 3-5 m. kondenzator. zrak odlazi iz susjednih prostorija pa njihova grijaća tijela treba odgovarajuće povećano dimenzionirati. Visokotlačni klimatizacijski uređaji zahtijevaju otprilike trećinu uobičajenih količina zraka za provjetravanje čistim zrakom izvana. Klimatizacijski konvektori. općenito A Pretvarač vodene pare ~ Izmjenjivač topline s 23) križanjem tokova materijala _ Izmjenjivač topline bez 24) križanja tokova materijala Stroj za grijanje i hlađenje općenito NJ Povratna armatura. mjerno mjesto Toranj za hlađenje općenito 0 Grafički simboli tehnike kondicioniranja zraka DIN 1 946 T 1 . Regulacija je samo na izmjenjivaču topline. općenito Regulator. Najveća dubina prostorije za visokotlačne klimatizacijske uređaje približno je 6 m. Kod još viših zgrada treba za svakih 7-10 katova predvidjeti instalacijsku etažu za uređaje grijanja i klimatizacije. a ne zbog opće potrebe ventiliranja. Uređaji za ventiliranje kuhinja Velike kuhinje VDI 2052 ->• i s.

0.8 k D • FD + 0.zaštita od oštećenja građevine koja nastaju zbog nedovoljne ili pogrešno postavljene termoizolacije pa nastaju termička strujanja. ožbukan k2 Rog + _ l i " A.> (3) 1/aj + 1/A + 1/ota = 0.056 + 0. navodi se u Wh [=1.04 1. unutarnje površine zida je toliko viša koliko je bolja termoizolacija.02 0.Termoizolacija Fw + k F • F f + k D L • F d l + 0. ¡=•1=1 i—u—i- I Opadanje temperature o d g o v a r a 1/k . = 10 A. Izmjena topline konvekcijom (prijenos topline). pa se može prikazati pravcem ako su slojevi crtani u mjerilu veličina svojih termoizolacijskih svojstava (§).45 k između rogova = 0.13 0.33 0.TERMOIZOLACIJA POJMOVI .015 Zid 0.4 0 = 5. = 70 A = 80 M Termoizolacija Žbuka k na mjestu roga = 0.E ^ ^ Proračun prosječnog koeficijenta otpora prolazu topline sastavljenog elementa građevine.56 1/a B Vanjska žbuka Unutarnja žbuka _ 1 1/k 1.> ( i ) Razlika između vanjskih i unutarnjih temperatura pri tome se raspodjeljuje na pojedine slojeve u postotnom omjeru kojim sudjeluju u ukupnom otporu prema prolazu topline 1 / k .36 0.13 + 0. proračunava se iz jednakih dijelova F i k-vrijednosti obiju komponenti: km(F+w) = (k F • FF+kw)' (Ff + Fw) k m = srednja vrijednost koeficijenta toplinske provodljivosti omotača zgrade izračunan iz podjednakih udjela F i k .02 1/A 1/a. "mjerne vrijednosti" ne mogu se s tim usporediti! Otpor prolazu topline 1/A u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] ] specifična je vrijednost za debljinu sloja: 1/A = d l k (d = debljina sloja u m). Tok temperature je u cijelom elementu građevine linearan Tok temperature kao (5). Vrijednosti prema DIN-u 4108 sadrže i dodatke za praktičnu primjenu.08).95 km = § 0 .64 Proračun vrijednosti k višeslojnih elemenata građvine.12 0. što znači da je površina zida za 10. 1 3 % . zaštita čovjeka od previše i premalo topline. svladava otpor elementa prema prolazu topline i dosiže vanjsku površinu elementa. manja je i toplinska vodljivost. krov (D).1/A= d' • D'.4 K hladnija od zraka u prostoriji! Prema tome.04 (ako postoji vanjska obloga 0.daje u W/m 2 K [kcal/m 2 hK] gubitak topline kroz element građevine i služi kao osnova za proračune grijanja).MEHANIZMI jzziczr Svrha je termoizolacije: .30 Vanjska žbuka 0. 4 5 70 + = 0. Količina topline. uzevši u obzir minimalne faktore za površine krova i podova na tlu: kw • km — © Princip prolaza topline kroz neki element građevine Tok temperature u jednoslojnom elementu građevine Unutarnja žbuka 0.5 ke • FG Fw + Ff + Fdl+ Fd + FG Prolaz topline kroz jedan element građevine: stanovita količina topline svladava unutarnji granični sloj zraka i tako iz zraka u prostoriji dolazi na unutarnju površinu elementa.33 bio bi odnos 0.83 = 0. s t o j e manji taj broj. vođenjem. temperatura °C.87 = 0. .2 K 1/A 8 3 % • 40 = 33. "granični" sloj zraka. Definiranje pojmova u DIN 4108 [podaci u uglatim zagradama: jedinice u prijašnjem sustavu kcal]. može se termoizolacijom usporiti ali ne spriječiti.koeficijent toplinske vodljivosti . njegova je veličina za razne slučajeve propisana u DIN-u 4108 i "Odredbama o termoizolaciji" Ista veličina služi projektantu grijanja kao podloga za dimenzioniranje. prozor (F). . Koeficijent prijelaza topline 1/a jest termoizolacijska vrijednost sloja zraka koji prianja uz element građevine. toliko je veća vrijednost 1/a na vanjskoj strani elementa (1/a a ) 0.16Wh (= 1 kcal) podiže temperaturu 1000g vode za 1K. ali kari- (šuplja o p e k a ) k = 0. 1 primjer: O p a d a n j e temperature odgovara 1/k ) T o k temperature u višeslojnom elementu građevine ®kirani prikaz elementa građevine (u mjerilu koeficijenata otpora prolazu topline). Otpor prolazu topline 1/k u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] jest zbroj otpora jednog elementa građevine prolazu topline: 1/k = 1/aj + 1/A + 1/aa (njegova recipročna vrijednost k . Primjer: kosi krov izgrađenog potkrovlja Termoizolacija |. 123 .).83 + 0. Na unutarnjoj strani elementa (1/a. Primjer: zid od plinobetona 500 kg/m3 debljine 30 cm. toliko je niža temperatura unutarnje površine elementa (7) i toliko lakše dolazi do pojave kondenzata vode.5 0. svladava vanjski granični sloj zraka i izlazi u vanjski zrak. 1. Što je manja brzina kretanja zraka.16kcal].2 K 1/a a 4 % . Promjena temperature nije samo važna kad je posrijedi kondenzacija nego je važna i za termičke dilatacije elemenata građevine -» s. prijašnja dimenzija grd).vrijednosti sastavnih dijelova omotača: zid (W). primjer uz 1/A od 0. koliko je slabija termoizolacijska moć elementa građevine.udobnost.. Koeficijent toplinske vodljivosti X u jedinicama W/mK [kcal/mhK] specifično je svojstvo gradiva. (§). = 28° i vanjsku teperaturu 9a = 12° Temperatura 9W.4 0 = 1. može se jednostavnije proračunati množenjem debljine sloja d' (u cm) s faktorom D'. Koeficijent otpora prolazu topline važan je za poštivanje odredaba DIN-a 4108.48 2 4 c m šo + 5 c m stiropor staklo 6 m m izolacijsko staklo 2 x 6 mm © Tok temperature u različito termoizoliranim elementima građevine za unutarnju temperaturu 9. tako se mogu zakonitosti lakše utvrditi. Koeficijent toplinske vodljivosti k u jedinicama W/m 2 K [kcal/m 2 hK] Recipročna vrijednost koeficijenta otpora prolazu topline 1/k danas je najvažniji brojčani podatak za proračun termoizolacije.ušteda energije za grijanje.22 = 1. a prije svega kondenzacija vodene pare.02 1. razlike temperature K (kelvin.4K. zračenjem i difuzijom vodene pare. 1/A 1 / a a = 1 3 % + 8 3 % + 4 % Pri razlici od 40 K između vanjskih i unutarnjih temperatura odnos je: 1/a.7 = 0. površine poda na tlu (G) i površine stropa u dodiru sa zrakom (DL).04 = 2 6 % 6 6 % 8 % U tom slučaju na unutarnji granični sloj zraka otpada 26% 40 = 10. 124. za tok temperature u elementu građevine i za oštećenja zbog kondenzacije (-> dolje).04 = 1.00 1/a.6 K 2. Izvedena je veličina km(F+w) = srednja veličina "prozor + zid". Promjena temperature ovisi o toplinskom prigušenju pojedinih slojeva.34 0.

tamo će doći do ukupnog pada tlaka pare. a s vanjske blag . vani . vrlo dekorativna na ružinim laticama.14 = 10.18 Relativna vlažnost zraka 50 33.g. I Iznutra I I / i I I I I / I I 1 Zid 24 cm. 12.9 40. zadan pravcem protoka temperature.TERMOIZOLACIJA Tok temperature DIFUZIJA VODENE PARE Vodena para.0 © Apsolutna razlika tlaka (razlika tlaka zraka) među stranama elemenata građevine Temp. Da bi se izbjegla oštećenja. udio graničnog sloja zraka odn.1 5 7 8 0 % = 1.7 mbar. želi li se to spriječiti.4% 60 25% 23% 21% 70 17.5 cm.3 88.4 mbar 108 cm 6 cm 114 cm 94.2% 15. u mješavini vodene pare i zraka dio tog tlaka proizvodi vodena para . 89 i dalje). U primjerima © @ © Parcijalni tlak vodene pare ostaje ispod max. 12. Granični sloj zraka ne smije prijeći određeni dio X ukup- mbar r 25 -20 . nema kondenzata © uslijed nedovoljne izolacije: kondenzat na i u elementu građevine.2 173.5. tj.mbar = ® Količina vodene pare u zraku pri različitoj relativnoj vlažnosti zraka © Iz toka temperature u elementu građevine proizlazi krivulja max. izvana nizak faktor difuzijskog otpora.3 mbar / 17. posljedica je kondenzacija —> @ . unutarnji 2 cm) zanemariti. mogućeg.» (4) npr u mjehurima hidroizolacije krova -> s. treba parnu branu ugraditi s unutarnje strane. Kondenzacija nastaje tamo gdje stvarna količina vodene pare prelazi onu koja je prema temperaturi moguća.» © . parcijalni tlak pare u zraku (kp/m2) 26.3 mbar Razlika 119 .8% 16. Difuzijom nastaje unutar elementa pad parcijalnog tlaka pare. Primjer Unutra 2 0 7 5 0 % = 11.20 . -»tablica (§)). Kad temperatura pada. raste relativna vlažnost ako količina vodene pare ostane ista.9 125.t.r 25 Ako je sloj koji zatvara prolaz pare na vanjskoj strani.9 238. X=max. uzdiže se prema van = kondenzat u unutrašnjosti elemenata građevine otpora.7% 5.10 5 | 1 | i | I 1 ' Iznutra I I I mbar r 25 -20 -15 -10 5 | I I | / 1 I | I | . •Parna brana na pravom mjestu mbar . termoizolacija na unutarnjoj strani parne brane 124 . loš prolaz topline = nizak faktor sloja (A. količine vodene pare koja difundirá kroz element zrak 10°C.15 • 10 5 | 1 | 1 | ' I RJ !' ><1 i K / J / /| KTJ y ] / i I i ' nog otpora prolazu topline 1/k —> © .15 . dopušteni udio graničnog sloja zraka 1 prikazanje element građevine sa svojim graničnim slojevima zraka u mjerilu termoizolacije (usporedi s.» © proizlazi iz faktora slojeva Taj nagib s unutarnje strane visok koeficijent difuzijskog I © Faktor rasporeda slojeva = nagib krivulje. Zrak može primiti samo određenu količinu vodene pare: ta količina je veća pri višoj temperaturi.0= © Parcijalni tlak vodene pare u zraku © Max. Primjeri difuzije I 1 1 I 1 1 Da bi se izbjegle oštečenosti građevine. Različiti parcijalni tlakovi pare nastoje se izjednačiti difuzijom. 3 mbar = 100% Ako bi prema ovom primjeru temperatura zraka i dalje padala.5 ± 0 ± 5 + 10 + 15 + 20 + 25 Vanjska temperatura (°C) -12 -15 . • Ispravno postavljanje slojeva Nagib krivulje difuzije treba biti s unutarnje strane koliko je moguće strm.0% 105 = 9. izračunava se kao umnožak debljine sloja d i koeficijent difuzijskog otpora (. 123). Relativna vlažnost zraka je postotni odnos stvarno prisutne vodene pare i najveće moguće količine pri toj temperaturi.6 mbar H d 4. vodena bi se para kondenzirala u tekuću vodu: na taj način nastaje rosa.8% 28. Tome se slojevi suprotstavljaju svojim otporom protiv difuzije \i d (cm. plinovito agregatno stanje vode. Unutarnja žbuka 1.3 mbar / 23.9 62. treba spriječiti kondenzaciju na njenim elementima.3% 100. Razlike parcijalnog tlaka pare —> © dakle su samo različite količine molekula vodene pare pri istom ukupnom tlaku zraka (suprotnost: apsolutna razlika tla- © Relativna razlika tlaka pare (razlika parcijalnog tlaka pare) među stranama elemenata građevine max.5 cm.8 mbar 105 = 0.6 mbar = 1 g vode/kg zraka). 12. dobar prolaz topline = visoki faktor sloja i A .5% 30. do granice pare („x") l mbar f 25 . nastaje pretvorbom u paru pri temperaturi vrelišta i isparavanjem pri svakoj temperaturi. važno je: • Dovoljna termoizolacija U primjeru © jednoslojni je element bez kondenzacije. toplina koja je za to potrebna (oko 700Wh) oduzima se okolini. on se iskazuje debljinom sloja zraka koji bi imao isti difuzijski otpor. X=max. m). Granični slojevi zraka mogu se zbog svoje male debljine (vanjski 0.4 mbar = 52% 72% zrak 15°C. u primjeru © nastaje kondenzat na unutrašnjoj strani elementa jer je udio graničnog sloja zraka očito prevelik. prolazom kroz elemente građevine i njihove slojeve. u protivnom dolazi do kondenzacije . Zato se temperatura pri kojoj relativna vlaga dosiže O O O O O O • • • • • • • • • • • o o o o o • • o o o • o o o • • • o o o o o o ••••••••• ••••••••• ••••••••• -ooooooooooo ooooooooooo 100% naziva rosištem mješavine zraka i vodene pare. Iz praktičnih razloga ta se veličina upotrebljava kao podatak o količini vodene pare u zraku (v. jer se time razmatranja o difuziji mogu jednostavnije prikazati (0.parcijalni tlak pare. Vodena para u zraku nije vidljiva ("oblaci vodene pare" kapljice su koje lebde u zraku). pada prema van = dobro! © Pogrešan raspored slojeva: faktor rasporeda = nagib krivulje.1 323. zakrivljena crta pokazuje najveći mogući parcijalni tlak pare.0% kova u smislu parnog kotla . 10 0 10 20 30 (°C) Temperatura zraka Primjer količina vodene pare u zraku 12.3 mbar zrak 20°C. analogno protoku temperature u elementu građevine dijeli se i pad tlaka na pojedine slojeve proporcionalno njihovu udjelu u ukupnom difuzijskom otporu elementa. Atmosferski tlak iznosi 1 bar ili 1000 mbara (nazvano i hektopaskal).5 2 4 = H d 6 1.3 mbar / 1 2 . pri čemu slojevi ispred brane ne smiju premašiti određeni dio X cjelokupnog otpora prolazu topline 1 /k © © Parna brana na hladnoj strani: kondenzat u elementu građevine Dodatna parna brana na toploj strani sprečava stvaranje kondenzata. °C -10 .

zr.otpor lacije 1M d : D |j d (cm) d (cm) Gran. Raspored slojeva na unutarnjoj strani kao način građenja bez parne brane. "topla fasada") s vanjskim slojem otpornim na prolaz pare i time uvjetovanom unutarnjom parnom branom (-» s. Tipični su primjeri prikazani na ® . pa je u tom slučaju bolje izvesti ventiliranu fasadu (iznimka: predgotovljeni zidovi). Da bi se izbjegao kondenzat na površini građevnog elementa i njegove neugodne posljedice (pojava plijesni i si.Azbestcementne ploče [— Žbuka (sintetika) Nosač žbuke (staklena vuna) Termoizolacija i . Način građenja s ventiliranom fasadom -» (5) Ventilacija iza fasadne obloge uklanja paronepropusno djelovanje relativno paronepropusnih vanjskih slojeva. Važno: na vanjskoj strani kod normalne žbuke preko termoizolacijskih slojeva postoji opasnost od pojave pukotina zbog gomilanja topline i podloge slabo otporne na posmična naprezanja. faktor X smanjuje se iznutra prema van.kod vertikalnih elemenata teško je izvedivo. 123). uključivo granični sloj zraka slojeva do parne brane. jer se u protivnom javlja prevelik prolaz pare i kondenzacija na vanjskoj oblozi.«f<iiiitit»HiiHTiTinnf EZH (T) F777IF71 Masivni zid bez termoizolacije © Masivni krov s paronepropusnim pokrovom Otpor prolazu topline 1/k elementa građevine Redoslijed slojeva od izvana prema unutra Difuzijski Debljina -Koefic. Unutarnja obloga mora biti uvijek nepropusna za zrak! Topli mostovi su dijelovi elementa građevine u kojima je termoizolacijski učinak manji od okolnoga. Raspored slojeva treba biti takav da ne nastaje kondenzat: dovoljna termoizolacija. okolinom koja je dobar vodič topline ili dovođenjem toplog zraka.Hidroizolacija i— Termoizolacija . Stoga treba upotrijebiti žbuku armiranu staklenim vlaknima -» (4) (ne za zatvorene bazene -> s. 124. obrnuto nego kod (9) maloj unutarnjoj površini koja prima toplinu pridružena velika vanjska površina koja predaje toplinu.04 0. 261-262). (—»s. pa temperatura na površini toplinskog mosta na unutarnjoj strani pada i može doći do kondenzacije (-> s. U tu svrhu mogući su načini: Smanjenje gubitka topline kroz toplinski most pomoću termoizolacijskog sloja protiv "vanjske hladnoće" (povećanje termoizolacije smanjuje postotni udio graničnog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k). Tako raste dio otpora prolazu topline graničnog sloja zraka na tom mjestu.). mora se povisiti temperatura na unutarnjoj površini toplinskog mosta. i uobičajeni vanjski ugao -» © predstavlja toplinski most jer je tamo. Međutim. sloj izvana _ Beton ( 2 2 0 0 kg/m^) 10 Stiropor tip 0 4 0 4 Žbuka 1. 92 i dalje. S obzirom na činjenicu da na unutarnjoj strani par> ne brane ne nastaje tlak u smislu parnog kotla. ne smije prijeći određeni dio ukupnog otpora prolazu topline -» s. Način građenja s parnom branom -» (2) Novi je način građenja ("topli krov". Kad je manji pad.Zračni prostor p Termoizolacija JCTtiirmnYffimnroffmvniro ® Masivni zid s paronepropusnom fasadom © Masivni zid s ventiliranom fasadnom oblogom ® Na unutarnjoj površini vanjskog ugla stvara se kondenzat (j\ Na unutarnjem uglu ne nastaje kondenzat Betonski zid izvana \ Izvana tt ® i II 9 /n / ^ ftl Zid Iznutra l i 1 tt I Zid 1 ft v \ \ / Betonski zid iznutra Na velikoj vanjskoj površini toplins(9) —' Pri velikoj unutarnjoj| površini toplinskog mosta je gubitak topline po jedinici površine znatno manji kog mosta nastaje kondenzat (veliki gubitak topline po jedinici površine) 125 . 123 © ) . Na zidovima s minimalnom termoizolacijom zbog toga će na uglovima zgrade često doći do pojave kondenzata i plijesni.- Žbuka wuMr¿nimimiir4riUH.120 8 1 5 Detalj I Detalj II '"•i • m 100 200 300 1000 Difuzijski otpor Z [ c d ( c m ) Detalj III (D Ispitivanje pojave kondenzirane vode na nekom krovu . potrebna je parna brana (raspored -» način građenja s parnom branom) s difuzijskim otporom (i • d unutarnje obloge £ 10 m (kod zatvorenog bazena £ 100 m).12 1/y=1.047 600 200 15 1. Tako se smanjuje otpor prijelazu topline1/aj u odnosu na toplinski most.Parna brana TERMOIZOLACIJA NAČINI GRAĐENJA Način građenja bez parne brane -» @ Uobičajeni način građenja ne sadrži slojeve koji sprečavaju prolaz pare. (ZZŽ3Z3 . Za vrlo vlažne prostorije (npr. Preduvjet: presjek ventilacijskog prostora na svakom mjestu ^ 2 cm. zr. 125. funkcija ventiliranja zbog visinske razlike (najmanji pad 10% između ulaza i izlaza zraka). sloja termoizo.5 Gran. 124). nego samo parcijalni tlak pare -» s.0 0. tome se pridodaje i činjenica da je termoizolacijski kapacitet graničnog sloja zraka u uglovima znatno veći nego na širokoj površini. preporučeno "izjednačenje tlakova" pomoću tog sloja često je besmisleno (suprotno tome: slojevi za izjednačenje tlaka ispod pokrivača ravnog krova -> s. Porast troškova grijanja zbog toplinskog mosta beznačajan je ako je on malih dimenzija: ali ne kod jednostrukih prozora koji se također moraju smatrati toplinskim mostovima. zatvoreni bazeni) treba analitički ili grafički provjeriti tok tlaka pare -» (3). Važno: termička izolacija. sloj iznutra Ukupno 0.02 0. 92 i dalje). Povećanje dovoda topline prema toplinskom mostu povećanjem njegove unutarnje površine. Kod masivnih konstrukcija treba izravnavajućim slojem zaštititi parnu branu od mehaničkih oštećenja — s. a time i udio graničnog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k.

14 0.29 0.25 2.13 0.51 1.06 0.20 0.42* 0. slojevi do parne brane -> s.15 37.38 0.5 2.10 0.63 0.750) T M 500 500 "(625.22 0. bez kvarcnog pijeska Laki beton s poroznim agregatom bez kvarcnog pijeska Armirani beton 8 | I • i Pravilni položaj 111 J termoizolactjskog ' j r i .97 1.750) ~ (625.54" 0.0 1. za balkone) poboljšava termoizolaciju za do 68.26 0.34 0.12 a 500 "(625. bet.34 0.07 0.09 25.33** 0.34* 1.60 0. ploča s gredicama ( bez žbuke) fk Í ÚODt _ J _ 500 I (625.15 0. Armirani beton Arm..64* 1.27 0.34" 1.82* 0.63* 0. 123) treba smanjiti.78*" 0.07 0.28 0.04 0. plinobeton očvrsnut parom Armirani laki beton kompaktan. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) velikoformatnih betonskih elemenata je primjetan: uporaba armiranog lakog betona (npr.32 0.66 0.13 © V i š e s l o j n i zid s termoizolacijom na unutarnjoj strani ® Z i d s parnom branom na unutarnjoj strani Zračni prostor Masivna konstrukcija Stiropor 4 c m Letve Azbestcementna ploča Azbestcementna ploča 3.10 0.16 0.25 0.25 0.33 0. najveći udio X unutarnjih slojeva (granični sloj zraka.12 0. prema DIN 4159 Blokovi s djelom.36 1.21 0.16 0. U ovom je slučaju sintetična žbuka suviše paronepropusna pa je prikladnija ventilirana fasada -> (5) ili način građenja s parnom branom -> @ .11 0.04 0.30 0.75 1.03 0.20 0.87 0.nosač ploča © Otpor prolazu topline (koef. Arm.24 0.50 0. ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 140 165 190 225 240 265 290 0.25 0.15 0. očvrsnut parom.12 31.09 0.750) Arm.05 Termoizolacija prolazi neprekinuta preko konstrukcije .08 3tĐO/••I (31 30 30 30 30 30 0 0 0 0 0 i ¡c-a«^ 1 Bitumenska emulzi|a 300 kg/m2 ZkJ KSK 11.66"* 0. blokova prema DIN 1045 s opekarskim element.66 0.83* 0.26 0.07 0.28 0.52 0.18 0.70 1.28 0. ploča s rebrima i gredicama prema DIN 1045 sa šupljim opekarskim elementima prema DIN 4160 Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 bez poprečnih rebara (bez žbuke) 115 140 165 0.06 0.50 0.10 0.Naziv i skica Debljina Otpor prolazu S topline 1/A m 2 K/w u prosjeku na najpovoljnijem mjestu DETALJI TERMOIZOLACIJE: VANJSKI ZID Općenito: ako se termoizolacija ugrađuje s vanjske strane.06 0.04 0.18 0.750) t 2.12 0.13 Blokovi s potpun.08 0.23** 1.17" 0.34 1.55 0.40 0.43 1.10 0.18 0.19 0.750) 500 (625.12 0.79 0.22 0.08 0.30 0.32* 1.5 400 500 600 800 800 1000 1200 1400 1600 600 1000 1400 1800 (2400) 0.06 Debljina (cm) 18.36 0.89"* 0.68" 2.06 0. Arm. r i Termoizolacija vanjskog ruba stropa presjek Kosi krov s masivnim stropom u 1) Kosi krov s drvenim g red ni kom .85" 0.17 0.35 0.57*** 0.09 0.26 0.24 0.06 0.22 0.13 0. 90 i dalje nužna je termoizolacija kako bi se uštedjeli troškovi grijanja (tanji zid. eventualno sa završnim slojem mineralne žbuke. bet.41 0.15 0.14 0.21 0.09 0. šuplje grede prema DIN 1045 (Bez žbuke) 65 80 100 (5) Višeslojni zid bez parne brane ^7) Termoizolacija niše za grijaće tijelo • • • DfD • • DfD • sj 0.33 0.27 0.24 0.5 Unutarnja žbuka ' R O I k \ \ V W — Žbuka Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 s poprečnim rebrima (bez žbuke) a a'foaifaof ioi a 1 ton jna^aa?J t a 30 30 30 30 30 0 0 0 0 0 ¿¿li ina 190 225 240 265 290 0.13 0.12 0. viša temperatura).49* 0.07 0.10 0. pjenobeton laki beton.09 0.95* 1.18 Azbestcementne Vrsta betona ® Drveni krov hale (hladni krov) ® ^ Plino-. uz primjenu ekspandirane gline ili škriljevca itd.56" 1.79" 1.23 0.3%.22 0.07 0.11 0.09 0.14 0. zatvoreni bazen): jača termoizolacija. ne upotrebljavati mineralne žbuke nego oblogu s ventiliranjem -> © ili žbuku na bazi sintetike (pojačana staklenim predivom).99** 0. bet.82 0.16 0. Staklena pjena u mastiksu Bitumenska emulzija 300 kg/m2 Vanjski zn Parna brana TermoizolacijaVanjski zid 1.09 0.99 0.30 0.11 0.20 0.69 0.Kutnik .41" 0.08 0. spoj prozora sa zidom -> Posebni slučaj: vlažne prostorije (npr.' ~ ffi zračnog prostora * š 200 kg/m Površinska težina uključivo žbuka ** = 150 kg/m2 Površinska težina uključivo žbuka " * 1100 kg/m Površinska težina uključivo žbuka j" || ^ \ Iznutra © 126 Otpor prolazu topline (koef.11 0.750) 500 (625. Kritični detalji: klizna spojnica na priključku ravnog krova -> s. Strop od arm. ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 140 165 190 225 240 265 290 4.24 0.44 0. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) Prostorna masa kg/m3 12.08 0.20 0.11 0.63 1.31 0. bet.26 0. rebrasta ploča (bez žbuke) 120 140 160 180 200 220 250 120 140 160 180 200 220 240 0.

44 m2 Element: strop iznad podruma A1 strop iznad podruma 11.8.12 1.51 x 3.4071 .030 W/(m 2 K) 1.46/2 Ukupni grijani volumen zgrade: Proračun površina elemenata građevine Element: vanjski prozori na sjeveru A1 WC 0.55 + 1.610 W/(m 2 K) 1. vrata .76x2. prozori.20 A3 Stanovanje (vanjska vrata) 0. 9 5 m 2 ( A G p r o r a č u n a t o p r e m a W S V O ) Proračun volumena: V1 EG V2 .81 1.eq: Vrijednost k: prozori.39 + 10. kF prema WSVO: Dop.000 m 2 K/W 532.2 x 3.99 + 11. Ostali profili s atestom za kr do 2. -površina AF jug -površina AF sjever ulazna vrata A6 zabatne strane DG (11.01 1.26 + 3.0 W/(m 2 K) Vrsta elementa: Ispred grijaćeg tijela: / Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.50 27.76 1.12 + 10.9.8.prozori ne istok 7. vrijed.01x2.0121 .600 W/(m 2 K) Ukupna površina elementa: Element: vanjski zid stubište > teren A1 AW stubište Element: krov A1 krov A2 -površina AF4 krovni prozor 11.49 m 2 147.01) x 2.864 m 3 Element: pod stubišta A1 Pod stubišta 3.01 m 2 8.01 A4 Roditelji 2.6 1.01) Ukupna površina elementa: 143.14 x 1 .89 x 2.99 x 3.39x11.000 m 2 K/W 0.218 kWh/a 0.0 Grupa materijala za okvir: 1 Vrijednost kr 2.28 m 2 159.60) x 2.012 m 2 £15%.30 m 2 163.50 m 2 3.50 m 2 Vanjski prozori istok/zapad: Element: vanjski zid poroton 36.3.50 Vanjski prozori sjever Staklo: Vrijednost kv g-faktor: Okvir: specijalno staklo s atestom kv = 1.3.65x2.50 m 2 . k v prema WSVO: 3.50 m 2 11.99 x 11.( 1 . vrijed. drvo.79 5.76 m 2 .78 m 2 Ukupna površina elementa: Rezultati proračuna: kao vanjski prozori sjever 127 .95 m 3 535.12 Ukupna površina elementa: Element: vanjski prozori istok / zapad A1 A2 A3 A4 Stanovanje Hodnik Djeca Kupaonica 2.39x2.60 Okvir grupe 1.28 m 2 Dop.26 11. sintetika. < 40% 0.55 m 2 134. Ostali profili s atestom za kr do 2. k prema DIN 4108: nema zahtijeva Element odgovara DIN 4108.65 26.51 x 3.40 1.TERMOIZOLACIJA PRORAČUN TERMOIZOLACIJE WSVO 1994.1 pojedinačni/dvojni objekt.60 m Uređaj za ventilaciju: (nema) Grijana zapremina: 535. 1 2 x 3 .51 + 3.2832 3.58 m 2 V4 DG (površina kao EG) 120.87 + 1. 5 5 + 1.eq: Vrijednost k: Rezultati proračuna: Dop.33 m 11.26) x 2.41 1.01 m2 m2 9. unutra ^ 10°C Stambena zgrada Predgotovljeni objekt: ne Svijetla visina prostorija: ^ 2.51 x 0. vrata ./zap.000 m 2 K/W 0.40 1.6 1.06 m 2 . drvo.6 W/(m 2 K) 0. kombinirano.8 134.407 m 2 ^ 15%.99 A2 .418 kWh/a 1.01 x x x x 1.9.0 Grupa materijala za okvir: 1 Vrijednost kr 2.39 x 4.5 .51 m 2 1.60 0.498 .41 m 2 Okvir grupe 1. DIN 4108 Oznaka: Tip zgrade: ogledni projekt BEL.46 m 3 3.0 W/(m 2 K) Vrsta elementa: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kp.39x4.600 W/(m 2 K) 2.65 9.46 41.000 m 2 K/W 415. investitor: Neufert 1.7.29 m 2 .40 1.9.99x13.86 m 3 3 Rezultati pojedinih elemenata građevine Element: unutarnjni zid stubišta > UG A1 stubišni zidovi UG (3.odbitak .26 x 1. kombinirano.21 m 2 T l o c r t n a p o v r š i n a AG: 1 5 4 .85 A2 Kuhinja 1. 4 4 x 2 4.5 cm A1 A W E G A2 A3 A4 A5 -površina AF sjever -površina AF ist.26 m 2 1.6 -3. <40% 0.3.prozori ne sjever/zasjenjeno 9.odbivši EG V3 UG 324.12 7. sintetika.41 m 2 -7.12 x 3.6 W/(m 2 K) 0.99 + 1.35 m 2 Staklo: Vrijednost kv g-faktor: Okvir: specijalno staklo s atestom kv = 1.5012 . vrijed.02 m2 m2 m2 m2 Ukupna površina elementa: Element: vanjski prozori na jugu A1 Stanovanje Element: krovni prozor A1 AF Element: ulazna vrata A1 AT 1.51 x 2.01 1.26 1.01 m 2 .400 W/(m 2 K) Element odgovara WSVO za taj tip građevine 3.(1.4 207.26 x 2.

[kg/m 3 ] 1200 [1] 10 d IX [m K/W] 2 1 Gipsana žbuka bez 0.300 0.130 m 2 K/W 0. vrata-prozori ne jug 8.498 m 2 > 15%. tablica 1 Element odgovara DIN 4108.000 m 2 K/W 128. LM 21 2 Polistirol.040 25 0.00 1.0 1 2.0150 smole Vrsta elemenata građevine: Površinsko grijanje: Površina: Masa po m 2 : 0.180 600 5 10 80 250 1.0 do 2.060 W/(m 2 K) 1.790 W/(m 2 K) nema zahtjeva d [m] X [W/mK] P [kg/m 3 ] H [1] dM.130 m 2 K/W 0.02 19.tvrda pjena (stiropor) 4 Smreka.6 1. neventilirano ne 159.000 m 2 K/W 290. jug Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvir specijalno staklo s atestom kv = 1.0150 aditiva 2 Poroton .1 W/(m 2 K) 0.04 10 2.6 W/(m 2 K) 0.50 Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Krovni prozor Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvirizolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 2.08 Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Vanjski zid poroton 36. jela Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: Masa po m 2 : 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna Dodatni zahtjevi za lake elemente dopuštenih vrijednosti k prema DIN 4108/2.0005 0.283 m 2 > 15%. nagib krova > 15° ne istok 3. tabl.80 kg/m 2 d [m] 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine Krovni rogovi.390 W/(m2K) nema zahtjeva 0. LM21 3 Žbuka od umjetne 0.781 m 2 0. Ostali profili s atestom za kr = 2.000 m 2 K/W 0.147 m 2 95. 6. okvir < 30% ne sjever. tab. dijelovi presjeka Udio TDW 12% 88% Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Oznaka rogovi međupolja krov/strop prema vanjskom zraku odozgo.130 m 2 K/W 0.355 m 2 326.000 m 2 K/W 0.130 m 2 K/W 0.040 m 2 K/W 0.600 W/(m 2 K) 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.250 W/(m 2 K) 0. < 40% 0.501 m 2 > 15%.0400 0. prostorna 0.0120 X [W/mK] 0.1 2. kombinirano.400 kg 0. dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka elementa 1 Gipskarton ploče DIN 18180 2 Polietilen folije debljina > 0.000 m 2 K/W 0. sintetika. ekstrudirana smjesa Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: Masa po m21/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Krov.854 W/(m 2 K) 2.210 P [kg/m 3 ] 900 H [1] 8 8 [m 2 K/W] 0.900 W/(m 2 K) Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.035 0.12 50 1.040 m 2 K/W 0. < 40% 0. 2: Masa po jedinici površine: (slojevi nisu definirani kao drveni) Element odgovara DIN 4108.1 betonski ili metalni profili s atestom za kr2.1400 0.06 dix 0.532 kWh/a 1. [m2 K/W] 0.435 W/(m 2 K) kao vanjski zid poroton 36. prostorna masaO.5 Grupa materijala za ovkir Vrijednost krVrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF. općenito ne 147.67 0.398 W/(m 2 K) Grupa materijala za okvir Vrijednost kr Vrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF. sljubnice ispunjene.0 W/(m2K) prozori.3650 masa 0.28 15 0. sintetika.040 m 2 K/W 0.585 W/(m K) 10.350 P .0 W/(m 2 K) krovni prozor.TERMOIZOLACIJA Vanjski prozor.80.eq: Vrijednost k: Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Ulazna vrata Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvir Grupa materijala za ovkir Vrijednost kr Vrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.000 m 2 K/W 938.60 okvir grupe 1 drvo. < 40% 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 1.0 1 2. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 0.500 kg 0.700 800 1100 5 50 200 vanjski zid.šuplja opeka. Ostali profili s atestom za kr = 2.160 0.5 cm (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva d [m] X [W/mK] 0.0200 0.1 mm 3 Polistirol (PS) . bor. kombinirano.8 2.500 kg nema zahtjeva 128 .000 m 2 K/W 0.727 kWh/a 0.301 m 2 180.blokovi W6 .3000 0.0 W/(m K) 0.726 kWh/a 2.130 0 100000 100000 20 15 600 40 40 0.NB.000 W/(m 2 K) vanjski zid u terenu ne 9.50 okvir grupe 2. 1 Element odgovara DIN 4108.408 W/(m 2 K) 0.425 W/(m 2 K) 2.70 okvir grupe 1 drvo. zasjenjeno 3.eq: Vrijednost k: Vanjski stubišni zid iznad terena (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka gradiva 1 KLB lakiklima .8 W/(m 2 K) vanjska ostakljena vrata.eqVrijednost k: izolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 3.

06 0.0120 900 0.0200 4 Gipskartonske ploče DIN 18180 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.0 1.78 159.000 2.170 m 2 K/W 0.21 Ukupno 154.435 0.00 krov/strop prema vanjskom zraku odozgo neventilirano ne 140.040 m 2 K/W 0.TERMOIZOLACIJA Krovna polja .01 4 Polistirol (PS) .60 6. DIN 106/1+2.839 0.785 10.0020 0.: 4. Proračun QH prema WSVO zadovoljava uvjete.130 m 2 K/W 0.300 0 0.tvrda pjena (stiropor) 040 0.58 Af 9.08 Unutarnji zid stubišta iznad suterena 26.64 kWh/a m .210 15 0.600 1.1.960 W/(m 2 K) nema zahtjeva Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.130 m 2 K/W 0.58 58.200 0.400 kg 0.0 1. 1 Element odgovara DIN 4108.5 0.2 0.700 1400 0.25 Ukupno Prozori Vanjski prozori sjever Vanjski prozori istok/zapad Vanjski prozori jug Krovni prozori Ulazna vrata Ukupno Krovovi/stropovi Krov Ukupno Elementi prizemlja zgrade 26.22 13.02 3.100 2400 0.28 3.5 cm Ukupno Bočni zidovi A [m 2 ] Aw 147.0400 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.785 0.1000 5 Normalni beton prema DIN 1045 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.600 2.0 1. 1Element odgovrara DIN 4108.14 56.9 (Q'r + Q'L) . Q'H-: 95.930 W/(m 2 K) nema zahtjeva Vanjski zid stubišta iznad terena 9.75 kWh/a nr O'Hma*: Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline nije prekoračena.229 W / ( m 2 K) kao za krov Unutarnji zid prema znatno hladnijim prostor.01 0. 8.1 30.00 Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2. tabl.210 m 2 545. tabl.1600 2.000 0. 1 mm d [m] Unutarnji zid stubišta iznad suterena (redoslijet slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva d [m] X [W/mK] 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: element odgovara WSVO za taj tip građevine Pregled razmatranih elemenata građevine Pod stubišta (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva 1 Cementni estrih 2 Normalni beton prema DIN 1045 d [m] 0.43 3 PoIistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 040 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine Proračun prema WSVO za zgrade 535.00 32.58 1.4 17.37 m2 Ukupna površina omotača A: 0.75 22.6 30. 129 .400 0.130 m 2 K/W 0.335 2.040 15 2.50 28.37 kWh/a m : Q'h = 0.5 0.05 11.30 kWh/a nr Godišnji solarni dobici Q's: (u odnosu na volumen zgrade) Godišnja potreba topline za grijanje: 30.100 2400 0.4 26.0 0.300 0 0.579 m 2 365.210 p [kg/m 3 ] 900 [1] d/X [m 2 K/W] 0. izdanje od 16.14 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 0.1600 2.7 159.41 7.91 kWh/a m .70 Ad 159.(Q'| + Q's): 94.182 0.0 1.13 kWh/a m .27 185.335 W / ( m 2 K) 0.32: Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline: 30.443 m 2 464.50 0.000 1.0400 X [W/mK] 1.35 Aab f Vrijednost k [W/m 2 K] 0.00 1 Gipsana žbuka bez 0.86 m3 Grijani volumen V: 520.400 P .0400 4 Izolacijski materijal od mineralnih/biljnih vlakana 040 0.04 X [W/mK] 0.2 100.0 58.3 5.0120 8 8 100000 100000 0.785 W / ( m 2 K) 1.0 1.78 Ag 0.00 kWh/a m Godišnji interni dobici Q'.43 10.58 0.01 8.398 0.0100 0.656 0.06 0.398 ATk [W/K] 0.57 3 Polistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 035 0.1 6.750 kg 0.37 Sveukupno 0.57 10.0 15. Godišnja potreba ventilacijske topline Q'L.656 W / ( m 2 K) 1. tabl.350 W/(m 2 K) Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.0150 dodataka 2 Vapneno-pješčani blokovi i ploče.900 15.35 147.100 kg 0.8 0.8 0.607 m 2 17.035 0.392 1.6 31.2400 3 Polistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 035 0.5 0.44 Pod stubišta Strop iznad podruma 134.30 11.170 m 2 K/W 0. Ljetna zaštita od topline prema WSWO nije ispitivana.50 3.50 31.250 32.600 1.810 W/(m 2 K) 0. Q"H = Q'H/0.0 520.08 strop iznad podruma (podrum nije grijan) da 135.0350 15 20 50 1.1200 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.350 p [kg/m 3 ] 1200 n [1] 10 10 5 10 20 50 8 d/X [m 2 K M ] 0.170 m 2 K/W 0.0700 X [W/mK] 1.000 m 2 K/W 0.400 P [kg/m 3 ] 2000 [1] 15 35 70 150 20 50 d/X [m K/W] 2 Oznaka elementa Zidovi Vanjski zid poroton 36.58 0.5 Udio [%] 28. ne 26.97 1/m Odnos površine prema volumenu A/V: 29.95 520. Godišnja potreba transmisijske topline Q'r: 18.500 kg 0. k * f [W/(m 2 K)] 0.040 50 3. Podaci koji se odnose na energiju proračunati su prema odredbamapropisa o termičkoj zaštiti (WSVO). 1994. [kg/m 3 ] 2000 2000 [1] 300 400 15 35 100000 100000 20 50 70 150 d/X [m 2 K/W] 0.86 Strop iznad podruma (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka gradiva 1 Keramičke pločice 2 Cementni estrih 3 Polietilenska folija debljine > 0.28 kWh/a m .0 vrijed.7 0. 1 Element odgovara DIN 4108.0 520.1 mm d [m] 0. : 8.0 29.8 100.34 0.5 5.5 0.dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva 1 Gipskarton ploče DIN 18180 2 Polietilen folije debljine > 0 .0005 0.357 Udio [%] 31.03 1.05 Pregled prosječnih vrijednosti k vanjskih elemenata građevine Ogledni projekt BEL Neufert Aw Zidovi Aab Bočni zidovi Af Prozori sa solarnim dobicima Ad Krovovi/stropovi A d l Stropovi sa zrakom odozdo Aq Elementi prizemlja zgrade Ukupno Površina [m 2 ] 147.040 - 15 pod na zemlji ne 11.

70 1. Granične površ p r e m a dijelovima z g r a d a s visokom unutar temperat. -prolaza topline K.86 m 3 Orijentacija 1 sjever / zasjenjeno Vanjski prozon sjever U l a z n a vrata Orijentacija.78 2 H 0.0 Godišnja potrebna toplina za grijanje Q" H odnosi se na površinu koja je izvedena iz volumena zgrade (korisna površina zgrade A N ).335 0.435 0.600 2.59 kWh/a Korisna površina zgrade prema Propisu o toplinskoj zaštiti An = 171. istok 9.5 I. st 1 II.99 Prizemlje stambene površine 95.50 1.389 0.30 11. Proračunska zapremina zraka V L = 428.75 kWh/(m A) Q"HZUI = 94. Q'HZUI = 30.58 Vanjski zid stubište . Q'HZUI = 30.3.600 0.0 Dostavljaju se sljedeći podaci: Preračunato na • stambenu površinu prema § 4 4 . Međutim. A = 520.48 m 2 Iskoristivi unutranji dobici topline Q.64 kWh/(m 3 a) 6 A ^ . Ostale karakteristike koje se odnose na energiju Godišnje potrebe topline za grijanje (sveukupno) Q h = 16274.8 Za zgradu s normalnim unutarnjim temperaturama proračun prema prilogu 1 broj 1 i 6 Propisa o toplinskoj zaštiti Oznaka zgrade ili dijela zgrade: Mjesto: Područje: BEL Neufert Ulica i kućni broj Broj parcele: [m ] 1 AV. meteorološki podaci. 0.A*= .91 kWh/a Iskoristivi solarni dobici topline H Q S = 2305. dopust.5 Grijani volumen zgrade V = 535. 5 c m Krov 147. Godišnja potreba topline za grijanje A/V Omotač zgrade koji pren.0 0. Ventilacijski uređaj s mehaničkim pogonom bez povrata topline Kod zatvorenih negrijanih staklenih dogradnji su za vanjske elemente građevine u tom dijelu dani faktori redukcije prema WSVO prilog 1.000 0.48 kWh/a Uzeto je u obzir Potreba transmisijske energije Q r = 15612.62 kWh/a h sadržan u Q.5. 9 7 nrr 1 Vanjski prozori: istok / z a p a d Krovni prozon Onjentacija: z a p a d Orijentacija: jug 7.50 1.TERMOIZOLACIJA Dokument o potrebnoj toplini prema § 1 2 Propisa o toplinskoj zaštiti Površinski Površina -Koeficijent O z n a k a / onjentacija elemenata A.01 3.37 m2 4 5 Max.5 0.91 kWh/(M a) 9 10 2 2 A / V = 0 . stupanj povrata topline uređaja r| W = % Q** h = Q h / A * = 108.35 159. površine u kontaktu s tlom A ^ Ploče sa z r a k o m odozdo V Unutarnji zid stubišta > U G 26.900 0. razlika elemenata građevine 1 1.91 m2 (ogledni tlocrt) 130 .250 Br element broj Faktor specifičnih temperat. m 2 Pri proračunu godišnje potrebe topline za grijanje uzeto je u obzir Zatvorene. 11 Vanjski prozon jug 8.60 0.teren Pod stubišta Strop iznad podruma 9.56 kWh/(m 2 a Napomene uz osnove ovog dokumenta o potrebnoj toplini Naprijed navedene vrijednosti godišnje potrebe topline za grijanje u prvom redu daju polazne točke za usporednu ocjenu energetske kvalitete zgrade. nije uključen korisni učinak postrojenja za grijanje i eventualno različitim navikama korisnika.565 0.' Površina krova i krovnih ploča 3 A g : Donji završetak z g r a d e uključ.600 2. pa se stvarni utrošak energije samo uvjetno može ocijeniti na temelju proračunate godišnje potrebe topline za grijanje. Ove se vrijednosti proračunavaju prema jedinstvenim rubnim uvjetima koji su definirani u Propisu o toplinskoj zaštiti (npr.21 Vanjski zid poroton 3 6 . 1.64 kWh/(m 3 a) Pror dopušt. godišnja potreba topline za grij.41 3.91 m 2 proizlazi godišnja potreba topline za grijanje • glavna korisna površina prema DIN 277 . godišnja potreba topline za grij. Stupanj ukupnog prolaza energije 9I [W/m2K)j 0.99 (T) Presjek (?) 11.60 0.44 134. Ap: Prozori. topi.21 kWh/a Potrebe energije za ventilaciju Q L = 9795.60 1.za druga korištenja .' Vanjski zidovi 2 Aj.69 m 3 11.28 1. određene pretpostavke o iskoristivim unutarnjim dobicima topline i izmjeni zraka).0 1. BV -samo uz korištenje stana A*=149.0 7 8 prozori / vrta i vanjska vrata Q"HZUI = 95.785 0. = 4286.5 0. negrijane staklene dogradnje s jednostrukim ostakljenjem 1 ) / izolacijskim ili dvostrukim ostakljenjem 1 ) / termoizolacijskim ostakljenjem uz odgovarajuće označene površine Povišene vrijednosti iskoristive unutarnje topline zbog isključivog korištenja kao uredske ili upravne zgrade Ventilacijski uređaj s mehaničkim pogonom s povratom topline (sa ili bez toplinske pumpe).0 1.50 1.

nego njegovi dijelovi vibriraju jedan prema drugom (-»b) © Osjećaj jačine tona: uho općenito osjeća neki šum kao dvostruko glasniji ako je jačina zvuka udeseterostručena Žbuka 100 200 400 800 1600 3200 Hz cm 0. Ako se element neposredno pobudi (materijalni zvuk). Rezonantna frekvencija može se usporediti s klaćenjem letećih vrata. Zvučni titraji koje možemo čuti imaju frekvenciju od 20 Hz do 20000 Hz. Primjer zračnog zvuka: radio . 1 Hz (Hertz) = 1 titraj u sekundi. to se uglavnom postiže akustičnom izolacijom. To je zvučno područje podijeljeno na 12 dijelova = 12 bela (B) (prema izumitelju telefona A. na koje je ljudsko uho posebno osjetljivo. Bellu). rezonantne frekvencije. mjeri koja približno odgovara prijašnjoj mjeri fon. to se postiže upijanjem zvuka -> s. 134. Frekvencija kod koje brzina širenja savijenog vala u nekom elementu građevine iznosi također 340 m/s jest granična frekvencija. laka ploča od drvene vune 2. pri čemu se energija zvuka gubi najprije na prijelazu zvuka iz zraka u element građevine. dr.vika . motocikl Vrlo bučan pogon (kotlarnica i si. Kod akustične se izolacije prema vrsti zvučne smetnje razlikuje izolacija od zračnog zvuka (ako izvor zvuka prije svega pobuđuje okolni zrak) i izolacija od materijalnog zvuka (ako izvor zvuka neposredno pobuđuje neki element građevine). U DIN-u 4109 propisane su vrijednosti akustične izolacije koje treba postići -> s. Tlak zvuka kreće se u čujnom području čovjeka od praga čujnosti do praga boli (7).6 cm (el. zatim pobuđivanjem mase elementa i na kraju opet pri prijelazu u zrak. dakle teškim debelim elementima građevine. tlaka zvuka (|ib). prigušenje je zvuka dakako manje. (promjena tlaka pri glasnom govoru = približno jedna milijuntina atmosfere).5 cm. veličina izolacije od zraC j ) čnog zvuka bez obloge . glazba s radioaparata sobne jačine u zatvorenoj prostoriji Buka tihog usisača. debljini sloja i frekvenciji. usporenje kretanja vrata može se lako postići kočenjem. pjenobeton 11. uobičajena buka u poslovnoj ulici Pojedinačni pisaći stroj.glasovir (ujedno i zračni zvuk). tj. Akustična se izolacija uglavnom ostvaruje masom. izolacija od buke koraka — s.zrak . veličine jačine zvuka i zvuka (db) i jačine zvuka (|iW/cm2) 0- 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 100-130 Početak čujnosti Tiho šuštanje lišća Donja granica uobičajenih šumova u stanu srednji šumovi u stanu. mirna stambena ulica Uobičajena razina razgovora. koja se klate već uz lagane udare (rezonantna frekvencija). Brzina širenja uzdužnog vala iznosi 340 m/s. žbuka od gipsa i pijeska 2 cm Izolacija od zračnog zvuka zida (T) prema mjerenjima prof.0333 2 kg/cm ) u vrlo malim veličinama. Gosele. laka ploča. s oblogom + 2 dB 131 .nije ga moguće potpuno spriječiti.šumovi od instalacija . Za označavanje akustične izolacije služi za zračni zvuk razlika razine zvuka. Ako su izvor zvuka i slušatelj u istoj prostoriji. kod te je frekvencije prijelaz zvuka iz zraka u element i obrnuto vrlo dobar 100 90 80 0 70 5 Q 50 40 30 20 10 0 20 30 40 50 70 100 200 300 500 700 1000 Frekvencija f —2000 3000 4000 7000 10000 Hz ® Odnos između jačine tona (fon).zrak. bolja izolacija od one koju bi dala sama masa elemenata javlja se samo iznad tzv. žbuka 1. Za građevine je važno područje između 100 i 3200 Hz. 133.5 cm prikovana s velikim razmakom čavala.limena glazba materijalni zvuk: buka koraka . ekspandiran).) Skala jačine tona a) Pogrešno bjlspravno © Prikaz savijenih valova zida pri normalnim frekvencijama: zid ne vibrira kao cjelina (-> a). Najčešće se razina zvuka navodi u decibelima .7 dB. Zbog toga je uzet decibel kao fizikalna mjera jačine zvuka u odnosu na jedinicu površine -> (T). razlika između prvobitne i prigušene razine zvuka (za materijalni zvuk navodi se najviša razina koja od normiranog šuma smije preostati). koja bi stoga trebala biti niža od 100 Hz. G. 132. a ako su u različitim prostorijama.dB (A) odnosno iznad 60 dB u belima (B). Zvuk se širi kroz zrak kao uzdužni val -> © a u čvrstim materijalima kao savijeni val. mjerljivim u mikrobarima (|ib).element . Zvuk se širi mehaničkim titraji> ma i tlačnim valovima koji povećavaju ili smanjuju atmosferski tlak (= 1. Vio bela = 1 decibel (db) je donja granica razlike tlaka zvuka što ga ljudsko uho može registrirati pri normalnoj frekvenciji od 1000 Hz. Prostor između dviju ljuski treba ispuniti materijalom koji upija zvuk kako bi se spriječilo naizmjenično reflektiranje zvuka.„Srednje čujno područje • AKUSTIČNA IZOLACIJA 120 110 Q D To je svaka mjera kojom se smanjuje prijenos zvuka od njegova izvora do slušatelja .5 1 2 4 6 8 10 Debljina elementa građevine (5) Granične frekvencije za ploče od različitih gradiva © Obložna ljuska od ožbukane drvene vune. kod savijenog vala ovisi o materijalu. Lake konstrukcije za akustičnu izolaciju (§) koriste višestruki prijelaz zvuka: zrak . stiropor 1.element . tihi razgovor. ubrzanje je teško i zahtijeva silu. dvorana s pisaćim strojevima Glasna tvornička hala Bosch-ova truba na udaljenosti od 7 m. zvono telefona na udaljenosti 1 m Vrlo prometna ulica.5 cm.

4 1. Kod teških krutih elemenata granična je frekvencija iznad.6 0.4 1.5 250 187.9 365 300 240 240 240 300 300 240 240 240 240 240 240 240 300 300 240 240 365") 300 365 365 300 240 240 490 450 445 405 485 505 440 445 405 440 440 485 530 485 505 420 460 410 440 400 430 405 450 445 405 440 485 300 240 300 240 240 380 360 380 360 360 355 380 380 360 390 380 °. Zidovi s neDijagonalni prijenos dovoljnim prigušenjem mogu se popravjtj ^vjtljivqm_obLQŽnnm. 2 5 112.5 150 350 350 350 360 350 350 370 370 380 1 2 3 4 5 6 7 8 (§) Jednostruka vrata s pragom bez posebne brtve Teška vrata s pragom i dobrom brtvom Dvostruka vrata s pragom bez posebne brtve. DIN 4232 Porozni beton od neporoznog agregata.2 1. 0 Zračni zvuk . Kao pokrajnji putovi posebno se ističu krute ljuske težine između 10 i 160 kg/m 2 .2 1.» (2). 131 © .2 1.8 Puna opeka Klmker z a visokogradnju DIN 105 Šuplja opeka.7 1. „ „ .» © S p u š t e n i strop imaju izrazito negativan utjecaj na prigušenje zračnog zvuka.8 1.5 I 2 2 |37.5 250 250 250 250 250 187. 11.3 I Gips 0. moraju biti teški najmanje 400 kg/m 2 (ako su pregradni zidovi teži od 250 kg/m 2 tada je dovoljno 350 kg/m 2 ).0 1.3 l M i Ukočeno .0 1.8 0.5 Ziđe od pune ili šuplje o p e k e ili blokova.» (5). otvaraju se pojedinačno Teška dvostruka vrata s pragom i brtvom Jednostruki prozor bez posebne brtve Jednostruki prozor s dobrom brtvom Dvostruki prozor s kutijom bez posebne brtve Dvostruki prozor s kutijom i dobrom brtvom Akustična izolacija vrata i prozora prema DIN 4109 do 20 dB do 30 dB do 30 dB do 40 dB do 15 dB do 25 dB do 25 dB do 30 dB 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 © Minimalne debljine jednoslojnih zidova s veličinom izolacije od zračnog zvuka LSM = OdB 132 .ZRAČNA AKUSTIČNA IZOLACIJA U tom je slučaju akustična izolacija koju pruža element posebno loša.5j ReBroj lista norme Oznaka Prostorna masa kg/dm 3 Klinker ( 1 9 0 0 k g / m 3 ) 1 5 . drobljene opeke i si. ako ti zidovi i ploče imaju površinsku masu iznad 250 kg/m2 © Debljina e l e m e n t a (cm) uz niže n a v e d e n e površinske težine Teški beton* ( 2 2 0 0 kg/m3)| 6 . a kod tankih savitljivih elemenata ispod interesantnog područja frekvencija.prenošenje Pri izolaciji od zračnog zvuka javlja se v negativni utjecaj "pokrajnjih putova" veći negoli pri izolaciji od buke koraka (zbog toga bi u atestima 0 akustičnoj izolaciji zidova trebalo uvijek uzeti u obzir i "pokrajnje putove" koji su posljedica uobičajenog načina građenja).4 1.5 187. potrebna debljina zida .0 1. šljake.6 DIN 4165 Blokovi od plino-1 pjenobetona 0. ljuskom -> s. slabija nego bi to od njegove mase trebalo očekivati.0 1. čak i pri malom udjelu otvora u ukupnoj površini zida bit će rezultirajuće prigušenje zvuka najčešće ispod aritmetičke sredine prigušenja zvuka od zida i otvora.6 1.5 187.4 1. na koje se nadovezuju pregradni zidovi. obostrano ožbukani debljine 15 m m 31 32 DIN 4164 Beton od plovučca. I drvo <600 k9/m > _ 300 240 _ 300 240 490 365 10 20 30 40 50 70 100 200 300 400 500 29 30 Površinska masa elementa (kg/m ) (jT) Prigušenje zračnog zvuka. površinska masa i debljina elementa (prema Gosele-u) 2 Laki betoni 1 betoni u zidovima bez reški i pločama visine kata.2 1.7 1.5 I 2 ' 2 . npr šljunka Plino-1 pjenobeton 0. Za dvostruke zidove koji imaju funkciju akustične izolacije treba uvijek primijeniti tipiziranje.5 375 312.8 1.0 1. 131 ® ili ako su potpuno odvojeni od površine na kojoj leže.5 111.8 1.5 male zvučne mostove (suprotno od krutih ljuska).6 0. šupljine ispunjene pijeskom Puni blokovi od vapna 1 pijeska DIN 106 list 1 Giter blokovi od vapna 1 pijeska Šuplji blokovi od vapna 1 pijeska 1. treba dakle prije svega poboljšati prigušenje zvuka od vrata i prozora. 2 5 11. Malo M / 1 Vrata i prozori sa svojim niskim vrijednostima prigušenja zvuka .5 125 I terijalu (npr na uobičajenom stiroporu) znatno smanjuje akustičnu izolaciju! Laki beton* ( 8 0 0 kg/m3) | 6 .2 1.5 2 ( 2 6 0 0 kg/m3) Staklo Prešani azbestcement ( 2 0 0 0 kg/m3) 10 15 \20f.5 437.5 1. provjerene načine građenja! Ljuska od žbuke na uobičajeno tvrdom izolacijskom ma124 136.4 1. .2 1. i ( 1 0 0 0 k g / m 3 ) [1 1. obostrana žbuka debljine 15 m m 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 DIN 18152 Puni blokovi od lakog betona Bez ispune pijeskom DIN 18151 DIN 3 9 8 Blokovi od zgure Tvrdi blokovi od zgure Šuplji biokovi s dvije ili tri šupIjine Obrnuto ugra đeni.6 0. dvostruki zidovi daju posebno dobar učinak ako leže na elastičnom izolacijskom materijalu i ako su savitljivi .5 187. puna opeka 1. propisane vrijednosti .> © .9 1.4 1.6 1. stoga granični zidovi između stanova.5 1-1.8 2 1.» time raste utjecaj granične frekvencije na prigušenje zvuka . 2 5 P u n a o p e k a * .* s.8 1.9 DIN 1047 Kompaktni beton od šljunka ili drobljenca 2.6 1. 2 5 * obostrano ožbukani zidovi (zidarske mjere) 05 10. blokovi od v a p n a i pijeska* ( 1 8 0 0 kg/m ) | 5 .5 M a s a zida > 400 kg/m2 M a s a zida > 350 kg/m2 < 400 kg/m2 mm kp/m2 mm kp/m2 dak e: 1.5 400 400 425 425 400 450 475 425 475 405 460 500 375 375 312.2 437. kruti elementi imaju svoju graničnu frekvenciju usred interesantnog područja. Krivulja u DIN-u 4109 određuje kolika mora biti najmanja razlika razina zvuka pri pojedinim S p o r e d n i put frekvencijama Zahtijevana granična krivulja za zračni zvuk da bi se postigla veličina akustične izolacije LSM = ± 0 dB.2 1. dakle smanjenu akustični izolaciju ->©• Zračenje zvuka G l a v n i put Otpor pobudi Zaštita o d z r a č n o g z v u k a Kod zračnog zvuka zvučni val pobuđuje element građevine .6 1. 2 5 Šuplja opeka* ( 1 4 0 0 kg/m3) | 5 . Savitljive ljuske relativno su neosjetljive na © Zaobilazni put preko priključenih jednoslojnih elemenata građevine.5 | 3 | |11.

već i najmanja spojena mjesta smanjuju djelotvornost izolacije jer su zidne ljuske krute! Složeni zidovi Kod složenih zidova (tome pripada svaki zid s površinama različite akustične izolacije. Smanjenje akustičke izolacije R proizlazi iz sjecišta krivulje odnosa površina s vertikalama razlike pojedinačnih izolacijskih vrijednosti D z .vrijednosti odmah nakon izvedbe moraju biti za 3 dB povoljnije. lijevanog asfalta (debljina propisana u DIN-u 4109.Elast. i preko toga estrih od betona.Estrih (podloga) za pod Izolacija i .Estrih Zaštitni estrih -Podne pločice ili ploče Tijek proračuna: 1 Ustanoviti razliku pojedinačnih izolacijskih vrijednosti D z = D1 .D2. dakle dopušteno za sve vrste međukatnih konstrukcija (konstrukcije grupe I i II. proizlazi iz vrijednosti poboljšanja VM (dB). minimalna masa ispune iznosi 150 kg/m 2 (kod višekatnih zgrada 200 kg/m2). npr. Izračunati odnos površina izolacijskih dijelova zida 3. mora se strop nad podrumom izvesti s plivajućim podom ili nekom elastičnom podnom oblogom (kao i razdjelni stropovi između stanova). rub uvijek slobodno pokretan.zbog utjecaja starenja . Koliko će plivajući estrih ili meka elastična podna obloga poboljšati izolaciju od buke koraka. počinje li ona tek na razini terena. stoga ekstremno osjetljiv na zvučne mostove. Pri tome . anhidrita. Krivulja u DIN-u 4109 -> @ daje normiranu razinu zvuka. Ploča Izolacija Plivajući pod od keramičkih pločica (kupaonice) ^g^ Slojevi poda s hidroizolacijom za kupaonice s tušem r. Za porozne zidove propisano ^g^ Žbukanje nakon izvedbe estriha kod masivnih zidova 5 10 15 20 25 30 Razlika pojednačnih izolacijskih vrijednosti Dz=Di-D2 © Smanjenje akustičke izolacije prema Zeller-u C D — Trajno elastična masa Plivajući pod od pločica . 133 . Estrih je tanka kruta ljuska. pokriven zaštitnim slojem. vrijedi i za podnu oblogu od keramike -> © . stiropor ^ 1 0 mm Drveni pod . šljaka ^ (9) Savitljiva stropna ploča ^ Žbuka na pleteru Letve Mogućnost prigušenja buke koraka kod drvenog grednika Prigušenje buke koraka Zbog zvuka koraka međukatna se ploča izravno pobuđuje na vibriranje -> (3). Reške treba ispuniti odgovarajućim materijalom (ploče od pjenastog materijala) s preklopima. zid s vratima) dobiva se ukupna vrijednost akustične izolacije D g nakon što se odbije smanjenje izolacije R od veće izolacijske vrijednosti -> © 'TN ' Dvoslojni razdjelni zid s kontinuiranom razdjelnicom u presjeku (2) Tlocrt-»© Nepovoljno m u 5Všl G l a v n i put ) 7 / S p o r e d n i put U Zračenje zvuka Prijenos materijalnog zvuka © Frekvencija (Hz) Poželjna granična krivulja buke koraka . glina. reška zabrtvljena trajnoelastičnim kitom.Izolacija — Estrih (podloga) . ako u gornjoj prostoriji djeluje normirano "tapkalo".Pijesak. list 3). pri čemu treba staviti Di > D2 2. dakle maksimalnu jačinu zvuka koji se smije čuti odozgo u prostoriji ispod. Uobičajeni oblik akustične izolacije je plivajući pod: meki elastični izolacijski sloj bez reški. Kod međukatnih konstrukcija koje su dovoljna izolacija protiv zračnog zvuka (konstrukcije grupe II) može se prigušenje buke koraka postići mekom elastičnom podnom oblogom -> konstrukcije grupe I mogu se ovješenom savitljivom stropnom oblogom pretvoriti u konstrukciju grupe II -> (9). to je ujedno i izolacija od zračnog zvuka.ZAŠTITA OD ZRAČNOG ZVUKA I OD BUKE KORAKA-» Q P Razdjelni zidovi Zidovi koji razdvajaju zgade od slojeva težine ispod 350 kg/m 2 moraju biti odvojeni razdjelnom reškom po čitavoj dubini zgrade.Obloga 0 Ploča © Ž b u k a nanesena prije estriha do gornjeg ruba ploče. Ako reška počinje od temelja nisu potrebne dodatne mjere.

1 m).2 0 .•EZ] i i I I • I . past će razina reflektiranog zvuka izvan dotadašnjeg polumjera jeke. a za polovicu vremena odzvanjanja dvostruko toliko.a = 30° h = 2. nužan je atest. dizalo) ne smiju se ugra- P W 1 diti u zidove mirnih stambenih prostorija (dnevna soba. Za vrijeme odzvanjanja od 1. Ventilacijs- A = m a t e r i j a l z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a . zidove i ostale zapreke može se veličina izolacijskog djelovanja za različite valne dužine očitati iz dijagrama (7) (valna dužina približno 340 m/frekvencija).03 60 m 2 akustičnog stropa • 0.05 100 m 2 zidova i poda • 0. 4 0 . priključak na razvodnu L M a t e r i j a l koji upija z v u k cijevnu mrežu pomoću gumenih kompenzatora.. • šumovi pražnjenja (šumovi grgljanja). Kako neposredni zvuk opada s udaljenošću od izvora. postavljanje kade na zvučno izolirajuće noge (u tom slučaju i rub elastično prisloniti na zid). I Kmg).4 12. . Kotlovi se akustički izoliraju: izolirajućim postavljanjem (odvojeni temelj — > (2). Za nasipe. g u m a B = z r a č n i prostor. zvučno izoliranim poklopcem gorača. kanali za smeće. bit će od nekog polumjera "jeke" oko izvora zvuka reflektirani zvuk jednako glasan odnosno glasniji -> (5) od neposrednog zvuka. spavaća soba). Visine su u metrima a duljine zvučnih valova treba očitati Primjer.suprotno od prigušenja zvuka . npr. e v i s p u n a m a t e r i j a l o m z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a (^3) Metalno gumeni element ® Kanal opremljen materijalom koji upija zvuk . Isto tako ne utječe na zvuk koji od izvora neposredno stiže u uho.zatvoreni bazen: 40 m 2 vode • 0. između ostalog. iz toga proizlazi koliko je važna veličina H određena kutom a. poboljšanje svih armatura. b) akustički izolirati vanjske zidove. © Efekt akustične izolacije uz pomoć zapreka na otvorenom (A. • šum instalacijskih vodova nastaje stvaranjem vrtloga u vodovima. akustično izolirani nosači -» (?) • šumovi punjenja pri udaru vode na stijenku kade i si. ispitna grupa I sa = 20 db (A) razine armaturnih šumova na svim mjestima. treba predvidjeti ventilaciju. bučnost ventilacijskih i klimatizacijskih uređaja smanjuje se pomoću tzv.5 2 5 50 0 200 400 600 800 Udaljenost od izvora z v u k a (m) Ekv površina upijanja z v u k a (m 2 ) površina upijanja zvuka A biti 0. ako su prozori fiksni. dovoljne dimenzije."v Akus.68 Valna duljina je h/7 =2. efekt zaklona = 17dB 134 . npr nasipe. sred frekv.5/0. Beton B 25 Bitumenska Ijepenka Ploča pluta Bitumenska Ijepenka Beton B 25 12 cmD 500 g/m2 5 cmD 500 g/m2 12 cmD AKUSTIČNA IZOLACIJA Šumovi od instalacija javljaju se kao • šum instalacijskih armatura: može se smanjiti upotrebom armatura koje prigušuju zvuk.. poboljšanje: lukovi umjesto koljena. d) izvesti prikladne zahvate u okolnom prostoru. polumjer jeke se povećava.4 29 A = = 0.1 m 2 po kubičnom metru obujma prostorije v (polumjer jeke iznosio bi pri tome u prostoriji 6 x 10 x 2.6 3.(telefonski prigušivač zvuka) ke instalacije treba postavljati akustički izolirano! Upijanje zvuka Upijanje zvuka .75 sekundi = = 2. vrijeme odzvanjanja dakle 0. vertikalni plinovodi.) ¿340/500 = 0. poboljšanje: pravilno dimenzioniranje i odzračivanje odvodnih cijevi.4 • Konstrukcija.00 m 2 Postupcima upijanja zvuka može se razina reflektiranog zvuka sniziti Time polumjer jeke postaje veći. pomoću prigušivača zvuka. poboljšanje: spri- I 1 o n / .68. osobito prozore i vrata. priključkom na dimnjak akustički izoliranim cijevima.5 sekunde .mora ekvivalentna 1. Dijelovi kućnih tehničkih instalacija koji proizvode buku (cijevi vodovoda i kanalizacije. Ako se smanji refleksija zvuka.50 m uz 500 Hz (podr.) postoje sljedeće mogućnosti: a) ispravno projektirati zgrade: boravišne prostorije locirati na suprotnoj strani od izvora buke. zidove ili veSkica dimenzija iz -> © Q = izvor zvuka B = slušatelj getaciju.00 m 2 Zaštita od vanjske buke Za zaštitu od buke izvana (buka prometa i si.00 m 2 3. obuhvaćaju se dublje frekvencije. Što je deblji komplet slojeva. to je idealna površina upijanja zvuka koja ima isti kapacitet kao sama prostorija.2 V. ^ V. podnožje koje apsorbira zvuk).00 m 2 29. Primjer. c) ugraditi u fasadu prepreke protiv širenja buke. već samo smanjuje reflektirani zvuk. Vidjeti i: Smjernice za građevinske zahvate u svrhu zaštite od vanjske buke i DIN 18005 zaštita od buke u urbanizmu. 8 1. oni se sastoje od obložnih slojeva koji upijaju zvuk i između kojih struji zrak. odzračni ventili u armaturama. 2 0 = h/>.68 = 3.najčešće ne smanjuje prolaz zvuka kroz element građevine. Najveća dopuštena razina zvuka od instalacija u tuđim stanovima je 35 dB (A). Unutar dotadašnjeg polumjera jeke ništa se ne mijenja! Kapacitet upijanja zvuka neke prostorije izražava se u četvornim metrima ekvivalentne površine upijanja zvuka.5 m samo 1. a istovremeno opada razina buke unutar dotadašnjeg polumjera jeke © Polumjer jeke i kapacitet upijanja zvuka neke prostorije = 24. Na ordinati je djelovanje zaklona ovisno o kutu « -> (8). telefonskih prigušivača zvuka.| čki izolirana obujmica Akustički izolirani temelj kotla širine 90 cm ječiti rezonanciju objekata.idealno za privatne zatvorene bazene i si. Prijenos zvuka u ventilacijskim vodovima. grupa II sa = 30 db (A) dopušteno samo za unutrašnje zidove u stanu i za zidove prema tuđim instalacijskim prostorijama.2 6.

ZAŠTITA OD VIBRACIJA MATERIJALNI ZVUK . p u n a g u m a i slični m a t e r i j a l i n i s u p r i k l a d n i j e r s u s u v i š e kruti. fl<P"M Poniklana čelična opruga Postavljanje (J5j stroja na elastičnom ••—' umetku u temelju Primjeri elemente za pojedinačne opružne Š t o s e materijali p o d o p t e r e ć e n j e m v i š e k o m p r i m i r a j u . bolji j e u č i n a k Kod površinski ugrađenih izolacijskih materijala mora opterećenje n a j č e š ć e biti > 0. ( O d v o j e n o o k n o dizala '• 3 c m _ mineralna vlakna Završetak okna na neoprenu Z a ozi- M o g u s e e v e n t u a l n o u g r a d i t i e l a s t i č n i slojevi. Za posebne slučajeve primjenjuju se z r a č n e opruge. ali b e z p r e o p t e r e ć e n j a n e o p r e n a ili čelika -> © Elementi se izrađuju od (D <D i g » 10 > • 20 »30 Pojačanje f rigušenje 10 20 50 10 Najbolje prigušenje materijalnog zvuka daju čelične opruge zbog s v o j e m a l e krutosti. treba pričvrstiti na zidove p o v r š i n s k e t e ž i n e m " ^ 2 5 0 k g / m 2 -> (2) K a d e t r e b a postaviti na plivajući e s t r i h i o d v o j i t i o d z i d o v a d a n e k a d e r e š k e su p r e m a z i d o v i m a ! Z a h o d s k e instalacije koje vise na z i d u i z a z i v a j u n e p o s r e d n u p o b u d u m a t e r i j a l n o g z v u k a . Kod pojedin a č n i h o p r u g a t r e b a se voditi r a č u n a 0 t e ž i š t u u r e đ a j a . V o d o v o d n e i k a n a l i z a c i j s k e i n s t a l a c i j e m o r a j u s e pričvrstiti elastič- Nakon montaže n i m m a t e r i j a l i m a i ne s m i j u biti u d o d i r u s e l e m e n t o m g r a đ e v i n e . npr t e m e l j a na e l a s t i č n o m e s t r i h u . a d a nisu preo p t e r e ć e n i ..p j e n e . p o t r e b n i s u p o j e d i n a č n i le- -10 žaji d i m e n z i o n i r a n i p r e m a t e ž i n i u r e đ a j a U č i n a k p r i g u š e n j a j e i u t o m s l u č a j u najbolji a k o s u e l e m e n t i m a k s i 0 m a l n o o p t e r e ć e n i . prema DIN-u 4109. pobuda j a l n o g z v u k a t r e b a d a k l e usmjeriti na s p r e č a v a n j e p o b u d e ili pro- (D } P o b u d a od materijalnog zvuka vođenja zvuka Mjere protiv provođenja materijalnog zvuka Za vodovodne instalacije t r e b a u p o t r e b l j a v a t i s a m o a r m a t u r e s a t e s t o m g r u p e I ili II T l a k v o d e t r e b a biti što niži Brzina p r o t o k a v o d e i m a p o d r e đ e n u u l o g u . n a j č e š ć e j e j a č a i b u k a pri n e p o s r e d n o j p o b u di. m o ž e dovesti do pogoršanja Opruga- DP 16 KuTno sidro 1 / 2 2 Uipskarton ploče Primjer z a stropni e l e m e n t s oscilirajućim metalom ® Dvostruko elastično oslonjeni ventilator 135 . Zaštitu od materi- Laki zid . t a k o d a b u d u j e d n o l i k o o p t e r e ć e n e -> @ Pri p e r i o d i č n o m p o b u đ i v a n j u . npr v i b r i r a j u ć i h ili rotirajućih m a s a . ne 1 0 3 »40 0 2 = 1 41 ( 7 ) Postavljanje opruga p r e m a težištu (j3) Djelovanje elastičnih ležaja s m i j e f r e k v e n c i j a p o b u d e biti j e d n a k a vlastitoj f r e k v e n c i j i e l a s t i č n o pričvršćenog sustava Z b o g r e z o n a n c i j e n a s t a j u veliki p o m a c i koji k o d e l e m e n a t a m a l o g p r i g u š e n j a m o g u d o v e s t i d o l o m a -> (§) N a r o č i t o s e d o b r a izolacije p o s t i ž e d v o s t r u k i m e l a s t i č n i m o s l a n j a n - Stropni ovjes D E 2 0 A Vješalica usidrenja 1/16 Mineralna vlakna j e m -> (9) N e p o v o l j n o p o d e š a v a n j e . ali s e n e m o ž e izbjeći kruto p r i č v r š ć e n j e .s n a ž n a teški zid slaba pobuda. Dizala treba ugraditi u odvojena okna -> (3)1 reške zapuniti mineralnim Pričvrsni e l e m e n t dul)ine ^ ± £ cjevovoda vlaknima (ploče ^ 3 cm) ili konstrukciju osloniti na neopren -> @ .> Q P V i b r a c i j e u č v r s t i m tijelima n a z i v a j u s e m a t e r i j a l n i z v u k O n n a s t a j e uslijed z r a č n o g z v u k a ¡li n e p o s r e d n o m e h a n i č k o m p o b u d o m -> 0 K a k o s u m e h a n i č k e sile vibriranja n a j č e š ć e j a č e o d o n i h k o j e u z r o kuju vibracije z r a k a . C j e v o v o d e . Pluto. P u m p e i strojevi m o r a j u s e p o s t a v i t i na t e m e l j e i z o l i r a n e o d m a t e r i - Betonski temelj kao umirujuća m a s a S t o p a stroja G M T j a l n o g z v u k a i e l a s t i č n o učvrstiti. Č e s t o se j a v l j a j u i f e n o m e n i r e z o n a n c i j e koji u u s k i m f r e k v e n c i j s kim područjima izazivaju pojačanu emisiju zvuka. A k o o d b i j e n i z r a č n i z v u k s a d r ž i s a m o j e d a n ton. M o g u s e u g r a d i t i i a k u s t i č n o i z o l a c i j s k i materijali o d m i n e r a l n i h v l a k a n a i P S . K o m p e n z a t o r i r a s t e r e ć u j u o d v l a č n i h sila jer u n u t a r n j i tlak d j e l u j e 1 u s m j e r u u z d u ž n e osi cijevi -> (5) K a o p r i g u š i v a č i s u za t e m e l j e n a r o č i t o p r i k l a d n e p l o č e o d g r a n u l a t a g u m e z a t o što i m a j u v i s o k u t l a č n u č v r s t o ć u .5 N / m m 2 20 A k o to nije. r a z l o g j e t o m u najčešće neposredna pobuda materijalnog zvuka /—.

razumljivost rečenice. kako se razumljivost ne bi smanjila. Vrednuje se područje -5 dB do -35 dB (DIN 52216 mjerenje trajanja odjeka u dvoranama za slušateljstvo). do 50 ms. Višenamjenska prostorija za govor i glazbu Opera. od kojih su najvažniji.0 Vrijeme 2.1 3. zapremina u m3 5000 8000 Volumenska karakteristika u m3/mjesto pri dubokim i kraće pri višim frekvencijama.trajanje odjeka. Doživljaj prostora Doživljaj refleksija koje dolaze iz prostorije prema vremenu i smjeru Kod glazbe su difuzne refleksije povoljne za punoću zvuka.8 1. Nije normirana.6 2. Za f = 500 HZ mogu se na osnovi iskustva predložiti približno optimalne vrijednosti ->© 2 Razumljivost govora Služi za ocjenu razumljivosti izgovorene riječi -» (5). Apsorpcijska površina: Određuje trajanje odjeka svojom količinom apsorbirajućeg materijala.1 8 •S 1 6 r I - Za govor i glazbu vrijede različite veličine vremena i intenziteta kao kriterij jeke. npr lin. Trajanje odjeka je između ostalog ovisno i 0 frekvenciji. U novijim objektivnim postupcima primjenjuju se modulirani šumni signali (RAST-postupak) koji dovode bez velikih ulaganja do ponovljivih rezultata. Prostorije za muziciranje trebaju imati dulje trajanje odjeka. p o v o l j n e refleksije Slijed refleksije u prostoriji 136 .5 1. tako da su uobičajeni pojmovi . a točnost napisanoga služi ocjenjivanju razumljivosti. opereta Dvorana za komornu glazbu 20 40 J. . Namjena prostorije Trajanje odjeka u sek. izraženo kao površina s potpunom apsorpcijom (otvoreni prozor).5 1.0 h. ter (logatomi). razumlji- 3 4 5 7 5 6 8 10 8 10 12 14 15000 10000 25000 30000 Koncert dvorana za simfon. subjektivno prepoznatljivi šiljci. oni se nazivaju jekom £ 1 2 5 2. Razumljivost govora određuje se tako da veće skupine slušatelja ispisuju pojedine slogove bez smisla.AKUSTICNOST PROSTORIJE DIN 52216 tU Projektiranje akustičnosti prostorije za govorne i glazbene predstave treba omogućiti da se slušateljima pruže najpovoljniji uvjeti za slušanje. razumljivost sloga. 3. dulje je Max.') Područje optimalnog trajanja odjeka _ 0.0 1. Treba uzeti u obzir različite utjecaje.refleksije kao posljedica primarne i sekundarne strukture prostorije 1 Trajanje odjeka: (j) Mjerenja trajanja odjeka Vrijeme opadanja razine zvuka^od 60 dB nakon isključenja izvora zvuka -» 0 . s usporenjem do približno 80 ms (odgovara 27 m razlike u duljini puta) u odnosu na neposredni zvuk. pojačavaju razgovjetnost -> (§). 0.163 V as S (Sabineova formula) 3. dramsko kazal. volumena V = f(vrsta) i 17 33 100 R a n e . Govor zahtijeva manje usporenje. Zahtjevi za prostorije 1 Trajanje odjeka: 10 5 •o o C 1 4 D G (4-) Tolerancije trajanja odjeka ± 20% Uporabna funkcija Dvorane za sast.. ocjena logatomima Pri mjerenju logatomima smatra se > 70% izvrsnom vošću govora. pa se uglavnom mogu smatrati manje kritičnima s gledišta jeke.7 2. S = dio površine Vrijeme trajanja odjeka izračunava se iz apsorpcijske površine formulom t Govor Kabare Igrokaz Predavanje Glazba Komorna glazba Opera Koncert Orgulje 1. dok rane refleksije. A = as S as = stupanj apsorpcije zvuka prema mjerenju odjeka.3 i 1.0 (2) S 30 Kriterij jeke /'o . . Jeka: Ako se iz jednoliko opadajuće krivulje trajanja odjeka -> 0 ističu pojedini. 60 8 0 % 100 2 3 5 Volumen V Optimalna vrijednost ovisi o namjeni i obujmu prostorije (3). glazbu Prostorije za oratorije i koncerte na orguljama j^g^ Razumljivost slogova | Loše Dobro Vrlo d o b r o ^5) Razumljivost govora Tablica spec.

što daje jednoliki neposredni zvuk na svim mjestima -> (7). jer u protivnome prejako pada razina zvuka pri širenju -> (9) Iz optičnih i akustičnih razloga treba nadvisivati redove stolica. kako bi se onemogućila treperava jeka uslijed višestruke refleksije -> (2) Izvedbom nabora s kutovima > 5° može se paralelnost izbjeći i postići difuzna refleksija Strop prostorije služi vođenju zvuka u stražnje područje prostorije i mora biti odgovarajuće oblikovan -» (3). Postavljanje podija: po mogućnosti na uskoj stranici prostorije. Taj se nedostatak može kompenzirati dodatnim refleksijskim površinama ("vinogradarske stepenice"). visinsko stupnjevanje grupa redova sjedala Podij u maloj dvorani za komornu glazbu Beethoven . čak i pri malim vremenima zaostajanja (nesimetričnost akustičnog doživljaja). U blizini podija potrebne su refleksijske površine za rane početne refleksije i balans orkestra. nastaju velike razlike u jačini zvuka zbog njegove koncentracije. visoke prostorije s raščlanjenim. jer bi bočne refleksije mogle biti premale 0 . Stražnji zid prostorije ne smije reflektirati zvuk u smjeru podija jer bi to moglo djelovati kao jeka. Višenamjenske prostorije s različitom postavom podija i ravnim parketom često su neprikladne za glazbu. jer oba uha primaju različite signale Uske. kad je posrijedi glazba. Uspon krivulje prati logaritamsku spiralu Sekundarna struktura Refleksijske površine mogu u znatnoj mjeri kompenzirati nepovoljnu primarnu strukturu. Oblik prostorije: za glazbu su uske. Ako je nepovoljan oblik stropa. ali za govor ili u malim prostorijama (komorna glazba) može se postaviti i uz uzdužne zidove (Beethovenov arhiv -> © ) . npr Berlinska i Kolnska filharmonija-»® ili moraju zidovi biti jako naborani zbog provođenja zvuka. 138 (2) Berlinska filharmonija. Podiji moraju biti znatno viši od parketa kako bi poduprli neposredno širenje zvuka.Koncert 4 m 3 /po osobi 10 m 3 /po osobi Suviše mali obujam prostorije onemogućuje zadovoljavajuće trajanje odjeka.AKUSTICNOST PROSTORIJA Rane bočne refleksije. npr nabiranje površine zidova koji se šire -> (D Oblikovanje stropa pomoću ovješenih jedara -> 0 ili elementiranjem -> s. 136 © -Govor . subjektivno se povoljnije ocjenjuju nego refleksije sa stropa.arhiva u Bonnu 137 . neraščlanjene površine. Treba izbjegavati paralelne. geometrijski reflektirajučim zidovima i difuzno reflektirajućim stropovima najjednostavnije su s gledišta akustike prostorija Primarna struktura prostorija (0) Sprečavanje treperave jeke (2J Nepovoljni oblik stropa Obujam: ovisno o namjeni -> s. Manje su pogodne prostorije koje se šire prema natrag. visoke prostorije s raščlanjenim zidovima (rana pojava bočne refleksije) posebno pogodne.

osobe. porozni materijali primjenjuju se za apsorpciju visokih frekvencija Debljina sloja i otpor strujanju utječu na prijelaz prema d u b o kim frekvencijama -» (7). stolice i dekoracije sa svojim specifičnim vrijednostima Često je d o s t u p n o trajanje odjeka ovisno s a m o 0 slušateljstvu i stolicama Kako bi trajanje odjeka što manje ovisilo o slušateljima. Frekvencija - Apsorpcija dubokih frekvencija oscilirajućim površinama Frekvencija :e) Apsorpcijsko ponašanje rezonatora Frekvencija [7j Apsorpcija poroznih materijala . 1000. koriste se stolice čija sjedala i prednji dio naslona za leđa ostvaruju što j e m o g u ć e v e ć u apsorpciju. o b u j a m i izolacija šupljina o d r e đ u j u frekvenciju. a k o središte kugle leži u visini podija -> (§} Ovaj se nedostatak m o ž e izbjeći: o d g o v a r a j u ć i m oblikovanjem zakrivljenog stropa postiže se vrlo dobro usmjeravanje zvuka -> (9) (^T) Platna za vođenje zvuka Rastavljanje nepovoljnih reflektirajućih površina Difuzne refleksije' površine od kojih se m o ž e očekivati jeka moraju difuzno reflektirati. Ta su svojstva o d r e đ e n a njihovom strukturom: vibrirajuće površine apsorbiraju d u b o k e frekvencije. Difuzne refleksije s v o j o m j e d n o l i k o m raspodjelom zvuka daju glatke.163 • V «s Stupanj apsorpcije zvuka n e k o g materijala as. intenzitet i oblik m a k s i m u m a apsorpcije -> ( i ) .AKUSTICNOST PROSTORIJA Apsorbirajuće površine s p r e č a v a j u Koncentracije zvuka i prilagođavaju trajanje odjeka t r a ž e n i m vrijednostima. prema DIN-u 5 2 2 1 2 . P o s e b n o su nepovoljne prostorije oblika polukugle zbog trodimenzionalne koncentracije zvuka. parapeti. dolazeći zvuk rastresito reflektirati -> (3). razmaci i ispuna šupljina mijenjaju se u svrhu finog podešavanja -> (5) površine s otvorima ispred šupljina najviše apsorbiraju srednje frekvencije (Helmholtzovi rezonatori).. Dimenzije. A k o su obuj a m prostorije i stolice d o b r o m e đ u s o b n o usklađeni. 4 0 0 0 Hz. dijeljenjem zvučnih valova ili vremenski pomaknutih refleksija -> (4) Proračun trajanja odjeka provodi se najčešće S a b i n e o v o m formulom t = 0. 500. tj. Njegova j e vrijednost između 0 i > 1 Trajanje odjeka proračunava se za frekvencije f = 125. P o d a c i o srednjem trajanju odjeka odnose se najčešće na vrijednost od 500 Hz. Udio otvora. Raščlanjenje nabiranjem površina zahtijeva kutove > 5° J e d n a k o su učinkovite j a k e strukture površine. U proračun treba uključiti sve p o j e d i n a č n e površine.— s [3j a) difuzna refleksija promjenom matenjala b) difuzno reflektirajuča površina Difuznost uslijed refleksije u vmenskim razmacima određuje se u prostorijama za odjek. Odgovarajuća izmjena reflektirajućih i apsorbirajućih površina djeluje na refleksiju poput j a k o raščlanjene površine -> (3) Zakrivljene plohe m o g u izazvati pojavu žarišta (kupola). 136 © znatno premašen. slično osobi koja sjedi. najčešće j e potrebna s a m o korekcija trajanja odjeka za d u b o k e frekvencije Približenje ž e l j e n o m trajanju odjeka postiže se kombiniranjem površina različitih svojstava. 250. Dodatne apsorpcijske površine za visoke frekvencije potrebne su s a m o u slučaju kad je specifični o b u j a m -> s. 2 0 0 0 . niše itd. jednolike krivulje trajanja odjeka.

- Čelična konstrukcija Čelični spremnik Svjetiljka • o ® . 57185 Otprilike na 50.e - ] Brojilo za vodu. Uređaji za prihvat j e s u m e t a l n e š i p k e . zidovi i si. n a z i v a se i z j e d n a č e n j e m p o t e n c i jala (J5) Šatorasti I (6) Šedl Krovni vod Vod uzemljenja Uzemljenje u temeljima Antena 0 1 ] D • o Dizalo Kamin Metalne dogradnje Premoštenje brojila za plin-vodu -oo— Razdjelno mjesto Pomoćno uzemljenje (razdjelno mjesto) Priključak na metal Savitljivi priključak tí H <*- > — ===== Prolaz kroz krov Vodo-plinovod Brojčana oznaka razd mjesta Oluci i olučne cijevi Metalni pokrov j — i . štete n a s t a j u g d j e ima v l a g e U o s n o v i g r o m o b r a n s k a instalacija p r e d s t a v l j a " F a r a d a y e v kavez". stupnju g e o g r a f s k e širine n a s t a j u u s v a k o m satu oluje. dimnjake i ventilacijske uređaje T r e b a ih s v a k a k o priključiti na g r o m o b r a n s k u instalaciju. treba postaviti m e t a l n u t r a k u na d r v e n e n o s a č e 6 0 c m i z n a d sljem e n a . Ni j e d n a t o č k a na k r o v u n e s m i j e biti pre- ^oj Kosi krov na dvije vode © ko 15 m u d a l j e n a o d u r e đ a j a za p r i h v a t g r o m a Krov na četiri vode Na s l a m n a t i m k r o v o v i m a .> (§) © K a d električna struja g r o m a p o t e č e k r o z o t p o r u z e m l j e n j a . m e t a l n e krovne p o v r š i n e i m e t a l n a tijela. a k o j e u r a s k o r a k u treba skupiti n o g e Šteta na g r a đ e v i n a m a n a s t a j e r a z v o j e m t o p l i n e pri u d a r u g r o m a jer Krov na jednu vodu © se v o d a s a d r ž a n a u materijalu pretvara u paru pa nastaju razaranja Krov s blagim nagibom z i d o v a . j a r b o l a . Vrlo d j e l o t v o r n a mjera. da se svi v e ć i m e t a l n i dijelovi i v o d o v i p o v e ž u s g r o m o b r a n s k o m instalacijom. mjesta na cjevovode. U k r u g u p o l u m j e r a 30 m o d m j e s t a u d a r a g r o m a ( d r v e ć e .) č o v j e k j e na o t v o r e n o m e u g r o ž e n o d e l e k t r i č n o g n a p o n a . k r o v n i v o d o v i . D o d a t n o s e postavljaju m e t a l n i šiljci koji o d r e đ u j u m j e s t o u d a r a g r o m a G r o m o b r a n s k a instalacija sastoji s e o d u r e đ a j a za prihvat. vod na sljemenu na stupora\ Slamom pokrivenacm iznadusljemena i udaljenost vodova od krova drvenim sabirni 8 J vima uzdignut 60 40 cm. beton s priključkom Rub zgrade W | ! . "" Simboličke oznake za elemente gromobranske instalacije vod za uzemljenje 139 .—. zatvorene balkone. olučne cijevi i si. oluk. Cijevno i štapno uzemljenje Uzemljenje __ d s £ p E3- Arm. stabala nalik na e k s p l o z i j u Dakle. z b o g o p a s n o s t i o d p o ž a r a z b o g iskrenja. npr 1 0 0 0 0 0 A x 5 c m = 5 0 0 0 0 0 V U t r e n u t k u u d a r a g r o m a t o m v i s o k o m potencijalu izvrgnuta je c j e l o k u p n a g r o m o b r a n ska instalacija i svi s n j o m p o v e z a n i m e t a l n i dijelovi.GROMOBRANI DIN 48801. o k o 6 0 udara g r o m a u z e m l j u i 2 0 0 d o 2 5 0 m u n j a m e đ u oblacima. s tim da su na t e m e l j u iskustva p o v e ć a n a m r e ž n a o k c a . provođenje i uzemljenje Z a d a ć a j o j j e odrediti m j e s t o u d a r a i o s i g u r a t i d a z g r a d a b u d e u z a š t i ć e n o j zoni Pri instaliranju g r o m o b r a n a t r e b a obratiti p o s e b n u p a ž n j u na k r o v n e nadgradnje. d o l a z i d o p a d a n a p o n a . O Traka za izjednačenje potencijala /traka za uzemljenje Dubinsko uzemljenje Razdvojnik iskrenja Dilatacijski luk Hvataljka Stabilizator © --0— — i—i—i— C instalacija D Danas uobičajena gromobranska —M— Rešetka za zadržavanje snijega Prik. za plin Krovni nosač za elektr vodove Hvataljka/motka za zastavu Metalni cjevovodi J J I (ED GDzgrada pogledu tlocrtu.

GROMOBRANI U z e m l j e n j e s e i z v o d i p o m o ć u n e i z o l i r a n i h m e t a l n i h t r a k a . c i n k a ili p o c i n č a n o g č e l i k a .5 m m Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m Zidna obloga Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m Cijevi u z e m dubina u m još ekonomično nije više ekonomično (D Zidna aluminijska obloga kao odvod \y6/) Aluminijski krov i zid Otpor rasprostiranja traka i cijevi za uzemnenje kod različitih vrsta tla V-V Dimnjaci na sljemenu s prihvatnom napravom od kutnih čeličnih profila /^oN >-J Dimnjak s prihvatnom motkom priključenom na sljemeni vod Uzemljenje u temelju od nearmiranog betona Uzemljenje u temelju od armiranog betona ® 140 Sve metalne elemente koji izlaze iz krova. R a z l i k u j u s e d u b o k a i površinska uzemljenja. Š t a p a s t a u z e m l j e n j a z n a č e d a s e u z e m l j u z a b i j a j u c i j e v i . ventilacijske cijevi i si . Površinska se u z e m l j e n j a i z v o d e l i n e a r n o ili p r s t e n a s t o . Razmak za otvoreno iskrenje = 3 cm Za čelične elemente s el. nisu O d g o v a r a goli al- Glina.Aluminijska o b l o g a min 0. Z a k r o v o v e o d a l u m i n i j a . uređajima ugraditi stabilizator napona I _ . na d u b i n u na kojoj s e p o s t i ž e nizak o t p o r rasprostiranju u tlo @ V e l i č i n a o t p o r a u z e m l j e n j a ovisi o vrsti i v l a ž n o s t i tla (ij). zemljište Suhi pijesak i šljunak Razdjelnik Kamenito tlo Močvarno zemljište Vlažni šljunak Vlažni pijesak Vrsta uzemljivača Otpor rasprostiranja o Uzemljenje © Osnovni dijelovi gromobranske instalaciie /¿N Ks Aluminijski krovni pokrov kao uređaj za prihvat Trakasti u z e m duljina u m Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m 12 6 6 3 4 2 2 1 40 20 20 10 13 7 7 3 80 40 40 20 27 14 13 7 200 100 100 50 67 34 33 17 400 200 200 100 133 70 67 33 1200 600 600 300 400 200 200 100 30 15 10 5 IOJ zida s krovom ukoliko konstruktivni metalni spoj ne postoji .( § ) d o p u š t e n i v o d o v i o d g o l o g ili p o c i n č a n o g b a k r a u m i n i j ili p o c i n č a n i č e l i k . t e š t a p o v i o k r u g l o g a ili r a z v e d e n o g p r e s j e ka. A k o s u z a b i j e n a d u b l j e o d 6 m. poljopriv. Uzemljenje ima z a d a ć u da struju g r o m a brzo i jednolično odvodi u tlo. P r e p o r u č u j e s e u z e m l j e n j a ugrađivati u beton temelja -> © . 5 mm jedne točke.> ( i ) . priključiti na gromobransku instalaciju u0) Prihvatnu motku na dimnjaku blizu strehe priključiti na oluk ® Krovni nosač voda jake struje ne treba neposredno priključiti. krov priključiti na sljemeni vod i odvod . c i j e v i ili ploča.(£}.— s (Jj Čelična skeletna građevina skelet priključiti na krovni vod i na vod za uzemljenje Limeni krov s drvenim stijenkama. o n d a s e n a z i v a j u d u b o k i m u z e m ljenjima Z r a k a s t o u z e m l j e n j e j e s n o p t r a k a k o j e s e z r a k a s t o š i r e iz ij za prihvat Aluminijski pokrov min 0 .

> © [r] I II III IV M 5 m x [i] 2 0 0 kA 150 kA 100 kA 98% 95% 20 m 30 m 45 m 60 m 10 m x 10 m 15 m x 15 m 20 m x 20 m 90% 80% Klase gromobrana Kut zaštite ovisno o klasi gromobranske zaštite i visine iznad područja koje treba zaštititi (J5y' W = veličina otvora m r e ž e Z o n a g r o m o b r a n a O. Postoji neprigušeno polje pražnjenja groma. vanjski zidovi i pod podruma zgrade. Zona zaštite 0B: Zbog uređaja za prihvaćanja na i uz objekte koje treba štititi javljaju se područja za koja su direktni udari groma.f j frfmr eže ZAŠTITA OD GROMA U principu se objekt koji treba zaštititi svrstava u različite zone zaštite.Učinkovitost b r a n a [P] [E] P o l u m j e r kugli Veličina gromobrana otvora mreže Tipični razmaci odvoda 5 m 10 m 15 m 20 m 25 m Zaštitni kut Min j a č i n a struje g r o m a I1'] . u normama označene i kao LPZ (Lighting Protection Zone) © Zona zaštite 0A: Izvan zgrade koju treba zaštititi nalazi se zona zaštite OA.U tom su području mogući direktni udari groma. Na primjer računalni centar kao zona zaštite 2 i pojedini elektronički uređaji kao zona zaštite 3. K l a s a g r o m o . a g r o m o b r a n a Of. postoji neprigušeno polje odterećenja groma. Instalacija u z e m l j e n j a Postupci za postavljanje prihvatnih uređaja gromobranskom kuglom. isključeni. zaštitnim ku tom i mrežom S = sigurnosni razmak = zaštitni kut Energetska mreža Čelična armatura Uzemljenje u temelju Instalacija u z e m l j e n j a 0 0 I z j e d n a č e n j e potencijala gromobrana Lokalno izjednačenje potencijala i stabilizator n Krovovi zaštićeni prihvatnom motkom (I) 141 . pri čemu njihova svojstva (zaštita vanjskih dijelova zgrade) moraju zadovoljavati određene uvjete. Zona zaštite 1: Sama zgrada koju treba zaštititi označena je kao zona zaštite od groma 1 Granicu prema zoni zaštite O u pravilu čine krov.O d v o d g r o m a za zaštitu energetske i informacijske Energetska mreža . u skladu s klasom zaštite. _ I n f o r m a c i j s k a mreža Stabilizator n a p o n a I z j e d n a č e n j e potencijala g r o m o b r a n a U 7 Područje razdvajanja iskrenja is B S Z 1 = z o n a g r o m o b r a n s k e zaštite 1 \ / \ Cijev za p u n j e n j e s p r e m n i k a s k a t o d n o m z a š t i t o m Uzemljenje u temelju Kanal/zaci^ska cijev & Zona zaštite 2 i više: Može biti svrhovito ili zahtijevano da se unutar zone zaštite 1 urede daljnje zone zaštite od groma. Takva područja izvan objekta označavaju se kao zona zaštite od groma (BSZ) 0 B .

140.25 3.Topli v l a ž n i zrak G r a n i č n i sloj prema J Henjesu -> ANTENE Hladni suhi zrak Širenje elektromagnetskih valova odgovara optičkim zakonima valova ( o^S Smetnje prijema mogu se izbjeći izborom povoljne lokacije Slob duljina L (m) 4 15 4 0 3 75 3.8 28 7 24 9 20. srednjih.0 2.75 2 5 2 25 2.5 3. U području VHF to je smanjenje u odnosu prema vanjskim antenama otprilike polovica prethodno navedenog Sobne su antene mnogostruko slabije (pomoćne antene).koaksijalni kablovi 13 Razdjelne kutije za razdvajanje osnovnih vodova 14 Antenske utičnice za radio i TV 15 Priključni kabel za radio 16 Priključni kabel za TV 17 Uzemljenje Postojeća .0 M o m e n t od vjetra M R 80 MR 110 (kpm) 41 4 38 4 33 7 29 4 25.1 12.1 96 57 0 53 0 46 4 40 5 34. pri uklještenju u zid > 0.75 m.antenskih kablova Pojačalo Dodirna površina š 10 cm2 Šina za uzemljenje vanjskih dijelova glavnih vodova Premoštenje cijevi od sintetike ili nekog privremenog prekida Cu 10 mm2 Premoštenje brojila za vodu © 142 Shema instalacije skupne antene © Shema gromobranske instalacije (Siemens) Kućno Uzemljenje uzemljenje gromobranske instalacije . trske ili drugih lako zapaljivih materijala! U tim okolnostima treba predvidjeti antene na jarbolima ili u prozorima. dio 1 — > @ U normalnim okolnostima računa se za jarbol usađen u građu krovišta s duljinom uklještenja > 1 m. Antene se ne smiju postavljati na krovove od slame. Treba se držati osnovnih pravila — (|) Važan je potrebni prostor za smještaj > dodatnih kućnih uređaja za uzemljenje gromobrana -> © Visoka stabla koja nadvisuju vrh antene mogu predstavljati smetnju u smjeru prema odašiljaču. Jedna antena trebala bi služiti za prijam dugih. polarizaciju. Dobar prijam zahtijeva usmjerenost prema najbližemu odašiljaču. valovi metarske duljine djelomično slijede. a dio odlazi u troposferu i odatle se reflektira. blisko smještene antene jedna drugoj smetaju pri prijamu. a uz to i tzv. Tome mogu pomoći skupne antene Osim toga. Tako je u nekim slučajevima moguć televizijski prjjam i na mjestu koje odašiljač uobičajeno ne doseže. Kad su ravni krovovi.koaksijalni kablovi Pojačalo za LMKU i TV-kanale 10 Šina za uzemljenje 11 Kabelska spojnica s kontrolnom kutijom 12 Glavni vodovi 75-U. treba provesti statički proračun prema VDE 0855.6 16 7 13 4 Antene za prijam radijskih i televizijskih emisija nagrđuju izgled grada. treba antenu pričvrstiti na vanjski zid. treba obratiti pozornost na premoštenje vodomjera ^ (§) Tijekom grubih građevinskih radova važno je da se uzemljenje gromobrana izvede stručno -> s. Kod kabelske televizije nema antene Uz kućni priključak treba predvidjeti pojačalo priključeno na električnu mrežu Moment od vjetra MR na cijevnom nosaču 50 mm 1 LMK-antena i UKW antena za odabrani smjer prijama VHF antena (npr F III (K8)) VHF antena (npr. naročito ako se radi o crnogorici Potkrovne antene u području VHF imaju smanjen prijam. Zbog opasnosti od korozije ne preporučuje se pričvršćivati na aktivni dimnjak. ->(š) +(§) koja su ujedno mjerodavna i za uzemljenja Kad se priključuju na vodovod. Kratki valovi ne slijede zakrivljenost Zemlje. Kad su uređaji na jarbolu. Najbolje je postavljati antene s izravnim dogledanjem i odašiljačem. F II (K10)) UHF antena (npr F IV (K35)) UHF antena (npr F 5 (K56)) Antenski nosač za 2 UHF antene Provođenje cijevi nosača antene Priključci antene. izvedba treba osigurati trajnost i zaštitu od korozije. Brojni različiti oblici antena stoje na raspolaganju. gromobranska^^^l instalacija Ako gromobranska nstalacija postoji treba ostvariti ovu vezu Cu 0 8 mm ili NYY 10 mm? Šina za uzemljenje vanjskih vodova svih HF . Projektiranje skupne antene treba uzeti u obzir već tijekom grubih građevinskih radova (b) s pojačalima protiv opadanja napona u vodovima itd. Učinak antena bitno ovisi o okolini -» 0 i vodovima visokog napona.3 21 6 18 1 15. kratkih i UKV valova. 75-ii. te za više područja TV valova.

Fizikalne i tehničke veličine svjetlosnog zračenja Strujni vod s reflektorima Svjetlosni sustav / svjet. općenito Svjetleća traka s naznakom snage Svjetleća traka s naznakom broja svjetiljki i snage Kontrolna svjetiljka općenito Općenite oznake za žarulje u arhitektonskim nacrtima © Oznake za rasvjetna tijela za arh. Svjetiljke pretvaraju električnu snagu (W) u svjetlosnu snagu (Im). nema treperenja. 144 (2). Burggrafenstr 6. 5000 do 15000 sati. parama P(W): 7 5 . ASR 7/3 1979 Informacije: LiTG .1 5 0 Žarulja s halogenim met.250 V i s o k o t l a č n e žarulje s električnim pražnjenjem P(W): 5 0 .1 0 0 Žarulja s halogenim met. Boja svjetla im je ovisno 0 tipu. vrlo dobra reprodukcija boje. Lüdenscheid S v j e t l o s n o . dobre su mogućnosti koncentriranja svjetla u željenom smjeru. Tipična obilježja žarulje s električnim pražnjenjem: za rad je nužna sprava za preduključenje. Za rad bez treperenja potreban je elektronički uređaj za preduključenje (EVG). žarulja s halogenim metalnim parama P(W): 7 0 .1 5 0 Reflektor.1 2 5 Reflektorska žarulja sa živinim parama P(W): 250 Reflektor. srednje ili široko. Sjajnost površina u prostoriji dobije se iz jačine osvjetljenja E i stupnja refleksije (L = E • p/7t).4 0 0 Žarulja s halogenim met. uporabna trajnost im je 1000 do 3000 sati.7 5 Reflektor s hlad nim svjetlom P(W): 3 5 . Reprodukcija boje umjereno je do vrlo dobra. parama P(W): 3 5 .1 2 0 Reflektor žarulja QT-DE P(W): 2 0 0 . Svjetlosni tok koji pada na jedinicu površine jest jačina osvjetljenja E. žarulja QT P(W): 300 500 750 1000 nir\ P (W): 75 .2 lx Sjajnost L je mjera za registriranu svjetlost.250 Parabolična reflektorska žarulja HIT-DE ¿ 4 ft fijf 0 P(W): 8 0 .5 0 0 PAR 56 P (W): 300 Reflektor. cijevi i Svjetlosni sustav s umetnutim žaruljama O O O l -'9 r a đ e n e ' vise oe svjetiljke.1 0 0 Reflektor.• 1 5 \ 1• Usporedba: ušteda struje do 80%.1 0 0 Kriptonska žarulja Niskonaponske Halogene žarulje QT y P(W): 2 0 . žarulja P(W): 2 0 . parama P(W): 3 5 . male dimenzije žarulja omogućuju male dimenzije svjetiljki. okrugle / cilindrične Rasvjetno tijelo. parama T « 3 0 = 3 TC-D P(W): 6 0 . žarulja P(W): 10 13 18 PAR 38 (QR 122) TC-L a r=p P(W): 2 5 . naročito u reflektorima.Fizikalne veličine Tok zračenja Jačina zračenja Jačina ozračenja Gustoća zračenja Količina zračenja Ozračje (T) Tehničke veličine i oznake u formulama Svjetlosni tok Svjetlosna jakost Jačina osvjetljenja Gustoća svjetla Količina svjetla Osvjetljenje <> t I E L Q H Rasvjetno-tehnička jedinica i skraćena oznaka Lumen Candela Lux (lm) (cd) (lx) (cd/m2) (Im h) (lx h) RASVJETA . kvadrati čne Ugrađene / viseće svjetiljke. Svjetiljke Za rasvjetu prostorija upotrebljavaju se žarulje i svjetiljke s električnim pražnjenjem -» (4) Tipična obilježja žarulja: boja je svjetla toplo bijela.> t n Umjetna rasvjeta.2 5 0 Žarulja s natrijevim parama f" > .t e h n i č k e veličine Učinak zračenja što ga oko može ocijeniti naziva se svjetlosni tok O. žarulja HIE Ugrađen starter HST 25 W 40 w 60 W 75 W 100 W 120 W f J— 5 W 7 W -*• 11 W W 20 W -®*23 W QR-111 HSE P(W): 5 0 . Svjetlosni tok određeno usmjeren po prostornom kutu jačina je svjetla I. Sjajnost žarulja relativno je visoka i dovodi do zasljepljivanja.1 0 0 HIT P ( W ) : 18 24 36 P(W): 7 40 11 55 TC-SB 1 y Ii « GR-48 P(W): 1 5 . Visoka sjajnost (osvijetljenost). deseterostruki vijek trajanja © 143 .2 5 0 Žarulja s halogenim met. staklo može biti mliječno po želji. Mjera za korisni učinak je svjetlosno iskorištenje (ImA/V).200 Žarulja za opću uporabu Halogene žarulje QT o o P (W): 75 . LVK karakterizira zračenje žarulje kao usko.smjernice "Umjetna rasvjeta". Iz toga proizlazi zahtjev da treba zasjeniti svjetiljke u zatvorenim prostorima. simetrično ili nesimetrično. reflektor okrugao / cilindričan Ugrađene / viseće svjetiljke. općenito X Rasvjetno tijelo s naznakom X 6 b r o j a žarulja i snage 0 o Zidni fluter. a u nekim slučajevima i starter Veliko im je svjetlosno iskorištenje i razmjerno su dugotrajne. stoga naročito kod halogenih žarulja izvanredan svjetlosni učinak.1 2 0 Linijska žarulja P (W): 20 Reflektor.6 0 Minjon žarulja QR-CB er P(W): 3 5 . 20000 Ix optimalno gledanje 2 0 0 0 lx minimum na radnom mjestu 200 lx rasvjeta za orijentaciju 20 lx ulična rasvjeta 10 lx mjesečina 0. Tipične vrijednosti: globalno zračenje (vedro nebo) max. DIN 5035 Radni prostori . 100000 Ix globalno zračenje (oblačno) max. Postfach. pravokutne x X < s 2 Q 58 W xQ X • Rasvjetno tijelo s prekidačem Svjetlo za nuždu. nacrte prema DIN 40717 Žarulje s električnim pražnjenjem Visokotlačne žarulje Niskotlačne žarulje =C Žarulja s parama žive ili natrija A Fluorescentna žarulja Žarulja s halogenim ' metalnim parama (?) Sistematizacija žarulja Kompjfflria fhinrpcrpntna tarnlia I Žarulje P (W): 60 .4 0 0 Žarulja sa živinim parama Fluorescentna žarulja T P(W): 18 36 58 Kompaktne fluorescentne žarulje đl 4 P(W): 7 9 11 26 GM PAR 38 P(W): 6 0 .1 0 0 Mliječna žarulja P(W): 2 5 . Berlin ERCO Leuchten GmbH. i općenito se prikazuje krivuljom raspodjele jačine svjetla (LVK) -> s. stalno upaljeno Svjetlo za nuždu koje se pali prema potrebi Reflektor Rasvjetno tijelo s metalnim parama. neutralno bijela ili bijela kao dnevno svjetlo. toplo bijela. mliječnost stakla ograničena. Svojstva: malo svjetlosno iskorištenje (lm/W). Svjetlosna jakost neke žarulje u svim smjerovima zračenja daje raspodjelu svjetlosne jakosti.Geschäftsstelle.

200 W o o o o o o o o o o o o o o O O O PAR.zatamnjenim staklom . • >n ja M U ¿J / A T a = ji M TC TC-D TC-L HME QT-LV o o o o o o o o o OR-LV H l * P\ U <* A \J HSE/ HST HIT Žarulja s halogenim i^M] HIT-DE metalnim parama 35 .400 W Žarulja s natrijevim parama 5 0 .prizmatičnom lećom .250 W (T) o o o o 120V Odgovarajući tipovi žarulja za određene tipove rasvjetnih tijela '60° Viseća zrcalna rasterna svjetiljka direktno .300 W QT Halogena žarulja 75 . otvor djelomično prekriven: .58 W Kompaktna fluorescentna žarulja 7 .250 W Halogena žarulja s dva podnoška 100-500 W Niskonaponska halogena žarulja 2 0 .250 W = [I OT-DE n t .indirektna y750 cd/klm i Direktno .55 W Žarulja sa živinim parama 50 .100 W Niskonaponska reflektorska halogena žarulja 2 0 .100 W Fluorescentna žarulja 18 . R Parabolična reflektorska žarulja Reflektorska žarulja 60 .Svjetlosno sredstvo A \ Fluter \ ^ ^ Uplight Downlight RASVJETA Rasterna svjetiljka i N .metalnim uloškom .. Pravokutna Q Kvadratična s Q « n A Žarulja opće uporabe 60 .indirektno rasvjetno tijelo Downlight 60WJ VvA® 0 " Jednosmjerno ventilirano downlight svjetlo 160 m3/h kod 35dB(A) 200 m3/h kod 40 dB (A) Zrcalni rasterni zidni fluter Dvosmjerno ventilirano downlight svjetlo 160 m3/h kod 35 dB (A) 200 m3/h kod 40dB(A) Dekoracijsko downlight svjetlo.indirektna svjetiljka X / ^^ s0L cd/kim.akrilnim prstenom — ^ 30° cd/klm^--^ 60 A / 7 Direktno .^ ^ 5 0 5 Indirektna svjetiljka Svjetiljke i raspodjela svjetla Kvadratični dovvnlight reflektor 300x300 mm 144 .

čitaonice Do 750 Lux Izložbene dvorane Sajamske hale Robne kuće Prodajni centri Velike kuhinje Koncertni podiji Industrijske hale. blagajne Prostorije za sjednice Radionice Do 500 Lux Do 3m Knjižare Prodavaonice Izložbene dvorane Muzeji. eliptični oblik 145 . kazališta Radionice Industrijske hale Predavaonice. cijevna = Halogena žarulja s metal. halog. reflekt. žarulja. galerije. kazališta Industrijske hale Preko 5m Do 500 Lux Muzeji. standardni uredi s višim zahtjevima vidljivosti Radionice Robne kuće Do 750 Lux Prodajni centri Izlozi Hotelske kuhinje Koncertni podiji Tehničko crtanje. šalter-sale. parama.Nominalna jačina svjetla RASVJETA HIT-DE < 70 W QT < 250 W QT > 250 W HME < 80 W HME > 80W HIT-DE > 70 W A < 100 W A > 100 W QR-CB-LV Visina prostorije Nominalna jačina rasvjete HIT > 70 W • • • • • • • • • • • • • • • • • HIT < 70 W • • • • PAR 38 PAR 56 Prostorije QT-DE QR-LV QT-LV TC-D TC-L HSE HST a: Parkirne garaže. predavaonice Izložbeni prostori Sajamske hale Prodajni centri A PAR R QT QT-DE = Žarulja opće namjene = Parabolična reflektorska žarulja = Reflektorska žarulja = Halogena žarulja = Halogena žarulja s dva podnoška QT-LV = Niskonapon. hladno svjetlo • • • • • • • • • • ® @ l• • • O 1• UJ X • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • $ • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • © • • • • • • • • • • ® • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • # • • • • • • • • • • • • • • 3m do 5m • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • | • • • •1 HME HSE HST HIT HIE • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • © T = Fluorescentna žarulja TC = Kompaktna fluorescentna žarulja TC-D = Kompaktna fluorescentna žarulja 4. žarulja QR-CB-LV= Niskonapon. parama = Halogena žarulja s metalnim parama. prostorije za pakiranje Nusprostorije Do 200 Lux Radionice Restorani Foyeri Standardni uredi. prometne zone Svečane dvorane Sportske i višenamjenske dvorane Industrijske hale Do 750 Lux Auditoriji. galerije slika Zračne luke. svečane dvorane Ulazni pretprostori Obrada podataka. žarulja QR-LV = Niskonapon. željezničke postaje. reflekt. nastavne prostorije. rasklopna postrojenja Do 200 Lux Skladišta s visokim regalima Crkve Koncertne dvorane. veliki uredi Skladišta Radionice Do 200 Lux Industrijske hale Foyeri Restorani Crkve Koncertne dvorane. aule.cijevna TC-L = Kompaktna fluorescentna žarulja izduženi oblik = Žarulja sa živinim parama = Žarulja s natrijevim parama = Žarulja s natrij. višenamjenske i gimnastičke dvorane Radionice Crtaonice Laboratoriji Knjižnice. muzeji. dvorane za skupove Do 500 Lux Prodavaonice Izložbene dvorane. galerije slika Ulazne dvorane Ugostiteljski objekti Sportske dvorane. strojarnice.

Preporučuje se za opću rasvjetu: radnih prostorija. simetrična rasvjeta 0 . Zidni širokokutni u nizu -» © . Zidna svjetiljka -> @>. Ovisno o odabranim razmacima svjetiljki postiže se jačina osvijetljenosti do 500 lx. Zaštita od zasljepljivanja rasterima i zaštitnim zaklonima. 30° („Flood") i 90° („Fluter"). 30% posrednog). Neposredno . direktno osvjetljenje ® Zidni fluter s djelomičnim osvjetljenjem prostorije. Vertikalne razine osvijetljenosti od 50 lx. Postavljaju se blizu zidova radi njihove jednolične osvijetljenosti. a za vrlo visoki svjetlosni komfor oko 40° i više.indirektno osvjetljenje (8) Stropni fluter © 146 Podni fluter ® Zidna svjetiljka. Pretežno se upotrebljavaju fluorescentne žarulje ali mogu se kombinirati s običnim žaruljama. 149 0 Kutovi zasjenjenja svjetiljke u prostorijama za rad i okupljanje iznose oko 30°. U prostoriji to djeluje kao izravna rasvjeta. B e z osvjetljavanja poda. Posredna rasvjeta -» (§). Karakteristika ove rasvjete temelji se na doživljaju svijetle prostorije i pri niskoj razini osvijetljenosti i odsutnosti refleksnog zasljepljivanja. Zidni širokokutni reflektori ugrađeni u strop -» 0 . direktno . Downlight uskosnopni reflektori -» Pri pravilnom rasporedu svjetiljki na stropu moguća je diferencirana osvijetljenost prostorije. prostorija za kretanje publike i za prometna područja. Zidni širokokutni reflektori u nizu -» © . Normirane vrijednosti specifične priključne snage -> s. Jednolična rasvjeta zidova i dijela prostorije. Pri projektiranju rasvjete treba polaziti od kuta zračenja 70° i 90°. prostorija za skupove. Pretežno za dekorativno osvjetljenje zida mogući i svjetlosni učinci. Služe isključivo za osvjetljavanje zidova. Upotrebljavaju se halogene žarulje ili fluorescentne žarulje a moguće su i visotlačne žarulje s električnim pražnjenjem. Primjenjuju se za površinsko osvjetljenje stropa odnosno poda.zidni širokokutni reflektori. naročito su prikladni za izložbene i muzejske prostore.(9). Preduvjet je dovoljna visina prostorije. Moguća ugradba halogenih žarulja ili fluorescentnih žarulja. na tračničkom razvodu © Zidni fluter Indirektno osvjetljenje (7) Direktno . zidni reflektori s rasterom -> 0 . npr.posredna rasvjeta -> © . Stropni širokokutni reflektori.indirektno osvjetljenje © Zidni fluter na tračničkom razvodu Reflektor na tračničkom razvodu . Za rasvjetu radnih mjesta treba sjajnost stropnih svjetiljki ograničiti na 400 cd/m 2 . © Direktno osvjetljenje. Da bi se postigla neka zadana razina osvijetljenosti. naročito one niskonaponske. Upotrebljavaju se halogene žarulje i fluorescentne žarulje. Koriste se halogene žarulje. 150 lx i 300 lx trebaju se postići kao tipizirane vrijednosti za izložbe. pomoću filtra za boju i prizmi. podni širokokutni reflektori -> (§) . izložbene prostorije. Oprema: žarulje i fluorescentne svjetiljke. Downlight . potrebna je relativno mala električna snaga. Uskosnopni reflektori u nizu -» Najčešće upotrebljavani kut zračenja 10° („Spot"). simetrično © Zidni fluter. Pri povoljnoj visini prostorije (h = 3 m) prednost se daje kombinaciji neposredne i posredne rasvjete: postiže se doživljaj svijetle prostorije uz prihvatljiv utrošak energije (70% neposrednog. U ograničenom opsegu i za osvjetljenje stropa i poda. Potrebno je pažljivo uskladiti rasvjetu i arhitektonske detalje stropa. Uskosnopni reflektor može se nagibati do 40° i okretati u punom krugu od 360°. Potrošnja energije je do tri puta viša nego pri izravnoj rasvjeti. prodavaonice) i filtara u boji.RASVJETA Vrste rasvjete u prostorijama ^ Neposredna. Promjene svjetlosnog stošca pomoću leća (skulpturna leća i Fresnellova leća) i promjene spektra pomoću UV i IR zaštitnih filtara (muzeji.

Zbog toga je 200 lx min. 300. 50. Iz toga proizlazi stupnjevanje nominalnih jačina osvjetljenja E n u unutarnjim prostorijama: 20. Kut "a (optimum) flutera a = 30 -'40 ' Stim^Kn) . npr.y^ " © Downlight. 30.» ( § ) . Jačina osvjetljenja u unutarnjim prostorijama (D wní. 1000.5 je najmanja razlika u jačini osvjetljenja koja se još zapaža. zadovoljavajuće ograničenje blještavila) i 50° (duboko zračenje svjetlosti visoko ograničenje blještavila) -» kod svjetiljki s rasterom od 30° do 40°.Y. tiskara.dT-19 5a ' rM.mm VfMífífífíífíííífíMííMMÍiifííííJÍÍÍ}}}} RASVJETA Geometrija rasporeda svjetiljki Razmaci svjetiljki međusobno i u odnosu prema zidu ovisni su o visini prostorije. npr. 200. 500. Najpogodniji kut upada svjetla na objekte i područje zidova je od 30° (optimalno) do 40° . .100. jačine osvjetljenja za stalno zauzete radne prostore. razmak svjetiljki: b . uredski poslovi 100 1500 Vizualni zadaci s velikim teškoćama. npr. Radne površine djeluju mračno pri jačinama osvjetljenja E < 200 lx. kontrolni zadaci Iznad 2000 02) Preporučene jačine osvjetljenja prema CIE Primjer: IP 44 Stupanj zaštite od dodira i stranih tijela Stupanj zaštite od prodora vode 2. škola.8 1. brojčana oznaka.5 mm) 4 Od zrnatih stranih tijela (< 1 mm) 5 Od naslaga prašine 6 Od prodora prašine (7) Osvjetljenje objekta (§) Osvjetljenje zida reflektorom 03) Vrste zaštite rasvjetnih tijela Stupanj Indeks Ra 1A 1B 2A 3 4 (9) Osvjetljenje zida fluterom ^ Kut zaklanjanja svjetlosti (= 30°/40°/50°) 04) >90 90 > Ra > 80 80 > Ra > 70 70 > Ra > 60 60 > Ra > 40 40 > Ra > 20 Tipična područja primjene Biranje boja. laki 750 Vizualni zadaci. brojčana oznaka. 75.@ .150. © © T b 4) ® O O 200 lx 2000 lx i € Jteri O ' raZmak SVjet Faktor 1. galerije Stan.Y^iV.y.6 Druga brojčana oznaka: 0 .© . zaštita 0 Bez zaštite 1 Zaštita od velikih stranih tijela (> 50 mm) 2 Od srednje velikih stranih tijela (>12 mm) 3 Od malih stranih tijela (< 2. zaštita 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Bez zaštite Zaštita od kapanja vode vertikalno Koso pod kutom do 15° Od vode koja sipi Od vode koja prska Od vode u mlazu Protiv prodora vode pri preplavljivanju Od prodora vode pri uronjavanja Od prodora vode pri potapanju Slovna oznaka: IP Prva brojčana oznaka: 0 . Zbog toga je 20 lx horizontalne jačine osvjetljenja minimalna vrijednost za interijere izvan radnih prostorija. djelatnost osvjetljenja 20 50 30 100 150 300 500 50 Putovi i radne površine na otvorenom 150 Orijentacija u prostorijama pri kratkom zadržavanju 200 Radni prostori koji se ne koriste stalno 500 Vizualni zadaci.. restoran. srednje teški V 100 200 300 500 750 750 1000 Vizualni zadaci visokih zahtjeva. tekstilna industrija Industrija Industrijska i ostala postrojenja s malim zahtjevima glede reprodukcije boje Ostalo Reprodukcija boje žarulje prema DIN 5035 147 . ured. Kut zaklanjanja snopa svjetlosti kod down!ighta je između 30° (širokosnopna svjetlost. 1500.2a úa^va'^a^ Preporučena jačina Područje.750. 20 lx Potrebno za raspoznavanje crta lica. precizna montaža Dodatno osvjetljenje za posebno teške specijalne vizualne zadatke r*~~ acr-io* . 2000 lx smatra se optimalnom jačinom osvjetljenja za radne prostorije. ' © Kut nagiba reflektora za osvjetljenje * a = 30" /opi 1000 1500 2000 Vizualni zadaci s vrlo velikim teškoćama.Y. 2000 itd. bolnica. hotel. -» © .

Razlikuju se tri grupe: toplo bijelo svjetlo (temperatura boje ispod 3300 K). svijetla. zagasit Krom. Svjetiljke koje bi se unatoč tomu mogle reflektirati moraju imati sjajnost ž 200 cd/m 2 (primijeniti reflektore visokog sjaja). obojen. treba obratiti pozornost i na kvalitativne. zagasit Aluminij. razmak d i kut upada svjetla a). treba nastojati da se generalno postigne stupanj 1 (vrlo dobra reprodukcija boje). Ograničenje blještavila 0 .RASVJETA ->QP Obilježja kakvoće rasvjete Dobro rješenje rasvjete mora. poliran Emajl. što uglavnom ovisi o spektralnom sastavu svjetla. Ograničenje neposrednog bliještanja postiže se primjenom svjetiljki s kutom zaklanjanja (kut zasjenjenja) š 30°. poliran 80 do 87 80 do 85 65 do 75 55 do 76 55 do 65 60 do 70 65 do 75 80 do 85 60 do 70 70 do 75 50 do 60 70 do 80 80 do 88 90 do 92 Mort svijetli. Smjer svjetla 0 Preporučuje se da svjetlo na radno mjesto pada sa strane. sirova Cement. mogu se odrediti na osnovi fotometrijskog zakona razmaka iz jačine svjetla i geometrije prostorije (visina h. Ograničenje refleksnog bliještanja postiže se bočnim upadom svjetla na radno mjesto. uzevši u obzir ekonomičnost. visokopoliran Mjed. poliran Aluminij. zadovoljiti funkcionalne i ergonomske zahtjeve. polirana Granit Vapnenac Mramor.tehničkih materijala 148 . sirov Opeka. koje proizvode pojedinačne svjetiljke. čist. Kvantitativni kriteriji Razina osvijetljenosti Kao srednja vrijednost za radne prostorije zahtijeva se između 300 lx (pojedinačni ured s dnevnim svjetlom) i 750 lx (velika prostorija). Osim tih kvantitativnih kriterija. eloksiran. Boja svjetla i reprodukcija boje s. visokopoliran Aluminij. Raspodjela sjajnosti Harmonična raspodjela sjajnosti posljedica je pažljivog usklađivanja svih stupnjeva refleksije u prostoriji 0 Sjajnost pri posrednoj rasvjeti ne smije prijeći 400 cd/m 2 . polirana Hrastovina. zagasit Aluminij. prije svega arhitektonske kriterije. visokopolirana Nikal. vap. tamna. u kombinaciji sa zagasitim površinama oko radnog mjesta 0 Ograničenje zrcalnih refleksa ekrana postiže se odgovarajućim izborom postavljanja ekrana. crvena.0 Ograničenje blještavila odnosi se na područja neposrednog bliještanja. visokopolirano Građevinski materijali Hrastovina. 144 Q). visokopoliran Papir. Viša razina osvijetljenosti moža se uz istu opću razinu postići dodatnim osvjetljenjem pojedinog radnog mjesta.5000 K) i bijelo poput dnevnog svjetla (više od 5000 K). nova Boje Bijela Svijetlo siva Srednje siva Tamno siva Svijetlo plava Tamno plava Svijetlo zelena Tamno zelena Svijetlo žuta Smeđa Svijetlo crvena Tamno crvena Stupanj refleksije % 40 do 45 15 do 25 20 do 40 25 do 40 20 do 30 10 do 15 25 do 10 do 20 do 35 do 30 do 35 15 25 55 70 75 do 85 40 do 60 25 do 35 10 do 15 40 do 50 15 do 20 45 do 55 15 do 20 60 do 70 20 do 30 45 do 55 15 do 20 Stupanj refleksije rasvjetno . Proračun jačine osvijetljenosti točke -> (§) Jačine osvijetljenosti (horizontalno Eh i vertikalno E v ). Za urede se najčešće biraju izvori svjetla tople ili neutralne bijele boje. ručju zračenja imati nisku razinu sjajnosti Stupanj refleksije % Materijali za izradu svjetiljk Aluminij. bijel Lak sasvim bijel Bakar. Pri reprodukciji boje. neutralno bijelo svjetlo (3300 K . a preduvjet je za to krilati oblik LVK s. žbuka Mort taman Pješčenjak Šperploča. refleksnog bliještanja i zrcalnih refleksa na ekranima. bijel Srebrna pozadina ogledala Srebro. beton. 147 @ Boja svjetla određuje se izborom žarulje.

45 0. 2 / 0 .3-0.3 0.60 RASVJETA Proračun srednjih jakosti osvijetljenosti—» C D U praksi često treba približno odrediti srednje jakosti osvijetljenosti (En) za danu električnu priključnu snagu žarulja.75 0. 1 (srednja refleksija) Tip rasvjetnog tijela @ • P* = 4 W / m 2 (komp fluorescentna žarulja) P = 9 • 45 W = 405 W ® : Tip rasvjetnog tijela P* = 12 W / m ? P = 8 . 5 / 0 .4 0. treba komponente proračunati pojedinačno i na kraju zbrojiti -» © .1 6 Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo (ERCO) Stupanj učinkovitosti osv jetljenja 1B Velika površina Mala površina Velika udaljenost Tornjevi 0.ffl.60 0. materijala Stupanj refleksije pri osv etljenju Građevinski materijal P Opeka bijelo glazirana Mramor bijeli Žbuka svjetla Žbuka tamna Pješčenjak svjetli Pješčenjak tamni Opeka svjetla Opeka tamna Drvo svjetlo Granit 0. 100 • 3 2 0 . Osvjetljenje zgrada Pri osvjetljenju zgrada proračunava se potrebni svjetlosni tok žarulja koje će se postaviti na osnovi formule -> Sjajnost iznosi od 3 cd/m 2 (slobodno stojeći objekti) i 16 cd/m 2 (objekti u vrlo svijetloj okolini).45 0. Proračun osvijetljenosti pomoću specifične priključne snage može se primijeniti i za uredske prostorije.4 0.00 0.7/0.5 0.55 0.40 0. O A 12 W/m 2 10 W/m 2 5 W/m 2 5 W/m 2 öQTe tC TC-L 4 W/m 2 3 W/m 2 5-7m T26 © Specifična priključna snaga P* za različite tipove žarulja (2) Primjer: Tablica korekcijskih faktora .= 3 W / m 2 P =4 90 W = 360 W 100 • 4 24 3 0. stropa i poda (2). odnosno odrediti potrebnu električnu priključnu snagu P za zahtijevanu razinu osvijetljenosti.10 -13 . ffl^.2 Potreban svjetlosni tok svjetiljki za osvjetljenje (6) Svjetleća struktura (ERCO) 15 10 2 0 15^5" © Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo (ERCO) ^O) Preporučene mjere za električne vodove u stambenim prostorijama u cm 149 .85 0.6 0.1-0.75 0.4 0. Predviđaju li se u prostoriji upotrijebiti različiti tipovi žarulja. Ona se odnosi na neposredno osvjetljenje.65 0.5 6 . u prikazanom primjeru opremljena je četirima žaruljama sa po dvije žarulje od 36 W (priključna snaga obuhvaća i uređaj za pretpaljenje 90 W). postavljaju i kvadratične rasterne svjetiljke s kompaktnim fluorescentnim svjetiljkama -» © ili svjetleće strukture -» © .65 0.5/0. P* = 10 W / m 2 (halogena žarulja) P = 16 • 2 0 W = 3 2 0 W Formula . 5 . površina = 100 m2 i refleksiji 0.90 0.2 0.2-0. Za to potrebna specifična priključna snaga P* ovisi o primijenjenom tipu žarulje 0 . 7 5 (svjetla refleksija) 6.90 1.80 0.2 Proračunska formula za svetlosni tok svjetiljke ^ t ct>= L A P NB Sjajnost za osvjetljenje Objekt Slobodno stojeći Tamna okolina Srednje svijetla okolina Vrlo svijetla okolina (cd/m2) L 3 10 13 6.75 0. Korekcijski faktor k ovisi o veličini prostorije i stupnju refleksije zidova. • O® 0© o • O ffl O ffl Offl o 9 ® ' ffl • o EB« ffl « (standardna žarulja) 100 W = 8 0 0 W Tip rasvjetnog tijela ( £ ) . Proračunom prema -» © dobije se jačina osvijetljenosti od približno 375 lx. osim konvencionalnih zrcalnih rasternih svjetiljki.ffl. Dvoosna prostorija površine 24 m 2 .00 m k P.40 0.Specifična priključna snaga P* W/m 2 za 100 lx pri visini 3 m.75 0.1-0.55 0.1-0.Svjetleće strukture omogućuju i kombinaciju sa strujnim napojnim trakama i reflektorima.3-0.75 En = E n = 3 7 5 Ix En = 1 A P ° ° P k (?) Proračun za uredsku prostoriju P En A P* 100 1 k E„ P P* A k Nominalna jačina osvjetljenja (lx) Priključna snaga (W) Specifična priključna snaga (W/m2) -> ( i ) Tlocrtna površina prostorije Korekcijski faktor -> (2) (8) Formula za srednju jačinu osvjetljenja E„ i priključnu snagu P <> = potrebni svjetlosni tok t L = srednja sjajnost (cd/m2) A = površina osvjetljavanja rj B = stupanj učinkovitosti osvjetljenja p = stupanj refleksije građ.> @ 1 0 0 ' 8 0 0 . o .3-0.2 Korekcijski faktor k Stupanj refleksije Visina Površini A[m 2 ] 070502 050201 000 H svjetlo srednje tamno Do 3m 3-5m 20 50 S100 20 50 S100 50 S100 0.65 0.60 0. 0 0 © Proračun jačine osvjetljenja za neku unutarnju prostoriju E n _ (100 • 405 100 -4 100 12 100 10 ' ' E n = 180 lx A = 24 m 2 = 0 . Za uredske se prostorije često.90 0.75 0.85 0. Površina prostorije A = 1 0 0 m 2 Visina prostorije H = 3 m ® Stupnjevi refleksije 0 . E n i P mogu se prema formuli © približno odrediti.2 0. .3 0.3-0.80 0.5 0.

hobi. koncert. signalizacije Q Pravilna primjenafluorescentnihžarulja = preporučuje se • = može se primijeniti • • • • • • • • • • • 76 29 3 827 1B 927 1A 830 ' 1B 930 1A Neutralno bijelo 25 2A 33 2B 840 1B 940 1A Bijelo kao dnevno svjetlo 950 1A 865 1B 965 1A 54 2A X X X X • X X X X X • X X X X • • X • X X • X X X X X X X X X X X X X X X X • X X X X X X • • X X • X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X • X X X X X X X X X X X X X X X X X X 150 . voće. staze. čekaonice Stanovi Dnevni boravak Kuhinja. hoteli Kazališta. foyeri Prostorije za priredbe Izložbene i sajamske hale Sportske i višenamjenske dvorane Galerije. sagovi Pribor za sport i igre.RASVJETA Toplo bijelo Boje svjetla (PHILIPS) Stupanj reprodukcije boje Prodavaonice Živžne namirnice Meso Tekstil. nakit Kozmetika. prodajni centri Industrija. grafički obrt Ispitivanje boja Lakimica Skladište. ugostiteljstvo. podrum Vanjska rasvjeta Ulice. čitaonice Društvene prostorije Restorani. valjaonice Laboratorij Ispitivanje boja Uredi i uprava Uredi. kupaonica. muzeji Klinike i ordinacije Dijagnostika i tretman Bolesničke sobe. satovi. papir Foto. koža Namještaj. frizer Cvijeće Pecivo Hlađena roba Sir. pješačke zone Osvjetljenje vert. transport Uzgoj biljaka Obrada drva Ljevaonice. obrt Radionice Elektrotehnika. hodnici Dvorane za sjednice Školski i nastavni prostori Predavaonice. dvorane. razredi. povrće Riba Robne kuće. dječji vrtići Knjižnice. strojogradnja Tekstilna industrija Tiskare.

podešavanje. oblikovanje sloga 1000 Kontrola boja pri višebojnom tisku 1500 Urezivanje u čelik i bakar 2000 200 200 300 300 300 500 500 Kemijska industrija: Postrojenja s daljinskim upravljanjem 50 Postrojenja s povremenim ručnim intervencijama 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta u postrojenjima tehnoloških procesa 200 Održavanje 300 Laboratoriji 300 Radovi s povećanim vizualnim opterećenjem 500 Kontrola boja 1000 Pogoni uslužnih djelatnosti: Hoteli i gostionice. gruba 200 Montaža. mlinovi Rezanje i sortiranje Proizvodnja delikatesa i cigareta Kontrola proizvoda. keramika. ispitivanje Montaža najfinijih dijelova. radovi na kamenu i pločama. mljekare. prešanje. pranje 300 Strojno glačanje 300 Ručno glačanje 300 Sortiranje 300 Kontrola 1000 Frizer 500 Kozmetičar 750 Kožarska industrija: Industrija cementa. izrada matrica 500 Ručni tisak. smjernice za radna mjesta Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/ix Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Opći prostori: Prometne zone u spremištima 50 Skladišni prostori 50 Sklad. prešanje i jetkanje klišeja. prost. tiskarski strojevi. u kojima treba nešto pročitati 200 Prolazi u visokoregalnim skladištima 20 Pult za izdavanje 200 Otprema 200 Kantine 200 Ostale prostorije za odmor 100 Gimnastičke prostorije 300 Garderobe 100 Praonice 100 Toalete 100 Sanitetske prostorije 500 Strojarnice 100 Opskrba energijom 100 Pošta 500 Telefonska centrala 300 Brušenje. proizvodnja kartonaže 300 Knjigovežnica. puhanje stakla Energetska postrojenja: Pogon za snabdijevanje Kotlovnica Prostorija za izjednačenje tlaka Strojarnice Nusprostorije 50 100 200 100 50 Rad na buradi Prerada koža Sedlarski radovi Bojenje kože Kontrola kvalitete. montažni radovi. tisak na tekstilu Kitničarstvo Ukrašavanje Kontrola robe. oblikovanje staklenih instrumenata 500 Dekoraterski radovi 500 Ručno brušenje i graviranje 750 Fini radovi 1000 Rasklopna postrojenja u zgradama 100 Rasklopna postrojenja na otvorenom 20 Održavanje 300 Revizije 500 Kontrola kvalitete Visoki zahtjevi Kontrola kvalitete Vrlo visoki zahtjevi Ispitivanje boje 1000 1500 1000 Elektrotehnička industrija: Talionice. sortiranje papira 750 Retuširanje. pozlaćivanje. poliranje stakla. s ljudskim intervencijama 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta u proizvodnim postrojenjima 200 Održavanje 300 Kontrolna mjesta 500 Proizvodnja kablova i vodova. namotavanje srednjom žicom Montaža finih aparata. post. prost. valjaonice. ručno i strojno slaganje. velike ljevaonice Proizvodna postrojenja automatizirana50 Proiz. mješalice ili mlinove Valjanje. pletenje. elektroničkih dijelova Umjetno krpanje Proizvodnja i prerada tekstila: Radna mjesta u kupkama Predionice Bojenje Predenje. fina mehanika 1000 Karoseristički radovi 500 Lakirnica 750 Noćna lakirnica 1000 Tapetarski radovi 500 Završna montaža 500 Inspekcija 750 Industrija nakita i satova: Proizvodnja nakita Obrada dragog kamenja Urarska i optičarska radionica 1000 1500 1500 Prehrambena industrija i industrija potrošne robe: Opća radna mjesta Miješanje. tkanje Šivanje. litografija. prijam 200 Kuhinja 500 Blagovaonica 200 Buffet 300 Dvorane za sjednice 300 Restorani sa samoposluživanjem 300 Praonice. oblikovanje. Srednji zahtjevi 200 300 500 750 750 200 300 151 . podrum itd. jetkanje. modelska stolarija Rad na strojevima za obradu drva Oplemenjivanje drva Kontrola 100 200 200 500 500 500 750 Uredske i slične prostorije: Uredske prostorije s radnim mjestima blizu prozora Uredske prostorije Veliki uredi / grupni uredi: Visoka refleksija Srednja refleksija Tehničko crtanje Prostorije za razgovor Prijamne prostorije Prostorije za promet publike Obrada podataka 300 500 750 1000 750 300 100 200 500 Trgovina na veliko i malo: Prodajni prostori. sortiranje Laboratoriji 200 300 300 300 500 500 1000 Prometnice u zgradama: Za osobe Za vozila Stubišta Utovarne / istovarne rampe 50 100 100 100 Obrada i prerada drva: Parenje Piljenje Sastavljanje Izbor furnira. izrada tapeta 300 Krojenje. 50 Platforme 100 Priprema pijeska 200 Čišćenje odljevaka 200 Radna mjesta na mješalici 200 Ljevaoničke hale 200 Izljevna mjesta 200 Strojno oblikovanje 200 Ručno oblikovanje 300 Izrada kalupa 300 Modelarstvo 500 Galvanizacija 300 Ličenje 300 Kontrolna mjesta 750 Izrada alata.RASVJETA Smjernice za radna mjesta "Umjetno osvjetljenje" ASR 7/3 kao i DIN 5035 dio 2 (izvod) Tablica nominalnih jačina osvjetljenja. raspakiranje Klaonice. srednje fina 300 Montaža. fina 500 Oblikovanje kovanjem 200 Ljevaonice. stalna radna mjesta Radna mjesta uz blagajnu Zanatstvo i obrtništvo (primjeri iz različitih struka): Ličenje čeličnih konstrukcija Predmontaža uređaja za grijanje i ventilaciju Bravarija Automehaničarske radionice Građevna stolarija Radionice za razne popravke Radionice za radio i TV aparate 300 500 Izrada i obrada papira. lakiranje. kontrola boja 200 300 300 500 750 750 1000 1000 300 500 1000 1500 1500 Obrada i prerada metala: Kovanje malih komada 200 Zavarivanje 300 Grubi i srednji radovi sa strojevima 300 Fini radovi sa strojevima 500 Kontrolna mjesta 750 Hladne valjaonice 200 Vučena žica 300 Prerada teških limova 200 Prerada lakih limova 300 Izrada ručnog alata 500 Montaža. u kojima se roba traži 100 Sklad. namotavanje grubom žicom Montaža telefonskih aparata. grafički obrt: Brušenje drva 200 Strojevi za papir. dekoriranje. staklarski obrt: Radna mjesta ili zone uz peći. čeličane.

Ono je jasno prozirno. Razlikuju se: materijali koji reflektiraju svjetlo (9) s usmjerenom. naročito ako su dvostruka i trostruka. slabo obojen Pergament. propuštaju 65 . Viktoriaallee 3 .95% svjetla. uz malo smanjenje propusnosti. iznutra matirano Opalna stakla: grupa 1 grupa 2 grupa 3 Naborana grupa 1 opalna stakla grupa 2 Opalno staklo u boji: crveno narančasto zeleno Opalinsko staklo Porculan Mramor. neobojen Pergament. rasipanje i refleksiju građevnih materijala za postizanje umjetničkog i ekonomskog učinka. Prozorska stakla prozirna stakla.49 14-21 23 10 22 50 1 27-80 4 26-48 21-28 28 55 84 84 4 17 4 56 Materijal Rasipanje Nikakve Malo Malo Malo Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Malo Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Debljina mm 2-4 3. skladišta. bitno naruši toplinska izolacija. Düsseldorf VEGLA Vereinigte Glaswerke GmbH.3 2-3 2-3 2-3 2.9-2. Žarulje su bez startera u normalnom grlu (npr.75-3. Posebno staklo za specijalne namjene u svim debljinama. s dobrom reprodukcijom boje. Lako reguliranje (pomoću otpornika ili transformatora). ornamenata i likovnih prikaza.f I I I I I . Primjena' ostakljenje prozora. difuznom (?) i mješovitom propusnošću -» (S). poliran Mramor. Svjetlo pretežno pada izravno prema dolje ® . bijela Svila. Treba napomenuti: matirana stakla s unutarnjim matiranjem (preporučljivo i s obzirom na manje prljanje) apsorbiraju manje svjetla od onih s vanjskim matiranjem tablica (9). bezbojno.2-2.8 1. razdjelnih stijena. obojen svjetlo žuto Pergament.1-2. podrumske i tavanske prozore. potpuno difuznom i djelomično difuznom refleksijom i svjetlopropusni materijali s usmjerenom (§). bijel (zamućen) Celon. automobilsko staklo. Prema dr. Svjetlopropusnost je 91 . sigurnosno staklo. sve vrste pisma. za stambene i uredske prostorije.6 1.1 1. Dodatna obrada: brušenje. prodavaonice. V s N O CT izvedba rastera ( i ) Paralelni raster (2) Paralelni kosi raster (3) Dijagonalni raster (4) Dijagonalni kosi raster (5) Razmještaj svjetljki a = 2 / 3 d r^JLJE © Planparalelna ploča © propusnost prozirnog stakla. oblaganje.2-5. Kleffneru -» Q zbog loše prozirnosti staP kla. Lauenförde Gerresheimer Glas AG. SVJETLOPROPUSNA GRADIVA Pri određivanju veličine.0 1.tehnička svojstva građevinskih materijala koji propuštaju svjetlo 152 . natopljen Alabaster Karton. može doći do tolike apsorpcije svjetla da se.4 Refleksija % 6-8 7-24 7-20 6-16 40-66 43-54 65-78 31 . dok ona koja se trebaju približiti difuznoj svjetlosti neba apsorbiraju 60 . STAKLO.© .b— \ RASVJETA FLUORESCENTNE CIJEVI ZA REKLAMNE PLOČE Proizvoljno vođenje linije. tamno žut Svila. izvana matirano Prozirno staklo. namještaj. ovisno o kakvoći. Aachen Staklo vučeno mehaniziranim postupkom izlazi iz stroja spremno za uporabu bez daljnje obrade. uobičajena primjena za kinodvorane. Klasa 2: građevno staklo za tvornice. Postfach 20. Za pojedinu prostoriju treba upotrijebiti samo staklo iste klase. apsorbiraju oko 35%.7-3.7-2. svile.4 5 54-67 64-69 63-68 60-66 13-28 72-77 30-71 27-54 49-67 69 48 37 36 28-38 5-24 68 32-39 46-48 55 36 12 12 8 9 8 6 Prozirno staklo Ornament staklo Prozirno staklo. Svilena sjenila u boji. Stakla za dnevnu svjetlost. reklamu. obojena Pamučna tkanina Resopal.9 1. Visokotlačne živine žarulje sa svjetlećim medijem (HQL) upotrebljavaju se za rasvjetu tvornica i radionica. Gelsenkirchen-Rotthausen Interpane. plav (zamućen) Celon. kojima je zadaća da boju električne rasvjete učine sličnom dnevnoj svjetlosti.2-1.5 .0 1. zelen (zamućen) Kristalno staklo Armirano staklo Sirovo staklo Staklo za zaštitu od sunca (zeleno) (9) 1.8-3. kazališta. zbog toga potrebno povećanje površine prozora.6 1.0 7.75-3. Klasifikacija: Klasa 1: najbolja trgovačka roba prema DIN-u 1249. matiranje. a također i za vanjsku rasvjetu.5 1. U uredima i poslovnim zgradama potrebna je rasterska obloga ispod fluorescentnih cijevi. izloga. staklo za suhe ploče. oblikovanju boja.4-3. toniran Pollopas. vrata.akla Difuzna propusnost opalnog mliječnog ' a i a b a s t e r a ltd - (8) Mješovita propusnost ornament stakla.0 10 6-8 6-8 4-6 2. oko 20% manju apsorpciju od nepodstavljenih.80%.5 1. pečenje. svjetao Celon. slično dnevnoj svjetlosti. Žarulje za mješovito svjetlo sa svjetlećim medijem (HWL) daju svjetlo slično dnevnom.0 Svjetlosno .9 2. dvostruke ploče. bojenje. obostrano ravnih sjajnih površina. Svjetleće trake i svjetiljke u izduženim poljima omogućuju jednoličnu opću osvijetljenost s blagom pojavom sjene.93%.1 1. sa smicanjem kosih zraka ® s. kao obloženo staklo. jednolike debljine.3-10 3-5 11. Auf der Reihe 2.2-13. žut (zamućen) Celon. dimenzioniranju prozora i osvijetljenosti prostorija važno je poznavati svjetlopropusnost. Propusnost % 90-92 57-90 63-87 77-89 12-38 37-51 13-35 47-66 27-35 2-4 6-10 3-9 58-84 2-8 3-8 12-40 17-30 8 42 41 14 61-71 13-54 28 20-36 25-33 17 9 4 4 88 74 88 38 Apsorpcija % 2-4 3-21 4-17 3-11 20-31 6-11 4-10 3-10 8-11 29-34 22-31 30-31 2-14 20-21 24-65 11 . PROZIRNA. sigurnosno staklo. nagrizanje. savijanje. s bijelom podstavom.5 3. informacije: Flachglas AG. imaju. svjetlog opalnog stakla itd. Heyestraße 178. u grlu za standardnu žarulju).

0 60 3.5) (8. Višestruko izolacijsko staklo pruža.8 1:10 20 280 500 8.4 ca. 750 p a ) 2 0 m ( = 1.5 20 185 300 3. izolacijskog i trostrukog ostakljenja 10 Širina Visina Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm Širina Visina 12 Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm Tolerancije debljine u mm Tolerancije veličine u mm Masa (5) kg/m2 u cm u cm m2 u cm u cm m2 ±1.0 1:10 34 300 500 10. 30 Tolerancija deblj.4 ca. 38 k-vrijednost (W/m2 K)* Propusnost svjetla Debljina elemenata Max.0 1:10 24 300 500 10. lijevano staklo.površina Masa Mnogokut Zaobljeni uglovi Zaobljeni uglovi u m2 u kg/m2 % u mm u cm u cm2 74 29 141x 240 24x24 1:6 3. ovisno o izvedbi. izolacijsko staklo s rubnim spojem od organskog materijala © B.0 25 185 500 3.4 ca. staklo za zaštitu od sunca.0 1:10 28 300 500 10.0 1:10 32 ± 1.0 1:10 22 280 500 8.0 1:10 32 300 500 10.0 1:10 24 300 500 8.0 ±2. ±2.10' -2° Izvana 10° Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm (2) Toplinsko zračenje kod jednostrukog.0 50 300 500 10. dimenzije Odnos stranica Max .5) 1.75 kN/m 2 odn.9 5 5 5 (8.0 ±2.5) 1.0 ±2.4 1:10 18 245 300 6. 30 5 5 5 (6) (6) 2. S obzirom na različitost rubnih spojeva izolacijsko se staklo dijeli u tri grupe: kompaktno izolacijsko staklo © A .0 74 24 141x240 24x24 1:6 3.2 Staklo Visina 8 Izvanai naJ fevjna : .0 1:10 26 300 500 12. visoku termoizolaciju i/ili akustičnu izolaciju (npr.4 1:6 18 141 240 3.STAKLO IZOLACIJSKO STAKLO Višestruko izolacijsko staklo element je ostakljenja koji se sastoji od dviju ili više staklenih ploča 0 (prozorsko staklo.2 kN/m 2 1200 Pa) (?) Preporučene debljine stakla za visinu ugradbe do 8 m (7) Preporučena debljina stakla za visinu ugradbe do 20 m 153 .1 3.0 ± 1.0 1:10 30 300 500 12.4 1:6 20 ± 1.0 30 Dvostruko izolacijsko staklo Podaci OPTIFLOAT u mm SZR u mm 4 4 4 (8. ravno staklo) koje su međusobno odvojene jednim međuprostorom ili više njih ispunjenih zrakom ili plinom.0 ±2.:-1 mm / +2 mm Tolerancija vel. zrcalno staklo. duljina stranice Min.0 72 27 180x240 24x24 1:6 3.0 1:10 22 ± 1.0 1:10 20 245 300 6.0 3.0 1:10 36 ± 1.0 40 300 500 10. k-Wert SZR Širina u cm u cm m2 Staklo ^13° Staklo + 1 0 ° W/m2 K* 2xC PTIFLC AT-zrca nog sta da 4 mm 5 mm 6 mm 8 mm 10 mm 12 mm 141 240 3. lemljeno izolacijsko staklo © B.4 1:6 16 141 240 3.0 1:10 28 ± 1. akustično izolacijsko staklo.9 72 32 180x240 24x24 1:6 3.4 ca.0 mm (6) Trostruko izolacijsko staklo Dulja stranica u cm (širina) 'Ispitano prema DIN 52619 Mogućnost isporuke modela oblika stakla (primjeri) Dulja stranica u cm (širina) 50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500 0 50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500 Preporuka za debljinu vanjske i unutarnje staklene ploče kod izolacijskog stakla visine ugradbe do 8 m (opterećenje vjetrom = 0. U međuprostoru se nalazi osušeni zrak ili specijalni plin.5) (8. Višesloj no izolacijskt staklo Dd JOpadanje 8' Kompaktno staklo sa zavarenim rubom © Od dvije staklene ploče Od tri staklene ploče Izolacijsko staklo Zrak u prostoriji Zrak u prostorijj_ Opadanje + 2 1 ° 23° [Opadanje 11° Zrak u prostoriji +21° k vrijedn. spregnuto staklo s međuslojem).0 ±2. 38 4 4 4 (6) (6) 2.

Na doživljaj boja u prostoriji vrlo malo djeluju solarnoizolacijska stakla jer se dnevnoj prolaznoj svjetlosti mijenja tek neznatno spektralni sastav. 0/ 0//0 I 1.30 0. Pri gledanju iznutra prema van boje se uglavnom ne mijenjaju.6 1.16 1.08 240x340 240x340 260x500 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 260x500 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 200x340 240x340 240x340 240x340 300x500 260x500 240 x 340 Vrijedi odnos: b = .34 1. oklopnim izolacijskim staklom. Sunca. Kad je riječ o solarnoizolacijskom staklu. odnose se na SZR širine 12 mm.59 0.4 1.vrijedn.30 0.32 0.4 1.25 0. Refleksija svjetla RL prema van i prema unutra izražava se u postocima.49 0. Nije moguća kombinacija s armiranim staklom.92 1. Indeks reprodukcije boje Ra DIN 6169: Ra > 90 = vrlo dobra reprodukcija boje.4 1. zaštita od topline. Navedene vrijednosti k. požara.37 0.56 1.5 1. vrijednost k poboljšava se slojevima plemenitih kovina. DIN 67507 u postocima.4 1. dimenzije cmxcm Svjetlopropusnost TL je u rasponu valnih duljina svjetla od 380 do 780 nm (nanometara) u odnosu na svjetlosnu osjetljivost ljudskog oka izraženu u postocima. To se može primijetiti ako se gleda izvana kroz "preko ugla" ostakljene prozore. Svaki se tip stakla označava bojom (gledano izvana) i parom brojčanih vrijednosti oznaka.5 1.0 | 39 38 20 28 51 39 72 Brojčana oznaka selektivnosti S. Koeficijent prolaza topline k ploče izolacijskog stakla pokazuje koliko se energije gubi prolazom kroz staklo. F Titan 66/43 | Auresin 66/44 50/32 49/32 45/39 40/26 39/28 Zlato 40/26 30/23 Srebro 50/35 50/30 49/43 48/48 37/32 36/33 36/22 15/22 Bronca 49/33 36/26 Neutralno 51/39 51/38 Zeleno 37/20 38/28 Sivo max.54 1.30 0.3 1.68 dB 36 - - - _ da 98 da da Višenamjensko staklo .37 0. Višenamjensko izolacijsko staklo je izolacijski element koji u sebi sjedinjuje više zaštitnih namjena.4 1. osoba i okoliša.5 1.85 1. estetika u oblikovanju.5 3.34 0.83 1.4 1.4 1.6 1. IZOLACIJSKO STAKLO . Primjer: auresin (= modro) 40/26. Ra > 80 = dobra reprodukcija boje Propusnost ultraljubičastih zraka Tuv u rasponu valnih duljina od 280 do 380 nm.25 0.64 0. W/m K (12 mm) u o c vi 3 C L O „ O. sivo ili umbralno.09 1.09 1.5 1.Sloj z a zaštitu od sunca ~~ Upadno zračenje SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO 100% Refleksija svjetla prema Transmisija svjetla i2D Refleksija zraCenja prema van > o i> Transmisija zračenja 14% Sekundarna predaja . bilanca k- Akustična izolacija Rw Zaštita okoliša Solarnoizolac. Osim dobrih svojstava solarne izolacije.26 0. (4) Termoizolacijska vrijednost ky- Vrijednost energ.23 0. zvuka. U svim tim namjenama radi se o povećanim zaštitnim učincima koji se konvencionalnim izolacijskim staklom ne mogu postići. w propusnost svjetla Tl % Brojčana oznaka selektivnost S Prosječni faktor propusnosti b 66 | 21 | 18 | 17 66 50 49 45 40 39 40 30 50 50 49 48 37 36 36 15 49 36 51 51 37 38 15 19 38 30 32 26 25 18 40 37 36 39 40 46 48 26 16 26 11 16 25 34 6 7 15 11 16 36 17 22 11 36 40 35 34 22 21 14 26 45 42 35 46 30 10 36 17 22 17 15 7 9 10 11 8 9 11 11 14 18 14 13 8 8 9 8 12 8 15 18 3 8 27 18 98 1.45 0.14 1.3 1.4 2.2 2.32 0.4 1. Tehnički je moguće gotovo sve zahtjeve ispuniti jednim višenamjenskim izolacijskom staklom. DIN 67507. Pri neposrednoj usporedbi uz otvoreni prozor razabire se lagano toniranje većine stakala koje je.43 1.53 | 260x500 1. nude se mnoge mogućnosti oblikovanja. spregnutim sigurnosnim staklom.00 1. zaštita objekata. Faktor b je srednji faktor propusnosti Sunčeve energije u odnosu prema prolazu energije kroz jednostruko staklo debljine 3 mm u iznosu od 87%.30 1. • gu(%) 0 _. vrijednost g- Sastav stakla SZR staklo Reprodukcija boje RaD Debljina elemenata Pasivna sigurnost Estetika mm ESG 6/16/4 (?) mm 26 W/m z K 1.45 0. lijevanim staklom / ornamentnim staklom kao vanjska ili unutrašnja ploča. Propusnost ukupne energije g u~rasponu valnih duljina od 320 do 2500 nm jest zbroj neposredne energetske propusnosti i sekundarne emisije topline (= isijavanje i konvekcija) prema unutra. ipak.primjer 154 .4 1..55 0. uz dopunu pomoću prikladno obojenih jednostrukih i dvostrukih fasadnih ploča.40 0.37 0. Reprodukcija boja označava se indeksom "R".44 0. manji je gubitak topline.Ž? § Dl| Solarnoizolacijsko staklo zlato 30/17 Propusnost ukupne energije g % Refleksija svjetla izvana/iznutra RL % Q.45 0.53 1.38 1. Srednji faktor propusnosti (shading coefficient) VDI 2078.67 1. jednostrukim sigurnosnim staklom.54 1.50 0. Uz pooštrene zahtjeve za fasadne elemente postavljaju se i za ostakljenje visoki i brojni zahtjevi.6 1. ovisno o tipu.36 0. Solarnoizolacijsko staklo © 1) k. DIN 52619.15 1. To je omogućeno vrlo tankim filmom plemenite kovine koja je nanesena na unutarnju stranu prema prostoru između stakala.48 1.50 1. Što je njegova vrijednost manja. Solarnoizolacijsko staklo može se kombinirati s akustičnim izolacijskim staklom. takvo staklo s vrijednostima k 1.40 1. standardno višenamjensko staklo ne postoji. S = T L /g.5 1.68 1. Visoka vrijednost S pokazuje povoljan odnos svjetlopropusnosti (TL) prema ukupnoj propusnosti energije (g).VIŠENAMJENSKO STAKLO 240x340 240x340 47 47/51 43 43/39 ČUDO 78 (za uspor edbu) (3) Solarnoizolacijsko staklo SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO Solarnoizolacijsko staklo odlikuje se visokom svjetlopropusnošću uz istodobno što manju propusnost ukupne energije.31 1. DIN 67507.9 1.4 1.49 | 0.4 | 43 44 32 32 39 26 28 26 23 35 30 43 48 32 33 22 22 33 26 | 0.2 W/m 2 K ispunjava sve zahtjeve glede visokog stupnja termoizolacije. Vrijednost k najvećim dijelom ovisi o prostoru između staklenih ploča (SZR) i mediju u njemu (zrak ili plemeniti plin).2 % 43 W/m*K 0.38 0. Zahvaljujući velikom izboru boja i koloristički neutralnim tipovima. od kojih prva daje propusnost svjetla a druga propusnost ukupne energije u postocima.38 0.

Primjeri primjene m2 - 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 120x 120x 120x 120x 120x 100x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 240 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321 x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 A1 Jednoslojno 9. Proizvodni proces tehničke obrade obuhvaća naglo zagrijavanje i nakon toga lagano hlađenje strujom hladnog zraka. računski centri C 2 SA Galerije.C. VSG je staklo koje veže krhotine. na vanjsko staklo. antikvari- 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 321 321 321 200 300 321 321 321 321 321 321 321 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 B2 Jednoslojno 21 9. Područje u cijelosti ostakljene fasade .0 225x400 6.ograde.0 11/10/4 Iso 25. Osim toga se "ESG" odlikuje i drugim prednostima: povišena čvrstoća na savijanje i udar.75 225x30C 6.5/10/4 Is ¡37 52 66 66 80 225x300 6.0 1:10 1. ukoliko se deblja staklena ploča ugradi s vanjske strane.B .0 225x400 9.0 225/400 6. dijelovi robnih kuća. ostakljenost protiv probijanja dijeli se prema stupnju otpornosti u tri grupe: B1 . Klasa Sastav otpornosti Deb. posebno ugroženi objekti A2 Jednoslojno 9. Područje primjene: ulazni prostori komunalnih građevina. povr. robne kuće. "ESG" se može obraditi da bi se moglo kombinirati s konvencionalnim izolacijskom staklom -» (?) SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA. (?) Ostakljenje otporno na proboj Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim opterećenjima u DIN 1055 (ž) Max.popravne ustanove. s rastućim stupnjem sigurnosti -> (4) Ostakljenje protiv probijanja s atestom VdS važno je za određivanje premije osiguranja. muzeji.slovne oznake A .0 1:10 1 6 C 1 SA Trgovine foto i video priborom. šina strani« učinak Primjeri primjene m2 - <DVSG Kombinacije Debljina stakla u mm 6 8 4 5 Debljine stakla u mm Float 6 8 10 4 5 ESG 6 8 10 6 VSG 8 10 12 225x30C 6. Područje primjene: sportske dvorane radi sigurnosti od udara lopte. Trostruko ili višestruko VSG u različitim debljinama s PVB . okretanjem elemenata .Težina ljina mm kg/m2 21 32 22 33 23 34 24 35 Max. Max. dimenzije spregnnutog izolacijskog stakla VSG u cm 155 .staklu. od "ESG" nastaju mali komadići. ovisno o debljini. krznarije B3 Jednoslojno 28 28/10/5 Isc 43 10 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 12 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 kazneno .0 1:10 1. Osim što osigurava od provale. klinike C 3 SA Draguljarnice.75 225x30d 6. Žilavo elastična folija otežava probijanje. Suprotno float . povr. energet. staklo se upotrebljava kao stubišna i balkonska ograda radi osiguranja od pada. dimenzije cm Max. Naknadna obrada "ESG" nije moguća.0 10 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim opterećenjima u DIN 1055 © Max. te postojanost na temperaturne promjene (razlika temperature od 150 K). centrale SA = pojava krhotina Gore navedene max. pa je opasnost od ozljeda bitno smanjena. Napada se obično izvana. ljekarnice. Mogućnosti: dvostruko VSG u različitim debljinama s PVB . najčešće tupih rubova. koja je za staklo uobičajena. Kod jednoslojnih A-tipova max.0 225X40C 6.0 225x300 6. čime se povećava aktivna sigurnost (sprečava se probijanje i provala). pri lomu krhotine ostaju zalijepljene za foliju. vrata i razdjelne stijene.0 225x400 9. 6 1:10 1 6 jati. pa je ponegdje radi sigurnosti i propisano kao obvezno -» Ostakijenje otporno na udarac bačenog predmeta OSTAKLJENOST OTPORNA NA PROBIJANJE Prema DIN-u 52290 dio 3. škola i dječjih vrtića.0 10/10/4 I so 24.0 9/10/4 I so 23. . neznatno se smanjuje.5/10/4 Isc 24. ® SPREGNUTO SIGURNOSNO STAKLO (VSG) U proizvodnji "VSG" dvije se ploče float .slovna oznaka D. Ostakljenja DIN 52290 dijele se u sljedeće grupe: ostakljenje otporno na proboj . u stambenim i poslovnim zgradama za stubišta.0 Gore navedene max. djelomično i obavezna primjena.stakla ili više njih čvrsto spajaju pomoću jedne visokoelastične folije od polivinilbutirala ili pomoću više njih.» ( 3 ) ESG kombinacije 4 Debljina stakla u mm 5 6 8 4 Debljine stakla u mm Float 5 6 8 10 4 5 ESG 6 8 10 6 VSG 8 10 12 Klasa Sastav otpornosti Deb. školske građevine i dječji vrtići također iz sigurnosnih razloga. psih. dimenzije odnose se na vanjsku uporabu. Kad je riječ o kaznenim ustanovama otporno staklo mora biti na unutarnjoj strani. od kojeg prilikom loma nastaju oštre šiljate krhotine.STAKLO JEDNOSTRUKO SIGURNOSNO STAKLO (ESG) "ESG" je prednapeto staklo. ostakljenje otporno protiv eksplozije . dimenzija jednoslojnog izolacijskog stakla ESG u cm DH 4 Jednoslojno 11. ukoliko se deblja staklena ploča ugradi s vanjske strane. Već oštećenost površine dovodi do razaranja stakla.6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1:6 Zgrade u naseljima za jednu ili viiše obitelji Usamljene privatne zgrade Stambene zgrade s visokovrijednom opremom i usamljene zgrade za odmor Vile.0 A3 Jednoslojno 10.0 225x400 9.parapetna stakla DIN 18516 dio 4.5 9. dimenzije i površine odnose se na vanjsku uporabu. DIN 52290 Spregnuto sigurnosno staklo VSG je prikladan prozirni materijal koji može pružati zadovoljavajuću sigurnost protiv napada.0 225/400 6.. Prozirnost. Dodatnu sigurnost pruža kombinacija s alarmnom trakom ili žicom povezanom sa sustavom za uzbunjivanje.75 225x300 6. Prednapon se postiže termičkom obradom.0 225x400 9. U slučaju loma stakla VSG i dalje zatvara prostor.odnos šina str. dimenzije predstavljaju tehničke mogućnosti proizvodnje pa prema tome ne vrijede za primjenu na vanjskoj strani.odnos Dodat. VSG je posebno prikladan za "ostakljenja iznad glave". Ne dopušta se promjena redoslijeda ugradnje.folijom izvodi se standardnim ili pojačanim načinom. npr.Težins Max. Max.folijom. dimenljina zije mm B1 Jednoslojno 17 9/10/4 Iso 32 kg/m2 cm 40 54 Max.B3.

odnos stranica Primjeri primjene - Klasa otpornosti Sastav Debljina mm Težina Max. jednoslojna izvedba 600 kg. duljina Max. Debljina vanjske i unutarnje staklene ploče ne smije biti jednaka.00 225x300 6. navedena za neki tip stakla. Postoji pet klasa otpornosti: od C1 do C5. psihijatrijske klinike Draguljarnice. površina m2 1. kazneno .9 2.90 4. odnos stranici Shading koef. povr- Max. dimenzija cm 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 210/300 210/300 225 / 300 219/300 225 / 300 Max.74 50/40 Gl- 40 50 3.79 0. DIN 52290. prema tipu. duljina povrstranica šina Shading Max.75 6. Savez osiguravatelja objekata (VdS) ispituje svojstva otpornosti protiv probijanja provalnih ostakljenja (EH). svjetla plinom W/m 2 K % 3.00 225x300 6.00 D 1 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 Zgrade u naseljima za jednu ili više obitelji Vile.71 C5 53/42 Gl- 42 55 3.0 72 93 54 55 6.0 77 95 62 50 6.74 47/36 G l 36 40 3. površina m2 6. -> @ Što je razlika veća.75 6. sloma i proboja metkom.75 34 24 35 39 52 51 63 78 91 225/300 6. (4) Staklo za akustičnu izolaciju Tip Sklop izvana SZR iznutra Debljina Težina k-vri- Propus Opć. g . ovisi o okolnostima. indeks prozirnost stranica šina Klasa otpornosti Sastav Debljina Težina Max.0 78 97 64 47 6.75 225/300 6. g .0 4.0 - - C4 45/30 G GH 9.jednost čna izolacija R w ispunj.Težina ljina k-vri Propus jednost nost ispunj.0 4.0 Max. antikvarijati.5 Iso Jednoslojno 32.0 - - 97 97 97 96 96 16 1:6 1:6 1:6" 1.75 6.0 1.0 4.zastakljenje otporno na proboj metka © Staklo za superakustičnu izolaciju 156 ..vri.5 Iso Jednoslojno 34/10/11 Iso Jednoslojno 17/10/21 Iso Jednoslojno 48/10/11 Iso Jednoslojno 32. SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA DIN 52290 Ostakljenja protiv djelovanja eksplozije -> (3) Klase otpornosti D1 D3 imaju.83 0.00 225x300 6.75 225/300 6.5/10/32.0 3. ljekarnice.0 4. jednost nost plinom reproduk.0 1.0 % 82 82 81 80 80 - % 75 75 72 69 69 dB 37 39 40 43 44 cm 300 300 300 300 300 m2 4.popravne inst. ^dimenzija cm 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 Max. Max. svi tipovi stakla imaju i povećanu otpornost protiv provale.75 225/300 6. Koja je kategorija potrebna za određeni objekt.00 6.9 2.0 1:10 0.75 5.62 Oklopno staklo .10 0.STAKLO SIGURNOSNO STAKLO Ostakljenje otporno na probijanje s atestom VdS ->(T) Da bi se odredila premija za zaštitne objekte.6* 0. dijelovi robnih kuća.0 78 Opć.0 75 95 60 53 6.30 6.00 6. robne kuće. posebno ugroženi objekti Trgovine foto i video priborom.75 6.6 1:10 1 6 1:10 1 6 4 3 / 3 4 1 0 / 2 0 / 4 34 4 4 / 3 8 10/24/4 3 8 C2 (5) Staklo za akustičnu izolaciju Tip C3 Sklop izvana SZR iznutra Deb.86 0.00 225x300 6.50 5.70 5.A^ustireproduk. Najveća težina po jedinici izolacijskog stakla iznosi 500 kg.0 1.9 3.vri.5 Iso 17 32 28 38 23 31 34 49 28 40 50 55 44 48 70 69 77 75 77 75 kg/m2 37 54 66 64 52 48 83 93 64 69 122 109 104 90 168 140 187 156 187 156 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1.20 3.jednost čka cija boje. računski centri Galerije.certifikatom Ostakljenja otporna na proboj metka.20 3. odnos koef stranica mm mm 30 kg/m 2 40 % 64 dB 45 cm 200 x 300 200 x 300 200 x 300 200 x 300 200 x 300 m? 6.0 1. Različita EH ostakljenja podijeljena su prema otpornosti u pet kategorija: EH01-02-1-2-3.20 Max.5/ 15/6 Gh 10/ 20/6 GH 10/ 20/10 GH 12/ 20/10 Gl- 97 1:10 0. površina Max. O tomu se treba pravodobno dogovoriti s osiguravateljima. odnos stranica - mm 37/22 6/12/4 39/24 6/14/4 40/26 8/14/4 mm 22 24 26 kg/m 2 25 25 30 35 35 W/m2K 2.79 mm C 1 SA SF SA SF SA SF SA SF SA SF Jednoslojno 17/10/5 Iso Jednoslojno 19/10/9 Iso Jednoslojno 11/10/10 Iso Jednoslojno 28/10/11 Iso Jednoslojno 11/10/19.69 GH 20/ 55/50 Gl50 20/10 G l 75 3. krznarije.0 1:10 0.60 3.20 3. energet.0 1. vrijedi samo ako mu je površina «1 m2 Klasa otpornosti Sastav Debljina mm Težina Max. To se staklo ugrađuje tamo gdje se u ozbiljnoj situaciji ljudi mogu nalaziti neposredno iza stakla.© © Zastakljivanje otporno na proboj s VdS .75 225/300 6. najčešće je veći i učinak izolacije. dimenzija Max.86 0. izolacija indeks Rw prozirnosti - Max.0 1:10 0. veza ploča lijevanom smolom) bit će obično i učinak izolacije veći. Klasa otpornosti protiv eksplozije. svjetla cija boje. Priznati proizvodi uvršteni su u potreban popis.20 3.Akusti- Max. B) Što je sastavljeno staklo elastičnije (npr. centrale D2 D3 Jednoslojno 11 6/8/11 Iso 6/8/17 Iso 6/8/28 Iso 25 31 42 Jednoslojno 17 Jednoslojno 28 16 16 16 16 16 16 A3 B1/C1 SA B3/C3 SA (3) Ostakljenje otporno na eksploziiju STAKLO ZA AKUSTIČNU IZOLACIJU Asimetrični sklop staklenih ploča © . odnos stranica - Dodatni učinak kg/m2 24 40 40 57 66 83 Jednoslojno 10 EH 01 10/10/4 I so 24 Jednoslojno 11 EH 02 11/10/4 Iso 25 Jednoslojno 18 EH 1 18/10//5 Isc 33 Jednoslojno 25 EH 2 25/10/5 Iso 40 Jednoslojno 36 EH 3 36/10/5 Iso 51 m2 kg/m2 cm 23 225x300 6. muzeji. Osim toga se razlikuju stakla bez krhotina (SF) i ona s krhotinama (SA) -> (2) Kako se sva ostakljenja otporna na proboj metka sastoje od višeslojnog asimetričnog VSG.0 1.00 6. oklopno staklo najveće sigurnosti od napada na život. i sigurnosna obilježja protiv probijanja.50 3.00 4. Ispuna plinom A) Težina ploče: akustična izolacija obično raste s težinom ploče.5/10/32.

siva i bijela Siva Bijela 7 4 5 4 4 4 A A A x X „ x x x X X 1:10 1-6 1:6 1:6 1:6 1:6 180x245 150x210 150x210 150x210 126x210 150x210 A « x x Bijela Žuta Siva Žuta i bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Bronca i bijela Bijela Žuta. staklo s parom mreža^) Armirani okulit Armirani ornament 187 Žuta i bijela 4 Pruganje Strana X x 0 X 0 x x X x x 0 Max. proizvoljno = * 1) Armirano staklo s parom m r e ž e u krovnom prozoru max. dimenzije mm2 2400 x 3430 2150x 3500* 2400 x 3430 2150x 3500* 1860x 3430 1860x 3500* 1700x2800 1700x 3000* Tolerance debljine mm ±0. Prema statičkim zahtjevima.6 1:6 1:10 1:10 1:10 1:10 150x210 150x210 156 X 2 1 3 156 X 2 1 3 156x213 150x210 150x245 186 x 3 0 0 150 X 2 4 5 1 5 0 x 300 A « « X X x x x • x (abstracto) Armirani ornament 521.kraći rub na < 2 5 cm Gotsko staklo Cinčila Kroko 129 Delta Difulit 5 9 7 Difulit.Stakleni proizvod Boja Debljina Izolacijsko staklo Struk tura mm Staro . zahod) ili se upotrebljava kao oblikovni element. mogu biti potrebna i ukrućenja. odnos strana 1 3 © Veličina I Vanjska mjera krila standard Mjere žljeba dovratnika Zidarska mjera 709 x 1972 mm2 716 x 1983 mm2 750 x 2000 mm2 dvokrilne kombinacije vrata Kombinacije lijevanog stakla Veličina II 834 x 1972 mm2 841 x 1983 mm2 875 x 2000 mm2 Veličina III 959 x 1972 mm2 966 x 1983 mm2 1000x2000 mm2 Lijevano staklo je strojno izvedeno staklo kojem se valjanjem oblikuje određena struktura površine. 504. armirano staklo bijelo ili obojeno. 1086 Pleter Kugelit 0 3 0 Listral Maya M a y a matirano Neolit Niagara Niagara matirano. dimenzije STAKLO Potpuno ostakljena vrata sastoje se od vratnog krila ili više njih. niti s obloženim termoizolacijskim i solarnoizolacijskim staklom. odnos stranica pri 12 m m SZR 1:6 Max. siva Žuta i bijela Bronca i bijela Bijela Bronca i bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bijela 4 6 4 4 4 4 7 7 9 9 1:6 1:6 1-6 1:6 1. 5 2 0 O r n a m e n t 521. 1082. kako bi se spoj rubova mogao besprijekorno izvesti.dimenzije DIN 18111 Vrsta stakla Debljina stakla mm Max.6 1:6 1:6 1:6 1:6 1-6 1:6 1:10 1:10 1:6 16 16 1:6 1:6 1:6 1:6 1:6 1:10 1:10 1:10 1. -> Ugrađuje se tamo gdje je jasna prozirnost nepoželjna (kupaonica. VSG. staklo bijelo ili obojeno. To je moguće samo ako je struktura plitka. sirovo staklo bijelo. sjajno/bronca (5) 10 12 10 10 10 10 CO CO Vrtno prozirno staklo (normativne mjere) (2) Vrtno prozirno staklo Potpuno ostakljena vrata (s nadsvjetlom i bočnim dijelovima) 157 .5 Sjajno. cm 150x210 A « » 3ijela. bronca i bijela Bijela Bronca i bijela Bronca i bijela Žuta. od bočnih dijelova i nadsvjetla. 5 2 3 Armirani ornament Flora 0 3 5 + Neolit Edelit 504. bronca OPTIVVHITE® Struktura 200 Bambus. Ostale mogućnosti: klizna vrata.2 ±0.3 ±0. ESG. armiran 5 9 7 Arm. Radi lakšega se čišćenja strukturirana strana okreće prema SZR. Ornamentirano lijevano staklo klasificira se kao: ornamentno.3 ±0. Pri nasilnom razaranju raspada se staklo u mrežu sitnog zrnja koja se manje ili više labavo drže na okupu. dimenzije (cm x cm) Posebne dimenzije su moguće do veličine od: 1000x2100 mm2 1150x 2100 mm2 (4) Staklena vrata . Dimenzije vrata odgovaraju mjerama za dovratnike DSN 18111 "Čelični dovratnici za užljebljena drvena vrata" --> (3) . činčila.5 ±0. 5 9 7 Patio Sirovo staklo. žuta.njemačko k . bronca. Gotovo svako komercijalno lijevano staklo može se naći u kombinaciji za izolacijsko staklo -> 0 Strukturirana strana treba biti gotovo uvijek izvana. staklo s parom mreža^ Arm. s a m o izvana = V Pruganje strukture po visini = A Strukturirana str.i j e d n o s t r a n Flora 0 3 5 Lijevana antika Lijevana antika 1074. bronca i bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Bijela Bijela Bijela 4 4 4 4 5 4 5 5 4 5 5 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 7 5 « x 1:6 16 1. d v o . Obojeno lijevano staklo ne kombinirati sa staklima u boji kao float . kovano Sirovo sstaklo. sivo. 552. glatko O r n a m e n t 134 (Núcleo) O r n a m e n t 178 (Silvit) Ornament 187 (Abstracto) Ornament 502. kovano Tigris 0 3 3 Bronca i bijela 7 7 0 0 1:10 1:10 180x245 180x245 Bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Žuta. Nude se standardne i posebne dimenzije. Uobičajena je debljina stakla 10 ili 12 mm.staklo.3 48x 120 46 x 144 60x 174 73x 143 73x 165 60x200 Max.niemačko Staro . Isporučuju se u raznim strukturama i bojama. 1086 Karolit dvostran Katedral krupno i sitno kovano Katedral 102 Katedral 1074. To staklo nije jasno prozirno.6 150x210 150x200 150x210 150x210 150x210 150 x 2 1 0 156 x 2 1 3 156 X 2 1 3 150x210 156 X 2 1 3 156x213 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 156x213 186x300 186x450 150x210 X 0 x 0 0 0 0 0 X X X 0 X 0 X 0 x 0 x x x A A A x « A A A A A • x x X X x A x x A © © Pruganje strukture Pruganje strukture proizvoljno = * se ne m o ž e uzeti u obzir = • Strukturirana str. 1082. Vrsta stakla Nominalna debljina mm 3 4 Tolerancije mm ±0. segmentna ili kružna vrata.( f ) . harmonika-vrata. 5 2 3 Ornament 523 Ornament 528 Ornament 550.

bijelo ili u boji.3 2.0 cm 295.8 cm 135 cm min. polumjer 19. b a a c STAKLO DIN 4242.Metalni U .Klizna reška 2.0 cm c = 1.1 [JL S \QJ 240 x 240 x 80 3.0 cm 370.0 cm 24.18175 Stakleni blok je šuplje stakleno tijelo koje se dobiva stapanjem dvaju dijelova pod pritiskom. npr. pregrade prostorija (gimnastičke i sportske dvorane). rasvjetne trake. prema želji u obliku uspravnog ili ležećeg pravokutnika.profilima i izvana postavljenom termoizolacijom Dimenzije staklenih blokova 1-Klizna reška 2-Dilatacijska reška.8 3.5 cm Formule za određivanje min.8 Pomaknute © 158 Priključak na unutarnji zid pomoću U .0 128 Ugradba s U .5 c m " i (5) Minimalni polumjeri za zidove od staklenih blokova Dimenzije mm 115x115x80 Ugradba u ravnini fasade s L .r-4—1 i 5 c a i Ili.Metalni držač.3 cm c = 1. To su npr.9 16 10 300 x 300x100 7. b + n2 a | n. s oblogom izvana ili iznutra. tvrdi spužvasti materijal 3-Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Alum.0 25 25 25 360 Detalj ugla u tlocrtu 1-Klizna reška 2-Dilatacijska reška. Termoizolacija zida od staklenih blokova: u cementnom mortu k = 3. Ostakljenje klase vatrootpornosti G 60 odnosno G 120 primjenjuje se kao dvostruka stijena najveće pojedinačne površine 3. prozorska klupčica 6 . u skladu s dekoracijom mogu biti prozirni do blistavi. polumjer R pri debljini staklenog bloka 8 cm Reške <1.0 cm 65. 1055. Pri tome međuprostor ostaje hermetički zatvoren. unutar.5 c m b a A b A = n. polumjer 11.0 cm od 2.u vapnenom mortu k = 2.4102-3. Obje bočne površine mogu biti u rasponu od glatkih i prozirnih do vrlo ornamentiranih i gotovo neprozirnih.0 cm 180.0 cm 105 c m min.2 W/m 2 K.držačem Tlocrti (2) Primjeri konstrukcije zidova od staklenih blokova 146x 146x98 6" x 6" x 4" 190x 190x50 190x 190x80 190x190x100 197x 197x98 8" x 8" x 4" 240x115x80 Težina kg 1. •0. prozorska klupčica 6.Dilatarijska reška.5 cm 200.8 cm m s 6 5 c m min.8 c m > 0 ^ i r i n a r e š k e od 1.profil 7-Metalni L-profil 8. svijetle razdjelne stijene.000 42 512 504 10 2.5 cm H =A+ c + d d = 6.Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Alum.5 <1. Blokovi se mogu proizvesti u raznim dimenzijama. vjetra kN/m2 <0. Raspored reški Kontinuirane Debljina mm >80 Dimenz ije zida Manja stranica Veća stranica m m >1. Za građevne elemente stakleni se blokovi upotrebljavaju prema DIN-u 4242. oslanjanjem 2 I 1 a I « n Min.0 ne smiju se armirati Nominalna mjera staklenog bloka 11.Sidro ili čep mm 288 32 10 500 2.9 W/m 2 K . zidarske mjere otvora Normativne mjere za zidove od staklenih blokova 2 «¿JL™.0 cm 215.0 Optereć. difuzni i matirani.Sidro ili čep Ugradba s jednostr.0 cm 135. tvrdi spužvasti materijal 3.5 <6.0 2. bez obloge. balkonske ograde i terasne stijenke. H 4 1 Ugradba u okvirni žljeb u zidu — 1.5 cm 19. tvrdi spužvasti materijal 3-Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Metalni U -profil 6-Sidro ili čep Tlocrt Nearmirapi zidovi od staklenih blokova Zidovi od staklenih blokova koji ispunjavaju uvjete tablice -» (7) smiju se bez posebnih dokaza izvesti bez armature. polumjer Širina reške 24. L profil 7 . dobra svjetlopropusnost (do 82%). pri čemu se ne smije preuzimati nikakva konstrukcijska opterećenja. povišene čvrstoće protiv udara. Zbok konstruktivne armature rubnih traka obratiti pažnju na DIN 4242.profila Presjek l I (7) Obavezni uvjeti za nearmirane zidove od staklenih blokova . = broj blokova (b) n2 = broj reški (a) B = A+ 2 c c = 8. npr. prozori.0 cm 105.0 cm ' j 8 ( Širina reške od 1.0 cm 95. npr. Primjenjuju se izvana ili unutar zgrade.0 1.5 m 2 . Svojstva: dobra akustična izolacija i termoizolacija.8 Komada za m 2 64 Komada u kutiji 10 Komada na paleti 1.

25 2.60 5. Reglit/Profilit dopušta se kao vatrozaštitno ostakljenje klase a30 DIN 4102.15 fL J ^"j65(85) 2.50 1.60 do 20 m L* 2.60 4.60 2.45 3. .K 22/60/7 (sigurnost protiv udara lopte DIN 18032) bez žičanog uloška.15 4.20 1.8 1.30 I do 20 m L* 2. Solarnoizolacijsko staklo: tip R . 5 65(85) JŽT n = broj traka Određivanje širine i visine: Širina Wsina B = n A + 5 cm. Amethyst.( 1 . rebra iznutra T " -rr" "niti s 80-300 r 40-150 g 0-100 h 40-190 Razvij. 308-488 E-l = dvoslojno.90 4. 126-501 ifirn S v i m s 100-340 20-260 9 0-100 h 40-140 Razvij.90 3. .40 j do 100 m L3.55 do 8 m L* 4.75 1.40 2. H = L + 4 cm Mjere ugrađivanja Savijeno staklo -» Q Q a) Savijanje u obliku kružnih isječaka sa ili bez ravnih dijelova b) Dvostruko savijanje s jednakim ili promjenljivim polumjerom savijanja c) Stožasto savijanje d) Savijanje S .oblika e) Savijanje U .95 3.i T T r C c = jednoslojno rebra iznutra i izvana s 80-200 g h 7-183 33-200 Razvij. Nema posebnih zahtjeva pri održavanju.80 Profilno građevno staklo je lijevano staklo. sa ili bez ravnih dijelova (7) Oblici savijanja L = duljina staklenih traka u metrima (3) Otvorena zgrada Propusnost svjetla: Akustična izolacija: Termička izolacija: © jednoslojno dvoslojno jednoslojno dvoslojno trosiojno jednoslojno dvoslojno do 89% do 81 % do 29 dB do 41 dB do 55 dB k = 5.10 1.90 7.75 1. s ornamentima na vanjskoj strani profila (ornament 504) i podliježe klasifikaciji kakvoće lijevanoga stakla. gdje su stakla izložena udarcima.80 3. Prozirno je.20 do 100 rn L* 1.60 2.35 3.> NP 2 K22/41/6 NP 26 K25/41/6 NP 3 K32/41/6 NP 5 K50/41/6 SP 2 K22/60/7 SP 26 K25/60/7 K32/60/7 (T do 8 m L* 3.40 do 8 m L" 2.6 W/m2 K NP k = 2. rebra izvana ( n m B = jednoslojno. 146-506 i T T .00 1. Nema blještavila u prostorijama.40 4.5.65 1.75 100 m L* 2. 112-464 D = jednoslojno."jantar" I P ."antisol" omogućuje zaštitu osjetljivih dobara od ultraljubičastih zraka refleksijom i apsorpcijom infracrvenog i ultraljubičastog valnog područja.presjeci DIN 1249 v V V do 100 m L* 2. Za ostakljenje sportskih prostorija.65 do 100 m L* 1.40 3.10 3. Reduciran je prolaz energije zračenja u prostoriju i smanjen efekt staklenika..65 2. Svjetlopropusnost ostaje nepromijenjena.7 W/m2 K Primjeri mogućnosti savijanja ornament stakla r n r r .50 3.50 2. Cascade.25 2.80 2.40 71 (ö) Jednoslojno ostakljenje H i r — = višekratnik od 2 5 cm L/ • * 2.85 1.95 4.70 3.85 4.05 1. 5 5 (60) Nominalna mjera 55 (60) I—i ' : 5.25 III do 20 m L* 3. Termoizolacijsko staklo Reglit i Profilit "plus 1. Topas.95 3.80 q) «—i q) r-Vi do 8 m L* 3. promjenjljivi oblici Mogućnosti ugrađivanja ® Oblici savijanja (mjere u mm) s 140-300 h 60-100 R 71-163 Razvij.45 3.95 1.05 2.65 6.70 1.75 3.25 4.00 do 100 m L* 2. Normalni i specijalni profili mogu biti i uzdužno armirani žicom. dulj.65 4.80 2.45 1. Gornji rub otv.00 6.50 2.10 1.10 4. Posebni tipovi: profilit-bronca.8 W/m 2 K SP k = 2.35 2. 5 Vis.20 5.65 4.90 2.00 do 8 m L* 4.65 3.15 3.50 2.75 5.60 5.20 2.40 4. dulj.20 1.55 4. Prikladno je za okna dizala i ostakljenje krova.15 2.25 2.35 1.65 4.55 5.45 5.35 3.75 do 20 m L* 2.7". K 32/41/6 K50/416 —H6 J I 4 1 262 32/60/7 J I60 K J J41 486 NP/SP = Reglit K = Proflit (T) Profilno građevno staklo .40 4.00 do 20 m L* 2.25 3.oblika ili slično.15 2.70 3. presvučeno slojem metalnog oksida.65 1. 2 5 .05 II do 20 m L* 3. 202-382 159 .95 2.95 1.75 3.95 2. proizvedeno kao U .15 Gornji rub otvora za osvjetljenje Tip stakla .45 5.45 2.55 2.90 6.10 2.75 2.45 3.55 3.05 3.75 2.10 2.95 2.profil.95 2.65 2.70 3.65 3.( 1 .85 1.90 4.20 2.10 2.85 5. dulj.35 2.45 3. 7 gLLio A = nominalna mjera + reška B = vanjska mjera okvira H = vanjska mjera okvira (visina) L =duljina stakla h/a = 0 .45 4.65 2.85 4.i m A = jednoslojno.8 W/m 2 K.5 [i 2 . iznad ter r .95 3.15 1.65 2. rebra izmjenično rr—n stfüTVT " P I P I i (5) m m n s 160-340 m 20-200 Razvij.60 1.90 2.50 2.30 3.25 g) Dvoslojno ostakljenje Ö J H/a = 0.75 3.75 2.45 3.30 2.50 3. treba primijeniti Reglit SP2 /Profilit .35 2.55 L_ V do 100 m L* 2.35 do 20 m L* 1.55 5.10 2.35 4.85 3. za osvjetljenje Tip stakia-Ö^ NP 2 K22/41/6 NP 26 K25/41/6 NP 3 K32/41/6 NP 5 K50/41/6 SP 2 K22/60/7 SP 26 K25/60/7 K32/60/7 do 8 m L* 2. postiže vrijednost k = 1.20 3.95 6.25 do 8 m L* 3.5 (2) Zatvorena zgrada (0.95 5.« . dulj.6H 220 ^ I J41 K 22/41/6 218 I SP 2 J41 K 25/41/6 STAKLO lNP2 232 250 |NP 26 262 6H|NP 3 331 6 H|NP 5 319 J I ' 60 -H 7 1 JöO K 22/60/7 7 kI SP 26 K 25/60/7 -H6 . dulj.15 4.

staklo pri jednostranom utjecaju topline puca nakon vrlo kratkog vremena. sa što manjim prozorima.6 5 dB (A) 35 dB (A) 3 0 . širina elementa Potrebna visina parapeta Oblik ostakljenja Format staklenih blokova G 60 3. crkve. sazidati s U .55 dB (A) 50 . čekaonice. ->(T) G .STAKLO AKUSTIČNA IZOLACIJA Posebno dobra akustična izolacija može se postići samo vlastitom težinom stijene od staklenih blokova sa: 1. srednja gustoća prometa 25 m 80 m 250 m 4 3 1 5 4 2 3 2 1 2 1 0 5 Autoceste.0 m 3 4 35 . F120.10 dB 7dB Ocijenj vel. bolesničke sobe u bolnicama i sanatorijima 2 Nastavne prostorije.39 dB 3 0 . a i sve mogućnosti povezivanja zapravo su istovjetne.11 dB 4 4 0 .4 0 dB (A) Čelik / Čelični 'okvir — Gipskarton Građ. F180 T30.25 kN/m2 pri debljini od 100 mm 1.42 kN/m2 kod specijalnih staklenih blokova BSH.4 0 dB (A) 20 . U slučaju požara float . -> (7) Rw = LSM + 52 dB (LSM = veličina izolacije od zračnog zvuka) Jednostruke konstrukcije od staklenih blokova udovoljavaju zahtjeVrsta prostorije Normativne vrijednosti dopuštene razine buke koja izvana prodire u prostoriju Razina za proračun*) 1 Prostorije za boravak u stanovima. visoka gustoća prometa 25 m 80 m 250 m 8 m 25 m 80 m 8 m 25 m 80 m Kompaktna izgradnja. treba stijenu od staklenih blokova sa svih strana položiti u uloške od mineralnih vlakana (mineralna vuna) ->(3) Klasa otpornosti I Veličina ostakljenja u m 2 Max. F60. prodavaonice.Om 3. Za svako "G . T60. znanstvene radne prostorije. kao i sve ostale stijene od staklenih blokova.5 m2 1 1 1. otvorima za ventilaciju i prolazima u slučaju nužde. G90.2 9 dB S 2 5 dB (3) Detalji ugradbe .G" Takozvana G . otprema Opera. Vrijednost pokazatelja akustične izolacije R'w određuje se prema DINu 52210.6 0 dB (A) © *) Z a buku zračnog prometa ekvivalentna trajna razina Normativne veličine razine buke za određene namjene prostorije VDI smjernice 2719 Situacija izvora buke Udaljenost od prozora do osi ceste Preporučene klase akustične izolacije za navedene vrste prostorija 1 2 3 2 0 4 3 1 2 1 0 1 0 0 5 0 0 0 4 0 3 2 0 1 0 0 3 2 1 4 1 0 0 2 1 0 0 0 0 0 0 0 3 Autoceste.4 m 2 3.ostakljenje" i njegovu nosivu konstrukciju mora se ishoditi službena dozvola.5 m 2 3. G120.4 4 dB Pogodno za plohe od staklenih blokova - 2dB 50 dB 3 2 1 Kutni čelik bO % b5 m m Duljina ž 100 mm. kazalište.kombinacija u sklopu izolacijskog stakla.8m dvoslojno G 90 9. T120. liječničke ordinacije i operacijske dvorane.34dB 2 5 . akust. knjižnice. Pri tome se razlikuju sljedeće klase vatrootpornosti: G30. npr.4 m 2 3. Pyran. konferencijske dvorane i predavaonice. za ugrožena se ostakljenja određuju u građevnoj dozvoli potrebna vremena otpornosti protiv požara.5 m 6.Om F 60 4.3 0 dB (A) Prosječna najviša razina danju noću 4 0 . Sve većom upotrebom stakla u visokogradnji za fasade. gust promet Razrijeđena izgradnja srednji do gust promet Državne ceste Županijske ceste Glavne prometnice u centrima velikih gradova 4 4 3 2 nije potreban nije potreban dvoslojno dvoslojno 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 1 9 0 x 190 x 80 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 Preporučene klase akustičke izolacije za standardne slučajeve pri buci od cestovnog prometa Klase vodootpornosti staklenih blokova FX-' Klasa akustični izolacije 6 R„ Format staklenog bloka m m Vrijed.ostakljenja mogu se izvesti na tri načina: armirano staklo s točkasto zavarenom žičanom mrežom.4 0 dB (A) 4 0 . Konstrukcije od staklenih blokova idealno su rješenje svuda gdje je potrebna povišena zaštita od zračnog zvuka. prednapeto borosilikatno staklo. T90. G30 = 30 minuta).5 m 6. Prema DIN-u 4102. 4 komada 2 Trnovi i čelični vijci M 10 dopušteni z a protupožarnu primjenu 1 0 35 . elemente ograde i parapeta te za razdjelne stijene povećala se opasnost pri izbijanju požara.4 9 dB . akustična izolacija u visokogradnji.8m jednoslojno G 120 2. sobe u hotelima. ispadaju veliki odlomljeni komadi i prijeti širenje požara.5 m 6. Pri povišenim zahtjevima za akustičnom izolacijom mogu se postići ekonomična rješenja ako se osvijetljenost prostorije ostvari staklenim blokovima.0 m 2 3.50 dB (A) danju noću 30 .profilom i bez njega.protupožarno ostakljenje 3 Plosni čelik z a pričvršćenje zida od staklenih blokova (zavariti) © Klase akustičke izolacije prema VDI . Zbog jakog linearnog širenja prilikom požara i pojave dimnih plinova. složena specijalna ESG . izol R'w 4 0 dB 4 2 dB 4 5 dB 4 1 dB >50dB Pogodno za dvoslojne prozore/zidove od staklenih blokova Pogodno z a plohe od staklenih blokova 190 x 190 x 80 2 4 0 x 2 4 0 x 80 240x115x80 300x300x100 Dvoslojni zid s 240 x 240 x 80 5 4 5 . zašt. Priključeni elementi građevine moraju imati isti stupanj akustične izolacije.5 m 6. G60.12 dB . mirni pojedinačni uredi.50 dB (A) 4 5 . visina elementa Max. ploče © Ostakljenje klase vatrootpornosti "G" PROTUPOŽARNO STAKLO Obično se staklo u području protupožarne zaštite može samo uvjetno koristiti. F90. najviše do G60/G90. Obratiti pažnju na DIN 4109.Om 1. kino Studio z a tonska snimanja 4 5 . G180 F30.0 m nije potreban jednoslojno G 120 4. šalterske dvorane 5 6 7 Ulazne prostorije. T180 Klasa vatrootpornosti .5 5 dB (A) 2 5 dB (A) prema specijalnim zahtjevima 5 5 .stakla moraju kroz određeno vrijeme spriječiti prolaz plamena i plinova (npr.5 m 6. od zračnog zvuka L S M . po staklenom polju min.4 5 dB (A) 4 0 .. aule Uredi z a više osoba Veliki uredi.smjernicama 2719 za prozore © Plohe od staklenih blokova 160 . gostionice.50 dB (A) 30 .00 kN/m2 pri debljini od 80 mm 1. STAKLENI BLOKOVI S ČELIČNOM ARMATUROM DIN 18175 Vatrootporna ostakljenja od staklenih blokova mogu se.

Elementi građevine. 6.1. 2. pletiva.4. 5.4. strop.ispuna ( i g ) Poboljšanje zida (13) Poboljšanje stropa 1. Kućna tehnika. 6. 177 ABS CR EP EPS GFK = = = = akril-butadien-stiren kloropren epoksidna smola ekspandirani polistiren sint. Darmstadt Sintetični materijali kao sirovine tekući. kamini. primjene: 2. 4. 4.2. 6.3. 3. obojeni su.5 m.6. arm.00 m. U nekim slučajevima postižu klasu B1 prema DIN-u 4102 (teško zapaljivo). vrata.1 sanitarni dijelovi. 1. doprozornici i pribor. 3. Schott Jena (1925) 450 kg/m2 r>. dakle zapaljivi. Konstrukcijska primjena.5. O. tornjevi. 1.kupola Hannover (1970) 33 kg/m oslonjena na 3 točke (prof. dijelovi okova. Gradiva. Jungbluth) Pneumatska hala Forossa Finska (1972. elastomere (trajno elastični).1.7. poluproizvodi. duljina za ostakljenje krova 2.65 kg/m 161 . armature i sanitarni pribor. pričvrsni elementi.4. 4. ostali sitni dijelovi. pneumatske i šatoraste konstrukcije. Prikladni su sljedeći sintetični materijali: akrilno staklo (do raspona od 10 m). građevinske ploče i trake. ukočenom drvu -> (3) itd. lako se oblikuju i mijenjaju oblik. unutarnji zid. armature i ostale primjese. Kao konstrukcijski oblici povoljniji su plošni nosači (oblik ljuske) nego linijski. Dvostruke ploče s rebrima. 6. čija su svojstva u većini slučajeva već utvrđena normama. 2. kao i za mala dodatna korisna opterećenja (npr. mora se držati međunarodnih kemijskih oznaka i kratica za sintetične materijale. širina 1200 mm. u prahu.8.5. silosi. prozori. profili (bez prozora). trake.) 2600 kg/m A Sendvič .3.3. krov i pribor. PUR integralna pjena. brtvene trake. 3. podne obloge.6.2. termoplaste (toplinom se mogu oblikovati). Sintetični materijali u proizvodnji i primjeni vrlo su ovisni o temperaturi. punilima. Komercijalni oblici ( T ) . staklenim vlaknima i bojom daje poluproizvode. svijetli krovovi. mogu biti kao samostalni proizvod ili trajno naneseni na druga gradiva.dijele se u: 1 duroplaste (stvrdnuti toplinom). moguće i veće duljine. kod svjetionika).2. ne traže održavanje. propisima i smjernicama. OsannstrafJe 37. 2. Plošno (ljuska) 3. trake i ploče od mekog pjenastog materijala.> © -<§) 14) Linearna nosiva struktura (rešetka) 1 (Î6) Nabrana struktura (T?) Ljuska Betonska ljuska f. 1. Podjela sintetičnih proizvoda za graditeljstvo © Sendvič .5 m. visoko su otporni na svjetlo..4.1 krovovi i krovne konstrukcije.3. butilkaučuk melaminformaldehid = poliamid polkarbonat PE PIB = PMMA = PP PS polistiren PVC hart = tvrdi polivinilklorid PVC weich = meki polivinilklorid UP nezasićena poliesterska smola Sintetični materijali koji su prerađeni u poluproizvode.) 1. folije. rasvjetna instalacija. 2.> © . netkani tekstili.60 m.5 m. za vertikalno ostakljenje 3.UP (do 40 m). 2.© Nosive konstrukcije od sintetičnih materijala (bez drugih gradiva) za sada se primjenjuju samo za prijenos vlastite težine. niska im je toplinska vodljivost. Konstrukcije od sintetičnih materijala vrlo su lagane.30 m. Dvostruke ploče s rebrima. vlak. granulirani .2. rasvjetna tijela.laki beton). namještaj i pribor. 1. 3. gradiva i predgotovljene elemente sadrže pretežno do 50% punila.6. prostorne ćelije. tvrdi pjenasti materijali. 3. veziva za žbuke i dr.6.7 cijevi. 1. 6. 2. građevne materijale i predgotovljene elemente. spremnici za gorivo. 2. vanjski zid. ljepila.5. Pomoćna sredstva.2. snijega i vjetra.5. Odgovarajući propisi dani su u pokrajinskoj građevnoj regulativi i smjernicama za upotrebu zapaljivih gradiva u visokogradnji. 40 mm. može biti i folija na čeliku. pa je stoga malo opterećenje donjih konstrukcija i moguća predgotovljenost .7 kuće od sintetičnog materijala. 1. oplate i pribor. Granične temperature pri upotrebi iznose 80° do 120° Dugotrajna izloženost temperaturi iznad 80° u graditeljstvu je rijetkost (iznimka su vodovi vrele vode i požar). stubišta.0 m. lako se obrađuju. najčešće su klase B2 (normalno zapaljivo). 6. 1. 5. duljine 1. brtveni materijali. ležaji (oslonci). 4.1. pneumatske membrane (0 do 74 m) . crijeva i pribor. K . kapije i pribor. 4.obložni materijali za sportske površine. 4. vlaknima polietilen poliisobutilen polimetakrilat (akrilno staklo) polipropilen GF-UP IIR MF PA PC poliester arm. 3. Petra u Rimu (1585. ventilacijski pribor (bez cijevi). stak.1. Oprema. svjetlopropusno -> ( 3 ) . stak. 2. 5. sendviči s jezgrom od pjene i metalnih limova (do 45 m).4.(§). posude. 2. 2. Velik broj komercijalnih naziva zbunjuje projektanta. sanitarni objekti. mala im je težina. dr. 16 mm.SINTETIČNI MATERIJALI Informacije: Institut fur das Bauen mit Kunststoffen (IBK). 3. 6. 1. uređenje. s oznakama. elektroinstalacija i pribor. grijanje. bazeni. Crkva sv. prikazani su u tablici: ( ? ) Fazonski komadi ( ô ) Predgotovljeni elementi -> s. Industrijska dorada kemijskim dodacima. Posebna svojstva za primjenu u graditeljstvu: otporni su na vodu i koroziju.3.5.2. pjenasti materijali s mineralnim dodacima (HS . 3. sitni dijelovi i d r : 3. Ponašanje pri požaru: sintetični su materijali organskog podrijetla. 6. Najvažniji sintetični materijali za graditeljstvo. a neki klase B3 (lako zapaljivo). GF .

između ultraljubičastog i infracrvenog. gledano od strane promatrača -» Određivanje položaja Sunca Za određivanje položaja Sunca u odnosu na promatrano mjesto postoji više metoda. dnevna rotacija Zemlje oko vlastite osi i godišnji obilazak Zemlje oko Sunca daju za svako mjesto na zemlji položaj Sunca koji ovisi o godišnjem dobu i dobu dana -» ( ! ) .valovi 10 Infracrveno 1013. ožujka i 23. Isto tako treba osigurati primjerenu optičku vezu s eksterijerom. dakle u 12. 21. ožujka 23. rujna jesu proljetna i jesenska ravnodnevica (TNG). Položaj je Sunca u podne 21.zračenje 10'7- 7 IO" 8 1 milijarditi 10~9 1 dio 1 deset mili. Svjetlost.5° Ekvinocij 23. npr.5° = 15. Svjetlost je (dnevno i umjetno svjetlo) isječak elektromagnetskog zračenja.posebno za umjetno svjetlo jest luks (lx). boja svjetla U području elektromagnetskih zrgčenja -» 0 vidljiva je svjetlost relativno mali isječak. rujna Ekvinocij Godišnja doba . određivanje stupnja geografske širine i visinskog kuta. duga itd.00 sati (a s = 180°) za 23. Sunčeva svjetlost sadrži relativno više kratkovalnog zračenja nego žarulja s većom količinom dugovalnog zračenja. koji oko može osjetiti. 10! 10 1 desetinka 10" 1 stotinka 1 tisućinka 1 deset tisućinka 1 sto tisućinka 100 milijuna 10~2 10 milijuna 10~3 1 milijun Radarski 10".e- Rendgenske zrake Ljubičasto 10'9— 1020102'10: 10 : 1 bilijuntidio 10"'2 1 tisućinka 1 deset bilijunti dio 10~'3 1 deset tisućinka 1 sto bilijunti 10"14 1 sto dio tisućinka 1 bilijarditi dio10-15 1 milijuntinka 10. rujna u 12.5°. Dnevnu svjetlost čovjek doživljava kao bijelu. 270° = zapad -» © gledano od strane promatrača. za nastanak dnevnog svjetP la. lipnja. Nagib Zemljine osi od 23. Kut azimuta -a.00 sati (a s = 180°) 51° -> (§). tj.00 sati (a s = 180°) daje Sunce za svaki stupanj širine zenitni kut iste veličine. Visinski kut Sunca iznad horizonta iznosi 90°-51° = 39°. (4) Visinski kut -ys 162 . Sunce je "primarni izvor svjetla" -» Q . a 21. neovisno o različitim nebeskim prilikama. Primjerice na 51° sjeverne širine (grad Kassel) zenitni je kut u 12. rujna. naime valnih dužina od približno 380 do 780 nm.5° niži nego pri ekvinociju. Odgovarajuće su odredbe u glavnim crtama iznijete u DIN-u 5034 "Dnevno svjetlo u interijeru" (dio 1 . 10 z b - Energetski spektar elektromagnetskog zračenja-» Qp (1 nanometar = 1 milijunti dio milimetra) 21. s oznakom horizontalnog odstupanja od 0°. smjernicama za radne prostorije i pokrajinskim normama SR Njemačke.ovdje na sjevernoj hemisferi Horizontalno 0° odstupanje^ S r" Položaji Sunca proizlaze iz stupnjeva geografske širine.10"'° 1 desetinka jarditi dio 1 sto milijarditi dio 10"" 1 stotinka 10.zračenje 10'4- 10"4 100000 10"5 10000 6 Narančasto Žuto 1 milijuntinka 10" 1 deset milijuntinka 1 sto milijuntinka 10" 1000 100 10 10 Ultraljubičastq 10' 6 .5). dakle 39° +23.5°. Astronomske osnove: Sunce. 21.Frekvencija U metrima 100000 10000 1000 100 10 1 10 5 DNEVNO SVJETLO DIN 5034 —» tD Općeniti zahtjevi glede dnevne osvijetljenosti interijera Dugi valovi U nanometrima (nm) 100 bilijuna 10 bilijuna 1 bilijun U hercima (Hz) 10' 10: 106 104 103 102 10 1 1 - Srednji valovi 100 milijardi 10 milijardi 1 milijardi 107 — Kratki valovi 10 8 - Ultra kratki valovi Televizija Sve prostorije namijenjene trajnom zadržavanju ljudi moraju se zadovoljavajuće osvijetliti dnevnim svjetlom. Visinski kut ys: vertikalna projekcija položaja Sunca iznad horizonta. nasuprot tome je položaj Sunca 21.5°. ljubičasti valovi kratki a crveni dugi. Dnevno svjetlo u interijeru navodi se u postocima (vidjeti poslije). Ova su odstupanja jednaka za sve stupnjeve geografske širine. većega udjela crvenog svjetla. Sunčeva deklinacija 0°. valna dužina. Jedinica mjere za jačinu osvjetljenja . Sunčeva deklinacija + 23. 163 -> (5) nastaju četiri osnovna odsječka godine (godišnja doba) odnosno položaji Sunca: 21. 90° = istok. Na ovaj se način mogu za sve stupnjeve geografske širine odrediti visinski kutovi položaja Sunca koji odgovaraju godišnjim dobima.5°. dakle 39°-23. Spektralne boje određene su svojim valnim dužinama. tako su npr. položaj Sunca Izvori svjetlosnog zračenja koji daju dnevno svjetlo nisu konstantni.5°.5 = 62. lipnja ljetni solsticij (najdulji dan). ožujka i 23. prosinca je zimski solsticij (najkraći dan). Sunčeva deklinacija -23. odstupanja su jutarnje i večernje rumenilo. prosinca za 23.5° viši nego 21. Taj položaj karakteriziraju dva kuta: Azimut Og i visinski kut ys Azimut a s : tlocrtna projekcija položaja Sunca. Na temelju Sunčeve deklinacije tijekom godine s. ožujka i 23. 180° = jug. 0° = sjever.

Navedena vremena u danu odnose se na meridijan vremenske zone kojoj pripada promatrano mjesto (npr. i visinski kut Sunca (visina) (D • Geografska širina i visinski kut ys -> / \ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac (5) Sunčeva deklinacija 5 tijekom godine-» Qp Projekcija putanja Sunca Stereografskim projekcijama i uz pomoć danih plošnih podloga (D može se za svaki stupanj geografske širine odrediti putanja Sunca ovisno o godišnjem dobu i dobu dana (uvijek za 21. Aachen. Primjerice u Kasselu 23. sjevernu i južnu Njemačku. Položaj Sunca. pri čemu ljubičasta boja označuje prvo polugodište a zelena drugo polugodište. Oblik satnih krivulja posljedica je elipsaste putanje Zemlje i kosi položaj ekliptike. za 51° SŠ. Ako se žele dobiti podaci u odnosu na zonsko vrijeme.00 sati-» Q] 163 . grad Essen: srednjoeuropsko vrijeme. Da bi se odredio položaj Sunca. u 12. u mjesecu). treba WOZ preračunati na zonsko vrijeme. Pravo mjesno vrijeme (WOZ) uobičajeni je podatak za doba dana (npr. a zalazi istoga dana u 18. koje je za SR Njemačku srednjoeuropsko vrijeme (MEZ). 8° 39' ID. za 51° sjeverne širine (Kassel -» ( j ) .00 sati i a s = 270°.dijagram položaja Sunca za 49° 52' SŠ. Iz narančastog polarnog dijagrama može se očitati položaj Sunca kao smjerni kut Sunca (azimut). 23. za pune sate nacrtane su satne krivulje u obliku petlje.DNEVNO SVJETLO DIN 5034 Q D Dijagrami položaja Sunca U DIN-u 5034 navedena su tri dijagrama položaja Sunca za srednju. izlazak Sunca u 6. MEZ = WOZ + razlika vremena pri čemu u ljetu treba uzeti u obzir i ljetno vrijeme (srednjoeuropsko ljetno vrijeme MESZ = MEZ + 1 sat). npr. satno vrijeme i određivanje vremena Položaj Sunca određuje okolnosti dnevnog svjetla ovisno o dobu dana i godišnjem dobu. npr.00 sati je istoga dana a s = 180° (jug) i visinski kut 39°. 15° istočne dužine). y s = 39° u 12. u dijagramima položaja Sunca) pri određivanju dnevnog svjetla. Sjecište dnevnih i satnih krivulja iste boje obilježavaju položaj Sunca toga dana i toga sata. odn. 9.00 sati. Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac 23. Dijagram sadrži tlocrtnu projekciju azimuta a s i visinski kut ys ovisno o dnevnim i godišnjim dobima za dotični stupanj geografske širine i naznaku meridijana vremenske zone. zalazak Sunca u 18.9. Za određivanje mjesnog toka promjene položaja Sunca RWE u Essenu tiskao je u boji dijagram položaja Sunca -» ® . Koln. Svako je mjesto uključeno u neku vremensku zonu u kojoj vrijedi jedinstveno satno vrijeme (zonsko vrijeme).00 sati pri a s = 90° (istok). meridijan računanja vremena: 15° 00'lD -> Q Q ® Stereografska projekcija kretanja Sunca.00 sati.. rujna Sunce izlazi u 6. 21. Dijagram prikazuje tlocrtnu projekciju položaja Sunca azimutom i visinskim kutom pri stvarnom mjesnom vremenu. Kassel) ovisno o godišnjem dobu i dobu dana-» [J] l 18 Ruj RWE . 3. © Azimut Sunca a s i visina Sunca y s 51° SŠ (srednja Njemačka.

podloge i zamjenjivih listića s krivuljama koji se. stručni odsjek arhitektura 164 .00 sati. Položajni nacrt se orijentira prema sjeveru. o građevinskim okolnostima i uvjetima okoline. podlažu za određivanje svjetla. može prenijeti u mjerilu 1:1 na prethodno kopirani tok putanje Sunca (§). znači treba smanjiti stvarnu visinu zgrade (h) i nanijeti visinski kut od 20°. . te stupnjeva geografske širine Projekcija prozora Shematski tlocrt Horizontoskop s projekcijom prozora . . Panoramske maske koje treba kopirati na prozirnu foliju. postoje sljedeća pomagala: .grafička konstrukcija sjene: Određivanje sjene koju baca neka zgrada može se u tlocrtu i vertikalnoj projekciji konstruirati uz pomoć projiciranih (prividnih) tokova Sunčeve putanje prikazanih na -» s. dakle paralelama sa smjerom Sunčevih zraka (a s1 = 245°) kroz uglove zgrade.panoramska maska: Za sjevernu. postavljaju se savijene u mogućem smjeru Sunčevih zraka. topline itd.DNEVNO SVJETLO Položaj Sunca. Način rada horizontoskopa je odrediti prave odnose svjetlosti i sjene u prostoru.. 160 Primjerice zasjenjenje nekog dvorišta u Kasselu. svjetlo. raspoznat će se pravi dio otvora kroz koji upada svjetlo. 51° sjeverne širine. za urbanizam. Smjer zasjenjenja određen je horizontalnim rubovima zgrade. zasjenjivanje. ovisno o zadatku. Sjecište sa smjerom zasjenjenja daje duljinu sjene. Horizontoskop se sastoji od prozirnog "nebeskog svoda". toplinu. prikazano Na nekom određenom mjestu u prostoriji. U tom času Sunce sije pod azimutom (a s1 ) od 245° i visinskim kutom (ys1) od 20° s.horizontoskop: To je pomagalo kojim se na gradilištu. zrake. Tako je moguće za svako mjesto u prostoriji. Nakon toga se folija može upotrijebiti za analizu eventualnih zasjenjenja i osunčanja dijelova fasada odnosno zgrade u pravom mjerilu. ovisno o orijentaciji zgrade. kompasa. Duljina sjene određena je vertikalnim rubovima zgrade. za svako godišnje doba i doba dana odrediti odnose upada Sunčevih zraka i osvijetljenost . zračenja.istočna strana-» [Tj (14) "Umjetno sunce" kao na TH Darmstadt. srednju i južnu Njemačku postoje u vertikalnoj projekciji (gledajući prema jugu) nacrtani tokovi putanje Sunca (DIN A4) s podacima o azimutu. kad se otvor prozora projicira na nebeski svod i istodobno na listić s krivuljama ispod svoda. oko zgrade i u zgradi iznalaze prave okolnosti položaja Sunca i sjene. svaki se utjecaj na okolinu. 163 © + ( § ) . pomagala Da bi se ustanovilo i preispitalo kako stvarno padaju Sunčeve zrake odnosno kako zasjenjuju izvan i unutar zgrade ovisno o geografskom položaju. arhitekturu 3 Simulator za različita doba dana i godine. ožujka u 16. treba prikazati za 21. dobu dana i godišnjem dobu. dobu dana i godišnjem dobu.simulacija na modelu: Za određivanje točnog godišnjeg osunčanja ili zasjenjenja zgrade preporučuje se pod "umjetnim suncem" (paralelno svjetlo) ispitati model izrađen u mjerilu Grafička konstrukcija sjene 45° odstupanje od 0° Sunčevo osvj | • središnje osi i»5° 90" • I 105° 49° SS 120" Panoramska maska t Jugoistok t Istok + Jug t Jugozapad t Zapad Mogući tokovi sjena na foliji-» Q] Nebeski svod h 3 cm (prozirno) Zamjenljivi listići s krivuljama za Sunce. visinskom kutu. ovisno o lokaciji koju treba istražiti © Gledajući kroz masku. a isto tako i zenitno zasjenjenje. Podloga 0 14 cm s kompasom 1 "Umjetno sunce" s paraboličnim zrcalom ili slično 2 Model: npr.

to je solarna konstanta i iznosi u našoj regiji oko 1000 vata po četvornom metru okomito ozračene površine.0 [im "TT Tl > Q • D Položaj.0 6 0 0 .) mogu se saznati od Njemačke meteorološke službe u Offenbachu. treba znati sljedeće: Godina ima 8760 sati. kao npr.).0 (im. prašine i čestica vlage u zraku © ® Intenzitet J Sunčevog zračenja koje dopire do Zemlje Područje vidljivog svjetla-» DP Različiti intenziteti zračenja i promjenljiva kakvoća dnevnog svjetla pri različitim klimatskim prilikama -> CD © 165 . ugljičnog dioksida i ozona iz zraka.38 do 0. usporedi 1 I Jt 0 O.30% S 000 20000 80100% refleksije. tijekom 2/3 sati dnevnog svjetla.78 do 3.2 do 3. te oko 53% infracrveno zračenje u području valnih dužina od 0. (14) Prosječno godišnje trajanje osunčanja u satima-» Q Q Neposredno i posredno Sunčevo zračenje koje pada na Zemljinu površinu (globalno zračenje) na taj način stvara na Zemljinoj površini i bližoj okolici lokalno promjenljivu klimu.DNEVNO SVJETLO Meteorološke prilike Toplinske zrake i intenzitet dnevnog svjetla na Zemljinoj površini tijekom godine određeni su geografskom širinom. tmurno. rasipanja i apsorpcije zračenja zbog dioksida.0M«m| uslijed Horizontalna jačina ozračenja W/m 2 Horizontalna jačina osvjetlienia lux Difuzijski udio neba 1. Broj sunčanih sati u Njemačkoj varira između 1300 i 1900 sati godišnje od čega najmanje 3/4 otpada na ljetno polugodište.5 Površina 2 ® prikazuje Sunčevo zračenje koje dospijeva na Zemlju. ugljičnog 60000100000 10-20% 1900040000 20 . za nas tipičnom. Fizikalne osnove zračenja Sunčevo zračenje vrlo je "nepostojan izvor topline".400 50-150 Intenzitet J Sunčevog zračenja na granici Z e m Ijine atmosfere ovisno o valnoj dužini (y s = 90°). ovisno o geografskoj širini i klimatskim prilikama.S ® « 2. na Zemlju dopire manje ili više difuzno Sunčevo svjetlo.38 jam. ovisno o mjesnim klimatskim prilikama. Smanjenje uglavnom nastaje zbog različitih faktora zamućenja. tj. Šrafirano područje prikazuje gubitke sadržaja vodene pare. klimatskim okolnostima i različitim stanjima neba (vedro. Učinak zračenja se kod vrlo gustog naoblačenja smanjuje na približno 200 W/m 2 a kod isključivo difuznog zračenja (oblačno nebo s potpuno pokrivenim Suncem) na približno 50 .200 W/m 2 . "Ostvarena vremena Sunčevog zračenja registrirana su u jedinicama 1/10 sata. odnosno dovodi do neravnomjernosti njihova intenziteta. O. refleksija i apsorpcija zračenja. lokalna mikroklimatska odstupanja nisu uzeta u obzir". oblačno. djelići prašine i kapljice vode (uzrok difuznog dnevnog svjetla).5 pm u području vidljive svjetlosti). 51°SŠ Vrijeme SMJ> < j Vedro plavo nebo bez oblaka Maglovito oblačno. vidjeti sliku (§). stanja neba itd.78 pm (maksimum je pri 0. npr. Podaci prikazuju samo makroklimu.800 2 0 0 . Q Q Ukupna energija Sunčevog zračenja koja stiže na Zemlju prenosi se u valnom području od 0.5 3. rasipanje. kao i zbog vodene pare. trajanju dnevnog i Sunčevog svjetla. Samo mali dio Sunčeve energije dolazi na Zemljinu površinu kao toplinska energija jer Zemljina atmosfera oslabljuje Sunčeve zrake. Raspodjela ukupne energije na Zemljinoj površini: oko 3% ultraljubičasto zračenje u području valnih dužina od 0. oko 44% vidljivo zračenje u području valnih dužina od 0. sunce se vidi kao bijela ploča I Nebo prekriveno oblacima. Q P Stvarni podaci o klimi nekog mjesta (temperatura.2 do 0. Trajanje "svijetlog dnevnog osvjetljenja" iznosi u godini prosječno oko 4300 sati. Tijekom većega dijela godine.0 2. trajanje osunčanja. U razdoblju "Svijetlog dnevnog osvjetljenja" dakle se na Zemljinoj površini javljaju različiti intenziteti Sunčevog zračenja i promjenljiva kakvoća dnevnog svjetla. djelomično oblačno itd. mutan dan i Jf' \ TUE N] 1 1.

) . -> Q Q 166 . U usporedbi s time može se u ® naći količina zračenja koja pri vedrom nebu pada na različito orijentirane površine u slučaju najvišega odnosno najnižega položaja Sunca. Horizontalna jačina ozračenja može se uzeti iz ® .DNEVNO SVJETLO —C ^ O Globalno zračenje Sunčevo zračenje koje je djelotvorno za neku zgradu (na površinama zgrade se djelomično pretvara u termičko zračenje) jest globalno zračenje Eeg. U DIN-u 5034.. . dio 2. Globalno zračenje može se iskoristiti za zadovoljenje energetskih potreba zgrade kao izvor topline neposredno "pasivnim korištenjem" pomoću građevinskih zahvata (npr. Smanjenje količine Sunčevog zračenja u funkciji različitih nagiba (0°-90°). ventilacija itd. izraženo u W/m2ili npr. npr.zapad Usporedba direktnog ozračenja na horizontalnim i vertikalnim plohama pri različitim položajima Sunca tijekom dana. pri tome je u prvom planu problem dugoročnog akumuliranja energije.. / / Y* 0 i" 1 .* Qp 1000 800 1600 £400 i" 200 8 10 12 Zapadni prozor 14 16 LI 18 20 h Ljet 4 6 8 10 Južni prozor 12 14 16 18 2 0 h 4 6 Sjeverni prozor t Zi n a ^ Zs Intenzitet zračenja na vertikalne plohe različitih strana svijeta vedrog dana bez oblaka u zimi (prosinac) i ljetu (lipanj) prema mjerenjima u Holzkirchenu.) @ ili posredno "aktivnim korištenjem" (npr. Horizontalne jačine ozračenja E eS od Sunca i EeH od neba pri vedrom nebu i različitim faktorima zamućenja TL (prema Linke-u) ovisno o visini Sunca Također i horizontalne jačine ozračenja od Sunca i neba na morskoj razini ovisno 0 visini Sunca. u vatsatima/m2 dnevno. Globalna jačina ozračenja E ^ je zbroj horizontalnih jačina ozračenja od Sunca E eS i neba EeH. solarnih ćelija . od susjednih zgrada. X \ \ \ A / \ ' / . Takozvano potrebno globalno zračenje na zgrade odnosno površine kolektora.. pomoću kolektora.primj. Horizontalna jačina globalnog ozračenja je zbroj udjela dobivenih od Sunca E e s i neba EeHPrimjena: da bi se mogla odrediti stvarno iskoristiva količina solarne energije.* QJ (T) Moguće ozračenje unutarnjih površina zgrade direktnim upadom Sunčevih zraka od zime do ljeta n8) (2) Optimalni nagib kolektora za tijekom godine iskoristivo globalno zračenje -> Qp -> s i67 Optimalni kutovi nagiba za površine orijentirane prema jugu z Tl = 2 Kod vertikalne površine može se iskoristiti samo oko 50% horizontalne jačine globalnog zračenja. ® prikazuje ". mjesečno ili godišnje. udio globalnog zračenja određuje termičko opterećenje u proračunu uređaja za ventilaciju ili klimatizaciju pojedinih tipova zgrada (vidjeti i DIN 4701 i VDI 2078). vedro i "srednje" nebo.» ® Obrnuto. U tom smislu @ prikazuje smanjenje upadne količine energije zbog nagiba (0°-90°) odnosno orijentacije. koje treba odrediti za lokalno korištenje." pri vedrom nebu. lako udio globalnoga zračenja od rujna do travnja nije naročito intenzivan -*s. ostakljene površine za korištenje "efekta staklenika". Da bi se uzela u obzir relativna raspodjela gustoće zračenja udjela neba.) tijekom sedmomjesečnoga razdoblja grijanja relativno visoka u usporedbi s razdobljem svibanj . navode se u DIN-u 5034 podaci za jačinu ozračenja na različito nagnute i različito orijentirane površine s točnim faktorima korekcije 'R' koji ovise o visini Sunca i azimutu Sunca. unutarnji termoakumulacijski zidovi. moraju se odrediti udjeli u odnosu na nagib i orijentaciju površina zgrade prema © . topla voda. Ono je zbroj "direktnog" i "difuznog" (nastaje uslijed rasipanja zračenja zbog Zemljine atmosfere i različitih stanja neba) Sunčevog zračenja. ^f u jutro + /LUä^f----^ iga Jug Istok . navodi se globalno zračenje za oblačno.. ur.) može pokriti termičkim korištenjem energije okoline. Pasivni i aktivni solarni sustavi Potreba za energijom neke zgrade u našim je geografskim širinama (misli se na njemačke uvjete .horizontalnu jačinu ozračenja u W/m2 od Sunca E e s i od neba E e n ovisno o visini Sunca. . Pri korištenju solarne energije razlikuju se po svom načinu djelovanja dva sustava: aktivni i pasivni. 167 ipak se dio energetske potrebe zgrade (grijanje..kolovoz. . može se dobiti kao energetska veličina. Zavisnost količine zračenja na neku površinu o kutu upada zraka (yx). ulica i okolnih površina (naročito onih jako reflektirajučih). Kod difuznog i direktnog zračenja treba uzeti u obzir i dio reflektiranog zračenja.. .

koja direktno sunčevo zračenje pretvara u difuzno (naročito u prelaznim razdobljima) . 3 Faktor redukcije z uređaja za solarnu izolaciju u kombinaciji s ostakljenjima Objašnjenja uz sliku (§): Vanjski prostor i fasada © .3 Aktivni sustavi su oni kod kojih se procesi dobivanja i predavanja topline odvijaju uz pomoć uređaja instaliranih u zgradi. a intenzitet ovisi o temperaturi njegove površine. gradivom.svijetla obloga poda (širina oko 1 m) npr. jer se mogu pojaviti veliki vizualni učinci i eventualno trajno pogoršati vizualne kontakte interijera s eksterijerom -» Da bi se uskladili prirodni uvjeti okoline. rolete.poprečna ventilacija otklopnim krilom . jednostavna mehan.> @ . Kod pasivnih se sustava solarna energija koristi "direktno". ta se solarna energija pretvara u toplinsku.) . specifičnosti materijala i oblik zgrade.svjetla zavjesa kao zaštita od blještanja. grilje. Preporuka glasi: umnožak stupnja propusnosti ukupne energije (g) (-» © ) x faktor zaštite od sunca (z) ( -» ® )x udio površine prozora (f) na fasadi .trajanje osunčanja Toplotna kaskada . ventilirane odozgo ili sa strane Markize. grmlje itd.12 0. U (-» (§}) prikazan je način rada i djelovanja aktivnih sustava kao toplinska kaskada. Zračenje topline: -» © 3 Kratkovalno sunčano zračenje pretvara se na površini materijala u dugovalno (infracrveno). 1. a ovisi i o specifičnom termičkom kapacitetu materijala. Materijal zrači u svim smjerovima.event. Ovdje će se navesti četiri fizikalna procesa koji su važni za dobivanje. Što je razlika temperature zida i okoline veća. vrijednosti (gf f) ovisno o prir. Treba pristupiti kritički kada se u tablici 5. 1 2 .svijetla do srednja obloga poda .0. k o l e k t o r Zatvoreni ^ Medij k r u ž n i tok DANJE SVJETLO 1 Plinovit ili t e k u ć 2 Izmjenjivač topline Zatvoreni ^ A' kružni tok Medij Emisija S V O T S L S K R L S P topline J 12) Potreba topline . staklom 0. uredske zgrade bez klima uređaja) 167 . ostakljenje prozir.5 Stupnjevi propuštanja ukupne energije ostakljenja Kolona 1 2 3 Smješten izvana Žaluzine. "akumulirana" će se toplinska energija predati okolini. u 2..0 Ostakljenje 9 Dvost. Kolektor: -> @ 4 Kroz staklene površine orijentirane prema jugu prodire sunčana svjetlost.3 0. ventilirane straga Žaluzine. npr.aktivni sustav Zračenje topline Pasivni sustavi .4-0.17 0. Zaštita od ljetnog ozračenja Prema DIN-u 4108. Nazivaju se i indirektnim sustavima jer predaja topline uslijedi tek nakon nekih procesa pretvaranja.» @ 4 Prilikom primjene navedenih sustava treba obratiti pažnju na akumuliranje. dio 2. Tok topline stvara se razlikom temperature.14 .fleksibilni sustav grijanja (komb.7 0. folije Žaluzine 0. istak oko 90 cm . 1 7 . pokretne ili nepokretne lamele Nadstrešnice. tab. 2. y A Proizvodnja topline. općenito 0.6 0.primjerena veličina prozora (s izolacijskim staklom) za upad svjetla i topline. grijanje zrakom i toplom vodom) . vrijednosti (gf f) Redak Gradnja Nema interijere pojačane prirodne ventilacije 1 2 Lako Teško 0. ostakljenje prozir. preporučuje se ljetna termička izolacija otvorenih fasada u zgradama s prirodnom ventilacijom. biljke .dakle g xzxftreba za teške zgrade iznositi 0. fizikalne zakonitosti.20. ovisno o razlici temperature.14 Postoji pojačana prirodna ventilacija 0.5 Preporučene max. pa se tako unutrašnjost zagrijava (efekt staklenika) . Ako je temperatura okoline primjerice niža od zagrijanog zida.4 0. akumulira i neposredno predaje zgradi. Provođenje topline: -» @ 1 Ako neki materijal apsorbira sunčano zračenje. Pri tome se toplina može dobivati primjerice uz pomoć solarnih kolektora ili slično. pri čemu se oblikom zgrade.svjetli reflektirajući materijali fasade (pastelne boje) . mogućnostima ventiliranja prema DIN 4108 dio 2.25 0. kako bi se izbjeglo pregrijavanje. predaje se više topline. okvir iznutra bijel Unutarnji prostor i fasada . Konvekcija:-» @> 2 Sunčanim zračenjem zagrijani zid ili materijal predaje prisutnu energiju okolini.8 Trost. staklon 0.zasjenjenje i hlađenje putem vegetacije . ventilacija Smanjenje zagrijavanja zaštitom od zračenja uz istovremeno hlađenje pasivnim mjerama (npr.7 Stakleni blokovi Višeslojno ostakljenje specijalnim staklom (termoizolacijsko.25 0. lođe Markize. 4. solarno izolacijsko) 0.zaštita od sunca i blještanja (P = 35°). 3.. reguliranje i raspodjelu u zgradi. pretvaranja i predaju topline. U unutrašnjosti se sunčano zračenje pretvara u dugovalno i ne može ponovno proći kroz staklo.principi (3) QQ Kolektor © z 1. Tako zagrijani zrak diže se uvis. šljunak ispred zgrade .0 . pomične lamele.8 Uređaj za zaštitu od sunca Uređaj ne postoji Smješten iznutra ili između stakala Tkanine odn. treba se za svaki pojedini slučaj provesti točna analiza -» @ Preporučene max. konstrukcijom i njenim sastavnim dijelovima pretvara solarna energija u toplinsku. dijelu DIN-a 4108 (->@)) definiraju velike zaštitne plohe koje znatno izlaze iz ravnine fasade.(drveće.25 a za lake 0 .event.svijetle matirane boje na zidovima i naročito na stropu (pastelne i prirodne boje namještaja) .

» @>. Tra. Ovdje znači: .0% Jačina vanj. Uz preduvjet da se dimenzije radnih prostorija mogu usporediti sa stambenima. Jačine osvjetljenja prostorije u EP koje se mogu očekivati pri različitim jačinama osvijetljennosti oblačnog neba.prljavština na ostakljenju k3 .faktor izgrađenosti .stupanj svjetlopropusnosti ostakljenja k1 . Danje svjetlo Sij. treba postići sljedeće vrijednosti kvocijenata danjega svjetla u radnim prostorijama: Dmin . npr.2 % u radnim prostorijama s rasvjetom odozgo.DH . točka u najudaljenijem dijelu prostorije .faktor unutarnje refleksije . i jednolikost). jačina vanjskoga svjetla 5000 luksa (lx). Srp. Kvocijent danjeg svjetla pri bočnoj rasvjeti s referentnom površinom i tokom danjeg svjetla u prostoriji Potrebni kvocijenti danjeg svjetla u stambenim i radnim prostorijama Napomena: A k o su prozori bočno postavljeni. točka sredina prostorije . ali se za to traženi tok danjega svjetla može odrediti i provjeriti na osnovi jednolikosti (vidjeti kasnije). Međutim. od 5000 lx zimi do 20000 lx ljeti. Razmak do površina koje omeđuju prostor iznosi 1 m. Krivulja kvocijenata danjega svjetla daje dakle informaciju o toku danjega svjetla u prostoriji. prostorijama: ref. Svi. (Ei = D x Ea/100%). u rad.2 % u rad.> @ prikazuje nekoliko primjera za različite željene jačine osvijetljenosti prostorije u ovisnosti 0 jačinama osvijetljenosti vanjskoga prostora. Potrebni kvocijenti danjeg svjetla za željene jačine osvijetljenosti pri različitim jačinama osvjetljenja oblačnog neba (D = Ei/Ea x 100%).» (§) Kvocijent danjega svjetla u točki P sastavljen je od više utjecajnih faktora: D = (DH + DV + DR) x i x k1 x k2 x k3 . 168 . a uz rasvjetu odozgo treba u radnim prostorijama srednji kvocijent Jačina unut. Odgovarajući koeficijenti danjega svjetla (koje treba naći) mogu se onda prikazati u obliku krivulje kvocijenta danjega svjetla . ako je D = 1%. 50 — 25 Osnove: Ocjenjivanju danjega svjetla u prostorijama uvijek je osnova jači0 na osvijetljenosti oblačnog neba (dakle.0% 5. širine ovisno o dobu dana i godine -» .DV .85 m iznad kote poda. osvjetljenja Ea/lux 5000 10 000 Jačina unut.zasljepljivanje . u Smjernicama za radne prostorije to nije točno utvrđeno. 75.0% 10.faktor neprozirnih dijelova konstrukcije prozora k2 .faktor osvijetljenosti neba .: Potrebni kvocijenti danjega svjetla D %: Presjek Propisi o tomu sadržani su u DIN-u 5034 (danje svjetlo u prostorijama) i Smjernicama za radne prostorije A S R 7. Referentna površina i irdr. Kol Ruj.zasjenjivanje. a njome se utvrđuje Dmin i Dmax (v. a u prostoriji 500 lx daje D = 10%. Ee = horizontalna jačina ozračenja Danje svjetlo i jačina osvjetljenja u unutrašnjosti prostorije u točki P h i I o 4 — — ^ Na toj se referentnoj površini određuju mjerodavne točke (EP) za jačinu horizontalne osvijetljenosti. pri (Dm) min . Z a sada o tome nema daljnjih podataka. Jačina vanjskog osvijetljenja oblačnoga neba mijenja se ovisno o dobu dana i godišnjem dobu. Referentna ravnina za jačinu horizontalne osvijetljenosti u interijeru određena je prema DIN-u 5034 -> Ona se nalazi na visini od 0. . D = (Ei : Ea) x 100%.jednoličnost . Lis.> © .1. Osvijetljenost prostorije mijenja se proporcionalno osvijetljenosti vanjskog prostora.DR . D m i n . Tok krivulje u presjeku daje jačinu horizontalne osvijetljenosti na referentnoj površini (u odgovarajućim točkama).za prozore na dvjema stranama.» @>. koje upada kroz prozor sa strane izražava se kvocijentom danjega svjetla D (Daylight . Jačina vanjsk 3g osvjetljenja osvjetljenja Ea Ei/lux 10 000 lux 5000 200 500 700 4. Taj kvocijent označuje odnos između jačine osvijetljenosti prostorije (Ei) i istodobno jačine vanjske osvijetljenosti (Ea). npr.jačina osvijetljenosti i j a s n o ć a .0% 14% 2. . Horizontalna jačina osvjetljenja Ea pri oblačnom nebu za 51° sjev. prostorijama: ref. Pro.fr. osvjetljenja Ei/!ux 50 100 danjega svjetla (Dm) biti 2 x veći od Dmin.upadni kut danjega svjetla. Velj.175 W/m2 150 DANJE SVJETLO J _ -»tu Dimenzioniranje i ocjenjivanje danjega svjetla (TL) u prostorijama s 125 <>100_ rasvjetom sa strane ili odozgo: Danje s e svjetlo u prostorijama m o ž e ocjenjivati po sljedećim kriterijima: . difuzno zračenje). Taj DIN daje točne podatke o minimalnim zahtjevima o toku danjega svjetla u stambenim i radnim prostorijama.0% 7.Factor). Lip. Stu. Ožu. prostorijama .1 % u stamb. Kvocijent danjega svjetla uvijek j e konstantan.Faktori redukcije: i ..4 % .> (33) D m i n . Danje svjetlo u prostoriji uvijek se navodi u postocima. treba pripadni maksimalni kvocijent danjega svjetla biti najmanje 6 puta veći od minimalnog zahtjeva.

55 • b Minimalni zahtjev prema D I N 5 0 3 4 .gubici svjetlosti: staklo = 0.07 • A • h/m 3 Potrebni prozori u stamb.DANJE SVJETLO Svjetlost. odnosno za najudaljeniju točku radne prostorije.3 m t S 1.55 x širina prostorije.25m ® S t a m b e n a prostorija bF bF/m bF • hF R a d n a prostorija tž 5 m F 1.75 3.85-1.5 m 2 e F = 0. 5 0 m c . dubina (t) = 6 m.50 m. treba.0 m T ^ Kl) hFž 1. . 5 0 m površina prozora > 3 0 % od b x h ako je h > 3 .9 za sredinu stambene prostorije.oblačno nebo.85 2.0 (0.75 3.16 A b F • h F / m 2 ^ 0.75 3.35 m 5m | 7m 2. među ostalim. . poželjni su razmaci među zgradama B = 2H (= 27°) Iz toga proizlazi kut otvaranja od = 4° (ograničeno nadvojima i susjednim zgradama) prema nebu i približno se osigurava minimum toga svjetla u prostoriji Nove urbanističke koncepte treba preispitati i s obzirom na njihove predviđene kvalitete u vezi s osvijetljenošću interijera. minimalni zahtjevi obvezatni su u SR Njemačkoj) -> ®. Građevinski propisi SR Njemačke utvrđuju to ovako: .30 m hB ž 0.85 2.85 2.hp := 1.01 A A > 6 0 0 m 2 i 0.kut okolnih zgrada a = von 0° do 50° (s.treba se pridržavati graničnih razmaka i površine razgraničenja za odgovarajuće visine građevine. Pri tome osnovu čine sljedeći uvjeti: .reflektirano svjetlo okolnih zgrada: (Dv = 0. veličina prozora.1 • A / m 2 i 0.75 3.85 2. -> @> i ®>) Napomena: ovo vrijedi i za radne prostorije ako su im dimenzije slične stambenima: visina (h) = 3.75 3.85 3.za sve prostorije u kojima se boravi zahtijeva se vizualna veza s vanjskim prostorom.5 m u bolnicama) 1. konstrukcijski elementi k1 = 0.3 • A F . . Različiti tokovi danjeg svjetla u prostoriji pri različito postavljenim vertikalnim prozorima Definicija za određivanje potrebnih širina prozora Širina prozora = (bF) m Visina prostorije (h)— Visina prozora (hF) — Dubina prostorije (t)— Širina prostorije (b) 5 Zagrađenost 7 a = 0° 5 7 5 7 2.1 A A < 6 0 0 m 2 E F= 6 0 + 0.90 m b F i 0. vizualna povezanost Položaj.2) .refleksija: zid = 0.) definira odgovarajuće veličine prozora za različito dimenzionirane stambene i radne prostorije.75. .95 .25m i © .85 2.50 m 1. površina (A) = 50 m 2 Vizualna povezanost s vanjskim prostorom zahtijeva potrebne veličine prozora i za stambene i za radne prostorije.50 m t i 6. veličina i vrsta bočnog prozora bitno određuju tok danjega svjetla u prostoriji -> DIN 5034 (dio 4. strop = 0. paziti na upad svjetla.za stambene prostorije treba uglavnom predvidjeti veličinu prozora otprilike 1/8 do 1/10 korisne površine.1. oblikovanje površina i prozora nasuprotnih zgrada.46 6. Određivanje potrebnih širina prozora (bF) pri različitim dimenzijama prostorije i promjenljivoj zagrađenosti.90 m bF * 0.00 m A £ 50 m 2 R a d n e prostorije prema D I N 5 0 3 4 ako je h < 3 . . Preporučuje se pri planiranju unutarnji i vanjski prostor vizualno provjeriti pomoću modela pod umjetnim suncem.6. prljavština k2 = 0.75 3.0. pod = 0. i u istom smislu u Smjernicama za radne prostorije (ASR 7.50 m 1.07 2.7.85 m 5m | 7m 5 7 5 7 5 7 2. razmake zgrada. To je obuhvaćeno u DIN-u 5034. ako je: h s 2.69 5.55 • b Vizurne veze prema DIN 5034 2.18 - DIN 5034.2 .1. općenito odgovarajući propisi i norme postavljaju samo minimalne zahtjeve.83 5. npr.75 3.85 4.20 m h8 £ 0. kao z a stambene prostorije.07 - m 2.D% = 0.75.širina prozora = 0.55 • b ^ 0.25 m 2 t> 5 m F .85 3. prostorijama - m Zahtijevane veličine u radnim prostorijama i prema ASR-» CD Upad danjeg svjetla + razmak zgrada -> Q ] Sažimanje vizurnih veza i veličina prozora 169 . ®. Kad se građevinski propisi i norme primjenjuju u urbanističke svrhe. ovdje u izvodu -L Jf Presjek S t a m b e n e prostorije prema D I N 5 0 3 4 c i 2. odnosno umjetnim nebom ili endoskopskim uređajem.75 3.

. .( . roštiljima ili si.1-0. .svijetle matirane površine u kombinaciji s različitim bojama (npr.1 bis 0.Zbog toga treba koordinirati odabir stupnjeva refleksije površina koje zatvaraju prostoriju sa zahtjevima koji se tiču vidljivosti. fino Danje svjetlo D°/c 1. odnosno izvana u kombinaciji sa zaštitom od sunca.45 Jačina osvijetljenosti. .stupnjevi refleksije (vrlo visoki).2-0. kriteriji kakvoće TL . Na mjere za promjenu jednolikosti mogu utjecati: . Sažetak. Jednolikost (G) danjega svjetla u prostoriji treba iznositi: pri bočnoj rasvjeti G = D min /D max 1 : 6. Mjere koje treba poduzeti da bi se postiglo odgovarajuće zasjenjenje pri rasvjeti odozgo: .) Mjere koje treba poduzeti da bi se pri bočnoj rasvjeti postiglo zasjenjenje koje daje dojam plastičnosti: .Time je tok danjega svjetla u prostoriji načelno određen.4 DANJE SVJETLO -»OD 0 .66 Zelena Plava Vrlo fino 5.3 0. Stupnjevani.6 0. . Jednolikost je pri rasvjeti odozgo veća jer je gustoća zenitnog svjetla tri puta veća od one na horizontu. -> © .uravnotežena raspodjela danjega svjetla.Boje prema svjetlini Vrsta rada Grubo Sred.4 0. površini Tamne Srednje Svjetle 0. 7 5 Siva Cma 0.iznutra. 6 Drv. ovisno o vrsti aktivnosti. prijelaz iz interijera u eksterijer.1-0.višeslojne odnosno stupnjevane fasade.15-0.4 0.1-0.zaštita od sunca .. 1 0 % je na južno strani previše. 5 .1 Nap.55 0.3 (Tamno do svijetlo) Crvena Žuta 0.4-0.15-0.1-0. elementi konstrukcije). . . Različito strukturiranje svjetlosti u prostoriji neposredno ovisi o stupnjevima refleksije površina i rasporedu prozora na fasadi -» © i usporedi -><§).00 Smeđa Fino 10.rasporedom prozora. Na tok danjega svjetla uz istodoban dobar pogled na vanjski prostor utječe oblikovanje fasade. Da bi se ispunili određeni vizualni zahtjevi potrebni su. reprodukcija boje i zasljepljivanje Međudjelovanje navedenih svojstava danjega svjetla bitno utječe na rasvjetu u interijeru.0 . od pij. 0 .25 0. . Bliještanje je izazvano direktnom i indirektnom refleksijom površina i nepovoljnim kontrastima gustoće osvijetljenosti Mjere koje treba poduzeti da bi se izbjeglo bliještanje: .* Q0 170 .zaštita od bliještanja (također i na sjeveru).izvana.bočna rasvjeta Općenito vrijedi da kriterije kakvoće danjega svjetla treba primijeniti tako da nastane identitet prostorije.05-0. i va[ 0 .ne smije biti neposrednog bliještanja.25-0.25-0.zaštita od bliještanja .> © shema) u padajuće danje svjetlo na donjemu rubu otvora treba filtrirati translucentnim materijalima. pri rasvjeti odozgo G = 1 : 2 .» ©. tj.2 0. .3-0.0 . .ispravno postavljanje dodatnih izvora svjetlosti.00! 0.0 . .5 Materijali neobrađeni bojom (Tamno do svijetlo) Beton 0.5 Bijela (sred.površine bez sjaja. određene jačine osvijetljenosti pri danjem svjetlu ->• ©. 2 5 . .5 Podne obloge od traka i ploča (Tamno do svijetlo) Tamne Srednje 0.usmjerenje svjetla zaslonima.33 2. Svjetle Op. stupnjevi refleksije. 7 . opeka Žuta opeka 0. Zasjenjenost je do određene mjere poželjna kako bi se predmeti i ostalo u prostoriji mogli razlikovati (-» ©shema.15 0. 6 5 Ziđe Crv.dopunska rasvjeta uz danje svijetlo (TEB).zaštita od sunca. višeslojni i istodobno transparentni prijelaz iz interijera u eksterijer može zadovoljiti različite zahtjeve u vezi s danjim svjetlom tijekom izmjene godišnjih doba. na sjever noj dobro Jačine 41} osvijetljenosti D% Stupnjevi refleksije (boje neobrađenog materijala) -> Qp "tb Lo»«^ 1 iii IIILJJ Jednolikost pri bočnoj rasvjeti \ / Cl H li h II Bliještanje b& Neznatno bliještanje © D % Krivulja © Zasjenjenost pri bočnoj rasvjeti OD Zasjenjenost pri rasvjeti odozgo • O D Situacija rasvjete u japanskoj stambenoj kući .15-0.15-0.

. . Paul-de-Vence Uffizi. muzeji) -> Qp 171 .solarna stakla: zrcalni reflektori (nepomični) između stakala uzrokuju ljeti refleksiju svjetla a zimi transmisiju svjetla. . Pogled u eksterijer je očuvan.Texas Nofdiyllands Kunstmuseum Äalborg.a DANJE SVJETLO . Paderborn Guggenheim Museum New York New Yor* Preusmjeravanje svjetla .priguši gustoća zenitnog svjetla. . iskoristi sunčana energija zimi. Samo je zimi potrebna zaštita od bliještanja. SAD-> QQ Prizme S optičkim je prizmama moguća ciljana selekcija i preusmjerenje zračenja -> @ Ploče prizama reflektiraju sunčanu svjetlost s malim odstupanjem i propuštaju samo difuzno nebesko svjetlo. zavjese Za selekciju i preusmjerenje svjetlosnih zraka na raspolaganju su. Prizmine ploče omogućuju zadovoljavajuću danju rasvjetu prostorije do dubine od približno 8 m. München Dvorana umjetnosti. Eventualno TEB na prečki. Strukturirana ^ površina Zastor za svjetlo (D žaluzine © Princip preusmjeravanja svjetla ^ Mount Airy Public Library. Lightshelves (reflektori) Mogu se razmjestiti ispred ili iza prozora u području prozorske prečke. Usmjeravanje svjetla omogućuje osvijetljenost danjim svjetlom i pri većim dubinama prostorije.preusmjeravanje svjetla Cilj je toga preusmjerenja da se: -> @> . Solarna stakla. . Pennsylvania 7£L± Oblikovanje stropa u svrhu preusmjerenja svjetla-» Qp Nacionalni muzeja za zapadnjačku kulturu. polirane ili bijele površine služe kao ravnina refleksije. da se to svjetlo posredno koristi. među ostalim.izbjegne bliještanje zbog visokog položaja sunca. S. zaštita od bliještanja Usmjeravanjem svjetla i odgovarajućim oblikovanjem stropa može se poboljšati osvijetljenost dubine prostorije -> @ . dovoljna je samo zaštita od unutarnjega bliještanja. sljedeći sustavi -> @ : . Firenca Usmjeravanje svjetla Dijecezanski muzej.» m Usmjeravanje svjetla (bočno svjetlo) S rastućom dubinom prostorije (normalno 5 . Carolina.ravnomjernije raspodijeli danje svjetlo.ostvari bolja osvijetljenost danjim svjetlom u dubini prostorije. naročito uz odgovarajuće oblikovanje stropa.izbjegne dodatna zaštita od sunca (eventualno stabla). Eventualnu zaštitu od bliještanja treba postaviti između prečke i stropa -> ( D r-p.staklene opeke: prizmatično brušene povećavaju jednolikost. Berlin Museum Abteiberg Mönchengladbach Muzej zaklade Maeght St. One znatno popravljaju jednoličnost rasvjete. usmjeravanja svjetla.7 m) smanjuje se intenzitet danjega svjetla (vidjeti krivulju kvocijenta danjega svjetla). Pogled. ploče prizama su zrcala. Tokio Kimbell Art Musum Fort VVorth. . odn.preusmjeri posebno difuzno zračenje.zavjese: pomične svijetle vanjske zavjese skreću danje svjetlo. Dànska Bauhausarchiv.rasvjeta odozgo (izvedeni primjeri. Gustoća je zenitnog svjetla prigušena. Da bi se spriječio prolaz sunčanih zraka. © Ostakljenje ® Staklena prizma C Zrcalna ploha D ® Izolacija ® Staklena prizma © Ostakljenje Nova pinakoteka. staklene opeke. . Zrcalne. Primjeri za usmjeravanje svjetla u području stropa -» © u muzejima. Osnove . Bremen Brandywine River Museum Chadds Ford.

dimenzije prostorija itd. odnosno za "zgradu koju treba sagraditi". preporučuje se približno simulirati stanje danjega svjetla. Za eksperimentiranje sa svjetlom u modelu prostorije važni su sljedeći materijali: . koloristične efekte. Za danje svjetlo u prostoriji s nadsvjetlom zahtijeva se jednolikost G = 1:2 (Dn n/Dn i D i O = 1%.kriteriji kakvoće danje svjetlo .nadsvjetlo . Da bi se pronašle konačne osnove za odluke o "prostoru koji treba izgraditi". Za određivanje udjela danjega svjetla (DH. Obrazloženje: rasvjeta odozgo svjetlija je jer je gustoća svjetlosti u zenitu 3 puta viša nego na horizontu. Treba nastojati da se održe kriteriji kakvoće danjega svjetla. matiranim.DANJE SVJETLO 1| O 1 O 0 0 0 1 Jj OO 6 Šupljina stropa 6 6 1 6 1 6 6 1 6 1 1 6 6 1 6 1 6 -»CD Postupci i metode određivanja danjega svjetla (D%) u prostorijama (svjetlo sa strane .proporcije prostorije . na tokove danjega svjetla. simulira se stvarno djelovanje jednoliko naoblačenog neba u eksterijeru -» Dovoljna je jačina osvijetljenosti od približno 2000 . to je pri "nadsvjetlu" drugačije. analitički. translucentnim stropom. svijetlim. o duljini. primjer 1 ¿ ¿ 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Mjerenje danjega svjetla na modelu pod umjetnim nebom 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 V i z u e l n a kontrola A l u m . pa stoga treba uz simulirane okolnosti testirati model prostorije odnosno zgrade.faktori redukcije. . a samo 50% tog svjetla u bočni prozor. koji ima umjetnu rasvjetu odozgo i zrcala na zidovima koji ga okružuju (horizont).aluminijska folija ili sličan sjajni materijal za zrcalne efekte. Eksperimentalni postupak: prostor s ovješenim. Dakle 100% nebeskog svjetla pada na nadsvjetlo. Rasvjeta prostorije "odozgo" ovisi o njenim proporcijama. DR) u prostoru treba iz DIN-a 5034 uzeti daljnje informacije. mora bočni prozor biti 5. tj. Stol z a m o d e l V i z u a l n a kontrola Eksperimentiranje sa svjetlom na modelu pod umjetnim nebom 100% Zenit Bočna rasvjeta Rasvjeta odozgo Danje svjetlo (D % i Dm %) i jednolikost (G) pri rasvjeti sa strane i odozgo 172 .3000 lx. Radno mjesto -» © u prostoriji jednako je udaljeno od bočnog prozora i od nadsvjetla iznad njega. To se može izvesti na temelju crteža ili modela. Sondom se mjeri dobivena jačina osvijetljenosti unutar prostora modela (npr. Na njemu se mogu ispitati različiti načini djelovanja danjega svjetla. folija ili si. dakle osvjetljenju danjim svjetlom pri oblačnom nebu.5 puta veći od otvora na krovu. Kriteriji kakvoće nadsvjetla Tok danjega svjetla (D%) u prostorijama s bočnim prozorima izražava se sa D min i D ma „ -» (fj).85 m iznad poda) postići bočnim prozorom istu jačinu osvijetljenosti kao nadsvjetlom. DV. mn d a u radnim prostorijama čak (Dmin) = 4%! l i i Model Zrcalo rVc n Stol z a m o d e l ^ ^ ¿ida 1 1 y 1 ) *! M j e r a č luxa Zid s r e d n j e svjetle boje Umjetno nebo.kartoni ili papiri različitih. Ei = 200 lx). grafički. Kakvoću danjega svjetla u prostorijama pomoću nadsvjetla bitno određuju sljedeći faktori: . Dnevno svjetlo može se doduše odrediti i ocijeniti samo u trodimenzionalnom prostoru. prema -» Eventualnu pojavu efekta špilje treba izbjeći. Pomoću arhitektonskog modela (mjerilo ~ 1:20) može se mjernim uređajem ustanoviti jačina vanjske svjetlosti umjetnog neba (Ea = 2000 lx). Dok bočno svjetlo daje relativno lošu jednolikost (stoga i veći zahtjev za D%).-» Danje svjetlo u prostorijama osvijetljenima odozgo Rasvjeta prostorija danjim svjetlom "odozgo" podliježe istim pretpostavkama i uvjetima kao prostorije s bočno smještenim prozorima. po mogućnosti pastelnih boja. jačine osvijetljenosti. mjerno .odozgo) pri oblačnom nebu: Za određivanje danjega svjetla postoji niz postupaka: npr.gustoća zenitnog svjetla .tehnički. Tom se metodom može odrediti tok danjega svjetla u modelu -» @ Različitim se materijalima može utjecati npr. kompjutorski.transparentni papiri za zaštitu od bliještanja i dobivanje difuznog zračenja. širini i visini. . pa u tom slučaju kvocijent danjega svjetla u prostoru u točki P iznosi 10%. Treba li na referentnoj ravnini (0.

Važan je i odnos ukupne površine nadsvjetala prema tlocrtnoj površini prostorije (kF .5 10- 50- SI 0. bočnim prozorom postiže se maksimalna jačina osvijetljenosti samo u blizini prozora.faktor).3 1. U .vrijednost za Dmin = 5% -> m 173 . Traženo G = 1:2 ne odnosi se na D max . Tu zadovoljava približno odnos 1:4 do 1:5 (odnos otvora nadsvjetla i tlocrtne površine). i sljedeće komponente: visina prostorije i oblikovanje svjetlosnih otvora (ke . Vrste i konstrukcija otvora za svjetlo Nagib otvora nadsvjetla određuje postotni udio svjetla s tako izrezanog svoda nebeskog svjetla. Kod svjetlarnika h = 2a ( ) -> m Redukcija količine danjeg svjetla kod nadsvjetala s visokim oknima odn. dakle pri odnosu ~ 1:1. pri navedenim odnosima. Postoji dakle faktor redukcije (ky) za količinu svjetlosti koja upada ovisno o različito nagnutim otvorima u krovu. k2 = prljavština na staklu.6 Utjecaj otvora za danje svjetlo . jer se nejednolikosti danjega svjetla odozgo fiziološki osjećaju "jačim od kontrasta".4 1.7 2. naročito ako je riječ o kosim shed krovovima. II -» © a uspoređuje se količina svjetlosti koja upada kroz bočni prozor s količinom svjetlosti koja upada kroz otvor nadsvjetla pod različitim nagibima. Ostali faktori redukcije kod otvora za nadsvjetlo: x = transmisijski stupanj ostakljenja. Preporuka | Nastojati ^ 1. Također je dana preporuka za oblikovanje svjetlosnih otvora.25 " S i 10 1- 5 0 0.» © b predočeni su odgovarajući faktori redukcije (ky) za različito nagnute shed krovove C D Na difuzno zračenje koje pada na nadsvjetlo djeluje. Idealna se jednolikost postiže ako razmaci između nadsvjetala (O) odgovaraju visini prostorije (h).85 m iznad poda).ke . mora se za isti zahtjev. © prikazuje različitost u padajuće količine svjetla pri različitim proporcijama okna ispod pokrova nadsvjetla.faktor).> CD Preporučene vrijednosti odnosa D m j n / D m a x u 60° Y Usporedba tokova i količina danjeg a svjetla za rasvjetu sa strane i odozgo ovisno o četiri različito nagnuta otvora nadsvjetla -> C D 90° Faktor redukcije ky ovisno o kutu b nagiba y ostakljenja šed krovova h = O 1. 0.5 1.2 DANJE SVJETLO Otvori nadsvjetla —» C D Točkasto razmješteni otvori za svjetlo u području krova daju na ravnini korištenja tipične minimume i maksimume osvijetljenosti. Računski se ocjenjuje srednja vrijednost tih "svijetlih" i "tamnih" područja. prije nego opskrbi prostoriju danjim svjetlom. Da bi se pri bočnim prozorima i nasuprotno smještenim nadsvjetlima kvocijent danjega svjetla povisio na 5%. dobro reflektirajuća konstrukcija -» © b. Pri toj jednolikosti (Dmin = 1 i D m = 2) mora biti D min = 2% -> usporedi -> Na kriterije kakvoće koje treba zadovoljiti nadalje utječu. odnosno prevelike dubine ugradnje -» © a. -» © . i konstrukcija odnosno dubina ugradnje otvora nadsvjetla. k1 = konstrukcijski elementi.2 1.faktor) . Vertikalnim nadsvjetlom postiže se najmanja jačina osvijetljenosti na referentnoj ravnini. II -» © prikazana je. vidjeti s.0 Prihvatljivo Kritično Izbjegavati 1. Dm je dakle aritmetička sredina između D min i D max u odnosu na korisnu odnosno referentnu površinu (0.0 2. s masivnom konstrukcijom ispod njih Jednoliko osvjetljenje prostorije i time bolji odnosi danjeg svjetla kod nadsvjetala s filigranskom dobro reflektirajućom konstrukcijom ispod njih Nadsvjetla + D/% šedovi + nagnuti šedovi D = 5% Bočni prozori + nadsvjetla sa suprotne strane D/% za K 10 5 0 0.5 do 1:2. do odnosa 1:1.8 2.4 1.7 Razmak nadsvjetla.vrijednosti = O/h Odnos Dmin:Dmax < 1 1. Preporučuje se stoga filigranska. npr. II praksi vrijedi pravilo: odnos razmaka nadsvjetala prema visini prostorije trebao bi iznositi 1:1. mora se udio površine prozora znatno povećati. pri usmjeravanju danjega svjetla odozgo u prostoriju. Kakvoća danjega svjetla u prostorijama s nadsvjetlima ne ovisi samo o prije navedenim parametrima. Uz to je navedena potrebna kF. usporedba bočnih prozora i osvijetljenosti nadsvjetlima. Pri horizontalnom otvoru za svjetlo bez okna h = O (h = a 2. Kod svjetlarnika h = a ( ) h = 2a 3.5.8 3 10 0. Najveća količina svjetlosti upada kroz horizontalno položeni otvor. visina prostorije i jednolikost koju se nastoji postići uzevši u obzir odgovarajuće oblikovanje nadsvjetla u području krova (ke . Treba dakle izbjegavati suviše visoka ili masivna okna.1 1. Suprotno tome. © prikazuje tablicu iz koje se mogu uzeti navedeni odnosi i način njihova funkcioniranja. k3 = difuzna svjetlost.uz iste glavne dimenzije prostorije kF = površina prozora / površina tlocrta = 1:6 .6 1. to se naziva srednjim kvocijentom danjega svjetla D m . Suprotno tome. površina nadsvjetla povećati tek neznatno. nego na D min .3 S i S i 0-.na kvocijent danjeg svjetla.

voditi računa o prosječnom kvocijentu danjega svjetla . rasvjeta sa strane i odozgo b) Lepti rasti otvor sa svjetlopropusnim stropom (7l) Posebni oblici d) Stakleni krov s lamelama za difuzno i direktno svjetlo Mogućnost za rasvjetu sa strane i odozgo Rasvjeta sa strane i odozgo. Međutim.difuzna i neposredna sunčana svjetlost . bočna rasvjeta a) Međusobno uklopljene smaknute koso položene ljuske c) Bočna nadsvjetla kao vijenac @ t i Horizont (Shema) Horizont Korpus zgrade koji bi trebalo razviu sjevernim regijama (visok udio difuznog osvjetljenja). termičko opterećenje itd. tj. uzimajući u obzir teme o gornjoj i bočnoj rasvjeti.nadsvjetlo @ @ usporedi @ . Primjerice za ekstremne uvjete svjetlosti i klime treba razviti odgovarajuće oblike građevine © + @ Oblici zgrada u našim geografskim širinama trebali bi se projektirati na osnovi raspoložive ponude osvjetljenja .izbjegavati visoke kontraste gustoće osvijetljenosti. . .. natkriven i s usmjerenim vizurama i osvjetljenjem iWïi \l2) Otvori velikih površina naročitih oblika d) Krovovi na dvije vode (može i kao pojedinačne svjetlosne kupole) Svjetlo sa strane i odozgo Izbor između tih dviju mogućnosti osvijetljenosti ovisi i o korištenju i namjeni zgrade i o raspoloživim vanjskim izvorima svjetlosti. Alvar Aalto je naročito u skandinavskom prostoru (visok udio difuzne svjetlosti) razvio nekoliko oglednih primjera graditeljskih kompleksa CD.» © + © . konveksni) Šed otvori (konkavni.ne orijentirati nadsvjetla prema jugu.^ 'O O O O O O a Ovješeru strop s 1/j umjetnom rasvjetom DANJE SVJETLO ^ O O O O O O O O O U O O U OOđ Empirijska ocjena kakvoće danjega svjetla kod nadsvjetla Konačno ocjenjivanje prilika danjega svjetla treba poduzeti pri oblačnom nebu.osvjetljavati sve kutove prostorija i površina koje ju zatvaraju.izbjegavati bliještanje.držati se kriterija kakvoće za danje svjetlo.pretvoriti upadajuće sunčano zračenje u difuzno zračenje. o geografskom položaju lokacije.površine koje zatvaraju prostoriju međusobno rasvjetno . Zenit b) Nagib 60° (konkavni. pasaž) Pojedinačni otvori velikih dimenzija d) Svjetlarnici za direktni i indirektni upad svjetla c) Laterne b) Membrane (npr. za sportske dvorane) d) Transparentni prostor. ali i pod umjetnim suncem. bolje je plastično zasjenjenje. Gunnar Birkets je. . Konturni zidovi odvojeni od stropa 174 . b) Svod (npr. Projektni parametri . .Dm . otvori nadsvjetla izloženi su ne samo difuznom nego i neposrednom sunčanom zračenju. izgradio u SAD nekoliko zgrada koje mogu biti primjer kako rješavati ovakve konfliktne situacije -> DD. Tom prilikom treba kriterije kakvoće danjega svjetla vizualno procijeniti na modelu -> © .tehnički odvojiti .omogućiti pogled van. . Te različite prilike osvijetIjenosti treba simulirati pod umjetnim nebom. usmjerivanje svjetla. . konveksni) d) Zaobljeni s bijelom vanjskom površinom Horizont (Shema) Horizont © K o r p u s zgrade koji bi trebalo razviti u južnim regijama (visoko sunčevo zračenje).

Trajanje osunčanja Moguća dnevna insolacija od 21 . a za zapadna 4 minute kasnije od normalnog vremena. nacrtan na prozirnom papiru. 162-166 Primjena Osunčanje projektirane građevine može se odmah očitati ako se projekt građevine. sa 55° sjeverne širine (Flensburg .Salzburg . a najhladniji dan nije 21. siječnja traje 81/4 do 7 1 / 2 sati.SUNČEVA SVJETLOST Određivanje osunčanja građevina prema H.Bornholm .svibnja do 21. Sljedeći podaci o Sunčevoj putanji odnose se na područje 51. stupnja lokalno je vrijeme za svaki stupanj 4 minute ranije. © Kretanje Sunca u vrijeme ljetnog solsticija (približno 21. treba 3. Naravno i u tome se lokalne okolnosti znatno razlikuju.5° sjeverne širine (Dortmund . Zbog toga krivulja topline kasni oko mjesec dana iza krivulje visine Sunca. Točne podatke o tome za predjele o kojima je ovdje riječ.Stargard . 16 do 163/4 sati. Fisheru i W. (Dortmund Halle) © Kretanje sunca u vrijeme proljetnog (oko 21 ožujka) i jesenskog (oko 23. Kürtu -> Q P DIN 5 0 3 4 . lipnja nego jedan od posljednjih dana srpnja. najtopliji dan nije 21.Wien) treba ucrtanim visinama Sunca dodati 3. Za mjesta istočno od 15. Lokalna vremena navedena u vanjskom prstenu poklapaju se unutar Njemačke s normalnim vremenom za 15° istočne dužine (Görlitz .Göttingen . studenoga do 21. U Berlinu su okolnosti naročito povoljne (u srpnju gotovo 50%. B. tj. srpnja približno jednako traje. lipnja) Najdulji dan u godini 51. a od 21. Za najsjeverniji dio. rujna) ekvinocija 175 . u skladu sa svojom stvarnom orijentacijom u prostoru preklopi preko grafikona Sunčeve putanje ili obrnuto. U mjesecima između toga mijenja se trajanje osunčanja za gotovo 2 sata mjesečno. Stvarno osunčanje zbog magle i oblaka iznosi jedva 40% od navedenoga. Stupnjevi navedeni u dva vanjska prstena odnose se na "azimut". Sunce i toplina Prirodna toplina na otvorenome ovisi o položaju Sunca i sposobnosti tla da otpušta toplinu. Stuttgart 35%).Halle .> s . Za Potsdam je na 13° istočno od Greenwicha prema tome lokalno vrijeme 8 minuta kasnije od srednjoeuropskog vremena.5°.München . to je kut kojim se mjeri prividno kretanje Sunca s istoka prema zapadu u projekciji na horizontalnu ravninu.2 .Militsch). daju državni meteorološki uredi.Königsberg). Za najjužniji dio sa 48° sjeverne širine (Freiburg . Stupanj djelovanja je u raznim mjestima vrlo različit.Bornholm = meridijan srednjoeuropskog vremena).5° odbiti.5° S Šir. prosinca nego se javlja u posljednjim danima siječnja.

lipnja Ljetni solsticij 21. dok su ostale strane u odgovarajućim vremenima osunčane. a jugoistočna strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni Osunčano od 9—1545 \ Nije osunčano / 1-aH Pogled •i°Visina Sunca Osunčano od 8 ' 5 — 9 ' Za ustanovljenje osunčanja :li zasjenjenja u neko određeno doba godine i dana (npr. ekvinocij 11 sati) nanosi se kut azimuta u tlocrtu na promatrani ugao.Halle) ' ' 2 1 . daje u vezi s gornjim rubom zgrade granicu sjene na predK njoj fasadi. Odsječak x nanesen vertikalno na sjenu u tlocrtu. On u tlocrtu određuje granicu sjene na koju se preklopljeno ucrtava visina Sunca (stvarna zraka svjetla). © Zimski solsticij. Sjeveroistočna strana dobiva Sunce jedva jedan sat. najkraći dan u godini 51 5° S širine (Dortmund . Udaljenost Sunca od promatrača odgovara unutarnjem polumjeru crteža kretanja Sunca s točkastim kretanjem Sunca u tlocrtu. ožujka i 2 3 rujna . 2 1 . prenesen na pogled. Sjeveroistočna strana je ubrzo nakon 10 sati u sjeni. Osunčano od 9* 5 —16 = 81/4 \ © Kretanje Sunca: zimski solsticij (oko 21. prosinca v Osunčano od 1 4 « — 1 8 h = 3M © E k v i n o c i j . što odgovara tlocrtnoj projekciji visine Sunca. prosinca). ubrzo nakon 13 sati leži i jugoistočna strana u sjeni. jugoistočna strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni 176 . Q^ Položaj Sunca u podne karakterističnih dana u godini.SUNČEVA SVJETLOST Osunčano od 14—20 1 S Osunčano od 10 1 0 — 2 0 1 S h = 9% / -614 h Osunčano od 3 " — 1 0 M " «6% (5) Ljetni solsticij. Ubrzo nakon 11 sati počinje na sjeveroistočnoj strani zasjenjenje.

x x x x x 2.20 1. elementi za osvjetljenje.70 x 2.20 1.70 O k r u g l a kupola: 0 6 0 .30 60 90 1.50 -SVJETLOSNE KUPOLE 15-30 1 Ventilator H L « 3 'JM.80 2. te za odvođenje dima iz tih prostora.60 1.01-5. kruta i ventilirana 6 0 X 60 80x80 90x90 1.80 1.50 (3) Piramidalna svjetlosna kupola Kupola za sjeverno svjetlo Za osvjetljenje i ventiliranje prostorija. Ti su otvori različitih veličina do 5. 9 0 .16x76 (4) B= Otvor na stropu 125 x 1.50x2.00 1.40 1.51-6.0 (5) Svjetlosna traka. a u posebnoj izvedbi 7.20 2. Sustavi nadsvjetla daju difuzno osvjetljenje prostorija bez bliještanja -> Nadsvjetla kod šed krovova s ulošcima od staklenog prediva pružaju sve značajne klimatsko . 2 5 0 © "Normalna" svjetlosna kupola Svjetlosna kupola s visokim postoljem *L mi A 40 70 80 1.25x2. onda je orijentacija niz vjetar .00 1.20 x 1.20 X 1.00 1.00-4.40 2.00 x 1.50 Termoizolacija u području zasjenjenja uloška od staklenog prediva 170 m m 1 90 m m Element 3.50 2.50 x 1.80 x 1.50x1.50 1.70 A= Prolaz svjetla 72 x 1. bez pomoćne konstrukcije. 100.00 x 1.25x2. učinak je 150 .80 2.20 x 2.1000 m3/sat -> © Svjetlosna kupola može služiti i kao izlaz na krov.08 72 x 2.00 X 1. dvorana.50 50 x 1.tehničke prednosti hale sa šed krovom -> Uobičajene ravne krovove moguće je podizanjem pretvoriti u šed krovove H 1 . vertikalni šed 60° = Kut z r a č e n j a S u n c a Sjever 7 6 % Propusnost z a svjetlo 40 mm 3. 1 2 0 . Prisilno odvođenje zraka postiže se ugradbom ventilatora u rubni vijenac.50 x 1.00 x 2.20 2. Ugrađuju li se parovi ventilacijskih otvora prema glavnom smjeru vjetra odnosno protiv toga smjera.00 1. Usmjerenjem svjetlosne kupole prema sjeveru sprečava se upad sunčanih zraka i bliještanje -» Smanjenje bliještanja postiže se oštrim kutom upada sunčanih zraka uz pomoć visokog rubnog vijenca -> © Ako se svjetlosna kupola koristi i za ventilira-nje. kad ima više od 4 cjelovite etaže. Otvor za dovod zraka treba biti 20% manji od otvora za odvod zraka. potrebni su otvori za odvođenje dima. 5 0 .50 B x x x x x 60 90 1.00x2.80 1. 180.50 1.51-7.50 1.6.61-4.80 1.50 190 m m Element Šed .00 5 0 x 1. kosi šed 90°-šed.50 m.20 x 1.50 1 40 mm 1 70 mm 5.01-4.50 4.50 H 5. stubišta itd.00 1.00 - ® Laterna s nagnutim otvorima ® Vertikalna laterna O 60°-šed.50 60x60 60 x 90 90x90 1.20 1.50 m. 1 5 0 . na raspolaganju su: kupole.00 1.00 1. kasete.50 1.00 1. svjetlosna staza (6) Gusjeničasto nadsvjetlo (7) Dvovodno nadsvjetlo (0) Jednovodno nadsvjetlo -2.00x2.50 1.50 x 2.30 75x1.00 1.50 1.uz vjetar.30 2.20 2.80 x 1.00 x 2.00 4.00 2.NADSVJETLA z S postoljem. Cikličkim smicanjem dimnih odvoda za po 90° koriste se vjetrovi iz svih smjerova.00 x 2.80x2.40 1.5.80 1. odvodna površina treba biti aerodinamična. 220.50 x 1.70 2. Kad je riječ o uređajima za odvođenje dima.50 1.45 x 2.70 3.00 x 3.20 2.00- . kapci za odvođenje dima i rebrenice kao kruti ili pomični elementi. Za stubišta.50 : \ A 1.nadsvjetlo od poliesterskih ploča armiranih staklenim vlaknima (2) Dvoslojni transparente elementi za nadsvjetla 177 .25 1. Mogu biti i od pleksistakla koje reflektira toplinu.40 1.80 1.20 x 1.20x2.50 x 3.00 2. mora otvor biti na suprotnoj strani od prevladavajućeg smjera vjetra kako bi se koristilo njegovo usisno djelovanje.40 B 1.

Razlog: što su susjedne zgrade bliže i što su više.14 = 2.5 R B Potrebna veličina prozora u dnevnom boravku C 17% tlocrtne površine dnevnog boravka zadovoljava kao veličina prozora.najmanja visina ostakljene površine 1. c Potrebna veličina prozora svih ostalih prostorija. ukoliko se ne računa na dobivanje topline od sunca kroz prozor. veći je i strmiji kut upada i manja količina svjetlosti koja prodire u zgradu.ali nedostaje pogled na okolicu. Stoga je povoljno zadovoljavajuće osvjetljenje postići malom veličinom prozora. Manja količina svjetlosti nadomješta se većim prozorima. Nagib krovne plohe je poznat. U Nizozemskoj se propisima određuju veličine prozora ovisno o kutu upada svjetlosti. Ukupna širina svih prozora mora iznositi najmanje 1/10 ukupne širine svih zidova (M + N + O + P ) . Primjer © © prozora dobivati više svjetla nego zgrada u centru gra- 3 18' c b a i 1 15 20 25% 10 t> Veličina prozora u % tlocrtne površine sobe (5) Veličine prozora u stambenim zgradama Visina parapeta = 0.9 m Ukupna visina svih prozora mora iznositi 50% širine radne prostorije Q < 0. U europskom kulturnom području sjeverno od Alpa oblikovanje prozora ima posebna obilježja. Prozori su uvijek bili i jesu najslabija točka termoizolacije.3 m n S 9 0 Parapet Primjer ->(5) A Stan.3 A x B Za prostorije čije dimenzije odgovaraju stambenim prostorijama vrijedi sljedeće: . Svijetli otvor prozora Površine ostakljenja = 1/20 tlocrtne površine širina prozora: 1/10 ( M + N + O + P) ® Veličine prozora kod industrijskih objekata Veličine prozora = 0. tj. U skladu s tako važnom ulogom razvili su se otvori za danje svjetlo u značajan element stilskoga oblikovanja: od romaničkih prozora s kružnim svodom do baroknih prozora. Svako radno mjesto mora imati jedan prozor za vezu s eksterijerom. A Nagib krovnog prozora 40° Kuća nije na slobodnoj lokaciji. b Potrebna veličina prozora za kuhinje.5 m mora svjetlopropusna površina prozora iznositi najmanje 30% površine vanjskoga zida: = 0. Dobra rasvjeta prostorija tijekom sati bez danje svjetlosti bila je za široko stanovništvo nedostižna.5 R. c b a ftVi S30--S45' c S 18'-S30* b c b a s> B nadsvjetlo pod nagibom 0° zahtijeva samo 20% veličine vertikalno postavljenog prozora. ® a Potrebna veličina prozora dnevne sobe 14% tlocrtne površine.30° (3) Presjek kroz fasadu (4) Širina otvora prozora Q = 0. Suprotno od klimatski povlaštenoga kulturnog područja Mediterana. uokvirenih bogatim razigranim dekorom. Slobodnostojeća zgrada će uz istu površinu da.» © . Za dnevnu sobu od 20 m 2 x 0. ali nije značajno zasjenjena 10% tlocrtne površine je dovoljno kao veličina prozora Veličina prozora (7) Krovni prozor 178 .PROZORI Prozori su nezaobilazni elementi koji prostoriji moraju osigurati zadovoljavajuće danje svjetlo. d Kut upada svjetlosti. moralo se ovdje svakodnevno živjeti pretežno u zatvorenom prostoru koji je bio vezan uz danje svjetlo jer je umjetna rasvjeta bila skupa. Kod radnih prostorija viših od 3.8 m 2 prozora. upadni kut svjetla 18° . nagiba a 30°. Što je veći kut upada svjetlosti toliko moraju prozori biti veći.3AxB-> ©. Svjetlopropusna površina mora iznositi najmanje 1/20 tlocrtne površine radne prostorije. Osim veličine prozora i njegovog nagiba važna je i lokacija zgrade. uz isti efekt osvjetljenja prostorije .

75 > (§) Kuhinja (IO) Ured (registratora) (li) Garderoba Nadsvjetlo u crtaonici VENTILACIJA ® - ® GRIJANJE . lamelasti zastori Platnena roleta ili sintetička Lamelasta roleta (venecijaner) 179 . topli zrak © ^ S r ^ * Osoba koja sjedi je izložena hladnom i toplom zraku (nezdravo) Ugrađena grijaća tijela (konvektori) zahtijevaju dovođenje i odvođenje zraka ZAŠTITA OD POGLEDA ® Za zavjese treba predvidjeti dovoljno prostora u uglovima Vertikalne rebrenice.a ^ i u sobu.* ( § ) - © © H ^ . elementom (6) Prostorije s dobrim pogledom (7) Normalna visina (visina stola) 1.PROZORI POLOŽAJ PO ŠIRINI DIN 5034 RASPORED (?) U zidu od lomljenog kamena U zidu od opeka (3) U kanatnoj stijeni ® U čeličnom ili armiranom betonskom skeletu POLOŽAJ PO VISINI ® Na mjestu s lijepim pogledom i istaknutim građ.

lima (10) drveta. markize i markizolete postavljaju se po želji. a = 40°. 1 0 / / / ? / / / / / / / / / / / / / S/ / / / Zaštita od Regulabilna markiza 180 . Toplini koja se uzdiže uz fasadu mora se omogućiti izlaz kroz proreze. u podne a 1 = 63°. a ne da ulazi u stan kroz otvorena nadsvjetla uslijed gomilanja kraj elemenata za zaštitu od sunca. 21. lipnja (ljetni solsticij). ožujka i 21.5 Venecijaner Brise soleil. u podne a 1 = 40°. a = 50° Općenito istak A = tg kuta zasjenjenja a • visina prozora H. sintetični materijali) čiji je razmak nešto manji od širine (nagib se može mijenjati) .vertikalna markiza Kut upada sunca a 1 i zasjenjenja a za južni zid ispod 50° sjeverne širine (Frankfurt Schvveinfurt) -> ( 7 ) . u podne a 1 = 50°. nepovoljno (2) Rebrenice izvana © .® . smanjiti ulazno zračenje topline.SOLARNA IZOLACIJA PROZORI DIN 18073 ->QD Zaštita od sunca treba spriječiti bliještanje. Dok u južnim geografskim širinama i minimalna veličina prozora omogućuje dovoljan upad svjetla. rujna (ekvinocij). a = 27°. © Rebrenice iznutra. Rolete. svibnja i 31. min.i5o° ^ ^ Markize štite od sunčevih zraka i topline © Markizolete © Koso . Na 50° geografske širine južni prozori imaju pri upadnom kutu 30° potpunu zaštitu od sunca -> ® .10 15° 2.> © . Prema Houghtonu -> C drvena rebreP nica propušta 22%. djeluje kao zasjenjenje @ 1 7. Pogodno i za visoke i za kose površine prozora. sunce dopire iza stakla. srpnja. ili /—n Dvostruka uvosu (11) zaštita Kosa zaštita Položaj rebrenice daje difuzno svjetlo. aluminij. istak A = tga ® H) debljina zida D ©čišćenje prozora Balkon ili staza za ¿asma oa čel. Rebrenice -> ® od plosnatih lamela (drvo. u zemljama srednjih geografskih širina preporučuju se veliki prozori s velikim upadom difuznog svjetla -> © . Briše soleil © ugrađen fiksno ili okretno oko osi lamela. a unutarnje platnene rolete 45% sunčane topline (nezaštićeni prozor 100%).(8) 21. markiza 28%.60 3 . 1. zaštita od sunca i bliještanja to § 2. alum.

5 8x6 ID I a Prr 0 ! 0 ® Način nalijeganja 1 (nalijeganje iznutra) 0 / m^ 62. preporučljive za prozorske trake | Veličine. preporučljive za prozore/vrata ElVeličine. preporučljive za prozore na pr ® Način nalijeganja 2 (nalijeganje izvana) aonicama ® Zidarske mjere (RR) za prozorske otvore DIN 18 050 Način nalijeganja 3 (bez nalijeganja) 181 .5 9x11 " 5 RR Objašnjenje: H l Preporučene veličine •Veličine § Veličine. preporučljive za podrumske prozore s Veličine. O n e se sastoje od višekratnika jedinične mjere. 125 m m z a širinu i visinu: npn: prozorski otvor 9 * 11 = (9 * 125) * (11 * 125) = 1 1 2 5 » 1375 62.PROZORI NAČINI OTVARANJA 5 Otklopno krilo Okretno krilo oko •' horizontalne Okretno krilo oko vertikalne osi (može biti i ekscentrična) Zaklopno krilo ( T ) Krilo ( p r e m a v a n i unutra) ^ ^ Okretno krilo oko vertikalne i horizontalne osi ( 3 ) Vertikalni klizni prozor Klizni prozor OBLICI NALIJEGANJA © Nalijeganje iznutra na sakriveni doprozornik • I Jednokrilni prozori | Dvokrilni prozori Nalijeganje izvana na sakriveni doprozornik 1 Trokrilni prozori (8) Prozor sa cvijećem 375500 625 750 875 1000 1125 1250 1375 1500 1625 1750 1875 2000 rr F 8x4 E ! s r Brojevi iznad slika su brojčane oznake z a veličinu.5 62.5 62.

28 2-3 0.36 (D Uz nazidak (7) Pri dodatnom vertikalnom prozoru (tj) Određivanje veličine prozora u odnosu na tlocrtnu površinu prostorije r ^ (8) 1 20-75° N Varijanta ugradbe.21 Veličina 2 2 prostorije u m 0. dodat. .44 4-5 3.klizni prozor | | Dodatni element kružni luk ® Okretni prozor ñ A A © Klizni prozor. prozorskim elementom Okretni prozor r A A n \ k f \ \ \ / Prozor učvršćen tvrdom pjenom Otklopno okretni prozor t' Izlazni prozor • 64cm K (5) Postavljanje prozora u krovnoj plohi Dodatni element zid ® 1. prozor . (T) Okretni prozor ^g^ Otklopni prozor.» © . prozorima ->(in) Jedan pokraj ili iznad drugog 182 . Strmi krovovi zahtijevaju kraće. 134cm .66 9 0.12 13 m 2 1.vrata Otklopni prozor s metal. .© . 94cm 114cm .93 11 1. vertikalni presjek (9} Horizontalni presjek Prozorski niz s vertikal. Za nusprostorije treba širinu prozora odrediti prema razmaku rogova.PROZORI ¿L PROZORI ZA STAMBENA POTKROVLJA Za određivanje veličine prozora mjerodavna je tražena stambena kakvoća prostora. široki prozori za stambene prostorije mogu se dobiti ugradnjom mijena i pomoćnih rogova.74cm. Građevinski propisi nalažu da je za stambene prostorije najmanja svijetla površina prozora = 1/8 tlocrtne površine prostorije -» Veliki prozori s mnogo svjetlosne površine čine prostorije ugodnima za stanovanje.55 5-7 0. prozora 54/83 5 4 / 1 0 3 64/103 74/103 74/123 74/144 144/123 114/144 134/144 Površina upada svjetla m 2 0. 54cm "|B4cm | .36 3-4 3.00 -1. ili u obliku kaseta slagati jedne pokraj ili iznad drugih . Krovni se prozori mogu pokrivnim okvirima spajati u nizove -> ® .20 Veličina prozora Vel. otklopno . a blaže nagnuti dulje prozore. Bogati.

2 5. Koeficijent propusnosti topline ne smije biti veći od 3. okvir (kF) 183 .8 1.1 2.2 2.dvostruko ostakljenje s dvije jedinice izola cijskog stakla (zračni međuprostor 10 do 15 mm) i razmakom stakala 20 do 100 mm Zid od staklenih blokova prema DIN 4242 sa šupljim blokovima prema DIN 18 5.2 2. 4108 Zidarska mjera Modularna zidarska mjera Vanjska mjera doprozornika DIN 68121 normira drvene profile za okretne.7 2.2 3.0") 3. Zbog visokih zahtjeva koji se traže u vezi s prozorima (termoizolacija i akustična izolacija).2 2.1 | 2.H.0 2.0 2.4 3.1") 3.1 2.1 2. Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih okvira koeficijenta propusnosti topline okvira3. sintetike (vidjeti primjedbu) i kombinacije drva (npr.5 2.9 2.3 2.6 3.8 W/(m2 K) dokazan atestima Grupa 2.8 W/(m2 K) dokazan atestima.6 > kR > 2.4 3. drveni okvir s aluminijskim oblogom) bez posebnog dokazivanja ili ako je koeficijent propusnosti topline okvira kF < 2.8 2.9 3.4 4.0 2.8 2.4 3.6 2.5 1 ) Za prozore kod kojih okvir ne prelazi 5% (npr.0 W/(m2 K) dokazan atestima.1 10 1.0 2.5 1.vrata uklj. a eventualni metalni ulošci služe samo za montažu.6 2.4 2. ostakljenje izloga) može se za koeficijent propusnosti topline kF uzeti koeficijent ostakljenja k v 2) Stupnjevanje prozorskih okvira u grupe materijala za okvirel do 3 treba provesti kako slijedi: t? (7) Prozor od^sintetičnog materijala Grupa 1 Prozori s okvirom od drva.7 3.1 Grupa 2.6 1.4 1.7 2.5 2.7") 3.otklopne i otklopne prozore.8 3.9 2.8 2.2 3.vrata uključujući okvir F W/ (m K) 2 1 2) W/m2 K) 2.9 2.d).2 2.2: t? (5) Aluminijski prozor © Proračunske vrijednosti koeficijenata propusnosti topline za ostakljenja (kv) i za prozore i prozore .3 3.9 2.4 2. Primjedba: u grupu 1 se mogu profili za prozore od sintetike uvrstiti samo ako je oblikovanje profila određeno vrstom sintetike.2 3. okretno . Podjela prozora prema vrsti krila -> © A . Vanjske prozore i ostakljena vrata grijanih prostorija treba izvesti s izolacijskim ili dvostrukim staklom.3 3. nastali su brojni oblici i konstrukcije prozora -> © .6") 4.3 2.3 2. Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih profila.7 11 3. ako je koeficijent propusnosti topline okvira kR < 2.1 W/m2K.2 3.2 3.3 33' Uz upotrebu normalnog stakla 1 2 3 4 5 6 7 tf (3) Prozor od čeličnih cijevnih profila 8 9 Jednostruko ostakljenje > 6 do < 8 mm jednostruko staklo od > 8 do <10 mm jednostruko staklo od >10 do <16 mm jednostruko staklo od > 6 do < 8 mm izolacijsko staklo s dva puta > 8 do < 10 mm izolacijsko staklo s dva puta >10 do <16 mm izolacijsko staklo s dva puta 20 do 100 mm dvostruko ostakljenje s razmakom stakala od 20 do 100 mm Dvostruko ostakljenje s normalnim i izolacijskim staklom (zračni međuprostor 10 do 16 mm) s razmakom stakala 20 do 100 mm .PROZORI DIN 68121.8") 3.2 2. ^ 0 Drveni prozor Ž T «T - Vanjska mjera doprozornika Zidarska mjera Jednostruki prozor (6) Prozor krilo na krilo Dvostruki prozor Prozor sa sakrivenim okvirom Prozor s punim okvirom Oblici prozora (2) Čelični prozor 1 Opis ostakljenja 2 Ostakljenja i) «V 3 4 5 6 7 Prozori i prozori .D i prema vrsti okvira ->@E .

PROZORI
DIN 4109 0 izboru konstrukcije, gradiva ili površinske obrade prozora odlučuju tehničke i oblikovne želje, iz kojih proizlaze zahtjevi koji taj element građevine treba ispuniti. Osnovni zahtjevi u vezi s konstrukcijom: veličina, format, podjela, način otvaranja, gradivo okvira 1 obrada površine. Da bi se na dulje vrijeme osigurala nepropusnost protiv pljuska, važno je oblikovanje žljebova te položaj i namještanje brtvenih elemenata. Dodatni elementi koji se ugrađuju kao npr. kutije za rolete, parapeti i ventilacija, moraju biti usklađeni s akustičnom izolacijom prozora -» ® Tehnički zahtjevi: nepropusnost za pljusak, propusnost reški, ventilacija, termička izolacija, akustična izolacija, zaštita od požara, opća sigurnost, ostakljenje protiv provale.

t*
w

/T\

Aluminijski prozor sa spojenim krilima

(2)

Aluminijski prozor s termički odvojenim profilima do 37 dB

Prom. opt. tijekom dana u oba smjera, vozila na sat

Udaljenost

i^DjV n
4|f V^/

L

L

Stambena ulica Stambena ulica (dvotračna)

<10 <35 26 do 35 11 do 25 i 10 >100 36 do 100 26 do 35 11 do 25 i 10 101 do 300 101 do 300 36 do 100 11 do 35 i 10 101 do 300 36 do 100 >35 101 do 300 10 do

Stambeno sabirna ulica (dvotračna)

50 do

Univerzalni aluminijski prozor, iz- f ^ među krila ugrađena solarna izola- V cija, kapacitet do 47 dB

Aluminijski prozor krilo na krilo, temnoizolacija do 47 dB

0 0 50 1 II III 0 1 200 II III IV

0

Prosječna vanjska razina buke (u dB)

Tip ulice

ulice (m)

t 3 t

Razina buke

1 I

^ 50

"

i

pfa
m

EH
j L / ^ N Aluminijsko - drveni prozor, V 2 / konstrukcija krilo na krilo, do 40 dB

Lokalna cesta u naselju" (dvotračna) Stambeno sabirna ulica (dvotračna) Gradske glavne prometne ulice Industnjska područja 4-do 6 tračne glavne prometne ceste. autocestovni priključci i auto ceste

1
1 II 200 do 1000 III IV III 1000 do 3000 IV V IV

51 do 55

II

56 do 60

III

61 do 65

IV

66 do 70

i 100

3000 do 5000 V

V

>70

2

"Izvan naselja i kod cesta u industnjskim i radnim zonama uzeti slijedeću viSu razinu buke

> Vrijednosti u zagradi odnose se na vanjske zidove i moraju se uzimati i za prozore, ukoliko oni predstavljaju više od 60% površine vanjskog zida

t»(D

Aluminijski klizni prozor, temnoizoliran do 35 dB

Kolika je glasnoća? Klasa akustične izolacije 6

®

Izbor odgovarajuće akustičke izolacije

m T 4: A
ru
* (7) prozor oa sintetičnog materijala, aluminijski istaknuti doprozornik, do 42 dB * W .0. Prozor od sintetičnog materijala, krilo na krilo, između ploha solama izolacija, kapacitet do 45 dB

Veličina Orijentacijska upozorenja 0 obilježjima konstrukcije prigušenja prozora i ventilacijskih uređaja buke dB 50 Prozor s kutijom i odvojenim slijepim doprozornicima sa specijalnim brtvljenjem, vrlo velikim razmakom stakala veće debljine Prozor s kutijom sa specijalnim brtvljenjem, velikim razmakom debelih stakala; prozori krilo na krilo s odvojenim okvirima krila, specijalnim brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 100 mm Prozor s kutijom sa specijalniim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; prozori krilo na krilo sa specijalnim brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 60 mm Prozor s kutijom bez dodatnog brtvljenja i srednje debelim staklom; prozori krilo na krilo sa dodatnim brtvljenjem, uobičajenim razmakom stakala veće debljine, izolacijsko ostakljenje u teškoj višeslojnoj izvedbi; staklo debljine 12 mm, fiksno ugrađeno ili u brtvljenim prozorima Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje debelim staklom; fiksno ugrađeno ili s brtvljenim prozorima Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje tankim staklom u prozorima bez dodatnog brtvljenja Nebrtvljeni prozori s jednostrukim ili izolacijskim ostakljenjem

5

45-49

4

40-44

3

35-39

-

-

-

-

-

-

2

30-34

1

25-29

J — — I 1.39 4 — ——I 1 — 1 — — 1

0

20-24

1

( 9 )

Vanjske mjere slijepog doprozornika za klizne prozore-»

©

Klase akustične izolacije prozora (izvod iz VDI - smjernica br. 2719)

184

Potrebna vrijednost akustične izolacije prozora Rw (u dB) u prostorijama za boravak u stanovima2) 25(30) 25(30) 30(35) 35(40) 40(45) 45(50)

J

CISCENJE ZGRADE
TRA 900 + AuFzV - > Q P Fasadna dizala i transporteri Kao osiguranje od pada mogu se upotrijebiti sigurnosni pojasi s uprtačima, sigurnosna užad ili drugi uređaji za osiguranje na visini -»

©

Osiguranje pomoću sigurnosne košare i sigurnosnog pojasa

@

raraielno pomične sigurnosne ljestve, moguća uporaba za 3 - 4 etaže

Fasadna dizala odnosno transporteri za čišćenje prozora (što omogućuje fiksno ostakljenje) i fasada -> © - ® služe i za radove na održavanju i popravcima (štedi se izgradnja skele). Uz pravodobno postavljanje služe i za izvedbu građevinskih radova (namještanje rebrenice, montaža prozora itd.). Uz male tehničke preinake mogu fasadna dizala i transporteri poslužiti za spašavanje pri požaru. Izvedba kao prijevozne viseće ljestve na vodilicama, uređaj s gondolom bez tračnica, uređaj s gondolom na tračnicama, pričvršćeno na krovnu ploču ili na balustradu, sa zavojima i skretnicama. Uređaj s visećim Ijestvama (fasadni transporter) od lakog metala -» ©sastoji se od pokretnih visećih ljestvi i tračnica. Širina ljestvi 724 ili 840 mm, ukupna duljina najviše 25 m, ovisno o sklopu zgrade. Najveće korisno opterećenje 200 kg (dva čovjeka i pribor). Varijante su galerije za održavanje -» © i balkoni za čišćenje -» © .

Čišćenje susjednih prozora

®

Zatamnjena površina predstavlja prihvatljivu veličinu za čišćenje Vrsta građevine Uredi Javni uredi Prodavaonice Prodavaonice (na gl. ulicama) Bolnice Škole Hoteli (first class) Tvornice (precizni radovi) Tvornice (teški rad) Privatne kuće Vanjski prozori Svaka 3 mjeseca* 2 tjedna Izvana svaki tjedan Iznutra svaki 2. tjedan Izvana dnevno Iznutra svaki tjedan 3 mjeseca 3 - 4 mjeseca 2 tjedna 4 tjedna 2 mjeseca 4 - 6 tjedana Krovni prozori Svakih: 12 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca 6 mjeseci
-

* Prozore u prizemlju treba češće čistiti Balkoni za čišćenje (7) Vremenski razmaci čišćenja prozora

Sustav Gardemann Radne platforme

185

VRATA
DIN 107 s.8

©

Općenito pogrešno otvaranje

(2)

Općenito pravilno otvaranje

i.

(5)

S ormarom (povoljan raspored)

©

Dvoja vrata na uglu koja se otvaraju u istu prostoriju

(7)

Dvoja vrata pogrešno

(8)

Dvoja vrata pravilno

Lijeva brava y e v a šarka K-J

LE (9)

VZ7-77 (T^)

RE

\

^ « ^ ^ D e s n

Lijeva Sarka

J

Desna brava

Lijeva brava

Zatvaranje desno
Desna brava

Zatvaranje lijevo

Desno krilo

Lijevo krilo

Desna šarka

Dvokrilna vrata s desnom bravom

^ ^

Leteća vrata jedno- i dvokrilna, event, desni promet

Okretna vrata, jednokrilna, ekscentrična

Centrična, za desni promet

SZ3

Πv ^ v v Krilo s bravom

(i?)

Četverokrilna vrata

Klizna vrata, klize ispred zida

Klizna vrata, ulaze u zid
Dvokrilno

Američki Balanced Door

Američki Balanced Door

U unutrašnjosti zgrade moraju vrata biti smisleno raspoređena, jer nepovoljno smještena ili nepotrebna vrata smanjuju iskoristivost prostora, otežavaju njegovo korištenje i uzrokuju gubitak prostora za smještaj namještaja - » © - ® . Razlikuju se: vrata koja se otvaraju prema unutra, u prostoriju, i vrata koja se otvaraju van, prema hodniku. Uobičajeno je da se vrata otvaraju u prostoriju - » ® Vrata se označavaju prema položaju i namjeni, smjeru otvaranja, načinu nalijeganja, vrsti dovratnika, konstrukciji krila, načinu pokretanja i otvaranja. Unutarnja vrata: sobna vrata, ulazna vrata u stan, podrumska vrata, vrata za kupaonicu, zahod i ostale nusprostorije.
Vrata se otvaraju u prostoriju Vrata se otvaraju na hodnik

O
I I I I
Oblikovanje krila vrata

Vanjska vrata: kućna i dvorišna ulazna vrata, vrata za balkone i terase. Balanced Door - » @ - ® zahtijeva minimalnu silu za otvaranje, pogodno za prolazna vrata u hodnicima, u vjetrobranu itd. Širina vrata ovisi 0 namjeni prostorije koju zatvaraju. Najmanja svijetla širina iznosi 55 cm U stambenim zgradama iznosi svijetla širina: jednokrilna vrata, sobna vrata oko 80 oko 70 za nusprostorije, kupaonice, zahode ulazna vrata u stan oko 90 kućna vrata do 115 sobna vrata oko 170 dvokrilna vrata, kućna vrata 140-225 Svijetla visina unutarnjih vrata: minimalno 185 normalno 195-200 cm cm cm cm cm cm cm cm

I 0 I I I

£
£

Ne dopušta se da su klizna i okretna vrata izlazna jer u slučaju opasnosti otežavaju bijeg iz zgrade.

186

VRATA
DIN 4172,18100, 18101, 18111 Mjere otvora za vrata u zidovima -> © normirane su građevinske mjere prema DIN-u 4172. Ako su u iznimnim slučajevima nužne drugačije veličine, treba ih oblikovati kao višekratnike od 125 mm. Čelični se dovratnici mogu upotrijebiti kao desni i lijevi -> Oznaka za zidni otvor širine 875 mm i visine 2000 mm (u normiranoj građevinskoj mjeri): zidni otvor DIN 1 8 1 0 0 - 8 7 5 x 2000

Normirane zidarske mjere Zidni otvori z a vrata DIN 18100

Mjere krila Vanjske mjere vratnog krila ('tipske mjere") Mjere krila o d žljeba do žljeba, nominalne mj. dop. odstup.

Mjere dovratnika Svjetla širina dovratnika u žljebu dop. odstup

±1

±1

Svjetla visina dovratnika u žlljebu

-3
841 591 716 841 966 716 841 966 1091 1858 1983 1983 1983 1983 2108 2108 2108 2108,

8 .

1
2

875 625 750 875 1000 750 875 1000 1125

1875 2000 2000 2000 2000 2125 2125 2125 2125

860 610 735 860 985 735 860 985 1110

1880 1985 1985 1985 1985 2110 2110 2110 2110

834 584 709 834 959 709 834 959 1084

1847 1972 1972 1972 1972 2097 2097 2097 2097

•D m

Debelo uokvireno preferentne mjere

Granica z a naziv "vrata"

3 4 5

Z a veličine označene brojkom su u DIN 1 8 1 0 1 n a v e d e n e točne mjere z a dovratnike i vratna krila. Brojka je identična broju retka u tab. 1. D I N 1 8 1 0 1

6 7

Zidni otvori ovih preferentnih veličina su u pravilu z a dvokrilna vrata

8 9

(§)

Užfjebljena vratna krila i dovratnici DIN 18101 Svjetla mjera prolaza kroz dovratnik ŠxV 811x1843 561x1968 686x1968 811x1968 936x19682) 686x2093 811x2093 936x20932) 1061x20932) Vanjska mjera kroz dovratnik (DIN 18101) SxV 860x1860 610x1985 735x1985 860x1985 985x1985 735x2110 860x2110 985x2110 1110x2110

Mormirana zidarska Nominalna mjera Mjera žljeba njera (DIN 18100 zidnog otvora dovratnika širina x visina ŠxV ŠxV ±1 -2 875x1875 625x2000') 750x2000D 875x20001> 1000x2000» 750x2125 875x2125 1000x2125 1125x2125
1 2

| M j e r a v r a t n o g krila ¡Normirana z i d a r s k a

885x1880 635x2005 760x2005 885x2005 1010x2005 760x2130 885x2130 1010x2130 1135x2130

841x1858 591x1983 716x1983 841x1983 966x1983 716x2108 841x2108 966x2108 1091x2108

mjera Visina vrata

>Ove su mjere preferentne (dovratnici sa skladišta)

>Samo su ove veličine prikladne za osobe u invalidskim kolicima (DIN 18025) Mjere čeličnih dovratnika - * © + ®

(2)

Širina >

(§)

I Mjera dovratnika od I Ižlijeba do žlijeba I Mjera vratnog krila ¡Normirana zidarska mjera (4) Vrata sa slijepim dovratnikom (5)

Mjera dovratnika od žlijeba do žlijeba M j e r a v r a t n o g krila Normirana zidarska mjera Normirana zidarska mjera

Vrata sa slijepim dovratnikom

(Í0)

Čelični dovratnik DIN 18111

j g j
Svijetla m j e r a otvora Svijetla mjera otvora Svijetla mjera otvora

Svijetla mjera prolaza

S
i Mjera dovratnika od 'žlijeba do žlijeba I M j e r a v r a t n o g krila I N o r m i r a n a z i d a r s k a mjera Vrata sa stolarskim dovratnikom I Mjera dovratnika od 'žlijeba d o žlijeba M j e r a v r a t n o g krila ' Normirana zidarska mjera (drveni) i Normirana zidarska mjera

I

| M j e r a v r a t n o g krila Mjera dovratnika od žlijeba d o žlijeba ' M j e r a v r a t n o g krila I Normirana zidarska mjera I

Normirana iz'dar"
sk a

I [Mjera 'vratnog krila Mjera dovratnika od žlijeba do žlijeba

.

©

Vrata s dovratnikom

©

m

'era

Kutni dovratnik

Obuhvatni dovratnik

Dovratnik

187

VRATA
Okretna vrata -» © - © izrađuju se tako da se mogu sklopiti, tj. kad je mnogo prolaznika, osobito ljeti, krila se sklope u sredini ako ljudi istodobno ulaze i izlaze. Krila se mogu sasvim gurnuti na stranu ako se prolazi samo u jednom smjeru (kraj radnog vremena) -> @ - © Automatska vrata, uređaji za otvaranje: radarsko upravljanje, električna kontaktna hasura -> © - ® pneumatski kontakt u podu. Jednosmjerni ili refleksni svjetlosni branik, automatska klizna vrata pogodna za izlaze za nuždu u trgovinama, upravnim zgradama, samoposluživanjima, 6-krilna širine do 8 m. Vrata - zračna zavjesa -> (§) , noću se zatvara podiznim vratima ->• (D Zatvaranje prostorije pomoću sklopivih vrata-» ®). Harmonika - vrata obješena u sredini -> (vi) za zatvaranje širokih otvora. Kombinacija okretanja i klizanja. Akordeon - vrata izrađuju se od ukočenog drva, umjetne kože ili tekstila -> © Teleskopska vrata sadrže više krila koja su međusobno spojena zupcem. Teleskopska vrata s vanjskom vodilicom jednoslojna su -> © a s unutarnjom vodilicom dvoslojna -> ®
© Sklopiva vrata vođena bočno Sklopiva vrata vođena centrično (harmonika - vrata) Akordeon - vrata od drvenih ploča odn. savitljivog materijala

Teleskopska vrata jedna do drugih-» © ili jedna u drugima -> ® s gornjim ovjesom mogu se voditi oko ugla © ili koristiti za promjenljiva zatvaranja ->© Razdjelne zavjese nabrane odozgo -> © , ili horizontalno s gornjim ovjesom —• © omo> gućuju dijeljenje velikih prostorija.

1

Klizna vrata vođena oko ugla, zglobna klizna vrata

Razdjelna zavjesa prema DIN 10032 d. 4

188

POSEBNA VRATA
—» Q P Za garaže i slično proizvode se podizno - zakretna vrata 0, zakretno - preklopna vrata s oprugom ili protuutegom. Jednostijena, dvostijena, zatvorena, djelomično ili potpuno ostakljena. Ispuna drvo, sintetska, aluminij, pocinčani čelični lim.Najveći otvor za prolaz vozila 4,82 x 1,96 m. Maksimalna veličina krila oko 10 m 2 . Može se ugraditi i u kružni ili segmentni luk. Udobno rukovanje pomoću motora za daljinsko upravljanje. Podizna sklopiva vrata -» CD, člankovita vrata -> (D, teleskopska podizna vrata -> rolo-vrata © od aluminija za smještaj ispod stropa. Jednostijena i višestijena velika ulazna vrata za industrijske, prometne i radioničke građevine. Maksimalna širina 18 m i visina 6 m. Rukovanje pomoću: poteznog prekidača, fotoćelijom, indukcijskim ili bežičnim daljinskim upravljačem (električno ili pneumatski), kontaktnim pragom. Provozne vratnice s brzim otvaranjem -» © , PVC vratnice klatna -> ® jednoslojni PVC otporan na trošenje i udar. Proizvodi se i kao trakasti zastor -> ® Brtvljenje vrata gumenim segmentima ili gumenim svitkom za utovar u grijane skladišne prostorije. Zaštita od atmosferilija pri utovaru i istovaru © - © Protupožarna vrata T30 - T90 jednokrilna i dvokrilna -> © Protupožarna klizna vrata. -> @ Klizna, podizna ili podizno zakretna vrata u protupožarnim zidovima moraju funkcionirati neovisno o električnoj napojnoj mreži. U slučaju požara moraju se automatski zatvoriti (Fischerov zasun).

a) Podizno-preklopna vrata

b) Podizna vrata s oprugom za izjednačenje težine bez stropne vodilice

c) Podizna vrata s protuutegom

A 2,25 2,37= 2,50 2,75 3,00 4,00 4,50 5,00 8,00

m m m m m m m m m

B •••V^ 2,00 m 2.12 5 m 2,25 m 2,37 5 m 2,50 m 2,75 m 3,00 m 3,00 m 7,00 m

15-18

(?)

Podizna sklopiva vrata

©

Člankovita vrata (sekcijska vrata), normirane veličine

Rolo - vrata / rolo - rešetka (čelik aluminij) 14 m

Klizna vrata Čelična klizna vrata T 30 - T 90 T 30: 5,00 x 4,00; T 90: 8,50 x 3,50

©

Moguća staklena ispuna

Sklopiva vrata na mehanički pogon (brzo pokretna)

A 1,00 1,00 1.25 1,25 1,50 1,50 1,75 1.75 2,50

B 2,00 2,125 2,00 2,125 2,00 2,125 2,00 2,125 2,50

©

Brtvljenje vrata gumenim segmentima

Brtvljenje vrata gumenim svitkom

Protupožarna vrata T30 - T 9 0

^ ^

Protupožarna klizna vrata T30-T90

189

UREĐAJI ZA ZAKLJUČAVANJE
DIN 18252

Cilindrične brave pružaju najveću sigurnost jer je otključavanje pomoću alata gotovo nemoguće. Cilindrična brava koju je razvio LINUS YALE bitno se razlikuje od drugih sustava brava. Razlikuju se profilni, ovalni, okrugli, dvostruki i polucilindrični sustavi © Cilindri se prema potrebi isporučuju kao jednostrani ili dvostrani, u dužinama koje se povećavaju za po 5 mm, kako bi odgovarale debljini vrata. Najveću sigurnost pruža cilindar DOM IX ->(§) Varijacijom širine sustav je IX predviđen i za neuobičajeno velike i komplicirane ključarske sustave. Pri projektiranju i narudžbi ključarskog sustava izrađuje se plan zaključavanja i izdaje pripadajuća sigurnosna isprava, rezervni se ključevi isporučuju samo nakon predočenja tih dokumenata. Sustav centralne brave U ovom sustavu ključ ulaznih vrata stana zaključava i sva zajednička vrata zgrade koja koriste svi stanari, npr. vrata u vrt, podrum ili ulaza u zgradu. Pogodno za zgrade s više stanova -» © Sustav glavnog ključa U ovom sustavu zaključava jedan "nadređeni" ključ sve cilindre čitavog sustava. Prikladno za obiteljske zgrade, škole, gostionice -» <D
(5) Sustav glavnog ključa

1

Sustav centralnog ključa U ovom se sustavu sjedinjuje više sustava centralne brave. Pogodno za stambene zgrade © Svaki stanar svojim ključem zatvara svoj stan, a jedan glavni ključ zatvara sva glavna vrata.

11
fl
f=±%f

_

?1
il J 0• O S ,
f—

0 Ü H I "SSiSä B«« gSiS

n

m

lilrâà

Sustav generalnog centralnog ključa Ovaj se sustav sastoji od više sustava glavnog ključa. Generalni glavni ključ omogućuje jednoj osobi pristup svim prostorijama. Moguća je podjela na područja glavnim i skupnim ključevima. Svaki cilindar ima i svoj posebni ključ i može se zaključati samo tim i "nadređenim" glavnim ključem. Primjena: tvornice, radionice, zračne luke, hoteli © Slaba mjesta na koja treba obratiti pažnju pri projektiranju zgrade -»

©

Kombinacija sustava centralnog i glavnog ključa

Ormari za spise, kabine za kupanje, poštanski sandučići, prolazna vrata, vrata za nuždu, garderobe, brave ormara, hladnjače, vrata na namještaju vrata u cijevnom okviru, rolo - vrata, pisaći stolovi, zasuni, kabine za presvlačenje Strojarnica dizala, prekidači dizala, prostorije elektr. postrojenja, garažna vrata, zakretna vrata, rešetkasta vrata, vrata kotlovnice, podrumska vrata vatrozaštitna i vatrootporna, priključci za spremnik ulja, razvodne kutije Ulazna vrata uredske zgrade, krovni otvori, okretni i otklopni prozori, prostorije za elektron, obradu podataka, ulazna vrata, rešetkasta vrata, podizna vrata, podrum, prozori, nadsvjetla, prekidači, ulazna vrata stana (5) Stupnjevi ugroženosti

Ugroženo

Jako ugroženo Vrlo jako ugroženo

Dimenzije u m m

Sustav generalnog i centralnog ključa

Cilindrične brave: profil, polovica, okrugla

190

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA
DIN 57100, 57 800, 57 804 - > t D

Sigurnosna tehnika obuhvaća mjere koje su potrebne za otklanjanje kriminalne opasnosti za tijelo, život i materijalna dobra. Zapravo se svi dijelovi zgrade mogu probiti, makar bili i od čelika ili armiranog betona, ali je ipak osiguranje potrebno. Ustanovljuje se analizom sigurnosti slabih mjesta, uz predračun troškova / koristi. Policija surađuje i savjetuje pri izboru sigurnosnih i kontrolnih sustava.

Mehanička osiguranja su graditeljski zahvati koji počinitelju suprotstavljaju mehanički otpor, čije je svladavanje moguće samo silom, uz ostavljanje tragova nasilja. Važan kriterij je veličina otpora. Osnovna mjesta za poduzimanje mjera u stanovima su ulazna vrata, prozori i podrumska okna, a u poslovnim zgradama izlazi, ulazi, prozori i nadsvjetla, ograde. Mehaničke sigurnosne naprave, među ostalim, čelične su rešetke, fiksne ili rolo-rešetke na otvorima zgrade i otvorima za ventilaciju, sigurnosne rolete, sigurnosne brave, lanci itd. Kod stakala to su žičani ulošci ili ulošci od čeličnih vlakana koji djeluju kao zaštita od provale. Akrilna i polikarbonatna stakla pružaju povećanu zaštitu.
I Policija Zaštitarska poduzeća | Vratar Ćl. obitelji, suradnici

0

Uređaji za dojavu provale - organizacija i način djelovanja Uređaj za dojavu požara Sustavi daljinskog upravljanja Sustavi osiguranja robeUređaj za dojavu napada ¡^provale Sustav za alarmiranje iz dizala

Električni alarmni uređaji automatski javljaju pokušaj provale ili nasilnog ulaza u nadzirani prostor. Osnovni kriterij je vrijeme između dojave i intervencije službe kojoj je dojava upućena. 1. Uređaji za dojavu provale (EMA) i uređaji za dojavu prepada (UMA) služe čuvanju i osiguranju osoba i stvari koje se nalaze u zgradi. Ti uređaji ne mogu spriječiti upad u čuvane prostorije, ali moraju takav pokušaj što prije dojaviti. Optimalno se osiguranje dakle može postići samo kombinacijom mehaničkog osiguranja i smisleno ugrađenoga uređaja za dojavu provale. Mjere nadzora: kontrola oplošja zgrade, nadzor nad prostorijama, pojedinačnim objektima, sigurnosne klopke, alarmni signali.

Sustav video -nadzora Uređaj za nadzor © v a n j s k i h površina Sustavi osiguranja

Sustav kontrole prilaza

(3)

Vanjsko osiguranje zgrade u privatnom području

Uređaji za dojavu požara (BMA) namijenjeni su za dojavu opasnosti (GMA) kako bi ljudi mogli neposredno pozvati u pomoć i / ili za pravodobno otkrivanje i dojavu požara. Ti uređaji služe za zaštitu osoba i materijalnih dobara. 2. Uređaji za nadgledanje vanjskog prostora namijenjeni su da se sa svih strana izvan zatvorenih zgrada nadzire prostor. Služe za zaštitu objekta pomoću mjera koje se poduzimaju u njegovu okruženju, odnosno u okolnom slobodnom prostoru, najčešće do granica zemljišta (uključujući i granice). Sastoje se od mehaničkih / graditeljskih mjera, elektroničkih detektora i / ili organizacijskih / osobnih mjera. Svrha: pravno razgraničenje, odvraćanje, sprečavanje, usporavanje, rano upozoravanje, detekcija osoba i vozila, promatranje i identifikacija pokušaja sabotaže i špijunaže. Sastav: građevinski zahvati: ograde, jarci, zidovi, barijere, posebna vrata, nadziranje prilaza, rasvjeta. Elektrotehničke mjere: centralna kontrola, detektori, senzori, video / TV, sustav kontrole prilaza, obavještavanje viših nadležnih službi PO/TEMEX/TWG/FUNK. Organizacijske mjere: osoblje, promatranje, nadzor, osiguranje, specijalne jedinice, tehničko osoblje, psi čuvari, plan akcije na poziv u pomoć.

®

Unutarnje osiguranje zgrade u industrijskom i komunalnom području

191

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA
pDijelovi zgrade i oprema koje treba osigurati
2 £ o

Jl/IT

m *>E o
i ? ro re a S <2*5 I I

I

DIN 57100, 57 800, 57 804 - >

Qp

Simboli -» s. 24 3. Sustavi za osiguranje robe, nazvani i sustavi protiv krađe u prodavaonici, jesu elektronički sustavi i služe zaštiti od krađe i neovlaštenog ili zabranjenog odnošenja robe iz nadzirane prostorije ili područja tijekom normalnog dnevnog poslovanja.

ÜC 0 O
Kućna vrata, vanjska vrata Unutarnja ulazna vrata Sobna vrata") Klizna vrata - unutra « Garažna podizna vrata Prozori - s krilima Prozori - vrata, podizna vrata Ostakljena klizna vrata - vani Svjetlosne kupole Prozori u krovnoj plohi Zidovi od staklenih blokova Izlozi, velika fiksna ostakljenja Masivni zidovi i stropovi Laki zidovi i stropovi Tavanske stube - pokretne
- skulpture Pojedin. objekti 1 2) — reljefi - slike
1

C (O Olfí S o 2

-a.ü

o o o o O o o o o o o o

o'
o'

5

o
o

o

o71
o'
o" o o o o"

o"

o3' o' O 4. Sustav za kontrolu prilaza je elektronički sustav koji povezan s mehanikom dopušta odnosno oslobađa pristup npr. zgradi, prostoriji, zoni samo uz provjeru identiteta. To se poduzima nakon elektroničke provjere osobne identifi-

o

o

o5' o
51

kacijske O

isprave

ili

dozvole službe.

izdane od nadležne

Tehnički je moguće istodobno nadzirati pristup i uređaje za bilježenje vremena. 5. Daljinski sustavi za informiranje, prijenos / izmjena poda11

Podne površine - unutra") Oklopljena blagajna ) Ormari, kućišta aparata12) Kanali, ventilacijska okna, instalacije
Javljači provale ^ O Vrlo prikladni Još uporabivi Različiti javljači mogu se samo ograničeno upotrebljavati, npr. ne na armir., spregnutom ili strukturiranom staklu Prvenstveno kao uređaj za zaključavanje Ako je uklopmk na tim vratima Ako treba osigurati samo ulazna vrata, vidjeti i zatvaranje vrata s alarmiranjem Postavljeno kao klopka ispred Posebno oblikovani magnetni kontakt z a montažu u podu Ne upotrebljavati u tzv području dohvata rakom, ako je krilo nesetabilno odn. ima vibracija u blizini Postoje svjetlosne kupole s ugrađenim alarmnim uređajem Obratiti pažnju na ograničenja zbog težine stakla Za vrlo vrijednu i sadržajem bogatu opremu preporučuje se posebno pojedinačno osiguranje Preporučuju se kapacitivni vanjski detektori i/ili uključeno u nadzor prostorije
12

o 51

) > ") 5 ) 8) 7 > 3 > 9 ) 1 °) 11 ) 12 >
3

2

taka između dviju različitih službi putem javne telefonske mreže Njemačke savezne pošte. TEMEX/DATEX/BTX služe daljinskoj kontroli, mjerenju, upravljanju, dijagnostici, regulaciji, informatici, kontroli stanja informacija i podataka i povezivanju jednog objekta s drugim.

©

Kontaktni i površinski nadzor - prikladna instalacija javljača provale

Usporedbeni kriteriji

m .
Ultrazvučna zaštita praštanje Karakteristika nadzora prioritetno obuhvaćen smjer kretanja Ultrazvučni dopler Visokofrekventni dopler Infracrveni dopler

lili
Montaža na stopu 90 - 1 1 0 m 2 montaža na zidu oko 4 0 m 2 do 9 m Garantirano Ovisno o uređaju 30 - 50 m 2 do 14 m Ovisno o uređaju 150 - 200 m 2 do 25 m Ovisno o uređaju 60 80 m 2 prostorije do 12m hodnici do 60m Garantirano - male do velike prostorije - puni i djelomični nadzor nad prostorijom - sigurnosna zamka - ujedno i dojava požara Dopušteno Dopušteno Nije dopušteno Bez problema Nije garantirano Nije garantirano

6. Sustavi za nadzor, promatranje, upravljanje, provjeru: bilježenje zbivanja pomoću kamere i monitora ručno i / ili automatski unutar i izvan objekata, danju i noću tijekom 365 dana. 7. Sustav alarmiranja iz dizala koristi se za osobna i teretna dizala. Ti sustavi služe sigurnosti korisnika takvih uređaja i predviđeni su prije svega s namjenom da se mogu osloboditi osobe koje su se zatekle zatvorene u dizalu. Zatvorene osobe dobivaju izravnu govornu vezu s odgovarajućom, stalno prisutnom službom za oslobađanje / spašavanje.

Područje nadzora po jedinici orijentacijske vrijednosti dosega

Nadzor nad čitavom prostorijom (preko 8 0 % prostorije) Tipična mjesta postavljanja

- male do velike prostorije - hodnici - puni i djelomični nadzor nad prostorijom Uvjetno dopušteno Dopušteno Nije dopušteno Bez problema

- male do velike prostorije - djelomični nadzor nad prostorijom - sigurnosna zamka Uvjetno dopušteno Dopušteno Nije dopušteno S oprezom

- duge, velike prostorije - nadzor nad dijelom prostorije sigurnosna zamka za velike prostorije Dopušteno Dopušteno Dopušteno S oprezom

Dopuštena temperatura okoline

ispod 0 °C od 0° do 50 °C preko 50 °C

Može li u istoj prostoriji biti više javljača? Utjecaj susjednih prostorija ili zona uličnog prometa

Bez problema

Bez problema

Ne preporučuje se

Bez problema

Mogući uzroci pogrešnog alarma

- jaki šumovi u području frekvencije ultrazvuka - zračno grijanje u blizini javljača - jaka turbulencija zraka - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr. male životinje

- j a k i šumovi u području frekvencije ultrazvuka - zračno grijanje - turbulencija zraka - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr male životinje - smetajući utjecaji u blizini javljača (povišena osjetljivost)

- skretanje zraka uslijed refleksije na metalnim predmetima - zraka prodire kroz zidove i prozore - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr. male životinje - ventilatori - elektromagnetski utjecaji

- izvori topline s brzom promjenom temperature, npr. žarulje, el. grijalice, otvoreni plamen u podr. djel. - direktni, jaki i promijenjljivi svjetlosni utjecaji na javljač - objekti u pokretu, npr. male životinje

(2)

Nadzor prostorija - najvažniji usporedbeni kriteriji

192

STUBISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5
2,00

©

n S i - ,

Duljina čovječjeg koraka na horizontalnoj površini

©

Podloga u usponu skraćuje duljinu koraka, ugodan uspon 1:10 - 1 : 8

©

Povoljan normalni uspon 17/29, duljina koraka 2 visine + 1 gazište = oko 62,5 cm

Z a do 5 stuba m o ž e se r u k o h v a t i o g r a d a izostaviti

S t u b e n a g i b a i s p o d 1:4 b e z rukohvata

(4)

Stube slične Ijestvama, s ogradom

Normalne stube 17/29, podest poslije max. 18 stuba

©

Stube bez rukohvata

Odredbe o stubištima u građevinskoj su regulativi različite. DIN 18065 regulira zahtjeve o dimenzijama stubišta. Za stambene zgrade do dva stana korisna širina je najmanje 0,80 m, stube visina / gazište 17/28 cm. Stubišta koja po propisima nisu nužna: 0,50 m 21/21. Prema propisima, nužna stubišta najmanjih dimenzija 1,00 m te 17/28. U visokim stambenim zgradama širina treba biti 1,25 m. Širina stubišta u javnim zgradama izračunava se prema željenom vremenu pražnjenja -» s. 490. stadion. Dužina stubišnog kraka 3 stube do 18 stuba © , Duljina podesta = n-struka duljina koraka + 1 širina gazišta (npr. kod stuba 17/29 = 1x63+29 = 92 cm, ili 2x63+29 = 1,55 m). Vrata koja se otvaraju prema stubištu ne smiju smanjiti širinu prolaza. Blagi udobni nagib za stubišta na otvorenom, npr. u vrtovima i si., postiže se umetanjem podesta između svake tri stube. Stubištem u kazalištu ili na otvorenom ljudi se kreću sporo, pa ono može biti blago. Stubište na pomoćnom ulazu ili na izlazu za nuždu mora omogućiti brzo svladavanje visine.

©

Pravilno postavljeni stubišni krakovi jedan iznad drugog štede prostor

©

Položaj rogova i greda u smjeru stubišnog kraka štedi prostor i novac

©

Podrumska stubišta s otklopnim vratima treba izbjegavati; gornja kombinacija je prikladna i bezopasna Visina etaže Dvokrako stubište Jedno- i trokrako stubište, stubište u zgradi blagi (ugodan) blagi (ugodan) nagib nagib - broj stuba a 2250 2500 2625 2750 3000 b - visina - broj stube stuba c f - visina stube 9 173,0 166,6 175,0
-

_
14
-

_
178,5
-

13 15 15
-

16 18

171,8 166,6

17

176,4

MQ)

Kod zavojitih stubišta treba Hl) razmak između linije hoda i vanjske ograde biti 35 - 40 cm

Kod stubišnog kraka u pravcu razmak između linije hoda i ograde 55 cm

02) ^ ^

Stubište na kojem se dva čovjeka mogu mimoići

= širina za 3 osobe

^4)

Visina etaže i nagib stuba

Konsna širina prolaza između površine _ zida i unutarnjeg ruba rukohvata Stubišta u obiteljskim zgradama unutar stana, stube za tavan i podrum U stambenim zgradama s d o dvije p u n e e t a ž e

>1,0m ili između rukohvata U višekatnicama u bolnicama > 1,25 < 2,50 U s t a m b e n i m z g r a d a m a s više od I 2 p u n e e t a ž e i ostalim z g r a d a m a |

S t u b e m o r a j u imati čvrsti rukohvat. Kod širine stuba preko 4 m p o t r e b a n j e dodatni međurukohvat. Zavojito stubište: rukohvat na vanjskoj strani

Manje š i r i n e prolaza kod rijetko korištenih stuba

Veće Širine prolaza z a više od 1 5 0 o s o b a 20 30 Gazište ( c m ) •

Minimalne dimenzije stuba

Mjere korisne širine prolaza -> s. 194

(4)

©

Potrošnja energije odrasle osobe pri usponu stubama

193

2 0 / 2 3 Najstrmije stube u stambenoj zgradi / 19/25 18/27 Udobne stube u stambenoj zgradi

STU BISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5 , 4 1 7 4 Širok je raspon stvaralačke izražajnosti kad je riječ o stubištima i prilaznim putovima: od oblikovnih mogućnosti najrazličitijih stubišta u stambenim zgradama do raskošnih vanjskih stubišta kod kojih uspinjanje 1 silaženje postaje koračanje. Kretanje stubištem zahtijeva u prosjeku 7 puta veći utrošak energije nego normalni hod po ravnom. Pri usponu stubištem fiziološki je povoljan "rad penjanja" pri nagibu stubišta od 30° i izražen je odnosom penjanja visina stube H _ 17

l •

Blage rampe do 6° odn.1:10

stubišta (?) Slobodni profil stubišta

Nagibi za rampe, vanjska stubišta, stubišta u stambenim zgradama, stubišta u strojarnicama i ljestve

Vrsta z g r a d e

Vrsta stuba

Korisna širina stuba o CO All

Nagib a2)

Gazište a3'

/

• 251

Ž50

• 25~

Stambena zgrada s ne više od dva stana
1)

- stube propisane građ. regulativom

- s t u b e koje v o d e u prostoriju za boravak

17±3 = 21

281? = 21

. Korisna svijetla širina stubišta

iH

Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodat, stube), v. DIN 18064/11.79., odsjek 2.5 S t u b e koje p r e m a p r o p i s i m a nisu n e o p h o d n e ( d o d a t n e stube) u stanovima

=

50

= 21

= 21

RukohvatQ

=

50

Nije p r o p i s a n o

širina gazišta T 29 Odnos penjanja određen je duljinom koraka odraslog čovjeka (oko 63 - 64 cm). Za povoljan odnos penjanja uz najmanji utrošak energije vrijedi formula: 2 h + t = 63 (1 korak). Pri dimenzioniranju i oblikovanju stubišta vrlo je važan, uz navedene odnose, funkcionalna i oblikovna svrha stubišta. Važno je ne samo svladavanje visine nego i način njenog svladavanja. Kod stubišta na otvorenom, s masovnim prometom, preporučuju se niske stube 16x30 cm. Stubišta za urede ili stubišta za nuždu moraju omogućiti brzo svladavanje visine. Svako potrebno stubište mora biti smješteno u svom vlastitom prostoru koji mora sa svojim prilazima i izlazima u vanjski prostor biti tako smješten i oblikovan da se bez opasnosti može koristiti kao izlaz za nuždu. Širina izlaza š širini stube. Od svakog mjesta neke prostorije za boravak, kao i podrumske etaže, mora udaljenost do najmanje jednog stubišta ili izlaza biti š 35 m Ako je potrebno više stubišta, treba ih razmjestiti tako da putovi za spašavanje budu što kraći. U stubišnom prostoru moraju otvori prema podrumu, neizgrađenom tavanskom prostoru, radionicama, skladištima i sličnim prostorijama biti opremljeni vatrootpornim automatskim zatvarajućim vratima, vremena otpora protiv požara T30.

o co Ali o o o m All All

Ostale zgrade

S t u b e koje z a h t i j e v a j u propisi Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodatne stube), v. DIN 1 8 0 6 4 / 1 1 . 7 9 , odsijek 2.5

17!i §21

2811 = 21

1) 2)

Uključuje i m a n s a r d n e s t a n o v e u z g r a d a m a s više o d 2 s t a n a ali ne < 1 4 c m
3)

ali ne > 3 7 c m = utvrđivanje o d n o s a uspona a / a

• 6

Svijetla širina stubišta

:>: D 6

(2)

Stubišta u zgradama D!N 18 065 -» ( 3 ) — ( 4 )

©

u
•4,2 m2 • 4,3 m 2 4,7 m2

m
5,Om2

m
5,2 m2 4,9 m 2

l:B
na gornji krak može zakrivljenjem ->

Slike 16 uspona 17/29, 17,2/28,1; visina etaže 2,75 m; širina prolaza 1,0 m.

Stubišta bez podesta pokrivaju u svim formama praktički skoro istu tlocrtnu površinu, ali se put od izlaza s donjeg do pristupa — ( f j ) znatno skratiti. Zbog toga se takav oblik preporučuje za višekatne zgrade

I'M
5,0 m
J

- 5,4 m

2

6,2 m2

-5,6 mJ

K I I I

1 1 -) 1

Y

1 — 1 t-—1 1 — -1 1 1 1 1

UVu
Stubišta s podestima pokrivaju tlocrtnu površinu jednokrakih stubišta površina podesta - 1 površina stube. Stubišta s podestima su potrebna za visine etaža > 2,75m. Širina podesta > širina prolaza stuba
, 1,20 '.r

(17)

Trokraka

stubišta: skupo, nije svrhovito, zauzima prostor

1,20

žF/
J 2,70 Kosi nastup i izvučene stube štede prostor Zaobljenje stuba kod uskih stubišta štedi širinu podesta Minimalno potreban prostor za prijenos namještaja Za transport bolesničkih nosila

U zavojitom stubištu

194

STU BISTA
>301.

©

Bolje

> Ako je širina gazišta (b) manja od 2 6 0 m m treba stubu podvući = 30 m m

Profili stuba: da bi se izbjegle ružne mrlje od paste za cipele koja se tare s peta uz vertikalni rub 0 profil treba izvesti koso, čime se postiže i šire gazište. Ako je širina (b) manja od 260 mm, treba gazište podvući za ^ 30 mm. Čovjek na visini rukohvata treba najviše mjesta, u području stopala osjetno manje. Tu može širina stubišta biti smanjena u korist stubišnog oka. Tako smaknuti raspored tetive i rukohvata omogućuje statički povoljnije pričvršćenje ograde na tetivu. Povoljan raspored tetive i rukohvata uz približno od 12 cm, rukohvat pomaknut unutra (3). Rukohvat za djecu 0 (visina 75 cm). Kaskadne terase, crkvene i ostale galerije, balkoni itd. moraju biti ograđeni (iznad 1 m visinske razlike obvezno): za visinu pada < 12 m H = 0,90 m za visinu pada > 12 m H = 1,10 m Stube - ljestve imaju nagib od 45° - 55°. Traži li se zbog nekog razloga mogućnost uspinjanja slična stubištu, npr. ako je raspoloživa duljina premala za normalni stubišni krak, bira se stubišni krak sa smaknutim gazištima, tzv. kratki, tipa žlice ili "samba" krak @ + Broj gazišta takvog kratkog stubišnog kraka neka bude što manji, a visina stube < 20 cm. Pri tome se širina gazišta mjeri (naizmjence) po osima koračanja lijevom i desnom nogom a + b ->

Metalni profil

Profil od sintetike

Pleksi - staklo

12 (3)

djecu

Bez stubišnog okna

Rukohvat i detalji obraza

®

Rukohvat na podestu

Svijetla visina prostorije 220-280 220-300 220-300 240-300 Širina sanduka: B = 59; 69; 79 cm

Tavanske stube veličina (cm) 100x60(70) 120x60 (70) 130x60 (70 + 80) 140x60 (70 + 80)

Duljina sanduka L = 120; 130; 140 cm Visina sanduka: H = 25 cm
. .

H12 1,30Ravno

^ ^

Kratke, žličaste ili samba stube od drva; presjek u sredini

Stubište u prostoriji na najužem prostoru

©

Sklopive pod iz ne tavanske stube

195

STU BISTA
R A M P E Z A V O J I T A S T U B I Š T A

2,5 c m Lako savladivo Presjek

Pješacima, osobama u invalidskim kolicima i osobama s dječjim kolicima treba omogućiti nesmetano svladavanje visine. Rampe -> © stepenasta rampa (D rampa u stubištu -> © nagib ->©• Zavojito stubište, spiralno stubište Kad je promjer otvora veći od 210 cm, za jednoobiteljske i dvoobiteljske kuće moguće je "prema građevinskim propisima potrebno stubište DIN 18065" (najmanje 80 cm korisne širine), za ostale zgrade veći od 0 260 cm (najmanje 1,0 m korisne širine). Spiralno stubište ispod 80 cm korisne širine dopušta se samo kao "ne nužno stubište". Za podrumske, tavanske i druge sporedne prostorije izvode se stube za spiralna stubišta od profiliranog lima, rešetke, mramora, drva, umjetnog kamena. Limene stube obložene sintetikom ili tapisonom © - ©• Stubišta se mogu izvesti od čeličnih, aluminijskih ili drvenih montažnih elemenata. Upotreba kao stubište za poslugu, protupožarno ili međukatno stubište © . Stubišna ograda od čelika, drva ili pleksistakla Spiralna stubišta štede prostor, a treba ih konstruirati stabilno sa stupom u osi ->• © - © . Središnja os može biti i prazna, čime se postiže otvoreno spiralno stubište sa stubišnim okom

(?)

Rampa

(2)

Stepenasta rampa

(3)

Rampa u stubištu

Ako

prednji rub gazišta

tangira centralni stup dobije s e š i r e g a z i š t e

©

Gazišta zavojitog stubišta

^g^ © Spiralno stubište -> ®

Stube od drva, čelika, umjetnog i prirodnog kamena

Ograda

-4—

PVC

-(• O g r a d a

Č e l i č n i lim Čelični lim Izolacijski

©

materijal Stuba od masivnog drva
1,875

©

PVC na cementnom estrihu

(10)

Kvadratični otvor u stropu
3

(Tj)

Okrugli otvor u stropu li

Poligonalni otvor

Pod pojmom namjena se podrazumijeva spoj od - do

rotusmjerni promet. - nije moguć - moguć Teško Dobro prohodno Lako prohodno Moguć transport prohodno Moguć transport
malih komada namj rastavljenog namještaja

- lako moguć Udobno prohodno
Moguć transport namještaja Z a jaku frekvenciju

- sporedne prostorije - podrum, tavan - kućni bar, hobi prostorije - spavaće sobe, sauna - bazen, laboratorij - radionica, vrt - qaleriia, prir. skladište - prodavaonica, int. toaleta - mans. stan, boutique - uredske prostorije, skladište - radne prostorije, trgovina - sobe.za goste - stube za nuždu - "potrebne stube" u obit. zgradi 2050 0 stube (nominalne mjere) 2200 2100 1500 1850 1600 1700 1800 1250 1200 1300 2150 1550 1650 1750 0 0
CM

^ ^

Presjek zavojitog stubišta

širina prolaza u mm

« CO « 00 0 m CM 0 CD n CD Između centralnog stupa i rukohvata
CD m S CD CD ir>

co

m

00

0 N. n od 10 cm širine gazišta

in CM CD

0 m CD

0 m

in

0 0 co

m CM CO

O

0

ID CM CT>

Određivanje minimalnih veličina spiralnih stubišta svih tipova prema namjeni

Tlocrt uz

1

196

Korisna širina prolaza 90 cm/gazište 26. treba podest između njih biti pravokutnik a ne kvadrat. Prilaz podestu iste širine kao širina prolaza stubišta 6 0 ° . s korisnom širinom od 80 cm -KD-®.40 Stubište je prikladno kao prilaz nenastanjenim prostorijama umjesto Ijestava. Ograda optički djeluje niža nego Galerija Konzolno spiralno stubište Galerija Spiralno stubište s podestom = 60° Spiralno stubište s koso priključenim podestom V-' Spiralno stubište koje slobodno stoji u prostoriji.20-1. 1. Posebni oblici stubišta . Bočno udoban prilaz stubištu © Početak ograde uz prednji rub 1.7 2 ° © Podeste oblikovati pravokutno da bi se postigao kontinuitet ograde Instalacijsko okno (7) Stubište s odvojenim uglovima 5 mm 5 mm -"H-H- © Stubište S .00 2. jer se samo tako postiže kontinuitet ograde .> © Odstupanja dimenzija izvedenih stuba ne smiju biti veća od 5 mm u odnosu na dimenzije po projektu .00 STUBISTA DIN 18064-65 lako spiralno stubište djeluje bogato.> © .2. stube. Korisna širina prolaza 80 cm/gazište 24 cm v£/ 80 1 i 80 2 0 Širina prolaza @Poluzavojito stubište. stube.> © . i 2. treba ih izbjegavati ako je moguće. s produženim podestom i Spiralne stube oslonjene na zid 197 .00 2.oblika ® Osmerokutno stubište 5 mm 5 mm "TJ5 n I Nominalni položaj Pogled i: Podest Pristupna stuba J ^ a Tlocrt © Tolerancije za pristupnu stubu © Početak ograde između 1.00 2. U protivnome nastaju razlike u visini ograde u području skretanja.5 cm Spiralno stubište kvadratičnog oblika Ako su stubišni krakovi pod pravim kutom. Spiralna stubišta daju najbolji dojam ako vode na galerije U otvorenom prostoru dolazi konstrukcija do punog izražaja.00 90 80 20 Okruglo spiralno stubište. gdje se uz zaokret od 180° mora projektirati prilaz uz minimalni utrošak prostora ® Štedno spiralno stubište sa smaknutim stubama © Vrste podesta za spiralna stubišta.00 2. Usporedba stubišta u prostoru 2x2 m 90 2. Spiralna stubišta promjera > 190 cm dopuštena su kao jedino spojno stubište unutar istoga stana. jer je svaki centimetar korisne širine dragocjen.

0 7 .10 I 1. 0 .0 6 .20 m P o d e s t za ' " prelaženje 1 1 i 2.0-20.0 5 . 0 .5.0 Visina penjanja Visina z g r a d e " .7. silose.0 4 .@ + Ljestve za uspinjanje. uređaje itd. 2 0 svij. Za građevine visoke iznad 5 m moraju vertikalne ljestve biti opremljene zaštitom za leđa.0-10.© Promjer koša 0.70 m.0 (9) Uzlazne ljestve podizne ^ Uzlazne ljestve smaknute Uzlazne ljestve s podestima za prelaženje Ljestve za nuždu 198 . Klizni prozor. 0 m potrebne su o k r e t n e ljestve (2) Krovni prozor kao izlaz za nui du Dimenzije-» ( § ) Visina zgrade m od/do 3 . L.0 8 .> © . 24532.LJESTVE ZA BIJEG S v i potrebni prozori m i n 0 .0 Leđna zaštita LZ — — © Izlaz za nuždu s izlaznim podestom @ Bafcon za spasavanje / (5) Podizne ljestve Pričvršćenja u zidu pari 3 3 4 4 5 6 @ 8 13 LZ LZ LZ LZ 5 LZ Smaknuta izvedba — > ® + 10.. potrebne su za uspon na krovove. TO (§} Izlaz s prijelaznim elementom (T) Izlaz s produžetkom (§) Podest s ogradom n I n T T 1.0 2. dimnjake. m o r a j u s e moći p o t p u n o otvoriti. m j e r e .0 9.0 2.0 m Podest za prelaženje 1:131 1 • M . A k o je > 8 .0 < 3.0 LZ Skokovi od po 1 m do * Podest 8 0 / 7 0 .0-11.10 v . <10. nazvane i vertikalnim fiksnim Ijestvama. strojeve. 14094 Mjesta za postavljanje Ijestava treba tako odabrati da ugroženi ljudi mogu biti viđeni s javnih prometnih površina.4. 0 . spremnike.0 19. 0 . Ljestve za nuždu uređaji su na građevini pomoću kojih ljudi u slučaju nužde mogu biti spašeni . Jedan krak takvih Ijestava ne smije biti visine iznad 10 m -» (¡2) . m o r a s e m o ć i p o t p u n o otvoriti IZLAZ ZA NUŽDU DIN 18799.l S4-I <10. 0 .20-3.0 <10.6.9. 0 . 9 0 x 1 . ' • <10.8.

U postajama podzemne željeznice i javnim prometnim građevinama prednost se daje brzini od 0. Pokretne stube -» © . konstrukcija.0 . Pokretne stube u prometnim građevinama. 2) v ( m / s ) = brzina kretanja f= dubina stuba f = 0 . 2 0 T í 23 Otvor Širina stuba POKRETNE STUBE tTf Kontakt z a I zaustavljanje u nuždi Razina l Kontakt z a zaustavljanje u nuždi T LT (2) Širina pokretnih stuba © Pokretne stube u uzdužnom presjeku / tlocrt temelja Širina stuba A 600 605r620 1170-1220 1280 5000-6000 Osoba 800 805-820 1320-1420 1480 1000 1005-1020 1570-1620 1680 Kapacitet prijenosa Q = 3600 x x f(osoba/h) B C <apacitetprijenosa/h t pri c e m u je G p = broj osoba po stubi (1. u robnim kućama imaju kut uspona 30° ili 35°.5. osobna dizala 8%. u prosjeku se postavlja jedno pokretno stubište na 1 500 m 2 prodajnog prostora. Stube od 35° su ekonomičnije jer zahtijevaju manju tlocrtnu površinu. ali bi bilo najpovoljnije da se postavi na 5 0 0 .© • Ako je širina 100 cm. U svijetu uobičajena norma za širinu pokretnih stuba iznosi 60 cm (1 osoba). 5 .5 m/sec 0.000 osoba/sat © 8.7 0 0 m 2 . Dimenzije i kapacitet -» © . 8 stupanj korisnog učinka pokretnih stuba 7000-8000 8000-10000 Osoba Osoba Dimenzije i kapaciteti za pokretne stube s nagibom od 30° odn.> © .732 x visina etaže Pri nagibu 35° = 1.000 1.© (10) Podaci o kapacitetu -> 199 .65 m/s. 3rzina Vrijeme vožnje jedne osobe ~ 18 sec . Prema "Smjernicama za pokretna stubišta" (Bostrab) zahtijeva se visok standard (funkcija.1. iz psiholoških i sigurnosnih razloga prednost se daje nagibu od 30° Kapacitet je za oba nagiba približno jednak.14 sec Pri širini dovoljnoj za 1 osobu 2 osobe jedna do druge biti će biti će prevezeno prevezeno 4.© pogodne su za neprekidni prijenos mnoštva ljudi (u građevnoregulativnom smislu smatra se da ne postoje). Nagibje preuzet iz odnosa 16/30 koji označuje udobno kretanje stubištem.5 m/s. 80 cm (1 . uredskim i upravnim zgradama.794. Prosječna raspodjela prometa u usponu u velikim robnim kućama: nepokretno stubište 2%.65 m/sec Za postavljanje i pogon vrijede "Smjernice za pokretne stube i pokretne staze" što ih je izdao Glavni savez profesionalnih strukovnih udruženja. Kad su veće visine uspinjanja. pokretne stube 90%.428 x visina etaže Primjer: visina etaže 4.00 m Duljina u tlocrtu-» (i) Pri nagibu 30° = 1. sajamskim halama i zračnim lukama najčešće ne prelazi 0. 35° (27° 18°) (?) Jednokrake paralelne S= (5) Jednokrake sa spojenim krajevima^ ( 6 ) © Dvokrake koje se križaiu ® ® Ji (!) Pokretne stube širine 60 cm.000 5. Brzina kretanja u robnim kućama. Pri silaženju je oko 75% prometa pokretnim stubama. S horizontalnim prilaznim i odlaznim površinama je ukupna duljna oko 9 m. Kut nagiba 27° 18° i 30°. Pokretne stube npr.2 osobe) ili 100 cm (2 osobe) .ZA TRGOVAČKE I POSLOVNE ZGRADE Otvor u stropu 6 . Prema sadašnjim podacima. treba primijeniti nagib od 2 7 ° . Širine 1.732 x 7.2 8 ° .50 m. sigurnost). ako je moguće.000 0. Na prilazima i izlazima treba predvidjeti retencijski prostor dubine = 2. dovoljno prostora imaju i osobe s prtljagom.50 m i nagib 30° (nagib 35° u inozemstvu ponegdje nije dopušten) Duljina u tlocrtu: 1. U prometnim građevinama. Prema tome može istovremeno oko 20 osoba stajati jedna iza druge na pokretnim stubama.

52 m.1 6 m -10 m prema statističkom proračunu 225 m = = 300 m 40m/min 11 000 osoba/h — © Postavljanje nasuprot t — ¿ ¿ ¿ L — moguća koriš.25 m 2 /osobi.prosječna vrijednost 0. 800 1420 1500 © Pokretna staza. K = Faktor popunjenosti.EN 115 Nagib 10° 11° 12° d Sx 5.9.7046 + 12950 5450 H x 4.® .7 Brojka 0. za razliku od -> © .6713+ 3340 Sx 5. Kapacitet ovisi 0 korisnoj širini.1446 12° 4.Vrijednosti za kotangens nagiba pokretne trake: Formula = ctg x B x visina prijevoza nagib u 0 ctgB 10° 5. Moguć je kapacitet od 6000 . Najveći nagib 12° = 21 %. trakom dvosmjerna (gumena traka) pokretna staza 750 + 950 1370 +1570 2 x 800 + 2 x 1000 3700 + 4200 ® 1 osoba s kolicima za kupovinu 60 c n širine (80 cm) cm korisna širina S vanjska širina B izvedba duljina jedne sekcije razmak oslonaca izvedeno u ravnini nagiba = 4° 12 .Zo rT^č osoba/sat © Dimenzije-» © - © Pri tome znači: B = širina staze u m. kolica za kupovinu. Njihova mala građevinska visina od 180 mm omogućuje da se postave i u postojeće zgrade.1446 + 14100 5900 H x 5. brzini kretanja i faktoru popunjenosti.6713 + 15480 6400 H x 5.7046 + 2990 g i (ij) Pokretna staza s prijelaznim lukom odozgo -> s paletnom trakom 800 +1000 1370 +1570 Horizontalna pokretna traka s prenos. a duge se staze mogu graditi do 250 m.75 m/s.6 m/s.POKRETNE STAZE Presjek Event. Dvostruka pokretna staza pruža prednost jer je moguće horizontalno skretanje-» ® .6713 11° 5.7046 Primjerice visina prijevoza 5 m.5 i 0. POKRETNE STAZE ZA ROBNE KUĆE I TRGOVAČKE OBJEKTE (ZAJEDNIČKE SMJERNICE ZA POKRETNE STUBE I STAZE) Smjernice Bostrab. Prednost je pokretne staze što se uz minimalnu opasnost od nezgode mogu ponijeti dječja i invalidska kolica. dužina L kapacitet prijenosa V (?) Postavljanje pokretnih staza © 2 osobe 1 m širine (¡2) Dimenzije i kapaciteti horizontalnih pokretnih staza -> © Presjek pokretne staze s gumenim trakom s paletastim trakom Tlocrt© fjf / q \ ' vi/ Shematski presjek dvosmjerne pokretne staze -> @ N a t e z n a strana Pogonska strana Pokretne ili kotrljajuće staze sredstvo su za horizontalni ili blago nagnuti prijevoz osoba. predvidjeti o d v o d v o d e © Tip A B C Poprečni presjek -> 60 600 1220 1300 © 80 100 1000 1620 1700 i Tlocrt temelja u. 200 . V = brzina kretanja u m/s. uzdužni presjek i tlocrt temelja Satni kapacitet prijenosa pokretne staze proračunava se prema formuli K B V 3600 Q= U.12000 osoba / sat. svrhovito je predvidjeti niz kraćih pokretnih staza. Budući da je moguć bočni prilaz / izlaz. u nagibu do 4° do 0. Normalna je brzina za horizontalnu stazu 0. Taj faktor varira ovisno o opterećenju između 0. nagib 12° prosječna duljina = 4.0.7046 x 5 m = zaokruženo 23. DN .25 ispod razlomačke crte predstavlja površinu od 0. bicikli i glomazni komadi prtljage.1145+ 3150 © Sx 4. Kratkom se stazom smatra ona do 30 m.5 . Pri projektiranju treba vrlo pažljivo ocijeniti prometno opterećenje kako bi uređaj imao optimalni kapacitet.

5 nVs 1} 3x1000 kg Svijetla visina k Kabina Svijetla širina prilaza kabini c 2 Svijetla visina prilaza kabini f 2 Dopušteni broj osoba mm mm mm mm mm mm mm 1100 950 2200 800 800 2000 2000 5 1100 1400 2200 800 800 2000 2000 8 1100 2100 2200 800 800 200 1 0 100 200 300 400 600 700 800 13 Broj s t a n a r a u svim e t a ž a m a Potrebni kapaciteti za normalne stambene zgrade ® ) Građevinske mjere.CrrVi 5 i i 4 0 0 . površina mm mm m2 8 800 2000 10 10 800 2000 12 14 12 800 2000 14 15 ra o 'c Min.63 1000 1. dimenzije kabine i vrata 201 .63 1. čak i ako imaju ručnu prtljagu. Za osobna dizala u stambenim zgradama određene su sljedeće nosivosti: 400 kg (malo dizalo) 630 kg (srednje dizalo) 1000 kg (veliko dizalo) 20 Simetrično otvaranje Tlocrt okna dizala U © Vrata za prijevoz osoba s ručnom prtljagom.da se i najveći tereti za koje je dotično dizalo predviđeno (npr. 1« 1000 kg l.najmanja korisna širina između zida s vratima dizala i nasuprotnog zida. lijesovi. mjerena u smjeru dubine kabine dizala. mjerena u smjeru dubine dizala. širina r mm 2400 2400 2700 2700 3000 2700 2700 3000 V ( 5 ) Okno i strojarnica 20 t^ Okno hidrauličnog dizala 55 g- Min. mora biti jednaka dubini najdublje kabine.> ® b - Prilaz u o v o m području (3) Strojarnica (?) Strojarnica skupine dizala Prostor za skupljanje ljudi ispred ulaza u dizalo mora se oblikovati i dimenzionirati tako .0 mb 6 1 »630 • IKlOOOkg 1.50 1800 2600 o c •C S Min.da oni koji ulaze ili izlaze ne smetaju jedni drugima.0 nrt 3 U 630 kg l. namještaja i invalida u kolicima . mora biti jednaka dubini kabine. namještaj) mogu unositi ili iznositi bez opasnost od ozljeda ljudi ili oštećenja zgrade odnosno dizala. .tiA t 1 z 1000 kg l. uz to treba projektom predvidjeti mogućnost da se pri velikom prometnom opterećenju i teretna dizala mogu uključiti u promet osoba.0 m/s 6 u e n .50 0.najmanja korisna površina mora biti jednaka umnošku dubine kabine i širine okna dizala.63 1. dubina d kg = ml mm mm mm mm 400 0. dječja ili invalidska kolica.60 2.60 1800 2100 2. pri čemu ometanje ostalog prometa mora ostati u granicama neizbježnog.SnV> 2. lijesova. visina h mm 2000 2200 2000 2200 2600 2000 2200 2600 Svijetla širina s Svijetla dubina b 2 I «400 kg 1. dubina jame p Min.00 1.60 0. visina gornjeg završetka a 1400 1500 1700 1400 1500 1700 2800 1400 1500 1700 2800 3700 3800 4 0 0 0 3700 3800 4 0 0 0 5000 3700 3800 4 0 0 0 5000 Vrata | Svijetla širina c 2 Svijetla visina s2 Min.00 1.DIZALA Osobna dizala za stambene zgrade DIN 15306 Vertikalni promet u novosagrađenim višekatnim zgradama uglavnom se obavlja dizalima.orrVt 10 2x630 * 1x1000 kg 1.6 nVs 12 2x1000kg 2. .najmanja korisna širina između vrata dizala i nasuprotnog zida.00 1800 1500 630 1. Mjesta za skupljanje ispred više dizala u nizu: . U većim višekatnim zgradama bit će svrhovito grupirati potrebna dizala u jedno prometno čvorište. nosila. Arhitekt će za projektiranje dizala najčešće konzultirati inženjera odgovarajuće struke. 1X1000 kg 1. Teretna dizala treba vidljivo odvojiti od osobnih. Prostor za skupljanje ispred pojedinačnog dizala: . širina c Min. dubina s s mm 3200 3200 3700 3700 3700 4208 4200 4200 Min. za upotrebu osobama s dječjim i invalidskim kolicima. služe i za prijevoz bolesničkog nosila. Nosivost Brzina kretanja Min.

Služe vertikalnom prijevozu osoblja i bolesnika. 5 2400 3000 2000 0. m2 r s h a b k e.0 11. Dizala su strojarski uređaji s dugogodišnjom trajnošću (oko 25 . površina strojarnice Min širina strojarnice Min dubina strojarnice Min.6 | 2 . visina strojarnice Širina kabine Dubina kabine Visina kabine Širina vrata kabine 0 100 200 300 400 500 600 700 800 Visina vrata kabine Dopušteni broi osoba q c. Izmjene pogrešno ili suviše štedljivo projektiranih uređaja vrlo su skupe ili čak nemoguće. hotele itd. visina strojarnice Širina kabine q c. Prosječno vrijeme čekanja je vrijeme između poziva i dolaska kabine. visina gornjeg završetka okna Širina vrata okna Visina vrata okna Min..x .631 1.6 | 2. širina strojarnice Min dubina strojarnice Min. visina gornjeg završetka okna Širina vrata okna Visina vrata okna Min površina strojarnice Min. .5 1800 1 7 0 0 1900 2 8 0 0 1 6 0 0 1 7 0 0 190C 2 8 0 0 1800 1900 210C 3 0 0 0 Min.DIZALA Osobna dizala namijenjena pretežno za urede. 7 > 1.63 | 1.6 2400 2300 1700 2800 1400 | 2. dizala za bolesničke krevete DIN 15 309 Zgrada i njena namjena određuju osnovni tip dizala koja će se ugraditi. banke. 7 4400 5400 4400 5400 4800 5600 1300 2100 26 3200 5500 1300(1400) > 27 3500 5800 2800 29 6 1400 2400 1500 I 2700 1800 2300 1300 1300 (1400) 5 > 2100 21 | 26 | 33 I Broj s t a n a r a u s v i m p u n i m e t a ž a m a © 202 Potrebni kapaciteti za komforne stambene zgrade sa i bez uredskih etaža (9) Građevinske mjere dizala za bolničke krevete .0 11. Prosječno vrijeme čekanja (s) = vrijeme kretanja (s) broj dizala u grupi Kapacitet: unutar 5-minutnog razmaka maksimalno se mogući kapacitet (broj osoba) izračunava prema: 300 (s) x kapacitet kabine (osoba) vrijeme kretanja (s) x broj dizala u grupi L l U _ 7 ^ U r (3) Strojarnica © Zajednička strojarnica za skupinu dizala Kapacitet u postocima: .0 | 1.5 i f o t v o r za montažu Min.5 2500 0. Treba ih dakle projektirati tako da i nakon 10 godina zadovolje narasle potrebe. Nosivost Nominalna brzina Min širina okna Min dubina okna Min.0 11. f.0 11.6 | 2 . dubina okna Min. 5 1900 2300 1 4 0 0 1 5 0 0 1700 2 8 0 0 1400 1000 ( 1 2 5 0 ) 0. dubina j a m e okna kg m/s c d p 800 0.0 | 1. Pri projektiranju treba prometne okolnosti točno istražiti Kad postoji mogućnost grupirana dizala treba smjestiti u glavnom stubištu.40 godina). n/ 100 x kapacitet (osoba) kapacitet % = broj osoba u zgradi Nosivost Nominalna brzina Min širina okna Min.5 1600 0.63 | 1. Prometna analiza: oblici i definicije Presjek okna dizala R TI— 11 11 | |200 Vrijeme kretanja: izračunana vrijednost daje vrijeme koje je dizalu potrebno za predviđenu vrstu prometa.631 1.6 2700 3300 | 2. » f. dubina j a m e okna kg m/s c d p 1600 0.631 1. m7 r s h a b k e? i. 3800 4000 5000 4200 5200 4400 5400 800 2000 15 2500 3700 2200 1350 1400 2200 800 2000 10 18 2800 4900 2800 1100 2100 20 3200 4900 2400 1500 1400 2300 1100 2100 13 1100 2100 25 3200 5500 2800 1950 1750 2300 1100 2100 21 2800 GRP t Dubina kabine Visina kabine Širina vrata kabine Visina vrata kabine Dopušteni broi osoba r t^ (5) Okno za pojedinačno dizalo © Pregled dizala-* ® (§) .63 | 1.6 26Q0 2600 1900 2800 | 2.

Visina parapeta S a m o najdonja postaja Q [kg] v [m/s] KB = TB KT KH = T H TB SB ST 720 580 500 1.45 500 500 450 820 680 500 920 780 2145 600 1930 700 600 800 700 600 800 600 600 800 550 650 1020 880 850 1120 980 1120 1180 2745 800 2730 700 700 800 800 800 1000 1200 800 1000 1200 350 1120 1180 2590 800 2730 450 800 Visina gornjeg završetka okna m i n . Z Građevinske odredbe: prostorija s pogonskim uređajem mora biti dovoljno osvijetljena. za dvokrilna vrata 10 s. u sekundama. za vertikalna klizna vrata dizala za male terete oko 3 s.63 1. Kapacitet F proizlazi iz vremena za jedan radni ciklus prema formuli: F = 60 vrijeme ciklusa u s © Dizalo za male terete s vertikalno kliznim vratima u razini poda © Dizalo za male terete s okretnim vratima u razini poda © 300 0.3 Dizalo za male terete s parapetom i vertikalno kliznim vratima Podaci o dizalu 1 prilaz i dvostrani prilaz Prilaz oko ugla i dvostrani prilaz oko ugla Korisni teret Brzina Širina kabine = širina vrata Dubina kabine Visina kabine = visina vrata Širina vrata z a utovar oko ugla Širina okna Dubina okna Širina vrata strojarnice Visina vrata strojarnice R a z m a k utovarnih mjesta min. Dizala za hranu u bolnicama: unutarnje stijenke okna moraju biti glatke i jednostavne za pranje. v = brzina kretanja.63-1. Formula za proračun vremena jednog radnog ciklusa glasi: h Z = 2 .8 m 2 .) 2.) B 820 680 500 400 400 500 500 600 600 800 920 780 1990 600 1930 100 0. Proračun kapaciteta teretnih dizala @.. 0. b) prijevoz osoba koje rade na postrojenju. t2 = vrijeme zatvaranja i otvaranja vrata.vožnji/min. Bz = vrijeme utovara i istovara u sekundama. hranu itd. Konstrukcija okna najčešće od čeličnih profila oslonjena u dnu okna ili obješena o strop. spise. Visina strojarnice = 1.0 m/s. 6 3 1. H = broj stajališta. h = visina dizanja.brzina: 0.teretna dizala bez usporavanja kretanja ± 2 0 . S K H © Građevinske mjere dizala za male terete 60 . = vrijeme za ubrzanje i usporenje kretanja. Na svakom stajalištu mora izvana postojati kontaktno dugme za pozivanje i odašiljanje poruka.dizala za osobe i teret s usporavanjem kretanja ± 10-30 mm .8 m visina.4 u. mora biti zaključana i mora biti tako dimenzionirana da su isključene nezgode pri održavanju.0 H S K 0.+ Bz + H (t..63 2500 3200 . prenose male terete. za jednokrilna vrata 6 s. 0 .4 0 mm . -i ! I I I I« I Li 11 ^Strojarnica d o g r a đ e n a lijevp (O^ Teretno dizalo s dvostranim prilazom ) 1000 <— 1600 Teretno dizala s jednostranim prilazom.45 700 700 1020 880 700 600 2730 700 600 800 980 800 800 800 1120 1180 2590 800 800 1000 1200 - 100 0.40 0.25-0.4-0. R a z m a k utovarnih mjesta min.4 u..0 HO 630 m/s mm 2000 0. + t2) = .DIZALA Tehnička TRA400 Dizala za male terete pravila za dizala Dizala za male terete: nosivost = 300 g površina poda kabine = 0. s 2 = konstantni faktor za jedan ciklus odlaska i povratka.00 » 2000 3070 2200 2000 2200 2900 3200 1400 1900 4200 4400 1900 TERETNA DIZALA Teretna dizala su postrojenja određena za a) transport robe. Ne prevoze osobe.. t. Svestrana obloga od nezapaljivog materijala -> © ©. 1100 1570 2200 mm 1100 2200 mm 1800 1700 m/s m/s m/s m/s 1200 1300 3700 3800 1900 1300 1870 2200 1300 2200 2000 2000 1300 1300 3800 3900 1900 1500 2470 2200 1500 2200 2200 2600 1300 1600 3900 4200 1900 1500 2870 2200 1500 2200 2300 3000 1300 1600 4000 4200 2100 1800 2870 2200 1800 2200 2600 3000 1300 1800 4100 4400 1900 Građevinske mjere za teretno dizalo s pogonskim pločama- p © Presjek-» © - 203 . Točnost zaustavljanja: . te strojarnica Nosivost kg Brzina kretanja Dimenzije kabine BK TK* HK Dimenzije vrata BT" HT Dimenzije okna BS TS H S G 0.

B 2200 2200 2600 T 2300 2800 2800 H S G min 1300 1 3 0 0 1300 H S K min. na ručni ili automatski pogon. ¥ 1100 1500 2200 1100 2200 1500 1500 1 8 0 0 2 0 0 0 2200 2700 2700 3500 2200 2200 2200 2200 1500 1500 1800 2200 2200 2200 2000 2200 Dimenzije kabine mm TfHTf 1 1 ! 111 11 111 ' J U Dimenzije okna mm.51 18. m/s Nosivost Brzina kretanja.30 0. dubine jame za cilindar ZST. m Dimenzije kabine mm.39 r f f ^ Ä . Neposredna klipna dizala standardne proizvodnje prevoze korisni teret do 201 na visinu do najviše 17 m -> 0 . dubine dna okna SGT.0 3000 0.42 0.30 Brzina kretanja.8 m/s.0 1500 2200 2200 -> Dimenzije @ kg Brzina kretanja m/s 1600 2 0 0 0 2500 0.46 0. L J -> Dimenzije Nosivost kg Brzina kretanja m/s iL UAJ 1 iI L>i_! II I t? ( 7 ) Tandem jednostruki Nosivost ¡i ' " ' i i Potporanj jednostrani © 630 0.61 13.'1 K K w i * 7 k N Kuka sa strane aradnie ' I I 1 •f I-' ~ ^KB .0 1300 1700 2200 1300 2200 1900 1800 1400 3200 1600 0. B i H S U min.0 1300 1900 2200 1600 0.23 0.(3) a posredna klipna dizala u standardnoj izvedbi prevoze najviše 7 t na visinu do 34 m. (mogući su i drugi položaji strojarnice do udaljenosti od 5 m od okna.18 0.64 16. Izvedba strojarnice u krovištu nije potrebna. B T H Dimenzije kabine mm B H fi % Visina dizanja max.20 0. HSK UJi rfif u ® Tandem dvostruki 1 T 2300 2300 H S U min 1 3 0 0 HKK 34UU Potporanj dvostruki 2:1 »Dimenzije Dimenzije 204 .32 0. B T H Dimenzije kabine mm B H Dimenzije okna mm. . 3 4 5 0 3 4 5 0 3 4 5 0 2800 3600 1300 3450 0.(?). Vrata mogu biti: dvokrilna okretna.80 16.0 B T H B H B T H S G min.62 18.38 3200 0. .0 Visina dizanja max.0 1100 1500 2200 1000 0.21 0.0 0 19 0.24 0.0 1500 2200 2200 1500 2200 ' f v r v t Y p v r r v 1650 1600 1200 3200 2150 2300 1600 3200 !'' ! 1111»111 kg 1600 2 0 0 0 2 5 0 0 0.25 0.30 0. m/s Visina dizanja max.0 0.2 . Strojarnica se može smjestiti neovisno o oknu dizala.50 0. m Dimenzije kabine mm.78 13.24 0. promjer jame za cilindar D Hidraulična dizala ispunjavaju zahtjev da se veliki tereti ekonomično prevoze na male visine.39 0. Tolerancija pristajanja mora se bez obzira na teret svesti na ± 3 mm Svijetla visina vrata dizala veća je za 50 .HIDRAULIČNA DIZALA 1 1 . . zglobna klizna. 1000 0. 100 mm od ostalih vrata.31 0. Korisni teret Širina okna Dubina okna Dimenzije strojarnice cea.47 6. veće udaljenosti prema zahtjevu) SB ST = = Širina = Dubina Vjsjna _ Q € 5 0 0 0 kg KB + 5 0 0 Q € 1 0 0 0 0 kg KB + 5 5 0 K T + 150 pri jednostranom prilazu K T + 100 pri dvostranom prilazu 2000 2600 2200 2200 2800 2700 (3) Vertikalni presjek okna © kg Tehnički podaci -> (JJ Nosivost 630 0. H S K min. s jednostranim ili središnjim otvaranjem.15 0.0.39 0. Postoji više varijanata hidraulike ->• © . B T H Dimenzije kabine mm B H Dimenzije okna mm. Racionalno je primjenjivati ih do 12 m visine.0 7. Najčešće se postavlja središnji teleskopski stup -> © Treba samo izbušiti rupu za hidrauliku. B 1500 1 5 0 0 1 8 0 0 2 0 0 0 2200 2700 2700 3500 2200 2200 2200 2200 1 5 0 0 1 5 0 0 18U0 2 0 0 0 2200 2200 2200 2200 2300 2800 1300 JbSU 2600 2900 ¡>¡¡00 3 6 0 0 1300 1300 3B5U 3 6 5 0 1100 2200 1650 lbUU J2UU 1300 2200 1900 2UUU S/UU 1500 2200 2150 2300 3200 Dimenzije okna mm.i "H SB 1000/ H I- TB SB ft © Korisni t e r e t [kgl t? ( 2 ) Tlocrt okna sa strojarnicom 10000 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 H V i s i n a d i z a n j a ¡m] © Dijagram za određivanje visine gornjeg završetka okna SKH.50 14.28 7.30 0.28 0. što omogućuje da se teret unosi u kabinu dizala sasvim vodoravno.0 Dimenzije kabine mm.0 7. m Dimenzije kabine mm.0 7.23 0.24 Visina dizanja max m 6.i 7.18 0. Brzina je hidrauličnih dizala 0.

70 KD Polukružni oblik U ® Kružni oblik Ograda o o T í (5) Okrugla kabina t " © Oblik slova U V (9) Skupina panoramskih ostakljenih dizala (?) Presjek hidrauličnog dizala-> © fi* Presjek dizala s užetom (10) Dizalo unutar zgrade -> ® © Panoramsko dizalo -> @ 205 .> © . mjed i bronca. Nosivost 400 .0 m/s hidraulika. okrugla.1. 0.63. Različiti sustavi pogona i nominalne brzine kretanja ovise o visini zgrade i očekivanoj udobnosti. Panoramska dizala vrlo su privlačna. Nominalne brzine i pogon: 0.brušeno. 5 . visoko polirano.© . Oblici kabine: uglata. To vrijedi za vanjska dizala na fasadama raskošno oblikovanih poslovnih zgrada.0 m/s izmjenična struja. Za panoramska dizala najvažnije je da kabina omogućuje dobar vizualni dojam. Osoba u dizalu uživa promatrajući ulični prostor koji može obuhvatiti pogledom ili u robnoj kući gledajući na izložbene i prodajne etaže.25 -1.4.1500 kg.© Schindlerov sustav.20 osoba. Visina dizanja ^ 35 m. Moguće je grupirati dizala -» ® .DIZALA PANORAMSKA OSTAKLJENA DIZALA Primjeri oblika kabine -» 0 . 8 -kutni oblik kabine 6. Kao materijal dolazi u obzir staklo s čelikom . najviše 10 stajališta. unutarnja dizala u robnim kućama ili u predvorju velikih hotela. 0. polukružna U .kutni oblik kabine Ograda u području prometa 1. Panoramska dizala u donjem području brzine omogućuju mirnu ugodnu vožnju bez trzaja.oblik .

20 m . Za pješačke i biciklističke staze slobodna visina iznosi 2. dodatke za protusmjerni promet i dijelova prostora iznad rubnih traOV/OV kova.00 m).75 m za svakog pješaka u poprečnom presjeku i visok 2. Za ceste sa VZul ^ 70 km/sat je SsKFZ ^ 1.» s .osobno vozilo | s OKFZ bočnog sigurnosnog pojasa (SsKFZ) mjeri se od ruba prometnog profila u stranu.25 s SKFZi 8 ¿»SR ! BiciklističkaiBočni razdjelni Kolnik KFZ I | KFZ = (19) Dimenzije slobodnog/prometnog profila za motorna vozila 206 .50 m. 437 i dalje.25 4.gornji sigurnosni prostor F = pješaci = granica slobodnog profila — = = granica prometnog profila biciklisti motorna vozila KV/OV T V . bolje je 4. Ta širina ovisi o dopuštenoj maksimalnoj brzini VZul.60 profila.komercijalno vozilo O V . zatim od bočnih i gornjega zaštitnog -3.25 -H-i- ® ® T v n v TV/OV Prometni profil za promet motornih vozila sastoji se od prostora što ga zauzima predviđeno vozilo . rigola i stabiliziranih bankina.C j ) Prometni profil za biciklistički promet širok je po 1. Širina sigurnosnog pojasa za biciklistički promet iznosi 0.75 0. Prometni profil za pješački promet širok je po 0.bicikl visok 2.70 m kako bi se omogućila OV/B obnova kolnika.75 m .v ® . Konrad Adenauer-str 13 —> Q P KV/KV (6) KV/OV 3.POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (50 km/h) Informacije: Forschungsgesellschaft für Strassen . Visina mu iznosi 4.00 m za svaki vozni trak i KV/KV slobodni prostor prometni profil Osnovne mjere slobodnih i prometnih profila pri određenim slučajevima mimoilaženja s nesmanjenom i smanjenom brzinom A .50 m.teretno vozilo KV .25 m. Köln. Za VZul Š 50 km/sat je SsKFZ = 0. Visina slobodnog profila za motorni promet iznosi 4.und Verkehrswesen. Širina Ss =bočni sigurnosni prostor So .autobus B .25 m (1.125 J 0.25 m.20 m 14.50 0.50 POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (< 40 km/h) ® OV/B bo ool 2.

propisani su tipski poprečni profili od kojih ne treba bez razloga odstupati.2.00f^2. ^ 3. Pri oblikovanju treba s obzirom na namjenu i djelovanje uskladiti sljedeće elemente: pješačke i biciklističke staze koje prate kolnik. 0 0 f . . zaklonjene i zaštitne površine. Tipski profili za ceste bez izgradnje su 0.3 . 2 5 -J.00> 75 f2p . 2 5 -?<.75 c2pr .3 . površine za zadržavanje i sjedenje. ^ 3 .00jsj'2.00^^2."m" izgrađen razdjelni trak.50 12.50f2.75 c4pr -7f2.00f7. 0 0 f .00 ( R Q 10) d 2 izgradnje T i p s k i p o p r e č n i profili ( R Q ) c e s t a u z k o j e n e m a Parkiranje ( P ) 18. .2. 2 5 3. 0 0 J ^ .00 -ŽL 2 . T i p s k i p o p r e č n i profili c e s t a u z k o j e s e g r a d e o b j e k t i 207 .75 Treba nastojati da je izgled prostora trase prepoznatljiv.. 0 0 <-Jf2. 0 0 •}(• 3.75 m.7 1 . 7 5 4 2 .25 • 75 B 3.00 -K 4 ^ 1. Područja primjene tipskih profila -» s.00 9.3 . prostore gdje se doprema roba za privređivanje. 2 5 c4mpr 0 3 . 2 5 ^ 3 ."r" biciklistička staza unutar profila.und Verkehrswesen.SOf1 50 17. površine za mirujući promet."a-f grupa profila s osnovnom širinom voznog traka 3.3 .3 .0 0 .2 . 2 5 2.75 d4pr .."6" broj voznih trakova za oba smjera vožnje ® s. pogone i trgovine.50 -3.501.75 ^ 25 2.75 3.0025 ( R Q 12) b 2 © 3. Köln... 0 0 j s f 2 . . izgradnji i uporabi cesta postigla jedinstvenost.00f75 3.00 Sj'2. 0 o | .Informacije: Forscungsgesellschaft für Strassen . odmjerenim odnosom širine i visine prostora ulice.^ 2 . 0 0 . 0 0 ^ 1 .5) I 2.00 .> [ .00f^2. kod "a 6 ms" znači: ."s" utvrđena bankina.75 . 208.."p" proširenja ili trak za parkiranje na rubu kolnika.50 25 3.3.75 251.2.00 - 5.25 ^3.25 5. .Oo[. 0 0 >'-2..001 75 > .00. Dijelovi poprečnog profila s obje strane kolnika utječu na funkcionalno i vizualno oblikovanje prostora. Konrad Adenauer-str 13—» Q P Da bi se u projektu. za ulice s izgradnjom -» 0 Tako npr.75 . 1.00 75 c2pr : 2. 2 5 75 3.75 1.00 1. usklađenim rasporedom pojedinih dijelova poprečnog profila. 5 0 ^ ' 2 .3.^ 2 .3 .25-7f2.25 -7f2.50 (RQ9)e2 <RQ7.501.25 • 3.00f 75 3. To se postiže jasnim diferenciranim dimenzijama.2 5 ^ 2 .50 75 3.00 ] f . o o j . .00 2..00 75 2 .OOf 1...25 - ?1*4 L > r >.\ . raznolikim hortikulturnim elementima: oblikovanje uličnoga prostora mora pomoći snalaženju u ulici i u samom gradu. 208.5025 3 .00 7.0 d4mpr 2. 0 0 } v 2 . 7 5 1.00 10. 0 0 3 .0 . 2 5 ^ 3 .3.00 ^ 2.f 3.

voz. voz. Mot. voz. Mot. voz. Opći Opći Opći Opći Opći Opći Mot. Mot. voz. ograničen promet linijskih autobusa Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima Pri jakom prometu teretnih vozila Pri jakom prometu teretnih vozila (2 b4ms c4m d4 c4m d4 d2 e2 d2 e2 c4mpr Pri malom prometu teretnih vozila Poseban slučaj c4mpr pri prisilnim uvjetima Poseban slučaj d4mpr pri prisilnim uvjetima d4mpr c4pr d4pr c2pr Pri malom prometu teretnih vozila Pri jakom prometu teretnih vozila d2pr c2pr d2pr Ograničen promet linijskih utobusa (2p Vrsta prometa 5 Mot. Mot. voz. Mot. voz. voz. voz. Mot. 207 208 . Mot. Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći - CESTE Dopuštena brzina v Čvorišta Projektna brzina V8 [km/h] 7 8 120 100 120 100 120 100 100 100 100 100 100 100 90 90 90 90 90 (80) zui [km/h] 6 Više razina Više razina Više razina Jedna (više) razina Jedna (više) razina Više razina Više razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Više razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina 1 3 v= 90 km/h V = 110 km/h V = 90 km/h V = 100 km/h V = 70 km/h V = 90 km/h v = 70 km/h V = 80 km/h v = 70 km/h V = 90 km/h V = 70 km/h V = 90 km/h v = 70 km/h V = 80 km/h V = 70 km/h V = 80 km/h v = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 50 km/h V = 70 km/h V V V V = = = = 50 km/h 70 km/h 50 km/h 60 km/h - A I £ 2200 a 1800 s 1700 s 900 s 1300 £ 900 = 4100 a 3400 = 2600 = 2200 S 2300 S 2100 - a 100(120) a - 100 - a 100(80) A II S 1700 S 1400 s 1600 a a a a 100 100 100 100 90 80 90 90 90 90 a 900 S 1700 S 900 100 100 100 100 (100) 80 80 80 80 a a a a 1300 900 1000 700 a 100 a 80(100) a 2600 a 2100 (90) 80 80 70 80 70 80 70 80 70 60 80 70 60 80 70 60 80 70 60 70 60 A III A IV a 1800 a 1700 a 900 a 1600 a 900 a 1300 a 700 a 800 a 700 a 1400 a 1000 a 900 a 700 a 300 to to a 2300 a 80 a a a a a a a 100 100 100 100 100 100 100 V = 40 km/h V = 60 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h o o o o HA HA a 80 a 80 a 70 a a a 70 70 70 os 80 70 80 70 70 70 70 70 (60) (60) 60 60 60 60 60 60 (70) (60) (70) (60) (70) (60) (70) (60) (60) (60) 50 50 50 50 50 50 50 50 50 (40) (40) (40) (40) (40) (50) (50) (50) 50 50 B II a 2600 a 2100 a 2500 a 2100 a 2500 a 2100 Bili a 1800 a 1400 a 1000 a 900 a 700 a 1400 S 1000 a 2200 & a 60 a 60 a a a a a a a a a a 60 50 50 50 50 50 50 50 50 50 BIV a a 900 700 2100 a a 2000 a 1900 c m a 1800 a 1700 S 1500 CIV a a a 1000 1000 600 (60) (60) Područja primjene i tipski presjeci -» s. voz. Mot. Mot. Mot. Opći Opći Opći Mot. voz. voz. voz. Mot. ograničen promet linijskih autobusa Pri malom prometu teretnih vozila.tehničko dimenzioniranje nije potrebno V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 50 km/h V = 70 km/h V = 50 km/h V = 60 km/h V = 50 km/h V = 60 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h Pri malom prometu teretnih vozila. voz. voz.Područje primjene Kategorija ceste Prometno opterećenje (vozila/sat) 2 S 3800 a 2800 S 2400 S 1800 V = 90 km/h V = 110 km/h Posebni kriteriji primjene Tip ceste Tipski poprečni profil 4 a6ms a4ms Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima b4ms b2s Pri malom prometu teretnih vozila b2 b6ms b4ms Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima c4m b2s Pri malom prometu teretnih vozila Pri poljoprivrednom prometu > 10 vozila/sat b2 b2s b2 Pri malom prometu teretnih vozila d2 c4m Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima Pri poljoprivrednom prometu > 20 vozila/sat Pri jakom prometu teretnih vozila Pri malom prometu teretnih vozila d4 b2s b2 d2 e2 Pri jakom prometu teretnih vozila d2 e2 Prometno . Mot.

samo za spori promet 209 . autoceste. u stambenim četvrtima {©.. (S) Uklkjučivanje u sabirnu ulicu ® S dodatnim trakom za lijeve skretače M Interzonalna ili sabirna ulica Normalno križanje (kod 1 I yulica nižeg reda) J lnterzonalna~Ñ¡ \ j sabirna ulica V Vi Os ceste Smjer kretanja Pješački prijelazi JednosmjernaN . Razlikuje se: trokrako čvorište (jedna cesta se priključuje na drugu-> 0 .više razina (H) kao ® • kao ® Interzonalna ulica"S ^3) Suženje kolnika Kružni tok s pješačkim stazama © Smaknuto cestovno križanje. bolju preglednost i prikladan završetak ulice. Ograničenja izgradnje postoje do 40 m od ruba kolnika s.. U drugim zemljama (Engleska) daje im se prednost jer smanjuju opasnost od teških nesreća. 0 r r u i 0 Trokraka čvorišta u jednoj razini © -•kao čvorišta na trasi dvotračnih ulica najčešće su u jednoj razini (sa svjetlosnom signalizacijom ili bez nje). mjereno od vanjskog ruba kolnika. Promjer kružnog toka ovisi o odgovarajućoj dužini retencije vozila koja je potrebna prometnom opterećenju. Razmaknuto raskrižje osigurava više prostora.CESTE fit DD Raskrižja u obliku kružnog toka ® u Njemačkoj se rijetko grade. Daljnja prednost: ne treba svjetlosna signalizacija. Sabirna i prometna ulica = t a ' Za ceste saveznog značenja zabranjena je izgradnja na udaljenosti do 20 m. Pogodno za spori promet kao npr. niža je jačina buke i potrošnja energije. petljama zahtijeva relativno velike > površir •2= Prometna cesta y r © Trokraka čvorišta / raskrižja . 213.i R li R min P r e m a tipu cesete © Raskrižja u jednoj razini (6) kao ® (j) _>kao0 ® kao © Povezivanje petljama zahtijeva relativno velike površine Povezivanje .@ i četverokrako čvorište (dvije ceste se sijeku) 0 ® .

50 zaštitni p o j a s p r e m a k o l n i k u ) .755' ( S 0.50 (1. kanalizacije kanal oborin. 0 m ) .50 m 5 ) ostali dodaci na širinu kontinuirani drvoredi zahtijevaju zeleni pojas širine min.500 Biciklistička ulica 0.2551 m—jfô.20.00 1 1 1 j I I 1 El G1W1 P 1 FHI ¡ .5% 1 — r I \! \ 0. 2.t r e b a projektirati razn o v r s n o i z a n i m l j i v o .50) 3.20|l.7551 (S0. D o d a t n o s e p r e d v i đ a širina 0 .Poprečni profili1' (vrijednosti u zagradi su minimalne mjere u postojećim izgrađenim područjima) .50 Samostalno vođena biciklistička staza 6 (12)8 (1.60 0. t r e b a n a s t o j a t i d a s u š i r o k e najmanje 3 m ® -(7). zavoja Parkirna mjesta Gredica s biljem Površina za posebne namjene s kamenim pločama Površine za pješački i biciklistički promet Primjeri oblikovanja uličnog prostora s bočnom izgradnjom 210 . U blizini š k o l a .» s. II KS I P 1 w 1 e1 Il I E G W FH P KM KS KR F R Kfz P/G = = = = = = = = = = = = (2)' (4 na < 250 m f (8 na < 30 m) 2.00 do 4. © Pješačka staza koja prati ulicu Biciklističke s t a z e d u ž u l i c e m o r a j u biti š i r o k e n a j m a n j e 1. KM I P ÍWI'GIEÍ Ü i l R F Š0. 7 0 0 .755' © (§0.50f (2. 7 0 0 .50 0 . 9 0 1. zeleni pojas © ©-® > I 1 Izgradnja s kolnim = 0. 2 0 6 Kao odgovarajuća vrsta ceste 2. pješaci biciklisti motorna vozila parkirni odn.50) > 1 41 6 (12)8 Samostalno vođena pješačka staza Kolnik -6-8m-¿3.50 m n a j m a n j a širina z a k r e t a n j e i 0 . kanalizac.50 (2.755' J ^ s o l (Ž0.50Í'12 + 6.50) (4 na < 250 m f (8 na < 30 m f 30 10 2.50)' ji_£0.p.75 -Is^^ MdvP S0.75 0.25 ^ ^ Vrijednosti projektnih elemenata S max [%] 2> Svjetla visina min [m] CESTE -> tu P o v r š i n e za p j e š a č k i i biciklistički p r o m e t P j e š a č k e p o v r š i n e . 2.60) S0. O d a t m o s f e r s k i h u t j e c a j a t r e b a ih zaštititi d r v e ć e m . 5 0 m ( n a j m a n j e ^ .50 struja plin voda topiovod telefonski kabel kanal mješov. 7 5 m z a š t i t n o g p o j a s a p r e m a k o l n i k u . t r g o v a č k i h c e n t a r a .50) KR >1 .50 (8) Osnovne širine opskrbnih i odvodnih instalacija i njihov razmještaj u uličnom prostoru F 2.5% (odvodnja) 3 > duljina stambenih prilaza bez prometa vozila za 1 do 2 etaže 80 m 3 etaže 60 m 4 i više etaže 50 m 4 > kod razdjelne kanalizacije 4. zavoja H w = polumjer konkavnog vert.0 m a k o s u j e d n o t r a č n e .éO'l' (2)' (4 na < 250 m f (8 na < 30 m f 2.50) (1.50 m 6 > dvosmjerni promet samo u iznimnim slučajevima polumjer zaobljenja u područjima čvorišta u iznimnim slučajevima Kratice: F R R1 s = = = = pješaci biciklisti polumjer zavoja uzdužni nagib Hk = polumjer konveksnog vert. 0 m ( i z n i m n o 1 .b u d u ć i d a s l u ž e i z a d j e č j e igre .755» (S0. P j e š a č k e s t a z e po m o g u ć n o s t i n e s m i j u biti u ž e o d 2 m ( o d t o g a 1. r e k r e a c i j s k i h g r a đ e v i n a itd. 6 0 ) = 1.2.75s' ( ž 0.e .00} ¿?0. ark a d a m a i i z n i m n o z a š t i t n i m n a t k r i v a n j e m . a 2 .90l I I 1 F © Zajednička pješačka i biciklistička staza 0.25 5 1 ( 1 .60 |1.75 5 1 (Š0. Z a j e d n i č k e s t a z e z a p j e š a k e i R 6) F ). Č e s t o j e s v r h o v i t o d a s u i šire. „„ Ï ' 1 2 0 ¡¡ // i//KF (5) Biciklistička staza koja prati ulicu 1 .00) l bicikliste š i r o k e s u 2 . 7 0 0 . Ž0. kanalizac.50) (7^ Stambeni prilaz bez prometa vozila Napomene ') manja odstupanja od mjera za širine mogu se pojaviti zbog dimenzija ploča 2 > Smm = 0.5% .255' 6 (12)8 2. kanal fekal. 6 0 m ) a k o s u d v o t r a č n e . 5 0 m Š0.

površine 1 na 200 m? ukup.00 1 1.50-1.90 Treba nastojati da prostor gdje se ostavljaju bicikli bude dovoljno pristupačan i velik-» (3) Ako je preuzak.60 Biciklistički parkirni prostor s osloncima ^d) Preklapanje bicikala Preklapanje prednjeg kotača sa središnjim prolazom 211 .35 m.00 1 .60 m. st.60 1. smicanje po visini problematično je zbog mogućnosti oštećenja Najpovoljniji broj mjesta proizlazi iz orijentacijskih podataka i građevinskih propisa -> Držač bicikla mora pružiti siguran oslonac i kad je bicikl natovaren. površine 1 po krevetu 0. Ukupna organizacija treba biti što jasnija i jednostavnija za orijentaciju. Duljina ležećih bicikala do 2. 1.50 . 0.50 1 U slučaju da se u istoj zgradi javlja više korisnika treba odgovarajuće veličine zbrojiti © Raspored smaknut po visini.5 po mjestu u garderobi 1 na 20 mjesta za posjetitelje 1 na 7 mjesta za posjetitelje 1 na 7 mjesta za sjedenje 1 na 2 mjesta za sjedenje 1. Parkirna površina za bicikle može se osigurati i prenamjenom parkirališta za motorna vozila. prisut.90-2. Zbog toga su naročito pogodni oslonci za okvir © . zatvorena plivališta Prostori za značajne skupove Ostali prostori za skupove Mjesni ugostiteljski objekti Vrtne pivnice 1 na 30 m 2 ukupne st.20 m ® Širina prilaznog puta 1. tandem do 2. pa razmak treba biti 1. S © Osnovne mjere za paralelno ostavljanje bicikala (S) Raspored na istoj visini.2 po istovrem.60 1.80 : I—= 1—1 1.00 m. Prikolice za bicikle (s rudom) duge su oko 1. ostavljanja i izvlačenja bicikla.© .00 1. liječničke ordinacije Sportski tereni.70-1. pod kutom (li) Orijentacijske veličine za određivanje potebnog broja biciklističkih parkirnih mjesta (ftfo | Oslonac (ftfo (gjg) ' 2 . Treba predvidjeti poprečne staze.5 po učeničkom mjestu 0. Treba predvidjeti prečku za dječje bicikle. ' 75 (3) 45 75 ' 35 40 35 40 35 Suženo postavljanje bicikala I .20 1. paralelno © R a s p o r e d smaknut po visini. postoji opasnost od ozljeda.© .50 1 — — — l .75-80.90-2.20 1. stranci 0.60 1.prema potrebi. Za zadržavanje tijekom više sati treba predvidjeti natkrivanje i rasvjetu. tako da se može lako pronaći. 1. I 1. da mu se jednostavno prilazi i da je osiguran nadzor.3 po radnom mjestu 1 na 25 m 2 prodajnog prostora 1 na 80 m 2 prodajnog prostora 1 na 35 m 2 prodajnog prostora 0. čitaon.75 3. Suprotno tome. 1.80 1. Oslonac za okvir koristi se s obje strane.BICIKLISTIČKI PROMET Osnovne mjere bicikla -> ® . široke 1. Postoje i specijalni bicikli za invalide i prijevoz tereta. Pri tome treba uzeti u obzir košare i sjedalice za djecu.00 r 1.80 5. šport.7 po mjestu za sjedenje 1 na 40 m 2 neto površ.50 . 60 © Osnovne mjere za bicikle (?) Bicikl s košarom / dječjim sjedalom 1. prljanja i oštećenja prilikom zaključavanja.00 I— 1.50 1 . Treba postojati mogućnost da se zaključa samo jednim lokotom na sponi koja obuhvaća oslonac te okvir i prednji kotač bicikla.3 po mjestu za sjedenje 0.80 I i ' 2. stavljanja prtljage.20 . Dodatne parkirne površine za prikolice i specijalne bicikle . dvorane.00 ' ' 1.60 1.7 po učeničkom mjestu 0.60 m.90-2. na kolodvorima. kupalištima i pri trgovačkim centrima.75-80. 1. pod kutom Stanovi Posjetitelji privatnih stanova Studentski domovi Opće obrazovne škole Osnovne škole Zgrade s predavaonicama Knjižnice Fakultetske menze Radna mjesta Prodavaonice robe svakodnevne potrošnje Trgovački centri Trgovine za periodičke potrebe Uredi.90-2.50 1. Pri dvostrukom redanju bicikala moguća je ušteda prostora preklapanjem prednjih kotača.80 1 1. Oslonci za bicikle bez mogućnosti zaključavanja dolaze u obzir samo u unutarnjim prostorima koji su dostupni malom broju ovlaštenih.80 m -> © . Nadzor nad parkiranim biciklima potreban je tamo gdje se održavaju velike priredbe. I I Prostrano ostavljanje bicikala f ^ gfo 1. Dječji bicikli su manji. Parkirni prostor treba biti u blizini odredišta.75 1.

5% Zaštitni trak.10 1.2. « S f c ^ .10 Lučni krov.50 30 _ 2. crvene Asfalt.00 .00-2. potrebna je širina 2. crven Kolnik .2.00 m.50 m. Skladište bicikala 212 .50 Dvostruko postavljanje i 1 0. Prilazne staze između stalaka za bicikle treba projektirati dovoljno široko.20 m za duljinu do 25 m.2. Skladište bicikla može imati 1 . Osnovne mjere prometnog profila za biciklista mogu se sastaviti od osnovne širine 0.50 m.70 — 1. Za etažne stalke širina je najmanje 2. dvostruki stalak (8) ' Trakasti temelj Nadstrešnica . sa 15 do 42 bicikla. Ako se očekuju biciklisti s prikolicom. tamno sivo Kosi položaj © S držačem okvira © Biciklistička staza.00 m. —{Jj Trakasti temelj (6) Nadstrešnica. a preporučuje se 2. obloga prirodnim ili umjetnim kamenom. 1. lučni krov (7) 2.> @ 1. Betonska kocka.biciklistička staza . Većoj duljini stalka odgovara veća širina prilaza: širina 1.40 m. najmanje 1.50 m za duljinu do 10 m. Pretjecanje i mimoilaženje smanjenom brzinom traži širinu 1.60 .10 60 •t—H 60 35 35 (2) Jedan kraj drugog smaknuto 3.90 2. .BICIKLISTIČKI PROMET -> Q P Pri običnoj vožnji u jednom smjeru biciklistička staza treba biti široka 1.60 m.25 .80 m za 15 m te 2.3 etaže.50 m.60 m i visine biciklista -> (5) te potrebnih manevarskih prostora koji odgovaraju različitim okolnostima.50 2.pješačka staza 2.50 Pješačka staza Biciklistička staza '50 i . Tlocrtna površina 4x4 m. visina iznad terena 5 m .okvir od cijevi (9) Natkriveni stalci za bicikle (11) Biciklistička staza sa zelenim pojasom na strani prema kolniku Dobro rješenje.00 - S 1. Na svakih 15 m dolazi jedan poprečni prolaz.50 1. crvena • Betonske ploče. a bolje da je 1.

00 m) © Poludjetelina ^j) Paralelne rampe J Signalizacijski portal iznad kolnika 213 .50 1. Pri projektiranju i građenju najveća je briga kako zaštititi okoliš. 2 .50 . Neposredno uzduž autoceste ne dopušta se izgradnja objekata.50 3.AUTOCESTE Informacije: Rheinisches StraBenbauamt.50 0.50 (3) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29. 2. (9) Vjetrenjača Zabrana građenja / ograničenje građenja Priključci na autoceste (četverokraki) 5.(9)) i opremljena priključnim čvorištima -> (2) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29. Građevine uz autocestu mogu negativno utjecati na odvijanje prometa (smanjena preglednost. RQ 26) b 4 ms Autocestovno čvorište (trokrako) Autoceste su najsigurnije ceste.50.5% 0 1.50 (T) Tipski poprečni profil za 6-tračne autoceste (RQ 37.00 3. a zona ograničenja izgradnje pojas 40 -100 m od ruba ->® (?) Truba © Trokut © Račva A u t o c e s t o v n o čvorište (četverokrako) Zona zabrane građenja 40 > m Zona ograničenja građenja ( 7 ) Djetelina ( 8 ) M a l t e š k i križ .00 m) (1.75 0.50 2.50.50 3.75 | 3.75 0.00 0. odvlačenje pažnje). 5 0 0 .50 I 4.75 1.50 1.50 0.00 4. jedan zaustavni trak-»(T) - (DAutoceste se međusobno povezuju čvorištima izvan razine (trokraka čvorišta četverokraka (7) .5%.00 (4.75) m | 1. 2 . Oba kolnika za protusmjerni promet odvojena su razdjelnim pojasom. .75 é 3. 5 0 3. pa su zakonom propisane zone zabrane i zone ograničenja izgradnje.50 3. Zona zabrane je pojas do 40 m od vanjskoga kolničkog ruba. Prometna signalizacija .75 0. su 1.50 2.50) a 6 ms 2.00 3.50 | 3. Kolnik sadrži dva vozna traka ili više i.50 26.00 37. RQ 26) a 4 ms 2.75 | 3.50 . osim iznimno.75 3. a uz to i najvišega kapaciteta.1.5Q Autoceste su namijenjene brzom prometu motornih vozila. (1. Euskirchen —> CP 11.50. Lokacija signalizacijskog okvira kod priključaka treba biti 1000 m ispred točke na koju se odnosi.putokaz -» (12).00 .50 2.00 a 0.75 3.50 1.75 3.5% 2.1. 5 0 0 ^ 5 0 3.00 29. a kod autocestovnih čvorišta 2000 m.50 i 3.50 0.

40. kod priključaka i okretnica najmanje 25 m. duljina vlaka najviše 75 m.40. širina dvostranih perona treba biti najmanje 5. iznimno 0 .5 m.65 0.5 2.05 b) N a p o s t a j a m a i uličnim zaštitnim otocima Minimalni r a z m a c i a k o su kolosjeci u kolniku j a v n e ceste R a d n i prostor trole G r a n i č n a kontura vozila G r a n i č n a linija r a z m a k a z a fiksne ili p o k r e t n e objekte (i u odnosu na graničnu liniju r a z m a k a drugih tračničkih vozila) O g r a n i č e n j e z a niše i sigurnosne prostor|Q) ¿A j t ± 0 . Širina kolosijeka:: normalni kolosijek 1.05 3.15 S a svjetlosnim signalima z a prijelaz preko kolosijeka 214 .65 C.15 0.0brn 0.) - ® a) N a otvorenoj pruzi ±0.65 0.50 Tip C ^ 0.50 0.30 do 2.15 0.50 m.50.435 m. 8 0 s p u š t e n e trole N a j v e ć a visina vozila 2 .00 (SO) 0.5 JH m Stupovi s a s t r a n e (iš) N o r m i r a n e širine z a z a s e b n i trup ž e l j e z n i č k o g kolosijeka u sabirnim u l i c a m a Tip A 0. Dimenzije vozila: duljine vozila od 15 m do 40 m. Razmak između rubnjaka i vagona: uobičajeno 0. 2 0 iznad p e r o n a R a z m a k d o fiksnih o b j e k a t a (stubišta itd.00(s0) © Mjere u m b) N a p o s t a j a m a i uličnim zaštitnim otocima M i n i m a l n i r a z m a c i a k o s u kolosijeci n a p o s e b n o m trupu unutar p r o m e t n o g prostora javne ceste Tip A 0. Poprečni nagib: najviše 1:10. nadvišenost pri normalnom kolosijeku najviše 165 mm.50 r r 2.151 RJ ® J l P _ B = 4.50 Polumjeri zavoja: po mogućnosti iznad 180 m.3 2.20 prometnom " I -T5iOQ prostoru j a v n e ceste N a j v e ć a visina U v o z i l a ( b e z trole) P r e k o 5 0 .00 m.20 m.TRAMVAJ R a d n i prostor trole G r a n i č n a kontura vozila G r a n i č n a linija r a z m a k a z a fiksne ili pokretne o b j e k t e • (i u o d n o s u n a graničnu liniju r a z m a k a drugih tračni čkih vozila) O g r a n i č e n j e z a niše i sigurnosne prostore (SO) ±0.65 0.U ÜL TT" 12. podzemna željeznica prometuje samo na posebnim kolosijecima s križanjima izvan razine. BOStrab dopušta da peron bude širok najmanje 1.d_B = 4.40.05 3.65 0.70 m '•'i Stupovi s a s t r a n e j o t j = 400'J ( 5 ) ->(3) Postaje obostrano © 0.65 0. 2 0 i z n a d perona P r e k o 5 0 .15 m). t «sj. a ne sudjeluje u uličnom prometu. ali min.40 m.65 Tip C 7. 0 0 ^ Donji rub napojnog voda u prometnom prostoru j a v n e ceste Gornji rub 2 .3 2.50 Tip B 2.5" -TD. Osovinski razmak kolosijeka: najmanje 2. 2 .50 m. Ako se predviđaju čekaonice.20m Najniži položaj napojnog voda u prolazu ispod objekata S t u p o v i U srëdinî " ' *"L 2.65 0.500. duljina perona = duljina vlaka + 5 m za netočno kočenje. Uzdužni nagib: najviše 25%o.65 0.30 2.65 6.50 S i|B/2 B/2« Stupovi u s r e d i n i L - M •>< Tip C !£L 10.05 3. a unutar uličnoga profila 5 m.50 u.50 m ako se nalazi unutar uličnog profila. pri metarskom 120 mm.60 odnosno 2. ali bi to u interesu putnika trebalo izbjegavati (u uskim prostorima širina od 2 m trebala bi biti donja granica jednostranih perona).30 0.15 ® -» ( 3 ) Postaje s jedne strane U iznimnim iznim slučajevima 3 0 m G r a n i č n e linije s l o b o d n i h p r o f i l a k o l nika i tramvaja f l l M I I.30. i Stupovi u sredini 3. 0 ° Donji rub napojnog v o d a u GRADSKA ŽELJEZNICA tU + 4.85 m od granične crte vozila na strani gdje su vrata. .50 0. 2 0 iznad perona Pravna podloga: Zakon o prijevozu osoba.95 m.20 m proizašla je iz lokalnih okolnosti i treba se kod novogradnje izbjegavati). Sustavne razlike: tramvaj prometuje isključivo prema vizualnim informacijama i sudjeluje u uličnom prometu (podliježe StVO). može se nalaziti u cestovnom kolniku.05 2. Donji rub n a p o j n o g v o d a u pro-1 G r a n i č n a linija m e t n o m prostoru j a v n e c e s t e \ razmaka Kontura slobodnog profila kolnika + 4.65 IFII 0. iznimno do 40%o.65 0.00 0 20 h"' + 5 .30 2.uuu»»ujuy/lrB- 2. Visina vagona najviše 3.30.65 0.05 a) N a otvorenoj pruzi ±0. Širina slobodnog profila = širina vagona + dodatak zbog prolaza kroz zavoj + dodatak zbog nadvišenja i ljuljanja (najmanje 2x0.55 J G r a n i č n a linija vozila 50 m 1 1 Stupovi s a s t r a n e L i.00m 0.50 SI 0. B e z stupova 0.50.50 * — M/ ¡B/2 B / 2 1 1 H i ^ r J ¡ C . Minimalna slobodna visina 4.30 2. 3 0 IT1 Kolnik j a v n e c e s t e (3. Širina vagona: 2.40. gradska željeznica koristi izgrađene podzemne i / ili nadzemne kolosijeke s vlastitim sigurnosnim uređajima. 2 .10 m zbog potrebnog proširenja u zavojima srednjih polumjera. Sigurnosni pojas: širina 0. Po mogućnosti treba ispred kružnog luka predvidjeti prelaznicu koja se poklapa s rampom nadvišenja (tada je najveći nagib 1:6 • V). metarski kolosijek 1. ' © Pješački prijelaz preko kolosijeka b e z regulacije svjetlosnim signalom m rri\ I I Ud 1 1 F • • 1 ¡ I ^ 1• • •• •• .60 0.30 2. bolje 3. BOStrab. na trasama koje nisu bezuvjetno u vezi s ulicama (željeznički kolosijeci u ulici ili posebno). ih ' ' r ' AN.50 I ili n Bez stupova 0.3 3.65 m (djelomično još prisutna mjera od 2.50 Tip B 2.15 0. ali min. Postaje: širina perona treba biti najmanje 3.

s prostornog gledišta. Zollneru Prometne površine (ulice. Ulice II. kolosijeci i si. Seredzunu . smatrati dijelom urbanizacije. reda trebale bi biti bez prilaza i izgradnje uz rub. povezujući promet (gradske željeznice. djelomično parkirne površine uz rub -» © te konačno IV. II. tj. autoceste) sa = 4 vozna traka. Za ulice IV. stambena ulica sa = 2 vozna traka. Presjek (3) 4 . parkirne površine pokraj ili unutar profila ulice -» @ + @. uzevši u obzir sve čimbenike koji su u međusobnoj vezi. III. Šinska vozila za javni lokalni promet moraju biti isključena iz profila ulice. prometne ulice sa 2 .) treba projektirati na osnovi kibernetičkih spoznaja. odnosno vođena na vlastitom kolosijek -» © . reda s prilazima.PROMETNI PROSTORI prema R. 216 © . trgovima i slobodnim površinama mogućnost je raznolikosti oblikovanja vrlo velika -» C D Ulicu treba.» s. Razlikuje se: i. glavne prometnice s kolosijekom ili bez njega -> © . Velike parkirne površine predlažu se uz stambene ulice © + © a mogući su i parkirni "džepovi" između stambenih zgrada -» © .4 vozna traka.H.© .tračne ulice 3 reda ci — _L«*d— (5) Parkirati na jednoj strani Parkiranje obostrano Mogućnosti parkiranja u "parkirnim džepovima" između zgrada 215 .

218. .» (§) omogućuju slobodno odvijanje prometa ispod građevine. sa spojnim ulicama prema stambenim četvrtima.» © + © . (2) Gradska željeznica ŠMŽM&M (3) Izdignuta na objektu (4) U plitkom usjeku (6) U usjeku s potpornim zidovima Ind. . posebno kad se urbanističkim planiranjem nove izgradnje brze gradske prometnice (100 . najbolje u usjeku. Zaštitni pojas mora biti dovoljno dug da se zaštite zgrade položene okomito prema prometnici. " Jlfr. što znači da se buka doživljava kao da je smanjena na polovicu.© + © + © sa spojnim ulicama prema stambenim četvrtima.K. vatrogasci. Dobro rješenje omogućuju vlastiti kolosijeci od'Mi vojeni ogradom ili živicom od cestovnih kolnika .V. ili nasipima sa zelenilom . J t f - j - - ^ e B L f e j j . Buka s ulice u ravničarskom terenu može se ublažiti nenastanjenim građevinama (garaže) hortikulturnim zahvatima © desno.» © • Još bolje djeluju ceste u usjeku s ozelenjenim nasipima . Promet nije ometan uličnom svjetlosnom signalizacijom. Bolje rješenje su kolosijeci u usjeku. - ' ^ ^ . Tu se nalaze i nizovi garaža i parkirne površine. te široke pješačke površine po kojima je moguć interventni promet (hitna pomoć.PROMETNI PROSTORI m (T) m o I B I E H IZ] o o o II ILctv.120 km/sat) dovoljno udaIjuju od stambenih zgrada. Izdignuti kolosijeci . promet prilikom selidbe) do stambenih zgrada ->s. Mnogo zelenila sa zimzelenim drvećem (crnogoricom) pridonosi mirnom stanovanju -»<§).» © .". 215 © . U usjeku s nasadima na zemljanim pokbširria ' Pješački tunel a 9 9 e B (9) Sa zemljanim nasipima sa strane postiže se dobra zaštita od buke @ U I 216 .© . . djelomično ili dubokom © ili u podzemlju (0). gdje buka manje smeta ©.'. Cesta na vijaduktu prihvatljivo je rješenje u radnim i industrijskim četvrtima. . ispod njega parkiranje ^0) Ulica na ravničarskom terenu Pokusima je d o k a z a n o da je s akustičnot e h n i č k o g stajališta n a j p o v o l j n i j e r j e š e n j e cesta u usjeku s n a s a d i m a na pokosima. £x Gradska željeznica s napojnim vodom odozgo Gradske željeznice mogu biti s gornjim napojnim vodom.1. Pošumljeni pojas širine ~100 m smanjuje buku za ~10 dB. ali je bolje bočno napajanje. ali je povećana buka za okolno stanovništvo.» © ili potpuno u usjeku . Valjane mjere zaštite od buke općenito su moguće samo kad je riječ 0 novogradnji. neupitna je točnost voznoga reda. + obrtnički pogoni (7) Na objektu.'. Zaštita od buke ->s. G l a v n i zvučni valovi n e smiju n e p o s r e d n o dosegnuti do zgrada.

217 .poboljšano oblikovanje prostornom raščlambom.ograničenje brzine vožnje na "brzinu koračanja" (20 km/sat).više prostora i sigurnosti za pješake . Opsežno preoblikovanje cjelokupnog prostora u skladu s potrebama stanovanja u "stambenoj ulici" Gradske i regionalne Glavne prometne ceste Shematski prikaz odnosa prostora i prometnih prioriteta © Oblikovanje ulice prijedlog B . preoblikovanje ul.redukcija brzine vožnje suženjima kolnika i djelomičnim popločavanjem . parkiranje i kretanje pješaka odvijaju se na zajedničkoj površini (mješovita površina) . © Y 3 Promj. mjere LU = S CL 1 Slijepe ulice Ulice s petljama .oblikovanje detalja C . 5 Preuređenje mirujućeg prometa © Oblikovanje ulige prijedlog A 6 Popločenje C 1 2 Oznake "stambena zona" Brzina 30 Prometni znak 325/326 . predn. prostora 4 Voznodinamičke zapreke Pojedinačne mjere: B1 + B2 + B3 + (.moguće je višenamjensko korištenje cjelokupne površine ulice .Kompleks mjera Željeni učinak 05 > TO a) cd 2 "c CD o c ro to ra •o o > o CL QJ cd >w «u 'č£ CD E i š co -Q SMIRIVANJE PROMETA O D & S E A . B4 + B6) + C1 + C2 Zadržati razdvajanje kolnih i pješačkih područja.> @ .vođenje prometa # O željeni učinak vjerojatni učinak mogući učinak Br. jednakim pravima ili prioritetom za pješake i bicikliste <ooooot> Područje s prioritetom motornog prometa (A3) + B1 + B2 + B3 + B4 + B5 + B6 + C1 Vožnja. ali reducirati širinu kolnika u korist širih pješačkih hodnika . regul.4 - 3 Jednosmjerne ulice B 1 Promjena materijala kolnika 2 Suženje profila 3 Opt. (T) Smirivanje prometa na ulicama u stambenim područjima / pregled mjera i učinaka Čisti pješački prostor I OOOOOOOOOO^ ' nOO°°?°£> Područje sa sporim prometom.prometni sustav B . odn.

Razlikuju se zaštitne pregrade koje reflektiraju A LA.50 •g». c e s t a ..5 Visina zaštit.. Teren Potrebna uda Ijenost u m Livade Šuma 10 75-125 50-75 15 125-250 75-100 20 225-400 100-125 25 375-555 125-175 30 175-225 35 200-250 r (9) Smanjenje razine buke uslijed udaljenosti 1 2 10 3 14 4 16. priključak na auto. ali ta "sjena" za razliku od optičkih okolnosti . Moguća učinkovitost zaštitne pregrade ne ovisi 0 gradivu.7 0 35-70 za građevinska područja u dB (A) Efektivna visina zaštitnog objekta h e f (m) (?) Dijagram za određivanje potrebne visine stijenke za zaštitu od buke ^8) Smanjenje razine buke < 8 dB (A).6 trakova) >3000-5000 1251 1. Intenzitet buke prouzročen višim prometnim opterećenjem i gustoća izgrađenosti zahtijevaju učinkovitu zaštitu u obliku zemljanih nasipa. zaštitnih pregrada i zaštitnih piramida . autocesta (4 . i obrtničkom području (dvotračna) 101-300 36-100 11-35 =10 101-300 36-100 <35 101-300 = 100 Područje razine buke 0 0 I II III 0 1 II III IV 1 II III IV II III IV V IV IV V IV V ® Normirano postavljanje stijenke za zaštitu od buke uz ceste ^ ^ t40-90( Zaštitni zid od betonskih zid od be elemenata H = 1. obrtnička 65 zona š i r i n a ulige za I H max.81 daju iscrpne podatke za proračun. malo naselje Seosko ili mješovito područje 60 Zona centra. STR. i koje visoko apsorbiraju 8 df} (A) < LAa STR.5 7 23.PROMETNI PROSTORI 65 dB(A) 7 0 dB(A) 60 dB(A) \ 55 dB(A) ZAŠTITA OD BUKE DIN 18005 Smjernice za zaštitu od buke na cestama Povećana ekološka svijest doprinosi sve većoj važnosti zaštite od buke. DIN 18005 dio 1. i predstavlja modificiranu mjeru prigušenja buke od cestovnog prometa. Buka od prometa trebala bi pri prolazu kroz zaštitnu pregradu oslabjeti za = 25 dB (A). već pretežno o visini pregrade. Utjecaj zemljanog nasipa ili stijenke za zaštitu od buke na razinu bučnosti Noć 35 Čisto stambeno nase. Stijenka Stijenka sa stambenim vrtom (3) I Mjere za smanjenje buke uz prometnicu Zahtijevano smanjenje 2. Njeno djelovanje zasniva se na stvaranju "zvučne sjene" za buku od vozila. I . drva i čelika. .12 >1000-3000 Gradska glavna prometna cesta i c e s t a u ind. a.19 1.> © . R. naročito u prometnim prostorima.nije potpuna. „„ „ . Refrakcijom zvučnih valova može manji dio energije zvuka proći u zonu "sjene". objekta u m Redukcija u d B (A) 6 ( 1 0 ) Približna procjena redukcije postojeće odn. < 4 dB (A). Taj je dio toliko manji koliko je pregrada viša i put refrakcije zvučnog vala dulji.5 5 18. O i ' "~50dB(A) 4 5 dB(A) f 8 0 'dB(A) 1 6 t S t i j e n k a z a z a š t i t u o d b u k e ' !v I — 28 1 23 63 1 1 Karta izofona.5 6 20. STR. koje apsorbiraju 4 dB (A) < LAa STR.50 D © 218 Piramida z a zaštitu od buke (betonski predootovljeni elementi) . područje vikendica Zaštitna Općenito stambeno 35 područje. očekivane buke od cestovnog prometa Dnevno prometno opterećenje u oba smjera vozila/sat < 10 10-50 Tipovi cesta p r e m a p r o m e t n o m o p t e r e ć e n j u s t a m b e n a ulica R a z m a k mjesta prijema z v u k a o d osi k o l n i k a u m S t a m b e n a ulica ( d v o t r a č n a ) >35 26-35 11-25 <10 >50-200 S a b i r n a ulica ( d v o t r a č n a ) >100 36-100 26-35 11-25 š 10 >200-1000 C e s t a u naselju i sabirna ulica ( d v o t r a č n a ) 101-300 36-100 11-35 Š10 C e s t a i z v a n n a s e l j a ili u ind.- 50 Industrijska zona 70 70 Projektna razina buke 4 5 . i o b r t n i č k o m području (dvotračna) G l a v n a p r o m e t . Ta redukcija označuje se sa A LA. očekivane buke od cestovnog prometa . i Smjernice za zaštitu od buke na cestama RLS .© . Bedem za zast. Industrija nudi brojne predgotovljene betonske elemente i zaštitne pregrade od stakla.50 Ije. Dac^ 75 dB(A) \ X "¿mljani nasifi.tu od buke ( T i ) Približna procjena postojeće odn.

voda koja prska 1 1 Pričvršćenje stupova za ograde i pergole r^i A (?) Ukopavanje stupova Unutar izgrađenog dijela naselja vlasnik je zemljišta. okviri i palisade bit će trajniji ako se impregniraju u koti u pod tlakom i u vakuumu. Ograda od ukrštenih letava. Pričvršćenje prečke na stup u S/SA Moguće tit if A -y A-t A— • i/ n n^ Bolje (?) T Za zaštitu od pogleda prikladne su ograde od drvenih lamela -» © a mogu služiti i kao zaštita od buke.OGRADE -> O D Zakon o susjedskim pravima. oba su vlasnika dužna zajednički podići ogradu.20 m . a troškove snose oba vlasnika zemljišta u jednakim dijelovima. Zaštitne ograde protiv divljači treba ukopati 1 0 . A . Udaljenost do međe za živicu: ako je živica viša od 2. Trajnost im je tada više od 30 godina.stakla na betonskom postolju 219 . plastificirana. naročito ako su u živici -» Drvene ograde. Ograda mora biti u skladu s mjesnim običajima. a za visoku do 2.2 0 cm. najomiljeniji je način ograđivanja zemljišta Letve na prečki (4) Oblikovanje vrha letava / / / B / / / / / / / / / / / / H / / ž [ W f W W W t f T O 1 W w u (5^) Ograda s nadvišenim stupovima (ß) S kontinuiranom prečkom © S horizontalnim lamelama (8) S vertikalnim drvenim lamelama (9) Lovačka ograda Ornament . stupovi. Poželjno je da je ta ograda visoka oko 1. dužan na zahtjev vlasnika susjednog zemljišta podići ogradu na zajedničkoj međi. Vlastita ograda: rub temelja dodiruje među. obveza ograđivanja = 5. ili ukopana Ograda od čeličnih profila (pocinčanih) sa plastičnim ogradnim elementima Živica s uloškom od žičane mreže Horizontalni u Vertikalni' presjek presjek •v Razdjelna ograda o<f armiranog 4) ornament . Postoje li na oba zemljišta zgrade ili se obavlja gospodarska djelatnost. .00 m.Drveni stup .00 m ta je udaljenost 0.» © Ogradu treba podići na međi. uz donji rub mali razmak i bodIjkava žica.50 m -» Kod živice se mjeri od bočne površine. na kojem je zgrada ili se obavlja neka gospodarska djelatnost. Papuča za stup VRTOVI .00 m. a kod drveća od sredine stabla. '«*/1' D . Zajednička se ograda postavlja centrično na međi. nazvana i lovačka ograda. udaljenost od međe treba biti 1.ograda (Fi) Ograda od okrajaka Od uzdužno rezanih okrajaka 3 Livadna ograda s oblicom na vrhu ^ ^ HZ! Od naizmjenično postavljenih lijepljenih talpi Jednostavna drvena ograda Varijanta drvene ograde J : -N ' Od savijenih drvenih letava na okviru od čeličnih cijevi © Livadna ograda sa smaknutim stupovima i prečkama Od drvenih talpi kvadratičnog presjeka Neobrađene daske iz pilane pribijene na stupove -10 cm u zemlji Ograda od žičane mreže.

Plastificirana žičana pletiva s pocinčanim stupovima ne treba održavati.200/22 100/16 15 VRTOVI OGRADE 3 x 10 Vlasnik zemljišta najčešće podiže ogradu samo prema jednom susjedu. Ograda od kovanog željeza može biti umjetnički obrađena ili jednostavna.8 1 3/B I2/B 1 4/6 5/bI5/6 i i .» © isporučuju se s okcima različitih veličina. mogu se upotrijebiti neobrađeni . betonskih ili čeličnih stupova © + © koji su temeljeni u tlu.i ^ V . I" 8/12 Pogled (— 375/375 —I Osovinske mjere Presjek 4 4 7 i/IO 6/10 5 a' r r © t Uobičajeni komercijalni oblici betonskih blokova 5 »i i. 1— 1 .i } ^ T J ft - I t nTT Pogled Detalj (7) Zatezanje žicanog pletiva © Različite metode spajanja i obrade četverokutnog i plosnog čelika Čelična rešetka I I . Po mogućnosti treba upotrijebiti samo jednu vrstu kamena. .750+-875-+-1000-M 125 - . Žičana se ograda nateže preko drvenih.90/0.> ® .' ' Vijak Držač žice za zatezanje (5) Žičana ornament . jer će s druge strane ogradu podići drugi susjed. granit ili kvare. Sve osovinske mjere su višekratnik od 125 mm uz reške od 10 mm.> ® i l i klesani . u skladu s različitim željama korisnika.> ( D . g+ "u 4/5 5/5 ¡6/5 ¡4/4 5/4 6/4 j 7/4 „ ¡4/3 i 1 -^ 0| jl625l. m 0./ ( S f i K o ^ Krajnji stup Držač žice za zatezanji iržačžicezazatezanje2|cazazateza| Žica za zatezanje Vanjskj ugao Žičana m r e ž a Zatega od nefiraajucegt •fi M Ograda Vrata i polje ograde od valovite rešetke ^g^ o OOO b o o Bodljikava ž i c a 7 Držač žice za zatezanje* Sidro u zemlji Držač žice za zatezanje Vanjski ugao Krajnji stup Detalji stupa © Detalji zatezanja čvorastog pletiva Vrtna vrata od umjetničkog kovanog željeza T .5 cm (?) Čvorasta rešetka i ukrasna rešetka '"t t ± r r Prirodni i lomljeni kamen. Zatezna č a h u r a . 1 - 8/6 8/5 8/4 I 9/5 10/6 >0/5 j Presjek © 220 Slojeviti kameni zid s različito debelim slojevima ^g^ Zid od lomljenog i obrađenog kamena Ova tablica daje dimenzije u skladu s normativnim mjerama u visokogradnji DIN 4172. Žičana pletiva .i r . Žičani ornamenti ili rešetkaste ograde točkasto su zavareni rpocinčani . gotovo svaki oblik je moguć . uobičajena veličina oka 4-5.65/0.rešetka (4) Žičane hasure Srednji stup ^ .40 O^fYTTO 3x10 Žičano pletivo.

Stube moraju biti blago nagnute naprijed kako bi kišnica mogla otjecati. 193-197. Pijesak Šljaka ili d r o b l j e n a c © VCIlINdillU Kamen obrađen s dvije strane Pošljunčana staza © Sitna kocka. Da bi vrt izgledao što sličnije prirodnomu.» S.> @ . kolica za smeće i invalide s pratiocem. skupo ali t r a j n o i Sloj ploštimice položenih opeka postavljene k a m e n e ploče Betonski potporni zid (izvodi s e i S u h o z i d .> © z a bicikle. samo se treba držati formule za stubišta ->s. unutarnji ugaoni i obli profili.> ® . STAZE. dječja kolica. nije p o t r e b n a p o s e b n a odvodnja od predgotovljenih elemenata)-»^. i'i ! ! K a m e n a ploča [.i I ( T ) 1.. polož.( § > pokazuju oblike stuba u vrtu. uzvišenje zbog m a n j e g prljanja ( § ) U travnjaku u istoj r a z i n i ( n e s m e t a kosačici) duljina k o r a k a debljina = 3 c m : R a z m a k ploča = n n i rw^ffff^T ^jiff* « ivIvXv! ® l ï v n S S o 'inija U S P ° n a j e ® k o n v eksna © S t a z a uz kuču: poprečn nagib Pješačka staza na padini Kolni put n a padini i l 4 6 Z a v r š n i sloj V e z n i sloj Sloj sitnog šljunka Sloj krupnog šljunka D r v e n e oblice Q D D O Q C D a ^ i o 10-15 3DC 1 5 -Sitna kocka Ispuna reški pijeskom Sloj plošt.> ® + ® . Stube se mogu vrlo maštovito oblikovati upotrebom "Karlsruhe" vrtnih elemenata.@ . Betonski potporni zidovi jednostavniji su i jeftiniji a moguća je nabava predgotovljenih elemenata ->@ raznih oblika i veličina. Element dimenzija 55/30 omogućuje najmanji polumjer od 4. STUBE. 205/125 polumjer 24.20% . 267 Elementi za opločavanje čvrstih staza između lijeha upotrebljavaju se radi lakšega održavanja . tako da se po njima može sigurno i udobno hodati. POTPORNI ZIDOVI . Pomoću predgotovljenih elemenata mogu se oblikovati i lukovi. op. treba niveleta uspona biti konkavna Valja paziti na smjer nagiba terena pri projektiranju staze . grmlja i cvijeća. Suhozid od kamena u slojevima do 2 m ako podupire sraslo tlo. između ostalog kutni profili. Nagib prema brdu 5 . Predgotovljeni elementi z a potporne zidove 221 .60 i i !l tV.80 m.> ® . Mašti ne treba postavljati granice.t 1 90 1 Pergola na Izdizanje tla p r o t i v drveta iznad truljenja Okvir z a penjačice .90 m. cm 12 14 ® Ploče z a vrtne s t a z e • 625 - u © Opločene staze među gredicama.> S . Pri opločenju se razlikuje povišena staza između cvjetnih lijeha ili staza u razini travnjaka ->©-(7). prikladne su stube od oblica . Primjeri © .VRTOVI PERGOLE. 2 1 9 (T) © s upo m z itd a n iv i m a ( 2 ) Duljina L cm 50 50 Širina B cm 50 70 Visina kut. Rampe s bočnim stubištem . Da bi se udobnije hodalo.. ali ih se mora skladno uklopiti u nasade drveća.

nevezani nasipni materijal može se vibrirati. >?/ I—— 3 . 5.0 19. a na površinama za sadnju biljaka 40 cm.* 3. tež. Ako nije u sjeni. krupnim šljunkom ili drobljencem Šljunak Pijesak Drobljeni kamen. Kosine. osiguranje umjetnih kosina Smaknuti raster blokova koji su otvoreni za sadnju. 4.0 14. Kut prirodnog potkosa u grad. Valjanje se primjenjuje i za slojeve tucanika pri gradnji putova. osiguranje kosina Treba izbjeći pojave erozije. Ako su stube nagnute prema brdu. kN/m 3 rahlo i suho rahlo i prirodno vlažno rahlo i zasićeno vodom nabijeno i suho nabijeno i prirodno vlažno rahla i suha (prosjek za laka tla) rahla i priroodno vlažna rahla i zasićena vodom (prosjek za srednja tla) nabijena i suha nabijena i prirodno vlažna (oblutci) srednje krupni i suhi srednje krupni i vlažni suhi sitan i suh sitan i prirodno vlažan sitan i zasićen vodom krupan i suh 14. za travnjake treba ma površini ostaviti 10 cm sipkog tla.0 19. . potreban je uzdužni nagib radi odvodnje procjedne vode. 2. Kod svih čvrstih tala moguće je nabijanje i zabijanje.0-20. Ploče od busenja učvršćene kolčićima za nagibe > 1:2 . . Koherentno tlo sabija se valjanjem u slojevima (debljina sloja 30 . •yC*''-"}. Pri nasipanju humus treba sabijati ako se neposredno nakon zemljanih radova izvode vrtnotehničke građevine. Nasipavanje humusa nagnute plohe na blago (?) Nasipanje u slojevima 777777777?. pijesak).0 15. od padine prema sredini nasute površine.0 17.0 18. klizanja.0 35-40 45 27-30 42 37 Nasipano tlo Ilovača 15.). slama itd.> Q D v/ s / h .šljunkom ^jgj Osiguranje površine kosine konstrukcijom tipa Weber Vrsta tla Prost.0 20.5 18.0 16. Najčešće je dovoljno prelaženje mehanizacije (gusjeničar . 1. preporučuje se posaditi biljke koje mogu poslužiti kao zeleno gnojivo.0 20. pionirska sadnja i prskanje bitumenom za osiguranje strmih kosina Ispuna pijeskom . .40 cm). Kod svih radova oko sabijanja treba voditi računa o namjeni. .0 25. stepenasto ¡j n a g i b u 1 : 1 i 5 W Težina i kut prirodnog pokosa različitih vrsta tala DIN 1055-2 222 . © Stabiliziranje horizof položenim busenjem Konstrukcija od armaturnih m r e ž a ® Berma za grmlje.0-22. Nasipanjem materijala u slojevima postižu se najstabilnije kosine.. travnjaci ili ako se sadi (posebno važno za izvođenje staza i slobodnih prostora). Ostaje li to odlagalište dulje vrijeme.5 kg negašenog vapna.0 18.0 16. Izvedba stuba kod viših nasipa na nagnutom tlu ->• (3) sprečava klizanje (širina stuba = 50 cm). odnošenje tla vjetrom itd.Žlijeb z a /"odvodnju VRTOVI ZEMLJANI RADOVI DIN 18915 . Sipki. treba hrpu zaštititi od pretjeranog isušivanja (busen. Profiliranjem podtla ->• (2) postiže se veza nasipnog materijala i podloge i sprečava stvaranje kliznih ploha.4 m ——I © Naslaga humusa © Koherentni materijal u podlozi s blago nagnutim stepenicama Humus D o b a r materijal Loš materijal Humus na gradilištima čuva se privremenim odlaganjem na hrpu ->• 0 . tj. Sabijanje polijevanjem moguće je samo kod nekih vrsta materijala (šljunak.5 20. Kamena rebra za odvodnjju .0 18.0 18. Uvijek treba valjati izvana prema unutra. Za staze.0 20.0 16. putove i slobodne prostore treba sabijati i najgornji sloj.0 22. Naslagu humusa treba najmanje jednom godišnje prekopati i onda na svaki kubični metar dodati 0. mokar Glina rahla i suha rahla i jako vlažna čvrsta i prirodno vlažna (čvrsto tlo) Suhi pijesak i krš „ .0 40-45 45 20-25 40 70 30-45 25-30 35-40 30-35 40 25 35 30-40 40-50 20-25 70 35 © Odvodnja i osiguranje nožice kosine nabačajem drobljenca i kamena Osiguranje kosine kamenom.0 18.grejder) kad se izvodi nasip.

grmljem ili drvećem. od horizontalnih usidrenih greda i uspravnih stupova. Načini oblaganja stijene kao obložni ili potporni zid (prema L.> Q P Na strmim padinama treba učvrstiti površinski sloj. Mogu se svladati i znatne visinske razlike . u slojevima tla različite čvrstoće © Oblikovanje (i osiguranje) kosina u slojevima tla različite čvrstoće ® Stijenska kosina uvjetovana geološkim okolnostima Stijenska kosina uvjetovana geološkim okolnostima Krainer" zid u Ebenseeu 223 . Čeono busenje treba primijeniti za nagibe od 1:1 1 /2 do 1:1/2. Razlikuje se mrtvi i živi pleter.VRTOVI OSIGURANJE PADINE . 222. 222. treba plosnato busenje učvrstiti drvenim kolcima ->• s. Preporučuje se. nagiba i osiguranje it'rmi pokćs moguć ^amo uz osiguranje (naročito ako ima nevezanih slojeva) © Oblikovanje (i osiguranje) kosina. ceste i putove.» © + © . Ako je nagib strmiji od 1:2. potpornim z i d o m u nožici) Blagi nagib slojeva (po mogućnosti b e z i z v e d b e Strmi nagib slojeva ( s a s t e p e n i c a m a ili bermom) Potrebno ublažavanje. Pleterom se učvršćuju strme kosine na kojima je teško zasaditi raslinje. dijafragma ili ž m u r j e Obložni zid za kosinu od nevezanog kamenja s prethodno izvedenom sidrenom gredom (shema Badberg II . Kod živog pletera (vrbovi kolci) treba naknadno posaditi bjelogoricu kao trajno rješenje s.» © . Krajolik ostaje zelen.Badgastein) Obložni zid sa stijenom od pilota. mogu se visoki zidovi izvesti i s usidrenjem u tlo Bušotina z a odvodnju Stijena od pilota. Za osiguranje dubokih usjeka u cestogradnji ili pri građenju na padinama potrebne su opsežne zaštitne mjere . Mulleru 1969. Ozelenjeni potporni zidovi stvaraju prostor za dobro uporabiva zemljišta. međutim. zaobljenih kosina čije se površine učvršćuju travom. izvedba blago nagnutih. Kosine koje su strmije od prirodnog kuta nasipanja učvršćuju se busenjem. Polja između njih pokrivaju se armiranim mlaznim betonom . stabilna) kosina ( N ) Znatno povećanje nagiba u m j e t n e kosine (K) m o g u ć e j e s a m o uz p o s e b n a osiguranja (ovdje npr.> © . pleterom. © d i j a f r a g m o m ili žmurjem (sa ili bez sidrenja) u nevezanom kamenom materijalu Sidreni k a b e l 33-651 © Osiguranje kosine u nevezanom kamenom materijalu: stepenasti iskop odozgo prema dolje uz istovremeno podupiranje zidnim elementima i aluvijalnim sidrima (autocesta preko Brenneta) ® Primarno osiguranje kosine u glinom vezanim ili djelomično vezanim materijalima pomoću usidrenog roštilja od greda F a z e iskopa © Osiguranje kosine u nevezanom kamenom materijalu: stepenasti iskop odozgo prema dolje i istovremeno osiguranje mlaznim betonom s armaturnom mrežom (ô) Prostorna rešetka kao potporni zid ("Krainerov" zid) od betona (sustav Ebensee) "Krainer" zidovi izvedeni u stepenicama daju dovoljno prostora za novu trasu.) Prirodna (ne b e z u v j e t n o . Ovisno o sustavu i nagibu.© . taracanjem ili zidovima. Usidreni roštilji od greda različite izvedbe. npr.

Iz njihovih se izboja početkom proljeća oblikuje lepeza.5m 4 x 6 x 3m 6 x 10 x 5m Sađenje u pravokutnik s dvostrukom ispunom • a ® a ® a a • • • • • a a a a m a 0 v e X / * • * • e ® 0 » • N a k o n b e r b e orezati tako d a o s t a n e 5 .8 g r a n a v.0-4. (9) Dvokraki horizontalni kordonac Sustavi sađenja prema -> CD De Haas • ® f • ® $ 9 9 9 ® 9 9 9 • • • • • e • • ( • e • • • » ® # • • • e • t • « ® # • • t • 1 • -• ® • — o o o 1 Razmak 4x111 6x6m 10* lOm © i Stabla na 1/4 ha 156 •—® Razmak 4 x 4 x {2) m 10 x 10 x (5) m ® • i1 .> QP T~ 30 cm u zemlji (?) Skela špalira od željeznih cijevi (2) Skela za dvostruke špalire ( D Stijenka špalira od drva — L e t v e z a špalir Ž i c a špalira 1— 6 0 H (5) Vertiklani kordonci (6) Kordonci oblika slova U Ž i c a špalira .5 x 3 x 3m 2 x4x4m 3 x 6 x Gm 320 178 80 320 178 80 3 x 3 x 3m 80 © a 3. a bočne grane vode se lijevo i desno pod 90° Sađenje u kvadrat © ® • ® • Sađenje u kvadrat s ispunom @ • o o O o o © ® @ © © o o o o o @ # © Sađenje u kvadrat s dvostrukom ispunom o o o o • • • • • • # • • • • • • * A® • • • • • • # l • • • • • t • t # • L Stabla na 1/4 ha e • • Stabla na 1/4 ha 167 104 42 167 104 42 46 26 « • • ^ ^ Žičana skela za grmlje kupine c Stabla na 1/4 ha 46 26 Nategnuta žica K a d g r a n e izrastu i z n a d ž i c e odrezati na 1 5 c m i z n a d najviše žice. Špalir: srednje stablo u špaliru vuče se vertikalno.palmeta (6 i 8 grama) (8) Palmeta u obliku svijećnjaka . / _ „ (7) Verrier .T •—í @ a © a © Stabla na 1/4 ha Glavna stabla Ispuna 156 156 25 25 Stabla na 1/4 ha 6 x 3 x 3m 8 x 4 x 4m 10 x 5 x 5m 69 39 25 69 39 25 Lepeza: pušta se da rastu samo dvije grane pod kutem od 45° prema tlu.5 h ® • Ogrozd -i 1.VRTOVI .® • c Maline a Stupovi * a a Razmak 1.5 h • ® « '"V Stabla na 1/4 ha 80 160 -150-60 ©v ® Ribiz ® Sađenje u trokut © S a đ e n j e u trokut s ispunom Sađenje u trokut s dvostrukom ispunom Mjere za sadnju malina Ogrozd i ribiz 224 . saviti u obliku slova U i privezati • Razmak 3 x 5 x 2.0 Sadnice T^o a h 1.

Clematis-Hybriden Zimski jasmin . Za dva reda biljaka pogodna je metoda šatora — © .9 bijel 6 .6 zelenkast 6 . potrebna su različita pomagala za penjanje -> (2) <D.Wisteria sinenis Pavitina .4 žut Mjesto O-© O • o® o @ o @ o @ ® @• o o @ o @ O 9 o a 00 o ® o ® O = sunčano d = polusjena.9 različito 1 .8 različito 6 .9 žuto .6 zelenkast 5 . sjeverni zid ® = sjenovito 225 .Polygonum aubertii Divlja loza .Jasminum nudiflorum Pregled nekih penjačica i puzavica .6 žuto .10 zelenkast 7 .> © Pomoć pri penjanju graška: grane koje otpadaju pri obrezivanju stabala .Euonymus fortunei Bijela loza .crven 6 .6 m rast: brz 2 .2 m rast: brz 2 .Clematis montana Glicinija .Vitis coignetiae Vinova loza .© .P.Hedera helix Troskot .razmak: 70 x 60 najviše 50 x 100 cm ^g^ Dvostruka rešetka od žičanog pletiva (jjg) Zaštitna rešetka za ptice od pletene žice Rešetka za vriježe graška od pletene žice Višegodišnje vrste Bršljan .> @ ili dvostrano žičano pletivo.VRTOVI .Hydrangea petiolaris Američka lulica -Aristolocchia macrophylla Kampsis . Jednogodišnje biljke: zvončići visina ukrasne tikvice visina japanski hmelj visina ladolež visina grahorica visina ukrasni grah visina dragoljub visina 4 .3 m rast: brz lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno © Penjačice i visina njihova rasta (2) Horizontalne penjačice (3) Mahunarke koje pokrivaju zid (?) Šesterokutna žičana mreža (5) Špalir od letvica (6) Metoda vigvama za 8 .Lonicera caprifolium Ruže penjačice Kuri ka . > Za sadnju u koritima i kacama prikladna je metoda vigvama (indijanski šator) .4 m rast: brz 1 .7 bijel 5 .9 bijel 5 .4 m rast: brz 3 .Clematis vitalba Hortenzija penjačica .6 zelenkast 5 .» QP Za biljke penjačice nije dovoljno samo pogodno tlo i ispravna orijentacija -> © treba uzeti u obzir i visinu rasta.8 zelenkast 6 .» ® .Vitis vinifera Kozjak .6 smeđ 7 .Humulus Lupulus Kozja krv .crven 5 .6 zelenkast 5 .5 m rast: brz 3 . Kod mahunarki zahtijeva svaka biljka svoju motku za penjanje.6 modar 7 .> ® .8 narančast 5 .6 bijel 5 .4 m rast: brz 2 .Lonicera heckrottii Hmelj . tricuspidata „Veitchii" Pavitina gorska .> © Visina do 25 m do 15 m do 15 m do 8 m do 10 m do 10 m 5 do 8 m do 10 m do 8 m do 10 m do 10 m 3 do 4 m 4 do 6 m do 5 m do 5 m 2 do 4 m 2 do 4 m do 3 m Rast polagan brz brz brz srednji brz srednji srednji polagan srednji srednji srednji brz srednji srednji polagan srednji polagan Podupiranje x potrebno x x X (x) preporučuje se X (x) preporučuje se X X X X X X (x) preporučuje se X X Lišće zimi eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti imi ljeti zimi Zalijevanje - + (+) (+) /+) /+) /+) + - <+) + + Cvijet/mjesec 9 .1 1 biljaka (7) Metoda šatora © Skala za vriježe od pruća . Višegodišnje penjačice i puzavice -> © . napeta žičana mreža . npr.Campsis radicans Pasja loza . Zaštitne mreže od pletene žice štite sjeme i sadnice od ptica . Kad se ozelenjivaju zidovi zgrada.

umjeren. brz Podupiranje: drvo. polusjena.VRTOVI PUZAV1CE I PENJAČICE Povoljno mjesto Sunčano. nategnute žice. sjenovito Rast: polagan. armaturne mreže Pavitine vole hladne noge i vruću glavu 226 .

zemlja VRTOVI Francuska cijev za zalijevanje Drvo 40/60 Iskop jame dubine oko 25 cm i širine oko 1. Sloj vrtnih otpadaka i granja visine 25 cm i širine 4 0 cm Sloj grubog komposta 10 c m _ 2ljeb za zalijevanje .(?) ® Povišena lijeha izvedena uz južni zid.25 (6) Povišena lijeha .slojevita ispunjena kao brežuljkasta lijeha -> (T) . Najbolje je oblikovati je tijekom jeseni. mrkva ® Kraterska lijeha 0 2m-»© 227 .00-1. Na povišenim i brežuljkastim lijehama može se postići rana berba. Upravo na brežuljkastoj ili povišenoj lijehi posebno dobro uspijevaju mješovite kulture. Pri sijanju.50 m i dugačka 4 m.(3). idealno za izjednačenje visinskih razlika 1. Navodnjavanje francuskim crijevom (3) ili kapanjem. pokrivena staklom kao mali staklenik ® Mini jezerce u povišenoj lijehi od kamena Luk.50 m Sloj vlažnog lišća oko 20 cm Grubi kompost Granje POVIŠENE I BREŽULJKASTE LIJEHE Važan je pravilan sklop i položaj sjever . Varijanta brežuljkaste lijehe jest povišena lijeha.> ( ? ) + (3) © Brežuljkasta lijeha pokrivena folijom. npr. sađenju i branju ne treba se sagibati ako su lijehe visoke 60 do 80 cm © + (f). impregnirane oblice. Na njima se postižu rekordni prinosi i rana berba. Umjesto dasaka može se upotrijebiti svaki drugi materijal koji brzo ne trune.Betonska p l a t j c ^ Zem|ja Sloj treseta (T) Uređenje brežuljkaste lijehe © Završni sloj je zemljani omotač debeo oko 10 cm . Brežuljkasta lijeha izraziti je izvor topline. Rajčice visokog uzrasta dolaze u sredinu. kišenje francuskom cijevi za Humus Grubi kompost Popločana staza © Presjek brežuljkaste lijehe Bolja je betonska platica kao završetak-» (2j • © Povišene lijehe. Biljke koriste sunčanu toplinu koja pada na bočne stijenke. nasiječene grančice ili fina kompostna zemlja. Brežuljkasta lijeha široka je oko 1. Doduše zahtijeva stanovit napor pri oblikovanju. gredice ili kameni zidovi. jer je tada na raspolaganju najveća količina vrtnog otpada. ali se zato može upotrebljavati godinama. Visoke lijehe povećavaju urod ako su slojevito ispunjene organskim materijalom kao što su panjevi i grane.jug Q . u osnovi zapravo hrpa komposta omeđena daskama © . poriluk.

štite od vjetra i daju povoljnu klimu za biljke koje vole suho tlo i sunce. . Zidovi oko vrta štite od vjetra pa se u vrtu zadržava topli zrak. okružen trkaćom stazom između nasutih kosina. Za spušteni vrt tipične su stube. glavni i pomoćni ulaz. Neufert Legenda->(2) .(§) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Mjesto za sjedenje Korito Mjesto za vatru Bazen/tekuća voda Zidni bunar Stube Kamena klupa Betonske ploče Ploče od granita Kulir / klinker Živica od šišmira Travnjak Biljke u loncima Kameni blokovi Krupni šljunak Šimšir oblikovan u kugle Mješovita kultura Brežuljkasta tijela Silos za kompost Suhozidovi (¿T) Ukrasni i ekonomski vrtovi (5) Atrijski vrt 228 . M. buke. terase i prije svega visinski položaj prizemlja te orijentacija kuće usko povezani s oblikovanjem vrta. Bočni zidovi akumuliraju toplinu. povišeno mjesto za sjedenje i roštilj.10 ® V e ć i vrt sa sportskim terenom ispred kuće.» (3) Pri izboru biljaka treba posebno paziti na svijetle i sjenovite zone. jer su kolni prilaz. obrasli zidovi i jezerce u sredini .. 1 1000 (1929) Weimar (Gelmeroda) Arh. Od ljetnog jugoistočnog vjetra zaštitu pruža živica na zapadnoj strani. Klima atrijskog vrta toliko je toplija koliko okolni zidovi bolje primaju i akumuliraju toplinu od sunčanih zraka.( ? ) . Dugi i uski vrtovi djeluju manje usko ako ih se poprečno podijeli na različite zone. a od sjevernoistočnog vjetra stijene od platica. te štite stanovnike od pogleda. vjetra i prašine.> ( T ) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 Stan Terasa Sjenica Pumpna kućica Vodovod Staja Bazen Travnjak Mjesto za gnoj Zimsko povrće Povrće Maline Ogrozd i ribiz Cvijeće Ukrasno i zaštitno grmlje Spalir na zidu Živice Lisnato drveće Voćke Koštičavo voće Jezgričavo voće Upojni bunar VRTOVI OGLEDNI PRIMJERI Projektiranje vrta treba započeti prije konačne verzije građevinskih projekata. E. 1 113. opločenim stazama.» (5) .» (4) Tako na maloj površini nastaje strogo geometrijski oblikovani vrt. . npr. Tamnosmeđi zidovi od opeke primaju više topline od onih bijelo oličenih. živicama. grmljem i drvećem povezana s raznim prostorima vrta koji okružuju zgradu i povezuju je s krajolikom. Pogodno za suptropsko raslinje. Ona je suhozidovima.Glavni smjer vjetra Legenda . Natkrivena terasa je povezujući dio kuće i vrta.

5. 16. 19.065 m Razmak rebara 613 mm ¿>4 C/illP^ Staklena ploha orijentirana (8) 13. 13. 9. s punom ventilacijom ispod nje Optimalni ploha kut nagiba staklenih 229 . 11. 15. 6. odnosno ozelenjene.00/1. Zaštita od sunca može se izvesti izvan ili unutar staklenika.STAKLENIK Prozračivanje staklenika treba dimenzionirati tako da se pri otvorenoj ventilaciji postiže temperatura približno jednaka vanjskoj. Ekonomična je zaštita iznutra. Kapljično navodnjavanje Pribor za zalijevanje Pumpa za vodu Kabel za podno grijanje Bazen za vodu za zalijevanje Izolacija 14. Ako stijenke nisu izvana dovoljno obrasle. 20. 4. 12.00/2. 7 Krovna ventilacija Automatski otvarači prozora Vanjsko sjenilo Odvlaživač zraka Pokretač zraka Bočni ventilacijski prozori Dvostruke ploče od pleksistakla • 8.04Staklenik s nagibom krova 23°-27 Ventilacija ispod zaštite od sunca .(rj) 1 2 3. 21 22. U tu se svrhu mora oko 20% krovne površine izvesti kao ventilacijska traka ili moraju na raspolaganju biti pojedinačni zaklopci za zračenje. Vanjska zaštita je učinkovitija ako je dovoljan razmak između zaštitnih elemenata i staklene stijene -» 0 i © . Staklenik s odgovarajućim uređajima i klimatizacijom Grijanje Stol za sadnju Lijeha za umnožavanje Svjetiljka za raslinje Automatksa prisilna ventilacija Svjetiljka staklenika Regulator vlage Mjerač vlažnosti zraka Regulator temperature u prostoriji Veličina 1. Treba se pobrinuti za dovoljni dovod svježega zraka. 17 18. treba se pobrinuti za neku zaštitu od sunca kako bi se uz intenzivno osunčanje osigurala podnošljiva klima.00 i 1. 10.00 Solarna brežuljkasta lijeha s poklopcem Zemlja ^ (?) 30 Gnoj Središnji prolaz Sanduk za brzi rast vlastite izrade 23° Holandski staklenik Tj65 Razmak vezača 3.<- Priključeni staklenik (i^) Priključeni staklenik (11) Zaštita od sunca smještena izvana.

» © . Korijenje prodire i u stjenovite slojeve.> © . povećava stvaranje rose.© Živica smanjuje brzinu vjetra. Svaka razina ima svoje stanovnike © Krošnja stabla i razgranata mreža korijenja slične su kao slike u ogledalu © Piramida je osnovni oblik poput "božičnog drvca". 3. © Svaki sloj humusa ispunjen je životom.50 m. Oblik stabla poput kaleža sa slobodnom sredinom. T J c l - -s Hodnici kišnih glista kroz sve slojeve Mineralni sloj (rastrojeno kamenje. Mjesto na kojem je voćka cijepljena prepoznaje se lako po zadebljanju na obodu debla. Za visinu živice do 1. spremnik vode) MatiCna stijena (rastrošna ili srasla stijena) Svaki je sloj tla pun života.> © Voćke treba uvijek saditi u nešto višem položaju nego što su bile u rasadniku. Piramida je oblik "božičnog drvca" i ima prednost pred oblikom kaleža.> © . "naklon") u obalnom području daje zavjetrinu do 200 m.-¿L \ O i i o \ o \ •. i 5.© . zaštitom od vjetra. ® Visoko deblo kod još mladog stabla.. Grane se skraćuju pa se ne lome tako lako pod teretom plodova ili snijega. Pri sađenju živice valja paziti na razmak prema susjedu. Grane se usmjeravaju prema van da bi svjetlo dospijevalo u krošnje.» © ."fvnriM-sSV QJ <3 • . godini nakon sadnje (lijevo ljetni. Potporni kolac mora biti za širinu dlana udaljen od debla . Grane se režu tako da se usmjeruju prema van i kako bi svjetlost doprla u krunu stabla. i to na južnoj strani.75 m . akumulira toplinu i štiti tlo od erozije.VRTOVI DRVEĆE I ŽIVICE Sloj koji se uklanja Sloj koji se navozi Stvaranje h u m u s a Glavni prostor z a korijenje Oslobađanje hranjivih.. regulira oborine. a za onu iznad 2 m 0. prašine i znatiželjnih pogleda čini živicu prijeko potrebnom . Najbolje je vrijeme za sadnju voćaka kasna jesen: u krajevima s ranim mrazom to je mjesec listopad. Živica na nasipu (tzv. Svaka etaža ima svoje stanovnike .25 m. a studeni u krajevima s blagom klimom. Deblo i dvije ili tri grane treba ostaviti . Želja za skrovitošću u vlastitu vrtu.kako bi se održao željeni oblik (5J Oblici stabla za kućni vrt ® Obrezivanje grabove živice u 1. ima prednost pred oblikom kaleža jer se bočne grane mogu držati kratkima i ne lome se lako pod težinom plodova ili snijega. Kalež s otvorenim središtem podsjeća na šalicu ili kupicu.2 m razmak treba biti 0. buke. Oblici stabala .> © . to mjesto mora bezuvjetno biti iznad razine tla . desno zimski rez) ^g^ Kod sadnje četinjača treba razvezati krpu oko korijena Podupirač treba postaviti koso ® Visina živice © "Prijelom" u Sjevernoj Njemačkoj Mjesto cijepljenja mora biti iznad zemlje Pravilna sadnja lisnatog stabla Deblo treba od sunca zaštititi slamom Visoka stabla se sidre nategnutom žicom © 230 Drveće za vrt © Visine rasta obrezanih i slobodno rastućih živica (biljka označena s X posebno dobro podnosi obrezivanje) (u zagradama broj biljaka na tekući metar) . tvari iz tla •. kako bi štitio stablo od prejakog sunca. za visinu do 2 m 0.

Da bi se postigla skladna ukupna slika.(5).VRTOVI VRTNO JEZERCE Jezerca treba skladno uklopiti u vrt. pijeska i raslinja dobro usklađene. voda će se razbistriti.8 tjedana biološka ravnoteža. Biljke u posudama. Vrtno jezerce postaje stanište kukaca i biljaka.6 sati dnevno. Mora se oblikovati i okolina jezera. Idealna je vodena površina od 20 do 25 m 2 . Za prvu sadnju dovoljno je 5 vodenih biljaka po četvornom metru.40 cm. Vrijeme je sadnje od svibnja do rujna. Niske biljke oko ruba sade se u nizovima ili grupama. oko 4 . što treba obaviti vrlo pažljivo. Za poluvisoke treba razmak 30 . Biljke se mogu posaditi u košare. potrebne su veće vodene zone dubine 5 . Najpogodniji je položaj u blizini terasa i mjesta za sjedenje. Popločena staza Folija 20 cm 5 cm supstrata pijeska zemlje ® S t e p e n a s t o izvedeno jezerce od folije 2 cm šljunka v / / / w / / Vlažna zona 777777777777777/ Zona plitke vode Zona duboke vode od sintetike armirane staklenim vlaknima Vrtno jezerce horizontirati i ispuniti vodom do visine prve stepenice Više od 5 cm pijeska može prouzročiti slijeganje i naginjanje bazena ? T / f i y ? / y 7 / Pijeska (3) Pravilna ugradnja vrtnog jezerca Sa zemljom iz iskopa dobro nabiti Mješavina lišća i pijeska kao zimsko prebivalište vodozemaca Za vrijeme mraza staviti svežnjeve slame ili na drugi način osigurati kisik Obalna zona (8) Šljunak Folija Korito protoka u presjeku ( 5j Staza na konzoli 231 . odakle se jezerce dobro vidi. Dublji dio služi i kao pribježište za sve životinjske stanovnike. mogu se podizanjem ili spuštanjem prilagoditi vodostaju koji im odgovara. posude ili izravno u posebnu zemlju.30 cm.(2) te vlažne lijehe dopunjuju i stvaraju prirodne odnose. treba visoke biljke saditi pojedinačno. Da bi kukci i ličinke mogli prezimiti. Ribe.5 m 2 nudi mnoge vrste životnog prostora. Veličina jezera ovisi o veličini vrta. žabe i vodozemci mogu prezimiti samo ako se spriječi zamrzavanje i osigura protjecanje vode. najvažnije je ispravno odabrati lokaciju. s jednim dijelom dubine najmanje 60 cm. s razmakom među biljkama 20 .> ( ? ) . Mora se uspostaviti odgovarajući odnos površine i volumena vode (oko 400 l/m2). Da bi biljke i životinje napredovale u jezercu i oko njega. Ako su količine vode.2 0 cm. Sadnja biljaka prethodi punjenju jezera. Močvarne ili plitkovodne zone . Biljke se vrlo brzo razmnožavaju. nastat će nakon 6 . Pretežni dio močvarnih i vodenih biljaka zahtijeva mnogo sunca. Jezero treba i preko zime biti puno kako bi se izbjeglo bubrenje dna zbog smrzavanja. ali već 3 . Gotovi bazeni nude košarama s biljem ispravnu dubinu i sprečavaju slijeganje ili klizanje šljunka i zemlje za biljke (2) .

Idealan je položaj u smjeru istok . -> ( § ) 232 . područje za obnavljanje vode 90 m2. duboka voda > 50 cm.vrlo su raznolike. i volumena 35 m3.6 sati sunca u danu. Tko želi jezerce koristiti i uživati u njemu.© Dubina vode: močvarna zona < 25 cm. oblika i uporabe. područje za kupanje > 1. ne manje od 55 m2.JEZERCE ZA PLIVANJE Oblikovne mogućnosti da se vrt I optički obogati biološkim elementom vodom . prostor za kupanje 40 m2.zapad sa 5 . planirat će ga u blizini terase uz kuću -» © Veličina površine treba biti 60 m2 . zona plićaka 10-40 cm. Jezerce u kojem se može plivati treba imati površinu 155 m2. Velike su mogućnosti da se planirano vrtno jezerce prilagodi vlastitim željama u pogledu veličine. Plastična cijev za prekid kapilarenja pijesak 5 cm 50-100 "zona 3 j 1 2 200 i geotekstll folija TOde supstrat 10 cm z o n a bil aka ž 5 0 % P°uršine 0 Oblikovanje obale Razina vode Varijanta za prekid kapilarenja (5) Zona taloženja / taložnik ^0) Vodotok sa širokim i dubokim meandrima i kaskadama.30 cm. područje za bistrenje 25 m2 -> © .

sklona širenju z i m z e l e n a . prirodnim i lijepim. mineralni slojevi različite granulacije Vodeni kozlac Močvarna kaljužnica Šaš kareks Šarena preslica Uskolisna suhoperka Močvarna mlječika Sita Protivak Američki kozlac Vodena metvica Močvarna trolistica Bakreni cvijet Močvarna potočnica Dragušac Biserna paprat Potočna čestoslavica (7) Močvarna zona V-Vl IV-V VII-IX V-Vl IV-V VI-VIII V-Vl V-X VI-IX IV-VI - V-IX bijela žuta zelene glavice nema cvijeta bijela žuta smeđe glavice žuta žuta svjetloljubičasta bijela . organskim. dubina vode 1 0 . žuta zelena neugledna zlatnožuta ružičasta plava neugledna žuta bijelo-ružičasta smeđa zeleno-bijela crno-smeđa Zona plitke vode.( D Preko kaskada i kamenja protječe oko 15 m3 vode u satu. prezimi kao pupoljak na dnu jezera z i m z e l e n a . ljutić Hibridi planinčice VII—VIII V-Vl VIII-IX IV-V VII-IX Vl-Vll VIII-IX Vl-Vll VII-IX Vl-Vll Vl-Vll V-VIII ab III bis VII V-Vl V-Vl bijela ljubičasta ružičastocrvena ružičasta ružičasta ljubičasta žuta žuta Ijubičastocrvena smeđi vijenčić plava do bijela ružičasta prema vrsti žuta razni tonovi žute Dubine sađenja Hrvatski naziv Vodenklas Žabogriz Lokvanj žuti Lopoč Okrugolisni plavun Plivajući mrijesnjak Vodeni žabnjak Rezac Vodeni orašak Zona lopoča-> Botanički naziv Aponogeton distachyos Hydrocharis morsus-ranae Nuphar lutea Nymphaea-Hybriden Nymphoides peltata Potamogeton natans Ranunculus aquatilis Stratiotes aloides Trapa natans © Vrijeme cvat Boja cvijeta Vll-X VI-VIII VI-VIII VI-IX Vl-Vll VI-IX VI-IX V-Vll Vl-Vll bijela bijela žuta kao žumanjak prema vrsti zlatnožuta bijela bijela bijela bijela.10 m -» © . blijeda (§) Vlažna zona Jezerska žabovlatka Kruta vaščika z i m z e l e n e . Prirodno jezerce se sastoji od više životnih prostora .tek ukupnost biljaka svih prostora čini jezerski krajolik bogatim.tlačni vod pumpe (T) Izvorski kamen -» (5) f Izvorski kamen — > © Hrvatski naziv Mirisni šaš Obični žabočun Žabnjačka kornjačnica Štitasti vodoljub Viseći šaš Velika pirevina Borak Zlatni štap Vodeni dvornik Štukina trava Kovrčavi mrijesnjak Veliki žabnjak Obična strelica Jezerska šašina Razgranieni iežinac Uskolisni rogoz (§) Botanicki naziv Acorus calamus Alisma plantago-aquatica Baldellia ranunculoides Butomus umbellatus Carex pseudocyperus Glyceria maxima "Variegata" Hippuris vulgaris Orontium aquaticum Polygonum amphibium Pontederia cordata Potamogeton crispus Ranunculus lingua Saqittaria saqittifolia Scirpus lacustris Sparqanium erectum Typha angustifolia Vrijeme cvat Boja cvijeta Vl-Vll Vl-Vll Vl-X VI-VIII Vl-Vll V-Vll VII—VIII V-Vl Vl-Vll VII—VIII VI-IX VI-IX VI-VIII VII—VHI VII—VIII Vl-Vll © Vl-Vll IV-VI VI-VIII - žuto-zelena. crv. m a l i m m j e h u r i m a lovi kukce. Svaka biljka traži svoj prirodni životni prostor i samo u takvomu će napredovati.S malom jamom ulaz vode neće bit previsok 10-12 JEZERCE ZA KUPANJE U dobro projektiranom jezercu pojedini su životni prostori bez vidljivih granica. korijenje u dnu j e z e r a saditi u biljni kontejner z b o g kontrole rasta z i m z e l e n a . Životni prostori u vrtu razlikuju se prije svega po vlažnosti ili po vodostaju. posaditi u dno j e z e r a K a n a d s k a v o d e n a kuga M o č v a r n a rebratica Vrste krocanja Vrste mrijesnjaka Žabnjak Obična mješinka b e z korijenja. 0 .svjetloružič. WX^TTW/s PVC . crvena svjetloplava žuta nema cvijeta tamno plava Poprečni presjek jezerca za plivanje-» ( 2 ) Močvarni stolisnik Puzajuća ivica Štikac mali Štikac veliki Konopljuša Suručnica Jezičnjača Metiljeva trava Purpurna vrbica Kraljevski pujanik Jakobova ljestvica Livadni dvornik Vrste jaglaca Žabnjak. smeđa bijelo . bijela. Treba biti što dulje.ružičasta smeđa ružičasta.® Korito potoka je važan sastavni dio jezerca u kojem se može kupati. saditi u dno j e z e r a . prezimljava k a o lisnati pupoljak (9) Biljke proizvođači kisika za jezerce 233 . Prednost treba dati ležernim. korijenje u mulju z i m z e l e n a . korijenje razvija u podlozi b e z korijenja. prirodnim oblicima.4 0 cm Calla palustris Caltha palustris Carex grayi Equisetum variegatum Eriophorum angustifolium Euphorbia palustris Juncus ensifolius Lysimachia thyrsiflora Lysichiton americanus Mentha aquatica Menyanthes trifoliata Mimulus cupreus Myosotis palustris Nasturtium officinale Onoclea sensibilis Veronica beccabunga © Achillea ptarmica Ajuga reptans Chelone obiigua Darmera peltata Eupatorium cannabium Filipéndula ulmaria Ligularia przewalskii Lysimachia nummularia Lythrum salicaria Osmunda regaiis Polemonium caeruleum Polygonum blstorta Primula in Arten Ranunculus acris "Multiplex" Trollius-Hybriden © Callitriche stagnalis Ceratophyllum demersum Elodea canadensis Hottonia palustris Myriophyllum in Arten Potamogeton in Arten Ranunculus circinatus Utricularia vulgaris Ispusno okno. idealno je 8 . i tu se obogaćuje kisikom i ugodno grije.

količina oborina 800 mm = 800 l/m2 Kosi krov . za njegu tijela 10 I = ukupno 65 I pitke vode. 3. 5. veći obujam postiže se malim povećanjem troškova.335 1.05 (5) 72 72 72 1. Koeficijent otjecanja: f = 0.05 ako se raspoloživa količina kišnice od potrebne razlikuje za manje od ± 20 % g = 0.75 za kosi i ravni krov. Godišnja količina oborina (npr NRW oko 740 . 4. (6) 1500 /.40 .20-2. za pranje rublja 18 I.. 2. 9. Filtar ispred spremnika kišnice Kućni vodovod Protočni ventil Dovod pitke vode Spremnik Preljev Olučna cijev Kanal Filtarski lonac Sifon --sf-r : Vt •'t © Uređaj za prikupljanje kišnice s filtarskim loncem i vanjskim spremnicima 1. treba u proračun uključiti broj osoba i izljevnih mjesta.VRTOVI UPORABA KIŠNICE U projekt nove kuće treba uključiti spremnik za prihvat kišnice. za obiteljsku kuću oko 5000 I Obujam spremnika za navodnjavanje vrta ovisi o površini vrta. Površina vrta = 200 m2 Potrebna količina kišnice = Broj osoba 4 x dnevna potrošnja 45 I x 365 dana + površina vrta 200 m 2 x godišnja potrošnja 50 l/m2 Potrebna količina kišnice = 75700 l/godišnje Faktor g = (1 .9% < 20% => g = 0.64 53 kg 81 kg 130 kg Instalacija za kišnicu Vrtna cijeva Osnovni spremnik za kišnicu Ručna pumpa Iznad protočnog ven Min 20 mm ili 2d Uronjena pumpa 1100/:. bure za kišnicu Ručna pumpa (2) 1 2. Može se i naknadno postaviti u kući ili vrtu. Pri odluci o njegovu obujmu ne treba biti pretjerano štedljiv.03 ako je razlika veća od ± 20 % g = 0.50 Ekološki spremnik kišnice . Ako je kišnica i za kućnu uporabu. površini krova i koeficijentu otjecanja. Faktor g: g = 0. 10. 12. kupanje/tuširanje 40 I. čišćenje 4 I. Naime. Prosječna potrošnja vode po osobi dnevno.raspoloživa količina kišnice 72000 I potrebna količina kišnice 75700 I) x 100 = 4. 9.500 / Filtarski lonac Stilna zaliha vode za zalijevanje.75 Raspoloživa količina kišnice = 72 000 l/godišnje Broj osoba = 4 Dnevna potrošnja = 45 I po osobi (ekonomični ispirač u zahodu).40 ako se pretežno koristi za navodnjavanje vrta i u slučaju velikih sezonskih razlika u količini oborina. 11. ispiranje 10 I. 20 mm ili 234 . zahod 45 I (kod ekonomičnih ispirača 18 I). godišnjoj količini oborina.45 1500/ 1. 3.60 za ravni krov s nasipom šljunka. f = 0.605 1.900 mm £ l/m2) očitava se iz odgovarajućih karata ili dobiva od meteorološke službe.05 Obujam spremnika = raspoloživa količina kišnice 72000 I x faktor g 0. 6. ostalo 8 I = ukupno 75 I kišnice (kod ekonomičnih ispirača 48 I).75 Neto površina krova = 120 m2 Količina kišnice = Neto površina krova 120 m2 x God.za piće i kuhanje 5 I.52 2000 / 2.koeficijent otjecanja f = 0.60 I kišnice po četvornom metru Primjer: God. Za navodnjavanje vrta treba godišnje 40 .išni kapaciteta do 12. 7 8.05 obujam spremnika = 3600 1 preporuka: spremnik korisnoga obujma 4500 I Objašnjenja: Neto površina krova: projekcija krova od oluka do oluka (odgovara tlocrtnoj površini kuće). 5 6 7 8. Oluk / olučna cijev Filtarski skupljač Dovod Spremnik Preljev sa sifonom Usisni vod Kućna vodovodna stanica Zaštita od praznog hoda Mreža vodova kišnice Instalacija pitke vode Magnetni ventil Plovak Obujam Duljina Širina Visina Težina 1100/ 1.0. Sito s poklopcem na dnu oiučne Cljevl JL^ Filtarski taložnik 0 1.: 20001 Iznad slobodnog izljeva Uređaj za korištenje kišnice ^0) Dopuna pitke vode Spremnik oborinskih voda za navodnjavanje vrta ' ^ A — Kućni vodovod Olučna cijev Razvodnik s pokazivačem razine punjena Slobodno istjecanje razmak min. količina oborina 800 l/m2 x koeficijent otjecanja f = 0.20 . 4.0. Proračun veličine spremnika za navodnjavanje vrta.

djelomično s upuhavanjem zraka radi čišćenja). za boravak Kuhinja © Bar © Stanovanje Dijagram rasporeda plivačke dvorane u jednoobiteljskoj kući.5 3. rubni profil T Jednoslojni predgotovljeni poliesterski bazen Armiranobetonski bazen.9 2.50/8. pravokutnik. važno: jednoliko odvođenje vode s dobrim čišćenjem površine pomoću skimera ili bolje pomoću žlijeba-> Vrste filtara: šljunak (dubinski filtar. Nosiva konstrukcija zidana beton.25/9. bazen s preljevnim žljebom (jj) Zuriški žljeb na obodu bazena Voda 8w 22 °C 23 °C 24 °C 25 °C 26 °C Sezona 4.20/9.8 5. blizu spavaonice (upotreba u prohladnim danima). slobodnostojećeg zida bazena tijekom 5 . općenito nije nosivo.75/10. mlazni beton preko jednostrane oplate.5 Dodatni mjeseci 5. u vidnom polju.33/7. mjesec 1.50 m.2 5.08/7. Treba ga zaštititi od upadanja trave. Pribor. bakreni sulfat).50/9. pjena od sintetičnog materijala. jednostavna izvedba s Wiesbadenskim žljebom Zidani bazen s drenažom (9) Skimmer (skidač pjene) ^ ^ Wiesbadenski žljeb. Dužina zamaha pri plivanju 1.9 2. Dodatno treba uništavati alge pomoću kemikalija (klor.50/7. grijanjem ili preljevom zaštićenim od smrzavanja.). rub osiguran drvenom gredom -Alumin. dijatomit (površinski filtar). 1300 kcal/m2d). predgotovljeni elementi): površina najčešće keramika ili stakleni mozaik.25/6. najmanji bazen za startni skok s čeone strane 4. Dubina vode: do brade domaćice.0 6. Veličina: Širina trake 2.00/8. U blizini bazena ne smije biti bjelogorice i grmlja po rubu (padanje lišća).65/7. po mogućnosti podići rub bazena (pitanje oblikovanja). mjesec 1.75/10. čelik (može i iznad terena) ili ukopano ->(5). oprema: vidjeti privatni zatvoreni bazen -» s.98/8. prostor saune Bazen za noge Najmanji plivački bazen s jednom stazom (2 plivačka zamaha.2 5. svakako s nišom za ljestve ili stube. 1/1-2 osobe) Srednji plivački bazen s dvije staze (3-4 plivačka zamaha. ne djece! Razlika dubine bazena .8 3.2 2. najčešće predgotovljeni elementi.5 Gubici topline otvorenog plivačkog bazena (prosječno / maksimalno) u kWh/m2d prema mjerenjima RWE. rijetko se izvodi na gradilištu.60/8. tj.8 4.25 CD Prost. predvidjeti mogućnost reguliranja! Znatno se produžuje sezona kupanja uz relativno niske troškove Zaštita djece: po mogućnosti ne ogradom nego pokrivanjem bazena ili pomoću automatskog alarmnog uređaja (reagira na pojavu valova). Grijanje: pomoću protustrujnog uređaja ili protočnim grijačem u bojleru. ovisi o načinu odvođenja vode ->®-<fl). 261-263 @ Trim prostorija (D Predvorje saune © Sauna (ž) ® Otvor.70/7.66/9. Bazen od poliestera. Održavanje vode: danas uobičajeno uređajem za miješanje vode.25/10.8 2. mjesec 1.3 3.5 2.00/10. Prostorija za boravak može kao površina biti dio plivačke dvorane © Veličine bazena © Normalna dubina za privatna kupališta (bazeni za plivače) Bazen s pokosom i folijom.dubina vode -> (4).5 4. Predvidjeti stazu oko rubova. npr. potrebna je zaloga od mršavog betona -> © Betonske ploče © vodonepropusne (beton na gradilištu u dvostranoj oplati.6 2.) zbog korištenja zagrijane vode za povratno ispiranje filtara (do 1.50/7.66/9. znatni toplinski gubici javnih kupališta (hotelski bazeni itd.5 1.6 3.0 6.u. 2/4-5 osoba).9 2.60/9. x = interpolacija Gubitak topline površine bazena odn.65/7.5 kW/m2d odn. zimi ne prazniti! (iskošeni rub bazena). mjesec 2.2 3.55/7. Zaštita od smrzavanja: za krute konstrukcije bazena pomoću rubnih greda. sredstva protiv algi bez klora. Treba biti vidljiv iz kuhinje i dnevne sobe (radi nadziranja djece i iz dekorativnih razloga).2 2. Oblik: Što jednostavniji zbog troškova i odvođenja vode (s.kaučuk.mjesečne sezone (prosječne vrijednosti) ® Podni izljev s izjednačavanjem tlaka podzemne vode 235 . nisu uključeni posebni utjecaji. rjeđe premaz (klor . mjesec 1.© ireni bazen Garderoba WC Tuš VRTNI PLIVAČKI BAZEN tu Položaj: Vrtni plivački bazen treba biti zaštićen od vjetra CD.2 1. cementna boja). dodati dužinu tijela: za četiri zamaha treba 8 m duljine.80/9.25 m.5 4. Načini građenja bazena: Uobičajeno: bazen s folijom (folija: nepropusna površina).26/8.

® tnmrrr U © Prizemlje -> © ® V © Presjek -> ® .© Arh. K. Primjer -> © . P.® stambena kuća na padini s otvorenim bazenom. Neufert U ® Presjek -> © .00 Nagib 1:10 Perspektiva (5) Okrugli plivački bazen na padini Plivački bazen između kuće i garaže Arh. Kappler 236 .® kratak put od saune i spavaonice do bazena u vrtu.® ® Prizemljem ® . Richter + 6.® Arh.STAMBENE KUĆE S PLIVAČKIM BAZENOM U VRTU Primjer ® . U © Suteren -> @ . pristup iz suterena ili vanjskim stubištem. u razini terena ispred dnevnog boravka.

e sir. koliko je to moguće. bolje t O m . ULAZ U nepovoljnim klimatskim okolnostima vjetrobran je prijeko potreban. osovinski razmak zidova 1.na hodnika o d > 0 9m.1.PRETPROSTOR. >90-1.0 m za 3 osobe © Jednostrani hodnici sa slabim prometom: širina hodnika = širina vratiju + 50 cm Jednostrani hodnici sa živahnim prometom Dvostrani hodnici sa smaknutim 1 vratima pri živahnom prometu Dvostrani hodnici s nasuprotno postavljenim vratima 237 . 186. 1 4 0 m širina 1.30 . o rasporedu vrata — A ili B i jačini prometa. podrumskim stubištem i spavaćom sobom HODNICI Širina hodnika ovisi o njegovu položaju.25 m fas ^ W jednostrani hodnici za 2 osobe nesmetano mimoilaze šir|na 1 3 n . stubišta itd. Ra> čuna se da je 1 m slobodne širine hodnika (bez istaka) potreban za 60 do 70 ljudi (-> kazališta. izvan dominantnog smjera vjetra. Ulaz u pretprostor treba biti. a naročito stubište -» © - Povoljna je neposredna veza između kuhinje.6 m za 2 osobe. ali mora biti odmah uočljiv s ulice ili vrtnih vrata. >2.). WC-om. škole. o tome je li jednostran ili obostran.40 m koje se Dvostrani hodnici sa živahnim prometom: 1. stubišta i zahoda Q Međusobna veza prostorija V© Ulaz centralno t>® •jf /Tn * Ulaz povezan s podrumskim stubištem p ^ ^ Predprostor povezan s uredskim prostorijama (§) U vezi s podrumskim stubištem ^ (7) U vezi s dnevnim boravkom © u vezi s vjetrobranom ® U vezi s kuhinjom. VJETROBRAN. Svrhovite širine hodnika -> © Po mogućnosti trebaju se sva vrata otvarati u prostorije -> s. Iz pretprostora trebaju biti neposredno pristupačne najvažnije prostorije kroz koje se najviše prolazi.0 W Za hodnik s vratima samo s jedne strane dovoljna .

Ovdje posjetitelj stječe prvi dojam.— 2 1. jednodjelna. tu sve mora biti promišljeno.15 1.70 I 600 1 1 900 1 U 1-95-1 H 0 13 H T 105 1 013H 0 16 h) 1 75 •iiiiii" "TrnrnTTT" n 1 1 1 1 1 1 1 JL jfe ÜU 1. nenapadno ali prikladno pri ruci.j liMr I S v j » ..65 1.30 Za udobno odlaganje odjeće 28 kuka 38 kuka Za udoban rastanak 1—43—1 95 T 1 (6) T ^ 1. listonoše i posjetitelje mora sve što je potrebno biti predviđeno.50 + 2. šešir i kovčeg > ? Ženske cipele < ^ ^ Stalak za kišobrane s nepropusnim koritom Sanduk za kišobrane ¿. od osvijetljenog kućnog broja do četke kraj ogledala.f ^ h 1.0 H I I I I I I I I I I I I I I I 11 I I I I I I I 60 ^ — 90 — — 4.""55"+• ® Za odlaganje odjeće 6 kuka na 1 m ® 1. dvodjelna.40 -r 13 >- 1 |— 38 —| (2) Kaputić ULAZI.0—1-75- A 90 T 1. sa stalcima za glačanje 238 .25 ' H ® H 1.35 1. Mm Garderoba..••.0 3 kuke 5 kuka (14) Garderobni stalak Garderobni stalak ± 45 (12) Garderobne kuke Garderobne motke • T 4. GARDEROBE Ulaz određuje izgled kuće.00 -i ^l) h 1. (7) Kaput ® Kišobran..0 I I I I I 11 11 I I I I I I I I I I I I I II I 1 H 4 -H-H+- 1 .0 H+++ -H+H- T 1 B H H — 90 — ¡ | 6 0 | — 75 .0 T 1. sa stalkom za glačanje © Garderoba.80 JL_ « t « b db ¿ ¿ s '165( 59 33 L Q IH Ti »t > I 1 H ^ ^ ? H H T 1. Za dostavljače.

Često sobe postaju prostranije ako se povećanjem hodnika na račun soba postigne povoljniji odnos vrata i ormara . kupaonica. uz to 1 osta-a va ali bez WC-a ili slično.Potrebna površina pri različitom broju prostorija HODNICI a V' ( D HnHnik im2 . kupaonice i sobe za boravak ¿4) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije. p dječje sobe.p mm ormarima ¿ ^ S S H ^ 239 . otpadaju stubini podesti) Hodnik 1m2 = 4 prostorije kao čvoV (13) t ° * f između spavače sobe. pa ih treba ugraditi Pri raspoređivanju vrata treba razmotriti položaj kreveta i ugrađenih ormara u sobama. Ta širina. © prikazuju najekonomičnije oblike hodnika za određene okolnosti. međutim.t uoiiko nmctnriio na * kraju stuba koje še ne^nastavljaj ^ Hodnik 2m 2 = 4 velike prostorije i » WC.F ( 4 ) vorenog stubišta hodnik djeluje prostrano kao sa 4m 2 Hodnik 3m 2 = 4 velike prostorije i 1 mala prostorija.V ( 3 J ka s ugodnim oblikom prostora Hodnik 3m 2 = kao @ . garderoba) °" Hodnik 7m 2 . ostavom). jer se u tom slučaju dva člana obitelji još mogu mimoići. samo 5 prostorija i 2 p male (kupaonica. garderoba) ('gN Hodnik 5m 2 = 5 prostorija i 1 kuDaonica kupaonica © Hodnik 7m 2 = 8 prostorija i stubište t / 1 © ™ ^ ^ ^ 1 k U p a °> © ca. garderoba ili slično. njprikladnije iskorištenje h o d n i . pristup ^ T u ^ ^ kLp^oTe"'fsp'avate sobe i „ J ^ za boravak sobe „ „ ( T ) . garderoba i ostava Hodnik 4m 2 = 4 velike prostorije i 4 male.( i j ) . nije dovoljna za postavljanje ormara.@ pokazuje maksimalnu pristupačnost različitih veličina i oblika hodnika prema prostorijama koje su šire od 2 m (prostorije š i r o k e 2 .3 u ovom se razmatranju smatraju garderobom. U tim primjerima usvojena širina hodnika od jednoga metra zadovoljava kao minimalna širina. ^ tima 3 ® v —J Hodnik 4m 2 = 5 prostorija s ugrade. Zbog o t . o s t a l o g ( f o kao ([3) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije s ugrađe-fc. mm ormarima i krevetima tfg) Hodnik 3m 2 = 6 prostorija.» © . pri smaknutim etažama (povoljno rješenje. te WC V © W ©^nemaiolje"mogućnost?[frilazaj U ali je čišći prostor © W Pr storije (kupaonica.

Klupa sa sandukom u hodniku služi za smještaj pribora za čišćenje cipela. Okvir s lameliranim vratima Prostor za ormare ispod kosine krova pokraj mansardnog prozora Sklopivi krevet pri strmom nagibu krova . Kod krovnih kosina treba iza ormara ugraditi dobru termoizolaciju.SPREMISTA Krovne i stubišne kosine. Ormari bi gore i dolje trebali imati otvore za zrak iii vrata kao rebrenice tako da je omogućena staina ventilacija. (7). ormare i pretince. niše i uglovi nude prostore za ostave. metle itd. Ispod stubišne kosine često ima mjesta za ormare s kliznim vratima (§) ili za radni prostor -» (8) ® 240 lzviačivi ormari smješteni do pod strehu © Prostor za ormare ispod kosine krova.

iz sigurnosnih razloga. mjere cm a 55 60 65 35 45 50 55 b 55 60 65 35 45 50 55 c 24 24 24 11. sredstva za pranje i čišćenje. Kućni otpad namjenski se skuplja za odvoz u pokretnim kontejnerima obujma približno kubični metar Važno je voditi računa o dimenzioniranju mjesta za postavljanje i putove odvoza.10 m 3 (1100 I). umirovljeničke domove itd.5 11.(13) (T) Okvir za čišćenje sagova (8) Prikladna visina ormara J S L I <> Za svaka daljnja vrata se sanduk proširuje za 820 mm (9) Potrebni prostor za velike sanduke za smeće Velika kanta za otpad . Velike kante za otpad (¡5))s obujmom 120 i 240 litara trebaju biti pokretne.5 d 95 130 110 110 110 110 110 e Vrsta otpada Kućni otpad rastresit Otpad u vrećama 110 I Papir (uredski otpad) Rublje (jednoobiteljska zgrada) Rublje (veći objekti kao stambene zgrade. 25 30 30 15 25 25 30 Min.» © o k n o za odzračivanje -»(13)presjeka 3 0 .5 11. kante. O •5 c o © feST*''j@[e' St0j6Će 0S 0njene ' © Klupica sa stubama (li) Uređaji za odlaganje kućnog otpada ^ 2 ) . usisač. bolnice) 40+45 50 55 30 40 45 50 > Q. Uređaji za odlaganje smeća okno za kućno smeće. bolnice. Okno 0 cm Za otpad Za odzr. hoteli.5 11. isto tako i za hotele. Pri oblikovanju kućanskih naprava treba osigurati jednostavno rukovanje bez ugrožavanja zdravlja Q)-(§). Obujam 50.PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO s. 243 Za njegu i čišćenje potrebno je: ormar za manje kućne naprave.4 © četka © Kanta za smeće 3 Univerzalni usisač Usisač za prašinu Presjeci . alat i ljestve Širina prostora za ormar = 60 cm. Potreban prostor za kontejnere za smeće -»(§). Taj se sustav ne može primijeniti za više otvora istodobno. Kante za smeće od pocinčanog čeličnog lima ili polietilena. U kućama s jednom obitelji pogodna su okna za ubacivanje rublja ->(5).kontejner za pražnjenje 241 . papir ili rublje treba biti od nehrđajućeg čelika ili pocinčanog čeličnog lima. Tržište nudi uređaje za ubacivanje smeća s električnim otvaranjem vratašca.110 litara. . DIN 6623. 6629.77 m 3 i 1. Kontejner za smeće -» (¿5) od čeličnog lima ili polietilena.3 5 % okna za bacanje smeća. obujma 0. s kliznim poklopcem i odvodom vode. Prečke Za visinu prostorije mm 2400 2600 3500 Cjelokupna dužina ljestvi oko mrr 1350 1580 2540 Prečke Za visinu prostorije mm 3630 4750 5870 Cjelokupna dužina ljestvi oko mrr 1710 2250 2770 3 4 do 8 12 16 20 © Ljestve-»©. letla za prašinu 1.

© • Takva prostorija služi za smještaj ormara s priborom za čišćenje. valjak za glačanje ^ ^ Kombinirani pribor za glačanje.» © .Dijelovi uređaja i opreme Širina u cm Bolje PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO Povoljna je orijentacija prema sjeveru .> © .40- 1.20-60-100-1 -2. za šivanje. bolje rješenje neposredno uz kuhinju ili pristup iz kuhinje . gosp. 90 ¡50> © Daska za glačanje.0.ilal. 1 k d rxs.20 (-60-100—I -2. pranje rublja. Prostorija za potrebe kućanstva uz pomoćni ulaz.20 1. Minimalne dimenzije _ • © . sklopiv t * ^5) Šivaći stroj * © g D .0S.00- 1 á ¡él.00 60 4.60 Kuć.> © mora biti drugačije visine od one uz koju se sjedi Podrumsko stubište Automatska perilica i aparat za sušenje rublja kao komplet Korito za pranje s grijaiem vode Sanduk za prljavo rublje Radna površina za slaganje rublja Uređaj za glatanje oko Ormar za manji pribor Ukupno 60 60 Kuhinja 60 50 60 100 50 380 60 60 1. prost. Daska uz koju se glača stojeći . ® Shema prostornih veza s kućnim gospodarskim prostorom <D Potrebni prostor za dijelove opreme I 8 + 8 1 8 + • i + D 8 8 C + + 8 8 c 1 8 §8 8 + 1-60- j: -1.40-2. sklopiva uz zid ormar K Potrebni prostor za glačanje u sjedećem stavu Uz elektr. glačanje. a može biti kao kutak i za hobi.Lssrrp.. Pri oblikovanju pribora i sprava za kućanstvo treba se brinuti o udobnosti i zdravlju korisnika.80- + 1 8 .© .» © .80 1 + (5 1 I—60-1.Snj Z e a ru 9 ÍS nje ¡ = * © stroj za glačanje Stroj za glačanje ugrađen u ormar 242 .đ>© D »"đ™ t " © u- t"© L-oblik U © fra^omoćn^ulS Pr0St0r ia ' © Pristupačno iz kuhinje V (9) p r i s t u p a t n o iz V Pokraj kuhinje i kupaonice -1. s dugim pultom za odlaganje .40-2.

daske za glačanje rukava. nakit za božično drvce. korisna površina 1. Treba predvidjeti priključak za zamrzivač i eventualno hladnjak za vino.> © . kovčege. Ona služi za odlaganje i čuvanje pribora za čišćenje.razne veličine.06 m2 SPREMIŠTA Osim prostorija u podrumu i na tavanu. ona mora biti hladna i prozračena. Najpraktičniji je položaj smočnice pokraj ili unutar kuhinje . zaštićena od sunca. ostaviti niše za ugrađene ormare ->(t3). košare za rublje. SMOCNICA Pri projektiranju stanova ili kuća treba voditi računa o nusprostorijama kao što su smočnice. torbe. 242. u nastavku na WC t f (S) Smočnica ispred kuhinje Hladnjače .SPREMISTE. ljestve. hodnik i spavaće Kuhinja Spremište Prostori za odlaganje i ormare Spremište u području ulaza • W (14) opicllllMc Uni Spremište iI ormar za cipele u području ulaza 4 Spremište Smočnica i ostava u području oiiiuuik kuhinje V Q5) 243 . Za veća kućanstva tržište nudi hladnjačke ćelije po sustavu nadograđivanja . Radi uštede prostora.23-3. daske za glačanje s. košare. Najbolje je police postaviti sve do stropa. Za veće stanove treba u projektu predvidjeti ostavu po mogućnosti od 2% površine stana. vrata se otvaraju prema van. Te su prostorije vrlo važne za svakodnevni život. Treba predvidjeti rasvjetu s prekidačem na vratima i pobrinuti se za dobru ventilaciju. (6) Smočnica zbog uštede prostora u nastavku na kadu t^ (7) Kao prije. alata. Prostoriju predvidjeti neposredno uz kuhinju. Jednoredna V ® Smočnice t ^ (2) Smočnica u nastavku na ormar t^ (¿) Smočnica preko ugla a W (4) Smočnica u nastavku ugla za blagovanje i r . hladnjače. također s odvojenim odjeljcima za hlađenje i zamrzavanje.r-v. spremišta. mora u stanu postojati prostorija za odlaganje = 1 m 2 svijetle širine 75 cm.

znad njega © W sobe'zT bta g o va njls s I užTd odava nju h r a n e b a d njega su obostrano pristupačne police za posuđe (7) W Rade dvije osobe jedna do druge ® Između prostorije za pripremu i blagovaonice treba leteća vrata dolje obložiti zbog mogućnosti otvaranja nogom ^g^ Ispravna i pogrešna rasvjeta u kuhinji © Uobičajena visina stola od 85 cm je između povoljne visine za miješanje tijesta i sudopera © Predvidjeti radnu ploču koja se može izvući za rad u sjedećem položaju Ispravno izvedeno podnožje ormara za lako čišćenje > 8 cm ^ t! U "1-¡fi m tv A B umjetno oazracivanje veniuaiuium Umjetno odzračivanje ventilatorom na vanjskom zidu (A) ili bolje preko nape direktno iznad štednjaka (B) (14) Bolja je napa za usisavanje para Stol za izvlačenje Barski pult za blagovanje © 244 Presjek kroz elemente kuhinjske opreme prema preferentnim mjerama DIN 68901 Kuhinjska oprema i mjesta za postavljanje elemenata prema DIN 18022 Radnu visin uskladiti s visinom tijela .KUHINJE |-45-(-4CH 80—I—60—I |—60—1.20 H—60—| !— a 1.20—l I—60—I I—60—I (T) Presjek kuhinje s 2 radna mjesta © Presjek kuhinje s prostorom za 2 osobe © Nisko smješteni dijelovi štednjaka zahtijevaju odgovarajući prostor za rukovanje. iznad štednjaka postaviti odvod para © Stolovi za rad i odlaganje dubine 60 cm H60H © W 1.10-1.20- na sudopera s policom .

l . Radne površine i površine za odlaganje čine jedinstvenu plohu. pribor za ispiranje i čišćenje. Sudoper i ploča za cijeđenje ugrađuju se u donje ormariće. Preporučuje se mehanička ventilacijska naprava iznad štednjaka -> Za tu svrhu na tržištu se nude nape. ormarić za kuhinjske strojeve i dijelove s ladicama na izvlačenje ili otklapanje.^ . kuhinjski kablić. sredstva za čišćenje ili za zalihu namirnica. Vrata klizna. težih ili rijetko korištenih kuhinjskih sprava i pribora. i dalje različiti. Materijal: drvo. Općenito se kuhinjski namještaj isporučuje u širinama od 20 do 120 cm s korakom od 5 cm i visinom od 85 cm. Gornji ormarići pripomažu iskorištenju prostora. vidljive plohe: brušeni lak. upušta se ispod radne plohe.J I 100 100 l-i-l-l 1 l . pećnice i mikrovalne pećnice na prikladnoj visini. drvo. koji se uklapaju u svaku kuhinju koju je arhitekt projektirao. bolje specijalna otklopna koja pri otvaranju ne zahtijevaju dodatni prostor. Ispod sudopera je posuda za smeće.> (5) služe za metle. pogodni za ugradnju hladnjaka. uključujući po mogućnosti i električni štednjak (s izrezima za grijaće ploče). eventualno električni bojler. L Q Jednodjelni donji ormarići x (5) Dvodjelni donji ormarići H(cm) x B(cm) 35 20-120 65 T(cm) 35 H(cm) x B(cm) x T(cm) 50 70-150 35 65 L^lJ L . usprkos normizaciji.@ kao što je naprava za rezanje kruha ili univerzalna. Visoki ili bočni ormarići . sintetika. spajaju se prilikom ugrađivanja i nepomičnu cjelinu. Tipizirani elementi. šperploče. Za lonce su najbolje metalne rešetke. Za odvod zraka mora postojati ventilacijsko okno.H(cm) x B(cm) x T(cm) 85 20-60 60 H(cm) x B(cm) x T(cm) 85 70-150 60 KUHINJE ELEMENTI ZA POSTAVU I UGRADNJU Mjere i programi proizvodnje nažalost su. Gornji ili zidni ormarići (3) + 0 ograničene su dubine kako bi se radna ploha ispod njih mogla nesmetano koristiti. a posuđe se doseže lako i bez prig i banja.l (?) Dvodjelni gornji ili zidni ormarići (3) Jednodjelni gornji ili zidni ormarići H(cm) x B(cm) x T(cm) 203 45-60 40-60 © Visoki ormarići © Kutni ormarići © Ugrađena pećnica ( ^ Kuhinjski centralni element (9) Elektronička preša za smeće ^0) Niše za kuhanje © Ormarić za kuhinjske aparate i ormarić za sušenje 245 . kuhinjska vaga te posude za namirnice i mirodije koje se upuštaju. iverice. sušilo za ručnik . sintetika. police u ormarima drvene ili ploče obložene sintetikom.sve pomaže da se štedi vrijeme i snaga. ali je taj uređaj znatno učinkovitiji od onoga za cirkuliranje zraka. Donji ormarići: -> ® + (2) za smještaj većih. Posebna oprema -> © . Razlikuju se naprave za odvod i naprave za cirkuliranje zraka. cej .

® 85 80 (?) Električni štednjak (5) Veliki plinski štednjak (3) Trajno goreća peć Hladnjaci Zapr. odlike su "single" kuhinje.@ sa 60 cm širokom plohom za cijeđenje lijevo i 60 cm širokom plohom za odlaganje desno. Veličina prostorije nije sama po sebi mjerodavna. (I) b (cm) t (cm) 50 75 100 (4) Hladnjak 55 55 55 50-55 55-60 60-65 (7) © h (cm) 80-85 85-90 90 © 44 1. ali obilje komfora. treba u projektu predvidjeti dovoljne površine za postavljanje kuhinjskog pribora i strojeva.KUHINJE Ako se nastoji uštedjeti prostor.10 1. Stroj za pranje posuđa treba smjestiti desno ili lijevo uz sudoper.24 (§) Dimenzije • O 86 25/34 44 I T 44^ 1 '24 Pločice iznad uzdignutog ruba (7) Mjere za ugrađene sudopere 1. (I) 50 75 100 125 150 200 250 b (cm) 55 55 55-60 55-60 60-65 65-75 70-80 t (cm) 55-60 60-65 60-65 65-70 65-70 70-75 70-75 h (cm) 80-85 85 85 90-100 120-130 130-140 140-150 Ugrađeni hladnjaci Zapr. Električni i plinski uređaji te kuhinjski namještaj danas se izrađuju tako da se mogu međusobno poredati. treba paziti na dimenzije sprava i uređaja jer su važne za određivanje dimenzija ormarića. ugraditi i kombinirati omogućujući nesmetano obavljanje poslova. Malo potrebnog prostora. Treba predvidjeti dovoljan broj utičnica. Najčešće je potreban dvostruki sudoper (7) .24 Ugrađeni sudoperi rezance i tijesto Kutije od stakla ili plastike ^ ^ Kuhinjske daske Kuhinjske vage Kuhinjski stroj ® Univerzalni električni nož Stroj za mljevenje mesa CÍO 246 . po jednu dvostruku utičnicu za svako područje rada i pripreme.

Kuhinja je u stanu radno mjesto. tj. 68901 Kuhinju treba orijentirati prema sjeveroistoku ili sjeverozapadu. pećnica 60 cm. ormarić za namirnice 60 cm. idući s desna na lijevo: površina za odlaganje. zamrzivač 60 cm. ulazna vrata. sudoper. te s podrumom.I 'ra I1 tšJ 0^ © Perspektivniprikaz jednoredne k u h i n j e V J V ~ Perspektiva-»© t " @ v N e S r Í n j a S T h r a S r t Ormar-kuhinja (firma Haas u Sohn) 247 . mjesto za kuhanje 60 cm. Svi su primjeri koncipirani za dešnjake.20 m. radna kuhinja s prostorom za jelo 12-14 m 2 0 . Povoljan raspored radnih mjesta u kuhinji E 60 T ©O O© B A 60 1 30 A = povrSina za odlaganje >30 B = štednjak 60 C = radna ploha >60 D = sudoper prema proizvođaču E = površinaza odlaganje odn. c^edenje F = velika radna polča i donji ormarići G = gornji ormarići H = visoki ormar (i) Jednoredna kuhinja (5) Dvoredna kuhinja V (6) Kuhinja u obliku slova U (7) L-oblik s kutom za jelo 3 1-62 2. 18022. pokrovna ploča od 200 cm ujedno je površina za pripravljanje i odlaganje. u posrednoj vezi s vrtom za povrće i začine. Da bi se olakšalo raditi u kuhinji. radni proces slijedi zdesna nalijevo. Često je kuhinja sastajalište obitelji ako prostor za blagovanje pripada kuhinji ® Prilikom namještanja treba obratiti pažnju na sljedeće: Štedjeti kretanje. Potreban prostor za namještaj i sprave: štednjak. dječje igralište i terasa 0.1 0 m 2 .©.> DIN 18011. ali istodobno i boravak domaćice tijekom mnogih sati. radna kuhinja 8 . Za to ukupno treba 700 cm kako bi se postavili svi elementi. dobra rasvjeta radnog mjesta s. donji ormarići za posuđe. pribor itd. hladnjak 60 cm. sudoper s dva korita i plohom za cijeđenje (uključivo stroj za pranje posuđa) 150 cm.Ulaz Predprostor Gospodarska prostorija Pomoćni ulaz | KUHINJE AMK . Po mogućnosti se iz kuhinje trebaju vidjeti vrtna vrata. ormar za metle 50 cm. prilagoditi visinu radne plohe visini tijela. Za ljevake to će biti slijeva nadesno. Uz dubinu niza sa svake strane od 60 cm dobije se minimalna širina kuhinje od 2. treba svrhovito poredati radna mjesta. Najmanja tlocrtna površina kuhinjske niše 5 .PREPORUKE ..0 . To znači. omogućiti nesmetan rad i dovoljnu slobodu kretanja. povoljno držanje tijela. izbjegavati rad u stojećem položaju.40 m (?). površina za cijeđenje — @ > . mjesto za pripravljanje. \ Vrtna vrata V ¡ Podrumske stube | ¡ % Kuhinja _l Smočnica Dječje igralište Blagovaonica Soba za boravak _) Prostorija za L Erigremu Povrtnjak Pogled iz kuhinje Putevi Ove prostorije su uobičajene samo kod velikih kuća © Odnosi prostorija veće kuhinje % I Učestalost korištenja radnog prostora [ i J < Glavne veze s ostalim područjima Učestalost korištenja puteva između područja Za korištenje sprava i namještaja nužan je između nizova slobodni prostor širine 1. štednjak.6 m 2 .00 m i — IV 1ÍT I E. male naprave. Pravilan raspored bitno utječe na olakšanje posla. 244.

14 m 3. desert.•> o c o c o C O o C O •O c 3 .14 Npr.0010f-50-80— -50-110 45 ! • Mjesta za blagovanje Širina cm Dubina cm š 130 ž 180(190) Površina m2 2. jelo s ribom i jelo s mesom.9 5.o C .m O t/i •O N (0 TON (0 ra (0 <J <J •> BLAGOVAONICE POSUĐE I NAMJEŠTAJ a a ¡s s s a g « s * .8 3. šampanjac. bijelo i crno vino Meni. jelo s mesom.2 • .00- 4 osobe I s 5 osoba 6 osoba 7 osoba 8 osoba 3.a o I tfí m i ^ tx> = 1.80- C O . piće Meni: juha. potrebna površina za postavljanje stola 248 . desert.00) š 195 š 245 (255) = 260 JlO± j 45 -1. pri 60 cm širine mjesta i 6 osoba = 60 x 6 = 180 (2. šampanjac. potrebna površina za postavljanje stola Min.1 5. desert. sladoled. jelo s ribom i jelo s mesom. jelo s ribom i jelo s mesom.6 3.14 Min.o N (0 ra o (0 Č* (0 C L E C O (0 (0 <J TO •S is C ¡ O S ra <J E <J o c É.„ H I I & l 1 1 1 -g I s i ^ s >¡>>N"N"N5>nz>ÍMOTOT>N (?) Čaše © Meni: juha. potrebna površina za postavljanje stola • Min.80-2. •i« B -1. 5P •I. bijelo i crno vino -2. predjelo. bijelo i crno vino Meni: juha.

sa sobom za boravak uz zajedničku terasu. Ako treba smjestiti više od 3 osobe. 4 do 6 osoba V 9 . 4 - •:• 60 © Minimalni prostor: stol za jelo u vagon-restoranu.10 . ali može zamijeniti posebnu blagovaonicu -> © . lonce i si. Razmak između ploče stola i donjega ruba svjetiljke ne veći od 60 cm © . dobra rasvjeta prostorija 249 .110-1 1-60-1-40-1—80—| 80 »4/54 80 T I O 4o • • h45-f-40-H-30f 30| ••:" i . tako da je dovoljan razmak do susjeda © i moguć smještaj cjelokupnog pribora.00 I ofefo i 7t> /! © Najmanja blagovaonica za 6 osoba: vL' Blagovaonica za 12 osoba s površinom za pripremu.00 >j •i •i :ll . visine 70 .BLAGOVAONICE DIN 18011 U kuhinji je poželjno imati mjesto za međuobroke. I (?) u I T 40 ' + 120 50 .25 m. ispred blagovaonice ili dnevnog boravka (dakle pri najčešćem jugozapadnom vjetru prema istoku do jugoistoku). najudobniji raspored stolica. Ako ima prostora. razmak do zida ovisi o posluživanju © Razmak između površine za pripremu i stola predvidjeti i za prolaz © Za ladice i vrata 1—60 —1—50 .0 \¡ QOOOQ O O 4. Tako nema bliještanja i susjedi si mogu gledati u oči. mogućnost produljenja ako postoje harmonika vrata prema susjednoj prostoriji ^ 2 ) Smještaj jednog kompleta pribora za jelo ^—' okrugli stol. 4J^ 30 (?) 1 • (?) • 3.• no mirnim položajem mjesta za blagovanje Blagovaonica između terase i sobe za boravak.90 m.80 T 1.00—1 1-1.: II II : Bar . nešto više: niša za jelo © Uz više od 5 osoba mora se predvidjeti prolaz do stražnjih mjesta. Potrebne su posebne stolice ili visoke stolice bez naslona — © .® Najmanji je promjer takvoga stola 0. bolje 1.vratima ->• © + © Da bi se moglo udobno jesti. s D] II. © Min. Klupa u kutu sa stolom kao mjesto za jelo zauzima najmanji prostor -> © .4C 1 I1 k 1 35 a q D D 1. stol može biti u sklopu slobodno stojećeg ormarića -> © Manju dubinu zahtijeva barski pult za jelo. dubine 40 cm.00 1 T 80 C3 T > i. prostorija za zajutrak prema istoku Prilaz iz kuhinje ili prostorije za pripravljanje — @ . Lijevo i desno od stola površina za kretanje od 80 cm.. ušteda prostora: stol s kutnom klupom l-50-t— 155 —I- (?) Okrugli stol.ploča Jif: Stol na izvlačenje i zakretanje Stol na izvlačenje I -1. kutni ormarić za posuđe Soba za boravak ÍBIagoyi: Kuhinja Shema odnosa prostorija oko blagovaonice ^ ' Zatvorena blagovaonica između kuhinje i sobe za boravak s poseb.10-1 n •: 2. Orijentacija blagovaonice prema zapadu.1.75 cm -> © .© Mjesto za mali obrok može biti stolić koji se izvlači iz donjega ormarića. ili i za glavne obroke. terase) leže na sunčanoj strani zaštićenoj od vjetra. Stolne svjetiljke ne smiju zasljepljivati.27 1 i a a a D D D 0 M . ali zbog uzdignute police od 15 cm zahtijeva manje mjesta.@ Preporučuje se iz> laz na terasu. Povoljno je ako se prostorija za jelo može prilikom svečanosti proširiti sklopivim ili harmonika . To zahtijeva dodatne površine za namještaj i kretanje -> @ . Mjesto za blagovanje > zahtijeva znatno više prostora.© Uvijek je ugodno sjediti za okruglim stolom © . mora se dodati 80 cm za kretanje oko sjedećih mjesta. . Vanjski prostori (verande. Na sredini stola treba ostaviti trak širine 20 cm za zdjele. veza prostorija letećim vratima Blagovaonica kao naprijed. treba svaka osoba za stolom imati dio površine stola 60 x 40 cm.

a naročito ako usporedno s krevetom stoje ormari. Prikladni su i ormarići na koje se mogu postaviti noćne svjetiljke -> Po osobi treba osigurati oko metar prostora za ormar. 100 x 190. 160 x 200. Duljina kreveta za svaku pojedinu osobu treba biti jednaka tjelesnoj visini + 25 cm. Oko kreveta prostor 75 cm © Odlaganje je neophodno: noćni ormarić uz krevet Sjever Prostor za ormare sa sklopivim vratiV-/ ma Sjever * n 4fr (5) V-/ 2. Osim rasvjete čitave prostorije. Uobičajene dimenzije: 90 x 190.00 . ( g ) Spavaća^soba s garderobom i prila.> © + © .75 .00 V (?) v—/ Mala spavaća soba/dječja soba r 1 > V " (B) Uobičajena svrhovito namještena spavaća soba 75 . bolje 75 cm -> © . Pri otvorenim vratima mora ostati dovoljan prostor za kretanje -> Lijevo i desno od bračnog kreveta mora postojati prostor za odlaganje. 100x200.00 2. Ako nema raspoloživog mjesta. potrebno je i svjetlo za čitanje -> (2). treba naći mjesto na hodniku . Oko svih strana kreveta treba projektirati prostor širok najmanje 60 cm. To je važno za namještanje kreveta. Dobro je rješenje ormar sa zrcalima na vratima ili stranicama. 2.SPAVAĆE SOBE Udobnost pri spavanju ovisi o krevetu. U spavaću sobu treba postaviti najmanje jedno zrcalo u kojem se može vidjeti cjelokupna figura. 75 .p . ( g ) Spavaća soba -t d j e č j a soba do nje t ' ^ 3 ) Spavaća soba / tuš / kupaonica V ® Dvokrevetna soba / dijete / gost t * (15) (§) t ^ 06) Dvokrevetna soba V © Mogućnost podjele Q6 250 .60 10(7) Spavaća soba s garderobom f ® Spavaća soba s garderobom V © bnimtednikom ^ " * * * ^ ^ Kupaonica U © Spavaća soba i garderobni hodnik p . 75 Spavaća soba s više prostora za toaletu 1 ormare .

potreban prostor 0. brodske kabine. niski ormar za odjeću. uzdignuti naslon je drugi krevet D) Sklopivi kreveti 35 ? Naslonjač za spavanje (rasklopiv. sličan je japanski način spavanja Poljski krevet s napetim platnom za jedra. potreban je poseban sanduk za posteljinu) ^ ^ Počivaljka za spavanje (rasklopiva) Frankfurtski krevet (bočno preklopiv) Frankfurtski krevet (preklapa se po visini) 2-struk ili kao dva kreveta E) Rastezljivi i zidni kreveti Mmmmm t . glomazan s visokim nogama B) Ležaji (kauč.A) Ležaji na raznim visinama SPAVAĆE SOBE VRSTE KREVETA i. sklopljen se može koristiti kao klupa za sjedenje Niski krevet od čeličnih cijevi s poplunom ili vunenim pokrivačem ^ ^ Bakin krevet s perinom.338 m 2 po krevetu Pullman-krevet za stambene prikolice i spavaća kola.10 2. sa sandukom tspod madraca za smještaj posteljine preko dana © Počivaljka sa sandukom za posteIjinu iza kosih jastuka /g\ Počivaljka za spavanje na izvlačenje C) Ležaji za nuždu -62—j- © Visoki krevet na ormaru s dubokim vodilicama s gornjom pločom na izvlačenje koja je ujedno poklopac © Krevet na ormaru. 11) kuće za odmor i dječje sobe. ateliere i si. prikladno za vrlo male prostorije.72 -i— 68 ^ 2. počivaljka) - © Počivaljka. ~ Tro katni krevet za spavaća kola. preko dana se ugura u krevet Zidni ormar za rastezljive krevete -* obratiti pažnju na uske otvore za vrata Rastezljivi kreveti mogu stajati ispred zatvorenih vrata ormara Kod okretno-sklopivih kreveta je ormar noću otvoren 251 . ® Vreća za spavanje s patentnim zatvaračem i kapuljačom za glavu. pokrivač i jastuk su preko dana smotani u navlake s patentnim zatvaračem © Kao prije.00 l © Rastezljivi krevet za 1 ili 2 osobe.

a nekada je zajednički ležaj bio uklopljen u zasebni prostor: I krevetu u sanduku Krevet s baldahinom Natkriveni krevet Krevet . 252 . a također i položaj glave u krevetima koji se dodiruju osjetljivije razlike kad je riječ o bračnim krevetima: © + @ . Ima li više kreveta.(J) Osjećaj smirenosti ovisi 0 zidnoj oblozi. po mogućnosti bračni par ne leži u istom smjeru nego u suprotnim smjerovima .> © + © . bojažljivi radije uza zid -» 0 + (2). uz zatvorene zavjese osebujno osvijetljen odozgo kroz baldahin. jer ako: (§) Prijatelji spavaju u istoj sobi. Posljednja četiri primjera zorno pokazuju koliko je oblikovanje prostora i namještaja ovisno o načinu života u nekom razdoblju.kuća koji je bio oblikovan poput bazilike. određeni zahtjevi uvjetuju raspored kreveta. položaju prema stranama svijeta (glava po mogućnosti prema sjeveru). Ako su kreveti razdvojeni. obliku kreveta. važan je njihov međusobni položaj. vrlo je važno gdje je krevet smješten: ® Sl ° i i slobodno u sobi Samosvjestan čovjek rado spava u slobodnom prostoru sobe @ .SPAVAĆE SOBE POLOŽAJ KREVETA Za osjećaj sigurnosti i mira osobe koja se odmara. o položaju u odnosu prema svjetlu (otkrenuto od prozora ) i vratima (pogled na vrata). ili još radije -> (5) . Danas prevladava odvojeni položaj bračnih kreveta. Još su VM Dva kreveta jedan do drugog 3 • Dva kreveta jedan iznad drugog položaj kreveta manje ovisi o prostornim mogućnostima nego 0 osobnim željama.

jllfi i t i á .25 3. klizna vrata tipizirane proizvodnje.00 1.50 65 .25 KREVETSKE NIŠE I ZIDNI ORMARI i 1. pa su poželjni ormari duž cijele stijene. 90 ^ ^ Prohodni ormar između dviju prostorija 2. Najprikladniji su ormari kao pregrade između spavaćih soba -> (?). © i Ako su ormari uz vanjski zid. treba paziti na termoizolaciju i ventiliranje kako bi se izbjeglo kondenziranje vode. Najpovoljnije su masivno obrubljene niše s običnim podom.00 ^g^j Prostorija za ormare i tuš između dviju dječjih soba Prostor za ormare s razdvojenim pristupom Prostorija za ormare. Male prostorije zahtijevaju maksimalnu štednju prostora.Z I S . ormari obostrano Prostorija za ormare s mjestom za oblačenje 253 .SPAVAĆE SOBE 2. ^ 70 T 33 33 1 \ 30 jf / / Unutarnje površine tapete ili obojene (6) Uobičajeni ormar za odjeću i rublje (7) Ugrađeni ormar za odjeću i rublje Ugrađeni dvostruki orrrar. dobro iskorištenje prostora 10 © Presjek -> (§) 60 Presjek dijela s ladicama-» (§) Presjek-» 60 ® 1. a za unajmljeni stan pokretni ormari.00 T J 1 n I f \ M: ¿Mt 60 © Krevetska niša oblikovana ugrađenim ormarima © Dvostruka niša (s površinama za odlaganje na vratima) (Q) U ^ Mnogo kratkih odjevnih predmeta. Po^Jgd na dvokatnu krevetsku nišu ^g^ Pogled i presjek krevgtske niše s gornjim ormarom • Za vlastiti dom poželjni su ugrađeni ormari. izvrstan raspored ormara.50 I I . zidovi obojeni ili oblijepljeni tapetama koje se mogu prati.00 : 1 55 1. ušteda troškova i prostora -» © . Ventilacija je potrebna i za garderobe @ . 1. 30 t i 1 i i 9-10 / Hlače Ladice za rublje V Sfc" CJi O.

45-1. 50-70 cm 5-10 kom. ^Ulu ® Ženski "I kaputi " MuškT" kaputi Kaputi (2) Ženska odjeća 6 12 6 12 12 3 8 24 pidžama dnevnih košulja potkošulja mrežastih košulja gaća košulje za frak maramica para tara pa 2 ljetna šešira 2 zimska šešira 1 slamnati šešir 1 kruti šešir 1 cilindar 5 pari cipela 1.60 . naslon u obliku vješalice za odjeću Ormar za odjeću i rublje s iskorištenjem površinama vratiju. malih frotir-ručnika Ci) Ručnici i si. 253 254 . frotira* za tuširanje 6 kom. 3 para sportskih čarapa Muške čarape 10x8x3. dimenzije s.. 1 frak 1.30 85 za damu 18 gaćica 1 zimski kaput 1 krzneni kaput i kaputić 6 košulja 2 ljetna i kišna 5 potkošulja 6 pidžama i kaputa spavaćica 4 kostima 5 vunenih haljina i halj. 15 pari čarapa za prijelazno vrijeme 8 pari rukavica 8 pari cipela 5 bluza 4 šešira 4 večernje haljine 4 ljetne haljine ostalo 6 plahti 6 presvlaka 12 jastučnica 6 frotir.5 Čarape i rukavice Vješalice za odjeću 14) Toaletni stolić Stolica za odjeću. (5) Muško rublje 3 kom. ručnika 24 ručnika 6 krpa za brisanje.5-10 kom. 4 §^>5 cm GARDEROBE U ormare za odjeću i rublje moraju se najmanje moći smjestiti: za gospodina 2 ljetna odijela 2 zimska odijela 1 sportsko odijelo 2 ljetna kaputa 1 kišni kaput 2 zimska kaputa 1 crno odijelo 1 smoking..

25 1. 1 (-27-40 •23-ar (14) Bojler ispod umivaonika Protočni plinski bojler s priključkom na dimnjak . također i s konvektorom 11S1S75 1 t—41—1 t-33sH 2. potrošnja vode 6 litara 1 .20 Konzolna WC školjka s niskim vodokotlićem WC čučavac (francuska izvedba) ® WC školjka s ugrađenim vodokotlićem.05 1 ^l^rLdbT" ^ ^ ^ Prostor između kade i zida Poželjan slobodni prostor 19-22. Toaletn.ili dvostrana. ormanc Ormarić za lijekove pod ključem Dva umivaonika s držačima ručnika između njih Dvostruki kombinirani stol za umivanje s donjim ormarom Kombinirani stol za umivanje 255 .70 © Kod kraćih kada veća je potrošnja vode % 7T T 38 \ 1 I-30H U tuš kabini J105 1 (4) Ugrađena kada Obloga kade jedno.04 1. . 0 0 ^ © WC ispod kosine krova ili stuba © Podnožje pomično I—S 55—| 1 1. „ .KUPAONICE OPREMA -> tH 1. .

Zahod sa stojećom ili zidnom školjkom P® — 1 1. Radi akustične izolacije treba upotrebljavati armature grupe I. 4. Pisoar ->• 0 . Armature ispod žbuke štede prostor i lako se održavaju. 25 40 20 40 15 1 H H 40 20 i p ® —I 30 90 1—I .35 1—'7°—H—9C 1| 1. K D Mora biti dovoljno velik i imati dovoljno prostora za odlaganje..55 120-175 100-145 BxT 75 x 90 1/ 80 x 80 90 x 90 8 0 x 100 _ P ® I—1. n? 1 t t 160-180 70.25 1 — V © -2. Kupaće kade osim za pranje tijela služe i za oporavak (ljekovite kupke).05- TT I B I _ A B L T 80-100 75-100 80-100 130-175 3. Umivaonik 35-45 35-45 60-75 100-120 2 .70 1. Bolje rješenje su dva umivaonika s prostorom za ručnike između njih i sa strane za odlaganje s. — L — I-AH 1 O p © n A B L T 38-45 60-75 55-75 120-135 \\{l/) --—J 1 [q] ' 6 5 ±15 40 2. Mješalice s polugom štede vodu i energiju.kade služe uglavnom za pranje tijela.20. 40 15 50 20.© Danas uobičajeno i u kući..20 m ne pruža dovoljno prostora za ruke pri pranju. 255 © . 40 .00—t—70—I [ — 1 . Dvostruki umivaonik širine 1.KUPAONICE tu i. U — ® I—80—I—90 1 j————1. H — H H (SI (8) gl 20.] 70!) Í t ^ h I 7 5 — 9 0 2. 255. 256 .80 100-120 120-150 V © 25 .15- ¥ fl 5. Tuš . —L— I—A—I U® 1 55 15 40 H 20 40 H h- 25 -2.e 20 60 1.70 ——I •• c• l i t ó B li A B L T 115-145 40. Povoljno: visoka kada s ugrađenim konvektorskim grijanjem s. 7 0 .20 1 P© -2. Zahodske školjke s dubinskim ispiranjem smanjuju neugodne mirise. Kupaće kade Najčešće je to ugrađena kada.50- Iz higijenskih razloga bolje je postaviti školjku uza zid.

Postoji i izvedba gdje su kuća i oprema od istog materijala. Poliester armiran staklenim vlaknima.53 1.32 bABS P © wc-kompaktnakabinasobjektima P .53 P Kabina s kadom i perilicom P (li) Kompaktna kabina Kao prije. s ugrađenim instalacijama i sanitarijama s priborom. sred. ali i drugi sintetični materijal.40-1 P © Kabina s tušem u hotelu P © Kabina s tušem u najmanjem stanut^ © S h S in^alacNe ^ 53 V © w c kabina u bolnici 257 .© .6 -1.115 W (6) Kao prije.2.20 - 1.> © . Konstrukcije: Najčešće tipa sendvič.76 2. azbestcementa. zgrade s apartmanima. cijele kabine za cjelovitu visinu etaže. hotele i za sanaciju starih zgrada. min.30®. zgrade za odmor.72 H ( j ) oknom S tUŠem i )sklmj^ ( g ) Mala kabina s kadom ' lnsta a c i P® Kabina s kadom 1.SANITARNE KABINE PREDGOTOVLJAVANJE w o f iojio) Biok ugrađen u zid Blok ugrađen u zid mmmmmm © Blok ispred zida i f f—>. preporučljivo je predgotovljavanje. ali tuš sa strane Kompaktna kabina . max mm ^ (3) Instalacijski blok ispred zida p (4) Instalacijski zid I 1. aluminija. naročito za zgrade u nizu. mokre prostorije najčešće su skupe i zahtijevaju vrijeme za izvedbu. kao drveni kostur s pločama od lesonita. S obzirom na to da su zahtjevi uglavnom jednaki. max. Predgotavljavaju se instalacijski blokovi .05 " si 39 !R "l 1 1. prešanoga nehrđajućeg čelika.> © Dimenzije instalacijskih okana Instalacije kućne tehnike Z W K WAS pt © Instalacijski elementi za WC ^ (2) instalacijski elementi za kupaonicu •• WA r G Hu Hr min.875 1. .945 2.745 1. © .45 2. Cjelovite kabine s nepromjenljivim dimenzijama .© .. [oJ(q) Blok ispred zida 0 v v Uobičajene instalacije za tzv. kuće za više obitelji. s tušem „ I 2.> © do (3) instalacijski zidovi.285—I 1-1. sred.806 6 H—72—H 1.

Prilaz iz spavaće sobe i kroz zahod -»(§) Najpovoljniji je položaj u neposrednoj blizini spavaćih soba. soba supruge Ako nije predviđena prostorija za kućanske poslove. soba supruga Spav.KUPAONICE POLOŽAJ U KUĆI Kupaonica ra g •p O Spav.® s manjim potrebnim prostorom od prostora za kupaonice s tušem. visoki ormari. temperatura i vrijeme trošenja vode 1 37 4 258 . min) /gN * Kupaonica dvojim vratima dostupna s hodnika i spavaće sobe p. dostupna iz hodnika 5 5 0. mora se u kupaonici predvidjeti prostor i osigurati priključci za strojeve za pranje i sušenje rublja te prostor za košaru za prljavo rublje Za mlade ljude pogodniji su tuševi. i ^ ^ ^ ® Kupaonica i tuš dostupni iz hodnika (TT) Potrebna količina tople vode. gornji ormari prema proizvođaču (4) Kupaonica na hodniku. ugrađenim u zid) 11 Pisoar 40 40 40 75 60 40 Sprave za pranje 12 Perilica 13 Sušilo za rublje 40 do 60 60 60 60 Kupaonski namještaj . V Neposredni pristup kupaonici i WC-u letećim vratima iz roditeljske spavaće sobe 14 Donji ormari. a za starije sjedeće ili ležeće kade -> primjer @ . između sobe za boravak i tri spavaće sobe 40 * Kod tuš .kada s b = 90 i 75 cm (ÍO) Potreban prostor za uređaje u kupaonici i WC-u Potrošnja tople vode za: Pranje: Ruke Lice Zubi Noge Gornji dio tijela Donji dio tijela Cijelo tijelo Glava Pranje djeteta Potrebna količina tople vode (0 Temperatura tople vode (°C) Vrijeme trošenja (pribl. ® Odnosi kupaonice prema ostalim prostorijama Uređaji Površina za smještaj Širina u cm Dubina u cm Toaletni stolovi s umivaonikom.kada >170 > 80 >75 >80* WC i pisoar 9 WC s tlačnim ispiračem ili vodokotlićem 10 WC bez vodokotlića (s vodokot.5 25 10 10 40 20 30 37 37 37 37 37 37 38 37 40 4 4 4 6 10 10 10 10 5 Kupanje: Ležeća kada Sjedeća kada Kada za noge Tuširanje 140-160 40 25 40-75 40 40 40 40 15 5 5 6 Njega tijela: Brijanje na mokro Letećim vratima mogu se spavaće V ® p°ostorHa Pa0niCa ° d V ° i i . umivaonici za ruke i bide 1 Jednostruki toaletni stol 2 Dvostruki toaletni stol 3 Ugrađeni toaletni stol s jednim umivaonikom i donjim ormarom 4 Ugrađeni toaletni stol s dva umivaonika i donjim ormarom 5 Umivaonik za ruke 6 Bide (bidet). stojeći ili konzolni na zidu > 60 >120 > 70 >140 > 50 40 >55 >55 >60 >60 >40 60 Kade b® ^ToSan^Sr^ S0b3 > (D Kupaonica ugrađena u kuhinji 7 Kada za kupanje 8 Tuš . Kupaonica između spavaćih soba.

Iz ekonomskih i tehničkih razloga treba kupaonicu i zahod. kućno gospodarstvo. Prostorija kupaonice znatno je izložena vlazi. rukohvati iznad kade. u drugim zgradama (npr. kupaonica i WC na jednom f < / o N paonica i WC u unutrašnjem podinstalacijskom zidu ručju tjr Kuhinja. Ako se nalaze u unutrašnjosti zgrade. a također i kupaonicu i kuhinju. čaše za pranje zuba. Treba predvidjeti najmanje jednu uzemljenu utičnicu za električne naprave uz ogledalo. Za zahod u stanu + 20 °C. bojler za toplu vodu. Dvije susjedne kupaonice dvaju različitih stanova ne smiju se priključiti na zajedničke instalacije dovoda i odvoda vode. ormarić za lijekove i zavoje (pod ključem). Zidna i stropna žbuka moraju biti u stanju upiti i ispustiti dovoljno vlage iz zraka. jer će tako biti najniži troškovi instalacija i akustične izolacije. ogledalo s rasvjetom. Kada za kupanje i/ili tuš . šalice za sapun i površine za odlaganje.@ ® . ^ Kupaonica u tavanu.kada. Kupaonica i zahod mogu biti povezani sa spavaćom sobom ako postoji drugi zahod ili kupaonica sa zahodom s pristupom iz hodnika . s krovnim prozorom p ^J) Kupaonica dostupna iz spavaće sobe i kroz tuš / WC U ® Kupaonica uz unutrašnji hodnik V ® IB1 IS! C l | Spavanje I1—) Spavanje a V v (5) Tipična kupaonica u kućama u nizu . treba predvidjeti najmanje 4 izmjene zraka u satu. upravne zgrade) + 15 °C. Verfasser © Kuhinja. U kupaonici i zahodu trebaju se naći i: ormari za ručnike i sredstva za pranje i čišćenje. umivaonik i perilica pripadaju kupaonici. na visini od 1. Prostorije se zaključavaju. a zahodska školjka.KUPAONICE POLOŽAJ U KUĆI DIN 18022 Prema DIN 18022. bide i mali umivaonik zahodu. moraju površine biti jednostavne za čišćenje. Ugodna temperatura kupaonice iznosi + 22 °C do 24 °C.» © . U višekatnoj zgradi treba kupaonice i zahode smjestiti tako da instalacijski zidovi leže jedan iznad drugoga. Za akustičnu je izolaciju mjerodavan DIN 4109. sušilo za ručnike. Treba predvidjeti odgovarajuću izolaciju. ® . kuKuhinja..© .® .Dobro je smjestiti kupaonicu u područje spavaćih soba . Obloga poda mora biti sigurna od klizanja. Treba predvidjeti dvije odvojene prostorije za kupaonicu i zahod. smjestiti tako da se mogu koristiti zajednička instalacijska okna. držači za male i velike ručnike. Jačina buke koju uzrokuju kućanske tehničke naprave i instalacije u tuđim stanovima ne smije prijeći 35 dB (A). (6^) Tipični hotelski tlocrt: hotel "Nassauer Hoff" Wiesbaden arh. kupaonica i WC na jednom instalacijskom zidu * /JTjS Kupaonica dostupna iz spavaće y f m y sobe Velika kupaonica Kupaonica i sauna (veza preko tuša) 259 . Važno je da su takve u stanovima s više od 5 osoba. po mogućnosti s prirodnom rasvjetom i ventilacijom.30 m.» ( i ) . kutija za papir na dohvat ruke. Zbog visoke vlažnosti zraka i stvaranja kondenzata. dodatna grijalica. kupaonice i zahod samostalne su prostorije u kojima su smješteni uređaji i oprema za njegu tijela i održavanje zdravlja. Kupaonicu i zahod treba orijentirati prema sjeveru.

WC. 70 40 V (8) 55-65 (9) 1.60-1. tako da se vrata mogu lakše otvarati (za stare zgrade) V© 1. ali širine 2. 70-75 Kupaonica i tuš odvojeni Kupaonica i tuš odvojeni. s dva umivaonika Kada sa zaobljenim kutem. tuš i kadu koji su od umjetne smole (poliester). oblikovani i prilagođeni svojoj namjeni. potrebno u skučenom prostoru 260 . Tržište nudi i kade sa zakošenim kutovima.15 m © 2. Prema tome.65 2.^ (g) 0dvojenj prostor za umivanje Uj 0 90/90 25' 40 '25 U © WC i tuš odvojeni Tuš.p 5. tj.15 Kao -> 0 . zahtijevaju najmanje prostora.KUPAONICE PRIMJERI IZ PROJEKATA Primjeri .50 Kao -> 0 . sa širokim dijelom za ramena i uskim za noge.> 0 .50 m Primjeri uređenja malih kupaonica 6 0 76 0 šesterokutna kada i tuš 1.00 . umivaonik 1.80 Kupaonica s odvojenim tušem 10 76 75 Kada i tuš u kutovima Dvoredni raspored ^l) Odvojeni prostor za tuš li! •¡¡fli • Kupaonica I h i u zasebnim prJIto. bide. ali širine 2.0 prikazuju minikupaonice.44 80 Kupaonica s kadom u kutu 75 t " ® 75 75 Tuš i kupaonica na 7 m Mala kupaonica s iskorištenjem ku.

Tehnička oprema: priprema vode s uređajima za filtriranje i doziranje sredstava za dezinfekciju. zrak 30-31°. @stiju broj istovremeno prisutnih go- © Hotelski bazeni u Njemačkoj. Tehničke pojedinosti Načelno samo materijali otporni protiv korozije: pocinčani čelik. prostorija za hlađenje vode. kompleks saune (sauna. ako je bez otvora. ili primitivni ventilacijski sanduk s ventilatorom za izbacivanje zraka (suviše velika brzina zraka. U stanju mirovanja već pri niskim vrijednostima prestaje isparavanje jer se nad bazenom stvara zasićeni sloj zraka. pokrivanjem bazena (rolo ili pokretni prekrivači). mjesto za najmanje 2 ležaljke. 1 1 | Ventilacija | Uobičajena veličina plivačke dvorane <D dvorane kod jednoobiteljske kuće Raspored prostorija oko plivačke 40 1.7. protustrujni uređaj za plivanje.> ® . 40 °C). bar. ugraditi opremu za zabavu! Bazen u podrumu. opasnost od prehlade). nakon kratkog vremena prestat će se upotrebljavati! Uobičajeno: voda 26-27°. %* ° a . 262 s kanalima u stropu i podu. 262. a nisu potrebni ni konvektori ispod prozora. masaža i fitnes..25 obilazna staza u. Ušteda do 30% ukupno potrebne topline.^ D o n j a gra lica 32 Hotel u velegradu Kreveti 100 200 300 £ Kreveti 100 Max. u hali je nužno imati (i ako je dograđena uz kuću): zahod. Dodatne prostorije: prostorija za boravak. Ostala oprema: startni blok.25 m/s.j Travnjak za ležanje ] - Bazen za djecu j © Veze prostorija uz zatvoreni bazen • • • •• Hotel u velegradu / s / e Uobičajeni hotel 9 /* ' > /"vobičajeni hotel Orijentacija: a) prema vrtu (idealni "zatvoreni bazen" je otvoreni bazen) s koritom za prilaz. Zbog visoke relativne vlažnosti zraka do 70%. problematično zbog toplinskih mostova. samo pri temperaturi zraka < 29 °C) ili povišenjem temperature zraka (reguliranje higrostatom) u stankama između kupanja.00 Najmanji bazen ® Udaljenost do koje dopire prskanje od mjesta nastanka 261 . treba mnogo svjetla. 2. prigušivači zvuka za ventilacijske uređaje.> 0 Hot-Whirl-Pool (masaža.PRIVATNI ZATVORENI BAZEN QP Neprijeporno služi uživanju tijekom slobodnog vremena. svaki mali toplinski most dovodi u kratko vrijeme do štete na zgradi! Specijalna literatura -»QP . daske za skakanje zahtijevaju odgovarajuću dubinu vode i visinu hale. Ušteda energije može se postići toplinskim pumpama (ekonomičnost ovisi o cijeni struje) i/ili povratnim izmjenjivačem topline (Menerga/Frölich) u uređaju za ventilaciju. ima smisla ako je izolacija poda k > 0. smjestiti uz kotlovnicu. proizvoljno određena veličina bazena Plivački bazen Presvlačenje Grijanje 37. Nadzemni prolaz oko bazena ->s. uklanjanje vlage iz prostorije ventiliranjem je skupo. otvoreni prostor. djelomično pokretni krovovi ili dijelovi hale omogućuju da se pri lijepom vremenu kratkotrajno otvori hala i bazen koristi kao otvoreni (kupanje po svakom vremenu). prostorija za odmor) .> © . preljevna posuda na kraju žlijeba (oko 3 m 3) . rjeđe neizolirana "ljetna" hala (po mogućnosti rastavljiva). sola rij. Isparavanje vode 16 g/m 3 sat (mirovanje) do najviše 204 g/m 3 sat (upotreba). 262 širina ovisi o obradi površine zida (visina prskanja .85 W/m2 k max).© .73).!' 100 __ Normalno prskanje A = »:•-•• -»u Protustrujni uređaj 2.00 .4). / / Kuhinja "|— | vanjski bazen [ Blagajna Strani posjetitelji Prohodni bazen ] Terasa s ležaljkama —Igralište "| . prostoriju za tehničke uređaje = 10 m 2 . ali nužno. nužno. Najčešći način građenja je cjelovito izolirana zimska hala (Km = 0. predvidjeti podzemni prohodni kanal za instalacije radi mogućega propuštanja bazena i instalacija i vođenja ventilacijskih uređaja -» s. priručna kuhinja. ili zrak u hali < 29°. bazen s izolacijom protiv materijalnog zvuka). Minimalne dimenzije bazena . prozore okrenute prema vrtu. Važna je zaštita od sunca i akustična izolacija (strop koji apsorbira zvuk. Podno grijanje je dodatni komfor. nikako gips. Glavni problem je vlažnost zraka: iz bazena voda isparava dok se ne dosegne granica zasićenja -» s. tobogan. b) prema spavaćoj sobi roditelja (eventualno roditeljska kupaonica može služiti za tuširanje) i c) prema dnevnoj sobi. konvektorima ili zračno grijanje.5 ¡Uređaj za miježanj44)de 4. ventilacija s dovodom svježeg zraka i uređajem za miješanje zraka -» s. drvo obrađeno lazurnom bojom! Odredbom o termičkoj izolaciji više se ne postavljaju nikakvi zahtjevi (prije: najviše = 0. podvodni reflektori (paziti na sigurnost). tuš. maksimalna brzina zraka 0.! > 150 res: Jako prskanje . omekšivač vode (za tvrdoću iznad 7° dH) i uređaj za raspršivanje sredstva protiv gljivica na nogama (naročito ako je oko bazena tapison). 262 (ii) ._ I.50. kombinirano s uređajem za ventiliranje. Uz visoku prozorsku termoizolaciju.. pa ne treba ventilacijom poremetiti taj sloj. ugradbom dvostrukog stakla (K = 1. aluminij otporan protiv morske vode. inače. grijanje radijatorima. nepotrebno je grijati prozore toplim zrakom. relativna vlažnost zraka 60%-70%.

Dilatacijska razdjelnica do 12 m duljine nije potrebna.) odn. Najčešće je potreban nadzornik bazena (smjernice saveza HUK-a poštovati).. Moritz" Hidroizolacija i parna brana [-Estrih u padu r Stakleni mozaik ili slično *-Alum. već nakon nekoliko prvih mjeseci neće više biti "prihvatljiv" Klizni ležaj Prstenasti vod Prstenasti vod Naglavnica bazena. oprema za odmor i zabavu. ali potrebno samo s jedne strane. ležaljke. PVC folija debljine najmanje 1.(§) . Važno: velike površine za ležanje. te livadom za sunčanje. plivajući protustrujni uređaj. .Termoizolacija ovješena Podno grijanje ovješeno = jednostavno.30 "C/84% vF. Potrebno je preljevno okno: uzdignuto -» (2) jednako lijepo kao ( 4 ) . granica isparavanja u pogonu 36 mbar ( . (3) Površinski usisnik (Skimmer) © Preljevni žlijeb sustava "Wiesbaden" f Rubnjak bazena H Rešetka ^ p l o t e ™ Ploča za prihvaćanje ReJMto Hop. npr. posebno stubište). temperatura vode tw=27°C.»» Prstenasti vod ® S i S £ n i a k 0 m t o n a ® Finski žlijeb Prozori . Glavne teškoće: a) dogovor oko troškova i čišćenja.jeftinije u nabavi i eksploataciji Granica isparavanja kod zatvorenog bazena . Predvidjeti slivnik u podu. b) ako služi za više od 60 do 80 stanova. stijena od platica|v°%y"v . ali ormarići za odjeću pod ključem. Izgrađen nadzemno sa zidovima od lake opeke skuplji je za oko 5000 DM od potpuno ukopanoga (jer su i instalacije jeftinije). neposredna veza između hotelske sobe i bazena (dizalo. Skimmer ili bolje žlijeb. jeftino.Obloga od poliesterskih ploča Prohodni kontrolni hodnik /ćTn Ventilacija s mehaničkom regulacijom (jednostavno rješenje) L Nosiva ploča I. hoteli za zimske sportove. najčešće bez nadzornika. prirodni kamen (pad prema slivnicima!).. sprave za vježbanje.5 mm (izolacija). Nužan je uređaj za ventilaciju -» (j4) Bazen za hotele: općenito je dovoljan ba2 zen površine 60 m iznimke: hotel za vrhunac sezone. slijed donjih linija: stanje mirovanja. bar. sauna. .Žlijeb / /Rešetka / Dilat.. vlažnost zraka 50% 1 60% 1 70% © Aluminijski bazen s oblogom od poliestera Tempe ratu ra 28°C R 24°C M R 26°C M R 28°C M R 30°C M 21 219 48 294 96 378 157 471 26°C 13 193 53 269 104 353 145 446 28°C 0 143 21 218 66 302 123 395 zraka 30 °C 28°C 0 67 2 163 31 247 81 339 0 143 36 227 89 320 " Razlika temperature voda/zrak od 4K ne može se trajno održati Strojarnica (l^) Plivačka dvorana ispod terena Specifična količina vodene pare u © z a t v o r e n o m bazenu (g/m sat) za stanje mirovanja (R) i maks. Uobičajena podna obloga: keramika.. Važno: potreban je ventil za izjednačenje s tlakom podzemne vode da bi se spriječilo razaranje bazenal Obloga: keramika. mirovanje 28 mbar 30 °C/65% vF. Predvidjeti odvodnjavanje ispod obloge. korištenje (M) prema Kappleru -> tH T&T T5 0 + 1 0 + 2 0 i f 3 0 + 4 0 Temperatura zraka odnosno vode Ventilator za odvod zraka v. a mnogo je bolje jer nema hidrauličkog tlaka na oblogu obilazne staze.vrata I Preljevni žlijeb sustava "St. analogan hotelskom. podvodne reflektore s brtvenim prirubnicama! Bazen od sintetičnog materijala samo iznimno zbog podzemnog kontrolnog hodnika -» (7) ili s posebnim potpornim konstrukcijama. preljevni žlijeb sustava "Wiesbaden" Ij X . odvojeni ležaji.gornja linija. Zajednički bazen. Irtvena traka ( / '/i Rubnjak bazena /Hrapave ploče Rubnjak bazena Hrapave ploče PRIVATNI ZATVORENI BAZEN -> Q D Bazeni se najčešće grade od armiranog betona. Preko ljeta proširuje se mogućnost korištenja dodatnim vanjskim bazenom i spojnim kanalom kroz koji se može plivati. nekoliko kabina za presvlačenje. stakleni mozaik ili jednostavni nalič (vodonepropusni beton!) ili poliester. lako pregledno Relat. ^ vanjskom zidu piŽM g Hibridna toplinska pumpa postrojenje za odvlaživanje Shema postrojenja za dovod svježeg zraka © Jednostavno postrojenje bez dovoda svježeg zraka .) 262 . u novije vrijeme vodopropusni tapison (nadomješta oblogu stropa koja apsorbira zvuk). reška JT^TTT. kao i uređaj za raspršivanje sredstva protiv gljivica na nogama! Grijanje poda uz temperaturu zraka > 20 °C i dobru podnu izolaciju besmisleno je! Materijal za obradu površina mora biti otporan na vlagu i neosjetljiv na prskanje vodom..

50 6.00 x 1.. .20 x 1.00 x 6.50 x 3.---r _ Terasa Plivački bazen.OÏ f .90 6.50 12.50 p'tfp1' J:V> Q.10 x 1. /¿n P l l v a n J e ">• (2) 263 .20/1.20 x 1. vrtložni bazen i sauna (jo) Plivački bazen s rimskom stubom Ulaz > (j) Plivački bazen.Klupa za sjedenje BAZEN ZA PLIVANJE DETALJI Prema kanalu @ Klasični filtarski sustav sa skimmerom i dovodom Voda .Betonska ploča Poliesterski bazen / gotovi bazen za plivanje .r -.--_—_ --.35 11. r (8) Okrugli plivački bazen s vrtložnim bazenom 7^ F .50 x 3..60 10.1 " t Odzračivanje žlijeba ti Komand Dmand U zidu bazena dolje (2) U žlijebu bazena na dnu U zidu bazena gore Ispod konzolne ploče Pokrivanje bazena.00 x 3. mogućnosti ugradbe Bočna kanalska pumpa Uređaj za mjerenje i regulaciju Dezinfekcija^ Kojek.80 .20 x 2.-.10 1. jesak .20 x 4. vrtložni bazen i sauna Podne ploče M / 7 . .60 10.75 1.40 1.20 x4.ovl bazen za 5.50 ¿jpN _ .10 x 1.^pH Bo^ulactja V P r e m a Kanalu v P r e m a kanalu FloKulacija. 1. ..95 x 1.r ^ t .20/1. Korig.00 x 1. Go..20 x 1.70 x 5. p h (3) Shema cjevovoda za plivački bazen s preljevnim žlijebom (4) S h e m a cjevovoda z a whirlpool .

Dječji domovi: oko 4 kg/krevet. tj.1 5 kg/krevet. Kod inkontinencjje: oko 25 kg/krevet.1 0 kg/krevet (tjedno 2 . umirovljenike: dom s njegom: s oko 8 kg/krevet. pansione i restorane udio rublja koje se glača iznosi oko 75%.V.6 kg/jedno pranje 2. popunjenost 60% = 48 kreveta 4 izmjene posteljine /tjedan. Navedene količine vrijede uključujući mjesto u restoranu.5 do 5 perilica. Potrošnja rublja u kilogramima suhog rublja tjedno: Kućanstvo oko 3 kg/osoba (udio rublja koje se glača oko 40%). Bolničko osoblje: oko 3. Pansioni: oko 3 kg/krevet Restorani: oko 1 . za dojenčad: oko 10 .V. kod inkontinencije: oko 25 kg/krevet.3 izmjene rublja).8 = 2 perilice. Bolnice za ženske bolesti i porodništvo oko 16 kg/krevet. tjedno 1 izmjena rublja).5 kg/osoba potrebni kapacitet praonice = I 1100 700 1 1 (T) Centrifuga za rublje (2) Pogled sa strane (T) 20 H 595 20 H rivanje novca T + količina rublja/tjedan broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan © Sušionik Pogled sa strane -> ( f ) Primjeri proračuna 1 Hotel sa 80 kreveta. Hotel sa 150 kreveta.3 kg/jedno pranje Utičnica 3x6 Stambena zgrada sa 90 stanara oko 3 kg rublja po osobi i tjednu Potrebni kapacitet= količina rublja/tjedan !L (7) Vreli valjak ® »%••••••••••••••••••• H50I-390-I Pogled sa strane-» ( j ) broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan 90 osoba x 3 kg = 270 kg: (6 dana x 5 pranja) = 9. Dječje bolnice: oko 18 kg/krevet.0 kg/jedno pranje: 5 kg/jedna perilica rublja = 1. Potrebno je dakle 5 perilica i dva stroja za sušenje.V. 226 SJ x 4 pranja(SJ = 904 pranja/mjesec 1 100% Prema iskustvu. oko 8 . 4 pranja mjesečno za 1 SJ. Studentski dom 226 stambenih jedinica (SJ). 60% od 904 = 524 pranja/mjesec : 30 dana = 18 pranja/dan.1 2 kg/krevet.V. Za hotele. to vrijeme može se pretpostaviti da je između 16 i 20 sati (= 4 sata). Domovi za stambeni dom: oko 3 kg/krevet. 90 kreveta po 20 kg Stolno i kuhinjsko rublje oko Potrebni kapacitet = 2000 k = 1800 kg/tjedan 200 kg/tjedan 2000 kg/tjedan S- (5) Centrifuga za rublje ® r Pogled sa strane (§) 9 = 57. Za bolnice udio rublja koje se glača iznosi oko 70%. 1 jedinica = 1 stanovnik Iznalaženje potrebnog kapaciteta: U kućanstvu s jednom osobom najmanje se jednom tjedno.6 kg/jedno pranje = 150 kg/tjedan 100 kg/tjedan 250 kg/tjedan = 8. oko 1 2 .••V. 5 . 70 mjesta za bolesne 70 mjesta za bolesne po 12 kg rublja = 840 kg/tjedan (sumnja na infekcije) 9 5x5 50 mjesta za zdrave po 3 kg rublja stolno i kuhinjsko rublje (nije sumnjivo na infekciju) Potrebni kapacitet = 250 kg Potrebni kapacitet = 840 k = 33. Bolnice. oko 5 kg/krevet (turistički hotel. Potreba: i 18 pranja: 4 sata = 4.1 5 kg/krevet (tjedno 4 izmjene rublja). za studentski se dom može pretpostaviti popunjenost od 60%.V.UREĐAJI ZA PRANJE ii íI . Hoteli oko 20 kg/krevet (svakodnevno posteljina i ručnici). popunjenost 60% = 90 kreveta Dnevna izmjena posteljine i ručnika = 20 kg/krevet.V. Za navedene ustanove udio rublja koje se glača iznosi oko 60%. dnevna izmjena ručnika = oko 12 kg/krevet 48 kreveta po 12 kg rublja = 576 kg/tjedan Stolno i kuhinjsko rublje oko 74 kg/tjedan Potrebni kapacitet = 650 kg/tjedan = 18.20 H 595 20 H PRAONICA RUBLJA . (9) Koritasti valjak Pogled sa strane • 264 .V.8 perilica Potrebne su 1. Potrebni broj perilica: studenti zbog prisustvovanja nastavi imaju na raspolaganju samo određeno vrijeme u danu. Za odvijanje programa pranja i punjenje te za pražnjenje perilice mora se računati na približno 1 sat.1 kg/jedno pranje 3x7 Starački dom i dom za njegu: 50 mjesta za zdrave.> QD r ~i i ili® ® 0 • i '. klinike (do približno 200 kreveta): Opće bolnice: 12 . Lječilišta i ustanove za njegu: oko 4 kg/krevet. Dom.3 kg/mjesto.

tako da se istodobno mogu otvoriti samo jedna vrata . za osoblje © Razdjelni zid | @CE> © Perilice s jednim vratima u dezinfekcijskoj kabini Pranje s razdvojenim prostorijama za čisto i nečisto ® Perionica u domu za starije osobe 265 .» © . Vrata tog "filtra" za osoblje moraju se naizmjenično zaključavati.» © .samoposluga ®_J KfflDhZMT -4. svaku sa svojim prilazom . zidovi i vanjske površine ugrađene opreme i strojeva na nečistoj strani moraju se moći prati i dezinficirati.© . prost.PRAONICA RUBLJA .20—t(4) Perionica . Prolazi za osoblje između čiste i nečiste strane praonice moraju se urediti za obaveznu dezinfekciju ruku i u njima osigurati prostor za zaštitnu odjeću.-' © Pranje © Sušenje © Glačanje I Pranje Korito I pokretno postolje Ti K| 1-1.© . V _ © © © Glačanje ©Vozno postolje © Korito za rublje © Stol za odlaganje 1 Blok za glačanje J pokretan) © Mala perionica za hotel ® © ® (D ® © ® © ® © © © ® ® ® + ® Pranje Sušenje Glačanje + + Težina Muško rublje Košulja Potkošulja © Težina Rublje za kupaonicu Ogrtač za kupanje Ručnik za kupanje 100 x 200 Prostirka za plažu Ručnik Kupaće gaće Kupaći kostim 67 x 140 50x100 1-djelni 2-djeini g 900 800 400 200 100 260 200 © © Razvrstavanje Glačanje 9 170 laka teška kratke duge 100 150 75 180 450 20 70 Odlaganje Skladištenje + + Gaće © ® © ® @ Pranje Sušenje Razvrstavanje Glačanje + odlaganje Skladištenje Glačanje + Pidžama Maramica čarape (par) Žensko rublje Bluza Garnitura Podsuknja Pidžama Noćna košulja Maramica Pregača Radna haljina Dječje rublje (malo dijete) Odijelce Garnitura Kaputić. pulover Hlačice Maramica Čarape Čarape s gaćicama Glačanje + Šivanje + Posteljina Navlaka 140 140 75 350 170 10 170 130 Plahta 160 x 200 150x250 850 670 600 200 _>0D + ® Preklopna navlaka 140 x 230 Jastučnica 80 x 80 Stolno i kuhinjsko rublje Stolnjak Veliki stolnjak Salveta Ručnik Krpa za suđe 125 x 160 125 x 400 70 x 70 40 x 60 60 x 60 370 1000 80 100 100 110 80 75 25 15 70 100 Radna odjeća Radno odijelo Overall Pregača Muški radni ogrtač Ženski radni ogrtač 1200 800 200 500 400 U dvije odvojene prostorije -a M Glačanje © Prosječne težine komada rublja a 2£ Pranje T T ® •rl r ©r K = Blagajna JL © Pranje © Postolje Sušenje K. Podovi. za pranje © Pokret. postolje © Korito za rublje © Blok za glačanje ® Stol za odlaganje © Stol za odlaganje @ Stol za glačanje Pokretni regal | Q ) Šivaći stroj izdv.UREĐAJI ZA PRANJE © Pranje i centrifugiranje © Sušenje -> CD Praonice rublja u bolnicama treba podijeliti na čistu i nečistu stranu.00 © Sredst.

dovoljne dimenzije. Još je bolje da su razdvojeni izvedbom ostava za balkonski namještaj. pa ju stanari najčešće sami nekontrolirano oblažu raznim materijalom. Osunčane su samo kratko i susjednim prostorijama stvaraju odviše vanjskih zidnih površina. javlja se propuh -»(§).4 osobe B = g. jako sunce). ležanje. Prošireno je područje rada i omogućen jednostavni nadzor nad dječjim igralištem. pomaknuti balkoni u pogledu mogu učiniti izgled fasade rahlijim.> ( D .6 osoba A = 6. ispravan položaj u odnosu prema susjednom stanu i kući. Služe za odmor. Ako je ostavljen prostor između betonske ploče i ograde. već treba iznad nje na propisanoj visini (= 900 mm).2 osobe B = 10 m2 za 3 . tlocrtno pomaknuti balkoni daju izvrsnu zaštitu od pogleda i vjetra . Dobro je ploču ograde izvana spustiti do ispod donjega ruba balkonske ploče ili izvesti masivnu ogradu.0 m 2 balkon za 1 . što izaziva hlađenje -»(5). radnim ili spavaćim sobama s kojima graniči.BALKONI Vrijednost je stanovanja veća ako postoje balkoni i otvoreni prostori.0 m2 balkon za 3 . suncobrane i si. ali se teško zaštititi od pogleda.» © . Za ogradu balkona prikladno je neprozirno staklo. a najbolji su laki čelični profili ili cijevi s dobrim usidrenjem u zidove. spavanje. Zbog toga treba za slobodne balkone predvidjeti zaštitu od vjetra -»(2). drvo na nosivoj konstrukciji. i ugodniji su od slobodnih balkona . a u njemačkom klimatskom području nisu prikladne. zaštita od pogleda. prostorni odnos prema stambenim. © Zajednički balkoni s pregradama od pogleda (zaštita od vjetra) © Zajednički balkoni odvojeni ostavama za balkonski namještaj (5) Uvučeni balkon (lođa) © • Smaknuti balkoni Zrak struji I M / o o / _o a_ o a a H ä 7.4 osobe 266 . Masivna ograda ne smije biti visoka da se ne stvori dojam korita. kiša.0 m2 za 5 .5 cm ® v a z g ^ ^ e ^ n S ^ Š ® Vanjante ograda I^R) Dječji krevet i dječja kolica Balkon s ostavom za balkonski namještaj — • •• • • W B || A I • •SSsSsi— • s I li I li — — o J • I • o p OJ (9) Sklopiva ležaljka ® Stol i stolice A = 7. čitanje. Suprotno tome. Pri projektiranju treba obratiti pažnju na sljedeće zahtjeve: dobra orijentacija prema suncu i pogledu. postaviti horizontalnu čeličnu cijev ili posude s cvijećem ->(§). jelo. lošega vremena i sunca . Funkcionalnoj dubini treba dodati prostor za posude s cvijećem -»(§) Ugaoni balkoni nude zaštitu od pogleda i vjetra. buke i klimatskih utjecaja (vjetar. Zajednički balkoni (u zgradama za iznajmljivanje) trebaju imati pregrade koje štite od pogleda i vjetra —>(3). sintetični materijali.> ( j ) . Rešetkasta ograda od vertikalnih čeličnih šipki (preko horizontalnih se djeca mogu penjati!) nije pogodna jer ne pruža zaštitu od vjetra i pogleda. © Ugaoni balkoni © Slobodni balkoni sa zaklonom od pogleda (ujedno zaštita od vjetra) Lođe su u južnim krajevima opravdane.

parkirališta. 100. Visine blokova 6.20 Komada po m^ 48.34 (8) Sistemsko opločenje ® Rustikalni tarac \ZZ3 l Blok Visina cm 10 10 Širina cm 33 33 Duljina cm 16. Tako je moguća prilagodba normiranim širinama u cestogradnji Visina cm 6 8 Širina cm 14/9 14/9 Duljina cm 23 23 Komada po m^ 38 38 Visina cm 6 8 10 Širina cm 11./ m2 8 40.25 cm treba sabiti do stabilne čvrstoće. Podnosi veliko prometno opterećenje zbog povezanosti ako postoji odgovarajući donji ustroj. nosivi sloj 15 . 20/10.8 mm. 150. parkirališta. Povezane i okrugle palisade od betona @ .5 22. Trava se sije radi brzoga ozelenjivanja i stabilne vegetacije. 10/10. Nakon vibriranja posteljica se sabije za 3 cm.® služe za ograničenje i uokvirenje zelenih i površina pod biljnim pokrovom. 200 © Betonska palisada ^5) Povezana palisada (16) Blokovi za cvjetnjak / beton (i7) Drvena palisada 267 . prilazne putove u zaplavnim područjima. izjednačenje visinskih razlika i osiguranje kosina.5 Komada po m^ 39 39 39 (D Debljinu nosivog sloja (šljunak. Uz dobro nosivu podlogu. stabilizirane vozne trake.3 5 mm) treba prilagoditi podlozi i prometnom opterećenju.20 10.25 11. osiguranje kosina protiv erozije./m2 1% Normal 3 / « % Klin -1 Klin -2 © © © © © © 8 12 18 46 8 12 12 69 8 9 12 92 8 6 12 139 8 8/11 12 87 8 5/13 12 92 Puni blokovi istih dimenzija © Opločenje okruglim blokovima ® Šuplji blokovi za travu Dubina ukopavanja 1/3 ukupne visine Visina cm 40 Širina cm 9 Osovinskirazmak cm 12. podove u halama. 8 i 10 cm. Mogu se isporučiti i klinasti blokovi za zakrivljene dijelove poligonalni šuplji blokovi ispunjeni travom ® za gospodarske putove.96 48. 221 Vezano opločenje: za ulice. stabilizacija dna i kosina vodotoka.5/11.25.5 Kom.5 33 Komada po m^ 18 12 Visina Širina Duljina k. 180.25 Duljina cm 22. Dolaze u obzir i oblice impregnirane pod tlakom © Profilirani blokovi (7) Dekorativni profilirani blokovi Visina cm 6 8 Širina cm 10 10 Duljina cm 10. 12/6 itd. Dimenzije duljina/širina 22. 80.25 11.PUTOVI I ULICE a Visoki rubnjaci © 12 b 15 c 13 d 25 l Skošeni rubnjaci (T) Visoki rubnjak (?) Skošeni rubnjak (3) Zaobljeni rubnjak Zaobljeni rubnjaci (3) © 7 15 9 12 18 15 20 19 22 15 13 15 50 100 50 100 50 /100 \ \ 50 ) 100 e ) Rubnjaci za travnjake © _ - 8 8 6 _ - 20 25 30 Parkovski rubnjaci (4) Rubnjak za travnjake (5) Parkovski rubnjaci © DIN 483 -» s. drobljenac veličine zrna 0 . vatrogasne prilaze. 60. opločenje kolosijeka. Ploče polagati u 4 cm sloj pijeska ili drobljenca 2 .5 22. 120.96 visina cm 8 8 Širina cm 7 14 Duljina cm 21 14:21 Komada po m^ 68 51.

12 © Ista prikolica priređena za spa vanje (5 mjesta za spavanje) 2.45 m 3. toaletom i kliznim vratima U otvorenom položaju: bočni.10 Kuhinja- Ili 1 J Noć „ Dan [Garderobni \ I (7) Stambena prikolica s 3 kreveta (5) S 5 kreveta ® S 4 kreveta.00 (8) Mala stambena prikolica s odjelima za kuhanje. toaletom i kliznim vratima © S 5 kreveta. tušAA/C © Dvokrevetna kabina unutra Dvokrevetna kabina uz vanjsku stranu Apartman s prostorijama za boravak / spavanje 268 . 2 apside i nadstrešnicom Veliki šator . stanovanje 2. jelo. Ormar O Kupaonica— ± p r r ~ X s S Kabina s 2 donja i jednim gornjim krevetom.Joker 1 / Club .Joker 1 ^4) Kombi za kampiranje Ti scher XL65 ^5) Kombi za kampiranje Lyding ROG2 Brodske kabine Otklopni krevet TT n • • • — 1. unutarnjim šatorima. ležajna površina za 8 -9 osoba Kombi za kampiranje VVestfalia . prednji i stražnji dijelovi su od Šatorskog platna Visina s kotačima 2. nadstrešnicom i prozorima Stambene prikolice Površina za ležanje i — Klupa r Stol 2.Šatori STANOVI ZA ODMOR dDO <=zx> <=X> 0 Mali šator s apsidom © Veći šator s unutrašnjim šatorom. sjedenje. spavanje i prtljagu I ^ 1 Dostruki krevet (q\ Perspektivni prikaz-» (5) Noću na mjestu stola 3 ležaja 1.85 nO) Mala stambena prikolica s prostorima za kuhanje.07 Sjedenje u krug Velika stambena prikolica.kuća s visokim bočnim stranicama.

drvo). isto tako kraj vode.7 m 2 rt Prizemlje 1 Stanovanje Ulaz 1 (?) p^gj^m"3^1™6'10'11 otvorenom 4. Jensen Arh. I 2.> ® Kuća za odmor na Bornholmu 269 . otvoreno prema jugu.26 2.ljestve I .44- i i. Solvsten U ® Vikend kuća V ® ° r U Z Gornja e t a ž a . Konstrukcija po mogućnosti od prirodnog i organskog materijala tipičnog za okolno područje (prirodni kamen. Immich/Erdenich © Prizemlje ® 1 1 © Potkrovlje U ® Presjek (9) Pogled -> (9) fm a Lio Ü0DD c i :BÜD Boravak 0 Cli i Sr :0 iiiiiiiiiiiiiiiiiäi f I Arh.36 I ! I (3) Površina 7. otvorene prema istoku (jutarnje sunce).kuća za 4 osobe.15 m 2 Mala vrtna kuća Gornja etaža Spavanje -2.15 KuhinjaJ Alat -3. Konstantinidis Arh.».30 (5) Brvnara sa spavanjem u tavanu Vrtna kuća s prepuštenim krovom ^ Presjek Konzolni prepust 5 m tf © Drvena vikend . Za zimske sportove zaštićeno od istočnjaka. površine 2 Arh. Iz sigurnosnih razloga opremu treba povezati s konstrukcijom.15 ' 2. Hagen ^ m o i Z a 0 d m I2L Dj Arh. Površina 3.KUCE ZA ODMOR VRTNE KUĆE Kuće za odmor u brdima treba smjestiti tako da budu zaštićene od zapadnih vjetrova.. Otvore zatvarati kapcima da se oteža provala. H. . Lovvett P © Kuća za odmor u Belgiji t* © Kuća za odmor u Grčkoj — = - i Galerija:::::: 14 m2 - = = EEE Arh.1 m2 p © Dograđena vrtna kuća t * (¿) Stube . ///////////////////// Površina 3. 25 m stamb..

Širina daske ne smije biti veća od 140 m m Građenje oblom i rezanom drvenom građom (3) Stijene od punog drveta Sustav u presjeku Glavni nosač Sekundarni nosač (4) Drvena skeletna konstrukcija (5) Sustav u tlocrtu -> (4) © Čvorna točka: stup prolazi neprekinuto ® " ® Sustav u presjeku Naglavnica (7) Vidljiva kanatna konstrukcija (9) Tesarski vez kanatne konstrukcije (l0) Gornja etaža konzolno istaknuta © Drvena konstrukcija na stupovima od rezane građe ¿ToN Zaštita od prskanja vode pri duDoko v 5 ' spuštenoj oplati Intenzivno močena drvena oplata.> 0 .@ Najrašireniji način građenja drvenih kuća jest drvena okvirna konstrukcija. najvažnije je sprije-čiti prodor vode u drvo. nude brojne konstrukcijske i oblikovne mogućnosti . Područje prskanja vode treba konstruirati tako da se elementi mogu lako izmijeniti Najmanja debljina vanjske obloge iznosi 20 mm. izvesti tako da se može izmijeniti © Mogućnost izmjene grede balkona ili terase 1 100-120 1 100-120 .> @ . pri čemu se tesane oblice ili grede polažu jedna na drugu.GRAĐENJE DRVENIH KUCA .» QP Najstariji način građenja drvenih kuća jest građenje brvnara . Ispunjava sve zahtjeve glede građevinske fizike. statike i udobnosti. kakvoće. To je najekonomičniji način građenja drvene kuće. Zgrada se sastavlja od zidnih i stropnih panela -» Za zaštitu fasade. Varijanta okvirnog sustava panelno je građenje. Građenje drvenim panelima /Jc\ (16) Drvena obloaa daskama horizontalnim /W\ VI) Drvena obloga vertikalnim daskama 270 . Vanjsku oblogu izvesti tako da kišnica brzo otječe. Drvene skeletne konstrukcije. Pri projektiranju treba predvidjeti zadovoljavajući istak krova. međusobno povezuju i učvršćuju nazubljenjem. nazvane i kanatne kuće. Vertikalno opterećenje prenosi se preko nosivih rebara.( | ) .

Posebno je povoljna istočna strana ulice Povoljno Nepovoljno Povoljno Nepovoljno Za garažu povoljno Jezero ili rijeka \ SI JUG Najvrijednija strana kuće. 175 može se točno ustanoviti kako će Sunce nekog određenog sata i godišnjeg doba osvijetliti sobu. soba intelektualca bolesničke sobe oba za goste Mjesto za doručak ISTOK Duboko osunčanje ujutro. duboko osunčanje zimi. treba zgradu smjestiti što dalje od ulice. dvorana Soba za dame Soba za pušenje Knjižnica Prostorija za igre Ured i radionica. kako bi svi imali sunce s juga i slobodan pogled s terase ->(2). jer vjetar najčešće puše s juga do zapada. Zemljišta na padinama brda Zemljišta ispod brdskih cesta naročito su pogodna. Položaj prema ulici Pri otvorenoj izgradnji (pojedinačne kuće s ogradnim zidovima na međama). orijentiran prema sunčanoj strani i dolini. stabala i si. bolje je graditi neposredno ispod ceste s orijentacijom prema jezeru i vrtom između kuće i jezera -»(7).» s . mora se zgrada locirati sasvim na sjeveru zemljišta. Kupaonica pav. slobodan pogled Prednost treba dati zemljištima oko kojih su susjedna zemljišta izgrađena na južnoj strani. garaža može biti uz kuću. najveće hlađenje zimi -> s. nedostaje sunčana padina za vrt pred kućom. mirno je oko njih i osunčane su (istok . Iza kuće najčešće su potrebni potporni zidovi za zaštitu od odrona i betonirani jarci za prihvat brdskih voda. To su pogodni položaji kad su ulice različito usmjerene -»(§). Takva su zemljišta pogodna za zgrade koje gledano s ulice reprezentativno izgledaju. potrebni veći prozori za difuzno dnevno svjetlo. jer su tada sve nusprostorije i ulaz okrenuti prema sjeveru i s dobrim pogledom prema ulici . Terasa Soba za gospodu Radna soba Stambena kuhinja Stan od jedne prostorije Povoljni položaji kuća na ulicama smjera sjever jug.jug -»(2). okružen drugim vrtovima -»(?). brdske vode prihvaća sustav odvodnje ceste. U tom slučaju se položaj i tlocrt mogu tome prilagoditi tako da se sunce ne može kasnije zakloniti. Općenito u Njemačkoj nepovoljna strana vjetra i atmosferilija: zapad do jugozapad. već su prihvatljivi za industriju. Prostorije za osoblje Spavaća soba 7anatlije Garderoba. odnosno kako treba zgradu orijentirati prema stranama svijeta ili ju odmaknuti od susjednih građevina. za zaštitu od sunca markize. 271 .zapad). veliki prepust krova — s. pa čak i mjesto u sobi. terasa i balkona . 172 a az\ Što veći razmak _Sjeve[_ O Povoljni položaji kuća na ulicama smjera istok . U brdovitim predjelima ili uz jezera mogu okolnosti biti obrnute. Ako je zemljište šire. ostave A Operacijska dvorana HladnjaCa Zalihe Vinski podrum Smočnica Tamna komora Kotlovnica Garaža WC Ulaz Garderoba Atelje Kuhinja Pripremanje * Pranje posuđa Mjesto u A Staje Perionica rublja Soba za glačanje Gospodarske prostorije Prostorije za umi\ vanje i tuširanje \zanatlija i osoblja ¡ t:î ~i—r / / !\ ft Jugoistočna terasa y \ \ m ^j^ni I ZAPAD Vjetrovita strana Duboko osunčanje poslije podne povezano sa zagrijavanjem i blještanjem ljeti -» s. 175. bolji je položaj na istočnoj strani jer su stambene prostorije i vrt na istočnoj strani zaštićene od vjetra i nikakve susjedne zgrade ne zaklanjaju nisko istočno sunce. što je slučaj kod izgradnje uz ulicu istok . Ako zemljište leži na sjevernoj strani ulice.zapad © © Povoljna orijentacija prostorija prema stranama svijeta Blagovaonica Dječja soba Soba za boravak Zimski vrt.> Q i (2). tako da lijevo i desno od zgrade ostaje samo zakonom propisani razmak do međe.Prilazni put Malo sunca. Ulica istok . Prostorije trebaju biti osunčane (osim iznimaka) u vrijeme kad se najviše koriste .» © . Sve stambene i spavaće sobe nalaze se tako na suprotnoj strani od ulice. Osiguranje od zagađivanja. donosi svježi zrak iz pokrajine a odnosi dim i gradski smog prema sjeveru i istoku. Vrt leži mirno. Da bi se zimi moglo koristiti nisko južno sunce. s terasom od istoka do juga. hladni zimski vjetrovi. ugodno grijanje ljeti. jer sunčane južne i istočne padine na sjeveru i zapadu nekog grada koji je u kotlini upravo su tražena zemljišta za obiteljske kuće.zapad Stubište.zapad -»(2) i (§). Zemljište uz vodu Pokraj rijeka i jezera ne gradi se suviše blizu vode zbog komaraca i magle. povoljan položaj stana: jug do jugoistok. Položaj prostorija Sve stambene prostorije i spavaće sobe po mogućnosti treba okrenuti prema vrtu i sunčanoj strani. jednoliko osvjetljenje. a gospodarske prostorije prema ulici -»(3). Ti bi krajevi dakle bili neprikladni za stanovanje. Uz pomoć sunčevih tablica -» s.jug . 177 > Vrlo dobro ÍÑ • / Dobro \ T3" © Povoljni i nepovoljni poožaji na obroncima i uz cestu © Povoljni položaji kuća na različito orijentiranim ulicama Pogodni predjeli za stanovanje Pogodni predjeli za stambenu izgradnju uglavnom su na zapadu i jugu naših gradova. sunčalište Prostori za sport. zemljište je na južnoj strani ulice najpogodnije. Zimi hladni vjetrovi sa sjevera do sjeveroistoka -» @. Na zemljištima na zapadnoj strani treba kuće ako je moguće međusobno pomaknuti. treba višak iskoristiti na zaštićenoj sunčanoj strani projektiranjem velikih prozora. Može se dovesti neposredno do kuće. usprkos povećanim troškovima prilaznog puta. hodnici. kako bi se stvorio osunčani vrt ispred kuće ->(T). strme zrake sunca ljeti. Ako je kuća iznad ceste. Treba paziti na prevladavajući smjer vjetra. Kad je zemljište uz ulicu u smjeru sjever . odnosno jugozapada.Najčešće su zemljišta uska i duboka kako bi ulična strana bila što kraća. s izlazom i pogledom prema vrtu ->(T). 172 saditi drveće Prostor za sušenje (na uglu zbog propuha) društvene prostorije Soba za muziciranje Predsoblje. po mogućnosti smjestiti kuću uz stražnju među ->(T).POLOŽAJ KUCE p Pf a=razmak do međe SJEVER Sjever R] . manje muke s muhama Građevni pravac Najpovolji liji polo.

8 0.- 1 o Minimalna širina fronte m m 22 (25) 440 (500) 20 (25) 400 (500) 20 (25) 300 (375) 20 (25) 260 (325) I 7.8 0.3) | I i 0.5 Minimalna dubina parcele poželjna dubina Minimalna veličina parcele 18.4) 0.5 (20) 1 — tc I 5.4 1 0 Prosječni broj stanara EW/WE Neto gutoća naseljenosti WE/ha maksimalno Dopušteno variranje Neto gustoća naseljenosti EW/ha maksimalno D"opušteno variranje _ Prosječno WE/ha " Bruto gustoća naseljenosti"" 3.5) 0. 0 Ali •I * •i .5 ¡ 29-40 ^ 133 3.6 (0.34 (0. hladnoća Slobodnostojeća Susjedna zgrada dograđena s jedne strane Susjedna zgrada s obje strane Kontakt s okolinom.45) (0.5 33 | 26-38 88 116 90-130 18 24 I | I 28 133 140 38 40 3. < = P ^ susjedna zgrada Prednji vrt Topografija. kuća s vrtom S D 01 13.4 (0.5 I ^ | | 0. zasjenjenje. 188 Uobičajeni broj punih etaža Prosječna bruto površina etaža/kuće m 2 1 11/2 1 1/2 | 2 (1)-2 j 1 I | 2 I | 150 I i 0. pogled Oblikovano uklapanje s gledišta arhitekture i vegetacije (2) Odnos stambene zgrade i njene okoline (4) Položaj kuće na parceli i (graditeljsko) uklapanje u susjedstvo Širina. skučenost Stambeni vrt Pogled C zasjenjenje Oblik parcele .5)—0. raspored prostorija (funkcionalna područja) 272 .5 24 (26) 130 (143) T .6 0. okolina Klimatski utjecaji vjetar.5 1 15 (13.GRADNJA STANOVA Tipovi zgrada s pripadnim parcelama Slobodnostojeća jednoobiteljska zgrada Dvojna zgrada Kuća u nizu. prljavština.5 (25) 250 (338) 3 m2 m2 I 262 (236) (300) (30) a Dostatna površina za garažu ili parkirno mjesto 5 5 Površina parcele m2 = neto površina za izgradnju (4 + 5) 440 (500) I | 400 (500) 300 (375) 260 (325) 250 (338) | I 262 (266) (330) 160 (173) 165 .79 I i 7 150 0.5 0.45) 0.6 130 0.75) 130 0 0 n Odnos izgrađene površine prema površini parcele (GFZ) za proračun Maksimalni dopušteni G F Z " Maksimalni dopušteni GRZ" I i 0.8 (0.5)17.57 (0.5 (0.5 I 22 77 — 3.4 160 0.4 160 0. vegetacija Ulica ÉSÉ Ulica (vT) Odnos stambene zgrade i parcele Zoniranje parcela s utjecajem na oblikovanje tlocrta stana. Susjed. kiša.78 | 0.20 *** Razlika između neto i bruto površine za stambenu izgradnju 20 - Buka. I I — .32) 150 0.4 | I | I | 150 0.62 (0.5 38 62 | 60 50-62 217 J ^ 2 1 0 J _ 186 I 53 | 20-25 ¡ 70-90 I | I 25 ' 17 100-140 I 28 | 28 I 170-210 42 Q Pregled gustoće naseljenosti kod jednoobiteljskih stambenih zgrada * Bez garaže na parceli ** Seoska i stambena područja prema Bau NVO § 19.8 150 0.

u prvom redu oblikovno .2 0 0 ° Sunce od početka proljeća do kraja jeseni C . poželjno osunčanje -> W Prostorija za boravak Od podneva do večeri Blagovaonica / mjesto za blagovanje Od jutra do večeri Određivanje položaja zgrada na situacijskom planu. te međusobni odnosi stvaraju preduvjete za približno jednoliko osunčanje tijekom dana.Pretežno korištenje prostorija GRAĐENJE STANOVA Pretežno vrijeme boravka. položaji na kosini s 4- Nepovoljno Povoljno Strm nagib terena 273 . Lokalna specifična obilježja urbanističke situacije. Dužnost je arhitektonskog projekta da organizacijom tlocrta postigne poželjno osunčanje pojedinih skupina prostorija. ulica. (5) Orijentacija stambenih prostorija Dječja soba Od podneva do večeri A . mogućnost otvaranja gradilišta.1 0 0 ° Sunce najkraćeg dana u zimi 0 B .3 0 0 " Sunce najdužeg dana u ljetu Spavaća soba Noću Poželjno jutarnje sunce © Dijagram: orijentacija stambenih prostorija ^g) Dijagram Sunčevog ozračivanja kroz godišnja doba Hi h h b Uklapanje kuće u urbanističko tkivo i krajolik. Krov na 2 vode (?) Ravničarski krajolik Strm krov Krov na četiri vode Krov s lomom sljemena Ravni krovovi (9) Valoviti teren. trgova ili krajolika zahtijevaju . susjednih zgrada.prilagodljivo i s okolinom usklađeno projektiranje kuće. (?) U seoskom okruženju Prilagodljivost oblika zgrade u oblik krajolika U naselju (6) U "gradskoj" situaciji (7) U slobodnom krajoliku A .

Građenje je otvorenog (najviše 50 m) ili zatvorenog tipa. ( 3 ) Atrijske kuće kao individualni projekti (potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje osnovnih uvjeta) ili tipska rješenja s jednakim ili ISD 0 Dvojna kuća 1 1/2 PD 1 1/2 SD fvH f ? 1 1/2 FD (2) Kuća u lančanom nizu 1 1/2 PD II FD I FD (?) Atrijske kuće I FD neznatno promijenjenim tipovima kuća.glavni stan B . Garaže / parkirna mjesta pretežno na zajedničkoj parceli. moguća visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. Garaže / parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili zajedničkoj parceli. otvoreno ili zatvoreno građenje. zatvoreno građenje. posebno ekonomičan oblik kuće. Garaže/parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili na zajedničkoj parceli. ( 2 ) Kuće u lančanom nizu .stan za poslugu II 1/2 PD Legenda: 1. ! FD A . katkada kao individualni projekti. moguća visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. 0 Kuće u nizu zajedničko građevinsko oblikovanje kao niz jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća. uobičajeno garaže ili natkrivena parkirna mjesta na privatnom zemljištu (sa strane prema međi). Garaže / parkirna mjesta na privatnom zemljištu. moguća prihvatljiva gustoća uz visoku kakvoću stanovanja. 1 1/2 broj etaža S D krov na dvije vode P D krov s lomom sljemena F D ravni krov (5) Gradske kuće 274 .» OD 0 Dvojne kuće 1 1/2 SD I SD najčešće tipizirane dimenzije prema jednakim ili neznatno promijenjenim tipovima kuća. najčešće kao jedinstvena koncepcija projekta (tipska rješenja). na ulici ili na zajedničkoj parceli. otvoreno ili zatvoreno građenje. rjeđe kao zbroj individualnih projekata (najčešće je potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje zajedničkih osnova). moguća znatna gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. rjeđe kao zbroj individualno projektiranih polovica kuća. ( 5 ) Gradske kuće zajedničko građevinsko oblikovanje niza jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća ili niza individualno projektiranih kuća (potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje osnovnih uvjeta). otvoreno građenje.Oblici zgrada tipični za pojedina područja GRAĐENJE STANOVA .

Slobodno oblikovanje tlocrta. Često jednaki ili beznačajno različiti tipovi kuće.^ 1 2 3 6 Glavna © Skica izgradnje Gradska kuća iffl^ W M spavanje < 3 " Nusprostorije 275 . Kuća u nizu je. jedinstvena koncepcija tlocrta i arhitektonskog oblikovanja. I t Prizemlje (EG) Kat (OG) Presjeci © Kuće u nizu Gradska kuća: Zajednički građevinski oblik kao nizanje jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća ~> (I). Javlja se i kao individualni projekt.» ( 2 ) .V. rješenje detalja i izbor boja. 4 [ML 1 • 1 1 I— | Prizemlje (2) Kuće u lančanom nizu -L 10. Atrijske kuće: Moguće kao zbroj individualnih projekata ili kao kolektivno građevinsko oblikovanje. najekonomičniji oblik kuće s vrtom . Minimalna veličina parcele 270 m 2 /kuća.00—| Kat J X WA Presjeci FD m.» © . Kuće u nizu: Jedinstveno oblikovanje tlocrta i izgradnje. l V.-»(T) Kuće u lančanom nizu: Kolektivno oblikovana izgradnja. Zahtijeva se jedinstveno oblikovanje krovova. Preporučljiv način građenja jer je moguća povoljna gustoća uz visoku kakvoću stanovanja. Moguće je otvaranje građevinskog zemljišta uz uštedu prostora i troškova. izbor materijala. garaže/parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili zajedničkoj parceli -»(3). Minimalna veličina parcele 225 m 2 . z a boravak fc.GRAĐENJE STANOVA ->PP FFT3" V Ali T I j ] FD Ulica N L_ t © 4mifi EG Prizemlje Presjeci FD Dvojne kuće Dvojne kuće: široka sloboda u oblikovanju tlocrta i zadovoljavajuća sposobnost prilagođavanja glede osunčanja. rjeđe kao kombinacija zasebno projektiranih polovica kuće. Garaže ili parkirna mjesta često su sa strane prema međi. E urar 2 li 18-22° -12. uz dobru kakvoću stanovanja. Minimalna veličina jedne parcele 375 m 2 . p r o s . Prilagodljivost glede osunčanja ograničena (rješenja tlocrta moraju biti usmjerena prema povoljnom osunčanju).V. Visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja.50- Prizemlje Kat Presjeci N Ulica TWIV!' _L I T L. Zadovoljavajuća mogućnost prilagođavanja uvjetima osunčanja.

i B. H. kat i stube za stan za poslugu u potkrovlju (3) Kuće u nizu različitih dubina izgrađenosti Arh.STAMBENE ZGRADE U NIZU Potkrovlje Potkrovlje / stan za poslugu K -v i 11^ u Prizemlje M __ Xj Skupina kuća u nizu sa smaknutim razinama Arh. Disch Podrumska etaža Potkrovlje sa stanom za poslugu Arh. Kulka/Neufert U Balkoni] Kat 1 t Potkrovlje (¿) Kuće u nizu. Hermann t ^ ( § ) Podrum i potkrovlje -> ( f ) Kuća u nizu s poprečnim stubištem V>® 276 . Sve instalacije u jednom oknu ^ Kuće u nizu s povoljnim osvjetljenjem i osunčanjem Arh. VVoicke V ( J ) Rješenje kuće na kraju niza -> (§) Arh. Kulka __ Prizemlje varijanta Varijanta Kuća u nizu 1. K. Schirmer / (2) Kuća u nizu sa stanom za poslugu u potkrovlju Arh. Leonhardt i E.

DVOJNE STAMBENE ZGRADE Prizemlje / ^^^ CD Smočnica ^ Dvojna stambena zgrada s ugaonom terasom p (6) ' Prizemlje ^ v o i n a s t a r r | bena zgrada ena zgradi podijeljena dijagonalno V © Kat -> (§) Prizemlje Prizemlje T " [Kat t^ (2) Dvojna stambena zgrada sa smaknutim razinama t* (8) ' Dv ° j n a st a m b ena zgrada s ulazom j L / g \ Dvojna stambena zgrada s ulazom spriieda * V—' sa strane Prizemlje V (¿) Kat Arh. Neff Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s dvije terase Dvojna stambena zgrada s kvadratičnim tlocrtom Rad. R. suteren (l2) Prizemlje 277 . Probst t^ (ij) Dvojna stambena zgrada. Gospodarsfl prostorija m Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s atrijem Arh. L.

dovoljna je veličina jedne sobe za dnevni boravak.> ( ? ) . Kohnke. Ungers Diferencirani slobodni prostori Trti Spavanje | Vit r= Boravak — . U drugom slučaju. C. Chambertin . jamči visoku kakvoću stanovanja.® Izgrađeno vrtno dvorište. površine u ® Prizemlje -» © V® Arh. usporedi li se sa slobodno stojećim zgradama. kad se za vrt i dvorište zahtijevaju velike površine. Jacobs i Wiedemann t ' ^3) Prizemlje V ® V © Presjek ~> V © Presjek 278 . kako se ne bi ometalo oblikovanje tlocrta -»(T> + (n) Stanovanje u vrtu zahtijeva relativno male slobodne površine. moraju unutarnja dvorišta biti što je moguće manja. _ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim tw * m i \ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim dvorištima Arh.F 3 Arh. Tako se i jako duboki tlocrti mogu osvijetliti . Kuhn. twf __ Vi^ Arh. Bahlo. premda na relativno malim parcelama. K Kupaonica Natkriveni hodnik Arh.STAMBENE ZGRADE ATRIJSKE KUĆE Unutarnjim dvorištima stvaraju se otvoreni prostori koji su zaklonjeni od trećih osoba. prije svega zato što su zaklonjeni otvoreni prostori.nr 01 . 180 m 2 stamb. Stosberg i partneri dvorištem V_V V © Dvoetažna atrijska kuća .T Spav. Hennig ^ © Arh. Papendick t^ (9) Kuća s vrtnim dvorištem / prizemlje Prizemlje s vrtnim dvorištem u predsoblju U® Stambena zgrada s atrijem u Kaliforniji Ulaz t<0 l r a. A. Kat Spavanje . Latty i Tucker Kuća s vrtnim i gospodarskim v 2 / dvorištem TT Arh. Kuća s vrtnim dvorištem i direktno dostupnom slobodnom površinom Arh. Podrumska etaža Prizemlje. Boskamp i partneri. Schwingen i Wermuth Ulaz f* Arh.

Potz Đ ^ o O Q Spavaća Kiipi-MP soba ffB^ — t^ © Prizemlje -> U® Kat t * ® Potkrovlje t* Presjek Arh.STAMBENE ZGRADE Op "p *-« itiinjalli t nP U Jelo ""jpiliitf—if-1 i1 Boravak u Rad - r Q \ i i Terasa !! n i i ¡1 4 .1 - I* © Prizemlje -> V © Presjek V® Presjek Arh.— . Tissi u. Heckrott 279 .

® Arh.f i Grijanje PL TTfT Radij 2 f l Podrumska etaža © Prizemlje -» ® ® K a t . Cramer Arh.STAMBENE ZGRADE SA ZIMSKIM VRTOVIMA Zimski vrtovi nisu jednostavno staklene dogradnje... To je u vezi s različitim oblicima korištenja. Gundogan V @ Prizemlje 280 . Hellwig M Balkon V® Prizemlje -> U® Kat U © Presjek -» © • - © _ Q X | Radna soba I L r .® ® ) Presjek ® . kako bi se oba područja mogla termo-tehnički razdvojiti -» 0 ~ © P © Prizemlje-» © .@ Arh. Važnija je korist u tome što zimski vrt povećava kakvoću stanovanja. Zimski vrt je prijelazno područje između vanjske klime i stambenog prostora. Za ugodnost boravka u kući i radi uštede energije preporučuje se ugraditi staklena vrata na prilazu u zimski vrt. U najpovoljnijem slučaju može ušteda energije iznositi oko 25% ukupne potrebe. ako se želi da sustav djeluje na zadovoljavajući način. nego sustav koji treba tehnički definirati.. Staklenici djeluju kao sunčani kolektori.* ® . ventilacija i zasjenjenje. B.® V>® Kat pr © Presjek -» ® . temeljem kojih se određuju stakleni elementi.

B. + K. Simons 281 . Luckmann Prizemlje sa stanom za poslugu (j)~(Q) Arh.STAMBENE ZGRADE Arh. Rosevvich t ^ (16) Stanovanje bez barijera Arh. M.

Brixel (7) Uzdužni presjek -> ( § ) . J.( 1 12 18 r 10 BSjnC w r L K7B i j 1 Potkrovlje -> ® V (8) Etaža na padini ]• 1 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Dječja soba Gosp.STAMBENE ZGRADE OBLIK KVADRATA. Romberger (12) Prizemlje ^ (13) Potkrovlje ^ (14) Poprečni presjek Arh. • n l! °° 1 2 3 4 5 6 Predsoblje Boravak Kuhinja / bar za jelo Blagovaonica Kupaonica Spavaća soba • • Prizemlje Stambena zgrada na padini Kat (9) Prizemlje 13 Terasa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Garaža Terasa Ulaz Blagovanje Boravak Radna soba Kaljeva peć Dijete Dijete Roditelji Kupaonica I — \ I I Drvena stambena zgrada u obliku šatora 10) t*® Poprečni presjek -> (f)-® Arh. Lederer . KOCKE I ŠATORA Prizemlje K J\ V Stambena zgrada kvadratičnog tlocrta 4r Arh. prostorija Hobi Zalihe Grijanje Garaža Terasa Terasa/jelo Atelijer rrs „ 1 • vV | 2 •D r c -J U | 1 I L-r 1 1 i — d .

Isporučitelji nude različite sastave vanjskih stijenki. Prilaz za čišćenje. ekonomskim potrebama mnogih naručitelja. Upotrebljava se izabrana masivna drvena građa i prirodni izolacijski materijali kao što su pamuk. Jednoslojna stijenka daje poslovičnu izvornost atmosfere u kući (kuća od prirodnog drva). cedar) također se prepušta naručitelju. Izbor vrste drveta (bor. uobičajena je neograničena trajnost i niski troškovi održavanja. Dvostruka stijena sastoji se od dviju greda jednakih presjeka s izolacijom između njih. Prirodni proizvodi poput glinenog crijepa i biljne boje daju visoki standard kakvoće. Taj način građenja odgovara ekološkim.DRVENE KUCE EKOLOŠKO GRAĐENJE Brvnara je prototip prirodnog. pa je impregnacija suvišna. Garaže. ovčja vuna i pluto. nadstrešnice za vozilo i vrtne kućice isporučuju se u skladu s kućom -> ( 7 ) . ne zanemarivo. f / (T) Prizemlje Kemi kuća 2 Jk ( 3 ) Prizemlje Ulaz V® Gruber: drvena kuća t>© Prizemlje U® 1 Ventilacija Kupaonice 2 Odzračivanje kroz prozore 3 Ventilator za prazni prostor ispod poda 4 Prazni prostor 5 Vent. Drvena se kuća može zagrijati uz uštedu goriva. Mnogi izvođači. zaklopac za izbjegavanje pregrijavanja 17 Dobivena solama energija za predgrijavanje zimskog vita 18 Zimski vrt 19 Dovod zraka iz praznog prostora u zimski vit 20 Pod akumulira toplinu koja nastaje uslijed topline vanjskog zraka i pradgrijava zrak koji se uvodi u zimski vrt 283 . nude da i sam naručitelj sudjeluje u građenju. izvornog.(§). Investitor može birati između rustikalnih oblica ili pravokutno otesanih greda. smreka. počevši od grubih radova na postavljanju konstrukcije do dovršenja zgrade. kanal kotla 6 Kanal za odvod zraka 7 Dovod zraka za kotao 8 Dovod zraka za kuhinje Prizemlje Artv. Široki prepusti krova štite fasade. Tako neke vrste ariša sadrže kiselinu koja prirodno štiti drvo. Za gradnju brvnare najčešće se upotrebljavaju vrste drveta koje sporo rastu na hladnom sjeveru. 12 Odvod zraka iz kup i VVC-a 13 Solidni kotao za grijanje 14 Dovod zraka prema otvorenom prostoru Shema energetskog sustava (§) 13 Svježi zrak za kuću 16 Autom. zdravog stanovanja. Baker-Brown + McKay © 9 Kotao za grijanje 10 Dovod zraka 11 Odvod zraka od kotla do prizemlja. uz stručno vodstvo majstora. Interijer se najčešće može slobodno oblikovati. biološkim i. Mnoge drvene kuće mogu se projektirati prema željama naručitelja.

P Neufert U ® Prizemlje -> (§) .(?) t"© Podrumska etaža k ® Ulaz -H t^ ® Uzdužni presjek Arh. Neff 284 . F Kuhnis I? (?) Prizemlje ® Suteren (o) Arh... L.STAMBENE ZGRADE t* © Prizemlje (D - @ ^ (5) Poprečni presjek (?) Pogled s juga i pregled kroz bazen Arh.

* (?) — (5) V ® Suteren © Arh . v.kuća na padini \2) V ® Suteren © t^ (5) Prizemlje .. v © Potkrovlje ® - © P ® Poprečni presjek © - © V® đgmmamammmmmm.Valentyn 285 . Neff •o . L.d.STAMBENE ZGRADE NA PADINI ^ © Prizemlje . I Prizemlje bpavaca soba 1rl i 0 a 1 1« \ ^ 0 u ® Podrum @ Arh.kuća uz kamenolom .

1:500 Arh. radna soba između ateljea i dvorane za boravak. 1:500 Arh. California. Mj. Trakt spavaćih soba je zaštita stambenog vrta od vjetra i pogleda. Mj. Daljnje crtaonice sa sjevernim osvjetljenjem iznad kuhinje. otvoren prema istoku. Atelje i gospodaarske prostorije uz pomoćni ulaz. autor Stambena zgrada u Beverly Hillsu.STAMBENE ZGRADE VELIKE Kolni prilaz ^ ^ rrrrTT: | r /tn Stambena zgrada jednog arhitekta.. Neutra 288 .. autor. R. Arh. t^ (2) Prizemna stambena zgrada sa stanom za poslugu (vozač). Natkriveno mjesto za sjedenje na otvorenom dobiva sunce sa zapada.

® Perioni J Podrumska etaža .* ® V ® Kat-*© V © Kat-*© Arh.Neff ® Prizemna kuća u SAD .. Meier Kuća u Kaliforniji Ostava Ulaz Arh. R. kat ..* ® ..* © ifflEr- Vrt Prizemna kuća u saveznoj državi Victoria/Australija ^ Arh. M. Breuer 289 .* © Arh..STAMBENE ZGRADE MEĐUNARODNI PRIMJERI iV t " © 2. R. k a t .* © t * © 1. Los Angeles 2. kat-* (2) P © Prizemlje-*®-© t* © Prizemlje-*®-© V © Prizemna kuća u SAD .. L. Bilt Modem ^3) Suteren Arch. Kappe.

STAMBENE ZGRADE Podrum -> ( 9 ) p © Prizemlje I " ® 290 .

ravninski oblik izgradnje. kao jedinstveni objekt ili niz pojedinačnih zgrada. Iron 291 . "Točkasta" izgradnja © (1) 2-4 stana na etaži 0 Galerija Blokovska izgradnja 0 JI •o $ 2-4 stana Galerija @ n a etaži Linijska izgradnja m Cb o ^ Izrazite značajke nebodera su da je slobodno stojeći u prostoru odnosno na površini. 4 Dječja soba 5 Kuhinja 6 Kupaonica "Točkasta" izgradnja Tlocrt etaže s četiri stana . Izgradnja velikih blokova © Proširenje i povezivanje zgrada .VIŠEKATNE STAMBENE ZGRADE Blokovska izgradnja © Zatvoreni. Oblikovanje prostorija može se samo naznačiti. Izgradnja u diskovima © Zgrade poput nebodera najčešće su vrlo dugačke i visoke.. izgradnja poput nebodera ili površinska izgradnja velikih dimenzija.diskova u velike cjeline. ravninski oblik izgradnje. ili zgrada različitih koncepcija.. kao grupiranje istih ili varijantnih tipova kuća. Linijska izgradnja @ Otvoreni.C. bez razlikovanja vanjskih i unutarnjih prostorija. U 2-4 stana Galerija Unutrašnji na etaži hodnik ( 3 ) Izgradnja u diskovima 1 2 3 4 5 cp (§) Stambena zgrada Augsburg -» © © Jelo Boravak Kupaonica/WC Roditelji Dječja soba Arh.> © Arh. Između vanjskih i unutarnjih prostorija nema razlika ili su slabo naznačene. te nema mogućnosti diferenciranja prostorija. E. Miiller 3-4 stana Galerija _ n a etaži {4) Unutra hodnik (7) Zgrade povezane hodnicima -> (T) — © Izgradnja velikih blokova <> 5 1 Jelo 2 Boravak 3 Spavaća s. Moguća velika gustoća. Razlikovanje vanjskih i unutarnjih prostorija teško se može postići. Kao urbane "dominante" često se povezuju s površinskim (niskim) strukturama zgrada. W. Vanjske i unutarnje prostorije moraju se namjenski i oblikom jasno razlikovati.

i 1 dvosobni ® Etaža s tri dvosobna stana Etaža s tri stana Arh. Peichl (14) Etaža sa četiri stana Arh.Legenda: 1.. Neff (© Etaža sa četiri stana. Balkon 9. Roditelji a K Etaža s dva stana sa stubištem unutar zgrade Arh. Ostava 8. L. Kupaonica 6. 2 dvosobna i 2 četverosobna (13) Etaža sa četiri stana Arch. Predsoblje 11. Boravak 2. Dječja soba 7. Neufert/Mittmann/Graf 292 . Spavaća soba 4. 2 tro.. Jelo 10. Kuhinja 3. Hodnik 5.. Ulaz 12.. Diener i partneri Etaža s dva četverosobna stana (5) © Etaža s tri dvosobna stana (9) Etaža s tri stana.

kuhinja. U prizemlju treba projektirati stanove bez zapreka (DIN 18025). treba oblikovati tako da budu pregledne i komunikativne. s prostorom za jelo > 20 m2 Jelo i spavanje ne spadaju u istu prostoriju. Veličine stanova smiju se u iznimnim slučajevima povećati za 7 m2. kuhinja. nusprostorije > 35 m2 < 45 m2 2 sobe. nusprostorije < 60 m2 (65 m2) 3 sobe. kuhinja. Dio tlocrta / so