• V C T ^ J

V

J

f ' h , I

NEUFERT
ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
GOLDEN MARKETING

Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu pod brojem 02-352/3-2002., od 12. veljače 2002. knjizi pod naslovom Elementi arhitektonskog projektiranja, prijevod s njemačkog djela Bauentvvurfslehre (36. Auflage) autora Emsta Neuferta (prijevod dr. sc. Andrija Prager) odobrava se korištenje naziva sveučilišni priručnik {Manualia univerzitatis studiorum Zagrebiensis).

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb UDK 72.011 (075.8) NEUFERT, Ernst Elementi arhitektonskog projektiranja : osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem : priručnik za arhitekte i druge graditeljske stručnjake, investitore, predavače i slušače na fakultetima i stručnim školama : s preko 6400 slika i tablica / Ernst Neufert; nastavili Peter Neufert, Ludvvig Neff; <preveo s njemačkog Andrija Prager>. - 36. prošireno i prerađeno. - Zagreb : Golden marketing, 2002. (Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) Prijevod djela: Bauentvvufslehre. Bibliografija. - Kazalo. ISBN 953-212-080-7 1. Neufert, Peter 2. Neff, Ludvvig I. Arhitektonsko projektiranje ~ Udžbenik 420426013

Copyright© hrvatskog izdanja, 2002, Golden marketing, Zagreb, Hrvatska Ova knjiga objavljuje se u suradnji s Institutom građevinarstva Hrvatske

Naslov izvornika Neufert

BAUENTVVURFSLEHRE

Posvećeno mom ocu ERNSTU NEUFERTU

Nakladnik Golden marketing Kneza Mislava 1, Zagreb, Hrvatska Tel./fax.: 01/4618-206, 4618-207, 4557-916 E-mail: golden-marketing@zg.tel.hr http://www.golden-marketing.hr Za nakladnika Franjo Maletić, dipl. iur. Glavni urednik i stručni redaktor Prof. emer. dr. sc. Veselin Simović, dipl. ing. građ. Preveo s njemačkog Prof. dr. sc. Andrija Prager, dipl. ing. građ. Recenzenti Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić, dipl. ing. arh. Dr. sc. Goran Poljanec, dipl. ing. arh. Prof. Berislav Šerbetić, dipl. ing. arh. Akademik prof. Ante Vulin, dipl. ing. arh. Urednici edicije Mr. sc. Smiljan Jurić, dipl. ing. građ. Dr. sc. Radule Knežević Lektorica Mr. sc. Smiljka Janaček - Kučinić Kompjutorski slog Željko Strunjak Duško Kosanović Tisak Grafički zavod Hrvatske, Zagreb

ERNST NEUFERT

ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
Osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem

Priručnik za graditeljske stručnjake, investitore, predavače i slušače na fakultetima i ostalim stručnim školama Nastavili Peter Neufert • Ludwig Neff i
PLANUNGS AG NEUFERT MITTMANN GRAF PARTNER

36. prošireno i prerađeno izdanje s preko 6400 slika i tablica

ZAGREB, 2002.
GOLDEN
MARKETING
w i e w ë g

Peter Neufert/Ludwig Neff

P

PLANUNGS-AG NEUFERT MITTMANN GRAF

PARTNER
E-Mail: bel@neufert.de Homepage: http://www.neufert.de

Njemačka knjižnica - CIP Podaci o naslovu za ovu publikaciju mogu se dobiti kod Njemačke knjižnice.

Si 0 M

Podaci koje sadrži ova knjiga nisu povezani ni s kakvom obvezom ili jamstvom. Prema tome, autor i izdavač ne preuzimaju nikakvu odgovornost niti jamstvo bilo koje vrste što bi moglo proizaći iz primjene tih podataka. Od 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 1. izdanja 1936. do 29. izdanja 1973. izdavač je Ullstein/Bertelsmann (Verlag Ullstein/Bertelsmann Fachverlag). izdanje, potpuno novo obrađeno i znatno prošireno, 1979 izdanje, pregledano, 1982 izdanje, pregledano i dopunjeno, 1984 izdanje, potpuno novo izrađeno i novo oblikovano, 1992 izdanje, prošireno, 1996 izdanje, 1998 izdanje, prošireno i prerađeno, 2000

Licencna izdanja ovog djela izašla su na engleskom, francuskom, španjolskom, portugalskom, talijanskom, grčkom, turskom, srpskom, poljskom, ruskom, indonezijskom, češkom, mađarskom i japanskom jeziku.

Sva prava pridržana © Friedr. Vieweg & Sohn Verlagsgesellschaft mbH, Braunschweig/Wiesbaden, 2000 Izdavač Vieweg je poduzeće skupine stručnih izdavača Bertelsmann Springer. Ovo djelo i svi njegovi dijelovi zaštićeni su temeljem autorskih prava. Svaka primjena izvan uskih granica Zakona o autorskim pravima nije dopuštena bez suglasnosti izdavača i kažnjiva je. To se posebno odnosi na umnožavanje, prijevod, snimanje na mikrofilm i prijenos u elektroničke sustave.

www.vieweg.de

ISBN 953-212-080-7

VI

PREDGOVORI
Predgovor prvom izdanju U obradi primjera u ovoj knjizi surađivao je sada pokojni arhitekt Gustav Hassenpflug. Osim toga, na obradi crteža sudjelovali su arhitekti Richard Machnow, Willy Voigt, Fritz Rutz i Konrad Sage. Tiskarsko - tehničku obradu obavio je arhitekt Adalbert Dunaiski. Njemački je odbor za normizaciju stavio na raspolaganje normne listove, koji su uključeni dijelom u skraćenom ili sažetom obliku. Za pouzdanu točnost normi mjerodavno je uvijek posljednje izdanje navedenog normnog lista. Obradu posebnih područja poduprli su savjetnički i informativni uredi koji su svaki put navedeni u zaglavlju navedenih pojedinačnih skupina. Svima njima zahvaljujem na njihovoj požrtvovnoj suradnji. Odgovarajuća literatura navedena je na kraju tekstualnog dijela, kako je zahtijevao bolji pregled. Iz istog je razloga tekst nastavljen što je moguće kraće, te u svakom slučaju u svezi s crtežima na istoj stranici. Ako korisnik primijeti da mu za projektiranje nedostaju neki važni podaci, molim da me obavijesti, kako bi se to u novom izdanju moglo uzeti u obzir.

Berlin W 9, 15. ožujka 1936.

Ernst Neufert

Predgovor 30. izdanju Od pojave prvoga izdanja godine 1936. tehnika se građenja i planiranja jako razvila. Tijekom protekla četiri desetljeća u svako je novo izdanje ugrađeno sve što je bitno novo, a cijela je knjiga svaki put svestrano razmotrena. Međutim, temeljita sveobuhvatna revizija i dopuna, uz prihvaćanje i svih novih pojmova i normi, mogla je tek sada, nakon višegodišnjeg rada, biti dovršena. Pri tome nije gotovo ni jedna stranica ostala pošteđena, počevši od novog slijeda stranica i odgovarajuće promijenjenih poziva na neku stranicu knjige. Velika je pomoć pri tome bila suglasnost glavnog urednika "Deutschen Bauzeitschrift" (Njemačkog građevinskog časopisa) - DBZ, kolege S. Linke, da se mogu preuzeti posebni prilozi iz časopisa, uvijek s pozivom na izvor. Osim toga, trebalo je s obzirom na visoku specijaliziranost današnje građevinske tehnike, zamoliti specijaliste za suradnju. Obradu pojedinih poglavlja proveli su: liftovi/pokretne stube ing. E. Sillack; rasvjeta dipl.fiz. W. Tubbesing; zaštita od požara dr. ing. P. Bomemann; vatrogasne zgrade prof. ing. J. Portmann; ravni krov/toplinska Darmstadt, kolovoza 1978. Ernst Neufert izolacija/plivališta dr. ing. P. Kappler; grijanje dipl. ing H. Nachtweh; umjetni materijali građevinski savjetnik dipl. ing. A. Schwabe; sportske građevine i uređaji prof. dipl. ing. J. Portmann, vodeći arh. S. Lukowski. Redakcijsku obradu i uklapanje crteža obavio je arhitekt Ludwig Neff. Kako je već u prvom predgovoru navedeno, opet su aktuaiizaciji sadržaja pomogle neke tvrtke i udruge. One su u zaglavlju odgovarajućih stranica navedene s punom adresom, te su zasigurno spremne dati aktualne informacije. Trideseto izdanje sada ukupno sadrži više od 6000 crteža, tablica i dijagrama, a proširenje registra na 8000 pojmova dalje će pojednostavniti uporabu knjige. U popisu literature upućuje se i na specijalizirane članke iz stručnog časopisa DBZ, premda u knjizi nisu upotrijebljeni, pa je time znatno obogaćen izvor podataka.

Predgovor 33. izdanju Još me za života autor, moj visoko poštovani otac Ernst Neufert, pripremio da preuzmem njegovu pisanu ostavštinu za daljnje oblikovanje. Tako smo moji partneri Peter Mittmann i Peter Graf, naš specijalist za građevinsku literaturu dipl. ing. arh. Ludwig Neff, naši suradnici i ja bili pripremljeni da započnemo raditi na novim izdanjima ove knjige. Zadatak koji mi je namijenio moj otac Ernst Neufert postao je obvezom njegovom smrću u veljači 1986. Naše današnje visokorazvijeno graditeljstvo postavlja drugačije tehničke i znanstvene zahtjeve graditelju nego prije 55 godina, u vrijeme prvoga izdanja knjige. Za ispravnu "novu" knjigu trebalo je dakle zadržati genijalno oblikovanje knjige, ali sadržaj dosljedno prilagoditi novom vremenu. Zbog toga smo odmah odlučili djelo sasvim nanovo izraditi, oblikovati, crtati i proširiti, kako bismo mogli obuhvatiti sve što arhitekt i projektant danas bezuvjetno mora znati pri projektiranju. Sve što se mora znati, ali vjerno Ernstu Neufertu: ne više od toga. Izdavač i mnogi koji su svojim stručnim znanjem pridonijeli ovom djelu, utrošili su četiri i pol godine intenzivnog rada. Zato se svi mi pouzdano nadamo da će za kupce, koji traže suvremenu graditeljsku knjigu, ovo djelo značiti dobitak.

Köln, rujan 1991.

Peter Neufert

VII

PREDGOVORI

Predgovor izdavača uz 33. izdanje Prije više od pola stoljeća mladi je arhitekt Ernst Neufert imao ne samo ideju već i energiju da oživotvori knjigu Bauentwurfslehre, koja se razvila u prijeko potrebno pomoćno sredstvo za rad arhitekta i projektanta. On je djelo stalno održavao "mladim" i prilagođavao ga potrebama vremena. Posljednja opsežna prerada obavljena je 1979. godine (30. izdanje), još prije njegove smrti 1986. godine. Daljnji kontinuirani rad na tom djelu preuzeo je njegov sin Peter Neufert sa svojim suradnicima. Posebno im je uz pomoć Ludwiga Neffa, koji je još za autorova života mjerodavno sudjelovao u tom zadatku, uspjelo napraviti posve novu obradu, te nakon višegodišnjeg rada djelo predstaviti. Izdavač je ponosan što može Elemente graditeljskog projektiranja, koje je u međuvremenu prošireno diljem svijeta i prevedeno na trinaest jezika, predstaviti s novim sadržajem i u novom obliku, ali prema konceptu Ernsta Neuferta. Wiesbaden, rujna 1991.

Predgovor 35. izdanju Kad se nakon smrti slavnog autora Ernsta Neuferta tijekom 12 godina ostvaruju naslijeđena autorska prava i dužnosti, nastaje neosporna potreba da se ocu "polože računi" i o onome što su s time i što su od toga uradili nasljednici - Ludvvig Neff, Peter Neufert i Planungs-AGNeufert Mittmann Graf Partner. Budite, poštovani čitatelji, blagonakloni svjedoci ove "ispovijedi"! Kad je moj otac umro u veljači 1986. bilo je 32. njemačko izdanje na tržištu. Mi smo tijekom više od četiri godine predanog rada izradili potpuno novo djelo kao 33. izdanje, što znači da je svaka stranica opremljena novim crtežima i tekstom te obogaćena mnogim aktualnim temama. Ovo 35. izdanje 1998. godine opet je dopunjeno važnim poglavljima kao što su drvene kuće, niskoenergetske zgrade, solarna energija, ekološko građenje, zimski vrtovi i staklene dogradnje. Koln, lipnja 1998. Peter Neufert

Predgovor 36. izdanju Danas, 15. ožujka 2000., na stoti rođendan prof. Ernsta Neuferta, dovršeno je 36. izdanje ove knjige. Život i djelo Ernsta Neuferta kao da je prožeto nekom osebujnom brojčanom simbolikom. Rođen 1900 godine, život mu je tekao usporedno sa stoljećem. Godine 1936. pojavilo se prvo, a godine 2000. pojavljuje se 36. izdanje Bauentwurfslehre. Profesionalni korijeni prof. Ernsta Neuferta leže u Bauhausu i Gropiusu - atelijeru u Weimaru i Dessauu. U Weimaru se nalazi i njegov prvi atelijer i kuća. Tamo su nastale zamisli za ovu knjigu. Zaklada Bauhaus Dessau sjetila se Ernsta Neuferta i njegova stotog rođendana izložbom "Ernst Neufert - normirana kultura građenja u 20. stoljeću". Peteru Neufertu treba zahvaliti što će se izložba moći vidjeti i u Weimaru, europskom gradu kulture. U Weimar Gelmerodi on je na zemljištu očeve kuće dao podići "Neufert - Box", u kojoj nije prikazana samo izložba posvećena Ernstu Neufertu, nego je u duhu Ernsta i Petera Neuferta namijenjena promicanju daljnjih kulturnih djelatnosti. Otac i sin ovdje se susreću u dvjema dojmljivim građevinama u međusobnom iskazu poštovanja. Peter Neufert umro je u prosincu 1999. Njegova je želja bila da se održe Bauentwurfslehre i da profit od izdavanja knjige vodi njegova zaklada NEUFERT-STIFTUNG sa svrhom da se nastavi izlaženje novih izdanja. Tu želju uspješno podupire obitelj Petera Neuferta. Projektantska tvrtka Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner nastavlja - kao i do sada - obradu s dugogodišnjim koautorom Ludwigom Neffom. 36. izdanje sadrži sada više od 6400 crteža, dijagrama i tablica. U tom izdanju knjige prešlo se na novi njemački pravopis. Uz to, sada korisniku stoji na raspolaganju CDROM "Neufert, Allgemeiner Bauentwurf' - za jednostavnije i brže projektiranje. U nastojanju da prati stalni razvitak znanja, novina i spoznaja, ovo je izdanje prerađeno, prošireno i dopunjeno poglavljima o kongresnim zgradama, multifunkcionalnim centrima, studentskim domovima, o socijalnoj stanogradnji, vrtovima, jezercima za plivanje i mnogim drugim objektima. Köln/Weimar, 15. ožujka 2000. Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner i Ludwig Neff

VIII

Q
.u
Peter Neufert t dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part. Peter Mittmann dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part.

PREDGOVORI
U novoj obradi i oblikovanju sudjelovali su: M. Horton, sanitarna tehnika. W. Sommer, klimatizacija prostorija. Dipl. ing. H. J. Vetter, izvođenje gradnje. M. Menzel, građenje tekstilom. M. Bauer, tehnika grijanja. H. Jaax, energ. postrojenja. Peter Graf Dr. R. Börner, hidroenergetska dipl. ing. postrojenja Planungs A G R. Wirtz, elektroinstalacije. Neufert, Mittmann, Graf, Part. T. Stratmann, solarna arhitektura, inženjerski ured Trümper/Overath, zašt. od buke i akustika prostorija. Hawlitzeck, ceste i pruge. St. Cargiannidis, saniranje starih građevina, ostakljeni pasaži i prenamjene U. Portmann, održavanje i sanacije. J. Weiss, knjižnice. f .- " . U. Kissling, javne knjižnice. R.K. Jopp, knjižnice. H. Rocholl, prodavaonice. D. Portmann f Prof. Nogge, zoološki vtovi i Prof. dr. ing. arh. odnosi mjera, modularni nizovi, ka- akvariji. belske viseće konstr., obješene i A. Beckmann, kinematografi. poduprte konstr.. zaštita od požara K. F. J. Mertens, sportske dvorane. B. Rüenanver, crkve. G. Hoffs, zvonici. A. Ruhi, džamije. W. Hugo, muzeji.

Q

Ludwig Neff arhitekt Šef redakcije, prijelom, autor

H. A. Knops diplomirani dizajner ilustrator

m

i
H. P. Kappler dr. ing. arh. ravan krov, toplinska zaštita, vrtni bazeni, privatni zatvoreni bazeni H. Hofmann prof. dr. ing. rasvjeta

B. Echterhoff dipl. ing. arh. ozelenjavanje krovova, vrtovi, ograde

Kod novog oblikovanja i obrade crteža sudjelovali su: T. Altrogge, St. Badtke, A. Briehan, A. Dummer, K. Fegeler, A. Graf, M. Menzel, I. Schirmacher, J. Valero, R. Walter, S. Wierlemann, D. Willecke. St. Vogel

^ ^

v.

U

i

t

y => sV í í

i'i
/

i

R. Eckstein dipl. ing. arh. akademik savjetnik dnevna rasvjeta

D. Lembke voditelj-graditelj, dr. ing., suradnik dipl. ing. P. Pastyk visoke škole, laboratoriji

R. S. Suchy dipl. ing. arh. upravne zgrade

P. Karle dipl. ing. arh. industrijske zgrade

2
-

S vmmmšam

Wolfgang Busmann dipl. ing. zračne luke

Jan Fiebelkorn prof. dipl. ing. kazališta

A. Kohler dipl. ing. arh. građenje bolnica, tehnika skladištenja, liječničke ordinacije

O. Muller dipl. ing. arh. građenje bolnica, tehnika skladištenja, liječničke ordinacije

IX

PROLEGOMENA

Ovaj je priručnik nastao iz podloga za moja predavanja na državnoj Građevinskoj visokoj školi u VVeimaru. Ona su se zasnivala na promatranjima, iskustvima i spoznajama iz prakse i istraživanja u čovjekovu okružju koja su potrebna pri projektiranju građevina, ali s otvorenošću prema novim mogućnostima i zahtjevima. Naime, mi s jedne strane stojimo na ramenima naših predaka, no s druge strane sve se kreće, mi smo djeca našeg vremena s pogledom u budućnost, a uz to je gledište svakog pojedinca često različito. Razlozi su u različitim sklonostima i naobrazbi; u utjecaju okoline; u sklonostima i njima odgovarajućem stupnju vlastitog formiranja proisteklog iz unutarnje pobude. Je li naša današnja tako "sigurna prosudba" uistinu konačno ispravna, ostaje neriješeno, jer je i ona uvjetovana vremenom. Iskustvo nas uči da kasnije vrijeme pravičnije sudi o tome nego naše koje nema potrebni odmak da bi se to sagledalo. Iz toga jasno proizlazi da svako spoznavanje mora sadržavati neke rezerve kako ne bi postalo zabludom. Unatoč svekolikoj težnji za istinom i objektivnošću, unatoč svim nastojanjima da se subjektivne zamisli kritički promotre i sumnje ne gurnu jednostavno u stranu, ostaje svako spoznavanje subjektivno i ovisno o vremenu i okolini. Opasnost od zablude može se izbjeći ako se spoznajom samo ustvrdi da nije ništa dovršeno, već da služi i podliježe životu, nastajanju i razvoju. Iz toga za učenika proizlazi duhovni stav na koji je Nietzsche mislio kad je rekao: "Samo onaj koji se mijenja ostaje samnom u rodu." Bitnost takvih spoznaja o vječnom nastajanju, u službi razvoja, jest u tome što ne daje gotove recepte, nikakve "gotove mudrosti u kutijama", nikakav "Canned VVisdom", već daje samo osnove, elemente i oslonce, a k tome i metode kombiniranja, konstruiranja, komponiranja i harmonije. Konfucije je to prije više od 2500 godina sažeo u rečenici: "Ja dajem mom učeniku jedan ugao, ostala tri mora odrediti sam." Rođeni arhitekt ili čovjek koji težnju prema građenju nosi u srcu začepit će si uši i zatvoriti oči ako mu se nametne rješenje nekog zadatka, jer on je tako pun vlastitih predodžbi i ideala da mu trebaju samo elementi kako bi se napregnuo da stvori iz njih cjelinu!. Tko je jednom stekao vjeru u sebe, uvid u odnose, igru sila, gradiva, boja i mjera, tko je u stanju usvojiti stvarnost pojave građevine, tko njeno djelovanje istražuje, kritički ispituje, u mislima pregrađuje, taj je na jedinom ispravnom putu prema najvećoj životnoj radosti koju osjeća samo istinski stvaralac. Ovo shvaćanje života neka mu pomogne u tome. Ono ga treba osloboditi svih poučavanja, u

krajnjem slučaju i od ovoga, i uputiti ga u vlastitu stvaralačku djelatnost, neka mu bude pomoć pri startu; kretati se - graditi mora svatko sam. Oblici našeg vremena nalaze se pri tome na istom putu kojim su koračali naši stari da bi došli do svojih divnih hramova, katedrala ili dvoraca, za koje nisu imali nikakvih predložaka, ali su odgovarali njihovim zamislima i željama, idejama i idealima koji-su bili bliski njihovoj čežnji. Već odgovarajuće sročen zadatak izaziva predodžbe koje kroz građevinsko - tehničke mogućnosti vremena i uz uvažavanje uvjeta okoline dobivaju konkretne oblike, koji pokazuju samo udaljenu sličnost s onime do tada poznatim. Te nove građevine mogu tehnički i funkcionalno biti znatno bolje od svih prethodnih ako odgovaraju uznapredovalu stupnju tehnike. One mogu i s umjetničkoga gledišta podnijeti usporedbu s istovrsnim građevinama prošlih vremena. Usporedi li se današnji industrijski kompleks, svijetao, prostran, prikladnih proporcija i vitke lagane konstrukcije, s manufakturom iz 18. stoljeća ili zanatskom radionicom 15. stoljeća, bit će i najuskogrudnijem konzervatoru očita nadmoć naših novogradnji. To znači: svagdje gdje graditeljski zadaci služe stvarnoj potrebi našeg vremena, mogu se od živućeg, vremenu prilagođenog arhitekta očekivati djela koja mogu podnijeti usporedbu s najboljim građevinama starih, dapače ih i zasjeniti. Zbog toga se treba u današnjoj visokoj školi ponajprije usredotočiti na razmatranje sadašnjosti i gledati u budućnost, a na prošlost se osvrtati samo koliko je nužno i korisno. To preporučuje i jedan od naših velikana, Fritz Schumacher, kad u svojim studijama o profesiji arhitekta opominje da se mladi student pri istraživanju prošlosti više gubi u razmatranjima da se naslovom takvim učenim sporednim natih zahtjeva doktora daje zavesti na skretanje preprema na razgraiz područja povijesti umjetnosti i putovima, jer se to događa

račun snaga koje su potrebne za ostvarenje široko stvaralaštva. graditeljskog

Suprotno tome ispravnije je dati studentu samo elemente, kako je to ovdje u Elementima jektiranja proučinjeno, pri čemu sam se trudio elemente pro-

jektiranja reducirati na uzroke, shematizirati ih i čak svesti u apstraktno, kako bih korisniku otežao kopiranje i primorao ga da stvarima udahne vlastiti oblik i sadržaj. Različiti će oblici ionako biti do neke mjere ujednačeni protekom vremena u kojem se ističe težnja prema zajedništvu iskazanom jednolikom usmjerenošću ljudi određenog razdoblja, pri čemu se prepoznaje stil vremena sa svojim trajnim obilježjem. Ernst Neufert

X

UPUTE ZA KORIŠTENJE KNJIGOM

Struktura knjige u rasporedu materijala prati prirodni slijed građenja. Mnoga su srodna područja smještena jedno do drugoga, ako nisu neki drugi važni razlozi zahtijevali udaljeniji razmještaj. Svi pojedini dijelovi građevine koji se javljaju u mnogim, iako ne baš u svim vrstama zgrade, obrađuju se zasebno. To vrijedi i za opće smjernice za pripremu, planiranje i ostale predradnje projektiranja. Iz toga je proizašlo 35 cjelina: Sadržaj stranica XI daje podrobniju podjelu navedenih cjelina i opis sadržaja pojedinih stranica. Popis pojmova stranica 634 uz pojedine karakteristične pojmove pokazuje i brojeve stranica na kojima se gradivo o njima može naći. Objašnjenje kratica i oznaka stranica 1 kratice se nisu mogle izbjeći jer se tako štedi prostor i pojednostavnjuje preglednost. Kad se primjenjuju nepoznate kratice, oblikovane su tako da pažljiv čitatelj uglavnom može shvatiti njihovo značenje a da ne treba tražiti objašnjenje na stranici 1. Posebna prednost za sve koji će se služiti ovim djelom jest u tome što je gradivo najvažnijih znanja o projektiranju i zgradarstvu sažeto u jednoj knjizi. Tlocrti, presjeci, oblici i tipovi primjeri su i samo nositelji brojeva. Oni sadrže uobičajene granične mjere, pri čemu je čovjek mjerilo svih stvari koje ga okružuju.

blagovaonicu prema uputama za gostionice na stranicama 456-457 ili za hotele na stranicama 464-468, eventualno predviđenu dvoranu s pozornicom prema uputama za kazališta na stranicama 475-484 te za akustiku na stranicama 136-138, razmisliti o ugradnji kinoprojektora prema stranicama 469-470.; dimenzionirati predavaonice prema uputama za visoke škole na stranicama 316-320, knjižnice prema uputama na stranicama 331-336, rasporediti urede prema stranicama 337-348, crtaonica i laboratorija stranicama 321-326, ugradnju trezora prema stranici 361, te garaža i parkirališta prema stranicama 435-477. 0 eventualno potrebnim stanovima za upravitelja zgrade, domara, kuhara itd. treba potražiti upute na stranicama 273-296, a oblikovanje, veličinu i opremu pojedinih prostorija vidjeti na stranicama 237-259. Vođenje prometnica i ograđivanje prikazuje se na stranicama 207-210, nasadi u vrtu i si. na stranicama 219-231, te na kraju o konstrukciji, položaju i načinu izvedbe stubišta i dizala na stranicama 199-205. Veličina i izvedba prozora i vrata prikazani su na stranicama 184-188. Temelji i hidroizolacija prikazani su na stranicama 67-71, zidovi i debljine zidova na stranicama 72-75, krovovi na stranicama 82-83, grijanje i ventilacija na stranicama 105-108, rasvjeta i insolacija na stranicama 143-152, modularne i normirane mjere na stranicama 60-61. Nužne usporedbene tablice za metarske veličine navedene u knjizi, prije svega za anglosaksonske mjere, nalaze se na kraju tekstualnog dijela, na stranicama 614-616. Temeljem ovih mnogovrsnih podataka razvija projektant brzo 1 sigurno građevinu, prilagođavajući se posebnim zahtjevima i uvjetima okoline, u skladu sa svojim osjećajem za vrijeme i način življenja.

KAKO SE DAKLE SLUŽITI OVOM KNJIGOM? Kao primjer uzeta je izrada upravnu zgradu. projekta ili pretprojekta za jednu

Treba pažljivo pročitati Upitnik na stranici 50. i potanko odgovoriti na postavljena pitanja, kao i na ona koja proizlaze iz nekog posebnog slučaja, iznaći temeljem navoda na stranici 352. odnose u kompleksu upravne zgrade, prema DIN-u 277 izračunati bruto k u b a t u r u prostorija, prilagoditi veličinu prostorija raspoloživoj predračunskoj svoti, te projektirati zgradu prema radnom procesu sa stranice 48; dimenzionirati, oblikovati i namjestiti primjerice

U knjizi su vektorskim strelicama " označeni crteži koji se na CDROM-u - Neufert, Bauentwurfslehre - Allgemeiner Bauentwurf nalaze kao grafike koje se mogu prenijeti u komercijalne CAD programe na PC - bazi i zatim dalje prerađivati.

XI

Objašnjenje oznaka Osnovne norme Osnovne mjere, odnosi mjera Projektiranje Organizacija građenja Elementi građevine Grijanje, ventilacija

1 2

Dječji vrtići, igrališta, prenoćišta za mlade Knjižnica, upravne zgrade, banke Prodavaonice, supermarketi samoposluživanja Tehnika skladištenja Radionice, industrijske građevine Adaptacije Poljoprivredni objekti, držanje životinja

327 331

27 44 51 64 105

Ostakljeni pasaži, tipologija . . . 363 368 376 380 402 404 421

Fizika zgrade, zaštita građevina . 123 Rasvjeta, osvjetljenje, staklo, dnevno svjetlo Prozori, vrata Stubišta, dizala Ceste, prometni prostori Vrtovi, rasadnici 143 177 193 206 219

Željeznice

Parkirališta, garaže, parkirni objekti, benzinske postaje, vatrogastvo 427 Zračne luke Ugostiteljski objekti Hoteli, moteli, kongresne zgrade Zoološki vrt Kazališta, kina, cirkusi, višenamjenski centar Sportski objekti Bolnice, liječničke ordinacije, građenje za invalide Starački domovi, centri za starije osobe Groblja Zaštita od požara Mjere, težine, norme Popis literature Kazalo pojmova 450 456 464 472 475 490 541 583 597 599 614 624 634

Kućne nusprostorije, ulazi . . . . 237 Gospodarske prostorije Kućne prostorije Zatvoreni bazen 241 250 261

Praonice rublja, uređaji za pranje 264 Balkoni 266

Putovi, ulice 267 Stanovi za odmor, vrste kuća, ekološko građenje, etažna gradnja, građenje drvenih kuća 268 Sanacija starih zgrada 299 Škole Visoke škole, laboratoriji, studentski domovi 307 316

Crkve, muzeji, sinagoge, džamije 586

XII

SADRŽAJ Objašnjenje oznaka
Objašnjenje oznaka i kratica 1 Krovni pokrovi Krovne konstrukcije - detalji Uspravni krovni prozor Izgrađena potkrovlja Ravni krov Ravni krov - detalji toplog krova Ravni krovovi - alternativni hladni krovovi Ozelenjivanje krovova Ozelenjivanje krova - detalji Ozelenjivanje krova - izvod: smjernice Saveza za krovne vrtove e. V. Građenje tekstilnim materijalima Konstrukcije od mreže užadi Ovješene i poduprte konstrukcije Prostorne rešetke - osnove Prostorne rešetke - primjena Katne konstrukcije Stropne konstrukcije Podovi 84 86 87 88 89 90 91 92 94 95 96 97 98 99 100 102 103 104

Osnovne norme
Sl jedinice DIN 198.476.829.4999 Nacrti Raspored nacrta Oznake za građevinske nacrte Odvodnja iz zgrade i zemljišta Vodovod i kanalizacija Plinske instalacije u visokogradnji Elektroinstalacije Tehnika osiguranja Crtanje 2 4 5 6 7 12 18 19 21 24 25

Osnovne mjere, odnosi mjera
Čovjek kao mjerilo i cilj Mjera svih stvari Dimenzije i potreban prostor Čovjek i vozila Čovjek i stan Klima u prostoriji Građevna biologija Oko Čovjek i boja Odnosi mjera - osnove Odnosi mjera - primjena Primjena: modularna koordinacija 27 28 29 31 32 33 34 37 39 40 42 43

Grijanje, ventilacija
Grijanje Skladištenje tekućih goriva Termoelektrana Hidroelektrane Solarna arhitektura Solarna energija Hladnjače Hlađenje i smrzavanje mesa Tehnika kondicioniranja zraka 105 109 110 111 112 115 116 117 119

Projektiranje
Dijelovi građevine kao posljedice obrade gradiva . . . . Građevinski oblici kao posljedica konstrukcije Nove konstrukcije i oblici Zgrada i oblici kao odraz vremena i načina života . . . . Postupak izrade Predradnje - suradnja investitora Upitnik 44 45 46 47 48 49 50

Fizika zgrade, zaštita građevina
Termoizolacija - pojmovi - mehanizmi Termoizolacija - difuzija vodene pare Termoizolacija - način građenja Detalji termoizolacije: vanjski zid Akustična izolacija Zračna akustična izolacija Zaštita od zračnog zvuka i od buke koraka Zaštita od vibracija - materijalni zvuk Akustičnost prostorije Gromobrani Antene 123 124 125 126 131 132 133 135 136 139 142

Organizacija građenja
Izvedba građevine Vođenje gradnje - osnovne mjere Osnovne mjere Osovinske mjere Modularna kordinacija Koordinacijski sustav, koordinacijske mjere 51 59 60 61 62 63

Rasvjeta, ovjetljenje, staklo, dnevno svjetlo
Rasvjeta Rasvjeta - flourescentne cijevi za reklamne ploče . . . . Staklo Sintetički materijali Dnevno svjetlo Sunčeva svjetlost 143 152 153 161 162 175

Elementi građevine
Temeljno tlo - temeljenja, građevne jame, rovovi Građevna jama - zaštita, jame, zemljište Razmjeravanje zgrade Zemljani radovi, radovi u tlu i temeljenje Izolacija građevina Dreniranje kao zaštita građevina Ziđe od prirodnog kamena Ziđe od umjetnog kamena Vanjski zidovi, niskoenergetski način građenja Vezovi zidnih opeka Kamini Dimnjaci Sustavi ventilacije Krovišta .... 64 65 66 67 69 70 72 73 76 77 78 79 81 82

Prozori, vrata
Nadsvjetla - svjetlosne kupole Prozori Prozori za stambena potrkovlja Čišćenje zgrade Vrata Posebna vrata Uređaji za zaključavanje Osiguranje zgrade i zemljišta 177 178 182 185 186 189 190 191

XIII

ulaz Ulazi.detalji 261 263 Praonice rublja.puzavice i penjačice Vrtovi .vrtne kuće Građenje drvenih kuća Položaj kuće Gradnje stanova Stambene zgrade u nizu Dvojne stambene zgrade Atrijske kuće Stambene zgrade Stambene zgrade sa zimskim vrtovima Stambene zgrade . vjetrobran. prenoćišta za mlade Dječja obdaništa Pribor za igru. igrališta. Pokretne staze Dizala .oblik kvadrata. studentski domovi. . .uređaji za pranje 264 Balkoni Balkoni 266 Putovi. ceste Putovi i ulice 267 Ceste. smočnica Kuhinje Kuhinje .posude i namještaj 241 243 244 245 248 Škole Škole Veliki prostori u gradnji škola 307 314 Visoke škole.izlaz za nuždu Pokretne stube .povišene i brežuljkaste lijehe Vrtovi . dizal za bolesničke krevete Dizala .za trgovačke i poslovne zgrade . stube.osobna dizala za stambene zgrade dizala .zaštita od buke 206 211 213 214 215 217 218 Stanovi za odmor.SADRŽAJ Stubišta. ulazi Predprostor. prometni prostori Ceste Biciklistički promet Autoceste Tramvaj. etažna gradnja Stanovi za odmor Kuće za odmor .elementi za postavu i ugradnju Blagovaonice .oprema Sanitarne kabine .ogledni primjeri Staklenik Drveće i živice Vrtno jezerce Jezerce za plivanje Vrtovi . vrste kuća. uređaji za pranje Praonice rublja .primjeri iz projekata 250 251 252 253 254 255 257 258 260 Visoke škole .položaj kreveta Spavaće sobe .predgotovljavanje Kupaonice .predavaonice Crtaonice Studentski dom Laboratorij 316 321 322 323 Dječji vrtići.dizalo za male terete Hidraulična dizala Panoramska ostakljena dizala 193 196 198 199 200 201 202 203 204 205 Zatvoreni bazen Privatni zatvoreni bazen Bazen za plivanje . građenje drvenih kuća. garderobe Hodnici Spremišta 237 238 239 240 Sanacija starih zgrada Sanacija starih zgrada Očuvanje i sanacija 299 304 Gospodarske prostorije Prostorije za kućanstvo Spremište. .krevetske nište i zidni ormari Garderobe Kupaonice . staze. potporni zidovi Vrtovi . rasadnici Vrtovi . laboratoriji Kućne prostorije Spavaće sobe Spavaće sobe .ekološko građenje Stambene zgrade na padini Stambene zgrade. .zavojita stubišta Ljestve za bijeg .osobna dizala namijenjena pretežno za urede banke. velike Stambene zgrade . .položaj u kući Kupaonice . Drvene kuće .vrste kreveta Spavaće sobe .ograde Pergole. ekološko građenje. dizala Stubišta Rampe . .osiguranje padine Vrtovi .uporaba kišnice Vrtni plivački bazen Stambene kuće s plivačkim bazenom u vrtu 219 221 222 223 226 227 228 229 230 231 232 234 235 236 Kućne nusprostorije.zemljani radovi Vrtovi . kocke i šatora .međunarodni primjeri Višekatne stambene zgrade Oblikovanje etaže Socijalni stanovi za iznajmljivanje Projektno rješenje etaže Galerijske stambene zgrade Terasaste kuće Skloništa 268 269 270 271 272 276 277 278 279 280 282 283 285 288 289 291 292 293 294 295 296 297 Vrtovi. hotele. gradska željeznica Prometni prostori Smirivanje prometa Prometni prostori . igrališta Prenoćišta za mlade 327 328 329 XIV .

primjeri 354 Primjeri upravnih zgrada .općenito 360 Banke .dimenzioniranje. 345 Upravne zgrade . držanje životinja Nastambe za male životinje .okretanje Teretna vozila .dimenzioniranje.dimenzioniranje.tov bikova Uređenje gospodarstva Klima u staji 404 407 408 410 411 413 414 415 420 Željeznice Kolosijeci Odpremanje robe Putnički kolodvori 421 424 425 Parkirališta.osnove tipologije 341 Upravne zgrade .dimenzioniranje. 344 Upravne zgrade . garaže. 373 Klaonica i skladište 374 Mesarski centar 375 Zračne luke Tehnika skladištenja Visoka skladišta Projektiranje / logistika Sigurnosne odredbe Sustavi regala 376 377 378 379 Zračne luke 450 Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti na kotačima Restoranske kuhinje Velike kuhinje 456 458 459 462 Radionice. prozirni krovovi 363 364 366 367 Prodavaonice.isporuka robe 370 Zone ispred blagajni i centar svježe robe (tržnica) . . industrijske građevine Stolarska radionica Tesarski i drvoprerađivački pogoni Autoservisi Autoservisni pogoni Pekarnica Industrijske građevine Transportna i skladišna tehnika Hale Višeetažni objekti Sanitarne prostorije Uređaji za pranje Sanitarni uređaji Garderobe.primjeri. podizne platforme Garaže Nadstrešnice za osobna vozila Garaže i parkirni objekti Parkirne građevine Parkiranje i parkirne građevine Parkirne građevine Benzinske postaje Odmorišta 427 429 432 434 435 437 438 439 440 441 442 443 444 445 446 447 449 Ostakljeni pasaži.visoke zgrade 355 Uredske zgrade . upravne zgrade. odlaganje odjeće 380 382 386 389 390 392 395 396 397 398 399 400 401 Hoteli.parkiranje i okretanje Utovarne rampe Rampe. kongresne zgrade Hoteli Hotelske kuhinje Motel Kongresne zgrade 464 467 469 470 Zoološki vrt Zoološki vrt i akvarij 472 Kazališta. vertikalni elementi 357 Banke . banke Knjižnica 331 Upravne zgrade . samoposluživanja Prodavaonice 368 Prodavaonice za živežne namirnice 369 Prodavaonice .organizacija tlocrta 353 Upravne zgrade . površine za namještaj 352 Upravne zgrade .trezori 361 Poljoprivredni objekti. uređenje prostora za sjedenje 347 Upravne zgrade . tehnička oprema građevine 350 Upravne zgrade . . razdioba prostora . benzinske postaje. radna mjesta s ekranom 351 Upravne zgrade . tipologija Tipologija Povijesni primjeri Primijenjeni primjeri Pokrivanje staklom. tova mi mostovi.SADRŽAJ Knjižnica. moteli. vatrogastvo Autobusni kolodvor Vatrogastvo i vatrogasne zgrade Vozila Teretna vozila Parkirališta Teretna vozila .osnove 337 Upravne zgrade . parkirni objekti.dimenzioniranje. višenamjenski centri. cirkusi Kazalište Kinematograf Višenamjenski centar Drive-in kina Cirkus. konstrukcija 349 Upravne zgrade .dimenzioniranje: potrebne površine . supermarket's.dimenzioniranje.držanje iz hobija Držanje peradi Staje za tov svinja Staje za rasplodne svinje Staje za konje i držanje konja Uzgoj goveda Uzgoj goveda . kina. stacionaran 475 485 487 488 489 Adaptacije Adaptacije 402 XV .

funkcijska dijagnostika Fizioterapija 541 542 543 544 546 547 548 550 552 554 555 556 557 558 559 560 561 565 566 568 569 Zaštita od požara Preventivna zaštita od požara 599 Uređaji za dojavu požara 600 Sprinklerski uređaji 601 Uređaji za gašenje prskanjem vode.općenito Bolnice .nuklearna medicina. Okna dizala F90 Ponašanje građevnih materijala i elemenata u požaru 602 603 604 .SADRŽAJ Sportski objekti Stadion Stadion . liječničke ordinacije. centri za starije osobe Domovi za starije osobe 583 Crkve. norme Mjere i težine Odnos njemačkih i engleskih mjera Pretvaranje engleskih mjera u milimetre Stalna opterećenja 614 615 616 617 Popis literature Kazalo pojmova 624 634 XVI . vrata.izdvojeni prostori Područje intenzivne njege Područje njege Područje liječenja . građenje za invalide Liječničke ordinacije Skupne ordinacije Građenje za invalide Građenje za invalide .planiranje izgradnje Bolnice . . manježi Skijaška skakaonica Klizališta Brzo trčanje na koturaljkama Biciklistički kros . . tornjevi Sinagoge Džamije Muzeji Muzeji .terapija zračenjem Laboratorij.posebna područja njege 570 571 575 576 577 578 580 581 582 Starački domovi.marine Veslački sport Objekti za vodene sportove Objekti za jahanje.BMX Streljane Sportske dvorane .stan Životni prostor bez zapreka Bolnice .primjeri iz Njemačke 586 588 590 591 592 593 595 596 Groblja Krematoriji Groblja 597 598 Bolnice. protupožarne pregrade . 520 526 527 528 529 534 535 537 540 Dnevne klinike.dvorane za gimnastiku i igre Badminton Skvoš(squash) Kuglane Zatvorena kupališta Otvorena kupališta Zatvorena i otvorena kupališta Sauna Dvorane za igre 490 491 492 494 498 500 502 504 506 509 510 511 513 514 516 517 518 .područje uprave Bolnice . muzeji.sigurnosni uvjeti Bolnice . uređaji za gašenje pomoću C02 Uređaji za gašenje prahom.operacijski odjeli Glavne prostorije operacijskog odjela Postoperativna njega Operacija . dizala Bolnice . težine.oblici građevina Bolnice . stubišta.područje opskrbe Bolnice .red mjera Bolnice .međunarodni primjeri Muzeji . sinagoge. 611 Mjere.opći pregled Igrališta Lakoatletski objekt Prostorije za fitness Teniska igrališta Minigolf Igrališta za golf Jedrilicarski sport . . ambulantne operacije Bolnice .hodnici. patologija Bolnice .ambulanta Posebne bolnice Bolnice . uređaji za gašenje pjenom Uređaji za odvod dima i topline Instalacije vode za gašenje. džamije Crkve Orgulje Zvona. 607 608 .porodništvo Bolnice .nastava i istraživanje Bolnice .njega rodilja i novorođenčadi Bolnice .

Lit. i tako dalje äq. radna zajednica za industrijsko građenje Mjerne jedinice. { 4 sek. Stud. UV stranica student (ica) osovinski razmak u građenju smještaja = 1. srednje jednako identično jednako različito približno. vgl. GRZ GFZ BMZ BP FH GE Gl ekvivalentno | prostorije za trajni [ boravak ljudi iskaz površina pod zgradom iskaz površina etaža iskaz količina pri građenju plan izgradnje visina sljemena područje obrta industrijsko područje # * X / _L V (0 CD = 400 D = 500 DC = 600 DCC = 700 DCCC = 800 CM = 900 M = 1000 MCMLX = 1960 A ^ A tt U CAD-fähige Abbildung auf der CD-ROM Nufert.Allg. oko sukladno slično (i za ponavljanje riječi) neizmjerno usporedno jednako i usporedno nije identično puta.d. s.25 propisi o HTZ slika br.o. DV EDV i. usporedno 1 2 3 4 5 og PC Pd S Schlz spavaća soba Si sjedeće mjesto Sk tajnik. odgovarajuće ff.u. približno slično eventualno prema općenito relativno vidjeti dalje usporediti postoji i tako dalje savez njemačkih inž. evtl.) prema prilikama IBA osovinski razmak u industrijskoj izgradnji = 2. vorh. R. pomnoženo sa podijeljeno okomito volumen. usw. s. propisi pokrajine Hessen RT dio prostorije etc. građev. U.OBJAŠNJENJE OZNAKA I KRATICA Kratice i oznake u tlocrtima DIN 1356 Ankl Anr Ar B Bch Bd Bik Br D Dg Dga Di Du Dz garderoba pripremanje ostava kupaonica knjižnica pod balkon ured služinska soba tavan krovni vrt trijem tuš soba za dame prizemlje roditelji blagavaonica hodnik gostinjska soba zelenilo garaža soba za grijanje grijanje kuhinja podrum podrumska etaža odlaganje odjeće prostor za ugljen prostor za kovčege dječja soba djevojačka soba soba za muziciranje niša gornja etaža pergola parkirna površina ormar A. Bauentwurfslehre Allgemeiner Bauentwurf 1 . UBA UW @ EQ cf $ Hochw. HHS. kratice DIN 1301 i 1302 1012 lfdm • Grčki alfabet 10 cm 12 mm (mala povišena brojka znači mm) tekući metar engleski palac (col) engleska stopa visina ili visoko širina ili široko površina sat minuta ili u minuti sekunda ili u sekundi sve oznake stupnjeva Celzija (K) energija količina topline sila tlak. 3 minute. tajnica So sin Sp smočnica Spi sudoper Sz soba za igru ukopana garaža Tg kći To Tr terasa Tz soba za čaj Vr predsoblje Vrr spremište Wa praonica WC zahod Wf vjetrobran Wg zimski vrt Wr čekaonica Wt gospodarska prostorija Wz dnevni boravak Zi soba glavni ulaz pomoćni ulaz stubište dizalo sjever > < < I sin cos tan ctg = » 6 7 8 9 10 15 100 150 200 300 c= CL = * « e ~ 00 cc = ccc = II H.. A. Niedrw. poželjno entspr. propisa Zakon o građenju BO odnosno bzw. el. rel.z. DIN njemačke industrijske norme Elt električno LNA lake bešavne cijevi erw. podjela 360 st. usporedno protusmjerno. pritisak i 2 stupnja. 1 vidjeti popis literature muškarci žene visoka voda mala voda najviši vodostaj obrada podataka elektronička obrada podataka srednje. i.M.G.M. dgl.U. gem. spez. t/m = tona po metru) nominalna širina A a (a) Eg Elt Ez Fl Gä Gfl Ga Hz Hzg K Ke Kg Kl Ko Kr Kz M Mz N BauNVOodredbe o korištenju građevine BEL graditeljsko projektiranje graditeljska regulativa BOL propisi o ustupanju građenja VOB MBO zbirka građ.O.B.I.50 S. ggfs. VDE u. (gegf.v. prosječno oko.A. i daljnji (i ostali) ggf. pod uvjetom specifično vidjeti prije tako zvano popis literature i slično ultraljubičasto alfa B ß (b) beta r y (g) gama A 5 (d) delta E E (e) epsilon zeta H T| (e) eta e e (th) thêta i i (i) jota K K (k) kapa A X (D lambda M n (m) mi H ili h B ili b Fl h Min ili min S ili s 12° J Ws N Pa 2° 3' 4" % ili vH %0 Z ç (z) N v (n) H %(x) 0 o (o) n u (P) p p (0 ni ksi omikron Pi ro I a (s) sigma T x (t) tau Y u (y) ipsilon <J) < (ph)fi ) j © OK FO SO M / NW X X (ch) hi y y (pß) psi Q to(o) omega Matematičke oznake > Rimski brojevi I= II = III = IV = V= VI = VII = VIII = IX = X= XV = veće od veće ili jednako manje od manje ili jednako suma (zbroj) kut sinus kosinus tangens kotangens prosječno. ca. sog. postotak promil promjer gornji rub gornji rub poda gornji rub tračnica mjerilo po (na pr. obujam prostorni kut korijen konačni prirast sukladno trokut istosmjerno.

m.8598 m K/W X = 1 kcal/m h K k = 1 kcal/m2h K 2 a = 1 kcal/m h K = 1.3 0.6 KJ kilowattsat = 103 Wh = 3.163 (K) (Wh) (W/mK) (W/mK) (W/m K) (W/m2K) (W/m2K) (m2K/W) (m2K/W) (m K/W) (Wh/kgK) (Wh/m3K) (1/K) (mK) (Pa) (Pa) 2 2 q X X A a k 1/A 1/a 1/k D' c temperatura rad (energija.) IO"6 (milijunti dio) 9 IO(milijarditi dio) 12 10(bilijunti dio) 15 10(bilijarditi dio) 10-18 (trilijunti dio) kg.J. metar kvadratni metar kubni metar kilogram Newton = 1 kg m/s 2 Pascal = 1 N/m2 bar = 100 000 Pa = 100 000 N/m stupanj Celzijus (samo kao temperaturna Kelvin* skala) Wattsekunda = Joule = Newtonmetar Wattsat = 3.1 = 1 m 2 s*1 (= 1 m 2 /s) (9) (9) (%) (-) (cm) (g/m2hPa) (m2hPa/g) (W/mK) (W/mK) (DM/kWh) Primjeri za "izvedene SI .163 W/m K = 1.1 N/mm2 H (m2) A r al (m) (dB) = 1 kg/m3 = 1 kp/m3 = 1 kp/cm2 © 2 Fizikalne oznake u SI .sustavu (§) Preračunavanje tabličnih vrijednosti na nove mjerne jedinice .1 = 1 m s -1 (= 1 m/s) 1 s"2 = 1 m s"2 (= 1 m/s2) 1 m 1 s .3 = 1 kg m .jedinica Ev da S' R 1 N * 1 s x 1 m 2 = 1 Nsm2 1 rad x 1 s 2 = 1 rad s' (= 1 rad/s) 1 A « 1 s = 1 As = 1 C 1 As/V = 1 C/V = 1 F R m R' LSM Primjeri za SI . količina topline) snaga (zračenje energije ili topline) Ws.163 736 1.163 1. s ~ Kelvin kandela mol K cd mol Decimalni odnosi i njihove skraćene oznake T (tera) = 1012 jedinica (bilion) G (giga) = 109 jedinica (milijardu) M (mega) = 106 jedinica (milijun) k (kilo) = IO3 jedinica (tisuća) h (hekto) = 100 jedinica da (deka) =10 jedinica d (deci) =1/10 jedinice su: c m M n P f a (cent) (mili) (mikro) (nano) (piko) (femto) (ato) = = = = = = = 1/100 stotinka jedinice 10~3 (tisućinka jed.osnovne jedinice Veličina koja se mjeri duljina površina obujam m m2 m3 kg N Pa Pa bar °C K - Jedinica u mređunarodnom mjernom sustavu (SI .sustav) propisano od 1978. Nm Wh kWh W W * od 1975 propisano (i) Preračunavanje osnovnih jedinica (m 2 K/Wcm) veličina toplotnog otpora specifični toplinski kapacitet vrijednost akumuliranja topline koeficijent uzdužnog produljenja koeficijent razmaka tlak tlak (djelomični) pare količina pare količina kondenzata relativna vlažnost zraka veličina otpora difuziji (faktor otpora difuziji) ekvivalentna debljina sloja zraka (otpor difuziji) koeficijent propuštanja vodene pare (propustljivost za vodenu paru) otpor propuštanju vodene pare faktor položaja faktor položaja slojeva zraka cijena grijanja s a ß P P o 9o 9k V 1m 1m 1 kg 1 kg 1m (5) m = 1 m2 1 m 1 s . električne reaktivne snage Var (ver).8 133.3 (= 1 kg/m 3 ) 1 m 1 s .Osnovne veličine 1 Duljina 2 Masa 3 Vrijeme 4 Jakost električne struje 5 Temperatura (termodinamička temperatura) 6 Svjetlosna jakost 7 Količina tvari Naziv osnov.iX HV P 1 W = 1 J/s 1 Wb = 1 Vs b) akustička izolacija X f f„ (m) (Hz) (Hz) (Hz) (N/cm2) (N/cm3) (dB) (dB) (dB) (dB) (dB) valna duljina frekvencija granična frekvenicija rezonantna frekvencija dinamički modul elastičnosti dinamička krutost veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) u laboratoriju srednja vrijednost akustičke izolacije (zračni zvuk) građevinska veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) mjera zaštite od zračnog zvuka normirana razina materijalnog zvuka veličina poboljšanja nekog sloja obloge stropa mjera zaštite od materijalnog zvuka stupanj apsorpcije zvuka ekvivalentna površina pasorpcije zvuka polumjer odjeka sniženje razine zvuka (7) (ö) Watt se može pri navođenju električne prividne snage označiti kao voltamper (VA).6 MJ Watt Watt Faktor preračunavanja a) toplinska izolacija Oznaka Jedinica t At (°C.01 kfl/m 3 = 0.163 W/m 2 K = 1.98 1 10 4186 1. a Weber i kao Voltsekunda (VS) Nazivi i oznake izvedenih SI .Oznaka ne jedinice metar kilogram sekunda m kg s Definicija na temelju Valna duljina zračenja kriptona Međunarodni prototip Trajanje perioda zračenja cezija Elektrodinamička sila između dva vodiča Trojna točka vode Zračenje pri skrutnjavanju platine Masa molekule U definiciji sadržane SI jedinice - OSNOVNE NORME SI JEDINICE System Internationale d' Unites-» QP - - Amper A kg.jedinica Ln V/M TSM a (dB) (dB) Otpor propuštanju topline Veličina toplinske provodljivosti Veličina prolaza topline Veličina prelaza topline Zapremisnka gustoća Računska težina Tlačna čvrstoća 2 2 1/A = 1 m h K/kcal = 0.2 = 1 kg m s -2 (= 1 kg m/s -2 ) 1 m . s kg Za označavanje decimalno višestruke vrijednosti smije se navesti samo jedan znak ® Decimalni višekratnici i dijelovi jedinice (?) S! .jedinice" međusobnom kombinacijom osnovnih jedinica ^ M-d Coulomb 1 C Farad Henry Hertz Joule Lumen Lux Newton 1F 1H 1J 1 lx 1N = 1 As = 1 As/V = 1 Vs/A = 1 Nm = 1 Ws = 1 Im/m 2 = 1 kg m/s 2 Ohm Pascal Tesla Volt Watt Weber 1 n = 1 V/A = 1/fi = 1 Wb/m 2 = 1 W/A Ao 1/A0 1 Pa = 1 N/m 2 1T 1 V Siemens 1 S 1 Hz = 1 s~1 =(1/s) 1 Im = 1 cd sr (.jedinice izvedene između osnovnih i izvedenih SI . K) Značenje (u zagradi ranije oznake) temperatura razlika temperature količina topline sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline) ekvivalentna sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline) koeficijent propuštanja topline (veličina propuštanja topline) koeficijent predaje topline (veličina predaje topline) koeficijent prolaza topline (veličina prolaza topline) koeficijent toplinske izolacije otpor predaji topline otpor prolazu tipline masa sila tlak 9.163 W/m 2 K = 1 kg/m3 = 0.

80665 N 1 t = 9806. E Joule kWh KS .296° = 63.75) Opeka od vapna i pijeska DIN 106 (izdanje 11.62) Betonski čelik DIN 488 dio 1 (izdanje 4.15K A0 = A7. po sek.852km Beton DIN 1045 (izdanje 1.1888 J = 1. površina zemljišta Volumen Normni volumen A.72) Cement DIN 1164 dio 1 (izdanje 6. recipročna vrijedn.80665 * 10"3 N 1 kp = 9. čvrstoća Rad.Mjerne jedinice u graditeljstvu Ozakonjenje SI .70) Anhidritna veziva DIN 4208 (izdanje 10.7 0 7 0 = 273.852hm/h 1 Gal = 1 cm/s2 = 10'2m/s2 Opeka visoke čvrstoće DIN 105 dio 3 (izdanje 7.72) Opeka za stropove i zidne panele DIN 4159 (izdanje 10.80665 J 1 W = 1 J/s = 1 N m/s = 1 kg m2/s3 konjska snaga PS 1 PS = 0. OSNOVNE NORME SI J E D I N I C E QP Veličina Simbol u formuli SI jedinic a Naziv radijan Zakonska jed nica Stara jedinica Oznaka Međustobni odnosi 1 rad = 1 m/m = 57. energija a Newton po metru kvadratnom N/m2 Newton po milimetru kvadratnom J kilovatsat Blokovi od plinobetona DIN 4165 (izdanje 12.Naziv naka rad puni kut grad minuta sekunde gon Oz. okret.jedinica uslijedilo j e postupno između 1974.73) Laki porozni beton za zidove DIN 4232 (izdanje 1.73) Plinobeton DIN 4223 (izdanje 7.q kvadratni metar m2 ar hektar a ha I 3 Normni kubni m. pri tome vrijedi: grd 1 K = 1 °C = 1 grd u jednadžbama treba primijeniti 0 F = % 0 + 32 = 9/s 7 . u sekundi U/s r/min okretaja u minuti U/min km/h čvor kn =2xf a =2xn 1/s = t/s = U/s Zidane opeke DIN 105 (izdanje 7.69) DIN 105 dio 2 (izdanje 1.73549675 kW Teromdinamička temperatura Celzija temperat.72) n Mz 2 Mz 4 Mz 6 Mz 8 Mz 12 Mz 20 Mz 28 Mz 39 Mz 52 Mz66 KSV 6 KSV12 KSV 20 KSV 28 Rz 12 Rs 12 Rz 20 Rs 20 R 28 R 39 HSV HSV HSV HSV G2 G4 G6 GB 3.69) Sila Sila teže F G Newton N din pond kilopond megapond kilogram . trajanja periode Kružna frekvencija Kutna brzina Broj okreta.72) < ? m 1g = 10" 3 kg 1 t = 1 Mg = 10 3 kg 1 pd = 0.65 N Zidni blokovi i zidna opeka za slobodnostojeće dimnjake DIN 1075 (izdanje 8.sila Puna opeka za visoke peći DIN 398 (izdanje 6.76) Mehaničko naprezanje.temp. brzina okretanja Brzina Ubrzanje gravitacije Masa. Nm cbm Kubni metar 1 a= ^ m 2 1 ha = 104 m 2 11 = 1 dm 3 = 10" 3 m 3 1 Nm3 = 1 m 3 u normiranom stanju cbm = 1 m 3 1 1 1 1 min = 60 s h = 60 min = 3600 s d = 24 h = 86400 s a = 8765.557 106s V kubni metar m3 litra t Vrijeme.8 h = 31.jedinicama (SI = Systeme Internationale d'Unites). po min. Temperaturni interval i temperaturna razlika Fahrenheit temperatura Reaumur .0980665 N/mm kp/mm 1 kp/mm2 = 9.K novo Frekvencija.K novo B5 B 10 B 15 B 25 B 35 B 45 B 55 LB 10 LB 15 LB 25 LB 35 LB 45 LB 55 LB 2 LB 5 LB 8 Z 25 Z 35 Z 45 Z 55 AB 5 AB 12 AB 20 BSt 220/340 BSt 420/500 BSt 500/550 Kut u ravnini L gon novi stupanj nova minuta nova sekunda 9 a cc in ft fathom mil sm Duljina / metar m mikrometar milimetar centimetar decimetar kilometar nm mm cm dm km palac. T 0 A6 ili AT 0F Kelvin K stupanj Celzijusa °C °C stupanj Kelvina stupanj Rankina stupanj K 0R stupanj Fahrenheita stupanj Rea.ira °K 1 °K = 1 K 1 °R = 5/s K °R. površina presjeka.76) Puni bolokovi od lakog betona DIN 18152 (izdanje 7.45359237 kg 1 pf = 0. O d 1. energija P Joule Newtonmetar Watt J Nm J W 1 1 1 1 1 1 J = 1 Nm = 1 Ws = 107 erg kWh = 3.6km/h 1kn = 1sm/h = 1.6 MJ PSh = 2. col.jedinice i zakonite jedinice (izvod za graditeljstvo) © Skrećene oznake za gređevinske materijale s izmjenom definicije čvrstoće u 5% fraktilu 3 .sat erg kalorija kilopondmetar PSh erg cal kpm Količina topline Q Okretni moment U Moment savijanja Mb Snaga.67 °F °R 0R = 4/5 0. siječnja 1978. vrijedi međunarodni mjerni sustav sa SI .64780 10s J erg = 10~7 J cal =4.72) Oz.°Rk 0 = 7 .3 GB 4. interval vremena trajanje sekunda s minuta sat dan godina min h d a Skraćene oznake za građevinske materijale uzevši u obzir definiciju čvrstoće Građevinski materijal .75) Šuplji bolokovi od lakog betona DIN 18151 (izdanje 11.4mm ft = 30. i 1977.80665 N/mm2 W. težina (kao rezultat vaganja) f Hertz Hz 1 Hz = 1/s pri navodu frekvencija u jednadžbama veličina a 0) 0) recipročna sekunda radijan u sekundi recipročna sekunda metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat kilogram 1/s rad/s 1/s okret. (inch) stopa (foot) hvat (fathom) milja(mile) morska milja Laki beton (vidjeti "Richtlinien für Leichbeton und Stahlleichbeton mit geschlossenem Gefüge") (izdanje 6.Naziv naka pla pravi kut stari stupanj Građevinski materija! . m/s m/s2 gal Kg gram tona 9 t pond funta cent metarski cent Gal kilometar na sat r/s okret. 1 °R = 5/4 °C ZWT12 ZWT18 ZWT24 ZWT38 © S! .71) Šuplji blokovi i šuplji T-blokovi od betona sa zatvorenim šupljinama DIN 18153 (izdanje 8.65 N 1 kg = 9.4 LLB 4 LLB6 LLB12 Hbl 2 Hbl4 Hbl 6 V2 V4 V6 V 12 HD 4 HD 6 6 12 20 28 V 1 m/s = 3.80665 N 1 Mp = 9806.344m sm = 1.5 kg 1 ztr = 50 kg 1dz = 100kg dyn P kp Mp kg t 1 N = 1 kg/m/s2 = 1 Ws/m = 1 J/m 1 dyn = 1 g cm/s2 = 10-5 N 1p = 9.6 106 J = 3.8288m mil = 1609.72) N/ mm2 2 2 kp/cm2 1 kp/cm = 0.58) Rešetkasti bolokovi od lakog betona DIN 18149 (izdanje 3.662 gon 1 pla = 2 ji rad 1L = 1/4pla = (ti/2) rad 1° = 1L/90 = 1 pla/360 = it/180 rad 1'= 1760 1"= 1760= 173600 1gon = 1 q = 1L/100 = 1 pla/400 = = jt/200 rad 1 c = 10" 2 gon 1 cc = (10~2) c = 10 -4 gon 1 1 1 1 1 in = 25.163 10"3 Wh kp m = 9.72) <2} —/ Površina.sila tona .459.48cm hvat = 1.

koju je dijelio prema odnosu strana: x : y = V2 x •y = 1 (3) duljina stranice x = 0. -81 najveća širina slike . normirana mjera (9) Uvezane. npr. natpisi. bit će listovi nešto manji. Prema tome je za projektanta posebno važno poznavati DIN .829.4999 y/2 Informacija: DIN Deutsches Institut fur Normung e. normirana mjera Gornja margina (gornji rub papira). crteži itd. Ovaj pak utječe na razvoj tlocrta.5 u cicerima Širina "špigla" Visina "špigla" (bez naslova kolumne) Razmak između "špalti" 37 55 1 37 18 38 551/2 u [mm] 167 247 5 167 81 16 27 20 30 14 25 19 28 171 250 (8) Blok. V.OSNOVNE NORME DIN 198. Berlin Normirani formati danas su osnova za oblikovanje namještaja. blok za kopije Najveća širina slike preko dvije "špalte" Najveća širina slike u jednoj "špalti" najveća širina slike 167 Unutarnja margina (polovica trake za uvez). © Trakasti formati I—I—I 1/81/8 1/4 A/4 © © Registrator Trakasti format A4 •210. ali korice moraju točno odgovarati normiranom formatu. Ako je pri uvezivanju potrebno još jedno obrezivanje.841 m duljina stranice y = 1. ali ako Format Oznaka 1/2 A4 A4 1/4 A4 A4 1/8 A7 A7 1/2 C4 C4 114x324 9 x 105 52 x 297 mm 105 x297 postoji perforirani rub bit će listovi uz taj rub odgovarajuće manje dimenzije (§) Povezane i obrezane knjige i časopisi imaju točno normirani format. @ Širina korica ovisi o postupku uvezivanja.476. S obzirom na mogućnosti razvrstavanja. mape. obrezane knjige ® -> ® Za "špigl" sloga i širine slika normiranog formata A4 vrijede prema DIN 826 gore navedene norme -» (10) 4 . Porstmann iz površine od 1 m 2 .189 m uredskog 0 — ( 3 ) Temeljni formati Format klasa 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Red A 841 2 1189 594 2 420 2 297 2 210 2 148 2 105 2 74 2 52 2 37 2 26 2 18 2 13 2 841 594 420 297 210 148 105 74 52 37 26 18 Red B 1 000 2 1414 707 2 1000 500 2 353 2 250 2 176 2 125 2 88 2 62 2 44 2 31 2 22 2 15 2 707 500 353 250 176 125 88 62 44 31 22 Red C 917 2 1297 648 2 485 2 324 2 229 2 162 2 114 2 81 2 57 2 917 648 458 324 229 162 114 81 Temeljni format (pravokutnik površine 1 m 2 s naprijed navedenim stranama) daje osnovu za redove formata.format. četvrtine i osmine (kuverte. imaju istak na gornjemu rubu. Registratori. kuverte. Standardne formate razvio je dr. Uzdužna polovica Uzdužna četvrtina Uzdužna osmina Uzdužna polovica itd. normirana mjera donja margina Donja margina (donji rub papira). C @ DIN 821 @ Formati reda B su geometrijski središnji formati prema formatima © Dodatni redovi Blokovi i blokovi za kopije točno su normirani glede formata. B. Za širinu treba po mogućnosti odabrati dimenzije iz redova A. normirana mjera Vanjska margina (vanjski rub papira). bilježnice i mape reda A.) Kartice za kartoteke točno odgovaraju normiranom formatu. Red formata A nastaje dijeljenjem (na polovice) ili udvostručavanjem temeljnog formata -» © + (D Dodatni redovi B. C predviđeni su za posebne veličine papira.širina "špigla" gornja margina. fascikli širega su formata od onog kojemu su namijenjeni kad se radi o uređaju za pričvršćivanje. Formati reda C su geometrijske srednje mjere redova formata A i B @ © + (6) Trakasti formati nastaju uzdužnim dijeljenjem glavnih formata na polovice.

potrebna je ši• neobrezani format • linija na nacrtu. Od točke c previja se trokutasti dio crteža prema natrag (pregib 2) kako bi od konačno složenoga nacrta bilo uvezano ili probušeno samo polje lijevo dolje označeno križićem. Isječak DIN A4 Broj jednakih polja pri veličini lista A0 A1 A2 A3 16 12 12 8 8 6 8 6 120-®- © a b lib Podjela za A4 4 4 ( D Veličina DIN A4 ( f ) Podjela na polja DIN A 3 a i CL Q. pri dogovorima.5 cm. 660. tako da se dio na kojem je sastavnica nađe na vrhu.5 * 29. Ako po odbitku prvoga dijela nacrta širine 21 cm preostali dio nije širok za parni broj 2. n-.OSNOVNE NORME NACRTI DIN 824. 1 560 mm 250. Kod malih se nacrta dopušta rub za uvez širine 25 mm. treba se preostatak preklopiti po polovici.7 cm. Za pojačanje perforiranog i uvezanog ruba nacrta može se na nje(4) Veličina DIN A3 govu poleđinu nalijepiti komad kartona veličine A5 = 14. obrezivanje kopije Za uvezivanje u fascikl ili korice formata A4 treba nacrte saviti i složiti prema (f).8 x 21 cm. Polazeći od strane a nacrt se poklapa ulijevo u širinama od 18.A3 = 10 mm s © © kod formata A4 . 6 itd. 4. Uski formati mogu se iznimno dobiti nizanjem istih ili susjednih formm 880x1230 625x880 450x625 330x450 240x330 165x240 Veličine lista prema DIN 4 7 6 red A Format: neobrezani sirovi list Format: obrezani gotovi list mata svog reda.5 cm. 1. 900 mm) 650. a za toliko je korisna površina nacrta manja. 2. 5. za što je korisno primijeniti šablonu 18.18.C-. Produženi standardni formati preklapaju se u istom smislu. 900. Nastale trake preklapaju se počev od ruba b. Na početku savijanja mora se svakako održati širina od 21 cm (prvi pregib). 1 500. 4. Obrezani originalni nacrt ili kopija moraju odgovarati formatima reda A 0 .~~ ÍF Držeći se navedenih pravila može se formatizirati bilo koju veličinu lista. 476 Norme za nacrte olakšavaju arhitektu sređivanje nacrta u atelijeru. Od uobičajenih širina rola mogu se za red A upotrijebiti: za crtaći i transparentni papir (iz toga izvedeno zapauspapir rina role 900 mm.1 250. 3.I |" I ^ I © Mjere i sheme preklapanja 5 . a korisno je upotrijebiti šablonu 21x29. Dio nacrta koji se ne uklapa presavija se po polovici. Sastavnica mora uvijek biti gore i u pravilnom položaju.A6 = Normirani nacrt DIN A 0 DIN A1 DINA2 DIN A3 D I N A4 DINA5 5 mm. isporuci i arhiviranju.7 cm. mm 841x1189 594x841 420x594 297x420 210x297 148x210 Veličine listova Ako se iz jedne role moraju rezati svi formati do A0. na gradilištu. (3) Razmak sastavnice a do ruba nacrta iznosi: kod formata AO .1200 mm.

52 (7) Kotiranje visine u presjecima i pogledima © I- 6250 5250 —I I — 6 . 4. a u lijevom kvadrantu s lijeve strane . navedene mjere su zidarske mjere -*• s. nezgodnog kosog tlocrta.69 \ 7 5Z_ + 2. Duljine manje od 1 m u nacrtima visokogradnje općenito se daju u centimetrima. a visine iznad osi (-> s.OSNOVNE NORME RASPORED NACRTA (prema DIN 6. Ako j e moguće. Podaci o površini prostorije u m 2 navode se u kvadratu ili pravokutniku -> (3). tlocrt. treba odabrati samo sljedeća mjerila: za građevinske nacrte1:1. 36. Dimenzije otvora za prozore i vrata unose se uz središnju os pri čemu je svijetla širina iznad a svijetla visina ispod osi (-> s. © | I I t I | I I I I | Praktično crtanje mjerila MJERILA (prema DIN 825) . kote dijelova koji nisu crtani u mjerilu treba podcrtati. pogled. 54 2. 8).» BOL QP . Brojevi prostorija upisuju se u kružnicu. a ako su kružnog presjeka oznakom © = promjer. Linije presjeka se u tlocrtima crtaju crta . 1:2500.1352 i 1356) — s. 15.69 Podaci o visini poda etaže itd. 1:5. za situacijske planove: 1:500. tlačne cijevi plinske instalacije i ventilacijski kanali označavaju se svojim svijetlim mjerama u obliku razlomka (širina / duljina). 1:25000. napomene nadzorne službe: a) o ispitivanjima 1 po mogućnosti b) o suglasnostima j na poleđini lista Na situacijskim nacrtima. 406. 1:10. potonja treba ponoviti uz detalje na koje se odnose. Sve predmete treba crtati u mjerilu.> © i okomite kotne crtice kako je u ovoj knjizi primijenjeno. 1:1000. Istočna fasada Presjek Sjeverna fasada Zapadna fasada Prizemlje -15-: Temelji Položaj greda Poiožaj rogova Situacija (i^ Praktični raspored nacrta na listu 10 5 0 20 30 ¿0 5. 1:5000. Dimnjačke cijevi.).00). a ostala mjerila manjim slovima. list 1 . 3. pri čemu se mjera gazišta navodi ispod. Kod nacrta za građevnu dozvolu (za građevinske vlasti) nacrt sadrži i: 1. 2. vrstu prikazane građevine ili podatak o elementu građevine (situacija. Sastavnica sasvim desno na 0 sadrži: 1.> © U sastavnici treba navesti glavno mjerilo velikim. mora biti označen smjer sjevera. 2. tlocrtima itd.> © Sve se kote odnose na stanje grubih radova (debljine zida).). 1:2. 1:100.6 ) . a veće od 1 m u metrima. 823. 1:50. 8). za odgovarajući slučaj ime (potpis) glavnog izvoditelja radova. 1:250. 1:20. vrstu nacrta (skica. KOTE I OSTALE OZNAKE (prema DIN 406. 3. ime (potpis) projektanta. presjek. 1:10000. "ako j e potrebno. 1:25. mjerilo 4. idejni projekt. © © b 3. daju se u odnosu na gornji rub poda prizemlja kao nulte visine (± 0. 1:200. u skladu s normama.točka i označavaju velikim slovom (abecednim redom) u smjeru gledanja. Primjer za ispravno kotiranje. ali također i u milimetrima.> © + © . u novije vrijeme . 1:2000. 11 > Zbog uvezivanja treba lijevi rub lista u širini od 5 cm biti prazan. Presjek drvene građe označava se u obliku razlomka: širina / visina. ime (potpis) investitora. Svi kolni brojevi pišu se u desnom kvadrantu slike u smjeru kotne crtice s desne strane. projekt itd. Položaj brojeva uz kotnu crtu treba biti takav da ih se može lako pročitati bez okretanja nacrta. Dimenzije stuba navode se duž osi uspona. 16. perspektiva itd. za odgovarajući slučaj ime (potpis) rukovoditelja gradnje. količinu. Osim normiranih kotnih strelica -> 0 uobičajene su i kose kotne crtice .5.

2 0 cm Garderoba Niz pisoara m Okno za smeće Kuhinja Ormar za odjeću i rublje 50 x 100-180 Pisaći stol 70x 1.00-1.1 0 0 Dvostruki krevet 95 x 195. 70x 125 <L H Plin © Glasovir kratki salonski koncertni 155x114 200x 150 275 x 160 Tuš 80 x 80.20 Pisoar 35/30 Bide 38/60 "A.40 . 60 x 70 ^ g ^ Okrugli stol 090 = 6 osoba IEI <ZD 1 Zidni ormar ' Donji ormarić ) Gornji ormarić ) Stol za glačanje ( 3 ) Višekutni stol 7 0 . 85 x 185 © Ulje ( 9 ) Glasovir 60/1.. 100x200 O ) Električni štednjak ®120x180 • O Stol na razvlačenje Bračni krevet (francuski krevet) 145x195 OO © Stolica. 75 x 90 Struja Kutni tuš 90x90 I Grijaće tijelo © Televizor Umivaonik 50 x 60. 60 x 70 Stolić za šivanje 50/50 . stolica bez naslona ©45 x 50 ) Stroj za pranje posuđa Hladnjak Stolica s naslonom za ruke 70 x 85 Dječji krevet 70 x 140-170 Zamrzivač ( 7 ) Ležaj 95 x 195 Ormar za odijela 60 x 120 Peći i štednjaci s izvorima energije (50) Čvrsta goriva ( 8 ) Sofa 80/1.Dnevna soba Spavaća soba OSNOVNE NORME Krevet 95 x 195 © Stol 85 x 85 x 78 = 4 osoba 130 x 80 x 78 = 6 osoba OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTEDIN107 Noćni stolić 50 x 70.75 Kupaonica Kada 75 x 170.60 Imiiiiiimii Mala kada 70x 105.30x78 80 x 1.50 (16) Ormar 60/1. 60 x 140 Loženje plinom (14) Sanduk za rublje 40/60 Ugrađeni umivaonik 45x30 Loženje uljem WC školjka 38x70 (15) Škrinja 40/1.50x78 =• HOD Sudoper 60 x 100 Dvostruki sudoper 60x150 Kanali za dovod i odvod zraka ( 4 l ) Stupnjeviti sudoper C D Stalak za cvijeće TD OD DH HD BD = dizalo za bolesnika = teretno dizalo = osobno dizalo = dizalo za hranu = hidraulično dizalo Ü W2) Kuhinjski izljev 7 . 90 x 90.70 Šivaći stroj 50/90 Dva umivaonika Kotao s ložištem za kruta goriva (13) Stol za previjanje 80/90 (ss) O o ® Dvostruki umivaonik 60 x 120. Kutija za smeće TTTTTTT f V M M 1 II 1 l\ © Kuke na razmaku 1 5 .1.

treba uvijek lijevu stranu crtati s nišom.(minus).1 9 7 Jednokrakom stubištu odgovara izvedba u drvu. sandučasti prozor (K).5. dvostruki prozor (D).» @ . Brojevi stuba ispod ± 0.1251 Podrum (26) Prizemlje Dvokraka stubišta 8 . Kako okretna vrata imaju relativno mali kapacitet prolaza. Brojevi se upisuju na gazište prve stube i na istup podesta. 1 6 7 .1 7 3 C5 (O OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE DIN 107 U <U f-) M) SE i&il bez sa parapetne niše Jednostmki prozor s unutarnjim (2'.OSNOVNE NORME Prozori sa slijepim okvirom s. 193-197 B I -t. približno na 1/3 visine etaže iznad razine poda.00 prema gore i prema dolje sustavno numerirati.) Sandučasti prozor (K) s unutarnjim otvaranjem. 1 9 3 . • 4.50C| 16STG 172/290 Bez praga Jednostrani prag Dvostrani prag m Prizemlje s. J ^ ^ otvaranjem štedi prostor.750 Kad je riječ o prozorima.0001 8 STG 172/290 « 4 STO 187.5001 8 STG 172/290 Jednokraka stubišta | ± 0.@ i zatvaraju ulaz u zgradu bez propuha. prozor krilo na krilo (V) __ W ® . •5. prozor krilo na krilo (V) (7) Jednostruki prozor (S) (8) Dvostruki prozor (SD) Klizna vrata Klizna vrata Klizna vrata. . daje mjesto za grijače tijelo (3) Jednostruki prozor s vanjskim otvaranjem Dvostruki prozor (D) s vanjskim otvaranjem Prozori s doprozornicima Sin OJ Klizni prozor CM KO mm CM n< 0 K (5) Jednostruki prozor © Dvostruki prozor (D). podizna ^ >1) Obrtna vrata dvokrilna Y Obrtna vrata trokrilna Obrtna vrata četverokrilna Harmonika stijena ^ l / N . a desnu bez niše Okretna vrata zamjenjuju vjetrobran -> @ . a dvokrakom beton ili kamen .@> U tlocrtu svake etaže prikazuje se horizontalni presjek kroz stubište.00 dobivaju predznak . Središnja linija počinje kod pristupa kružićem i završava kod istupa strelicom (u podrumu također).5/2M—8Vrb" 187. Stube treba od ± 0. treba krila tijekom vršnog prometa sklopiti i skloniti u stranu -> s.5/250 I .

1 OSNOVNE NORME @ a) b) c) d) e) f) g) h) Podaci o dimenzijama i ostali podaci... . voda nije pod tlakom Brtvena traka Parna brana Ma* šm. . sraslo tlo Izolacija (?) Boje za prepoznavanje cjevovoda DIN 2403 mw\wmmmwmt9tm ["crveno | para | crveno | bijelo | crveno | vruća para | crveno | zeleno | crveno | odvod pare | zeleno | pitka voda | zeleno | bijelo | zeleno | topla voda | zeleno | žuto | zeleno | kondenzat | žuto | žuto | žuto | žuto | žuto acetilen | žuto | žuto ugljična kiselina 1 crno 1 žuto 1 crno 1 žuto | 1 plavo 1 žuto 1 plavo 1 žuto | kisik vodik 1 crveno | žuto 1 crveno | žuto 1 zeleno | žuto j zeleno | žuto dušik amonijak p l a v o ! zrak | plavo | bijelo | plavo | vrući zrak | žuto 1 Ijubičas. prljavština. plijesan. dvoslojni) 1) Košuljica Asfalt Gips Ksilolit Teraco Cement itd 2) Obloge Guma Klinker Linoleum Asfaltne ploče Granitne ploče Ploče od vapnenca Ploče od umjetnog kamena Mramorne ploče Ploče od pješčenjaka "Solukof" ploče Ksilolit ploče Pk Pka Pkg Pkk Pkt Pkc Po Pog Pok Pol Poa Por Pov Pou Pom Pop Pos Poo Ploče od kamenštine Ploče od pečene gline . ako su potrebni podovi bez odbijanja stropovi otvora zidovi svijetle površine prozora svijetle površine vrata vrste podova vrste premaza ili obloga zidova vrste premaza ili obloga stropova OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE u m2 na dvije decimale Brtvljenje. Pt .. . itd. pročišćen I žut0 !1 žuto | plin Iz peći. otpadna voda | žuto 1 žuto AAAAAAA mmmmmm I zeleno . temeljna boja Žitka brtvena masa (3) Kratice za označavanje vrste podova (P) Brtveni premaz (npr. stajaća voda Pdm Pdb Pdh Pdr Pda Pdbp Pdhp Površinska voda Ä © Pojava vlage. Hrastove platice Borove platice Arišove platice Bukov parket Hrastov parket itd. Nosač žbuke .. M& Mk ¿ ia ¿ K Mt M — — — — — — Razdjelna folija Nauljeni papir Brtvena folija s uloškom od pletiva (2) Kratice za označavanje vrste premaza i obloga stropova (S) i zidova (2) 7 \ / \ / \ / \ A A / U T A J T r Brtvena folija s uloženom metalnom folijom Izravnavajući sloj.. —— I I \>rasvjetni plin žuto~~| vodeni plin | zeleno | | smeđe | Termo . 3) Tarac Drvo Granitna ili sijenitna ploča Blokovi od šljake Opeka itd. riječna voda | zeleno | crno | zeleno | prijava voda.) žuto |ljubičas. | crveno | naranđ.| lužina | Ijubićas. | zeleno | slana voda | zeleno | cmo | zeleno | crno | zeleno | tehnička voda. 4) Drvo Daske od mekog drva .. . . Ptg . . Ptd ..Zk Sd Zd . . .. . . ..i akustička izolacija općenito Izolacija od mineralnih vlakana Izolacija od staklenih vlakana žuto~~| uljni plin 1 bijelo 1 žuto | 1 bijelo 1 žuto Izolacija od drvenih vlakana Izolacija od tresetnih vlakana ^ Pjenasti sintetički materijal Pluto | zeleno | crveno | zeleno | voda pod tlakom | zeleno | naranđ. . točkasto zalijepljen Sloj zalijepljen po cijeloj površini Kit za poravnavanje Vapnena boja Tutkalna boja Mineralna boja Uljana boja Voštana boja Zakretna vrata Rotirajuća vrata Klizna vrata Strop Sv St Sm Su So Zid Zv Zt Zm Zu Zo Keramika Drvo Klinker Tapete itd. .rabic Impregnacija O o o o n o Filtarska hasura Drenažna ploča Podzemna.j crveno [ijubičas. DIN 18195 simboli za brtvijenje. J lužina 1 ulje I koncentrirana I kiselina Ploča od drvene vune vezane cementom | plavo | crveno | plavo | komprimirani zrak I plavo | cmo I ž"t0 | plavo | ugljena prašina • Gipsana ploča | plin Iz peći. Ptš .) vod za ispiranje Ploča od drvene vune vezane magnezitom | naranđ. | kiselina | naranđ.Zu Sp Zp u prozorskim odnosno vratnim okvirima Utisnuti šljunak Pijesak Predpremaz. .. . Prodiruća vlaga Teren.. . . Pto Pd . . Bukove platice . izolacija.. na padini. |ljubičas. sirov Gipspanel s kartonom td . .| žuto | I | | plavo | | crveno žuto | generatorski plin i — žut0 1 gradski plin.

temelju u presjeku V/k isto u tlocrtu SC H Zid od zemljane opeke u vapnenom mortu Zid od kamena u mortu Žlijeb na donjoj strani stropa u presjeku x smeđe crveno Ral 3016 sepia sivo crno cinčano žuto Zid od lomljenog kamena u cementnom mortu Šljunak Šljaka Pijesak isto u tlocrtu Kanal u podu u presjeku • sdío' isto u tlocrtu A) sidrena traka u presjeku B) isto u tlocrtu A) Okno u presjeku B) isto u tlocrtu Žlijeb u zidu i otvor u stropu u pogledu V////////A bijelo oker FEG Košuljica (gips) Žbuka Betonski predgotovljeni elementi Armirani beton ljubičasto RAL 4005 modrozeleno RAL 6000 A) čahura za cijev u pogledu B) isto u tlocrtu Dimnjaci u tlocrtu Plinski dimnjaci u tlocrtu (3) Oznake za građevinske obrasce <'<'///<'//. građevine Kamp i teren z a izletnike Kupalište I 11 l i j Trajni mali 1. smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 ® i Ulkonačnici se zatvara = ostaje otvoreno 7/b ^777// Žlijeb u podu. ZM BI KZM KL nasipana zemlja Zid od opeke u vapnenom mortu Zid od opeke u cementrnom mortu Zid od opeke u produženom mortu Zid od porozne opeke u cementnom mortu Zid od šuplje opeke u produženom mortu Zid od klinkera u cementnom mortu Zid od kamena vapnenca/pješčenjaka u vapnenom mortu ZŽ ZJ ZŽ ^ r////. ••• I Park Postojeće Í. — smeđe RAL 8001 Čelik u presjeku Drvo u ravninama presjeka Situacija postojeće javne prometnice *— —X—K— Objekt koji će • se ukloniti munmm S 0 Akustička izolacija crno i bijelo Hidro.ÜN:"*'' l/t-v*. p o d a = donji rub z i d n o g žlijeba položaja: na stropu ispod stropa iznad poda iznad terena (4) GR PG DR ZŽ OSNOVNE NORME OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE D I N 1 3 5 6 .i termo izolacija Predviđene ali još neizgrađene prometnice Javna zelena površina sivo RAL 7001 l + . I — 1 Sportski I teren Dječje igralište Ismeđel žuto [smeđe] plinsko ulje [smede| cmo [smeđe] katransko ulje |smede|crveno|smeđe] benzin |smeđe| bijelo [smeđe] benzol [ crno | katran [ sivo [vakuum 10 . se) žljeb u zidu GR DR G R PS Kota se odnosi na: = gornji rub = donji rub = gornji rub sirovog poda = gornji rub gotov.» QP Oznake u tlocrtima i presjecima 2) Za oznake nS = = iS = nP = nt it k ' Jednobojno U bojama 3) Kratice svaki put dodati svijetlozeleno = ispod terena = u kontinuitetu peceña siena sraslo tlo Vd PI Gr Ve El Z a svrhu korištenja: = instalacija v o d e = instalacija plina = instalacija grijanja = instalacija ventilacije = elektroinstalacija crno bijelo smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 Bb. stropu.'//. ""////'%'•'•'//• maslinasto RAL 6013 Nearmirani beton TOC.•//.| Groblje + Stari dijelovi građevina I ••• .t .Za elemente zgrade: = pod P S T PS PG Z ZR ZZ PO PK PŽ SO SŽ TO TŽ ST CČ 0 OZ ZO ZŽ = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = strop temelj sirovi pod gotovi pod zid razupiranje zazida se otvor u podu kanal u podu žlijeb u p o d u otvor u stropu žlijeb u stropu otvor u temelju žlijeb u temelju sidrena traka čahura za cijev okno otvor u zidu (zatvara se) otvor u zidu (ne zatv.

5" 437.5 885 885 3.5 11.25 0.5 0. mogu biti potrebne i druge kombicanije debljina linija.0 0.5 -86.00 K il mint- ® polje Oc Ob 0b2 0b2 b b.35 0.426 -437. 1:50 cm). konture uskih ili malih presječenih dijelova građevine Kotne linije.05 5 5 50 0.35 0.5 0.02. 1:100 cm 1 1 1 1 1 1 b24.5 674 113.0 0.5 "138.76 3760 Vidljivi rubovi dijelova građevine. te kod nacrta koji su određeni da se kopiraju na mikrofilm.35 — — — — Dijelovi građevine koji se nalaze iza promatrača 0.3.25 Linije s uputama Crtkana linija*) (srednje debljine) Linija crta .točka (debela) Linija crta . b2 *" cjcjcm" (?) ^ (8) Raster osi .5 426 24 1 1 1 1 1 1 i 1 1 1 1 C2 UZ 266 236 (3) 62.5 61.5 pločice mort košuljica parna brana izolacija konstrukcija stropa Osi 0.25") 0. Vrste linija Najvažnija primjena Mjerilo nacrta 1:1 1:5 1:10 1:20 1:25 1:50 1:100 1:200 Širina linije u mm Puna linija (debela) Puna linija (srednje debljine) Puna linija (tanka) Konture presječenih dijelova građevine 1 0. Mjerne jedinice Oznaka za ravninu presjeka 1.25 0.točka (srednje debljine) Točkasta linija*) (tanka) Pokriveni rubovi dijelova građevine 0.35 mm ako treba smanjiti sa 1 50 na 1 100 Upute.35 0. M: 1:50 cm.5 "138. kota kotna linija pomoćna linija granica kotne linije (T) Vrste i debljine linija .76 (7) Nazivi u kotiranju -188. što treba navesti u sastavnici (npr. 0. M: 1:50 cm 1 1 1 1 1 020B 1 1 —— 1 1 -<j>0.35 0 25 0.5 Mjerne jedinice 1 m 2 cm 3 m.5- 625 24 3E -674Kotiranje izvan crteža na pr.5 113. 1 m npr.76 376 3.5- 1 1 1 1 1 1 1 0b. -236' .cm 4 mm 2 I 3 4 1.35 Primijenjena mjerna jedinica u vezi je s mjerilom.35 0.88 88. r JU i 1 1 24 188. 5 88s 62 1 1 1 1 1 1 1 1 1 u Kotiranje stubaca i otvora npr.polja Kotiranje koordinatama npr. m 11 .7 Mjere ispod 1 m iznad npr.7 0.35 0.DIN 1356 + DIN 15 Dio 1 OSNOVNE NORME Za građevinske nacrte treba upotrijebiti vrste crta prema -> 0 Navedene debljine crta zadržati i pri crtanju tušem.35 0.4 — -Jäf .24 24 24 24 0. raster 0. linije s uputama Napomena: Kod crtanja ploterom s EDV uređajem.35 *) crtkana linija crte su dulje nego razmaci među njima točkasta linija točke ili crta su kraće od razmaka među njima **) 0. 5 .35 0.

5* 0. odnosno nije prikladna. 7 ** z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 s priključkom na okno sa slobodnim protokom također 11.00 m. aluminij. 8 0 m. pri č e m u s v a k i p o j e d i n i l u k s m i j e i m a t i n a j v i š e 4 5 ° . Cijevi ispod p o d r u m s k o g poda smatraju s e unutarnjim v o dovima.1 + - + - X. 70°.3 + + + + + + + + A1 * z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 također i 0 . bakar.kolčak s pelešom Jednostruki kosi priključak s kolčacima 45°. 90° Jednostruki kosi priključak . Ovisno 0 t o p o g r a f s k o m položaju.3 krajevima - + + + + - + - + A1 Stupanj i s p a njenosti h/d (prema D I N 1 9 8 6 dio 2) 0. N e m o ž e li s e s p a j a n j e s a b i r n i h cijevi i z v e s t i f a z o n s k i m k o m a d i ma.7 1:66.DN Oborinska i mješovita kanalizacija izvan zgrada 1: D N 1.Glavn i vod O d i/od obor nske vo de OSNOVNE NORME DIN 1 986. 45°. + % Slijepi peleš X. 90° Jednostruki kosi priključak s pelešima 45°.7 ! DN 2 Fekalna kanalizacija izvan zgrada 1:DN 1:DN 1. 90° Koljeno s kolčakom Račva s pelešima Cijev odnehrđajućeg čelika odobrenje + - + - + + + + + A1 t=a + + B1 teško zapaljivo . U glavne i sabirne v o d o v e smiju s e ugraditi račve s najviše 45°.1 . 90° Dvostruki kosi priključak s kolčacima 45°.1 . 70°.DN 1' D N 1:DN do D + Keramička cijev s kolčakom DIN 1 2 3 0 .norma ili o z n a k a atesta Nedostupno u objektu Priključni I spojnl vod Vod u padu Sabirni vod U zgradi | i Na otvorenom Mješovita kanalizacija unutar zgrada 1:50 1:66.1 + + + - + + + + - A1 Slika Čelična cijev DIN 19530-1-2 + + + Simbol ) 1 Naziv + + + + + - A1 ( 3 ) Komad s kolčakom • ( 4 ) Komad s pelešom (Komad s kolčakom i v ^ / pelešom Jednostruki pravokutni priključak s kolčacima Dvostruki pravokutni priključak s kolčacima Jednostruki pravokutni priključak s pelešima Jednostruki pravokutni priključak . P r o m j e n e smjera cijevnih v o d o v a m o r a j u s e izvesti f a z o n s k i m kom a d i m a .7 1:66. 1.7 0.0 cijev s glatkim odobrenje ^2) Minimalni padovi kanalizacije cijev j e izvan zgrade izložena opasnosti o d smrza- Kanalizacijska Betonska cije\ D I N 4 0 3 2 s pelešom Betonska cije\ DIN 4 0 3 2 s kolčakom + + A1 vanja. U približno horizontalnim v o d o v i m a dvostruke račve nisu dopuštene. Gledano u smjeru tečenja vode.7 0. treba izgraditi kanalizacijsko okno. PVC-U-cijev DIN V 1 9 5 3 4 . L=300-550 i Cijevni zatvarač PE-cijev tvrda s profiliranom stijenkom odobrenje - - - - - - P=tJ E=K PP-cijev DIN 1 9 5 6 0 + + + + - + + - + B1 D=i PP-cijev pojačana odobrenje DIN 19561 + - - - - - - B2 Koljeno s pelešom S-komad (etažni luk) I O J ABS/ASA/PVC cijev + + + + + - + + B2 \ \_7 ® Luk s pelešima (razl.l u k o v i m a .6 Keramička cijev s glatkim D I N E N 2 9 5 . pocinčani čelik) DIN 18461 + A1 Ljevano željezna cijev bez kolčaka ( S M L ) DIN 1 9 5 2 2 . 70°. © Područje primjene kanalizacijskih cijevi Sifon Fazonski komadi za cjevovode 12 . 30°.7 1-BM 2 Oborinska kanalizacija unutar zgrada 1:100 1:100 1:100 vm Materijal D I N .kolčak s pelešom 45°. 70° Luk s kolčakom i pelešom Redukcijski luk s pelešom t"" t * — h. Značenje simbola: + m o ž e se upotrijebiti. dubina j e 0 .5 0.7** Keramička krajevima.20 m . X. 60°. + + - - - A1 Armiranobetonska cijev DIN 4 0 3 5 - _ + + + + - - - A1 Staklena cijev odobrenje DIN 19840-1-2 + + - + + + + + A1 Salonitna cijev + + + + + + + A1 nije zapaljivo Salonitna cijev DIN 19850-1-2 - - + + - - - - A2 Limene cijevi (cink. Redukcijski komad s pelešom Redukcijski komad s pelešom i kolčakom Redukcijski komad s kolčakom i pelešom XZH <>-—Komad za čišćenje. kutevi) ABS/ASA/PVC odobrenje s pojačanim vanjskim slojem - - + - - - - - B2 Dvostruki luk s pelešima Luk s kolčakom 15°. V a n j s k i m v o d o m s m a t r a j u s e u t o m s m i s l u s v e cijevi i z v a n g a b a r i t a zgrade.komad odn.DN 1.- Kapa UP-GF-cijev DIN 1 9 5 6 5 . 1.1 DIN E N 295-1-3 + + + + A1 nije zapaljivo od 200 2 DIN 1 2 3 0 . j e d a n s e cjevovod ne smije uvesti u drugi m a n j e g a presjeka (iznimka: o d v o d oborinske v o d e izvan zgrada). . L = 300+ 600 Redukcijski komad s kolčakom na širem otvoru . 70°. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA Vodovi za kondenzat iz instalacije grijanja Ponašanje pri požaru Minimalni pad z a DN Fekalna kanalizacija unutar zgrada 100 125 150 1:50 1:66.2 + - Račva s kolčacima PVC-U-cijev s valovitom vanj odobrenje skom cijevi - - + - - + - PVC-U-cijev profilirana + - Paralelni priključak s kolčacima T . križni komad s pelešima + - - - + L PVC-U-cijev s izolacijom odobrenje + - + - - + > ~ ® PVC-C-cijev DIN 19538 + + + + - + + + + B1 IE—• PE-cijev tvrda DIN 19535-1-2 + + + + - + + + + B2 normal zapaljivo DIN 19537-1-2 + - + + - Redukcijski komad s kolčakom.nije uporabiva.1 . tankostijena DIN E N 2 9 5 .

1 2 Stupanj punjenja 1 Odnos visine punjenja h prema promjeru d. i/ili nagib sustava odvodnje ne mijenjaju Broj pisoara do 2 do 4 do 6 0.1 2 1 Minimalni promjer DS m i n mm U normi određeni minimalni promjer koji proizlazi iz dopuštene tolerancije traženog promjera na niže. gostionice. sjedaća kada. D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 .0 7 Kuhinjsko izljevno mjesto (sudoper. veliki ugostiteljski objekti. Npr. Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . Vidjeti. praonik z a noge Kada za kupanje s direktnim priključkom Kada z a kupanje priključena pomoću cijevi izvan poda duljine do 1m na odvodnu cijev > D N 7 0 Traženi promjer DS mm Unutarnje dimenzije (tražene dimenzije) cijevi. fazonskih komada. l/s Efektivni dotok koji ne podliježe razmatranju istovremenosti Otjecanje oborinske vode l/s Otjecanje oborinske vode priključenog slivnog područja pri zadanoj proračunskoj količini oborina Otjecanje fekalne vode l/s Otjecanje u instalaciju koje proizvodi navedeni broj priključenih izljevnih mjesta. tuš na stalku.Naziv Jedinica Simbol u formuli Objašnjenje (definicija) OSNOVNE NORME DIN 1 986. uzevši u istovremenost obzir Otjecanje mješovite vode Vm l/s Zbroj količina fekalne i oborinske vode Vm = V s + V.1 2 K l/s 0. Za vrste zgrada koje ne pripadaju onima u tablici 2 treba za kanalizacijska postrojenja koeficijent otjecanja K odrediti na temelju specifične namjene zgrade. Vrsta građevine. spojne elemente za cijevi i fazonske komade. lječilišta.5* 2* 1 1.1 2 Orijentacijske vrijednosti koeficijenta otjecanja K Preračunavanje S/AM/s za različite vrijednosti koeficijenta K prikazano je u tablici 3. pensioni. Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . hoteli Javna kupališta. Izljevno mjesto u laboratoriju Iz: E D I N E N 7 5 2 .5 Nagib cm/m Razlika visina dna cijevi u cm u odnosu na 1m duljine cjevovoda ili kao relativna vrijednost. bit će mjerodavan taj instalirani dotok. Vidjeti: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 .5 1 1 = 40 70* 100* 50 70 100 100 50 50 D N 100 W C školjka.0 8 odnosno uređaja z a izdvajanje a m a l g a m a Pisoar (pojedinačna školjka)* 0. pa ostaje na površini ili prodire u zgradu. z a cijevi.1 1992-08 Odvod zubarske instalacije prema D I N 1 3 9 3 7 Preopterećenje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda u sustavu odvodnje otječu pod tlakom. K Vv l/s Računski određeni kapacitet nekog pogonskog uređaja.1 2 Kada z a kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom (izljev). ODVODNJA ZA ZGRADE I ZEMLJIŠTA Količina oborina z a koju se dimenzioniraju dijelovi uređaja z a odvodnju. Nominalni se promjer smije upotrebljavati pri hidrauličkom promjeru umjesto traženog promjera s a m o ako se od proračunatog minimalnog promjera razlikuje z a manje od 2 . način odvodnje Stambene zgrade.5 Spojni vod između izljevnog ventila kade i izljeva 40 50 70 _ 1 k 40 50 40* 50 Nominalni promjer sabirnog priključnog Dionica Ts m Dio cjevovoda u kojem se protok. ukoliko se radi o kružnom presjeku cijevi.5 2 voda D N 70 70 70 100 Ostale definicije pojmova vidjeti D I N 1 9 8 6 . Pri tome treba u obzir uzeti istodobno otjecanje otpadne vode iz različitih uređaja.0 7 Umivaonik z a ruke. Vidjeti i D I N 4 4 0 5 : 1 9 8 5 . položene odvodne cijevi Predmet odvoda ili vrsta voda AWS 0. V. s dopustivim tolerancijama* na pr.) Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 .5 1 1.5 0. 1: 5 0 i 2 c m / m Vidjeti: D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 . izljev. ali ne dospijevaju na površinu i ne uzrokuju prelijevanje. priključni vod od izljeva do 2 m duljine 1 Minimalni unutarnji promjer mm Unutarnji promjer cjevovoda koji proizlazi iz dozvoljenog odstupanja D N prema d. opseg itd.0* 1. vidjeti DIN 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . umivaonik u nizu 50 Pogonska hrapavost ki DN mm Veličina hrapavosti kojom se uzimaju u obzir svi gubici protoka u odvodnim instalacijama. Ako je tako ustanovljena količina otpadne vode Vs manja od najvećega instaliranog dotoka jednog od potrošnih mjesta. npr. promjer d. Proračunska količina oborina l/(sha) Slivno područje A V m2 Horizontalna projekcija područja (A) s kojeg oborinska voda pritječe uređaju z a odvodnju Koeficijent otjecanja 1 U smislu ove norme odnos količine oborina koja pritječe uređaju z a odvodnju i ukupne količine oborina slivnog područja. iz proizvođačkih podataka z a pridržavanje traženih veličina presjeka (površina. pumpe. stroj z a hlađenje Podni izljev DN DN 50 70 1 1.1 2 Količina otpadnih voda Za određivanje presjeka kanalizacije mjerodavna je maksimalna količina otpadne vode koja se može očekivati Vs.5* 0. priključni vod od izljeva preko 2 m duljine 1 Prelijevanje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda istječu iz sustava odvodnje ili u njega ne mogu uči. Nominalni promjer treba približno odgovarati traženom promjeru.1 preko 6 * sada donja granica dimenzija * Ako postoji uputa proizvođača moraju se tamo n a v e d e n e vrijednosti uključiti u dimenzioniranje i) Pojmovi odvodnje zgrada i zemljišta © Vrijednosti priključaka predmeta odvoda i osnovne vrijednosti za nominalne promjere pojedinačnih priključaka (sabirni vodovi priključaka) 13 . kućna perilica kapaciteta Nominalni promjer Identifikacijska veličina koja se koristi kao oznaka z a dijelove koji pristaju jedni uz druge.7 1. prema zbroju instaliranog dotoka vode i/ili u nekim slučajevima iz stvarnog dotoka: VS=K- + \/e Dotok vode V. tuševi u nizu Laboratoriji u industrijskim pogonima * ukoliko nije mjerodavan ukupni dotok vode Ve Vrijednosti koeficijenata otjecanja Karakteristika priključka Nominalni promjer pojedinog priključnog voda Kapacitet toka v„ AW. 5 % .2* Karakteristika priključka 1 Proračunska veličina pripisana n e k o m izljevnom mjestu pri dimenzioniranju odvoda od njega (1 l/s) Koeficijent otjecanja l/s Veličina ovisna o vrsti građevine. poklopaca o k a n a itd. Iz: E D I N E N 7 5 2 . dvostruki sudoper) uključivo stroj z a pranje posuđa kapaciteta do 12 kompleta stolnog pribora. Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 .ili podtlaka Otjecanje pri djelomičnom punjenju VT h/d. V.5 2 2. npr. s pripadajućim trajanjem oborina (T) i učestalosti (n). upravne zgrade.1 2 do 6 kg suhog rublja s vlastitim sifonom Perilica kapaciteta preko 6 kg do 12 kg suhog rublja Profesionalni stroj z a pranje posuđa. škole Bolnice. trokadero Tuškada. vidjeti D I N 2 4 0 2 . proizlazi iz karakteristike otjecanja Kapacitet otjecanja l/s Proračunski protok kanalizacijskog cjevovoda pri kompletnom punjenju bez statičkog pre. 1 l/s Otjecanje pri djelomično ispunjenom cjevovodu.1 1 9 9 2 . Kada za kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom (izljev).

Sabirne vodove dulje od 5 m i DN 100 s priključcima zahodskih školjki i visinskim razlikama H o d 1 m ili više treba bezuvjetno odzračiti.Vrste jedinice a) višesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija b) višesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija. uz DN 70 najviše 5 m i uz D N 100 (bez priključka zahodske školjke) 10 m.Odzrazračeno čeno Duljina L m1> DN 40 50 70 DN 40 40 50 40 Umivaonik. © Udio oborinske vode u mješovitoj kanalizaciji Slučajevi opterećenja l/r otjecanje oborinske vode Pojedinačni priključni vodovi Osnovni DN D N uz uzimanje u obzir kriterija z a polaganje Predmeti kanalizacije Kriteriji za polaganje Visina H Broj lukova komada m 1> 2) do 1 preko 1 i do 3 preko 3 do 3 do 3 preko 3 Neod. 1 m horizontalne udaljenosti do vertikale Pojedinačni priključni vodovi 100 100 do 5 do 5 do 1 preko 1 do 4 preko3 bez ograničanje 100 100 100 100 - 25 >16 prisilno odzračivanje prisilno odzračivanje svi prisilno odzračivanje 3 W C s jednim umivaonikom (WT) u E G . A k o je više crpki za otpadnu vodu priključeno na jedan zajednički glavni ili sabirni kanalizacijski vod.25 bez ograničenja 40 40 Sabirni priključni vodovi D N uzevši u obzir kriterije polaganja do 3 Kada z a kupanje s direktnim priključkom 50 preko 3 i do 0. sabirni ili glavni vod) do najvišeg sifona L razvijena duljina voda do najudaljenijeg sifona 6 umu 3 (3) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi (4) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi 14 . uređaji za dizanje fekalne vode.4 Vp.5 - 50 - Podni izljev s priključkom kade ili tuškade 70 preko 5 do 10 100 70 4.a 100 saWC 100 saWC svi 100 Pojedinačni priključni vodovi 70 do 10 Pojedinačni priključni vodovi bez W C školjke 100 preko 10 ii do 1 preko 1 125 do 3 100 16 - - W C školjka W C školjka. visinska razlika H mora biti manja od 1 m. ali bez kuhinje Jednosobni stan za sve predmete odvodnje Hotelska soba i si. 4 4 © Karakteristike priključaka određenih jedinica (za vertikalne.a " 100 do 10 preko 1 do 3 preko 6 preko 10 preko 10 do 5 do 5 i i i preko 3 preko 3 preko 3 do 1 1 100 prisilno odzračivanje - 100 bez ograničenja 70 100 100 - 1. Računska provjera prekoračenja kapaciteta potrebna j e samo kod vodova koji su dirrienzionirani za stupanj punjenja h/d\ = 0.25 do 1 preko 1 i do 3 preko 1 do 3 prekol i do 3 40 70 40 1 70 3 3 1.5 do 10 70 16 70 50 Pojedinačni priključni vodovi 50 preko 3 preko 5 100 bez W C . DIN 4040-1 i-2 i DIN 4043 Kanalizacijske pumpe. Ima li više od tri promjene smjera.H maksimalno 4 m iznad položenog voda . Za sabirni vod sa DN 50 duljine L do 6 m. može se ukupno potrebna energija za njihov pogon reducirati. uz uvjet da zbroj \/q i V m odnosno V s ne prelazi kapacitet glavnog ili sabirnog voda.5 25 50 70 100 bez W C . tuš-kada i sjedećih kada koji nemaju više od tri promjene smjera (uključivo luk na sifonu) m o ž e se primijeniti nominalna dimenzija DN 40. b) kod fekalne i mješovite kanalizacije mjerodavna je veća vrijednost . O D V O D N J A IZ Z G R A D E I ZEMLJIŠTA Dimenzioniranje kanalizacijskih uređaja u nastavku na tlačne vodove Vodove sa slobodnim vodnim licem u nastavku na kanalizaciju pod tlakom treba dimenzionirati kako slijedi: a) kod kanalizacije oborinske vode treba protok iz crpki Vp pribrojiti toku oborinske vode V r . Sabirni priključni vodovi @ Sabirni neodzračeni priključni vod nominalne dimenzije DN 50 smij e biti dug (uključivo najudaljeniji pojedinačni priključak) najviše 3 m.priključak na vertikalu preko FB .AWS 5 4 OSNOVNE NORME DIN 1986. svaka se daljnja crpka uzima u račun sa 0.protok iz crpke ili ostala količina otpadne vode.D N vertikale > 7 0 40 do 1 do 0. odnosno sa DN 70 duljine do 10 m i visinskim razlikama H od 1 do 3 m treba poslije vertikalnog dijela ugraditi sljedeću veću DN ili cjevovod od zračiti. veliki automati za pranje rublja odnosno posuđa koji su tlačnim vodom priključeni na kanalizaciju Proračunska količina otjecanja % dotok vode Ve dotok vode 14 dotok vode l/p protoka pumpe Dimenzioniranje kanalizacije • Priključci Q> Za pojedinačne priključke umivaonika.25 preko1 do 3 bez ograničenja bez ograničenja bez ograničenja bez ograničenja 50 50 maksimalne DN Kriteriji za polaganje 70 50 neodzračeno 1 odzračeno - Duljina L m'l 50 50 70 70 do do do 3 6 5 Visina H m1) do 1 preko 1 do 3 do 1 preko 1 do 3 do 1 neodzračeno DN 50 70 od vertikale 70 100 od vertikale 100 odzračeno DN - Kada z a kupanje s priključkom na podni izljev >40 do 3 do 5 do 0.7. umivaonik z a ruke. sjedeća kada 40 do 3 Kada z a kupanje . treba primijeniti DN 50. za sve predmete odvodnje T.5 4. Slučajevi opterećenja Niz praonika i niz tuševa Laboratorij Uređaj za odjeljivanje prema DIN 1999-1 do 3. sabirne i glavne vodove) Reducirane karakteristike priključaka Za slučajeve opterećenja prema tablici 2 treba pri dimenzioniranju uzeti u obzir dotok vodel4 odnosno protoku pumpe l/p ili otjecanje oborinske vode VR Pri tome se ne preračunavaju u karakteristike priključaka AWX.a maksimalno 1 m od vertikale H L visinska razlika od priključka na odzračni vod do sifona predmeta odvodnje razvijena duljina cjevovoda do sifona iLst l A Maksimalno dopuštene duljine i visinske razlike pojedinačnih priključnih vodova 2) broj lukova uključivo izlazni luk sifona H visinska razlika od priključka na odzračeni vod (vertikala. npr. max.razmak W C .

maksim. .3 1. Dopunjujući DIN 1986 .).6 7. *> vidjeti objašnjenja **> ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s .5 115. broj WC-a - K = 1. javljaju se razlike u očekivanoj količini vode.7).6 0.n mm 70") maksim.AWS maksim.dječja igrališta s dijelom nepropusnih površina .AWS maksim.gumna .9 146.4.7 i/s K = 1. s planiranim plavljenjem. npr.3 6.vidjeti i DIN 1986 . DN *) K = 0.1.0 121. naveden je i granični broj zahodskih školjki (daju velike količine tekućeg i djelomično krutog otpada) koji se smije priključiti.5) uz odobrenje lokalnih vlasti.vrtne staze s vodom vezanom površinom ili .zasađene krovne površine1* . 1988 .AWS maksim.5 0.3 K = 0.0 samom zemljištu (eventualno poniranje.posebne izvedbe krova. broj WC-a 9 - K = 0.5 0. maksim.tarac od betonskih blokova položen na prijesak ili šljaku opločene površine .5). navedena je i količina otpadne vode Vs koja proizlazi iz zbroja AWS s. Pri tome se može primijeniti formula © ili -> © s.5 115.površine od sintetičkog materijala.krov s kulirom . broj WC-a - 68. rampe l .6 6.učvršćene površine s ispunom reški i .2 97. Osim toga. ali najmanje na dvogodišnji petominutni pljusak r5{0. dopušt.0 121. '' Prema smjernicama za projektiranje.2 10. dopust. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) odzračivanjem priključiti na zasebnu Vertikalne fekalne kanalizacije s direktnim ili indirektnim pomoćnim K = 0. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA d.6 0.5 17.za ekstenzivno ozelenjene preko 10 cm debljine sloja . .1 : 1988-06.6 treba pri unutarnjoj odvodnji većih krovova predvidjeti zadovoljavajući rezervni odvod. .glavni vodovi oborinske vode ispod površina koje ne treba štititi od poplave mogu se proračunati na manju količinu oborina. broj WC-a - © gdje znači: Vr A i// r T(n) 10000 u l/s 68. broj WC-a - I.parkovi i površine pod vegetacijom .0 l/s maksim.4 8.5 0.2 maksim. 16.0 l/s I.7 14. npr. sintetički travnjaci . m. .7 l/s K = 1.2 97.teraco sa zalijevanjem reški J . Kanalizacijske vertikale sa sekundarnim odzračivanjem mogu se opteretiti sa 70% većim protokom. koeficijent otjecanja @ r T ( n ) proračunska količina oborina u l/(s • ha).površine pošljunčane ili obrađene šljakom. Glavni vodovi izvan zgrada mogu se od DN 150 naviše dimenzionirati prema (h/d.5 l/s maksim. npr. uz suglasnost 1. Kako bi se izbjegle smetnje u pogonu.krovne površine nagiba većeg od 3° i . tab. Vertikale s glavnim odzračivanjem treba dimenzionirati prema © U © je naveden i broj priključaka kojima se vertikala smije opteretiti. DIN 1986 .5 l/s maksim. . djelomočno učvršćene. npr. Veličine protoka pri djelomičnom punjenju cijevi dane su prema položaju (unutar ili izvan zgrade .1.7 0.AWS mm 70"> 100 125 150 l/s maksim.9 146. min VS I. dopušt. .travnjaci lokalnih vlasti. ali najmanje dvogodišnji petominutni pljusak r ^ Q 5 y U tom slučaju je za veće ravne krovove (oko 5000 m 2 ili više) potreban proračun preopterećenja na slučaj dvadesetogodišnjeg petominutnog pljuska r 5 ( 0 05) . plavljenje neugroženih površina. 16 © . I. 200 l/(s • ha).1 5 33 57 78 208 2 16 28 38 102 Kanalizacijske vertikale Najmanja nominalna dimenzija kanalizacijske vertikale je DN 70. Izolaciju treba izvesti iznad visine plavljenja. Vrijednosti ispod izlomljene crte smiju se za dimenzioniranje primijeniti samo uz obrazloženje (v.8 9. broj WC-a DN *> d.5 4.0 l/s OSNOVNE NORME DIN 1 986.3 0. retencijskih bazena i si. izvedbu i održavanje krovne vegetacije Smjernice za ozelenjavanje krovova ® Koeficijenti otjecanja y za određivanje otjecanja oborinske vode Vr 15 .) . = 0.za ekstenzivne ozelenjene ispod 10 cm debljine sloja Djelomično propusne površine i površine sa slabim otjecanjem.AW% Vs l/s 2.0 121.6).krovne površine nagiba < 3° .1 5. broj WC-a - 70») 2.asfaltne površine .2 97.4 0. broj WC-a - I. npr.betonske površine. Odstupanja od ovih pravila mogu biti: . Dimenzioniranje prema ©. Ako mjesne vlasti ne raspolažu podacima o oborinama. 1988 .3 0. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) (J) Vertikalne fekalne kanalizacije s odzračivanjem priključiti na zasebnu DN K= 0. a opterećenje vodom obuhvatiti statičkim proračunom. = 0.1 : 1 9 8 8 . One se kompenziraju zadržavanjem oborinske vode pri trajanju pljuska od 15 minuta na 0. Unutar područja preopterećenja treba pri polaganju cijevi uzeti u obzir reaktivne sile koje se pojavljuju.3 Vodopropusne površine bez odvodnje ili sa zanemarivom odvodnjom.5 l/s K= 0. slivna površina u m 2 .za sabirne i glavne vodove unutar zgrade može se.3 0. kocka 10 x 10 cm i manja .zbog različitih pretpostavljenih veličina pri dimenzioniranju odvodnje zemljišta s jedne i odvodnje iz naselja s druge strane.prilazi i parkirališta od šupljih zatravljenih blokova 0. npr. prema DIN 1986 .8 0.športske površine s drenažom .AWS maksim.6.0 Vertikalna fekalna kanalizacija sa sekundarnim odzračivanjem Vrsta površine Koeficijent otjecanja V Vodonepropusne površine.za intenzivno ozelenjene .5 115.9 146.0 10. Dimenzioniranje kanalizacije oborinske vode • Dimenzioniranje otjecanja oborinske vode • Proračunska količina oborina Otjecanje s neke slivne površine treba izračunati prema jednadžbi 64 112 154 408 13 22 31 82 8 14 20 52 4 7 10 25 *) vidjeti objašnjenja **) ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s.3 27 185 324 441 1183 14 94 165 225 604 7 46 81 110 296 - 100 125 150 37 65 88 237 24 41 56 151 12 20 28 74 otjecanje oborinske vode u l/s.tarac s više od 15% reški. Glavne i sabirne kanalizacijske vodove (položeni vodovi) treba dimenzionirati prema (h/d-.7 l/s I. S AW% broj Vs d¡ m m mm WC-a l/s 68. npr.1 18 125 219 303 795 - 9 64 112 154 406 4 31 55 76 199 100 125 150 25 44 61 159 16 28 39 102 8 14 20 50 *> vidjeti objašnjenja **' ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. primijeniti i manja proračunska količina oborina. 13. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) (Z) priključiti na zasebnu Kanalizaciju oborinske vode unutar i izvan zgrada treba dimenzionirati na proračunsku količinu oborina od najmanje 300 l/(s • ha). može se proračun provesti s veličinama -> s.vodom vezane površine .0 5.

05) petominutni pljusak čija se količina.3 7. Pri dimenzioniranju tlačnih vodova za odvođenje oborinske vode. Jednom godišnje prekoračene količine oborina petnaestominutnog pljuska r 15(10 ) prema Reinholdu i noviji podaci iz ATV . Petominutna količina oborina. za vodove oborinske vode od lima se vrijednosti u tablici osnivaju na lijevkastim uljevima (naglavci) **' Odgovara DN 125 prema DIN 19535-1.7) Sva u zemlji položena kanalizacija mora. mjerodavna za dimenzioniranje kanalizacije. Posebna izvedba krova s planiranim plavljenjem mora imati hidroizolaciju do iznad visine plavljenja i mora biti dimenzionirana prema statičkom proračunu. Gießen Göttingen Grambek/Holst. DIN 19538.6. Za funkcioniranje potreban uspor u području odvoda ne smatra se plavljenjem krovne plohe ako su odvodi usklađeni s odredbama DIN 19599. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA Količina oborina 'i 51 () r 5 05 <.8 A m2 30 49 75 107 195 303 317 353 574 1233 ¥ = 0.0 A m2 24 40 60 86 156 242 253 283 459 986 i//= 0. Na izljevu.radnom listu A 118. kao raspoloživa tlačna visina uzima se razmak između odvoda i površine usporene vode. Za glavne vodove mješovite kanalizacije izvan zgrade s priključkom na kanalizacijsko okno sa slobodnim tečenjem mogu se upotrijebiti cijevi sa DN 150 ili više (h/d\ = 1. na prijelazu u glavnu ili sabirnu kanalizaciju koja djeluje kao cjevovod sa slobodnim vodnim licem. čija se količina na promatranom području.8 2. I/s 0.radnog lista A 118 u tablici 15. statistički gledano.DN 50 60*» 75 80*> 100 118**> 120**' 125 150 200 max. fi 5 ( i) petnaestominutni pljusak čija se količina.0 A m2 18 30 45 64 117 182 190 212 344 740 y/= 0. prekorači jednom godišnje. Pri dimenzioniranju sustava odvodnje zemljišta treba uvijek koristiti posljednje izdanje ATV . treba osigurati pretvaranje visoke kinetičke energije reduciranjem brzine tečenja na < 2.6 4.7 1.6 8. dop.8 A m2 23 37 56 80 146 227 238 265 431 924 y/=0.0 cm/m. + Vr u l/s Nominalna dimenzija svih cijevi u zemlji mora iznositi najmanje DN 100. DIN V19560 i DIN V19561 Veličine slivnog područja koja se mogu priključiti na kanalizaciju oborinske vode i njene priključne vodove pri minimalnom uzdužnom nagibu (/ mm = 1. bez obzira na -> 0 nalnu dimenziju najmanje DN 100. Izričito se napominje da se sada te vrijednosti mijenjaju u skladu s promijenjenim količinama oborina. Lokalna konstanta u metodi koeficijenata vremena prema ATV . proračunana metodom koeficijenta vremena Kao primjeri petominutnog pljuska. ako je to dokazano hidrauličkim proračunom.5) petominutni pljusak čija se količina. = 0.) Lübeck Mainz Mönchengladbach Mühlhausen*' München Munster-Lager Neumünster Oldenburg Osnabrück Passau Rüsselsheim Saarland (allgem. imati nomi- Frankfurt/Main Garmisch-Partenkrichen Gelsenkirchen Odvodnja s krova p o d t l a k o m Za ovaj sustav treba provesti hidraulički proračun koji se odnosi na građevinu.5 A m2 48 79 120 171 312 485 507 565 918 1972 r = 400 l/(s • ha) V= 1. navode se podaci iz ATV .6 r = 300 l/(s • ha) V= 1. Reduciranje nominalne dimenzije cjevovoda u smjeru tečenja vode dopušta se.2 1.5 A m2 36 59 90 129 234 364 380 424 689 1479 Alzey Baden-Baden Bitterfeld*) Bonn Braunlage Bremen Bremerhaven Bremervörde Dieburg Dortmund Dresden*1 Essen Flensburg 114 120 95 108 96 Mjesto OSNOVNE NORME DIN 1 986.radnog lista A118. statistički gledano.1 : 1 9 8 8 . prekorači jednom u 20 godina.8 29.) Saarlouis Sprendlingen Stuttgart Torfhaus/Solling Trier Tübingen Ulm (Donau) Wetzlar Wilhemshaven Wolsfburg *'Ove vrijednosti potječu iz publikacije "Regenspenden in Deuhschland (Grundwerte für die Entwäserungstechink)" GE 1940. /i/d. tj. Za dimenzioniranje sustava treba računati s najmanje 300 l/(s • ha). statistički gledano. jednom u dvije ili jednom u 20 godina.7 7.Q5) l/(s • ha) 254 267 212 240 214 240 260 227 294 267 227 214 223 267 445 267 267 218 260 187 220 223 218 292 278 234 165 215 334 249 287 289 216 309 236 260 234 194 301 223 247 240 334 274 289 301 303 296 280 265 292 445 312 272 189 249 540 569 450 512 455 512 554 367 625 569 484 455 474 569 948 569 569 464 554 398 469 474 464 621 592 498 351 458 711 531 611 616 460 659 502 554 498 412 640 474 526 512 711 583 616 640 644 630 596 564 621 948 663 578 403 531 v 108 117 102 132 120 102 96 100 120 200 120 120 98 117 84 99 100 98 131 125 105 74 97 150 112 129 130 97 139 106 117 105 87 135 100 111 108 150 123 130 135 136 133 126 119 131 200 140 122 85 112 *' Dimenizije prema DIN 18460.5 13. statistički gledano. cijev puna bez unutarnjeg ili vanjskog pretlaka). V.5 m/s. i~5(0. Halle*) Hamburg Hannover Hannover-Langenhagen Homburg (Saarl. Vm = V.) Idar-Oberstein Ingolstadt Jever Köln Konstanz Krefeld Lampertheim (Hessen) Lingen (Ems) Leipzig*) Losheim (Saarl.) r 5(0. Dimenzioniranje mješovite kanalizacije Količina mješovite otpadne vode. prekorači jednom u dvije godine. prekorači jednom godišnje. f5(0.radnog lista A118 podloga su za proračun petominutnih količina metodom koeficijenta vremena. Ova se količina može samo u obrazloženim iznimnim slučajevima upotrijebiti za dimenzioniranje sustava odvodnje zemljišta. sastoji se od količine fekalne vode Vm i količine oborinske vode Vr. odstupajući od odredaba u DIN 1986 . Količina oborina 16 .

visina 2. visina 2. duljina 2.80 m. Moraju se nalaziti uz vanjski zid kroz koji prolaze priključni vodovi .1 Kućni priključak plina Glavni ventil za plin Izolacijski komad Zatvarač Mjerilo potrošnje plina 6 Izjednačavanje potencijala 7 Cijevi grijanja 8 Vertikalna kanalizacija 9 Uzemljenje u temeljima 10 Kutija kućnog priključka struje 11 Kabel telekomunikacija 12 Gromobran 13 Otvor za ventilaciju 14 Priključak vode 2 3 4 5 OSNOVNE NORME DIN 1986. Dimenzije prostorije za priključke: do 30 stambenih jedinica / do 10 stambenih jedinica ako postoji priključak na toplovod: svijetla širina >1.9x0.6 X 0. Kanal fekalne vode Kana! mješovite vode Kanal oborinske vode Priključak vode Priključak plina Priključak na toplovod 8 Priključak struje 9 Priključak telekomunikacija (7) Sanduk sa crpkom Odzračivanje preko krova Tlačna ravnina • Gornji rub poklopca okna javne kanalizacije tlačni vod dno priključnog kanala Svjetla širina (LW) za okna u m za dubinu okna od >0. (J) Prostorija za kućne priključke prema DIN 18012 PE FA Antena Gromobran Uzemljenje npr.8 0. Temperatura u prostoriji ne smije prelaziti 30°C. dizar ja u m 3 7 14 47 64 144 12 22 100 - • ' si otvor za čišćenje 0.00 m. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA U obiteljskim zgradama za jednu ili dvije obitelji nisu potrebne prostorije za kućne priključke.00 m.8 x 1 Dim snzije u nm B A Z od do 1000 1800 2600 1000 1300 1950 450-500 700-850 800-900 DNZ u mm 100 125 150 I I D bez penjalica bez penjalica I I D Jr Iii LLU-JjJ 10- Obiteljska zgrada Zgrada za više obitelji Stambeni blok m3/h m 3 /h m /h 3 - *' Okna iznad podne visine od 2 m iznad dna okna mogu se izvesti s promjerom od 0. okno ij) 1.4m do <0. Do 60 stambenih jedinica / do 30 stambenih jedinica s priključkom na toplovod: širina 1. Moraju biti pristupačne s općenito pristupačnih prostora (npr. podrumski hodnik) i ne smiju služiti za prolaženje.8 m Primjer zglobni priKljučaK 18 ® Mjere za okno -> © © Izvedba okna sa zglobnim priključkom (8) Uređaj za dizanje DIN 1986 T31 17 . Mora postojati mogućnost odzračivanja izravno u vanjski prostor.8 dno mjesne kanalizacije SZ.00 m -> Q .© • Zidovi moraju odgovarati klasi vatrootpornosti najmanje F30.8 1*1 0.9 r Kapacitet Visin.0 il.8 >0. Kod priključka na vodovod ili toplovod potreban je odvod u podu. Temperatura pitke vode ne smije prelaziti 25°C.> © . u temeljima Daljinski dojavni uređaj Plinska cijev Cijev grijanja PE Kabel osiguranja V Spojni kabel za TN mrežu W Brojilo potrošnje vode Izolacijski komad plinske cijevi Dugi navoj Nosač izjednačenja potencijala Kutija priključka jake struje Kutija priključka jake struje 1 Mehaničko odzračivanje kupaonica/WC < 100 l > 2 Otpadna voda < 100 | > 3 D o v o d grijanja D N 2 5 4 O d v o d grijanja D N 2 5 5 Topla v o d a D N 2 0 6 Cirkulacija D N 1 5 7 Hladna voda D N 25 1 2 3 4 5 6 7 Rev. Presjek okna Priključak na mjesnu kanalizaciju W W W O ' 0. vrata najmanje 65/195 cm.18012. stubište. duljina 3. Prostorije za kućne priključke treba projektirati u suglasnosti s poduzećima za opskrbu i odvodnju. Prostoriju treba zaštititi od smrzavanja.50 m. Kod priključka na toplovod moraju vrata imati jedno zatvoreno krilo.80 m.

u Prskalica na cijevi .S i m b o l i i o z n a k e za kanalizacijske v o d o v e i p r e d m e t e DIN 1451. ©pod tlakom označava se s DSako je (2^) Postrojenje za dizanje fekalne vode (2^) Kada za kupanje Mješovita kanalizacija ( ) Tuš kada © O ovisno o vrsti vodova Odzračnjvod. oznake za smjer kao -> (D . stojeća //)////. dvostruki ( l j ) Sifon (12) Izljev ili odvodni žljeb bez sifona (13) Izljev ili odvodni žljeb sa sifonom ^ ^ Stroj za pranje posuđa Hl ® - M ® nn— nn— Odvod s @ vodu bezpovratnim zatvaračem za fekalija (15) Separator masti (41) Stroj za pranje rublja -CD- "TlT ^ 2 } Stroj za sušenje rublja mr "nr -CD(tD nn— H Sp (16) Separator škroba Klima uređaj © Separator benzina (separator za lake tekućine) ^ 8 ) Taložnik za mulj (19) Separator kiselina Mali uređaj za pročišćavanje. jednostruki (IO) Promjena nominalnog promjera (3S^) Sudoper. dvoetažni sustav Mali uređaj za pročišćavanje. 1 8 4 6 0 OSNOVNE NORME V O D O V O D I KANALIZACIJA Tlocrt Tlocrt Nacrt Naziv Fekalna kanalizacija. ( 7 ) Zatvarač na kraju cijevi © -a Cijev za čišćenje s kružnim ili pravokutnim otvorom tr m 7777777/ v (3^) WC školjka. npr. 1986. počinje i nastavlja se prema gore H ^ (31) Umivaonik. ®tlakom označava se sako je pod DS Nacrt Naziv (27) Pumpa za odvodnju podruma i i i i i g i • i i Kanalizacija oborinske vode. višeetažni sustav Mali uređaj za pročišćavanje. višeetažni sustav Mali uređaj za 1 pročišćavanje. višeetažni sustav K K V K N Kl |—/Vo Slavina hladne vode W (53) Slavina tople vode Pomična slavina hladne vode "ET nn— H Sp Separator ložulja (separator za lake tekućine) Brana za loživo ulje Brana za ložulje s povratnim zatvaračem Povratni zatvarač za vodu bez fekalija Povratni zatvarač za fekalnu vodu Slavina s navojem -€> ® bunar Upojno okno. upojni Tlačni ispirač WC-a Podzemni hidrant DIN 2425 Nadzemni hidrant DIN 2425 Vrtni hidrant DIN 2425 Izljevni ventil s plovkom •o-e18 n Okno sa slobodnim protokom (prikazano za odvod fekalne vode) Okno sa zatvorenim protokom Prskalica za tuš . zidna T • (37) Izljevna školjka (trokadero) ( ) Zatvarač cijevi za čišćenje (3^) Sudoper. umivaonik za ruke © V Vertikala Oznake za smjer a) prolazno b) počinje i nastavlja se prema dolje c) dolazi odozgo i završava se d) počinje i nastavlja se prema gore ( | | ) Bide (3|) Pisoar 0) c ) s (3^) Pisoar s automatskim ispiranjem • / / / / / / / T—J ( § ) Promjena materijala |qJ WC školjka.

Plinovod ne zathijev a zaštitu od smrzavanja 2 Plinska cijev ispod ž b u k e 3 Plinske instalacije u oknima ili kanalima se moraju ventilirati.23-3. Lri Kotlovnica > 35 kW É m Plinski kombinirani bojler Kućni priključak za vodu i plin u istom prostoru širine 1 m i dubine 0.3 Protoka plina m 3 /h 1.4 5. npr.komad za čišćenje K .70-1. Otvori oko 1 0 c m 2 Kod spuštenih stropova moraju se ti otvori razdijeliti u dijagonale.34-7.Simboli za plinske instalacije OSNOVNE NORME PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI 25 © © © © © © © © © ® © Otvoreni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Pokriveni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Promjena presjeka (s podatkom o nominalnom promjeru) Plinski pričuvni bojler Plinska grijalica za prostorije s montažom na vanjski zid (s podatkom o kapacitetu) Plinski grijači kotao Plinski aparati Plinski bojler Cirkulacijski bojler Spremnik vruće vode Plinska peć / plinski kotao Termički kapacitet kW 8.14-3.komad za čišćenje * \ Automatski .1-13.67 0.9 2.kućni Plinski štednjak (4 plamenika) Instalater priključak 3 Obložna cijev 4 Osigurač na izvlačenje 1 Slobodno postavljen plinski cjevovod.6-60.8-28.30 m 19 . zaklopac z a i. terrnostatski zatvarač 9 Plinski aparat: štednjak. klinove ® ® © © 1 Kućni priključak okomito na frontu zgrade Gradski plin I 1 m3 Spoj s dugim navojem Vijčani spoj Spoj prirubnicom Zavareni spoj 8 1 Kombinacija elemenata na ulazu u zgradu 2 Regulator tlaka 3 Zatvarač 4 Plinsko brojilo 5 Ulazni vod 6 Opskrbni vod 7 Odvojak 8 Armatura z a priključak aparata. ne treba osigurati od smrzavanja —|rt 4-rk T .91 0. bojler Produkti sagorijevanja plina Osigurač strujanja i zaklopac za otpadne plinove Zaporna slavina Zaporni zasun Zaporni ventil Yï P0=31 SÜF Plinska brojila na katovima T Terrnostatski zatvarač Kutna slavina Redukcija tlaka Plinsko brojilo u podrumu F T O H T X X X X X X X X Plinsko brojilo 1 Opskrbni vod gradske mreže 2 Čelični vod .5-28. a k o j e kotlovnica u tavanu. plinovodi se mogu postaviti s vanjske strane zgrade.79 Ulaz plinovoda u zgradu (3 Izolacijski element Instalacija u usponu Nastavak instalacije u usponu Instalacija u padu Križanje dvaju vodova bez povezivanja Fleksibilni vod plin žuto / hladna voda svjetloplava cirkulacija tamnoplavo /T Boje topla voda karmin crveno w preljev crno grijanje toplom vodom dovod cinober crveno grijanje toplom vodom odvod plavo za vodove: Vrijednosti priključaka na plinsku instalaciju pijesak Križni spoj Odvojak © Plinske vodove položiti u sraslo tlo. također i za dimnjak za otpadne plinove Filtar Plinska grijalica za prostorije Plinski protočni bojler ra. Ol -cfe Plinski štednjak s grijalicom (4 plamenika) — H 2 - 5 Glavni zatvarač ( H A E ) s integriranim izolacijskim elementom 6 Granica između G V U i instalatera 7 Regulator tlaka Dumm] Tiiinim Plinski hladnjak Opskrba plinom (48 Plinska toplinska pumpa 1 Minimalna zapremina 1 m ' / k W 2 Otvor z a otpadne plinove kod kapaciteta kotla do 50 k W 2 5 0 c m ' blizu poda 3 Otvor z a otpadne plinove pri kapacitetu kotla preko 5 0 kW: presjek otvora 1 5 0 c m 2 + 2 cm 2 z a svaki k W preko 5 0 k W Primjer kapacitet kotla 6 5 k W = 5 0 kW+ 15 k W 1 5 0 c m 2 + ( 1 5 x 2 = 3 0 ) cm 2 = 180 c m 2 Polaganje plinskih cjevovoda Cijev za otpadni plin (s podatkom o promjeru) Uređaji za otpadni plin (s podatkom o dimenzijama).62 1.1 9.

dovod zraka iz susjedne prostorije kW koji će biti Tlocrtna Obujam.75 10 11. Taj razmak mora svakako biti ^ 5 cm.75/1. odnosno zbroj nominalnih termičkih opterećenja. Građevinske mjere su svijetle mjere dovršenih prostorija i otvora. veličina. treba smjestiti što bliže dimnjaka. Gornji ventilacijski otvor prema susjednoj prostoriji bez mogućnosti zatvaranja Isto od ventilacijskog okna blizu poda nn Uređaji . Kod unutarnjih prostorija. površina uz vis. osim onih na vanjskim zidovima.75 15 16. moraju biti povezane s okolnim prostorom gornjim i donjim ventilacijskim otvorima presjeka po 600 cm 2 .25 17.5 13.Kupaonica Kuhinja s prozorom OSNOVNE NORME PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI DIN 18017 -> Q0 Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi iznad osigurača strujanja. ali iznad osigurača strujanja Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici. (2) Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom Kuhinja s prozorom obujam prostorije izračunati prema građevinskim mjerama. Za veličinu i ventiliranje prostorije mjerodavno je nominalno termičko opterećenje.75 kW 5 6. Za prostorije veće od 20 m 3 nije potrebna ni ventilacija ni odvod plinova.potrošači plina smiju se postaviti u prostorijama samo ako njihov položaj.80 S 150 cm 2 . nn Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi Gornji ventilacijski otvor otpada Mali bojleri (protočni) U prostorijama do 5 m 3 obujma ne postavljaju se mali bojleri a u onima od 5 m 3 do 12 m 3 treba postojati odvod otpadnih plinova iz malog bojlera.25 12. Ne smije se ometati odvođenje otpadnih plinova. Peći na vanjskim zidovima sa zatvorenim ložištem. Ostale peći. 2. Obloga mora bočno i sprijeda udaljena ^ 10 cm od kućišta peći. dopušteno samo ako postoji 1m3 obujma prostorije po instaliranom kW Kuhinja s prozorom Otvor za otpadni zrak prem oknu ispod odvodne cijevi.25 8.5 140 W/m 27 W/m2 36 45 63 71 80 89 98 107 116 125 110 W/m 45 57 80 91 102 114 125 136 148 160 80 W/m2 63 78 109 125 141 156 172 188 203 219 40 W/m2 94 W/m2 126 156 218 250 282 312 344 376 406 438 © Primjeri za dovod zraka za sagorijevanje i odvođenje otpadnih plinova preko krova 2 34 W/m2 47 W/m i 50/100 mm 0.5m instalirani 6 m2 8 10 14 16 18 20 22 24 26 28 (5) 15 m3 20 25 35 40 45 50 55 60 65 75 3. ako su u zatvorenom sandučastom okviru. građevinska izvedba i način potrošnje ne izazivaju opasnost. Ti prostori između zapaljivih materijala i potrošača odnosno pregrada ne smiju biti zatvoreni kakb ne bi došlo do akumuliranja topline. Takve prostorije moraju imati ventilacijske uređaje. treba 0 Plinski bojler u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom Kupaonica Kuhinja s prozorom š 150 cm - 2 nn Protočni plinski bojler u kuhinji s prozorom Otvor za otpadni zrak prema ventilacijskom oknu ispod uvoda odvodne cijevi iznad osigurača strujanja plinskog bojlera S 1.00 m m © ( 7 ) Dimnjak za otpadne plinove ^ ^ Priključci na dimnjak za otpadne plinove Veličina i kapacitet toplinskih uređaja 20 . © Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom. ventiliranih prema DIN-u 18017. Razmak između dijelova zgrade od zapaljivih materijala i izvana zagrijavanih dijelova plinskih uređaja i instalacija ili eventualno umetnute zaštite od toplinskog zračenja mora biti dovoljan da se isključi opasnost od požara. Prostorije od 12 m 3 do 20 m 3 moraju imati ili ventilaciju ili odvod plinova iz bojlera. Ventilacijske otvore treba rasporediti prema podacima i nacrtima proizvođača uređaja. te ako ih je atestirao DVGW.

@svjetiljke po 58W 2 Radio aparat broj zvjezdica ®Zamrzivač. općenito Truba ili rog s naznakom vrste struje Kućni interfonski aparat 50/270 (^Ć®) Sirena. svjetlosna barijera Dojava požara s tasterom Automatska dojava požara Interfon.4 Í 1 Generator općenito Motor općenito —. . npr. signalna sijalica. Motor s naznakom vrste zaštite prema DIN 40050 ^ t Sušilo za ruke. općenito Mehanizam za otvaranje vrata Signalna svjetiljka. sušilo za kosu Stroj za pranje rublja Stroj za sušenje rublja Infracrvena grijalica 1T0 Dojava policiji o • o a Budilica s Dojava požara s mehanizmom za pokretanje UJ Dojava taljenjem metala -a I HVt I Slušalica Glavni razdjelnik (signalni uređaj) Preklopnik ispod žbuke ^ (JIM) Motorna budilica Budilica bez prekida ® "¿T Automatski pokazivač temperature Automatski pomoćni uređaj za dojavu požara m Vz Vz Ç? V . sekretarska garnitura Telefon s potpunom vanjskom linijom Telefon s djelomičnom vanjskom linijom Telefon s internom linojom Zvučnik -D Magnetofon ( 6 ) Mikrovalna pećnica ( 7 ) Infracrveni grijač (X © © G D © Svjetiljka za nuždu Reflektor e Pozivna i prekidna ploča Svjetiljka s dodatnim V i ? svjetlom za nuždu Svjetiljka s dvije v S ' odvojene strujne niti 0 ^ -B- Brojilo Ploča za zagrijavanje ^ g ^ Stroj za pranje posuđa (IO) Kuhinjski stroj ® Uređaj za hlađenje. npr. 3 svjetiljke po 36W Ü] Dojava temperature Vremenski relej. npr. svjetlosni signal i Obrtni relej za frekvenciju zvuka I Barijera za frekvenciju zvuka Budilica.g - Fonograf D Uređaj za reprodukciju tona © -x ®\ Svjetiljka za paniku Pojačalo. za stubišnu rasvjetu Relej ili prekidač sa žmiganjem Prekidač za strujni udar Niz svjetiljki. broj zvjezdica vidjeti DIN 8950 dio 2 36 W 58 W © © © ® Ploča brojila. npr. 40 717 Sporedni sat . npr. 5 sijalica od po 60W Pomična svjetiljka Svjetiljka s prekidačem Svjetiljka u nizu Svjetiljka s prigušivačem Glavni signalni sat © Električni uređaj općenito Električni štednjak s tri ploče Kombinirani električni r®Ji ® štednjak s dijelom za ugljen pecnicom pećr ® Električni štednjak s Pećnica Peć -X © > DIN 4 0 7 1 1 .ulaz Telefonska centrala.vidi gore (13) Klima uređaj Signaini i komunikacijski uređaji a o U h Telefizor izmjenični Stražarski automat. općenito prema DIN 40700. općenito -(D) 0+ (14) Uređaj za toplu vodu Spremnik za toplu vodu (16) Protočni bojler GH @ Friteza — n p r © Budilica s naznakom vrste struje o® 0 ŒD (jOl) Udarna budilica. 140 Hz Sirena sa zavijajućim tonom. npr. dio 10 Višestruki telefon.potrošači struje OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJE Svjetiljka općenito Višestruka svjetiljka s naznakom broja i snage sijalica. za promjenu tarife za struju Flourescentna svjetiljka s priborom Flourescentna svjetiljka s podacima Svjetiljka s metalnim parama. npr. šiljak strelice označava smjer pojačanja Telefonski aparat. veza kuće i ulaza Protusmjerni interfon. npr. gong Ventilator t> o en Tipka za zvono Pozivna tipka s imenima Mikrofon ©Budilica za sigurnosni prekidač ©ograničenjem vremena zvonjave O . od 150 do 270 Hz 21 . kuća . uređaj za duboko hlađenje. npr. fotoćelija CH Truba ili rog. npr.® zvonjave © Budilica sa svjetlosnim signalom /jj Preklopnik nad žbukom © © Čegrtalka Zujalo Sigurnosna brava za prolaznike Glavna stanica prostrojenja za dojavu požara Automatska dojava promjene osvjetljenja. s sigurnosnim prekidačem Dojava vibracija (trezorsko klatno) Dojava promjena svjetla. npr. općenito rrrm Grijanje prostorije općenito Termoakumulacijska grijalica Električno grijano staklo EM mžiftHi & ^ 110 Sirena s naznakom vrste struje larmi (111 ^ © a Ulazni interfonski aparat Sirena s naznakom visine frekvencije. općenito Niz svjetiljki. npr s jednim osiguračem Uklopni sat. npr.

vodič Strujna traka A © Krovni nosač. namjena uzemljenje. razvodna ploča Uzemljenje općenito Mjesto priključka sigurnosnog voda prema VDE0100 (Si) RWA-tipka ventilatora © RWA . za stubišnu rasvjetu ^08) Prekidač za strujni udar ^09) Prazna kutija Oslonci vanjskih v o d o v a DIN 4 0 7 2 2 ( H ^ Vod općenito ( i j ) Podzemni vod ( l ^ ) Oslonac. npr. s 5 stupnjeva pokretanja Tipka . oznake. dvožilni Koaksijalni vod i Pravokutni šuplji vod za ' najvišu frekvenciju I Vod usmjeren prema gore . slobodni vod Vod na porculanskim l izolatorima (izolacijska zvona) Vod nad žbukom Vod u žbuki Y Prekidač 5/1 (serijski prekidač. tropolni . v f ^ dvostruki ^ Ž ) Vremenski prekidač -FX- 1 H h ( 7 l ) Masa. npr. jednopolni) Izmjenični prekidač. Pasivni infracrveni ©senzor pokreta ^ © Vremenski relej. Vod usmjeren prema ' dolje jH M ^ 4 ) Utičnica s prekidačem (16) Natezni stup Rešetkasti ©općnenito stup Natezni stup Armiranobetonski stup v S ' općenito Natezni stup Stup sa stopom Dvostruki stup o-o-o-o-o -i-i-i-i-i- H Prekidač za isključenje u nuždi Zvjesdasti trokutni prekidač Pokretač. npr. ©cijevi npr. telefonija. zatvarač ! Zaštitni prekidač. jednopolni) Prekidač 1/2 (isključivanje. npr. stup općenito -e( i j ) Natezni stup Drveni stup A. nulovanje ©zaštitni prekidač (staro)ili (44) Signalnivod (45) Telefonski vod I Vod za radio i Vod sa simbolima i Pojednostavljeni prikaz ' Zaštitni vodič (PE) PEN-vodič 16A I Osigurač općenito ^05) Dodirni efekt. 10A i tip Dll. npr. npr. jednopolni) @ Antenski odvojak. npr. 50A veličina 00 Rastalni prekidač za osigurače. npr. I prikaz ako je potrebno i Kutija . 16A. Krajnji priključak. 4 0 710 2 kHz • T ® H2 (k) O © Senzorski efekt. jednopolni) Prekidač 6/1 (izmjenični prekidač. npr. npr. npr. cijevni stup općenito /////////////++++++ X-X-X-X-X Strani vod Daljni oblici prikazivanja. A 3/N/PE Višestruka utičnica © © © Jednostruka utičnica sa zaštitnim kontaktom Kao gore. predprekidač ( 6 ) Mješovita struja izmjenična struja ®Niskofrekventna Visokofrekventna ®izmjenična struja Izmjenična struja ©najviše frekvencije Zaštitni vod. 63A tropolni 31) Prekidač. tropolni) Prekidač 4/1 (grupni prekidač. izmjene polova OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA DIN 4 0 7 1 7 . potezni BRI © komunikacijski uređaj Vt (125) Telefonski razdjelnik ( S ) Telefonska utičnica (127) Utičnica za antenu Prekidač 4/1 (križni prekidač. razvodni ormarić. dvopolni) Prekidač 1/3 (isključivanje.K S t r u j a DIN 4 0 7 1 0 O C D 'stosmjerna struja Izmjenična ©općenito struja Izmjenična struja s ©Tehnička izmjenična naznakom frekvencije struja Izmjenična ili istosmjerna struja (svestrana struja) / t ^ Izolirani vod u v S ' izolacijskoj cijevi prostorije.tipka dojave' 0 IfdvI ( S ) Dojava požara (tipka) ( S ) EDV .prekidač Osvijetljena tipka prekidač Prekidač s kontrolnom sijalicom Prekidač 1/1 (isključivanje. konzola.stup portalni stup @ Portal od rešetkastih stupova Uzdužno postavljeni A . priključak na mrežu izmjenične struje Pretvarač. kućište. četveropolni Zaštitni prekidač i snage. noćno uključivanje. upravljački otpornik. Utičnica za antenu (prolazna kutija) Antenska utičnica s priključnim otpornikom <xf Kh<f ^02) Senzorski prekidač 9 o Vod ispod žbuke Transformator. akumulator ili baterija m mm m fflm cí (Žl) Dimmer > (130) Antensko pojačalo . općenito K> Navojni osigurač. 4 0 7 1 1 . npr. transformator za zvono ^03) Dodirni prekidač 22 . općenito © Vodovi. žica u Izolirani vod za ©vlažne prostorije Kabel polaganje u ©vani ilizazemlji Izolirani vod za suhe . npr. tijelo Element. vod za trepćuće svjetlo. tropolni l Prekostrujni relej. Nadzemni vod. npr. jednopolni) O ^ 5 ) Utičnica sa zatvaračem Prikaz po potrebi za '—J okomito Utičnica za razdjelni transformator Električni priključak općenito " 0 ® 0 3/N/PE 1 -0- © ^ 9 ) Priključak trofazne struje @ Poprečnoili postavljeni H . Zaštitni prekidač za motore. krajnja račva Ormarić za kućni priključak jake struje općenito Ormarić za kućni priključak s naznakom načina osiguranja Razdjelnik Uokvirenje aparata.stup Oslonac s vlačnim usidrenjem (2^) Oslonac s razuporom (28) Stup sa svjetiljkom / I Vod prolazi i gore i dolje I Spoj vodova Razvodna kutija. za trofaznu struju Dvostruka utičnica sa zaštitnim kontaktom 4Cu 20 X 4 N . npr. npr dvostruki /¡5q\ Antenski razdjelnik. uzemljenje . npr.priključna kutija Širokotračni Vodovi i spojevi v o d o v a (29) Izvedeno i U gradnji i u projektu \ pomični vod ! Podzemni vod.0 m Pretvarač općenito Ispravljač. tropolni Niskonaponski osigurač visokog kapaciteta (NH). vod za rasvjetu u nuždi Uvijeni vod. npr.

0 6. akumulator © Brojilo za vodu. otvoren ( 3 ^ Podzemni vodovi / O * Vodovi ispod krova i pod žbukom 1.5 1.18A1B ' Razvodni plan " Rezerva 23 . Dnevni~šoba J 7 1 0 _blajjovaomca " ~ L"16A15 _ _ Djeca^ Kućni priključak J \<-(.0 .4 3.0 0.5 / O j Priključak na v i ? cjevovod ( 3 ^ Mjesto razdvajanja fc signalizatorom 4 ($) 14) Višestruki signalizator O @ Cijev i šipka za uzemljenje ( 3 ^ Uzemljenje ( 3 ^ Iskrište (4^) Iskrište zatvoreno (41) Stabilizator ( 4 ^ Prolaz kroz krov ( 4 ^ Dizalo JL —}(• H H - Signalizator obustave napajanja Baterije l I I I I 11 I I (16) Baterija od elemenata Stambena površina m 2 do 4 5 od 4 5 do 55 od 55 do 75 od 75 do 100 preko 100 Broj strujnih krugova za rasvjetu i utičnice 3 4 6 7 8 ^ © S i r —1| 1|- s k a b a t e n i a ( l 8 ) Element. 4 8 8 2 0 Priključena snaga (kW) Izmjenična struja Trofazna struja 8.2 4.0 1.2.0 18 (12) Brojilo Brojilo sa svjetlosnim 2.2 0.0 4.2 1.Svjetlosni signalizatori DIH40708 Svjetlosni signalizator općenito Gromobranska instalacija DIN 4 8 8 2 0 Kontura zgrade o i ) Oluk i olučna cijev Armirani beton s y priključkom Električni aparat Električni štednjak Ugrađeni kotlić Ugrađena pećnica Mikrovalna pećnica Roštilj OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA DIN 40 708.0 2. ~ T .0 2.e a .2 1.8 3.0 2.150 1 301.6 0.2 3.0 Î O (2|j) Antena (3^) Metalni cjevovodi / O Gromobranski v L / vod.0 3.5 4.0 0. spremnik Rešetka za snijeg Toster / topla ploča Ručni misker / sokovnik / mješalica Ekspresna ploča Ploča za vafel slastice Espresso kava Friteza Napa Aparat za vrelu vodu Bojler Bojler Bojler Protočni bojler Protočna grijalica Električni stojeći bojler Glačalo Stroj za glačanje Centrifuga Kombinirani stroj za pranje Stroj za pranje rublja Stroj za sušenje rublja Sušilo za kosu Sušilo za ruke Sušilo za ručnike Ovlaživač zraka Infracrvena grijalica Solarij Sauna Kupaonska grijalica Hladnjak Zamrzivač Kombinacija hladnjak / zamrzivač Stroj za pranje posuđa Centar za pranje posuđa Usisavač Usisavač perkusioni Uređaj za čišćenje cipela Naprava za laštenje poda Priključna snaga električnih aparata Stambena površina m 2 do 50 od 50 do 75 od 75 do 100 od 100 do 125 preko 125 Broj strujnih krugova za rasvjetu i utičnice 2 3 4 5 6 Pokazivač s automatskim vraćanjem svjetleći ili mašući Pokazivač bez automatskog vraćanja Pokazivač bez automatskog vraćanja svjetleći 3 1/5 1 51/101/15 1 15 1/30 1 501.5 5.6 0. 16A9 L 1 b A * — t < L_ -•n L16A10 Kupaonica ' _ .0/24.7 1.5 1.7 0.8 2.1 0.— 6 (2£ Krovni nosač za električne vodove Ekspanziona posuda. brojilo za plin Prema DIN 18 015/2 (46) Bogatija oprema * < E S Kuhinja — a 0 L16A8 P o izboru * i m_ raj Prostorija [ | ] za kućanske poslove Stroj z a glačanje .0 4.0 2.3 3.0 6.0 0.2 1.0 18.0/21.0 2.0 8.3 2.1000 I 0.1 © 1 0 - Prihvatna motka.5 o o O © © Signalizator s uređajem za punjenje ( i T ) Signalizator s pisačem 0.0 ©Trepćući signalizator s pokazivačem smjera © Svjetlosni signalizator s prekidačem za zamračenje Svjetlosni signalizator s tinjalicom Pokazivač s automatskim vraćanjem Pokazivač s automatskim vraćanjem svjetleći I L T ] Čelična konstrukcija (2^) Metalni pokrov ( 2 ^ Dimnjak 0 0 © © © © © m .1201 200 I .41—j— Í-16A14 A 6 |L16A ^ Predsoblje / hodnik mm Kupaonica .9-1. motka za zastavu 2.3 14.5 3.0 21.0 18.2 0.0 3.2 0.8 2.3 0.3 7.0 0.0 0.1 0.5 5.6 2..3 3.5 2.

zaštitno kućište Zaštitno kućište s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali TV kamera s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali TV kamera sa pokreta + H R Ključanica sa zasunom (95) Stražnja kuka Osiguranje rolo kapkom Uključni relej © Dojava slike rLol /77\ Vatrogasno spremište ključeva © J Mikrovalni Dopplero vi2/ javljač kretanja ^ 7 ) Mikrovalna zapreka Dojava promjene VF .» DP Tehnika dojave provale £>>'71 y Optički signalizator Uključni relej Digitalni priključak na provodnik Analogno digitalni pretvarač s priključkom na provodnik smjer toka signala iÛJ r .digitalni pretvarač Mrežni ispravljač b—a & TO il -X—X—X—X+ + + Čitač isprava Samostojeći čitač isprava s dodatnim unošenjem koda Čitač sa stalnom vezom Čitač isprava s dodatnim unošenjem koda / 7 Dojava prepada T L J Elektromehanička sklopka Duhovna sklopka X L_' 1 J OL A L V1 J J Vremenska sklopka Akumulator.pregrada © ) Rolo . Ultrazvučni Dopplerov javljač kretanja W S Ultrazvučna zapreka Kontakt s novčanicom © T T © © © © Poprečni zasun. baterija Automatski uređaj za biranje i najavljivanje m Samostojeći čitač sa 1 dodatnim unošenjem koda © © ® ® © © Rolo . mreža radîocentra^a Centrala za otvaranje vratiju Pretvarač Prijenosni pretvarač Analogno . JL ® • 0 ( D Kontakt na bravi Kontakt pri otvaranju p 2 Uključni relej Uređaj za daljinsko uključivanje Alarmni reflektor Kontrolni prolaz osoba L U * D l .pregrada sa zatvaračem Čelična rolo . osiguranje krila Križna ključanica Ključanica sa zakretnim zasunom V < < ^ 0 ® © UV signalizator plamena Signalizator pritiska (aktiviranje prskalica) TV kamera TV kamera s vario-optikom <? < 0 — c > © Svjetlosna zapreka Dojava svjetla (o) (42) Ručni signalizator TV kamera.polja Dojava promjene kapacitetnog polja K © U@ ® Centrala za dojavu prepada i provala © V Osiguranje preklopnim kapcima Centrale / pribor @signalizatorom Ü E M © Istovremeno otključajmo) vanje/zaključavanje dvjema osobama (SS) Prozorska ručica na zaključavanje BM ©Centralazadojavu pozara Z K (^7) Centrala za kontrolu prilaza Centrala za televizijsku kontrolu Centrala za prijavu provale u lokalu r c? Monitor ° °J Tipkovnica. dvostruki zasun Osiguranje pdrumske rešetke ß 1 LD [_o o o_| ff Tehnika kontrole prilaza ( © Cilindar brava Osiguranje podiznih vrata Ograda Ograda od bodljikave žice Masivna ograda.polja Dojava promjene NF .ili kosa rešetka Svjetlosna sklopka Sef Dvostruko sigurnosno staklo H 24 i Akustički signalizator À> Aktivator I registratorskog uređaja Terminal s podacima. uređaj za izbor slike Monitor s videosignalnim uključenjem slike Sigurnosni preklopni th ©lim brave «CD* FU H H ( 2 l ) VF .H H- Obrtni križ lî y y Okretna vrata ( 3 ) Magnetni kontakt ^ ^ ^ Dojava vibracija Tehnika dojave požara Termo .OSNOVNE NORME TEHNIKA OSIGURANJA .otklopno krilo prozora.zapreka . tipkovnicom © .diferencijalni signalizator Optički signalizator dima Zaštitna rešetka -JUIT © ( 8 ) Dojava proboja ^ g ^ Dojava pritiska I nagazna hasura s A i p-^-n ( > lonizacijski signalizator dima V L J I Nadzirani razdjelnik C o Sigurnosna rozeta Sigurnosni dugi štitnik © © © Dojava loma stakla Dojava tjelesnih zvukova Pasivni infracrveni javljač kretanja A IR signalizator plamena Tehnika televizijske kontrole \L Okretno .maksimalni signalizator T d L_ _J r L n J 1 1 <jo> Ekran Vrata s električnim otključavanjem Vrata s električnim otvaranjem Nadsvjetlo C D Kontakt klatnom 0 Prekidač na vrpci Folija Tipkovnica Kućište i n i I Nadzirano kućište Termo .

Za crtanje tušem prikladan je transparentni papir.» © .» © .» (6y umjesto čavlićima (u tom slučaju može podloga za crtanje biti od nekog sintetičnog materijala [Cellon ili neki slični glatki materijal]).» @ i pohrane u ladicama. 4. 4176 "7 O «S 5000 / \SOOO — (7) Specijalno kutno ravnalo (8) Crtaći pribor © Trokuti Pomagala pri crtanju ( T ^ Pomoć pri šrafiranju Pravilno držanje prstiju 25 .» (3) ili se režu duž njenog unutarnjeg ruba . čime se ravnalo malo odiže od papira pa ne dolazi do brisanja crteža (zbog toga treba crtati odozgo prema dolje!). Najprije se presavije oko 2 cm široki rub papira koji će poslije postati obrub .» (3).» © . Ona je opremljena podjelom na oktometre i centimetre . privlačno perspektivnim prikazima. Građevinski crteži tvrdom olovkom na jasno prozirnom. Crtaći se papiri na jednostavnu crtaću dasku (za DIN-formate . postoji i specijalna "šina" kojom se mogu postavljati različiti kutovi (patentirani autorov izum). podjela dužine . objektivno geometrijskim crtežima. a ne cilj sam po sebi kao kod slikara. Lepezasto mjerilo. paralelni razmjernik za šrafiranje. nešto tanjom polacentimetarskom i tankom milimetarskom podjelom . Crteži se mogu pričvrstiti i ljepljivim vrpcama od kreppapira . Pojedinačni listovi kidaju se duž kutnog ravnala . a za točnije skice milimetarski papir s debljom centimetarskom.» s. Improvizirana crtačka pomagala . Krivuljari — > ? X i 1 V 0 A ? 1 T Papir za skiciranje (2j 250 1125 250 750 > j- I I Skiciranje (građevisnki raster) f3) ^ Dijeljenje papira Konični oblik pravilno Previjanje spriječava deranje (4) Obrubljivanje nacrta (§) Naprava za crtanje <Smm/ '. Građevinski crtež je sredstvo za postizanje svrhe. U tome se stručni crtež i perspektivni prikaz razlikuju od umjetničke slike. a za slikanje i grafičke prikaze vodootporni papiri. Takozvani crtaći strojevi uobičajeni su u inženjerskoj struci -»(§)• Osim jednostavne.» s. 4 od lipovine ili topole pričvršćuju čavlićima s jednolikim zašiljenjem . Crtačka vještina olakšava mu izlaganje svoje predodžbe i uvjeravanje investitora.» s.» 0 . Za početak se sa smotka režu listovi prikladne veličine.iimimii' pnmmmf* p'. Za prostoručno crtanje u mjerilu pogodni su blokovi za skice (DIN A4) s kvadratičnim uzorkom papira (veličina kvadrata pola centimetra). Za skiciranje mekom olovkom primjenjuju se tanki prozirni papiri. uokviruju se zaštitnim rubom ("obrube se") .» Jednakokračni pravokutni trokuti s podjelom na milimetre i grade -> (9). internacionalno čitljivo. 5. teško poderivom crtaćem papiru u DIN-formatu . Za crtanje u skladu s normama i skiciranje pogodan je modularni raster (prema propisanim mjerama DIN 4172) (2).1 I 1| V o đ e n j e malim prstom duž ruba ravnala CRTANJE Govor projektanta je crtež. Njime svoje zamisli izlaže nedvojbeno.

Perspektivni raster je u uobičajenim odnosima kutova prikladan i za perspektivni prikaz interijera (§). Ispravno držanje "šine" je. Slova je najbolje pisati bez pomoćnih sredstava. Izometrije mogu nadomjestiti ptičju perspektivu ako su crtane u mjerilu š 1:500 -> (§). najčešće uvjerljivije nego riječi. Za brisanje tuša: stakleni brisač.CRTANJE Perspektivni prikazi objašnjavaju zamisli projektanta. Perspektiva neka bude konstruirana tako da odgovara budućoj stvarnosti. izograf itd. brisanje olovke: gumica koja ne razmazuje.(3). 25. Razna crtačka pomagala: tehnička olovka odgovara za crtaće mine promjera 2 mm svih tvrdoća od 6B do 9H. Podjela neke crte na određene razmake olakšana je odgovarajuće kosim položajem normalnog centimetarskog mjerila -> s. ili je pogodno upotrijebiti kistić (g). Dobro za loše pisatelje. Upotrijebiti šablone s kurzivnim i uspravnim slovima -> (Ž) . grafos. (4) Minu okretanjem držati šiljaton ABC. Crtačke doskočice: brzo i točno crtanje pravokutnih likova samo "šinom". 25. ABCDE AlBCfWII (l^ Samoljepljiva slova i preslikači (8) Veličine slova mjere se u točkama Pisaći stroj za opisivanje Trokraki instrument za crtanje perspektive Podloga za crtanje perspektive Rub crtaće daske Očište (13) Izometrija ^ ^ Metoda za crtanje perspektive ^5) ' Reilesehov pribor za crtanje perspektive Raster za crtanje perspektive 26 . a za tehničke crteže trebaju šablone sa cjevastim perima. nož za brisanje. bez kutnika -> s. Za crteže s mnoštvom crta treba upotrijebiti šablonu za brisanje -> © . Međunarodno normirano pismo ISO 3098/I = DIN 6776. mjerodavno za uspjeh. uz mnogo vježbe. također nožić za brijanje.

Projektant mora znati u kojemu su međusobnom odnosu dijelovi tijela dobro razvijenog čovjeka i koliki je prostor čovjeku potreban u raznim položajima i pokretima. O veličini nekog predmeta odmah ćemo steći točan dojam ako kraj njega vidimo čovjeka.čovjeka. te da to neprekidno uvježbava. trebao bi početi s tim da si koliko je moguće zorno predoči dimenzije prostorija i predmeta u njima. knjižnici itd. koje bi inače morao mukotrpno pronalaziti u mnoštvu knjiga ili ih dugotrajno pribavljati mjerenjem izvedenih građevina. svaki zadatak drugačiji. Emotivna strana nije manje važna. a izvedene se građevine prikazuju samo ako su mogle poslužiti kao opći primjer. Međutim. naprotiv. sažetom i suvislom obliku potrebne podloge. tramvaju. Kako se neka prostorija dimenzionira. ili barem stvaraju čvrste predodžbe kojih se arhitekt radeći na sličnoj zadaći najčešće teško može riješiti. kako bi iz toga mogao odrediti odgovarajuće dimenzije spremišta. planski prikupljati znanja različitih djelatnosti iz prakse i nastave. Još danas možemo bolje predočiti neku stvar ako se kaže: visoka je poput čovjeka. oboji. Mnoga su načelna pitanja u ovoj knjizi prvi put istražena (razvijena) i međusobno odmjerena. blagovaonici. slučajno odabranih mjerila. duga je toliko lakata. a ne od jedino ispravne mjere . i prema potrebi ispitani na modelima ili putem pokusa. U tome vidim jedan od razloga za nerijetku odsutnost povezanosti građevina međusobno. u radionici m o g a o u d o b n o obavljati p o s l o v e ili se o d m a rati. i suviše lako navode na oponašanje. Ti su dijelovi provjereni na poznatim uspješnim građevinama iste vrste. Izvedeni objekti. Na kraju. toliko je stopa široka ili za toliko glava viša. izuzevši određene norme. Iz njih izvodi. Polazeći od svih ovih razmišljanja i spoznaja počeo sam godine 1926. osnovni podaci i iskustva. odjeće itd. Opisi su ograničeni na najnužnije i koliko je moguće dopunjeni ili zamijenjeni slikovitim crtežima. uzevši u obzir njemačke norme. koncipirati i oblikovati. i čudimo se kako posve drugačije izgledaju u naravi. Dobije li arhitekt . Želi li se to promijeniti. u kuhinji. kako bi se s dovoljno vremena i volje mogao posvetiti važnom stvaralačkom dijelu posla. tako da mu pri svakoj oznaci dimenzija veličina projektiranog namještaja. Sve u svemu je ipak. kao na primjer u vlaku. podijeli. O tim građevinama samo na temelju slika često stječemo pogrešan dojam o veličini.stvaralac dobiva u planski sređenom. 27 . Današnje su tehničke mogućnosti uključene u najvećoj mjeri.praktičaru prištedi trud oko pronalaženja tih osnovnih podataka. Samo je tako moguć dinamičan napredak u skladu s duhom vremena. što je namjera ove knjige. osvijetli. kako bi se namještaj m o g a o u d o b n o koristiti b e z rasipanja prostora. najznačajnije je u smislu kako se to doživljava. Pri tome je najveća pozornost usmjerena na to da se izloži samo sažetak. najčešće bez razmišljanja prihvaćene. Na toj je osnovi koncipirana ova knjiga koja polazi od čovjeka i daje temelje za dimenzioniranje zgrada i njihovih dijelova. To čine investitori kad mjere prostorije u svom stanu kako bi stekli uporište za razumijevanje dimenzija na nacrtima. dimenzije ostalih prostorija. pa ga svaki arhitekt mora iznova proučiti. Projektant mora znati na koji će način n a m j e š t a j biti pravilno razmješten. Projektant mora znati koliko mjesta č o v j e k treba između namještaja. O tim tipično najužim prostorima on ima čvrste predodžbe. mjere razvile.UVOD ČOVJEK KAO MJERILO I CILJ Čovjek stvara predmete da bi mu služili.. Time projektant . Tko uči graditi.stvaralac u ruke samo dijelove. Zbog toga moramo nastojati da i od te mjere steknemo koliko je moguće točnu i živu predodžbu. p o s l o v n o m prostoru. bit će prisiljen sam ih povezati u cjelinu koja potrebna svojstva projektiranog objekta sklapa u duhovno jedinstvo. namjesti i kakav joj je pristup. najčešće znatno manje. osjeća. kako bi čovjek u s v o j e m u d o m u . namještaja itd. Tako su nekad bili ljudski udovi prirodna osnova svih mjernih jedinica. automobilu itd. Na kraju. On mora znati dimenzije predmeta. prostorije ili zgrade bude slikovito pred očima. često nesvjesno. Njihove mjere prema tome odgovaraju tijelu. kojima je čovjek okružen. jer projektanti polaze od različitih. čovjek nije samo tjelesno biće kojemu treba prostor. Karakteristično je za naše doba da se na slikama (crtežima/fotografijama) u našim stručnim časopisima građevine i prostorije prečesto prikazuju bez ljudi. uvijek s ciljem da se projektantu . metarska mjera to je dokinula. To su pojmovi koji su nam prirođeni i čije nam veličine takoreći leže u krvi. treba projektantu pokazati iz čega su se. nego su prikupljeni iz literature. sustavno u skladu s podacima koji su potrebni za specifični projektni zadatak. navedeni dijelovi nisu manje ili više slučajno popabirčeni iz raznih časopisa. Međutim. bilo u stvarnosti ili na slici. on mora poznavati najmanje dimenzije prostora u kojima se svakodnevno kreće.

Njegove su mjere: visiP na čovjeka 1. Poznat nam je kanon iz doba faraona. Kasnije su te veličine dalje dijeljene i dovođene u međusobni odnos. Le Corbusier je za sve svoje projekte primjenjivao ovaj odnos mjera prema zlatnom rezu pod nazivom "Le Modulor"-» C . širina noge (iznad gležnja) itd. Prije svega su Durerovi navodi postali opće dobro. U prošlom je stoljeću prije svih drugih A. Zeising. Sve do našeg doba bili su stopa i lakat uobičajene mjerne jedinice. 1 /i2 h = širina lica u visini donjega ruba nosa. lica i stopala. kanon Polikleta koji je dugo smatran normom. Vq h = duljina glave od tjemena do vrha brade. znanstvenici i umjetnici trudili otkriti odnose čovječjih mjera. te prije svega poznato djelo A. Zeisinga Q D 1 1 /2 h = čitav gornji dio tijela od rascjepa. sve dok značajni istraživač na tom polju E. Krista). tako da su općenito u životu postale mjerodavne. On je polazeći od čovjekove visine odredio podjelu izraženu razlomcima kako slijedi: Vq h = duljina stopala. pr. Durera. 43. Leonardo da Vinci. 3000. iz vremena Ptolomeja. s. istražujući odnose čovječjih mjera na osnovi zlatnog reza i najtočnijim mjerenjima i uspoređivanjem. Grka i Rimljana.UVOD MJERA SVIH STVARI Odnosi čovječjih mjera određeni oslanjajući se na spoznaje A. /4 h = duljina noge od gležnja do koljena i dužina od brade do pupka. Moesel — Q nije Zeisingove radove potvrdio detaljnim ispitivanjem > P vlastitom metodom. 1 /io h = visina i širina lica (uključivo uši). 28 . duljina šake do zglavka. Michelangelo i ljudi srednjega vijeka. visina do pupka 1. Najstariji poznati kanon o odnosima čovječjih mjera pronađen je u jednoj grobnici u dolini piramida blizu Memphisa (oko g. uveo u ovu problematiku veću jasnoću.829 m. Dakle. razmak bradavica na prsima. Ova podjela se nastavlja sve do V40 h. najmanje su se otada. Od godine 1945.130 m itd. Nažalost njegovu djelu donedavna nije posvećena dužna pažnja. U tim se radovima mjere ljudskoga tijela izračunavaju prema dužinama glave. zatim navodi koje su dali Alberti.

LJUDI MJERE LJUDSKOG TIJELA DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR prema normiranim mjerama i utrošku snage I 625 1 h300-i I 875 © ® ® ® ® 1 8 0 0 s 1 1 V > 8 '//1 < /1 * < 11 _ 1 r V ih/-—\1 °00 \ \ir\ 1 Jn \l 1 i ^V M LiJL ° Mjere na stolici za rad @ Mjere na stolici u stanu i blagovaonici Mjere na naslonjaču I 710 1 (17) Rad stojeći Sjedeći Čučeći 29 .

LJUDI POTREBAN PROSTOR IZMEĐU ZIDOVA za ljude u pokretu dodati ž 10 % DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR prema normiranim mjerama —» Q i utrošku snage Q POTREBAN PROSTOR S RUČNOM PRTLJAGOM POTREBAN PROSTOR S ŠTAPOM I KIŠOBRANOM 30 .

80 Presjek uz (?) tu I o ff^ 1.ŽELJEZNIČKE MJERE M = 1:100 ČOVJEK l VOZILA Stara i nova vozila kao primjer za minimum prostora za transport osoba ^ 1. razred i- 1. 2. ukupna duljina 20.62 m.97 —i y — 2. 68 sjedišta.54 H 1. 48 sjedišta.10 1 razred 2. Tlocrt. vagon za prtljagu 18. blagovaonicom i prostorom za prtljagu. razred uzdužni presjek uz © Donja etaža četveroosovinskog dvoetažnog vagona s gospodarskim odjeljkom. 28 sjedišta 2.42 m.32 cm.20 -i u 26 --1 \ / 60 75 O ' c* * -s SD TTT7- U —) . Duljina vagona za prtljagu 12. 0.75 m.38 m. Ukupna duljina odjeljaka 12.f j ® Vagon brzog vlaka.62 Vagon putničkog vlaka. visina stupa 28 . 1. tlocrt.45 m po sjedištu. razreda 31 .

23% srednja relativna vlažnost zrakar*::::i&?.91 48.7 % 75.25 17. ugodna vlažnost zraka i odgovarajuća rasvjeta. Pri temperaturama iznad 70-80° dolazi do raspadanja čiji ostaci nadražuju sluznice ustiju i ždrijela te izazivaju osjećaj suhoće zraka.46 1. bez propuha a u laganom kretanju. Os- Pri grijanju prostorija treba nastojati da se na najprikladnijim dijelovima prostorije zrak blago zagrijava. .82 12.2 0.8% 43.5 m 1 to znači za odrasle 6. gljivicasid i vodenu paru.0 10.:. tj.0* 300 3 1 2 + 1 0 .64 24. Toplina prostorija Najugodnija za ljude je temperatura prostorija od 18 do 20°..40 46.003 0.55 4.71 41. Max.68 20.05 59.82 8.2 - u T 2 3 4 i 10 oko 140 oko 90 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 82.01 9.64 © Toplina(WE/sat) prema Rubeneru -> QP Maksimalni sadržaj vode u m 3 zraka u g 32 .83 1. u zatvorenim prostorima (npr.15 1.64 31.1 0.89 4. U to spada zrak bogat kisikom.015 m3/sat ugljičnog dioksid^ (J) Spavanje kod niže vlažnosti zraka osjetno više © Rad 15 000 mkg srednji satni radni učinak na ergostatu ( D Izlučivanje ugljičnog dioksida i vodene pare čovjeka (prema pokusima H. a ovima plijesni.76 7.5 0.25 15.05 0.23 4.73 68. djelatnosti i okolini 0 . Količinski je to kod ljudi različito.48 19..ČOVJEK I STAN 21° srednja temperatura "•'••:• 23% srednja relativna vlažnost zraka oko 0.2-4.09 56.35 1. To je razlog zašto su željezne peći i parno grijanje zbog svoje visoke temperature na površini neprikladni za stambene zgrade. a u danu 2520 toplinskih jedinica. ostalo cm3 po litri Q P 3 Podnošljivo više sati % 0 Jodne pare Klorne pare Bromne pare Soina kiselina Sumporna kiselina Sumporovodik Amonijak Ugljični monoksid Ugljični disulfid Ugljični dioksid 0.8 % ( 4 ) Štetne koncentracije najvažnijih tvorničkih plinova prema Lehmannu mg po litri. i znojenje -> (5). Za te je elemente presudan položaj stana u krajoliku. dovoditi kisik i odvoditi štetne sastojke.14 62.95 0. Čovjeka se može usporediti s peći koja se loži hranom i koji proizvodi oko 1. što bi bilo dovoljno da zavrije 25 litara vode.-^>7.69 2. naročito ako ona prelazi 37°C (temperatura jete. oko 0.41 37. dovoljno grijanje i odgovarajuće provjetra20 — 6 0 % .3 0.4° srednja temperatura ' 81% srednja relativna vlažnost zraka : oko 0. pri teškom radu Odrasli u starosti oko oko oko oko 15 40 96 118 1.09 25. vrijednosti od 40 do 70%. i raste s opadanjem temperature u prostoriji i porastom tjelesne aktivnosti. VVolperta) Stanovi trebaju ljude štititi od vremenskih nepogoda i pružiti im okruženje koje značajno pridonosi da se što ugodnije osjećaju. jeće zgrade dolazi do izmjene zraka jedan i pol puta do I / I M 1 // dva puta u satu. zrak u stanu ne bi smio sadržavati više od 1 %o prema uvjetima -> 0 . Prema tome.5 1. Dojenče Dijete od 2.48 33.25 53.49 2. Međutim.43 13.03 11.28 7. izmjena zraka zračnim kanalima) može se potrebni prostor po osobi reducirati na 7. Proizvodnja topline ovisi o okolnostima 0 .5 godina Odrasli u mirovanju Odr. Uz visinu prostorija 2.:. a time utječe i na radnu sposobnost.82 6.:. gledalište u kazalištu) -» stranica 119-122 mora se umjetno pojačati izmjena zraka. prehrani. izaziva si o tjelesnoj težini. a u spavaonicama na 10 m 3 po krevetu.28 6. a pri radu 15-18° ovisno 0 intenzitetu kretanja.02 m3/sat kisika 40g/sat_vodene pare 21° srednja temperatura "•'•:•:. 271.62 27. ugodna toplina.05 0.92 3.39 5.22 16.5 2. neprijatnim isparenjima u bolnicama ili tvornicama.004 0. To pri jednokratnoj izmjeni zraka u satu zahtijeva 32 ja čovječjeg organizma i raste s porastom temperature 3 3 m prostora za svaku odraslu osobu i 15 m za svako diprostorije.98 5. a granične su vanje (bez pojave propuha).01 - Podnošljivo pola sata do sat % o 0. pri mirovanju.0 .51 39.3% 30. Uz intenzivniju izmjenu zraka (spavanje uz otvoreni prozor.0005 0.89 30.37 3.71 0.90 2.9% 1.05 1.21 28. razmještaj prostorija u zgradi i način izgradnje -> s.001 0.59 12. radu Odr.22 3. pa u normalnim okolnostima zadovoljava za odrasle 16-24 m 3 prostora (ovisno 0 načinu građenja) i 8 .7 % 1.5 0.13 2.93 21.6 3.@ pojačan osjećaj hlad3 U prosjeku se po osobi računa na 0.86 75.5* 80 Neposredno opasno % 0 - 0.015 rrvVsat kisika ' 32g/sat vodene pare .(3).25 1.63 78. dovoljno veliki prozori ispravno smješteni prema vlažnosti od 50 do namještaju.60 5. odrasla osoba težine 70 kg 0-0 proizvodi na sat 105.5% 20.52 50.24 22.39 8.1 - 0.0 Ono je važno za proces hlađenCO2. Previsoka vlažPotrebna količina zraka nost pogoduje mikroo \ < Disanjem čovjek udiše kisik iz zraka i izdiše ugljični diokorganizmima.043g/sat ugljičnog dioksida 0.004 0.05 0.40 35. Ako se zrak onečišćava otvorenim plamenom svjetiljaka.4-9.76 0.31 14.. i uz zatvorene prozore kod slobodno stokrvi).5 toplinskih jedinica na sat po kilogramu vlastite težine.03 m3/sat kisika 58 g/sat vodene pai .64 3. pri sred.58 1.22 71.00 43.64 10.14 1.36 65.020 m /sat ugljičnog noće. Tempesadržaj ratura u vode u m 3 "Celzija zraka u g 50 49 48 47 46 45 44 43 42 41 40 39 38 37 36 35 34 33 32 31 30 29 28 27 26 25 24 23 22 21 20 19 18 17 16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 A 5 T i 4 Vlažnost prostorije Najugodniji je zrak u novne su pretpostavke za dobro osjećanje termička izo25 1 — # H prostoriji pri relativnoj lacija. za dijete.33 18.98 1.32 10. lako količina od 1 do 3 %o C O 2 u zraku izaziva samo dubStvaranje vodene pare ljudskog organizma različito je lje disanje.6 m 2 i za djecu 3.31 2.86 0.70 1.5 m . stvaranje truleži dioksida i 40 g/sat vodene pare Q .05 0.1 2 m 3 .8 m 2 stambene površine po osobi..001 0.

Ova se jednadžba može napisati i u obliku p = (ptr+<pA) [1+0. Pojmovi u svezi s izmjenom topline Provođenje topline: prijenos topline izravnim kontaktom. kad tijelo termičku regulaciju postiže uz minimalni utrošak energije. Ono se širi u svim smjerovima. 5°C. razlika tlaka vodene pare između kože i okoline). Količina C 0 2 od 0. Zračenje ispod granice vidljivosti naziva se infracrvenim/toplinskim. sparno vlažno vruće nepodnošljivo Sadržaj vode u zraku pri izdisaju kod 37 °C (100 %) Kondenzacija vode u plućnim mjehurićima Prema formuli koju preporučuje Comite International des Poids et Mesures projzlaziza gustoću vlažnog zraka numerička jednadžba p = [3. lijep zimski dan. s izmjerivim vrijednostima za tlak zraka. Kritične su površine prije svega prozori. Iznad 500°C toplina postaje vidljiva svjetlost. visoka vlažnost i sparina. zraka niska (porozni izolacijski materijali!). čovjek osjeća toplinu/hladnoću samo preko podne obloge i njene debljine sloja. suh zrak bez prašine. prema tome u stambenim i spavaćim prostorijama treba osigurati 2-3 izmjene zraka u satu. Dijagrami! Pri suviše velikoj razlici tih temperatura nastaje prejako (preintenzivno) kretanje zraka. primjerice uz dvostruko veću temperaturu je 16 puta veće. Neugodna klima . a obuven to osjeća. Isijavanje topline: površina toplog tijela emitira zračenje koje je ovisno o njenoj temperaturi. hladi se na stropu i onda spušta. Izmjena topline između tijela i okoline Unutarnji protok topline: prijelaz topline iz dubine tijela prema koži. proširenje krvnih žila. Ta se tijela (i ljudsko tijelo) prilikom apsorpcije zagrijavaju (toplina zračenjem). tj. Zrak cirkulira i prenosi prašinu i lebdeće djeliće. Pri manjoj vlažnosti (ispod 30%) čestice prašine počinju lebdjeti. hlađenje: znojenje. temperaturom zračenja. Zrak i kretanje zraka. količina zraka u prostoriji. ovisno o prokrvljenosti tijela. grijalicom).% ne smije se prekoračiti. te "osunčanje unutarnjeg prostora". Kontrolirano provjetravanje je povoljno. Propuh u tom slučaju izaziva lokalno hlađenje tijela. Termoregulacijski postupci tijela Zagrijavanje: prokrvljivanje kože. povećanje brzine krvotoka. a nije obilježje poda.0 m 3 /sat.KLIMA U PROSTORIJI Objašnjenja u svezi s klimom u prostoriji -> QQ Kako postoji vanjska klima.4 . visoka temperatura zračenjem. zraka 50% 100% 40% 50% 70% 100% Temperatura 0°C 4°C 18°C 21 °C 20 °C 30 °C Opis | " 1 p r i m a r n i i d o m i n a n t n i utjecaji © r a [ ^ J d o d a t n i faktori [ " " " " ! s e k u n d a r n i i n a s l u ć e n i faktori (2) Utjecaj topline zidova 30 °C 28 26 N V \ 1 24 Q. tropska kišna šuma ^ekoliko vrijednosti relativne vlažnosti zraka za usporedbu 33 . diže se.> (Jf) 41) 38 Polje ugodnosti y 36 t o « a o 34 32 30 28 26 24 22 hladno 70 12 \ Još ug Ddno Neu god no top 0 \ \ j Z £ 5 a b \ \ 1 odno \ * 12 14 16 18 20 22 24 26°C Temper.4853+0. Bosonog. Ugodna klima veljača/ožujak. temperatura zraka + 30°C prašni velegrad. a i najzdravija (kaljeva peć). konvekcija (brzina zraka. Optimalna usklađenost tih čimbenika stvara ugodnu klimu u prostoriji i pridonosi čovjekovu zdravlju i njegovoj radnoj sposobnosti. visina 2000 m. isijavanje topline (razlika temperature između površine tijela i okoline).04)] (9) Vrijednosti za vlažnost zraka pri disanju // . sredina ljeta (tropski krajevi).0.porast temperature površina). blistavo sunce na zasnježenom polju. Tople i hladne noge subjektivan su osjet. preko podne obloge i temperature uz pod. Tok topline usmjeren je od tople prema hladnoj površini.8 puta obujma prostorije na sat po osobi. klima za liječenje pluća (Davos) lijepa kasna jesen vrlo dobra klima u prostoriji dobra klima u prostoriji suviše vlažna klima u prost. Svježi zrak i izmjena zraka. razlika temperature između odjevenih i neodjevenih površina tijela). podrhtavanje mišića. oblačno nebo. Kretanje zraka osjeća se kao propuh. Ugodnost se uspostavlja kad odvođenje topline tijela odgovara stvarnom gubitku topline u odnosu prema okolini. Temperatura zraka i okolnih površina. Veliko vođenje topline u pod preko nogu treba izbjegavati (temperatura poda iznad 17°C).» Polje ugodnosti f Sadržaj vode u zraku g/kg Odo 5 5 do 8 8 do 10 10 do 20 20 do 25 preko 25 41 preko 41 Prikladnost za disanje vrlo dobro dobro zadovoljavajuće sve lošije već opasno nepodesno Polje ugodnosti Osjet pri disanju lagano svježe normalno još podnošljivo teško. Temperatura okolnih površina ne smije odstupati za više od 2 do 3°C od temperature zraka.1 vol. vode u radijatoru).0144(Xc O 2-0^] "r IO"3 ¿ j (1-0. Temperatura i relativna vlažnost zraka. Temperatura koju čovjek osjeća približno je srednja vrijednost temperature zraka i temperature okolnih površina. Temperatura površine stropa ovisi o visini prostorije. njegovu temperaturu i brzinu. Ugodna je relativna vlažnost zraka 40 do 50%.378 Xe).2S^/kg Relativna vlažn. Iz psiholoških je razloga ta apsorpcija topline za čovjeka najugodnija. § 20 18 16 14 orema \ Roedleru s „ prema Franku \ / / / \ V \ • \ • • 14 16 18 20 < c \ & \ 12 22 24 26°C 28 12 14 Temperatura prostorije 9 L 16 18 2 0 22 24 26 28 Temperatura prostorije S L u °C . brža je i cirkulacija zraka. Ona je to kraća što je viša temperatura. zraka u prostoriji S L u °C . Potrebna količina svježeg zraka za jednu osobu iznosi oko 32.l 14 16 18 2 0 22 24 26 28 Temper. duboko modro nebo.> (^3) Polje ugodnosti (4) Polje ugodnosti Neugodno Ugodno Neugodno 12 14 16 18 2 0 22 24 26 28 Temperatura zraka u prostoriji tL> in °C . Izmjena zraka u stambenim prostorijama: 0. prodire kroz zrak ali ga ne zagrije. disanje (površina tijela. Toplinska je vodljivost primjerice bakra visoka. Vanjski protok topline: provođenje topline preko nogu. Apsolutni sadržaj vode 2 g/kg 5 g/kg 5 g/kg 8 g/kg 10 g/kg . postoji i klima u prostoriji. a kruta ga tijela apsorbiraju ili reflektiraju. Preporuke za oblikovanje klime u prostoriji. potenciji apsolutne temperature površine. Termička se ugodnost uspostavlja kad se tjelesno reguliranje topline nalazi u ravnoteži. Ljeti je ugodno 20-24°C zimi oko 21 °C (plus/minus 1°C). Niska temperatura zračenjem. konvekcija: prijenos topline. £ 22 I o 2? 3 S Q.041 (Xco^0. S temperaturom mijenja se i valna duljina zračenja. Zrak se grije u dodiru s toplim tijelom (npr. a slučajno ili stalno provjetravanje nije.> 28 Neu. Isijavanje je proporcionalno 4. tj. zraka u prostoriji 8 L . isparavanje. Promjena temperature zraka može se do neke mjere kompenzirati promjenom temperature površina (pad temperature zraka . Količina C 0 2 u zraku mora se nadomjestiti kisikom. Što je brži protok u grijaćem mediju (npr.

U svakom slučaju za pažljivo istraživanje svih tih utjecaja treba imati veliko iskustvo i utrošiti dosta vremena (višekratni obilazak zbog kontrole). 0 M 5 10 15 20 Reakcije rašlji Fizičari poznaju tri agregatna stanja tvari: a) čvrsto.zrak.0 x 2. na visini od više tisuća metara. Zornu sliku tog fenomena daju lomovi zračenja podzemnog vodotoka -> ( | ) i iz- — -- 1 (- - k + *l 1 % i © Granit Zrak Granit Zrak Desni krevet uz zid doveo je do zdravstvenih tegoba.50 m-> (?) © " " T ^ .» © .zapad. šrafirane zone rubne mreže izgleda nemaju štetnog utjecaja kako je riječ 0 terestričkom zračenju koje dolazi iz nutrine zemlje i koje se zbog kristala u Zemljinoj kori oblikuje u svojevrsnu rešetkastu mrežu. u trakama širine oko 20 cm.3).jug i 5 do 6 m u smjeru istok .• T \ -» . gradiva i instalacija.00 © Globalna mreža magnetno uređena s naročito patogenim točkama križanja Lijevi krevet stoji u točki križanja. ali sa samo jednom četvrtinom djelovanja. jer se zone smetnji otkrivaju rašljama ili radiouređajima. dakle na razmacima od 28 odnosno 35 m i 15 odnosno 42 m .VVoIdbrunn Waldkatzenbach) kako bi ispitali utjecaj okoliša na čovjeka. Stvarna rešetka je prema tome globalna oko cijele Zemlje. globalna rešetka -> © od stacionarnih valova. normalno = b = voda i iznad 100° = c = para. fiziološki štetne.30 m čime djelovanje pojačava 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1112 13 14 15 16 I i 1 1 1 1 1 1 -i•- T V _ L i 14 Î h -H S/ 4.Vodič prema sjeveru © Magnetno polje Zemlje H t t t H M Silnice električnih polja vodenog toka. Čini se da je najvažnija sposobnost prepoznati i razlikovati pojedina utjecajna polja ili zone. duljina 5 m.» © . Uzrok tome su atomi ili molekule od kojih je tvar sastavljena. prema iskustvu.» © . . oko čitave se Zemljine kugle proteže tzv. No njihova pravilnost može.> ® Glavni štetni utjecaji takvih patogenih zona jesu devitalizacija. posebno utjecaj 2. koje pri koncentraciji stvaraju geopatogene zone Modelsko ispitivanje R. premještanjem u lijevi položaj ozdravljenje nakon kratkog vremena bez lijekova © Globalna mreža prema Palmu s razmacima od oko 4 x 5 m s točkastim linijama polovice razmaka 2 x 2. drugi red mnogostruko jača u djelovanju. sve do teških kroničnih bolesti kao što je rak. Rešetka je magnetski orijentirana. S druge strane. jer moderne građevine mogu utjecati na iglu. •H \/ T / L.-r -1-h / * s • •h } Hr f •j S 't-i. uređaja za neutralizaciju smetnji nije svestrano prihvaćeno. što je Endros CD dokazao na modelu .jugozapad i sjeverozapad . Svaka sedma traka je kao tzv. prije svega od sjecišta traka . Geološki utjecaji Prema navedenim autorima. prema Hartmannu dovesti do zaključka 1 2.30 m bez smetnji. b) tekuće i c) plinovito. Osim toga se smatra da postoji i dijagonalna globalna rešetka smjerova sjeveroistok .» © .> © . Već odstupanja od 1 do 2° dovode do osjetne pogreške lociranja jer su rubne zone naročito patogene. smetnje na srcu.» © Mreža globalne biologije Istok Pri tome se javlja efekt zbrajanja. disanju. na površini zemlje. tj. Tipičan je primjer voda: ispod 0° = a = led. dakle na razmacima od 250 odnosno 300 smatra se još pojačanom zonom smetnji trećega reda. postoje izvještaji o tomu da lociranje globalnih traka ovisi o pouzdanosti magnetne igle. Svaka — — — — — Lijevi krevet je naročito ugrožen jer smetnji između traka se globalne globalne ©žila. širina 4 m. kao što se zrake lome u odnosu na vertikalu na granici tlo .» © U punom smislu postaju sjecišta traka globalne rešetke patogena kad se poklope s geološkim smetnjama kao što su vodeni tokovi. Pohvale dobivaju okrugle kuće i šesterokutni tlocrti (pčelinje saće)./ \ / t• i1 \ L ->- + -- \ t •h sedma traka tog drugog reda.» © Zagrijavanje ubrzava kretanje do prelaska u tekuće stanje -> ( | ) . bubrezima. Vlf -u 7 4S r 4 1 --1 T * \ -L / L\ }-r S •f ItT J_H >1-I-i 1 -r > ->-> * / s i \ -J1. S : i •£/-t-•fj .80 x 2. dakle. vjerojatno uzrokovanih Suncem. zona ili površina od 1. dolazi do daljnjih lomova na masivnim stropnim pločama višekatnih zgrada. a naročito njihova sjecišta pri duljem ili opetovanom boravku na tim sjecištima (kreveti).r H. između traka globalne r e š e t k e © Prema Hartmannu najučinkovitije je odmaknuti krevete iz područja smetnji. Kod drugih tvari vrijede druge granične temperature za tu pretvorbu. Prema Palmu.jugoistok . od magnetskog sjevernog prema južnom polu. želucu i izmjeni tvari. U metalima primjerice oni se lagano kreću oko neke točke ravnoteže . U većini slučajeva nakon kratkog vremena pomaže premještanje kreveta u zone bez smetnji . građevina.križaju se štetno mreže i vodena ®Zona bezmreže 1.50 m. također u periodama sedmice. -> QJ globalna je rešetka od približno 2. Djelovanje tzv. tj. oni nisu mrtvi nego u neprekidnom kretanju. krvotoku. Povoljna je.50 — tla. slabljenje životne energije.5 m linija polovičnih razmaka. U srednjoj Europi osovinski razmak traka iznosi oko 2. desni je presiječen rubnom zonom. čini se bez patogenih utjecaja .zapad oko 2 m Te su trake. > 1 • • TlIlUtiillilllllllil Hill I I I v ' f j f j r ? \ P*—' v 7 . Navodno nema smetnji u prostorijama koje su građene prema načelu zlatnoga reza: visina 3 m. pri čemu prednjače vodene žile .80 x 2. Pri daljnjem zagrijavanju se atomi rastavljaju jedan od drugoga do prelaska u plinovito stanje — (. rasjedi ili diskontinuiteti.Sje er GRAĐEVNA BIOLOGIJA ->QP Već se desetak godina trude prije svih liječnici poput dr Palma i dr Hartmanna (voditelj istraživačke grupe za geobiologiju Eberbach . a okomito na njih u smjeru istok .J*' Tok podzemne vode Mjerene razlike električnog potencijala i reakcije rašlji iznad toka podzemne vode 34 . neki su se pokazali izvorima smetnji. Endrosa pokazuje kako se kvantne silnice na površinama otklanjaju od vertikale i proširuju mjerene veličine takvih smetnji iznad jedne vodene žile . s razmakom traka od 4 do 5 m u smjeru sjever . Prema istom izvoru postoje u Europi odstupanja od navedenih smjerova do 15° Tvrdi se da su Amerikanci takve trake detektirali iz zraka. prostorija. Tome se u pravokutnim prostorijama pridružuju korespondentne prostorne rešetkaste mreže. pomoću posebno osjetljivih filmova.- rt- f * "I H."-. Međutim. I u ovom slučaju su najizraženija sjecišta tih traka. : : ~ v " ^ — l K n n r nori7emne vode Uspor podzemne vode Površina terena ---.

©da koncentrirano prodiru u susjednu prostoriju i zbog toga im se pojača štetni utjecaj * fMljeveno pluto / / ?4/ / / . < / 1 1 ' 1 1 / 1 ' Prirodno tlo ^ w / w / A . toplina ne mijenja razmještaj atoma koji i tako nisu poredani.H — j / / / / / f -44-4^-44 jl « 4 * ralna vuna. kao i u zrakopraznom prostoru./.. Bronca (5 7 5 % bakra). mine- Asfaltna hasura 2 . Asfaltni sloj na masivnoj stropnoj ploči doveo je do loma. Pješčenjak se kao prirodni vapnenački pješčenjak tolerira.. pri apsolutnoj ništici (°K = 273. pjenobeton. Zbog toga se pravo drvo preporučuje i za unutarnje obloge./ / / // . ali je ipak konačno novi Steinerov Goethea- / / / / i. ali i ekspandirana glina i dijatomejska zemlja. Armiranobetonska strop na ploča / / / / / / /' / / / / / /' / / . navorana alufolija itd. kao drveni ocat. ^ 200"C. Smatra se da je 10% "kulturni" materijal.•. čak i kao bakreni krov za stambene zgrade (ne i za crkve). hasure od kokosovih vlakana. Masa molekula pare opet ovisi o toplini. if « f } « f « f « . ©tople unutrašnjostipare kreću sezakočene vanjskim zidom. mljeveno ili u obliku ploča (mogu biti i bitumenizirane). pa i olovo. Steiner. Za razne namaze preporučuje se pažl- •'/////' / '. Amiiranobetonski s t r o p ' / / / .. Ne preporučuju se sintetični materijali.. Postoji skepsa prema staklu u boji. staklena vuna.i./ / / / // // // // // i // . / . Drvo intenzivno reagira na mirise: održava dobre i razara loše. Tako svaki materijal ima svoj vlastiti atomski svijet koji se okolini manje ili više osjetno prikazuje (4). jednako svladavajući ( T ) Atomi metala u čvrstom stanju (?) Atomi metala u tekućem stanju difuzijski otpor dijela građevine -> ( D . Metal. kad mjesec opada i ostavlja se godinu dana močiti u jami s glinom prije nego se otpremi u pilanu (prilično skupo). Treba postupati u skladu sa starim pravilima: drvo se siječe samo zimi.15°C)prestaje svako gibanje atoma ili molekula. pokazao je apsorpciju zračenja. Azbest treba upotrebljavati vrlo oprezno.5 m m 1 7 / / 4 . Gornji primjeri s metalima nisu međutim tipični za druge materijale. odbija se izričito Dopušta se ipak u području temeljenja i podruma. / 1 1 i / / / / / / ' ^Armiranobetonski strop — Sintetika (plastika) ne odbija se u cjelosti. i / ' / i 11 i i / I . koža svila itd. a dobiva se gašenjem pečenog vapna u vapnari. o o « omom•o«o*o o i o » o mmomomo omomom•o«o#o o *o*o* • o « o * o unutra toplo vanjski oioooo O O I O I O vani hladno o o oo•o o • OOo• o ( 3 ) Atomi metala u plinovitom stanju Molekule vodene iz prostorije. Zato zbog izjednačenja (tlakova) ulazi zrak.• • .. suprotno tomu. ali se od njega ne bi trebali izvoditi čitavi zidovi. Za zidanje se preporučuje masno vapno (zračno vapno) bez sastojaka sumpora. zaslužuje pohvalu. plinobeton. Gips je cijenjen kao prirodni gips. O tome vidjeti istraživanja industrije betona QP. ima izvrsnu konstantu vlaženja kao i životinjski tekstil. fgj Mljeveno pluto.. tj. Preporučuje se kvarcno odnosno biostaklo koje propušta 70 . ako treba i kao ploče od piljevine vezane prirodnim vezivima./. ' / / / / W / / ' / a / / // Asfaltna hasura na 'masivnom stropu /otklanja prema jugu nagnute zrake iz tla. Kao posebni zagovornik građenja drvom navodi se dr. Prikladne su i ploče od pluta debljine ž 2 5 .v. fmsMss/s / / im^^fm^mm / ¿ / ' / / MS/A*/. o O o O o o o o o o o o o ¿o«o«o o «o«o* •o*o«o o» o • o #• o * o * o ohmomo O t O O O I oootoo oomooo oooiot OIOOOO • oo o o • o o i o i o O O O i O l Pokus s mljevenim plutom. pečen na što nižoj temperaturi. i ' ' / i. pa je uobičajeno ličiti staje vapnenim mlijekom. Za ziđe izloženo vlazi treba upotrijebiti hidraulično vapno./. i M W num posebno masivna građevina od armiranog betona. Poznato je da je vapno baktericidno. / / / S U zrake iz tla . Uslijed toga je u susjednu (?). Drvo se kao kondenzirana svjetlost i toplina smatra najvitalnijim gradivom.2. Kositar se cijeni. također i plutene ploče s preklopom (mogu biti i bitumenizirane). pa uslijed toga dolazi do difuzije prema hladnijem mediju (s nižim tlakom).••..' / t*:|/ / S U zrake iz tla i materijala / / / / / / \ i:J / / /si/zra'ke iz tla / / / // ' / / ' '' / 1 / 'Prirodno tlo < © Betonske stropne ploče propuštaju zrake iz tla bez promjene (odnosno otklanjaju ih S.Specku -> Qp pokazuju da zračenmolekula vodene pare molekula zraka ja organskog podrijetla apsorbiraju ili lome zračenja mineralnog podrijetla. u svezi s prvim Goetheanumom u Dornachu. tako // // / / / r / / / / ' / / / / / / SU / zrake ^ tla / / M / / / / | / / / / / / ' / / / Prirodno tlo s_ / / / / f / 1 / f / 1 ' / / $ r\ H 1/ jivo proučiti sastojke i postupke proizvodnje kako bi se izbjeglo štetno zračenje. Općenito treba izbjegavati širu upotrebu metala. pa ona pečena na približno 950°C za zidove ili krovni pokrov najprikladnija je za organizam. Glina se smatra zdravim materijalom. drveno ulje ili katran. Primjerice kad je riječ o staklu. sva biljna vlakna kao na primjer morska trava. Prednost se daje višeslojnom staklu koje je u staklani stopljeno u odnosu na ono spojeno okvirom od metala ili sintetike. Aluminij ima velike izglede.GRAĐEVNA BIOLOGIJA -»QP S druge strane..•. Normalno staklo kao prozorsko ili kristalno smatra se neutralnim. Staklo. Zaštitna sredstva za drvo trebala bi se dobivati destilacijom samog drva. Beton. 34 @) Atomska rešetka vapnenca Za izolacijski materijal preporučuju se prirodni materijali kao pluto. gdje zrenjem nastaje masno vapno. utemeljitelj antropozofskog društva.3 0 mm. debljine 25-30 mm apsorbira štetno zračenje 35 . a naročito armirani beton. kao i višeslojno staklo.•. u smanjenom broju prema hladnijem vanjskom zraku. Molekule zraka kreću se izvana prema unutra. željezo se ne prihvaća (navodno grijaća tijela uzrokuju smetnje u polumjeru od 4 m). ako su spojene ili nastavljene na prijeklop (8)./.„/. Djelomično se tolerira bakar. vuna od šljake. Dugogodišnji pokusi prema Schröder . prikladan za život i bez štetnih nuspojava. P a l m Q P odbija primjenu metala za vanjske zidove i općenito za oblikovanje velikih površina.80% ultraljubičaste svjetlosti. odnosno promjene smjera prethodno prodrlog zračenja prostoriju prodrlo koncentrirano zračenje © .

(SU = mjerna jedinica. Zajedničko uzemljenje više susjednih zgrada također može izazvati patogeno zračenje. a to se još pojačava kad struja poteče. a može se mjeriti još 1000 m pod vodom. Lotzu Q . zamrzivači i instalacije centralnog grijanja koje moraju biti stalno u pogonu zahtijevaju u tom slučaju odvojeno napajanje. a njihova količina varira od 100 do 10 000 iona po kubičnom centimetru zraka. polovi istog predznaka (koji se odbijaju) uzrokuju nered. plinovod i vodovod uzrokuju snažna polja smetnji. klimatske rasvjete i stolnih odnosno podnih uređaja. čovjek sporije stari.Specka). Oni djeluju u obliku stropnih elektroda. instalacije treba koncentrirati u sredini zgrade.600 iona/cm 3 gotovo konstantna. najčešće emitiraju patogeno zračenje koje prolazi kroz zidove i stropove. Već su istraživanja koje je Čiševski proveo dvadesetih godina pokazala povoljan utjecaj negativnih iona na životinje i ljude. što je više negativnih aeroiona u zraku. 1 . Kod postojećih instalacija pomaže samo premještanje ili radikalno isključenje na strujomjeru. tj. Endrosu) Utjecaj iona .Otvoreni kabel GRAĐEVNA BIOLOGIJA ->QP Treba razlikovati cement od zgure i kemijski proizvedeni gips s ekstremno visokim vrijednostima zračenja od prirodnog cementa i gipsa. reumatskim bolestima. oboljenjima mjehura itd. podove i stropove. astmu. prema rodnom mjestu "Suhr" Schroder . reumu. Čovjeka u 24 sata probija 100 milijuna takvih zraka. Približno 65% ljudskog tijela sastoji se od kisika. (4) ^ ^ Srednja godišnja koncentracija umjereno pokretnih pozitivnih i negativnih atmosferskih iona u danima s mjerljivim oborinama u centru Filadelfije. orijentacija plusa prema minusu. kanalizacija i plinske instalacije zrače u svoju okolinu i utječu u manjoj ili većoj mjeri na ljude i životinje. Velika je ponuda uređaja koji u radnim prostorijama umjetno stvaraju za organizam povoljne negativne ione. čak ni armirani beton nije bio zapreka za magnetno polje. Tolerira se lagani beton s dodatkom ekspandirane gline. Dakle. Električni uređaji kao grijalice. tako da stanovnik često dolazi pod utjecaj više izvora -»(3). Izmjenu tvari uglavnom uzrokuju ioni. Općenito vrijedi: što je gušće gradivo.jug kroz zonu smetnji Zona smetnji oko trafostanice sa škodljivim utjecajem na osobe u krevetima 9-12 (prema K. odnosno primanje i otpuštanje naboja rezultira redom. U zatvorenim i prašnim prostorijama prevladavaju pozitivni ioni. u godišnjem je prosjeku dnevna količina iona između 300 . stalno trošeći struju. uz kuhinje i kupaonice. prolaze u nekoliko metara širokim trakama kroz zidove. vjerojatno najučinkovitije. Kombinacija generatora i elektroda proizvodi istosmjerno strujno polje negativne ionizacije do 2000 V i djeluje u krugu od približno 2 .6 Trafostanica i mnogobrojni dalekovodi 9-10 Bračni kreveti 11 krevet većeg dječaka 12 krevet manjeg djeteta 13 krevet manjeg djeteta prije oboljenja 14 os sjever . premješPosebno su nezgodni slobodni kabeli jer izazivaju sindrom izmjeničnog polja od 50 Hz. po mogućnosti sve zajedno u instalacijski zid s. Takva istosmjerna polja (polja istosmjerne struje) dovode do poželjnih okolnosti rasporeda iona u prostoriji. Njegova "Teorija promjene organskog naboja" pokazuje stalno opadanje eletričnog potencijala čovjeka tijekom starenja. otkrivene su čak i u uskim planinskim dolinama. prodire do 300 m u tlo. Zračenja do 2. Od 6 SU vrlo jake smetnje. Smetnje su ustanovljene do 2 m uokolo. perilice. ali i na biljke. Visinsko zračenje. srednji i veliki ioni. Novija su mjerenja pokazala jednake impulsne aktivnosti u prostorijama kao i vani. tj. jača je redukcija kozmičkog zračenja. ovisno o području i klimatskim okolnostima. Takvi aeroioni nastaju u slobodnoj atmosferi. ovisno o geografskom položaju i lokalnim okolnostima. ali samo pod slabom strujom jer nedostaju slobodni prijenosnici naboja. Izvlačenjem utikača nestao je napon struje pa je došlo do ozdravljenja (prema Hartmannu) © Kabel iza uzglavlja uzrokovao je smetnje kao kod 1 Premještanjem kabela na suprotnu stranu prostorije smetnje su nestale (prema Hartmannu) protoka struje jer se stvaraju električna polja s patogenim djelovanjem.3 m. dakle i kad nema Kabel od utičnice do svjetiljke na trasi oko uzglavlja uzrokovao je smetnje. i naročito mikrovalne pećnice s defektnim uzemljenjem ispod ili blizu spavaonice. E. stvaraju poželjnu ravnotežu. Prema američkim mjerenjima. od masivnih stropova još i pojačane. Čovjek je na otvorenom izložen naponu od približno 180 V. krvotok. spavaonice ili sjedeće garniture u stanovima. Hladnjaci. Depolarizacija. npr. tj. Nadalje. Svi cjevovodi s vodom (hladnom ili toplom). Sada već postoje automatski prekidači za razdoblje kad nema potrošnje struje. U kubičnom centimetru zraka može biti nekoliko stotina do nekoliko tisuća iona. samo negativno nabijeni kisik iz zraka je biološki vrijedan.9 SU nisu dovela do smetnji. Polarizacija. bojleri. koji je bio pod uzglavljem bračnih kreveta. Ukopani kabeli. 276 (Š) To posebno vrijedi za instalacije izmjenične struje pod naponom.> ( 4 ) Između najčešće negativno nabijenoga tla i pozitivno nabijenoga zraka nastaje snažno električno polje s velikim utjecajem na organe. Zbog toga bi prostorije namijenjene trajnom boravku ljudi i životinja trebale biti što je moguće dalje od tih uređaja. Istraživanja posljednjih 50 godina potvrđuju povoljno djelovanje negativnih iona na previsok krvni tlak. Dr Hartmann je odmah izliječio narušeno opće zdravstveno stanje kad je pacijent prije spavanja izvukao utikač i tako električni kabel pri uzglavlju isključio iz strujnog kruga ten na suprotni zid (2) (D U drugom pak slučaju nestale su slične tegobe kada je kabel. © Električni aparati i motori uzrokovali su smetnje u kući. Kod novih instalacija mogu se zračenja spriječiti odgovarajućom izolacijom vodiča. ovisno o dobu dana (prema R. Prema tome. Postoje mali. djelovanje prema tjelesnoj konstituciji. P 36 . Od 3 SU nastaje sklonost prehladama. a u slučaju mjerljivih oborina količina je negativnih iona za približno 100/ cm 3 veća . transformatorske stanice izazivaju smetnje u široj okolici (Schroder i Speck izmjerili su na jednoj takvoj stanici od 10 do 20 kV zračenja na 30 do 50 m prema sjeveru i 120 do 150 m prema jugu). Tome se pribrajaju lutajuće struje koje prate oštećene ili dotrajale stare vodove. a isto tako i električne željeznice i vodovi jake struje u blizini stambenih zgrada. Biološki djeluju srednji i mali ioni.

(J) Crne površine i tijela izgledaju manje od bijelih iste veličine. » Krugovi A u objema skupinama izgledaju oku različito veliki. crno odjeveni ljudi izgledaju vitkiji. mijenja se odnos mjerila uslijed odnosa prozorskih otvora prema preostalom di— ' jelu površine zida. K tome dolazi i osjećaj nesigurnosti pri pogledu prema dolje.I ' 12 'H12 16 Već zbog položaja očišta izgleda građevina viđena odozgo višom nego odozdo. zbog kojeg sve izgleda više nego pri sigurnom stavu i pogledu prema gore. ^ I Ako se želi utisak jednake veličine crnih i bijelih površina. To vrijedi i za sve elemente građevine. Poprečni položaj prozora kod -» \D uz odgovarajući namještaj čini izgled prostorije širim nego duljim Gore prema natrag nagnuti zidovi djeluju vertikalno. moraju bijele biti odgovarajuće manje. usprkos jednake veličine zgrade i visine etaža (razmještaj prozorskih prečki može tome značajno pridonijeti). o o© o o o C 0 3 (¿) ft cgo Dva jednaka lika osobe u perspektivnom crtežu izgledaju različito veliki. 150 Mi/ Prostorije istih dimenzija mogu djelovati sasvim različito uslijed rasporeda prozora. vijenci i pojasnice horizontalno (horizontalno zakrivljene). Bijelo činimijenjaju dojam b.o o — n n • • OD • • • • • • • • • • • • • • • • OD • • •O OO OO Brojčani podaci u modularnim 12 </ jedinicama (il)—(14) Bez obzira na arhitektonsku rasčlanjenost (vertikalno. vrata. iako su jednake duljine. Crno čini vitkim — a jer crno » @apsorbira svjetlost. horizontalno ili mješovito) . namještaja -> djeluje kao "crijevo". Jednake prostorije i dijelovi prostorija uslijed različitog smjera crta djeluju ne samo raz ličito velike nego i sasvim različito u izražaju. bijelo odjeveni deblji nego što zaista jesu. . (3) Stvarno paralelne vertikale ove "Zolnerrove figure" zbog kosih crtica djeluju koso. o a \ D O / <0 L . jer nisu uklopljeni u zakonitosti perspektive. kao različito duge. karirani uzorak po» većava širinu i visinu — e.OKO crni krug iz izvjesne udaljenosti izgleda za oko 1/3 manji od bijeloga U f ! > — C f1 V'. -> v§) je u dojmu kraće zbog poprečno smještenog kreveta odnosno radnog stola pod prozorom. Svijetla boja uz tamnu čini da tamna izgleda još tamnija. Boja i uzorak tkanina odjeće osobe. iako im je promjer jednak (relativna veličina). © Dužine a i b djeluju zbog beznačajnih dodataka. a dužine A-F i F-D zbog uključivanja u različite površine. a horizontalne širinu—»d. 37 .> @ . Dinamičko djelovanje (9) Statičko djelovanje ^0) Dimenzije u vertikali izgledaju oku različito od jednakih dimenzija u horizontali. a prema gore zakrivljene stube. jer bijelo dispergira svjetlost. Vertipunašnim — » kalne pruge povećavaju visinu — c.

čiju gornju granicu (strop) opažamo kao stacionarnu sliku. . Takve zapreke u j e d n a k i m ili ponovljenim razmacima oko osjeća kao takt ili ritam. Gledanje ponajprije služi našoj tjelesnoj sigurnosti.204 m.» s. 5 0 m slika —>(T) —(2). Potrebna veličina detalja koji treba razaznati ovisi o njegovoj udaljenosti. uz ovo crteži —»(3) . uz to i . uz pretpostavku da su razmaci zidova i cjelokupne proporcije s time usklađeni. svodovima i si. Stacionarna se slika uspostavlja približno u površini kružnog isječka čiji j e polumjer jednak udaljenosti oka od objekta. Idealna stacionarna slika ispoljava se efektom ravnoteže. a promatranje počinje tamo gdje gledanje završava. BOL). 37 @ i (§). Odlučujuće za određivanje dimenzija je veličina vidnog polja -»(3). 3 7 . time je određena ograničena udaljenost na kojoj se određeni detalji mogu raspoznati. o n o dovodi do uživanja gledanjem pronađenih "slika".000291 A k o j e strop visok. Prostorija. čini se prostorija slobodnom i uzvišenom. visina slova "h" je uobičajeno peterostruka debljina. Vidno polje nepokretnog oka obuhvaća vrh stošca od 1 što daje približno površinu nokta na palcu ispružene ruke potu koju osjećamo u simetričnim. sjedala gledatelja od izvođača itd. u nekim slučajevima "polja preciznog gledanja" — » @ a za točno raspoznavanje detalja veličina "polja čitanja" —>(5) i © .» s.» Neufert. ali ako j e prostorija vrlo duga. osjećaj potištenosti.OKO KAO MJERILO ZA IZGLED PREDMETA D O Djelovanje oka dijeli se na gledanje i promatranje. izaziva osjećaj zaštićenosti. u odnosu prema dimenzijama detalja. Vertikalni rubovi izgledaju s gornje strane nagnuti prema gledatelju. Pri tome treba obratiti pozornost na činjenicu d a j e oko podložno optičkim varkama. moraju se izvesti na odgovarajućoj visini (a). 37 (§).02 m. © Točne konture vidi oko samo u kutu od 0°1' = polje čitanja. harmoničnim predmetima i odnosima . a horizontalni savijeni u sredini . Ta udaljenost E može biti.( 9 ) . a veliko prema gore 27° i prema dolje 10° > udaljenost pri potpunom sagledavanju građevine = širini građevine ili dovostrukoj visini građevine iznad visine oka.> s . 38 . Elementi građevine koji se nalaze iznad istaka.(9)) konstruirani prema njegovu Cjelina objekta i okolice djelu). tj. ® Veličina još raspoznatljivijih elemenata građevine može se lako izračunati iz trigonometrijskih odnosa i određene udaljenosti oka tivno naslikanim vijencima. Poznato j e da se toranj gledan odozgo čini mnogo višim nego odozdo .000291 = 0. pojedini elementi mogu neznatnim preoblikovanjem oku ponuditi veće površine (b i c) Pri određivanju širine ulica koje omogućuju opći pregled i razgledavanje detalja treba se pridržavati gore navedenih naznaka Iz ovoga proizlaze i j e d n a k e ili veće udaljenosti knjiga od čitatelja (različita u skladu s veličinom slova). (Znanstvenici fiziolozi rade na nauku o šestom čulu. = 5 x 0. razlikuje se stacionarna slika i "opipna" slika. Imajući na u m u te činjenice ne smije se prijeći u suprotnu krajnost (barok) i primjerice pojačati djelovanje perspektive koso postavljenim prozorima i vijencima (crkva Sv. Izvan ovog okvira oko svoje dojmove prima kroz "opipnu" sliku. Unutar tog "vidnog polja" javljaju se oku predmeti "na jedan pogled" ->(3). Oko točnije ocjenjuje širine nego dubine ili visine. Petra u Rimu) ili čak perspek- Treba li neki natpis biti čitljiv na udaljenosti od npr.> s. a visina se uvijek čini većom. dimenzije detalja _ odnosno dimenzija detalja E • tg 0 T tg0°1'0 ""0.zamrznuta glazba". Ovisno o tome j e li se oko na objektu zaustavilo ili oko "pipa" duž © Kod niskih prostorija dojam prostora "na prvi pogled" (mirna slika) @ Kod visokih prostorija dojam prostora "pipanjem" oka prema gore (opipana slika) objekta. što izaziva osjećaj sličan onome što ga uho prima od glazbe ("Arhitektura . o osjetilu ravnoteže ili statičkom osjetilu koje bi bilo temelj našeg smisla za lje- Čovječje vidno polje pri mirnom držanju glave i pokretima očiju je široko 54°. Ravnoteža je prvo obilježje arhitektonske ljepote. Grci su se točno držali tih pravila i dimenzionirali najsitnije detalje ispod konzolnog prepušta stropa tako da pri udaljenosti od 27°—»(7) ispunjavaju "polje čitanja" od 0°1' (7) (kako je Maertens —>• QP dokazao. U zatvorenom se prostoru također javlja stacionarna ili "opipna" Potrebana visina da se prostigne isti utisak kao pri razmaku od 8 . mora debljina slova (prema (§)) iznositi d > 7000 x 0. a trebaju biti vidljivi. 4 0 .204 = 1. Oko u kretanju napreduje duž zapreka koje zapaža sve dalje po dubini i širini.4 3 ili u uravnoteženim predmetima).» ( T ) . 700 m. pa ga oko prepoznaje samo "pipanjem" uvis.

sa strane udaljavajuće. sa strane hladno i tužno.žuto = osnovne boje. pa time ih čini svjetlijim. aktivnost ili pasivnost. a u bolnicama utjecati na zdravlje pacijenata. umirujuće © Prirodni krug boja (prema Goetheu): trokut crveno . (3).© . zelena i purpurna. Najmanju impulzivnu snagu ima plava. odozdo ga olakšavaju i uzdižu. bijela se boja koristi za označavanje površina za skladištenje i postavljanje.ljubičasto = miješane boje koje nastaju miješanjem osnovnih boja < vanje na čovjeka D Tamne i svijetle boje i njihovo djelo- jarkocrvena narančasta žuta svjetloplava^^i i^-^zelena plavozelena © Lake i teške boje (nisu istog značenja kao tamne i svijetle boje -» © . Izbor boja u pogonima. © Pojedinačni svijetli elementi ispred tamne pozadine djeluju lakše. crvena. Utjecaj boje ovisi i o tome koliko je svjetla i odakle djeluje. od kojih se teoretski miješanjem mogu dobiti sve boje. Hladne i svijetle boje odozgo djeluju razvedravajuće i opuštajuće. Zelena boja opušta živce. tamna hrastovina. svijetla orah svijetla smreka aluminijska folija pocinčani željezni lim oko 50 35 oko 20 oko 5 oko 18 oko 33 oko 18 oko 50 83 16 oko oko oko oko oko oko oko oko oko 39 . © Pojedinačni tamni elementi ispred svijetlog zida djeluju snažno i jako se ističu. mokar hrastovina. odozdo glatko. slijede žuta. Bijelo je boja apsolutne čistoće i urednosti. odozdo otežavajuće i potišteno. Hladne i tamne boje odozgo djeluju prijeteći. dostojanstveno. čisto Žuto kao slama Svijetlooker Čisto-krom žuto Čisto-narančasto 84 80 70 oko 70 oko 70 60 60 oko 60 50 25-30 svijetlosmeđe čisto-bež srednje smeđe losos-ružičasta zasićeno šarlah crveno cinober crveno karmin crveno duboko ljubičasto svijetloplavo duboko nebesko plavo oko oko oko oko 25 25 15 40 16 20 10 oko 5 40-50 30 čisto tirkiz plavo zeleno poput trave zeleno kao lipa. suh asfalt. y © Duge prostorije izgledaju kraće ako se završni poprečni zidovi jako naglase bojom. Tople i svijetle boje odozgo potiču duh. dok za velike površine odgovaraju boje slabe impulzivnosti. Suprotni trokut: zeleno .plavo. Stupanj svjetlosti površina Vrijednosti između teoretske bijele (100%) i apsolutno crne (0%) boje Bijeli papir Vapneno bijelo Limun žuto Slonova kost Krem Zlatno žuto. npr.narančasto . odozdo sigurno za koračanje i prihvaćanje. zelenoplava i ljubičasta boja (hladne i J pasivne boje). pa tako preko prostornog djelovanja izazvati osjećaj potištenosti ili slobode — > © . Prostorije izgledaju više ako su zidovi naglašeno tamni nasuprot svijetlom stropu Kao boja reda. sa strane ga griju i približavaju. Tople i tamne boje djeluju odozgo završno. sa strane obuhvatno. —» © . za crte usmjeravanja i prometnu signalizaciju. umirujuće uili introvertno. Svijetle boje uzdižu. laboratorijima itd. Hladne boje djeluju pasivno. Najveću impulzivnu snagu ima narančasta boja. potičući kretanje. Neposredni utjecaj manifestira se impulsima koji proizlaze iz pojedinih boja —> (2). Prostorije izgledaju niže ako su stropovi naglašeni jakom bojom. © Bijelo kao boja za vođenje pri kretanju. U kolorističkom oblikovanju prostorije bijela boja ima glavnu ulogu pri odvajanju pojedinih skupina boja i njihovoj neutralizaciji. poticajno. U prostoriji su impulzivno snažne boje prikladne samo za male površine. katkada uznemirujuće. jer osim udjela tamnoće na osjećaj težine utječe i udio prirodne crvene boje) © Krug boja u dvanaest dijelova © Tamne boje opterećuju. naročito kod prividnog predimenzioniranja. u pogonima.ČOVJEK I BOJA toplo lagano Boje su sile koje djeluju na čovjeka i izazivaju osjećaj ugode ili neraspoloženja. življim i raščlanjenim. uredima ili školama može radni učinak pojačati ili oslabiti. pastelno srebrno sivo siva vapnena žbuka sivi sirovi beton šperploča žuta opeka crvena opeka tamni klinker 15 20 50 35 42 32 38 32 18 10 Solnhof-ploča prosječna boja kamena asfalt. Utjecaj boje na čovjeka događa se posredno njenim posebnim fiziološkim djelovanjem koje je u stanju prostoriju proširiti ili suziti. Tople boje djeluju aktivno.

visine i duljine prostorija.» s. BD je približno 1/7 opsega kruga ® Približni deveterokut.sekunde i septime.5 x y 1 2 2 3 3 4 3 5 4 5 5 7 3 7 5 9 5 12 13 67°38' 1 7 24 25 9 40 41 8 15 17 61°93' 0. A-C ž stranica peterokuta ® Peterokut ® Petnaesterokut BC 2__1_= ± 5 3 15 (9) Približni sedmerokut. i: Vrlo su značajni i geometrijski oblici koje su Platon i Vitruvius nazvali krug. Za projektiranje i konstruiranje tzv. Dužina DE približno odgovara 1/g opsega kruga k d h = r • cosp S = r sin B 2 S = 2 • r sin p h = S . "okruglih" građevina potrebni su ^ M j Pitagorin pravokutnik. 63 (14) Formula Peterokut i zlatni rez 40 . kružni luk oko A s AB daje točku D na AC = c1 Kružni luk oko C sa CM daje točku E na kružnom luku BD = a.y ® ) mogu se oblikovati s a m o približno ili preklapanjem.koje treba primjenjivati na širine.kvarta 3/4 oktava 1/2 seksta : terca 4/5 ODNOSI MJERA OSNOVE tH Dogovori o mjerama u graditeljstvu postoje od davnine. kružni luk oko B s AB i C. iz kojih se mogu konstruirati mnogokuti. Pitagorejske odnosno diofantske jednadžbe daju skupine brojeva @ © (4). Važniji konkretni podaci potječu iz Pitagorina vremena. tetiva s i visina trokuta h pokazano j e . y: svi cijeli brojevi x j e manji od y m: faktor povećanja odnosno smanjenja. sekundu i septimu (j2j 3 m= ry' Pitagorin trokut a 36°87' 22°62' 16°26' 28°07' 12°68' a 3 b 4 c 5 P m 53° 13' 1 73°74' 1 77°32' 1 71°08' 0. Peterokut .5 46°40' 0. Drugi mnogokuti (npr.> © . uključuje sve intervalne proporcije a isključuje disharmonične.x 2 ) b = m 2 x y c = m (y2 + x2) Pri tome su: x. (5) Istostranični trokut. trokut . Njegovi posebni odnosi mjera nekada baš i nisu upotrebljivi. sedmerokut primjerice petnaesterokut © (§). 42. Pitagora j e polazio od toga da akustički brojčani odnosi moraju biti i optički harmonični. cotang p I (li) M f—m—1 (i 2) Deseterokut i zlatni rez Proračun mjera u mnogokutu -> S.> © ili pentagram (noga nečastivog) ima kao i iz njega izvedeni deseterokut prirodne odnose prema zlatnom rezu . šesterokut Raspolovljenje polumjera £ B. Iz tih brojčanih odnosa trebale bi slijediti dimenzije prostorija.» . S formulom a 2 + b 2 = c 2 mogu se te skupine brojeva izračunati: a2 + b 2 = c 2 a = m (y 2 . 43 © .> ( D i kvadrat . deveterokut . Tako se može konstruirati preklapanjem istostraničnog trokuta i peterokuta.5 58°11' 0. pravac BC raspolavlja AM u D. a iskuljučuje disharmonične intervale .5 18°92' 12 35 37 43°60' 20 21 29 31°89' 28 45 53 Brojčani odnosi iz pitagorejskih jednadžbi (izbor) (4) Primjer Tetiva = r mnogokuti.» s. Iz \ 5 m = 3 6 m = 2 \ 5 toga je razvijen Pitagorin pravokutnik --> (?) koji zadržava sve harmonične intervalne proporcije.( ! ) . Iznalaženje najvažnijih mjera: polumjer r.

.4142011 . . v. To znači da raspolovljenjem ili udvostručenjem stranica pravokutnika ostaje odnos stranica 1 : V2. 56 MERO-prostorne rešetke: konstruirane na V2 i V3 -» s. ) n/A trokut prema A. . .® a ljestvicu stupnjeva čine vrijednosti korijena brojeva 1 do 7 -»(§) Vezu između kvadratnih korijena cijelih brojeva prikazuje .® Dracha -> CP nešto je šiljatiji od prethodnoga. 1. Jednakokračni trokut kod kojeg baza i visina odgovaraju stranicama kvadrata uspješno je primijenio graditelj katedrale Knauth pri određivanju odnosa dimenzija katedrale u Strassburgu. 1. 1. . dokazati odnosi mjera osmerokuta na nizu starih građevina.5 5 0. Zahvaljujući dr. . .5857989 . .4142135 i i 11 ! > 1 1 1. .4 1. 0.41379 . Jedan drugačiji približni proračun kvadratnih korijena cijelih brojeva Vn za nepravokutne dijelove građevine daju verižni razlomci (-» s.> © .5857143.41667.4142135 . Jednakokračni pravokutni trokut . Drachu © Iz osmerokuta razvijeni kvadrati © . "puža" . Njegov pronalazač ga je također uspješno primjenjivao na detalje i uređaje.58621 .pravokutnik ^g^ Stupnjevana ljestvica brojčane vrijednosti korijena 10 ® V~2 = { i + A—Uizi V+—/ { 1+ / + • 3 7 17 12 • 41 29 • 99 70 239 1C i n f) Povezanost kvadratnih korijena "Puž" V 2 = 1.5857865 .4142857 .58333 . taj je odnos mjera postao osnova njemačkih DIN-formata . Kao podloga je pri tome služio tzv. 43) u obliku G = n-1 Vn = 1 + 1+G )) 1 V 2 . D © ->® Geometrijski redovi u tom odnosu nude stupnjevani niz osmerokuta .> © od A. R.> © --> s. . . 4 d. . dijagonalni trokut.5 0. . . . 0. Na osnovi približnih vrijednosti kvadratnih korijena razvio je Mengeringhausen prostornu rešetku MERO prema načelu tzv.6 0.> ® .> @ ® ® ima odnos stranica 1 : VZ. prema istraživanjima L. mogu se. 0. Tu je visina trokuta dijagonala kvadrata konstruiranog nad polovicom baze Tako oblikovani pravokutnik . v.» © . Postupak razlaganja na faktore omogućuje primjenu kvadratnih korijena za ugradbu nepravokutnih dijelova građevine. Porstmannu.ODNOSI MJERA OSNOVE—» QP Jednakokračni pravokutni trokut s odnosom baze prema visini kao 2 : 1 jest trokut kvadrature. . Spitzenpfeila. Osim svih ovih likova.90-92 ® V3 Verižni razlomci V2 41 . 7 17 41 1. . . 0. . jer se njegova visina određuje vrhom rotiranog kvadrata.> ® ® Netočnosti pravog kuta izjednačavaju se vijčanim priključcima štapova na čvorove. . 1. 12 9« 7 0 | 99 169 239 V2 i Primjeri za nepravokutnu koordinaciju -> s.

Prema njegovim je istraživanjima primjeri- VÀ7 I 1 / ce rimsko kazalište zasnovano na četiri puta rotiranom trokutu V 1 J_ / — » © . dobije se rešetka s devet polja. ali to nije vjerojatno —»(3) Jedino grčko kazalište. . kvadrat itd. .metodom . Kinezi u svojim modulacijama prema "Toukou". i. nalazi se u Epidaurusu — U nedavno otkrivenom stambenom naselju Antica Ostia. vjla Pisani u B a g n o l u \ \ t \ \ / ji ft. čiji se tlocrt zasniva na peterokutu. Moessel želi dokazati odnose mjera na osnovi zlatnog reza. upoznato je načelo Svetog reza. Obje konstrukcije daju dvanaesterokut.4142.6%. Palladio u Grčko kazalište prema Vitruviju 6 Potporni zid svoje četiri knjige o arhitekturi navodi geometrijski ključ koji se zasniva na Pitagorinim radovima. Središnji se kvadrat naziva kvadratom svetog reza. © Proporcije zabatnog ugla dorskog hrama na osnovi zlatnog reza. a grčko na tri puta rotiranom kvadratu —»(2). Luk AB ima gotovo istu duljinu kao dijagonala CD raspolovljenog osnovnog kvadrata. . koji su prethodno navedeni. Spoje li se točke u kojima se kružni lukovi polumjera sijeku sa stranicama kvadrata. od situacijskog plana do detalja opreme. To se načelo zasniva na raspolavljanju dijagonale kvadrata.Y i g / B ^ • /. Prema Moesselu Qp (4) v —' Kazalište u Epidaurusu X 1 2 5 12 24 X 1 3 7 17 41 y / x ( V 2 = 1. ali prije svega Japanci svojom "Kiwariho" . . On koristi iste prostorne odnose (krug.b 1. uz odstupanje od samo 0. što se može prepoznati na stubištima. . 48-kut razvijen iz: t trokuta - ^l) Japanska riznica Cehovska kuća Rügen u Zürichu 42 .—.juč za PaHadijeve @ Palladio. Tako su Indijci u svojoj "Mansara". staroj luci grada Rima. . građevine u Antica Ostia Geometrijski princip (7) Tlocrt cjelokupne gradnje ^g^ Podni mozaik u jednoj kući u Antica Ostia ® Geometrijski k. trokut.4137. \ \ S! - / Èm Tlocrt upravne zgrade BMW-a u Munchenu Osmerokutni sustav stupove formiran od četverokuta podijeljen u po 6 © f a s a d n i h elemenata.ODNOSI MJERA PRIMJENA QD /M \ 3 1 V -L 0 Rimsko kazalište prema Vitruviju (2) Primjenu geometrijskih i mjernih odnosa. Zbog toga sveti rez predstavlja i približnu metodu za kvadraturu kruga — » © © © © Čitav je građevinski kompleks.) i harmonije za svoje građevine — Ovakve zakonitosti mogu se kod starih istočnjačkih kultura naći u potpuno jasnim formulacijama —>(n). opisao je Vitruvius. 1.4166. (5) Sveti rez. sagrađen prema tim odnosima mjera.) 1 1.» BOL.4 1. stvorili graditeljske sustavnosti koje omogućuju tradicijski razvoj i nude goleme gospodarske prednosti.

92 139. kruga i trokuta (DTo znači: Zlatni rez neke dužine može se odrediti i verižnim razlomkom 1 G = 1 + — To je najjednostavniji beskonačni pravilni verižni razloG mak.57 5.16 0.8 43.45 . 6 2 .» s.» Q0 U 18.6 3 Arhitekt Le Corbusier razvio je sustav proporcija koji se osniva na Podaci o koordinacijskim susta- © Geometrijska konstrukcija zlatnog reza © Međuzavisnost kvadrata.5 774.6 6563.10 0.2 . kruga i trokuta zlatnom rezu i mjerama ljudskog tijela. a to je 1.g.96 1.4 7.01 85.7 58886.74 4.20 0.26 0. Tek se uvođenjem modularnog reda pojavilo razumijevanje za harmonijske i proporcionalne odnose mjera . .> © . Le Corbusier obratno krenuo od 6 engleskih stopa = 1828.3 4056.07 15.ODNOSI MJERA PRIMJENA: MODULARNA KOORDINACIJA .5 10.85 278.3 2506.0 69.28 12. Podjelom prema zlatnom rezu formirao je crveni red naviše i naniže Razlike članova tog reda prevelike su za praktičnu upotrebu. 1177.13 0.40 0.43 0.1 itd.6 591.4 1.1 + ¿ G = 1 + -—1+1 1+1 Zbog toga je 1947.4 5309.» s.6 itd.94 224. polazeći od 2.3 53.» s.10 32.25.8 2.79 2.88 449.382 • _ 2 dijela 3 dijela S dijelova 8 dijelova 13 dijelova 21 dio 34 dijela 55 dijelova L _ Major pokazuje povezanost odnosa proporMajor Minor cija između kvadrata. koji daje dvostruke vrijednosti crvenog reda .04 0.7 36394.8 365.7 13901.83 1.4 33.01 Plavi niz: BI Centimetara Metara 117773.8 4.56 25.75 m . prsti podignute ruke (-»vidjeti i temeljni lik u BEL).9 0.1 4 4 dijela Prikaz Lameovog niza iz knjige Neufert "Bauordnungslehre" Verižni razlomak: zlatni rez G . "Zlatni rez" neke dužine može se odrediti geometrijski ili s pomoću formula.8 .70 0. prema Fibonacciju.7 16.53 7. stvaraju poznati zlatni red rezova: stopalo.9 1549.2 6.0 44985.66 2.26 m (vrhovi prstiju uz- (4) Figura proporcija dignute ruke).3 0 .5 72788.03 0.73 727.41. koju je prema zlatnom rezu podijelio na mjere: 108. Najprije je Le Corbusier krenuo od poznate prosječne visine Europljanina. solarni pleksus.> ® Kako posljednja mjera gotovo točno odgovara veličini od 10 palaca.8 226.4.91 53.8 1.3 8591.01 A =108 B = 216 (7J Modulor Prikaz vrijednosti i igara modulora prema Le Corbusieru (8) Neograničene brojčane vrijednosti 43 .0 20.81 20.2 26.5 0.02 171.0 139.0 1.92 3. "Zlatni rez" znači da se cijela dužina prema većemu odsječku nakon dijeljenja odnosi kao veći odsječak prema manjemu m = 0.9 182. glava. što kod većih mjera nije moguće.08 0.06 0.9 113.5 17182.5 27802. 2 9 . 40 @ vima i mjerama -> s.8 mm kao visine tijela.26 1.33 0.0 22492.6 2028.8 295.7 86.8 3.53 0. Veličine članova crvenog i plavog reda pretvorio je Le Corbusier u praktično primjenjive mjere.80 588.86 363.66. pa je uspostavio uz to i plavi red. ->(3) Le Corbusier je označio tri dijela ljudskog tijela koji.49 9.9 10619. 1+1 ~ 89 dijelova .8 3281.4 957. ovdje nalazi vezu s engleskim colima. 59 d. (ó) Metara 952.02 0.7 478. stoljeću i kasnije zapostavljen je harmonijski sustav mjera i prednost se daje aditivnome .83 106.2 1253.63 40.86 0. ->(§) Vrijednosti izražene u metarskom sustavu Crveni niz:Ro Centimetara 95280.19 65.

iako povremeno isključivo ukrasni oblici. jeftina. ali bez vlastitog izraza. čvorovi i užad svojom tehnikom uvjetovanim pletivom i tkanjem dali su prve oblike. Čak su i snažni umjetnici s elementarnim nagonom za oblikovanje. koji prekrivaju prilikama dozreli osnovni oblik. oslonjena na konzolni istak stropne ploče Bilo bi pogrešno vjerovati da našem vremenu pripada samo zadatak razraditi čiste konstrukcije.zvuči paradoksalno . druge tehnike i drugačije uporabe na- © Drvena konstrukcija slična (T) kakva se još i danas svugdje primjenjuje ® Konstrukcija od lomljenog kamena zahtijeva okvirne elemente od čisto obrađenog kamena meće se i drugačiji oblik. kao i svaka prava umjetnost. Za to treba: osjećaj mjere. temelji na tehnici građenja drvom. prilagodba okolini. bilo da su ukrasi šablonama otisnuti u gipsu ili su uloženi kao "azulejos" (glazirana glinena keramika). Te "vječne oblike" dokazao je V. prema njenoj određenoj tehničkoj zadaći. tehnike i potrebe. Svaki način građenja jednom pronalazi svoj vječni oblik i logični završetak iznalaženja. kod tvorničkih i drugih velikih zgrada već su uspjela nova.lijepo za sva vremena. suzdržanost. 47. oni iz godine 3000 pr. sa- © 44 Armiranobetonska konstrukcija s uvučenim stupovima sa statički povoljnim i ekonomičnim konzolnim istakom s prozorskim vijencem ( q \ Armiranobetonska gljivasta stropna ploča s tankim čeličnim stupovima u •' vanjskom zidu između prozora —> s. organizacijsko i gospodarstveno ispunjenje svrhe. Razvijena površina 33 cm Danas nas kod starih građevina opet više uzbuđuje pitanje nastanka umjetničkog oblika nego rezultat. Oblici koji su proizašli iz gradiva. Danas se još zalažemo za odgovarajuće izražavanje u betonu. uz opsežno korištenje tehničkih mogućnosti svog vremena. i u današnje doba. skrivaju to oku. u kojem je Q Izvorna drvena konstrukcija. jer za njih potreba velikih površina prozora jasno određuje sustav građenja -> © Jasni prikaz sastavnih dijelova građevine. U nekim prostorijama Alcazara u Sevilli jasno se u uglovima opaža "spletenost" zidova u gipsu. U tome leže novi poticaji za nas arhitekte.DIJELOVI GRAĐEVINE KAO POSLJEDICE OBRADE GRADIVA U početku ljudskih kultura vezovi. točno kao što su nekada bili sagovi zauzlani na stijenkama šatora. kako bi temeljem tog osjećaja za život oblikovali suvremene odgovarajuće građevine s. "koji imaju što reći".» Q . držajnije i trajnije biti njegovo djelo. čeliku i staklu. Polovica debljine parapeta nalazi se ispred stupova. zrelije će. uz iste uvjete. Takvo je djelo . ostvare njegove umjetničke predodžbe. Za oblikovanje građevina odlučujući je dakle na kraju ipak duh vremena. Ovdje je oblik proizašao iz šatorske tehnike jednostavno prenesen u gips. © Uhde je tim pitanjima posvetio vrlo značajan rad . prije svega Alhambre u Granadi. koje je u gotovo svim kulturama osnova arhitektonskih oblika. uvjerljiva ostvarenja. Kr. a dalje se samo kultivira i usavršava. svrsishodna. Wersin ->• 00 uvjerljivim primjerima. Što je jasnija duhovnost i umjetnikov svjetonazor. podložni takvim zahtjevima i pod utjecajem "duha vremena". osnova oblikovanja grčkih hramova Q¿\ Oblikovanje u kaneu kojemu Grci dalje razvijali na osnovi (J^ posebno uvjerljivo dokazao da se podrijetlo maurske arhitekture. proizlazi iz tehnike tkanja (slično kao trake i astragali u grčkim građevinama). daje mogućnosti novog oblikovanja pojedinosti i cjeline. 46. prostora i konstrukcije i dobro usklađen sklop povezanih prostorija i vanjskog oblikovanja. slični su kao jaje jajetu. Dakako da se pri tom podrazumijeva tehničko. Pri primjeni drugog gradiva. Obrada interijera maurskih građevina. Bolje ju je sakriti oplatom ili žbukom © Armiranobetonska konstrukcija sa stupovima u vanjskom zidu. . suprotno tome. ako nisu čak i jednaki. Daleko je važnija zadaća svih arhitekata da. u svim su zemljama i vremenima slični. © Čavlana drvena skeletna konstrukcija. kako bi buduća vremena na njima samo kultivirala čisti oblik -> (2). ali je sve veći broj primjera koji dokazuju njihovu vjerodostojnost. organska povezanost gradnje. Uporabni predmeti u istočnoj Aziji i Europi. čak i u grčkim hramovima ¡ Ove su spoznaje razmjerno nove. taje ili čak prikazuju nešto drugo (barok). Kasnije se pojavilo građenje drvom.

stoga se prva kamena kuća takoreći sastojala samo od krova s niskim ulazom Obrađeni lomljeni kamen omogućuje izvedbu viših zidova. razvila se kanatna konstrukcija s pojedinačno razmještenim prozorima s ukrućenjem putem kosnika u uglovima i ispunom polja od vrbovog pruća i gline Panelna građevina dobiva svoj oblik panelima koji se izrađuju u radionici i brzo i jeftino sklapaju na gradilištu KAMEN A J • " . Od neobrađenog prirodnog kamena bez morta mogu se izvesti samo niski zidovi (podnožja). a uz upotrebu morta. obložene lišćem. U Perziji su Sasanidi (6. ali iznutra sakrivena optičkim efektima (dematerijalizacija). Prelaz od kvadrata na krug ostvaren je "trompama" Lučni vezač od trske Hasura od trske / X \ ¡Tlinf A Bizantinski su graditelji prije 1400 godina izveli kupolu Aje Sofije nad pravokutnim tlocrtom. drvenih motki i pletera od lijana. Njena je konstrukcija izvana jasno vidljiva. a kasnije u graditeljstvu romanike (primjer: katedrala u Šibeniku) Polazeći od križnog svoda (prodor dvaju bačvastih svodova) nastali su u gotici primjenom šiljatih lukova smjeli zvjezdasti i mrežasti svodovi. slična skeletnim drvenim kućama -» uQ) Na početku je uvijek konstrukcija osnova oblikovanja. kamena. st.. ali često i besmisleni oblik. čiji je način provođenja sila postao bitnim obilježjem stila (potporni lukovi i kontrafori) DRVO Podnožje od lomljenog kamena ® U svim zemljama svijeta koje su bogate drvom su brvnare slično oblikovane. čak i zabatnih zidova i nadsvođenih otvora U kasnijem se razdoblju uokviruju otvori i zidaju uglovi točno obrađenim kamenom. Slična je i zimska kuća "iglu" © Rimljani su izgradili prve kupole od kamena. a kasnije iz toga nastaje čisti. na kojima svaki laik raspoznaje osnovne oblike drvenih konstrukcija. Preostali dijelovi zidova izvode se od nepravilnog lomIjenog kamena i žbukaju Težnja za što većim prozorima na gradskim kućama dovela je do pojave zgrada s kamenim stupovima. trskom. krznom ili sličnim materijalom © Slično grade i Eskimi svoje ljetne kuće od kitovih rebara obloženih krznom. do automobila na prijelazu stoljeća koji imitira kočiju (uključivši i držač za bič). slamom. nad kružnim tlocrtom.. od "vezača" od trske i pokriven pletenom trskom (način građenja u Mezopotamiji) . Kao ukrućenje služe košnici u prozorskim parapetima © Suprotno prethodnoj. s prozorima od morževih crijeva. kao posljedica konstrukcijskog rješenja U područjima koja su siromašna drvom razvila se skeletna konstrukcija (pojedinačni drveni stupovi i prozori između njih). Na Pantenonu je to izvedeno u najčišćem obliku. od Likijskih kamenih grobnica. što odgovara "wigwamu" u njihovoj pradomovini.) prilikom građenja svojih prvih kupola polazili od kvadratičnog tlocrta. Osim kružne kupole se kao pokrov u mnogim krajevima može naći bačvasti svod. Za to se mogu naći bezbrojni primjeri. od kamena najprije u doba Rimljana. 45 . koji se pri pojavi novih gradiva u prvo vrijeme prenosi na njih.GRAĐEVINSKI OBLICI KAO POSLJEDICA KONSTRUKCIJE SVODOVI Blokovi od snijega Led k a 0 Prozor © Primitivni narodi grade svoje okrugle kolibe od materijala koji se nađe na licu mjesta.

» ® . F L. otvorene hale s malim brojem stupova i daleko izvučenim konzolnim krovovima su domena građenja čelikom ili aluminijem -> ARMIRANI BETON (ß) Arh.» ( § ) . LJUSKE Arh. ritmički nastavljenih poprečnih Ijuskinizova ljuski s kosim stupovima u nul-točkama_> rt?). O.-» Armiranobetonske viseće plohe u kombinaciji s krutim rubnim nosačima daju ekonomične i vrlo efektne građevine također s mogućnošću velikih konzolnih istaka Naše je vrijeme opet počelo razvijati oblike iz konstrukcije. uzdužne ljuske . Wright Za mnoge građevine zahtijeva građevinska inspekcija vatrootporne ili čak nezapaljive konstrukcije.NOVE KONSTRUKCIJE I OBLICI . nego najčešće zbog duhovnog poniranja u suštinu novoga načina građenja. 46 . Arh. Niemeyer Raspodjela sila u sve smjerove armiranobetonskih ploha primjenjuje se za ljuske u obliku kupole sa odsječenim segmentima . U kombinaciji s vidljivim čeličnim stropnim gredama nude se naročito lagani. suprotno vre- menu cara VVilhelma. Deitrich Viseće konstrukcije su već kod primitivnih naroda primjenjivane za svladavanje velikih raspona-» Cirkuski šator je najpoznatiji oblik lake viseće plohe _» (§).> 0 . Mies van der Rohe s (?) 1 ^ Čiste čelične konstrukcije omogućuju najlakše pojavne oblike s jedva vidljivim stupovima . kada su se primjenjivali postojeći oblici i upotrebljavali se u svakoj konstrukciji. jezgru zgrade-» @ ili oblikovan poput gljivaste ploče-» (§). F L. Samo se u rijekim iznimkama dopuštaju vanjski goli čelični stupovi . pa obloženi čelični elementi sliče čistom armiranom betonu -> (5) I za ove konstrukcije je tipič- no obilježje veliki konzolni istak stropnih ploča preko podvlaka -> ( D ili ukliješten u toranjsku jezgru -> (§). tražeći odgovarajući izraz u skladu s konkretnom graditeljskom zadaćom. F L. skoro bez granica -> (3) Lagane. tako da je prazni besadržajni oblik upotrijebljen kao "dekoracija". Wright (7) Arh.» tU ČELIK (5) Arh. ali nisu svugdje dopustive. Odlučujuća je razlika u traženju oblika koji proizlazi iz konstrukcije.» (9). Wright (§) Arh. bez obzira na to je li od kamena. M. L. a ipak solidni oblici sa širokim otvorenim prostorima. drva ili gipsa. Novicki s M. ne samo zbog gradiva ili spoznaja iz statike.

klizni prozori i potezne zavjese U 20. neovisno o njima tanki nenosivi razdjelni i vanjski zidovi čiji sastav osigurava najbolju akustičku. klizna vrata za spajanje prostorija. g. svjetlo je dolazilo kroz otvore u krovu) (&) na. stoljeće. široka dvokrilna vrata. nego nenametljivi. 2000. ulazna vrata imaju ukrasne prečke. i u kojoj je mjeri sposoban da taj doživljaj vidljivo izrazi gradivom -> s. Masivni zidovi kao zaštita od neprijatelja i hladnoće zauzimaju istu površinu kao prostorije Kuća oko g.i našega doba postoji golem tehnički i gospodarski razvitak i znatna promjena duha. prozori s rešetkama i malim okruglim ispupćenim staklima © Oko 1700. Mnogi su investitori i arhitekti u mislima i osjećajima još u 15. su na brvnarama vrata bila niska. a malobrojni su već stigli u 20. g. g. stoljeću je kuća još zatvorena. o stvaralačkoj snazi pojedinca ovisi što će pri tome vidjeti i osjećati. termičku i klimatsku izolaciju. Za modernog čovjeka kuća više nije utvrda protiv neprijatelja. Između predsoblja. sitnih prozora i kuća nalik na tvrđave. razbojnika ili demona. samo prostorno razdvajanje Arh.ZGRADA I OBLICI KAO ODRAZ VREMENA I NAČINA ŽIVOTA VANJSKI PRETPROSTORI ® Oko 1500. zid i vrata služe samo kao ograda. s visokim pragom (nije bilo prozora. g. Mies v d. Pri tome je odlučujuće investitorovo definiranje zadatka. nenametljivo među drvećem ® Okog. a i na drugim stvarima i načinu života. 47 . zajednički njegovanom perivoju. . pod od parketa ® Oko 1900. markize (platneni krovovi koji se mogu smotati) kao zaštita od sunca Zahod i bide Spavaća soba Strana prema vrtu Drvena kuća oko 1500. čiji se oblici ponekad i danas još priželjkuju . ćelije s oskudnim dnevnim svjetlom. lijepi i oslobađajući okvir za život. je odraz kraja. kuća stoji u velikom. klizna vrata i zrcalni prozori na električni pogon. otvoren prema prirodi ali ipak svestrana zaštita od njenih nepogoda. Pod time. g. dnevne sobe i blagovaonice ne postoje vrata. Fotoćelija otvara vrata i ujedno najavljuje posjetitelja VEZE PROSTORIJA V (9) Oko 1500. Na građevinama i njihovim dijelovima. stoljeću nema više nikakvih ograda (naročito u Americi). stoljeću povezuje suhi hodnik automobil s vratima od zrcalnog armiranog stakla. omogućujući pogled koji mnogo obećava © U 19. Robe U razdoblju između otprilike godine 1500. prozirno staklo i potezno zvono ® U 20. načina građenja (brvnara) i načina života (mali prozori) Kamena kuća oko 1500. su kuće i cijeli gradovi bili opasani zidovima i zatvoreni teškim vratima © Oko 1700. a građevine svjetlije i lakše.vremena spaljivanja vještica.. g. 44. postoji zvekir. prostorije u nizu. 1000. s vitkim nosivim čeličnim stupovima. Poklapanje stoljeća ovdje predstavlja "sreću u braku" između investitora i arhitekta. ali je okolni prostor otvoren okružen niskom ogradom © ULAZI U 20. stoljeću promjenljive prostorije. niska teška vrata. pod od širokih kratkih dasaka i] fj J j 1 1 1 — 1 1 i [ i l c I-4 « 1 i i ' Pomična stijenka klizni prozor ® Oko 1700. g. svatko zamišlja nešto drugo. praznovjerja. g. jasno se vidi kako je tijekom tih stoljeća čovjek postao slobodniji i samosvjesniji. stoljeću. obloga poda linoleumom. doduše.

kad zgrada ima pokrov crijepom drugačije će se otpočetka graditi nego zgradu s ravnim krovom. vodoopskrbe i elektroinstalacija . kod jednoga je ishod onoga "rađanja" slobodna skica ugljenom. Nakon toga. urbanistički uvjeti itd. 4. Važna pomoć pri tome su upitnici knjige s. Sada slijedi. dogovor sa statičarom i projektantima grijanja. (T) Četiri prijedloga položaja zgrade na gradilištu od 3000 m2 s padom terena prema sjeveroistoku. te iz toga materijalizacija njene pojave kroz tlocrt i izgled. jer se valjana priprema obilno nadoknađuje uštedom vremena i troškova građenja. 271 i prema stranama svijeta. 1:2000" PROJEKT POSTUPAK IZRADE Poslije toga pristupa se shematskom crtanju prostorija u obliku jednostavnih pravokutnika traženih površina u jedinstvenom mjerilu i utvrđivanjem traženih odnosa prostorija međusobno s. 49 i 50. treba 2 do 3 mjeseca za veću obiteljsku kuću. 49 i 50 i građevne © Idejni projekt zgrade ima nedostatke! Garderoba i vjetrobran preveliki. Vrijeme izrade projekta ne treba nerazumno štedjeti. 59. pa se radovi mogu ugovoriti i započeti. izlaz i kolni prilaz s ulice na sjeveru. Zahtijevane prostorije glede površine. podastiru se nacrti nadležnim organima vlasti. 3. U tom vremenu radi se predračun i raspisuje natječaj prema propisima -»QP tako da do dobivanja građevne dozvole pristignu i ponude. S projektantovim iskustvom i njegovom osobnošću najčešće raste jasnoća misaone predodžbe. Za opisane radove arhitektu.). Na osnovi takvih istraživanja odluka nastaje najčešće vrlo brzo. Tijekom ovog rada projektantu se zadatak sve jasnije i zornije pojavljuje pred njegovim duhovnim okom. Investitor je predvidio varijantu. Prije početka projektiranja mora biti poznato: 1. Položaj i veličina zemljišta. često su u stanju projekt neposredno prostoručno nacrtati u mjerilu i sa svim pojedinostima kao konačno rješenje. ponajprije u duhu. pa se konture zgrade već jasnije razabiru-» (2). Pregled nacrta traje 3 do 6 mjeseci. kupaonica i prostorija za pripremanje preuske. Dimenzije postojećeg namještaja. postojeće vegetacije i susjedstva. Položaj instalacija vodovoda i kanalizacije. Sad počinje razrada projekta. jer donosi odmak od projekta i omogućuje oštrije zapažanje nedostataka i rađanje ideja za njihovo otklanjanje. Ishođenje ovih podloga obavlja se kod ovlaštenog geodetskog inženjera i u uredu za katastar koji će izraditi službeni lokacijski elaborat. Nespretni razrađivači često pokvare nadahnutost prve skice. uređenje gradilišta. smjerova vjetra. ali im najčešće nedostaje zanos mladenačkih ostvarenja. građenje itd. Tako nastaju produhovljena djela zrele dobi. Financijska sredstva koja su na raspolaganju za kupnju zemljišta. položaja i međusobnih funkcionalnih veza. Stariji. mogućnosti prilaza. Za iskorištenje mogućnosti -> Q potrebno je više pokušaja kao osnova za iscrpno razmatranje argumenata za i protiv. utvrđuje se konstrukcija i instalacije.. Pri tome su odlučujuća pitanja strana svijeta. Sad počinju "porođajne muke" prvoga projekta zgrade. visine. Ovisno 0 arhitektovu temperamentu. visinske razlike u njemu i u odnosu prema cesti. na temelju opisanog postupka definiranja površine zgrade.4.5 m iznad terena. položaja zemljišta. ovisno 0 okolnostima. ali često i u tijeku rada. Bolje su oblikovane prostorije. s. -» s. pri uživljavanju u organske i organizacijske odnose projektnog zadatka i njegove duhovne pozadine. gospodars ki dio objekta je na zapadu.M . 48 . garaža ispod njih u razini terena (3) Projektni program Rad počinje sastavljanjem detaljnog projektnog programa uz pomoć iskusnog arhitekta prema smjernicama upitnika -» s.ukratko. a kod drugoga filigranska crtarija. 2. Zbog prirodnog pada terena su spavaće sobe 2. građevinski propisi. ako se iz oblika unaprijed ne nametne jedino mogući položaj zgrade. iz kuNnje nema pregleda nad ulazom (3) Definitivni projekt zgrade s uklonjenim nedostacima. 51-58. konačna lokacija zgrade na zemljištu. opasne stube u hodniku. 5. a prihvaćena je varijanta 1 (2) /o*} Kod ove varijante je pad terena ¡Spred zgrade povoljan. Nakon dovršetka idejnog projekta -» (3) preporučljiva je stanka 3 do 14 dana. Način građenja koji treba primijeniti. To vrijeme omogućuje nestanak nametnutih predodžbi i korisne dogovore sa suradnicima i investitorom. a 3 do 12 mjeseci za velike zgrade (bolnice i si. zreli arhitekti. Na toj se osnovi za projektanta otkriva shematska predodžba cjelokupnog sadržaja zgrade i njenog prostornog ugođaja.

Tu ne pomažu poduke i predavanja investitoru. Radno vrijeme građevinskih radnika? V. Ako nema ograde. Koja je približna ocjena odnosa građevinskih i obrtničkih radova? 3.SURADNJA INVESTITORA . adresa.telefon. Podaci o investitoru 1. Kojeg izvođača preporučuje investitor? (naziv. Koje su investitorove posebne želje u umjetničkom pogledu? 5. Moraju li crteži biti razumljivi za laike? 10.PROJEKT PREDRADNJE . Iz toga je shvatljivo što se "definitivni" crteži i troškovi pojavljuju tek kad je građevina već skoro dovršena. pomaže samo arhitektov ubrzan i ažuran rad te odgovarajuća priprema u uredu i na gradilištu. primjerice obrascima za predračun troškova. 9. Točan naziv novogradnje? Konačni naziv objekta? 3. Koja je viša instancija za slučaj žalbe? Koji je postupak? Koji je rok podnošenja žalbe? Kakvo je stajalište nadležne institucije? 1 r J Povjerljivo! 6. telefon) 7. Naziv nadležnog (najbližega) poštanskog ureda? 5. Najčešće se pri svakoj gradnji javljaju ista pitanja. Postoje li mjesne odredbe glede vanjskog oblikovanja novogradnji za ovo gradilište? 9. Što inače treba uzeti u obzir pri oblikovanju? 5. Kojim lokalnim ili državnim propisima podliježe novogradnja? Prostorni plan? 4. Telefon na gradilištu? U blizini? Kada i kako dostupan? 6. Je li sklopljen ugovor ili je samo pismeno potvrđen dogovor? III. Osobe i poduzeća vezani na posao 1 . Možemo li neposredno izdavati naloge u ime investitora? Do koje svote? Postoji li za to pismena ovlast? VI. treba li naručiti ograđivanje gradilišta? Može li se ogradu iznajmiti u reklamne svrhe? Treba li naručiti natpisnu ploču za gradilište? Natpis na njoj? 2. a kojima bi se projektna kuća trebala služiti kao i ostalima. Je li investitor sporazuman s našim odredbama glede pravnog statusa rukovoditelja gradnje? 9. Čijim je posredništvom moguće razgledanje? Već dogovoreno? 49 . Detaljno koncipirani upitnici i obrasci. koji moraju već pri ugovaranju radova biti pri ruci. Tko je nadležan za koja specijalistička područja? 3. Visine postojećih zgrada i katova? Ulična regulacijska linija? Građevinski pravci? Kasnija izgradnja ulica? Drveće (vrsta. Ime nadležne (najbliže) željezničke postaje? 4. Kakav je njegov odnos prema likovnoj umjetnosti općenito? A posebno u svezi s našim načinom rada? 6. Tko nam čini poteškoće? Zašto ih čini? Koje su moguće posljedice? 8. Pogodba cijene 1. Osigurava li investitor prostorije za ured na gradilištu? Oprema za to . Zašto prethodno djelatni arhitekt nije dobio ovaj posao? 12. Postoji li stručna literatura o toj vrsti građevine? Što se o tome nalazi u našoj dokumentaciji? 5. Na kojim se sporazumima zasniva kalkulacija cijene? 2. Gdje je sličan objekt primjerno izveden? 6. Tko je za nas mjerodavna osoba? Tko je zamjenik? Tko je posljednja instancija? 4. Tko je revident za umjetničke elemente u okviru građevne dozvole? Kakvo je njegovo stajalište? Je li uputno konzultirati ga već u fazi idejnog projekta? 10. Želi li investitor kasnije svoj objekt izložiti javnosti? 9. Upitnik što slijedi samo je dio obrazaca koji služe uštedi rada. makar samo kao poticaj. Postoje li fotografije okolice novogradnje (s oznakom stajališta snimatelja)? Naručeno? 4. Kakvo je poslovno ponašanje? 3. Je li potreban rukovoditelj gradnje? Poželjan? Starija ili mlađa osoba? Kada? Stalno ili povremeno? Do kada? 8. Tko je prije davao arhitektonske savjete? I I . Tko kontrolira račune? 4.» QP Rad na projektiranju često se požuruje a izvedba ugovara i započinje s nedovoljnim podlogama. Koje kasnije zahvate treba već sada uzeti u obzir? 7. Kako izgleda okolina? Krajolik? Vegetacija? Klima? Strane svijeta? Smjer vjetra? 2. ali je čitav niz podataka tako općenit da upitnici mogu svakom graditelju koristiti. Koji način naručivanja i kontroliranja treba primijeniti? 5. 9. veličina)? 6. Kolika je investicijska svota? 5. Kako su oblikovane postojeće zgrade? Od kojih su gradiva? -> VIII.S kim treba voditi sve pripremne dogovore? 2. Tko je sastavio projektni program? Je li iscrpan? Trebamo li ga mi ili netko drugi dopuniti? Treba li ga investitor prije početka projektiranja ponovno potvrditi? 2. Kakav je razvoj poduzeća? Financijsko stanje? Stupanj zaposlenosti? Ukupni kapital? Odakle potječu podaci? 2. Traži li se generalni plan urbaniziranja područja? 8. Upitnik za izvještaj o narudžbi Izvještaj za narudžbu br. Planira li investitor izgradnju daljnjih objekata? Kakvih? Koje veličine? Kada? Postoje li projekti za to? Postoje li izgledi da dobijemo taj posao? Koji su koraci poduzeti u tom cilju? S kakvim uspjehom? 11. Mora li novogradnja biti u nekoj vezi s postojećim ili budućim zgradama? -> VIII. ubrzavaju napredovanje. 3. 3. Osnove oblikovanja 1. Treba li procijeniti investicijsku svotu i temeljem nje izračunati cijenu? 4. Projektni zadatak 1. Trebamo li preuzeti i radove na izvedbi? 6. Sigurno su odstupanja potrebna. Općenito 1. Na koja investitorova osobna obilježja treba posebno obratiti pozornost? 7. pisaći stroj? IV.: Izdavatelj naloga: Narudžba: Izvjestitelj: Kopije za: I.

Podaci za izvedbu 1. Normalna razina podzemne vode? Visoki vodostaj? Najviši vodostaj? 5. Vrsta dizala? Potrebna nosivost? Platforma u visini poda ili parapeta? Brzina? Strojarnica gore ili dolje? 24. Koji se zahtjevi odnose na reviziju statičkog proračuna? Tko je ovlašteni revident? Koje osobe dolaze u obzir? (Koga određuje nadležna institucija za graditeljstvo?) UPITNIK 50 . Datum raspisa natječaja? 10. Jesu li na gradilištu provedena geotehnička ispitivanja? Gdje? S kojim rezultatima? 3. Postoje li podaci o visinskim odnosima? Naručeno? 5. Vrsta telefonske instalacije? Automat? Podcentrala? Gdje? 22. Kakva je kanalizacija? Priključak na gradsku mrežu? Gdje? Koji je 0 glavnog voda? Na kojoj je dubini? Kamo teku otpadne vode? Je li moguće izvesti septičku jamu? Dopušta S se to? Vlai stiti taložnik? Traži li se samo mehaničko ili i biološko kondicioniranje? 19.do? Popust za visoku potrošnju? Transformatorska stanica? Stanica visokog napona? Vlastita proizvodnja energije? Dizelski agregat. Postoji li situacija naselja? Je li naručena? S podacima o prometu? 3. Je li pregledana zemljišna knjiga? Je li dobavljen izvod? Ima li u njemu relevantnih podataka za projektiranje? 2. Kakva vrata? Uklađena? Čelični okvir? Ukočeno drvo? Čelik? S gumenim odbojnikom? Vatrostalna? S automatskom bravom? 13. Jesu li snimljene susjedne zgrade? Ustanovljen njihov način građenja? 10. Idejni projekt (mjerilo?) s aproksimacijom troškova? 4. Postoje li izgledi za predujam i isplatu u gotovini? Koji su rokovi i načini isplate primjereni? 7. Rok predaje ponuda? 11. Je li razjašnjen priključak na plinsku mrežu? 8. Podloge za projektiranje 1. Oblikovanje stupova? Vanjski zidovi? Unutarnji zidovi? 10. Na koji način treba izvoditi građevinu? Posebno važno: Pod u podrumu: način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Zaštitni premaz? Zapreke protiv podzemne vode? Stropna ploča nad podrumom? Način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Stropna ploča iznad prizemlja: Gradivo? Opterećenje? Čime? Obloge? Krovna konstrukcija: način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Zaštitni premaz? Kakav pokrov? Oluci? Olučne cijevi izvana ili iznutra? 8. Sklapanje ugovora? Terminski plan izvedbe? 12. Opskrba vodom? 0 dovoda? 0 fleksibilnih cijevi mjesnih vatrogasaca? Tlak u vodovodnoj mreži? Postoje li značajne oscilacije tlaka? U kojoj mjeri? Cijena vode po m 3 ? Slavine vani? 18. Je li na zemljištu već postojala neka građevina? Kakva? S koliko katova? Koliko je dubok bio podrum? 6. Je li stabilizirana stalna točka za geodetske radove? 11. Uvjeti rješenja kanalizacije? 7. talpe? 4. Način ventiliranja: Izmjena zraka? U kojim prostorijama? Odstranjivanje plinova? Odvlaživanje? 16. krilo na krilo. crvenoj boji? Kaširano na \ platnu? 13. vjetrenjača? 21. Je li potreban plan uređenja i organizacije gradilišta? 12. Predračun? 6. Preuzima li investitor sam neke isporuke ili radove? Koje? Čišćenje? Čuvanje? Hortikulturni radovi? 6. Skice za dogovor sa suradnicima? 2. Kakve su skladišne površine za gradiva? Kvadratura otvorenih površina? Kvadratura natkrivenih površina? Koje su visine u odnosu prema gradilištu? Može li više izvođača neometano raditi jedan pored drugoga? 5. Skice za dogovor s investitorom? 3. Kakve su prilazne ceste? Treba li urediti zastor . parna turbina. Je li određen priključak na elektromrežu? Odobren od elektrane? Kabliranje ili zračni vod? 9. Rokovi 1.eventualno oblice. Kakav se način temeljenja može smatrati prikladnim? 7. Vrsta signalnog uređaja? Zvono? Svjetlo? Komandni uređaj? 23. Koliki se dopušteni pritisak na tlo može prihvatiti? 4. Koji je 0 priključka na plinsku mrežu? Kapacitet? Cijena po m 3 ? Popust za velike količine? Postoje li posebni propisi za postavljanje instalacije? Odzračivanje? 20. Predvidivo trajanje procedure izdavanja građevne dozvole? Nadležna tijela? Mogućnosti požurivanja? 8. Izvedbeni nacrti? 9. Tehnički prijam zgrade (spremno za useljenje)? 15. Isporuka nacrta za građevnu dozvolu. Kakvo je temeljno tlo toga kraja? 2. Kakvu izolaciju treba predvidjeti? Protiv buke? Horizontalno? Vertikalno? Protiv vibracija? Protiv topline? Horizontalno? Vertikalno? 9. Početak građenja? 13. Prijam grubih građevinskih radova? 14. Ostali transportni uređaji? Dimenzije? Putovi? Kapacitet? Cijevna pošta? X. Kolika je udaljenost gradilišta od teretnog željezničkog kolodvora? 2. Koja su gradiva uobičajena U mjestu? Posebno jeftina? Cijena? 25. Jesu li razjašnjeni uvjeti vodoopskrbe? 6. Kakva rasvjeta? Vrsta struje? Napon? Mogućnost priključka? Ograničenje potrošnje? Cijena kWh za rasvjetu? Za snagu? Noćna tarifa od . Postoji li priključni kolosijek za gradilište? Normalni ili uski kolosijek? Mogućnosti istovara? 3. Ostalo. Okna za otpad i mljevenje otpada? Gdje? Veličina? Za koju vrstu otpada? Spaljivanje? Briketiranje papira? 26. Projekt (mjerilo)? 5. VIII. Priprema tople vode: potrebne količine? U koje vrijeme? Na kojem mjestu? Kemijski sastav pitke vode? Treba li uređaj za omekšavanje? 15. Kome se treba obratiti za ishođenje građevne dozvole? Potreban broj primjeraka projektnog elaborata? U kojem obliku? Formati nacrta? Kopije u plavoj. sa statičkim proračunom i ostalim potrebnim prilozima? 7. Način grijanja? Ogrjev? Zaliha za koje razdoblje? Grijanje loživim uljem? Dizalo za šljaku? Posuda za pepeo? Rezervoar s kišnicom za punjenje sustava? 14. Tehničke podloge 1. Kakva konstrukcija stubišta? Opterećenje? 11. s kutijom? 12.PROJEKT VII. Završni obračun? IX. Kakvo hlađenje? Priprema leda? 17. Kakvi prozori? Čelik? Drvo? Sintetika? Drvo/aluminij? Vrsta stakla? Način otvaranja? Jednostruki. Postoji li lokacijski nacrt? Naručen? Službeno ovjeren? 4.

temeljne aktivnosti prema HOAI odgovaraju potrebnim radovima u praksi.). Ovu materiju propisuje HOAI.0 Građevina . članak 15. linijski dijagrami. konzultacije s ekspertima. izvršne odredbe. podaci iz ugovora o građenju) * tehnike operativnog planiranja / terminski plan (stupnjeviti dijagrami. drvene itd. nacrti pojedinosti * posebni crteži * građevna knjiga 2. HOAI se u velikoj mjeri zasniva na praksi. Sastavljanje detaljnog opisa objekta u knjigu prostorija.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. energetske (npr. Provjera planova izvođenja koje je sastavio izvođač na temelju opisa i programa izvedbe radova. sanitarija. npr. oblikovne. visina.] 1. u smislu racionalne upotrebe energije). čelične. sredstva / instrumenti planiranja izvedbe (crteži. suradnja oko ugovaranja (4%). npr.sadrže tablično potpune podatke o veličinama (npr. određivanje materijala.15.1 1. i prema potrebi konzultacije s ekspertima). 1.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji 2. Pretpostavka za to su potpuno riješeni oblikovni i tehnički problemi do u detalje te njihova provjera s formalne.0 1. faza izrade (LPH) 5-9: izvedbeni projekti (25%). Nacrti objekta sa svim za izvedbu nužnim pojedinostima.27% od ukupnog honorara [poglavlje 2. programi aktivnosti) * knjiga standarda za radove * LV . propadanje). širina. 1 : 1 0 . biološke i ekološke zahtjeve.2 Ciljevi / rizici ugovaranja radova 2. o materijalima (npr. glede njihove usklađenosti s izvedbenim nacrtima (npr. primjerice definitivni kompletni izvedbeni nacrti detalja i konstrukcijskih elemenata u mjerilu 1:50 do 1:1. 1. površina.propisi o honoriranju arhitekata i inženjera na temelju prvog i drugog članka Zakona o reguliranju rada inženjera i arhitekata) [poglavlje 1. o opremi (npr. DIN 276. B Aktivnosti pri izvedbi građevine 1. pripreme ugovora (10%). ako se ti radovi odnose na elemente koji nisu mogli biti uključeni u predračun. tehničke i ekonomske strane (pravne podloge: državni građevinski propisi.).3 Sredstva / instrumenti za planiranje izvođenja * Izvedbeni nacrti.0 Nadzor 3. Obradu svih vrsta crteža propisuje DIN 1356.fizičke. uobičajeno mjerilo 1:50 -> s. uzevši u obzir urbanističke.. 55 (2). osnovna aktivnost. procjena / obračun troškova usp. ekonomske podloge: instrumenti za kontrolu troškova. stalnog smanjenja vrijednosti (pogreške u planiranju / pogreške u izvedbi. duljina. faza izrade 5.uzori * podloge namijenjene izvođaču 3. armiranobetonske. ventilacije.» s. "aktivnosti oko izvedbe" . gubitaka radnog vremena (prazan hod. uredbe. Razrada detalja. suprotno od opisa i programa izvedbe. mrežno planiranje) C Upute u literaturi o izvođenju građevinskih radova —> CP A Definiranje pojmova Definiranje aktivnosti iz područja rada arhitekata i njihovo adekvatno honoriranje određeno je u HOAI (Honorarordnung fur Architekten und Ingenieure .3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB * VOB (dijelovi A/B/C. npr. koje nisu surađivale na izradi projekata. LPH 6. faza izrade (LPH) 1-4: prikupljanje podloga (3%).3 Sredstva / instrumenti nadzora * podloge za AVA. uobičajeno mjerilo 1:50 ovisno o konstrukciji. gospodarske. elektroinstalacija itd. radionički nacrti izvođača.izrađuju se za posebne konstrukcije (npr. 55 @ • * Parcijalni nacrti (= nacrti detalja.).2 1.projekt 2. tehničke podloge: priznata pravila tehnike i umijeća građenja. Nedovoljno planiranje izvođenja radova često dovodi do gubitka materijala (otklanjanje nedostataka. te usporedba s projektantskim planovima*). idejni projekt (7%). s potrebnim tekstualnim napomenama.0 Projekt građevine HOAI. niže) (odgovarajući software na raspolaganju). npr. uvodne napomene) * opis aktivnosti (popis aktivnosti. mogu se riješiti sa CAD (Computer Aided Design) u okviru EDV i po potrebi povezano s AVA (usp. U tom slučaju otpadaju odgovarajuće osnovne aktivnosti ove faze radova. posebno aktivnost HOAI. "projektantske aktivnosti" . dopunjuju izvedbene nacrte za određene dijelove građevine.0 Plan izvođenja 1. članak 15.). 51 . HOAI. nadzor (31 %).73% cjelokupnog honorara s. ishođenje dozvola (6%). LPH 5.] 2. čl. koristeći priloge drugih stručnjaka. obloge zidova.2 Ciljevi / rizici nadzora 3. usp. volumen prostorije ili dijela prostorije itd. Provjera i odobravanje nacrta trećih osoba. smjernice za mjesta okupljanja. kao podloge opisa i programa izvedbe radova *). briga oko objekta i dokumentacija (3%). kao podloge opisa i programa izvedbe radova *). pravne.0 Ugovaranje radova 2. Kontinuirani rad na operativnom planiranju tijekom izvođenja objekta * Posebne aktivnosti: Sastavljanje detaljnog opisa objekta u građevnoj knjizi. VOB/Ačl. pa su podloga funkcionalnog opisa aktivnosti (= opis i program izvedbe radova.2 Ciljevi! rizici u planiranju izvođenja Cilj planiranja izvođenja je da se građenje odvija bez smetnji i pogrešaka.. * Građevne knjige (= knjige prostorija) . udvostručenje rada).. podne obloge itd. glavni projekt (11%). Izrada podloga za druge stručne suradnike na projektu i uklapanje njihovih priloga kako bi se postiglo rješenje pripravno za izvedbu. *) Ova posebna aktivnost postaje u opisu i programu izvedbe radova u potpunosti ili djelomično osnovna aktivnost. * Osnovni radovi: Razrada rezultata radnih faza 3 i 4 (postupna obrada i prikaz rješenja). instalacije grijanja.izvedba B Aktivnosti pri izvedbi građevine Plan izvođenja Definiranje aktivnosti / sadržaji Ciljevi / rizici u planiranju izvođenja Sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe * izvedbeni nacrti * nacrti detalja. funkcionalne. . uobičajena mjerila 1 : 2 0 .) .SISTEMATIZACIJA A Definiranje pojmova 1.0 Izvedba građevine HOAI. 1. isporučiteljevi nacrti rasporeda strojeva i njihovih temelja). pojedinačni nacrti). sa svim za izvedbu potrebnim podacima i kotama. 1 : 5 .1 Definicija aktivnosti / sadržaji 3. tako da se postigne rješenje pripravno za izvedbu. 1 : 1 .prikazuju druge dijelove građevine / uređaje prema potrebi. smjernice.0 Građevina . 55 * Posebni nacrti. članak 15.9. članak 15. tehničke. ako se primijeni opis i program izvođenja radova.3 IZVEDBA GRAĐEVINE -»ro Za projekte interijera prostorija: detaljni prikaz prostorija i slijeda prostorija u mjerilu 1:25 do 1:1. DIN-norme. s potrebnim tekstualnim objašnjenjem. građevno .). tj.

10.međusobne obveze jasno utvrditi. 16.VOB/C (DIN 18300 18450) = Opći tehnički uvjeti za ugovaranje građevinskih radova (ATV) Sadržaj: pravila (prema sporazumu) za pojedine vrste radova (npr. kašnjenje izvedbe.sastavljanje opisa i programa izvedbe radova u svezi s građevnom knjigom *). zaključno reguliranje. otkaz od strane izvoditelja.646.. uz suradnju svih sudionika faza aktivnosti 6 i 7.Bürgerliches Gesetzbuch. čl. . razgraničenje dijelova građevine koji se međusobno isprepleću. zemljani radovi.638. 6.rekapitulacija troškova prema DIN-u 276 na temelju jediničnih ili paušalnih cijena iz ponuda. + pismena potvrda s podacima o mogućnostima uvida u podloge izdavanja radova / mjesto i vrijeme otvaranja ponuda / rokova za prihvaćanje i ostajanja u obvezi itd.633. AGB . naknada štete zbog neizvršenja. otkaz od strane naručitelja. ponovljena izmjera odnosno odbici). zidarski radovi itd. čl. uključujući pregled cijena *). članci 631 .pregovori s ponuđačima. VOB . 9. 18. AGB . Radovi se mogu izdati ako su poznate cijene s. usp.639.647. * Posebne aktivnosti: . . posebni ugovorni uvjeti. 8. podloge za izvedbu. isplata. 4. 12. jamstva naručitelja. 14. 13. čl.Verdingungsordnung für Bauleistungen. koje odgovarajuća BGB-pravila stavljaju izvan snage ako je tako dogovoreno. čl.zakon. čl. cijene.utvrđivanje vrste / opsega pomoćnih radova (uz glavne radove prema popisu radova) bez posebne naplate. ugovaranje. uključujući sastavljanje pregleda cijena po vrstama radova. faza izrade 6+7 * Osnovne aktivnosti: . podjela rizika. rad u akordu. odgovornost itd. dospjelost plaćanja.VOB/B (DIN 1961) = Opće odredbe za ugovaranje izvedbe građevinskih radova Sadržaj: posebno sastavljene odredbe za građevinske ugovore. čl. čl.) Ugovori o građenju (time i podloge za izdavanje radova) moraju iscrpno / potpuno unaprijed raščistiti moguće nesuglasice između ugovornih strana .643.02 potrebni dopunski podaci. Članci 631 . otkaz od strane izvoditelja. osiguranje.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. čl. ugovor o isporuci djela -» s. 2. 7. kratka zastara.zakon). čl. kao npr. .650. članak 9. kontrola i vrednovanje pregleda cijena prema posebnim zahtjevima.635. obveze prihvaćanja naručitelja.-651. BGB .636. čl. naknade. . 17. Opći sastavni dijelovi ugovora. Odredbe VOB/A imaju obilježje preporuke (za privatne investitore) .usuglašavanje i koordiniranje opisa radova stručnih suradnika na projektu. dijelovi A/B/C ) s.). Izvođenje. . pa vrijedi tek ako se dogovori njegova primjena (dio B/C.upućivanje na postojeće DIN-norme (tehničke odredbe za izvođenje).). čl. Pomoćni radovi / posebni radovi. 3.sastavljanje alternativnih opisa radova za određena područja aktivnosti. jamstvene obveze izvođača. VOB nije zakon ni pravni propis.1. otklanjanje nedostataka. postaju ponuda a prihvaćena nepromijenjena ponuda postaje ugovor (regulira sve modalitete potrebne za provedbu planova izvođenja. usp.641. prestanak jamstva. ne smiju biti u proturječju s općim odredbama za ugovaranje. čl. rokovi. 55 © 0. hipoteka na građevinsko zemljište. nositelj rizika. 4. čl.sastavljanje. čl.propisi za obračun prema utvrđenim stvarno izvedenim količinama (odnosi se na obračunske jedinice. VOB/A. Naslovi / sadržaji pojedinih članaka su: čl. rokovi izvedbe. 55©-© * VOB (Pravilnik o obavljanju građevinskih radova) ima poseban pristup (suprotno općenitim odredbama BGB) i vodi računa o tome da u ugovoru o građenju budu regulirani raznovrsni stručni i pravni problemi / zahtjevi (usp.2 Ciljevi i rizici ugovaranja radova Cilj je sklapanja ugovora stvarati ugovoreno djelo i provoditi planove izvedbe u okviru građanskog prava. prekid i obustava zastare. 2. . čl. 2.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB (Građanski zakonik) propisuje u ugovoru o građenju (ugovoru o radu) pravne odnose između investitora / izvođača (naručitelja / izvoditelja) ako nema drugačijih sporazuma.634. istovar i skladištenje".637. br. 15. čl. predračun.649. suština ugovora o radu. čl. . Obračun . postavljanje rokova i mogućnost promjene.sastavljanje opisa radova s popisima radova prema vrstama. jamstva. založno pravo izvoditelja. .640.kontrola i vrednovanje ponuda. čl.VOB/A (DIN 1960) = Opće odredbe za izdavanje građevinskih radova Sadržaj: smjernice za formiranje i sastavljanje raspisa natječaja. čl. 15. . 5. . Građanski zakonik.631. čl. obračun.sastavljanje obaveznih uvjeta za izvođenje svih vrsta radova. .prikupljanje ponuda. 1.645. čl. odgovornost ugovornih strana. čl. 2.2.632. izdavanje radova. IZVEDBA GRAĐEVINE ->&) čl. 23.651. . preuzimanje. čl. . čl. iscrpnih raspisa (br. čl.suradnja pri dodjeli posla. uz upotrebu priloga drugih stručnim suradnika na projektu.a obavezujuće su za javnopravne investitore. suradnja naručitelja. vrsta / opseg radova. čl.642.iznalaženje i prikazivanje količina kao podloga za sastavljanje opisa radova. . Sadrže prave norme za ugovore o radu. čl. čl.uvjeti kvalitete. npr.644. opis radova / uvjeti ugovora itd. . či. .0 Ugovaranje radova (priprema / suradnja pri ugovaranju) 2.5. čl. dovršetak preuzimanja. čl. ometanje i prekid izvođenja. čl. ČI. 1. odnosno Uredba o ugovaranju građevinskih radova. naknade. Upute za opis radova .usklađivanje i objedinjavanje aktivnosti svih stručnjaka koji sudjeluju u ugovaranju.. generalna klauzula: "Gradiva i građevinski elementi podrazumijevaju se uključivši isporuku.kontrola i vrednovanje ponuda temeljem opisa i programa radova. . čl. čl. . otkaz od strane naručitelja. najčešće nedovoljni za jednoznačno.sastavljanje usporednih pregleda cijena koristeći priloge drugih stručnih suradnika na projektiranju. Podjela VOB-a u tri dijela: .01 opći neophodni podaci. Naslovi / sadržaji članaka su: čl. . 5. kaznene odredbe.-651. 3. Gradiva / građevinski elementi. 55 © za definirane aktivnosti (podloge za izdavanje radova = podloge za ugovaranje radova. moguć i u okviru općih poslovnih uvjeta. Važeće područje. Ovu materiju propisuje HOAI.pomoćne napomene za sastavljanje jednoznačnih. utvrđeno odgovarajućim uredbama (usp. Nejasne. uz potpunu 52 .) prema jedinstvenoj sistematizaciji s. odnosno njegova ovlaštenog zastupnika. dopunjuju se "prethodnim napomenama" (dodatni ugovorni uvjeti. 55 © . čl. 11. čl. nepotpune podloge za izdavanje radova dovode do loših ugovora koji izazivaju sukobe / prekoračenje rokova / nedostatke / smanjenje vrijednosti / dodatne troškove. službena odobrenja).propisi glede tehnike izvođenja (eventualno DINnorme) usmjereno na "standardno izvođenje". sporovi. "standardi" za gradiva /građevne elemente (DIN-norme. Podloge za izdavanje radova s unesenim cijenama i potpisom ponuđača. smanjenja i prekida. vrsta / opseg rada.648. izvođenje. čl.

opći tehnički uvjeti za ugovore o izvedbi građevinskih radova (VOB/B) (dakle "posebno" vrijedi prije "općeg") -> s.obilazak građevine nakon predaje. .knjiga standardnih aktivnosti savezne željeznice (StLB-DB). ČI. faze aktivnosti 8 i 9.preispitivanje analize troškova / koristi za građevinu i poslovanje. .regionalni katalozi aktivnosti (RLK) pojedinačnih korisnika. eventualni dodatni tehnički uvjeti.sastavljanje popisa opreme i inventara. tehnički. nadgledanje i daljnje vođenje plana isplata.unošenjem cijena (ponuda) i raspisom (izdavanje radova) postaju dijelom ugovora o građenju. VOB/B čl. posebne ugovorne odredbe. Poglavlja standardnog teksta raspoređena su hijerarhijski u 5 odjeljaka. način izražavanja itd. .9. kao i s općenito prihvaćenim pravilima tehnike i odnosnim propisima. potpune) tako što nudi standardna poglavlja opisa pojedinih pozicija koje se uklapaju u odgovarajuća područja aktivnosti (područja aktivnosti približno su vrste građevinskih radova prema VOB/C). ako ta djelatnost prema zakonima dotične zemaljske vlade prelazi okvire osnovne aktivnosti iz faze aktivnosti 8. proračuni). Kombinacija podataka za izdavanje radova i planiranja izvođenja moguća je primjenom odgovarajućeg CAD (Computer Aided Design) AVA (raspis / izdavanje / obračun) softvvareom. . upute za rukovanje. moguć je standardizirani popis aktivnosti bez naznake količina).sastavljanje. . 1.obilazak objekta kako bi se ustanovili nedostaci prije isteka jamstvenog roka izvođača. . . popisi aktivnosti.0 Nadzor (nadzor na građevini. 56 @ mogu se raščlaniti nepovezano (stupnjevi izgrađenosti / faze građenja / stupnjevi dovršenosti) ili prema naslovima (sažeto prema vrstama radova) uz pomoć "prethodnih napomena" ->s. izvještaji u građevnom dnevniku. npr. . čl. opisi mjerodavnih uvjeta / zahtjeva (oblikovno. Opisi aktivnosti . .sustavno sređivanje crteža i proračuna objekta.sastavljanje plana zaliha. . 56 * Obrasci namijenjeni proizvođačima za popise aktivnosti nude dodatne informacije.kontrola radova na čuvanju i održavanju.opis i program radova (funkcionalni opis aktivnosti. Odustajući od detaljnog prikaza faze aktivnosti (suprotno: popis aktivnosti s pojedinačnim pozicijama. . . . s.nadzor tijekom izvođenja objekta glede usklađenosti s građevnom dozvolom. . iscrpna definicija aktivnosti.katalog standardnih radova za vodogradnje (StLK). . dimenziji.obrasci za popise aktivnosti slični su građevnoj knjizi (prethodnik StLB). * Posebne aktivnosti: . Postupak prijama itd. područja aktivnosti 100-199. 53 . ali najdulje do pet godina od primitka građevinskih radova.upravljanje objektom. * Osnovne aktivnosti: . npr. 56 * Opis aktivnosti.prijam građevinskih radova uz suradnju drugih stručnjaka uključenih u projektiranje i nadzor.djelatnost odgovornog voditelja gradnje. kao jednoznačna.vođenje građevnog dnevnika.odredbe". vrste radova + broj pojedinih poglavlja = broj standardnog opisa aktivnosti) s. čl.suradnja pri oslobađanju od aktivnosti osiguranja. pomažu pri rješavanju posebnih konstrukcijskih detalja.zakona (uravnoteženost VOB-a kao "cjeline"). . 56 Jedinstvena (standardizirana) kombinacija omogućuje racionalizaciju kroz EDV (Izdanja knjiga o standardnim radovima: Zajednički odbor elektronika u graditeljstvu. npr.opis aktivnosti s popisom radova (VOB/A. _ potrebni dodatni sporazumi razjašnjavaju jednoznačno VOB "može se . pa zbog toga u IZVEDBA GRAĐEVINE kompletu postaju vrlo opsežni. . Ima li proturječnih dijelova ugovora. * LV .popis jamstvenih rokova. . . 56 > Treba razlikovati: . 56 Programi aktivnosti. . prema potrebi iz 5 odjeljaka.katalog standardnih radova za cestogradnju i mostogradnju (StLK).kontrola troškova. . GEAB. Daljnje zbirke standardnih tekstova za radove u graditeljstvu: . . .mogući dodatni sporazumi odnose se na odredbe koje služe definiranju aktivnosti (bez narušavanja uravnoteženosti VOB-a). planovima izvođenja i opisima aktivnosti. .koordiniranje stručnjaka koji sudjeluju u nadzoru. uključujući sastavljanje i predaju potrebnih podloga. . .utvrđivanje troškova prema DIN-u 276 ili prema pravnim propisima za obračun u stanogradnji. kakvoći. . područja aktivnosti 400-499. Cijelo je područje izdavanja radova idealno EDV-pogodno (tekstovi.zajednička izmjera radova s izvođačima. tj.nadgledanje uklanjanja nedostataka koji su ustanovljeni prilikom primanja radova.zahtjev za službena primanja radova i sudjelovanje u njima./3-9). postaje podlogom kasnijeg ugovora o građenju — s. skraćeni tekst / opširni tekst) mogu kombinirati (broj odjeljka.1): Opis aktivnosti. područja aktivnosti 800-999. troškova ili kapaciteta. Tako se pojedini tekstovi (povezani u poglavlje. cilj: primjena jedinstvenih standardnih tekstova za opis aktivnosti u graditeljstvu na području cijele države). . atesti. . količini. eventualne dodatne ugovorne odredbe. . Ti obrasci obuhvaćaju što je moguće više varijanata teksta (tekstovi stvoreni precrtavanjem). 3.promatranje objekta. .kao dio podloga za pogodbu radova .sastavljanje i praćenje terminskog plana (gantogram). utvrđivanje nedostataka.1 Definicija aktivnosti / sadržaji regulirano propisom HOAI. FLP. Ponuđači: različiti izdavači ->• s. rastavljanje na pojedinačne pozicije (pozicija je opis dijela aktivnosti prema vrsti.izrada uputa za čuvanje i održavanje. funkcionalno.nadgledanje otklanjanja nedostataka koji su nastali tijekom jamstvenog roka. .9.predaja objekta. 56 * Standardna knjiga aktivnosti (StLB) za građevinarstvo pomaže pri sastavljanju opisa aktivnosti (daje: sažete tekstove.kontrola i korigiranje detalja predgotovljenih elemenata.iznalaženje i utvrđivanje troškova za izradu financijskih pokazatelja. nadgledanje i daljnje vođenje diferenciranih planova vremena. područja aktivnosti 200-299. ./10-12). tehnički besprijekorne. Svako poglavlje ima svoj broj. ekonomski) koji se odnose na dovršenu aktivnost.priprema brojčanih podataka za datoteku objekta.kontrola računa.sastavljanje. objektu / dokumentacija) 3. Opisi građenja (opći prikaz graditeljskog zadatka) upotpunjuju popise radova tako da postaju opisi radova. obilježeno rednim brojem / brojem pozicije) -> s. . vrijede redom (usp. 15.primjenu odredaba AGB . VOB/A.

) prikazuju se međusobne ovisnosti različitih aktivnosti.22]. Prednosti gantograma: preglednost. rezultati tehnike mrežnog planiranja (dio istraživačke oblasti Operation Research) [si. v. prikazuju veći broj uvjeta nego strelični planovi aktivnosti (CPM. završni rok FAZ/FEZ) . materijala u pravo vrijeme. 58 2 Metode čvornog mrežnog planiranja (Metra . sredstva za izvedbu itd. usp.» s. završni događaj procesa A = početni događaj procesa B). pogrešaka u obračunu. Vremenski model je normalno stohastički (= određivanje vremenskih razmaka između događaja računom vjerojatnosti). neraščlanjenost dijelova procesa. Vremenski model je determiniran (tj. CPM).Mrežni planovi. 57 Različite orijentacije mreže (procesi / događaji) i prikazi (strelice / čvorovi) daju tri tipa mrežnih planova s. Geometrijski modeli PERT + CPM mogu dati mješovite prikaze (procese kao strelicu. stariji. poglavlje izdavanje posla) -> s. visina. obračun kao dopuna AVA (raspis. planiranje pojedinih tokova (programi aktivnosti). vremenski kad tijeku građenja nedostaje smjer prema dovršenju) Područja primjene: prikaz tijeka građenja s određenim smjerom dovršavanja (duljina. ne može se ustanoviti). odnosi redoslijeda u streličnim mrežama s vremenskim razmakom 0) -» s.g.) . najkasniji projektni rok početka SZ. prikazu. Najvažnija pomoćna sredstva jesu tehnike planiranja tijeka građenja / tehnike terminskog planiranja prema različitim metodama. manjkava kontrola dovode često do nezadovoljavajućeg izvođenja.3 Sredstva/instrumenti za građevinski nadzor * Podloge AVA. 54 . Prednosti / nedostaci / područja primjene različitih metoda mrežnog planiranja: unaprijed organizirane mreže s determinističkim vremenskim modelom (CPM/MPM) najprikladnije su za detaljirano upravljanje / kontrolu izvođenja građevina (težište na pojedinim aktivnostima). odsutnost koordinacije najčešće dovode do kašnjenja / dodatnih troškova. SAZ / najkasnije rokove završetka. čitljivost (prikaz proporcija vremena). ceste. MPM) prikazuju procese čvorovima. teškoće u prikazu kombinacija / ovisnosti radnih procesa (nekritični / kritični procesi = promjena trajanja procesa odgovara promjeni vremena zbroja procesa. događaje kao čvor). 57 @ . pojmovi vidjeti DIN 69900. CPM) .planiranje tijeka građenja uz primjenu metoda projektantskog menadžmenta (raspoloživost ljudi.Potential Method. npr. Nedostaci gantograma: paušalnost.» s. Iz toga se raspoznaje brzina izvođenja (kut koji proizlazi iz odnosa vrijeme / put) i vremenski i prostorni razmaci između aktivnosti. povećanja troškova. puta [količina]. PERT) prikazuju događaje čvorovima.» s.« 5 7 . 58 @ @ 3 Metode mrežnog planiranja pomoću čvorova događaja (Progmamm Evaluation and Review Technique. Teoretski se može zamisliti mrežni plan pomoću strelica događaja. Građevinski nadzor usmjeren je na dva težišta: . FEZ) za nastupanje svih događaja / procesa (D = trajanje. CPM) prikazuju procese strelicama (rubovima). Temeljni odnos organizacije (def. Područja primjene: prikaz tijeka građenja bez posebnog smjera dovršavanja. mehanizacije. ali CPM je rašireniji u praksi. očiglednost. planiranje ulaganja (program radne snage / program opreme) . planiranju. ali nema primjenjivane metode.. FAZ / najraniji termin završetka. u potrebnoj količini. izdava-nje. Strelice odražavaju odnose organizacije radova. Temeljni poredak odnosa (= ovisnost između događaja /procesa može se kvantificirati) kad je CPM normalni slijed (određeni odnos od završetka prethodnog do početka sljedećeg događaja. vrijeme između početka i završetka procesa). ali nedovoljno ilustrativni (stoga: dodatni prikazi rezultata u obliku gantograma.Gantogrami postavljaju u koordinatnom sustavu vertikalno (= os y = ordinata) faze rada / građevinske procese. Strelice odražavaju odnose organizacije radova. 57 .kontrola. na pravom mjestu). Prednost: očigledna predstava brzina i kritičnih razmaka. Rezultat = put najduljega trajanja (kritični put) / projektni termin završetka FZ(n). Popisi aktivnosti ( = liste prikaza tijeka građenja = liste podataka o radovima) pripomažu pri izradi gantograma i omogućuju usporedbu predviđeno ostvareno. Mrežni proračuni polaze od projektnog polaznog termina VZ (O) (startni čvor. organizacijski odnosi koji se pojavljuju u mrežnim planovima uobičajeni su slijed aktivnosti u 70-80% slučajeva). Dummy. najkasnije rokove SZ (najkasnije rokove početka. Čvorovi predstavljaju početne i završne događaje procesa.3. Vremenski model je determiniran (v. upravljanju. nacrti detalja. tornjevi. list 1). Uvršta-vanjem što više ulaznih parametara (vrijeme. izmjere. 58 @ Sadržaji streličnih mrežnih planova odražavaju se u listama procesa (izlistanje pojedinačnih aktivnosti s odgovarajućim naznakama vremena) s. * Tehnike planiranja tijeka građenja / terminsko planiranje koriste različite uobičajene metode: . Nedostaci: nepreglednost pri preklapanju različitih aktivnosti (prostorno.3.2 Ciljevi/rizici građevinskog nadzora.Path Method. .g. opasnosti za ljude (nesretni slučajevi) i materijal. kao i sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe objašnjeni su pod 1. međuzavisnosti dijelova procesa kao preduvjet nekog sljedećeg procesa prikazuju se fiktivnim procesima (nulte veze. 3. a horizontalno (= os x = apscisa) pripadajuće vrijeme (određeno temeljem iskustvenih vrijednosti / proračuna) koje je prikazano duljinom odgovarajuće horizontalne crte. Uključene prethodno procijenjene vremenske IZVEDBA GRAĐEVINE CD rezerve daju (pribrojene) navedeni projektni rok završetka VZ(n). dimnjaci i si. najkasniji početni. Međusobno ovisni procesi koji teku usporedno. pronalaze (proračun unaprijed) najranije termine FZ (najraniji termin početka. procesu je određeno konkretno procijenjeno vrijeme). posebni crteži). Čvorni planovi aktivnosti (MPM) lakše se postavljaju / mijenjaju (dosljedno odvajanje planiranja tijeka od planiranja vremena). Mreže orijentirane prema događajima (PERT) bolje služe okvirnom i pregleđnom planiranju (događaji = miljokazi). početni događaj aktivnosti A = početni događaj aktivnosti B). troškovi. SEZ) za nastupanje svih događaja / procesa (proračun unatrag). Mrežni su planovi općenito vrlo detaljirani. Redoslijed građevinskih radova trebao bi biti prikazan odgovarajućim redom upisa u dijagram. služe analizi. Nezadovoljavajući projektantski menadžment. obračun. kontroli odvijanja radova. Građevinski nadzor temelji se na projektu (izvedbeni nacrti.12. Sadržaji čvornih mrežnih planova prikazuju se u listama procesa (usp.Linijski dijagrami (dijagrami brzine. završni rok SAZ / SEZ minus najraniji rok .v.3. te eventualnoj građevnoj knjizi odnosno na podlogama za ugovor o građenju. Loš nadzor.najraniji početni. vremena) predstavljaju u koordinatnom sustavu na jednoj osi (kojoj = ovisno o građevinskom zadatku) jedinice vremena (odabrane). razvijeniji. a na drugoj jedinice duljine puta (rjeđe količina). 57 @ 1 Metode streličnog mrežnog planiranja (Critical .) Kao pomoć za posebno velike mrežne planove predestinirana je EDV (za sastavljanje mrežnog plana dovoljan je unos odgovarajućih podataka iz liste procesa).) kod MPM je početni slijed (određen odnos od početka prethodne do početka sljedeće aktivnosti. potkopi i si. odnosno ukupnu vremensku rezervu GP pojedinih događaja / procesa (GP = najkasniji rok SZ . Postoji odgovarajući software (pretežni dio: CPM). nedostataka (vidljivi / skriveni).

36 2. smetnje. (R)DIN 18335 Građenje čelikom (R)DIN 18336 Izolaterski radovi (R)DIN 18338 Krovopokrivači i krovo. 7) Jamstvo I Prijam | Plaćanje | Izvođenje Otkaz putem A N . preuzimanje VOB/B Izvođenje Podnošenje rizika. promjene.09 1 2.utičnica za antenu DB .prekidač S P .razdjelnik stana W W H . d o z v o l u ORGANIZACIJA GRAĐENJA ->QQ Pravila V O B / B koja odstupaju od pravila ugovaranja BGB l p h 5 I z v e d b e n i projekti B G B ugovor o radu §632 Naknade § |§ § § § VOB/B 2 14 15 4 13 Naknade I Obračun | Rad u akordu Izvođenje (br 7) Jamstvo (br.-b(.uputa § 2 .wc V W T .interfon S T D . konst. grij.69 19.ne postoji 8 Otkaz putem A G .-sp. radovi i opločenja (F) DIN 18353 Izrada podnih podloga (R) DIN 18354 Asfalterski radovi (F) DIN 18355 Stolarski radovi (R)DIN 18356 Parketarski radovi (3) Nacrt detalja [Ugovor 0 građenju) " Dodatak r Cijena + I Podloga za ustupanje Dopisi + [Pogodbene podloge Ugovorni uvjeti + BGB I Opis aktivnosti (4^) Ugovor o građenju Pravni propisi 0 ugovaranju radova § § 6 3 1 ff B G B Dio A. bet. arm.4. s.92 S > Visina m 2. • inst.000 48.sudoper SPA . broj prostorije A B 2 Korištenje 3 Korisnik (ABT) B2 Veličina prostorije 1 2 3 <61 m 3 N 14.grijanje vode Z W E . N N 1.izolaterski radovi (R)DIN 18339 Limarski radovi 3.47 N 15.04 WWH ZWE SP - - - 20 4 W W 404 504 Lođa st.utičnica za kuć. Završni radovi (R) DIN 18350 Žbukanje i radovi u gipsu (R)DIN 18352 Keram.izjednačavanje potencijala S C H .3) Vffi-zidno grij tijelo bez SCH (B. obustave) |§ Prijam |§ Dospjelost plaćanja § Suradnja naručitelja § Otkaz od strane izvođača § Rizik § Odgovornost naručitelja § Dovršenje umjesto prijama Pravo izvođača na hipoteku Hipotekarno osiguranje građevine Pravo otkaza naručitelja Predračun troškova Ugovor 0 isporuci © lz: Mantscheff: "Einführung in die Baubetriebslehre".363 2. garancija Plaćanje Izolacija Podloga za pad 8 cm. - Odnos investitor / izvođač A2 Oznaka prostorije 1 Privr.kada W B . Planovi z a građ.utičnica za telefon W A . kamenom (F) DIN 18333 Radovi s beton. 3.891 Knjige prostorija (skraćeni oblik . 7) § 8 Otkaz putem A G (br 5) § 13 Jamstvo (br. 6) l p h 6 Priprema z a ustupanje radova l p h 7 S u r a d n j a pri ustupanju § 6 3 3 Nedostaci § 634 Postavljanje rokova. 49 Opseg ugovora i prijevremeni raskid Izvođenje.475 N 0. 5. Grubi radovi (R) DIN 18330 Zidarski radovi (R)DIN 18331 Betonski i arm.umivaonik (B.ne postoji . Düsseldorf. Werner Verlag. radovi (R) DIN 18332 Radovi s prirod.47 Temp LW Svjetlo Primjedbe (adrese) AAD . tijelo s S C H c 104 Hodnik W W N N 1 1 _ WWH _ ZWE °c 20 F C H LUX 1 _ WA WB 204 Kup.nije predmet V O B § 636 § 637 § 638 § 639 §640 § 641 § 642 § 643 § 644 § 645 § 646 § 647 § 648 § 649 § 650 § 651 Zakašnjenje izrade Prestanak jamstva |§ Zastara (kratka) |§ Zastara (prekid.87 •e Sadržai B4 Kućanski tehnički priključci za 4 1 2 3 Grijanje Ventilacija Sanitarije ELT/js B5 Mjerne veličine 1 3 ti < 2 > Površina m2 6. B + C I i 1.prisilna ventilacija W 604 Vent. smanjenje § 635 Naknada štete |§ 17 Osiguranje | |§ 13 Učinci jamstva (br. F 0.L P H 1 Prikupljanje podloga l p h 2 Idejni projekti LPH 3 G l a v n i projekti l p h i.primjer) 55 . nasipa i obaloutvrda (R)DIN 18311 Bageriranje u vodi (R) DIN 18312 Podzemni radovi (R)DIN 18313 Izrada dijafragmi s potpornom tekućinom (R) DIN 18314 Radovi s mlaznim betonom (9) Iz: VOB dio C 5 ELT/ss 6 Transp tek. 6 7 Podjela rizika 12 Prijam .63 WWH - - AAD - 22 1 w c . 3) 13 13 12 16 4 9 Jamstvo (br.4.47 N N 4.47 2.588 wc W 304 Kuhinja SCH DB WVT WB STD PA SCH STD WBS GAD DB SCH STD DB TAD SPA - - 24 7 N 6.4) W B S .77 1 1 L 2. betonska ploča Procjedni otvor 10 cm (8) Opći uvjeti ugovaranja 2. dio 1. 7) § 5 Rokovi izvođenja § 13 Jamstvo (br.zidno./WC 3.475 N 8. odgovornost. 1985. Zemljani radovi i temeljenje (F) DIN 18300 Zemljani radovi (F) DIN 18301 Bušaći radovi (R)DIN 18302 Građenje bunara (R)DIN 18303 Zagrađivanje (R) DIN 18304 Pobijanje pilota (R)DIN 18305 Navodnjavanje (F) DIN 18306 Odvodnjavanje i kanalizacija (R)DIN 18307 Vodovodi i plinovodi (F) DIN 18308 Drenaže (R)DIN 18309 Injektiranje (R) DIN 18310 Radovi na osiguranju vodotoka. 3.uputa § 12 br. aparat PA . 3. 6) § 4 Izvođenje (br.utičnica TAD .stropno grijaće tijelo G A D . blokovima (R) DIN 18334 Tesarski radovi i drv.

4. 1-3.IZVEDBA GRAĐEVINE 0) Redni broj (OZ) 3. 2d) Raspis (poziv za podnošenje ponuda (VOB/A § 17 br. u armiranom betonu debljine 30 cm od B15. u betonu / armiranom betonu debljine cm od B u dvostranoj oplati.podloga horizontalna • gornja površina betona horizontalna • od nearmiranog betona • kao normalni beton DIN 1045 • B5 • debljina 8 cm 81013 013 11 11 10 T„T 2 .Godina izdanja StLB: 1981 • područje djelatnosti: betonski i armiranobetonski radovi • beton na licu mjesta sloja čistoće . Dugi tekst 3. m vanjski / unutarnji / potporni zidovi. koja se doprema / postoji na gradilištu. EP i količine u tekstu i u jednom retku 2. Kratki tekst Nedostaci: EP i količine nisu u istom retku Primjer 3.50 Prednosti: a) velika ušteda prostora b) količine x EP = ukupna cijena u jednom retku Popis djelatnosti 037 038 039 040 041 042 043 044 045 046 047 048 Q 1 2 3 Beton na licu mjesta za zid — zid okna — zid kanala — zid između čelične konstrukcije — parapet — stubišni parapet — — — — — atika potporni zid krilni zid zid potpornja zid ležaja 11 jedna bočna površina u nagibu . 105 m2 UM/S: DM 24.70 3748. čelika. 1 odsj. 2) Zidovi 1.T3. tridesetpet 70/100 . u dvostranoj oplati.02 Podne ploče podruma od nabijenog betona B debljine 10.: tridesetpet 70/100 35. 105.50 U Standardni tipski tekstualni opis Izvod: StLB. Količina i EP izvan teksta Poz.T 5 (16) 35. EP i. izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima.ostalo DM .01 Brojčana oznaka standardnog rada Opis djelatnosti 81 013013 11 11 10 14 Beton sloja čistoće podloga horizontalna gornja površina betona horizontalna od nearmiranog betona kao normalni beton DIN 1045 B5 debljina 8 cm Količina Jedinica mjere EP GP 25 m (jl) Dodatne pojedinosti (^2) Opis djelatnosti Kratki tekst: "si. bez bet. EP u tekstu 2.. 12 cm.0 Opis m podnih ploča podruma od nabijenog betona B debljine 10. VOB/B § 1 br.60/DM 11. za 1 m2 EP i..0 m podnih ploča podruma od nabijenog betona B debljine 10.60 -materijal DM11. čist. m 2 /m 3 vanjski / unutarnji / potporni zidovi (navesti mjesto).50 Nedostaci: a) mnogo prostora za tekst b) nema podataka za udio u EP c) EP nije napisan slovima Primjer 2. 12 cm.. 7 Konstruktivno povezani elementi građevine koji se izvode u jednom radnom procesu moraju se opisati u T1/048 ili 053 K. nagih Popis djelatnosti (LVZ) zid zid okna zid kanala zid parapet stubišni parapet Attika potporni zid krilni zid potporanj ležaj beton na licu mjesta Prethodne napomene i pozicije ® ® Podloge za ustupanje radova (VOB/A§ 17 br. odsj. beton. W. KG. 12 cm izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima.70 3748. 2. LB 013 (betonski i armiranobetonski radovi) T1 T2 T3 Jed.. izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima. bez oplate Popis radova (15) Podloge za ustupanje radova 56 . 2) Tehnički sadržaj (1) Opis radova (4) Dodatni tehnički propisi ZTV (5) Opći tehnički propisi VOB/C Ugovor o građenju Pravni sadržaj (2) Posebni ugovorni uvjeti BVB (3) Dodatni ugovorni uvjeti ZVB (6) Opći ugovorni uvjeti VOB/B Uvjeti natječaja (VOB/A § 10 br. W. 4) + 21 obje strane nagnute Izvod: standardna knjiga radova Pogodbene podloge (VOB/A § 10 br. .rad DM 24.10/DM . za 1 m2 EP jedinična cijena GP ukupna cijena 35. bez / sa oplatom Posebni zahtjevi: beton m° po m 2 ••3 betonski čelik kg po m 2 /m 3 oplata m 2 po m 2 /m 3 3 2.70 3748.1 str. sa / bez armature Č ..-br.02 105..T 4 . B5" Primjer 1.02 Količ. Elementi zgrada u izgradnji Uputa: Opisu radova trebaju prethoditi propisi o obračunu odjeljka 0.10 .2.

LPH 6 -i 7 IZVEDBA GRAĐEVINE -»CP 493 m HOAI. LPH 8 (19) N a d z o r na objektu Program gradnje WW Veliača 21 20 Ožuiak Travani fc lb b E radna Teška- 19 18 17 16 15 K 13 1? tt 10 fc fc IE ^ S _ Â J SSr«= 3 a S3 j ê <= f o p B = CS E — radna_ reška L T D 1 it. 5 o. i 3 1 8 3 $W a eg t 3T o e a n m uređenje gradilišta CZ1 zemljani radovi C 3 betonski radovi w77t oplate i radovi u čeliku i — i postavljanje skele uklanjanje skele Terminski plan s podjelom pojedinih radnih procesa Program mehanizacije Redoslijed radova: Gradilište urediti i raspremiti Zemljani radovi i rušenja Izrada presjeka ceste Radovi na taracanju i ugradbi rubnjaka Terminski plan građenja • Linearno programiranje -Simulacija Operativna istraživanjaBroj radnih mjesta / 1 . Red EleJedin. termin početka SEZ = najkas.smjenski pogon 1 .< £5 = Rezerva Kritični put Najraniji termini ' I F A Z = najraniji termin početka FEZ = najraniji termin završetka | Termin završetka projektiranja = vz(n) Zadani termin završetka projektiranja treba jest treba jest treba jest Elementi mreža — Orjentacija Prikaz Aktivnost Strelica Proračun mreže * Događaj Čvor Tablica ispunjenja plana Orijentacije mreže 57 .smjenski pogon 2 . termin zavržtetka SZo 4 — S Z . § 15. god.Raspis Ustupanje Obračun HOAI. br. projektiranja ra c Startni čvor ° 4—SZ.. § 15. vremena (dan mjes. ment Radni mjere građe proces vine Količina Utrošak h/E Xh Trajanje h/jedin.smjenski pogon Elementi mreže ¡/^Tehnika mrežnog planiranja Ostalo f Siječanj Veljača | Ožujak Travanj f Svibanj Lipanj Srpanj Rujai Najkasniji termin -početka r projektiranja | Najkasniji termini: SAZ = najkas.) Usporedba n Termin poč.

Z=D. poč.Í D — KZh- 5 15 1 5 Mrežni plan Q3 •Mota T-^o Or*ÇN3 •< . događ. Usporedba oblika prikazivanja različitih tehnika odvijanja aktivnosti (§} 58 . £D— = •Su. 501 404. 16112 1 4 m C H . + 2 503 Gornji ustroj P2-VV2 1 60 0 > = lančana igra Procesna lista (MPM) usp.402 403.M U — « ü h Br. završ. stup P1 401 Beton. •c CM Z = D. Trajaaktivnost nje 2 2 4 5 17 4 8 10 4 8 16 8 12 12 12 103 102 101 103 102 103. 304 302 301.0. 0 2 4 8 2 4 8 16 26 8 16 40 32 44 2 4 8 13 19 8 16 26 30 16 32 60 44 56 72 0 2 4 13 11 4 8 18 28 8 16 40 36 48 60 2 4 8 18 28 8 16 18 32 16 32 60 48 60 72 0 0 0 5 9 0 0 2 2 0 0 0 4 4 ÇhHD «»CH-a CQ. stup P2 501 Gornji ustroj W1-P1 502 Gornji ustroj P1-P2 Preth. VN VD NP FA FE SA SE GP broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrežnog plana najraniji početak najraniji završetak najkasniji početak najkasniji završetak ukupno rezervirano vrijeme = lančana igra aktivnost nulta veza odn. zavr.* 1 šetak šetak ž 2 2 0 0 0 2 4 8 2 4 8 16 26 8 16 32 4 8 13 19 8 16 26 30 16 32 40 2 4 13 11 4 8 18 28 8 16 32 4 8 18 28 8 16 28 32 16 32 40 0 0 5 9 0 0 2 2 0 0 0 1 Završni događaj od j i —fr Završ.02 UNI 6 44¡56|48)60.poč.od I do janje br. događ. vrijeme" poč.402 303. Opis poz aktivnosti 103 Iskop P2 102 Iskop P1 101 Iskop W1 104 Iskop W2 203 Piloti 302 Temelji P1 301 Temelji W1 304 Temelji W2 303 Temelji P2 402 Beton. 2 2 4 5 3 4 8 10 4 8 16 8 2 4 6 8 10 11 13 15 17 19 21 23 12 14 16 18 20 22 24 3 5 7 9 Dummy od I do br. događ. 403 401. od i • Zavri događ. stup W1 403 Beton. zavr. Odnosi završetak. Dummy kritični put 16 16 0 21 32 32 0 22 36 32 501 48 44 4 27 12 4 28 8 8 16 16 0 4 0 13 Uf t > = lančana igra Procesna lista (CPM) usp. stup P1 401 Beton. stup P2 1 Čvor SA SE GP FA FE NP VN VD » . Redni broj \ I \ 4 0 4 302 6 11 4 8 I 8 8 402 16 16 8 0 20 0 12 Ii / I I . 301 203. 1 1 3 1 5 1 7 5 7 12 9 14 10 16 12 14 20 18 22 2 4 6 8 11 13 15 17 19 21 23 Najranije Najkasnije 1 poč. + 1 .t ] w mu . 302 104. n ^ 26Bgj^8I3? L zm ge m 131 8 1 0 60|72|6O|72 17 112 I 0 72(72 403 turn min 2 ÏWTW L« 104 m T W T 141201 s?O < u . Normalni slijed s prividnom aktivnošću Vremenski uvjetovana prividna aktivnost IZVEDBA GRAĐEVINE Dio procesa Br. 502 Najrani Najkasrliji Ukup. stup W1 403 Beton. I 0 19 Čvor Odnos redosljeda ' VN VD NP FA FE SA SE GP Opis aktivnosti FA 1 0 I SA Odnos redosljeda 10 20 i \ i \ 0 0 0 103 2 2 2 0 i FA 2 3 FE VN SA SE X •f 28 19 9 10 i 20 26 303 32 30 2 17 4 2 18 1 32 32 403 40 40 0 23 8 0 24 NP 60 60 0 31 40 40 404 60 60 0 25 28 0 26 72 72 0 32 —X 13 5 B 104 18 13 B 5" 5 9 18 16 304 28 26 2 15 10 2 16 1 7 VD GP broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrežnog plana najraniji početak najraniji završetak najkasniji početak najkasniji završetak ukupno rezervirano vrijeme = lančana igra ovisnost • > kritični put 16132116132 401 Metoda mrežnog planiranja strelicama aktivnosti nm m 32|44 3 6 p 15 12 l 4 Metoda mjerila Linijski dijagram Gredni dijagram Metoda mrežnog planiranja CPM orijentacija prema rubu MPM orijentacija prema čvoru 3 I2 I 6 MOMS TTTTT 302 ¡11618 1 6 1 1.2 vizi h E ^no t :i-cf Dk^ctó Z = D. od j 102 Iskop P1 101 Iskop W1 104 Iskop W2 203 Piloti 17 302 Temelji P1 301 Temelji W1 304 Temelji W2 303 Temelji P2 402 Beton.početak (prividna aktivnost) Normalni slijed 0. Skraćeni poz opis 103 Iskop P2 od j Termin Tra. u. rez. završ.

kuta ua Dba un i 6 Širina 5 StrBroj projekta Broj prostorija Kat: 2 : 455.16 zaokružen na 3.4 J5 A Normni brojni red R 10 ( D I N 323) I .5/2..ispunjeni obrasci daju podrobniju.00 m. One su potrebne da bi se svi dijelovi građevine planski povezali.. posebno u visokogradnji. 500. Osnovna mjera je kontinentalna jedinica mjere .3 Pojedinačna mjera: pojedinačne mjere su mjere (najčešće male) za jedinice grubih ili završnih radova. 2. 59 . 48 .5 (položaj decimalnog zareza nema utjecaja na broj). stupovi. pregledniju i jasniju informaciju o građevini nego bilo kakav opis. pa je utvrđena dvojna struktura redova NZ u okviru decimalnog sustava. listovi odgovaraju tijeku radova te se na kraju uvezuju. koji jednako vrijede u Francuskoj pa čak i u Americi.5 . kao i osnova mjera za projektiranje i izvedbu.i četrdeseterodijelni redovi mogu se sa svojim međuvrijednostima interpolirati). 125. 1000 . grube građevinske i izvedbene mjere. 2) cjelobrojne potencije NZ opet daju NZ. prozori i tome slično. 4. 1 Pojmovi < = Približne n vrijednosti J I Veza s 10"" i 2im nizom <=£ 10" n .: kamen.9 . w t Ö H bw ae & & n a M fr üc p sa f nrasr m is c f uj e te et B s K e e p d bä ud t g r o z i u e U Bsh D r P uc uo bfefa bijda ke b a rmo j strtftožtatoje 4 5 6. nastala od polovičnog dijeljenja broja 1000 = 500. Ovi normni brojevi pružaju mnoge prednosti pri računanju: 1) produkti ili kvocijenti proizvoljnog broja NZ opet daju NZ. 2 3.2 5 d n i . 16. širina reški.15 odnosno 31.5 6 6 Kfitn 2 07 Obrazac 21 8/98 Ga e Prataat rđ K ć Staub.25. Naknadna pitanja koja smetaju i često izazivaju pogrešrle odgovore na taj se način gotovo sasvim izbjegavaju. Neufert Normni brojevi (NZ) Da bi se dimenzioniranje strojeva i tehničkih uređaja moglo jednoobrazno provesti i međusobno prilagoditi. k*m l ^ m P A U G A LN H S G mW • • NEUFERT H T A N G A TU N RF • m . 4.5 m ämiij säo m sfiK&ka 1 gb č ljeto 2.2 Graditeljske modularne mjere: graditeljske modularne mjere izvedene ponajprije u teoretske mjere. Glava obrasca već sadrži rubrike u koje se unose mjere promatrane prostorije na način da ih je lako provjeriti. točno 1. 16. zida = 25 cm = 25 cm.red dakle je: 1. debljina žbuke. 31. 8.14 i VlO = 3. širina prozorske klupčice itd.ičeftja17. VOĐENJE GRADNJE . npr.1 Graditeljski normni broj: graditeljski normni brojevi su brojevi za graditeljske modularne veličine i iz toga izvedene pojedinačne. Projektant: Meier Odtei Rezultat Pi j d e rme b ha. Kasnije će to za iskusnog stručnjaka biti prava kronika građenja objekta. stvoreni su nedugo poslije Prvoga svjetskog rata normni brojevi (NZ) (DIN 323). a stalno moraju biti pri ruci nadzornoj službi. 3) dvostruki ili polovice NZ jesu NZ. grede. H.2 S 0 c i i i . 125 i udvostručenja broja 1 = 2.OSNOVNE MJERE Na kraju se nalazi nekoliko stupaca za posebne dijelove građevine.Važan obrazac za pojednostavljenje i poboljšanje vođenja gradnje je onaj za opis prostorija po broju. Stranice u DIN-formatu A4 odmah se više puta kopiraju. Po završetku izvođenja građevna je knjiga podloga za obračun radova. Geometrijski deseterodijelni NZ . Tu se primjerice unose visina parapeta.0 Veza sa sustavom mjera: 2 £ m . mjera za debljinu nabijenog beton. 3 m 0 2 4 m 0 2 3 m p d ( o n cto^) 0 o pda 3 m pol 0 2 1 m kuli£ l t č 9 ea e 1 pfoz^i/ffsta vrela 8 / 0 52 1 2 ** itšespi Promd vBfjnflbäon zJ ae sveärih hst w a rs n o hä v a s om i Bj os bijela Pntnjaibe gpea za a prpeirtjena z poizbcfu ssn t ä a tepös. Bit će najbolje da poleđina obrazaca ostane slobodna kako bi se na nju mogli unositi crteži koji se odnose na sljedeću stranicu. tako da svaka pozicija sadrži istovjetan tekst.016 m.2SOO mm Keinzle T. Normni brojevi za građevine moraju dakle ponajprije ispuniti te zahtjeve. npr. Stupac "veličina" neka služi samo za unošenje dimenzija predmeta. Kienzle 1. if o dp&n b p ss va o Weyeretr.1 rn p m ^jeqäsltöioin r a e pq ku r et preiis s e ^ t k m p c ša o ' pee t r f ku pe t realističkom r na pfqektu B sbJ e e uc -a g r U B sh D r P uc uo kreni b a o j 2c a to ^ ^ Knjiga prostorija OSNOVNE MJERE (-» Pravilnik o graditeljstvu ) BOL. 8. tolerancije itd. 8 9 1 0 6c m 3. Ovakvi . K 4444 V 2) Prikaz reda normnih brojeva (osnovni red 10) prema Prof. Dobro je na svakom listu ostaviti po jedan stupac prazan tako da se obrazac može upotrijebiti i za eventualne naknadne posebne radove.. Čista decimalna podjela metra nije odgovarala potrebama tehnike za geometrijskim stupnjevanjem.50/69 r ae 4 ušasce normira žn^e 3 1 20a 00 sseoji p ž r n z o ea oaa a & v i t i po ou rzr išćrecazaaifeitsi sMa ( d q k sa b z a so t k LR 1m Z 2m powš. DIN 4172 (normne mjere u visokogradnji) utvrđuje građevinske NZ i polazna je norma za niz daljnjih građevinskih normi. 250. one su podloga za pojedinačne.5 7 5 2 2 braäs pso cöfafefio. uz korištenje mjera u glavi obrasca.1 2 3 .02 :9 : prizemlje . 250. moraju biti usklađeni i sa NZ. broj n = 3.metar. Tako dobiveno vrijeme obilno nadoknađuje neveliki trud uložen u sastavljanje građevne knjige = knjige prostorija. Kofičma Maci 1 . visina do vijenca.5. a njima se mogu koristiti izvođačevi kalkulanti i voditelj gradnje. podvlake. mjere prijevoja.» © ( V e ć i petodijelni i precizniji dvadesetero. Građevinske mjere Suprotno strojogradnji. te u skladu s tim polovica od 125 = 62. a u Americi 40 palaca (cola) = 1.5 zaokružena na 63. dr. sljedeći broj 32 je s obzirom na točnu vrijednost odgovarajućeg broja iz prvoga reda od 31. 63. se n gnjfto rde j c s eäräi en sa v paritet (imz&psl&l H s ) pc d a ae ro n zQ ^ re o & s bet p w e plodna po feaaiRžhio we i rS d f n. Podaci se najjednostavnije unose u natuknicama strana 10. zahtijeva normirane mjere kao podlogu za dimenzioniranje cjelokupnog graditeljskog normiranja.8 . DIN 4172 normiranje mjera u visokogradnji (izvodi) Uvodna napomena Razvoj graditeljstva. grube građevinske i izvedbene mjere koje se u praksi pojavljuju. Primjer: © m m<%>cD Hill m O ® oa r w i < ^ > ( S Š Q ) Mantise < % > ( 5 g o ) \ m } < 0 . vezovi. u graditeljstvu teško da postoji potreba geometrijskog stupnjevanja s obzirom na pretežnu primjenu aritmetičkih redova za jednake dijelove građevine. ali uzevši u obzir želju za tehničkim jedinstvom. 4 partner KNJIGA PROSTORIJA Projekt terasasta zgrada Površina m1 3 0 Osg pe Visina O u1 ba jm m' prostorije m m 2. 7. 1. £ < g > ( D X 1. (?). Berlin 1941 modularna mjera za duljinu opeke mod.

Primjena građevinskih normnih mjera 4. Redovi prvenstveno za interijer f g 2x5 h 4x5 i 5x5 5 2 5 6V 4 8V. tlocrtne mjere postolja.4 Gruba građevinska mjera: grube građevinske mjere jesu mjere za grube radove.25 cm. tako da se njihove dimenzije kao crvena nit stalno ponavljaju. debljina međukatne ploče. 3. 1 mm. =300+1=301 cm.5 55 57.3 mm.5 cm. 2 mm. kao npr opeke.6 mm. b. treba ih odabirati u veličinama: 2.2 mm. mjera nom. Prema DIN-u 323. mjera neožbukanih otvora za vrata i prozore. 1.5 mm ? 60 .2 i 1. 12 y2 12 1/2 16 2 / 3 18 /4 25 25 25 25 31 /4 33 V3 37 1/2 41 /3 43 3/4 50 50 50 50 56 v4 58 1/3 62 y2 66 2/3 62 V2 68 3/4 2 1 3 2. Za otvore: NM = RR + 2 x '/2 reške = RR + 2. c i d iz DIN-a 4172 Isto tako su i mjere drugih elemenata za grube radove kao betonski blokovi s. mjera za debljinu zida od nabijenog betona 2 Građevinski normni brojevi Redovi prvenstveno za grube radove a 25 b 25 2 c 2£ 3 d 2£ 4 25 10 Redovi prvenst.naziv.5 95 97. 1. 1 cm. 4.5 85 87.2.5 80 82. otvori prozora i vrata -» s.5 = 4:2:1.5 mm 2 4 0 x 1 1 5 x 5 2 mm 50 Modularne i nominalne mjere opeke prema DIN normama Vt H^ 75 75 75 75 81 V4 83 % 87 1/2 91 2/3 87 1/2 93 3/4 100 100 100 100 3. 4. Primjer: modularna mjera za duljinu opeke = 25 cm debljina reške = 1 cm .3.5 90 92.5 mm.5 mm Za stupce.6 cm. 6.5 10 12.2 x V reške = RR . 5 mm. s građevinskim normnim brojevima.5 Izvedbena mjera: izvedbene mjere su mjere za dovršenu građevinu. mjera za debljinu zida od nabijenog betona . svijetle dimenzije prostorija i otvora nakon dovršene obrade površina.modul.5 35 37.5 20 22. sveden je nemetarski stari normni format od 25 x 12 cm (s reškama 26 x 13 cm) na NZ mjeru od 250 x 125 mm (s reškama). Grube građevinske mjere ili nazivne mjere se kod dijelova građevine s reškama ili površinskom obradom izvode iz graditeljskih modularnih mjera odbitkom ili dodatkom dimenzija reške ili površinske obrade.6 DIN 4172 = 24 cm = 25 cm = 25 cm. 73. što opeci daje odlučujuće prednosti.5 25 27. zidarske mjere (bez debljine žbuke).5 30 32. modularna mjera širine prostorije =300 cm nazivna mjera širine prost. NM = RR .5 45 50 52.5 75 77.5 5 7.5 40 42.5 cm i manje. normirane prema DIN-u 4172.5 65 67. Također ih treba uzeti iz tablice © Građevinska modularna (RR) i nominalna (NM) mjera kod zidova od opeke. 1. 1. Kod dijelova građevine koji sadrže reške dobiju se nazivne mjere iz modularnih uz odbitak reški. 2 cm. red R10. 2. npr. mjera 50 250x125x62.6 Nazivna mjera: kod građevinskih elemenata bez spojnih reški nazivne su mjere istovjetne modularnim mjerama. 1. 8 mm. za detaljne mjere e = OSNOVNE MJERE 4. izvedbene mjere i pojedinačne mjere treba uzeti iz tablice. Objašnjenja uz DIN 4172 Da bi se osiguralo slaganje i najmanjih elemenata građevine.1 Graditeljske modularne mjere.5 15 17.5 60 62. Uz odgovarajuću visinu s reškom od 62. To daje nominalne mjere 240 x 115 mm. 1.2 Grube građevinske mjere ili nazivne mjere koje se susreću kod dijelova građevine bez reški ili površinske obrade jednake graditeljskim modularnim mjerama. kako je u BOL-u opširno prikazano C i (1) D Na taj način u DIN-u 105 normirane zidne opeke svojim modularnim mjerama odgovaraju redovima grubih građevinskih radova a. visine etaža itd.25 mm. visine katova.5 100 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 100 100 100 90 80 80 70 75 60 60 40 40 30 20 20 25 10 37 V2 mod.5 mm (nominalna mjera = 52 mm) dobiva se odnos stranica 250 x125 x 62.1. npr.5 70 72. Male mjere Male mjere smatraju se mjere od 2. Primjer: modularna mjera duljine opeke =25 cm nazivna mjera duljine opeke =25-1 =24 cm. Uz dio 1. 181-187.nazivna mjera za duljinu opeke .

p75%1 \ U I Nagib krova za škriljevac i obične žljebnjake 1 250 . brojka 125 je NZ koji se najčešće primjenjuje. pocinčanih čeličnih ploča na letvama ili oplati. industrijske i skladišne građevine 1. 40. nosača. Mjerodavna je veličina bila pruska stopa. mogu se izrađivati unaprijed i svestrano upotrebljavati. što vrijedi i kad se prikazuje nagnuta ploha. U Njemačkoj je prije uvođenja metarskog sustava u područjima kanatnog građenja postojala slična sustavnost. kao normativ za odgovarajuće nagibe krova (2). Pri tome treba osovinske razmake zbrajati bez međumjera.50 m.00 m.818 m.25 cm. Serijska proizvodnja. npr. čak i podne hasure. Normirani građevni elementi i dijelovi za ugrađivanje mogu se međusobno zamijeniti. vrlo je blizu sa 4 engleske stope (= 1.00 m. i danas najčešće 125/2 = 62. mogućnost zamjene i držanje zalihe na skladištu donose uštedu radne snage. zidove. Osovinski razmaci su mjere nastale dijeljenjem dimenzija tlocrta. Osovinski razmaci zidova određivani su na cijeli ken ili na polovicu kena.5 i 10. Pruska. Na temelju normiranih osovinskih razmaka bilo je moguće standardizirati razmake ležaja kranskih staza. zastakljene površine. armiranobetonskih ploča itd. naročito ako se upotrebljavalo drvo. uz izuzetak posebnih konstrukcija kao što su ljuske. pocinčanog lima s dvostruko preklopljenim rubovima i pokrov bitumeniziranom Ijepenkom za privremene nastambe (barake). dimenzionirani prema tim osnovnim mjerama. 1:12. Normiranje osovinskih razmaka izvanredno pojednostavnjuje izvedbu građevine.| 50%1 Nagib krova za žljebnjake za plitki krov 625 -r~25%1 Krovni pokrov Ijepenkom za privremene objekte 200 .00 m.75 m. 80. stropne konstrukcije.krovovi itd.00 m. U međuvremenu su po tom sustavu mjera izvedene tisuće tipskih građevina. kranske staze i ostale elemente. 1: 4 za pokrov od valovitog salonita.0 m. Zbog toga su građevne ploče. 15.50 m. Njemačke krovne ploče od eternita također su normnih dimenzija 2x1. valovitog lima. 2.25. Osnovna je mjera bio ken = 6 japanskih stopa = 1. Nagibi krova Nagibi krova ovise 0 vrsti pokrova i konstrukciji krovišta. U skladu s geometrijskim stupnjevanjem preporučuje se iznad 10 m: 12. u zemljama s metarskim sustavom široke 1. vezače. Najzad. Red mjera koji proizlazi iz 1. pa su prozori i vrata. a isto tako i gipsane ploče. koji se također zasniva na 4 stope. Istu osnovnu mjeru od 1. U posebnim slučajevima (nastambe OSOVINSKE MJERE ili blagovaonice) primjenjuje se i temeljna mjera od 2.-15L 125 - 5Vo Krovni pokrov Ijepenkom za čelične i arm.00 m. staklenih ploča. Određivanje neke osnovne mjere ostvaruje preduvjete za normiranje mjera pojedinih građevnih elemenata i njihovo lako sklapanje. Kod zidnih blokova.219 m) duljini 1.g. gdje su nakon velikog požara godine 1657. prema tome. šed .25 m upotrebljavala su mnoga privatna poduzeća za svoje standardne gradnje.00 m. prevodi se u metarski sustav kao 31. Osovinski razmaci a) Općenito Industrijske i skladišne građevine se u tlocrtu najčešće dijele osovinskim razmacima pod pravim kutom. Engleski i američki sustav mjera. 100. 1:2 Objašnjenja Planska standardizacija na području industrijskih građevina i baraka polazi od tipova koji su se postupno oblikovali.Najstarija pravila o građevinskim mjerama ima Japan. pocinčanog lima s ukrućenjem. 25. treba uračunati i širinu reški.25. b) Industrijske građevine Kod industrijskih građevina za osovinske razmake vrijedi temeljna mjera od 2.25 m i njeni višekratnici Tako nastaju i interpolirane mjere 1. pojeftinilo i ubrzalo građenje kuća u Japanu.5 cm i pregradak kao 1. Navedeni osovinski razmaci utječu na pojedine detalje građevine: stupove. Osovinski je razmak gredica kod montažnih stropova. krovni pokrov. za pokrov ravnim pločama. 50. 60. 27. 6. 30. koja je najšire rasprostranjena i odgovara rajnskoj i danskoj stopi.75. kontrsrukcije Stara danska kanatna zgrada s jednakim osovinskim razmacima stupova Nagib krova u jednolikom stupnjevanju u skladu s vrstom pokrova 61 . To je značajno pojednostavnilo.25 m. Primjeri -> BOL. rogove.50 m). 20.25 m. Ujednačeni osovinski razmaci za pogonske. Višekratnik od toga daje osovinske razmake od 5. 3. itd.50/2 = 1. itd.5 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom na drvenoj konstrukciji.5 m.0.00 m. U skladu s praktičnim potrebama utvrđuju se sljedeći nagibi krova: 1:20 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom kod čeličnih i armiranobetonskih konstrukcija. proizvedene na američkim strojevima. sredine zidova itd. 7. letve.125 . Pobliže -> BOL.00 m (62. vrata. Kao mjerna crta uvijek služi os statičkog sustava konstrukcije. Za okvirne su konstrukcije mjerodavne središnje osi ležajnih točaka u temeljima.25 m. O 3. lakat 62. bet. 2. iverice i si. u Tokiju određeni stil i veličina zgrada sustavom mjera po metodi "Kivvariho". Primjenu te polovične mjere iznad 10 m treba izbjegavati.25 m preuzet je 1942. troškova i vremena. Mjere se uvijek odnose na horizontalnu ravninu tlocrta i vertikalnu ravninu projekcije presjeka. koja je još i danas u danskom graditeljstvu u uporabi. Osovinski razmak stupova bio je najčešće 1 pregradak = 2 lakta = 4 stope -> 0 .1125%] / | Šiljati krov za određena područja i namjene 2500 -)100%) Nagib krova za biber crijep i sve ostale vrste crijepa 1 8 7 5 . rajnska i danska stopa. materijala.25 = 2..00 m.5 cm = duljina koraka odraslog čovjeka -> s. čime se određuje položaj stupova. prozore. 8.

biti u sve tri dimenzije različiti.). Koordinacijski se sustav sastoji od pravokutnih međusobno orijentiranih ravnina. Modularna koordinacija je pomoćno sredstvo za usklađivanje mjera u graditeljstvu. Geometrijske definicije Koordinacijskim sustavom koordiniraju se građevine i građevni elementi te određuje njihov položaj i veličina.75 cm 16 16 • 26 = 416 cm 420 = 42 M Idejni projekt objekta za odmor na autocesti © Predgotovljeni armiranobetonski stubišni krak = 26. .) raščlaniti na djelomične sustave. elementi koji zatvaraju neku prostoriju itd.2 cm 16 (pretpostavljene fuge 1 cm) -> b= 62 . Tako se element u jednoj dimenziji svojom osi definira samo po položaju. već se njegova središnja os poklopi s jednom koordinacijskom ravninom.> © Pokazalo se da pojedinačni detalji (npr.MODULARNA KOORDINACIJA DIN 18000 © Građevni elementi u koordinatnom sustavu ® Koordinatni prostor (ograničen sa šest še ravnina) DIN. Modularna koordinacija šadrži podatke za projektantsku i konstrukcijsku sustavnost na osnovi koordinacijskog sustava.> © . 30 121 30 18 12 12 Dsoblj« 33M —I—o 30 M = 300:19 = 15. nosiva struktura. 0-©. uključivši reške i vodeći računa o tolerancijama. .> © Daljnje su mogućnosti uklapanja nemodularnih elemenata tzv. prozori. središnji i rubni položaji u modularnim zonama. Element je tako u jednoj dimenziji definiran svojom mjerom i svojim položajem. Uz toga proizlaze nazivne mjere građevnih elemenata kao i mjere reški i priključaka.12. .> © . To se naziva graničnim odnosom. kao pomoćno sredstvo za projektiranje i izvođenje u graditeljstvu. jer se nemodulama zona može odrediti samo potpuno određenom mjerom.> h = 322=18. ->(§) Za nemodularne građevne elemente koji poprečno ili uzdužno prolaze kroz cijelu građevinu može se uvesti tzv.) ne moraju biti modularni.> ® Koordinacijski se sustav može za različite skupine elemenata (npr. Preduvjet za to je da su dimenzije elementa u nemodularnoj zoni poznate već u trenutku postavljanja koordinacijskog sustava. stube. osovinski odnos © Koordinatna točka (sjecište triju ravnina) © Superponirani djelomični koordinatni sustav © Nemodulama zona 9 •na " /\ © 1H 1 Poprečno priključeni nemodularni građevni elementi u središnjem položaju © Poprečno priključeni nemodularni građevni elementi u rubnom položaju Veza osovinskog odnosa i modularne zone materijala -72M- 12. ovisno o projektu.normama 18000 preneseni su međunarodni sporazumi o projektiranju i izvođenju građevina kao i za projektiranje i proizvodnju građevnih elemenata i poluproizvoda u njemačke normative.®. Pojam "usklađivanje" ovdje znači da se kod modularne koordinacije radi o sređivanju mjera i prostornoj koordinaciji dijelova građevine. nego samo građevni elementi sastavljeni od njih (stubišta. čiji su razmaci koordinacijske mjere. i . nemodulama zona koja koordinacijski sustav potpuno razdvaja u dva djelomična sustava. - Koordinatna ravnina (2) Koordinatni sustav Granični odnos ipa ©(sjecište dviju ravnina) Koordinatni pravac © Granični odnos.> © U nekim drugim slučajevima može biti korisno da se element ne uklapa među dvije koordinacijske ravnine. fasadni ili pregradni zidni elementi itd. Najčešće se dijelovi građevine u jednoj dimenziji uklapaju među dvije paralelne koordinacijske ravnine na način da ispune koordinacijsku mjeru. Koordinacijski je sustav uvijek objektno specifičan.8 16 36M 96M 114M ilagajna/ kiosk V\ Kafeterija /jelo 30 i—o . vrata itd. Zbog toga se u normi postavljaju geometrijske i dimenzijske definicije. J i . . Ti razmaci mogu.

Osnovni modul Ograničenje: M = 100 mm horizontalno: 12M Multimodul: 6M i 3M mxM m = 3. transport). Poglavito se od njih trebaju formirati koordinacijske mjere .. 16 struko.? T3 ?v ¿ 1 51 .. Ograničenje je proisteklo iz funkcionalnih. 1M. "okrugle" građevine. 6. četverokut. 6M = 600 mm i 12M = 1200 mm. konstrukcijskih i ekonomskih razloga. . © (3) Dopunske mjere u vertikalama |f| Uli (2) 4•n•U ||| 4•n•M 4 • n • m • M 4 • n • m • M UU Primjer za primjenu. —• (3) > Koordinacijski sustav u praktičnoj primjeni.1 ) • ( 5 .1 ) = 44 Kombinacija dimenzija građevnih elemenata bez zajedničkog faktora Zgrada Građevinski radovi za elektroničku opremu Transportna sredstva | N —/ Domena transporta Utovame jedinice | rj\ Konstrukcija zaobljenog ruba krova od reguliranih mnogokuta (situacija) Modularni niz mnogokuta (9) Primjer povezivanja tehničkih područja primjenom modularnih redova 63 . Pitagorinih) ili rastavljanjem na faktore (npr. I = 25 mm. 3.24 _ 29 41 29 46 34 39 34 22 22 51* 39 34 34 Također DIN 30798 7 f 2 r* - . Uz pomoć pravila kombinatorike mogu se i građevni elementi različitih dimenzija uklopiti u modularni koordinacijski sustav © P r e f e r e n t n i brojevi 5 E ci Proračunom brojčanih skupina (npr.teoretske baždarne mjere. verižni razlomci) mogu se i nepravokutni elementi uklopiti u modularni koordinacijski sustav. za umetke i priključke s preklopom. Krit Z = (a -1) (b -1) - • (§) Primjena rotacije za 45° uz pomoć 12M u tlocrtu Namještaj W t OM Z = ( 1 2 . trokut. iz njih se stvaraju ograničeni višekratnici preferentnog reda brojeva.red 5. (9) . 12 20. 6.red n = 1. 50 mm i 75 mm. kosi krov Modularnom se koordinacijom mogu povezati tehnička područja koja su s obzirom na geometriju i dimenzije međusobno zavisna (npr.? ? ?7 56 68 22 65 ' 63 90 1 I I £i 3 • • c © Dopunske mjere u horizontalama 1 " " ]•[• no 0 bi l bi l 1 " Najmanja moguća mjera. od koje na dalje nastupa kontinuirani slijed. elektrotehnika. 11 ?? 29 „ ! 0 5 ffi 39 24 M "27 . graditeljstvo. peterokut i njihovim prepolavljanjem) mogu se projektirati i tzv. ?7 71 . izračunava se pomoću kritičnog broja (Krit Z). npr. postoje i normirane nemodularne dopunske mjere. 30 struko KOORDINACIJSKI SUSTAV + KOORDINACIJSKE MJERE PREMA DIN 18000 MODULARNA KOORDINACIJA U GRADITELJSTVU (U izvodu) Jedinice modularne koordinacije su osnovni modul M = 100 mm i multimoduli 3M = 300 mm. 4. 3M = 300 mm 1M6M = 600 mm 30 12M = 1200 mm 1ŽM Preferentni 6M brojevi nxmxM 3M. (2) + (D Uz pomoć konstrukcije nizova poligona (npr. 2. 0 Osim toga.

Razina podzemne vode: ugradnja piezometara u bušotine i redovito mjerenje (promjene razine).TEMELJNO TLO Površina terena 3- TEMELJENJA. savjetujući se po mogućnosti. ROVOVI DIN 1 054. vlažnost. Ako takva iskustva nedostaju. (T) Pokos građevne jame s bermom za prihvat materijala koji se obrušava Postojeća z g r a d g ^ > Površina terena Kota berme ne ispod kote poda podruma Stopa t e m e l j . Fali prijevod do kraja Bez proračunskog dokaza stabilnosti ne smiju se prekoračiti sljedeći kutovi nagiba kosine: a) b) c) kod nekoherentnog ili nekog koherentnog tla kod čvrstog ili polučvrstog koherentnog tla kod stijene p = 45°. Rezultate istraživanja / ekspertno mišljenje o temeljnom tlu (neskraćeno dostaviti izvođaču). Ako su na raspolaganju dovoljna lokalna iskustva o sastavu.6H vi VI s Viseći čelični štap <> J 16 m m ili 10x30 m m 1. imati uvida u slojeve tla = iskop jame (ručno / bagerom).* ( 4 ) © Tlocrt -> (5) |-aO. Posljedica: potpuni slom temelja. Ispitivanje uzoraka podzemne vode na agresivnost prema betonu DIN 4030. Uređenje i osiguranje stijenki građevne jame DIN 4124. rasprostiranju. 4123.— S 2 . stišljivost. /?=80°. podaci o tlu za projektiranje i prikaz temelja: slike slojeva DIN 4023 sa slijedom slojeva i njihovim sastavom. stanja podzemne vode. bušenje (rotacijsko / udarno) s uzimanjem uzoraka (DIN 4020 / 4021) i sondiranje. vrsti građevine i podacima koji se traže. 4124.0—.05 Pojasna gredica 16x16 cm Ukrućenje razuporom 1-2:0. "p ^ jame prema DIN 4124 Podgrađivanje (zid. Al (?) Mjere osiguranja pri građenju 1 v Podzemna voda © Osiguranje zgrada postojećih susjednih Slijeganja nastaju zbog tlačenja tla opterećenjem temelja i/ili ako se pojave i opterećenja u neposrednom susjedstvu.H Temeljenje u presjeku -» (7) (4) Podgrađivanje u presjeku -> © VI r T 1. specifična masa. p= 60°. beton ili armirani beton) 10 t iskopa ® Stopa t e m e l i a : > y ^ f Ali w Podzemna voda 2 0. dovode najčešće do tehničkih / ekonomskih nepopravljivih šteta. tako da temelj tone u tlo ili se pomiče u stranu. posmična čvrstoća. potrebno je : pravodobno ispitati tlo. Pogrešne ocjene temeljnog tla i stanja podzemne vode.6 H (-2 0. Posljedica: deformacije i oštećenja (pukotine) u gornjemu dijelu građevine.5 I. prosuđivanje. kampada / (6) Tlocrt . k a m p a d a _ i ' ••I 1. GRAĐEVNE JAME. DIN 4094. kampada 7. Dubine temeljenja / iskopa. temeljne ploče) i dubokog temeljenja (temeljenje pilotima). Oštećenja temelja nastaju uslijed bočnog istiskivanja tla pod opterećenjem. Ispitivanje uzoraka tla: granulometrijski sastav.. 4 Postojeća zgrada Predviđena zgrada Postojeća zgrada Povgpina terena Granica 1 prarna slici i Ali Izvedba građ. Sondiranja daju kontinuirane podatke o čvrstoći / gustoći do dubine do koje su provedena. konzistencija. 4022.18196. norma za rutinske slučajeve daje smjernice za dimenzioniranje plitkog temeljenja (temelji samci / trakasti temelji. 4125 ->QQ Prikupljanje informacija: istraživanje.<t> 10 cm Podložna gredica 16x16 cm ili 4 16 cm (ako je > — ~ potrebno) >0. Osnovna norma za temeljno tlo i pitanja temeljenja: DIN 1054. Opis tla (stijene) DIN 4022. vodopropusnost. kampada "1 r Sljedeća kampada Sljedeća kampada 1.6H Poklopac od oblica min. Ovjes (rak) (8) Jarak sa zakošenim rubovima (9) Djelomično razuprti jarak Osiguranje ugradnjom vertikalnih ® Jarak s rubnim gredama kanalskih platica 64 . 4030. kao i ponašanja odabranog načina temeljenja. količine iskopa. Broj i dubina ovise o topografiji.1 1 r~r r "I 1. sa stručnjacima za geotehniku. položaju i debljini slojeva tla. klasifikacija za zemljane radove DIN 18300.

40 Plavljenje temeljne stope Minimalna svijetla širina b u m Jarak s podgradom stijenki Normalno b = d + 0.00 b = d + 0.40 b = d + 0. Mlazni beton na pokosima 0 .40 Razina podzemne vode preko 0.70 m 0. 9 0 m do 1.40 preko 1. što ugrožava nosivost temeljnog tla.40 b = d + 0.uzgon djeluje na građevinu ^B) Minimalne svijetle širine za prohodne jarke DIN 4124 osiguranje stijenki djelomičnim razupiranjem (8^ Otvorena odvodnja građevne jame 1) Kanalizacijski jarci Nanosna_ skela CjoN Građevna jama s radnim prostorom i kosim stranicama © Građevna jama s radnim prostorom i osiguranjem stijenke 65 .70 Jarak bez podgrade stijenki (3 < 60° | b > 60° Povišeni tlak tla b = d + 0.60 m ® O s i g u r a n j e kosine m l a z n i m betonom © Osiguranje nosačima i ispunom od betona f?.70 b = d + 0. Jarci također moraju biti osigurani izvedbom kosih stijenki ili razupiranjem 0 Kao pravilna dubina pola-ganja označen je razmak od površine terena do dna kanala ili do cijevi. Ugradnje nosača i betonske ispune (D Čelično žmurje 0 uvijek osigurano geosidrima.85 b = d + 1.30 m Normalna dubina polaganja Svijetla širina jarka Minimalna svijetla širina jarka bez dostupnog radnog prostora Vanjski promjer cijevi odnosno kolčaka i peleša d u m do 0.70 ^7) Građevna jama ispod razine podzemne vode .40 S razupiranjem b = d + 0.80 do 1. ZAŠTITA. preko 0.00 m do 1. Kod jačeg dotoka vode kroz dno građevne jame. -Geosidro Čelični stup ( 7 ) O s i g u r a n j e stijenke o b l i c a m a © Građevina se naginje Osiguranje stijenke vertikalnim drvenim platicama do 0.GRAĐEVNA JAMA DIN 4124.40 m preko 0 .90 m 0. ZEMLJIŠTE Protiv prodora vode sa strane pomaže ograđivanje građevne jame.40 do 0. Uz mali dotok podzemne vode se voda kontinuirano crpi iz uduljbenja ili jaraka s drenovima u dnu građevne jame (§).80 preko 0.70 m do 0. JAME.25 m 0.50 m preko 1.00 m 0. potrebno je sniziti razinu podzemne vode @ Razina podzemne vode treba pasti na sigurnosnu dubinu od 50 cm ispod dna građevne jame.

Predviđena građevna jama označava se drvenim kolcima -> © . Prostor za rad > 50 cm . U službeni situacijski plan tada će se ucrtati kuća © . 18300. Nakon izdane građevne dozvole bit će zgrada na zemljištu isk o l č e n a . Nagib pokosa ovisi o sastavu tla. mogu se prenositi visine s milimetarskom točnošću između točaka koje se i ne moraju međusobno vidjeti. Što je tlo pjeskovitije. Građevna jama mora biti veća od kuće. Orijentacija se zasniva na mjerama u okolici. npr. Razulja je prožima. Izmjeriti treba i visine-» © .50 prostor (5) Kuća u građevnoj jami _ \ 3m Konopac 5m ^ b \ a I © Nanosna skela tako se iskolčava zgrada - Određivanje pravokutnog trokuta po Pitagori Drvena Ukrućenje daska Podravnjača 4 ^ Utisak Ravnjača je najčešće duga 3 m. Na presječnim točkama određuju se pomoću viska vanjski uglovi zgrade -> © . Visine točaka terena očitavaju se na graduiranoj letvi. duljine 2030 mm.05 7777777Z (7) Određivanje visina za zgradu T • 66 . Nakon iskopa zemlje napinju se žice. 18303 Ako zemljište još nije razmjereno. u različitim prostorijama. 0 © Izvod iz katastarskog plana (?) Geodetska oznaka Situacija s ucrtanom zgradom © Projektirana kuća razmjerena na terenu 50 Pokos Vrsta tla rastresita tla mješovita tla vezana tla trošna i kompaktna stijena ® Građevna jama Konopac C ' \ 4m Dno građ. savitljiva cijev punjena vodom. najčešće drvena ili aluminijska letva duljine 3 m s ugrađenom ili nasađenom libelom.© . na čijim krajevima vertikalno držane staklene cijevi s milimetarskom podjelom omogućuju pogled na površinu vode. kad se obje staklene cijevi drže jedna kraj druge.© .> © . jame Radni . Ravnjača -> (§). Križevi ® Reper Uglovna skela -> © ® Ravnjača Susjedna zgrada 5ÄÜ Visina H nazidka Visina ceste (poklopac kanala) Građevna jama za projektiranu zgradu Kota dna iskopa -4. polazeći od nanosnih skela -> © .© To je najvažniji prilog zahtjevu za izdavanje građevne dozvole.X © . horizontira se i podupre na slobodnom kraju. koje označavaju vanjsku konturu zgrade.© . blaži je nagib -> © . Nakon provjere. treba uključiti geodeta. Visine se mjere gradiranom letvom.GRAĐEVNA JAMA RAZMJERAVANJE ZGRADE DIN 18196.

ne može se primijeniti kod koherentnih tala i tala agresivnih prema cementu. (8) Najčešće se izvode trakasti temelji Pretpostavka p r a k s e d a s e o p ^ e . Temeljenje na nasipu ( 5 ) od pijeska visine 0. razmak vibratorskih jezgri oko 1. Poboljšanje ovisi o granulometriji i prvobitnom položaju.Ubrizgavanje kemikalija (otopina silicijeve kiseline. Za prijenos vlačnih sila ugrađuje se armatura . Stabilizacija cementom.). Opterećenje se raspodjeljuje na veću površinu temeljnog tla.kut nagiba padine.f ^ — f j ) ćenje rasprostire pod 4 5 ° nije točna. Na osnovi stručne ocjene 0 tlu (ako je pravno i urbanistički moguće) određuje se lokacija građevine (izbjegavajući močvarne dijelove zemljišta itd.ZEMLJANI RADOVI. b) Piloti za zbijanje tla. bez veziva. količini betona i dubini iskopa temelja. Oblikovanje temelja uz dilatacije i postojeće zgrade -> Presjeci temeljnih ploča -» @ primjenjuju se u slučaju slabe nosivosti tla. ® Preklapanje utjecaja sus(5} jednih temelja povećava opasnost od slijeganja i pojave pukotina.> D D Građevinsko-tehnička ispitivanja tla trebaju pripremiti podatke za ekonomski i tehnički besprijekorno projektiranje i izvedbu građevina. . šupljina se zatvara mineralnim agregatom različite granulacije. kalcijev klorid). Temeljenje na padini.a u betonskima 60°. a) Vibriranje vibracijskim sredstvima (vibrator). sabijanje u okrugu od 2. Linije rasprostiranja opterećenja . Zidani su temelji rijetki zbog viših troškova. kad samci ili trakasti temelji ne mogu prenijeti opterećenje.0-1.5 m. Poboljšanje nosivosti temeljnog tla. Trenutno i trajno okamenjivanje može se primijeniti samo ako tlo sadrži kvare (šljunak. temeljna ploča ® .80 m kod inženjerskih konstrukcija 1.1055.5 m. RADOVI U TLU I TEMELJENJE DIN 1054.© • Kod armiranog se betona u usporedbi s nabijenim betonom postiže ušteda u visini. Ovisno 0 vrsti građevine ocjenjuje se tlo kao temeljno tlo (temeljenje) ili kao gradivo (zemljani radovi).3 do 3 m. c) Učvršćivanje i zbijanje tla. Temeljenje ispod dubine smrzavanja prema DIN 1 054 § 0. drobljenac). trakasti temelji -» ® .> © . Nearmirani betonski temelji primjenjuju se kad su manji kutovi rasprostiranja opterećenja i normalni su način temeljenja manjih objekata visokogradnje. pijesak.20 m. 4014 . Armiranobetonske temelje treba primijeniti kad su veće širine i veći kontaktni pritisci. Ako je nosivi sloj tla na većoj dubini: temeljenje na pilotima -» ® Kut rasprostiranja opterećenja u zidanim temeljima ne smije prijeći 45°. Temelji samci za lagane zgrade bez podruma a) Ploča konstantne debljine a) Temelji razdvojeni (pogrešno) b) Temelj nije razdvo en b) Ploča ojačana gredama S z z z z J I Z Z Z Z Z Z Z Z c) Ploča ojačana gredama 8 (A c) Izvedba pri razdvojenoj temeljnoj stopi Duboko temeljenje na pilotima i ^ 0 ) bunarima d)Teme|j . Prema Kogleru i Scheidingu -> QP su linije j e d n a k o g tlaka (izobare) približno k r u ž n o g oblika Uz jednako kontaktno naprezanje će slijeganja pod širim temeljem biti veća nego pod uskim. I vrsta zgrade utječe na izbor načina-temeljenja: temelji samci -» © .r kraj stojeće 2grade d) Pojačanje ispod stupova 0 = (9) Armiranobetonska temeljna ploča Oblikovanje temelja na razdjelnim odn. Tlo se dosipava. Važno za novogradnju blizu već konsolidirane postojeće zgrade. dilatacijskim reškama ^4) Presjeci temeljnih ploča © Jednostavni pravokutni temelj od mršavog betona Stepenasto prošireni temelj od nearmiranog betona Skošeni temelj od nearmiranog betona Još širi temelj kao armirano betonska ploča 67 .80 -1. Pijesak se nasipa u slojevima debljine 15 cm i sabija uz viaženje.

Kad se temelji na pilotima. utiskivanjem. položaj i debljinu slojeva tla. I • (Î) Potrebni razmaci zabijenih pilota (prema DIN 4026) W Á V / / IU Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod stope bušenih pilota (prema DIN 4 014. ugrađuju se u tlo zabijanjem. Predgotovljeni piloti. Prednost je in situ pilota u tome što se njihova duljina određuje tijekom građenja. osno opterećeni piloti. Stojeći piloti prenose opterećenje na temeljno tlo uglavnom pritiskom stope. Zabijanjem pilota zbijaju se slabo nosivi slojevi tla. Izrada i ugradba. T2) [i n u (J2) Minimalne dubine za građevinske bušotine prema DIN 1054 » 3d 1. tj. 4014 —» [JJ Građevine koje obično treba proračunati na aktivni potisak tla DIN 1055 0 .ZEMLJANI RADOVI I TEMELJENJE DIN 1054.s2dF. treba dubinu bušenja računati od ravnine glava pilota 0 . čelik. prostiranje. T1) U l a z n a vilica V Ispust v o d e " Ulaz Lijevak z a ulije- — Ulaz zraka K a p a z a pritisak % y / Cijev z a bušenje ? 5Z Gumeni . armirani beton.e U. a) u tlu upeta stijenka od žmurja ili betonirana in situ b) usidrena stijenka od žmurja ili betonirana in situ c) stijenka od žmurja ili betona uključena u građevinu d) građevina betonirana l stijenku građevne jame e) gravitacijski potporni zid f) polugravitacijski potporni zid (jf) Konstrukcije koje treba dimenzionirati na aktivni potisak tla (prema DIN 1055. npr horizontalno opterećeni bušeni piloti velikog presjeka. Slobodnostojeći piloti (dugi piloti) samo su donjim dijelom u tlu a gornji im je dio slobodan. Položaj pilota u tlu: piloti u tlu . izvedeni od predgotovljenih elemenata na gradilištu. • i-Ti. ispiranjem tla. Navedene veličine razmaka ne vrijede za nosive zidove od žmurja ili bušenih pilota. na temelju podataka o tijeku zabijanja ili ispitivanjem uzoraka materijala tla koji se dobiva tijekom bušenja.piloti koji su čitavom duljinom u tlu. Temeljenje na pilotima. Za ocjenu dopuštenih naprezanja tla treba sondažnim jamama ili bušenjem (razmak bušotina š 25 m) ustanoviti vrstu. bušeni piloti . ugrađeni u šupljinu izvedenu u tlu bušenjem. prednapeti beton Način ugradnje u tlo: zabijeni piloti koji se u tlo zabijaju. vlačni piloti opterećeni su vlačnom silom koju prenose na tlo trenjem po oplošju. uvijanjem ili postavljanjem u pripremljene bušotine. Potrebni razmaci bušenih pilota -> za zabijene pilote —• 0 . Razlikuju se piloti koji tlo zbijaju. istiskuju ili razrahljuju Vrsta opterećenja. Tlačni piloti opterećeni su tlačnom silom koju prenose na tlo pritiskom na stopi i trenjem po oplošju. ako lokalna iskustva ne mogu dati zadovoljavajuće obavijesti.piloti koji se ugrađuju u bušotinu Uvijeni (uvrtani) piloti ulaze u tlo poput vijka. vibriranjem. prsten © 68 Bušeni pilot betoniran pod pritiskom (sustav Brechtel) . trenje po oplošju je u ovom slučaju nebitno. Dubina istražnih bušotina može se za trećinu reducirati (T = 1. Stojeći piloti: opterećenje se prenosi preko stope pilota na nosivo tlo. Mješoviti piloti.0 m). sastav. Dopušteno opterećenje znatno se povećava proširenjem stope. pritiskom na stopi pilota ili na oba načina. te dodatno trenjem po oplošju Lebdeći piloti: stope pilota ne dopiru do nosivog tla. utisnuti piloti se utiskuju. Način prijenosa opterećenja' lebdeći piloti prenose najveći dio opterećenja na nosive slojeve trenjem po oplošju. Piloti izvedeni in situ. dopremljeni na gradilište u dijelovima ili u potpunoj duljini. pa su prema tome izloženi izvijanju Gradiva: drvo. If --I ' . T1) • 'v . Brechtelov sustav 0.0 B ili 2x promjer pilota. ali š 6. Piloti izloženi savijanju. zabijanjem itd. Način prijenosa opterećenja ovisi o tlu i svojstvima pilota. 1 055. Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod bušenih pilota -> bušeni pilot betoniran pod tlakom. oni se izvode kontinuirano. osnovni pojmovi: opterećenje pilota može se na nosivo temeljno tlo prenijeti trenjem po oplošju. beton.10 m f- (3) Potrebni razmaci bušenih pilota (prema DIN 4014.

Q Kota terena! Kota t e r e n a krovove i izolacijske trake od sintetičnih materijala. Kod nepodrumljenih zgrada treba vanjske i unutarnje zidove horizontal- © Ako je teren u nagibu treba brdsku stranu posebno pažljivo zaštititi. zidovi od betona ® Izolacija zgrade s podrumom.© • Kod unutarnjih zidova može se gornja izolacija izostaviti. Za horizontalne izolacije u zidovima koristi se bitumenizirana Ijepenka. sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija: nasip na visini okolnog terena Voda se pojavljuje kao Izolacija služi protiv kapilarnog djelovanja na vertikalne dijelove zgrade procjedne vode (bez tlaka) po nagnutim dijelovima zgrade Vrsta izolacije izolacijski sloj protiv vlage Nosivi pod vlaga iz tla Kota p o d a oborinska voda Kota t e r e n a izolacija protiv procjedne vode 'i \ \ Zračni prostor A\' k/Avy/A\y/AW podzemna voda hidrostatskog tlaka izolacija protiv vode pod tlakom (5) Izolacija zgrade bez podruma: pod ventiliran zračnim prostorom Izolacija zgrade bez podruma: pod leži nisko. drobljenac ili šljunak.o-Q .-Q-. sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija: nasip na visini zidne izolacije © Izolacija zgrade bez podruma. ' o . Q . Preduvjet je izolacija podruma od vlage izvana.> © . U skladu s tim javlja se želja za j| © Podrum treba horizontalno i vertikalno zaštititi od vlage iz tla -> (7) većim stambenim komforom i povoljnijom klimom u podrumskim prostorijama.> © . . n ° . Kod zgrada sa zidanim podrumskim zidovima treba u vanjskim zidovima predvidjeti najmanje dvije horizontalne izolacije .-Q a'cP. filtarska obloga. zidovi od opeke na temeljnoj ploči V. •o. Kota poda \w ••o . 0 //A^áVkVV/A\y/. zidovi od opeke na trakastim temeljima ^g^ Izolacija zgrade s podrumom. češće kao prostor za aktivnosti u slobodno vrijeme te kao dodatni stambeni i radni prostor. d r e n a ž n a t cijev 0 1 0 0 m m 50 Kapilarna voda Zaštita valoviti tekstil Cementna žbuka ili slična izolacija @ Drenaža i izolacija Zaštitni zid od šupljih blokova Izolacijska hasura ^gj Zaštitni sloj od azbest-cementnih ploča ili slično 69 . Kod vanjskih zidova na visini od 30 cm iznad terena --> © . izolacijske trake za ./ t Izmjena slojeva. a brdske vode odvesti drenažom -> nom izolacijom zaštititi od kapilarne vlage .@. sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija (zidovi od opeke na trakastim temeljima) (8) — Izolacija zgrade s podrumom. 4095 —> tU Podrumi se danas sve manje koriste kao isključivo skladišni prostor. U skladu s vr- m1 Kota poda stom izolacije i materijalom ispune iza zida radne prostorije treba predvidjeti zaštitne slojeve -> @ Neposredno na izolaciju ne smije se nasipati građevni otpad. u razini površine okolnog terena T e m e l j n a ploča Izolacija zgrade s podrumom.© . naprotiv.IZOLACIJA GRAĐEVINA DIN 18195. \ \ \ \ \ \ \ \ k w\| \\ \\ © Izolacija zgrade bez podruma.

(3) 0 Kad se pojavljuje vlaga u j^ko propusnom tlu (2) Kad se voda koja prodire može drenažom ukloniti. pad 0.-.5 % Cijev za ispiranje i kontrolu nominalni promjer DN 300 Okno za ispiranje.20 >0. sabirno okno za ispiranje.0 DN 1000 D N 100 "tr Primjer rasporeda drenažnih cijevi i uređaja za kontrolu i čišćenje kod prstenaste drenaže Simbol h-. Otjecanje Q u l/s . Je li drenaža iza zida potrebna. Drenažna se instalacija sastoji od uređaja za dreniranje.5% (d) Drenaža oko podzemne građevine Izvedba i debljina drenažnog sloja za mineralna gradiva.50 >0.. premaz 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 30 40 50 Drenažni sloj R»<X>34 Zaštitni sloj Razdvaj.°0 (T) Vlaga u tlu kod jako propusnog tla © Voda bez tlaka u slabo propusnom tlu —Šljunak 4/32 Pijesak 0 / 4 Položaj Voda pod tlakom u tlu s podzemnom vodom ^ ^ Drenaža s minimalnim drenažnim slojem Materijal šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 Debljina u m >0.15 >0. (3) Kad je prisutna voda pod tlakom. kontrolu.l Dio građevine Filtarski sloj Gradivo Pijesak.ploča.50 >0. geotekstil (filtarska vuna) Šljunak pojedin. o ••°. Betonske filtarske drenažne cijevi ^0) Nomogram za dimenzioniranje drenažnih sustava — Sintetičke drenažne cijevi ^g^ Negativni bunar za male količine otjecanja (9) Simboli za drenažne elemente 70 .10 Šljunak 4 / 3 2 = 0. kontrolu i sabiranje nominalni promjer DN 1000.-.20 >0. sloj Šljunak 4 / 3 2 Izolacija Drenaža - - Cijev za ispiranje i kontrolu. redovito u obliku podzemne vode ili kad odvođenje vode drenažom nije moguće. proizlazi iz slučajeva (?) .10 >0. r .) Spojni element (drenažna ploča) Folija. • 0 o: 0 O'-O . element (drenažni kamen. ispiranje i odvoda. Drenaža nominalni promjer DN 100. tako da ne nastaje hidrostatički tlak.10 >0.3 | D N 100 (5) Drenaža s drenažnim elementima DN 3on s_0. 18195 -»CD Dreniranje je odvodnjavanje tla drenažnim slojem i drenažnim cijevima. Pri tome treba spriječiti ispiranje sitnih čestica tla (filtarska drenaža). kako bi se spriječio hidrostatički tlak vode koja miruje u tlu.IZOLACIJE GRAĐEVINA DRENIRANJE KAO ZAŠTITA GRAĐEVINA DIN 4095.10 Ispred zidova filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 šljunak granulacije 4/32 i geotekstil Na stropovima Ispod podnih ploča šljunak granulacije 4/32 i geotekstil filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 i šljunak granulacije 4/32 i geotekstil šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 procjedni sloj granulacija 4/32 i filtarski sloj granulacija 0/4 šljunak granulacije 4/32 i geotekstil Oko drenažnih cijevi >0. Dren je skupni naziv za drenažne cijevi i drenažne slojeve.. .

(D Kod izolacije na unutarnjoj strani mora konstrukcija obloge preuzeti ukupan pritisak vode.ploča kao ležaj Razdjelni sloj od bitumenizirane Ijepenke tipa 500. voda se skuplja i izolacija dolazi pod hidrostatički tlak vode. treba izvesti zaštitni zid. koji će izolaciju pritisnuti uz zaštitne zidove. vijci M 2 0 ^•• o• qi'o-i'VoT•°o • ' • ? . Vodonepropusna obloga IsDuna razdielnice Sitna kocka Staklene prizme Prirodno tlc plinoviti pijesak Zidna drenaža mješoviti filtar pjeskoviti šljunak 4 .5 cm Širina prirubnice > 12 cm R a z m a k vijaka < 15 cm. p l o č e . Izvedba. Nakon sniženja razine podzemne vode ispod kote podrumskoga poda.© ili izolacija kao za slučaj vode pod tlakom (4) . nakon toga treba izvesti armiranobetonsku ploču poda i nosive zidove podruma.i I 1 laobljenje Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom ( 7 ) Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom © N a k n a d n o i z v e d e n a izolacija protiv podzemne vode Izolacija n a r u b n o m l e ž a j u kod zid o v a s filtarskom z a l o g o m 71 .IZOLACIJE GRAĐEVINA DIN 4095.^ T r T ^ V ^ Drenažna cijev 0 150 . Termoizolacija nasipom.oo -A^O ^ . C i j e v n a d r e n a ž a s mješovitim filtrom Konkretno Y/ tlo Teren Cijevna d r e n a ž a s stupnjevanim filtrom ® Brtveni sloj uz priključak na prozorski otvor ili p o d r u m s k o o k n o Sidrena .B . Za projektiranje takve izolacije protiv vode pod tlakom treba poznavati vrstu temeljnog tla. bez premaza J^RV-i . ^ .Jl.Beton Zaliveno mastiksom Zaštitni sloj Elastična brtvena traka. Ona najčešće leži uz vodu © . metalnih folija ili folija od sintetičnih materijala.18195 ->QP Ako temeljno tlo ne upija oborine i propušta ih kao nasuto zemljište.80 0100 Í 3 — Okno za čišćenje i kontrolu Kontrolni otvor ij Taiožnik pumpe B Odvod u kanalizaciju Površinska d r e n a ž a s procjednim v o d o m i prstenasta d r e n a ž a s u m j e t n i m preljevom / / \ Šljunkoviti pijesak Ispuna razdjelnice Kolnik od lijevanog asfalta Prema kanalizaciji • Kontrolni otvor . valovite s kalotama.> © Izolacija pomičnih dilatacijskih reški u armiranobetonskim pločama 2 sloja bakrene trake.© Voda pod tlakom Ako su dijelovi građevine potopljeni u podzemnu vodu. ožbukan radi prihvata obodne izolacije. o . bet. zbog toga je potrebna drenaža za odvod vode -> 0 . Izolacija se izvodi od više slojeva bitumenizirane Ijepenke. Obratiti pažnju na zaobljenje uglova -<6)-(7). . Izolacija mora oblikovati zatvorenu kadu oko i ispod čitavog objekta.Površinski filtar 15 cm šljunkoviti pijesak @ b) brtvljenje prodora cijevi kroz izolacijski sloj pomoću prirubnica ( 9 ) Detalji: izolacija i z m e đ u d v a z i d a M a s a za zalijevanje reški ( ¿ ) Presjek A . najvišu razinu podzemne vode i moguće kemijske tvari u njoj. 2 sloja po 2 m m položena bez lijepljenja Izolacija a) brtvljenje spoja dvaju zidova na mjestu izolacijskog sloja pomoću tanjurastih sidara / V / V / / Armiranobetonski J strop Debljina prirubnice > 1. mora se izvesti zatvorena izolacija ispod temeljne ploče i oko bočnih zidova. Izolaciju treba izvesti 30 cm iznad najviše razine podzemne vode.-» ' Betonska posteljica ( j ^ Z i d o v e g r a đ e v i n e n a strani brda t r e b a p o u z d a n o zaštititi od v o d e 18.32mm __ ( 4 ) Podložni beton pjeskoviti šljunak ( 5 ) r o a i u z n i Deion fj|( a Prijelaz © izolacije preko dilatacijske r a z d j e l n i c e stropne a r m . ' • ^ ^ K o Hf.

7) 5(0.7) 10(1.2) 2(0. ciklopski zid.7) 10(1. zid od tesanaca.6) 9(0.6) 22(2. (T) Suhozid (2) Ciklopski zid Grupa Vrste kamena (5) Nepravilno uslojeni zid Uslojeni zid od poluobrađenog kamena statički nosivi presjek A B vapnenci.2.0) 16(1. kvarcitni pješčenjaci (sa silicijskim vezivom).0) 6(0. melafir. mramor). prikladan je kamen eruptivnog podrijetla.6) 16(1.5) 7(0.2) 16(1.5) 5(0. Obloga kamenim pločama debljine 2. Kod mješovitih zidova se uzidani kamen uračunava u nosivi dio presjeka ako je debljine = 12 cm © .2) 10(1.6) 22(2. bazaltna lava i si.» © .8) 6(0.0) 22(2.5) 40(4. diorit.0) Vrsta ziđa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ziđe od lomljenog kamena D 4(0.6) 6(0. Duljina pojedinog kamena ne treba biti veća od 4 do 5 njegovih visina.2) 22(2.5) 6(0. sive sedimentne stijene granit.0) 30(3.2) 14(1.8) 8(0.2) 30(3.5 puta veća od visine sloja.0) 30(3.3) 30(3.1) 8(0. dijabaz i si.0) 10(1.5) 6(0. Vrlo je važno odrediti dimenzije kamena.8) 6(0.0) Vitkost odn.9) 12(1.0) 22(2.3) 5(0.5) 3(0.5) 10(1. sijenit. Posebno treba paziti na dobro povezivanje kamena na svim stranama.2) 15(1.4) 22(2.5) 3(0. g) na uglovima ugrađuje se najveće kamenje .9) 12(1.6) 4(0.8) 12(1. ali najmanje 30 cm.2) 30(3. © .0) E 6(0.2) 30(3.8) 12(1.0) 40(4.0) 40(4.7) 5(0. vulkanski tuf meki pješčenjak ( s glinovitim vezivom) kompaktni (čvrsti) vapnenci i dolomiti (uklj.7) 50(5.0) 16(1.ZIĐE OD PRIRODNOG KAMENA DIN 1 053 Zidovi od prirodnog kamena dobivaju oznake prema načinu obrade kamena: zid od lomljenog kamena.4) 7(0. Min.6) 22(2. što daje ljepši i prirodniji izgled i u statičkom je smislu ispravnije.0) 40(4. Ploče se nehrđajućim sidrima učvršćuju u zid na razmaku od 2 cm. travertin.6) 11(1.9) 12(1.0) 30(3. vapnenac.4) 10(1.4) 10(1.4) 7(0.2) 8(0. Veze u zidu od čistog prirodnog kamena moraju u čitavom presjeku odgovarati pravilima struke. mješoviti zid .2) 12(1.4) 3(0.0) Uslojeni zid od poluobrađenog kamena Zid od tesanaca (Š) Mješoviti zid Nepravilno i pravilno uslojeno ziđe statički nosivi presjek Zid od klesanaca © 1 2 3 4 i—id S 4 c m 5 6 18 20 10 Osnovne vrijednosti dopuštenog tlačnog naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2) 10(1.0) 7(0.2) 22(2. Izravnavajući sloj za statičko izjednačenje svakih 1.2) 3(0.3) 16(1.0) 30(3. e) debljina (dubina) dužnjaka bude približno jednaka visini sloja. ili da se izmjenjuju slojevi dužnjaka i vezača. granit itd.5 cm (travertin. d) debljina (dubina) vezača je oko 1.8) 6(0.3) 5(0.0) 16(1. ©.3) 12 14 16 ® stegom'' ^ Sa Stat Čki n 0 S V i m Pfe ' ' " ® Obloga pločama statički nije nosiva (¡3) Dopuštena tlačna naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2 72 .0 m (visina radne skele).4) 3(0.© Slojeviti kamen.2) 14(1. c) na dva dužnjaka dolazi najmanje jedan vezač. jer opterećenje djeluje okomito na ravninu sloja.2) 16(1.2) 16(1. zamjenjujuća vitkost 8(0.7) 10(1. f) preklapanje sudarnih reški kod slojevitog zida bude i 10 cm a kod zida od tesanaca = 15 cm ©.-» (10).) ne uračunava se u presjek.6) Grupa prema tablici B C 2(0.5 .4) 10(1.0) 7(0.5 .6) 9(0.3) 12(1. Vidljive plohe treba naknadno fugirati.0) 8(0.0) 40(4.2) 14(1.0) 6(0. nastao taloženjem.6) 4(0.0) 7(0. (3). slojeviti zid. Reške ovisno 0 hrapavosti i obradi = 3 cm debljine.2) 8(0. Za ciklopski zid (2).6) 10(1.2) 3(0. niti manja od njegove visine.© .6) 22(2.3) 3(0.6) 9(0.0) 7(0.6) 22(2. tlačna čvrstoća u KP/cm 2 (MN/m 2 ) 200 (20) 300 (30) 500 (50) c D 800 (80) E 1 2 0 0 (120) 1) Minimalna tlačna čvrstoća nekih vrsta kamena Grupa morta I ll/lla III I ll/lla III I ll/lla III I ll/lla III A 2(0.8) 12(1. kvarcni porfirit.3) 5(0. Upotrijebiti vapneni ili produžni mort jer čisti cementni mort mijenja boju kamena.6) 4(0.0) 22(2. b) ni jedna sudarna reška ne prolazi kroz više od dva sloja.2) 16(1. Zahtijeva se da: a) na prednjoj i stražnjoj plohi zida nigdje se ne sudaraju više od tri reške.6) 4(0.7) 5(0.2) 10(1.6) 16(1.» © . mora se u zid ugraditi u položaju kako se nalazio u kamenolomu 0 .0) 50(5.2) 3(0.0) 50(5.

5 63.0 17.0 x 12.3 Oznaka Tanki format Normalni format 1 1 /2 normalni format 2 1 /2 normalni format Formati blokova prema DIN 105 20-100 I—l H 240^00 © Jednoslojni sovješenom fasadom © ¿ejan°^ni S unutam J°m ® Međusobna ovisnost visina opeke.0 36. od plinobet. do 4.5 14.5 x 6.0 Bez statičkog provjeravanja dopušteni vertikalni utori i žljebovi 73 .0 x 12.5 < d < 24 Dvoslojni sa zračnim međuslojem (8) Dvoslojni bez zračnog sloja 24 < d < 30 30 < d (14) Visina etaže um <3.0 14.5 17.0 x 3. 1053.35 2. izrezano - Horizontalni i kosi utori Širina x dubina u cm - 11. ožbukan Obloga pločama na ziđu visoke termičke izolacije Vertikaln žljebovi Širina x c ubina u cm izved. Dvoslojni s obloženim zidom ^ ^ Jednoslojni s termoizolacijom (WDVS) 15 1 Duljina u cm DF NF 1 Vi NF 2V2NF 24 24 24 24 Širina u cm 11.5x2. vertikalno i u pravcu.5 x 12.00 Duljina >1/5 visine > 11^(17 5 .0 24.00 Zid za ukrućenje u 1. razmaci i duljine zidova za ukrućenje Debljina zida u cm 11.5 < d < 17. vodeći računa o pravilima veza. pri zidanju naknad.1 11. 398. puni blok od zgure DIN DIN DIN DIN 4165 18149 18151 18152 blokovi od plinobetona blok.ZIĐE OD UMJETNOG DIN 105.5 Sa/bez zračnog sloja. 240) Debljine.2 7.5 11.0 51. Kad je dvostruki zid.5 Visina u cm 5.5 17. s otvorima šuplji blokovi od plinobetona puni blokovi od lakog betona = puni blok malog formata = puni blok velikog formata = dodatno slovo za puni blok s utorima KAMENA 18151-53 Jednoslojni ožbukan Jednoslojni s vidljivim licem 115 20 240 >17 5 (115) V VBI S Sve zidove treba izvoditi horizontalno.40 1.5 6.0 51.3 11.0 x 3. 106.5 Razmak um <4.0 x 4. u 5.> • © b-J l I Debljina zida d u cm Visina h terena iznad poda u podrumu u m pri vertikalnom opterećenju zida (stalni teret) od < 50 kN/m > 50 kN/m 2. promjera 3 mm po kvadratnom metru zida.0 6.0 x 5.50 <5.00 36.5 >17.50 1.0x3.0 51.5 17.0 6.5 30 24 Minimalne debljine podrumskih zidova Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti u cm 11. punoj etaži odozgo Debljina u cm > 11. i 6.5 11.5 x 2.50 <6.5x3.00 <8. Vrste blokova: DIN 105 zidna opeka Mz = puna opeka VMz = fasadna puna opeka KMz = puna klinker opeka Hlz = šuplja opeka VHLz = fasadna šuplja opeka KHLz = šuplja klinker opeka DIN 106 blokovi od vapna i pijeska : KS puni blokovi KSVm = KS-fasadni blokovi KSVb = KS-obložni blokovi KSL = šuplji blokovi i blokovi s otvorima KSVmL = KSL-fasadni blokovi KSVbl = KSL-obložni blokovi DIN 18153 šuplji betonski blokovi DIN 398 blokovi od šljake HSV = puni blok od zgure HHbl = šuplji blok od zgure HSL = blok od zgure s otvorima VHSV = fas.0 30. Razmak sidara vertikalno treba biti 25 cm.0x3.5 24 30 36.00 1.0 x 6. horizontalno 75 cm.75 1.25 <3. Preferentne mjere . stropna se konstrukcija smije oslanjati samo na unutarnji sloj zida © + @ Slojeve treba povezati s pomoću najmanje 5 žicanih sidara.5 76.

6240 0.8 8 4 4 4 4 4 4 4 Blokovi i šuplji blokovi Blokovi 49.4375 0.2500 2.6666 1.5 17.510 1.8 37x30x23.7500 0.5x17.625 1.010 1.ZIĐE OD UMJETNOG KAMENA DIN 105.2 0 E NF 24x11.3334 2.000 2.3125 0.4167 1.635 0.50 3.490 1.75 3.240 0.5x11.875 1. zida u cm 11.5 24 24 24 17.385 2.1666 0. nadvoji nad prozorima i vratima A 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 0.375 1.750 0.3 24x24x23.8125 0.75 2.5000 1.500 1.5x23. 18153. 399.5625 0. 18151.250 0.5833 0.1875 0.125 1.740 0.9375 1. Isto vrijedi za zgrade s više od dvije etaže.635 1.75 1.25 3.5x7.0000 2.75 5.000 1.1666 2.25 0.1875 3.375 0.135 0.115 1.250 1.875 2.5000 1.5 2 DF 24x11.125 0.8 24.75 4. 73 U sve vanjske i poprečne zidove.260 1.00 3.625 0.3334 0.5 36.2500 1.0833 0.5000 1.3334 175 0.5x24x23.3333 0.250 2. treba ugraditi serklaže.5 11.750 1. Horizontalna i kosa udubljenja mogu se uz privremeno podupiranje izvesti bez posebnog proračuna ako je vitkost zida < 14 i debljina > 24 cm inače treba dati računski dokaz -» s.1875 0.5 24 36.5000 2. 4 DF 8 DF 24x24x11.9175 1.5833 1. Kod zidova s mnogim ili velikim otvorima.3750 3. O = mjere otvora.500 155 0.5000 0. koji kao vertikalne ploče preuzimaju horizontalna opterećenja.250 0. treba predvidjeti serklaže.865 0. 1053.4167 0. 4165 Ziđe treba osigurati zidovima za ukrućenje i stropnim konstrukcijama koje djeluju kao ploča (princip prostorne ćelije).50 1.5x5.3750 0.1875 1.00 4.8750 0.0625 2.885 1.500 0.5 Po m2 zida blokova kom 66 132 198 50 99 148 33 66 99 33 45 33 16 8 8 8 12 12 16 Po m 3 ziđa morta blokova morta kom lit lit 29 68 109 26 64 101 19 49 80 28 42 39 20 16 22 26 26 32 36 573 550 541 428 412 406 286 275 271 188 185 137 69 46 33 27 50 42 45 242 284 300 225 265 276 163 204 220 160 175 164 99 84 86 88 110 105 100 24x11.500 1. 106.115 2.375 2.25 1.615 1.4375 2.260 2.240 1.2500 0.3750 0.875 2.8333 0.135 1.250 2.010 2.0000 1.5x23.500 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 52 Visinske mjere u m pri debljini blokova u mm 71 0.5000 0.740 1.50 4.615 0.1250 0.8334 1. Nenosivi zidovi su pločasti elementi građevine koji su opterećeni samo vlastitom težinom i ne služe kao ukrućenje protiv izvijanja.3125 1.50 2.365 0.490 Duljine u m O 0.1250 1.5x36.125 0.8750 2.5625 3.5625 0.365 1. 18152. Dvoslojni zid sa zračnim međuslojem (2) Priključak na podnožje Križanje armiranih zidova od blokova od laganog betona © Redni broj Armirano ziđe.6667 0.990 1.8 blokovi 49.750 0.1667 0.8125 3.8 © 74 Zidni blokovi s 5 cm izolacijskog sloja i žljebovima za punjenje mortom © Montažni zidni blokovi s izolacijom kanalima za mort Potrebni materijal za zidarske radove .990 2.135 2.375 2.375 0.1666 1.5x30x23.5 24 36.490 0.385 0.240 2.1 12 0 Blokovi od plinobetona.5 24 30 24 30 36. Udubljenja i žljebovi moraju se izvesti glodanjem ili unaprijed tijekom zidanja.0625 0.25 2.750 1.510 Slojevi V 0.00 0.6667 113 0.865 1.00 2. V = nominalne mjere (jj) Projektantske mjere za zidove Format bloka Oznakć bloka Mjere u cm D DF E Š V Broj slojeva na 1 m visine 16 Debljin.6875 1.6666 2.0625 1.625 1.0000 3.25 4. 73 -» Treba ih dimenzionirati kao nosive zidove ako moraju prenijeti više od svoje vlastite težine jedne etaže.260 0.000 1.8334 2.375 1.3 8 Stiropor 5 cm 5.6666 0. naročito ako zbroj širina otvora prelazi 60% duljine zida ili širina prozora iznosi više od dvije trećine visine etaže ili 40% duljine zida.625 0.115 0.7500 0.2500 0.7500 0.3 8 o.3334 1.000 2.2500 © Ziđe od blokova od lakog betona (šuplji blokovi) s armiranim nadvojem od lakog betona ^g^ Ziđe od šupljih blokova s koritastim nadvojem * A = vanjske mjere.0000 3.125 1.8 37x24x23.5000 0.125 2.8334 3.250 1.760 1. zaliveno mortom n 0 (U 11. lijepljeni reške: 1 mm ® Zid od porozne opeke.7500 238 0.125 2.885 2.1667 1.875 1.50 0. ili duljine preko 18 m ako to zahtijevaju okolnosti temeljnog tla. Zidovi za ukrućenje su pločasti elementi građevine protiv izvijanja nosivih zidova -»s.510 0.0833 1.500 0.00 1. 0 3 DF 24x17.6250 2.760 0.0000 1.8 i šuplji 49.385 1.365 2.6875 0.5x11.0000 1.9375 1.3333 1.1250 1.1666 3.

Armirani zid. „ „_.Pločica od sintetike (samo za dvoslojno ziđe sa zračnim međuprostorom) Međukatna ploča ZIĐE OD UMJETNOG KAMENA DIN 105.(2). 1 8 1 5 2 . a za vitkosti i razmake ukrućenja mjerodavan je zbroj debljine unutarnjeg i polovice debljine vanjskog sloja. ev.5 cm biti = 30 kN. npr. zidova između stanova i zidova stubišta. do 4. eks. npr.0 E i 4 2.5 Š3. pri čemu je kod križno armiranih ploča mjerodavna manja stranica3' Između ukrućujućih poprečnih zidova dopušta se samo po jedan otvor širine = 1.00 © Minimalne debljine vanjskih zidova. treba predvidjeti vanjsku žbuku prema DIN 18550 ili neku drugu zaštitu od atmosferilija.25 m. etaže sa zidovima debljine 11. pjenastom lavom bez kvarcnog pijeska laki beton s poroznom strukt. između kojih prolazi jedna kontinuirana uzdužna reška smaknuta po slojevima.5 250 250 Minimalna debljina unutrašnjeg sloja u cm.50 = 5.5 cm 2) Izvode li se križno armirane ploče mogu se vrijednosti za smjer.0 6 12 20 36 16 12 (7) Površiva oblaganja nenosivih vanjskih zidova (samo mort lla ili III) DIN norma Oznaka Prostorna masa kg/m3 Vanjski zidovi DIN 4108 Zidovi između stanova i stubišni zidovi 300 240 240 300 300 240 240 240 365 365 18151 Broj dopuštenih punih etaža uključujući izgrađeno potkrovlje Kod stropova koji opterećuju samo jednoslojne poprečne zidove (sustav pregrada) i masivnih stropova s dovoljnom poprečnom raspodjelom opterećenja.5 312. prema DIN 1045 Kod svih ostalih stropova 1 2 13 šuplji blokovi od lakog betona s dvije ili tri šupljine 1000 1200 1400 800 1000 1200 1400 1600 600 800 800 800 1000 1200 1400 300 365 490 240 300 300 385 490 240 240 175 175 200 275 350 11. Vertikalne dilatacijske razdjelnice U vanjskom sloju najmanje na uglovima zgrade. Dvoslojni zid bez zračnog međuprostora. Vanjske slojeve treba pri dnu i pri vrhu opremiti ventilacijskim otvorima presjeka 150 cm 2 . uvjeti primjene Debljina Dopuštena veličina pov ršine oblaganja u m2 pri v sini iznad terena od zida u cm 0 do 8 m 8 do 20 m 20 do 100 m E 11. i 6. počevši od 10 cm iznad terena. škriljcem.5 4226 2 dio 13. prir. Obloga je uključena u nosivi presjek -> s.0 Ei 5 13 23 1. Povezivanje slojeva sidrima -> © .106.75 kN/m2 4165 blokovi od plinobetona (6) 4223 4226 2 dio parom stvrdnuti plinobeton građevinski elementi velikog formata s ekspand. dodatak za lake pregradne zidove p = 2. Statički potrebnu debljinu zida treba dokazati. za lake razdjelne zidove Broj punih etaža iznad 17. 399. Klasa čvrstoće zidnog bloka ^ 12. a za zidove od 17. Pri dokazu naprezanja uzima se u obzir samo debljina unutarnjeg sloja. Čelik 0 ^ 8 mm. potpuno ispunjena mortom. opterećenje vjetrom. Najmanja debljina unutarnjeg sloja -» © Vanjski sloj i 11.5 ¿8.„. opterećenjem među katnih konstrukcija.5" 17. zvuka. ali s poroznim agregatom 312.25 11.51) 17. Debljina zida ^ 11.0 E Š2.1053. Te koncentrirane sile moraju za zidove od 11. Pri odabiru debljina zidova treba voditi računa 0 funkciji zida glede zaštite od topline. iz kojih proizlaze manja opterećenja zidova. To nije potrebno ako odabrana debljina zida očigledno zadovoljava. plovuč.5 cm. 18151. Vrste zidova.50 m. L Dilatacijska razdjelnica Žičano sidro za dvoslojno ziđe za vanjske zidove © Sidrenje vanjske ljuske -> s. debljine 2 cm.50 16.. 73. dod. vertikalno korisno opterećenje uklj.5 i 2. © Nosivi unutarnji zidovi d < 24 cm. pri dvoslojnom ziđu za vanjske zidove Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti cm 111. vodi se neprekinuto do krova..5 i 24 = 1.5 124 130 <17.* Debljine i razmaci zidova za ukrucenje 75 .5 18152 puni blokovi od lakog betona 24 24 ) Najviše dop. Reške s armaturom £ 2 cm. 3) Centralno locirana koncentrirana opterećenja od krovne konstrukcije su dopuštena ako se centričnost dokaže. punoj etaži odozgo debljina cm Razmak m 14.75 41)2) 22) Dopušteno samo kao međuoslonac kont. glinom.5 312.0 Ei 8 14 25 2. Prazni prostor između slojeva može se ispuniti izolacijskim materijalom za koji postoji odobrenje građevinske inspekcije. Zračni međuprostor. 66-67 Debljina zida u cm Visina etaže u m Korisno opterećenje u kN/m2 uklj. Dvoslojni zid s izolacijskom jezgrom.5 cm = 50 kN. te horizontalnim silama.00 š 17. 4165 Zid s vidljivom plohom jednoslojan je i njegova se vanjska obloga od fasadne opeke izvodi u vezu s unutarnjim dijelom zida.25 Zid za u 1. obostrano ožbukanih \ D . mort III. „. povećati za 2 m. Nosivi zidovi su najčešće pločasti elementi opterećeni vertikalnim tlačnim silama.5 117.5 <24 <30 Visina etaže m = 3. Uklj. zračni međuprostor debljine 6 cm. i neporoznim agregatom kao šljunak kao naprijed. na križanjima ^ 5 mm.5 cm. ploča sa svijetlim rasponima = 4. požara i vlage. npr.3 . Ako zidni blokovi nisu otporni na smrzavanje. debljine zidova. Vanjski sloj mora nalijegati punom površinom i mora biti najmanje svakih ^ 12 m učvršćen vezom s unutarnjim slojem.00 4226 2 dio 1600 1800 2000 1200 1400 1600 450 625 775 275 325 425 250 250 250 250 250 250 i 11. Svaki sloj mora imati ž 2 reda kamena.!. horizontalne uz vezove s unutarnjim zidom -» © . Dvoslojni zid sa zračnim međuprostorom.0 5 9 Ei 6 9 16 1. punoj etaži odozgo debljina cm ukrućenje u 5.

19 W/(m 2 K) © Niskoenergetski ekokuća) Drvena oplata zid (Heckmann (fT) Ziđe s izolacijskom ljuskom (j9) Građenje drvenim pločama 18. pluto. Gipsana žbuka 175 (4) Dvoslojno ziđe Ploča od gipsa s vlaknima OSB pločas Drvena obloga 0. Standardni presjeci s navedenim građevnim materijalima daju povoljne vrijednosti termoizolacije.Žbuka od umjetne smole VANJSKI ZIDOVI NISKOENERGETSKI NAČIN GRAĐENJA Važan element za štednju energije grijanja jest termoizolacijsko svojstvo vanjskih zidova.11-0. izolacijski materijali. Danas se može naći na tržištu u obliku predgotovljenih elemenata. Toplinska izolacija zgrada je u niskoenergetskom načinu građenja bitno ovisna 0 povezivanju različitih elemenata građevine. U prodaji se nudi velik broj gradiva kao što su beton.6-28. 120-150 175+240 Q Ziđe s termoizolacijom Vanjski sloj • Termoizolacijski materijal . prilagođenih današnjem stanju tehnike -> ® . drvo. Ona je najraširenije i odavno usvojeno gradivo cijelog svijeta. Glina se kao gradivo dokazala tisućljećima. gips. trska i glina.6 ^gj Zid od drvenih elemenata (ignotrend) Blokovi od lameliranih letava 76 . Biološki je i ekološki besprijekorno gradivo.© 10*.Termoizolacijski materijal (3) Prirodni izolacijski sloj (bio-glina) Obložni sloj. ziđe. U tim detaljima može -doći do znatnih gubitaka topline.

sa smaknutim šupljinama Šuplji zid od dva nasatična zida od 1/4 opeke s nasatičnim sidrenim opekama i i B IP B P /SM ¡§ 1 m § P P i m m w kao (¡21) drugačije složeno (moguće mnoge varijacije) Jako izložena podna obloga od nasatičnih opeka (uzorak riblja kost kao kod parketa) kao s četvrtinama opeke (uzorak pletiva) Podna obloga od cijelih i polovica opeka (također i klinker) Perforirani zid (otvori 1/2x1/2 opeke) za rasvjetu ili ventilaciju kao (¡25) (otvori 1/4x1/2 opeke) kao (otvori 1 x 1 / 4 opeke) 77 . holandski vez: naizmjenično umetanje vezača između dva dužnjaka i sloj samih vezača © Vez dužnjaka s preklopom 1/2 ope ke Vez dužnjaka s preklopom 1/4 ope- Vez dužnjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke u jednu stranu ® Vez dužnjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke izmjenično v/m v m W//s — 56: " M " Ižržža w i I M fe^ZE W/A MM vm vm '////A V////A V//A y///A ^g^ ^ . armiran. s poljima od 4 opeke i I i i i fl 1 1 © Nasatični obložni zid ispred zračnog prostora. ^^ " Vez 1 vezača sa 2 dužnjaka izmjenično po slojevima ^ t o '///A y m Vez 1 dužnjaka i 1 vezača izmjenično po slojevima ® 1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po slojevima s usponom preklopa od 1/4 opeke desno i lijevo 1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po slojevima.VEZOVI ZIDNIH OPEKA ® 2... povezan sidrima s unutarnjim zidom Šuplji zid od dva nasatična zida od 1/4 opeke. « W//A ------U ^ . preklop od 1/2 opeke u usponu u lijevo zid od 1/2 opeke. povezan vezačima (koji šupljinu dijele horizontalno) i nasatičnim sidrenim opekama Zid od opeke koji djeluje kao ornament.

150150 150 150 150 200 3650 4550 5750 7100 5000 6900 9500 7200 9800 13500 70/ 52 22 24 15 58 84 60 47 97 6 80 80/ 58 25 90/ 64 30 100/ 71 30 30 21 78 115 93 26 59 129 7 25 30 - 0 (cm) odgovarajućeg 20 dimnjaka Mjere su u cm A B C D E F G H I Težina (kg) 22. prostor za pepeo i kolektor dima moraju biti od šamotnih opeka ili ploča.4 58 90 71 88 6.4 65 50 58 90 90 71 88 6.5 42 88 6 165 30 30 - 35 30 - 25 30 - 30 30 - 35 30 - 25.9090 105 Dvostrano otvore noOtv. Pod.5 52 72 50 19. Priključak spojnog komada na dimnjak pod 45° -> ® Otvori za dovod zraka trebaju biti izvana.4 19.w KAMINI O T V O R E N ! K A M I N I .4 65 114 114 32.@. .4545 48 45 55 105. brezovinu.5 22.3030 35 60. DIN 1691. U obzir dolazi i vatrostalni beton ili sivi lijev. male prost.90120 105 10S. Otvoreni kamini ne smiju se postavljati u prostorije s manje od 12 m 2 površine poda.5 28 15 64 94 65 51 6 21 71 105 76 55 7 50 77 77 64 80 6.5 13. Zidne opeke ili blokovi moraju biti izrađeni za građenje dimnjaka. odozdo i sa strane biti udaljeni od otvora ložišta © . Zapaljivi predmeti i građevni elementi te ugrađeni namještaj moraju odozgo. Presjek dimnjaka i veličina ložišta kamina moraju se međusobno uskladiti -> © Kamin i dimnjak treba sagraditi u neposrednoj blizini -> 0 .prekt 105. elemenata od zapaljivog materijala 310 385 470 225 300 405 190 255 © Zaštita zapaljivih podova ispred otvora ložišta / dovoda zraka (§) Dimenzioniranje i mjere otvorenih kamina f s O U ^g^ Kamin otvoren s jedne strane (si stem Schiedel) Kamin otvoren s dvije strane Kamin otvoren s tri strane Pribor uz kamin 78 .5 30 © Razmaci između otvora ložišta i građ.©Djelotvorna visina dimnjaka od ložišta do grla dimnjaka = 4.5 30 32. Otvorenim kaminima mora strujati vanjski zrak kroz slabo brtvljene prozore i vrata.4 64 80 6. & Ö © Kamin otvoren jednostrano/dvostrano u odvojenim prostorijama © Kamin otvoren s dvije strane sa sigurnosnim područjem Tip Površina prostorije oko (m2) Obujam prostorije oko (m3) (5) Oblici površina za zračenje topline Veličina otvora ložišta (cm2) Svijetle mjere otvora ložišta (cm) Otvoreno s jedne strane 1 male prost.5 27.> © .5 m.> DD © Kamin otvoren s jedne strane sa sigurnosnim područjem Kamin otvoren s jedne strane u odvojenim prostorijama g ¿4* Svaki se kamin mora priključiti na vlastiti dimnjak 0 . ili ložiti plinom prema DVGW radni list G 260. mjedenog ili bakrenog lima debljine 2 mm.prekc 35. Svrhovito je otvore za dovod zraka smjestiti u podnožju kamina sprijeda ili sa strane . zidovi. s tri strane 6 2535 7 8 9 10 11 preko 55 35. Bolji su izbor kanali koji zrak dovode u blizinu otvora ložišta -> © .5 26 104. bukovinu.5 82 95 360 108 77 108 77 82 95 6.> © Upotrebljavati treba samo drvo s malo smole i s malo čvorova.© Otvoreni kamini moraju biti sagrađeni stabilno i od vatrostalnog materijala klase A1 DIN 4102 dio 1. drvo voćaka. 2750 60/ 46 2 1622 4060 3 4 5 3340 22.5 120 27. hrastovinu. Kolektor dima može biti od čeličnog.

šuplja opeka B DIN 105. zidna puna opeka DIN 105.5 x h > 1. za vanjski sloj: fazonski komadi od lakog betona. namijenjena odvođenju dimnih plinova od ložišta preko krova u atmosferu. ložište s upaljačem i mijehom mora imati svoj dimnjak.5-struke kraće stranice. © Brojčana usporedba stupnjeva korisnog učinka © ® O Utjecaj vjetra na funkcioniranje dimnjaka 1. Svako ložište u zgradama s više od 5 etaža. puna opeka od šljake DIN 398.00 (?) Visine dimnjaka iznad krova (T) Montažni dimnjaci (§) Montažni dimnjaci s ventilacijom (9) Montažni dimnjaci (IO) Montažni dimnjaci s ventilacijom Oplata na krovu nagiba preko 15° potrebne su nagazne daske. puna opeka od pijeska i vapna DIN 106.2 cm izolaciona hasura do koje se betonira : dimnjaka kroz drvenu i konstrukciju Prolaz kroz betonsku stropnu ploču Razmak između drvenog grednika i dimnjaka " ploča . duljina najmanje stranice 10 cm. Na zajednički dimnjak mogu se priključiti dp tri ložišta na kruta ili tekuća goriva nazivne snage i 20 kW ili tri plinska ložišta snage i 30 kW. Slobodne vanjske površine dimnjaka u tavanu treba grubo ožbukati > 5-10 mm debelo. zidna puna opeka. mora se u tavanu ili na krovu izvesti još jedan otvor za čišćenje. rešetka ili stube za kretanje-» (jj) Oplati Letva 4 x 6 © Rešetka za pristup čišćenja dimnjaka -> © Izlaz na krov Glava dimnjaka s oblogom od škriljevca Zidana obloga Razdjelna reška do obloge / 1 . opeka od šljake DIN 398. puna opeka od pijeska i vapna DIN 106. Troslojni dimnjaci s toplinskom izolacijom i pomičnim unutarnjim slojem: za unutarnji sloj fazonski komadi od lakog betona DIN 18147 ili šamota DIN 18147. smješten > 20 cm ispod najnižega priključka ložišta. Grlo dimnjaka £ 40 cm iznad najvišega ruba krova nagiba većega od 20° -» (§) kod nagiba ispod 20° £1 m. Za dimnjake sjednoslojnom stijenkom smiju se kao gradivo upotrebljavati: fazonski komadi od lakog betona DIN 18150.DIMNJACI DIN 18150. Na jedan dimnjak može se priključiti: jedno ložište nazivne termičke snage veće od 20 kW ili plinsko ložište snage iznad 30 kW. Za plinovita goriva ž 4 m . dulja stranica ne smije biti veća od 1. Ako se dimnjak ne može čistiti kroz grlo. kovačka vatra. blokovi od plinobetona DIN 4165. svaki otvoreni kamin.Dimnjak Razmak između krovne grede i dimnjaka 79 . otvoreno ložište. Najmanja djelotvorna visina dimnjaka £ 4 m.00 Utjecaj oblika i presjeka glave dimnjaka na kretanje zraka dogradnja na krovu h ¡<1. Za zajedničke dimnjake k 5 m.00 1. Svaki dimnjak mora imati otvor za čišćenje širok > 10 cm i visok £ 18 cm. Dimnjaci moraju imati kružni ili pravokutni svijetli presjek. Za izolacijski sloj izolacijski materijal DIN 18147.5 x h MJ 1.18160 —> C D Kućni dimnjaci su okna sagrađena u zgradi ili do nje. Ako su zidani od opeke 2: 13. površine >100 cm2. Stijenke dimnjaka ne smiju se opterećivati. mora biti za £ 1 m viši od dogradnje. Ako je dimnjak od dograđenog dijela krova udaljen manje od jednoipol do trostruke visine dogradnje. Na krovovima s parapetnim zidom mora grlo dimnjaka biti > 1 m iznad para peta.5 cm.

©-(J6) • Zapaljivi zid ^g^ riovodne cijev Prolaz dimovodne cijevi kroz zid od zapaljivog materijala Otvor za čišćenje 1 1 1 dimnjaka s krova H*"H 1 ! Okruglo željezo . nezapaljivih materijala Bliski zidovi od zapaljivih materijala (g) Vratašca za čišćenje u tavanu Izlazni otvor s Ijestvama i nagaznom daskom Glava dimnjaka / obloga škriljcem 80 . pocinčanim ili bakrenim limom. 1 8 1 6 0 —» CD T >40 < Nezapaljivi zid Opšav glave dimnjaka treba izvesti od škriljčanih ploča. azbestcementnim pločama.® Predvidjeti ventilaciju gore i dolje ® Bliski zidovi od zapaljivih odn. Preporučuje se predgotovljeni opšav.:::: g' Jj ® Dimnjak u blizini zapaljivih materijala / Zid od nezapaljivih materijala (?) Zaštita ugrađenog namještaja zmi EFpšr Predvidjeti ventilaciju gore i dolje .Zaštita od toplinskog zračenja DIMNJACI Ev. Izolacijska vrpca 2-31 m i. laki beton DSN 1 8 1 5 0 . pričvrstiti za dimnjak čepovima (ne drvenim).: Orrrtšir.

. • • Centralno ventilacijsko postrojenje s odvođenjem zraka preko krova Svijetli presjek glavnog kanala cm 2 Dopušteni broj priključaka Unutarnja mjera glavni kanal cm 20x17 20x20 25x20 20x17 20x20 25x20 2x20/17 2x20/20 2x25/20 sekundarni kanal cm 9x17 12x20 12x20 2x9/17 2x12/20 2x12x20 9x17 12x20 12x20 Ventilator '''^-Ventilator I. ..DN 80 Naglavak cijevi za odvod zraka dužine D N 80 x 3 cm N a g l a v a k cijevi z a odvod zraka dužine D N 80 x 3 cm l a v a k cijevi z a d r u g u toriju duljine D N 80 x 3 cm SUSTAVI VENTILACIJE DIN 18017 list 1 . .2 m/s. debljina vanjske stijenke 2. a za pojedinačne ventilacijske instalacije dopušta se odvođenje u dobro prozračene neiskorištene tavanske prostore.V \ | v r do 10 m 5 6 8 5 6 8 5 6 8 10-15m 6 7 9 6 7 9 6 7 9 preko 15 m 7 8 10 7 8 10 7 8 10 340 400 500 340 400 500 340 400 [| | || (T\ \ t 500 (9) Tablica za dimenzioniranje sabirnih ventilacijskih kanala za 1 visinu bloka (33..5 cm Izlaz zraka na suprotnim stranama Prekrivanje. Pojedinačna ventilacijska okna bez motornog pogona © z a kupaonice i zahode bez prozora upotrebljavaju se do osam etaža. Ventilacijske instalacije treba dimenzionirati za najmanje 4 izmjene zraka na sat. gostionice i si. Svaka pojedinačna ventilacijska instalacija mora imati vlastiti glavni kanal . pregrade 5 cm • • • • • 0 7 x 1 5 / 1 0 Ventilacija pojedinačnim kanalima. Brzina strujanja zraka u prostoru gdje se ljudi zadržavaju = 0.> © + © . Svaka prostorija u unutrašnjosti zgrade mora imati jedan otvor (koji se ne može zatvoriti) za ulaz zraka. Veličina presjeka kanala mora biti 10 cm2 za svaki kubični metar volumena prostorije. gdje je i zahod. Količinskivza kupaonice. Otpadni zrak treba odvoditi u atmosferu. Zajedničke ventilacijske instalacije imaju i zajednički glavni kanal -> @ + ©. Meidinger pločom Izlazni presjek na svakoj strani jednak I t > 1 5 j e zbroju p r e s j e k a svih k a n a l a Jednokanalno ventilacijsko postro® j e n j e prema DIN 18017 1. . U kupaonicama ne smije se uslijed ventilacije dogoditi pad temperature ispod 22°C. Nepotpuno brtvljena vrata ekvivalent su za 25 cm2..3 Za ventiliranje sanitarnih prostorija u stambenim i drugim zgradama kao što su škole.1 sustav Hamburška ventilacija (Berlinska ventilacija) Sustav Kolnske ventilacije (dovod i odvod zraka) © Ventilacija pom. . sabirnih kanala s jednim glavnim i jednim sekundarnim kanalom Primjer izvedbe s jednim glavnim i dva sekundarna kanala 81 . popr. Presjek je ventilacijskog okna 150 cm 2 po prostoriji.(2). V e n t i l a t o r z a j e d n u p r o s t o r i j u z a in- stalacije pod žbukom i t 1 I \ \ i\ In ^Ventilator Ventilator za dvije prostorije za instalacije pod žbukom \ vi vi I V s r •-s (4) W Centralno ventilacijsko postrojenje jednjm |avnim k a n a | o m i sekund_ H ti . koriste se ventilacijski uređaji za jednu ili više prostorija. priključeni na jedan kanal -> 0 . hoteli.3 cm) ] • ¡2x15/10 3x15/10 \ V H || tü Centralno ventilacijsko postrojenje s odvojenim glavnim kanalima [ POOP4X15/10 • /S\ Centralno ventilacijsko postrojenje UG l e ^midinu s vise glavnih. zadovoljava kapacitet od 60 m 3 /satVsamo za zahode zadovoljava 30 m 3 /sat po školjci. Funkcioniranje sabirnih ventilacijskih okana s termičkim uzgonom bitno ovisi 0 raspoloživoj površini presjeka okna u odnosu na broj priključaka -> © . bez sekundarnih ka® O O O O Q >*15/10 • • • • • • • 8x15/10 uzdužno tanke stijenke.

što utječe i na raspodjelu prostorija u tlocrtu. čelik. ali su takvi veznici povoljni za velika slobodno oslonjena krovišta. nagibu krovišta. Obje konstrukcije mogu se i kombinirati. s Kod nosivih sustava kosih krovova treba razlikovati krovište od rogova i krovište s podrožnicama. vrsti i težini pokrova. armirani beton). Sastoje se od nosive konstrukcije i pokrova. snijeg). 15—40 10-20 "-i 30-60 10-20 s © Krovište s veznicima © Krovište s podrožnicama bez kosnika (?) Krovište s podrožnicama s kosnicima Krovište s veznicima i izgrađenim potkrovljem (9) Krovište s veznicima i podrožnicama 82 . Granica ekonomičnosti krpvišta od rogova / krovišta s veznicima Krovovi su gornji završni dio građevina. Krovišta s veznicima ispod 45° nisu nikad najjeftiniji. način prijenosa sila. pokretno opterećenje. hladnoća.Duljina rogova kod krovišta s rogovima KROVIŠTA Jednostavno krovište od samih rogova predstavlja za male širine zgrade najekonomičnije rješenje. Visina elemenata h Nagib krova u stupnjevima Raspon L u m Nosivi elementi ovise o gradivu (drvo. vjetar. dakle prikladna samo za iznimne slučajeve. štite ih od oborina i drugih atmosferskih utjecaja (vjetar. Za veličine opterećenja vidjeti propise (vlastiti teret. Dvostruka stolica je u većini slučajeva najekonomičnija konstrukcija. Trostruka stolica dolazi u obzir samo za vrlo široke građevine. Karakterizira ih različita funkcija nosivih elemenata. toplina). Jednostruka stolica je uvijek skuplja od jednostavnog krovišta s rogovima. opterećenju itd.

Potreban je niz podupora u unutrašnjosti. Ijepljenje ima garanciju za vijek trajanja. Krov od rogova (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom je obliku moguć kad je mala duljina rogova (do 4. snažno povezan.5 m). moguća i primjena oblica). inače ukrućenje veznikom -> s. 15° i 25' Nagibi krova na jednu vodu 6°. 82 ® Za veće mansardne prostore ne dolaze u obzir krovovi od rogova. hrptom C =nosač sa sandučastim hrptom Sustav I nosača ® Gang-Nail čavlana ploča Gornji pojas . što utječe na oblikovanje tlocrta -» s. 80. Ako je duljina rogova veća od 4. moguće rješenje unutarnjeg prostora bez oslonaca. odnos visine presjeka i raspona 1:15-1:20 (7j ^^ Spoj na tupi sudar s obrazima Nagibi krova na dvije vode 6°. prijenos sila na vezače.10° i 15° aj Silazne dijagonale s vertikalnim štapovima d) Uzlazne i silazne dijagonale s vertikalnim štapovima — Moguć i • konzolní ¡ istak ' : I ii | Donji pojas — b) Uzlazne dijagonale s vertikalnim štapovima č) Üz!azne~l"s¡iazñe~cfijagonale~ Euro-predgotovljeni vezač u Gang-Nail sustavu prema oktametarskim mjerama kao plitki krov na jednu ili dvije vode © Oblici drvenih vezača i ukrućenja 83 . konstrukcijski sustav. (jf) Krovište od nastavljenih rogova s vertikalnim stupovima Krov od rogova s veznicima pogodan je za širine zgrade do 12 m. Rogovi imaju podređenu funkciju (slabi presjeci.5 m. 80 @ prvobitni oblik^ krovišta. treba poduprijeti veznike -» s. Između stope roga i stropnih greda potrebna je vlačna veza (vanjski znak prepoznavanja krova od rogova: nadvišenje na kraju stropnih greda . Pri većim širinama zgrade i duljini rogova = 4..KROVIŠTA ->CP Krov s podrožnicama. Takva je krovna konstrukcija trozglobni okvir sa zategom. duljina veznika do 4 m. Koncentracija opterećenja u podvlakama. s kosnicima pod 45°. Pravilan. prijašnji oblik: nosiva konstrukcija sljemenjače. duljina rogova do 8 m. Dvovodni krovovi s podrožnicama imaju najmanje jednu stolicu u sredini ako je duljina rogova = 4. 82 (§). raspon < 25 m 8-14 12-14 A =nosač sjednostr hrptom B =nosač s dvostr. Krovište od drvenih rešetkastih rogova.5 m dvostruka je ili višestruka stolica.5 m. Gornji pojas produženje % Krovište od lijepljenih rogova I presjeka.lom plohe krova) -> s.

užljebljeni ili koritasti -» suhim sljemenom i grebenom -> mirani su. 0.60-0. -»(9) Fazonski crijepovi -> @ POR T P W TSR SR SL Zabatni jednovodni sljemeni ugaoni desni crijep Crijep okapnice Jednovodni završni crijep Crijep na spoju sa zidom Crijep za završetak okapnice. 0. s vrhom prema gore.50 kN/m (^7) Užljebljeni crijep.2 -1. debljine sloja 1 8 . Vijek trajanja u sunčanim predjelima 60 . Škriljevac: na oplati od dasaka širine ^ 2.55 I 84 . ariš. 0.80 kN/m2. mnogokutni tlocrt (jT) Fazonski crijepovi ® kN°m°d r a Ž 6 n e S a m e Hi t r S k 6 ' ' 0.60 kN/m 34-44 2 2 Betonski crijepovi 0. Najprirodnije djeluje "njemački pokrov" -» (§) Pokrivanje prema šabloni prikladno i za umjetni škriljevac (azbestcementne ploče) -» Crijep: biber. na letvama razmaka 30 cm.5 cm. 200 kao zaštita od vjetra i prašine.4 m.Uglovni crijep okapnice dvovodnog krova desni F Središnji crijep u polju GZ .Dvovodni crijep desni TOR . težak pokrov. laganiji. debljine ^ 16 cm bitumenizirana Ijepenka br.Crijep za priključak dvovodnog sljemena desni F Priključni crijep sljemena OR .70 godina.crijepa/m krov (biber . ili od eternit ploča. Preklopi 8 cm. bolje 10 cm.OBLICI KROVOVA KROVNI POKROVI —> CP Za slamnate krovove od ražene slame ili trske s ručnom vršidbom. duljine 1.2 0 cm.25 kN/m2 Engleski krov od škriljca.55 kN/m2 Dvostruko pokriven ©crijep). bor.45-0. mnogokutni tlocrt (čT) Mansardni krov.Početni crijep za sljeme i greben desni FOR . nagib 18° 2 Valoviti crijep. desni uglovni crijep za bočni priključak desno crijep za bočni priključak lijevo crijep za bočni priključak jednovodnog krova lijevo Završni crijep sljemena lijevo Crijep za sljeme i greben OL TOL . 0. u vlažnima jedva polovicu tog vremena -> ® .Dvovodni crijep za priključak sljemena lijevo GR .Okapni dvovodni crijep lijevi FOL .hrast.Dvovodni crijep lijevi . Krovni pokrov od šindre -> @ . rjeđe smreka.Stakleni crijep © - Betonski crijep sa Crjepovi posebnih formata nor- PSL GL G - POR T P W TSR SR SL PSL GL G OL TOL OL FOL GR FOR F OR TOR Šatorasti krov.70 © Krov od šindre 0.

falcane ploče. oluk. Bakreni su krovovi nepropusni za vodenu paru. i* .7 m m Kuka za oluk: pocinč. čelična traka Bakreni lim DIN 1787 Kuka za oluk: plosni bakar Aluminijski lim D I N 1725 Kuka za oluk: pocinč.50 '/2 vala normalno Kornere.2 5 mm 10° 13° 15° 17° (17.6 mm. titancinka.55 0. oplata Staronjemački pokrov škriljcem na oplati i Ijepenci dvostruki pokrov Pokrov krova čeličnim pločama (pocinčani lim DIN 59231) na letvama uklj.25 0.9%) (29. korozije i smrzavanja. bakra.9%) (17.5%) (25. Preklopi 150 odnosno 200 mm -» @ . 0.1-2.2-2.93 Dubina krova streha/sljeme do 6 m 6-10 m 10-15 m preko 15 m Visina profila 1 8 . ali uračunate letve. Patina koja je tipična za bakar vrlo je omiljena. s kukama 333 St Stojeći Zn) Oluke principijelno postavljati u padu.50 ' l— 7.0 0. Treba izbjegavati kombinaciju s aluminijem.60 0. savijanje itd.93 Ploče 2. Biber crijep DIN 456 i betonski biber crijep DIN 1116 jednostruki pokrov uklj.(2). max.8-31.8%) 3° ( 5 % ) Duljina mm 9000 Širina mm 1000 7500 4000 1000 1000 8. Svi fazonski komadi za sljeme.0 1. čelična traka preko 1 2 5 . cinka itd. formati Duljina m Širina m.2 7 5 200 Ležeći Oznake: (primjer: polukružni viseći oluk 333 Z N 0.1 kN/m2. Debljina m m Trake 30-40 0.50 0. -> © .). oplata Krov s dvostrukim prijevojem od pocinčanog lima (debljine 0. Profil 130/30 Duljina mm 2500 Širina mm 1000 2000 1000 1600 1000 1250 1000 debljina 6. min. Bakar u odnosu na sve druge metalne pokrove ima najveću vlačnu deformaciju do sloma.KROVNI POKROVI Azbestcementni krovovi od valovitih ploča s razmakom podrožnica 70 .30 0.55 0. bakreni lim. Vlastita težina krovnog pokrova (računska težina u kN/m2 površine krova) za četvorni metar krovne plohe pod nagibom. bez težine rogova. Ijepenka i oplata s velikim pločama (360 X 280 mm) s malim pločama (oko 200 X 150 mm) Engleski pokrov škriljcem uklj. bočni preklop Širina krojenja za limene cijevi mm 167 200 250 285 333 400 500 (12-djelni) (10-djelni) (8-djelni) (7-djelni) (6-djelni) (5-djelni) (4-djelni) Odvodnja krova W I | 0 Odvodnjavana Normirani krovna površina promjer uz kruž.20 kN/m2 = 10° nagiba s brtvenim užetom {2) Minimalni nagibi krova klopi po visini 0 i pre- I—Smjer pokrivanja— Profil 177/51 Duljina mm 2500 2000 1600 Širina mm 920 920 920 Smjer vjetra 1250 920 debljine 6.4%) (22.50 0. Pokrov crijepom i betonskim crijepom bez morta.50 —i 11° ( 2 % ) h .7.50 0.90 0. Veća brzina tečenja protiv začepljenja.0 19 kg/m Zapr.7 Metalni pokrov aluminijem (alu. (li) Oblik i položaj oluka Materijali Normirane veličine oluka u odnosu prema površini s koje se odvodi voda ® Normirani otvori olučnih cijevi u odnosu prema odvodnjavanoj površini 85 . bez brtvljenja preklopa preko 15° 100 mm bez brtvljenja preklopa Pokrov pločama od čeličnog lima ^ ^ Pokrov valovitim limom. Kuke za oluk su u pravilu pocinčano plosno željezo širine 20-50 mm i debljine 4 . s brtvljenjem preklopa Pričvršćenje 129. Min.2%) 2 6 .60 0.0 . čelična traka Čelični lim D I N 1541 pocinčan i (Zn) (St 2) (St 2) (St 2) (Cu) (Cu) (AI) (St 2) m2 do 25 preko preko preko preko 25-40 40-60 60-90 90-125 mm 70 80 90 125 150 Širina krojenja za iimene oluke mm 200 200 250 285 333 400 500 (10-djelni) (8-djelni) (7-djelni) (6-djelni) (5-djelni) (4-djelni) 10—15 150 mm. presjek olučne olučne cijevi cijevi m2 do preko preko preko preko preko preko preko preko 20 20-50 50-90 60-100 90-120 100-180 180-250 250-375 325-500 mm 50 60 70 80 100 125 150 175 200 0 Polukružni Pravokutni obložen olovom Kuka z a oluk: pocinč.00H -Korisna širina 91 5 8 .60 m i od 1.25 0. razmak olučne cijevi od zida 20 mm. aluminija. čiji unutarnji kružni luk odgovara olučnoj cijevi.175 m za ploče od 2. R a z m a k obujmica 2 m. pričvrsni materijal cinčani pokrov preko letava od cinčanog lima br.30 0. bitumen.5 \3j Valovite ploče od azbestcementa (7) Mogućnost pričvršćenja Limeni krov s falcanim pokrovom 0. reform ploče. trgovački formati -» (?).15 0.60 0.50 m.7%) (13.1 7 5 180 preko 1 7 5 . 13 uklj. Mort dodati kao 0. 1 6 . oplata 0.15 do 1. deb. letve na letvama dvostruki pokrov na oplati i bitumen. ploče za ravni krov DIN 456 Falcani betonski crijep DIN 1117 Žljebljeni crijep DIN 456 Ploče DIN 1118 Ploče velikog formata (do 10 kom/m2) Žljebnjaci bez polaganja u mort 0. kombinacija s olovom i nehrđajućim čelikom prihvatljiva je.50 0. opšav ruba itd. 0. 88-89.63 mm) uklj.66) 0.25 kN/m2 Minimalni nagibi krova za pokrivanje pocinčanim čeličnim limom 7.1 0 ° 2 0 0 mm.30 ® Krov od azbestcementnih valovitih ploča s fazonskim komadima za sljeme i strehu 0.0 tež 15. Ijepenci uklj. Q O i (J) i Veliki elementi za krov i zid (Canaleta) i H Oblici isporuke i kroja valjanog bakrenog materijala za pokrovne ploče i trake Odvodnjavana Normirana krovna površina veličina uz polukružni oluka oluk Pocinčani lim D I N 9721 min. Ijepenka i oplata Pokrov njemačkim škriljcem na oplati uklj.5 tež. pa je pogodan za sve vrste oblikovanja (razvlačenje.145 cm za ploče duljine 1.0 8.0 8.5 0 mm 5° 8° 10° 12° (8. Ijepenka i oplata Pokrov valovitim limom (pocinčani čelični lim DIN 59231) uklj.7 mm) uklj. Pričvršćenje obujmicama (zaštićene od korozije).6 (0. oplata Bakreni krov s dvostrukim prijevojima (bakreni lim debljine 0.30 0.45 0.. letve na oplati uklj.4%) (20. nagib krova. težina kg/dm 3 - Širina ploče 1 0 0 1-1. Limeni krovovi od pocinčanog lima. bitumen.45 0. podrožnica i vezača.80 0. titancinkom i pocinčanim čelikom.55 0.6 mm) uklj.50 0. zato su posebno prikladni za hladne krovove -» s.3 2 kg -Smjer pokrivanj. umeci krunski ili dvostruki pokrov Vučeni falcani crijep DIN 456 Falcani crijep.75 mm.

90 Presjek A . prijenos opterećenja u osi vezača. Veza između stope roga i stropne grede mora prenositi vlak (krov od rogova ima karakterističan vanjski izgled). Karakteristika im je različitost funkcija nosivih elemenata.B Pogled (8) Povezivanje sidrenjem Pnčavlani lim Mijena A Presjek C . Krov od rogova: (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom obliku moguć kad su male duljine rogova (do 4. inače treba ukrućenje vezačima. Krov s podrožnicama: rogovi imaju podređenu funkciju (slabi presjeci. Način prijenosa opterećenja utječe i na unutarnji raspored prostorija u tlocrtu. osiguranje vijkom © Detalj veze kada je rog konzolno prepušten izvan krovišta 86 . moguć unutarnji prostor bez stupova. Čeona daska ^JPj Detalj krovne okapnice krovišta s podrožnicama Detalj krovne okapnice s dvoslojnim zidom Priključak roga svornjakom na podvlači Vezica roga Obloga © Potporanj roga. Koncentracija opterećenja u podvlakama. dobro povezan konstrukcijski sustav.KROVNE KONSTRUKCIJE DETALJI Kod nosivih sustava kosog krova treba razlikovati krov s podrožnicama od krova samo s rogovima.D ® Perspektivni prikaz Izdužena "gajba" krova s podrožnicama Završetak roga. Pravilan. Te se konstrukcije mogu i kombinirati. niz podupora u unutrašnjosti utječe na oblikovanje tlocrta. moguća i upotreba oblica). preklop.5 m). veza čavlom © Rog sprepustom preko strehe rRog © g ^ ^ 0 9 3 čeličnim sp0jnim Sidreni vijak / / / / // /y ' "V Nazidnica ž 80 > 1.

grade se uspravni krovni prozori s odgovarajućom konstrukcijom. O njihovu skladnom uklapanju u plohu krova. 0 Šiljata "gajba" 45° (2) Zabatna "gajba" 45° (JT) Zabatna "gajba" 45° (?) Trapezna "gajba" © kao® © kao @ (7) Plosnata "gajba" s ravnim krovom (8^ kao ® © kao® (l5) Izvučena "gajba" ® Zaobljena "gajba" kao © kao © @ kao® Panoramska "gajba" Obrubljena panoramska "gajba" (17) Trokutna "gajba" "Gajba" tipa "šišmiš" (volovsko oko) 87 . gradivu i rješenju detalja ovisi cjelokupni izgled zgrade. 0 njihovu obliku. Veličina. Širina te prozorske konstrukcije neka odgovara razmaku rogova kako bi se izbjegle skupe izmjene rogova. Te konstrukcije i prozori trebaju po mogućnosti biti iste vrste i veličine. oblik i raspored tih konstrukcija ovisi 0 obliku i veličini krova i 0 potrebnoj količini dnevnog svjetla.USPRAVNI KROVNI PROZOR Ako tavanski prozori na zabatu nisu dovoljni za osvjetljenje tavana.

n s (m) H .5%o pripadajuće nagnute krovne plohe A1 +A2 Tijek proračuna Au . Nastanjene je prostorije ispod tavana štitila od hladnoće uskladištena ljetina. dio 4.180 cm2/m Kako je 180 cm2/m manje od traženog min.vodena para Koeficijent difuzijskog otpora (v.200 cm2/m: Visina: Ventilacijski prorez HL = potrebno A. tablica 1 DIN 4108. dio 4) s .0+9.0. I I Presjek kroz planinsku seljačku kuću sa spremištem (?) Shema stvaranja ledene barijere Vrsta krova: krov na dvije vode Dimenzije (3) A)^ Primjeri ventiliranih krovova s nagibom = 10° (shematski) B^ Sastav krova: izolacija između rogova Razmatra se ventilacijski presjek između termoizolacije i donjeg ruba oplate H ™ ČAJ—(5) 2 55 ™ ^ Uvjet: = 2%o pripadajuće nagnute krovne plohe A 1 ili A 2 ali min. 100 .08= 2.T^pc (9.4 cm Kod dvovodnog krova s duljinama rogova < 10 m vrijedi za strehu AL š 200 cm2/m. 4. pri debljini od 2 cm mora visina od gornjeg ruba termoizolacije do gornjeg ruba roga iznositi min. stranica 7) sd = 30 x 0.08 m ji .0) = 0. U ventiliranom tavanu treba na dvjema suprotnim stranama predvidjeti otvore.Hladni zrak Usporena voda IZGRAĐENA POTKROVLJA DIN 4108 Nenastanjeni tavanski prostori starih seoskih kuća služili su kao "ostave" za uskladištenje ljetine (sijeno.018 m2/m . difuzijska debljina zračnog sloja a = 10 m: sd = 2 m a š 15 m: sd = 5 m a > 15 m: sd š 10 m uz sd .4 cm Pri tome treba računati na debljinu donje oplate. Dimenzioniranje: AL streha 1200 cm2/m Primjena: Iznalaženje visine kontinuiranog ventilacijskog proreza za kontinuirani ventilacijski prostor uzevši u obzir širinu rogova od 8 cm uz Al .ventilacijski presjek 05 Au sljeme = . presjeka od 200 cm2/m treba izvesti min. 200 cm2/m Tijek proračuna: AL .debljina materijala (m) Primjena: a) tvrda poliuretanska pjena (PUR) (debljine 8 cm) s = 8 cm = 0. izolacije može se zahtjev sd = 2 m bez problema ispuniti. to znači prosječnu visinu proreza od 2 cm/M (fi).009 m2/m = 90 cm2/m Dimenzioniranje: A l sljeme = 90 cm2/m Primjena: Elementi sljemena s ventilacijskim presjekom i/ili ventilacijskim crijepovaima prema podacima proizvođača.30/100 (v. tj. Uvjet: a -duljina roga s<j-ekviv. pa se zbog toga temperatura u tavanu malo razlikovala od vanjske ® Tako je snijeg ostajao jednoliko ležati na čitavoj površini krova. Dokaz: Ekvivalentna difuzijska debljina zračnog sloja Ventiliranje potkrovnog prostora reškama u drvenoj oplati "Sljemenjak © Oblikovanje strehe kod dvoslojnog hladnog krova s ukrštenim letvama i oplatom Sljemenjak 100-16 H u ž 2.).0 . svaki veličine najmanje 2% površine krova.4 cm.4 m = sđ sd potrebno = 2 m b) Izolacijska ploča od mineralne vune s kaširanom aluminijskom folijom (naručiti kod proizvođača) s = 8 cm Sd = 100 m > sđ potrebno = 2 m Uz pripremu odgov. DIN 4108. ventiliranje obaju zračnih prostora kroz proreze u kalkanskoj dasci Uvjet: S 0.ventilacijski presjek 2 AL streha =^qqq x 9. Ako se tavan grije bez dovoljne toplinske izolacije. Za ekvivalentnu debljinu slojeva zraka sd različitih izolacijskih materijala najbolje je prikupiti informacije od proizvođača. ® Primjer: proračun ventilacijskih presjeka krova na dvije vode DIN 4108 88 . 200 cm2/m.L (8 + 8) 200 100-16 = 2. slama i si. Ti su prostori bili pri strehi otvoreni tako da je hladni zrak strujao kroz tavan. Kod dvovodnog krova s duljinama rogova š 10 m vrijedi za strehu 2 A 2 crr|J/ Au streha = jgoo x A1 m © Betonski krov (jT) Drvena krovna konstrukcija • Sljemenjak (10) Drveni krov s ovješenim stropom © Dvoslojni hladni krov. Da bi se odvela vodena para. topi se snijeg i nastaju ledene barijere Ugradba termoizolacijskog materijala ispod ventiliranog pokrova sprečava tu pojavu.(8 + 8) 200 L 5 Proračun Primjeri ventiliranih krovova s nagibom <10° (shematski) Dokaz: Ostala krovna površina Uvjet: Slobodni ventilacijski presjek A l minimalno 200 cm2 Slobodna visina minimalno 2 cm Tijek proračuna: Visina ventilacijskog pr0St0ra= 100 .

x = 23% Betonska ploča 20 cm 1/A = 0. Između dva sloja staklene mreže dolazi jedan sloj staklene vune. mehanička oštećenja. Redoslijed sastava odozdo: krovna.5° • 4° obično 3° .80 m2 • K/W 1.30° Cinčani krov s dvostrukim uspravnim pregibom (cin. trake) 8° -15° obično 1 0 ° .2 mm na kliznom sloju perforirane staklene vune (prethodno premaz bitumenskom emulzijom protiv prodora prašine).Nagibi krova 2° • 4° obično 3° .4 5 ° Krov od falcanog crijepa. provjetravanje je nedovoljno i zato se danas izvodi samo s parnom branom prema DIN 4108. Spoj sa zidom mora biti š 15 cm iznad razine odvodnjavanja.90° obično 45° Krov od škriljca.50° Krov od škriljca. te predvidjeti krovnu opnu visoke otpornosti prema kidanju. dvostruk 35° • 60° obično 45° pokrov krunskim crijepom 40° • 60° obično 45° Pokrov žljebnjacima 45° Pokrov krovnim trakama . 90 @ . Trapezasti lim kao krovna ploča može zbog vibriranja potrgati krovnu opnu. ako se želi spriječiti kondenzacija Primjer: Stambeni prostor. konstrukcija. Ako udio slojeva na strani unutar parne brane "x" i "y" ostaje ispod postotka "x" ostaje i temperatura parne brane iznad točke rošenja . Bezuvjetno osigurati pad — 3% prema slivnicima.3 kg/m2 • Krovna ploća odn. jednostruka 12° • 18° obično 15° Ravni krov od čeličnog l i m a ^ 18° .10 m2 • K/W 1. Krovna opna polaže se na sloj za izjednačavanje tlaka pare (rebrasti karton ili užljebljena termoizolacija protiv mjehura) u tri sloja postupkom lijevanja i valjanja.hidroizolacija . sprečava stvaranje mjehura. Termoizolacija po mogućnosti od materijala otpornih na organsku razgradnju (pjenasti materijali).4 5 ° Krov od umjetnog škriljca 25° • 90° obično 30° . 91 Način građenja s ventiliranim vanjskim pokrovom. utjecaje ultraljubičastih zraka.2 0 ° Krov od šindre (šindra 90°) 2 0 ° • 33° obično 2 2 ° Krov od falcanog crijepa. normalan 18° • 35° obično 25° Krov od valovitog cinčanog ili čeličnog lima 5° • 90° obično 30° Krov od valovitih azbestcementnih ploča 2 0 ° • 90° obično 2 5 ° . dvostruki pokrov 30° .(I).10° Krovna Ijepenka sa šljunkom 4° • 50° obično 6 ° . redoslijed sastava odozdo: krovna konstrukcija parna brana .120 m2 K/W Slojevi do parne brane = 0.5 kg/m2 bitumena 85/25 (s preklopima) Izravnavajući sloj (valoviti karton) protiv pojave mjehura Termoizolacija (20 kg/m31 više) 1.4° Drvo-cementni krov 3° • 30° obično 4 ° . 90 i odvojiti unutrašnje razdjelne zidove od ploče (prethodno ugraditi trake od stiropora). beton u padu Besprijekorna izvedba toplog krova Težina krova 100 kg/m2 50 kg/m2 20 kg/m2 (¿) Potrebni otpori prolazu topline 1/A 0. Topli krov s betonskom izolacijom: s.0.15 23 . ili dva sloja debele bitumenizirane folije (d § 5 mm).7 0 ° RAVNI KROV DIN 52128-133.rizično! Nosiva masivna ploča mora se zbog termičkih dilatacija osloniti na klizne ležaje. mehanički pričvrstiti. To je preduvjet za funkcioniranje sustava.hidroizolacija . 3.zaštitni sloj kao balast. bit.725 = 3 cm stiropora na parnu branu neće nastati kondenzat. Brtviti priključak na odvodnu cijev. Bitni detalji Slivnici s. Razlike između unutarnje i vanjske temperature dijeli se na slojeve građevinskih elemenata i zrak proporcionalno njihovom učešću u termoizolaciji. Zaštitni sloj po mogućnosti 5 cm sloj šljunka profila zrna 1 5 .2). 3. može i šljunčani nasip.80° obično 6 0 ° . položaj parne brane dovoljno nisko da se isključi kondenzacija -»(2). 'Parna brana treba se po mogućnosti izvesti kao krovna obloga s uloškom od aluminija 0.94 . Dodatnu sigurnost daju ploče od drobljene gume debljine 8 mm ispod nabačaja šljunka. također priključak parne brane. 90 (5) -(§). treba predvidjeti u konstrukciji. 2.50° obično 45° 45° Pokrov trskom ili slamom . "Odzračnik" kliznog sloja u parnoj brani nije potreban Na rubovima krova konzekventno izvesti klizni ležaj -> s. cinčani su priključci tehnički neprihvatljivi (rastrgaju krovnu opnu).12 15 . 85 Razlika unutarnje i vanjske temperature Iako t 20°/.40 m2 • K/W Izolacijske vrijednosti 1/A za ravne krovove prema DIN 4108 89 .18 21 ® Max udio "x" u termoizolaciji elementa građevine što ga slojevi s unutarnje strane parne brane smiju imati. normalan 30° •45° obično 33° Stakleni krov 30° • 60° obično 45° Pokrov crijepom. izvesti dosljedno klizne ležaje na nosivim zidovima s. Stambene prostorije 20°C.termoizolacija . uključivši i granični sloj zraka.12° Dvostruka krovna Ijepenka 3° . Spojeve krovnih traka treba zavariti (za terase i krovne vrtove obvezatno). 90. 52143.215% £ 23%.15°C sadržaj vlage (100%) Sm % relat. 90 (5) . Spoj na rubu treba biti pomičan a izvodi se pomoću predgotovljenih aluminijskih ili betonskih profila -> s.ovisno o sadržaju vlage u zraku može se izraziti kao postotak "x" razlike temperature vani i unutra (3). Razlika između temperature zraka u prostoriji i točke rošenja . Topli krov kao obrnuti krov: s.215 i 0..215 m2 KAA/ 0. temperaturne šokove.18338 Hladni krov s.5%. Topli krov u konvencionalnom obliku ^4): način izvedbe s parnom branom. rel. 100% = 0. dio. Nagib = 1. 90 0 sprečava štete uslijed kondenzacije.—\ Nagib krova -> s.90° obično 5° .@ moraju uvijek biti termički izolirani.15 14 .pa ne može doći do kondenzacije.18 13 (%) -12 25 .1 2 ° Krovna Ijepenka.50° obično 2 2 ° . 3. spojene postupkom zavarivanja. termoizolacija . Parna brana na limu uvijek u zavarenoj izvedbi (zbog odvođenja topline)! . priključci u dvije razine. vlažnost zraka -20 -10 ±0 +10 +20 +30 Temperatura 1 Vlažni zrak izlučuje vodu ako se ohladi ispod točke rošenja.095 m2 K/W Unutarnji sloj zraka 1/a = 0.4° Prohodni ravni krov 2.5 kg/m2 bitumena 82/25 premazan na parne brane koja se izvodi sa 3. ako je nagib manji od 10%. ne samo lijepiti (obvezujući propis iz DIN-a 18195). 90.3 0 mm na dvostrukom vrućem premazu s razdvajajućom folijom. 70% relativne vlage . Jednoslojna izolacija folijom doduše je dopuštena ali je riskantna zbog male debljine (moguće mehaničko oštećenje) i moguće pogreške u spajanju (drugi sloj pruža dodatnu sigurnost!). 5 cm pranog šljunka 7/53 i dvostruki vrući premaz Staklena mreža. u protivnom nastaju lokve. krovna Ijepenka s 1. bit.betonska ploča kao krovna konstrukcija i hidroizolacija .termoizolacija s dokazanim svojstvima za takav slučaj .10. ispod nje razdjelni ili izravnavajući sloj (DIN 18338. treba povećati krutost (deblji lim) ili položiti lagane ploče od drvene vune debljine 15 mm (mehanički pričvršćene) kako bi se smanjila amplituda vibracija. bolje 3%. Termički izolirana odvodna cijev s parnom branom s.94 m 2 KAA/ Uz vanjsku termoizolaciju od = 0.zaštitni sloj. polaganje u dva sloja ili spojevi na preklop: optimalni su preklopi s previnutim rubom (na svim stranama). 60% relativne vlage Vanjska temperatura Zatvorena plivališta 30°C. dimenzioniranje tablica (4).5 kg/m2 bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 2 • Traka perforirane staklene vune (samo položena) • Pretpremaz bitumenom 0. vlažnost 20760% (prema pretpostavci u DIN 4108) Vanjska temperatura -15°. 4-stPuki fale 18° •21° obično 19° . Ijepenka 3 kg/m2 Staklena vuna br 5 s 3 kg/m bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 500 juteni filc.

Žbuka T KutniK od cinčanog I trna Pokrovna letva Hidroizolacija Termoizolacija • Beton _ Brtvljenje kitom "Prirubna šina . Dvoetažni slivnik.Stdrena šina Podne ploče položene na predloške i 0 to Svomjak < Spužvasta guma Brtveno uže 0 10 Zaštita: dvostruki uložak šljunka. brtvljen \ 3 ) prirubnicom i termoizolacijom od staklene pjene čiji se donji rub ubetonira ("Passavant") M 1:10 MS završni krovni profil (Aluminij) Predgotovljeni element od lakog betona . "Compi* traka . bolje dvoetažno _> •-n.Pokrov razdjelnice Pomoćna konstrukcija Dvostojna rasvjetna kupola s ventilacijskim prorezima -» s. 177 Humus 3 0 . umjesto zaštitnog estriha preporučuju ploče od granulirane gume Priključak dimnjaka s obloženom pločom 90 . 2 slivnika. min. otporno na pritisak -Brtvena prirub. nagibi 3% Slivnik na ravnom krovu od polies. Termoizolacija • Hidroizolacija Sa zabrtvljenom odvodnom cijevi ("samurova cijev") Rubno ispupčenje (Laki beton) Dio s prepustom Nosači na razmaama Beton 2bl .& tera armiranog staklenim vlaknima r s predgotovljenom termoizolacijom. umj< muviii vn lopiom Krovu.Klizni ležaj -Termoizoiacijska (meka) i ploča zbog širenja ploče Rub ravnog krova s pokrivenim kliznom reškom (klizna traka) Aluminijski završni profil Laki beton Termoizolacija Hidroizolacija 3 sloja Žbuka Zakitana rešetka Kuka Skriveni završetak krova Betonski rubni profil (sustav Kaniš) . bolje je da prag vrata bude iste visine kao zaštitni nazidak .p? (2(3 nom konstrukcijom i pokrovom ^ Krovni vrt na toplom krovu. kutnik od cinčanog lima i pokrovna letva sa z Spoj sa zidom s prirubnom širinom Spoj sa zidom s FD brtvenom letvom (otpornom na gaženje) Ovoslojna rasvjetna kupola I Spoj sa zidom Termoizolacija Hidroizolacija Ploče na podlošcima .3 5 c m Žbuka Sloj slame ili staklene vune Šljunak. za pajriu branu rtvena prirubnica . bolje šljunčani nasip ^ f 00) 'dom.Roče na podlošcima V ® Spoj sa zidom na mjestu vrata za terasu Držač voda na izolacijskoj traci Gromobran Betonski predložak 15/15/18 V® Spoj sa zidom.RAVNI KROV DETALJI TOPLOG KROVA Zaštitna rešetka "izolacijsko tijelo".Betonska ploča I '— Termoizolacija I ' — Hidroizolacija ."Izolacijski prsten" Krovna opna Termoizolacija Žbuka Izolacijsko tijelo od staklene pjene Passavant krovni odvod © Odvodnja krova. granuiirana keramika ili šljaka 10-20 cm — Zaštitni estrih Hidroizolacija Termoizolacija Beton za pod Beton —Žbuka © Postavljanje gromobrana na betonske podloške bez prodora kroz krovnu opnu Izdignuta dilatacijska razdjelnica s dodatnom zaštitom a Dilatacijska razdjelnica s pomoć.

dugog vijeka trajanja (za sada izvedivo samo pjenastim materijalima od polistirola).bolje 3%. analogno toplom krovu. Redoslijed slojeva -> (§) i (§).5% otpora prolazu topline 1/k! Na drvu (5): jednostavno jeftino rješenje. jer može za ventiliranje služiti samo uz nagib iznad 10%. 90 Nagib > 1. Samo šljunak kao balast u nekim pokrajinama nije dovoljan . Potrebna je zatvorena parna brana (nepropusni preklopi i priključci na zidove. ne može se poboljšati samo termoizolacijom! Kod umjetne ventilacije prostorija ispod hladnih krovova uvijek u njima mora vladati podtlak. važno za odvodnju. Kad se radi 0 pukotinama uslijed geometrije krova i problemima oko priključka na prodore kroz krov rizično je zbog pojačane potrebe za pažnjom pri izvođenju. lako je pronaći pogreške. ventilacijski jh» /^TA hladnog krova (natkriveno prorez se može zamrznuti V . Obrnuti krov -» (2): nekonvencionalno rješenje. preveliki istak. Žbuka Termoizolacija — Betonski krov (vodonepropusan) I ' * © oSmann-krot)bet0nSkí ^ t" © Ravni krov brtvljen folijom Krovni vrt s površinskom drenažom od drenažnih ploča. 89 Hidroizolacija kao za topli krov s. jer će inače zrak iz prostorije ulaziti u šupljinu krova. sloj zraka služi samo za izjednačenje tlaka pare. Betonski krov -> © : zbog "pogrešnog položaja" termoizolacije moguća je pojava kondenzata.Uobičajeno: udio svih slojeva do parne brane uključivo granični sloj prema zraku najviše 13.-završni profil • Laki beton • Parna brana+klizni sloj Termoizolacija Hidroizolaclja + folija RAVNI KROVOVI ALTERNATIVNI HLADNI KROVOVI Obloga krovnih terasa: s. Pred premaz Masa za lijepljenje po čitavoj površini Masa za lijepljenje . preko toga filtarsko predivo -> s. Važno: termoizolacija iznad parne brane deblja je nego u slučaju masivne ploče. Termoizolacija 10 do 20% deblja nego kod normalnog toplog krova. Kod lakih konstrukcija treba prilike temperaturnih amplituda (PTA) popraviti dodatnim slojevima balasta (akumuliranje topline) ispod termoizolacije.u obliku traka ili točkasto Parna brana ' Zavarene bitumen trake 5 cm šljunka 15/30 ili podne ploče na podlošcima ' Položaj otvora za odvod zraka na suprotnoj strani i ci i (5) Topli krov od lameliranih lijepljenih ^ r ( 6 ) nosača. Važno: unutarnji sloj mora biti nepropustan za zrak! Spoj na pero i utor to nije! Termoizolacija -> s. 90 @ (rahlo polagati u šljunčanu posteljicu ili na podmetače. Hladni krov . Prednost: brza zaštita od oborina.> © . 90 Krovovi iznad zatvorenih bazena i si. unutarnjeg sloja > 10 cm.( § ) Sasvim ravan krov samo s parnom branom: difuzijski otpor s. znači "klimu barake". toleriraju se neizbježni čavlani spojevi).' kupalište) Simboli za označavanje sastava krovne izolacije 91 .bolje je položiti ploče. koji se ljeti uvijek osuši.5%. bljencem Zaštita površine šljunkom Vijenac od predgotovljenih elemeVentilacija na sljemenu kosog nata.Šljunak Alu. naročito kod zatvorenih bazena. nema ograničenja primjene. 110 120. Prednost: ravnina odvodnjavanja je ispod obloge pa nema smrzavanja). 90 (2) primijeniti tablicu (3) . Umjesto tablice -> s. neprikladno za vlažne prostorije. nasipa keramičke sačme ili šljunka. Termički izolirati i cijevi koje prolaze kroz krov -» (§). Nepovoljna PTA: praćenje gotovo svih vanjskih temperaturnih oscilacija.: Ventilirati prostor iznad obješenog stropa ili tu šupljinu grijati. ne samo zbog male težine po jedinici površine nego i zato što bi inače udio slojeva do parne brane (granični sloj zraka + debljina drva) bio previsok. podgled blanjane talpe Dodatni odzračnik s prilijepljenom kapon Hladni krov teške konstrukcije Košara za zaštitu od lišća 3 sloja Ijepenke Žbuka'""' Beton ^ t<® Dodatni odzračnik kod hladnog krova za izuzetno velike krovne površine i za ventiliranje uz priključak na više dijelove građevine — Drvena oplata Hidroizolaclja 3 sloja Šljunak Termoizolacija slivnika hladnog ravnog krova u ventiliranom praznom prostoru Žbuka armirana staklenom mrežom (8) Hladni krov lake konstrukcije Jednostruka Ijepenka — Pokrov limom Eternit Ventilacija (dvorane) Termoizolacija Krovna letva Nasatice postav gredica Alu -parna brana Bit Ijepenka Termoizolacija Stvaranje ledene barijere ó bol ab-hsfrKrovna traka Sloj za izjednačenje tlaka pare Z hidroizolacijska Masa za reške & u m P a s t a za premaz Izolacijska traka s tekstilnim uloškom Izolacijska traka s metalnim uloškom Žbuka Zid Izolacijska traka s uloškom od sintetike Folija od sintetike p Zaštita površine sitnim dro.

st. U Berlinu su oko 1890. prije Krista) ® Izgubljene zelene površine mogu se vratiti ozelenjivanjem krovova Pri "uobičajenom" krovu Pri "zelenom" krovu (5) Pregrijani.g. Povećava ukupne zelene površine.fizičke prednosti ultraljubičasto zračenje i velike oscilacije temperature spriječene su uslijed zaštitnih svojstava vegetacije i sloja zemlje 7. Termička izolacija zbog zraka u travi i sloja zemlje s korijenjem gdje se zbivaju životni mikroprocesi (procesna toplina) 2. Gotovo zaboravljeni zeleni krov ponovno je u 20. Štiti od buke i sposoban je akumulirati toplinu 3. Veže prašinu 8. Element je oblikovanja /poboljšava kvalitetu života 9. suhi gradski zrak-> (6) © Hladniji i vlažniji zrak zbog ispara vanja biljaka koje troše energiju Raspodjela oborina . Građevinsko . seljačke kuće radi zaštite od požara pokrivane slojem humusa.čvrste površi- Raspodjela oborina površine neizgrađene Pri "uobičajenom" krovu Pri "zelenom" krovu (7) Stvaranje i kovitlanje prašine-» ( s ) (8) — Poboljšanje gradskog zraka •filtri— ranjem i apsorbiranjem prašine i uslijed kisika što ga proizvode biljke Gradnjom svake nove kuće gubi se dio slobodnog terena -> (14) @ Veliki dio izgubljenih slobodnih površina mogao bi se nadoknaditi ozelenjivanjem krovova Površinski sloj humusa hranjive tvari Prirodno kruženje vode i hranjivih tvari Psiho-fizička vrijednost zelenih površina (zelene površine pozitivno utječu na osjećaj ugodnosti) 92 . Poboljšava se odvodnja grada i vodni režim u okolici 6.OZELENJIVANJE KROVOVA —» Q P Povijest Babilonci su imali 6 stoljeća prije Krista krovne vrtove i ozelenjivali su krovove. na koji su se naselile biljke. © Semiramidini viseći vrtovi u Babilonu (u 6. Poboljšava zrak u gusto naseljenim područjima 4. Poboljšava mikroklimu 5. stoljeću otkrio Le Corbusier Svojstva zelenog krova ® Krovni vrtovi na najamnim stambenim zgradama: "Programsko usmjerenje za novu arhitekturu" © Krovni vrtovi kao skupina lončanica na balkonima i krovnim terasama 1.

7 kN/m2 80-170 l/m2 . (svjetlozelena) Zimzelen (žuta) Zimzelen (zlatna) Zimzelen (žuta) Zimzelen (žuta) Zimzelen Zimzelen Čuvarkuća (ružičasta) Čuvarkuća (ružičasta) Čuvarkuća (ružičasta) Podnevnik (žuta) Vijuk (plava) Vijuk (zelena) Trava (zeleno srebrna) Trava (svjetlozelena) visina 5 cm 8 cm 8 cm 5 cm 10 cm 5 cm 8 cm 5 cm 8 cm 10 cm 12 cm 5 cm 5 cm 5 cm 6 cm 6 cm 8 cm 8 cm 25 cm 25 cm 25 cm 30 cm cvjeta VI VI-VII VI-VII VI VI VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VIII-IX VI-VII VI VI VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VI VI VI V-VI Sedum Album „Coral Capet" Sedum Album „Laconicum" Sedum Album „Micranthum" Sedum Album „Murale" Sedum Album „Cloroticum" Sedum Hybr. Raslinje: livadna trava. Sedum Floriferum Sedum Reflexum „Elégant" Sedum Sexangulare Sedum Bijela Tatra" Sedum Spur. . Mobilno zelenilo.9 kN/m2 30 l/m2 1 cm 4 cm 5 cm Ručno ® Različiti načini ozelenjivanja krova 93 . Sve treba stalno održavati.cm 5 cm 9 cm Ručno ili automatski 5 . ukrasno bilje.15 kN/m2 40 l/m2 . Gnojiva se mogu razastirati preko vegetacijskog sloja ili ih treba pri umjetnom navodnjavanju dodati vodi. Krov postaje stambeni vrt opremljen pergolama. Zalijevanje. Ekstenzivno ozelenjivanje. Raslinje: mahovina.v. grmlje.v. trava.v.4 kN/m2 60 l/m2 .ružičasta) Oštri žednjak (žuta) Bijeli žednjak (bijela) bijela sorta bijela sorta bijela sorta bijela sorta Busenasti žed. parapeta i balkona.2 0 cm 12 cm 1.cm 7-23 cm 12 cm Ručno ili automatski 5 . (3) Raspored slojeva zelenog krova 4 Sanduci s biljkama kao obrub zelene površine A17/1 1 Latinski nazivi Saxifrage Aizoon Sedum Acre Sedum Album Filtarska tkanina elementi Floradraina izol.' Razdjelni sloj . Voda se akumulira u drenažnom sloju i vegetacijskom sloju.hidroizolacija krova t Hrvatski nazivi (boja cvjetova) Kamenika (bijelo .7 kN/m2 Količina vode 170 l/m2 Sloj usitnjenog treseta . 3.2 5 cm 14 cm 1. Kod dvostrešnog krova nagib ne bi trebao biti veći od 25°.cm Mješavina zemlje 23 cm Drenažni sloj 12 cm Navodnjavanje ručno ili automatski do 250 cm 19-35 cm 1. Bilje raste na tankom sloju zemlje i zahtijeva minimalnu njegu. Vrste ozelenjivanja krova. Kišenje. grmlje. drveće. opter. Ravni krovovi bi trebali imati nagib od najmanje 2 do 3%.cm 7 cm 5 cm Ručno 5 . Intenzivno ozelenjivanje.9-3. lođama i si. Uređaji za kišenje iznad vegetacijskog sloja. „Superbum" Sempervivum Arachnoideum Sempervivum Hybr.OZELENJIVANJE KROVOVA Nagibi krova. Kišnica se akumulira u drenažnom sloju i ta se voda mehanički dolijeva ako prirodno navodnjavanje nije dovoljno. zaštitna hasura 2 folije za zaštitu od korijenja . zeljaste biljke. drveće.2 0 cm 12 cm 1. Lončanice i drugo bilje u posudama služe za ozelenjivanje krovnih terasa.1 0 cm 10 cm 0. Perforirane cijevi u vegetacijskom ili drenažnom sloju navodnjavaju biljke u doba suše. Kapljično navodnjavanje.v.v.1 kN/m2 45 l/m2 1 cm 4 cm 7 cm Ručno 5 . Prirodno navodnjavanje: kiša. Gnojenje. Sempervivum Tectorum Pelosperma Festuca Glauca Festuca Ovina Koeleria Glauca Melicia Ciliatx Ozelenjivanje krova sustav Zinco f Floraterra Ozelenjivanje krova sustav Zinco Floradrain Prokušane vrste i sorte za ozelenjivanje krova (ekstenzivno) ¿te Sloj usitnjenog treseta Mješavina zemlje •3 Filtarska hasura "4 Drenažni sloj — 6 Sloj za zaštitu od korijenja Razdvajajuće-zaštltni sloj Hidroizolacija krova Nosiva konstrukcija Visina ^ 250 cm Visina nasipa od 35 cm Površin.

| 32 izolacija 1— 2 5 1 Detalj strehe -> (n Vegetacija Vegetacija (koja može uspijevati na šljunku.OZELENJIVANJE K O O A RVV DETALJI Vegetacija Vegetacijski sloj Filtarski sloj • Šljunak Drenažni sloj Zaštitni sloj Sloj za zaštitu od korijenja Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Razdjelni sloj Termoizolacija Parna brana Izravnavajući sloj Krovna ploča tD fr® Topli krov -> ( | ) (2) Vegetacija Vegetacijski sloj Filtarski sloj Topli krov sa zelenilom .Šljunak Drenažni sloj Zaštitni sloj Sloj za zaštitu od korijenja Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Drvena oplata Nosač Zračni prostor Termoizolacija 1. drenažne trake od pjenastog materijala. pukotine). dilatacijske razdjelnice. Upotrebljava se ekspandirana glina i ekspandirani škriljevac. rijetki busen) u P Vegetacijski sloj . Treba pažljivo ispitati tehničku ispravnost krovne površine. polistiren-pjena Drenažna cijev Nasip šljunk Filterski filc Ekstr.^ O S O n k a i zemlje Drenažni sloj "^IJT" — S l o j za zaštitu od korijenja "TL Klizno-zaštitni sloj Hidroizolacija krova . zadržavanje vode. 50 I I lllJ 11 Mješavina šijuFiltarskhstej— .\\'-. prozračivanje.v.trakama. Drenažni sloj. Primjeri -» Q . zaštitni materijali. Sastoji se od filtarskog materijala i sprečava zamuljivanje drenažnog sloja. Zaštitni sloj. Ozelenjivanje kosih krovova -»{§) . Materijal: hasure od vlaknastog tkanja. zračenje tla. ^ 11 Vegetacijski sloj. reakcija tla (pH . Sprečava suvišno navodnjavanje biljaka. Pruža zaštitu u fazi građenja i sprečava koncentrirana opterećenja. ploče od sintetike. rubne priključke. Filtarski sloj. hidroizolaciju krova (mjehuri. Oni daju: stabilnost strukture.-. zadržavaju vodu i oblikuju tlo. Prije izvedbe ozelenjivanja treba provjeriti besprijekornost krova i ispravnost funkcije pojedinih slojeva. ostakljene kupole.© zahtijeva opsežne konstrukcijske predradnje (opasnost od klizanja.\-XY. Zadaće: spremište hranjivih tvari. ventilacijske cijevi).\ ^ k d moguće) K s s s s s f l s s r Spoj sa zidom sa sigurnosnim trakom šljunka "Čičkasta" drenažna hasuraM Zemlja Busenje (s livade ^ t^ (9) Ozelenjivanje kosog krova ^0) Ozelenjivanje strmog kosog krova Prijelaz sa cestovnog kolnika na intenzivno ozelenjeni krov Prijelaz s pješačke staze na intenzivno odnosno ekstenzivno ozelenjenje 94 . Sloj za zaštitu od korijenja. polistiren pjena Šljunak Vegetacijski sloj Filtarski sloj Drenažni sloj Zaštitni sloj Termoizolacija Sloj za zaštitu od korijenja—j — Rubni krovni profil L Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Krovna ploča —'"p 1 Hidroizolacija krova Odvodna cijev viv ® Obrnuti krov -> (?) Obrnuti krov sa zelenilom 1 Detalj strehe kosog ozelenjenog krova Obloga pločama na pijesku Filtarski filc Drenažni elementi Folija za zaštitu od korijenja Hidro. neravnine i progibe krovne konstrukcije. isušivanje). Dvostrešni krovovi se također mogu ozelenjeti. Obratiti naročito pažnju na: sklop slojeva (stanje). (S) Hladni krov -> @ ® Vegetacija Hladni krov sa zelenilom Busen u svitku (ispod toga mješavina ekspandirane gline i zemlje) Filterski filc Ekstr. oblikovanje nagiba.Y:YXv/:\Y:\\v/^y. Prodiranje korijenja zaustavlja se PVC/ECB i EPDM .©prikazuju uobičajene detalje ravnih krovova i varijantu s ozelenjivanjem. slivnike. Razdvaja nosivu konstrukciju od krovnog zelenila. Razdjelni sloj. prodore (svjetlarnici.vrijednost).

Održavanje: pregled najmanje jednom godišnje. koje tražeći vodu i hranjive tvari može razviti znatne razarajuće sile. Zaštita od korijenja . zidni priključci itd. Sloj za zaštitu od korijenja mora biti zaštićen od mehaničkog oštećenja.fizičkih razloga imati i funkciju zaštite od korijenja 6. 2. te zadržavanju i eventualnom dovođenju vode. Kod ekstenzivnih ozelenjivanja krova preuzima vegetacijski sloj funkciju zaštitnog sloja u smislu Smjernica za ravne krovove. moraju biti lako pristupačna mjesta koja zahtijevaju redovitu kontrolu. sijanje. Biljke koje se same nasele. Filtarski sloj . 11. Krovni pokrov .tehničke zahtjeve treba međusobno uskladiti. 2.sađenje. topola.daje biljci stabilnost. sadrži vodu i hranjive tvari te omogućuje izmjenu tvari. Ovisno o opterećenju vjetrom. 3. zaštitni slojevi trebali biti od anorganskog materijala. 7. Pod utjecajem okoline može doći do promjena u vegetacijskom sloju. krovne priključke i sigurnosne pojase. funkcije. Na tim bi mjestima. Rubno područje — min 80 kg/m 2 - Zaštita od požara 1. Stvaranje kondenzata (DIN 4108) u krovnom pokrovu mora biti trajno i efikasno spriječeno. a njegu u smislu održavanja smanjiti na najmanju mjeru. Treba postupati u skladu s protupožarnim propisima. Drenažni sloj . Svaki pravilno izvedeni sklop slojeva za ozelenjivanje ima sljedeći redoslijed: Ekstenzivna biljna površina . Stranom vegetacijom smatraju se stablašice. statiku. podzemnim garažama. Vegetacijski sloj mora imati visoku strukturnu stabilnost i otpornost protiv truljenja. DIN 18195). naročito vrba. Raslinje treba u velikoj mjeri biti prepušteno samo sebi. 4. Vegetacijski sloj mora imati: visok volumen pora za izmjenu plinova i držanje vode. te služi za dozirano otjecanje vode.služi sigurnoj odvodnji suviška vode i prozračivanju vegetacijskog sloja. 6.sprečava ispiranje hranjivih tvari i sitnih čestica iz vegetacijskog sloja i zamuljivanje drenažnog sloja. naročito na krovovima. U području ruba i uglova rubova krova treba računati s povećanim silama sisanja. primijeniti hasure od vlaknastog materijala koje ne trule nego moraju akumulirati vlagu i hranjive tvari. OZELENJIVANJE KROVA IZVOD: SMJERNICE SAVEZA ZA KROVNE VRTOVE E . 9. 12. šljunka. u širini od (prema DIN 1055.* QP 5. Nepoželjnu stranu vegetaciju treba odstraniti. 6. Ozelenjivanje ne smije ugroziti funkciju hidroizolacije. Vegetacijski sloj . Divlje grmlje i trave biocenoze suhih tratina. 8. U načelu. kako bi se omogućila odvodnja suvišne vode iz vegetacijskog sloja. Krovnu konstrukciju. skloništima i si. Zahtjevi su ispunjeni ako je sklop teško zapaljiv (materijal klase B 1). 2. pH . Pojedine zone krova povezuju se sa slivnicima kanalima sličnim koritu potoka. Kod hidroizolacije na osnovi bitumena treba upotrijebiti zaštitu od korijenja koja je kompatibilna s bitumenom.0. Treba predvidjeti redovitu košnju i gnojenje. Rubno područje Unutarnje područje — mm 40 kg/m 2 1 1 Konstrukcijske osnove projektiranja i izvođenja 1. rasađivanje mladica (biljni kontejneri. npr.mora na čitavoj površini i na svim priključcima biti trajno nepropustan (DIN 18531. 11. način se izvođenja i težina balasta određuju prema visini zgrade i dimenzijama površine krova. ozelenjivanja krovova moraju biti jednostavna za održavanje.vrijednost neka u kiselom području ne prelazi 6. tj. ili siju odnosno presađuju kao mladice. Hidroizolacija od visokopolimeriziranih traka treba iz građevinsko . zaštitnim slojevima koji zahtijevaju održavanje. u najmanjoj širini od 50 cm. kao npr. prodori. Područje primjene Smjernice vrijede za ozelenjene površine koje nemaju prirodni dodir s tlom. 3. Unutarnje poaručje Sigurnosni trak 9. 7. konstrukcijske mjere 1. 95 . Sloj za zaštitu od korijenja mora hidroizolaciju trajno štititi. zahtjeve građevinske fizike i vegetacijsko .Definiranje pojmova Pod ekstenzivnim ozelenjivanjem krovova razumijeva se zamjena uobičajenih slojeva. breza. sedra. npr. Visina strehe iznad terena m do 8 od 8 do 20 preko 20 najmanje najmanje najmanje 80 130 160 5. ploče). 5. ne smatraju se stranom vegetacijom. 10. javor i si. dio 4. dilatacije. pri čemu posebno treba kontrolirati i po potrebi očistiti slivnike. Zahtjevi. 10. 8. prednost dati biljkama koje se same regeneriraju. hasure. 8. slivnici. pa i mahovine i lišaji. Sklop slojeva mora biti u stanju preuzeti dnevnu količinu oborina od najmanje 30 l/m2. Najmanja težina funkcionalnih slojeva kao balasta za osiguranje krovne izolacije treba odgovarati podacima prema sljedećoj tablici iz Smjernica za ravne krovove njemačkog krovopokrivačkog obrta: 4. Biljke se sade nakon prethodnog kultiviranja.štiti hidroizolaciju od kemijskog i mehaničkog djelovanja korijenja. Treba omogućiti odvajanje vegetacijskog sloja od hidroizolacije jer ona mora biti pristupačna kontroli 4. U vodom zasićenom sklopu slojeva mora volumen zraka iznositi najmanje 20%. plinova i vode. šljunak. V . . 7. Hidroizolaciju krova treba izvesti prema Smjernicama za ravne krovove 2. 3.) b/8 = 1 m = 2 m. stepa i kamenjara Balast rubno područje kg/m 2 Unutarnje područje kg/m 2 40 65 80 2 treba kombinirano upotrebljavati. Velike krovne površine treba podijeliti na odvojene zone odvodnjavanja. Zelena površina i održavanje 1.

© . brza montaža. mnogokut. zavarivanjem. propušta svjetlo. nadstrešnice. 0 Pneumatske hale: Membranu nosi mali pretlak zraka. Materijal: tkanje od sintetičnih vlakana (poliester) kao nosivo pletivo. sportske dvorane. otporno je na agresivne utjecaje okoliša. Rasponi mogu biti i veći od 100 m. vodonepropusno. upotrebljava se i za odjeću astronauta. vodonepropusno. Širina = 45 m.3 m. Natkrivaju površine raznih oblika: kvadrat. te natkrivanje gradilišta (rad zimi). industrijske i sportske hale. Dovod zraka može se kombinirati s grijanjem. s obostranim zaštitnim slojem od PVC-a. Sikabran). Materijal visoke propusnosti za svjetlo: Mreža od staklenih vlakana. Težina: 800-1 200 g/m 2 . Primjena: spoj ne komunikacije. Predgotovljavanje. kombiniranjem spomenutih postupaka ili spajanje stezaljkama. Zračne ustave sprečavaju jače istjecanje nosivog zraka. Primjena: izložbene. Otpornost protiv požara: teško zapaljivo prema DIN 4102. čelika ili aluminija. Vijek trajanja: 1 5 . visoka postojanost boje.2 0 godina. Specijalna membranska konstrukcija: Predivo od staklenih vlakana. lijepljenjem. Primjena: izložbene. Natkrivanje površina »HuMMI © Gradnja kupole © © Napete konstrukcije: Pomoću užadi i jarbola membrana se napinje između točaka i uzduž rubova. trokut. Duljina do 2000 m. obostrano folije od ETFE. presvučeno slojem silikona (npr. duljina neograničena. vijek trajanja 20-30 godina. skladišne i industrijske hale. Propuštanje svjetla: od "neprozirno" do 50%. najčešće 1. nadstrešnice itd. odbija pr~ ljavštinu i vodu. Visoka kakvoća glede svjetla. stabilno protiv uItraljubičastih zraka. Proizvodnja: proizvodi se u smotcima u širini od 1 . skladišne i industrijske hale. Primjena: izložbene. čekaonice. čelika ili aluminija: rasponi max. 40 m. natkriti bazeni. vijek trajanja minimalno 30 godina PTFE predivo. -Tia*. spaja šivanjem. niski troškovi izvedbe 96 . posebni oblici • gradnje tekstilom Provizorne građevine s nosivom skelom od drva. paviljoni. vodonepropusno. dvorane za skupove ili sportske aktivnosti. (20-30 godina) Izgled: u svim bojama. oko kojeg je napeta membrana kao zaštitna presvlaka. Membrana može biti višeslojna radi bolje toplinske izolacije. Svojstva: visoka čvrstoća (sigurno protiv opterećenja snijegom i vjetrom).© S k e l e t n e hale: Nosivi skelet od drva. krug. otpornim na koroziju Visokovrijedna membrana: predivo od staklenih vlakana presvučeno slojem PTFE. (4) 4Sm Pneumatske hale Napete konstrukcije. propušta svjetlo. ne truli. Dodatna je izolacija moguća unutarnjom membranom (zračni jastuk).GRAĐENJE TEKSTILNIM MATERIJALIMA Konstruiranje šatorastih i tekstilnih krovova sve više se usavršava.5 m. pravokutnik. Kroji se prema konstrukciji. Vijek trajanja minimalno 30 godina. -> 0 Zbrojivi standardni sustavi: Standardne jedinice mogu se u proizvoljnom broju ponavljati u svim smjerovima. Od jednostavnih šatora i krovova prelazi se na građenje tehnički složenih tekstilnih građevina najrazličitijih vrsta.

5 cm plošni čelik 300/60x8 kabelska mreža 11. 7. olimpijski stadion 1972. ® . Caragiannidis. Njemački paviljon na Svjetskoj izložbi 1967. vijak @ © S t e z n a naprava kabelske mreže sa sastavom krova Stezna naprava rubnog užeta kabelske mreže 97 . kabelskih sidara itd. (11) 2. letva: 4x6 cm 5.5 mm PVC-om 3. G. krovna opna poliestersko pletivo obloženo BST ploče spojna os sintetički podlošci h . preko pokretnih. 1983. 1.: Bechnisch i partner \\ \ I I / ' skretno sedlo visinske točke Studentski projekt: S. letva.KONSTRUKCIJE OD MREŽE UŽADI Konstrukcije od mreže užadi omogućuju da se svladavaju s lakoćom veliki rasponi bez oslonaca. dijele duljinu glavne nosive užadi kako bi im se smanjio presjek. (5). stezne naprave 10. 6. Zanimljiv je prijedlog i projekt studentskog kluba Sveučilišta i Stručne visoke škole u Dortmundu .g. © . . (7). arhitekti: R. 6 x 6 cm 8. 4. Kurt Ackermann i partner. Pričvršćenje užadi može se izvesti sigurnosnim maticama prema DIN 980 ili pomoću tlačnih spona. arh.—.2. čelične mreže od užadi. F Otto Sportska hala ¿U Sportska hala ® Montreal 1967 (^3) Park olimpijade München 1972. Na rubovima konstrukcije od mreže užadi..nosivi elementi koji su i sami poduprti. (T) Njemački paviljon. čelične ili drvene rešetke i krovni pokrovi od akrilnog stakla ili prozirne folije ojačane sintetičnim materijalom. Konstrukcijski su elementi pretežno čelični piloni. Sile zategnutog užeta prenose se uglavnom preko lijevanih elemenata . vodi se užad u obliku girlandi. strehama i si. (g). Arh. 9. u Munchenu -> (3). Gutbrod. lijevanih čahura. ^g^ Prijenos sila s kablova na poprečne grede glave jarbola ® Točka promjene smjera rubnog užeta (9) (4) Olimpyski stadion München 1972.g. najčešće kosih čeličnih stupova. Bili II 5 3 A Hl Poprečni presjek Uzdužni presjek Klizačka dvorana olimpijskog parka München.» ( § ) . Takozvani lebdeći stupovi .sidrenih vijaka. Montreal Expo 1967. u Montrealu izveden je na taj način . ® kao i klizačka hala u olimpijskom parku u Munchenu-> (g).> © . koja se zatim natežu i usidruju.

. Stuttgart A A A .. Poduprte konstrukcije smanjuju razmak ležaja podvlake i time potrebni moment otpora presjeka -» Kod poduprtih je konstrukcija.@. Michael Hopkins -» ® . London (9) Perspektiva interijera / zimski vrt Postaja podzemne željeznice Stadtgarten Dortmund. Arh: Michael Hopkins i partner.0 .> © . Vlačna užad je čelična. London © Otpremna zgrada zračne luke Paderborn / Lippstadt. Poduprte konstrukcije imaju svrhu smanjiti raspone podvlaka ili pridržati konzolne nosače.OVJESENE I PODUPRTE KONSTRUKCIJE-» tu Vješanje i podupiranje nosivih konstrukcija služi smanjenju presjeka. arh: Bechnisch i partner. čime se ostvaruju lagani "filigranski" objekti. (4) Detalj sustava ostakljenja "Planar" (5) Sportska dvorana na lokaciji Schafersfeld u Lorchu.. izvrgnut izvijanju. London . i u normalnim slučajevima može se i naknadno utezati. ^ A A A J»PÄ — © Fleetguard Fabrik Quimper/France.© i Gunter Behnisch -» © Zgrada Renaulta Normana Fostera u Svvindonu sastoji se od savijenih čeličnih nosača koji su u gornjoj četvrtini sljemena ovješeni na okrugle prednapete čelične jarbole . Dortmund . Richard Rogers . Uglavnom se to može izvesti samo primjenom čeličnih ili drvenih skeletnih konstrukcija. Gerber i partner. Echterhoffe. kao tlačni element. Užad prenosi samo vlačne sile.© . Putničke zgrade zračnih luka (prijedlog za Paderborn/Lippstadt) -» ® ili koncertne dvorane (prijedlog za sajam u Dortmundu) -» @ mogu se lako zamisliti u ovom tipu građevine. (2) Značajan doprinos arhitekturi poduprtih konstrukcija dali su Norman Foster -» 0 . Hugo. natječajni projekt: Portmann. projekt: Koncertna dvorana. Cambridge/GB. Ovješena konstrukcija daje spojne točke koje omogućuju izvedbu građevnih radova bez prekidanja radnog procesa. Norman Foster Ass. (7) Presjek kroz fasadu Arh: Richard Rodgers i partner. trebala je odgovarati promjenljivim zahtjevima i funkcijama Zbog toga je Richard Rogers odabrao ovješenu konstrukciju kako bi unutrašnjost objekta bila slobodna od nosivih struktura -» © ©• (3) Vanjski izgled s galerijom Slična je ideja u osnovi projekta istraživačkog centra Schlumberg u Cambridgeu koji je ostvario Michael Hopkins -» © . Panzer ® 98 Istraživački centar Schlumberger.> 0 . arh. Projekt omogućuje proširenje osnovne površine za približno 67%. Nova tvornica tvrtke Fleetguard u Ouimperu. tvornica motora u SAD. Swindon / Wiltshire arh. Interijer izložbene hale ® Prodajna centrala Renaulta. sajamski kompleks Dortmund. potreban "lebdeći stup" koji je.© i sportskih hala Guntera Bechnischa -» © . slično kao kod mrežastih.

Primijenjeno na pet platonskih tijela.. prema tome je 3 x broj čvorova (1+2+3) = broj štapova. dakle tetraedre.6.roštilj. proizlazi iz jednadžbe rešetke da su samo one trodimenzionalne nosive strukture od čvorova i štapova kinematički stabilne čiji štapovi tvore zatvorenu mrežu trokutova. od poluoktaedara i tetraedara u položaju paralelno s rubovima © Prostorna rešetka . od oktaedara i tetraedara s reduciranom visinom © Prostorna rešetka . koje se uvijek sastoje od samo jednog tipa čvorova. © Prostorna rešetka . sastavljena od oktaedara i tetraedara s pravilnim štednim otvorima u donjem pojasu '. a kod sferičnih konačnih točno pet pravilnih poliedarskih mreža. oktaedre i ikosaedre. a dodekaedar 24 štapa. mora se poći od toga da se štapovi na čvorove vežu zglobno. 60° i 90°. od poluoktaedara i tetraedara u zakrenutom položaju (45°) Prostorni građevni elementi oktaedar i tetraedar © Prostorni građevni elementi oktaedar i tetraedar (veliki ugao kocke) s reduciranom visinom ^g^ Prostorni građevni elementi poluoktaedar i tetraedar Prostorni građevni elementi poluoktaedar i tetraedar 'S > K/ W V W V W V Geometrijski red duljina štapova s © f a k t o r o m V"2 i prirodni predložak za geometrijske redove: kućište amonita Jednoslojna sferična ikosaedarska kupola Prostorna rešetka ® Prostorna rešetka 99 .» OSNOVE . Pravilne ravne mreže trokutne su. jer u trodimenzionalnom prostoru mora svaki čvor biti fiksiran s tri štapa. Kao i kod ravninskih rešetki. Heksaedar zahtijeva u svrhu stabiliziranja dodatnih 6 štapova. štapova.V.roštilj.roštilj. mora osnovni poligon biti odgovarajuće nepokretno oslonjen.. = = = = = 4-površina 6-površina 8-površina 12-površina 20-površina sferične mreže (T) Platonska tijela Jednadžba rešetke Za postizanje kinematičke stabilnosti mora biti ispunjena Fopplova jednadžba rešetke: broj štapova = 3 x broj čvorova . Duljine štapova tijela za prostorne rešetke čine geometrijski red s faktorom V z Za izgradnju pravilne prostorne rešetke dovoljan je čvor s najviše 18 priključaka pod kutovima 45°. kvadratične i šesterokutne. Da bi se trodimenzionalna konstrukcija nepokretno oslonila potrebna su 1 + 2 + 3 pridržajna štapa. Ako sferična trokutasta mreža nije zatvorena preko čitave površine.> Q P Prostorne rešetke mogu se najpotpunije sastaviti od istostraničnih i/ili istokračnih pravokutnih trokuta na način da nastaju pravilni poliedri.roštilj.PROSTORNE REŠETKE Pet platonskih tijela Tetraedar Heksaedar Oktaedar Dodekaedar Ikosaedar .W3- N A A A A A A A A / ^ " ® Prostorna rešetka . Kod ravnih beskonačnih mreža postoje točno tri geometrijske strukture. te prema tome i površina..

kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor gornjeg pojasa.i višeslojne strukture. koji se najčešće izvodi sa 10 površina. Pogled na krovove paviljona za izložbe biljaka Gruga. koju je razvio Mengeringhausen. sastoji se od čvorova i štapova -> 0 .arena u Stocholmu -> Postupci montaže su slobodna konzolna gradnja. otkaz nekoliko štapova u slučaju požara ne dovodi do sloma konstrukcije. donji pojas u KK-sustavu TK-sustav (tanjurasti čvor). koji omogućuju optimiranje konstrukcije i pokrova -> ® . arh.štap. koji se proizvodi u velikim serijama Suprotno tome. dvoslojne nosive strukture. biraju odgovarajući čvorovi odnosno tipovi štapova iz asortimana tog sustava. Do sada najveća polukuglasta zgrada u svijetu je Globe . veze vijcima neotporne na savijanje u trokutastom rasteru. može i trapezolika geometrija. Radi protukorozijske zaštite svi su dijelovi pocinčani. dobiva samo toliko rupa koliko je potrebno za velike količine identičnih čvorova u prostornim roštiljnim rešetkama. jednoslojne strukture. Mero-čvorovi PROSTORNE REŠETKE PRIMJENA —» Qp Prostorna rešetka MERO. jedno. veze pomoću više vijaka otporne na savijanje. Essen (NK-sustav) 100 . kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor BK-sustav (blok čvor).Normalni čvor s 18 površina dopušta kuteve priključaka od 45°. regularni čvor. Kod prostornih kombinacija postoji mogućnost da se. arh. glede veličine priključaka kao i kuta između dva ubušena navoja. kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor ZK-sustav (cilindrični čvor).(7). @ Neograničena fleksibilnost dolazi do izražaja u mogućnosti oblikovanja zakrivljenih rešetkastih roštilja. Specijalni se čvorovi mogu proizvesti prema slobodnoj narudžbi. direktno oslanjanje krovne opne. 60°. Uslijed mnogostruke statičke neodređenosti prostornih rešetki. ovisno 0 silama koje treba prenijeti. Polazeći od kuglastog zgloba sa 18 mogućnosti priključaka za cijevne štapove okruglog presjeka. direktno oslanjanje krovne opne.© © Priključak štapova na čvor Li = osovinska mjera sustava I 2 = nominalna mjera štapa L3 = proizvodna mjera štapa L4 = neto duljina cijevi 1 Kružni profil šupljine KHP (cijev) 2 Stožasti naglavak (3) Građenje Mero rešetke 3 Osigurač navoja 4 Naglavak zavrtnja 5 Sigurnosni urez 6 Zavareni šav 7 Otvor za odvodnju 8 Otvor za uvođenje trna NK-sustav (lončasti čvor) direktno oslanjanje krovne opne na štapove gornjeg pojasa.: Berg Detalj šed-sljemena. samo jednoslojne strukture. direktno oslanjanje krovne opne. montaža odsječaka ili postupak podizanja ploča. uz slobodni izbor osnovne jedinice rastera i V2 odnosno V3 -strukom vrijednošću tih duljina štapova. nego mogu. Kod građevnih elemenata MERO priključci štapova na čvorove ne djeluju kao "idealni zglobovi". optika čvora integracijom štapova (12) Dio presjeka kroz gradsku dvoranu u Hildenu.(3) Pri tome vrijedi osnovno načelo da se. jedno.i viševijčane veze. veze vijcima neotporne na savijanje. razvojem se došlo do velikog broja dopunskih sustava čvor . u skladu s uzdužnim silama u štapovima. 90° i njihove višekratnike. Postoji samo jedan normirani čvor jednog tipa. projektiraju konstrukcije koje se mogu uklopiti u proizvoljne nosive površine -> (i|). Strizevvski Presjek Globe-arene u Stockholmu. prenijeti i male momente savijanja -> 0 .

detalji -> © . Štapovi se unutarnjim šesterokutnim vijkom spajaju na kuglu od kovanog željeza. klinaste spojke. Unutarnji vijak prolazi kroz cijev vodilicu na kraju štapa i priteže je u čvor. od toga 4 x horizontalni i 8 x dijagonalni štapovi Opći središnji čvor 1 Hidroizolacija krova 2 Termoizolacija 5 Centralni dio 6 Ležište klina 9 Obuhvatni prsten 10 Osigurač 13 Dijagonalna cijev (13) 3 Čelični trapez. proračuna ft kugle Priključni vijak i .^ B r o j pozicije stat. 3 ' k u g l e Dimenzije cijevi Priključni vijak Štapovi gornjeg pojasa (?) Dijagonalni štapovi Glava stupa Elastomerni ležaj Dimenzije cijevi Priključni vijak Broj pozicije stat. u slučaju potrebe mogu se štapovi zamijeniti bez razaranja. Dortmund . upeti stup (o) Pričvršćenje podrožnice ® Modul mreže S Opći središnji čvor . a dodatno se može nanijeti i boja. lim 7 Klin 11 Držač klina 4 Postolje 8 Podrožnica 12 Horizontalna cijev Primjer mogućeg oblika krova i detalji njegovih čvorova -» @ — @ (14) Sustav prostorne rešetke Čvorna točka 101 . proračuna \ ^ 0 . Ruter.(5).Horde.PROSTORNE REŠETKE PRIMJENA —» CD Prostornu rešetku Krupp-Montal® koncipirao je i razradio E.® . proračuna ft kugle Upeti stup Kugla (5) Štapovi donjeg pojasa (6) Svestrano pomični ležaj (7) Glava stupa.1 0 0 m. U sustavu Krupp-Montal® mogu se vijci ispitati tako da ih se ne vadi iz štapova. 0 Čvorna točka (2) Sustav prostorne rešetke Dimenzije cijevi Broj pozicije stat. Spojna su sredstva vjjci koji se posebnim postupkom usađuju u krajeve štapova i pritežu u kuglasti čvor -> © Za sve prostorne rešetke karakteristično je da omogućuju slobodne raspone od najmanje 80 . Uglavnom su svi štapovi pocinčani. bez vijaka i bez problema u slučaju rastavljanja -> (?) KEBA-veza sastoji se od klinaste čeljusti (KEBA). Sustav Krupp-Montal® prikazan je -> 0 .centralni dio s 12 priključaka. Prostornu rešetku Scane-Space razvio je Kaj Thomsen. klina i obuhvatnog prstena s osiguračem. KEBA-veza cijevi s čvorom predviđena je za prijenos vlačnih i tlačnih sila.

zglobna veza ploča u sredini polja). Omogućuje velik broj katova.> © . Konstrukcijski sustavi: stupovi i glavni nosači određuju okvirnu konstrukciju s krutim ili zglobnim čvorovima (spojevi stupova i greda). Uporabivo u svim područjima visokogradnje. prečke na sakrivenim konzolama © Nastavljani stupovi. Skeletne gradnje s dijelovima okvira © . rešetke). Skeletne gradnje s gljivastim pločama . Mogući mješoviti sustavi. prečke na konzolama © Katni okviri oblika slova H Izvode se na gradilištu ili od predgotovljenih elemenata. masivne ploče (zidne ploče. najčešće kvadratični osnovni raster © . zabatni zidovi. aluminiju i drvu. Stropna konstrukcija neposredno preuzima vertikalna opterećenja i vodi ih horizontalno do oslonaca. skeletna gradnja u čeliku. kao panelna ili skeletna gradnja. Grede leže na konzolama ili skrivenim konzolama. Stupovi s konzolno istaknutom pločom na sve četiri strane (ploče kruto spojene sa stupovima. Skeletna gradnja s prekinutim stupovima . prečke na sakrivenim konzolama (D Prolazni stupovi. Kruti čvorovi: lako izvedivi u armiranom betonu na mjestu gradnje. Nužna su vertikalna ukrućenja poprečnim zidovima i horizontalna stropnim konstrukcijama. Visina stupova moguća i kroz dva kata. različita predgotovljenost. Čisto zglobni okviri: zglobni čvorovi izvedeni. s poprečnim okvirima. Izbor gradiva ovisi o konstrukciji i mjestu gradnje. vrlo je teška kad su veliki razmaci stupova. prečke na konzolama © Nastavljani stupovi. u srednjem polju slobodno položena ili s okvirom kruto spojena greda (zglobni katni okvir). Pojedinačni stupovi s gredama (neposredno oslonjene na konzole ili skrivene konzole) -> © . Zglobni okviri jedan iznad drugoga: stupovi i grede međusobno kruto povezani. Dvozglobni okvir. Skeletna je gradnja takva konstrukcija koja ne zatvara prostor.» © .© © Dvozglobni okvir © Stupovi oblika slova T i L Masivna betonska ploča © 102 Gljivasta okvirna konstrukcija © Stropni nosivi sustav s nosačima u jednom smjeru: nosač leži neposredno na stupu ® Stropni nosivi sustav s nosačima u tri sloja: za vrlo velike razmake stupova. slobodno se oblikuje tlocrt i fasada (ispuna ili ovješena). Konstrukcija: vertikalni stupovi ili zidovi od gradiva s vlačnom čvrstoćom ili bez nje. Debljine zidova i ukrućenja: DIN 1045/1053. Potpuno kruti okviri: stupovi i grede krutim uglovnim čvorovima povezani su u katne okvire. šuplja. što je loše za provođenje instalacija (moguć postupak lift . opterećenja podvlaka preuzimaju glavni nosači Stropni nosivi sustav s nosačima u dva sloja: opterećenje nosača ploče prenose se preko podvlaka na stupove . rebrasta ili kasetirana ploča.3 n = n = n KATNE KONSTRUKCIJE -»QQ r r i p ir ir i i ir © Prolazni stupovi. broj katova ograničen nosivošću i težinom gradiva. Spoj stupova može biti pomaknut od kata do kata. pa je potrebna kruta jezgra. stupovi s prečkama pojedinačni ® Nastavljani stupovi. Masivna betonska ploča.© Dijelovi okvira u obliku slova H s obješenom gredom u srednjem polju (zglobni katni okvir). zidovi stubišta). s uzdužnim okvirima. bez greda. s uzdužnim i poprečnim okvirima. Konstrukcija: skeletne gradnje s neprekinutim stupovima -> © © . Vrste konstrukcije: skelet s glavnim nosačima na zglobnim stupovima. Vezovi (košnici.© . Zglobni stupovi s jezgrom za ukrućenje. Skeletne gradnje s dijelovima okvira. Izvedba kao armiranobetonska skeletna gradnja: građenje na samom gradilištu i predgotovljenost.slap). predgotovljene armiranobetonske konstrukcije najčešće sa zglobnim čvorovima. pa su te tako nastale krute ploče zglobno postavljene jedna iznad druge.

pa je stoga vlastita težina ploče mala. bez oplate. razmak prema stat. širina 1.375 .5 cm.20 m.1250 mm. čime se postiže krutost u popreč. Debljine konstrukcije najviše 19 + 21. Spregnuta čelična stropna konstrukcija ->(¡3) Trapezni i valjani profili osnovni su elementi oplate od pocinčanog čeličnog lima.2 6 cm. Ova konstrukcija povezuje prednosti montažne gradnje s dobrim stranama konvencionalnog građenja.625 . (D Drveni grednik od lijepljenih daščanih nosača s otvorenim podgledom ® Strop od predgotovljenih arm.nosača Kompletno montažni strop od arm betonskih nosača sandučastog presjeka Armiranobetonski rebrasti strop betoniran na licu mjesta. uz to uvodi vlagu u građevinu. Raspon od 6. betonskih rebara i ispunom od opekarskih šupljih blokova goo .750 . Sloj betona nije potreban.10 Opeka 1— 1 Ovisno 0 strelici luka Opeka 1 © Monta-strop od šupljih opeka i sa žljebovima za armaturu i beton Šuplja ploča od prednapetog betona s upredenom žicom za prednapinjanje Nabijeni beton pri osov. i odmah su sposobne preuzeti opterećenje ->• (3) .48 m. grede).Nabijeni beton- ž 1. Širina stropnih elemenata 1 m. proračunu Strop od čeličnih nosača s ispunom -» @ 3 m Kompletno montažni strop od arm. betonskih elemenata s ispunom od šupljih elemenata koji statički nisu nosivi ® Montažni strop od arm. smjeru ® Arm. Debljina = 7 cm granica ekonomičnosti oko 15 cm. Elementi se međusobno spajaju zalijevanjem reški.(2) u otvorenom ili zatvorenom načinu građenja. betonskih I . duljina do 7. Strop je nakon ispune spojnih reški bez žbuke pripremljen za ličenje. Širina ploča najviše 2. razmak rebara š 70 cm. širina rebra = 5 cm © Rebrasti strop od U . razmaku 5 150 cm Opeka pri osov. "Filigranske" stropne konstrukcije izvode se od predgotovljenih.20 m. najmanje 4 cm debelih armiranobetonskih ploča u funkciji oplate i sprežu betonom na mjestu ugradnje do pune potrebne debljine ploče (¡2). betonska stropna ploča. Šuplja ploča od prednapetog betona ->• © sastoji se od nosivih prednapetih betonskih predgotovljenih elemenata sa šupljinama. Stropovi od opekarskih proizvoda ->• © mogu se izvoditi montažno. povezanih vijcima. beton.5.© Rebrasti stropovi: razmak rebara neka slijedi red mjera: 250 .500 . armirana u jednom smjeru ili križno Strop od čeličnih nosača s ispunom od armiranih ploča od lakog betona 103 . Polaganjem betonskih pločica debljine 60 mm poboljšava se zaštita od buke (2) Djelomično ili potpuno montažne stropne konstrukcije postavljaju se u suho.1000 . Masivna stropna ploča betonirana preko oplate na mjestu gradnje Postaje nosiva tek nakon vezanja betona.Parket Cementni estrih Ploče od mineralnih vlakana Šperploče Šperploče Akustična izolacija STROPNE KONSTRUKCIJE Drvene stropne konstrukcije od punih greda ili lijepljenih daščanih nosača @ .35 m.profila (arm. Debljina elementa 15 i 18 cm. Križno armirana betonska ploča: odnos stranica do 1:1. razmaku š 1 3 0 cm Svod (Pruska kapa) osov. Debljina ploče 1 0 .

Zbog toga su otpčrne na smrzavanje. malo se mehanički troše i nisu uvijek otporne na ulja. Polažu se u mort ili lijepe na estrih. na glatko zaribanom položenom betonu (profesionalno) 104 . donekle i na kiseline. američki crveni bor (redpine) i smolasti bor (pitchpine). Parket: od prirodnog drva DIN 18356 i 280 u obliku parketnih daščica. © Kvadratični mozaik.PODOVI Podovi u znatnoj mjeri određuju ukupni dojam o prostorijama. Drveni tarac: (čeono drvo) kvadratičnog ili okruglog presjeka.( | ) .@ Vrste drva za daščani pod: njemačka smreka / jela.@ Gornji sloj predgotovljenih parketnih ploča izrađuje se od hrastovine ili nekog drugog tvrdog drva u tri različita asortimana -> ® . uzorak pletiva ^gj Četverokut s umetcima 100/100. polubrušene i brušene -» 0 . mozaika i dasaka -» @ .(§) Ploče od prirodnog kamena. ploče od škriljevca i pješčenjaka mogu se upotrebljavati neobrađene. za brodski pod na pero i utor nordijska smreka / jela. položene bez pravilnog rasporeda Ploče od prirodnog kamena. 33/33 mm 20/20. polaže se na betonsku podlogu -» @>. kvaliteti stanovanja i troškovima održavanja. 69/69. 50/50. Mozaik-podovi: raznobojno opločenje od stakla. u rimskom slogu © Mali kvadratični mozaik. keramike ili prirodnog kamena položeno u cementni mort ili lijepljeno. Ploče od prirodnog kamena:Solnhoferske ploče.(J) Keramičke podne ploče: ploče i mozaik-pločice dobivaju se od gline koja se u procesu pečenja sinterizira. pa nema gotovo nikakvog upijanja vode. pješčenjaka i svih eruptivnih stijena imaju po želji obrađenu gornju površinu. 75/75 mm © Mali peterokutni mozaik 45/32 mm ® ^ 0 ™ z a ! k Essenskog oblika. -» (3). 50/50 mm Mozaik parket ® Uzorak pletiva Drveni tarac Specijalno ljepilo Izravnavajući sloj ili plivajuCi estrih —Osnovni premaz Predgotovljene parketne ploče na konstrukciji s podnim grijanjem Predgotovljene parketne ploče na starim drvenim podovima Drveni tarac položen u ljepilo s površinskom obradom (stambeni prostori) Drveni tarac položen u ljepilo. ^g^ Četverokuti s umetcima. Piljene ploče od vapnenca (mramora). ploča.

pa državni propisi nameću visoka davanja. Plinski b o j l e r — t T ~ | n=U O . prozor) za slučaj nužde redan prenositelj. otpadne tvari (bioplin). biološke mase (biljke). pa je potražnja za njima mala. Promjena načina grijanja zahtijeva izgradnju dimnjaka. Plaćanje goriva prije upotrebe. Nisko zagađenje okoline. Slabe mogućnosti reguliranja. Lako se regulira. Ne ovisi o javnoj opskrbnoj mreži. p . Tome pripadaju: Sunčeva energija. L u ' S n i .Povratni vod ® Dvocijevni sustav s donjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovi- © Dvocijevni sustav s gornjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovi- © Jednocijevni sustav sa specijalnim ventilima i horizontalnim razvodom © Dvocijevni sustav s horizontalnim razvodom (standardna izvedba za uredske zgrade) 105 . Visoko zagađenje okoline. Preporučljivo za vodozaštitna područja. / / / / / / . Niski troškovi održavanja. Mnogo rada oko loženja. energija vjetra. / / / / / / / /'A Jh-HiV/i Podrumska vrata za slučaj nužde (3) Ložionica s 2 vrata (min. r a . Još uvijek je najrasprostranjenije loženje lakim loživim uljem. 44576 . t o . . 6608. Moguće grijanje pojedinačnih stanova odnosno prostorija (plinske peći). U vodozaštitnim područjima i područjima ugroženim od poplava moguća primjena samo ako se postupa u skladu sa strogim propisima. Nema troškova skladištenja. Nema troškova skladištenja. Plaćanje nakon upotrebe. Loženje plinom. Visoki troškovi spremnika i uskladištenja.40m Dovod zrakai z z z z z / / / / / / / / / / / / / / / / / Druga vrata ložionice (odn. . ' S J 4—Kotao I im o . 4755. U porastu je grijanje zemnim plinom. Nisu potrebna ložišta ni dimnjaci. T Plinski Odvod vodovi Povratni vod C E ^ g c t i r c i p a & sa a t a . Iznimke su blokovske toplane jer se tek iznad nekog kapaciteta postiže ekonomičnost takvog grijanja. Prednosti i nedostaci loženja uljem. . Prednosti i nedostaci krutih goriva. Obnovljivi oblici energije. Plaćanje goriva tek nakon upotrebe.Kotao ~L Odvod . i . visok godišnji stupanj korisnog učinka. Pri prijelazu energije u toplinu štiti se okolina.r a o ^ i a r a a S . Ovisno je o opskrbnoj mreži.25%). Amortizacija ovih instalacija ne može se postići tijekom radnog vijeka. TT rtm.130 W/m 2 90 W/m 2 50 WIm 2 385 m 2 550 m 2 1 000 m 100 50 kW 200 2 2700 m 2 3900 m 2 7000 m 2 300 400 350 kW 500 kW Nominalni termički učinak GRIJANJE DIN 4701. 4705. rezi-. veličina 22m3) potrebna za termički učinak = 350 kW Prednosti i nedostaci daljinskog grijanja. Niske cijene goriva. Preporučljivo za vodozaštitna područja. Strah od eksplozije plina. Potreban veliki skladišni prostor. 4725. Visoka cijena energije. o . rezu. Loženje uljem. Toplina se proizvodi u blokovskim toplanama ili energanama izmjenom energije u toplinu. Velika emisija štetnih tvari. Ovisnost o opskrbnoj mreži.0 m i Dovod zraka Prednosti i nedostaci loženja plinom. Prijelaz s ulja na plin zahtijeva preinake dimnjaka. Ne ovisi se o uvoznim energentima. 4756. Za grijanje zgrada rijetko se upotrebljava kameni i mrki ugljen te drvo. Viša cijena energije. U najamnim zgradama gubi se dio moguće najamnine zbog skladišnog prostora za gorivo. 4108. Lako se regulira. energija vode. Ložionica s 2 vrata (J) Ložišta s temičkim učinkom iznad 50 kW zahtijevaju vlastitu ložionicu | Dimnjak / / / / / / / / / V T Ložionica s 8 m 3 = 2. Daljinsko grijanje je za razliku od glavnih prenositelja energije pos- Ložionica (minimalne veličine 8m3) potrebna za termički učinak = 50 kW C 7 / k / / I / / / / / / / / / / / l— Presjek Dimnjak V / / / / / / / / / / / / 7 7 7 / Odvod zraka Ložionica1 s 22 m 3 1 Ss2.r a c r t a li 21 i a m ta . Ta goriva emitiraju velike količine tvari koje su štetne za okolinu.. Kruta goriva. Ložionica s 2 2 m 3 Vrata ložionice otvaraju se van " .Odvod -Povratni vod • r t a o .» Q D Instalacije grijanja razlikuju se prema vrsti energije i vrsti grijaćih površina. Manja cijena goriva (u odnosu na plin oko 10 .

16 0.GRIJANJE -»tu 0 U g r a đ e n ispod p o d a g) U g r a đ e n ispod p o d a h ) U g r a đ e n ispod p o d a s usisavanjem zraka s usisavanjem s obostranim iz prostorije hladnog zraka usisavanjem i)Konvektor iza klupe (2) Različite mogućnosti ugradnje konvektora prema GEA Visina hl / 4 0 min.345 0. u stambenim su prostorijama samo ograničeno uporabivi-> 0 .255 0. a ispod 20% (§). Trajno grijanje prostorija električnom strujom. Konvektori bez ventilatora nisu pogodni za grijanje niskom temperaturom jer njihov učinak ovisi o količini zraka koji prolazi. U nekim slučajevima se javlja značajno smanjenje korisnog učinka. Ohlađeni zrak teče preko poda opet prema grijaču.306 0.24 0.12° 0. Kod konvektora se toplina ne prenosi zračenjem nego izravno na molekule zraka. Prednosti akumulacijskog grijanja strujom. Prednost je struje u grijanju povremeno korištenih prostorija. Vrijede isti uvjeti kao za konvektore iznad poda. m 4HWI50 H Dužina u mm 300 450 600 Razmak nosača H2 u mm 200 350 500 Dubina C u mm 250 160 220 110 160 220 110 160 220 Površina za ličenje po članku (m2) 0. garaže. Presjeci prostora za dovod i odvod zraka moraju biti jako dimenzionirani 0 .12 0. zanemariva je potreba prostora.21 0.14 0. Zbog buke koju proizvode ventilatorski konvektori.255 0. Razmak nosača u mm 200 350 H2 c Dubina /C_H c K o d d u b o k i h radijatorskih niša preporučuje s e ostaviti p r o r e z e u mm 280 430 m i 580 500 111 680 980 77777777777. stalna pripravnost za rad.48 1000 900 Grijanje strujom.205 0. mogu se kod konvektora s nedovoljnom visinom okna (npr. nema otpadnih plinova. Drugačije je ako se grijač nalazi uza zid nasuprot prozoru.44 0. Prikazano je kretanje zraka unutar grijane prostorije.185 0. Zbog toga se konvektori mogu maskirati ili ugraditi tako da se ne smanjuje toplinski učinak. 600 900 u mm 250 70 110 160 220 70 110 160 220 160 70 160 220 Površina za ličenje po članku (m2) 0. a time i o razlici temperatura grijaćeg tijela . niski su troškovi održavanja. Slično tome se u akumulacijskim pećima ili bojlerima odgovarajući dijelovi zagrijavaju u vrijeme slabog opterećenja mreže. npr. moguće je samo u posebnim prilikama. crkve. Konvektori. od 20% do 70% odgovara @>. Raspored @ odgovara udjelu preko 70%. struji uz prozor prema stropu i hladi se na vanjskim i unutarnjim zidovima.205 0.185 0. Nedostatak im je intenzivno komešanje zraka i kovitlanje prašine.34 0. Ako su maske metalne. nema skladištenja. toplina se zračenjem gotovo u cijelosti prenosi na zrak u prostoriji. Glavne prednosti: kratko vrijeme za postizanje odgovarajuće temperature. Treba paziti na zadovoljavajuće mogućnosti čišćenja.58 Mjere za ugradnju lijevanih radijatora prema DIN 4720 Dimenzije lijevanih radijatora prema DIN 4720 Visina h. Za razliku od podnog. 107 0 . Učinak konvektora ovisi o visini okna iznad grijaćeg tijela. Grijaća tijela mogu se na razne načine maskirati.155 0.09 0. ali ako su od materijala niske toplinske vodljivosti. niski troškovi instalacija. iznimka je akumulacijsko grijanje jeftinijom noćnom strujom. Mjere za ugradnju čeličnih radijatora prema DIN 4722 ^g^ Dimenzije čeličnih radijatora prema DIN 4722 DD f h i D u ž i n a po "članku 4 6 m m i - © i fS I- é I i +1 s 1 igy m '/////////V. Akumulacijsko grijanje strujom. zbog visoke cijene struje. podni konvektori) ugraditi ventilatori. čist pogon.zrak u prostoriji. nema skladištenja goriva. portirnice. toplina se zračenjem u znatnoj mjeri gubi -> s.285 0. Nije potrebno ložište ni dimnjak. Konvektori ispod poda @ . 107. Da bi se povećao učinak. Za akumuliranje se koristi vrijeme niske potrošnje struje u distribucijskoj mreži. r>> V V 35 H 821 1 a) Horizontalnob) Horizontalno ffl s_|amelama E E H w Različiti oblici plašta vertikalnih vodova kod cijevnih radijatora Presjek kroz plosnato grijaće tijelo 821 ® m 1 ) Horizont 2-redno 1001 1 I) Vertikalno 2-redno © 106 Cijevni radijator (3-cijevni) Prikaz različitih pločastih grijaćih tijela . Zrak se zagrijava na grijaču.18 2 0. Podno grijanje zasniva se na tome što se noću pod grije a danju se toplina iz njega prenosi u zrak prostorije. ovaj se oblik grijanja može regulirati. Tada se zrak hladi na prozoru. pa onda teče hladan preko poda prema grijaču i zagrijava se tek tamo s. Primjenjuje se kao električno podno grijanje i za grijaća tijela poput termoakumulacijske električne peći i električnog bojlera. Raspored ispod podnih konvektora ovisi o udjelu prozora u ukupnoj potrebi topline prostorije.

p l o č i c e 15 mm u .2 m m -aluminijske lamele . ili se postavljaju čelični spremnici proizvoljnog obujma (5) Podno grijanje (mokro polaganje) Slojevi poda odozgo prema dolje: . U tom slučaju dolazi do jednolikog zagrijavanja zraka u prostoriji. ili tapison . uslijed kretanja zraka površinom poda. Grijači s velikim udjelom konvekcije uzvitlaju kućnu prašinu.h a s u r a od mineralnih vlakana 13/10 kao akustička izolacija (ako je potrebno) (S) Podno grijanje (termički moduli) Slojevi poda odozgo prema dolje: . Kod ukopanih spremnika mora postojati osiguranje od propuštanja.m o n t .folija 0. ploča Krivulje temperature u prostoriji za termičko .p l o č i c e 10 mm. ovisno o vrsti podne obloge. Prostor sa spremnicima mora biti pristupačan. tj. Do sada su se. npr.p l o č i c e 10 mm. Spremnici moraju imati instalacije za punjenje i odzračivanje. estrih ploče 19 mm . perfortrana obloga grijaćeg tijela A Širina okna . Spremnici moraju stajati u posudi koja može primiti cjelokupnu količinu ulja. Količina loživog ulja mora biti dovoljna (2) Kretanje zraka A pri grijanju radijatorima i B kod stropnog grijanja I Zatvorena obloga gnjaćeg tijela 3 otvorena odn. Prijenos topline na zidove i strop obavlja se zračenjem. iznositi 70-110 W/m 2 . ali se to može riješiti dodatnim grijačima. zidno grijanje. drva ili tekstila.polistirolska podloga s utorima za cijevi 4 0 mm .3 mm . U slučaju nužde mora prostorija u kojoj su spremnici primiti cjelokup- ^^Betonskapl'o nu količinu ulja. zanemarivala grijaća tijela. Podno grijanje. U zgradama se postavljaju baterije spremnika od sintetike.PE.15 m 2 kW. Panelna grijanja sastoje se općenito od velikih površina na graničnim površinama prostorija. čiji je obujam po 500 2000 litara.P E .5 mm) . uz uglavnom razmjerno niske temperature. Problemi se javljaju samo kad su prozori suviše veliki.psihološku ocjenu sustava grijanja 107 . Vrste panelnog grijanja: podno grijanje.1 0 litara po kubičnom metru grijanoga prostora.e s t r i h 4 5 mm . Kao podna obloga prikladna je gotovo svaka uobičajena obloga od keramike.k l i z n a folija 0. U vodozaštitnim područjima propisuju se maksimalne količine i dodatne sigurnosne mjere. ali otpor prolazu topline ne bi trebao biti veći od 0. mreža za cijevi .2 mm -termoizolacija PST 33/30 Vodove stropnc«/ grijanja treba uz vanjske zidove položiti na manjim razmacima koji se izrađuju zavarivanjem na mjestu gdje se postavljaju.a r m a t u r n a mreža ( 0 3. Toplinski učinak može. (4) Podno grijanje (8) Podno grijanje (suho polaganje) Slojevi poda odozgo prema dolje: .C+2k E Razmak nosača radijatora B Razmak od poda minimalno H Min.2 mm -termoizolacija PST 33/30 Slojevi poda odozgo prema dolje' . Kod podnog grijanja se toplina od površine poda predaje zraku u prostoriji. Pogodna su dakle grijaća tijela kod kojih su ispunjeni sljedeći uvjeti: što je moguće manji udio konvekcije i mogućnost čišćenja bez teškoća. pa ona intenzivnije dolazi u dodir sa sluznicama. Približna prosječna godišnja količina loživog ulja iznosi oko 6 .novi gornji pod s nosivim slojem (visina promjenjiva) . Prijelaz topline u zrak je konvektivan. lijepljene. ali i zidovima i stropu. Uskladištenje loživog ulja. To se postiže jednoslojnim pločama bez konvekcijskih lamela i rebrastih radijatora. U kotlovnici se smije uskladištiti najviše 5 m 3 .PE-folija .estrih (visina iznad cijevi min. 4 5 mm) . Osim toga se kod grijača s konvekcijskim lamelama javljaju nerješivi problemi glede čišćenja.f o l i j a 0. U određenim vremenskim razmacima mora se provjeriti nepropusnost spremnika.posteljici od morta 30 mm .vodilice . kad je riječ o mjerama protiv alergija na kućnu prašinu odnosno grinje. dvostruke stijenke ili unutarnja obloga od sintetičnog materijala.termički modul s termoizolacijom © Stropno grijanje s aluminijskim kasetama Zidni uređaj za grijanje zraka 16° 20° 24" 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° Razvod zraka pom. podnim konvektorima. npr.GRIJANJE -»tu Treća je mogućnost da umjesto grijaćeg tijela pod služi za zagrijavanje prostorije. Osim toga se propisuju ventili protiv prelijevanja i uređaji koji signaliziraju istjecanje ulja (npr.f o l i j a 0.a r m . lijepljene . mjera ukupne visine 70 mm bolje 120 mm K Udaljenost od zida odn obloge.P E . pri ukopanim spremnicima). O problemu alergija na kućnu prašinu u grijanim prostorijama. stropno grijanje. C Dubina gnjaćeg tijela (1T) Promjene emisije topline pri različitim načinima oblaganja grijaćih tijela za najmanje 3 mjeseca i najviše za jednu sezonu grijanja.

GRIJANJE -» Q P

E3-

JiE^

tí!

©

Razne mogućnosti postavljanja normiranih spremnika loživog ulja

250 mm

250 mm

250 mm

250 mm

H

E

H

(2)

Iskop jame za spremnik loživog ulja u zemlji

Estrih za podno grijanje mora odgovarati D I N - u 1 8 5 6 0 odnosno uputama Središnjeg saveza njemačkih građevinskih obrtnika. Debljina estriha ovisi o njegovoj vrsti, obradi i opterećenju koje mora preuzeti. Kad se primjenjuju cementni estrih ZE 20 i grijaće cijevi koje leže neposredno iznad toplinske izolacije, propisano je prekrivanje cijevi najmanje 45 mm. Ne računajući oblogu poda, to daje minimalnu debljinu od 75 mm. Estrih se pri grijanju širi, a na početku grijanja javljaju se razlike temperature između gornje i donje strane. Zbog tako prouzročenih razlika u širenju, nastaju kod keramičke podne obloge u gornjoj zoni estriha vlačna naprezanja koje može preuzeti samo armatura. Ako postoji parket ili tapison, armatura nije potrebna, jer je tada razlika temperature manja. U propisima o toplinskoj izolaciji postavljaju se, neovisno o izboru termičkih proračuna, posebni zahtjevi za ograničenje provođenja topline kod panelnog grijanja: "Kod panelnog grijanja ne smije koeficijent prolaza topline kroz slojeve promatranog dijela građevine između grijaće površine i vanjske atmosfere, tla ili dijelova građevine sa znatno nižim temperaturama u unutrašnjosti biti veći od 0,45 W/m2" U DIN-u 4 7 2 5 (podno grijanje toplom vodom) navode se najveće dopuštene temperature površine poda: za područja stalnog boravka to je 2 9 ° C , a za rubna područja čija širina ne smije biti veća od 1 m 3 5 ° C . Za kupaonice i kupališta vrijedi najveća dopuštena temperatura poda od 9°C iznad normalne temperature zraka u prostoriji. U normalnim je okolnostima pod tim uvjetima grijanje moguće jer potreba za toplinom rijetko prelazi 90 W/m 2 . Samo u nekim slučajevima, npr. ako su velike površine prozora ili ako prostorija ima više od dva vanjska zida, potrebno je više topline. U tom slučaju treba osim podnog grijanja instalirati i druge, statične grijaće površine ili grijanje toplim zrakom.

730 mm

730 mm

730. mm

Nominalni volumen V u litrama (dm 3 ) 1 000 1500 2 000 (1100) (1600)

Dimenzije u mm max. Duljina I Dubina t (1100) (1720) 720 720 720 Masa m (s priborom) u kg « 3 0 - 5 0 kg * 4 0 - 6 0 kg * 5 0 - 8 0 kg

. .. , ,. Posuda za gorivo od najlona (pohamid), pogled sa strane

Skupina Dosuda za gorivo od naj. , , L ona "T (velicina skuPine m a x ' 5 posuda)

1100 1650 2150

(^9)

Dimenzije posuda za gorivo (skupine posuda) od sintetičnih materijala
Dimenzije u mm (minimalno) Vanjski Debljina lima Duljina promjer 1-struka s 2-strukon I stijenka stij (svaka) di 1000 1250 1600 1600 1600 1600 2000 2000 2000 2500 2500 2500 1510 2740 2820 3740 5350 8570 6969 8540 10120 8800 10800 12800 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4(5) 4 4 Težina u ka od 1,2 B A/C 700 930 1250 1850 2400 2850 3400 4400 5300 6300 790 980 1300 1900 2450 2900 3450 4450 5350 6350

Volumen Vum minimalno 1 3 5 7 10 16 20 25 30 40 50

Svijetla širina 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600

1,1 Jednostijeni 265 325 700 885 1200 1800 2300 2750 3300 4200 5100 6100

©

Spremnik za loživo ulje, pogled sa strane

Spremnik za loživo ulje, pogled sprijeda

60

Težina u kg od 1,3 A 1,7 2,8 3,8 1250 1600 1600 1600 2000 1600 1600 1600 2000 2000 2000 2500 40 50 60 2500 2500 2900 2500 2900 1590 1670 2130 2820 2220 3740 5350 8570 6960 8540 10120 6665 8800 10800 8400 12800 9585 5 5 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 9 7 9 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 500 500 500 500 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600 600 600 600 700 885 1250 1800 2300 2750 3300 4200 5100 6100 2,1 B 2.2 B

_
745 930 1250 1950 2350 2800 3350 4250 5150 6150 -

935 1250 1850 2350 2800 3350 4250 6150 6900

390 390 600 740 930 -

Spremnik — Kontrolna letva

5 6 7 10 16 20 25 30

(T)

Spremnik u kadi

^g^

Predgotovljena betonska zaštitna kada za spremnike

Dimenzije cilindričnih spremnika za ulje (posude) ->

©

108

SKLADIŠTENJE TEKUĆIH GORIVA->QP
60

h

-10

(T)

Spremnici za loživo ulje u prostorijama %
R a z m a k ograničen

Polijevanje spremnika Razmak

Prihvatni prostori moraju u slučaju istjecanja uskladištene tekućine spriječiti njeno razlijevanje u okolinu. Moraju biti u stanju prihvatiti najmanje 1/10 obujma svih spremnika, ili najmanje cijeli obujam najvećega spremnika u prostoriji. Spremnici u prostorijama: prihvatni prostor zahtijeva se ako je obujam spremnika veći od 450 litara. To nije potrebno ako su spremnici od čelika s dvostrukim stijenkama, do obujma od 100000 litara ako postoji uređaj za signalizaciju izlijevanja, ili pojačanja od sintetike armirane staklenim vlaknima, ili kod metalnih spremnika s unutarnjom oblogom od sintetike, sve uz dozvolu nadležnih službi. Prihvatni prostori moraju biti od negorivog, vatrostalnog materijala dovoljne čvrstoće, nepropusni i stabilni, te ne smiju sadržavati nikakve slivnike. Razmak spremnika od zida s dvije strane pristupačnog najmanje je 40 cm, inače je 25 cm, najmanje 10 cm od poda i 60 cm od stropa -» 0 Klase opasnosti: A Plamište ispod 100°C AI Plamište ispod 21 °C AII Plamište od 21°do 55°C A III Plamište von 55° do 100°C B Plamište ispod 21 °C pri 15°C topivo u vodi. Nadzemni spremnici na terenu: prihvatni prostori potrebni su iznad 1000 litara obujma; sve ostalo kao za spremnike u prostorijama. Prihvatni se prostori mogu i oblikovati nasipima. Za spremnike iznad 100 m 3 mora biti razmak do nasipa, zida ili kružnog omotača najmanje 1,5 m. Kod uspravnih cilindričnih spremnika do 2000 m 3 obujma i četverokutnih prihvatnih prostora može se taj razmak reducirati na 1 m. Treba predvidjeti uređaje za odvod vode, ali mora postojati mogućnost njihova zatvaranja. Ako voda može otjecati gravitacijom, treba ugraditi separatore. Nadzemni dijelovi postrojenja moraju biti osigurani od naleta vozila. Najmanji razmak susjednih objekata obujma 500 m 3 jest 3 m; s porastom obujma razmak se povećava, do 8 m za 2000 m 3 . Zbog mogućega požara moraju postojati prilazne prometnice za vatrogasna vozila i opremu -» (§)- (3). Podzemni (ukopani) spremnici: najmanji razmak spremnika od granica 0,4 m, od zgrada 1 m. Spremnike treba usidriti zbog uzgona podzemne vode na prazni spremnik. Nasip iznad spremnika najmanje 0,3 m, najviše 1 m. Ulazni otvori 0 60 cm, iznad svakog zatvoreno okno bez slivnika, najmanje širine 1 m, odnosno 0,2 m šire od otvora slivnika. Ako okno leži na prometnoj površini, mora poklopac biti ispitan na teret od 100kN. Priključna mjesta za punjenje moraju odobriti nadležna tijela ako se radi o zapaljivim tekućinama klase A I, AII ili B. Takva mjesta moraju biti pristupačna za vozila bez manevriranja i osigurana od udara vozila. Tlo mora biti nepropusno, sa zastorom od bitumena, betona, ili tarac sa zalivenim reškama. Odvodi moraju imati separatore. Potrebni su preljevni ventili i uređaji za pražnjenje i ispiranje dostavnih vozila. Spremnici za opskrbu cestovnih vozila, plovila i zrakoplova tekućim gorivima klase A III, npr. loživo ulje i dieselsko gorivo, ne smiju se skladištiti zajedno sonima klaseAl, A l i ili B. Manipulativna područja površina i separatora ne smiju se preklapati. -» @ Svi spremnici moraju biti opremljeni: uređajima za ventiliranje i odzračivanje, s otvorima najmanje 50 cm iznad terena, i zaštićeni od kišnice; uređajima za kontrolu visine punjenja; ulaznim otvorima promjera najmanje 600 mm ili otvorima za vizualnu kontrolu promjera najmanje 120 mm. Osiguranje od groma i elektrostatičkog naboja. Otpornost protiv plamena, te korozije izvana i iznutra, vatrogasni aparati odgovarajućih tipova. Spremnici za dieselsko gorivo ili loživo ulje EL, kojima je obujam veći od 1000 litara imaju automatski uređaj za prekid punjenja preko granične visine i preljevni ventil.

A I Spremnik podzemni

EristupnLpi
10 20 m
Zaštitni pojas p r e m a T R b F 1 1 0 . br. 7 . 8 4 Slobodna površina prema T F b F 2 1 0 br. 4 . 6 1

(?)

Malo skladište tekućih goriva

(J)

Postrojenje za opskrbu gorivom

109

Proizvodnja struje _

Proizvodnja pare f I Proširenje " 1

r-n r i i ! i !

TERMOELEKTRANA
I I I I

D O

Tehnološka para

V

Pomoćna postrojenja ^

Termoelektrana s v r t l o ž n i m s l o j e v i t i m i z g a r a n j e m Svojstvo je termoelektrana pouzdana i ekološki povoljna proizvodnja struje, pare ili vruće vode. U termoelektranama na ugljen, osim tehnika izgaranja prašine, izgaranja na roštilju itd., probila se 80-tih godina i tehnika vrtložnog slojevitog izgaranja. Razvijeni su različiti koncepti i izvedbe, od stacionarnih do cirkulacijskih. Zbog sve zahtjevnije zaštite okoliša, razvoj ide u smjeru cirkulacijskog vrtložnog slojevitog izgaranja. Daljnji se razvoj očekuje od današnjeg atmosferskog prema visokotlačnom vrtložnom sloju. - » ( T ) shematski prikazuje osnovne elemente postrojenja i najvažnije tokove materijala. Jedan od osnovnih elemenata je pogon za proizvodnju pare, koji se sastoji od kotlovnice s više kotlova, bunkera i manjih spremišta za ugljen, pomoćnih postrojenja - električnih filtara, usisnih ventilatora i dimnjaka. Drugi kompleks jest pogon za proizvodnju struje koji sadrži zgradu s turbinama i razvodnikom pare, rasklopnu stanicu s transformatorima, distribuciju struje, elektrotehniku te mjerne i regulacijske uređaje. Nadzor svih sustava i upravljanje njima provodi se iz središnje upravljačke prostorije. Osnovni tokovi materijala su: a) ulazni tokovi kao što su ugljen, loživo ulje ili plin, vapno, pijesak i kondenzat, b) izlazni tokovi - struja, procesna para, pepeo i dimni plinovi, c) interni tokovi kao npr. voda za hlađenje.

Ugljen Vapno1 ulje/plin PijesahT Grnbt Kondenzat P®**80

•+JL


Fini pepeo

3

Shema dispozicije termoelektrane
Grijaće površine Pama turbina [ G ) Generator lehnoktška para

*
Fini pepeo

Priprema i skladištenje krutih i tekućih materijala obavlja se centralno u pomoćnim postrojenjima, odakle se opskrbljuju pojedini potrošači u sklopu termoelektrane. - » © j e shema funkcioniranja termoelektrane s vrtložnim slojevitim izgaranjem i pretvorbom snage u toplinu. Takav se postupak zbiva u industrijskim energetskim postrojenjima i toplanama. Ugljen se kao gorivo mehaničkim transportnim trakama dovodi na vrući pepeo, koji je na povratnom putu, i tako dospijeva u donji dio ložišta; ako se raspolaže suhim vrstama ugljena, prednost se daje pneumatskom ubacivanju izravno u ložište. Pri temperaturama između 800°C i 900°C dolazi do potpunog izgaranja. Potrebni zrak usisava se iz kotlovnice ili izvana, grije u predgrijaču i tlačnim ventilatorom uvodi u ložište kroz sapnice u podu ložišta kao primarni zrak, te kroz bočne otvore na više razina kao sekundarni zrak. Pri izgaranju nastaju vrući dimni plinovi; pepeo koji se nalazi u ložištu intenzivnim vrtloženjem preuzima dio topline izgaranja, dimni ga plinovi povlače sa sobom pa se tako toplina prenosi na grijaće površine u ložištu, sve do ulaska u ciklon. U ciklonu se iz mješavine dimnih plinova i pepela najveći dio krutih čestica izdvaja i povratnim tokom pepela vraća se u ložište - tako se postiže cirkulacija krutih tvari. Vrući se dimni plinovi hlade na sekundarnim grijaćim površinama; ovisno 0 temperaturi stvara se pregrijana para visokog i srednjeg tlaka, te zagrijan kondenzat i zrak potreban za izgaranje. Dimni se plinovi pri temperaturi otprilike 140°C u elektro - ili mrežastim filtrima oslobađaju sitnih čestica i usisnim ventilatorima upućuju u pojedinačne dimnjake ili u jedan zajednički. Kako bi se spriječila emisija sumpora, u odgovarajućim se količinama u ložište ubacuje vapno. Pri prvom punjenju i dopunjavanju cirkulirajućih krutih tvari dodaje se, između ostalog, i pijesak. Proizvedena para visokog tlaka u parnoj se turbini djelomično i nakon ponovnog pregrijavanja kao para srednjeg tlaka dovodi u stanje procesne pare; njena se energija u turbini pretvara u snagu, a ona se u generatoru pretvara u struju. Procesna se para upotrebljava za proizvodnju vruće vode, razne postupke sušenja ili kemijske procese. Para uglavnom daje toplinu kondenzacijom. Kondenzat se, ako treba, pročišćava i vraća u kotao. - > (3) je presjek, a - > (4) tlocrt termoelektrane s dimenzijama osnovnih dijelova. Te dimenzije vrijede za industrijsko energetsko postrojenje srednje veličine, koje proizvodi 200 t/sat pare u svakom od tri kotla, s mogućnošću proširenja za još jedan kotao. Novi pogoni moraju se u postojeće energetske komplekse integrirati uglav n o m u fazama. Pri projektiranju novih objekata treba predvidjeti mogućnost proširenja, ali tako da se time ne prekida kontinuirani rad postojećeg postrojenja; za to unaprijed treba osigurati potrebne površine.

Funkcionalna shema termoelektrane sa sustavom

Poprečni presjek ->• (4) tlocrt termoelektrane

¡1

5

r<
* 1

r-

-v-r.-"

* u

®

Proširenje

Tlocrt termoelektrane s vrtložnim zagrijavanjem

10

v

Instalirana snaga

Pj nst

HIDROELEKTRANE ->Q0
Način građenja, oblikovanje i veličina strojarnice hidroelektrana ovise o prirodnim okolnostima i tipu, obliku kućišta, položaju osovine i broju

P[kW]

strojeva. Što je stroj manji, manji j e i njegov utjecaj na građevinski dio.
V I Prosječno opterećenje.

5 0 % -|

Prateća

Oe p ro 0[?terećen)eTm, f n vt

T

:

1

Tipovi turbina
8 7 6 0 h/a

Područje primjene Velika visina pada (do 1820 m), mali protoci, više sapunice kod velikih protoka Srednje visine pada (između 670 i 50 m) uz velike protoke Vrlo promjenljivi veliki protoci i male visine pada (najviše 70 m) Za snage do najviše 800 kW pri vrlo p r o m j e n j i v i m visinama pada i protocima

Pelton - turbina
1) t a k o đ e r i r e v e r z i b i l n a h i d r o e l e k t r a n a 2) visokotlačna protočna hidroelektrana (bez akumulacije)

Francis - turbina Kaplan - turbina Protočna (Ossberger) turbina

(T)

Dijagram opterećenja mreže i tipovi hidroelektrana

Tip turbine j e karakteriziran specifičnim b r o j e m okretaja. P u m p e reverzibilnih hidroelektrana, koje v i š k o m struje stvaraju zalihe 1 Akumulac. jezero 2 Ulazna građevina 3 Tlačni cjevovod 4 Okno zatvarača 5 Uzvod. razdj. vod 6 Komore zatvarača 7 Pogonska zgrada \v.v. (strojarnica) •>>;•; 8 Nizvodni razdj. vod '•» 9 Odvod 10 Ulazna građevina Uzvodni dio Duljina pogonskog cjevovoda" Hidroelektrana s visoko smještenom akumulacijom i dugim dovodom Nizvodni dio hidroenergije, j e s u centrifugalne p u m p e i o d g o v a r a j u Francisovim turbinama, ali m o g u biti stupnjevite a k o treba svladati velike visine dizanja v o d e . P u m p n e turbine su reverzibilni strojevi za p u m p a n j e i p o g o n turbine. Kućište: Francisovim i Kaplanovim turbinama obično se v o d a dovodi kroz spiralno kućište; kad su manje s n a g e i visine pada vode, m o ž e s e voda dovoditi iz okna. Z a Kaplanove turbine male i srednje s n a g e prihv a ć e n a j e cijevna turbina kod koje j e turbinsko kolo slično b r o d s k o m propeleru i smješteno u cijevi. Kod Peltonovih turbina kućište je s a m o zaštita od prskanja upotrijebljene vode. Položaj o s o v i n e stroja: vertikalan, horizontalan, a kod cijevnih turbina uobičajen j e i kosi položaj. B r o j strojeva: učinak postrojenja se o p t i m i r a n j e m broja dijeli na stroj e v e j e d n a k e veličine. Svaki strojni k o m p l e t s m j e š t e n j e u s v o m bloku čije dimenzije n e p o s r e d n o ovise o tipu i p r o m j e r u turbinskog kola (5), (7), Z a visinu građevinskih troškova, kao i z a besprijekoran

rad p r e s u d a n j e ispravan visinske položaj turbine; o n ovisi o tipu turbine i nadmorskoj visini lokacije. Strojarnica se sastoji od strojnih blokova, tlocrtno približno j e d n a k o velikog bloka z a m o n t a ž u i pratećih prostorija koje treba uz najmanje m o g u ć e t r o š k o v e i duljine komunikacija smjestiti o k o navedenih blokova. Način građenja strojarnice: veličina i oblikovanje prostora iznad stroTlocrt Niskotlačna hidroelektrana sa spiralnom turbinom s vertikalnom osovinom, nadzemna gradnja j e v a slijedi dvije tendencije (izuzetak s u p o d z e m n a postrojenja): kola s m o s t n o m dizalicom, d i m e n z i o n i r a n o m z a prijenos i najvećih dijelova strojeva (tip zatvorene visokogradnje) [Main, Weser]; druga j e m o g u ć nost izgradnja na o t v o r e n o m prostoru, pri č e m u s e najveći dijelovi stroj e v a spuštaju ili dižu kroz m o n t a ž n e otvore e k s t r e m n o nisko smještenog krova strojarnice p o m o ć u portalne dizalice (ili pokretne dizalice) [Inn, Mosel, Saar], D u b o k o postavljanje strojeva - javlja se kod visokotlačnih i reverzibilnih hidroelektrana - tendira p r e m a zatrpavanju nasipnim materijalom (horizontalni strojevi) ili g r a đ e n j u u o k n i m a (vertikalni strojevi). Kod p o d z e m n i h hidroelektrana postavljaju s e strojevi u podz e m n u prostoriju, izvedenu rudarskim m e t o d a m a , po m o g u ć n o s t i u čvrstoj stijeni i s m a l o m količinom konstrukcijskog betona.

^Jj

Strojarnica s nagnutom cijevnom turbinom i ledobranom

©

Hidroelektrana s vertikalnom Kaplan-turbinom, nadzemna gradnja

Pogonska zgrada

03Om 'I Pogonska zgrada sa slobodno stojećom strojarnicom

P o d z e m n i prostor F = 6 7 0 m 2

©

Pogonska zgrada pokrivena nasipom

Hidroelektrana u oknu

(9)

Podzemna hidroelektrana

111

SOLARNA ARHITEKTURA
Ekonomska razmatranja zapravo su potaknula projektante i investitore da potraže alternativnu energiju prema uobičajenim izvorima fosilne energije. Danas se tome pridružuje jednako važna nužnost zaštite okoliša. Energetski ispravnim građenjem može se potreba energije stambene zgrade smanjiti za približno 50% u usporedbi s konvencionalnom izgradnjom. Energetska bilanca zgrada Dobici energije: izvor energije svakoj je zgradi besplatno na raspolaganju. U našem je klimatskom području Sunčevo zračenje ipak toliko slabo da je za grijanje prostorija, pripravljanje tople vode, rasvjetu i pogon kućanskih uređaja potrebna dodatna energija. Gubici energije: najveći gubici energije iz zgrade nastaju gubitkom topline kroz prozore, zidove, stropove i krovove. Razmatranja o energetski ispravnom građenju Potrebna energija za stambenu zgradu može se znatno smanjiti na tri osnovna načina: 1. smanjenjem gubitaka topline, 2. povećanjem korištenja energije Sunčevog zračenja, 3. promišljenim ponašanjem korisnika u svrhu poboljšanja energetske bilance. Osnova za smanjenje gubitaka topline iz zgrade može se dobiti već pri izboru lokacije zgrade. Unutar malog područja neke regije već postoje različiti uvjeti, npr. visinskim položajem zemljišta mijenjaju se prilike vjetra i temperature. Relativno povoljni mikroklimatski uvjeti postoje na južno orijentiranim padinama ako je zemljište na njenoj gornjoj trećini, ali ispod sljemena. Važnu ulogu pri energetski ispravnom građenju ima i oblik zgrade. Fasade zgrade u izravnoj su vezi s vanjskom klimom i predaju vrijednu energiju okolnom zraku. Projektom zgrade treba dati što manju površinu fasada u odnosu na ukupno izgrađeni obujam zgrade. Treba težiti obliku kocke, a idealni je primjer polukugla. Ove teoretske postavke vrijede samo za slobodnostojeće jednoobiteljske kuće.

Hi3«)-i400t;;:;Xf-:-Hi5(X>-i600| MM1400-1500|

11600-1700 ^^^1800-1900

"~"]1700-1800 Prosječan broj sati osunčanja godišnje

©

Sunčane zrake / trajanje osunčanja « = 30

/f đ
./V"
l y i/

\ N

a = 45

N

sV S •-V

x

90

a

= 60

\

%

a = 90

\

V \ NN

Slječan Veljača

Ožujak Travanj

Sviban

Lipanj

Srpanj

Kolov.

Rujan

Listop.

Studen Prosin. Gubici Sunčevog zračenja na ulasku u kuću (primjer)

©

Djelotvorno globalno zračenje pri različitom nagibu a kolektora (prosječne vrijednosti za Njemačku prema mjerenim podacima njemačke meteorološke službe)

Kut upada Sunčevih zraka p (visina Sunca za geografsku širinu 50° sjeverno

(5) W

Svaki pojedini utjecajni faktor treba pažljivo ispitati kako bi se gubici pažljivo ispitati kako bi se gubici Sunčevog zračenja smanjili koliko je moguće

/g\ W

0 v j s n o s t ko|jčine zračenja na neku po vršinu

o kutu upada zraka

•of

\\>

l !
(4)

f

f

I

!

U

I

I

I

|

Godišnji tijek optimalnog nagiba a za Njemačku

©

Oba utjecaja djeluju istovremeno na dvije veličine, promjenu visine i promjenu kuta azimuta

112

Južno orijentirane površine u nagibu 55° do 65° omogućuju najveće iskorištenje Sunčeve energije tijekom hladnih zimskih mjeseci

SOLARNA ARHITEKTURA

-> Q P
Organizacija tlocrta Kad je posrijedi pasivno korištenje Sunčeve energije, toplina se dobiva izravnim zračenjem i akumuliranjem u određenim dijelovima zgrade, npr. zidovima, podu. Iz toga proizlazi logična organizacija tlocrta. Stalno korištene stambene prostorije neka budu orijentirane prema jugu i opremljene velikim prozorima. Korisno je u području za stanovanje i boravak predvidjeti zastakljene prostorije. Za to postoje važni razlozi: 1. proširuje se stambena površina, 2. dobiva se Sunčeva energija, 3. stvara se termička tampon - zona. Manje korištene, hladnije i negrijane prostorije s malom potrebom dnevnog svjetla trebaju se orijentirati prema sjeveru. Te prostorije imaju funkciju tampona između toplog stambenog prostora i hladne vanjske klime. Korištenje Sunčeve energije Korištenje Sunčeve energije može biti aktivno i pasivno. Aktivno korištenje Sunčeve energije znači primjenu tehničkih uređaja, npr. sunčanih kolektora, cijevnih vodova, sabirnih posuda, pumpi itd. za prijenos Sunčeve energije. Za investiciju i održavanje takvog sustava potrebno je mnogo novca. Taj se novac može vratiti samo uštedom troškova energije. U jednoobiteljskim zgradama takvi sustavi nisu ekonomični. Pasivno korištenje Sunčeve energije - znači upotrebu određenih dijelova građevine za akumuliranje topline, npr. zidova, stropova, staklene strukture. Korisni učinak ovog sustava ovisi o određenim čimbenicima, a to su: 1. klimatske okolnosti: srednja mjesečna temperatura, geometrija osunčanja odnosno Sunčevog zračenja, trajanje osunčanja, zračenje energije; 2. način korištenja Sunčeve energije: neposredno korištenje, posredno korištenje; 3. izbor gradiva: sposobnost površinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline.

Južno orijentirane površine u nagibu od 30° do 60° daju suprotno gornjem dobro iskorištenje energije tijekom prijelaznih razdoblja (to su mjerodavna godišnja doba za optimiziranje osunčanja kuće) Južno orijentirane površine u nagibu 0° do 30° su tipične za korištenje ljetnog Sunca (npr. za kolekotre za grijanje vode za kućanstvo). One su najprikladnije za skupljanje energije difuznog zračenja.

©

Iskorištenje Sunčeve energije ovisno o nagibu

ft

¿t)

Kombinacija različito nagnutih kolektora \ „.»"»i""«,, 1

V
¿A 50% l

f™ ,

1

®

Blago nagnute i kose plohe su prikladne za prikupljanje difuznog zračenja

®

Nasuprot tome vertikalni prozori primaju pri pokrivenom nebu samo do 50% difuznog zračenja

©

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam direktnog zračenja (nebo bez oblaka)

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam difuznog zračenja (oblačno nebo)

A
(7)

J

Gubici topline i rezlike temperature ovisno o položaju na terenu

©

Direktno korištenje Sunčeve energije kroz zastakljenu površinu

©

Indirektno korištenje Sunčeve energije kroz Trombe-zid

Polovica kocke sa 4 kompaktne jedinice (fT)

1 Razdvojenog ^ Naslagano

®

Optimiranje površine. Gubitak topline opada proprcionalno redukciji površine

Zimski dan. Upadajuće Sunčevo zračenje grije zrak između stakla i Trombe-zida. Otvorenim gornjim i donjim zaklopnicima zrak se u prostoriji kreće i grije.

Zimska noć. Zagrijani zid djeluje u prostoriji kao grijaće tijelo. Zrak između vanjskog ostakljenja i Trombe-zida pri zatvorenim zaklopnicima smanjuje gubitke topline.

113

SOLARNA ARHITEKTURA

Istok

Staklenik: Suptropska vegetacija, prosječna relativna vlažnost zraka 40 - 65%, visok sadržaj kisika, mogućnost upotrebe oko 300 dana u godini

Veliki ventilacijski otvori su važan preduvjet za regulaciju klime u stakleniku tijekom ljetnih mjeseci

©

Uređaj za zaštitu od Sunca postavljeni izvana su učinkoviti jer Sunčevo zračenje ne dopire u prostoriju, ali nisu trajni jer su izloženi vjetru i nevremenu

©

Dogradnje s vanjske strane: zimi osunčane što je više moguće. Nedostatak je eventualno zasjenjenje od susjednih objekata

®

Ljeti zasjeniti koliko je moguće. Lisnatim drvećem, grmljem i slično postiže se ciljana klimatizacija

(5)

Gradska sunčana kuća. Zimski vrtovi za dvije etaže

Arh.. Planungsteam LOG

Otvoreni kamin

(6)

Mogućnost dogradnje ostakljenih dijelova zgrade pri postojećim objektima

©
1 2 3 4

Obiteljska kuća sa staklenikom Arh. Bela Bambek, Aichwald

Funkcija hipokaustičnog zabatnog grijanja

®-®
Dnevni boravak Blagovaonica Staklenik Ulaz 5 Gosti 9 Spavaća soba 13 Gosti 6 Kućna radion. 10 Garderoba 14 Dječja soba 7 Kuhinja 11 Kupaonica 15 Balkon 8 Kamin 12 Ostava

m e t o

M
(If) Tlocrt prizemlja Arh. Berndt (lÖ) Tlocrt kata (li) Presjek - » ® @ Tlocrti 1 Hodnik 2 Kućna tehnika 3 Ostava 4 Podrum 5 Vlažni podrum 6 Dvojna garaža 7 Vjetrobran 8 Predsoblje 9 Dnevni boravak 10 Blagovaonica 11 Kuhinja 12 Prostorija za domaćinstvo 13 Djeca 14 Zimski vrt 15 Akumulacijska površina 16 Spavaonica 17 Balkon Prizemlje

®

Kat

Arh.. Planungsteam LOG

114

SOLARNA ENERGIJA
U kućanstvu treba po osobi oko 1,5 m 2 površine kolektora i oko 100 litara volumena spremnika za vodu - » ® . Jednoobiteljsko kućanstvo sa 4 člana treba za pripremu tople vode kolektor od 30 cijevi sa 3 m 2 površine apsorbera. Kolektor ovisno o osunčanju prikuplja 8,5 - 1 4 , 0 kWh na dan. To je dovoljno da zagrije 200 - 280 litara vode -> © . Svaka solarna instalacija zahtijeva za sada i sustav za grijanje, jer se izravno Sunčevom energijom u dogledno vrijeme ne može grijati.

10 80 90100 Trad. kuća Trad. kuća Niskoener1982 1995 getska kuća Potrebna toplinska energija za toplu i pitku vodu obiteljske stambene zgrade
Zgrada Zgrada - - Zgrada ™ Zgrada s s s s

150

min. termoizolacijom flSOVV/m2) poboljš. termoizolacijom (13QWnf) dobrom termoizolacijom (150W/rrf) vrlo dobrom termoizolacijom (70 W/rrf)

©

Potrošnja energije u domaćinstvu Topla voda 88 litara Hladna voda 28 litara

© P o t r e b a topline i potrošnja goriva u stambenim zgradama ovisno o termoizolaciji Kut nagiba kolektora^

Higijena tijela Pranje, rublje Pranje posuđa Ostalo čišćenje Ukupno

©

53 18 10 7 88

litre litara litara litara litara

Toaleta 201 Piće, kuhanje 4 I Pranje automobila Vrt _4J Ukupno 28 I

Sunčeva energija može se doW / / / / / / / / / / / / / / y > bivati aktivno i pasivno. % Nagib 100 Aktivno dobivanje Sunčeve energije: primjena tehničkih uređaja, npr. sunčani kolektori, cijevni vodovi, sabirni spremnici, pumpe itd. za prijenos Sunčeve energije.
0 ) 20 40 60 Kut nagiba kolektora Apsorber 1
¡ Upravljački

Potrošnja vode u domaćinstvu

Kuća Kolektor

n n
130°-138°

Pasivno dobivanje Sunčeve energije: primjena određenih dijelova građevine za akumuliranje topline, npr. zidovi, stropovi, staklene strukture: korisni učinak tog sustava ovisi o različitim faktorima: 1. klimatske okolnosti - srednja mjesečna temperatura, geometrija osunčanja odnosno Sunčevog zračenja, trajanje osunčanja, zračenje energije; 2. način korištenja Sunčeve energije - neposredno korištenje, posredno korištenje; 3. izbor gradiva - sposobnost površinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline. Različite tehnologije: 1. Solarna termija: termičko korištenje solarne energije služi se kolektorima. Pojam kolektor znači prikupljanje ili "hvatanje". Solarna termija služi za grijanje vode.

\45°-53° Korištenje sučevog zračenja
^ 1 = kolektor J(-\ 2 = dovod i odvod !s " \ O j 3 = osigur. s o l a m o g postroj. m . 4 = regulator

(s)

Polumjer osunčanja zimi

Apsorber za bazen Cijev izmjenjivača topline Kondenzator Tekućina za prijenos topline •Termo izolacija

^

J

\ ^ '//
V. •

A

Presjek termičke cijevi S ^j)

J //

//

Vakuum - cijevni kolektori Standardna solarna tehika => Niska temperatura potrošne tople vode Grijanje bazena - prostorija Niska temperatura za grijanje prostorija

Termičko iskorištenje solarne energije

^
=>
r

CI'
Pasivna solarna energija iOO

LEn
>

2. Solarna struja: fotovoltaža (PV) neposredna je pretvorba Sunčevog zračenja u istosmjernu električnu struju uz pomoć solarnih ćelija.

Koncentrirani solarni kolektori
P a r a visoke temperature z a tehnološku energiju i električnu energiju

Fotoelektrično iskorištenje solarne energije

<¿á
Solarne ćelije

=>

Električna energija

©

Solarno postrojenje za potrošnu vodu

Solarne tehnike (shematski prikaz)

115

HLADNJAČE

C ä

DIN 4701, 4 7 1 0 Q p Kad je riječ o novogradnjama i prvoj ugradnji, zamjeni ili obnovi vanjskih dijelova postojećih zgrada, ne smiju se prekoračiti granične vrijednosti prolaza topline iz tablice -» @ (maksimalni koeficijenti toplinske provodljivosti). Treba se držati propisanih debljina termoizolacije. Ako se stropovi ispod neizgrađenih tavana i ispod stropova prostorija koje iznad ili ispod graniče s otvorenim prostorom obnavljaju tako da se: a) krovna obloga (uključivši oplatu) zamjenjuje neposredno ispod krovne obloge, b) oblaže pločama ili pločastim građevnim elementima koji nisu neposredno prigrađeni, vezani žbukom ili lijepljeni, ili c) ugrađuju slojevi termoizolacije, vrijede zahtjevi prema -» @ redak 3. Jačine vjetra Brzina u m/s

1-10 Enscheds K Osnabrück

i Frankfurt ad 0.

; f l \ w ü b e r W""" Ü T *lsipzig\Meissen) v t-n Jf . / »Gera Dresden 7Fulda4 , QhV ^ • > »Plauen

r

»Eger
Bayreuth (.

Saarbrücken Karlsruhe/« Strossburg

• Nürnberg W über 600m ü.NN
Izotermička karta najnižeg dvodnevnog prosjeka temperature Passau z r a k a u ° C ( 1 0 puta u 2 0 godina), razdoblje 1 9 5 1 . - 1 9 7 0 . Sastavila '.^•Salzburg njemačka meteoroloured Offenbach/Main

©
Smjer \vjetra Mjesec^^ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje [2) 3,8 5,1 5,5 5,3 4,7 4,9 5,3 4,5 4,5 4,4 4,8 5,1 4,9 3,8 4,4 4,4 4,1 4,4 4,4 3,7 3,3 3,2 3,1 4,0 4,1 4,0 4,3 3,8 5,0 4,4 4,3 3,7 3,0 3,4 3,0 2,8 3,7 4,0 3,9 4,2 3,9 3,5 3,9 3,6 3,2 2,9 3,4 3,1 3,0 4,0 3,6 3,6 3,9 4,5 3,5 4,2 3,5 3,3 3,4 3,5 3,7 3,1 4,0 4,9 4,0 5,4 6,4 6,6 6,6 5,7 4,7 5,3 5,3 5,3 5,9 7,7 7,1 6,1 S SI

£? Berchtesgaden š k a s l u ž b a , c e n t r a l n i

0 tišina 1 tihi propuh 2 laki vjetar 3 slabi vjetar 4 umjereni vjetar 5 svježi vjetar 6 jaki vjetar

0 1-2 2-4 4-6 6-8 8-10 10-12

7 vihor 8 olujni vjetar 9 oluja 10 jaka oluja 11 orkanska oluja 12 orkan

12-14 14-17 17-20 20-24 24-30 preko 30

I

JI

J

JZ

Z

SZ

Prosjek Prosjek bez tišine s tišinom vjetra vjetra 4,6 5,2 5,2 5,8 4,9 4,8 6,3 4,4 4,6 4,7 6,7 5,9 5,2 4,6 5,2 5,2 5,8 4,9 4,8 5,3 4,4 4,6 4,7 6,7 5,9 5,2

6,9 6,8 7,0 6,9 6,2 5,5 6,3 6,3 5,7 7,0 8,4 8,1 6,8

6,3 6,7 7,0 7,7 6,3 6,4 7,0 7,0 6,4 6,4 9,1 8,3 6,8

Prosječne brzine vjetra u m/s; zračna luka Frankfurt/Main Smjer \vjetra S SI I

JI
1,3 1,6 1,0 1,5 1,8 1,7 1,7 1,8 1,4 1,6 1,2 1,2 1,6

J

JZ

Z

SZ

Mjesec\ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje (3) 1,8 2,9 3,3 3,9 3,1 3,2 3,0 3,0 2,9 2,6 2,1 2,6 3,1 2,3 2,6 3,1 3,7 2,5 2,6 2,6 2,6 2,5 2,3 1,5 2,1 2,6 2,1 1,9 2,1 1,9 2,2 1,7 1,7 2,0 1,6 2,1 1,3 1,7 1,9 2,7 3,1 2,8 3,4 3,0 2,3 2,8 2,6 3,4 3,0 3,4 3,8 3,1 3,5 4,9 4,2 5,1 4,2 3,7 3,8 3,7 4,1 4,0 4,6 5,4 4,3 4,0 4,4 4,6 4,9 4,8 4,5 4,4 4,2 4,2 4,4 5,1 6,1 4,7 3,6 3,6 3,4 4,0 3,3 3,6 3,2 3,6 3,4 3,4 3,6 5,0 3,6

Prosjek Prosjek bez tišine s tišinom vjetra vjetra 2,5 3,3 3,2 3,9 3,3 3,1 3,2 2,9 3,1 3,0 3,7 4,0 3,3 2,5 3,2 3,2 3,9 3,3 3,0 3,2 2,9 3,0 3,6 3,6 4,0 3,2

Rashladne prostori Pri određivanju potrebne hladnoće za hlađenje prostorija treba uzeti u obzir činjenicu da različita roba zahtijeva određenu temperaturu, vlažnost, izmjenu zraka, trajanje hlađenja odnosno smrzavanja, način skladištenja itd. -» s. 115 Q . Nadalje treba voditi računa o specifičnoj toplini robe, klimi, obilježjima građevine, položaju, toplini od rasvjete i prometu unutar hlađenog prostora. Proračun potrebne hladnoće obuhvaća: 1. rashlađivanje robe koju treba hladiti odnosno zamrznuti (hlađenje do točke smrzavanja - smrzavanje - pothlađivanje) (Q = m cp At). Ako treba robu zamrznuti, mora se na točki smrzavanja oduzeti potrebna količina topline, pa je poslije toga specifična toplina robe manja. Smanjenje vlage iznosi oko 5%; 2. rashlađivanje i sušenje zraka koji struji; 3. dotjecanje topline kroz zidove, stropove, pod; 4. gubitke uslijed prometa (otvaranje vrata), osvjetljenja (prozori), topline od rasvjete, kao i rada pumpi i ventilatora; 5. kondenzaciju vodene pare iz zidova -» s. 123-130. Hlađenje mesa Svježe zaklano meso rashlađuje se u prostoru za prethodno hlađenje pri 280,15K do 281,15K i relativnoj vlažnosti od 85 do 90% tijekom 8 do 10 sati sa 303,15K na 288,15K, zatim u rashladnom prostoru na 275,15K do 281,15K pri relativnoj vlažnosti od 75% tijekom 28 do 30 sati. Hlađenje i skladištenje je odvojeno. Gubitak težine u 7 dana 4-5%. Danas se sve više primjenjuje brzo rashlađivanje u rashladnoj prostoriji bez prethlađenja, gdje se mesu temperatura od 303,15K pri klanju spušta na temperaturu skladištenja od 274,15K, pri izmjeni zraka od 60 do 80 ciklusa / sat i relativnoj vlažnosti od 90 do 95%.

Prosječne brzine vjetra u m/s; Bremerhaven Max. koeficijent prolaza topline W/(m2K)1> 0,60 Minim, zahtijevana debljina termoizolacije bez proračuna 2) 50 mm

Elementi građevine

Vanjski zidovi Prozori Stropovi ispod neizgrađenog tavanskog prostora i stropovi (uklj. kosi krov) koji ograničuju prostoriju prema gore ili dolje u odnosu na zrak izvana Podrumski stropovi i podne ploče, te zidovi i ploče koje graniče s negrijanim prostorijama
11 2)

Dvostruko ili izolacijsko ostakljenje 0,45 80 mm

0,70

40 mm Max. vrijeme skladištenja pri različitim temperaturama i postocima vlažnosti (0 K = 273,15°C) 4 8 12 16

Koeficijent p r o l a z a t o p l i n e m o ž e s e u s t a n o v i t i iz p o d a t a k a o s l o j e v i m a e l e m e n t a g r a đ e v i n e P o d a t a k o debljini o d n o s i s e n a provodljivost t o p l i n e X = 0 , 0 4 W / ( m K ) . A k o s e u g r a đ u j u m a t e r i jali d r u g a č i j i h k o e f i c i j e n a t a provodljivosti t r e b a d e b l j i n e t e r m o i z o l a c i j s k i h s l o j e v a o d g o v a r a j u ć e prilagoditi. U o b i č a j e n i m a t e r i j a l i o d m i n e r a l n e v u n e ili p j e n a s t e s i n t e t i k e m o g u s e r a č u n a t i s k o e f i c i j e n t o m provodljivosti o d 0 , 0 4 W / ( m K ) .

© O g r a n i č e n j e prolaza topline pri prvoj ugradnji, zamjeni i obnovi elemenata građevine

©

V r e m e n s k e jedinice

116

Roba za hlađenje

Temperatura K

Kretanje zraka M. = srednje St. = jako D. = u tami

Relativna Trajanje vlažnost skladištenja zraka u%

HLADNJAČE
HLAĐENJE I SMRZAVANJE MESA -» Q P Proces smrzavanja mijenja stanje i raspodjelu vode u mesu, ali se sastav mesa ne mijenja. Smrzavanje govedine je na 261,15K, svinjetine na 258,15K pri relativnoj vlazi od 90%. Vrijeme smrzavanja: ovčetina, teletina, svinjetina 2 do 4 dana; govedina - stražnja četvrtina 4 dana, prednja četvrtina 3 dana. Ispravno odmrzavanje 3 do 5 dana na 278,15 - 281,15K ponovno uspostavlja stanje svježeg mesa. U novije vrijeme - poglavito u Americi - postupak ubrzanog smrzavanja pri temperaturama od 248,15 do 243,15K i 120 - 1 5 0 izmjena zraka u satu. Prednosti: mali gubitak težine, meso postaje mekše, zamjenjuje se proces dozrijevanja, mali gubitak sokova, velika čvrstoća i održivost nakon otapanja. Trajanje uskladištenja ovisi o temperaturi u skladištu, npr. govedina se na temperaturi od 255,15K može držati 15 mjeseci, pri temperaturi 261,15K 4 mjeseca, pri 263,65K 3 mjeseca. Na kubični metar rashladnog prostora stane 400 do 500 kg ovčetine, 350 do 500 kg svinjetine, 400 do 500 kg govedine, uz normalnu visinu slaganja od 2,5m. Vrsta mesa Govedina Temperatura u skladištu °C -18 -12 - 9,5 -18 -10 - 9,5 -18 -10 -22 -18 -12 - 9,5 -35 -23 -18 -12 Vrijeme skladištenja (mjeseci) 15 4 3 12 2-4 1 51/2 4 do 18 4 do 10 2 preko 12 12 6 3

Pivovara Skladištenje piva Skladišta hmelja Meso Govedina Svinjetina Ovčetina i teletina Iznutrice Smrznuto meso Suho meso, kobasice Divljač i perad Divljač smrznuta Perad svježa Perad smrznuta Riba Ohlađena u ledu Smrznuta, masna riba Smrznuta, nemasna riba Soljena riba Jaja Jaja u hladnjači Maslac, mlijeko, sir Maslac, kratkotraj. sklad. Maslac, trajno skladišt. Sir, meki Skladište sira, Švicarska Povrće Cvjetača Grah, sušen Grašak u mahunama Krastavci, otv. skladištem Krumpir Kiseli kupus Šparoge Špinat Rajčice, zrele Luk Smrznuto povrće Voće Ananas Jabuka, prema sorti Naranče Banane Kruške Jagode Trešnje, ribiz Šljive Ogrozd Grožđe Limun Smrznuto voće i voćni soli Sušeno voće Biljke i cvijeće Jorgovan i đurđice Ruže Rezano cvijeće Krzna i vunena roba Čahure svilene bube, mrtve Krznena roba Vunena roba Kože Kruh, brašno i dr. Kruh, tjestenina Brašno Gotova peciva Skladište za čokoladu Žito, suho Vina i sokovi Rajnsko i mozelsko vino Bordo i burgundac Jabukovača, grožđ. mošt Rakije Razno Restoranske hladnjače Izložbene vitrine Skladište za dimljene proizvode (krzna) Konzervator jestivog leda Umjetno klizalište Led na umjet, klizalištu Mrtvačnica, pretinci Knjige u knjižnicama

274,15-274,65 M. 273,15-271,15 M. 272,65-273,65 M. 271,15-272,15 M. 274,15-272,15 M. 273,15-274,15 M. 258,15-255,15 D. 283,15-274,15 M. 265,15-263,15 272,15-273,65 258,15-255,15 M. M. M. D.

90 75 80-85 80-85 80-85 75-85 85-90 75-80 85-90 80-85 85-90

-

6 mjeseci 15 dana 15 dana 15 dana 3 dana 10 mjeseci 6 mjeseci 9 mjeseci 8 dana 4-10 mjes.

273,15-274,15 250,15-245,15 253,15 271,15 272,65-273,65

-

D. D. M. St.

100 90-95 90-95 85-95 75-85 pr. pakiranju 75-80 80-85 80-85 70 90 70-75 85-90 85 85-90
-

5-10 dana 8 mjeseci 12 mjeseci 10 mjeseci 8-10 mjes.

272,15-277,15 263,15-259,15 275,15-277,15 274,65-277,15 272,15-273,15 278,15-280,15 273,15 273,15-277,15 276,15-279,15 276,15 273,65-274,15 272,15-272,65 273,15-274,15 271,15-270,65 250,15-255,15 277,15 272,15-276,15 273,15-275,15 284,65 271,15-275,15 272,15-274,15 273,15-274,15 273,15-275,65 273,15-274,15 272,65-275,15 275,15-278,15 250,15-255,15 272,15-277,15 269,15-266,15 272,15-270,15 275,15 258,15-253,15 275,15-271,15 275,15-278,15 274,15-275,15 281,15-283,15 275,15-277,15 279,15-281,15 277,15-279,15 280,15 279,15-284,15 283,15-284,15 273,15-274,15 276,15 275,15 279,15-281,15 283,15-276,15 265,15-261,15 288,15 268,15 268,15 291,15-297,15

St. M. D. M. M. M.
-

do 6 tjedana 12 mjeseci 2-6 mjes. 4-12 mjes. 4 tjedna 9-12 mjes. 1-2 tjedna 1-2 tjedna 6-9 mjes. 6-9 mjes. 4 tjedna 8-10 dana 10-14 dana 6-8 mjes. 6-12 mjes. 2-4 tjed. 3-10 tjed. 1-2 mjes 3 tjedna 1-8 mjes. 2-3 tjed. 2-4 tjed. 5-6 tjed. 2-6 tjed. 3-6 mjes. 1-2 mjes. 6-12 mjes. 9-12 mjes.
-

M.
-

Svinjetina

M. St.
-

85-90 90 80-90 75-80
-

Svinjski but Kokoši

-

M. M. M. M. M. M. M. M. M. M.
-

85 90-95 85 85 90-95 90 90 85 85-90 80-85 80-85
-

Puran

(Í2)

Temperatura i trajanje skladištenja

70-75 80 90 85
-

M.
-

M.
-

-

90 80 95
-

Hlađenje ribe Svježa riba može se na ledu pri 272,15K i relativnoj vlazi od 90 do 100% održati svježom do 7 dana. Dulje vrijeme skladištenja postiže se upotrebom baktericidnog leda (kalcijev hipoklorit ili kaporit). Za dulje skladištenje potrebno je ubrzano smrzavati na 248,15 233,15K, po mogućnosti glazirati slatkom vodom da se spriječi pristup zraka i isušivanje. Sanduci za ribu 90x50x34 = oko 150kg. Hlađenje maslaca Rok skladištenja: pri temperaturi 265,15K 3 do 4 mjeseca, na 258,15 - 252,15K: 6 do 8 mjeseci, pri 252,15K i niže: 12 mjeseci. Relativna vlažnost zraka 85-90%. Posuda za maslac visine 600 mm, 0 350 do 450 mm, težina 50 do 60 kg. Hlađenje voća i povrća Važno: odmah prethladiti jer sniženje temperature na 281,15K dovodi do 50-postotnog usporenja dozrijevanja. Rok skladištenja: ovisi o svojstvima zraka (temperatura, relativna vlažnost, kretanje), vrste, zrelosti, sastava tla, gnojenja, klime, transporta, prethlađenja itd.

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

80-85
-

-

-

-

-

-

M. D.

55-65

©

Povoljni uvjeti skladištenja hlađene robe (273,15 K = 0°C)

117

HLADNJAČE
Hlađenje jaja Hlađena su jaja ona koja su uskladištena u prostoriju kojoj se umjetno temperatura održava ispod +8°C. Ona moraju biti označena kao "hlađena jaja". Pri izlazu iz hladnjače moraju se u prostoriji s klimatiziranim zrakom zagrijati ako je vanjska temperatura iznad 5°C viša od one u hladnjači, kako bi se spriječilo znojenje. Površina prostorije za zagrijavanje približno je 12% površine hladnjače. Vrijeme zagrijavanja za četvrtine sanduka je oko 10 sati, a za polovice i cijele sanduke 18 do 24 sata. Slaganje četvrtina kutija u prostoriji za zagrijavanje: oko 5000 do 6000 jaja (oko 400 kg bruto) na četvorni metar. Sanduci za 500 jaja dugi su 92 cm, široki 48 cm i visoki 18 cm; za 122 tuceta = 1440 komada 175 x 53 x 25 cm. Računa se 10-13 sanduka za po 30 tuceta na kubični metar rashladnog prostora; jaje teži 50-60 grama, pa u kubični metar prostora stane 180-220kg jaja. Za 10000 jaja treba neto 2,8 m 3 rashladnog prostora. 2 milijuna jaja = 15 vagona. Za izvoz treba jaja, obložena drvenom vunom, pakirati u sanduke u koje stane 1440 komada. Bruto težina 80-105kg; kod egipatskih jaja 70-87kg. Tara, tj. težina praznog sanduka i drvene vune iznosi 1618kg. 1 vagon sadrži 100 polueksport sanduka = 144000 jaja ili 400 izgubljenih sanduka po 360 komada. Njemački uobičajeni sanduci za 360 jaja dugački su 66cm, široki 31,6 cm i visoki 36,1 cm (tzv. izgubljeni sanduci). Središnja pregrada omogućuje rastavljanje sanduka u dva dijela. Ulošci su od kartona, a sanduci od suhe jelovine; borovina nije pogodna. Ako se 7 sanduka slaže jedan na drugi, stane na četvorni metar neto 10 11000 jaja. Suh zrak od 75% u nepropusnom pakiranju, kockaste kutije sa 360 komada u kartonskim pregradama. Ako su jaja izložena zraku, može relativna vlažnost iznositi 83-85%. Vlažnost se regulira rashlađivanjem ili zagrijavanjem zraka u tlačnom kanalu. Gubitak težine pri hladnom skladištenju u prvim je mjesecima veći nego kasnije. Nakon 7 mjeseci gubitak je 3 do 4,5%. Jaja se mogu konzervirati i u plinu od 88% C 0 2 i 12% N prema Lescarde-Everaertu. Autoklavi se pune plinom u prostoriji na 0°C. Tako se održava prirodno stanje jaja. Važna je jednolikost temperature i vlažnosti. Često se u hladnjače za jaja dodaje ozon. Tijekom skladištenja potrebna količina hladnoće po četvornom metru tlocrtne površine iznosi 3300-5000 kJ/dan; tijekom punjenja više. Jaja se skladište od travnja / svibnja do listopada / studenog. Hlađenje i smrzavanje divljači i peradi Visokoj divljači (jelen, srna, divlja svinja) treba prije smrzavanja odstraniti iznutrice, što za sitnu divljač (zec, kunić, pernata divljač) nije potrebno. Sva se divljač smrzava s krznom odnosno perjem. Pri smrzavanju divljač treba slobodno visjeti, a kad se skladišti treba je naslagati na podnu rešetku. Zrak pri smrzavanju intenzivno struji, a tijekom skladištenja to je strujanje slabo. Na četvorni metar površine poda i uz visinu slaganja od 3 m može se složiti oko 20 srna, 710 jelena ili 100 zečeva. Relativna je vlažnost pri -12°C oko 85%. Domaću perad ne treba smrzavati i skladištiti uz divljač jer zbog svog sadržaja masti treba niže temperature i ne podnosi miris divljači. Perad se hladi na 0°C i 80 do 85% relativne vlažnosti tako da visi na stalci ma, ili u ledenoj vodi oko 7 dana; skladišti se pri 0°C i 85% relativne vlažnosti. Smrzavanje je pri temperaturi otprilike od - 3 0 do —35°C, a skladištenje pri otprilike -25°C i 8 5 - 9 0 % relativne vlažnosti. Za smrzavanje kokoši treba oko 4 sata uz brzinu strujanja zraka od 2 do 3 m/s. Duboko smrzavanje provodi se prema postupku Cryovaca i perad se pakira u plastične vakuumirane vrećice. Pilići se smrznu za 2-3 sata. Rok je skladištenja pri -18°C oko 8 mjeseci. Da se ne bi užegla, treba perad umotati u polietilensku foliju koja ne propušta vodenu paru. -»O D Pivovare Skladištenje slada: +8 do +10°C. Potrebna količina hladnoće po m 2 tlocrta je 5000 - 6300kJ/dan. Podrum za vrenje: vrijeme vrenja 8 do 10 dana pri +3,5 do +6°C Potrebna količina hladnoće je po četvornom metru tlocrtne površine 4200-5000kJ/dan. Za hlađenje kace količina hladnoće za vrenje treba biti 500 do 630kJ po hektolitru mješavine slada na dan. Skladišni podrum: - 1 °C do +1,5°C Potrebna je količina hladnoće oko 20-25 W m 3 , za prazni prostor, odnosno 2,5-3kcal/sat po hektolitru kapaciteta skladišta. Instalirana je rashladna snaga oko 2,1 do 2,3Whl prosječno godišnje. Hlađenje prostorija općenito Postrojenje za hlađenje, radi mogućih zaliha i sigurnosti, izvodi se veće od proračunane potrebe. Pretpostavlja se da je pogonsko vrijeme pri tome 16-20 sati dnevno; u pojedinim slučajevima i kraće, npr. zbog iskorištenja povoljnije cijene struje. U rashladnim prostorijama za meso instalirana snaga ne treba biti prevelika, kako bi i pri smanjenoj potrebi količine hladnoće bilo osigurano dovoljno vrijeme pogona i potrebno prozračivanje prostorije. Za rashladne prostorije malog obrtništva, s temperaturama +2°/ +4°C i obrta robe oko 50 kg/m 2 /dan može sljedeća tablica dati podatke za određivanje potrebne količine hlađenja i instalirane snage postrojenja: Tlocrtna površina prostorije m2 5 10 15 20 25 30 Potrebna količina hlađenja kJ/Tag 50000 82000 111300 138600 163800 187000 Snaga postrojenja za hlađenje W 870 1400 1900 2400 2850 3250

Dalje se može približno računati: rashladni prostor pri višekatnom načinu građenja 5000-8400 kJ/dan/m 2 . Skladište smrznute robe u prizemnom objektu 1050-1 700 kJ/dan/m 3 Količina mesa, obješenog u hladnjači, po m2 tlocrtne površine i računajući 15-20% za prolaze: ovce 50-200 kg (5-6 komada), svinje 250-300 kg (3-3 1/2 cijele, 6 - 7 polovica), goveda 350 kg ( 4 - 5 goveđih četvrtina) Po dužinskom metru može se objesiti na niske trake: 5 svinjskih polovica ili 3 goveđe četvrtine ili 2-3 teleta. Osovinski razmak cijevi niske trake: oko 0,65 m; visina do osi cijevi 2,3-2,5 m. Međusobni razmak visokih traka 1,2-1,5 m uz slobodni prolaz; visina do cijevi 3,3-3,5 m. Po dužinskom metru visoke trake može visjeti 1-1,5 govedo (2-3 polovice), ovisno o veličini. Približna potrebna količina hladnoće pri hlađenju mesa: prostorije za brzo hlađenje 21000-31500 kJ/m 2 na dan prostorije za najbrže moguće hlađenje oko 4200 kJ/m 2 sat Skladišni prostor za smrznuto meso Količina po kubičnom metru prostorije: smrznute ovce 400-500 kg smrznute svinje 350-500 kg smrznuta goveda 400-500 kg Normalna visina slaganja: 2,5 m Masti se pod utjecajem svjetla i kisika s vremenom užegnu, pa je ograničen rok skladištenja. Prostor za salamurenje mesa: temperatura +6° do 8°C Potrebna količina hladnoće 4200-5000 kJ/dan Slana voda u bačvama za salamurenje privlači vlagu iz zraka. Željeznički vagon tovarnog kapaciteta 15000 kg prihvaća oko 170 visećih svinjskih polovica na površini poda od 21,8 m 2 .

118

Kretanje zraka nastaje z b o g razlike u tlaku, o d n o s n o p o r e m e ć a j u r a v n o t e ž e koju u z r o k u j u :

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1 946 -> W Informacije: Središnji savez za sanitarije, grijanje i klimu, Rathausallee 6, St. Augustin Opće smjernice za projektiranje uređaja za klimatizaciju i ventilaciju DIN 1946 Vlažnost zraka u prostoriji: za osjećaj ugodnosti gornja je granica vlažnosti zraka 11,5g vode po kilogramu suhog zraka. Ne treba prekoračiti 65% relativnu vlažnost! Najmanje strujanje vanjskog zraka po osobi u kinodvorani, svečanoj dvorani, čitaonici, sajamskim halama, prodavaonici, muzeju, sportskoj dvorani jest 20 m 3 /satu, u uredu, kantini, sobi za sastanke, prostoriji za odmor, predavaonici, hotelskoj sobi to je 30 m 3 /satu, u restoranu 40 m 3 /satu, a u velikom zajedničkom uredskom prostoru to iznosi 50 m 3 /satu.
Dovod svježeg zraka_ Ventilator Okno za izbacivanje produkata sagorijevanja i svježeg zraka Ventilator odvoda Mreža dovoda

1. temperaturne razlike 2. prirodni vjetar 3. rad ventilatora

"Prirodna ventilacija" prozori, vrata, ventilacijska okna; "Prisilna ventilacija", uređaji za do vod i odvod zraka, klima uređaji

©

Raščlamba tehnike ventiliranja

Ventilacijski se uređaji postavljaju s ciljem da se postigne tražena klima u prostoriji. Za to mora, ovisno o zahtjevima, biti ispunjeno sljedeće: a) ukloniti onečišćenosti zraka iz prostorija - neugodne mirise, štetne i suvišne tvari; b) odstraniti primjetna toplinska opterećenja iz prostorija - opterećenja uslijed grijanja ili hlađenja; c) odstraniti latentna toplinska opterećenja iz prostorija - entalpijska strujanja od opterećenja vlaženjem ili sušenjem; d) održavati zaštitni tlak - održavati tlak u zgradama koji štiti od neželjene izmjene zraka. Većina uvjeta pod a) ispunit će se uobičajenim stalnim obnavljanjem zraka (provjetravanje) ili pogodnom obradom zraka (filtriranje). Uvjeti pod b) i c) najčešće se postižu pogodnom termodinamičkom obradom zraka, u ograničenoj mjeri također obnavljanjem zraka. Uvjeti pod d) bit će zadovoljeni dovođenjem i odvođenjem zračne mase pomoću različitih strojeva. 1. Prirodno provjetravanje Spontano provjetravanje kroz zidove zbog vjetra je manje nego kroz spojeve prozora, vrata i kutija za rolete. "S obzirom na pojačane zahtjeve za toplinskom zaštitom zgrada, u nekim slučajevima provjetravanje zbog slabog brtvljenja prozora i vrata nije dovoljno jer koeficijent propusnosti spojeva kod današnjih konstrukcija prozora obično iznosi
> 0

(5)

Shematski prikaz instalacije s dvostrukim strujanjem plina

20

21

22

23 v 24

25

26

27

28

29

30

°C

32

(cT)

Područje ugodne temperature zraka u prostoriji

Vanjska temp.U

-

Krivulja vrijedi za: - s t u p a n j aktivnosti 1 - o s r e d n j a odjevenost -temperatura zraka približno jednaka temperaturi površina koje zatvaraju prostoriju Osim toga se pretpostavlja: - d o v o đ e n j e zraka vrtložnim miješanjem - a r i t m . sredina na jednom mjestu tijekom mjerenja kroz min. 2s - a n e m o m e t a r s vremenskom konstantom od max 2s i cos - k a r a k teristikom u oba smjera strujanja Dopušteno je: -kratkotrajne vršne brzine koje mogu i višestruko premašiti aritm. sred. vrijednost -prekoračenje dopuštenih brzina zraka do 10% na max 10% mjernih mjesta Nije dopušteno: 2 7 -prekoračenje brzine dulje od 1 min. koje nastaju npr. uslijed nestacionarne regulacije

, i =

m?

.

h m (da Pa) 2/3 To je razlog što u stanogradnji može biti potrebno kontrolirano provjetravanje stanova mehaničkim uređajima za dovođenje i odvođenje zraka, eventualno i uz povrat topline". Provjetravanje kroz prozore s. 181 0 - ( § ) općenito zadovoljava za stambene prostorije. Povoljni su vertikalno klizni prozori, kod kojih vanjski zrak dolje ulazi a zrak iznutra gore izlazi. Intenzivno provjetravanje postiže se "...uređajima za provjetravanje prema DIN-u 18017 za kupaonice i zahode bez prozora, kao i odvođenje zraka kroz okna, pri čemu treba osigurati zadovoljavajući ulaz svježega zraka kroz za to predviđene elemente ili nebrtvljene prozore. Treba također paziti i na to da ulaz vanjskoga zraka ne izaziva propuh". Ugradnja zidnih ventilacijskih otvora za dovod i odvod zraka može zimi uzrokovati propuh. Bolje su rješenje mehanički uređaji za provjetravanje (provjetravanje stanova, DIN 1946).
22 23 24 25 26 °C — T e m p e r a t u r a z r a k a u prostoriji to

(7)

Krivulja dopuštene gornje granice ugodnih brzina kretanja zraka u prostoriji
Odvod z r a k a iz ^prostorije Skala boja: vanjski zrak dovod zraka odvod zraka kretanje zraka mješoviti zrak zelena zelena žuta žuta naranč.

KDovod vanjskog zraka Komora za I miješanje

1

sr

(r

:

r

«

(?)

Shema klimauređaja

119

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1 946 -> Q P Uređaji za ventilaciju i klimatizaciju imaju najčešće sljedeće stupnjeve obrade zraka: 1. Filtriranje Čišćenje zraka od krupne prašine (krupnoća zrna 5-50): a) nauljenje metalne filtarske ploče s okvirom ili automatski okretni filtri. Naročito za ozračivanje industrijskih prostorija. Nedostatak: sa zrakom ulazi i raspršeno ulje. b) suhi slojeviti filtri od tekstilnih ili staklenih vlakana u metalnom okviru, ne mogu se obnoviti, javljaju se i kao namotani trakasti filtri s automatskim čišćenjem. Fino čišćenje, odnosno uklanjanje čađe: c) elektrostatički zračni filtri. Prašina se ionizira i pada (ruši) na negativno nabijene metalne ploče. Vrlo mali otpor zraka. Nedostaci: veliki prostori za filtre, čišćenje toplom vodom. d) Fino filtriranje kroz filtarske medije od papira ili staklenih vlakana. Prednost: jeftino u nabavi, nema korozije zbog agresivnog zraka, veća sigurnost pogona. Nedostaci: veći otpor zraka nego kod elektrofiltara, u porastu s porastom prljavštine, stoga nastaju smetnje u bilanci zraka. e) Pranje zraka uklanja prašinu, aerosole i pare kiselina, ali ne i čađu, pa se ne preporučuje za područja gdje se mnogo loži uljem. sredstvima za hlađenje Frigen 12 ili Frigen 22 (F12, F22) itd. Ako je uređaj za hlađenje smješten neposredno do klimatizacijske centrale, moguće je isparavanje sredstva za hlađenje u odjelu za hlađenje centrale. Sredstvo za hlađenje koje sadrži FCKW zabranjeno je od 1995. godine. c) Kod većih postrojenja hlađenje se vode koja cirkulira u zatvorenom toku obavlja pumpanjem. Prednost: rashladna centrala može biti na mjestu gdje buka i vibracije ne smetaju. Vrlo siguran pogon. Danas su uobičajeni kompletni sustavi za hlađenje vode i postrojenja za klimatizaciju. v Za velike centrale za hlađenje: d) Stlačivanje sredstva za hlađenje u hermetičnom turbokompresoru (kompleti strojeva s kompresorom, rashlađivačem vode i kondenzatorom), malo vibracija, vrlo tiho. e) Apsorpcijski uređaji za hlađenje litijevim bromidom i vodom. Isparavanjem vode oduzima se toplina vodi za hlađenje; litijev bromid apsorbira vodenu paru i u kružnom je procesu opet ispušta; vodena se para kondenzira i vraća u proces isparavanja. Vrlo tihi uređaj bez vibracija, malih dimenzija. f) Hlađenje mlazom pare: mlazom pare velike brzine u jednoj se posudi stvara podtlak. Cirkulirajuća voda pretvara se u paru i maglu pri čemu se hladi. Hladna voda dovodi se u uređaje za hlađenje zraka klimatizacijskog postrojenja. Ovaj se način hlađenja primjenjuje u industrijskim objektima. Kod svih mehaničkih uređaja za hlađenje treba odvoditi kondenzatorsku toplinu. Za to stoje na raspolaganju: vodom hlađeni kondenzatori (voda iz zdenca ili vodovoda) ili zrakom hlađeni kondenzatori. Za vodeno hlađenje treba dopuštenje vodnogospodarskih vlasti. Osim toga treba pažljivo provjeriti nije li voda agresivna, jer bi se kondenzatori mogli oštetiti. Ako se rabi morska voda, moraju kondenzatori biti otporni na tu vodu (povišeni troškovi). Za vodu koja cirkulira potreban je rashladni toranj. U njemu se voda rasprskava sapnicama, teče preko rastresitih slojeva kroz koje se tlači zrak (hlađenje isparavanjem). Rashladne tornjeve, treba zbog buke smjestiti podalje od zgrada, ili još bolje na krovove zgrada. Isto vrijedi za zrakom hlađene kondenzatore.

Filtarska klasa EU 1 EU 2 EU 3 EU 4 EU 5 EU 6 EU 7 EU 8 EU 91>
1)

Prosječni stupanj filtriranja u odnosu na sintetičnu prašinu u %
Am<

Prosječni stupanj učinka Em u odnosu prema atmosferskoj prašini u %
-

65

65<Am<80 80<An<90 90
<Am
-

-

40 < £ m < 60 60 < £ m < 80 80 < £ m < 90 90 < £ m < 95 95 < £ m

-

Filtri za zrak s visokim prosječnim stupnjem učinka mogu se već izjednačiti s klasom za filtre lebdećih čestica prema DIN 24185 (T) Filtri za zrak se prema DIN 24185 dijele na filtarske klase

2. Zagrijavanje zraka a) Kod jednostavnih uređaja za loženje krutim gorivima ograničena je mogućnost reguliranja. b) Uređaji zagrijani električnom strujom, zemnim plinom ili loživim uljem. Dobra mogućnost reguliranja. c) Zagrijavanje parom niskog tlaka, toplom ili vrelom vodom. Rebrasti radijatori od pocinčanog čelika, bakrene cijevi, bakrene ili aluminijske lamele. Dobro i jednostavno reguliranje; neovisno o dimnjacima. 3. Hlađenje zraka Načelno za industriju ako se kroz čitavu godinu mora održavati stalna temperatura i vlažnost; za poslovne i trgovačke zgrade, kazališta i kinodvorane ljeti. a) Hlađenje zraka vodom iz gradskog vodovoda ili iz zdenaca, ako je temperatura zdenčane vode do 13°C. Zdenčanu vodu treba radi održavanja razine podzemne vode vratiti procjeđivanjem. Hlađenje vodom iz vodovoda u većini je gradova zabranjeno, a nije ni ekonomično zbog visoke cijene vode. Za zdenčane uređaje treba dozvola nadležnih vodnogospodarskih tijela. b) Kompresorski uređaji za hlađenje prema U W - VBG - 20: rashladni uređaji, kondicioniranje zraka DIN 1946 neotrovnim

4. Filtriranje, vlaženje, hlađenje isparavanjem Uređaji za filtriranje zraka ovlažuju suviše suh zrak ako su ispravno regulirani, a pritom ga do određene mjere i pročišćuju. Zasićenjem, tj. povišenjem apsolutne količine vode u zraku, dolazi do "hlađenja isparavanjem" (jeftina mogućnost hlađenja za industrijska klimatizacijska postrojenja u predjelima s malom vlažnošću atmosfere). U filtru se pomoću crpki i sapnica voda pretvara u finu maglu. Izvodi se od pocinčanog željeznog lima ili vodonepropusnog zida odnosno betona. Homogenizatori zraka odnosno limeni odbojnici sprečavaju prolaz vode u klimatizacijsku komoru. Ostali uređaji za vlaženje: a) posude za isparavanje na radijatorima ili raspršivači; b) središnji uređaji s parom ili električno grijane posude za isparavanje. Nedostatak: ovapnjenje; c) pokretni raspršivači (aerosolni uređaji) prikladni su samo za male količine zraka.

120

c. Do ukupnog radnog pritiska od približno 40 mm VS imaju obje vrste istu jačinu buke. a isisava se na stropu. Na vanjskim zidovima treba biti termoizolacija i parna brana da se spriječe oštećenja od kondenzata. kinodvorane i predavaonice treba omogućiti da zrak dolazi ispod sjedala. Za kazališta. Dodatno opterećenje poda od strojeva 750 do 1 500 kg/m 2 + težina zidova zračnih komora. mTTTTT r P & & K v s N U l i / \ Q Q 8. Presjek kanala mora biti dovoljno velik za čišćenje (prljavština onečišćuje zrak). Rešetke za dovod zraka s usmjerivačem strujanja TT i © Zračni kanal s rutom za osvjetljenje Rešetka za dovod i odvod zraka F E1 klimatizacijske uređaje za komforne uređaje za centralu iz koje se odvodi zrak eđaje: oko 12 m oko 16-22 m oko 4 . Ventilatori Radijalni i aksijalni ventilatori.7 0 0 0 0 m 3 /sat širina x visina 3.5 do 2m za montažu i popravke. Otvori na stropu za dovod i odvod zraka tehnički su ispravno rješenje. Korisni učinak prikladnih ventilatora ovisno o nanqjeni iznosi 80-90%. Na uskim i dugim tlocrtnim površinama mogu se komore pravilno poredati jedna do druge. a iznad te vrijednosti aksijalni je ventilator glasniji. Prostorije za uređaje Građevinski i sigurnosno .0 m ] 4. Prigušivači buke U zračnim kanalima prigušivači buke sprečavaju prijenos buke od centrale prema klimatiziranim prostorijama.0 m J komorne centrale 6. ožbukani. Klimatizacijski uređaji za velike uredske prostorije Svrhovito je velike prostorije klimatizirati pomoću više uređaja.uređaja DIN 4109". 24151-53. Kod velikih postrojenja klimatizacijska centrala i prostor za distribuciju grijanja imaju zajednički hodnik za opsluživanje i prostoriju za središnju upravljačku ploču. ali moraju se moći lako čistiti. izbjegavati akumuliranje topline. rješenje je "kuća u kući". b. s premazom koji se može prati. npr.tehnički zahtjevi VDI 3803. Zidani ili betonirani kanali ekonomičniji su od limenih za velike podne ili kose kanale.TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA DIN 1946 5. a posebna je zona i unutarnje područje zgrade. U visokogradnji treba uzeti u obzir zaštitu od buke. Zidovi zidani. e • nepokretni. Izvedba u kulisama od vatrootpornih materijala. Najprikladniji je kvadratičan ili kružni presjek. Kanali za dovod zraka prigušuju se malom masom.za tamne komore.( 5 ) Uvođenje zraka u uredske prostorije treba biti po mogućnosti kroz prozor (najjače hlađenje odnosno grijanje). ploče od tvrdih vlakana ili lima. d . Rešetke za dovod i odvod zraka. QP VDI 2081 "Smanjenje buke kod RTL .sami se otvaraju. ispust sisanjem na strani hodnika. Za izolaciju od vibracija primjenjuju se specijalni temelji s amortizerima. 7. Vođenje zraka ovisi o obliku i namjeni prostorije. s ispunom od mineralne vune. Širina i visina (svijetle mjere) centrala za industrijske i komforne urProhodna rešetka za dovod i odvod zraka s kutijom za prašinu do 20000 m 3 /sat zraka 2 0 . Salonitni kanali (bez azbesta) prikladni su za vlažni zrak bez kiselina. Za centrale iznad drugih prostorija treba predvidjeti vodonepropusni pod. Odvodnja poda u svim komorama.5 m l 4. Potrebno je redovito održavanje. Postoje li visoki zahtjevi glede buke i vibracija. a kanali od sintetike za agresivne plinovite medije. 24167. Zidani kanali bolje prigušuju zvuk nego betonirani. bolje keramika.5-3m. 24163. Prostorije za uređaje trebaju biti blizu klimatiziranih prostorija ako je to akustički prihvatljivo. Ispust zraka odlučujuće određuje raspodjelu zraka u prostoriji. Skretanje oko uglova treba zaobliti -> DIN 24147. prema DIN 4740.75 m 4.0 m 3.Parapetna ploča -Obloga 'Rešetka za razmak ® Primjer izvedbe visokotlačnog klimatizacijskog postrojenja (sustav LTG).6 m.0 m 3. ovisno o prigušenju. d.za ručno opsluživanje X X >i (T) V -1 J. slivnici sa sifonima protiv mirisa ili s hermetičkim poklopcima koji se mogu skinuti. nehrđajućeg čelika vatrootpornih iverica i si.4 0 0 0 0 m 3 /sat 4 0 . Unutrašnjost treba glatko ožbukati i nanijeti presvlaku koja se može prati. najprikladniji su od lima s pečenim lakom -> 0 . dobar pristup. Planiranje uređaja za ventilaciju i klimatizaciju treba uključiti već u idejni projekt jer znatno utječu na projekt i konstrukciju zgrade. f . 24191. Duljina za jednostavne industrijske ^2^ Ventilacijski otvori: a . Voditi računa o protupožarnim zahtjevima koji se odnose na ventilacijske uređaje. uređaji niskotlačni ili s visokim brzinama -> @ Topla voda (dovod) Topla voda (odvod) Nosivi stup . ne postavljaju se na prohodne dijelove poda (izuzetak industrijske građevine i EDV prostorije). upravna zarada Dvckerhoff Zement AG 121 . Posebna je klimatizacijska zona područje uz fasade (uređaji s velikom brzinom). s odnosom stranica do 1:3. smjer strujanja horizontalan i vertikalan. Kanali i zračni ispusti odnosno ulazi: od pocinčanog željeznog lima. Tome treba dodati prolaz 1. Potrebni prostor za klimatizacijske centrale bitno ovisi o zahtjevima za filtriranje zraka i prigušenje buke. a može biti i pravokutan. Podni kanali za odvod zraka moraju imati brtvljene ispuste za vodu i dovoljan broj otvora za čišćenje. Duljina u smjeru strujanja zraka 1. primjena naročito u industrijskim građevinama.

Kanale svake godine treba čistiti. za 14-katni- TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA tu cu jedna centrala u podrumu i jedna na krovu. idealne prilike za strujanje. Ispod svakog prozora smješten je klimatizacijski konvektor (injektivni uređaj) s posebnim sapnicama za ispuštanje zraka i izmjenu topline. zrak odlazi iz susjednih prostorija pa njihova grijaća tijela treba odgovarajuće povećano dimenzionirati. odnosno u odzračni kanal na hodniku ili kroz sanitarne prostorije. općenito Pretvarač. npr. Klimatizacijski konvektori. Najveća dubina prostorije za visokotlačne klimatizacijske uređaje približno je 6 m. Isisavanje zraka provodi se iza ugrađenih ormara na hodnik. bez vibracija. grijač zraka © R e g u l a t o r količine strujanja.5 do 2m raspored s vertikalnim cijevima za dovod zraka.postrojenje (sustav LTG) ® < D © Ventilator. temperatura hladne vode ljeti ne smije biti ispod 15-16°C. dakle najveća širina zgrade ako nema unutarnjeg uređaja je 2x6 = 12 m + hodnik. Manja količina zraka omogućuje primjenu manjih centrala odnosno besprijekorno kondicioniranje zraka. Kod još viših zgrada treba za svakih 7-10 katova predvidjeti instalacijsku etažu za uređaje grijanja i klimatizacije. kondenzator. treba dodatni unutarnji uređaj za hlađenje. općenito A Proizvođač vodene pare X M Armatura. Visokotlačni klimatizacijski uređaji zahtijevaju otprilike trećinu uobičajenih količina zraka za provjetravanje čistim zrakom izvana. Vertikalni vod zraka za zgrade do 7 katova 0175-225mm. općenito Regulator. Izmjena zraka oko 15-30 puta. općenito Razdjelna komora. općenito Kotao za vodu Protočni regulacijski ventil (prigušni ventil) © © © © © © 122 Uređaj za vlaženje. Sekundarni zrak rAJ Injektorski aparat I Grijanje Visokotlačno klima . I. . Gornje dijelove zidova i strop treba ožbukati porozno (nikako uljena boja). Visokotlačni vodovi zraka. filtar za pročišćavanje sekundarnog zraka (cirkulacija zraka DIN 1946). koji se iz centrale opskrbljuje klimatiziranim zrakom i toplom ili hladnom vodom. 458-459. Bez cirkulacijskog provjetravanja. mjerno mjesto Toranj za hlađenje općenito 0 Grafički simboli tehnike kondicioniranja zraka DIN 1 946 T 1 . pa su slabo brtvljena mjesta praktički zanemariva. općenito Prekiopnik. dovodni zrak filtrirati i zimi grijati. Uređaji za ventiliranje kuhinja Velike kuhinje VDI 2052 ->• i s. Kotlove. Opći zahtjevi: 1. Regulacija je samo na izmjenjivaču topline. ili instalacijska etaža na sredini visine zgrade. a ne zbog opće potrebe ventiliranja. Skuplji je razmještaj s jednim glavnim zračnim oknom i horizontalnim razvodom po hodnicima na svakom katu s ograncima prema van ili neposredno iza fasade. Kod osovinskih razmaka prozora od 1. jačina buke š 30 do 33 fona. općenito A Pretvarač vodene pare ~ Izmjenjivač topline s 23) križanjem tokova materijala _ Izmjenjivač topline bez 24) križanja tokova materijala Stroj za grijanje i hlađenje općenito NJ Povratna armatura. sušenje zraka ^4) Mješač (zraka). izmjenjivač topline mora i bez ventilacije biti u stanju održavati sobnu temperaturu u svim vremenskim prilikama. općenito Armatura sa sigurnosnom funkcijom Separator općenito ^5) Prolaz ulaznog zraka Ispravljač strujanja n6) Prolaz izlaznog zraka Zaštitna rešetka od atmosferilija IX! O Armatura s ručnim upravljanjem Komora za miješanje. Nije li tako. općenito ^J^ ^2) Prigušivač zvuka. naizmjenično nosivi stup i instalacijski stup s mrežom cijevi za zrak i vodu. štednjake i friteze treba grupirati i iznad toga staviti odvod zraka s filtrom za masnoće. a toplina odnosno hladnoća prenose se vodom sustavom cijevi kao kod centralnog grijanja. ekspanzijska jedinica Ventilatorski konvektor. u protivnom pogon za hlađenje nije ekonomičan i stvara se kondenzat na uređajima uz prozore (rashladne se površine prljaju). Potrebno je lokalno loženje i izolacijsko ostakljenje. i to na nižem katu i prodorima kroz stropove prema gore. Čitava je zgrada pod laganim pretlakom. 3. općenito i Filtar općenito i ^10) Zračni vod. 4. općenito ¿ © p Posuda općenito. općenito Pumpa za tekućine. paziti na podtlak.Visokotlačni klimatizacijski uređaji Veliki presjeci kanala niskotlačnih klimatizacijskih uređaja potrebni su samo zbog količine zraka koja je potrebna za prijenos topline zimi odnosno hladnoće ljeti. Kod visokotlačnih uređaja nema cirkulacije zraka jer je količina zraka već reducirana na mjeru koja je potrebna za besprijekorna svojstva kondicioniranog zraka. Vanjski zrak se čisti predfiltrima i finim filtrima. Kubični metar vode prenosi oko 3450 puta više topline nego kubični metar zraka. općenito Industrijski uređaj općenito Senzor. po mogućnosti kružnog presjeka. Visina 3-5 m. DIN 4109 2.

02 1/A 1/a.04 (ako postoji vanjska obloga 0. .04 1.daje u W/m 2 K [kcal/m 2 hK] gubitak topline kroz element građevine i služi kao osnova za proračune grijanja). uzevši u obzir minimalne faktore za površine krova i podova na tlu: kw • km — © Princip prolaza topline kroz neki element građevine Tok temperature u jednoslojnom elementu građevine Unutarnja žbuka 0. toliko je niža temperatura unutarnje površine elementa (7) i toliko lakše dolazi do pojave kondenzata vode.64 Proračun vrijednosti k višeslojnih elemenata građvine. pa se može prikazati pravcem ako su slojevi crtani u mjerilu veličina svojih termoizolacijskih svojstava (§).> (3) 1/aj + 1/A + 1/ota = 0.015 Zid 0.16Wh (= 1 kcal) podiže temperaturu 1000g vode za 1K. krov (D). koliko je slabija termoizolacijska moć elementa građevine.4K. = 28° i vanjsku teperaturu 9a = 12° Temperatura 9W.056 + 0. prijašnja dimenzija grd).30 Vanjska žbuka 0.E ^ ^ Proračun prosječnog koeficijenta otpora prolazu topline sastavljenog elementa građevine.1/A= d' • D'.8 k D • FD + 0.83 + 0. može se termoizolacijom usporiti ali ne spriječiti.4 0 = 5. 4 5 70 + = 0.koeficijent toplinske vodljivosti . 124.16kcal]. ¡=•1=1 i—u—i- I Opadanje temperature o d g o v a r a 1/k .TERMOIZOLACIJA POJMOVI . "granični" sloj zraka.02 0.87 = 0. 1.4 K hladnija od zraka u prostoriji! Prema tome.udobnost.34 0. Što je manja brzina kretanja zraka. a prije svega kondenzacija vodene pare.2 K 1/a a 4 % . navodi se u Wh [=1. površine poda na tlu (G) i površine stropa u dodiru sa zrakom (DL). proračunava se iz jednakih dijelova F i k-vrijednosti obiju komponenti: km(F+w) = (k F • FF+kw)' (Ff + Fw) k m = srednja vrijednost koeficijenta toplinske provodljivosti omotača zgrade izračunan iz podjednakih udjela F i k . 0.). tako se mogu zakonitosti lakše utvrditi.4 0 = 1. ožbukan k2 Rog + _ l i " A.04 = 2 6 % 6 6 % 8 % U tom slučaju na unutarnji granični sloj zraka otpada 26% 40 = 10. zračenjem i difuzijom vodene pare. = 70 A = 80 M Termoizolacija Žbuka k na mjestu roga = 0.ušteda energije za grijanje.56 1/a B Vanjska žbuka Unutarnja žbuka _ 1 1/k 1.Termoizolacija Fw + k F • F f + k D L • F d l + 0. 1 primjer: O p a d a n j e temperature odgovara 1/k ) T o k temperature u višeslojnom elementu građevine ®kirani prikaz elementa građevine (u mjerilu koeficijenata otpora prolazu topline). prozor (F). ali kari- (šuplja o p e k a ) k = 0. razlike temperature K (kelvin.36 0.83 = 0. Tok temperature je u cijelom elementu građevine linearan Tok temperature kao (5).13 0. "mjerne vrijednosti" ne mogu se s tim usporediti! Otpor prolazu topline 1/A u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] ] specifična je vrijednost za debljinu sloja: 1/A = d l k (d = debljina sloja u m). Promjena temperature nije samo važna kad je posrijedi kondenzacija nego je važna i za termičke dilatacije elemenata građevine -» s. toliko je veća vrijednost 1/a na vanjskoj strani elementa (1/a a ) 0. njegova je veličina za razne slučajeve propisana u DIN-u 4108 i "Odredbama o termoizolaciji" Ista veličina služi projektantu grijanja kao podloga za dimenzioniranje.02 1.5 0.95 km = § 0 .7 = 0.48 2 4 c m šo + 5 c m stiropor staklo 6 m m izolacijsko staklo 2 x 6 mm © Tok temperature u različito termoizoliranim elementima građevine za unutarnju temperaturu 9. Koeficijent otpora prolazu topline važan je za poštivanje odredaba DIN-a 4108. vođenjem.5 ke • FG Fw + Ff + Fdl+ Fd + FG Prolaz topline kroz jedan element građevine: stanovita količina topline svladava unutarnji granični sloj zraka i tako iz zraka u prostoriji dolazi na unutarnju površinu elementa.22 = 1.00 1/a.. unutarnje površine zida je toliko viša koliko je bolja termoizolacija.33 bio bi odnos 0. može se jednostavnije proračunati množenjem debljine sloja d' (u cm) s faktorom D'. manja je i toplinska vodljivost.6 K 2. svladava otpor elementa prema prolazu topline i dosiže vanjsku površinu elementa. Primjer: kosi krov izgrađenog potkrovlja Termoizolacija |.vrijednosti sastavnih dijelova omotača: zid (W). Izvedena je veličina km(F+w) = srednja veličina "prozor + zid". za tok temperature u elementu građevine i za oštećenja zbog kondenzacije (-> dolje). = 10 A. primjer uz 1/A od 0. Koeficijent toplinske vodljivosti k u jedinicama W/m 2 K [kcal/m 2 hK] Recipročna vrijednost koeficijenta otpora prolazu topline 1/k danas je najvažniji brojčani podatak za proračun termoizolacije.zaštita od oštećenja građevine koja nastaju zbog nedovoljne ili pogrešno postavljene termoizolacije pa nastaju termička strujanja. (§). Koeficijent prijelaza topline 1/a jest termoizolacijska vrijednost sloja zraka koji prianja uz element građevine. Izmjena topline konvekcijom (prijenos topline).> ( i ) Razlika između vanjskih i unutarnjih temperatura pri tome se raspodjeljuje na pojedine slojeve u postotnom omjeru kojim sudjeluju u ukupnom otporu prema prolazu topline 1 / k . zaštita čovjeka od previše i premalo topline. Količina topline. Promjena temperature ovisi o toplinskom prigušenju pojedinih slojeva. s t o j e manji taj broj. Vrijednosti prema DIN-u 4108 sadrže i dodatke za praktičnu primjenu.2 K 1/A 8 3 % • 40 = 33.04 = 1.MEHANIZMI jzziczr Svrha je termoizolacije: . temperatura °C.08). 1/A 1 / a a = 1 3 % + 8 3 % + 4 % Pri razlici od 40 K između vanjskih i unutarnjih temperatura odnos je: 1/a. . Otpor prolazu topline 1/k u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] jest zbroj otpora jednog elementa građevine prolazu topline: 1/k = 1/aj + 1/A + 1/aa (njegova recipročna vrijednost k .12 0. 1 3 % .45 k između rogova = 0. 123 . što znači da je površina zida za 10.13 + 0. Na unutarnjoj strani elementa (1/a.33 0. svladava vanjski granični sloj zraka i izlazi u vanjski zrak. Definiranje pojmova u DIN 4108 [podaci u uglatim zagradama: jedinice u prijašnjem sustavu kcal]. Koeficijent toplinske vodljivosti X u jedinicama W/mK [kcal/mhK] specifično je svojstvo gradiva. Primjer: zid od plinobetona 500 kg/m3 debljine 30 cm.

pri čemu slojevi ispred brane ne smiju premašiti određeni dio X cjelokupnog otpora prolazu topline 1 /k © © Parna brana na hladnoj strani: kondenzat u elementu građevine Dodatna parna brana na toploj strani sprečava stvaranje kondenzata.» (4) npr u mjehurima hidroizolacije krova -> s. 12. U primjerima © @ © Parcijalni tlak vodene pare ostaje ispod max.0% kova u smislu parnog kotla .4% 60 25% 23% 21% 70 17. nema kondenzata © uslijed nedovoljne izolacije: kondenzat na i u elementu građevine.3 mbar Razlika 119 . količine vodene pare koja difundirá kroz element zrak 10°C. 12. X=max. jer se time razmatranja o difuziji mogu jednostavnije prikazati (0.5 cm. vani .0 © Apsolutna razlika tlaka (razlika tlaka zraka) među stranama elemenata građevine Temp.9 62.9 125. vodena bi se para kondenzirala u tekuću vodu: na taj način nastaje rosa.2% 15. •Parna brana na pravom mjestu mbar . važno je: • Dovoljna termoizolacija U primjeru © jednoslojni je element bez kondenzacije. mogućeg. vrlo dekorativna na ružinim laticama. u protivnom dolazi do kondenzacije .5. -»tablica (§)). a s vanjske blag .3% 100. Različiti parcijalni tlakovi pare nastoje se izjednačiti difuzijom. izvana nizak faktor difuzijskog otpora.8% 16. prolazom kroz elemente građevine i njihove slojeve. u mješavini vodene pare i zraka dio tog tlaka proizvodi vodena para .3 mbar / 1 2 .10 5 | 1 | i | I 1 ' Iznutra I I I mbar r 25 -20 -15 -10 5 | I I | / 1 I | I | . Iz praktičnih razloga ta se veličina upotrebljava kao podatak o količini vodene pare u zraku (v.15 .6 mbar H d 4. dobar prolaz topline = visoki faktor sloja i A . posljedica je kondenzacija —> @ .3 88.mbar = ® Količina vodene pare u zraku pri različitoj relativnoj vlažnosti zraka © Iz toka temperature u elementu građevine proizlazi krivulja max. °C -10 .7% 5. nastaje pretvorbom u paru pri temperaturi vrelišta i isparavanjem pri svakoj temperaturi. 10 0 10 20 30 (°C) Temperatura zraka Primjer količina vodene pare u zraku 12.9 40. zadan pravcem protoka temperature. do granice pare („x") l mbar f 25 .3 mbar / 23.g. izračunava se kao umnožak debljine sloja d i koeficijent difuzijskog otpora (.5 ± 0 ± 5 + 10 + 15 + 20 + 25 Vanjska temperatura (°C) -12 -15 .parcijalni tlak pare.9 238. udio graničnog sloja zraka odn.TERMOIZOLACIJA Tok temperature DIFUZIJA VODENE PARE Vodena para.5% 30. Razlike parcijalnog tlaka pare —> © dakle su samo različite količine molekula vodene pare pri istom ukupnom tlaku zraka (suprotnost: apsolutna razlika tla- © Relativna razlika tlaka pare (razlika parcijalnog tlaka pare) među stranama elemenata građevine max. treba parnu branu ugraditi s unutarnje strane.0% 105 = 9.7 mbar. Zrak može primiti samo određenu količinu vodene pare: ta količina je veća pri višoj temperaturi. Vodena para u zraku nije vidljiva ("oblaci vodene pare" kapljice su koje lebde u zraku). Primjer Unutra 2 0 7 5 0 % = 11. unutarnji 2 cm) zanemariti. u primjeru © nastaje kondenzat na unutrašnjoj strani elementa jer je udio graničnog sloja zraka očito prevelik.18 Relativna vlažnost zraka 50 33. 3 mbar = 100% Ako bi prema ovom primjeru temperatura zraka i dalje padala.1 5 7 8 0 % = 1. tj. Unutarnja žbuka 1. I Iznutra I I / i I I I I / I I 1 Zid 24 cm. raste relativna vlažnost ako količina vodene pare ostane ista. Relativna vlažnost zraka je postotni odnos stvarno prisutne vodene pare i najveće moguće količine pri toj temperaturi.1 323.0= © Parcijalni tlak vodene pare u zraku © Max.20 . uzdiže se prema van = kondenzat u unutrašnjosti elemenata građevine otpora. analogno protoku temperature u elementu građevine dijeli se i pad tlaka na pojedine slojeve proporcionalno njihovu udjelu u ukupnom difuzijskom otporu elementa. 89 i dalje). toplina koja je za to potrebna (oko 700Wh) oduzima se okolini.5 2 4 = H d 6 1. pada prema van = dobro! © Pogrešan raspored slojeva: faktor rasporeda = nagib krivulje. • Ispravno postavljanje slojeva Nagib krivulje difuzije treba biti s unutarnje strane koliko je moguće strm.2 173. treba spriječiti kondenzaciju na njenim elementima. tamo će doći do ukupnog pada tlaka pare.15 • 10 5 | 1 | 1 | ' I RJ !' ><1 i K / J / /| KTJ y ] / i I i ' nog otpora prolazu topline 1/k —> © . Zato se temperatura pri kojoj relativna vlaga dosiže O O O O O O • • • • • • • • • • • o o o o o • • o o o • o o o • • • o o o o o o ••••••••• ••••••••• ••••••••• -ooooooooooo ooooooooooo 100% naziva rosištem mješavine zraka i vodene pare.3 mbar / 17. plinovito agregatno stanje vode. Granični slojevi zraka mogu se zbog svoje male debljine (vanjski 0.r 25 Ako je sloj koji zatvara prolaz pare na vanjskoj strani. Kad temperatura pada.4 mbar = 52% 72% zrak 15°C. loš prolaz topline = nizak faktor sloja (A.» © proizlazi iz faktora slojeva Taj nagib s unutarnje strane visok koeficijent difuzijskog I © Faktor rasporeda slojeva = nagib krivulje. Primjeri difuzije I 1 1 I 1 1 Da bi se izbjegle oštečenosti građevine. 12.8% 28. Difuzijom nastaje unutar elementa pad parcijalnog tlaka pare.6 mbar = 1 g vode/kg zraka). želi li se to spriječiti.4 mbar 108 cm 6 cm 114 cm 94. parcijalni tlak pare u zraku (kp/m2) 26. zakrivljena crta pokazuje najveći mogući parcijalni tlak pare. m).» © . Da bi se izbjegla oštećenja.5 cm. 123). Tome se slojevi suprotstavljaju svojim otporom protiv difuzije \i d (cm. Granični sloj zraka ne smije prijeći određeni dio X ukup- mbar r 25 -20 . termoizolacija na unutarnjoj strani parne brane 124 .3 mbar zrak 20°C. X=max.14 = 10. on se iskazuje debljinom sloja zraka koji bi imao isti difuzijski otpor.t. dopušteni udio graničnog sloja zraka 1 prikazanje element građevine sa svojim graničnim slojevima zraka u mjerilu termoizolacije (usporedi s. Kondenzacija nastaje tamo gdje stvarna količina vodene pare prelazi onu koja je prema temperaturi moguća.8 mbar 105 = 0. Atmosferski tlak iznosi 1 bar ili 1000 mbara (nazvano i hektopaskal).

sloj iznutra Ukupno 0. 124). Tako se smanjuje otpor prijelazu topline1/aj u odnosu na toplinski most. 123 © ) .0 0. Kod masivnih konstrukcija treba izravnavajućim slojem zaštititi parnu branu od mehaničkih oštećenja — s. 124. Za vrlo vlažne prostorije (npr. zr. nego samo parcijalni tlak pare -» s.047 600 200 15 1. 123).otpor lacije 1M d : D |j d (cm) d (cm) Gran.120 8 1 5 Detalj I Detalj II '"•i • m 100 200 300 1000 Difuzijski otpor Z [ c d ( c m ) Detalj III (D Ispitivanje pojave kondenzirane vode na nekom krovu . jer se u protivnom javlja prevelik prolaz pare i kondenzacija na vanjskoj oblozi. Način građenja s parnom branom -» (2) Novi je način građenja ("topli krov". Porast troškova grijanja zbog toplinskog mosta beznačajan je ako je on malih dimenzija: ali ne kod jednostrukih prozora koji se također moraju smatrati toplinskim mostovima. Da bi se izbjegao kondenzat na površini građevnog elementa i njegove neugodne posljedice (pojava plijesni i si. pa temperatura na površini toplinskog mosta na unutarnjoj strani pada i može doći do kondenzacije (-> s. Raspored slojeva treba biti takav da ne nastaje kondenzat: dovoljna termoizolacija.02 0. ne smije prijeći određeni dio ukupnog otpora prolazu topline -» s.04 0. i uobičajeni vanjski ugao -» © predstavlja toplinski most jer je tamo. Raspored slojeva na unutarnjoj strani kao način građenja bez parne brane. sloj izvana _ Beton ( 2 2 0 0 kg/m^) 10 Stiropor tip 0 4 0 4 Žbuka 1. 125. (ZZŽ3Z3 . pa je u tom slučaju bolje izvesti ventiliranu fasadu (iznimka: predgotovljeni zidovi). (—»s. obrnuto nego kod (9) maloj unutarnjoj površini koja prima toplinu pridružena velika vanjska površina koja predaje toplinu.«f<iiiitit»HiiHTiTinnf EZH (T) F777IF71 Masivni zid bez termoizolacije © Masivni krov s paronepropusnim pokrovom Otpor prolazu topline 1/k elementa građevine Redoslijed slojeva od izvana prema unutra Difuzijski Debljina -Koefic. zatvoreni bazeni) treba analitički ili grafički provjeriti tok tlaka pare -» (3). "topla fasada") s vanjskim slojem otpornim na prolaz pare i time uvjetovanom unutarnjom parnom branom (-» s. Važno: termička izolacija.Parna brana TERMOIZOLACIJA NAČINI GRAĐENJA Način građenja bez parne brane -» @ Uobičajeni način građenja ne sadrži slojeve koji sprečavaju prolaz pare. Preduvjet: presjek ventilacijskog prostora na svakom mjestu ^ 2 cm. Stoga treba upotrijebiti žbuku armiranu staklenim vlaknima -» (4) (ne za zatvorene bazene -> s. okolinom koja je dobar vodič topline ili dovođenjem toplog zraka.- Žbuka wuMr¿nimimiir4riUH. 92 i dalje. Kad je manji pad. zr. uključivo granični sloj zraka slojeva do parne brane. preporučeno "izjednačenje tlakova" pomoću tog sloja često je besmisleno (suprotno tome: slojevi za izjednačenje tlaka ispod pokrivača ravnog krova -> s. a time i udio graničnog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k.Azbestcementne ploče [— Žbuka (sintetika) Nosač žbuke (staklena vuna) Termoizolacija i .Zračni prostor p Termoizolacija JCTtiirmnYffimnroffmvniro ® Masivni zid s paronepropusnom fasadom © Masivni zid s ventiliranom fasadnom oblogom ® Na unutarnjoj površini vanjskog ugla stvara se kondenzat (j\ Na unutarnjem uglu ne nastaje kondenzat Betonski zid izvana \ Izvana tt ® i II 9 /n / ^ ftl Zid Iznutra l i 1 tt I Zid 1 ft v \ \ / Betonski zid iznutra Na velikoj vanjskoj površini toplins(9) —' Pri velikoj unutarnjoj| površini toplinskog mosta je gubitak topline po jedinici površine znatno manji kog mosta nastaje kondenzat (veliki gubitak topline po jedinici površine) 125 . Važno: na vanjskoj strani kod normalne žbuke preko termoizolacijskih slojeva postoji opasnost od pojave pukotina zbog gomilanja topline i podloge slabo otporne na posmična naprezanja.5 Gran. Na zidovima s minimalnom termoizolacijom zbog toga će na uglovima zgrade često doći do pojave kondenzata i plijesni. faktor X smanjuje se iznutra prema van. mora se povisiti temperatura na unutarnjoj površini toplinskog mosta. S obzirom na činjenicu da na unutarnjoj strani par> ne brane ne nastaje tlak u smislu parnog kotla. 92 i dalje). funkcija ventiliranja zbog visinske razlike (najmanji pad 10% između ulaza i izlaza zraka). Tipični su primjeri prikazani na ® .12 1/y=1. 261-262).). Međutim. Način građenja s ventiliranom fasadom -» (5) Ventilacija iza fasadne obloge uklanja paronepropusno djelovanje relativno paronepropusnih vanjskih slojeva. U tu svrhu mogući su načini: Smanjenje gubitka topline kroz toplinski most pomoću termoizolacijskog sloja protiv "vanjske hladnoće" (povećanje termoizolacije smanjuje postotni udio graničnog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k). potrebna je parna brana (raspored -» način građenja s parnom branom) s difuzijskim otporom (i • d unutarnje obloge £ 10 m (kod zatvorenog bazena £ 100 m). Povećanje dovoda topline prema toplinskom mostu povećanjem njegove unutarnje površine.Hidroizolacija i— Termoizolacija . Tako raste dio otpora prolazu topline graničnog sloja zraka na tom mjestu. sloja termoizo. Unutarnja obloga mora biti uvijek nepropusna za zrak! Topli mostovi su dijelovi elementa građevine u kojima je termoizolacijski učinak manji od okolnoga.kod vertikalnih elemenata teško je izvedivo. tome se pridodaje i činjenica da je termoizolacijski kapacitet graničnog sloja zraka u uglovima znatno veći nego na širokoj površini.

09 0. prema DIN 4159 Blokovi s djelom.03 0.22 0.50 0.09 0.' ~ ffi zračnog prostora * š 200 kg/m Površinska težina uključivo žbuka ** = 150 kg/m2 Površinska težina uključivo žbuka " * 1100 kg/m Površinska težina uključivo žbuka j" || ^ \ Iznutra © 126 Otpor prolazu topline (koef.11 0. ne upotrebljavati mineralne žbuke nego oblogu s ventiliranjem -> © ili žbuku na bazi sintetike (pojačana staklenim predivom).28 0. bet.99** 0.27 0.44 0. plinobeton očvrsnut parom Armirani laki beton kompaktan.750) T M 500 500 "(625. uz primjenu ekspandirane gline ili škriljevca itd.10 0. pjenobeton laki beton.85" 0.20 0.51 1.56" 1.34" 1.34 0. Staklena pjena u mastiksu Bitumenska emulzija 300 kg/m2 Vanjski zn Parna brana TermoizolacijaVanjski zid 1.13 Blokovi s potpun.16 0.07 0.63 1.55 0.13 © V i š e s l o j n i zid s termoizolacijom na unutarnjoj strani ® Z i d s parnom branom na unutarnjoj strani Zračni prostor Masivna konstrukcija Stiropor 4 c m Letve Azbestcementna ploča Azbestcementna ploča 3.12 0.69 0.33** 0.60 0.22 0.20 0. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) velikoformatnih betonskih elemenata je primjetan: uporaba armiranog lakog betona (npr.11 0. Arm. ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 140 165 190 225 240 265 290 4.25 2. ploča s gredicama ( bez žbuke) fk Í ÚODt _ J _ 500 I (625.23 0.36 0.09 0.30 0.15 37.31 0.35 0.10 0. ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 140 165 190 225 240 265 290 0.34* 1.75 1.07 0. bet. spoj prozora sa zidom -> Posebni slučaj: vlažne prostorije (npr.66"* 0.99 0.26 0.79" 1.14 0.68" 2. 90 i dalje nužna je termoizolacija kako bi se uštedjeli troškovi grijanja (tanji zid.24 0. rebrasta ploča (bez žbuke) 120 140 160 180 200 220 250 120 140 160 180 200 220 240 0.5 400 500 600 800 800 1000 1200 1400 1600 600 1000 1400 1800 (2400) 0.15 0.64* 1.57*** 0.750) ~ (625. bet.18 0.42* 0.34 0.10 0.83* 0.04 0. ploča s rebrima i gredicama prema DIN 1045 sa šupljim opekarskim elementima prema DIN 4160 Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 bez poprečnih rebara (bez žbuke) 115 140 165 0.70 1.30 0.28 0.09 25. blokova prema DIN 1045 s opekarskim element.87 0.13 0.29 0.95* 1.750) 500 (625.22 0.Naziv i skica Debljina Otpor prolazu S topline 1/A m 2 K/w u prosjeku na najpovoljnijem mjestu DETALJI TERMOIZOLACIJE: VANJSKI ZID Općenito: ako se termoizolacija ugrađuje s vanjske strane.34 1.14 0.41 0.30 0.12 0.06 0.05 Termoizolacija prolazi neprekinuta preko konstrukcije . šuplje grede prema DIN 1045 (Bez žbuke) 65 80 100 (5) Višeslojni zid bez parne brane ^7) Termoizolacija niše za grijaće tijelo • • • DfD • • DfD • sj 0.82 0.07 0.06 0.41" 0.12 31. U ovom je slučaju sintetična žbuka suviše paronepropusna pa je prikladnija ventilirana fasada -> (5) ili način građenja s parnom branom -> @ .11 0.08 0.06 0.10 0.25 0.11 0.750) Arm. 123) treba smanjiti.15 0.24 0.12 0.18 0.07 0.18 Azbestcementne Vrsta betona ® Drveni krov hale (hladni krov) ® ^ Plino-.79 0.09 0. za balkone) poboljšava termoizolaciju za do 68.11 0. slojevi do parne brane -> s.26 0.23** 1.5 Unutarnja žbuka ' R O I k \ \ V W — Žbuka Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 s poprečnim rebrima (bez žbuke) a a'foaifaof ioi a 1 ton jna^aa?J t a 30 30 30 30 30 0 0 0 0 0 ¿¿li ina 190 225 240 265 290 0. Arm. bez kvarcnog pijeska Laki beton s poroznim agregatom bez kvarcnog pijeska Armirani beton 8 | I • i Pravilni položaj 111 J termoizolactjskog ' j r i .19 0.63 0.08 0.24 0.78*" 0.38 0.26 0.12 0.07 0.20 0.. eventualno sa završnim slojem mineralne žbuke.33 0.06 0.89"* 0.08 0.12 a 500 "(625.63* 0.49* 0. Strop od arm.nosač ploča © Otpor prolazu topline (koef.06 Debljina (cm) 18.15 0. Armirani beton Arm.18 0.97 1.04 0.16 0.25 0.14 0.06 0.04 0.09 0.3%.24 0.33 0.08 0.5 2. očvrsnut parom.66 0.66 0. zatvoreni bazen): jača termoizolacija.17 0.08 3tĐO/••I (31 30 30 30 30 30 0 0 0 0 0 i ¡c-a«^ 1 Bitumenska emulzi|a 300 kg/m2 ZkJ KSK 11.27 0.17" 0. r i Termoizolacija vanjskog ruba stropa presjek Kosi krov s masivnim stropom u 1) Kosi krov s drvenim g red ni kom .36 1.54" 0.50 0.40 0.09 0. viša temperatura).16 0. najveći udio X unutarnjih slojeva (granični sloj zraka.750) t 2.52 0.13 0.10 0.26 0.21 0.750) 500 (625.28 0.32* 1. Kritični detalji: klizna spojnica na priključku ravnog krova -> s.22 0.21 0. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) Prostorna masa kg/m3 12.Kutnik . bet.13 0.25 0.32 0.43 1.20 0.0 1.82* 0.

51 x 0.55 + 1. drvo.60 Okvir grupe 1.95 m 3 535.40 1.14 x 1 .2832 3.51 m 2 1.01 x x x x 1.5 cm A1 A W E G A2 A3 A4 A5 -površina AF sjever -površina AF ist.000 m 2 K/W 0.7.26 1.06 m 2 .prozori ne sjever/zasjenjeno 9.6 W/(m 2 K) 0.26 x 2. investitor: Neufert 1.39x4.26) x 2.02 m2 m2 m2 m2 Ukupna površina elementa: Element: vanjski prozori na jugu A1 Stanovanje Element: krovni prozor A1 AF Element: ulazna vrata A1 AT 1.29 m 2 .41 1. 1 2 x 3 .28 m 2 Dop. unutra ^ 10°C Stambena zgrada Predgotovljeni objekt: ne Svijetla visina prostorija: ^ 2.85 A2 Kuhinja 1.600 W/(m 2 K) 2.50 m 2 Vanjski prozori istok/zapad: Element: vanjski zid poroton 36. kombinirano. vrijed.0 W/(m 2 K) Vrsta elementa: Ispred grijaćeg tijela: / Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.8 134. vrijed.50 m 2 11.60 m Uređaj za ventilaciju: (nema) Grijana zapremina: 535.498 .65 9.33 m 11.99 x 11.76 1.01x2.odbitak .01 m 2 8.9.26 m 2 1.50 m 2 3.46/2 Ukupni grijani volumen zgrade: Proračun površina elemenata građevine Element: vanjski prozori na sjeveru A1 WC 0.0 W/(m 2 K) Vrsta elementa: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kp.8. 9 5 m 2 ( A G p r o r a č u n a t o p r e m a W S V O ) Proračun volumena: V1 EG V2 .12 7.6 W/(m 2 K) 0.99 + 11.46 41.79 5.0121 .01) x 2.prozori ne istok 7. k prema DIN 4108: nema zahtijeva Element odgovara DIN 4108.26 x 1.000 m 2 K/W 532.99 x 3.81 1.6 -3. prozori.600 W/(m 2 K) Ukupna površina elementa: Element: vanjski zid stubište > teren A1 AW stubište Element: krov A1 krov A2 -površina AF4 krovni prozor 11.35 m 2 Staklo: Vrijednost kv g-faktor: Okvir: specijalno staklo s atestom kv = 1.2 x 3.3.99 + 1.39x11. drvo.89 x 2.60 0.01 1.41 m 2 Okvir grupe 1. sintetika.418 kWh/a 1.6 1.55 m 2 134.51 x 3.01 A4 Roditelji 2.400 W/(m 2 K) Element odgovara WSVO za taj tip građevine 3.0 Grupa materijala za okvir: 1 Vrijednost kr 2.50 27.9. vrata .4071 .3. Ostali profili s atestom za kr do 2.28 m 2 159.5 .58 m 2 V4 DG (površina kao EG) 120. 5 5 + 1.44 m2 Element: strop iznad podruma A1 strop iznad podruma 11.26 + 3.87 + 1.50 m 2 . Ostali profili s atestom za kr do 2.odbivši EG V3 UG 324.12 + 10.4 207.01 m 2 .01 m2 m2 9.12 Ukupna površina elementa: Element: vanjski prozori istok / zapad A1 A2 A3 A4 Stanovanje Hodnik Djeca Kupaonica 2.50 Vanjski prozori sjever Staklo: Vrijednost kv g-faktor: Okvir: specijalno staklo s atestom kv = 1.41 m 2 -7.39 x 4.( 1 .610 W/(m 2 K) 1.76 m 2 . kombinirano.030 W/(m 2 K) 1.60) x 2.TERMOIZOLACIJA PRORAČUN TERMOIZOLACIJE WSVO 1994./zap.000 m 2 K/W 0.12 1.78 m 2 Ukupna površina elementa: Rezultati proračuna: kao vanjski prozori sjever 127 . k v prema WSVO: 3. vrata . vrijed.407 m 2 ^ 15%.12 x 3.eq: Vrijednost k: Rezultati proračuna: Dop.8.1 pojedinačni/dvojni objekt.39x2.0 Grupa materijala za okvir: 1 Vrijednost kr 2. kF prema WSVO: Dop. < 40% 0.51 + 3.86 m 3 3 Rezultati pojedinih elemenata građevine Element: unutarnjni zid stubišta > UG A1 stubišni zidovi UG (3.76x2.864 m 3 Element: pod stubišta A1 Pod stubišta 3.30 m 2 163.3.40 1.99x13.01 1.21 m 2 T l o c r t n a p o v r š i n a AG: 1 5 4 .26 11.39 + 10.9.20 A3 Stanovanje (vanjska vrata) 0.51 x 2.012 m 2 £15%.99 A2 .6 1.218 kWh/a 0. 4 4 x 2 4.51 x 3. DIN 4108 Oznaka: Tip zgrade: ogledni projekt BEL.46 m 3 3.eq: Vrijednost k: prozori.65 26.65x2.000 m 2 K/W 415. sintetika.49 m 2 147.01) Ukupna površina elementa: 143.(1. <40% 0.40 1. -površina AF jug -površina AF sjever ulazna vrata A6 zabatne strane DG (11.5012 .

408 W/(m 2 K) 0.00 1. ekstrudirana smjesa Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: Masa po m21/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Krov.0 W/(m2K) prozori.eq: Vrijednost k: Vanjski stubišni zid iznad terena (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka gradiva 1 KLB lakiklima .398 W/(m 2 K) Grupa materijala za okvir Vrijednost kr Vrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.6 1.67 0.5 Grupa materijala za ovkir Vrijednost krVrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF. jug Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvir specijalno staklo s atestom kv = 1.130 m 2 K/W 0.700 800 1100 5 50 200 vanjski zid.130 m 2 K/W 0. kombinirano.eqVrijednost k: izolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 3.000 m 2 K/W 938. tab.500 kg nema zahtjeva 128 .147 m 2 95.50 Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Krovni prozor Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvirizolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 2. sintetika.435 W/(m 2 K) kao vanjski zid poroton 36.eq: Vrijednost k: Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Ulazna vrata Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvir Grupa materijala za ovkir Vrijednost kr Vrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.180 600 5 10 80 250 1.3000 0.6 W/(m 2 K) 0. jela Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: Masa po m 2 : 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna Dodatni zahtjevi za lake elemente dopuštenih vrijednosti k prema DIN 4108/2.3650 masa 0.0 1 2.70 okvir grupe 1 drvo. LM 21 2 Polistirol.501 m 2 > 15%.04 10 2.425 W/(m 2 K) 2. neventilirano ne 159. prostorna masaO.900 W/(m 2 K) Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.0 1 2.250 W/(m 2 K) 0.355 m 2 326.06 dix 0.0200 0.0150 smole Vrsta elemenata građevine: Površinsko grijanje: Površina: Masa po m 2 : 0.035 0. sljubnice ispunjene.12 50 1. Ostali profili s atestom za kr = 2.000 m 2 K/W 290.726 kWh/a 2.1 W/(m 2 K) 0.390 W/(m2K) nema zahtjeva 0.400 kg 0.8 W/(m 2 K) vanjska ostakljena vrata. LM21 3 Žbuka od umjetne 0. 1 Element odgovara DIN 4108. tablica 1 Element odgovara DIN 4108.TERMOIZOLACIJA Vanjski prozor.130 0 100000 100000 20 15 600 40 40 0.1 2.160 0.000 m 2 K/W 0.0400 0.blokovi W6 .000 m 2 K/W 128.08 Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Vanjski zid poroton 36.60 okvir grupe 1 drvo. zasjenjeno 3.50 okvir grupe 2.600 W/(m 2 K) 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.1400 0.283 m 2 > 15%.8 2.130 m 2 K/W 0. vrata-prozori ne jug 8.781 m 2 0.šuplja opeka.0005 0.000 m 2 K/W 0.040 m 2 K/W 0. okvir < 30% ne sjever.80 kg/m 2 d [m] 0.1 mm 3 Polistirol (PS) . 6.040 25 0.000 m 2 K/W 0.210 P [kg/m 3 ] 900 H [1] 8 8 [m 2 K/W] 0.0 W/(m 2 K) krovni prozor. [kg/m 3 ] 1200 [1] 10 d IX [m K/W] 2 1 Gipsana žbuka bez 0. kombinirano.532 kWh/a 1.300 0.585 W/(m K) 10.301 m 2 180.0 W/(m K) 0.060 W/(m 2 K) 1. prostorna 0.500 kg 0. dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka elementa 1 Gipskarton ploče DIN 18180 2 Polietilen folije debljina > 0.040 m 2 K/W 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 0.5 cm (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva d [m] X [W/mK] 0.040 m 2 K/W 0.854 W/(m 2 K) 2.498 m 2 > 15%. dijelovi presjeka Udio TDW 12% 88% Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Oznaka rogovi međupolja krov/strop prema vanjskom zraku odozgo. < 40% 0. sintetika.1 betonski ili metalni profili s atestom za kr2.0120 X [W/mK] 0.NB. bor.tvrda pjena (stiropor) 4 Smreka.80.350 P . Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine Krovni rogovi.000 W/(m 2 K) vanjski zid u terenu ne 9.0150 aditiva 2 Poroton . 2: Masa po jedinici površine: (slojevi nisu definirani kao drveni) Element odgovara DIN 4108. nagib krova > 15° ne istok 3. tabl. < 40% 0.000 m 2 K/W 0. općenito ne 147.0 do 2. Ostali profili s atestom za kr = 2.28 15 0.130 m 2 K/W 0.727 kWh/a 0.790 W/(m 2 K) nema zahtjeva d [m] X [W/mK] P [kg/m 3 ] H [1] dM. [m2 K/W] 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 1. < 40% 0.02 19.

k * f [W/(m 2 K)] 0. 1 Element odgovara DIN 4108.6 30.50 3.2 0.(Q'| + Q's): 94.0 vrijed.5 5. tabl.170 m 2 K/W 0. Godišnja potreba ventilacijske topline Q'L.040 - 15 pod na zemlji ne 11.229 W / ( m 2 K) kao za krov Unutarnji zid prema znatno hladnijim prostor.2 100.435 0.5 cm Ukupno Bočni zidovi A [m 2 ] Aw 147.8 0.0 520. : 8.398 0.28 3.58 0.000 2.22 13. 129 . Dopuštena vrijednost k prema WSVO: element odgovara WSVO za taj tip građevine Pregled razmatranih elemenata građevine Pod stubišta (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva 1 Cementni estrih 2 Normalni beton prema DIN 1045 d [m] 0.60 6.398 ATk [W/K] 0.785 W / ( m 2 K) 1.700 1400 0.656 W / ( m 2 K) 1.57 10.1 30.27 185.30 kWh/a nr Godišnji solarni dobici Q's: (u odnosu na volumen zgrade) Godišnja potreba topline za grijanje: 30.000 1.dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva 1 Gipskarton ploče DIN 18180 2 Polietilen folije debljine > 0 .5 0.810 W/(m 2 K) 0.: 4.335 W / ( m 2 K) 0.170 m 2 K/W 0.0400 4 Izolacijski materijal od mineralnih/biljnih vlakana 040 0.95 520.0 58.300 0 0.00 1 Gipsana žbuka bez 0.0700 X [W/mK] 1.tvrda pjena (stiropor) 040 0.040 15 2.86 Strop iznad podruma (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka gradiva 1 Keramičke pločice 2 Cementni estrih 3 Polietilenska folija debljine > 0.1. 1 Element odgovara DIN 4108.37 kWh/a m : Q'h = 0.100 2400 0.350 W/(m 2 K) Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.785 10.08 strop iznad podruma (podrum nije grijan) da 135. Proračun QH prema WSVO zadovoljava uvjete.392 1.335 2.5 0.00 32.0 29.130 m 2 K/W 0. 1994.930 W/(m 2 K) nema zahtjeva Vanjski zid stubišta iznad terena 9.6 31.2400 3 Polistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 035 0.03 1.0 1. 1 mm d [m] Unutarnji zid stubišta iznad suterena (redoslijet slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva d [m] X [W/mK] 0. izdanje od 16.32: Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline: 30.0120 900 0.35 Aab f Vrijednost k [W/m 2 K] 0.182 0.7 0. Ljetna zaštita od topline prema WSWO nije ispitivana.400 kg 0.30 11.600 1.000 m 2 K/W 0.50 28.28 kWh/a m . Podaci koji se odnose na energiju proračunati su prema odredbamapropisa o termičkoj zaštiti (WSVO).37 m2 Ukupna površina omotača A: 0.210 m 2 545.040 m 2 K/W 0.040 50 3.900 15.14 56.01 0.170 m 2 K/W 0.41 7.600 1.350 p [kg/m 3 ] 1200 n [1] 10 10 5 10 20 50 8 d/X [m 2 K M ] 0.300 0 0.06 0.06 0.05 Pregled prosječnih vrijednosti k vanjskih elemenata građevine Ogledni projekt BEL Neufert Aw Zidovi Aab Bočni zidovi Af Prozori sa solarnim dobicima Ad Krovovi/stropovi A d l Stropovi sa zrakom odozdo Aq Elementi prizemlja zgrade Ukupno Površina [m 2 ] 147.43 10.0 520.78 159.0 1. 8.7 159.656 0.785 0.000 0.1200 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.0350 15 20 50 1.400 P [kg/m 3 ] 2000 [1] 15 35 70 150 20 50 d/X [m K/W] 2 Oznaka elementa Zidovi Vanjski zid poroton 36. tabl.960 W/(m 2 K) nema zahtjeva Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.0 1.25 Ukupno Prozori Vanjski prozori sjever Vanjski prozori istok/zapad Vanjski prozori jug Krovni prozori Ulazna vrata Ukupno Krovovi/stropovi Krov Ukupno Elementi prizemlja zgrade 26. Q"H = Q'H/0.100 2400 0. ne 26. DIN 106/1+2.75 kWh/a nr O'Hma*: Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline nije prekoračena. Godišnja potreba transmisijske topline Q'r: 18.37 Sveukupno 0.357 Udio [%] 31.1 6.8 0.579 m 2 365.TERMOIZOLACIJA Krovna polja .70 Ad 159.0 1.0005 0.0120 8 8 100000 100000 0.91 kWh/a m .1 mm d [m] 0.750 kg 0.4 17.0400 X [W/mK] 1.3 5.34 0.75 22.01 4 Polistirol (PS) .035 0.86 m3 Grijani volumen V: 520.1000 5 Normalni beton prema DIN 1045 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.01 8.0200 4 Gipskartonske ploče DIN 18180 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.607 m 2 17.100 kg 0.4 26.600 2.210 p [kg/m 3 ] 900 [1] d/X [m 2 K/W] 0.9 (Q'r + Q'L) .00 krov/strop prema vanjskom zraku odozgo neventilirano ne 140. tabl.130 m 2 K/W 0.8 100.0 15.0 0.200 0.5 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine Proračun prema WSVO za zgrade 535.00 kWh/a m Godišnji interni dobici Q'.400 P .839 0.57 3 Polistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 035 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 0. [kg/m 3 ] 2000 2000 [1] 300 400 15 35 100000 100000 20 50 70 150 d/X [m 2 K/W] 0.64 kWh/a m .58 0.0400 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.35 147.04 X [W/mK] 0.43 3 PoIistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 040 0.0150 dodataka 2 Vapneno-pješčani blokovi i ploče.78 Ag 0.130 m 2 K/W 0.443 m 2 464.1600 2.14 0.02 3.97 1/m Odnos površine prema volumenu A/V: 29.1600 2.0 1.13 kWh/a m .21 Ukupno 154. Q'H-: 95.210 15 0.250 32.50 0.44 Pod stubišta Strop iznad podruma 134.08 Unutarnji zid stubišta iznad suterena 26.500 kg 0.5 Udio [%] 28.58 1.0020 0.50 31.58 58. 1Element odgovrara DIN 4108.58 Af 9.05 11.5 0.400 0.0100 0.00 Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.

Proračunska zapremina zraka V L = 428.50 1. m 2 Pri proračunu godišnje potrebe topline za grijanje uzeto je u obzir Zatvorene. Ventilacijski uređaj s mehaničkim pogonom bez povrata topline Kod zatvorenih negrijanih staklenih dogradnji su za vanjske elemente građevine u tom dijelu dani faktori redukcije prema WSVO prilog 1.389 0.58 Vanjski zid stubište .0 Dostavljaju se sljedeći podaci: Preračunato na • stambenu površinu prema § 4 4 . Godišnja potreba topline za grijanje A/V Omotač zgrade koji pren. dopust.50 1.59 kWh/a Korisna površina zgrade prema Propisu o toplinskoj zaštiti An = 171.600 2.785 0. Ove se vrijednosti proračunavaju prema jedinstvenim rubnim uvjetima koji su definirani u Propisu o toplinskoj zaštiti (npr.335 0. pa se stvarni utrošak energije samo uvjetno može ocijeniti na temelju proračunate godišnje potrebe topline za grijanje.5 0.86 m 3 Orijentacija 1 sjever / zasjenjeno Vanjski prozon sjever U l a z n a vrata Orijentacija. Granične površ p r e m a dijelovima z g r a d a s visokom unutar temperat. istok 9. Q'HZUI = 30.99 (T) Presjek (?) 11. razlika elemenata građevine 1 1.' Površina krova i krovnih ploča 3 A g : Donji završetak z g r a d e uključ. Međutim. stupanj povrata topline uređaja r| W = % Q** h = Q h / A * = 108.64 kWh/(m 3 a) Pror dopušt.91 m2 (ogledni tlocrt) 130 .50 1.30 11.91 m 2 proizlazi godišnja potreba topline za grijanje • glavna korisna površina prema DIN 277 . A = 520.48 m 2 Iskoristivi unutranji dobici topline Q. nije uključen korisni učinak postrojenja za grijanje i eventualno različitim navikama korisnika.0 7 8 prozori / vrta i vanjska vrata Q"HZUI = 95.56 kWh/(m 2 a Napomene uz osnove ovog dokumenta o potrebnoj toplini Naprijed navedene vrijednosti godišnje potrebe topline za grijanje u prvom redu daju polazne točke za usporednu ocjenu energetske kvalitete zgrade.8 Za zgradu s normalnim unutarnjim temperaturama proračun prema prilogu 1 broj 1 i 6 Propisa o toplinskoj zaštiti Oznaka zgrade ili dijela zgrade: Mjesto: Područje: BEL Neufert Ulica i kućni broj Broj parcele: [m ] 1 AV.0 0.44 134.600 2.565 0.teren Pod stubišta Strop iznad podruma 9.62 kWh/a h sadržan u Q. određene pretpostavke o iskoristivim unutarnjim dobicima topline i izmjeni zraka).99 Prizemlje stambene površine 95. Q'HZUI = 30.250 Br element broj Faktor specifičnih temperat. Ap: Prozori. godišnja potreba topline za grij.69 m 3 11.35 159.000 0.5 I. 0.41 3. -prolaza topline K.' Vanjski zidovi 2 Aj. 1.78 2 H 0. = 4286.435 0. negrijane staklene dogradnje s jednostrukim ostakljenjem 1 ) / izolacijskim ili dvostrukim ostakljenjem 1 ) / termoizolacijskim ostakljenjem uz odgovarajuće označene površine Povišene vrijednosti iskoristive unutarnje topline zbog isključivog korištenja kao uredske ili upravne zgrade Ventilacijski uređaj s mehaničkim pogonom s povratom topline (sa ili bez toplinske pumpe).91 kWh/(M a) 9 10 2 2 A / V = 0 .5 0.21 Vanjski zid poroton 3 6 . BV -samo uz korištenje stana A*=149.70 1. st 1 II. površine u kontaktu s tlom A ^ Ploče sa z r a k o m odozdo V Unutarnji zid stubišta > U G 26.900 0.0 1.0 Godišnja potrebna toplina za grijanje Q" H odnosi se na površinu koja je izvedena iz volumena zgrade (korisna površina zgrade A N ).64 kWh/(m 3 a) 6 A ^ . godišnja potreba topline za grij.60 0.A*= .TERMOIZOLACIJA Dokument o potrebnoj toplini prema § 1 2 Propisa o toplinskoj zaštiti Površinski Površina -Koeficijent O z n a k a / onjentacija elemenata A.5. 5 c m Krov 147. meteorološki podaci.01 3. Ostale karakteristike koje se odnose na energiju Godišnje potrebe topline za grijanje (sveukupno) Q h = 16274.za druga korištenja . 9 7 nrr 1 Vanjski prozori: istok / z a p a d Krovni prozon Onjentacija: z a p a d Orijentacija: jug 7.75 kWh/(m A) Q"HZUI = 94.48 kWh/a Uzeto je u obzir Potreba transmisijske energije Q r = 15612.91 kWh/a Iskoristivi solarni dobici topline H Q S = 2305.60 0.37 m2 4 5 Max.60 1.21 kWh/a Potrebe energije za ventilaciju Q L = 9795.0 1.3.600 0.5 Grijani volumen zgrade V = 535.28 1. Stupanj ukupnog prolaza energije 9I [W/m2K)j 0. topi. 11 Vanjski prozon jug 8.

133. Prostor između dviju ljuski treba ispuniti materijalom koji upija zvuk kako bi se spriječilo naizmjenično reflektiranje zvuka. zatim pobuđivanjem mase elementa i na kraju opet pri prijelazu u zrak. stiropor 1.nije ga moguće potpuno spriječiti. (promjena tlaka pri glasnom govoru = približno jedna milijuntina atmosfere). dvorana s pisaćim strojevima Glasna tvornička hala Bosch-ova truba na udaljenosti od 7 m. Bellu). Brzina širenja uzdužnog vala iznosi 340 m/s. Primjer zračnog zvuka: radio .7 dB.5 cm. Zvuk se širi kroz zrak kao uzdužni val -> © a u čvrstim materijalima kao savijeni val. Gosele.vika . debljini sloja i frekvenciji.zrak.limena glazba materijalni zvuk: buka koraka . Za označavanje akustične izolacije služi za zračni zvuk razlika razine zvuka. Akustična se izolacija uglavnom ostvaruje masom. U DIN-u 4109 propisane su vrijednosti akustične izolacije koje treba postići -> s. laka ploča. motocikl Vrlo bučan pogon (kotlarnica i si.element .5 cm prikovana s velikim razmakom čavala. To je zvučno područje podijeljeno na 12 dijelova = 12 bela (B) (prema izumitelju telefona A. Zvučni titraji koje možemo čuti imaju frekvenciju od 20 Hz do 20000 Hz.) Skala jačine tona a) Pogrešno bjlspravno © Prikaz savijenih valova zida pri normalnim frekvencijama: zid ne vibrira kao cjelina (-> a). Lake konstrukcije za akustičnu izolaciju (§) koriste višestruki prijelaz zvuka: zrak . razlika između prvobitne i prigušene razine zvuka (za materijalni zvuk navodi se najviša razina koja od normiranog šuma smije preostati).5 cm. veličina izolacije od zraC j ) čnog zvuka bez obloge . pjenobeton 11. laka ploča od drvene vune 2. na koje je ljudsko uho posebno osjetljivo. Najčešće se razina zvuka navodi u decibelima . izolacija od buke koraka — s.„Srednje čujno područje • AKUSTIČNA IZOLACIJA 120 110 Q D To je svaka mjera kojom se smanjuje prijenos zvuka od njegova izvora do slušatelja . žbuka od gipsa i pijeska 2 cm Izolacija od zračnog zvuka zida (T) prema mjerenjima prof. ekspandiran). tihi razgovor. s oblogom + 2 dB 131 . usporenje kretanja vrata može se lako postići kočenjem. to se postiže upijanjem zvuka -> s. tlaka zvuka (|ib).0333 2 kg/cm ) u vrlo malim veličinama. kod savijenog vala ovisi o materijalu. to se uglavnom postiže akustičnom izolacijom.glasovir (ujedno i zračni zvuk). Rezonantna frekvencija može se usporediti s klaćenjem letećih vrata. žbuka 1. Za građevine je važno područje između 100 i 3200 Hz. Frekvencija kod koje brzina širenja savijenog vala u nekom elementu građevine iznosi također 340 m/s jest granična frekvencija. prigušenje je zvuka dakako manje. a ako su u različitim prostorijama. kod te je frekvencije prijelaz zvuka iz zraka u element i obrnuto vrlo dobar 100 90 80 0 70 5 Q 50 40 30 20 10 0 20 30 40 50 70 100 200 300 500 700 1000 Frekvencija f —2000 3000 4000 7000 10000 Hz ® Odnos između jačine tona (fon). rezonantne frekvencije. G. glazba s radioaparata sobne jačine u zatvorenoj prostoriji Buka tihog usisača. 134. 1 Hz (Hertz) = 1 titraj u sekundi. veličine jačine zvuka i zvuka (db) i jačine zvuka (|iW/cm2) 0- 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 100-130 Početak čujnosti Tiho šuštanje lišća Donja granica uobičajenih šumova u stanu srednji šumovi u stanu.5 1 2 4 6 8 10 Debljina elementa građevine (5) Granične frekvencije za ploče od različitih gradiva © Obložna ljuska od ožbukane drvene vune. uobičajena buka u poslovnoj ulici Pojedinačni pisaći stroj. mjeri koja približno odgovara prijašnjoj mjeri fon. koja se klate već uz lagane udare (rezonantna frekvencija). zvono telefona na udaljenosti 1 m Vrlo prometna ulica. Vio bela = 1 decibel (db) je donja granica razlike tlaka zvuka što ga ljudsko uho može registrirati pri normalnoj frekvenciji od 1000 Hz. dakle teškim debelim elementima građevine. bolja izolacija od one koju bi dala sama masa elemenata javlja se samo iznad tzv.zrak . dr. ubrzanje je teško i zahtijeva silu. koja bi stoga trebala biti niža od 100 Hz. Zbog toga je uzet decibel kao fizikalna mjera jačine zvuka u odnosu na jedinicu površine -> (T).6 cm (el. pri čemu se energija zvuka gubi najprije na prijelazu zvuka iz zraka u element građevine. Ako se element neposredno pobudi (materijalni zvuk).dB (A) odnosno iznad 60 dB u belima (B). mjerljivim u mikrobarima (|ib). mirna stambena ulica Uobičajena razina razgovora. Ako su izvor zvuka i slušatelj u istoj prostoriji.element . Tlak zvuka kreće se u čujnom području čovjeka od praga čujnosti do praga boli (7).šumovi od instalacija . nego njegovi dijelovi vibriraju jedan prema drugom (-»b) © Osjećaj jačine tona: uho općenito osjeća neki šum kao dvostruko glasniji ako je jačina zvuka udeseterostručena Žbuka 100 200 400 800 1600 3200 Hz cm 0. Zvuk se širi mehaničkim titraji> ma i tlačnim valovima koji povećavaju ili smanjuju atmosferski tlak (= 1. tj. 132. Kod akustične se izolacije prema vrsti zvučne smetnje razlikuje izolacija od zračnog zvuka (ako izvor zvuka prije svega pobuđuje okolni zrak) i izolacija od materijalnog zvuka (ako izvor zvuka neposredno pobuđuje neki element građevine).

» (5). moraju biti teški najmanje 400 kg/m 2 (ako su pregradni zidovi teži od 250 kg/m 2 tada je dovoljno 350 kg/m 2 ).6 1.9 DIN 1047 Kompaktni beton od šljunka ili drobljenca 2.2 437.8 0.5 male zvučne mostove (suprotno od krutih ljuska).2 1. treba dakle prije svega poboljšati prigušenje zvuka od vrata i prozora.5 | 3 | |11. Savitljive ljuske relativno su neosjetljive na © Zaobilazni put preko priključenih jednoslojnih elemenata građevine.* s. 2 5 11.5 250 250 250 250 250 187.5 400 400 425 425 400 450 475 425 475 405 460 500 375 375 312.5 150 350 350 350 360 350 350 370 370 380 1 2 3 4 5 6 7 8 (§) Jednostruka vrata s pragom bez posebne brtve Teška vrata s pragom i dobrom brtvom Dvostruka vrata s pragom bez posebne brtve. kruti elementi imaju svoju graničnu frekvenciju usred interesantnog područja. Za dvostruke zidove koji imaju funkciju akustične izolacije treba uvijek primijeniti tipiziranje. I drvo <600 k9/m > _ 300 240 _ 300 240 490 365 10 20 30 40 50 70 100 200 300 400 500 29 30 Površinska masa elementa (kg/m ) (jT) Prigušenje zračnog zvuka.5 1.0 1.ZRAČNA AKUSTIČNA IZOLACIJA U tom je slučaju akustična izolacija koju pruža element posebno loša.3 l M i Ukočeno .prenošenje Pri izolaciji od zračnog zvuka javlja se v negativni utjecaj "pokrajnjih putova" veći negoli pri izolaciji od buke koraka (zbog toga bi u atestima 0 akustičnoj izolaciji zidova trebalo uvijek uzeti u obzir i "pokrajnje putove" koji su posljedica uobičajenog načina građenja).0 1.4 1.4 1. otvaraju se pojedinačno Teška dvostruka vrata s pragom i brtvom Jednostruki prozor bez posebne brtve Jednostruki prozor s dobrom brtvom Dvostruki prozor s kutijom bez posebne brtve Dvostruki prozor s kutijom i dobrom brtvom Akustična izolacija vrata i prozora prema DIN 4109 do 20 dB do 30 dB do 30 dB do 40 dB do 15 dB do 25 dB do 25 dB do 30 dB 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 © Minimalne debljine jednoslojnih zidova s veličinom izolacije od zračnog zvuka LSM = OdB 132 .2 1.5j ReBroj lista norme Oznaka Prostorna masa kg/dm 3 Klinker ( 1 9 0 0 k g / m 3 ) 1 5 .8 1.6 0.2 1.8 1.5 I 2 ' 2 .0 1.2 1.0 1. šljake. 131 ® ili ako su potpuno odvojeni od površine na kojoj leže. 0 Zračni zvuk . . provjerene načine građenja! Ljuska od žbuke na uobičajeno tvrdom izolacijskom ma124 136. Krivulja u DIN-u 4109 određuje kolika mora biti najmanja razlika razina zvuka pri pojedinim S p o r e d n i put frekvencijama Zahtijevana granična krivulja za zračni zvuk da bi se postigla veličina akustične izolacije LSM = ± 0 dB. na koje se nadovezuju pregradni zidovi. 2 5 Šuplja opeka* ( 1 4 0 0 kg/m3) | 5 .6 0. obostrana žbuka debljine 15 m m 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 DIN 18152 Puni blokovi od lakog betona Bez ispune pijeskom DIN 18151 DIN 3 9 8 Blokovi od zgure Tvrdi blokovi od zgure Šuplji biokovi s dvije ili tri šupIjine Obrnuto ugra đeni.5 111. šupljine ispunjene pijeskom Puni blokovi od vapna 1 pijeska DIN 106 list 1 Giter blokovi od vapna 1 pijeska Šuplji blokovi od vapna 1 pijeska 1. stoga granični zidovi između stanova. Kod teških krutih elemenata granična je frekvencija iznad. a kod tankih savitljivih elemenata ispod interesantnog područja frekvencija.8 1. dakle smanjenu akustični izolaciju ->©• Zračenje zvuka G l a v n i put Otpor pobudi Zaštita o d z r a č n o g z v u k a Kod zračnog zvuka zvučni val pobuđuje element građevine .3 I Gips 0.5 125 I terijalu (npr na uobičajenom stiroporu) znatno smanjuje akustičnu izolaciju! Laki beton* ( 8 0 0 kg/m3) | 6 . drobljene opeke i si. 2 5 P u n a o p e k a * .5 1-1. DIN 4232 Porozni beton od neporoznog agregata.5 Ziđe od pune ili šuplje o p e k e ili blokova. Kao pokrajnji putovi posebno se ističu krute ljuske težine između 10 i 160 kg/m 2 .5 250 187.5 2 ( 2 6 0 0 kg/m3) Staklo Prešani azbestcement ( 2 0 0 0 kg/m3) 10 15 \20f. 2 5 * obostrano ožbukani zidovi (zidarske mjere) 05 10.5 437.» © S p u š t e n i strop imaju izrazito negativan utjecaj na prigušenje zračnog zvuka. potrebna debljina zida .6 1. ako ti zidovi i ploče imaju površinsku masu iznad 250 kg/m2 © Debljina e l e m e n t a (cm) uz niže n a v e d e n e površinske težine Teški beton* ( 2 2 0 0 kg/m3)| 6 . slabija nego bi to od njegove mase trebalo očekivati. ljuskom -> s. propisane vrijednosti .0 1.2 1.7 1. npr šljunka Plino-1 pjenobeton 0. puna opeka 1. dvostruki zidovi daju posebno dobar učinak ako leže na elastičnom izolacijskom materijalu i ako su savitljivi . obostrano ožbukani debljine 15 m m 31 32 DIN 4164 Beton od plovučca. 131 © .8 1.4 1.4 1.6 1.» time raste utjecaj granične frekvencije na prigušenje zvuka .4 1.» (2). 2 5 112.8 2 1. i ( 1 0 0 0 k g / m 3 ) [1 1.7 1.5 375 312.2 1.9 365 300 240 240 240 300 300 240 240 240 240 240 240 240 300 300 240 240 365") 300 365 365 300 240 240 490 450 445 405 485 505 440 445 405 440 440 485 530 485 505 420 460 410 440 400 430 405 450 445 405 440 485 300 240 300 240 240 380 360 380 360 360 355 380 380 360 390 380 °.5 I 2 2 |37. blokovi od v a p n a i pijeska* ( 1 8 0 0 kg/m ) | 5 . Zidovi s neDijagonalni prijenos dovoljnim prigušenjem mogu se popravjtj ^vjtljivqm_obLQŽnnm.5 M a s a zida > 400 kg/m2 M a s a zida > 350 kg/m2 < 400 kg/m2 mm kp/m2 mm kp/m2 dak e: 1.> © .6 0.4 1.8 Puna opeka Klmker z a visokogradnju DIN 105 Šuplja opeka. površinska masa i debljina elementa (prema Gosele-u) 2 Laki betoni 1 betoni u zidovima bez reški i pločama visine kata.5 187.6 DIN 4165 Blokovi od plino-1 pjenobetona 0.5 187. 11.6 1.2 1.9 1.5 187. čak i pri malom udjelu otvora u ukupnoj površini zida bit će rezultirajuće prigušenje zvuka najčešće ispod aritmetičke sredine prigušenja zvuka od zida i otvora. Malo M / 1 Vrata i prozori sa svojim niskim vrijednostima prigušenja zvuka . „ „ .

Uobičajeni oblik akustične izolacije je plivajući pod: meki elastični izolacijski sloj bez reški. stiropor ^ 1 0 mm Drveni pod . Ploča Izolacija Plivajući pod od keramičkih pločica (kupaonice) ^g^ Slojevi poda s hidroizolacijom za kupaonice s tušem r. npr. proizlazi iz vrijednosti poboljšanja VM (dB). dakle maksimalnu jačinu zvuka koji se smije čuti odozgo u prostoriji ispod. Pri tome .D2. Kod međukatnih konstrukcija koje su dovoljna izolacija protiv zračnog zvuka (konstrukcije grupe II) može se prigušenje buke koraka postići mekom elastičnom podnom oblogom -> konstrukcije grupe I mogu se ovješenom savitljivom stropnom oblogom pretvoriti u konstrukciju grupe II -> (9). rub uvijek slobodno pokretan. anhidrita.Obloga 0 Ploča © Ž b u k a nanesena prije estriha do gornjeg ruba ploče. pokriven zaštitnim slojem.Izolacija — Estrih (podloga) .Elast. 133 . Koliko će plivajući estrih ili meka elastična podna obloga poboljšati izolaciju od buke koraka.Pijesak. lijevanog asfalta (debljina propisana u DIN-u 4109.Estrih (podloga) za pod Izolacija i . Krivulja u DIN-u 4109 -> @ daje normiranu razinu zvuka. ako u gornjoj prostoriji djeluje normirano "tapkalo". Za porozne zidove propisano ^g^ Žbukanje nakon izvedbe estriha kod masivnih zidova 5 10 15 20 25 30 Razlika pojednačnih izolacijskih vrijednosti Dz=Di-D2 © Smanjenje akustičke izolacije prema Zeller-u C D — Trajno elastična masa Plivajući pod od pločica . glina.Estrih Zaštitni estrih -Podne pločice ili ploče Tijek proračuna: 1 Ustanoviti razliku pojedinačnih izolacijskih vrijednosti D z = D1 .zbog utjecaja starenja . minimalna masa ispune iznosi 150 kg/m 2 (kod višekatnih zgrada 200 kg/m2). zid s vratima) dobiva se ukupna vrijednost akustične izolacije D g nakon što se odbije smanjenje izolacije R od veće izolacijske vrijednosti -> © 'TN ' Dvoslojni razdjelni zid s kontinuiranom razdjelnicom u presjeku (2) Tlocrt-»© Nepovoljno m u 5Všl G l a v n i put ) 7 / S p o r e d n i put U Zračenje zvuka Prijenos materijalnog zvuka © Frekvencija (Hz) Poželjna granična krivulja buke koraka . Smanjenje akustičke izolacije R proizlazi iz sjecišta krivulje odnosa površina s vertikalama razlike pojedinačnih izolacijskih vrijednosti D z . mora se strop nad podrumom izvesti s plivajućim podom ili nekom elastičnom podnom oblogom (kao i razdjelni stropovi između stanova). Ako reška počinje od temelja nisu potrebne dodatne mjere. to je ujedno i izolacija od zračnog zvuka.ZAŠTITA OD ZRAČNOG ZVUKA I OD BUKE KORAKA-» Q P Razdjelni zidovi Zidovi koji razdvajaju zgade od slojeva težine ispod 350 kg/m 2 moraju biti odvojeni razdjelnom reškom po čitavoj dubini zgrade. list 3). Reške treba ispuniti odgovarajućim materijalom (ploče od pjenastog materijala) s preklopima. reška zabrtvljena trajnoelastičnim kitom.vrijednosti odmah nakon izvedbe moraju biti za 3 dB povoljnije. dakle dopušteno za sve vrste međukatnih konstrukcija (konstrukcije grupe I i II. stoga ekstremno osjetljiv na zvučne mostove. pri čemu treba staviti Di > D2 2. vrijedi i za podnu oblogu od keramike -> © . počinje li ona tek na razini terena. i preko toga estrih od betona. šljaka ^ (9) Savitljiva stropna ploča ^ Žbuka na pleteru Letve Mogućnost prigušenja buke koraka kod drvenog grednika Prigušenje buke koraka Zbog zvuka koraka međukatna se ploča izravno pobuđuje na vibriranje -> (3). već i najmanja spojena mjesta smanjuju djelotvornost izolacije jer su zidne ljuske krute! Složeni zidovi Kod složenih zidova (tome pripada svaki zid s površinama različite akustične izolacije. Izračunati odnos površina izolacijskih dijelova zida 3. Estrih je tanka kruta ljuska.

idealno za privatne zatvorene bazene i si. poboljšanje: spri- I 1 o n / . grupa II sa = 30 db (A) dopušteno samo za unutrašnje zidove u stanu i za zidove prema tuđim instalacijskim prostorijama.00 m 2 Zaštita od vanjske buke Za zaštitu od buke izvana (buka prometa i si. priključkom na dimnjak akustički izoliranim cijevima. spavaća soba). Prijenos zvuka u ventilacijskim vodovima. 4 0 . Kotlovi se akustički izoliraju: izolirajućim postavljanjem (odvojeni temelj — > (2).5 sekunde .5 2 5 50 0 200 400 600 800 Udaljenost od izvora z v u k a (m) Ekv površina upijanja z v u k a (m 2 ) površina upijanja zvuka A biti 0. postavljanje kade na zvučno izolirajuće noge (u tom slučaju i rub elastično prisloniti na zid). obuhvaćaju se dublje frekvencije.suprotno od prigušenja zvuka . zidove ili veSkica dimenzija iz -> © Q = izvor zvuka B = slušatelj getaciju. to je idealna površina upijanja zvuka koja ima isti kapacitet kao sama prostorija. pomoću prigušivača zvuka. ^ V.2 6.5 m samo 1. između ostalog. Najveća dopuštena razina zvuka od instalacija u tuđim stanovima je 35 dB (A).najčešće ne smanjuje prolaz zvuka kroz element građevine. poboljšanje svih armatura.2 0 . podnožje koje apsorbira zvuk).(telefonski prigušivač zvuka) ke instalacije treba postavljati akustički izolirano! Upijanje zvuka Upijanje zvuka .68 = 3. c) ugraditi u fasadu prepreke protiv širenja buke. I Kmg). Za vrijeme odzvanjanja od 1. Isto tako ne utječe na zvuk koji od izvora neposredno stiže u uho. Na ordinati je djelovanje zaklona ovisno o kutu « -> (8).00 m 2 29. ispitna grupa I sa = 20 db (A) razine armaturnih šumova na svim mjestima. kanali za smeće. odzračni ventili u armaturama. g u m a B = z r a č n i prostor. Ventilacijs- A = m a t e r i j a l z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a . treba predvidjeti ventilaciju. a istovremeno opada razina buke unutar dotadašnjeg polumjera jeke © Polumjer jeke i kapacitet upijanja zvuka neke prostorije = 24.00 m 2 Postupcima upijanja zvuka može se razina reflektiranog zvuka sniziti Time polumjer jeke postaje veći. bučnost ventilacijskih i klimatizacijskih uređaja smanjuje se pomoću tzv. dovoljne dimenzije. • šumovi pražnjenja (šumovi grgljanja). e v i s p u n a m a t e r i j a l o m z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a (^3) Metalno gumeni element ® Kanal opremljen materijalom koji upija zvuk .68. iz toga proizlazi koliko je važna veličina H određena kutom a.zatvoreni bazen: 40 m 2 vode • 0.1 m 2 po kubičnom metru obujma prostorije v (polumjer jeke iznosio bi pri tome u prostoriji 6 x 10 x 2. vertikalni plinovodi.| čki izolirana obujmica Akustički izolirani temelj kotla širine 90 cm ječiti rezonanciju objekata. Visine su u metrima a duljine zvučnih valova treba očitati Primjer. a za polovicu vremena odzvanjanja dvostruko toliko. Što je deblji komplet slojeva. © Efekt akustične izolacije uz pomoć zapreka na otvorenom (A.05 100 m 2 zidova i poda • 0. osobito prozore i vrata. b) akustički izolirati vanjske zidove.4 29 A = = 0. 8 1.2 V.. akustično izolirani nosači -» (?) • šumovi punjenja pri udaru vode na stijenku kade i si. • šum instalacijskih vodova nastaje stvaranjem vrtloga u vodovima.68 Valna duljina je h/7 =2.03 60 m 2 akustičnog stropa • 0. npr.00 m 2 3. telefonskih prigušivača zvuka.5/0. efekt zaklona = 17dB 134 . Primjer. .1 m). polumjer jeke se povećava. sred frekv."v Akus.) ¿340/500 = 0. Ako se smanji refleksija zvuka.•EZ] i i I I • I ..mora ekvivalentna 1.75 sekundi = = 2.6 3. zvučno izoliranim poklopcem gorača. oni se sastoje od obložnih slojeva koji upijaju zvuk i između kojih struji zrak. d) izvesti prikladne zahvate u okolnom prostoru. past će razina reflektiranog zvuka izvan dotadašnjeg polumjera jeke.4 12. priključak na razvodnu L M a t e r i j a l koji upija z v u k cijevnu mrežu pomoću gumenih kompenzatora. dizalo) ne smiju se ugra- P W 1 diti u zidove mirnih stambenih prostorija (dnevna soba. nužan je atest. Kako neposredni zvuk opada s udaljenošću od izvora. bit će od nekog polumjera "jeke" oko izvora zvuka reflektirani zvuk jednako glasan odnosno glasniji -> (5) od neposrednog zvuka. Za nasipe. poboljšanje: pravilno dimenzioniranje i odzračivanje odvodnih cijevi. Vidjeti i: Smjernice za građevinske zahvate u svrhu zaštite od vanjske buke i DIN 18005 zaštita od buke u urbanizmu.) postoje sljedeće mogućnosti: a) ispravno projektirati zgrade: boravišne prostorije locirati na suprotnoj strani od izvora buke. Dijelovi kućnih tehničkih instalacija koji proizvode buku (cijevi vodovoda i kanalizacije. poboljšanje: lukovi umjesto koljena. ako su prozori fiksni.4 • Konstrukcija. zidove i ostale zapreke može se veličina izolacijskog djelovanja za različite valne dužine očitati iz dijagrama (7) (valna dužina približno 340 m/frekvencija). 2 0 = h/>. Beton B 25 Bitumenska Ijepenka Ploča pluta Bitumenska Ijepenka Beton B 25 12 cmD 500 g/m2 5 cmD 500 g/m2 12 cmD AKUSTIČNA IZOLACIJA Šumovi od instalacija javljaju se kao • šum instalacijskih armatura: može se smanjiti upotrebom armatura koje prigušuju zvuk. npr nasipe. već samo smanjuje reflektirani zvuk.50 m uz 500 Hz (podr. vrijeme odzvanjanja dakle 0. Unutar dotadašnjeg polumjera jeke ništa se ne mijenja! Kapacitet upijanja zvuka neke prostorije izražava se u četvornim metrima ekvivalentne površine upijanja zvuka.a = 30° h = 2.

pobuda j a l n o g z v u k a t r e b a d a k l e usmjeriti na s p r e č a v a n j e p o b u d e ili pro- (D } P o b u d a od materijalnog zvuka vođenja zvuka Mjere protiv provođenja materijalnog zvuka Za vodovodne instalacije t r e b a u p o t r e b l j a v a t i s a m o a r m a t u r e s a t e s t o m g r u p e I ili II T l a k v o d e t r e b a biti što niži Brzina p r o t o k a v o d e i m a p o d r e đ e n u u l o g u .s n a ž n a teški zid slaba pobuda. ali s e n e m o ž e izbjeći kruto p r i č v r š ć e n j e . prema DIN-u 4109. ali b e z p r e o p t e r e ć e n j a n e o p r e n a ili čelika -> © Elementi se izrađuju od (D <D i g » 10 > • 20 »30 Pojačanje f rigušenje 10 20 50 10 Najbolje prigušenje materijalnog zvuka daju čelične opruge zbog s v o j e m a l e krutosti.p j e n e . t a k o d a b u d u j e d n o l i k o o p t e r e ć e n e -> @ Pri p e r i o d i č n o m p o b u đ i v a n j u . a d a nisu preo p t e r e ć e n i . Kod pojedin a č n i h o p r u g a t r e b a se voditi r a č u n a 0 t e ž i š t u u r e đ a j a . M o g u s e u g r a d i t i i a k u s t i č n o i z o l a c i j s k i materijali o d m i n e r a l n i h v l a k a n a i P S . C j e v o v o d e . npr t e m e l j a na e l a s t i č n o m e s t r i h u . Č e s t o se j a v l j a j u i f e n o m e n i r e z o n a n c i j e koji u u s k i m f r e k v e n c i j s kim područjima izazivaju pojačanu emisiju zvuka. A k o o d b i j e n i z r a č n i z v u k s a d r ž i s a m o j e d a n ton. P u m p e i strojevi m o r a j u s e p o s t a v i t i na t e m e l j e i z o l i r a n e o d m a t e r i - Betonski temelj kao umirujuća m a s a S t o p a stroja G M T j a l n o g z v u k a i e l a s t i č n o učvrstiti.. npr v i b r i r a j u ć i h ili rotirajućih m a s a . Za posebne slučajeve primjenjuju se z r a č n e opruge.ZAŠTITA OD VIBRACIJA MATERIJALNI ZVUK . r a z l o g j e t o m u najčešće neposredna pobuda materijalnog zvuka /—. K o m p e n z a t o r i r a s t e r e ć u j u o d v l a č n i h sila jer u n u t a r n j i tlak d j e l u j e 1 u s m j e r u u z d u ž n e osi cijevi -> (5) K a o p r i g u š i v a č i s u za t e m e l j e n a r o č i t o p r i k l a d n e p l o č e o d g r a n u l a t a g u m e z a t o što i m a j u v i s o k u t l a č n u č v r s t o ć u . m o ž e dovesti do pogoršanja Opruga- DP 16 KuTno sidro 1 / 2 2 Uipskarton ploče Primjer z a stropni e l e m e n t s oscilirajućim metalom ® Dvostruko elastično oslonjeni ventilator 135 . ( O d v o j e n o o k n o dizala '• 3 c m _ mineralna vlakna Završetak okna na neoprenu Z a ozi- M o g u s e e v e n t u a l n o u g r a d i t i e l a s t i č n i slojevi. bolji j e u č i n a k Kod površinski ugrađenih izolacijskih materijala mora opterećenje n a j č e š ć e biti > 0. n a j č e š ć e j e j a č a i b u k a pri n e p o s r e d n o j p o b u di. p o t r e b n i s u p o j e d i n a č n i le- -10 žaji d i m e n z i o n i r a n i p r e m a t e ž i n i u r e đ a j a U č i n a k p r i g u š e n j a j e i u t o m s l u č a j u najbolji a k o s u e l e m e n t i m a k s i 0 m a l n o o p t e r e ć e n i . Zaštitu od materi- Laki zid . V o d o v o d n e i k a n a l i z a c i j s k e i n s t a l a c i j e m o r a j u s e pričvrstiti elastič- Nakon montaže n i m m a t e r i j a l i m a i ne s m i j u biti u d o d i r u s e l e m e n t o m g r a đ e v i n e . fl<P"M Poniklana čelična opruga Postavljanje (J5j stroja na elastičnom ••—' umetku u temelju Primjeri elemente za pojedinačne opružne Š t o s e materijali p o d o p t e r e ć e n j e m v i š e k o m p r i m i r a j u . Pluto. treba pričvrstiti na zidove p o v r š i n s k e t e ž i n e m " ^ 2 5 0 k g / m 2 -> (2) K a d e t r e b a postaviti na plivajući e s t r i h i o d v o j i t i o d z i d o v a d a n e k a d e r e š k e su p r e m a z i d o v i m a ! Z a h o d s k e instalacije koje vise na z i d u i z a z i v a j u n e p o s r e d n u p o b u d u m a t e r i j a l n o g z v u k a . p u n a g u m a i slični m a t e r i j a l i n i s u p r i k l a d n i j e r s u s u v i š e kruti.5 N / m m 2 20 A k o to nije. ne 1 0 3 »40 0 2 = 1 41 ( 7 ) Postavljanje opruga p r e m a težištu (j3) Djelovanje elastičnih ležaja s m i j e f r e k v e n c i j a p o b u d e biti j e d n a k a vlastitoj f r e k v e n c i j i e l a s t i č n o pričvršćenog sustava Z b o g r e z o n a n c i j e n a s t a j u veliki p o m a c i koji k o d e l e m e n a t a m a l o g p r i g u š e n j a m o g u d o v e s t i d o l o m a -> (§) N a r o č i t o s e d o b r a izolacije p o s t i ž e d v o s t r u k i m e l a s t i č n i m o s l a n j a n - Stropni ovjes D E 2 0 A Vješalica usidrenja 1/16 Mineralna vlakna j e m -> (9) N e p o v o l j n o p o d e š a v a n j e .> Q P V i b r a c i j e u č v r s t i m tijelima n a z i v a j u s e m a t e r i j a l n i z v u k O n n a s t a j e uslijed z r a č n o g z v u k a ¡li n e p o s r e d n o m e h a n i č k o m p o b u d o m -> 0 K a k o s u m e h a n i č k e sile vibriranja n a j č e š ć e j a č e o d o n i h k o j e u z r o kuju vibracije z r a k a . Dizala treba ugraditi u odvojena okna -> (3)1 reške zapuniti mineralnim Pričvrsni e l e m e n t dul)ine ^ ± £ cjevovoda vlaknima (ploče ^ 3 cm) ili konstrukciju osloniti na neopren -> @ .

npr lin. Trajanje odjeka je između ostalog ovisno i 0 frekvenciji. subjektivno prepoznatljivi šiljci. volumena V = f(vrsta) i 17 33 100 R a n e . p o v o l j n e refleksije Slijed refleksije u prostoriji 136 . Nije normirana. tako da su uobičajeni pojmovi . Treba uzeti u obzir različite utjecaje. s usporenjem do približno 80 ms (odgovara 27 m razlike u duljini puta) u odnosu na neposredni zvuk. Prostorije za muziciranje trebaju imati dulje trajanje odjeka.1 8 •S 1 6 r I - Za govor i glazbu vrijede različite veličine vremena i intenziteta kao kriterij jeke.6 2. 3.0 h. a točnost napisanoga služi ocjenjivanju razumljivosti.') Područje optimalnog trajanja odjeka _ 0. Apsorpcijska površina: Određuje trajanje odjeka svojom količinom apsorbirajućeg materijala. pojačavaju razgovjetnost -> (§). S = dio površine Vrijeme trajanja odjeka izračunava se iz apsorpcijske površine formulom t Govor Kabare Igrokaz Predavanje Glazba Komorna glazba Opera Koncert Orgulje 1.0 1.5 1.8 1. do 50 ms. dok rane refleksije. Za f = 500 HZ mogu se na osnovi iskustva predložiti približno optimalne vrijednosti ->© 2 Razumljivost govora Služi za ocjenu razumljivosti izgovorene riječi -» (5). ter (logatomi).163 V as S (Sabineova formula) 3. Višenamjenska prostorija za govor i glazbu Opera. razumljivost sloga. Zahtjevi za prostorije 1 Trajanje odjeka: 10 5 •o o C 1 4 D G (4-) Tolerancije trajanja odjeka ± 20% Uporabna funkcija Dvorane za sast. glazbu Prostorije za oratorije i koncerte na orguljama j^g^ Razumljivost slogova | Loše Dobro Vrlo d o b r o ^5) Razumljivost govora Tablica spec. razumlji- 3 4 5 7 5 6 8 10 8 10 12 14 15000 10000 25000 30000 Koncert dvorana za simfon. A = as S as = stupanj apsorpcije zvuka prema mjerenju odjeka. oni se nazivaju jekom £ 1 2 5 2.razumljivost rečenice.1 3. Vrednuje se područje -5 dB do -35 dB (DIN 52216 mjerenje trajanja odjeka u dvoranama za slušateljstvo). dramsko kazal.trajanje odjeka.0 (2) S 30 Kriterij jeke /'o .3 i 1. U novijim objektivnim postupcima primjenjuju se modulirani šumni signali (RAST-postupak) koji dovode bez velikih ulaganja do ponovljivih rezultata.AKUSTICNOST PROSTORIJE DIN 52216 tU Projektiranje akustičnosti prostorije za govorne i glazbene predstave treba omogućiti da se slušateljima pruže najpovoljniji uvjeti za slušanje.refleksije kao posljedica primarne i sekundarne strukture prostorije 1 Trajanje odjeka: (j) Mjerenja trajanja odjeka Vrijeme opadanja razine zvuka^od 60 dB nakon isključenja izvora zvuka -» 0 .5 1. Doživljaj prostora Doživljaj refleksija koje dolaze iz prostorije prema vremenu i smjeru Kod glazbe su difuzne refleksije povoljne za punoću zvuka. dulje je Max. .. pa se uglavnom mogu smatrati manje kritičnima s gledišta jeke. izraženo kao površina s potpunom apsorpcijom (otvoreni prozor). kako se razumljivost ne bi smanjila. Govor zahtijeva manje usporenje. 0. od kojih su najvažniji.0 Vrijeme 2. Razumljivost govora određuje se tako da veće skupine slušatelja ispisuju pojedine slogove bez smisla. opereta Dvorana za komornu glazbu 20 40 J. 60 8 0 % 100 2 3 5 Volumen V Optimalna vrijednost ovisi o namjeni i obujmu prostorije (3). Jeka: Ako se iz jednoliko opadajuće krivulje trajanja odjeka -> 0 ističu pojedini. ocjena logatomima Pri mjerenju logatomima smatra se > 70% izvrsnom vošću govora. zapremina u m3 5000 8000 Volumenska karakteristika u m3/mjesto pri dubokim i kraće pri višim frekvencijama. Namjena prostorije Trajanje odjeka u sek.7 2. .

Oblik prostorije: za glazbu su uske. Ako je nepovoljan oblik stropa.AKUSTICNOST PROSTORIJA Rane bočne refleksije. U blizini podija potrebne su refleksijske površine za rane početne refleksije i balans orkestra. jer bi bočne refleksije mogle biti premale 0 . 138 (2) Berlinska filharmonija.arhiva u Bonnu 137 . Taj se nedostatak može kompenzirati dodatnim refleksijskim površinama ("vinogradarske stepenice"). Uspon krivulje prati logaritamsku spiralu Sekundarna struktura Refleksijske površine mogu u znatnoj mjeri kompenzirati nepovoljnu primarnu strukturu. jer u protivnome prejako pada razina zvuka pri širenju -> (9) Iz optičnih i akustičnih razloga treba nadvisivati redove stolica. što daje jednoliki neposredni zvuk na svim mjestima -> (7). visoke prostorije s raščlanjenim. neraščlanjene površine.Koncert 4 m 3 /po osobi 10 m 3 /po osobi Suviše mali obujam prostorije onemogućuje zadovoljavajuće trajanje odjeka. Stražnji zid prostorije ne smije reflektirati zvuk u smjeru podija jer bi to moglo djelovati kao jeka. jer oba uha primaju različite signale Uske. Postavljanje podija: po mogućnosti na uskoj stranici prostorije. 136 © -Govor . Treba izbjegavati paralelne. nastaju velike razlike u jačini zvuka zbog njegove koncentracije. Podiji moraju biti znatno viši od parketa kako bi poduprli neposredno širenje zvuka. ali za govor ili u malim prostorijama (komorna glazba) može se postaviti i uz uzdužne zidove (Beethovenov arhiv -> © ) . kako bi se onemogućila treperava jeka uslijed višestruke refleksije -> (2) Izvedbom nabora s kutovima > 5° može se paralelnost izbjeći i postići difuzna refleksija Strop prostorije služi vođenju zvuka u stražnje područje prostorije i mora biti odgovarajuće oblikovan -» (3). npr nabiranje površine zidova koji se šire -> (D Oblikovanje stropa pomoću ovješenih jedara -> 0 ili elementiranjem -> s. Višenamjenske prostorije s različitom postavom podija i ravnim parketom često su neprikladne za glazbu. Manje su pogodne prostorije koje se šire prema natrag. subjektivno se povoljnije ocjenjuju nego refleksije sa stropa. geometrijski reflektirajučim zidovima i difuzno reflektirajućim stropovima najjednostavnije su s gledišta akustike prostorija Primarna struktura prostorija (0) Sprečavanje treperave jeke (2J Nepovoljni oblik stropa Obujam: ovisno o namjeni -> s. visinsko stupnjevanje grupa redova sjedala Podij u maloj dvorani za komornu glazbu Beethoven . npr Berlinska i Kolnska filharmonija-»® ili moraju zidovi biti jako naborani zbog provođenja zvuka. čak i pri malim vremenima zaostajanja (nesimetričnost akustičnog doživljaja). visoke prostorije s raščlanjenim zidovima (rana pojava bočne refleksije) posebno pogodne. kad je posrijedi glazba.

Difuzne refleksije s v o j o m j e d n o l i k o m raspodjelom zvuka daju glatke.163 • V «s Stupanj apsorpcije zvuka n e k o g materijala as. 4 0 0 0 Hz. 250. Udio otvora. parapeti. U proračun treba uključiti sve p o j e d i n a č n e površine. osobe. o b u j a m i izolacija šupljina o d r e đ u j u frekvenciju. stolice i dekoracije sa svojim specifičnim vrijednostima Često je d o s t u p n o trajanje odjeka ovisno s a m o 0 slušateljstvu i stolicama Kako bi trajanje odjeka što manje ovisilo o slušateljima. niše itd. Frekvencija - Apsorpcija dubokih frekvencija oscilirajućim površinama Frekvencija :e) Apsorpcijsko ponašanje rezonatora Frekvencija [7j Apsorpcija poroznih materijala . porozni materijali primjenjuju se za apsorpciju visokih frekvencija Debljina sloja i otpor strujanju utječu na prijelaz prema d u b o kim frekvencijama -» (7). Ta su svojstva o d r e đ e n a njihovom strukturom: vibrirajuće površine apsorbiraju d u b o k e frekvencije. razmaci i ispuna šupljina mijenjaju se u svrhu finog podešavanja -> (5) površine s otvorima ispred šupljina najviše apsorbiraju srednje frekvencije (Helmholtzovi rezonatori). Dodatne apsorpcijske površine za visoke frekvencije potrebne su s a m o u slučaju kad je specifični o b u j a m -> s.. najčešće j e potrebna s a m o korekcija trajanja odjeka za d u b o k e frekvencije Približenje ž e l j e n o m trajanju odjeka postiže se kombiniranjem površina različitih svojstava. jednolike krivulje trajanja odjeka. A k o su obuj a m prostorije i stolice d o b r o m e đ u s o b n o usklađeni.AKUSTICNOST PROSTORIJA Apsorbirajuće površine s p r e č a v a j u Koncentracije zvuka i prilagođavaju trajanje odjeka t r a ž e n i m vrijednostima. 500.— s [3j a) difuzna refleksija promjenom matenjala b) difuzno reflektirajuča površina Difuznost uslijed refleksije u vmenskim razmacima određuje se u prostorijama za odjek. dolazeći zvuk rastresito reflektirati -> (3). dijeljenjem zvučnih valova ili vremenski pomaknutih refleksija -> (4) Proračun trajanja odjeka provodi se najčešće S a b i n e o v o m formulom t = 0. intenzitet i oblik m a k s i m u m a apsorpcije -> ( i ) . Odgovarajuća izmjena reflektirajućih i apsorbirajućih površina djeluje na refleksiju poput j a k o raščlanjene površine -> (3) Zakrivljene plohe m o g u izazvati pojavu žarišta (kupola). Dimenzije. P o s e b n o su nepovoljne prostorije oblika polukugle zbog trodimenzionalne koncentracije zvuka. 2 0 0 0 . prema DIN-u 5 2 2 1 2 . a k o središte kugle leži u visini podija -> (§} Ovaj se nedostatak m o ž e izbjeći: o d g o v a r a j u ć i m oblikovanjem zakrivljenog stropa postiže se vrlo dobro usmjeravanje zvuka -> (9) (^T) Platna za vođenje zvuka Rastavljanje nepovoljnih reflektirajućih površina Difuzne refleksije' površine od kojih se m o ž e očekivati jeka moraju difuzno reflektirati. Njegova j e vrijednost između 0 i > 1 Trajanje odjeka proračunava se za frekvencije f = 125. P o d a c i o srednjem trajanju odjeka odnose se najčešće na vrijednost od 500 Hz. koriste se stolice čija sjedala i prednji dio naslona za leđa ostvaruju što j e m o g u ć e v e ć u apsorpciju. tj. slično osobi koja sjedi. Raščlanjenje nabiranjem površina zahtijeva kutove > 5° J e d n a k o su učinkovite j a k e strukture površine. 136 © znatno premašen. 1000.

k r o v n i v o d o v i . beton s priključkom Rub zgrade W | ! . Ni j e d n a t o č k a na k r o v u n e s m i j e biti pre- ^oj Kosi krov na dvije vode © ko 15 m u d a l j e n a o d u r e đ a j a za p r i h v a t g r o m a Krov na četiri vode Na s l a m n a t i m k r o v o v i m a . štete n a s t a j u g d j e ima v l a g e U o s n o v i g r o m o b r a n s k a instalacija p r e d s t a v l j a " F a r a d a y e v kavez". D o d a t n o s e postavljaju m e t a l n i šiljci koji o d r e đ u j u m j e s t o u d a r a g r o m a G r o m o b r a n s k a instalacija sastoji s e o d u r e đ a j a za prihvat. olučne cijevi i si. m e t a l n e krovne p o v r š i n e i m e t a l n a tijela. stabala nalik na e k s p l o z i j u Dakle. da se svi v e ć i m e t a l n i dijelovi i v o d o v i p o v e ž u s g r o m o b r a n s k o m instalacijom. s tim da su na t e m e l j u iskustva p o v e ć a n a m r e ž n a o k c a . stupnju g e o g r a f s k e širine n a s t a j u u s v a k o m satu oluje. z b o g o p a s n o s t i o d p o ž a r a z b o g iskrenja. vod na sljemenu na stupora\ Slamom pokrivenacm iznadusljemena i udaljenost vodova od krova drvenim sabirni 8 J vima uzdignut 60 40 cm. oluk. j a r b o l a .> (§) © K a d električna struja g r o m a p o t e č e k r o z o t p o r u z e m l j e n j a . treba postaviti m e t a l n u t r a k u na d r v e n e n o s a č e 6 0 c m i z n a d sljem e n a . U k r u g u p o l u m j e r a 30 m o d m j e s t a u d a r a g r o m a ( d r v e ć e . dimnjake i ventilacijske uređaje T r e b a ih s v a k a k o priključiti na g r o m o b r a n s k u instalaciju. Uređaji za prihvat j e s u m e t a l n e š i p k e . zatvorene balkone. a k o j e u r a s k o r a k u treba skupiti n o g e Šteta na g r a đ e v i n a m a n a s t a j e r a z v o j e m t o p l i n e pri u d a r u g r o m a jer Krov na jednu vodu © se v o d a s a d r ž a n a u materijalu pretvara u paru pa nastaju razaranja Krov s blagim nagibom z i d o v a . n a z i v a se i z j e d n a č e n j e m p o t e n c i jala (J5) Šatorasti I (6) Šedl Krovni vod Vod uzemljenja Uzemljenje u temeljima Antena 0 1 ] D • o Dizalo Kamin Metalne dogradnje Premoštenje brojila za plin-vodu -oo— Razdjelno mjesto Pomoćno uzemljenje (razdjelno mjesto) Priključak na metal Savitljivi priključak tí H <*- > — ===== Prolaz kroz krov Vodo-plinovod Brojčana oznaka razd mjesta Oluci i olučne cijevi Metalni pokrov j — i .e - ] Brojilo za vodu.GROMOBRANI DIN 48801. zidovi i si. - Čelična konstrukcija Čelični spremnik Svjetiljka • o ® . mjesta na cjevovode. provođenje i uzemljenje Z a d a ć a j o j j e odrediti m j e s t o u d a r a i o s i g u r a t i d a z g r a d a b u d e u z a š t i ć e n o j zoni Pri instaliranju g r o m o b r a n a t r e b a obratiti p o s e b n u p a ž n j u na k r o v n e nadgradnje. Vrlo d j e l o t v o r n a mjera.—. npr 1 0 0 0 0 0 A x 5 c m = 5 0 0 0 0 0 V U t r e n u t k u u d a r a g r o m a t o m v i s o k o m potencijalu izvrgnuta je c j e l o k u p n a g r o m o b r a n ska instalacija i svi s n j o m p o v e z a n i m e t a l n i dijelovi. za plin Krovni nosač za elektr vodove Hvataljka/motka za zastavu Metalni cjevovodi J J I (ED GDzgrada pogledu tlocrtu. d o l a z i d o p a d a n a p o n a . o k o 6 0 udara g r o m a u z e m l j u i 2 0 0 d o 2 5 0 m u n j a m e đ u oblacima.) č o v j e k j e na o t v o r e n o m e u g r o ž e n o d e l e k t r i č n o g n a p o n a . O Traka za izjednačenje potencijala /traka za uzemljenje Dubinsko uzemljenje Razdvojnik iskrenja Dilatacijski luk Hvataljka Stabilizator © --0— — i—i—i— C instalacija D Danas uobičajena gromobranska —M— Rešetka za zadržavanje snijega Prik. "" Simboličke oznake za elemente gromobranske instalacije vod za uzemljenje 139 . Cijevno i štapno uzemljenje Uzemljenje __ d s £ p E3- Arm. 57185 Otprilike na 50.

( § ) d o p u š t e n i v o d o v i o d g o l o g ili p o c i n č a n o g b a k r a u m i n i j ili p o c i n č a n i č e l i k . Z a k r o v o v e o d a l u m i n i j a . Razmak za otvoreno iskrenje = 3 cm Za čelične elemente s el.— s (Jj Čelična skeletna građevina skelet priključiti na krovni vod i na vod za uzemljenje Limeni krov s drvenim stijenkama.GROMOBRANI U z e m l j e n j e s e i z v o d i p o m o ć u n e i z o l i r a n i h m e t a l n i h t r a k a . priključiti na gromobransku instalaciju u0) Prihvatnu motku na dimnjaku blizu strehe priključiti na oluk ® Krovni nosač voda jake struje ne treba neposredno priključiti.5 m m Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m Zidna obloga Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m Cijevi u z e m dubina u m još ekonomično nije više ekonomično (D Zidna aluminijska obloga kao odvod \y6/) Aluminijski krov i zid Otpor rasprostiranja traka i cijevi za uzemnenje kod različitih vrsta tla V-V Dimnjaci na sljemenu s prihvatnom napravom od kutnih čeličnih profila /^oN >-J Dimnjak s prihvatnom motkom priključenom na sljemeni vod Uzemljenje u temelju od nearmiranog betona Uzemljenje u temelju od armiranog betona ® 140 Sve metalne elemente koji izlaze iz krova. t e š t a p o v i o k r u g l o g a ili r a z v e d e n o g p r e s j e ka. ventilacijske cijevi i si . Površinska se u z e m l j e n j a i z v o d e l i n e a r n o ili p r s t e n a s t o . P r e p o r u č u j e s e u z e m l j e n j a ugrađivati u beton temelja -> © . R a z l i k u j u s e d u b o k a i površinska uzemljenja. Uzemljenje ima z a d a ć u da struju g r o m a brzo i jednolično odvodi u tlo. o n d a s e n a z i v a j u d u b o k i m u z e m ljenjima Z r a k a s t o u z e m l j e n j e j e s n o p t r a k a k o j e s e z r a k a s t o š i r e iz ij za prihvat Aluminijski pokrov min 0 . na d u b i n u na kojoj s e p o s t i ž e nizak o t p o r rasprostiranju u tlo @ V e l i č i n a o t p o r a u z e m l j e n j a ovisi o vrsti i v l a ž n o s t i tla (ij). poljopriv.> ( i ) . c i n k a ili p o c i n č a n o g č e l i k a . c i j e v i ili ploča. zemljište Suhi pijesak i šljunak Razdjelnik Kamenito tlo Močvarno zemljište Vlažni šljunak Vlažni pijesak Vrsta uzemljivača Otpor rasprostiranja o Uzemljenje © Osnovni dijelovi gromobranske instalaciie /¿N Ks Aluminijski krovni pokrov kao uređaj za prihvat Trakasti u z e m duljina u m Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m 12 6 6 3 4 2 2 1 40 20 20 10 13 7 7 3 80 40 40 20 27 14 13 7 200 100 100 50 67 34 33 17 400 200 200 100 133 70 67 33 1200 600 600 300 400 200 200 100 30 15 10 5 IOJ zida s krovom ukoliko konstruktivni metalni spoj ne postoji . krov priključiti na sljemeni vod i odvod . A k o s u z a b i j e n a d u b l j e o d 6 m. nisu O d g o v a r a goli al- Glina. 5 mm jedne točke. Š t a p a s t a u z e m l j e n j a z n a č e d a s e u z e m l j u z a b i j a j u c i j e v i .Aluminijska o b l o g a min 0.(£}. uređajima ugraditi stabilizator napona I _ .

f j frfmr eže ZAŠTITA OD GROMA U principu se objekt koji treba zaštititi svrstava u različite zone zaštite. Zona zaštite 1: Sama zgrada koju treba zaštititi označena je kao zona zaštite od groma 1 Granicu prema zoni zaštite O u pravilu čine krov. pri čemu njihova svojstva (zaštita vanjskih dijelova zgrade) moraju zadovoljavati određene uvjete. K l a s a g r o m o . Takva područja izvan objekta označavaju se kao zona zaštite od groma (BSZ) 0 B .O d v o d g r o m a za zaštitu energetske i informacijske Energetska mreža .> © [r] I II III IV M 5 m x [i] 2 0 0 kA 150 kA 100 kA 98% 95% 20 m 30 m 45 m 60 m 10 m x 10 m 15 m x 15 m 20 m x 20 m 90% 80% Klase gromobrana Kut zaštite ovisno o klasi gromobranske zaštite i visine iznad područja koje treba zaštititi (J5y' W = veličina otvora m r e ž e Z o n a g r o m o b r a n a O. _ I n f o r m a c i j s k a mreža Stabilizator n a p o n a I z j e d n a č e n j e potencijala g r o m o b r a n a U 7 Područje razdvajanja iskrenja is B S Z 1 = z o n a g r o m o b r a n s k e zaštite 1 \ / \ Cijev za p u n j e n j e s p r e m n i k a s k a t o d n o m z a š t i t o m Uzemljenje u temelju Kanal/zaci^ska cijev & Zona zaštite 2 i više: Može biti svrhovito ili zahtijevano da se unutar zone zaštite 1 urede daljnje zone zaštite od groma. vanjski zidovi i pod podruma zgrade.Učinkovitost b r a n a [P] [E] P o l u m j e r kugli Veličina gromobrana otvora mreže Tipični razmaci odvoda 5 m 10 m 15 m 20 m 25 m Zaštitni kut Min j a č i n a struje g r o m a I1'] . u normama označene i kao LPZ (Lighting Protection Zone) © Zona zaštite 0A: Izvan zgrade koju treba zaštititi nalazi se zona zaštite OA. isključeni. zaštitnim ku tom i mrežom S = sigurnosni razmak = zaštitni kut Energetska mreža Čelična armatura Uzemljenje u temelju Instalacija u z e m l j e n j a 0 0 I z j e d n a č e n j e potencijala gromobrana Lokalno izjednačenje potencijala i stabilizator n Krovovi zaštićeni prihvatnom motkom (I) 141 . Zona zaštite 0B: Zbog uređaja za prihvaćanja na i uz objekte koje treba štititi javljaju se područja za koja su direktni udari groma. a g r o m o b r a n a Of.U tom su području mogući direktni udari groma. postoji neprigušeno polje odterećenja groma. u skladu s klasom zaštite. Instalacija u z e m l j e n j a Postupci za postavljanje prihvatnih uređaja gromobranskom kuglom. Na primjer računalni centar kao zona zaštite 2 i pojedini elektronički uređaji kao zona zaštite 3. Postoji neprigušeno polje pražnjenja groma.

0 M o m e n t od vjetra M R 80 MR 110 (kpm) 41 4 38 4 33 7 29 4 25.6 16 7 13 4 Antene za prijam radijskih i televizijskih emisija nagrđuju izgled grada.1 12. Najbolje je postavljati antene s izravnim dogledanjem i odašiljačem.koaksijalni kablovi 13 Razdjelne kutije za razdvajanje osnovnih vodova 14 Antenske utičnice za radio i TV 15 Priključni kabel za radio 16 Priključni kabel za TV 17 Uzemljenje Postojeća . Projektiranje skupne antene treba uzeti u obzir već tijekom grubih građevinskih radova (b) s pojačalima protiv opadanja napona u vodovima itd. dio 1 — > @ U normalnim okolnostima računa se za jarbol usađen u građu krovišta s duljinom uklještenja > 1 m. polarizaciju. a uz to i tzv. U području VHF to je smanjenje u odnosu prema vanjskim antenama otprilike polovica prethodno navedenog Sobne su antene mnogostruko slabije (pomoćne antene). blisko smještene antene jedna drugoj smetaju pri prijamu. treba provesti statički proračun prema VDE 0855. a dio odlazi u troposferu i odatle se reflektira. Kratki valovi ne slijede zakrivljenost Zemlje. treba obratiti pozornost na premoštenje vodomjera ^ (§) Tijekom grubih građevinskih radova važno je da se uzemljenje gromobrana izvede stručno -> s. Učinak antena bitno ovisi o okolini -» 0 i vodovima visokog napona. Dobar prijam zahtijeva usmjerenost prema najbližemu odašiljaču. Brojni različiti oblici antena stoje na raspolaganju. naročito ako se radi o crnogorici Potkrovne antene u području VHF imaju smanjen prijam.1 96 57 0 53 0 46 4 40 5 34.3 21 6 18 1 15.koaksijalni kablovi Pojačalo za LMKU i TV-kanale 10 Šina za uzemljenje 11 Kabelska spojnica s kontrolnom kutijom 12 Glavni vodovi 75-U.8 28 7 24 9 20. ->(š) +(§) koja su ujedno mjerodavna i za uzemljenja Kad se priključuju na vodovod. trske ili drugih lako zapaljivih materijala! U tim okolnostima treba predvidjeti antene na jarbolima ili u prozorima.0 2. Kad su uređaji na jarbolu. Tako je u nekim slučajevima moguć televizijski prjjam i na mjestu koje odašiljač uobičajeno ne doseže. treba antenu pričvrstiti na vanjski zid. Zbog opasnosti od korozije ne preporučuje se pričvršćivati na aktivni dimnjak. 75-ii. Kod kabelske televizije nema antene Uz kućni priključak treba predvidjeti pojačalo priključeno na električnu mrežu Moment od vjetra MR na cijevnom nosaču 50 mm 1 LMK-antena i UKW antena za odabrani smjer prijama VHF antena (npr F III (K8)) VHF antena (npr. valovi metarske duljine djelomično slijede. F II (K10)) UHF antena (npr F IV (K35)) UHF antena (npr F 5 (K56)) Antenski nosač za 2 UHF antene Provođenje cijevi nosača antene Priključci antene. pri uklještenju u zid > 0. gromobranska^^^l instalacija Ako gromobranska nstalacija postoji treba ostvariti ovu vezu Cu 0 8 mm ili NYY 10 mm? Šina za uzemljenje vanjskih vodova svih HF . srednjih.Topli v l a ž n i zrak G r a n i č n i sloj prema J Henjesu -> ANTENE Hladni suhi zrak Širenje elektromagnetskih valova odgovara optičkim zakonima valova ( o^S Smetnje prijema mogu se izbjeći izborom povoljne lokacije Slob duljina L (m) 4 15 4 0 3 75 3. Tome mogu pomoći skupne antene Osim toga.5 3. Jedna antena trebala bi služiti za prijam dugih. Kad su ravni krovovi.75 2 5 2 25 2.75 m.25 3. te za više područja TV valova. kratkih i UKV valova. Treba se držati osnovnih pravila — (|) Važan je potrebni prostor za smještaj > dodatnih kućnih uređaja za uzemljenje gromobrana -> © Visoka stabla koja nadvisuju vrh antene mogu predstavljati smetnju u smjeru prema odašiljaču.antenskih kablova Pojačalo Dodirna površina š 10 cm2 Šina za uzemljenje vanjskih dijelova glavnih vodova Premoštenje cijevi od sintetike ili nekog privremenog prekida Cu 10 mm2 Premoštenje brojila za vodu © 142 Shema instalacije skupne antene © Shema gromobranske instalacije (Siemens) Kućno Uzemljenje uzemljenje gromobranske instalacije . 140. izvedba treba osigurati trajnost i zaštitu od korozije. Antene se ne smiju postavljati na krovove od slame.

nema treperenja.4 0 0 Žarulja s halogenim met. 144 (2). žarulja HIE Ugrađen starter HST 25 W 40 w 60 W 75 W 100 W 120 W f J— 5 W 7 W -*• 11 W W 20 W -®*23 W QR-111 HSE P(W): 5 0 .1 0 0 HIT P ( W ) : 18 24 36 P(W): 7 40 11 55 TC-SB 1 y Ii « GR-48 P(W): 1 5 .2 5 0 Žarulja s halogenim met. uporabna trajnost im je 1000 do 3000 sati.1 0 0 Žarulja s halogenim met. toplo bijela. stoga naročito kod halogenih žarulja izvanredan svjetlosni učinak. Svjetiljke Za rasvjetu prostorija upotrebljavaju se žarulje i svjetiljke s električnim pražnjenjem -» (4) Tipična obilježja žarulja: boja je svjetla toplo bijela. cijevi i Svjetlosni sustav s umetnutim žaruljama O O O l -'9 r a đ e n e ' vise oe svjetiljke.1 2 0 Linijska žarulja P (W): 20 Reflektor.5 0 0 PAR 56 P (W): 300 Reflektor. Sjajnost žarulja relativno je visoka i dovodi do zasljepljivanja. Svjetlosni tok koji pada na jedinicu površine jest jačina osvjetljenja E. općenito X Rasvjetno tijelo s naznakom X 6 b r o j a žarulja i snage 0 o Zidni fluter. Tipične vrijednosti: globalno zračenje (vedro nebo) max. okrugle / cilindrične Rasvjetno tijelo. parama T « 3 0 = 3 TC-D P(W): 6 0 . Fizikalne i tehničke veličine svjetlosnog zračenja Strujni vod s reflektorima Svjetlosni sustav / svjet.200 Žarulja za opću uporabu Halogene žarulje QT o o P (W): 75 . LVK karakterizira zračenje žarulje kao usko. i općenito se prikazuje krivuljom raspodjele jačine svjetla (LVK) -> s. parama P(W): 3 5 . deseterostruki vijek trajanja © 143 .t e h n i č k e veličine Učinak zračenja što ga oko može ocijeniti naziva se svjetlosni tok O.1 0 0 Reflektor. Berlin ERCO Leuchten GmbH. Svojstva: malo svjetlosno iskorištenje (lm/W).4 0 0 Žarulja sa živinim parama Fluorescentna žarulja T P(W): 18 36 58 Kompaktne fluorescentne žarulje đl 4 P(W): 7 9 11 26 GM PAR 38 P(W): 6 0 . Svjetlosni tok određeno usmjeren po prostornom kutu jačina je svjetla I. neutralno bijela ili bijela kao dnevno svjetlo. Reprodukcija boje umjereno je do vrlo dobra. Tipična obilježja žarulje s električnim pražnjenjem: za rad je nužna sprava za preduključenje. a u nekim slučajevima i starter Veliko im je svjetlosno iskorištenje i razmjerno su dugotrajne. Visoka sjajnost (osvijetljenost). nacrte prema DIN 40717 Žarulje s električnim pražnjenjem Visokotlačne žarulje Niskotlačne žarulje =C Žarulja s parama žive ili natrija A Fluorescentna žarulja Žarulja s halogenim ' metalnim parama (?) Sistematizacija žarulja Kompjfflria fhinrpcrpntna tarnlia I Žarulje P (W): 60 .1 2 5 Reflektorska žarulja sa živinim parama P(W): 250 Reflektor. Mjera za korisni učinak je svjetlosno iskorištenje (ImA/V). DIN 5035 Radni prostori . staklo može biti mliječno po želji. parama P(W): 7 5 . naročito u reflektorima.1 5 0 Žarulja s halogenim met. male dimenzije žarulja omogućuju male dimenzije svjetiljki.2 lx Sjajnost L je mjera za registriranu svjetlost. reflektor okrugao / cilindričan Ugrađene / viseće svjetiljke. žarulja P(W): 2 0 . žarulja s halogenim metalnim parama P(W): 7 0 . Iz toga proizlazi zahtjev da treba zasjeniti svjetiljke u zatvorenim prostorima.7 5 Reflektor s hlad nim svjetlom P(W): 3 5 . mliječnost stakla ograničena. Svjetlosna jakost neke žarulje u svim smjerovima zračenja daje raspodjelu svjetlosne jakosti. simetrično ili nesimetrično. pravokutne x X < s 2 Q 58 W xQ X • Rasvjetno tijelo s prekidačem Svjetlo za nuždu. Lüdenscheid S v j e t l o s n o . Burggrafenstr 6.2 5 0 Žarulja s natrijevim parama f" > . žarulja QT P(W): 300 500 750 1000 nir\ P (W): 75 .6 0 Minjon žarulja QR-CB er P(W): 3 5 .smjernice "Umjetna rasvjeta". Boja svjetla im je ovisno 0 tipu. vrlo dobra reprodukcija boje. Sjajnost površina u prostoriji dobije se iz jačine osvjetljenja E i stupnja refleksije (L = E • p/7t). 100000 Ix globalno zračenje (oblačno) max. Svjetiljke pretvaraju električnu snagu (W) u svjetlosnu snagu (Im). ASR 7/3 1979 Informacije: LiTG .250 Parabolična reflektorska žarulja HIT-DE ¿ 4 ft fijf 0 P(W): 8 0 .1 2 0 Reflektor žarulja QT-DE P(W): 2 0 0 . stalno upaljeno Svjetlo za nuždu koje se pali prema potrebi Reflektor Rasvjetno tijelo s metalnim parama.250 V i s o k o t l a č n e žarulje s električnim pražnjenjem P(W): 5 0 . žarulja P(W): 10 13 18 PAR 38 (QR 122) TC-L a r=p P(W): 2 5 . 5000 do 15000 sati. Za rad bez treperenja potreban je elektronički uređaj za preduključenje (EVG).1 5 0 Reflektor. dobre su mogućnosti koncentriranja svjetla u željenom smjeru.Fizikalne veličine Tok zračenja Jačina zračenja Jačina ozračenja Gustoća zračenja Količina zračenja Ozračje (T) Tehničke veličine i oznake u formulama Svjetlosni tok Svjetlosna jakost Jačina osvjetljenja Gustoća svjetla Količina svjetla Osvjetljenje <> t I E L Q H Rasvjetno-tehnička jedinica i skraćena oznaka Lumen Candela Lux (lm) (cd) (lx) (cd/m2) (Im h) (lx h) RASVJETA . kvadrati čne Ugrađene / viseće svjetiljke. 20000 Ix optimalno gledanje 2 0 0 0 lx minimum na radnom mjestu 200 lx rasvjeta za orijentaciju 20 lx ulična rasvjeta 10 lx mjesečina 0.• 1 5 \ 1• Usporedba: ušteda struje do 80%. Postfach.1 0 0 Mliječna žarulja P(W): 2 5 . srednje ili široko. parama P(W): 3 5 . općenito Svjetleća traka s naznakom snage Svjetleća traka s naznakom broja svjetiljki i snage Kontrolna svjetiljka općenito Općenite oznake za žarulje u arhitektonskim nacrtima © Oznake za rasvjetna tijela za arh.Geschäftsstelle.1 0 0 Kriptonska žarulja Niskonaponske Halogene žarulje QT y P(W): 2 0 .> t n Umjetna rasvjeta.

Svjetlosno sredstvo A \ Fluter \ ^ ^ Uplight Downlight RASVJETA Rasterna svjetiljka i N .indirektna y750 cd/klm i Direktno .metalnim uloškom .250 W (T) o o o o 120V Odgovarajući tipovi žarulja za određene tipove rasvjetnih tijela '60° Viseća zrcalna rasterna svjetiljka direktno .indirektno rasvjetno tijelo Downlight 60WJ VvA® 0 " Jednosmjerno ventilirano downlight svjetlo 160 m3/h kod 35dB(A) 200 m3/h kod 40 dB (A) Zrcalni rasterni zidni fluter Dvosmjerno ventilirano downlight svjetlo 160 m3/h kod 35 dB (A) 200 m3/h kod 40dB(A) Dekoracijsko downlight svjetlo. Pravokutna Q Kvadratična s Q « n A Žarulja opće uporabe 60 .^ ^ 5 0 5 Indirektna svjetiljka Svjetiljke i raspodjela svjetla Kvadratični dovvnlight reflektor 300x300 mm 144 .200 W o o o o o o o o o o o o o o O O O PAR.100 W Fluorescentna žarulja 18 . R Parabolična reflektorska žarulja Reflektorska žarulja 60 .55 W Žarulja sa živinim parama 50 .300 W QT Halogena žarulja 75 .100 W Niskonaponska reflektorska halogena žarulja 2 0 ..250 W Halogena žarulja s dva podnoška 100-500 W Niskonaponska halogena žarulja 2 0 .akrilnim prstenom — ^ 30° cd/klm^--^ 60 A / 7 Direktno .zatamnjenim staklom .400 W Žarulja s natrijevim parama 5 0 .250 W = [I OT-DE n t . • >n ja M U ¿J / A T a = ji M TC TC-D TC-L HME QT-LV o o o o o o o o o OR-LV H l * P\ U <* A \J HSE/ HST HIT Žarulja s halogenim i^M] HIT-DE metalnim parama 35 .indirektna svjetiljka X / ^^ s0L cd/kim.prizmatičnom lećom . otvor djelomično prekriven: .58 W Kompaktna fluorescentna žarulja 7 .

nastavne prostorije. kazališta Radionice Industrijske hale Predavaonice. kazališta Industrijske hale Preko 5m Do 500 Lux Muzeji. halog. reflekt. prometne zone Svečane dvorane Sportske i višenamjenske dvorane Industrijske hale Do 750 Lux Auditoriji. reflekt. predavaonice Izložbeni prostori Sajamske hale Prodajni centri A PAR R QT QT-DE = Žarulja opće namjene = Parabolična reflektorska žarulja = Reflektorska žarulja = Halogena žarulja = Halogena žarulja s dva podnoška QT-LV = Niskonapon. višenamjenske i gimnastičke dvorane Radionice Crtaonice Laboratoriji Knjižnice. željezničke postaje. čitaonice Do 750 Lux Izložbene dvorane Sajamske hale Robne kuće Prodajni centri Velike kuhinje Koncertni podiji Industrijske hale. žarulja QR-LV = Niskonapon. strojarnice. galerije. žarulja. šalter-sale. muzeji. galerije slika Zračne luke. standardni uredi s višim zahtjevima vidljivosti Radionice Robne kuće Do 750 Lux Prodajni centri Izlozi Hotelske kuhinje Koncertni podiji Tehničko crtanje. parama = Halogena žarulja s metalnim parama. rasklopna postrojenja Do 200 Lux Skladišta s visokim regalima Crkve Koncertne dvorane. svečane dvorane Ulazni pretprostori Obrada podataka. veliki uredi Skladišta Radionice Do 200 Lux Industrijske hale Foyeri Restorani Crkve Koncertne dvorane. žarulja QR-CB-LV= Niskonapon. parama. blagajne Prostorije za sjednice Radionice Do 500 Lux Do 3m Knjižare Prodavaonice Izložbene dvorane Muzeji. hladno svjetlo • • • • • • • • • • ® @ l• • • O 1• UJ X • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • $ • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • © • • • • • • • • • • ® • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • # • • • • • • • • • • • • • • 3m do 5m • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • | • • • •1 HME HSE HST HIT HIE • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • © T = Fluorescentna žarulja TC = Kompaktna fluorescentna žarulja TC-D = Kompaktna fluorescentna žarulja 4. galerije slika Ulazne dvorane Ugostiteljski objekti Sportske dvorane. prostorije za pakiranje Nusprostorije Do 200 Lux Radionice Restorani Foyeri Standardni uredi. cijevna = Halogena žarulja s metal.cijevna TC-L = Kompaktna fluorescentna žarulja izduženi oblik = Žarulja sa živinim parama = Žarulja s natrijevim parama = Žarulja s natrij. eliptični oblik 145 .Nominalna jačina svjetla RASVJETA HIT-DE < 70 W QT < 250 W QT > 250 W HME < 80 W HME > 80W HIT-DE > 70 W A < 100 W A > 100 W QR-CB-LV Visina prostorije Nominalna jačina rasvjete HIT > 70 W • • • • • • • • • • • • • • • • • HIT < 70 W • • • • PAR 38 PAR 56 Prostorije QT-DE QR-LV QT-LV TC-D TC-L HSE HST a: Parkirne garaže. aule. dvorane za skupove Do 500 Lux Prodavaonice Izložbene dvorane.

Zidni širokokutni reflektori u nizu -» © . Primjenjuju se za površinsko osvjetljenje stropa odnosno poda. Potrebno je pažljivo uskladiti rasvjetu i arhitektonske detalje stropa. na tračničkom razvodu © Zidni fluter Indirektno osvjetljenje (7) Direktno . pomoću filtra za boju i prizmi.indirektno osvjetljenje (8) Stropni fluter © 146 Podni fluter ® Zidna svjetiljka. direktno . Zaštita od zasljepljivanja rasterima i zaštitnim zaklonima. Vertikalne razine osvijetljenosti od 50 lx. Preduvjet je dovoljna visina prostorije. © Direktno osvjetljenje. U prostoriji to djeluje kao izravna rasvjeta. Uskosnopni reflektori u nizu -» Najčešće upotrebljavani kut zračenja 10° („Spot"). Potrošnja energije je do tri puta viša nego pri izravnoj rasvjeti.posredna rasvjeta -> © . Promjene svjetlosnog stošca pomoću leća (skulpturna leća i Fresnellova leća) i promjene spektra pomoću UV i IR zaštitnih filtara (muzeji. B e z osvjetljavanja poda. naročito su prikladni za izložbene i muzejske prostore. Normirane vrijednosti specifične priključne snage -> s. Uskosnopni reflektor može se nagibati do 40° i okretati u punom krugu od 360°. Posredna rasvjeta -» (§). Zidna svjetiljka -> @>.RASVJETA Vrste rasvjete u prostorijama ^ Neposredna. izložbene prostorije. Koriste se halogene žarulje. a za vrlo visoki svjetlosni komfor oko 40° i više. Preporučuje se za opću rasvjetu: radnih prostorija. Za rasvjetu radnih mjesta treba sjajnost stropnih svjetiljki ograničiti na 400 cd/m 2 . Pri povoljnoj visini prostorije (h = 3 m) prednost se daje kombinaciji neposredne i posredne rasvjete: postiže se doživljaj svijetle prostorije uz prihvatljiv utrošak energije (70% neposrednog. Zidni širokokutni reflektori ugrađeni u strop -» 0 . 30% posrednog). Upotrebljavaju se halogene žarulje ili fluorescentne žarulje a moguće su i visotlačne žarulje s električnim pražnjenjem. U ograničenom opsegu i za osvjetljenje stropa i poda. Služe isključivo za osvjetljavanje zidova.indirektno osvjetljenje © Zidni fluter na tračničkom razvodu Reflektor na tračničkom razvodu . potrebna je relativno mala električna snaga. Postavljaju se blizu zidova radi njihove jednolične osvijetljenosti. 30° („Flood") i 90° („Fluter"). prostorija za skupove.(9). podni širokokutni reflektori -> (§) . Upotrebljavaju se halogene žarulje i fluorescentne žarulje. direktno osvjetljenje ® Zidni fluter s djelomičnim osvjetljenjem prostorije. Oprema: žarulje i fluorescentne svjetiljke. naročito one niskonaponske. prodavaonice) i filtara u boji. zidni reflektori s rasterom -> 0 . Neposredno . 150 lx i 300 lx trebaju se postići kao tipizirane vrijednosti za izložbe. Pri projektiranju rasvjete treba polaziti od kuta zračenja 70° i 90°. Stropni širokokutni reflektori. Zidni širokokutni u nizu -» © . npr. Moguća ugradba halogenih žarulja ili fluorescentnih žarulja. Jednolična rasvjeta zidova i dijela prostorije. Downlight . Downlight uskosnopni reflektori -» Pri pravilnom rasporedu svjetiljki na stropu moguća je diferencirana osvijetljenost prostorije. 149 0 Kutovi zasjenjenja svjetiljke u prostorijama za rad i okupljanje iznose oko 30°. prostorija za kretanje publike i za prometna područja. simetrično © Zidni fluter. Ovisno o odabranim razmacima svjetiljki postiže se jačina osvijetljenosti do 500 lx. Da bi se postigla neka zadana razina osvijetljenosti. Pretežno za dekorativno osvjetljenje zida mogući i svjetlosni učinci.zidni širokokutni reflektori. Karakteristika ove rasvjete temelji se na doživljaju svijetle prostorije i pri niskoj razini osvijetljenosti i odsutnosti refleksnog zasljepljivanja. Pretežno se upotrebljavaju fluorescentne žarulje ali mogu se kombinirati s običnim žaruljama. simetrična rasvjeta 0 .

y^ " © Downlight. tekstilna industrija Industrija Industrijska i ostala postrojenja s malim zahtjevima glede reprodukcije boje Ostalo Reprodukcija boje žarulje prema DIN 5035 147 . laki 750 Vizualni zadaci. djelatnost osvjetljenja 20 50 30 100 150 300 500 50 Putovi i radne površine na otvorenom 150 Orijentacija u prostorijama pri kratkom zadržavanju 200 Radni prostori koji se ne koriste stalno 500 Vizualni zadaci.5 mm) 4 Od zrnatih stranih tijela (< 1 mm) 5 Od naslaga prašine 6 Od prodora prašine (7) Osvjetljenje objekta (§) Osvjetljenje zida reflektorom 03) Vrste zaštite rasvjetnih tijela Stupanj Indeks Ra 1A 1B 2A 3 4 (9) Osvjetljenje zida fluterom ^ Kut zaklanjanja svjetlosti (= 30°/40°/50°) 04) >90 90 > Ra > 80 80 > Ra > 70 70 > Ra > 60 60 > Ra > 40 40 > Ra > 20 Tipična područja primjene Biranje boja.Y.8 1.750. npr. precizna montaža Dodatno osvjetljenje za posebno teške specijalne vizualne zadatke r*~~ acr-io* . bolnica. kontrolni zadaci Iznad 2000 02) Preporučene jačine osvjetljenja prema CIE Primjer: IP 44 Stupanj zaštite od dodira i stranih tijela Stupanj zaštite od prodora vode 2. 2000 lx smatra se optimalnom jačinom osvjetljenja za radne prostorije. 75.100. Iz toga proizlazi stupnjevanje nominalnih jačina osvjetljenja E n u unutarnjim prostorijama: 20. Najpogodniji kut upada svjetla na objekte i područje zidova je od 30° (optimalno) do 40° . hotel. 300.5 je najmanja razlika u jačini osvjetljenja koja se još zapaža. 500. 50. 1000. 2000 itd. srednje teški V 100 200 300 500 750 750 1000 Vizualni zadaci visokih zahtjeva. restoran. Zbog toga je 200 lx min. Kut zaklanjanja snopa svjetlosti kod down!ighta je između 30° (širokosnopna svjetlost. Zbog toga je 20 lx horizontalne jačine osvjetljenja minimalna vrijednost za interijere izvan radnih prostorija. brojčana oznaka.y. Radne površine djeluju mračno pri jačinama osvjetljenja E < 200 lx.. uredski poslovi 100 1500 Vizualni zadaci s velikim teškoćama.» ( § ) .150.© . zaštita 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Bez zaštite Zaštita od kapanja vode vertikalno Koso pod kutom do 15° Od vode koja sipi Od vode koja prska Od vode u mlazu Protiv prodora vode pri preplavljivanju Od prodora vode pri uronjavanja Od prodora vode pri potapanju Slovna oznaka: IP Prva brojčana oznaka: 0 .Y^iV. tiskara.mm VfMífífífíífíííífíMííMMÍiifííííJÍÍÍ}}}} RASVJETA Geometrija rasporeda svjetiljki Razmaci svjetiljki međusobno i u odnosu prema zidu ovisni su o visini prostorije. brojčana oznaka. 30. galerije Stan. . ' © Kut nagiba reflektora za osvjetljenje * a = 30" /opi 1000 1500 2000 Vizualni zadaci s vrlo velikim teškoćama.@ . Jačina osvjetljenja u unutarnjim prostorijama (D wní. škola. jačine osvjetljenja za stalno zauzete radne prostore. -» © . ured. zadovoljavajuće ograničenje blještavila) i 50° (duboko zračenje svjetlosti visoko ograničenje blještavila) -» kod svjetiljki s rasterom od 30° do 40°. © © T b 4) ® O O 200 lx 2000 lx i € Jteri O ' raZmak SVjet Faktor 1. 200.2a úa^va'^a^ Preporučena jačina Područje. npr. 20 lx Potrebno za raspoznavanje crta lica. npr.6 Druga brojčana oznaka: 0 . Kut "a (optimum) flutera a = 30 -'40 ' Stim^Kn) .dT-19 5a ' rM. zaštita 0 Bez zaštite 1 Zaštita od velikih stranih tijela (> 50 mm) 2 Od srednje velikih stranih tijela (>12 mm) 3 Od malih stranih tijela (< 2. razmak svjetiljki: b .Y. 1500.

tamna. treba obratiti pozornost i na kvalitativne. Kvantitativni kriteriji Razina osvijetljenosti Kao srednja vrijednost za radne prostorije zahtijeva se između 300 lx (pojedinačni ured s dnevnim svjetlom) i 750 lx (velika prostorija). treba nastojati da se generalno postigne stupanj 1 (vrlo dobra reprodukcija boje). 147 @ Boja svjetla određuje se izborom žarulje. visokopolirana Nikal. poliran 80 do 87 80 do 85 65 do 75 55 do 76 55 do 65 60 do 70 65 do 75 80 do 85 60 do 70 70 do 75 50 do 60 70 do 80 80 do 88 90 do 92 Mort svijetli. koje proizvode pojedinačne svjetiljke. Ograničenje neposrednog bliještanja postiže se primjenom svjetiljki s kutom zaklanjanja (kut zasjenjenja) š 30°. polirana Granit Vapnenac Mramor. zadovoljiti funkcionalne i ergonomske zahtjeve.tehničkih materijala 148 . sirova Cement. poliran Aluminij. što uglavnom ovisi o spektralnom sastavu svjetla.RASVJETA ->QP Obilježja kakvoće rasvjete Dobro rješenje rasvjete mora. visokopoliran Papir. visokopoliran Mjed. obojen. refleksnog bliještanja i zrcalnih refleksa na ekranima. Smjer svjetla 0 Preporučuje se da svjetlo na radno mjesto pada sa strane.0 Ograničenje blještavila odnosi se na područja neposrednog bliještanja. 144 Q). neutralno bijelo svjetlo (3300 K . žbuka Mort taman Pješčenjak Šperploča. razmak d i kut upada svjetla a). čist. Proračun jačine osvijetljenosti točke -> (§) Jačine osvijetljenosti (horizontalno Eh i vertikalno E v ). bijel Srebrna pozadina ogledala Srebro. nova Boje Bijela Svijetlo siva Srednje siva Tamno siva Svijetlo plava Tamno plava Svijetlo zelena Tamno zelena Svijetlo žuta Smeđa Svijetlo crvena Tamno crvena Stupanj refleksije % 40 do 45 15 do 25 20 do 40 25 do 40 20 do 30 10 do 15 25 do 10 do 20 do 35 do 30 do 35 15 25 55 70 75 do 85 40 do 60 25 do 35 10 do 15 40 do 50 15 do 20 45 do 55 15 do 20 60 do 70 20 do 30 45 do 55 15 do 20 Stupanj refleksije rasvjetno . Boja svjetla i reprodukcija boje s. beton. Za urede se najčešće biraju izvori svjetla tople ili neutralne bijele boje. svijetla. bijel Lak sasvim bijel Bakar. visokopolirano Građevinski materijali Hrastovina. eloksiran. zagasit Aluminij. poliran Emajl. uzevši u obzir ekonomičnost. ručju zračenja imati nisku razinu sjajnosti Stupanj refleksije % Materijali za izradu svjetiljk Aluminij. Osim tih kvantitativnih kriterija. vap. Ograničenje blještavila 0 . polirana Hrastovina. sirov Opeka. prije svega arhitektonske kriterije. mogu se odrediti na osnovi fotometrijskog zakona razmaka iz jačine svjetla i geometrije prostorije (visina h. u kombinaciji sa zagasitim površinama oko radnog mjesta 0 Ograničenje zrcalnih refleksa ekrana postiže se odgovarajućim izborom postavljanja ekrana. Svjetiljke koje bi se unatoč tomu mogle reflektirati moraju imati sjajnost ž 200 cd/m 2 (primijeniti reflektore visokog sjaja). crvena. Ograničenje refleksnog bliještanja postiže se bočnim upadom svjetla na radno mjesto. visokopoliran Aluminij. Razlikuju se tri grupe: toplo bijelo svjetlo (temperatura boje ispod 3300 K).5000 K) i bijelo poput dnevnog svjetla (više od 5000 K). Raspodjela sjajnosti Harmonična raspodjela sjajnosti posljedica je pažljivog usklađivanja svih stupnjeva refleksije u prostoriji 0 Sjajnost pri posrednoj rasvjeti ne smije prijeći 400 cd/m 2 . Viša razina osvijetljenosti moža se uz istu opću razinu postići dodatnim osvjetljenjem pojedinog radnog mjesta. a preduvjet je za to krilati oblik LVK s. zagasit Krom. Pri reprodukciji boje. zagasit Aluminij.

stropa i poda (2).55 0. 7 5 (svjetla refleksija) 6.3 0.1 6 Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo (ERCO) Stupanj učinkovitosti osv jetljenja 1B Velika površina Mala površina Velika udaljenost Tornjevi 0.2 Proračunska formula za svetlosni tok svjetiljke ^ t ct>= L A P NB Sjajnost za osvjetljenje Objekt Slobodno stojeći Tamna okolina Srednje svijetla okolina Vrlo svijetla okolina (cd/m2) L 3 10 13 6.2-0.90 0.1-0.= 3 W / m 2 P =4 90 W = 360 W 100 • 4 24 3 0.65 0. 0 0 © Proračun jačine osvjetljenja za neku unutarnju prostoriju E n _ (100 • 405 100 -4 100 12 100 10 ' ' E n = 180 lx A = 24 m 2 = 0 . treba komponente proračunati pojedinačno i na kraju zbrojiti -» © .45 0.75 0.00 m k P. 1 (srednja refleksija) Tip rasvjetnog tijela @ • P* = 4 W / m 2 (komp fluorescentna žarulja) P = 9 • 45 W = 405 W ® : Tip rasvjetnog tijela P* = 12 W / m ? P = 8 .45 0.10 -13 . u prikazanom primjeru opremljena je četirima žaruljama sa po dvije žarulje od 36 W (priključna snaga obuhvaća i uređaj za pretpaljenje 90 W).3-0. Dvoosna prostorija površine 24 m 2 . .2 Potreban svjetlosni tok svjetiljki za osvjetljenje (6) Svjetleća struktura (ERCO) 15 10 2 0 15^5" © Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo (ERCO) ^O) Preporučene mjere za električne vodove u stambenim prostorijama u cm 149 . ffl^. Za to potrebna specifična priključna snaga P* ovisi o primijenjenom tipu žarulje 0 .Specifična priključna snaga P* W/m 2 za 100 lx pri visini 3 m.ffl.90 1. E n i P mogu se prema formuli © približno odrediti.3-0.60 0. 100 • 3 2 0 .3-0. P* = 10 W / m 2 (halogena žarulja) P = 16 • 2 0 W = 3 2 0 W Formula .75 0.4 0. Proračun osvijetljenosti pomoću specifične priključne snage može se primijeniti i za uredske prostorije.40 0.75 0.90 0.Svjetleće strukture omogućuju i kombinaciju sa strujnim napojnim trakama i reflektorima.> @ 1 0 0 ' 8 0 0 .85 0.40 0.80 0. Osvjetljenje zgrada Pri osvjetljenju zgrada proračunava se potrebni svjetlosni tok žarulja koje će se postaviti na osnovi formule -> Sjajnost iznosi od 3 cd/m 2 (slobodno stojeći objekti) i 16 cd/m 2 (objekti u vrlo svijetloj okolini).60 0.5 0.75 En = E n = 3 7 5 Ix En = 1 A P ° ° P k (?) Proračun za uredsku prostoriju P En A P* 100 1 k E„ P P* A k Nominalna jačina osvjetljenja (lx) Priključna snaga (W) Specifična priključna snaga (W/m2) -> ( i ) Tlocrtna površina prostorije Korekcijski faktor -> (2) (8) Formula za srednju jačinu osvjetljenja E„ i priključnu snagu P <> = potrebni svjetlosni tok t L = srednja sjajnost (cd/m2) A = površina osvjetljavanja rj B = stupanj učinkovitosti osvjetljenja p = stupanj refleksije građ. Ona se odnosi na neposredno osvjetljenje.75 0. postavljaju i kvadratične rasterne svjetiljke s kompaktnim fluorescentnim svjetiljkama -» © ili svjetleće strukture -» © .55 0.3 0.60 RASVJETA Proračun srednjih jakosti osvijetljenosti—» C D U praksi često treba približno odrediti srednje jakosti osvijetljenosti (En) za danu električnu priključnu snagu žarulja.5 0.4 0.4 0. osim konvencionalnih zrcalnih rasternih svjetiljki. Predviđaju li se u prostoriji upotrijebiti različiti tipovi žarulja.1-0.00 0.75 0. odnosno odrediti potrebnu električnu priključnu snagu P za zahtijevanu razinu osvijetljenosti.3-0.85 0. površina = 100 m2 i refleksiji 0.80 0. o .1-0.2 0.6 0.5/0.65 0. • O® 0© o • O ffl O ffl Offl o 9 ® ' ffl • o EB« ffl « (standardna žarulja) 100 W = 8 0 0 W Tip rasvjetnog tijela ( £ ) .ffl. Korekcijski faktor k ovisi o veličini prostorije i stupnju refleksije zidova. materijala Stupanj refleksije pri osv etljenju Građevinski materijal P Opeka bijelo glazirana Mramor bijeli Žbuka svjetla Žbuka tamna Pješčenjak svjetli Pješčenjak tamni Opeka svjetla Opeka tamna Drvo svjetlo Granit 0.7/0.2 0. Površina prostorije A = 1 0 0 m 2 Visina prostorije H = 3 m ® Stupnjevi refleksije 0 . Proračunom prema -» © dobije se jačina osvijetljenosti od približno 375 lx. 5 . Za uredske se prostorije često. O A 12 W/m 2 10 W/m 2 5 W/m 2 5 W/m 2 öQTe tC TC-L 4 W/m 2 3 W/m 2 5-7m T26 © Specifična priključna snaga P* za različite tipove žarulja (2) Primjer: Tablica korekcijskih faktora . 2 / 0 .5 6 .2 Korekcijski faktor k Stupanj refleksije Visina Površini A[m 2 ] 070502 050201 000 H svjetlo srednje tamno Do 3m 3-5m 20 50 S100 20 50 S100 50 S100 0.65 0. 5 / 0 .

čekaonice Stanovi Dnevni boravak Kuhinja. koncert. grafički obrt Ispitivanje boja Lakimica Skladište. kupaonica. koža Namještaj. strojogradnja Tekstilna industrija Tiskare.RASVJETA Toplo bijelo Boje svjetla (PHILIPS) Stupanj reprodukcije boje Prodavaonice Živžne namirnice Meso Tekstil. podrum Vanjska rasvjeta Ulice. signalizacije Q Pravilna primjenafluorescentnihžarulja = preporučuje se • = može se primijeniti • • • • • • • • • • • 76 29 3 827 1B 927 1A 830 ' 1B 930 1A Neutralno bijelo 25 2A 33 2B 840 1B 940 1A Bijelo kao dnevno svjetlo 950 1A 865 1B 965 1A 54 2A X X X X • X X X X X • X X X X • • X • X X • X X X X X X X X X X X X X X X X • X X X X X X • • X X • X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X • X X X X X X X X X X X X X X X X X X 150 . satovi. valjaonice Laboratorij Ispitivanje boja Uredi i uprava Uredi. povrće Riba Robne kuće. hoteli Kazališta. razredi. voće. nakit Kozmetika. staze. papir Foto. transport Uzgoj biljaka Obrada drva Ljevaonice. sagovi Pribor za sport i igre. foyeri Prostorije za priredbe Izložbene i sajamske hale Sportske i višenamjenske dvorane Galerije. čitaonice Društvene prostorije Restorani. pješačke zone Osvjetljenje vert. prodajni centri Industrija. hodnici Dvorane za sjednice Školski i nastavni prostori Predavaonice. dvorane. ugostiteljstvo. frizer Cvijeće Pecivo Hlađena roba Sir. dječji vrtići Knjižnice. hobi. muzeji Klinike i ordinacije Dijagnostika i tretman Bolesničke sobe. obrt Radionice Elektrotehnika.

tiskarski strojevi. prešanje. stalna radna mjesta Radna mjesta uz blagajnu Zanatstvo i obrtništvo (primjeri iz različitih struka): Ličenje čeličnih konstrukcija Predmontaža uređaja za grijanje i ventilaciju Bravarija Automehaničarske radionice Građevna stolarija Radionice za razne popravke Radionice za radio i TV aparate 300 500 Izrada i obrada papira. s ljudskim intervencijama 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta u proizvodnim postrojenjima 200 Održavanje 300 Kontrolna mjesta 500 Proizvodnja kablova i vodova. oblikovanje. namotavanje srednjom žicom Montaža finih aparata. prost. podrum itd. modelska stolarija Rad na strojevima za obradu drva Oplemenjivanje drva Kontrola 100 200 200 500 500 500 750 Uredske i slične prostorije: Uredske prostorije s radnim mjestima blizu prozora Uredske prostorije Veliki uredi / grupni uredi: Visoka refleksija Srednja refleksija Tehničko crtanje Prostorije za razgovor Prijamne prostorije Prostorije za promet publike Obrada podataka 300 500 750 1000 750 300 100 200 500 Trgovina na veliko i malo: Prodajni prostori. u kojima se roba traži 100 Sklad. pranje 300 Strojno glačanje 300 Ručno glačanje 300 Sortiranje 300 Kontrola 1000 Frizer 500 Kozmetičar 750 Kožarska industrija: Industrija cementa. oblikovanje staklenih instrumenata 500 Dekoraterski radovi 500 Ručno brušenje i graviranje 750 Fini radovi 1000 Rasklopna postrojenja u zgradama 100 Rasklopna postrojenja na otvorenom 20 Održavanje 300 Revizije 500 Kontrola kvalitete Visoki zahtjevi Kontrola kvalitete Vrlo visoki zahtjevi Ispitivanje boje 1000 1500 1000 Elektrotehnička industrija: Talionice. pozlaćivanje. srednje fina 300 Montaža. fina mehanika 1000 Karoseristički radovi 500 Lakirnica 750 Noćna lakirnica 1000 Tapetarski radovi 500 Završna montaža 500 Inspekcija 750 Industrija nakita i satova: Proizvodnja nakita Obrada dragog kamenja Urarska i optičarska radionica 1000 1500 1500 Prehrambena industrija i industrija potrošne robe: Opća radna mjesta Miješanje. lakiranje. čeličane. puhanje stakla Energetska postrojenja: Pogon za snabdijevanje Kotlovnica Prostorija za izjednačenje tlaka Strojarnice Nusprostorije 50 100 200 100 50 Rad na buradi Prerada koža Sedlarski radovi Bojenje kože Kontrola kvalitete. poliranje stakla. dekoriranje. prost. sortiranje Laboratoriji 200 300 300 300 500 500 1000 Prometnice u zgradama: Za osobe Za vozila Stubišta Utovarne / istovarne rampe 50 100 100 100 Obrada i prerada drva: Parenje Piljenje Sastavljanje Izbor furnira. valjaonice. post. namotavanje grubom žicom Montaža telefonskih aparata. raspakiranje Klaonice. prešanje i jetkanje klišeja. jetkanje. keramika. izrada matrica 500 Ručni tisak. prijam 200 Kuhinja 500 Blagovaonica 200 Buffet 300 Dvorane za sjednice 300 Restorani sa samoposluživanjem 300 Praonice. montažni radovi. podešavanje. staklarski obrt: Radna mjesta ili zone uz peći. grafički obrt: Brušenje drva 200 Strojevi za papir. mljekare. sortiranje papira 750 Retuširanje. ispitivanje Montaža najfinijih dijelova. 50 Platforme 100 Priprema pijeska 200 Čišćenje odljevaka 200 Radna mjesta na mješalici 200 Ljevaoničke hale 200 Izljevna mjesta 200 Strojno oblikovanje 200 Ručno oblikovanje 300 Izrada kalupa 300 Modelarstvo 500 Galvanizacija 300 Ličenje 300 Kontrolna mjesta 750 Izrada alata. kontrola boja 200 300 300 500 750 750 1000 1000 300 500 1000 1500 1500 Obrada i prerada metala: Kovanje malih komada 200 Zavarivanje 300 Grubi i srednji radovi sa strojevima 300 Fini radovi sa strojevima 500 Kontrolna mjesta 750 Hladne valjaonice 200 Vučena žica 300 Prerada teških limova 200 Prerada lakih limova 300 Izrada ručnog alata 500 Montaža. u kojima treba nešto pročitati 200 Prolazi u visokoregalnim skladištima 20 Pult za izdavanje 200 Otprema 200 Kantine 200 Ostale prostorije za odmor 100 Gimnastičke prostorije 300 Garderobe 100 Praonice 100 Toalete 100 Sanitetske prostorije 500 Strojarnice 100 Opskrba energijom 100 Pošta 500 Telefonska centrala 300 Brušenje. proizvodnja kartonaže 300 Knjigovežnica. smjernice za radna mjesta Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/ix Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Opći prostori: Prometne zone u spremištima 50 Skladišni prostori 50 Sklad. Srednji zahtjevi 200 300 500 750 750 200 300 151 . fina 500 Oblikovanje kovanjem 200 Ljevaonice. izrada tapeta 300 Krojenje. mješalice ili mlinove Valjanje. mlinovi Rezanje i sortiranje Proizvodnja delikatesa i cigareta Kontrola proizvoda.RASVJETA Smjernice za radna mjesta "Umjetno osvjetljenje" ASR 7/3 kao i DIN 5035 dio 2 (izvod) Tablica nominalnih jačina osvjetljenja. ručno i strojno slaganje. elektroničkih dijelova Umjetno krpanje Proizvodnja i prerada tekstila: Radna mjesta u kupkama Predionice Bojenje Predenje. tkanje Šivanje. tisak na tekstilu Kitničarstvo Ukrašavanje Kontrola robe. gruba 200 Montaža. pletenje. litografija. velike ljevaonice Proizvodna postrojenja automatizirana50 Proiz. radovi na kamenu i pločama. oblikovanje sloga 1000 Kontrola boja pri višebojnom tisku 1500 Urezivanje u čelik i bakar 2000 200 200 300 300 300 500 500 Kemijska industrija: Postrojenja s daljinskim upravljanjem 50 Postrojenja s povremenim ručnim intervencijama 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta u postrojenjima tehnoloških procesa 200 Održavanje 300 Laboratoriji 300 Radovi s povećanim vizualnim opterećenjem 500 Kontrola boja 1000 Pogoni uslužnih djelatnosti: Hoteli i gostionice.

1 1.5 1. skladišta. nagrizanje.3-10 3-5 11.7-2. vrata. Propusnost % 90-92 57-90 63-87 77-89 12-38 37-51 13-35 47-66 27-35 2-4 6-10 3-9 58-84 2-8 3-8 12-40 17-30 8 42 41 14 61-71 13-54 28 20-36 25-33 17 9 4 4 88 74 88 38 Apsorpcija % 2-4 3-21 4-17 3-11 20-31 6-11 4-10 3-10 8-11 29-34 22-31 30-31 2-14 20-21 24-65 11 . a također i za vanjsku rasvjetu. kao obloženo staklo. Primjena' ostakljenje prozora. Lako reguliranje (pomoću otpornika ili transformatora).95% svjetla. SVJETLOPROPUSNA GRADIVA Pri određivanju veličine.3 2-3 2-3 2-3 2.2-5. PROZIRNA. Posebno staklo za specijalne namjene u svim debljinama. U uredima i poslovnim zgradama potrebna je rasterska obloga ispod fluorescentnih cijevi. Treba napomenuti: matirana stakla s unutarnjim matiranjem (preporučljivo i s obzirom na manje prljanje) apsorbiraju manje svjetla od onih s vanjskim matiranjem tablica (9).9-2. oblikovanju boja.0 Svjetlosno .4 5 54-67 64-69 63-68 60-66 13-28 72-77 30-71 27-54 49-67 69 48 37 36 28-38 5-24 68 32-39 46-48 55 36 12 12 8 9 8 6 Prozirno staklo Ornament staklo Prozirno staklo. bijela Svila. STAKLO.93%. jednolike debljine.5 3. Žarulje su bez startera u normalnom grlu (npr. razdjelnih stijena. može doći do tolike apsorpcije svjetla da se. s dobrom reprodukcijom boje. sve vrste pisma. ovisno o kakvoći.80%. propuštaju 65 .4 Refleksija % 6-8 7-24 7-20 6-16 40-66 43-54 65-78 31 .49 14-21 23 10 22 50 1 27-80 4 26-48 21-28 28 55 84 84 4 17 4 56 Materijal Rasipanje Nikakve Malo Malo Malo Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Malo Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Debljina mm 2-4 3.5 . prodavaonice. Za pojedinu prostoriju treba upotrijebiti samo staklo iste klase. Svilena sjenila u boji. reklamu. zbog toga potrebno povećanje površine prozora. bijel (zamućen) Celon. sigurnosno staklo. Svjetleće trake i svjetiljke u izduženim poljima omogućuju jednoličnu opću osvijetljenost s blagom pojavom sjene.f I I I I I . savijanje. Gelsenkirchen-Rotthausen Interpane. plav (zamućen) Celon. Viktoriaallee 3 . Stakla za dnevnu svjetlost. u grlu za standardnu žarulju). sa smicanjem kosih zraka ® s.© . V s N O CT izvedba rastera ( i ) Paralelni raster (2) Paralelni kosi raster (3) Dijagonalni raster (4) Dijagonalni kosi raster (5) Razmještaj svjetljki a = 2 / 3 d r^JLJE © Planparalelna ploča © propusnost prozirnog stakla.7-3.5 1. toniran Pollopas. zelen (zamućen) Kristalno staklo Armirano staklo Sirovo staklo Staklo za zaštitu od sunca (zeleno) (9) 1. Ono je jasno prozirno. oblaganje. Svjetlopropusnost je 91 .0 7.6 1. apsorbiraju oko 35%. dimenzioniranju prozora i osvijetljenosti prostorija važno je poznavati svjetlopropusnost. tamno žut Svila. neobojen Pergament. dok ona koja se trebaju približiti difuznoj svjetlosti neba apsorbiraju 60 . Aachen Staklo vučeno mehaniziranim postupkom izlazi iz stroja spremno za uporabu bez daljnje obrade. uobičajena primjena za kinodvorane.8 1.2-2. Razlikuju se: materijali koji reflektiraju svjetlo (9) s usmjerenom. uz malo smanjenje propusnosti. obojen svjetlo žuto Pergament.9 1. Heyestraße 178. oko 20% manju apsorpciju od nepodstavljenih.6 1.8-3. za stambene i uredske prostorije. poliran Mramor.2-1.0 10 6-8 6-8 4-6 2. Postfach 20. Auf der Reihe 2. kojima je zadaća da boju električne rasvjete učine sličnom dnevnoj svjetlosti. Prozorska stakla prozirna stakla. informacije: Flachglas AG. svjetlog opalnog stakla itd. difuznom (?) i mješovitom propusnošću -» (S). Prema dr.0 1. Visokotlačne živine žarulje sa svjetlećim medijem (HQL) upotrebljavaju se za rasvjetu tvornica i radionica. obojena Pamučna tkanina Resopal.75-3. Svjetlo pretežno pada izravno prema dolje ® . natopljen Alabaster Karton. svjetao Celon. imaju.1 1. iznutra matirano Opalna stakla: grupa 1 grupa 2 grupa 3 Naborana grupa 1 opalna stakla grupa 2 Opalno staklo u boji: crveno narančasto zeleno Opalinsko staklo Porculan Mramor.akla Difuzna propusnost opalnog mliječnog ' a i a b a s t e r a ltd - (8) Mješovita propusnost ornament stakla. Klasa 2: građevno staklo za tvornice.75-3.0 1. Lauenförde Gerresheimer Glas AG. bezbojno. pečenje. izvana matirano Prozirno staklo. žut (zamućen) Celon. s bijelom podstavom. slično dnevnoj svjetlosti. izloga. rasipanje i refleksiju građevnih materijala za postizanje umjetničkog i ekonomskog učinka. Dodatna obrada: brušenje. obostrano ravnih sjajnih površina.2-13.4-3. dvostruke ploče. Düsseldorf VEGLA Vereinigte Glaswerke GmbH. Žarulje za mješovito svjetlo sa svjetlećim medijem (HWL) daju svjetlo slično dnevnom. bitno naruši toplinska izolacija. matiranje. namještaj. Klasifikacija: Klasa 1: najbolja trgovačka roba prema DIN-u 1249. slabo obojen Pergament. ornamenata i likovnih prikaza. Kleffneru -» Q zbog loše prozirnosti staP kla.1-2.tehnička svojstva građevinskih materijala koji propuštaju svjetlo 152 . naročito ako su dvostruka i trostruka. staklo za suhe ploče. bojenje. sigurnosno staklo.b— \ RASVJETA FLUORESCENTNE CIJEVI ZA REKLAMNE PLOČE Proizvoljno vođenje linije. svile. podrumske i tavanske prozore. potpuno difuznom i djelomično difuznom refleksijom i svjetlopropusni materijali s usmjerenom (§). kazališta.9 2. automobilsko staklo.

0 1:10 34 300 500 10. Višesloj no izolacijskt staklo Dd JOpadanje 8' Kompaktno staklo sa zavarenim rubom © Od dvije staklene ploče Od tri staklene ploče Izolacijsko staklo Zrak u prostoriji Zrak u prostorijj_ Opadanje + 2 1 ° 23° [Opadanje 11° Zrak u prostoriji +21° k vrijedn.1 3.2 Staklo Visina 8 Izvanai naJ fevjna : .75 kN/m 2 odn.0 72 27 180x240 24x24 1:6 3. zrcalno staklo.0 1:10 22 280 500 8.0 74 24 141x240 24x24 1:6 3.9 5 5 5 (8.4 1:6 20 ± 1.0 1:10 24 300 500 10.0 3.0 ±2. 38 k-vrijednost (W/m2 K)* Propusnost svjetla Debljina elemenata Max.0 mm (6) Trostruko izolacijsko staklo Dulja stranica u cm (širina) 'Ispitano prema DIN 52619 Mogućnost isporuke modela oblika stakla (primjeri) Dulja stranica u cm (širina) 50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500 0 50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500 Preporuka za debljinu vanjske i unutarnje staklene ploče kod izolacijskog stakla visine ugradbe do 8 m (opterećenje vjetrom = 0.0 ±2.4 ca. ovisno o izvedbi. lemljeno izolacijsko staklo © B.0 50 300 500 10.9 72 32 180x240 24x24 1:6 3. staklo za zaštitu od sunca. k-Wert SZR Širina u cm u cm m2 Staklo ^13° Staklo + 1 0 ° W/m2 K* 2xC PTIFLC AT-zrca nog sta da 4 mm 5 mm 6 mm 8 mm 10 mm 12 mm 141 240 3. spregnuto staklo s međuslojem).5) 1.4 ca.5 20 185 300 3.0 1:10 32 ± 1. izolacijsko staklo s rubnim spojem od organskog materijala © B.0 ±2.5) (8. 38 4 4 4 (6) (6) 2.0 1:10 20 245 300 6.5) (8. izolacijskog i trostrukog ostakljenja 10 Širina Visina Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm Širina Visina 12 Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm Tolerancije debljine u mm Tolerancije veličine u mm Masa (5) kg/m2 u cm u cm m2 u cm u cm m2 ±1. visoku termoizolaciju i/ili akustičnu izolaciju (npr.2 kN/m 2 1200 Pa) (?) Preporučene debljine stakla za visinu ugradbe do 8 m (7) Preporučena debljina stakla za visinu ugradbe do 20 m 153 .0 ±2.STAKLO IZOLACIJSKO STAKLO Višestruko izolacijsko staklo element je ostakljenja koji se sastoji od dviju ili više staklenih ploča 0 (prozorsko staklo.0 1:10 32 300 500 10.4 ca.4 1:6 16 141 240 3.4 1:10 18 245 300 6. akustično izolacijsko staklo.0 60 3.0 1:10 36 ± 1.5) 1. dimenzije Odnos stranica Max . S obzirom na različitost rubnih spojeva izolacijsko se staklo dijeli u tri grupe: kompaktno izolacijsko staklo © A . 30 Tolerancija deblj. duljina stranice Min.8 1:10 20 280 500 8. ravno staklo) koje su međusobno odvojene jednim međuprostorom ili više njih ispunjenih zrakom ili plinom.0 40 300 500 10.0 1:10 26 300 500 12. 750 p a ) 2 0 m ( = 1.0 ±2.:-1 mm / +2 mm Tolerancija vel. Višestruko izolacijsko staklo pruža.0 1:10 28 ± 1. ±2.0 1:10 22 ± 1.0 1:10 28 300 500 10. 30 5 5 5 (6) (6) 2.0 ± 1. lijevano staklo.10' -2° Izvana 10° Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm (2) Toplinsko zračenje kod jednostrukog.0 1:10 24 300 500 8. U međuprostoru se nalazi osušeni zrak ili specijalni plin.površina Masa Mnogokut Zaobljeni uglovi Zaobljeni uglovi u m2 u kg/m2 % u mm u cm u cm2 74 29 141x 240 24x24 1:6 3.0 25 185 500 3.0 1:10 30 300 500 12.0 30 Dvostruko izolacijsko staklo Podaci OPTIFLOAT u mm SZR u mm 4 4 4 (8.4 ca.4 1:6 18 141 240 3.

44 0.4 1.48 1.6 1. Svaki se tip stakla označava bojom (gledano izvana) i parom brojčanih vrijednosti oznaka.3 1. požara.3 1.30 1.53 1.32 0.32 0.68 dB 36 - - - _ da 98 da da Višenamjensko staklo .09 1. Pri gledanju iznutra prema van boje se uglavnom ne mijenjaju.4 | 43 44 32 32 39 26 28 26 23 35 30 43 48 32 33 22 22 33 26 | 0.. U svim tim namjenama radi se o povećanim zaštitnim učincima koji se konvencionalnim izolacijskim staklom ne mogu postići.08 240x340 240x340 260x500 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 260x500 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 200x340 240x340 240x340 240x340 300x500 260x500 240 x 340 Vrijedi odnos: b = . Tehnički je moguće gotovo sve zahtjeve ispuniti jednim višenamjenskim izolacijskom staklom.26 0.38 0. Refleksija svjetla RL prema van i prema unutra izražava se u postocima.00 1.68 1. Sunca. To je omogućeno vrlo tankim filmom plemenite kovine koja je nanesena na unutarnju stranu prema prostoru između stakala.4 2.5 1. Što je njegova vrijednost manja.36 0. jednostrukim sigurnosnim staklom.4 1.4 1.67 1.37 0. manji je gubitak topline.4 1. standardno višenamjensko staklo ne postoji.primjer 154 . DIN 52619. Solarnoizolacijsko staklo može se kombinirati s akustičnim izolacijskim staklom.37 0.53 | 260x500 1. Kad je riječ o solarnoizolacijskom staklu. DIN 67507 u postocima.31 1. uz dopunu pomoću prikladno obojenih jednostrukih i dvostrukih fasadnih ploča. estetika u oblikovanju.55 0. oklopnim izolacijskim staklom.30 0. To se može primijetiti ako se gleda izvana kroz "preko ugla" ostakljene prozore.6 1.40 0.14 1. Na doživljaj boja u prostoriji vrlo malo djeluju solarnoizolacijska stakla jer se dnevnoj prolaznoj svjetlosti mijenja tek neznatno spektralni sastav.4 1.Sloj z a zaštitu od sunca ~~ Upadno zračenje SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO 100% Refleksija svjetla prema Transmisija svjetla i2D Refleksija zraCenja prema van > o i> Transmisija zračenja 14% Sekundarna predaja . nude se mnoge mogućnosti oblikovanja. DIN 67507. S = T L /g. vrijednost k poboljšava se slojevima plemenitih kovina. Srednji faktor propusnosti (shading coefficient) VDI 2078.Ž? § Dl| Solarnoizolacijsko staklo zlato 30/17 Propusnost ukupne energije g % Refleksija svjetla izvana/iznutra RL % Q.30 0.4 1. osoba i okoliša.25 0.5 1.15 1.45 0.38 1.5 1. Propusnost ukupne energije g u~rasponu valnih duljina od 320 do 2500 nm jest zbroj neposredne energetske propusnosti i sekundarne emisije topline (= isijavanje i konvekcija) prema unutra. Pri neposrednoj usporedbi uz otvoreni prozor razabire se lagano toniranje većine stakala koje je. Višenamjensko izolacijsko staklo je izolacijski element koji u sebi sjedinjuje više zaštitnih namjena.9 1. DIN 67507. w propusnost svjetla Tl % Brojčana oznaka selektivnost S Prosječni faktor propusnosti b 66 | 21 | 18 | 17 66 50 49 45 40 39 40 30 50 50 49 48 37 36 36 15 49 36 51 51 37 38 15 19 38 30 32 26 25 18 40 37 36 39 40 46 48 26 16 26 11 16 25 34 6 7 15 11 16 36 17 22 11 36 40 35 34 22 21 14 26 45 42 35 46 30 10 36 17 22 17 15 7 9 10 11 8 9 11 11 14 18 14 13 8 8 9 8 12 8 15 18 3 8 27 18 98 1.50 0. • gu(%) 0 _. Visoka vrijednost S pokazuje povoljan odnos svjetlopropusnosti (TL) prema ukupnoj propusnosti energije (g). Primjer: auresin (= modro) 40/26.5 3. dimenzije cmxcm Svjetlopropusnost TL je u rasponu valnih duljina svjetla od 380 do 780 nm (nanometara) u odnosu na svjetlosnu osjetljivost ljudskog oka izraženu u postocima. Uz pooštrene zahtjeve za fasadne elemente postavljaju se i za ostakljenje visoki i brojni zahtjevi.34 0. od kojih prva daje propusnost svjetla a druga propusnost ukupne energije u postocima. F Titan 66/43 | Auresin 66/44 50/32 49/32 45/39 40/26 39/28 Zlato 40/26 30/23 Srebro 50/35 50/30 49/43 48/48 37/32 36/33 36/22 15/22 Bronca 49/33 36/26 Neutralno 51/39 51/38 Zeleno 37/20 38/28 Sivo max.2 % 43 W/m*K 0.85 1.92 1. ovisno o tipu. Nije moguća kombinacija s armiranim staklom.49 0.40 1. Indeks reprodukcije boje Ra DIN 6169: Ra > 90 = vrlo dobra reprodukcija boje. 0/ 0//0 I 1. lijevanim staklom / ornamentnim staklom kao vanjska ili unutrašnja ploča.54 1. vrijednost g- Sastav stakla SZR staklo Reprodukcija boje RaD Debljina elemenata Pasivna sigurnost Estetika mm ESG 6/16/4 (?) mm 26 W/m z K 1. Ra > 80 = dobra reprodukcija boje Propusnost ultraljubičastih zraka Tuv u rasponu valnih duljina od 280 do 380 nm.30 0. IZOLACIJSKO STAKLO . Reprodukcija boja označava se indeksom "R". takvo staklo s vrijednostima k 1.2 W/m 2 K ispunjava sve zahtjeve glede visokog stupnja termoizolacije.5 1.54 1.34 1.4 1. Faktor b je srednji faktor propusnosti Sunčeve energije u odnosu prema prolazu energije kroz jednostruko staklo debljine 3 mm u iznosu od 87%. Navedene vrijednosti k.59 0.vrijedn. sivo ili umbralno. zaštita od topline.50 1.45 0. Vrijednost k najvećim dijelom ovisi o prostoru između staklenih ploča (SZR) i mediju u njemu (zrak ili plemeniti plin). spregnutim sigurnosnim staklom.49 | 0.5 1. Solarnoizolacijsko staklo © 1) k.64 0. Koeficijent prolaza topline k ploče izolacijskog stakla pokazuje koliko se energije gubi prolazom kroz staklo. zvuka. ipak. W/m K (12 mm) u o c vi 3 C L O „ O. bilanca k- Akustična izolacija Rw Zaštita okoliša Solarnoizolac. odnose se na SZR širine 12 mm.0 | 39 38 20 28 51 39 72 Brojčana oznaka selektivnosti S.23 0.6 1. Osim dobrih svojstava solarne izolacije.45 0.38 0. Zahvaljujući velikom izboru boja i koloristički neutralnim tipovima.4 1.4 1.56 1.VIŠENAMJENSKO STAKLO 240x340 240x340 47 47/51 43 43/39 ČUDO 78 (za uspor edbu) (3) Solarnoizolacijsko staklo SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO Solarnoizolacijsko staklo odlikuje se visokom svjetlopropusnošću uz istodobno što manju propusnost ukupne energije.16 1.37 0.83 1. zaštita objekata.2 2.09 1. (4) Termoizolacijska vrijednost ky- Vrijednost energ.4 1.43 1.25 0.

75 225x30d 6. pri lomu krhotine ostaju zalijepljene za foliju. Napada se obično izvana. škola i dječjih vrtića. npr. pa je opasnost od ozljeda bitno smanjena. računski centri C 2 SA Galerije. ukoliko se deblja staklena ploča ugradi s vanjske strane.staklu. Max. Već oštećenost površine dovodi do razaranja stakla. antikvari- 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 321 321 321 200 300 321 321 321 321 321 321 321 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 B2 Jednoslojno 21 9.75 225x30C 6. Osim toga se "ESG" odlikuje i drugim prednostima: povišena čvrstoća na savijanje i udar. najčešće tupih rubova. ovisno o debljini.0 10 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim opterećenjima u DIN 1055 © Max. od "ESG" nastaju mali komadići. Osim što osigurava od provale. djelomično i obavezna primjena. ® SPREGNUTO SIGURNOSNO STAKLO (VSG) U proizvodnji "VSG" dvije se ploče float . klinike C 3 SA Draguljarnice. vrata i razdjelne stijene. U slučaju loma stakla VSG i dalje zatvara prostor. Dodatnu sigurnost pruža kombinacija s alarmnom trakom ili žicom povezanom sa sustavom za uzbunjivanje. energet.odnos Dodat.STAKLO JEDNOSTRUKO SIGURNOSNO STAKLO (ESG) "ESG" je prednapeto staklo. neznatno se smanjuje. Primjeri primjene m2 - 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 120x 120x 120x 120x 120x 100x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 240 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321 x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 A1 Jednoslojno 9. Ne dopušta se promjena redoslijeda ugradnje. dimenljina zije mm B1 Jednoslojno 17 9/10/4 Iso 32 kg/m2 cm 40 54 Max.0 Gore navedene max.0 1:10 1 6 C 1 SA Trgovine foto i video priborom. VSG je staklo koje veže krhotine. koja je za staklo uobičajena. od kojeg prilikom loma nastaju oštre šiljate krhotine.0 225x400 9. Trostruko ili višestruko VSG u različitim debljinama s PVB . ostakljenje otporno protiv eksplozije .slovne oznake A .0 9/10/4 I so 23.0 225x300 6. dijelovi robnih kuća.0 225x400 9. dimenzije spregnnutog izolacijskog stakla VSG u cm 155 . Prednapon se postiže termičkom obradom. Klasa Sastav otpornosti Deb. Prozirnost. dimenzije predstavljaju tehničke mogućnosti proizvodnje pa prema tome ne vrijede za primjenu na vanjskoj strani.5 9.parapetna stakla DIN 18516 dio 4. na vanjsko staklo. (?) Ostakljenje otporno na proboj Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim opterećenjima u DIN 1055 (ž) Max.Težina ljina mm kg/m2 21 32 22 33 23 34 24 35 Max. dimenzije cm Max. Područje primjene: ulazni prostori komunalnih građevina.C.Težins Max. Suprotno float . Područje primjene: sportske dvorane radi sigurnosti od udara lopte.5/10/4 Isc 24. dimenzije i površine odnose se na vanjsku uporabu. muzeji. školske građevine i dječji vrtići također iz sigurnosnih razloga.. Max. robne kuće. okretanjem elemenata . staklo se upotrebljava kao stubišna i balkonska ograda radi osiguranja od pada. dimenzije odnose se na vanjsku uporabu. "ESG" se može obraditi da bi se moglo kombinirati s konvencionalnim izolacijskom staklom -» (?) SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA.0 225/400 6.slovna oznaka D.0 1:10 1. .B .0 225X40C 6. u stambenim i poslovnim zgradama za stubišta. krznarije B3 Jednoslojno 28 28/10/5 Isc 43 10 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 12 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 kazneno . ljekarnice.0 225x400 9.5/10/4 Is ¡37 52 66 66 80 225x300 6. Proizvodni proces tehničke obrade obuhvaća naglo zagrijavanje i nakon toga lagano hlađenje strujom hladnog zraka. VSG je posebno prikladan za "ostakljenja iznad glave". šina strani« učinak Primjeri primjene m2 - <DVSG Kombinacije Debljina stakla u mm 6 8 4 5 Debljine stakla u mm Float 6 8 10 4 5 ESG 6 8 10 6 VSG 8 10 12 225x30C 6.folijom. s rastućim stupnjem sigurnosti -> (4) Ostakljenje protiv probijanja s atestom VdS važno je za određivanje premije osiguranja. povr.0 225/400 6.0 1:10 1. povr.B3.0 A3 Jednoslojno 10.6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1:6 Zgrade u naseljima za jednu ili viiše obitelji Usamljene privatne zgrade Stambene zgrade s visokovrijednom opremom i usamljene zgrade za odmor Vile. ostakljenost protiv probijanja dijeli se prema stupnju otpornosti u tri grupe: B1 .folijom izvodi se standardnim ili pojačanim načinom. ukoliko se deblja staklena ploča ugradi s vanjske strane. dimenzija jednoslojnog izolacijskog stakla ESG u cm DH 4 Jednoslojno 11.stakla ili više njih čvrsto spajaju pomoću jedne visokoelastične folije od polivinilbutirala ili pomoću više njih. Kad je riječ o kaznenim ustanovama otporno staklo mora biti na unutarnjoj strani.odnos šina str. te postojanost na temperaturne promjene (razlika temperature od 150 K). Mogućnosti: dvostruko VSG u različitim debljinama s PVB .0 10/10/4 I so 24. Naknadna obrada "ESG" nije moguća.ograde. centrale SA = pojava krhotina Gore navedene max.0 225x400 6.0 225x400 9. posebno ugroženi objekti A2 Jednoslojno 9. pa je ponegdje radi sigurnosti i propisano kao obvezno -» Ostakijenje otporno na udarac bačenog predmeta OSTAKLJENOST OTPORNA NA PROBIJANJE Prema DIN-u 52290 dio 3.75 225x300 6. psih. 6 1:10 1 6 jati. Ostakljenja DIN 52290 dijele se u sljedeće grupe: ostakljenje otporno na proboj .popravne ustanove. Žilavo elastična folija otežava probijanje. čime se povećava aktivna sigurnost (sprečava se probijanje i provala). Područje u cijelosti ostakljene fasade .» ( 3 ) ESG kombinacije 4 Debljina stakla u mm 5 6 8 4 Debljine stakla u mm Float 5 6 8 10 4 5 ESG 6 8 10 6 VSG 8 10 12 Klasa Sastav otpornosti Deb. Kod jednoslojnih A-tipova max. DIN 52290 Spregnuto sigurnosno staklo VSG je prikladan prozirni materijal koji može pružati zadovoljavajuću sigurnost protiv napada.0 11/10/4 Iso 25.

A^ustireproduk.60 3. centrale D2 D3 Jednoslojno 11 6/8/11 Iso 6/8/17 Iso 6/8/28 Iso 25 31 42 Jednoslojno 17 Jednoslojno 28 16 16 16 16 16 16 A3 B1/C1 SA B3/C3 SA (3) Ostakljenje otporno na eksploziiju STAKLO ZA AKUSTIČNU IZOLACIJU Asimetrični sklop staklenih ploča © .75 5.9 3. g . Debljina vanjske i unutarnje staklene ploče ne smije biti jednaka.62 Oklopno staklo . Klasa otpornosti protiv eksplozije.Akusti- Max.zastakljenje otporno na proboj metka © Staklo za superakustičnu izolaciju 156 .0 3. dimenzija cm 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 210/300 210/300 225 / 300 219/300 225 / 300 Max.popravne inst.20 3.certifikatom Ostakljenja otporna na proboj metka.0 78 97 64 47 6. g .69 GH 20/ 55/50 Gl50 20/10 G l 75 3. odnos stranica - mm 37/22 6/12/4 39/24 6/14/4 40/26 8/14/4 mm 22 24 26 kg/m 2 25 25 30 35 35 W/m2K 2. sloma i proboja metkom. To se staklo ugrađuje tamo gdje se u ozbiljnoj situaciji ljudi mogu nalaziti neposredno iza stakla.© © Zastakljivanje otporno na proboj s VdS . DIN 52290. Koja je kategorija potrebna za određeni objekt. površina m2 6.0 77 95 62 50 6. Priznati proizvodi uvršteni su u potreban popis.9 2.0 4. krznarije. odnos stranica - Dodatni učinak kg/m2 24 40 40 57 66 83 Jednoslojno 10 EH 01 10/10/4 I so 24 Jednoslojno 11 EH 02 11/10/4 Iso 25 Jednoslojno 18 EH 1 18/10//5 Isc 33 Jednoslojno 25 EH 2 25/10/5 Iso 40 Jednoslojno 36 EH 3 36/10/5 Iso 51 m2 kg/m2 cm 23 225x300 6.0 Max. duljina povrstranica šina Shading Max.0 - - 97 97 97 96 96 16 1:6 1:6 1:6" 1.90 4.0 1.74 47/36 G l 36 40 3.75 225/300 6.9 2. odnos stranica Primjeri primjene - Klasa otpornosti Sastav Debljina mm Težina Max. prema tipu.0 4.20 3.75 34 24 35 39 52 51 63 78 91 225/300 6. SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA DIN 52290 Ostakljenja protiv djelovanja eksplozije -> (3) Klase otpornosti D1 D3 imaju. površina Max.0 4.0 1.vri.5 Iso Jednoslojno 32. vrijedi samo ako mu je površina «1 m2 Klasa otpornosti Sastav Debljina mm Težina Max. dijelovi robnih kuća.0 72 93 54 55 6. antikvarijati. ovisi o okolnostima. dimenzija Max. oklopno staklo najveće sigurnosti od napada na život.79 mm C 1 SA SF SA SF SA SF SA SF SA SF Jednoslojno 17/10/5 Iso Jednoslojno 19/10/9 Iso Jednoslojno 11/10/10 Iso Jednoslojno 28/10/11 Iso Jednoslojno 11/10/19.75 6.75 225/300 6.50 3.0 1. Osim toga se razlikuju stakla bez krhotina (SF) i ona s krhotinama (SA) -> (2) Kako se sva ostakljenja otporna na proboj metka sastoje od višeslojnog asimetričnog VSG.75 225/300 6. površina m2 1. Savez osiguravatelja objekata (VdS) ispituje svojstva otpornosti protiv probijanja provalnih ostakljenja (EH). posebno ugroženi objekti Trgovine foto i video priborom.5/ 15/6 Gh 10/ 20/6 GH 10/ 20/10 GH 12/ 20/10 Gl- 97 1:10 0. Max.jednost čka cija boje.50 5. navedena za neki tip stakla.75 6.00 225x300 6.5/10/32.79 0.71 C5 53/42 Gl- 42 55 3.vri.10 0.5 Iso Jednoslojno 34/10/11 Iso Jednoslojno 17/10/21 Iso Jednoslojno 48/10/11 Iso Jednoslojno 32. izolacija indeks Rw prozirnosti - Max. najčešće je veći i učinak izolacije. jednost nost plinom reproduk. -> @ Što je razlika veća. svi tipovi stakla imaju i povećanu otpornost protiv provale.20 Max.20 3.STAKLO SIGURNOSNO STAKLO Ostakljenje otporno na probijanje s atestom VdS ->(T) Da bi se odredila premija za zaštitne objekte. svjetla plinom W/m 2 K % 3.0 4. i sigurnosna obilježja protiv probijanja. duljina Max. ljekarnice. psihijatrijske klinike Draguljarnice. Različita EH ostakljenja podijeljena su prema otpornosti u pet kategorija: EH01-02-1-2-3. robne kuće. energet. svjetla cija boje. kazneno . Postoji pet klasa otpornosti: od C1 do C5.0 1:10 0. (4) Staklo za akustičnu izolaciju Tip Sklop izvana SZR iznutra Debljina Težina k-vri- Propus Opć.0 1:10 0. odnos koef stranica mm mm 30 kg/m 2 40 % 64 dB 45 cm 200 x 300 200 x 300 200 x 300 200 x 300 200 x 300 m? 6. Ispuna plinom A) Težina ploče: akustična izolacija obično raste s težinom ploče. računski centri Galerije. povr- Max.jednost čna izolacija R w ispunj. Najveća težina po jedinici izolacijskog stakla iznosi 500 kg. odnos stranici Shading koef.5/10/32.75 6.86 0. veza ploča lijevanom smolom) bit će obično i učinak izolacije veći.0 78 Opć. jednoslojna izvedba 600 kg.0 1.6* 0.00 6.0 75 95 60 53 6. indeks prozirnost stranica šina Klasa otpornosti Sastav Debljina Težina Max. O tomu se treba pravodobno dogovoriti s osiguravateljima. ^dimenzija cm 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 Max.20 3.00 D 1 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 Zgrade u naseljima za jednu ili više obitelji Vile.0 1.00 6.30 6.Težina ljina k-vri Propus jednost nost ispunj.0 1.00 225x300 6.74 50/40 Gl- 40 50 3.00 6..86 0.83 0. muzeji.75 6.6 1:10 1 6 1:10 1 6 4 3 / 3 4 1 0 / 2 0 / 4 34 4 4 / 3 8 10/24/4 3 8 C2 (5) Staklo za akustičnu izolaciju Tip C3 Sklop izvana SZR iznutra Deb.75 225/300 6. B) Što je sastavljeno staklo elastičnije (npr.00 225x300 6.70 5.00 4.0 - - C4 45/30 G GH 9.5 Iso 17 32 28 38 23 31 34 49 28 40 50 55 44 48 70 69 77 75 77 75 kg/m2 37 54 66 64 52 48 83 93 64 69 122 109 104 90 168 140 187 156 187 156 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1.0 % 82 82 81 80 80 - % 75 75 72 69 69 dB 37 39 40 43 44 cm 300 300 300 300 300 m2 4.0 1:10 0.00 225x300 6.

kraći rub na < 2 5 cm Gotsko staklo Cinčila Kroko 129 Delta Difulit 5 9 7 Difulit. činčila.6 1:6 1:10 1:10 1:10 1:10 150x210 150x210 156 X 2 1 3 156 X 2 1 3 156x213 150x210 150x245 186 x 3 0 0 150 X 2 4 5 1 5 0 x 300 A « « X X x x x • x (abstracto) Armirani ornament 521.3 48x 120 46 x 144 60x 174 73x 143 73x 165 60x200 Max. Prema statičkim zahtjevima. Uobičajena je debljina stakla 10 ili 12 mm. Obojeno lijevano staklo ne kombinirati sa staklima u boji kao float .5 ±0.njemačko k . Dimenzije vrata odgovaraju mjerama za dovratnike DSN 18111 "Čelični dovratnici za užljebljena drvena vrata" --> (3) . kako bi se spoj rubova mogao besprijekorno izvesti. proizvoljno = * 1) Armirano staklo s parom m r e ž e u krovnom prozoru max.staklo. kovano Tigris 0 3 3 Bronca i bijela 7 7 0 0 1:10 1:10 180x245 180x245 Bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Žuta. odnos stranica pri 12 m m SZR 1:6 Max. cm 150x210 A « » 3ijela. segmentna ili kružna vrata. To staklo nije jasno prozirno. staklo s parom mreža^ Arm. odnos strana 1 3 © Veličina I Vanjska mjera krila standard Mjere žljeba dovratnika Zidarska mjera 709 x 1972 mm2 716 x 1983 mm2 750 x 2000 mm2 dvokrilne kombinacije vrata Kombinacije lijevanog stakla Veličina II 834 x 1972 mm2 841 x 1983 mm2 875 x 2000 mm2 Veličina III 959 x 1972 mm2 966 x 1983 mm2 1000x2000 mm2 Lijevano staklo je strojno izvedeno staklo kojem se valjanjem oblikuje određena struktura površine.3 ±0. mogu biti potrebna i ukrućenja. bronca i bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Bijela Bijela Bijela 4 4 4 4 5 4 5 5 4 5 5 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 7 5 « x 1:6 16 1. dimenzije STAKLO Potpuno ostakljena vrata sastoje se od vratnog krila ili više njih.i j e d n o s t r a n Flora 0 3 5 Lijevana antika Lijevana antika 1074. sjajno/bronca (5) 10 12 10 10 10 10 CO CO Vrtno prozirno staklo (normativne mjere) (2) Vrtno prozirno staklo Potpuno ostakljena vrata (s nadsvjetlom i bočnim dijelovima) 157 . Radi lakšega se čišćenja strukturirana strana okreće prema SZR. bronca i bijela Bijela Bronca i bijela Bronca i bijela Žuta. Nude se standardne i posebne dimenzije. 552. bronca OPTIVVHITE® Struktura 200 Bambus. dimenzije mm2 2400 x 3430 2150x 3500* 2400 x 3430 2150x 3500* 1860x 3430 1860x 3500* 1700x2800 1700x 3000* Tolerance debljine mm ±0. Isporučuju se u raznim strukturama i bojama. sivo. 1086 Pleter Kugelit 0 3 0 Listral Maya M a y a matirano Neolit Niagara Niagara matirano. bronca. s a m o izvana = V Pruganje strukture po visini = A Strukturirana str. armirano staklo bijelo ili obojeno. Ornamentirano lijevano staklo klasificira se kao: ornamentno.( f ) . staklo s parom mreža^) Armirani okulit Armirani ornament 187 Žuta i bijela 4 Pruganje Strana X x 0 X 0 x x X x x 0 Max. armiran 5 9 7 Arm.dimenzije DIN 18111 Vrsta stakla Debljina stakla mm Max. siva i bijela Siva Bijela 7 4 5 4 4 4 A A A x X „ x x x X X 1:10 1-6 1:6 1:6 1:6 1:6 180x245 150x210 150x210 150x210 126x210 150x210 A « x x Bijela Žuta Siva Žuta i bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Bronca i bijela Bijela Žuta.6 150x210 150x200 150x210 150x210 150x210 150 x 2 1 0 156 x 2 1 3 156 X 2 1 3 150x210 156 X 2 1 3 156x213 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 156x213 186x300 186x450 150x210 X 0 x 0 0 0 0 0 X X X 0 X 0 X 0 x 0 x x x A A A x « A A A A A • x x X X x A x x A © © Pruganje strukture Pruganje strukture proizvoljno = * se ne m o ž e uzeti u obzir = • Strukturirana str. sirovo staklo bijelo. Pri nasilnom razaranju raspada se staklo u mrežu sitnog zrnja koja se manje ili više labavo drže na okupu. d v o . staklo bijelo ili obojeno. 1082. niti s obloženim termoizolacijskim i solarnoizolacijskim staklom.2 ±0. žuta. VSG. siva Žuta i bijela Bronca i bijela Bijela Bronca i bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bijela 4 6 4 4 4 4 7 7 9 9 1:6 1:6 1-6 1:6 1. -> Ugrađuje se tamo gdje je jasna prozirnost nepoželjna (kupaonica. od bočnih dijelova i nadsvjetla.3 ±0.Stakleni proizvod Boja Debljina Izolacijsko staklo Struk tura mm Staro .6 1:6 1:6 1:6 1:6 1-6 1:6 1:10 1:10 1:6 16 16 1:6 1:6 1:6 1:6 1:6 1:10 1:10 1:10 1. 1082. 5 2 3 Ornament 523 Ornament 528 Ornament 550. harmonika-vrata. 1086 Karolit dvostran Katedral krupno i sitno kovano Katedral 102 Katedral 1074.5 Sjajno. 504. Vrsta stakla Nominalna debljina mm 3 4 Tolerancije mm ±0. glatko O r n a m e n t 134 (Núcleo) O r n a m e n t 178 (Silvit) Ornament 187 (Abstracto) Ornament 502. 5 2 3 Armirani ornament Flora 0 3 5 + Neolit Edelit 504. dimenzije (cm x cm) Posebne dimenzije su moguće do veličine od: 1000x2100 mm2 1150x 2100 mm2 (4) Staklena vrata . 5 9 7 Patio Sirovo staklo. To je moguće samo ako je struktura plitka. 5 2 0 O r n a m e n t 521. kovano Sirovo sstaklo. ESG.niemačko Staro . Ostale mogućnosti: klizna vrata. Gotovo svako komercijalno lijevano staklo može se naći u kombinaciji za izolacijsko staklo -> 0 Strukturirana strana treba biti gotovo uvijek izvana. zahod) ili se upotrebljava kao oblikovni element.

npr. Termoizolacija zida od staklenih blokova: u cementnom mortu k = 3. s oblogom izvana ili iznutra. zidarske mjere otvora Normativne mjere za zidove od staklenih blokova 2 «¿JL™.5 c m b a A b A = n.8 Komada za m 2 64 Komada u kutiji 10 Komada na paleti 1. povišene čvrstoće protiv udara.Sidro ili čep Ugradba s jednostr.0 cm 65.9 16 10 300 x 300x100 7. polumjer 11.profil 7-Metalni L-profil 8. Pri tome međuprostor ostaje hermetički zatvoren.8 cm m s 6 5 c m min. Svojstva: dobra akustična izolacija i termoizolacija. rasvjetne trake. = broj blokova (b) n2 = broj reški (a) B = A+ 2 c c = 8.0 2. balkonske ograde i terasne stijenke. Za građevne elemente stakleni se blokovi upotrebljavaju prema DIN-u 4242. npr.0 cm 295.0 ne smiju se armirati Nominalna mjera staklenog bloka 11. prozori.0 cm 24. b + n2 a | n.18175 Stakleni blok je šuplje stakleno tijelo koje se dobiva stapanjem dvaju dijelova pod pritiskom.2 W/m 2 K. •0.0 cm 370. u skladu s dekoracijom mogu biti prozirni do blistavi. tvrdi spužvasti materijal 3-Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Alum.0 cm 215.8 cm 135 cm min.Metalni držač. polumjer Širina reške 24. Raspored reški Kontinuirane Debljina mm >80 Dimenz ije zida Manja stranica Veća stranica m m >1. polumjer R pri debljini staklenog bloka 8 cm Reške <1. Ostakljenje klase vatrootpornosti G 60 odnosno G 120 primjenjuje se kao dvostruka stijena najveće pojedinačne površine 3.3 cm c = 1.Sidro ili čep mm 288 32 10 500 2. dobra svjetlopropusnost (do 82%).profila Presjek l I (7) Obavezni uvjeti za nearmirane zidove od staklenih blokova .Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Alum. Primjenjuju se izvana ili unutar zgrade.5 cm H =A+ c + d d = 6.0 25 25 25 360 Detalj ugla u tlocrtu 1-Klizna reška 2-Dilatacijska reška.0 cm c = 1. L profil 7 . oslanjanjem 2 I 1 a I « n Min.5 <6. Obje bočne površine mogu biti u rasponu od glatkih i prozirnih do vrlo ornamentiranih i gotovo neprozirnih.8 c m > 0 ^ i r i n a r e š k e od 1. b a a c STAKLO DIN 4242. H 4 1 Ugradba u okvirni žljeb u zidu — 1.držačem Tlocrti (2) Primjeri konstrukcije zidova od staklenih blokova 146x 146x98 6" x 6" x 4" 190x 190x50 190x 190x80 190x190x100 197x 197x98 8" x 8" x 4" 240x115x80 Težina kg 1. 1055. prozorska klupčica 6 . tvrdi spužvasti materijal 3.r-4—1 i 5 c a i Ili.5 c m " i (5) Minimalni polumjeri za zidove od staklenih blokova Dimenzije mm 115x115x80 Ugradba u ravnini fasade s L . vjetra kN/m2 <0.9 W/m 2 K .000 42 512 504 10 2.5 <1.3 2.Dilatarijska reška.1 [JL S \QJ 240 x 240 x 80 3.profilima i izvana postavljenom termoizolacijom Dimenzije staklenih blokova 1-Klizna reška 2-Dilatacijska reška. tvrdi spužvasti materijal 3-Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Metalni U -profil 6-Sidro ili čep Tlocrt Nearmirapi zidovi od staklenih blokova Zidovi od staklenih blokova koji ispunjavaju uvjete tablice -» (7) smiju se bez posebnih dokaza izvesti bez armature. To su npr. prema želji u obliku uspravnog ili ležećeg pravokutnika.u vapnenom mortu k = 2.0 1.Klizna reška 2. pri čemu se ne smije preuzimati nikakva konstrukcijska opterećenja. polumjer 19.5 cm 19. prozorska klupčica 6. Zbok konstruktivne armature rubnih traka obratiti pažnju na DIN 4242. svijetle razdjelne stijene.0 cm 105. npr.4102-3. pregrade prostorija (gimnastičke i sportske dvorane).0 cm 105 c m min. bez obloge.8 3.0 128 Ugradba s U . difuzni i matirani.5 cm Formule za određivanje min. Blokovi se mogu proizvesti u raznim dimenzijama.0 cm 180.0 cm 95.0 cm 135.8 Pomaknute © 158 Priključak na unutarnji zid pomoću U .0 Optereć.5 cm 200. unutar.0 cm ' j 8 ( Širina reške od 1.Metalni U .0 cm od 2.5 m 2 . bijelo ili u boji.

presvučeno slojem metalnog oksida.45 5.80 q) «—i q) r-Vi do 8 m L* 3.60 2.15 4. Za ostakljenje sportskih prostorija.80 2. rebra iznutra T " -rr" "niti s 80-300 r 40-150 g 0-100 h 40-190 Razvij.25 III do 20 m L* 3.75 3.45 1. treba primijeniti Reglit SP2 /Profilit .20 1.15 1.95 1.45 3. proizvedeno kao U .5.95 3..oblika ili slično.10 2.35 3.60 4.10 3.40 do 8 m L" 2.( 1 .i T T r C c = jednoslojno rebra iznutra i izvana s 80-200 g h 7-183 33-200 Razvij.50 2.85 3.55 do 8 m L* 4.00 do 100 m L* 2.85 1.75 do 20 m L* 2.65 4.95 2.55 2. dulj.90 4.95 3.35 do 20 m L* 1.15 3.70 3.90 3. Solarnoizolacijsko staklo: tip R . Nema blještavila u prostorijama.60 do 20 m L* 2. 5 65(85) JŽT n = broj traka Određivanje širine i visine: Širina Wsina B = n A + 5 cm.25 2.profil.25 2. Normalni i specijalni profili mogu biti i uzdužno armirani žicom. 146-506 i T T . iznad ter r .40 4. 112-464 D = jednoslojno.6H 220 ^ I J41 K 22/41/6 218 I SP 2 J41 K 25/41/6 STAKLO lNP2 232 250 |NP 26 262 6H|NP 3 331 6 H|NP 5 319 J I ' 60 -H 7 1 JöO K 22/60/7 7 kI SP 26 K 25/60/7 -H6 .55 5.45 3.65 4. Prozirno je.95 2.60 5.45 3.25 3. gdje su stakla izložena udarcima.20 1.( 1 .65 6.30 I do 20 m L* 2.60 2.35 2. 2 5 .50 1.50 2.65 2.00 do 8 m L* 4.90 2.65 1.65 1.45 3.95 2.75 2.65 2.50 2.> NP 2 K22/41/6 NP 26 K25/41/6 NP 3 K32/41/6 NP 5 K50/41/6 SP 2 K22/60/7 SP 26 K25/60/7 K32/60/7 (T do 8 m L* 3.15 2.50 2. dulj.8 W/m 2 K.40 2.75 100 m L* 2.80 3.8 W/m 2 K SP k = 2.50 3. . 202-382 159 .05 II do 20 m L* 3.15 fL J ^"j65(85) 2.40 j do 100 m L3.55 L_ V do 100 m L* 2.70 3. 5 Vis. promjenjljivi oblici Mogućnosti ugrađivanja ® Oblici savijanja (mjere u mm) s 140-300 h 60-100 R 71-163 Razvij.45 3.5 [i 2 . dulj.95 5.65 3. za osvjetljenje Tip stakia-Ö^ NP 2 K22/41/6 NP 26 K25/41/6 NP 3 K32/41/6 NP 5 K50/41/6 SP 2 K22/60/7 SP 26 K25/60/7 K32/60/7 do 8 m L* 2.25 2. 7 gLLio A = nominalna mjera + reška B = vanjska mjera okvira H = vanjska mjera okvira (visina) L =duljina stakla h/a = 0 .25 g) Dvoslojno ostakljenje Ö J H/a = 0.presjeci DIN 1249 v V V do 100 m L* 2.20 3.10 2.35 3."antisol" omogućuje zaštitu osjetljivih dobara od ultraljubičastih zraka refleksijom i apsorpcijom infracrvenog i ultraljubičastog valnog područja.10 2. Svjetlopropusnost ostaje nepromijenjena.70 1. rebra izmjenično rr—n stfüTVT " P I P I i (5) m m n s 160-340 m 20-200 Razvij.40 3. Topas.30 3.00 6.05 3.40 4.55 4.« .05 1.10 4.20 2.20 do 100 rn L* 1. Reglit/Profilit dopušta se kao vatrozaštitno ostakljenje klase a30 DIN 4102.60 1.65 2.95 1.10 1. sa ili bez ravnih dijelova (7) Oblici savijanja L = duljina staklenih traka u metrima (3) Otvorena zgrada Propusnost svjetla: Akustična izolacija: Termička izolacija: © jednoslojno dvoslojno jednoslojno dvoslojno trosiojno jednoslojno dvoslojno do 89% do 81 % do 29 dB do 41 dB do 55 dB k = 5.45 5. .20 2.75 1.oblika e) Savijanje U .5 (2) Zatvorena zgrada (0.95 4.40 4.6 W/m2 K NP k = 2.50 3. Amethyst.20 5.80 Profilno građevno staklo je lijevano staklo.i m A = jednoslojno.75 5.65 3.15 4. Prikladno je za okna dizala i ostakljenje krova. postiže vrijednost k = 1.00 do 20 m L* 2.90 4.55 5.45 4.40 71 (ö) Jednoslojno ostakljenje H i r — = višekratnik od 2 5 cm L/ • * 2.45 2.65 do 100 m L* 1. H = L + 4 cm Mjere ugrađivanja Savijeno staklo -» Q Q a) Savijanje u obliku kružnih isječaka sa ili bez ravnih dijelova b) Dvostruko savijanje s jednakim ili promjenljivim polumjerom savijanja c) Stožasto savijanje d) Savijanje S .35 1.60 5.10 1.90 6. 5 5 (60) Nominalna mjera 55 (60) I—i ' : 5.85 1.65 2.95 6.15 2.85 5. K 32/41/6 K50/416 —H6 J I 4 1 262 32/60/7 J I60 K J J41 486 NP/SP = Reglit K = Proflit (T) Profilno građevno staklo .75 2."jantar" I P .00 1.35 2. 126-501 ifirn S v i m s 100-340 20-260 9 0-100 h 40-140 Razvij.10 2.90 2.90 7.15 Gornji rub otvora za osvjetljenje Tip stakla .75 3.25 4.70 3. rebra izvana ( n m B = jednoslojno.95 2. Nema posebnih zahtjeva pri održavanju.30 2. 308-488 E-l = dvoslojno. Posebni tipovi: profilit-bronca.75 2.95 3. dulj.8 1.K 22/60/7 (sigurnost protiv udara lopte DIN 18032) bez žičanog uloška.75 3.85 4. s ornamentima na vanjskoj strani profila (ornament 504) i podliježe klasifikaciji kakvoće lijevanoga stakla.05 2. Cascade.75 1.7 W/m2 K Primjeri mogućnosti savijanja ornament stakla r n r r .85 4.80 2.35 2.55 3. Termoizolacijsko staklo Reglit i Profilit "plus 1. Reduciran je prolaz energije zračenja u prostoriju i smanjen efekt staklenika. dulj.35 4. Gornji rub otv.65 4.25 do 8 m L* 3.7".

profilom i bez njega. prodavaonice. Zbog jakog linearnog širenja prilikom požara i pojave dimnih plinova. T180 Klasa vatrootpornosti . F180 T30. visoka gustoća prometa 25 m 80 m 250 m 8 m 25 m 80 m 8 m 25 m 80 m Kompaktna izgradnja. elemente ograde i parapeta te za razdjelne stijene povećala se opasnost pri izbijanju požara. liječničke ordinacije i operacijske dvorane.8m jednoslojno G 120 2.5 m 2 3.5 m 6. otvorima za ventilaciju i prolazima u slučaju nužde. srednja gustoća prometa 25 m 80 m 250 m 4 3 1 5 4 2 3 2 1 2 1 0 5 Autoceste.0 m nije potreban jednoslojno G 120 4. a i sve mogućnosti povezivanja zapravo su istovjetne. kao i sve ostale stijene od staklenih blokova. Vrijednost pokazatelja akustične izolacije R'w određuje se prema DINu 52210. Pyran.50 dB (A) danju noću 30 . Za svako "G .4 m 2 3. sobe u hotelima. treba stijenu od staklenih blokova sa svih strana položiti u uloške od mineralnih vlakana (mineralna vuna) ->(3) Klasa otpornosti I Veličina ostakljenja u m 2 Max. bolesničke sobe u bolnicama i sanatorijima 2 Nastavne prostorije. šalterske dvorane 5 6 7 Ulazne prostorije. čekaonice.6 5 dB (A) 35 dB (A) 3 0 .4 0 dB (A) 4 0 . gust promet Razrijeđena izgradnja srednji do gust promet Državne ceste Županijske ceste Glavne prometnice u centrima velikih gradova 4 4 3 2 nije potreban nije potreban dvoslojno dvoslojno 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 1 9 0 x 190 x 80 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 Preporučene klase akustičke izolacije za standardne slučajeve pri buci od cestovnog prometa Klase vodootpornosti staklenih blokova FX-' Klasa akustični izolacije 6 R„ Format staklenog bloka m m Vrijed. složena specijalna ESG . akust.5 m 6. T90.smjernicama 2719 za prozore © Plohe od staklenih blokova 160 . F120.STAKLO AKUSTIČNA IZOLACIJA Posebno dobra akustična izolacija može se postići samo vlastitom težinom stijene od staklenih blokova sa: 1. STAKLENI BLOKOVI S ČELIČNOM ARMATUROM DIN 18175 Vatrootporna ostakljenja od staklenih blokova mogu se. zašt. ->(T) G . Pri tome se razlikuju sljedeće klase vatrootpornosti: G30. sa što manjim prozorima.protupožarno ostakljenje 3 Plosni čelik z a pričvršćenje zida od staklenih blokova (zavariti) © Klase akustičke izolacije prema VDI .4 4 dB Pogodno za plohe od staklenih blokova - 2dB 50 dB 3 2 1 Kutni čelik bO % b5 m m Duljina ž 100 mm. F60.12 dB . izol R'w 4 0 dB 4 2 dB 4 5 dB 4 1 dB >50dB Pogodno za dvoslojne prozore/zidove od staklenih blokova Pogodno z a plohe od staklenih blokova 190 x 190 x 80 2 4 0 x 2 4 0 x 80 240x115x80 300x300x100 Dvoslojni zid s 240 x 240 x 80 5 4 5 .5 m 6.3 0 dB (A) Prosječna najviša razina danju noću 4 0 . kino Studio z a tonska snimanja 4 5 . G180 F30. 4 komada 2 Trnovi i čelični vijci M 10 dopušteni z a protupožarnu primjenu 1 0 35 .4 9 dB .ostakljenje" i njegovu nosivu konstrukciju mora se ishoditi službena dozvola. Sve većom upotrebom stakla u visokogradnji za fasade.staklo pri jednostranom utjecaju topline puca nakon vrlo kratkog vremena.0 m 2 3. T60.Om F 60 4. sazidati s U . konferencijske dvorane i predavaonice.2 9 dB S 2 5 dB (3) Detalji ugradbe . G30 = 30 minuta).55 dB (A) 50 . po staklenom polju min. kazalište.Om 3. Pri povišenim zahtjevima za akustičnom izolacijom mogu se postići ekonomična rješenja ako se osvijetljenost prostorije ostvari staklenim blokovima.6 0 dB (A) © *) Z a buku zračnog prometa ekvivalentna trajna razina Normativne veličine razine buke za određene namjene prostorije VDI smjernice 2719 Situacija izvora buke Udaljenost od prozora do osi ceste Preporučene klase akustične izolacije za navedene vrste prostorija 1 2 3 2 0 4 3 1 2 1 0 1 0 0 5 0 0 0 4 0 3 2 0 1 0 0 3 2 1 4 1 0 0 2 1 0 0 0 0 0 0 0 3 Autoceste. najviše do G60/G90.4 0 dB (A) 20 . npr.. knjižnice. F90.5 m2 1 1 1.kombinacija u sklopu izolacijskog stakla. znanstvene radne prostorije.5 5 dB (A) 2 5 dB (A) prema specijalnim zahtjevima 5 5 . Priključeni elementi građevine moraju imati isti stupanj akustične izolacije. ispadaju veliki odlomljeni komadi i prijeti širenje požara. Obratiti pažnju na DIN 4109. mirni pojedinačni uredi.42 kN/m2 kod specijalnih staklenih blokova BSH. G120. otprema Opera. -> (7) Rw = LSM + 52 dB (LSM = veličina izolacije od zračnog zvuka) Jednostruke konstrukcije od staklenih blokova udovoljavaju zahtjeVrsta prostorije Normativne vrijednosti dopuštene razine buke koja izvana prodire u prostoriju Razina za proračun*) 1 Prostorije za boravak u stanovima. U slučaju požara float .11 dB 4 4 0 .8m dvoslojno G 90 9.25 kN/m2 pri debljini od 100 mm 1.4 5 dB (A) 4 0 . širina elementa Potrebna visina parapeta Oblik ostakljenja Format staklenih blokova G 60 3.Om 1. akustična izolacija u visokogradnji. prednapeto borosilikatno staklo. crkve.G" Takozvana G . visina elementa Max.50 dB (A) 30 . Prema DIN-u 4102. za ugrožena se ostakljenja određuju u građevnoj dozvoli potrebna vremena otpornosti protiv požara. Konstrukcije od staklenih blokova idealno su rješenje svuda gdje je potrebna povišena zaštita od zračnog zvuka.39 dB 3 0 .34dB 2 5 . G60.5 m 6.4 m 2 3.50 dB (A) 4 5 .0 m 3 4 35 .10 dB 7dB Ocijenj vel.00 kN/m2 pri debljini od 80 mm 1.4 0 dB (A) Čelik / Čelični 'okvir — Gipskarton Građ. G90. aule Uredi z a više osoba Veliki uredi.stakla moraju kroz određeno vrijeme spriječiti prolaz plamena i plinova (npr. gostionice.ostakljenja mogu se izvesti na tri načina: armirano staklo s točkasto zavarenom žičanom mrežom. T120. od zračnog zvuka L S M .5 m 6. ploče © Ostakljenje klase vatrootpornosti "G" PROTUPOŽARNO STAKLO Obično se staklo u području protupožarne zaštite može samo uvjetno koristiti.

© Nosive konstrukcije od sintetičnih materijala (bez drugih gradiva) za sada se primjenjuju samo za prijenos vlastite težine. pa je stoga malo opterećenje donjih konstrukcija i moguća predgotovljenost . Schott Jena (1925) 450 kg/m2 r>. Industrijska dorada kemijskim dodacima.ispuna ( i g ) Poboljšanje zida (13) Poboljšanje stropa 1. termoplaste (toplinom se mogu oblikovati). 1.5 m. Dvostruke ploče s rebrima. brtveni materijali.1.5 m. svjetlopropusno -> ( 3 ) .dijele se u: 1 duroplaste (stvrdnuti toplinom).1. krov i pribor.5. Jungbluth) Pneumatska hala Forossa Finska (1972. svijetli krovovi. prikazani su u tablici: ( ? ) Fazonski komadi ( ô ) Predgotovljeni elementi -> s. poluproizvodi. Granične temperature pri upotrebi iznose 80° do 120° Dugotrajna izloženost temperaturi iznad 80° u graditeljstvu je rijetkost (iznimka su vodovi vrele vode i požar). unutarnji zid. Pomoćna sredstva.1. mora se držati međunarodnih kemijskih oznaka i kratica za sintetične materijale. 2. prostorne ćelije.00 m. Petra u Rimu (1585. veziva za žbuke i dr. Podjela sintetičnih proizvoda za graditeljstvo © Sendvič . širina 1200 mm.5 m. 2. vlaknima polietilen poliisobutilen polimetakrilat (akrilno staklo) polipropilen GF-UP IIR MF PA PC poliester arm. kamini. Posebna svojstva za primjenu u graditeljstvu: otporni su na vodu i koroziju. može biti i folija na čeliku.4. 2. Prikladni su sljedeći sintetični materijali: akrilno staklo (do raspona od 10 m). 4.5.6. 1. Plošno (ljuska) 3. 2. snijega i vjetra.5. 6. 1. u prahu. 177 ABS CR EP EPS GFK = = = = akril-butadien-stiren kloropren epoksidna smola ekspandirani polistiren sint. pletiva.2. 3. 1. 3.1 sanitarni dijelovi. ne traže održavanje. propisima i smjernicama. 6.) 1. ljepila. duljina za ostakljenje krova 2. elektroinstalacija i pribor.UP (do 40 m). tornjevi. elastomere (trajno elastični). primjene: 2. netkani tekstili.2. dakle zapaljivi. 3. Ponašanje pri požaru: sintetični su materijali organskog podrijetla. Sintetični materijali u proizvodnji i primjeni vrlo su ovisni o temperaturi.3. 6. Kućna tehnika. Gradiva. punilima.4. tvrdi pjenasti materijali. 2. rasvjetna instalacija. 40 mm. građevinske ploče i trake. 16 mm. crijeva i pribor. oplate i pribor. 1. Najvažniji sintetični materijali za graditeljstvo. 2.4. čija su svojstva u većini slučajeva već utvrđena normama.65 kg/m 161 . pneumatske membrane (0 do 74 m) . granulirani . stubišta. Odgovarajući propisi dani su u pokrajinskoj građevnoj regulativi i smjernicama za upotrebu zapaljivih gradiva u visokogradnji.SINTETIČNI MATERIJALI Informacije: Institut fur das Bauen mit Kunststoffen (IBK).obložni materijali za sportske površine.5. s oznakama.2. stak. a neki klase B3 (lako zapaljivo). spremnici za gorivo. trake. strop. obojeni su. stak.0 m. arm. kapije i pribor.3. mogu biti kao samostalni proizvod ili trajno naneseni na druga gradiva. ukočenom drvu -> (3) itd.7 kuće od sintetičnog materijala. 4. 3. OsannstrafJe 37. grijanje. duljine 1. najčešće su klase B2 (normalno zapaljivo). 1. Konstrukcije od sintetičnih materijala vrlo su lagane. sendviči s jezgrom od pjene i metalnih limova (do 45 m). 4. pjenasti materijali s mineralnim dodacima (HS . sitni dijelovi i d r : 3. 6. dijelovi okova. 5. niska im je toplinska vodljivost. doprozornici i pribor. Darmstadt Sintetični materijali kao sirovine tekući. građevne materijale i predgotovljene elemente.2.laki beton). rasvjetna tijela. staklenim vlaknima i bojom daje poluproizvode. PUR integralna pjena. 6.6. prozori.3. armature i sanitarni pribor.5.> © . namještaj i pribor. ležaji (oslonci). moguće i veće duljine. vanjski zid. pneumatske i šatoraste konstrukcije. 3. 3.3. gradiva i predgotovljene elemente sadrže pretežno do 50% punila. 5. 2.(§).60 m.2. profili (bez prozora). silosi. 4.4. GF . posude. 4. Elementi građevine.kupola Hannover (1970) 33 kg/m oslonjena na 3 točke (prof. Oprema. dr. 6. vlak.30 m. folije. podne obloge. kod svjetionika). Dvostruke ploče s rebrima..7.6. Crkva sv.) 2600 kg/m A Sendvič . 2.1. 1. 6. lako se oblikuju i mijenjaju oblik. Komercijalni oblici ( T ) .1 krovovi i krovne konstrukcije. Kao konstrukcijski oblici povoljniji su plošni nosači (oblik ljuske) nego linijski.> © -<§) 14) Linearna nosiva struktura (rešetka) 1 (Î6) Nabrana struktura (T?) Ljuska Betonska ljuska f. 4. Velik broj komercijalnih naziva zbunjuje projektanta. kao i za mala dodatna korisna opterećenja (npr. butilkaučuk melaminformaldehid = poliamid polkarbonat PE PIB = PMMA = PP PS polistiren PVC hart = tvrdi polivinilklorid PVC weich = meki polivinilklorid UP nezasićena poliesterska smola Sintetični materijali koji su prerađeni u poluproizvode. trake i ploče od mekog pjenastog materijala. armature i ostale primjese. za vertikalno ostakljenje 3.2. 5. vrata.8.4. bazeni. 3. U nekim slučajevima postižu klasu B1 prema DIN-u 4102 (teško zapaljivo). O.3. mala im je težina.6. 3. visoko su otporni na svjetlo. Konstrukcijska primjena. K . lako se obrađuju. sanitarni objekti. 1. 6. pričvrsni elementi.7 cijevi. uređenje. 2. brtvene trake. ventilacijski pribor (bez cijevi). ostali sitni dijelovi. 2.

smjernicama za radne prostorije i pokrajinskim normama SR Njemačke. s oznakom horizontalnog odstupanja od 0°. položaj Sunca Izvori svjetlosnog zračenja koji daju dnevno svjetlo nisu konstantni. ožujka 23. lipnja ljetni solsticij (najdulji dan). Isto tako treba osigurati primjerenu optičku vezu s eksterijerom. koji oko može osjetiti. Astronomske osnove: Sunce. tj. Primjerice na 51° sjeverne širine (grad Kassel) zenitni je kut u 12. Kut azimuta -a.00 sati (a s = 180°) za 23. a 21. Sunce je "primarni izvor svjetla" -» Q . boja svjetla U području elektromagnetskih zrgčenja -» 0 vidljiva je svjetlost relativno mali isječak. gledano od strane promatrača -» Određivanje položaja Sunca Za određivanje položaja Sunca u odnosu na promatrano mjesto postoji više metoda.5). 21. dnevna rotacija Zemlje oko vlastite osi i godišnji obilazak Zemlje oko Sunca daju za svako mjesto na zemlji položaj Sunca koji ovisi o godišnjem dobu i dobu dana -» ( ! ) . Spektralne boje određene su svojim valnim dužinama. neovisno o različitim nebeskim prilikama. ožujka i 23.00 sati (a s = 180°) daje Sunce za svaki stupanj širine zenitni kut iste veličine. 163 -> (5) nastaju četiri osnovna odsječka godine (godišnja doba) odnosno položaji Sunca: 21. Sunčeva deklinacija + 23. Položaj je Sunca u podne 21. npr.5° = 15. Svjetlost je (dnevno i umjetno svjetlo) isječak elektromagnetskog zračenja. 270° = zapad -» © gledano od strane promatrača. lipnja. 10 z b - Energetski spektar elektromagnetskog zračenja-» Qp (1 nanometar = 1 milijunti dio milimetra) 21. duga itd. odstupanja su jutarnje i večernje rumenilo. Sunčeva svjetlost sadrži relativno više kratkovalnog zračenja nego žarulja s većom količinom dugovalnog zračenja. valna dužina. Na ovaj se način mogu za sve stupnjeve geografske širine odrediti visinski kutovi položaja Sunca koji odgovaraju godišnjim dobima.5°. za nastanak dnevnog svjetP la.00 sati (a s = 180°) 51° -> (§). prosinca za 23. Dnevno svjetlo u interijeru navodi se u postocima (vidjeti poslije). Na temelju Sunčeve deklinacije tijekom godine s. Svjetlost. nasuprot tome je položaj Sunca 21. 10! 10 1 desetinka 10" 1 stotinka 1 tisućinka 1 deset tisućinka 1 sto tisućinka 100 milijuna 10~2 10 milijuna 10~3 1 milijun Radarski 10". Dnevnu svjetlost čovjek doživljava kao bijelu. Odgovarajuće su odredbe u glavnim crtama iznijete u DIN-u 5034 "Dnevno svjetlo u interijeru" (dio 1 . Nagib Zemljine osi od 23. ljubičasti valovi kratki a crveni dugi. rujna u 12. dakle 39°-23. ožujka i 23.posebno za umjetno svjetlo jest luks (lx).5°. Taj položaj karakteriziraju dva kuta: Azimut Og i visinski kut ys Azimut a s : tlocrtna projekcija položaja Sunca.5°. između ultraljubičastog i infracrvenog. rujna.ovdje na sjevernoj hemisferi Horizontalno 0° odstupanje^ S r" Položaji Sunca proizlaze iz stupnjeva geografske širine. 0° = sjever.10"'° 1 desetinka jarditi dio 1 sto milijarditi dio 10"" 1 stotinka 10. određivanje stupnja geografske širine i visinskog kuta. Visinski kut ys: vertikalna projekcija položaja Sunca iznad horizonta. većega udjela crvenog svjetla. ožujka i 23. 90° = istok. rujna Ekvinocij Godišnja doba . Visinski kut Sunca iznad horizonta iznosi 90°-51° = 39°. prosinca je zimski solsticij (najkraći dan). dakle 39° +23. tako su npr. dakle u 12.5 = 62.5°. Sunčeva deklinacija -23. naime valnih dužina od približno 380 do 780 nm.5° viši nego 21. Sunčeva deklinacija 0°.valovi 10 Infracrveno 1013. Ova su odstupanja jednaka za sve stupnjeve geografske širine. Jedinica mjere za jačinu osvjetljenja . 180° = jug.5° niži nego pri ekvinociju.Frekvencija U metrima 100000 10000 1000 100 10 1 10 5 DNEVNO SVJETLO DIN 5034 —» tD Općeniti zahtjevi glede dnevne osvijetljenosti interijera Dugi valovi U nanometrima (nm) 100 bilijuna 10 bilijuna 1 bilijun U hercima (Hz) 10' 10: 106 104 103 102 10 1 1 - Srednji valovi 100 milijardi 10 milijardi 1 milijardi 107 — Kratki valovi 10 8 - Ultra kratki valovi Televizija Sve prostorije namijenjene trajnom zadržavanju ljudi moraju se zadovoljavajuće osvijetliti dnevnim svjetlom. 21. (4) Visinski kut -ys 162 . rujna jesu proljetna i jesenska ravnodnevica (TNG).5°.zračenje 10'4- 10"4 100000 10"5 10000 6 Narančasto Žuto 1 milijuntinka 10" 1 deset milijuntinka 1 sto milijuntinka 10" 1000 100 10 10 Ultraljubičastq 10' 6 .5° Ekvinocij 23.e- Rendgenske zrake Ljubičasto 10'9— 1020102'10: 10 : 1 bilijuntidio 10"'2 1 tisućinka 1 deset bilijunti dio 10~'3 1 deset tisućinka 1 sto bilijunti 10"14 1 sto dio tisućinka 1 bilijarditi dio10-15 1 milijuntinka 10.zračenje 10'7- 7 IO" 8 1 milijarditi 10~9 1 dio 1 deset mili.

satno vrijeme i određivanje vremena Položaj Sunca određuje okolnosti dnevnog svjetla ovisno o dobu dana i godišnjem dobu. Dijagram sadrži tlocrtnu projekciju azimuta a s i visinski kut ys ovisno o dnevnim i godišnjim dobima za dotični stupanj geografske širine i naznaku meridijana vremenske zone.00 sati.00 sati je istoga dana a s = 180° (jug) i visinski kut 39°. Iz narančastog polarnog dijagrama može se očitati položaj Sunca kao smjerni kut Sunca (azimut). Koln. meridijan računanja vremena: 15° 00'lD -> Q Q ® Stereografska projekcija kretanja Sunca. Pravo mjesno vrijeme (WOZ) uobičajeni je podatak za doba dana (npr. a zalazi istoga dana u 18. 8° 39' ID. Navedena vremena u danu odnose se na meridijan vremenske zone kojoj pripada promatrano mjesto (npr.dijagram položaja Sunca za 49° 52' SŠ. Kassel) ovisno o godišnjem dobu i dobu dana-» [J] l 18 Ruj RWE .00 sati pri a s = 90° (istok). Sjecište dnevnih i satnih krivulja iste boje obilježavaju položaj Sunca toga dana i toga sata. Položaj Sunca.00 sati-» Q] 163 . Da bi se odredio položaj Sunca. Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac 23. npr. pri čemu ljubičasta boja označuje prvo polugodište a zelena drugo polugodište. i visinski kut Sunca (visina) (D • Geografska širina i visinski kut ys -> / \ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac (5) Sunčeva deklinacija 5 tijekom godine-» Qp Projekcija putanja Sunca Stereografskim projekcijama i uz pomoć danih plošnih podloga (D može se za svaki stupanj geografske širine odrediti putanja Sunca ovisno o godišnjem dobu i dobu dana (uvijek za 21.9. u 12. npr. treba WOZ preračunati na zonsko vrijeme. 15° istočne dužine). u mjesecu). Za određivanje mjesnog toka promjene položaja Sunca RWE u Essenu tiskao je u boji dijagram položaja Sunca -» ® .DNEVNO SVJETLO DIN 5034 Q D Dijagrami položaja Sunca U DIN-u 5034 navedena su tri dijagrama položaja Sunca za srednju. zalazak Sunca u 18. 3. za pune sate nacrtane su satne krivulje u obliku petlje. Oblik satnih krivulja posljedica je elipsaste putanje Zemlje i kosi položaj ekliptike. sjevernu i južnu Njemačku. koje je za SR Njemačku srednjoeuropsko vrijeme (MEZ). 21. 9. Ako se žele dobiti podaci u odnosu na zonsko vrijeme. 23. Dijagram prikazuje tlocrtnu projekciju položaja Sunca azimutom i visinskim kutom pri stvarnom mjesnom vremenu. odn.. y s = 39° u 12. © Azimut Sunca a s i visina Sunca y s 51° SŠ (srednja Njemačka. rujna Sunce izlazi u 6. MEZ = WOZ + razlika vremena pri čemu u ljetu treba uzeti u obzir i ljetno vrijeme (srednjoeuropsko ljetno vrijeme MESZ = MEZ + 1 sat). u dijagramima položaja Sunca) pri određivanju dnevnog svjetla. Svako je mjesto uključeno u neku vremensku zonu u kojoj vrijedi jedinstveno satno vrijeme (zonsko vrijeme). za 51° sjeverne širine (Kassel -» ( j ) .00 sati. Primjerice u Kasselu 23. za 51° SŠ.00 sati i a s = 270°. grad Essen: srednjoeuropsko vrijeme. Aachen. izlazak Sunca u 6.

00 sati. visinskom kutu. raspoznat će se pravi dio otvora kroz koji upada svjetlo.. svaki se utjecaj na okolinu.istočna strana-» [Tj (14) "Umjetno sunce" kao na TH Darmstadt. toplinu. Duljina sjene određena je vertikalnim rubovima zgrade. Podloga 0 14 cm s kompasom 1 "Umjetno sunce" s paraboličnim zrcalom ili slično 2 Model: npr. topline itd. Način rada horizontoskopa je odrediti prave odnose svjetlosti i sjene u prostoru. stručni odsjek arhitektura 164 . ožujka u 16. podloge i zamjenjivih listića s krivuljama koji se. znači treba smanjiti stvarnu visinu zgrade (h) i nanijeti visinski kut od 20°. kompasa. zrake. podlažu za određivanje svjetla. Položajni nacrt se orijentira prema sjeveru.simulacija na modelu: Za određivanje točnog godišnjeg osunčanja ili zasjenjenja zgrade preporučuje se pod "umjetnim suncem" (paralelno svjetlo) ispitati model izrađen u mjerilu Grafička konstrukcija sjene 45° odstupanje od 0° Sunčevo osvj | • središnje osi i»5° 90" • I 105° 49° SS 120" Panoramska maska t Jugoistok t Istok + Jug t Jugozapad t Zapad Mogući tokovi sjena na foliji-» Q] Nebeski svod h 3 cm (prozirno) Zamjenljivi listići s krivuljama za Sunce. dobu dana i godišnjem dobu. kad se otvor prozora projicira na nebeski svod i istodobno na listić s krivuljama ispod svoda. zasjenjivanje. Nakon toga se folija može upotrijebiti za analizu eventualnih zasjenjenja i osunčanja dijelova fasada odnosno zgrade u pravom mjerilu. . ovisno o orijentaciji zgrade. o građevinskim okolnostima i uvjetima okoline. dakle paralelama sa smjerom Sunčevih zraka (a s1 = 245°) kroz uglove zgrade. oko zgrade i u zgradi iznalaze prave okolnosti položaja Sunca i sjene. treba prikazati za 21. za urbanizam. ovisno o zadatku.horizontoskop: To je pomagalo kojim se na gradilištu. te stupnjeva geografske širine Projekcija prozora Shematski tlocrt Horizontoskop s projekcijom prozora .panoramska maska: Za sjevernu. zračenja. postavljaju se savijene u mogućem smjeru Sunčevih zraka. . dobu dana i godišnjem dobu.DNEVNO SVJETLO Položaj Sunca. Panoramske maske koje treba kopirati na prozirnu foliju. Horizontoskop se sastoji od prozirnog "nebeskog svoda". Tako je moguće za svako mjesto u prostoriji. svjetlo. ovisno o lokaciji koju treba istražiti © Gledajući kroz masku. za svako godišnje doba i doba dana odrediti odnose upada Sunčevih zraka i osvijetljenost . U tom času Sunce sije pod azimutom (a s1 ) od 245° i visinskim kutom (ys1) od 20° s. može prenijeti u mjerilu 1:1 na prethodno kopirani tok putanje Sunca (§). pomagala Da bi se ustanovilo i preispitalo kako stvarno padaju Sunčeve zrake odnosno kako zasjenjuju izvan i unutar zgrade ovisno o geografskom položaju. 163 © + ( § ) . Smjer zasjenjenja određen je horizontalnim rubovima zgrade. Sjecište sa smjerom zasjenjenja daje duljinu sjene. 160 Primjerice zasjenjenje nekog dvorišta u Kasselu. prikazano Na nekom određenom mjestu u prostoriji. srednju i južnu Njemačku postoje u vertikalnoj projekciji (gledajući prema jugu) nacrtani tokovi putanje Sunca (DIN A4) s podacima o azimutu.grafička konstrukcija sjene: Određivanje sjene koju baca neka zgrada može se u tlocrtu i vertikalnoj projekciji konstruirati uz pomoć projiciranih (prividnih) tokova Sunčeve putanje prikazanih na -» s. a isto tako i zenitno zasjenjenje. postoje sljedeća pomagala: . arhitekturu 3 Simulator za različita doba dana i godine. 51° sjeverne širine.

Učinak zračenja se kod vrlo gustog naoblačenja smanjuje na približno 200 W/m 2 a kod isključivo difuznog zračenja (oblačno nebo s potpuno pokrivenim Suncem) na približno 50 .5 Površina 2 ® prikazuje Sunčevo zračenje koje dospijeva na Zemlju. refleksija i apsorpcija zračenja.0 2.) mogu se saznati od Njemačke meteorološke službe u Offenbachu. ugljičnog dioksida i ozona iz zraka. Smanjenje uglavnom nastaje zbog različitih faktora zamućenja.200 W/m 2 . Q Q Ukupna energija Sunčevog zračenja koja stiže na Zemlju prenosi se u valnom području od 0.0 6 0 0 . za nas tipičnom. kao npr.0M«m| uslijed Horizontalna jačina ozračenja W/m 2 Horizontalna jačina osvjetlienia lux Difuzijski udio neba 1. tijekom 2/3 sati dnevnog svjetla.400 50-150 Intenzitet J Sunčevog zračenja na granici Z e m Ijine atmosfere ovisno o valnoj dužini (y s = 90°).0 (im. Broj sunčanih sati u Njemačkoj varira između 1300 i 1900 sati godišnje od čega najmanje 3/4 otpada na ljetno polugodište.38 jam.0 [im "TT Tl > Q • D Položaj. "Ostvarena vremena Sunčevog zračenja registrirana su u jedinicama 1/10 sata. Raspodjela ukupne energije na Zemljinoj površini: oko 3% ultraljubičasto zračenje u području valnih dužina od 0. oblačno. ovisno o mjesnim klimatskim prilikama.DNEVNO SVJETLO Meteorološke prilike Toplinske zrake i intenzitet dnevnog svjetla na Zemljinoj površini tijekom godine određeni su geografskom širinom.).5 pm u području vidljive svjetlosti). Samo mali dio Sunčeve energije dolazi na Zemljinu površinu kao toplinska energija jer Zemljina atmosfera oslabljuje Sunčeve zrake. mutan dan i Jf' \ TUE N] 1 1. kao i zbog vodene pare. U razdoblju "Svijetlog dnevnog osvjetljenja" dakle se na Zemljinoj površini javljaju različiti intenziteti Sunčevog zračenja i promjenljiva kakvoća dnevnog svjetla. trajanju dnevnog i Sunčevog svjetla. vidjeti sliku (§). rasipanje. ugljičnog 60000100000 10-20% 1900040000 20 . 51°SŠ Vrijeme SMJ> < j Vedro plavo nebo bez oblaka Maglovito oblačno. lokalna mikroklimatska odstupanja nisu uzeta u obzir".2 do 0. Fizikalne osnove zračenja Sunčevo zračenje vrlo je "nepostojan izvor topline". Q P Stvarni podaci o klimi nekog mjesta (temperatura. trajanje osunčanja.78 do 3. to je solarna konstanta i iznosi u našoj regiji oko 1000 vata po četvornom metru okomito ozračene površine. npr.S ® « 2. Podaci prikazuju samo makroklimu. Tijekom većega dijela godine.800 2 0 0 .30% S 000 20000 80100% refleksije. Šrafirano područje prikazuje gubitke sadržaja vodene pare. Trajanje "svijetlog dnevnog osvjetljenja" iznosi u godini prosječno oko 4300 sati. rasipanja i apsorpcije zračenja zbog dioksida. odnosno dovodi do neravnomjernosti njihova intenziteta. (14) Prosječno godišnje trajanje osunčanja u satima-» Q Q Neposredno i posredno Sunčevo zračenje koje pada na Zemljinu površinu (globalno zračenje) na taj način stvara na Zemljinoj površini i bližoj okolici lokalno promjenljivu klimu. te oko 53% infracrveno zračenje u području valnih dužina od 0.2 do 3. usporedi 1 I Jt 0 O. O.78 pm (maksimum je pri 0. ovisno o geografskoj širini i klimatskim prilikama.38 do 0. djelomično oblačno itd. stanja neba itd. tj. na Zemlju dopire manje ili više difuzno Sunčevo svjetlo. djelići prašine i kapljice vode (uzrok difuznog dnevnog svjetla). prašine i čestica vlage u zraku © ® Intenzitet J Sunčevog zračenja koje dopire do Zemlje Područje vidljivog svjetla-» DP Različiti intenziteti zračenja i promjenljiva kakvoća dnevnog svjetla pri različitim klimatskim prilikama -> CD © 165 . klimatskim okolnostima i različitim stanjima neba (vedro. sunce se vidi kao bijela ploča I Nebo prekriveno oblacima. treba znati sljedeće: Godina ima 8760 sati. oko 44% vidljivo zračenje u području valnih dužina od 0. tmurno.5 3.

zapad Usporedba direktnog ozračenja na horizontalnim i vertikalnim plohama pri različitim položajima Sunca tijekom dana. Horizontalna jačina ozračenja može se uzeti iz ® .* Qp 1000 800 1600 £400 i" 200 8 10 12 Zapadni prozor 14 16 LI 18 20 h Ljet 4 6 8 10 Južni prozor 12 14 16 18 2 0 h 4 6 Sjeverni prozor t Zi n a ^ Zs Intenzitet zračenja na vertikalne plohe različitih strana svijeta vedrog dana bez oblaka u zimi (prosinac) i ljetu (lipanj) prema mjerenjima u Holzkirchenu. Smanjenje količine Sunčevog zračenja u funkciji različitih nagiba (0°-90°). koje treba odrediti za lokalno korištenje. Pri korištenju solarne energije razlikuju se po svom načinu djelovanja dva sustava: aktivni i pasivni. Horizontalna jačina globalnog ozračenja je zbroj udjela dobivenih od Sunca E e s i neba EeHPrimjena: da bi se mogla odrediti stvarno iskoristiva količina solarne energije. Pasivni i aktivni solarni sustavi Potreba za energijom neke zgrade u našim je geografskim širinama (misli se na njemačke uvjete . od susjednih zgrada.. ulica i okolnih površina (naročito onih jako reflektirajučih). moraju se odrediti udjeli u odnosu na nagib i orijentaciju površina zgrade prema © . lako udio globalnoga zračenja od rujna do travnja nije naročito intenzivan -*s.primj. udio globalnog zračenja određuje termičko opterećenje u proračunu uređaja za ventilaciju ili klimatizaciju pojedinih tipova zgrada (vidjeti i DIN 4701 i VDI 2078). solarnih ćelija . ur.kolovoz. ^f u jutro + /LUä^f----^ iga Jug Istok .) @ ili posredno "aktivnim korištenjem" (npr. topla voda. Zavisnost količine zračenja na neku površinu o kutu upada zraka (yx).. pomoću kolektora. izraženo u W/m2ili npr. pri tome je u prvom planu problem dugoročnog akumuliranja energije. Takozvano potrebno globalno zračenje na zgrade odnosno površine kolektora.. U DIN-u 5034. Ono je zbroj "direktnog" i "difuznog" (nastaje uslijed rasipanja zračenja zbog Zemljine atmosfere i različitih stanja neba) Sunčevog zračenja. npr.DNEVNO SVJETLO —C ^ O Globalno zračenje Sunčevo zračenje koje je djelotvorno za neku zgradu (na površinama zgrade se djelomično pretvara u termičko zračenje) jest globalno zračenje Eeg. Globalno zračenje može se iskoristiti za zadovoljenje energetskih potreba zgrade kao izvor topline neposredno "pasivnim korištenjem" pomoću građevinskih zahvata (npr. može se dobiti kao energetska veličina. navode se u DIN-u 5034 podaci za jačinu ozračenja na različito nagnute i različito orijentirane površine s točnim faktorima korekcije 'R' koji ovise o visini Sunca i azimutu Sunca. ostakljene površine za korištenje "efekta staklenika".horizontalnu jačinu ozračenja u W/m2 od Sunca E e s i od neba E e n ovisno o visini Sunca. X \ \ \ A / \ ' / . U usporedbi s time može se u ® naći količina zračenja koja pri vedrom nebu pada na različito orijentirane površine u slučaju najvišega odnosno najnižega položaja Sunca. U tom smislu @ prikazuje smanjenje upadne količine energije zbog nagiba (0°-90°) odnosno orijentacije. unutarnji termoakumulacijski zidovi. ventilacija itd.. u vatsatima/m2 dnevno. . Globalna jačina ozračenja E ^ je zbroj horizontalnih jačina ozračenja od Sunca E eS i neba EeH.* QJ (T) Moguće ozračenje unutarnjih površina zgrade direktnim upadom Sunčevih zraka od zime do ljeta n8) (2) Optimalni nagib kolektora za tijekom godine iskoristivo globalno zračenje -> Qp -> s i67 Optimalni kutovi nagiba za površine orijentirane prema jugu z Tl = 2 Kod vertikalne površine može se iskoristiti samo oko 50% horizontalne jačine globalnog zračenja. navodi se globalno zračenje za oblačno.) tijekom sedmomjesečnoga razdoblja grijanja relativno visoka u usporedbi s razdobljem svibanj . Kod difuznog i direktnog zračenja treba uzeti u obzir i dio reflektiranog zračenja. Horizontalne jačine ozračenja E eS od Sunca i EeH od neba pri vedrom nebu i različitim faktorima zamućenja TL (prema Linke-u) ovisno o visini Sunca Također i horizontalne jačine ozračenja od Sunca i neba na morskoj razini ovisno 0 visini Sunca. . ) . .) može pokriti termičkim korištenjem energije okoline. mjesečno ili godišnje. -> Q Q 166 . ® prikazuje "." pri vedrom nebu. 167 ipak se dio energetske potrebe zgrade (grijanje. vedro i "srednje" nebo.. .» ® Obrnuto. dio 2. Da bi se uzela u obzir relativna raspodjela gustoće zračenja udjela neba. / / Y* 0 i" 1 ..

12 0. Kod pasivnih se sustava solarna energija koristi "direktno".17 0..svijetla do srednja obloga poda . preporučuje se ljetna termička izolacija otvorenih fasada u zgradama s prirodnom ventilacijom.0 Ostakljenje 9 Dvost.svjetli reflektirajući materijali fasade (pastelne boje) . konstrukcijom i njenim sastavnim dijelovima pretvara solarna energija u toplinsku.3 Aktivni sustavi su oni kod kojih se procesi dobivanja i predavanja topline odvijaju uz pomoć uređaja instaliranih u zgradi. 1 7 . Kolektor: -> @ 4 Kroz staklene površine orijentirane prema jugu prodire sunčana svjetlost. U (-» (§}) prikazan je način rada i djelovanja aktivnih sustava kao toplinska kaskada.principi (3) QQ Kolektor © z 1. staklom 0.) . staklon 0.event. pa se tako unutrašnjost zagrijava (efekt staklenika) .dakle g xzxftreba za teške zgrade iznositi 0. koja direktno sunčevo zračenje pretvara u difuzno (naročito u prelaznim razdobljima) . dio 2.poprečna ventilacija otklopnim krilom .4-0. ovisno o razlici temperature. ostakljenje prozir. vrijednosti (gf f) ovisno o prir.4 0. mogućnostima ventiliranja prema DIN 4108 dio 2.25 0. k o l e k t o r Zatvoreni ^ Medij k r u ž n i tok DANJE SVJETLO 1 Plinovit ili t e k u ć 2 Izmjenjivač topline Zatvoreni ^ A' kružni tok Medij Emisija S V O T S L S K R L S P topline J 12) Potreba topline .zasjenjenje i hlađenje putem vegetacije . jer se mogu pojaviti veliki vizualni učinci i eventualno trajno pogoršati vizualne kontakte interijera s eksterijerom -» Da bi se uskladili prirodni uvjeti okoline. ta se solarna energija pretvara u toplinsku.» @ 4 Prilikom primjene navedenih sustava treba obratiti pažnju na akumuliranje.8 Uređaj za zaštitu od sunca Uređaj ne postoji Smješten iznutra ili između stakala Tkanine odn. Pri tome se toplina može dobivati primjerice uz pomoć solarnih kolektora ili slično.> @ . Tok topline stvara se razlikom temperature.25 0.20. Konvekcija:-» @> 2 Sunčanim zračenjem zagrijani zid ili materijal predaje prisutnu energiju okolini. ostakljenje prozir. gradivom. tab. Ovdje će se navesti četiri fizikalna procesa koji su važni za dobivanje. ventilacija Smanjenje zagrijavanja zaštitom od zračenja uz istovremeno hlađenje pasivnim mjerama (npr. pomične lamele. istak oko 90 cm . grijanje zrakom i toplom vodom) .. reguliranje i raspodjelu u zgradi.trajanje osunčanja Toplotna kaskada . 3. fizikalne zakonitosti. Preporuka glasi: umnožak stupnja propusnosti ukupne energije (g) (-» © ) x faktor zaštite od sunca (z) ( -» ® )x udio površine prozora (f) na fasadi .aktivni sustav Zračenje topline Pasivni sustavi .25 a za lake 0 . okvir iznutra bijel Unutarnji prostor i fasada . vrijednosti (gf f) Redak Gradnja Nema interijere pojačane prirodne ventilacije 1 2 Lako Teško 0. Zaštita od ljetnog ozračenja Prema DIN-u 4108. predaje se više topline. 4. šljunak ispred zgrade .fleksibilni sustav grijanja (komb. biljke .6 0.svijetle matirane boje na zidovima i naročito na stropu (pastelne i prirodne boje namještaja) . ventilirane odozgo ili sa strane Markize.0 . 2.7 0.primjerena veličina prozora (s izolacijskim staklom) za upad svjetla i topline. općenito 0. Provođenje topline: -» @ 1 Ako neki materijal apsorbira sunčano zračenje.(drveće. dijelu DIN-a 4108 (->@)) definiraju velike zaštitne plohe koje znatno izlaze iz ravnine fasade. Treba pristupiti kritički kada se u tablici 5.14 Postoji pojačana prirodna ventilacija 0. U unutrašnjosti se sunčano zračenje pretvara u dugovalno i ne može ponovno proći kroz staklo. ventilirane straga Žaluzine.svijetla obloga poda (širina oko 1 m) npr. grilje. a ovisi i o specifičnom termičkom kapacitetu materijala. Materijal zrači u svim smjerovima. pretvaranja i predaju topline. 3 Faktor redukcije z uređaja za solarnu izolaciju u kombinaciji s ostakljenjima Objašnjenja uz sliku (§): Vanjski prostor i fasada © .8 Trost. Ako je temperatura okoline primjerice niža od zagrijanog zida. jednostavna mehan. Tako zagrijani zrak diže se uvis. rolete. a intenzitet ovisi o temperaturi njegove površine.zaštita od sunca i blještanja (P = 35°).0. kako bi se izbjeglo pregrijavanje. Zračenje topline: -» © 3 Kratkovalno sunčano zračenje pretvara se na površini materijala u dugovalno (infracrveno).3 0.event. treba se za svaki pojedini slučaj provesti točna analiza -» @ Preporučene max. pri čemu se oblikom zgrade. 1 2 . lođe Markize. y A Proizvodnja topline. npr.svjetla zavjesa kao zaštita od blještanja.5 Preporučene max. solarno izolacijsko) 0. "akumulirana" će se toplinska energija predati okolini. Nazivaju se i indirektnim sustavima jer predaja topline uslijedi tek nakon nekih procesa pretvaranja. akumulira i neposredno predaje zgradi. grmlje itd. uredske zgrade bez klima uređaja) 167 . Što je razlika temperature zida i okoline veća. specifičnosti materijala i oblik zgrade. u 2. folije Žaluzine 0.7 Stakleni blokovi Višeslojno ostakljenje specijalnim staklom (termoizolacijsko. 1. pokretne ili nepokretne lamele Nadstrešnice.14 .5 Stupnjevi propuštanja ukupne energije ostakljenja Kolona 1 2 3 Smješten izvana Žaluzine.

Z a sada o tome nema daljnjih podataka.faktor izgrađenosti .2 % u rad. npr.jednoličnost . Kol Ruj.faktor osvijetljenosti neba . i jednolikost). Ee = horizontalna jačina ozračenja Danje svjetlo i jačina osvjetljenja u unutrašnjosti prostorije u točki P h i I o 4 — — ^ Na toj se referentnoj površini određuju mjerodavne točke (EP) za jačinu horizontalne osvijetljenosti.. osvjetljenja Ei/!ux 50 100 danjega svjetla (Dm) biti 2 x veći od Dmin. ali se za to traženi tok danjega svjetla može odrediti i provjeriti na osnovi jednolikosti (vidjeti kasnije). npr. Tok krivulje u presjeku daje jačinu horizontalne osvijetljenosti na referentnoj površini (u odgovarajućim točkama).jačina osvijetljenosti i j a s n o ć a . Potrebni kvocijenti danjeg svjetla za željene jačine osvijetljenosti pri različitim jačinama osvjetljenja oblačnog neba (D = Ei/Ea x 100%). Jačina vanjsk 3g osvjetljenja osvjetljenja Ea Ei/lux 10 000 lux 5000 200 500 700 4. ako je D = 1%. Ovdje znači: .DV .» (§) Kvocijent danjega svjetla u točki P sastavljen je od više utjecajnih faktora: D = (DH + DV + DR) x i x k1 x k2 x k3 .> @ prikazuje nekoliko primjera za različite željene jačine osvijetljenosti prostorije u ovisnosti 0 jačinama osvijetljenosti vanjskoga prostora. Ožu. treba pripadni maksimalni kvocijent danjega svjetla biti najmanje 6 puta veći od minimalnog zahtjeva. Tra.upadni kut danjega svjetla. prostorijama: ref. Taj kvocijent označuje odnos između jačine osvijetljenosti prostorije (Ei) i istodobno jačine vanjske osvijetljenosti (Ea). Danje svjetlo Sij. koje upada kroz prozor sa strane izražava se kvocijentom danjega svjetla D (Daylight . 50 — 25 Osnove: Ocjenjivanju danjega svjetla u prostorijama uvijek je osnova jači0 na osvijetljenosti oblačnog neba (dakle. od 5000 lx zimi do 20000 lx ljeti. Odgovarajući koeficijenti danjega svjetla (koje treba naći) mogu se onda prikazati u obliku krivulje kvocijenta danjega svjetla . Referentna ravnina za jačinu horizontalne osvijetljenosti u interijeru određena je prema DIN-u 5034 -> Ona se nalazi na visini od 0.0% Jačina vanj. .Factor).0% 7. Danje svjetlo u prostoriji uvijek se navodi u postocima. difuzno zračenje).fr.stupanj svjetlopropusnosti ostakljenja k1 . Pro. u rad. pri (Dm) min . Jačine osvjetljenja prostorije u EP koje se mogu očekivati pri različitim jačinama osvijetljennosti oblačnog neba. treba postići sljedeće vrijednosti kvocijenata danjega svjetla u radnim prostorijama: Dmin . Uz preduvjet da se dimenzije radnih prostorija mogu usporediti sa stambenima. Srp. Lis.85 m iznad kote poda.1 % u stamb. a njome se utvrđuje Dmin i Dmax (v.Faktori redukcije: i . Razmak do površina koje omeđuju prostor iznosi 1 m.faktor unutarnje refleksije .faktor neprozirnih dijelova konstrukcije prozora k2 .4 % . Stu.1.DR .> © .0% 14% 2. (Ei = D x Ea/100%).» @>. 168 . 75. Osvijetljenost prostorije mijenja se proporcionalno osvijetljenosti vanjskog prostora. točka sredina prostorije . Taj DIN daje točne podatke o minimalnim zahtjevima o toku danjega svjetla u stambenim i radnim prostorijama. Kvocijent danjega svjetla uvijek j e konstantan.0% 10.prljavština na ostakljenju k3 . a uz rasvjetu odozgo treba u radnim prostorijama srednji kvocijent Jačina unut. širine ovisno o dobu dana i godine -» . jačina vanjskoga svjetla 5000 luksa (lx). u Smjernicama za radne prostorije to nije točno utvrđeno.> (33) D m i n .175 W/m2 150 DANJE SVJETLO J _ -»tu Dimenzioniranje i ocjenjivanje danjega svjetla (TL) u prostorijama s 125 <>100_ rasvjetom sa strane ili odozgo: Danje s e svjetlo u prostorijama m o ž e ocjenjivati po sljedećim kriterijima: .za prozore na dvjema stranama. Svi. a u prostoriji 500 lx daje D = 10%. D = (Ei : Ea) x 100%. .: Potrebni kvocijenti danjega svjetla D %: Presjek Propisi o tomu sadržani su u DIN-u 5034 (danje svjetlo u prostorijama) i Smjernicama za radne prostorije A S R 7.0% 5. Međutim.» @>. Horizontalna jačina osvjetljenja Ea pri oblačnom nebu za 51° sjev. D m i n . Jačina vanjskog osvijetljenja oblačnoga neba mijenja se ovisno o dobu dana i godišnjem dobu.zasljepljivanje . prostorijama: ref. Lip. Kvocijent danjeg svjetla pri bočnoj rasvjeti s referentnom površinom i tokom danjeg svjetla u prostoriji Potrebni kvocijenti danjeg svjetla u stambenim i radnim prostorijama Napomena: A k o su prozori bočno postavljeni. prostorijama .zasjenjivanje.DH . osvjetljenja Ea/lux 5000 10 000 Jačina unut. točka u najudaljenijem dijelu prostorije . Velj.2 % u radnim prostorijama s rasvjetom odozgo. Krivulja kvocijenata danjega svjetla daje dakle informaciju o toku danjega svjetla u prostoriji. Referentna površina i irdr.

50 m t i 6.5 m u bolnicama) 1.75.75 3.oblačno nebo. Preporučuje se pri planiranju unutarnji i vanjski prostor vizualno provjeriti pomoću modela pod umjetnim suncem. prostorijama - m Zahtijevane veličine u radnim prostorijama i prema ASR-» CD Upad danjeg svjetla + razmak zgrada -> Q ] Sažimanje vizurnih veza i veličina prozora 169 .85 2. minimalni zahtjevi obvezatni su u SR Njemačkoj) -> ®. Pri tome osnovu čine sljedeći uvjeti: .3 m t S 1.75.DANJE SVJETLO Svjetlost. veličina i vrsta bočnog prozora bitno određuju tok danjega svjetla u prostoriji -> DIN 5034 (dio 4. odnosno umjetnim nebom ili endoskopskim uređajem. razmake zgrada. . veličina prozora.55 • b ^ 0. To je obuhvaćeno u DIN-u 5034.95 .07 • A • h/m 3 Potrebni prozori u stamb.50 m.16 A b F • h F / m 2 ^ 0. .00 m A £ 50 m 2 R a d n e prostorije prema D I N 5 0 3 4 ako je h < 3 . 5 0 m c . .za stambene prostorije treba uglavnom predvidjeti veličinu prozora otprilike 1/8 do 1/10 korisne površine.2 .1 A A < 6 0 0 m 2 E F= 6 0 + 0. -> @> i ®>) Napomena: ovo vrijedi i za radne prostorije ako su im dimenzije slične stambenima: visina (h) = 3.85 2.1. Različiti tokovi danjeg svjetla u prostoriji pri različito postavljenim vertikalnim prozorima Definicija za određivanje potrebnih širina prozora Širina prozora = (bF) m Visina prostorije (h)— Visina prozora (hF) — Dubina prostorije (t)— Širina prostorije (b) 5 Zagrađenost 7 a = 0° 5 7 5 7 2.5 m 2 e F = 0.75 3.D% = 0.refleksija: zid = 0. Građevinski propisi SR Njemačke utvrđuju to ovako: .85 3. općenito odgovarajući propisi i norme postavljaju samo minimalne zahtjeve.69 5. paziti na upad svjetla. ako je: h s 2.85 2. odnosno za najudaljeniju točku radne prostorije. površina (A) = 50 m 2 Vizualna povezanost s vanjskim prostorom zahtijeva potrebne veličine prozora i za stambene i za radne prostorije. npr. oblikovanje površina i prozora nasuprotnih zgrada.širina prozora = 0.2) .55 • b Vizurne veze prema DIN 5034 2.gubici svjetlosti: staklo = 0.treba se pridržavati graničnih razmaka i površine razgraničenja za odgovarajuće visine građevine.0. . ®.) definira odgovarajuće veličine prozora za različito dimenzionirane stambene i radne prostorije.30 m hB ž 0. konstrukcijski elementi k1 = 0. strop = 0.9 za sredinu stambene prostorije.hp := 1.75 3.46 6.1.reflektirano svjetlo okolnih zgrada: (Dv = 0. 5 0 m površina prozora > 3 0 % od b x h ako je h > 3 .35 m 5m | 7m 2.07 - m 2.20 m h8 £ 0.25 m 2 t> 5 m F .85 3.07 2. dubina (t) = 6 m.18 - DIN 5034.50 m 1.85-1.kut okolnih zgrada a = von 0° do 50° (s.0 (0.25m ® S t a m b e n a prostorija bF bF/m bF • hF R a d n a prostorija tž 5 m F 1. vizualna povezanost Položaj.55 x širina prostorije.85 m 5m | 7m 5 7 5 7 5 7 2. treba. Određivanje potrebnih širina prozora (bF) pri različitim dimenzijama prostorije i promjenljivoj zagrađenosti. Kad se građevinski propisi i norme primjenjuju u urbanističke svrhe.1 • A / m 2 i 0. i u istom smislu u Smjernicama za radne prostorije (ASR 7.75 3. .83 5. prljavština k2 = 0.za sve prostorije u kojima se boravi zahtijeva se vizualna veza s vanjskim prostorom.55 • b Minimalni zahtjev prema D I N 5 0 3 4 .85 2.85 2. pod = 0. među ostalim.25m i © . ovdje u izvodu -L Jf Presjek S t a m b e n e prostorije prema D I N 5 0 3 4 c i 2.90 m bF * 0. poželjni su razmaci među zgradama B = 2H (= 27°) Iz toga proizlazi kut otvaranja od = 4° (ograničeno nadvojima i susjednim zgradama) prema nebu i približno se osigurava minimum toga svjetla u prostoriji Nove urbanističke koncepte treba preispitati i s obzirom na njihove predviđene kvalitete u vezi s osvijetljenošću interijera.85 4.7.50 m 1.75 3.75 3.3 • A F .90 m b F i 0. kao z a stambene prostorije.0 m T ^ Kl) hFž 1.01 A A > 6 0 0 m 2 i 0.6.75 3.75 3.

4 DANJE SVJETLO -»OD 0 . Bliještanje je izazvano direktnom i indirektnom refleksijom površina i nepovoljnim kontrastima gustoće osvijetljenosti Mjere koje treba poduzeti da bi se izbjeglo bliještanje: . . elementi konstrukcije). roštiljima ili si.dopunska rasvjeta uz danje svijetlo (TEB). . Da bi se ispunili određeni vizualni zahtjevi potrebni su.2-0.4-0. određene jačine osvijetljenosti pri danjem svjetlu ->• ©. površini Tamne Srednje Svjetle 0.Time je tok danjega svjetla u prostoriji načelno određen.) Mjere koje treba poduzeti da bi se pri bočnoj rasvjeti postiglo zasjenjenje koje daje dojam plastičnosti: . . 7 .stupnjevi refleksije (vrlo visoki).1-0. 1 0 % je na južno strani previše.3 (Tamno do svijetlo) Crvena Žuta 0.uravnotežena raspodjela danjega svjetla. . 7 5 Siva Cma 0..55 0.usmjerenje svjetla zaslonima. odnosno izvana u kombinaciji sa zaštitom od sunca.4 0.25 0. kriteriji kakvoće TL .( .3-0.zaštita od bliještanja . . Jednolikost (G) danjega svjetla u prostoriji treba iznositi: pri bočnoj rasvjeti G = D min /D max 1 : 6. Sažetak.2 0.4 0.00! 0.0 . Mjere koje treba poduzeti da bi se postiglo odgovarajuće zasjenjenje pri rasvjeti odozgo: .5 Bijela (sred.66 Zelena Plava Vrlo fino 5.» ©. . 5 .45 Jačina osvijetljenosti. .zaštita od bliještanja (također i na sjeveru).zaštita od sunca . Na tok danjega svjetla uz istodoban dobar pogled na vanjski prostor utječe oblikovanje fasade. Na mjere za promjenu jednolikosti mogu utjecati: . Svjetle Op.6 0.ispravno postavljanje dodatnih izvora svjetlosti. tj.> © shema) u padajuće danje svjetlo na donjemu rubu otvora treba filtrirati translucentnim materijalima. ovisno o vrsti aktivnosti.višeslojne odnosno stupnjevane fasade.25-0.izvana.15 0. Stupnjevani. višeslojni i istodobno transparentni prijelaz iz interijera u eksterijer može zadovoljiti različite zahtjeve u vezi s danjim svjetlom tijekom izmjene godišnjih doba. 6 Drv. prijelaz iz interijera u eksterijer.* Q0 170 . 0 .15-0.zaštita od sunca.05-0. pri rasvjeti odozgo G = 1 : 2 . Različito strukturiranje svjetlosti u prostoriji neposredno ovisi o stupnjevima refleksije površina i rasporedu prozora na fasadi -» © i usporedi -><§). . -> © . stupnjevi refleksije.Boje prema svjetlini Vrsta rada Grubo Sred. .. .iznutra.površine bez sjaja.00 Smeđa Fino 10.svijetle matirane površine u kombinaciji s različitim bojama (npr.bočna rasvjeta Općenito vrijedi da kriterije kakvoće danjega svjetla treba primijeniti tako da nastane identitet prostorije.25-0. 6 5 Ziđe Crv.1-0.1-0.33 2.1-0.0 .5 Materijali neobrađeni bojom (Tamno do svijetlo) Beton 0.1 bis 0.15-0.0 .1 Nap. na sjever noj dobro Jačine 41} osvijetljenosti D% Stupnjevi refleksije (boje neobrađenog materijala) -> Qp "tb Lo»«^ 1 iii IIILJJ Jednolikost pri bočnoj rasvjeti \ / Cl H li h II Bliještanje b& Neznatno bliještanje © D % Krivulja © Zasjenjenost pri bočnoj rasvjeti OD Zasjenjenost pri rasvjeti odozgo • O D Situacija rasvjete u japanskoj stambenoj kući . Zasjenjenost je do određene mjere poželjna kako bi se predmeti i ostalo u prostoriji mogli razlikovati (-» ©shema.rasporedom prozora.3 0. opeka Žuta opeka 0.ne smije biti neposrednog bliještanja.5 Podne obloge od traka i ploča (Tamno do svijetlo) Tamne Srednje 0.15-0. .Zbog toga treba koordinirati odabir stupnjeva refleksije površina koje zatvaraju prostoriju sa zahtjevima koji se tiču vidljivosti. i va[ 0 . reprodukcija boje i zasljepljivanje Međudjelovanje navedenih svojstava danjega svjetla bitno utječe na rasvjetu u interijeru.15-0. od pij. 2 5 . Jednolikost je pri rasvjeti odozgo veća jer je gustoća zenitnog svjetla tri puta veća od one na horizontu. fino Danje svjetlo D°/c 1.

Usmjeravanje svjetla omogućuje osvijetljenost danjim svjetlom i pri većim dubinama prostorije. Primjeri za usmjeravanje svjetla u području stropa -» © u muzejima. . S.Texas Nofdiyllands Kunstmuseum Äalborg. Pennsylvania 7£L± Oblikovanje stropa u svrhu preusmjerenja svjetla-» Qp Nacionalni muzeja za zapadnjačku kulturu.zavjese: pomične svijetle vanjske zavjese skreću danje svjetlo.ravnomjernije raspodijeli danje svjetlo. dovoljna je samo zaštita od unutarnjega bliještanja. © Ostakljenje ® Staklena prizma C Zrcalna ploha D ® Izolacija ® Staklena prizma © Ostakljenje Nova pinakoteka. Carolina. odn.izbjegne dodatna zaštita od sunca (eventualno stabla). Samo je zimi potrebna zaštita od bliještanja. Paderborn Guggenheim Museum New York New Yor* Preusmjeravanje svjetla . zaštita od bliještanja Usmjeravanjem svjetla i odgovarajućim oblikovanjem stropa može se poboljšati osvijetljenost dubine prostorije -> @ . . zavjese Za selekciju i preusmjerenje svjetlosnih zraka na raspolaganju su. Prizmine ploče omogućuju zadovoljavajuću danju rasvjetu prostorije do dubine od približno 8 m. ploče prizama su zrcala.preusmjeravanje svjetla Cilj je toga preusmjerenja da se: -> @> .7 m) smanjuje se intenzitet danjega svjetla (vidjeti krivulju kvocijenta danjega svjetla). polirane ili bijele površine služe kao ravnina refleksije. Eventualnu zaštitu od bliještanja treba postaviti između prečke i stropa -> ( D r-p. Tokio Kimbell Art Musum Fort VVorth.izbjegne bliještanje zbog visokog položaja sunca. SAD-> QQ Prizme S optičkim je prizmama moguća ciljana selekcija i preusmjerenje zračenja -> @ Ploče prizama reflektiraju sunčanu svjetlost s malim odstupanjem i propuštaju samo difuzno nebesko svjetlo.ostvari bolja osvijetljenost danjim svjetlom u dubini prostorije. Paul-de-Vence Uffizi. . usmjeravanja svjetla. . Bremen Brandywine River Museum Chadds Ford. Strukturirana ^ površina Zastor za svjetlo (D žaluzine © Princip preusmjeravanja svjetla ^ Mount Airy Public Library. Zrcalne. Solarna stakla. naročito uz odgovarajuće oblikovanje stropa. Pogled. München Dvorana umjetnosti.rasvjeta odozgo (izvedeni primjeri.preusmjeri posebno difuzno zračenje. sljedeći sustavi -> @ : . Lightshelves (reflektori) Mogu se razmjestiti ispred ili iza prozora u području prozorske prečke. .staklene opeke: prizmatično brušene povećavaju jednolikost.a DANJE SVJETLO . iskoristi sunčana energija zimi. Gustoća je zenitnog svjetla prigušena. Berlin Museum Abteiberg Mönchengladbach Muzej zaklade Maeght St. staklene opeke. Osnove . Pogled u eksterijer je očuvan. Firenca Usmjeravanje svjetla Dijecezanski muzej.» m Usmjeravanje svjetla (bočno svjetlo) S rastućom dubinom prostorije (normalno 5 .priguši gustoća zenitnog svjetla. Da bi se spriječio prolaz sunčanih zraka. Eventualno TEB na prečki. Dànska Bauhausarchiv.solarna stakla: zrcalni reflektori (nepomični) između stakala uzrokuju ljeti refleksiju svjetla a zimi transmisiju svjetla. među ostalim. . da se to svjetlo posredno koristi. One znatno popravljaju jednoličnost rasvjete. muzeji) -> Qp 171 . .

kartoni ili papiri različitih. pa u tom slučaju kvocijent danjega svjetla u prostoru u točki P iznosi 10%. .transparentni papiri za zaštitu od bliještanja i dobivanje difuznog zračenja. mora bočni prozor biti 5. matiranim. po mogućnosti pastelnih boja. a samo 50% tog svjetla u bočni prozor.tehnički. Rasvjeta prostorije "odozgo" ovisi o njenim proporcijama. Obrazloženje: rasvjeta odozgo svjetlija je jer je gustoća svjetlosti u zenitu 3 puta viša nego na horizontu. na tokove danjega svjetla. DV.DANJE SVJETLO 1| O 1 O 0 0 0 1 Jj OO 6 Šupljina stropa 6 6 1 6 1 6 6 1 6 1 1 6 6 1 6 1 6 -»CD Postupci i metode određivanja danjega svjetla (D%) u prostorijama (svjetlo sa strane . Za eksperimentiranje sa svjetlom u modelu prostorije važni su sljedeći materijali: . Za određivanje udjela danjega svjetla (DH. dakle osvjetljenju danjim svjetlom pri oblačnom nebu.faktori redukcije. translucentnim stropom.kriteriji kakvoće danje svjetlo . Na njemu se mogu ispitati različiti načini djelovanja danjega svjetla. To se može izvesti na temelju crteža ili modela.odozgo) pri oblačnom nebu: Za određivanje danjega svjetla postoji niz postupaka: npr. Radno mjesto -» © u prostoriji jednako je udaljeno od bočnog prozora i od nadsvjetla iznad njega. to je pri "nadsvjetlu" drugačije. tj. Sondom se mjeri dobivena jačina osvijetljenosti unutar prostora modela (npr. o duljini. . svijetlim. odnosno za "zgradu koju treba sagraditi". širini i visini. Kriteriji kakvoće nadsvjetla Tok danjega svjetla (D%) u prostorijama s bočnim prozorima izražava se sa D min i D ma „ -» (fj). Kakvoću danjega svjetla u prostorijama pomoću nadsvjetla bitno određuju sljedeći faktori: .proporcije prostorije . Treba li na referentnoj ravnini (0. dimenzije prostorija itd. Eksperimentalni postupak: prostor s ovješenim.85 m iznad poda) postići bočnim prozorom istu jačinu osvijetljenosti kao nadsvjetlom. mjerno . Pomoću arhitektonskog modela (mjerilo ~ 1:20) može se mjernim uređajem ustanoviti jačina vanjske svjetlosti umjetnog neba (Ea = 2000 lx).-» Danje svjetlo u prostorijama osvijetljenima odozgo Rasvjeta prostorija danjim svjetlom "odozgo" podliježe istim pretpostavkama i uvjetima kao prostorije s bočno smještenim prozorima. Dnevno svjetlo može se doduše odrediti i ocijeniti samo u trodimenzionalnom prostoru. Tom se metodom može odrediti tok danjega svjetla u modelu -» @ Različitim se materijalima može utjecati npr. koloristične efekte. Stol z a m o d e l V i z u a l n a kontrola Eksperimentiranje sa svjetlom na modelu pod umjetnim nebom 100% Zenit Bočna rasvjeta Rasvjeta odozgo Danje svjetlo (D % i Dm %) i jednolikost (G) pri rasvjeti sa strane i odozgo 172 . Treba nastojati da se održe kriteriji kakvoće danjega svjetla. Za danje svjetlo u prostoriji s nadsvjetlom zahtijeva se jednolikost G = 1:2 (Dn n/Dn i D i O = 1%. pa stoga treba uz simulirane okolnosti testirati model prostorije odnosno zgrade. Dok bočno svjetlo daje relativno lošu jednolikost (stoga i veći zahtjev za D%).nadsvjetlo . primjer 1 ¿ ¿ 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Mjerenje danjega svjetla na modelu pod umjetnim nebom 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 V i z u e l n a kontrola A l u m . preporučuje se približno simulirati stanje danjega svjetla. DR) u prostoru treba iz DIN-a 5034 uzeti daljnje informacije.5 puta veći od otvora na krovu. Ei = 200 lx). prema -» Eventualnu pojavu efekta špilje treba izbjeći.gustoća zenitnog svjetla . analitički.3000 lx. Dakle 100% nebeskog svjetla pada na nadsvjetlo. Da bi se pronašle konačne osnove za odluke o "prostoru koji treba izgraditi". kompjutorski.aluminijska folija ili sličan sjajni materijal za zrcalne efekte. koji ima umjetnu rasvjetu odozgo i zrcala na zidovima koji ga okružuju (horizont). simulira se stvarno djelovanje jednoliko naoblačenog neba u eksterijeru -» Dovoljna je jačina osvijetljenosti od približno 2000 . folija ili si. grafički. mn d a u radnim prostorijama čak (Dmin) = 4%! l i i Model Zrcalo rVc n Stol z a m o d e l ^ ^ ¿ida 1 1 y 1 ) *! M j e r a č luxa Zid s r e d n j e svjetle boje Umjetno nebo. jačine osvijetljenosti.

Da bi se pri bočnim prozorima i nasuprotno smještenim nadsvjetlima kvocijent danjega svjetla povisio na 5%. nego na D min . Suprotno tome. Kod svjetlarnika h = 2a ( ) -> m Redukcija količine danjeg svjetla kod nadsvjetala s visokim oknima odn.5 10- 50- SI 0. bočnim prozorom postiže se maksimalna jačina osvijetljenosti samo u blizini prozora. II -» © prikazana je. Vrste i konstrukcija otvora za svjetlo Nagib otvora nadsvjetla određuje postotni udio svjetla s tako izrezanog svoda nebeskog svjetla. Postoji dakle faktor redukcije (ky) za količinu svjetlosti koja upada ovisno o različito nagnutim otvorima u krovu.faktor).4 1.5 do 1:2. Najveća količina svjetlosti upada kroz horizontalno položeni otvor. Također je dana preporuka za oblikovanje svjetlosnih otvora.4 1.85 m iznad poda). © prikazuje tablicu iz koje se mogu uzeti navedeni odnosi i način njihova funkcioniranja. i konstrukcija odnosno dubina ugradnje otvora nadsvjetla. Preporučuje se stoga filigranska.25 " S i 10 1- 5 0 0. naročito ako je riječ o kosim shed krovovima. mora se za isti zahtjev. U .2 1. pri navedenim odnosima. vidjeti s. pri usmjeravanju danjega svjetla odozgo u prostoriju. Kakvoća danjega svjetla u prostorijama s nadsvjetlima ne ovisi samo o prije navedenim parametrima.5 1. Tu zadovoljava približno odnos 1:4 do 1:5 (odnos otvora nadsvjetla i tlocrtne površine). k1 = konstrukcijski elementi.6 Utjecaj otvora za danje svjetlo .na kvocijent danjeg svjetla. površina nadsvjetla povećati tek neznatno. visina prostorije i jednolikost koju se nastoji postići uzevši u obzir odgovarajuće oblikovanje nadsvjetla u području krova (ke .> CD Preporučene vrijednosti odnosa D m j n / D m a x u 60° Y Usporedba tokova i količina danjeg a svjetla za rasvjetu sa strane i odozgo ovisno o četiri različito nagnuta otvora nadsvjetla -> C D 90° Faktor redukcije ky ovisno o kutu b nagiba y ostakljenja šed krovova h = O 1. II -» © a uspoređuje se količina svjetlosti koja upada kroz bočni prozor s količinom svjetlosti koja upada kroz otvor nadsvjetla pod različitim nagibima. Kod svjetlarnika h = a ( ) h = 2a 3. do odnosa 1:1.0 Prihvatljivo Kritično Izbjegavati 1. Idealna se jednolikost postiže ako razmaci između nadsvjetala (O) odgovaraju visini prostorije (h).7 Razmak nadsvjetla. 0. Suprotno tome. Dm je dakle aritmetička sredina između D min i D max u odnosu na korisnu odnosno referentnu površinu (0.0 2. k3 = difuzna svjetlost. Ostali faktori redukcije kod otvora za nadsvjetlo: x = transmisijski stupanj ostakljenja. Uz to je navedena potrebna kF.vrijednosti = O/h Odnos Dmin:Dmax < 1 1. to se naziva srednjim kvocijentom danjega svjetla D m . i sljedeće komponente: visina prostorije i oblikovanje svjetlosnih otvora (ke .7 2. -» © . Treba dakle izbjegavati suviše visoka ili masivna okna.8 2. Traženo G = 1:2 ne odnosi se na D max .3 S i S i 0-.3 1. Računski se ocjenjuje srednja vrijednost tih "svijetlih" i "tamnih" područja.vrijednost za Dmin = 5% -> m 173 .2 DANJE SVJETLO Otvori nadsvjetla —» C D Točkasto razmješteni otvori za svjetlo u području krova daju na ravnini korištenja tipične minimume i maksimume osvijetljenosti.faktor) .ke . npr.faktor).6 1. dobro reflektirajuća konstrukcija -» © b. dakle pri odnosu ~ 1:1. Vertikalnim nadsvjetlom postiže se najmanja jačina osvijetljenosti na referentnoj ravnini. usporedba bočnih prozora i osvijetljenosti nadsvjetlima. odnosno prevelike dubine ugradnje -» © a. k2 = prljavština na staklu. Pri toj jednolikosti (Dmin = 1 i D m = 2) mora biti D min = 2% -> usporedi -> Na kriterije kakvoće koje treba zadovoljiti nadalje utječu.» © b predočeni su odgovarajući faktori redukcije (ky) za različito nagnute shed krovove C D Na difuzno zračenje koje pada na nadsvjetlo djeluje. prije nego opskrbi prostoriju danjim svjetlom. Preporuka | Nastojati ^ 1. Važan je i odnos ukupne površine nadsvjetala prema tlocrtnoj površini prostorije (kF . jer se nejednolikosti danjega svjetla odozgo fiziološki osjećaju "jačim od kontrasta". s masivnom konstrukcijom ispod njih Jednoliko osvjetljenje prostorije i time bolji odnosi danjeg svjetla kod nadsvjetala s filigranskom dobro reflektirajućom konstrukcijom ispod njih Nadsvjetla + D/% šedovi + nagnuti šedovi D = 5% Bočni prozori + nadsvjetla sa suprotne strane D/% za K 10 5 0 0. © prikazuje različitost u padajuće količine svjetla pri različitim proporcijama okna ispod pokrova nadsvjetla. II praksi vrijedi pravilo: odnos razmaka nadsvjetala prema visini prostorije trebao bi iznositi 1:1.1 1. mora se udio površine prozora znatno povećati.8 3 10 0. Pri horizontalnom otvoru za svjetlo bez okna h = O (h = a 2.uz iste glavne dimenzije prostorije kF = površina prozora / površina tlocrta = 1:6 .5.

nadsvjetlo @ @ usporedi @ .. rasvjeta sa strane i odozgo b) Lepti rasti otvor sa svjetlopropusnim stropom (7l) Posebni oblici d) Stakleni krov s lamelama za difuzno i direktno svjetlo Mogućnost za rasvjetu sa strane i odozgo Rasvjeta sa strane i odozgo.držati se kriterija kakvoće za danje svjetlo. o geografskom položaju lokacije. Primjerice za ekstremne uvjete svjetlosti i klime treba razviti odgovarajuće oblike građevine © + @ Oblici zgrada u našim geografskim širinama trebali bi se projektirati na osnovi raspoložive ponude osvjetljenja . termičko opterećenje itd. ali i pod umjetnim suncem. b) Svod (npr.izbjegavati bliještanje. Projektni parametri .izbjegavati visoke kontraste gustoće osvijetljenosti. .osvjetljavati sve kutove prostorija i površina koje ju zatvaraju. konveksni) d) Zaobljeni s bijelom vanjskom površinom Horizont (Shema) Horizont © K o r p u s zgrade koji bi trebalo razviti u južnim regijama (visoko sunčevo zračenje). .omogućiti pogled van.površine koje zatvaraju prostoriju međusobno rasvjetno . Zenit b) Nagib 60° (konkavni. pasaž) Pojedinačni otvori velikih dimenzija d) Svjetlarnici za direktni i indirektni upad svjetla c) Laterne b) Membrane (npr. . Gunnar Birkets je. Alvar Aalto je naročito u skandinavskom prostoru (visok udio difuzne svjetlosti) razvio nekoliko oglednih primjera graditeljskih kompleksa CD. . .ne orijentirati nadsvjetla prema jugu. uzimajući u obzir teme o gornjoj i bočnoj rasvjeti.pretvoriti upadajuće sunčano zračenje u difuzno zračenje. izgradio u SAD nekoliko zgrada koje mogu biti primjer kako rješavati ovakve konfliktne situacije -> DD.^ 'O O O O O O a Ovješeru strop s 1/j umjetnom rasvjetom DANJE SVJETLO ^ O O O O O O O O O U O O U OOđ Empirijska ocjena kakvoće danjega svjetla kod nadsvjetla Konačno ocjenjivanje prilika danjega svjetla treba poduzeti pri oblačnom nebu. natkriven i s usmjerenim vizurama i osvjetljenjem iWïi \l2) Otvori velikih površina naročitih oblika d) Krovovi na dvije vode (može i kao pojedinačne svjetlosne kupole) Svjetlo sa strane i odozgo Izbor između tih dviju mogućnosti osvijetljenosti ovisi i o korištenju i namjeni zgrade i o raspoloživim vanjskim izvorima svjetlosti.tehnički odvojiti .voditi računa o prosječnom kvocijentu danjega svjetla . za sportske dvorane) d) Transparentni prostor. Te različite prilike osvijetIjenosti treba simulirati pod umjetnim nebom.Dm . Tom prilikom treba kriterije kakvoće danjega svjetla vizualno procijeniti na modelu -> © . Konturni zidovi odvojeni od stropa 174 . tj. konveksni) Šed otvori (konkavni. Međutim. otvori nadsvjetla izloženi su ne samo difuznom nego i neposrednom sunčanom zračenju.» © + © . . bolje je plastično zasjenjenje.difuzna i neposredna sunčana svjetlost . bočna rasvjeta a) Međusobno uklopljene smaknute koso položene ljuske c) Bočna nadsvjetla kao vijenac @ t i Horizont (Shema) Horizont Korpus zgrade koji bi trebalo razviu sjevernim regijama (visok udio difuznog osvjetljenja). usmjerivanje svjetla.

a od 21. Stvarno osunčanje zbog magle i oblaka iznosi jedva 40% od navedenoga. najtopliji dan nije 21.Wien) treba ucrtanim visinama Sunca dodati 3. U mjesecima između toga mijenja se trajanje osunčanja za gotovo 2 sata mjesečno.Salzburg .Stargard . Za Potsdam je na 13° istočno od Greenwicha prema tome lokalno vrijeme 8 minuta kasnije od srednjoeuropskog vremena. U Berlinu su okolnosti naročito povoljne (u srpnju gotovo 50%. lipnja nego jedan od posljednjih dana srpnja. Stuttgart 35%). B.2 .Königsberg). (Dortmund Halle) © Kretanje sunca u vrijeme proljetnog (oko 21 ožujka) i jesenskog (oko 23. Zbog toga krivulja topline kasni oko mjesec dana iza krivulje visine Sunca. Stupanj djelovanja je u raznim mjestima vrlo različit. a za zapadna 4 minute kasnije od normalnog vremena.SUNČEVA SVJETLOST Određivanje osunčanja građevina prema H. a najhladniji dan nije 21. 162-166 Primjena Osunčanje projektirane građevine može se odmah očitati ako se projekt građevine. tj. lipnja) Najdulji dan u godini 51. Fisheru i W. daju državni meteorološki uredi.Bornholm .svibnja do 21. Za najsjeverniji dio.Bornholm = meridijan srednjoeuropskog vremena). u skladu sa svojom stvarnom orijentacijom u prostoru preklopi preko grafikona Sunčeve putanje ili obrnuto. studenoga do 21.> s .5° odbiti. Naravno i u tome se lokalne okolnosti znatno razlikuju. sa 55° sjeverne širine (Flensburg .Göttingen . srpnja približno jednako traje. Sunce i toplina Prirodna toplina na otvorenome ovisi o položaju Sunca i sposobnosti tla da otpušta toplinu. Lokalna vremena navedena u vanjskom prstenu poklapaju se unutar Njemačke s normalnim vremenom za 15° istočne dužine (Görlitz . © Kretanje Sunca u vrijeme ljetnog solsticija (približno 21.5° S Šir. Za najjužniji dio sa 48° sjeverne širine (Freiburg . prosinca nego se javlja u posljednjim danima siječnja. Za mjesta istočno od 15. siječnja traje 81/4 do 7 1 / 2 sati. treba 3.Militsch). Kürtu -> Q P DIN 5 0 3 4 . 16 do 163/4 sati. Sljedeći podaci o Sunčevoj putanji odnose se na područje 51. nacrtan na prozirnom papiru. to je kut kojim se mjeri prividno kretanje Sunca s istoka prema zapadu u projekciji na horizontalnu ravninu. Stupnjevi navedeni u dva vanjska prstena odnose se na "azimut".München .5° sjeverne širine (Dortmund . Točne podatke o tome za predjele o kojima je ovdje riječ.Halle . rujna) ekvinocija 175 . Trajanje osunčanja Moguća dnevna insolacija od 21 .5°. stupnja lokalno je vrijeme za svaki stupanj 4 minute ranije.

Sjeveroistočna strana dobiva Sunce jedva jedan sat. prenesen na pogled. dok su ostale strane u odgovarajućim vremenima osunčane. Osunčano od 9* 5 —16 = 81/4 \ © Kretanje Sunca: zimski solsticij (oko 21. Odsječak x nanesen vertikalno na sjenu u tlocrtu. Q^ Položaj Sunca u podne karakterističnih dana u godini. © Zimski solsticij.Halle) ' ' 2 1 . 2 1 . ožujka i 2 3 rujna . Ubrzo nakon 11 sati počinje na sjeveroistočnoj strani zasjenjenje. On u tlocrtu određuje granicu sjene na koju se preklopljeno ucrtava visina Sunca (stvarna zraka svjetla). Udaljenost Sunca od promatrača odgovara unutarnjem polumjeru crteža kretanja Sunca s točkastim kretanjem Sunca u tlocrtu. lipnja Ljetni solsticij 21. a jugoistočna strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni Osunčano od 9—1545 \ Nije osunčano / 1-aH Pogled •i°Visina Sunca Osunčano od 8 ' 5 — 9 ' Za ustanovljenje osunčanja :li zasjenjenja u neko određeno doba godine i dana (npr.SUNČEVA SVJETLOST Osunčano od 14—20 1 S Osunčano od 10 1 0 — 2 0 1 S h = 9% / -614 h Osunčano od 3 " — 1 0 M " «6% (5) Ljetni solsticij. prosinca v Osunčano od 1 4 « — 1 8 h = 3M © E k v i n o c i j . jugoistočna strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni 176 . ubrzo nakon 13 sati leži i jugoistočna strana u sjeni. ekvinocij 11 sati) nanosi se kut azimuta u tlocrtu na promatrani ugao. daje u vezi s gornjim rubom zgrade granicu sjene na predK njoj fasadi. najkraći dan u godini 51 5° S širine (Dortmund . prosinca). što odgovara tlocrtnoj projekciji visine Sunca. Sjeveroistočna strana je ubrzo nakon 10 sati u sjeni.

60 1. Cikličkim smicanjem dimnih odvoda za po 90° koriste se vjetrovi iz svih smjerova. kapci za odvođenje dima i rebrenice kao kruti ili pomični elementi.00x2.00 x 2.40 B 1.30 2.00 1. Sustavi nadsvjetla daju difuzno osvjetljenje prostorija bez bliještanja -> Nadsvjetla kod šed krovova s ulošcima od staklenog prediva pružaju sve značajne klimatsko .80 1.40 1. Prisilno odvođenje zraka postiže se ugradbom ventilatora u rubni vijenac.20 X 1. Za stubišta.20 1. potrebni su otvori za odvođenje dima.00 x 2. Usmjerenjem svjetlosne kupole prema sjeveru sprečava se upad sunčanih zraka i bliještanje -» Smanjenje bliještanja postiže se oštrim kutom upada sunčanih zraka uz pomoć visokog rubnog vijenca -> © Ako se svjetlosna kupola koristi i za ventilira-nje.00 x 1. 180.80 1.00 1. kruta i ventilirana 6 0 X 60 80x80 90x90 1.80x2.00 1.nadsvjetlo od poliesterskih ploča armiranih staklenim vlaknima (2) Dvoslojni transparente elementi za nadsvjetla 177 .00 1.50 1.20 2.70 O k r u g l a kupola: 0 6 0 .50 H 5.50 x 2.20 x 1.20 x 1. dvorana.50 x 1.50x1.70 x 2.50 1.50 -SVJETLOSNE KUPOLE 15-30 1 Ventilator H L « 3 'JM.20 2.70 3.50 x 3.50x2. kosi šed 90°-šed.70 A= Prolaz svjetla 72 x 1.30 75x1.50 : \ A 1.0 (5) Svjetlosna traka.50 m.00 4.50 1. svjetlosna staza (6) Gusjeničasto nadsvjetlo (7) Dvovodno nadsvjetlo (0) Jednovodno nadsvjetlo -2.20 2.50 190 m m Element Šed .20 2.50 1. učinak je 150 .00-4.50 60x60 60 x 90 90x90 1.50 (3) Piramidalna svjetlosna kupola Kupola za sjeverno svjetlo Za osvjetljenje i ventiliranje prostorija. vertikalni šed 60° = Kut z r a č e n j a S u n c a Sjever 7 6 % Propusnost z a svjetlo 40 mm 3. onda je orijentacija niz vjetar .16x76 (4) B= Otvor na stropu 125 x 1.50 2.40 1. a u posebnoj izvedbi 7. Kad je riječ o uređajima za odvođenje dima.00 x 2.00 2.50 1.50 m.tehničke prednosti hale sa šed krovom -> Uobičajene ravne krovove moguće je podizanjem pretvoriti u šed krovove H 1 .50 4.00 1.1000 m3/sat -> © Svjetlosna kupola može služiti i kao izlaz na krov.20x2. 9 0 .80 x 1.80 x 1.00 x 3.25x2. Otvor za dovod zraka treba biti 20% manji od otvora za odvod zraka. elementi za osvjetljenje.00 1. mora otvor biti na suprotnoj strani od prevladavajućeg smjera vjetra kako bi se koristilo njegovo usisno djelovanje. 1 5 0 .5.51-6. 220.50 1. 100.50 x 1.00- .00 5 0 x 1.40 2. x x x x x 2.08 72 x 2.70 2. 5 0 .80 1.45 x 2.20 x 2.00 1.25x2.50 Termoizolacija u području zasjenjenja uloška od staklenog prediva 170 m m 1 90 m m Element 3.50 1. odvodna površina treba biti aerodinamična. Ti su otvori različitih veličina do 5.25 1.NADSVJETLA z S postoljem. na raspolaganju su: kupole.30 60 90 1. bez pomoćne konstrukcije. Ugrađuju li se parovi ventilacijskih otvora prema glavnom smjeru vjetra odnosno protiv toga smjera. stubišta itd.20 1.00 X 1.00 x 1. 2 5 0 © "Normalna" svjetlosna kupola Svjetlosna kupola s visokim postoljem *L mi A 40 70 80 1.50 B x x x x x 60 90 1.20 x 1.80 2.80 1.6.uz vjetar. kad ima više od 4 cjelovite etaže.00 - ® Laterna s nagnutim otvorima ® Vertikalna laterna O 60°-šed.40 1.61-4.50 50 x 1. te za odvođenje dima iz tih prostora. kasete.01-5.50 1 40 mm 1 70 mm 5.80 2.01-4.00 1. 1 2 0 .20 1.00x2.80 1.50 x 1. Mogu biti i od pleksistakla koje reflektira toplinu.51-7.00 2.00 1.

c Potrebna veličina prozora svih ostalih prostorija. Slobodnostojeća zgrada će uz istu površinu da. Svjetlopropusna površina mora iznositi najmanje 1/20 tlocrtne površine radne prostorije. ali nije značajno zasjenjena 10% tlocrtne površine je dovoljno kao veličina prozora Veličina prozora (7) Krovni prozor 178 .najmanja visina ostakljene površine 1. Suprotno od klimatski povlaštenoga kulturnog područja Mediterana. Kod radnih prostorija viših od 3. c b a ftVi S30--S45' c S 18'-S30* b c b a s> B nadsvjetlo pod nagibom 0° zahtijeva samo 20% veličine vertikalno postavljenog prozora. d Kut upada svjetlosti. uokvirenih bogatim razigranim dekorom.5 m mora svjetlopropusna površina prozora iznositi najmanje 30% površine vanjskoga zida: = 0. Prozori su uvijek bili i jesu najslabija točka termoizolacije.3 m n S 9 0 Parapet Primjer ->(5) A Stan. b Potrebna veličina prozora za kuhinje. Osim veličine prozora i njegovog nagiba važna je i lokacija zgrade.9 m Ukupna visina svih prozora mora iznositi 50% širine radne prostorije Q < 0. ® a Potrebna veličina prozora dnevne sobe 14% tlocrtne površine. Dobra rasvjeta prostorija tijekom sati bez danje svjetlosti bila je za široko stanovništvo nedostižna.14 = 2. uz isti efekt osvjetljenja prostorije . Ukupna širina svih prozora mora iznositi najmanje 1/10 ukupne širine svih zidova (M + N + O + P ) .5 R.8 m 2 prozora. Stoga je povoljno zadovoljavajuće osvjetljenje postići malom veličinom prozora. U Nizozemskoj se propisima određuju veličine prozora ovisno o kutu upada svjetlosti. U europskom kulturnom području sjeverno od Alpa oblikovanje prozora ima posebna obilježja.30° (3) Presjek kroz fasadu (4) Širina otvora prozora Q = 0. Svako radno mjesto mora imati jedan prozor za vezu s eksterijerom.5 R B Potrebna veličina prozora u dnevnom boravku C 17% tlocrtne površine dnevnog boravka zadovoljava kao veličina prozora. Razlog: što su susjedne zgrade bliže i što su više.3AxB-> ©. Za dnevnu sobu od 20 m 2 x 0. veći je i strmiji kut upada i manja količina svjetlosti koja prodire u zgradu. ukoliko se ne računa na dobivanje topline od sunca kroz prozor. upadni kut svjetla 18° . Primjer © © prozora dobivati više svjetla nego zgrada u centru gra- 3 18' c b a i 1 15 20 25% 10 t> Veličina prozora u % tlocrtne površine sobe (5) Veličine prozora u stambenim zgradama Visina parapeta = 0. moralo se ovdje svakodnevno živjeti pretežno u zatvorenom prostoru koji je bio vezan uz danje svjetlo jer je umjetna rasvjeta bila skupa. A Nagib krovnog prozora 40° Kuća nije na slobodnoj lokaciji. Što je veći kut upada svjetlosti toliko moraju prozori biti veći. U skladu s tako važnom ulogom razvili su se otvori za danje svjetlo u značajan element stilskoga oblikovanja: od romaničkih prozora s kružnim svodom do baroknih prozora. Svijetli otvor prozora Površine ostakljenja = 1/20 tlocrtne površine širina prozora: 1/10 ( M + N + O + P) ® Veličine prozora kod industrijskih objekata Veličine prozora = 0. Manja količina svjetlosti nadomješta se većim prozorima. Nagib krovne plohe je poznat. tj.PROZORI Prozori su nezaobilazni elementi koji prostoriji moraju osigurati zadovoljavajuće danje svjetlo.3 A x B Za prostorije čije dimenzije odgovaraju stambenim prostorijama vrijedi sljedeće: .ali nedostaje pogled na okolicu.» © . nagiba a 30°.

75 > (§) Kuhinja (IO) Ured (registratora) (li) Garderoba Nadsvjetlo u crtaonici VENTILACIJA ® - ® GRIJANJE . topli zrak © ^ S r ^ * Osoba koja sjedi je izložena hladnom i toplom zraku (nezdravo) Ugrađena grijaća tijela (konvektori) zahtijevaju dovođenje i odvođenje zraka ZAŠTITA OD POGLEDA ® Za zavjese treba predvidjeti dovoljno prostora u uglovima Vertikalne rebrenice. lamelasti zastori Platnena roleta ili sintetička Lamelasta roleta (venecijaner) 179 . elementom (6) Prostorije s dobrim pogledom (7) Normalna visina (visina stola) 1.a ^ i u sobu.* ( § ) - © © H ^ .PROZORI POLOŽAJ PO ŠIRINI DIN 5034 RASPORED (?) U zidu od lomljenog kamena U zidu od opeka (3) U kanatnoj stijeni ® U čeličnom ili armiranom betonskom skeletu POLOŽAJ PO VISINI ® Na mjestu s lijepim pogledom i istaknutim građ.

Toplini koja se uzdiže uz fasadu mora se omogućiti izlaz kroz proreze. Pogodno i za visoke i za kose površine prozora. min. svibnja i 31. Rebrenice -> ® od plosnatih lamela (drvo. lipnja (ljetni solsticij).i5o° ^ ^ Markize štite od sunčevih zraka i topline © Markizolete © Koso . ili /—n Dvostruka uvosu (11) zaštita Kosa zaštita Položaj rebrenice daje difuzno svjetlo.5 Venecijaner Brise soleil. markize i markizolete postavljaju se po želji. u podne a 1 = 40°. Na 50° geografske širine južni prozori imaju pri upadnom kutu 30° potpunu zaštitu od sunca -> ® .vertikalna markiza Kut upada sunca a 1 i zasjenjenja a za južni zid ispod 50° sjeverne širine (Frankfurt Schvveinfurt) -> ( 7 ) . alum.> © . zaštita od sunca i bliještanja to § 2. 1 0 / / / ? / / / / / / / / / / / / / S/ / / / Zaštita od Regulabilna markiza 180 . srpnja. © Rebrenice iznutra. nepovoljno (2) Rebrenice izvana © . sunce dopire iza stakla.® . djeluje kao zasjenjenje @ 1 7. a = 40°. u zemljama srednjih geografskih širina preporučuju se veliki prozori s velikim upadom difuznog svjetla -> © . u podne a 1 = 50°.60 3 . a ne da ulazi u stan kroz otvorena nadsvjetla uslijed gomilanja kraj elemenata za zaštitu od sunca. markiza 28%. a = 50° Općenito istak A = tg kuta zasjenjenja a • visina prozora H. Prema Houghtonu -> C drvena rebreP nica propušta 22%. Briše soleil © ugrađen fiksno ili okretno oko osi lamela. a unutarnje platnene rolete 45% sunčane topline (nezaštićeni prozor 100%). sintetični materijali) čiji je razmak nešto manji od širine (nagib se može mijenjati) . Dok u južnim geografskim širinama i minimalna veličina prozora omogućuje dovoljan upad svjetla. 21. a = 27°.(8) 21.SOLARNA IZOLACIJA PROZORI DIN 18073 ->QD Zaštita od sunca treba spriječiti bliještanje. u podne a 1 = 63°. rujna (ekvinocij).10 15° 2. 1. smanjiti ulazno zračenje topline. Rolete. istak A = tga ® H) debljina zida D ©čišćenje prozora Balkon ili staza za ¿asma oa čel. ožujka i 21. lima (10) drveta. aluminij.

preporučljive za prozorske trake | Veličine. preporučljive za prozore/vrata ElVeličine. O n e se sastoje od višekratnika jedinične mjere.5 62.5 8x6 ID I a Prr 0 ! 0 ® Način nalijeganja 1 (nalijeganje iznutra) 0 / m^ 62.5 9x11 " 5 RR Objašnjenje: H l Preporučene veličine •Veličine § Veličine. preporučljive za prozore na pr ® Način nalijeganja 2 (nalijeganje izvana) aonicama ® Zidarske mjere (RR) za prozorske otvore DIN 18 050 Način nalijeganja 3 (bez nalijeganja) 181 .5 62.PROZORI NAČINI OTVARANJA 5 Otklopno krilo Okretno krilo oko •' horizontalne Okretno krilo oko vertikalne osi (može biti i ekscentrična) Zaklopno krilo ( T ) Krilo ( p r e m a v a n i unutra) ^ ^ Okretno krilo oko vertikalne i horizontalne osi ( 3 ) Vertikalni klizni prozor Klizni prozor OBLICI NALIJEGANJA © Nalijeganje iznutra na sakriveni doprozornik • I Jednokrilni prozori | Dvokrilni prozori Nalijeganje izvana na sakriveni doprozornik 1 Trokrilni prozori (8) Prozor sa cvijećem 375500 625 750 875 1000 1125 1250 1375 1500 1625 1750 1875 2000 rr F 8x4 E ! s r Brojevi iznad slika su brojčane oznake z a veličinu. 125 m m z a širinu i visinu: npn: prozorski otvor 9 * 11 = (9 * 125) * (11 * 125) = 1 1 2 5 » 1375 62. preporučljive za podrumske prozore s Veličine.

134cm .66 9 0. otklopno . dodat. prozor .klizni prozor | | Dodatni element kružni luk ® Okretni prozor ñ A A © Klizni prozor.» © .28 2-3 0. Strmi krovovi zahtijevaju kraće. 54cm "|B4cm | .44 4-5 3. ili u obliku kaseta slagati jedne pokraj ili iznad drugih .20 Veličina prozora Vel.74cm.00 -1.vrata Otklopni prozor s metal.36 (D Uz nazidak (7) Pri dodatnom vertikalnom prozoru (tj) Određivanje veličine prozora u odnosu na tlocrtnu površinu prostorije r ^ (8) 1 20-75° N Varijanta ugradbe. . široki prozori za stambene prostorije mogu se dobiti ugradnjom mijena i pomoćnih rogova.55 5-7 0. Za nusprostorije treba širinu prozora odrediti prema razmaku rogova.36 3-4 3. Građevinski propisi nalažu da je za stambene prostorije najmanja svijetla površina prozora = 1/8 tlocrtne površine prostorije -» Veliki prozori s mnogo svjetlosne površine čine prostorije ugodnima za stanovanje. a blaže nagnuti dulje prozore.12 13 m 2 1. prozorskim elementom Okretni prozor r A A n \ k f \ \ \ / Prozor učvršćen tvrdom pjenom Otklopno okretni prozor t' Izlazni prozor • 64cm K (5) Postavljanje prozora u krovnoj plohi Dodatni element zid ® 1. prozorima ->(in) Jedan pokraj ili iznad drugog 182 .21 Veličina 2 2 prostorije u m 0. 94cm 114cm .© . prozora 54/83 5 4 / 1 0 3 64/103 74/103 74/123 74/144 144/123 114/144 134/144 Površina upada svjetla m 2 0. (T) Okretni prozor ^g^ Otklopni prozor. vertikalni presjek (9} Horizontalni presjek Prozorski niz s vertikal. . Krovni se prozori mogu pokrivnim okvirima spajati u nizove -> ® . Bogati.93 11 1.PROZORI ¿L PROZORI ZA STAMBENA POTKROVLJA Za određivanje veličine prozora mjerodavna je tražena stambena kakvoća prostora.

6 2. 4108 Zidarska mjera Modularna zidarska mjera Vanjska mjera doprozornika DIN 68121 normira drvene profile za okretne.5 2.3 2.8 2. Podjela prozora prema vrsti krila -> © A .7") 3.1") 3. okretno .9 2.8 2. ako je koeficijent propusnosti topline okvira kR < 2.2 3.4 1. sintetike (vidjeti primjedbu) i kombinacije drva (npr.0") 3.3 33' Uz upotrebu normalnog stakla 1 2 3 4 5 6 7 tf (3) Prozor od čeličnih cijevnih profila 8 9 Jednostruko ostakljenje > 6 do < 8 mm jednostruko staklo od > 8 do <10 mm jednostruko staklo od >10 do <16 mm jednostruko staklo od > 6 do < 8 mm izolacijsko staklo s dva puta > 8 do < 10 mm izolacijsko staklo s dva puta >10 do <16 mm izolacijsko staklo s dva puta 20 do 100 mm dvostruko ostakljenje s razmakom stakala od 20 do 100 mm Dvostruko ostakljenje s normalnim i izolacijskim staklom (zračni međuprostor 10 do 16 mm) s razmakom stakala 20 do 100 mm .4 2.0 2. ostakljenje izloga) može se za koeficijent propusnosti topline kF uzeti koeficijent ostakljenja k v 2) Stupnjevanje prozorskih okvira u grupe materijala za okvirel do 3 treba provesti kako slijedi: t? (7) Prozor od^sintetičnog materijala Grupa 1 Prozori s okvirom od drva.4 3.otklopne i otklopne prozore.2 5.6 2. a eventualni metalni ulošci služe samo za montažu.3 2.3 2.0 2. drveni okvir s aluminijskim oblogom) bez posebnog dokazivanja ili ako je koeficijent propusnosti topline okvira kF < 2.8 3.1 | 2.1 Grupa 2.6 1.3 3.3 3.PROZORI DIN 68121. Vanjske prozore i ostakljena vrata grijanih prostorija treba izvesti s izolacijskim ili dvostrukim staklom.D i prema vrsti okvira ->@E .1 2.8") 3.2 3.vrata uklj.1 2.9 2.5 1 ) Za prozore kod kojih okvir ne prelazi 5% (npr.6 > kR > 2.9 3.d).8 1. Koeficijent propusnosti topline ne smije biti veći od 3.4 4.1 2.9 2.2 2.4 2. ^ 0 Drveni prozor Ž T «T - Vanjska mjera doprozornika Zidarska mjera Jednostruki prozor (6) Prozor krilo na krilo Dvostruki prozor Prozor sa sakrivenim okvirom Prozor s punim okvirom Oblici prozora (2) Čelični prozor 1 Opis ostakljenja 2 Ostakljenja i) «V 3 4 5 6 7 Prozori i prozori . okvir (kF) 183 .vrata uključujući okvir F W/ (m K) 2 1 2) W/m2 K) 2.8 W/(m2 K) dokazan atestima.9 2.4 3.H. Zbog visokih zahtjeva koji se traže u vezi s prozorima (termoizolacija i akustična izolacija).1 W/m2K.4 3.7 2.2 3.2 2.5 2.0 2.dvostruko ostakljenje s dvije jedinice izola cijskog stakla (zračni međuprostor 10 do 15 mm) i razmakom stakala 20 do 100 mm Zid od staklenih blokova prema DIN 4242 sa šupljim blokovima prema DIN 18 5.0 2.5 1.2 3.8 2.0 W/(m2 K) dokazan atestima.2 2.2: t? (5) Aluminijski prozor © Proračunske vrijednosti koeficijenata propusnosti topline za ostakljenja (kv) i za prozore i prozore .2 2.1 10 1.7 11 3.7 2. Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih okvira koeficijenta propusnosti topline okvira3.6") 4.6 3. nastali su brojni oblici i konstrukcije prozora -> © . Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih profila. Primjedba: u grupu 1 se mogu profili za prozore od sintetike uvrstiti samo ako je oblikovanje profila određeno vrstom sintetike.8 W/(m2 K) dokazan atestima Grupa 2.7 3.2 2.2 3.

PROZORI
DIN 4109 0 izboru konstrukcije, gradiva ili površinske obrade prozora odlučuju tehničke i oblikovne želje, iz kojih proizlaze zahtjevi koji taj element građevine treba ispuniti. Osnovni zahtjevi u vezi s konstrukcijom: veličina, format, podjela, način otvaranja, gradivo okvira 1 obrada površine. Da bi se na dulje vrijeme osigurala nepropusnost protiv pljuska, važno je oblikovanje žljebova te položaj i namještanje brtvenih elemenata. Dodatni elementi koji se ugrađuju kao npr. kutije za rolete, parapeti i ventilacija, moraju biti usklađeni s akustičnom izolacijom prozora -» ® Tehnički zahtjevi: nepropusnost za pljusak, propusnost reški, ventilacija, termička izolacija, akustična izolacija, zaštita od požara, opća sigurnost, ostakljenje protiv provale.

t*
w

/T\

Aluminijski prozor sa spojenim krilima

(2)

Aluminijski prozor s termički odvojenim profilima do 37 dB

Prom. opt. tijekom dana u oba smjera, vozila na sat

Udaljenost

i^DjV n
4|f V^/

L

L

Stambena ulica Stambena ulica (dvotračna)

<10 <35 26 do 35 11 do 25 i 10 >100 36 do 100 26 do 35 11 do 25 i 10 101 do 300 101 do 300 36 do 100 11 do 35 i 10 101 do 300 36 do 100 >35 101 do 300 10 do

Stambeno sabirna ulica (dvotračna)

50 do

Univerzalni aluminijski prozor, iz- f ^ među krila ugrađena solarna izola- V cija, kapacitet do 47 dB

Aluminijski prozor krilo na krilo, temnoizolacija do 47 dB

0 0 50 1 II III 0 1 200 II III IV

0

Prosječna vanjska razina buke (u dB)

Tip ulice

ulice (m)

t 3 t

Razina buke

1 I

^ 50

"

i

pfa
m

EH
j L / ^ N Aluminijsko - drveni prozor, V 2 / konstrukcija krilo na krilo, do 40 dB

Lokalna cesta u naselju" (dvotračna) Stambeno sabirna ulica (dvotračna) Gradske glavne prometne ulice Industnjska područja 4-do 6 tračne glavne prometne ceste. autocestovni priključci i auto ceste

1
1 II 200 do 1000 III IV III 1000 do 3000 IV V IV

51 do 55

II

56 do 60

III

61 do 65

IV

66 do 70

i 100

3000 do 5000 V

V

>70

2

"Izvan naselja i kod cesta u industnjskim i radnim zonama uzeti slijedeću viSu razinu buke

> Vrijednosti u zagradi odnose se na vanjske zidove i moraju se uzimati i za prozore, ukoliko oni predstavljaju više od 60% površine vanjskog zida

t»(D

Aluminijski klizni prozor, temnoizoliran do 35 dB

Kolika je glasnoća? Klasa akustične izolacije 6

®

Izbor odgovarajuće akustičke izolacije

m T 4: A
ru
* (7) prozor oa sintetičnog materijala, aluminijski istaknuti doprozornik, do 42 dB * W .0. Prozor od sintetičnog materijala, krilo na krilo, između ploha solama izolacija, kapacitet do 45 dB

Veličina Orijentacijska upozorenja 0 obilježjima konstrukcije prigušenja prozora i ventilacijskih uređaja buke dB 50 Prozor s kutijom i odvojenim slijepim doprozornicima sa specijalnim brtvljenjem, vrlo velikim razmakom stakala veće debljine Prozor s kutijom sa specijalnim brtvljenjem, velikim razmakom debelih stakala; prozori krilo na krilo s odvojenim okvirima krila, specijalnim brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 100 mm Prozor s kutijom sa specijalniim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; prozori krilo na krilo sa specijalnim brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 60 mm Prozor s kutijom bez dodatnog brtvljenja i srednje debelim staklom; prozori krilo na krilo sa dodatnim brtvljenjem, uobičajenim razmakom stakala veće debljine, izolacijsko ostakljenje u teškoj višeslojnoj izvedbi; staklo debljine 12 mm, fiksno ugrađeno ili u brtvljenim prozorima Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje debelim staklom; fiksno ugrađeno ili s brtvljenim prozorima Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje tankim staklom u prozorima bez dodatnog brtvljenja Nebrtvljeni prozori s jednostrukim ili izolacijskim ostakljenjem

5

45-49

4

40-44

3

35-39

-

-

-

-

-

-

2

30-34

1

25-29

J — — I 1.39 4 — ——I 1 — 1 — — 1

0

20-24

1

( 9 )

Vanjske mjere slijepog doprozornika za klizne prozore-»

©

Klase akustične izolacije prozora (izvod iz VDI - smjernica br. 2719)

184

Potrebna vrijednost akustične izolacije prozora Rw (u dB) u prostorijama za boravak u stanovima2) 25(30) 25(30) 30(35) 35(40) 40(45) 45(50)

J

CISCENJE ZGRADE
TRA 900 + AuFzV - > Q P Fasadna dizala i transporteri Kao osiguranje od pada mogu se upotrijebiti sigurnosni pojasi s uprtačima, sigurnosna užad ili drugi uređaji za osiguranje na visini -»

©

Osiguranje pomoću sigurnosne košare i sigurnosnog pojasa

@

raraielno pomične sigurnosne ljestve, moguća uporaba za 3 - 4 etaže

Fasadna dizala odnosno transporteri za čišćenje prozora (što omogućuje fiksno ostakljenje) i fasada -> © - ® služe i za radove na održavanju i popravcima (štedi se izgradnja skele). Uz pravodobno postavljanje služe i za izvedbu građevinskih radova (namještanje rebrenice, montaža prozora itd.). Uz male tehničke preinake mogu fasadna dizala i transporteri poslužiti za spašavanje pri požaru. Izvedba kao prijevozne viseće ljestve na vodilicama, uređaj s gondolom bez tračnica, uređaj s gondolom na tračnicama, pričvršćeno na krovnu ploču ili na balustradu, sa zavojima i skretnicama. Uređaj s visećim Ijestvama (fasadni transporter) od lakog metala -» ©sastoji se od pokretnih visećih ljestvi i tračnica. Širina ljestvi 724 ili 840 mm, ukupna duljina najviše 25 m, ovisno o sklopu zgrade. Najveće korisno opterećenje 200 kg (dva čovjeka i pribor). Varijante su galerije za održavanje -» © i balkoni za čišćenje -» © .

Čišćenje susjednih prozora

®

Zatamnjena površina predstavlja prihvatljivu veličinu za čišćenje Vrsta građevine Uredi Javni uredi Prodavaonice Prodavaonice (na gl. ulicama) Bolnice Škole Hoteli (first class) Tvornice (precizni radovi) Tvornice (teški rad) Privatne kuće Vanjski prozori Svaka 3 mjeseca* 2 tjedna Izvana svaki tjedan Iznutra svaki 2. tjedan Izvana dnevno Iznutra svaki tjedan 3 mjeseca 3 - 4 mjeseca 2 tjedna 4 tjedna 2 mjeseca 4 - 6 tjedana Krovni prozori Svakih: 12 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca 6 mjeseci
-

* Prozore u prizemlju treba češće čistiti Balkoni za čišćenje (7) Vremenski razmaci čišćenja prozora

Sustav Gardemann Radne platforme

185

VRATA
DIN 107 s.8

©

Općenito pogrešno otvaranje

(2)

Općenito pravilno otvaranje

i.

(5)

S ormarom (povoljan raspored)

©

Dvoja vrata na uglu koja se otvaraju u istu prostoriju

(7)

Dvoja vrata pogrešno

(8)

Dvoja vrata pravilno

Lijeva brava y e v a šarka K-J

LE (9)

VZ7-77 (T^)

RE

\

^ « ^ ^ D e s n

Lijeva Sarka

J

Desna brava

Lijeva brava

Zatvaranje desno
Desna brava

Zatvaranje lijevo

Desno krilo

Lijevo krilo

Desna šarka

Dvokrilna vrata s desnom bravom

^ ^

Leteća vrata jedno- i dvokrilna, event, desni promet

Okretna vrata, jednokrilna, ekscentrična

Centrična, za desni promet

SZ3

Πv ^ v v Krilo s bravom

(i?)

Četverokrilna vrata

Klizna vrata, klize ispred zida

Klizna vrata, ulaze u zid
Dvokrilno

Američki Balanced Door

Američki Balanced Door

U unutrašnjosti zgrade moraju vrata biti smisleno raspoređena, jer nepovoljno smještena ili nepotrebna vrata smanjuju iskoristivost prostora, otežavaju njegovo korištenje i uzrokuju gubitak prostora za smještaj namještaja - » © - ® . Razlikuju se: vrata koja se otvaraju prema unutra, u prostoriju, i vrata koja se otvaraju van, prema hodniku. Uobičajeno je da se vrata otvaraju u prostoriju - » ® Vrata se označavaju prema položaju i namjeni, smjeru otvaranja, načinu nalijeganja, vrsti dovratnika, konstrukciji krila, načinu pokretanja i otvaranja. Unutarnja vrata: sobna vrata, ulazna vrata u stan, podrumska vrata, vrata za kupaonicu, zahod i ostale nusprostorije.
Vrata se otvaraju u prostoriju Vrata se otvaraju na hodnik

O
I I I I
Oblikovanje krila vrata

Vanjska vrata: kućna i dvorišna ulazna vrata, vrata za balkone i terase. Balanced Door - » @ - ® zahtijeva minimalnu silu za otvaranje, pogodno za prolazna vrata u hodnicima, u vjetrobranu itd. Širina vrata ovisi 0 namjeni prostorije koju zatvaraju. Najmanja svijetla širina iznosi 55 cm U stambenim zgradama iznosi svijetla širina: jednokrilna vrata, sobna vrata oko 80 oko 70 za nusprostorije, kupaonice, zahode ulazna vrata u stan oko 90 kućna vrata do 115 sobna vrata oko 170 dvokrilna vrata, kućna vrata 140-225 Svijetla visina unutarnjih vrata: minimalno 185 normalno 195-200 cm cm cm cm cm cm cm cm

I 0 I I I

£
£

Ne dopušta se da su klizna i okretna vrata izlazna jer u slučaju opasnosti otežavaju bijeg iz zgrade.

186

VRATA
DIN 4172,18100, 18101, 18111 Mjere otvora za vrata u zidovima -> © normirane su građevinske mjere prema DIN-u 4172. Ako su u iznimnim slučajevima nužne drugačije veličine, treba ih oblikovati kao višekratnike od 125 mm. Čelični se dovratnici mogu upotrijebiti kao desni i lijevi -> Oznaka za zidni otvor širine 875 mm i visine 2000 mm (u normiranoj građevinskoj mjeri): zidni otvor DIN 1 8 1 0 0 - 8 7 5 x 2000

Normirane zidarske mjere Zidni otvori z a vrata DIN 18100

Mjere krila Vanjske mjere vratnog krila ('tipske mjere") Mjere krila o d žljeba do žljeba, nominalne mj. dop. odstup.

Mjere dovratnika Svjetla širina dovratnika u žljebu dop. odstup

±1

±1

Svjetla visina dovratnika u žlljebu

-3
841 591 716 841 966 716 841 966 1091 1858 1983 1983 1983 1983 2108 2108 2108 2108,

8 .

1
2

875 625 750 875 1000 750 875 1000 1125

1875 2000 2000 2000 2000 2125 2125 2125 2125

860 610 735 860 985 735 860 985 1110

1880 1985 1985 1985 1985 2110 2110 2110 2110

834 584 709 834 959 709 834 959 1084

1847 1972 1972 1972 1972 2097 2097 2097 2097

•D m

Debelo uokvireno preferentne mjere

Granica z a naziv "vrata"

3 4 5

Z a veličine označene brojkom su u DIN 1 8 1 0 1 n a v e d e n e točne mjere z a dovratnike i vratna krila. Brojka je identična broju retka u tab. 1. D I N 1 8 1 0 1

6 7

Zidni otvori ovih preferentnih veličina su u pravilu z a dvokrilna vrata

8 9

(§)

Užfjebljena vratna krila i dovratnici DIN 18101 Svjetla mjera prolaza kroz dovratnik ŠxV 811x1843 561x1968 686x1968 811x1968 936x19682) 686x2093 811x2093 936x20932) 1061x20932) Vanjska mjera kroz dovratnik (DIN 18101) SxV 860x1860 610x1985 735x1985 860x1985 985x1985 735x2110 860x2110 985x2110 1110x2110

Mormirana zidarska Nominalna mjera Mjera žljeba njera (DIN 18100 zidnog otvora dovratnika širina x visina ŠxV ŠxV ±1 -2 875x1875 625x2000') 750x2000D 875x20001> 1000x2000» 750x2125 875x2125 1000x2125 1125x2125
1 2

| M j e r a v r a t n o g krila ¡Normirana z i d a r s k a

885x1880 635x2005 760x2005 885x2005 1010x2005 760x2130 885x2130 1010x2130 1135x2130

841x1858 591x1983 716x1983 841x1983 966x1983 716x2108 841x2108 966x2108 1091x2108

mjera Visina vrata

>Ove su mjere preferentne (dovratnici sa skladišta)

>Samo su ove veličine prikladne za osobe u invalidskim kolicima (DIN 18025) Mjere čeličnih dovratnika - * © + ®

(2)

Širina >

(§)

I Mjera dovratnika od I Ižlijeba do žlijeba I Mjera vratnog krila ¡Normirana zidarska mjera (4) Vrata sa slijepim dovratnikom (5)

Mjera dovratnika od žlijeba do žlijeba M j e r a v r a t n o g krila Normirana zidarska mjera Normirana zidarska mjera

Vrata sa slijepim dovratnikom

(Í0)

Čelični dovratnik DIN 18111

j g j
Svijetla m j e r a otvora Svijetla mjera otvora Svijetla mjera otvora

Svijetla mjera prolaza

S
i Mjera dovratnika od 'žlijeba do žlijeba I M j e r a v r a t n o g krila I N o r m i r a n a z i d a r s k a mjera Vrata sa stolarskim dovratnikom I Mjera dovratnika od 'žlijeba d o žlijeba M j e r a v r a t n o g krila ' Normirana zidarska mjera (drveni) i Normirana zidarska mjera

I

| M j e r a v r a t n o g krila Mjera dovratnika od žlijeba d o žlijeba ' M j e r a v r a t n o g krila I Normirana zidarska mjera I

Normirana iz'dar"
sk a

I [Mjera 'vratnog krila Mjera dovratnika od žlijeba do žlijeba

.

©

Vrata s dovratnikom

©

m

'era

Kutni dovratnik

Obuhvatni dovratnik

Dovratnik

187

VRATA
Okretna vrata -» © - © izrađuju se tako da se mogu sklopiti, tj. kad je mnogo prolaznika, osobito ljeti, krila se sklope u sredini ako ljudi istodobno ulaze i izlaze. Krila se mogu sasvim gurnuti na stranu ako se prolazi samo u jednom smjeru (kraj radnog vremena) -> @ - © Automatska vrata, uređaji za otvaranje: radarsko upravljanje, električna kontaktna hasura -> © - ® pneumatski kontakt u podu. Jednosmjerni ili refleksni svjetlosni branik, automatska klizna vrata pogodna za izlaze za nuždu u trgovinama, upravnim zgradama, samoposluživanjima, 6-krilna širine do 8 m. Vrata - zračna zavjesa -> (§) , noću se zatvara podiznim vratima ->• (D Zatvaranje prostorije pomoću sklopivih vrata-» ®). Harmonika - vrata obješena u sredini -> (vi) za zatvaranje širokih otvora. Kombinacija okretanja i klizanja. Akordeon - vrata izrađuju se od ukočenog drva, umjetne kože ili tekstila -> © Teleskopska vrata sadrže više krila koja su međusobno spojena zupcem. Teleskopska vrata s vanjskom vodilicom jednoslojna su -> © a s unutarnjom vodilicom dvoslojna -> ®
© Sklopiva vrata vođena bočno Sklopiva vrata vođena centrično (harmonika - vrata) Akordeon - vrata od drvenih ploča odn. savitljivog materijala

Teleskopska vrata jedna do drugih-» © ili jedna u drugima -> ® s gornjim ovjesom mogu se voditi oko ugla © ili koristiti za promjenljiva zatvaranja ->© Razdjelne zavjese nabrane odozgo -> © , ili horizontalno s gornjim ovjesom —• © omo> gućuju dijeljenje velikih prostorija.

1

Klizna vrata vođena oko ugla, zglobna klizna vrata

Razdjelna zavjesa prema DIN 10032 d. 4

188

POSEBNA VRATA
—» Q P Za garaže i slično proizvode se podizno - zakretna vrata 0, zakretno - preklopna vrata s oprugom ili protuutegom. Jednostijena, dvostijena, zatvorena, djelomično ili potpuno ostakljena. Ispuna drvo, sintetska, aluminij, pocinčani čelični lim.Najveći otvor za prolaz vozila 4,82 x 1,96 m. Maksimalna veličina krila oko 10 m 2 . Može se ugraditi i u kružni ili segmentni luk. Udobno rukovanje pomoću motora za daljinsko upravljanje. Podizna sklopiva vrata -» CD, člankovita vrata -> (D, teleskopska podizna vrata -> rolo-vrata © od aluminija za smještaj ispod stropa. Jednostijena i višestijena velika ulazna vrata za industrijske, prometne i radioničke građevine. Maksimalna širina 18 m i visina 6 m. Rukovanje pomoću: poteznog prekidača, fotoćelijom, indukcijskim ili bežičnim daljinskim upravljačem (električno ili pneumatski), kontaktnim pragom. Provozne vratnice s brzim otvaranjem -» © , PVC vratnice klatna -> ® jednoslojni PVC otporan na trošenje i udar. Proizvodi se i kao trakasti zastor -> ® Brtvljenje vrata gumenim segmentima ili gumenim svitkom za utovar u grijane skladišne prostorije. Zaštita od atmosferilija pri utovaru i istovaru © - © Protupožarna vrata T30 - T90 jednokrilna i dvokrilna -> © Protupožarna klizna vrata. -> @ Klizna, podizna ili podizno zakretna vrata u protupožarnim zidovima moraju funkcionirati neovisno o električnoj napojnoj mreži. U slučaju požara moraju se automatski zatvoriti (Fischerov zasun).

a) Podizno-preklopna vrata

b) Podizna vrata s oprugom za izjednačenje težine bez stropne vodilice

c) Podizna vrata s protuutegom

A 2,25 2,37= 2,50 2,75 3,00 4,00 4,50 5,00 8,00

m m m m m m m m m

B •••V^ 2,00 m 2.12 5 m 2,25 m 2,37 5 m 2,50 m 2,75 m 3,00 m 3,00 m 7,00 m

15-18

(?)

Podizna sklopiva vrata

©

Člankovita vrata (sekcijska vrata), normirane veličine

Rolo - vrata / rolo - rešetka (čelik aluminij) 14 m

Klizna vrata Čelična klizna vrata T 30 - T 90 T 30: 5,00 x 4,00; T 90: 8,50 x 3,50

©

Moguća staklena ispuna

Sklopiva vrata na mehanički pogon (brzo pokretna)

A 1,00 1,00 1.25 1,25 1,50 1,50 1,75 1.75 2,50

B 2,00 2,125 2,00 2,125 2,00 2,125 2,00 2,125 2,50

©

Brtvljenje vrata gumenim segmentima

Brtvljenje vrata gumenim svitkom

Protupožarna vrata T30 - T 9 0

^ ^

Protupožarna klizna vrata T30-T90

189

UREĐAJI ZA ZAKLJUČAVANJE
DIN 18252

Cilindrične brave pružaju najveću sigurnost jer je otključavanje pomoću alata gotovo nemoguće. Cilindrična brava koju je razvio LINUS YALE bitno se razlikuje od drugih sustava brava. Razlikuju se profilni, ovalni, okrugli, dvostruki i polucilindrični sustavi © Cilindri se prema potrebi isporučuju kao jednostrani ili dvostrani, u dužinama koje se povećavaju za po 5 mm, kako bi odgovarale debljini vrata. Najveću sigurnost pruža cilindar DOM IX ->(§) Varijacijom širine sustav je IX predviđen i za neuobičajeno velike i komplicirane ključarske sustave. Pri projektiranju i narudžbi ključarskog sustava izrađuje se plan zaključavanja i izdaje pripadajuća sigurnosna isprava, rezervni se ključevi isporučuju samo nakon predočenja tih dokumenata. Sustav centralne brave U ovom sustavu ključ ulaznih vrata stana zaključava i sva zajednička vrata zgrade koja koriste svi stanari, npr. vrata u vrt, podrum ili ulaza u zgradu. Pogodno za zgrade s više stanova -» © Sustav glavnog ključa U ovom sustavu zaključava jedan "nadređeni" ključ sve cilindre čitavog sustava. Prikladno za obiteljske zgrade, škole, gostionice -» <D
(5) Sustav glavnog ključa

1

Sustav centralnog ključa U ovom se sustavu sjedinjuje više sustava centralne brave. Pogodno za stambene zgrade © Svaki stanar svojim ključem zatvara svoj stan, a jedan glavni ključ zatvara sva glavna vrata.

11
fl
f=±%f

_

?1
il J 0• O S ,
f—

0 Ü H I "SSiSä B«« gSiS

n

m

lilrâà

Sustav generalnog centralnog ključa Ovaj se sustav sastoji od više sustava glavnog ključa. Generalni glavni ključ omogućuje jednoj osobi pristup svim prostorijama. Moguća je podjela na područja glavnim i skupnim ključevima. Svaki cilindar ima i svoj posebni ključ i može se zaključati samo tim i "nadređenim" glavnim ključem. Primjena: tvornice, radionice, zračne luke, hoteli © Slaba mjesta na koja treba obratiti pažnju pri projektiranju zgrade -»

©

Kombinacija sustava centralnog i glavnog ključa

Ormari za spise, kabine za kupanje, poštanski sandučići, prolazna vrata, vrata za nuždu, garderobe, brave ormara, hladnjače, vrata na namještaju vrata u cijevnom okviru, rolo - vrata, pisaći stolovi, zasuni, kabine za presvlačenje Strojarnica dizala, prekidači dizala, prostorije elektr. postrojenja, garažna vrata, zakretna vrata, rešetkasta vrata, vrata kotlovnice, podrumska vrata vatrozaštitna i vatrootporna, priključci za spremnik ulja, razvodne kutije Ulazna vrata uredske zgrade, krovni otvori, okretni i otklopni prozori, prostorije za elektron, obradu podataka, ulazna vrata, rešetkasta vrata, podizna vrata, podrum, prozori, nadsvjetla, prekidači, ulazna vrata stana (5) Stupnjevi ugroženosti

Ugroženo

Jako ugroženo Vrlo jako ugroženo

Dimenzije u m m

Sustav generalnog i centralnog ključa

Cilindrične brave: profil, polovica, okrugla

190

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA
DIN 57100, 57 800, 57 804 - > t D

Sigurnosna tehnika obuhvaća mjere koje su potrebne za otklanjanje kriminalne opasnosti za tijelo, život i materijalna dobra. Zapravo se svi dijelovi zgrade mogu probiti, makar bili i od čelika ili armiranog betona, ali je ipak osiguranje potrebno. Ustanovljuje se analizom sigurnosti slabih mjesta, uz predračun troškova / koristi. Policija surađuje i savjetuje pri izboru sigurnosnih i kontrolnih sustava.

Mehanička osiguranja su graditeljski zahvati koji počinitelju suprotstavljaju mehanički otpor, čije je svladavanje moguće samo silom, uz ostavljanje tragova nasilja. Važan kriterij je veličina otpora. Osnovna mjesta za poduzimanje mjera u stanovima su ulazna vrata, prozori i podrumska okna, a u poslovnim zgradama izlazi, ulazi, prozori i nadsvjetla, ograde. Mehaničke sigurnosne naprave, među ostalim, čelične su rešetke, fiksne ili rolo-rešetke na otvorima zgrade i otvorima za ventilaciju, sigurnosne rolete, sigurnosne brave, lanci itd. Kod stakala to su žičani ulošci ili ulošci od čeličnih vlakana koji djeluju kao zaštita od provale. Akrilna i polikarbonatna stakla pružaju povećanu zaštitu.
I Policija Zaštitarska poduzeća | Vratar Ćl. obitelji, suradnici

0

Uređaji za dojavu provale - organizacija i način djelovanja Uređaj za dojavu požara Sustavi daljinskog upravljanja Sustavi osiguranja robeUređaj za dojavu napada ¡^provale Sustav za alarmiranje iz dizala

Električni alarmni uređaji automatski javljaju pokušaj provale ili nasilnog ulaza u nadzirani prostor. Osnovni kriterij je vrijeme između dojave i intervencije službe kojoj je dojava upućena. 1. Uređaji za dojavu provale (EMA) i uređaji za dojavu prepada (UMA) služe čuvanju i osiguranju osoba i stvari koje se nalaze u zgradi. Ti uređaji ne mogu spriječiti upad u čuvane prostorije, ali moraju takav pokušaj što prije dojaviti. Optimalno se osiguranje dakle može postići samo kombinacijom mehaničkog osiguranja i smisleno ugrađenoga uređaja za dojavu provale. Mjere nadzora: kontrola oplošja zgrade, nadzor nad prostorijama, pojedinačnim objektima, sigurnosne klopke, alarmni signali.

Sustav video -nadzora Uređaj za nadzor © v a n j s k i h površina Sustavi osiguranja

Sustav kontrole prilaza

(3)

Vanjsko osiguranje zgrade u privatnom području

Uređaji za dojavu požara (BMA) namijenjeni su za dojavu opasnosti (GMA) kako bi ljudi mogli neposredno pozvati u pomoć i / ili za pravodobno otkrivanje i dojavu požara. Ti uređaji služe za zaštitu osoba i materijalnih dobara. 2. Uređaji za nadgledanje vanjskog prostora namijenjeni su da se sa svih strana izvan zatvorenih zgrada nadzire prostor. Služe za zaštitu objekta pomoću mjera koje se poduzimaju u njegovu okruženju, odnosno u okolnom slobodnom prostoru, najčešće do granica zemljišta (uključujući i granice). Sastoje se od mehaničkih / graditeljskih mjera, elektroničkih detektora i / ili organizacijskih / osobnih mjera. Svrha: pravno razgraničenje, odvraćanje, sprečavanje, usporavanje, rano upozoravanje, detekcija osoba i vozila, promatranje i identifikacija pokušaja sabotaže i špijunaže. Sastav: građevinski zahvati: ograde, jarci, zidovi, barijere, posebna vrata, nadziranje prilaza, rasvjeta. Elektrotehničke mjere: centralna kontrola, detektori, senzori, video / TV, sustav kontrole prilaza, obavještavanje viših nadležnih službi PO/TEMEX/TWG/FUNK. Organizacijske mjere: osoblje, promatranje, nadzor, osiguranje, specijalne jedinice, tehničko osoblje, psi čuvari, plan akcije na poziv u pomoć.

®

Unutarnje osiguranje zgrade u industrijskom i komunalnom području

191

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA
pDijelovi zgrade i oprema koje treba osigurati
2 £ o

Jl/IT

m *>E o
i ? ro re a S <2*5 I I

I

DIN 57100, 57 800, 57 804 - >

Qp

Simboli -» s. 24 3. Sustavi za osiguranje robe, nazvani i sustavi protiv krađe u prodavaonici, jesu elektronički sustavi i služe zaštiti od krađe i neovlaštenog ili zabranjenog odnošenja robe iz nadzirane prostorije ili područja tijekom normalnog dnevnog poslovanja.

ÜC 0 O
Kućna vrata, vanjska vrata Unutarnja ulazna vrata Sobna vrata") Klizna vrata - unutra « Garažna podizna vrata Prozori - s krilima Prozori - vrata, podizna vrata Ostakljena klizna vrata - vani Svjetlosne kupole Prozori u krovnoj plohi Zidovi od staklenih blokova Izlozi, velika fiksna ostakljenja Masivni zidovi i stropovi Laki zidovi i stropovi Tavanske stube - pokretne
- skulpture Pojedin. objekti 1 2) — reljefi - slike
1

C (O Olfí S o 2

-a.ü

o o o o O o o o o o o o

o'
o'

5

o
o

o

o71
o'
o" o o o o"

o"

o3' o' O 4. Sustav za kontrolu prilaza je elektronički sustav koji povezan s mehanikom dopušta odnosno oslobađa pristup npr. zgradi, prostoriji, zoni samo uz provjeru identiteta. To se poduzima nakon elektroničke provjere osobne identifi-

o

o

o5' o
51

kacijske O

isprave

ili

dozvole službe.

izdane od nadležne

Tehnički je moguće istodobno nadzirati pristup i uređaje za bilježenje vremena. 5. Daljinski sustavi za informiranje, prijenos / izmjena poda11

Podne površine - unutra") Oklopljena blagajna ) Ormari, kućišta aparata12) Kanali, ventilacijska okna, instalacije
Javljači provale ^ O Vrlo prikladni Još uporabivi Različiti javljači mogu se samo ograničeno upotrebljavati, npr. ne na armir., spregnutom ili strukturiranom staklu Prvenstveno kao uređaj za zaključavanje Ako je uklopmk na tim vratima Ako treba osigurati samo ulazna vrata, vidjeti i zatvaranje vrata s alarmiranjem Postavljeno kao klopka ispred Posebno oblikovani magnetni kontakt z a montažu u podu Ne upotrebljavati u tzv području dohvata rakom, ako je krilo nesetabilno odn. ima vibracija u blizini Postoje svjetlosne kupole s ugrađenim alarmnim uređajem Obratiti pažnju na ograničenja zbog težine stakla Za vrlo vrijednu i sadržajem bogatu opremu preporučuje se posebno pojedinačno osiguranje Preporučuju se kapacitivni vanjski detektori i/ili uključeno u nadzor prostorije
12

o 51

) > ") 5 ) 8) 7 > 3 > 9 ) 1 °) 11 ) 12 >
3

2

taka između dviju različitih službi putem javne telefonske mreže Njemačke savezne pošte. TEMEX/DATEX/BTX služe daljinskoj kontroli, mjerenju, upravljanju, dijagnostici, regulaciji, informatici, kontroli stanja informacija i podataka i povezivanju jednog objekta s drugim.

©

Kontaktni i površinski nadzor - prikladna instalacija javljača provale

Usporedbeni kriteriji

m .
Ultrazvučna zaštita praštanje Karakteristika nadzora prioritetno obuhvaćen smjer kretanja Ultrazvučni dopler Visokofrekventni dopler Infracrveni dopler

lili
Montaža na stopu 90 - 1 1 0 m 2 montaža na zidu oko 4 0 m 2 do 9 m Garantirano Ovisno o uređaju 30 - 50 m 2 do 14 m Ovisno o uređaju 150 - 200 m 2 do 25 m Ovisno o uređaju 60 80 m 2 prostorije do 12m hodnici do 60m Garantirano - male do velike prostorije - puni i djelomični nadzor nad prostorijom - sigurnosna zamka - ujedno i dojava požara Dopušteno Dopušteno Nije dopušteno Bez problema Nije garantirano Nije garantirano

6. Sustavi za nadzor, promatranje, upravljanje, provjeru: bilježenje zbivanja pomoću kamere i monitora ručno i / ili automatski unutar i izvan objekata, danju i noću tijekom 365 dana. 7. Sustav alarmiranja iz dizala koristi se za osobna i teretna dizala. Ti sustavi služe sigurnosti korisnika takvih uređaja i predviđeni su prije svega s namjenom da se mogu osloboditi osobe koje su se zatekle zatvorene u dizalu. Zatvorene osobe dobivaju izravnu govornu vezu s odgovarajućom, stalno prisutnom službom za oslobađanje / spašavanje.

Područje nadzora po jedinici orijentacijske vrijednosti dosega

Nadzor nad čitavom prostorijom (preko 8 0 % prostorije) Tipična mjesta postavljanja

- male do velike prostorije - hodnici - puni i djelomični nadzor nad prostorijom Uvjetno dopušteno Dopušteno Nije dopušteno Bez problema

- male do velike prostorije - djelomični nadzor nad prostorijom - sigurnosna zamka Uvjetno dopušteno Dopušteno Nije dopušteno S oprezom

- duge, velike prostorije - nadzor nad dijelom prostorije sigurnosna zamka za velike prostorije Dopušteno Dopušteno Dopušteno S oprezom

Dopuštena temperatura okoline

ispod 0 °C od 0° do 50 °C preko 50 °C

Može li u istoj prostoriji biti više javljača? Utjecaj susjednih prostorija ili zona uličnog prometa

Bez problema

Bez problema

Ne preporučuje se

Bez problema

Mogući uzroci pogrešnog alarma

- jaki šumovi u području frekvencije ultrazvuka - zračno grijanje u blizini javljača - jaka turbulencija zraka - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr. male životinje

- j a k i šumovi u području frekvencije ultrazvuka - zračno grijanje - turbulencija zraka - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr male životinje - smetajući utjecaji u blizini javljača (povišena osjetljivost)

- skretanje zraka uslijed refleksije na metalnim predmetima - zraka prodire kroz zidove i prozore - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr. male životinje - ventilatori - elektromagnetski utjecaji

- izvori topline s brzom promjenom temperature, npr. žarulje, el. grijalice, otvoreni plamen u podr. djel. - direktni, jaki i promijenjljivi svjetlosni utjecaji na javljač - objekti u pokretu, npr. male životinje

(2)

Nadzor prostorija - najvažniji usporedbeni kriteriji

192

STUBISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5
2,00

©

n S i - ,

Duljina čovječjeg koraka na horizontalnoj površini

©

Podloga u usponu skraćuje duljinu koraka, ugodan uspon 1:10 - 1 : 8

©

Povoljan normalni uspon 17/29, duljina koraka 2 visine + 1 gazište = oko 62,5 cm

Z a do 5 stuba m o ž e se r u k o h v a t i o g r a d a izostaviti

S t u b e n a g i b a i s p o d 1:4 b e z rukohvata

(4)

Stube slične Ijestvama, s ogradom

Normalne stube 17/29, podest poslije max. 18 stuba

©

Stube bez rukohvata

Odredbe o stubištima u građevinskoj su regulativi različite. DIN 18065 regulira zahtjeve o dimenzijama stubišta. Za stambene zgrade do dva stana korisna širina je najmanje 0,80 m, stube visina / gazište 17/28 cm. Stubišta koja po propisima nisu nužna: 0,50 m 21/21. Prema propisima, nužna stubišta najmanjih dimenzija 1,00 m te 17/28. U visokim stambenim zgradama širina treba biti 1,25 m. Širina stubišta u javnim zgradama izračunava se prema željenom vremenu pražnjenja -» s. 490. stadion. Dužina stubišnog kraka 3 stube do 18 stuba © , Duljina podesta = n-struka duljina koraka + 1 širina gazišta (npr. kod stuba 17/29 = 1x63+29 = 92 cm, ili 2x63+29 = 1,55 m). Vrata koja se otvaraju prema stubištu ne smiju smanjiti širinu prolaza. Blagi udobni nagib za stubišta na otvorenom, npr. u vrtovima i si., postiže se umetanjem podesta između svake tri stube. Stubištem u kazalištu ili na otvorenom ljudi se kreću sporo, pa ono može biti blago. Stubište na pomoćnom ulazu ili na izlazu za nuždu mora omogućiti brzo svladavanje visine.

©

Pravilno postavljeni stubišni krakovi jedan iznad drugog štede prostor

©

Položaj rogova i greda u smjeru stubišnog kraka štedi prostor i novac

©

Podrumska stubišta s otklopnim vratima treba izbjegavati; gornja kombinacija je prikladna i bezopasna Visina etaže Dvokrako stubište Jedno- i trokrako stubište, stubište u zgradi blagi (ugodan) blagi (ugodan) nagib nagib - broj stuba a 2250 2500 2625 2750 3000 b - visina - broj stube stuba c f - visina stube 9 173,0 166,6 175,0
-

_
14
-

_
178,5
-

13 15 15
-

16 18

171,8 166,6

17

176,4

MQ)

Kod zavojitih stubišta treba Hl) razmak između linije hoda i vanjske ograde biti 35 - 40 cm

Kod stubišnog kraka u pravcu razmak između linije hoda i ograde 55 cm

02) ^ ^

Stubište na kojem se dva čovjeka mogu mimoići

= širina za 3 osobe

^4)

Visina etaže i nagib stuba

Konsna širina prolaza između površine _ zida i unutarnjeg ruba rukohvata Stubišta u obiteljskim zgradama unutar stana, stube za tavan i podrum U stambenim zgradama s d o dvije p u n e e t a ž e

>1,0m ili između rukohvata U višekatnicama u bolnicama > 1,25 < 2,50 U s t a m b e n i m z g r a d a m a s više od I 2 p u n e e t a ž e i ostalim z g r a d a m a |

S t u b e m o r a j u imati čvrsti rukohvat. Kod širine stuba preko 4 m p o t r e b a n j e dodatni međurukohvat. Zavojito stubište: rukohvat na vanjskoj strani

Manje š i r i n e prolaza kod rijetko korištenih stuba

Veće Širine prolaza z a više od 1 5 0 o s o b a 20 30 Gazište ( c m ) •

Minimalne dimenzije stuba

Mjere korisne širine prolaza -> s. 194

(4)

©

Potrošnja energije odrasle osobe pri usponu stubama

193

2 0 / 2 3 Najstrmije stube u stambenoj zgradi / 19/25 18/27 Udobne stube u stambenoj zgradi

STU BISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5 , 4 1 7 4 Širok je raspon stvaralačke izražajnosti kad je riječ o stubištima i prilaznim putovima: od oblikovnih mogućnosti najrazličitijih stubišta u stambenim zgradama do raskošnih vanjskih stubišta kod kojih uspinjanje 1 silaženje postaje koračanje. Kretanje stubištem zahtijeva u prosjeku 7 puta veći utrošak energije nego normalni hod po ravnom. Pri usponu stubištem fiziološki je povoljan "rad penjanja" pri nagibu stubišta od 30° i izražen je odnosom penjanja visina stube H _ 17

l •

Blage rampe do 6° odn.1:10

stubišta (?) Slobodni profil stubišta

Nagibi za rampe, vanjska stubišta, stubišta u stambenim zgradama, stubišta u strojarnicama i ljestve

Vrsta z g r a d e

Vrsta stuba

Korisna širina stuba o CO All

Nagib a2)

Gazište a3'

/

• 251

Ž50

• 25~

Stambena zgrada s ne više od dva stana
1)

- stube propisane građ. regulativom

- s t u b e koje v o d e u prostoriju za boravak

17±3 = 21

281? = 21

. Korisna svijetla širina stubišta

iH

Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodat, stube), v. DIN 18064/11.79., odsjek 2.5 S t u b e koje p r e m a p r o p i s i m a nisu n e o p h o d n e ( d o d a t n e stube) u stanovima

=

50

= 21

= 21

RukohvatQ

=

50

Nije p r o p i s a n o

širina gazišta T 29 Odnos penjanja određen je duljinom koraka odraslog čovjeka (oko 63 - 64 cm). Za povoljan odnos penjanja uz najmanji utrošak energije vrijedi formula: 2 h + t = 63 (1 korak). Pri dimenzioniranju i oblikovanju stubišta vrlo je važan, uz navedene odnose, funkcionalna i oblikovna svrha stubišta. Važno je ne samo svladavanje visine nego i način njenog svladavanja. Kod stubišta na otvorenom, s masovnim prometom, preporučuju se niske stube 16x30 cm. Stubišta za urede ili stubišta za nuždu moraju omogućiti brzo svladavanje visine. Svako potrebno stubište mora biti smješteno u svom vlastitom prostoru koji mora sa svojim prilazima i izlazima u vanjski prostor biti tako smješten i oblikovan da se bez opasnosti može koristiti kao izlaz za nuždu. Širina izlaza š širini stube. Od svakog mjesta neke prostorije za boravak, kao i podrumske etaže, mora udaljenost do najmanje jednog stubišta ili izlaza biti š 35 m Ako je potrebno više stubišta, treba ih razmjestiti tako da putovi za spašavanje budu što kraći. U stubišnom prostoru moraju otvori prema podrumu, neizgrađenom tavanskom prostoru, radionicama, skladištima i sličnim prostorijama biti opremljeni vatrootpornim automatskim zatvarajućim vratima, vremena otpora protiv požara T30.

o co Ali o o o m All All

Ostale zgrade

S t u b e koje z a h t i j e v a j u propisi Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodatne stube), v. DIN 1 8 0 6 4 / 1 1 . 7 9 , odsijek 2.5

17!i §21

2811 = 21

1) 2)

Uključuje i m a n s a r d n e s t a n o v e u z g r a d a m a s više o d 2 s t a n a ali ne < 1 4 c m
3)

ali ne > 3 7 c m = utvrđivanje o d n o s a uspona a / a

• 6

Svijetla širina stubišta

:>: D 6

(2)

Stubišta u zgradama D!N 18 065 -» ( 3 ) — ( 4 )

©

u
•4,2 m2 • 4,3 m 2 4,7 m2

m
5,Om2

m
5,2 m2 4,9 m 2

l:B
na gornji krak može zakrivljenjem ->

Slike 16 uspona 17/29, 17,2/28,1; visina etaže 2,75 m; širina prolaza 1,0 m.

Stubišta bez podesta pokrivaju u svim formama praktički skoro istu tlocrtnu površinu, ali se put od izlaza s donjeg do pristupa — ( f j ) znatno skratiti. Zbog toga se takav oblik preporučuje za višekatne zgrade

I'M
5,0 m
J

- 5,4 m

2

6,2 m2

-5,6 mJ

K I I I

1 1 -) 1

Y

1 — 1 t-—1 1 — -1 1 1 1 1

UVu
Stubišta s podestima pokrivaju tlocrtnu površinu jednokrakih stubišta površina podesta - 1 površina stube. Stubišta s podestima su potrebna za visine etaža > 2,75m. Širina podesta > širina prolaza stuba
, 1,20 '.r

(17)

Trokraka

stubišta: skupo, nije svrhovito, zauzima prostor

1,20

žF/
J 2,70 Kosi nastup i izvučene stube štede prostor Zaobljenje stuba kod uskih stubišta štedi širinu podesta Minimalno potreban prostor za prijenos namještaja Za transport bolesničkih nosila

U zavojitom stubištu

194

STU BISTA
>301.

©

Bolje

> Ako je širina gazišta (b) manja od 2 6 0 m m treba stubu podvući = 30 m m

Profili stuba: da bi se izbjegle ružne mrlje od paste za cipele koja se tare s peta uz vertikalni rub 0 profil treba izvesti koso, čime se postiže i šire gazište. Ako je širina (b) manja od 260 mm, treba gazište podvući za ^ 30 mm. Čovjek na visini rukohvata treba najviše mjesta, u području stopala osjetno manje. Tu može širina stubišta biti smanjena u korist stubišnog oka. Tako smaknuti raspored tetive i rukohvata omogućuje statički povoljnije pričvršćenje ograde na tetivu. Povoljan raspored tetive i rukohvata uz približno od 12 cm, rukohvat pomaknut unutra (3). Rukohvat za djecu 0 (visina 75 cm). Kaskadne terase, crkvene i ostale galerije, balkoni itd. moraju biti ograđeni (iznad 1 m visinske razlike obvezno): za visinu pada < 12 m H = 0,90 m za visinu pada > 12 m H = 1,10 m Stube - ljestve imaju nagib od 45° - 55°. Traži li se zbog nekog razloga mogućnost uspinjanja slična stubištu, npr. ako je raspoloživa duljina premala za normalni stubišni krak, bira se stubišni krak sa smaknutim gazištima, tzv. kratki, tipa žlice ili "samba" krak @ + Broj gazišta takvog kratkog stubišnog kraka neka bude što manji, a visina stube < 20 cm. Pri tome se širina gazišta mjeri (naizmjence) po osima koračanja lijevom i desnom nogom a + b ->

Metalni profil

Profil od sintetike

Pleksi - staklo

12 (3)

djecu

Bez stubišnog okna

Rukohvat i detalji obraza

®

Rukohvat na podestu

Svijetla visina prostorije 220-280 220-300 220-300 240-300 Širina sanduka: B = 59; 69; 79 cm

Tavanske stube veličina (cm) 100x60(70) 120x60 (70) 130x60 (70 + 80) 140x60 (70 + 80)

Duljina sanduka L = 120; 130; 140 cm Visina sanduka: H = 25 cm
. .

H12 1,30Ravno

^ ^

Kratke, žličaste ili samba stube od drva; presjek u sredini

Stubište u prostoriji na najužem prostoru

©

Sklopive pod iz ne tavanske stube

195

STU BISTA
R A M P E Z A V O J I T A S T U B I Š T A

2,5 c m Lako savladivo Presjek

Pješacima, osobama u invalidskim kolicima i osobama s dječjim kolicima treba omogućiti nesmetano svladavanje visine. Rampe -> © stepenasta rampa (D rampa u stubištu -> © nagib ->©• Zavojito stubište, spiralno stubište Kad je promjer otvora veći od 210 cm, za jednoobiteljske i dvoobiteljske kuće moguće je "prema građevinskim propisima potrebno stubište DIN 18065" (najmanje 80 cm korisne širine), za ostale zgrade veći od 0 260 cm (najmanje 1,0 m korisne širine). Spiralno stubište ispod 80 cm korisne širine dopušta se samo kao "ne nužno stubište". Za podrumske, tavanske i druge sporedne prostorije izvode se stube za spiralna stubišta od profiliranog lima, rešetke, mramora, drva, umjetnog kamena. Limene stube obložene sintetikom ili tapisonom © - ©• Stubišta se mogu izvesti od čeličnih, aluminijskih ili drvenih montažnih elemenata. Upotreba kao stubište za poslugu, protupožarno ili međukatno stubište © . Stubišna ograda od čelika, drva ili pleksistakla Spiralna stubišta štede prostor, a treba ih konstruirati stabilno sa stupom u osi ->• © - © . Središnja os može biti i prazna, čime se postiže otvoreno spiralno stubište sa stubišnim okom

(?)

Rampa

(2)

Stepenasta rampa

(3)

Rampa u stubištu

Ako

prednji rub gazišta

tangira centralni stup dobije s e š i r e g a z i š t e

©

Gazišta zavojitog stubišta

^g^ © Spiralno stubište -> ®

Stube od drva, čelika, umjetnog i prirodnog kamena

Ograda

-4—

PVC

-(• O g r a d a

Č e l i č n i lim Čelični lim Izolacijski

©

materijal Stuba od masivnog drva
1,875

©

PVC na cementnom estrihu

(10)

Kvadratični otvor u stropu
3

(Tj)

Okrugli otvor u stropu li

Poligonalni otvor

Pod pojmom namjena se podrazumijeva spoj od - do

rotusmjerni promet. - nije moguć - moguć Teško Dobro prohodno Lako prohodno Moguć transport prohodno Moguć transport
malih komada namj rastavljenog namještaja

- lako moguć Udobno prohodno
Moguć transport namještaja Z a jaku frekvenciju

- sporedne prostorije - podrum, tavan - kućni bar, hobi prostorije - spavaće sobe, sauna - bazen, laboratorij - radionica, vrt - qaleriia, prir. skladište - prodavaonica, int. toaleta - mans. stan, boutique - uredske prostorije, skladište - radne prostorije, trgovina - sobe.za goste - stube za nuždu - "potrebne stube" u obit. zgradi 2050 0 stube (nominalne mjere) 2200 2100 1500 1850 1600 1700 1800 1250 1200 1300 2150 1550 1650 1750 0 0
CM

^ ^

Presjek zavojitog stubišta

širina prolaza u mm

« CO « 00 0 m CM 0 CD n CD Između centralnog stupa i rukohvata
CD m S CD CD ir>

co

m

00

0 N. n od 10 cm širine gazišta

in CM CD

0 m CD

0 m

in

0 0 co

m CM CO

O

0

ID CM CT>

Određivanje minimalnih veličina spiralnih stubišta svih tipova prema namjeni

Tlocrt uz

1

196

00 2.> © .> © . Bočno udoban prilaz stubištu © Početak ograde uz prednji rub 1. U protivnome nastaju razlike u visini ograde u području skretanja.00 2. Prilaz podestu iste širine kao širina prolaza stubišta 6 0 ° .40 Stubište je prikladno kao prilaz nenastanjenim prostorijama umjesto Ijestava. Spiralna stubišta promjera > 190 cm dopuštena su kao jedino spojno stubište unutar istoga stana. Ograda optički djeluje niža nego Galerija Konzolno spiralno stubište Galerija Spiralno stubište s podestom = 60° Spiralno stubište s koso priključenim podestom V-' Spiralno stubište koje slobodno stoji u prostoriji. i 2.00 2.7 2 ° © Podeste oblikovati pravokutno da bi se postigao kontinuitet ograde Instalacijsko okno (7) Stubište s odvojenim uglovima 5 mm 5 mm -"H-H- © Stubište S . treba ih izbjegavati ako je moguće.00 90 80 20 Okruglo spiralno stubište.> © Odstupanja dimenzija izvedenih stuba ne smiju biti veća od 5 mm u odnosu na dimenzije po projektu . 1. Korisna širina prolaza 90 cm/gazište 26.00 STUBISTA DIN 18064-65 lako spiralno stubište djeluje bogato. jer je svaki centimetar korisne širine dragocjen.5 cm Spiralno stubište kvadratičnog oblika Ako su stubišni krakovi pod pravim kutom. stube.00 2. treba podest između njih biti pravokutnik a ne kvadrat. stube. gdje se uz zaokret od 180° mora projektirati prilaz uz minimalni utrošak prostora ® Štedno spiralno stubište sa smaknutim stubama © Vrste podesta za spiralna stubišta. s korisnom širinom od 80 cm -KD-®. Spiralna stubišta daju najbolji dojam ako vode na galerije U otvorenom prostoru dolazi konstrukcija do punog izražaja. jer se samo tako postiže kontinuitet ograde . Posebni oblici stubišta . Usporedba stubišta u prostoru 2x2 m 90 2.oblika ® Osmerokutno stubište 5 mm 5 mm "TJ5 n I Nominalni položaj Pogled i: Podest Pristupna stuba J ^ a Tlocrt © Tolerancije za pristupnu stubu © Početak ograde između 1.20-1. Korisna širina prolaza 80 cm/gazište 24 cm v£/ 80 1 i 80 2 0 Širina prolaza @Poluzavojito stubište. s produženim podestom i Spiralne stube oslonjene na zid 197 .2.

0 .7.20 m P o d e s t za ' " prelaženje 1 1 i 2.> © . L. 0 .0-11. 24532. ' • <10.70 m. <10. 0 .© Promjer koša 0.@ + Ljestve za uspinjanje.0 (9) Uzlazne ljestve podizne ^ Uzlazne ljestve smaknute Uzlazne ljestve s podestima za prelaženje Ljestve za nuždu 198 .8. potrebne su za uspon na krovove.0 9.0 < 3.0 8 . silose.l S4-I <10.0 2. strojeve.0 2. uređaje itd. nazvane i vertikalnim fiksnim Ijestvama. 9 0 x 1 . 0 . dimnjake. 14094 Mjesta za postavljanje Ijestava treba tako odabrati da ugroženi ljudi mogu biti viđeni s javnih prometnih površina.0-10. Klizni prozor.6. m o r a j u s e moći p o t p u n o otvoriti. Za građevine visoke iznad 5 m moraju vertikalne ljestve biti opremljene zaštitom za leđa.10 I 1.0 4 .0 19.10 v .0-20.0 LZ Skokovi od po 1 m do * Podest 8 0 / 7 0 .20-3.0 Visina penjanja Visina z g r a d e " .0 Leđna zaštita LZ — — © Izlaz za nuždu s izlaznim podestom @ Bafcon za spasavanje / (5) Podizne ljestve Pričvršćenja u zidu pari 3 3 4 4 5 6 @ 8 13 LZ LZ LZ LZ 5 LZ Smaknuta izvedba — > ® + 10. m o r a s e m o ć i p o t p u n o otvoriti IZLAZ ZA NUŽDU DIN 18799.0 6 . 0 .0 7 . 0 m potrebne su o k r e t n e ljestve (2) Krovni prozor kao izlaz za nui du Dimenzije-» ( § ) Visina zgrade m od/do 3 . 2 0 svij. A k o je > 8 .5.0 <10.. 0 .0 5 .LJESTVE ZA BIJEG S v i potrebni prozori m i n 0 . spremnike. Ljestve za nuždu uređaji su na građevini pomoću kojih ljudi u slučaju nužde mogu biti spašeni .9. m j e r e . Jedan krak takvih Ijestava ne smije biti visine iznad 10 m -» (¡2) .0 m Podest za prelaženje 1:131 1 • M .4. TO (§} Izlaz s prijelaznim elementom (T) Izlaz s produžetkom (§) Podest s ogradom n I n T T 1.

© (10) Podaci o kapacitetu -> 199 . Kad su veće visine uspinjanja.© • Ako je širina 100 cm.5 m/sec 0. u robnim kućama imaju kut uspona 30° ili 35°. Brzina kretanja u robnim kućama.732 x visina etaže Pri nagibu 35° = 1. U postajama podzemne željeznice i javnim prometnim građevinama prednost se daje brzini od 0.ZA TRGOVAČKE I POSLOVNE ZGRADE Otvor u stropu 6 . konstrukcija.00 m Duljina u tlocrtu-» (i) Pri nagibu 30° = 1.7 0 0 m 2 . Kut nagiba 27° 18° i 30°. U prometnim građevinama. Pokretne stube -» © . 35° (27° 18°) (?) Jednokrake paralelne S= (5) Jednokrake sa spojenim krajevima^ ( 6 ) © Dvokrake koje se križaiu ® ® Ji (!) Pokretne stube širine 60 cm. S horizontalnim prilaznim i odlaznim površinama je ukupna duljna oko 9 m.50 m. 3rzina Vrijeme vožnje jedne osobe ~ 18 sec . Prema tome može istovremeno oko 20 osoba stajati jedna iza druge na pokretnim stubama. Prema "Smjernicama za pokretna stubišta" (Bostrab) zahtijeva se visok standard (funkcija.65 m/s.65 m/sec Za postavljanje i pogon vrijede "Smjernice za pokretne stube i pokretne staze" što ih je izdao Glavni savez profesionalnih strukovnih udruženja. Pokretne stube npr. iz psiholoških i sigurnosnih razloga prednost se daje nagibu od 30° Kapacitet je za oba nagiba približno jednak. dovoljno prostora imaju i osobe s prtljagom.000 1. U svijetu uobičajena norma za širinu pokretnih stuba iznosi 60 cm (1 osoba). Pokretne stube u prometnim građevinama.732 x 7. u prosjeku se postavlja jedno pokretno stubište na 1 500 m 2 prodajnog prostora. 2) v ( m / s ) = brzina kretanja f= dubina stuba f = 0 .14 sec Pri širini dovoljnoj za 1 osobu 2 osobe jedna do druge biti će biti će prevezeno prevezeno 4. 5 . osobna dizala 8%. Dimenzije i kapacitet -» © .5.> © .000 osoba/sat © 8.794. uredskim i upravnim zgradama. treba primijeniti nagib od 2 7 ° . sigurnost). Pri silaženju je oko 75% prometa pokretnim stubama.2 8 ° . Nagibje preuzet iz odnosa 16/30 koji označuje udobno kretanje stubištem. Stube od 35° su ekonomičnije jer zahtijevaju manju tlocrtnu površinu. 80 cm (1 .1.© pogodne su za neprekidni prijenos mnoštva ljudi (u građevnoregulativnom smislu smatra se da ne postoje).000 0.5 m/s. sajamskim halama i zračnim lukama najčešće ne prelazi 0. 8 stupanj korisnog učinka pokretnih stuba 7000-8000 8000-10000 Osoba Osoba Dimenzije i kapaciteti za pokretne stube s nagibom od 30° odn.0 .50 m i nagib 30° (nagib 35° u inozemstvu ponegdje nije dopušten) Duljina u tlocrtu: 1. pokretne stube 90%. ako je moguće.2 osobe) ili 100 cm (2 osobe) . Prosječna raspodjela prometa u usponu u velikim robnim kućama: nepokretno stubište 2%. 2 0 T í 23 Otvor Širina stuba POKRETNE STUBE tTf Kontakt z a I zaustavljanje u nuždi Razina l Kontakt z a zaustavljanje u nuždi T LT (2) Širina pokretnih stuba © Pokretne stube u uzdužnom presjeku / tlocrt temelja Širina stuba A 600 605r620 1170-1220 1280 5000-6000 Osoba 800 805-820 1320-1420 1480 1000 1005-1020 1570-1620 1680 Kapacitet prijenosa Q = 3600 x x f(osoba/h) B C <apacitetprijenosa/h t pri c e m u je G p = broj osoba po stubi (1. Na prilazima i izlazima treba predvidjeti retencijski prostor dubine = 2. Širine 1. Prema sadašnjim podacima. ali bi bilo najpovoljnije da se postavi na 5 0 0 .428 x visina etaže Primjer: visina etaže 4.000 5.

Normalna je brzina za horizontalnu stazu 0. brzini kretanja i faktoru popunjenosti.6713 + 15480 6400 H x 5. bicikli i glomazni komadi prtljage.5 i 0.9. Taj faktor varira ovisno o opterećenju između 0. nagib 12° prosječna duljina = 4. POKRETNE STAZE ZA ROBNE KUĆE I TRGOVAČKE OBJEKTE (ZAJEDNIČKE SMJERNICE ZA POKRETNE STUBE I STAZE) Smjernice Bostrab.EN 115 Nagib 10° 11° 12° d Sx 5.1446 + 14100 5900 H x 5. uzdužni presjek i tlocrt temelja Satni kapacitet prijenosa pokretne staze proračunava se prema formuli K B V 3600 Q= U.7046 + 2990 g i (ij) Pokretna staza s prijelaznim lukom odozgo -> s paletnom trakom 800 +1000 1370 +1570 Horizontalna pokretna traka s prenos. dužina L kapacitet prijenosa V (?) Postavljanje pokretnih staza © 2 osobe 1 m širine (¡2) Dimenzije i kapaciteti horizontalnih pokretnih staza -> © Presjek pokretne staze s gumenim trakom s paletastim trakom Tlocrt© fjf / q \ ' vi/ Shematski presjek dvosmjerne pokretne staze -> @ N a t e z n a strana Pogonska strana Pokretne ili kotrljajuće staze sredstvo su za horizontalni ili blago nagnuti prijevoz osoba. Njihova mala građevinska visina od 180 mm omogućuje da se postave i u postojeće zgrade.6713+ 3340 Sx 5.25 m 2 /osobi.6 m/s.Zo rT^č osoba/sat © Dimenzije-» © - © Pri tome znači: B = širina staze u m. DN . Prednost je pokretne staze što se uz minimalnu opasnost od nezgode mogu ponijeti dječja i invalidska kolica.POKRETNE STAZE Presjek Event. Moguć je kapacitet od 6000 . predvidjeti o d v o d v o d e © Tip A B C Poprečni presjek -> 60 600 1220 1300 © 80 100 1000 1620 1700 i Tlocrt temelja u.7046 Primjerice visina prijevoza 5 m. V = brzina kretanja u m/s. Kapacitet ovisi 0 korisnoj širini. 200 . a duge se staze mogu graditi do 250 m.12000 osoba / sat.52 m.7046 x 5 m = zaokruženo 23. u nagibu do 4° do 0.75 m/s.Vrijednosti za kotangens nagiba pokretne trake: Formula = ctg x B x visina prijevoza nagib u 0 ctgB 10° 5. Budući da je moguć bočni prilaz / izlaz. trakom dvosmjerna (gumena traka) pokretna staza 750 + 950 1370 +1570 2 x 800 + 2 x 1000 3700 + 4200 ® 1 osoba s kolicima za kupovinu 60 c n širine (80 cm) cm korisna širina S vanjska širina B izvedba duljina jedne sekcije razmak oslonaca izvedeno u ravnini nagiba = 4° 12 .7 Brojka 0. za razliku od -> © .0. 800 1420 1500 © Pokretna staza.1 6 m -10 m prema statističkom proračunu 225 m = = 300 m 40m/min 11 000 osoba/h — © Postavljanje nasuprot t — ¿ ¿ ¿ L — moguća koriš. kolica za kupovinu.1145+ 3150 © Sx 4.7046 + 12950 5450 H x 4.® . Kratkom se stazom smatra ona do 30 m.25 ispod razlomačke crte predstavlja površinu od 0. K = Faktor popunjenosti.1446 12° 4.6713 11° 5.5 . Pri projektiranju treba vrlo pažljivo ocijeniti prometno opterećenje kako bi uređaj imao optimalni kapacitet.prosječna vrijednost 0. Dvostruka pokretna staza pruža prednost jer je moguće horizontalno skretanje-» ® . svrhovito je predvidjeti niz kraćih pokretnih staza. Najveći nagib 12° = 21 %.

da se i najveći tereti za koje je dotično dizalo predviđeno (npr.63 1000 1.najmanja korisna širina između vrata dizala i nasuprotnog zida.0 m/s 6 u e n . Teretna dizala treba vidljivo odvojiti od osobnih. pri čemu ometanje ostalog prometa mora ostati u granicama neizbježnog. dječja ili invalidska kolica. . širina r mm 2400 2400 2700 2700 3000 2700 2700 3000 V ( 5 ) Okno i strojarnica 20 t^ Okno hidrauličnog dizala 55 g- Min.6 nVs 12 2x1000kg 2.60 2.SnV> 2. širina c Min. lijesova. Arhitekt će za projektiranje dizala najčešće konzultirati inženjera odgovarajuće struke.tiA t 1 z 1000 kg l. Prostor za skupljanje ispred pojedinačnog dizala: . dubina d kg = ml mm mm mm mm 400 0.50 0. Za osobna dizala u stambenim zgradama određene su sljedeće nosivosti: 400 kg (malo dizalo) 630 kg (srednje dizalo) 1000 kg (veliko dizalo) 20 Simetrično otvaranje Tlocrt okna dizala U © Vrata za prijevoz osoba s ručnom prtljagom.da oni koji ulaze ili izlaze ne smetaju jedni drugima.orrVt 10 2x630 * 1x1000 kg 1.DIZALA Osobna dizala za stambene zgrade DIN 15306 Vertikalni promet u novosagrađenim višekatnim zgradama uglavnom se obavlja dizalima. .60 0.> ® b - Prilaz u o v o m području (3) Strojarnica (?) Strojarnica skupine dizala Prostor za skupljanje ljudi ispred ulaza u dizalo mora se oblikovati i dimenzionirati tako .CrrVi 5 i i 4 0 0 .00 1800 1500 630 1. lijesovi.60 1800 2100 2. visina h mm 2000 2200 2000 2200 2600 2000 2200 2600 Svijetla širina s Svijetla dubina b 2 I «400 kg 1. namještaj) mogu unositi ili iznositi bez opasnost od ozljeda ljudi ili oštećenja zgrade odnosno dizala.5 nVs 1} 3x1000 kg Svijetla visina k Kabina Svijetla širina prilaza kabini c 2 Svijetla visina prilaza kabini f 2 Dopušteni broj osoba mm mm mm mm mm mm mm 1100 950 2200 800 800 2000 2000 5 1100 1400 2200 800 800 2000 2000 8 1100 2100 2200 800 800 200 1 0 100 200 300 400 600 700 800 13 Broj s t a n a r a u svim e t a ž a m a Potrebni kapaciteti za normalne stambene zgrade ® ) Građevinske mjere. uz to treba projektom predvidjeti mogućnost da se pri velikom prometnom opterećenju i teretna dizala mogu uključiti u promet osoba.63 1. nosila. Mjesta za skupljanje ispred više dizala u nizu: . površina mm mm m2 8 800 2000 10 10 800 2000 12 14 12 800 2000 14 15 ra o 'c Min. namještaja i invalida u kolicima . U većim višekatnim zgradama bit će svrhovito grupirati potrebna dizala u jedno prometno čvorište. dimenzije kabine i vrata 201 .0 nrt 3 U 630 kg l.00 1. dubina s s mm 3200 3200 3700 3700 3700 4208 4200 4200 Min. za upotrebu osobama s dječjim i invalidskim kolicima. mjerena u smjeru dubine kabine dizala. služe i za prijevoz bolesničkog nosila. Nosivost Brzina kretanja Min. mora biti jednaka dubini kabine. mjerena u smjeru dubine dizala.63 1.najmanja korisna površina mora biti jednaka umnošku dubine kabine i širine okna dizala.50 1800 2600 o c •C S Min.0 mb 6 1 »630 • IKlOOOkg 1. čak i ako imaju ručnu prtljagu. 1« 1000 kg l. mora biti jednaka dubini najdublje kabine.00 1. 1X1000 kg 1.najmanja korisna širina između zida s vratima dizala i nasuprotnog zida. visina gornjeg završetka a 1400 1500 1700 1400 1500 1700 2800 1400 1500 1700 2800 3700 3800 4 0 0 0 3700 3800 4 0 0 0 5000 3700 3800 4 0 0 0 5000 Vrata | Svijetla širina c 2 Svijetla visina s2 Min. dubina jame p Min.

0 | 1.631 1. dubina j a m e okna kg m/s c d p 1600 0. 5 2400 3000 2000 0.40 godina). visina gornjeg završetka okna Širina vrata okna Visina vrata okna Min. Treba ih dakle projektirati tako da i nakon 10 godina zadovolje narasle potrebe.0 11. širina strojarnice Min dubina strojarnice Min. 5 1900 2300 1 4 0 0 1 5 0 0 1700 2 8 0 0 1400 1000 ( 1 2 5 0 ) 0.5 2500 0.0 | 1. banke. Izmjene pogrešno ili suviše štedljivo projektiranih uređaja vrlo su skupe ili čak nemoguće. Dizala su strojarski uređaji s dugogodišnjom trajnošću (oko 25 .631 1. površina strojarnice Min širina strojarnice Min dubina strojarnice Min. Prosječno vrijeme čekanja (s) = vrijeme kretanja (s) broj dizala u grupi Kapacitet: unutar 5-minutnog razmaka maksimalno se mogući kapacitet (broj osoba) izračunava prema: 300 (s) x kapacitet kabine (osoba) vrijeme kretanja (s) x broj dizala u grupi L l U _ 7 ^ U r (3) Strojarnica © Zajednička strojarnica za skupinu dizala Kapacitet u postocima: .5 i f o t v o r za montažu Min. f. n/ 100 x kapacitet (osoba) kapacitet % = broj osoba u zgradi Nosivost Nominalna brzina Min širina okna Min. dubina j a m e okna kg m/s c d p 800 0. dubina okna Min. Pri projektiranju treba prometne okolnosti točno istražiti Kad postoji mogućnost grupirana dizala treba smjestiti u glavnom stubištu. 7 4400 5400 4400 5400 4800 5600 1300 2100 26 3200 5500 1300(1400) > 27 3500 5800 2800 29 6 1400 2400 1500 I 2700 1800 2300 1300 1300 (1400) 5 > 2100 21 | 26 | 33 I Broj s t a n a r a u s v i m p u n i m e t a ž a m a © 202 Potrebni kapaciteti za komforne stambene zgrade sa i bez uredskih etaža (9) Građevinske mjere dizala za bolničke krevete .63 | 1..5 1600 0. hotele itd.631 1. . » f. m7 r s h a b k e? i.6 | 2. 3800 4000 5000 4200 5200 4400 5400 800 2000 15 2500 3700 2200 1350 1400 2200 800 2000 10 18 2800 4900 2800 1100 2100 20 3200 4900 2400 1500 1400 2300 1100 2100 13 1100 2100 25 3200 5500 2800 1950 1750 2300 1100 2100 21 2800 GRP t Dubina kabine Visina kabine Širina vrata kabine Visina vrata kabine Dopušteni broi osoba r t^ (5) Okno za pojedinačno dizalo © Pregled dizala-* ® (§) .5 1800 1 7 0 0 1900 2 8 0 0 1 6 0 0 1 7 0 0 190C 2 8 0 0 1800 1900 210C 3 0 0 0 Min. visina strojarnice Širina kabine Dubina kabine Visina kabine Širina vrata kabine 0 100 200 300 400 500 600 700 800 Visina vrata kabine Dopušteni broi osoba q c. 7 > 1.6 26Q0 2600 1900 2800 | 2.6 2700 3300 | 2.0 11.0 11. Nosivost Nominalna brzina Min širina okna Min dubina okna Min.6 2400 2300 1700 2800 1400 | 2.63 | 1. m2 r s h a b k e.63 | 1. Prosječno vrijeme čekanja je vrijeme između poziva i dolaska kabine. Prometna analiza: oblici i definicije Presjek okna dizala R TI— 11 11 | |200 Vrijeme kretanja: izračunana vrijednost daje vrijeme koje je dizalu potrebno za predviđenu vrstu prometa.DIZALA Osobna dizala namijenjena pretežno za urede.6 | 2 . visina strojarnice Širina kabine q c.0 11. visina gornjeg završetka okna Širina vrata okna Visina vrata okna Min površina strojarnice Min.6 | 2 . Služe vertikalnom prijevozu osoblja i bolesnika. dizala za bolesničke krevete DIN 15 309 Zgrada i njena namjena određuju osnovni tip dizala koja će se ugraditi.x .

. u sekundama. Z Građevinske odredbe: prostorija s pogonskim uređajem mora biti dovoljno osvijetljena. hranu itd. Visina parapeta S a m o najdonja postaja Q [kg] v [m/s] KB = TB KT KH = T H TB SB ST 720 580 500 1. Formula za proračun vremena jednog radnog ciklusa glasi: h Z = 2 .25-0.63 2500 3200 . Proračun kapaciteta teretnih dizala @. 0 .4-0. 6 3 1. R a z m a k utovarnih mjesta min.0 m/s.4 u. Konstrukcija okna najčešće od čeličnih profila oslonjena u dnu okna ili obješena o strop. Visina strojarnice = 1.45 500 500 450 820 680 500 920 780 2145 600 1930 700 600 800 700 600 800 600 600 800 550 650 1020 880 850 1120 980 1120 1180 2745 800 2730 700 700 800 800 800 1000 1200 800 1000 1200 350 1120 1180 2590 800 2730 450 800 Visina gornjeg završetka okna m i n . Svestrana obloga od nezapaljivog materijala -> © ©. s 2 = konstantni faktor za jedan ciklus odlaska i povratka. t2 = vrijeme zatvaranja i otvaranja vrata. h = visina dizanja. = vrijeme za ubrzanje i usporenje kretanja. Ne prevoze osobe. v = brzina kretanja.63-1. Kapacitet F proizlazi iz vremena za jedan radni ciklus prema formuli: F = 60 vrijeme ciklusa u s © Dizalo za male terete s vertikalno kliznim vratima u razini poda © Dizalo za male terete s okretnim vratima u razini poda © 300 0. za jednokrilna vrata 6 s.63 1..vožnji/min. 1100 1570 2200 mm 1100 2200 mm 1800 1700 m/s m/s m/s m/s 1200 1300 3700 3800 1900 1300 1870 2200 1300 2200 2000 2000 1300 1300 3800 3900 1900 1500 2470 2200 1500 2200 2200 2600 1300 1600 3900 4200 1900 1500 2870 2200 1500 2200 2300 3000 1300 1600 4000 4200 2100 1800 2870 2200 1800 2200 2600 3000 1300 1800 4100 4400 1900 Građevinske mjere za teretno dizalo s pogonskim pločama- p © Presjek-» © - 203 . Na svakom stajalištu mora izvana postojati kontaktno dugme za pozivanje i odašiljanje poruka. S K H © Građevinske mjere dizala za male terete 60 . + t2) = .teretna dizala bez usporavanja kretanja ± 2 0 .8 m 2 .dizala za osobe i teret s usporavanjem kretanja ± 10-30 mm .. H = broj stajališta.00 » 2000 3070 2200 2000 2200 2900 3200 1400 1900 4200 4400 1900 TERETNA DIZALA Teretna dizala su postrojenja određena za a) transport robe. Točnost zaustavljanja: . prenose male terete.0 HO 630 m/s mm 2000 0. mora biti zaključana i mora biti tako dimenzionirana da su isključene nezgode pri održavanju. 0.4 u. b) prijevoz osoba koje rade na postrojenju. za vertikalna klizna vrata dizala za male terete oko 3 s. spise.45 700 700 1020 880 700 600 2730 700 600 800 980 800 800 800 1120 1180 2590 800 800 1000 1200 - 100 0. te strojarnica Nosivost kg Brzina kretanja Dimenzije kabine BK TK* HK Dimenzije vrata BT" HT Dimenzije okna BS TS H S G 0.0 H S K 0. Dizala za hranu u bolnicama: unutarnje stijenke okna moraju biti glatke i jednostavne za pranje. za dvokrilna vrata 10 s.3 Dizalo za male terete s parapetom i vertikalno kliznim vratima Podaci o dizalu 1 prilaz i dvostrani prilaz Prilaz oko ugla i dvostrani prilaz oko ugla Korisni teret Brzina Širina kabine = širina vrata Dubina kabine Visina kabine = visina vrata Širina vrata z a utovar oko ugla Širina okna Dubina okna Širina vrata strojarnice Visina vrata strojarnice R a z m a k utovarnih mjesta min.4 0 mm .8 m visina.) 2.. t.) B 820 680 500 400 400 500 500 600 600 800 920 780 1990 600 1930 100 0.DIZALA Tehnička TRA400 Dizala za male terete pravila za dizala Dizala za male terete: nosivost = 300 g površina poda kabine = 0.+ Bz + H (t.brzina: 0. -i ! I I I I« I Li 11 ^Strojarnica d o g r a đ e n a lijevp (O^ Teretno dizalo s dvostranim prilazom ) 1000 <— 1600 Teretno dizala s jednostranim prilazom. Bz = vrijeme utovara i istovara u sekundama.40 0.

(mogući su i drugi položaji strojarnice do udaljenosti od 5 m od okna.0 7.25 0.0 0 19 0.0 1500 2200 2200 1500 2200 ' f v r v t Y p v r r v 1650 1600 1200 3200 2150 2300 1600 3200 !'' ! 1111»111 kg 1600 2 0 0 0 2 5 0 0 0. Neposredna klipna dizala standardne proizvodnje prevoze korisni teret do 201 na visinu do najviše 17 m -> 0 .20 0. Racionalno je primjenjivati ih do 12 m visine.30 0.46 0. m/s Nosivost Brzina kretanja.0 1300 1700 2200 1300 2200 1900 1800 1400 3200 1600 0.0 1300 1900 2200 1600 0.15 0.30 0.31 0.39 r f f ^ Ä . veće udaljenosti prema zahtjevu) SB ST = = Širina = Dubina Vjsjna _ Q € 5 0 0 0 kg KB + 5 0 0 Q € 1 0 0 0 0 kg KB + 5 5 0 K T + 150 pri jednostranom prilazu K T + 100 pri dvostranom prilazu 2000 2600 2200 2200 2800 2700 (3) Vertikalni presjek okna © kg Tehnički podaci -> (JJ Nosivost 630 0.64 16. 1000 0. B T H Dimenzije kabine mm B H Dimenzije okna mm.24 Visina dizanja max m 6. B i H S U min.61 13.80 16.0 1100 1500 2200 1000 0.32 0. 100 mm od ostalih vrata.(3) a posredna klipna dizala u standardnoj izvedbi prevoze najviše 7 t na visinu do 34 m. m Dimenzije kabine mm.42 0. promjer jame za cilindar D Hidraulična dizala ispunjavaju zahtjev da se veliki tereti ekonomično prevoze na male visine. . m Dimenzije kabine mm.0. Izvedba strojarnice u krovištu nije potrebna. zglobna klizna.62 18.23 0.28 0.30 0.30 Brzina kretanja. . Postoji više varijanata hidraulike ->• © . B 2200 2200 2600 T 2300 2800 2800 H S G min 1300 1 3 0 0 1300 H S K min.0 Visina dizanja max. B 1500 1 5 0 0 1 8 0 0 2 0 0 0 2200 2700 2700 3500 2200 2200 2200 2200 1 5 0 0 1 5 0 0 18U0 2 0 0 0 2200 2200 2200 2200 2300 2800 1300 JbSU 2600 2900 ¡>¡¡00 3 6 0 0 1300 1300 3B5U 3 6 5 0 1100 2200 1650 lbUU J2UU 1300 2200 1900 2UUU S/UU 1500 2200 2150 2300 3200 Dimenzije okna mm.0 3000 0. Tolerancija pristajanja mora se bez obzira na teret svesti na ± 3 mm Svijetla visina vrata dizala veća je za 50 .0 B T H B H B T H S G min.23 0. B T H Dimenzije kabine mm B H Dimenzije okna mm. H S K min.HIDRAULIČNA DIZALA 1 1 . Vrata mogu biti: dvokrilna okretna.47 6. .'1 K K w i * 7 k N Kuka sa strane aradnie ' I I 1 •f I-' ~ ^KB . dubine jame za cilindar ZST.39 0.50 0. m/s Visina dizanja max.0 7. ¥ 1100 1500 2200 1100 2200 1500 1500 1 8 0 0 2 0 0 0 2200 2700 2700 3500 2200 2200 2200 2200 1500 1500 1800 2200 2200 2200 2000 2200 Dimenzije kabine mm TfHTf 1 1 ! 111 11 111 ' J U Dimenzije okna mm. 3 4 5 0 3 4 5 0 3 4 5 0 2800 3600 1300 3450 0. dubine dna okna SGT. Brzina je hidrauličnih dizala 0.78 13.i 7.39 0. Korisni teret Širina okna Dubina okna Dimenzije strojarnice cea.50 14.2 .0 Dimenzije kabine mm. na ručni ili automatski pogon.38 3200 0. Strojarnica se može smjestiti neovisno o oknu dizala. HSK UJi rfif u ® Tandem dvostruki 1 T 2300 2300 H S U min 1 3 0 0 HKK 34UU Potporanj dvostruki 2:1 »Dimenzije Dimenzije 204 . s jednostranim ili središnjim otvaranjem.24 0.0 0. m Dimenzije kabine mm. B T H Dimenzije kabine mm B H fi % Visina dizanja max.28 7.18 0.51 18.0 7.8 m/s.24 0.0 1500 2200 2200 -> Dimenzije @ kg Brzina kretanja m/s 1600 2 0 0 0 2500 0.(?).i "H SB 1000/ H I- TB SB ft © Korisni t e r e t [kgl t? ( 2 ) Tlocrt okna sa strojarnicom 10000 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 H V i s i n a d i z a n j a ¡m] © Dijagram za određivanje visine gornjeg završetka okna SKH. Najčešće se postavlja središnji teleskopski stup -> © Treba samo izbušiti rupu za hidrauliku. L J -> Dimenzije Nosivost kg Brzina kretanja m/s iL UAJ 1 iI L>i_! II I t? ( 7 ) Tandem jednostruki Nosivost ¡i ' " ' i i Potporanj jednostrani © 630 0.21 0. što omogućuje da se teret unosi u kabinu dizala sasvim vodoravno.18 0.

Nosivost 400 .kutni oblik kabine Ograda u području prometa 1. Različiti sustavi pogona i nominalne brzine kretanja ovise o visini zgrade i očekivanoj udobnosti. Kao materijal dolazi u obzir staklo s čelikom . 5 .DIZALA PANORAMSKA OSTAKLJENA DIZALA Primjeri oblika kabine -» 0 .© . Visina dizanja ^ 35 m. visoko polirano.> © .63. Nominalne brzine i pogon: 0. okrugla.brušeno.1500 kg.4. unutarnja dizala u robnim kućama ili u predvorju velikih hotela.oblik . Oblici kabine: uglata. 0. Panoramska dizala u donjem području brzine omogućuju mirnu ugodnu vožnju bez trzaja.25 -1. najviše 10 stajališta. polukružna U . Panoramska dizala vrlo su privlačna. mjed i bronca. Osoba u dizalu uživa promatrajući ulični prostor koji može obuhvatiti pogledom ili u robnoj kući gledajući na izložbene i prodajne etaže.© Schindlerov sustav.0 m/s hidraulika. 0.1.70 KD Polukružni oblik U ® Kružni oblik Ograda o o T í (5) Okrugla kabina t " © Oblik slova U V (9) Skupina panoramskih ostakljenih dizala (?) Presjek hidrauličnog dizala-> © fi* Presjek dizala s užetom (10) Dizalo unutar zgrade -> ® © Panoramsko dizalo -> @ 205 .20 osoba. To vrijedi za vanjska dizala na fasadama raskošno oblikovanih poslovnih zgrada. Za panoramska dizala najvažnije je da kabina omogućuje dobar vizualni dojam.0 m/s izmjenična struja. 8 -kutni oblik kabine 6. Moguće je grupirati dizala -» ® .

25 m.osobno vozilo | s OKFZ bočnog sigurnosnog pojasa (SsKFZ) mjeri se od ruba prometnog profila u stranu. bolje je 4. Za VZul Š 50 km/sat je SsKFZ = 0.bicikl visok 2.50 0.25 s SKFZi 8 ¿»SR ! BiciklističkaiBočni razdjelni Kolnik KFZ I | KFZ = (19) Dimenzije slobodnog/prometnog profila za motorna vozila 206 .25 m.25 4. Köln.75 m za svakog pješaka u poprečnom presjeku i visok 2. Visina slobodnog profila za motorni promet iznosi 4. Ta širina ovisi o dopuštenoj maksimalnoj brzini VZul.25 -H-i- ® ® T v n v TV/OV Prometni profil za promet motornih vozila sastoji se od prostora što ga zauzima predviđeno vozilo . Širina Ss =bočni sigurnosni prostor So .00 m za svaki vozni trak i KV/KV slobodni prostor prometni profil Osnovne mjere slobodnih i prometnih profila pri određenim slučajevima mimoilaženja s nesmanjenom i smanjenom brzinom A .und Verkehrswesen.komercijalno vozilo O V .70 m kako bi se omogućila OV/B obnova kolnika.v ® .75 0.50 POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (< 40 km/h) ® OV/B bo ool 2. zatim od bočnih i gornjega zaštitnog -3.teretno vozilo KV . Za pješačke i biciklističke staze slobodna visina iznosi 2.POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (50 km/h) Informacije: Forschungsgesellschaft für Strassen .20 m . Visina mu iznosi 4.20 m 14.00 m).50 m.C j ) Prometni profil za biciklistički promet širok je po 1.125 J 0. rigola i stabiliziranih bankina.autobus B .» s .25 m (1.50 m. dodatke za protusmjerni promet i dijelova prostora iznad rubnih traOV/OV kova.gornji sigurnosni prostor F = pješaci = granica slobodnog profila — = = granica prometnog profila biciklisti motorna vozila KV/OV T V .75 m .60 profila. Za ceste sa VZul ^ 70 km/sat je SsKFZ ^ 1. Konrad Adenauer-str 13 —> Q P KV/KV (6) KV/OV 3. 437 i dalje. Širina sigurnosnog pojasa za biciklistički promet iznosi 0. Prometni profil za pješački promet širok je po 0.

7 5 4 2 . 0 0 3 .75 m. 0 0 . prostore gdje se doprema roba za privređivanje.50 -3. zaklonjene i zaštitne površine.00 ^ 2. o o j .3 .3 . Pri oblikovanju treba s obzirom na namjenu i djelovanje uskladiti sljedeće elemente: pješačke i biciklističke staze koje prate kolnik.50 25 3.00 75 c2pr : 2.3.00^^2. .00 Sj'2.> [ . 2 5 c4mpr 0 3 . 2 5 2.00> 75 f2p ..00 10. 0 0 } v 2 .75 1.25 -7f2. Dijelovi poprečnog profila s obje strane kolnika utječu na funkcionalno i vizualno oblikovanje prostora.. Konrad Adenauer-str 13—» Q P Da bi se u projektu. raznolikim hortikulturnim elementima: oblikovanje uličnoga prostora mora pomoći snalaženju u ulici i u samom gradu.00 -ŽL 2 . . 7 5 1. 0 0 •}(• 3.^ 2 .0 . propisani su tipski poprečni profili od kojih ne treba bez razloga odstupati.0 0 ..3 . Köln.^ 2 .2.2."a-f grupa profila s osnovnom širinom voznog traka 3. 1.0 d4mpr 2.00 . Tipski profili za ceste bez izgradnje su 0.und Verkehrswesen.25 5. 2 5 3. 2 5 -J. T i p s k i p o p r e č n i profili c e s t a u z k o j e s e g r a d e o b j e k t i 207 .2 5 ^ 2 .00jsj'2.3 . To se postiže jasnim diferenciranim dimenzijama.f 3."m" izgrađen razdjelni trak.. . 0 0 f ..25 • 75 B 3. 0 0 >'-2.75 c2pr ..50 (RQ9)e2 <RQ7.00f75 3. 0 0 f .00 ( R Q 10) d 2 izgradnje T i p s k i p o p r e č n i profili ( R Q ) c e s t a u z k o j e n e m a Parkiranje ( P ) 18. 2 5 ^ 3 .25 ^3.00 1. odmjerenim odnosom širine i visine prostora ulice. 0 0 J ^ . kod "a 6 ms" znači: . . 0 o | .75 .00f7. usklađenim rasporedom pojedinih dijelova poprečnog profila.SOf1 50 17."r" biciklistička staza unutar profila.25 • 3.501. 208.00 -K 4 ^ 1.. 0 0 j s f 2 ."s" utvrđena bankina.0025 ( R Q 12) b 2 © 3.00 ] f . Područja primjene tipskih profila -» s.5025 3 .3.7 1 ..00.00 7.. izgradnji i uporabi cesta postigla jedinstvenost.75 251. površine za zadržavanje i sjedenje."6" broj voznih trakova za oba smjera vožnje ® s. 208.2 .75 3.00 2.00 9.50 12.Oo[.001 75 > . pogone i trgovine. površine za mirujući promet.00 - 5.75 Treba nastojati da je izgled prostora trase prepoznatljiv.00 75 2 .75 d4pr . 2 5 -?<.00f^2.OOf 1.3. 2 5 ^ 3 . ^ 3.75 .00f^2. 0 0 <-Jf2.00f 75 3.\ . 2 5 75 3.75 c4pr -7f2. 0 0 ^ 1 .2.25 - ?1*4 L > r >.75 ^ 25 2.50f2. 5 0 ^ ' 2 ."p" proširenja ili trak za parkiranje na rubu kolnika.3 .50 75 3. ^ 3 .Informacije: Forscungsgesellschaft für Strassen . .501.3 . za ulice s izgradnjom -» 0 Tako npr.25-7f2.5) I 2.

Mot. voz. voz. voz. voz. Mot. ograničen promet linijskih autobusa Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima Pri jakom prometu teretnih vozila Pri jakom prometu teretnih vozila (2 b4ms c4m d4 c4m d4 d2 e2 d2 e2 c4mpr Pri malom prometu teretnih vozila Poseban slučaj c4mpr pri prisilnim uvjetima Poseban slučaj d4mpr pri prisilnim uvjetima d4mpr c4pr d4pr c2pr Pri malom prometu teretnih vozila Pri jakom prometu teretnih vozila d2pr c2pr d2pr Ograničen promet linijskih utobusa (2p Vrsta prometa 5 Mot. Mot. voz. Opći Opći Opći Opći Opći Opći Mot. voz.tehničko dimenzioniranje nije potrebno V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 50 km/h V = 70 km/h V = 50 km/h V = 60 km/h V = 50 km/h V = 60 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h Pri malom prometu teretnih vozila. voz. Mot. Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći - CESTE Dopuštena brzina v Čvorišta Projektna brzina V8 [km/h] 7 8 120 100 120 100 120 100 100 100 100 100 100 100 90 90 90 90 90 (80) zui [km/h] 6 Više razina Više razina Više razina Jedna (više) razina Jedna (više) razina Više razina Više razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Više razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina 1 3 v= 90 km/h V = 110 km/h V = 90 km/h V = 100 km/h V = 70 km/h V = 90 km/h v = 70 km/h V = 80 km/h v = 70 km/h V = 90 km/h V = 70 km/h V = 90 km/h v = 70 km/h V = 80 km/h V = 70 km/h V = 80 km/h v = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 50 km/h V = 70 km/h V V V V = = = = 50 km/h 70 km/h 50 km/h 60 km/h - A I £ 2200 a 1800 s 1700 s 900 s 1300 £ 900 = 4100 a 3400 = 2600 = 2200 S 2300 S 2100 - a 100(120) a - 100 - a 100(80) A II S 1700 S 1400 s 1600 a a a a 100 100 100 100 90 80 90 90 90 90 a 900 S 1700 S 900 100 100 100 100 (100) 80 80 80 80 a a a a 1300 900 1000 700 a 100 a 80(100) a 2600 a 2100 (90) 80 80 70 80 70 80 70 80 70 60 80 70 60 80 70 60 80 70 60 70 60 A III A IV a 1800 a 1700 a 900 a 1600 a 900 a 1300 a 700 a 800 a 700 a 1400 a 1000 a 900 a 700 a 300 to to a 2300 a 80 a a a a a a a 100 100 100 100 100 100 100 V = 40 km/h V = 60 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h o o o o HA HA a 80 a 80 a 70 a a a 70 70 70 os 80 70 80 70 70 70 70 70 (60) (60) 60 60 60 60 60 60 (70) (60) (70) (60) (70) (60) (70) (60) (60) (60) 50 50 50 50 50 50 50 50 50 (40) (40) (40) (40) (40) (50) (50) (50) 50 50 B II a 2600 a 2100 a 2500 a 2100 a 2500 a 2100 Bili a 1800 a 1400 a 1000 a 900 a 700 a 1400 S 1000 a 2200 & a 60 a 60 a a a a a a a a a a 60 50 50 50 50 50 50 50 50 50 BIV a a 900 700 2100 a a 2000 a 1900 c m a 1800 a 1700 S 1500 CIV a a a 1000 1000 600 (60) (60) Područja primjene i tipski presjeci -» s. Mot. voz. voz. Mot. voz. Mot. Mot. Mot. voz. 207 208 . voz. Mot. Opći Opći Opći Mot. voz. ograničen promet linijskih autobusa Pri malom prometu teretnih vozila. voz. voz.Područje primjene Kategorija ceste Prometno opterećenje (vozila/sat) 2 S 3800 a 2800 S 2400 S 1800 V = 90 km/h V = 110 km/h Posebni kriteriji primjene Tip ceste Tipski poprečni profil 4 a6ms a4ms Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima b4ms b2s Pri malom prometu teretnih vozila b2 b6ms b4ms Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima c4m b2s Pri malom prometu teretnih vozila Pri poljoprivrednom prometu > 10 vozila/sat b2 b2s b2 Pri malom prometu teretnih vozila d2 c4m Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima Pri poljoprivrednom prometu > 20 vozila/sat Pri jakom prometu teretnih vozila Pri malom prometu teretnih vozila d4 b2s b2 d2 e2 Pri jakom prometu teretnih vozila d2 e2 Prometno . Mot. Mot.

petljama zahtijeva relativno velike > površir •2= Prometna cesta y r © Trokraka čvorišta / raskrižja . Razlikuje se: trokrako čvorište (jedna cesta se priključuje na drugu-> 0 . mjereno od vanjskog ruba kolnika. Pogodno za spori promet kao npr. Ograničenja izgradnje postoje do 40 m od ruba kolnika s. 213. autoceste. U drugim zemljama (Engleska) daje im se prednost jer smanjuju opasnost od teških nesreća. samo za spori promet 209 . Razmaknuto raskrižje osigurava više prostora.. Promjer kružnog toka ovisi o odgovarajućoj dužini retencije vozila koja je potrebna prometnom opterećenju.CESTE fit DD Raskrižja u obliku kružnog toka ® u Njemačkoj se rijetko grade.više razina (H) kao ® • kao ® Interzonalna ulica"S ^3) Suženje kolnika Kružni tok s pješačkim stazama © Smaknuto cestovno križanje. u stambenim četvrtima {©. bolju preglednost i prikladan završetak ulice. Daljnja prednost: ne treba svjetlosna signalizacija.@ i četverokrako čvorište (dvije ceste se sijeku) 0 ® ..i R li R min P r e m a tipu cesete © Raskrižja u jednoj razini (6) kao ® (j) _>kao0 ® kao © Povezivanje petljama zahtijeva relativno velike površine Povezivanje . Sabirna i prometna ulica = t a ' Za ceste saveznog značenja zabranjena je izgradnja na udaljenosti do 20 m. 0 r r u i 0 Trokraka čvorišta u jednoj razini © -•kao čvorišta na trasi dvotračnih ulica najčešće su u jednoj razini (sa svjetlosnom signalizacijom ili bez nje). (S) Uklkjučivanje u sabirnu ulicu ® S dodatnim trakom za lijeve skretače M Interzonalna ili sabirna ulica Normalno križanje (kod 1 I yulica nižeg reda) J lnterzonalna~Ñ¡ \ j sabirna ulica V Vi Os ceste Smjer kretanja Pješački prijelazi JednosmjernaN . niža je jačina buke i potrošnja energije.

D o d a t n o s e p r e d v i đ a širina 0 . a 2 .t r e b a projektirati razn o v r s n o i z a n i m l j i v o .50 (1.255' 6 (12)8 2.50 zaštitni p o j a s p r e m a k o l n i k u ) .b u d u ć i d a s l u ž e i z a d j e č j e igre . II KS I P 1 w 1 e1 Il I E G W FH P KM KS KR F R Kfz P/G = = = = = = = = = = = = (2)' (4 na < 250 m f (8 na < 30 m) 2. Č e s t o j e s v r h o v i t o d a s u i šire.755» (S0. U blizini š k o l a .00 do 4.60 |1.60 0. 0 m ) . 9 0 1. t r e b a n a s t o j a t i d a s u š i r o k e najmanje 3 m ® -(7). zavoja Parkirna mjesta Gredica s biljem Površina za posebne namjene s kamenim pločama Površine za pješački i biciklistički promet Primjeri oblikovanja uličnog prostora s bočnom izgradnjom 210 .5% .60) S0.50 (2.50) (7^ Stambeni prilaz bez prometa vozila Napomene ') manja odstupanja od mjera za širine mogu se pojaviti zbog dimenzija ploča 2 > Smm = 0.7551 (S0.50) (4 na < 250 m f (8 na < 30 m f 30 10 2. Ž0.p.75 5 1 (Š0.50) (1. Z a j e d n i č k e s t a z e z a p j e š a k e i R 6) F ).e .00) l bicikliste š i r o k e s u 2 .755' © (§0. kanal fekal. 7 0 0 .50)' ji_£0.50 struja plin voda topiovod telefonski kabel kanal mješov. 7 0 0 . O d a t m o s f e r s k i h u t j e c a j a t r e b a ih zaštititi d r v e ć e m .0 m a k o s u j e d n o t r a č n e . 5 0 m Š0.25 5 1 ( 1 .50 m 5 ) ostali dodaci na širinu kontinuirani drvoredi zahtijevaju zeleni pojas širine min. kanalizac.50 m n a j m a n j a širina z a k r e t a n j e i 0 . © Pješačka staza koja prati ulicu Biciklističke s t a z e d u ž u l i c e m o r a j u biti š i r o k e n a j m a n j e 1. r e k r e a c i j s k i h g r a đ e v i n a itd. zeleni pojas © ©-® > I 1 Izgradnja s kolnim = 0.50 (8) Osnovne širine opskrbnih i odvodnih instalacija i njihov razmještaj u uličnom prostoru F 2. P j e š a č k e s t a z e po m o g u ć n o s t i n e s m i j u biti u ž e o d 2 m ( o d t o g a 1. kanalizac.2.50 0 .50) > 1 41 6 (12)8 Samostalno vođena pješačka staza Kolnik -6-8m-¿3.75 0.00 1 1 1 j I I 1 El G1W1 P 1 FHI ¡ .5% (odvodnja) 3 > duljina stambenih prilaza bez prometa vozila za 1 do 2 etaže 80 m 3 etaže 60 m 4 i više etaže 50 m 4 > kod razdjelne kanalizacije 4.50Í'12 + 6. 5 0 m ( n a j m a n j e ^ . „„ Ï ' 1 2 0 ¡¡ // i//KF (5) Biciklistička staza koja prati ulicu 1 . zavoja H w = polumjer konkavnog vert. 6 0 ) = 1.00} ¿?0.20|l. pješaci biciklisti motorna vozila parkirni odn.5% 1 — r I \! \ 0. t r g o v a č k i h c e n t a r a . 2. ark a d a m a i i z n i m n o z a š t i t n i m n a t k r i v a n j e m .75 -Is^^ MdvP S0. KM I P ÍWI'GIEÍ Ü i l R F Š0.50 Samostalno vođena biciklistička staza 6 (12)8 (1. 2 0 6 Kao odgovarajuća vrsta ceste 2. kanalizacije kanal oborin.éO'l' (2)' (4 na < 250 m f (8 na < 30 m f 2.755' J ^ s o l (Ž0.20. 2.50) KR >1 .75s' ( ž 0.500 Biciklistička ulica 0. 7 0 0 .Poprečni profili1' (vrijednosti u zagradi su minimalne mjere u postojećim izgrađenim područjima) .2551 m—jfô.25 ^ ^ Vrijednosti projektnih elemenata S max [%] 2> Svjetla visina min [m] CESTE -> tu P o v r š i n e za p j e š a č k i i biciklistički p r o m e t P j e š a č k e p o v r š i n e .50) 3.755' ( S 0.90l I I 1 F © Zajednička pješačka i biciklistička staza 0.» s. 0 m ( i z n i m n o 1 .50f (2.50 m 6 > dvosmjerni promet samo u iznimnim slučajevima polumjer zaobljenja u područjima čvorišta u iznimnim slučajevima Kratice: F R R1 s = = = = pješaci biciklisti polumjer zavoja uzdužni nagib Hk = polumjer konveksnog vert. 7 5 m z a š t i t n o g p o j a s a p r e m a k o l n i k u . 6 0 m ) a k o s u d v o t r a č n e .

Ukupna organizacija treba biti što jasnija i jednostavnija za orijentaciju.5 po učeničkom mjestu 0. stranci 0. pa razmak treba biti 1. na kolodvorima.60 Biciklistički parkirni prostor s osloncima ^d) Preklapanje bicikala Preklapanje prednjeg kotača sa središnjim prolazom 211 .3 po radnom mjestu 1 na 25 m 2 prodajnog prostora 1 na 80 m 2 prodajnog prostora 1 na 35 m 2 prodajnog prostora 0.60 m.60 m.90-2. 1. I I Prostrano ostavljanje bicikala f ^ gfo 1. šport.3 po mjestu za sjedenje 0.50 1 U slučaju da se u istoj zgradi javlja više korisnika treba odgovarajuće veličine zbrojiti © Raspored smaknut po visini. postoji opasnost od ozljeda. kupalištima i pri trgovačkim centrima.35 m.© . smicanje po visini problematično je zbog mogućnosti oštećenja Najpovoljniji broj mjesta proizlazi iz orijentacijskih podataka i građevinskih propisa -> Držač bicikla mora pružiti siguran oslonac i kad je bicikl natovaren. zatvorena plivališta Prostori za značajne skupove Ostali prostori za skupove Mjesni ugostiteljski objekti Vrtne pivnice 1 na 30 m 2 ukupne st. Treba predvidjeti prečku za dječje bicikle. Pri tome treba uzeti u obzir košare i sjedalice za djecu.80 m -> © . pod kutom (li) Orijentacijske veličine za određivanje potebnog broja biciklističkih parkirnih mjesta (ftfo | Oslonac (ftfo (gjg) ' 2 .7 po učeničkom mjestu 0.60 1.50 1 .BICIKLISTIČKI PROMET Osnovne mjere bicikla -> ® . površine 1 na 200 m? ukup.2 po istovrem. Pri dvostrukom redanju bicikala moguća je ušteda prostora preklapanjem prednjih kotača. Zbog toga su naročito pogodni oslonci za okvir © .75 1.80 1 1. površine 1 po krevetu 0. 1. tandem do 2.60 1. paralelno © R a s p o r e d smaknut po visini. st. 60 © Osnovne mjere za bicikle (?) Bicikl s košarom / dječjim sjedalom 1. Prikolice za bicikle (s rudom) duge su oko 1.60 1.00 m.20 . S © Osnovne mjere za paralelno ostavljanje bicikala (S) Raspored na istoj visini. Oslonci za bicikle bez mogućnosti zaključavanja dolaze u obzir samo u unutarnjim prostorima koji su dostupni malom broju ovlaštenih.80 I i ' 2. Treba postojati mogućnost da se zaključa samo jednim lokotom na sponi koja obuhvaća oslonac te okvir i prednji kotač bicikla. Suprotno tome.60 1. Nadzor nad parkiranim biciklima potreban je tamo gdje se održavaju velike priredbe.00 r 1. prisut. tako da se može lako pronaći.90-2.90-2. Duljina ležećih bicikala do 2.20 m ® Širina prilaznog puta 1.prema potrebi.© .90 Treba nastojati da prostor gdje se ostavljaju bicikli bude dovoljno pristupačan i velik-» (3) Ako je preuzak.20 1.20 1.50 . Za zadržavanje tijekom više sati treba predvidjeti natkrivanje i rasvjetu. 0.70-1. 1.75-80.50 . Dječji bicikli su manji.50-1.00 1.5 po mjestu u garderobi 1 na 20 mjesta za posjetitelje 1 na 7 mjesta za posjetitelje 1 na 7 mjesta za sjedenje 1 na 2 mjesta za sjedenje 1.75 3.00 I— 1.00 1 1. Parkirna površina za bicikle može se osigurati i prenamjenom parkirališta za motorna vozila.00 1 . Oslonac za okvir koristi se s obje strane. Treba predvidjeti poprečne staze.80 1.50 1. Dodatne parkirne površine za prikolice i specijalne bicikle .90-2. prljanja i oštećenja prilikom zaključavanja.7 po mjestu za sjedenje 1 na 40 m 2 neto površ. da mu se jednostavno prilazi i da je osiguran nadzor. Postoje i specijalni bicikli za invalide i prijevoz tereta. ostavljanja i izvlačenja bicikla. 1. široke 1.80 : I—= 1—1 1. pod kutom Stanovi Posjetitelji privatnih stanova Studentski domovi Opće obrazovne škole Osnovne škole Zgrade s predavaonicama Knjižnice Fakultetske menze Radna mjesta Prodavaonice robe svakodnevne potrošnje Trgovački centri Trgovine za periodičke potrebe Uredi.50 1 — — — l . stavljanja prtljage.75-80. čitaon. liječničke ordinacije Sportski tereni. I 1.00 ' ' 1. ' 75 (3) 45 75 ' 35 40 35 40 35 Suženo postavljanje bicikala I .80 5. dvorane. Parkirni prostor treba biti u blizini odredišta.

obloga prirodnim ili umjetnim kamenom.50 m.3 etaže. najmanje 1. .00-2.50 m.5% Zaštitni trak.biciklistička staza .20 m za duljinu do 25 m.50 m za duljinu do 10 m.> @ 1. Tlocrtna površina 4x4 m. Skladište bicikla može imati 1 . crvene Asfalt.10 1.80 m za 15 m te 2. Za etažne stalke širina je najmanje 2.okvir od cijevi (9) Natkriveni stalci za bicikle (11) Biciklistička staza sa zelenim pojasom na strani prema kolniku Dobro rješenje. —{Jj Trakasti temelj (6) Nadstrešnica. Na svakih 15 m dolazi jedan poprečni prolaz.40 m.2. visina iznad terena 5 m .00 m. tamno sivo Kosi položaj © S držačem okvira © Biciklistička staza. Skladište bicikala 212 .pješačka staza 2. dvostruki stalak (8) ' Trakasti temelj Nadstrešnica .50 m. a preporučuje se 2.60 .BICIKLISTIČKI PROMET -> Q P Pri običnoj vožnji u jednom smjeru biciklistička staza treba biti široka 1. 1. Većoj duljini stalka odgovara veća širina prilaza: širina 1.50 Pješačka staza Biciklistička staza '50 i . Ako se očekuju biciklisti s prikolicom.2.60 m i visine biciklista -> (5) te potrebnih manevarskih prostora koji odgovaraju različitim okolnostima. crven Kolnik .25 . Osnovne mjere prometnog profila za biciklista mogu se sastaviti od osnovne širine 0.60 m. Pretjecanje i mimoilaženje smanjenom brzinom traži širinu 1.00 .10 Lučni krov. potrebna je širina 2.90 2.50 2.00 m.70 — 1. « S f c ^ . sa 15 do 42 bicikla.2. Prilazne staze između stalaka za bicikle treba projektirati dovoljno široko.00 - S 1. lučni krov (7) 2.50 Dvostruko postavljanje i 1 0. a bolje da je 1.10 60 •t—H 60 35 35 (2) Jedan kraj drugog smaknuto 3.50 30 _ 2.50 1. crvena • Betonske ploče. Betonska kocka.

2 .50 . 5 0 0 ^ 5 0 3.50 1.00 a 0.5% 2.75 3.1. Zona zabrane je pojas do 40 m od vanjskoga kolničkog ruba.50 (3) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29.00 (4.50 | 3.5Q Autoceste su namijenjene brzom prometu motornih vozila.00 m) © Poludjetelina ^j) Paralelne rampe J Signalizacijski portal iznad kolnika 213 .50 0. Lokacija signalizacijskog okvira kod priključaka treba biti 1000 m ispred točke na koju se odnosi. a uz to i najvišega kapaciteta.50) a 6 ms 2. (9) Vjetrenjača Zabrana građenja / ograničenje građenja Priključci na autoceste (četverokraki) 5. Građevine uz autocestu mogu negativno utjecati na odvijanje prometa (smanjena preglednost.75 3.50 i 3.00 29.00 0. 2 .75 0. jedan zaustavni trak-»(T) - (DAutoceste se međusobno povezuju čvorištima izvan razine (trokraka čvorišta četverokraka (7) .75 1.00 37.50 2. Pri projektiranju i građenju najveća je briga kako zaštititi okoliš.50 2. odvlačenje pažnje). su 1.75 é 3. osim iznimno.75 0.50 2. 5 0 3.50 3.50.00 4. a kod autocestovnih čvorišta 2000 m.75 3. .AUTOCESTE Informacije: Rheinisches StraBenbauamt. pa su zakonom propisane zone zabrane i zone ograničenja izgradnje.putokaz -» (12). Kolnik sadrži dva vozna traka ili više i.75 0. Prometna signalizacija . Neposredno uzduž autoceste ne dopušta se izgradnja objekata.75 | 3.50 3.00 m) (1.50 .1.00 3.50 (T) Tipski poprečni profil za 6-tračne autoceste (RQ 37.00 3. 5 0 0 .50 26. (1.50 1.50.50 3.5% 0 1.(9)) i opremljena priključnim čvorištima -> (2) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29.50 I 4.50 0.50.75) m | 1.00 .5%.50 1. RQ 26) a 4 ms 2.50 0. 2. Oba kolnika za protusmjerni promet odvojena su razdjelnim pojasom. a zona ograničenja izgradnje pojas 40 -100 m od ruba ->® (?) Truba © Trokut © Račva A u t o c e s t o v n o čvorište (četverokrako) Zona zabrane građenja 40 > m Zona ograničenja građenja ( 7 ) Djetelina ( 8 ) M a l t e š k i križ . RQ 26) b 4 ms Autocestovno čvorište (trokrako) Autoceste su najsigurnije ceste.75 | 3. Euskirchen —> CP 11.

a unutar uličnoga profila 5 m. Sustavne razlike: tramvaj prometuje isključivo prema vizualnim informacijama i sudjeluje u uličnom prometu (podliježe StVO).5" -TD.3 2. Dimenzije vozila: duljine vozila od 15 m do 40 m. Uzdužni nagib: najviše 25%o. gradska željeznica koristi izgrađene podzemne i / ili nadzemne kolosijeke s vlastitim sigurnosnim uređajima.40.05 a) N a otvorenoj pruzi ±0.65 0. BOStrab dopušta da peron bude širok najmanje 1. bolje 3.15 0.20 m proizašla je iz lokalnih okolnosti i treba se kod novogradnje izbjegavati).00 0 20 h"' + 5 .20 prometnom " I -T5iOQ prostoru j a v n e ceste N a j v e ć a visina U v o z i l a ( b e z trole) P r e k o 5 0 .65 m (djelomično još prisutna mjera od 2.151 RJ ® J l P _ B = 4.d_B = 4.05 2.00 m. Postaje: širina perona treba biti najmanje 3.65 0.30.15 m).3 3.00 (SO) 0. ali min.50 S i|B/2 B/2« Stupovi u s r e d i n i L - M •>< Tip C !£L 10. ali min. i Stupovi u sredini 3. 3 0 IT1 Kolnik j a v n e c e s t e (3.50 r r 2.50 Tip C ^ 0. na trasama koje nisu bezuvjetno u vezi s ulicama (željeznički kolosijeci u ulici ili posebno).0brn 0. B e z stupova 0.40. Širina kolosijeka:: normalni kolosijek 1.30.50. može se nalaziti u cestovnom kolniku.65 0.65 0.50 SI 0.30 2. 0 0 ^ Donji rub napojnog voda u prometnom prostoru j a v n e ceste Gornji rub 2 .65 Tip C 7.50.435 m.65 IFII 0.50 0. a ne sudjeluje u uličnom prometu. 2 0 i z n a d perona P r e k o 5 0 .30 0.15 S a svjetlosnim signalima z a prijelaz preko kolosijeka 214 .60 0. nadvišenost pri normalnom kolosijeku najviše 165 mm.70 m '•'i Stupovi s a s t r a n e j o t j = 400'J ( 5 ) ->(3) Postaje obostrano © 0.15 ® -» ( 3 ) Postaje s jedne strane U iznimnim iznim slučajevima 3 0 m G r a n i č n e linije s l o b o d n i h p r o f i l a k o l nika i tramvaja f l l M I I.50 m ako se nalazi unutar uličnog profila. duljina perona = duljina vlaka + 5 m za netočno kočenje.65 6.05 3. Visina vagona najviše 3. širina dvostranih perona treba biti najmanje 5. podzemna željeznica prometuje samo na posebnim kolosijecima s križanjima izvan razine. Širina vagona: 2.50 Tip B 2. .3 2.05 3.50 Tip B 2. iznimno 0 . 2 0 iznad perona Pravna podloga: Zakon o prijevozu osoba.65 0.40 m. pri metarskom 120 mm. kod priključaka i okretnica najmanje 25 m.50 * — M/ ¡B/2 B / 2 1 1 H i ^ r J ¡ C . 8 0 s p u š t e n e trole N a j v e ć a visina vozila 2 .20m Najniži položaj napojnog voda u prolazu ispod objekata S t u p o v i U srëdinî " ' *"L 2.20 m.5 m. 2 .50 Polumjeri zavoja: po mogućnosti iznad 180 m. 2 .30 2.U ÜL TT" 12.65 0.50 0.40.50 u.5 JH m Stupovi s a s t r a n e (iš) N o r m i r a n e širine z a z a s e b n i trup ž e l j e z n i č k o g kolosijeka u sabirnim u l i c a m a Tip A 0.00m 0. BOStrab.15 0. t «sj.500.) - ® a) N a otvorenoj pruzi ±0.50 m. 2 0 iznad p e r o n a R a z m a k d o fiksnih o b j e k a t a (stubišta itd. ih ' ' r ' AN. Po mogućnosti treba ispred kružnog luka predvidjeti prelaznicu koja se poklapa s rampom nadvišenja (tada je najveći nagib 1:6 • V).65 0.5 2. iznimno do 40%o. Donji rub n a p o j n o g v o d a u pro-1 G r a n i č n a linija m e t n o m prostoru j a v n e c e s t e \ razmaka Kontura slobodnog profila kolnika + 4. duljina vlaka najviše 75 m. ali bi to u interesu putnika trebalo izbjegavati (u uskim prostorima širina od 2 m trebala bi biti donja granica jednostranih perona). 0 ° Donji rub napojnog v o d a u GRADSKA ŽELJEZNICA tU + 4.65 C. Osovinski razmak kolosijeka: najmanje 2.00(s0) © Mjere u m b) N a p o s t a j a m a i uličnim zaštitnim otocima M i n i m a l n i r a z m a c i a k o s u kolosijeci n a p o s e b n o m trupu unutar p r o m e t n o g prostora javne ceste Tip A 0. Minimalna slobodna visina 4.55 J G r a n i č n a linija vozila 50 m 1 1 Stupovi s a s t r a n e L i.65 0. Sigurnosni pojas: širina 0.uuu»»ujuy/lrB- 2.30 2.30 2.10 m zbog potrebnog proširenja u zavojima srednjih polumjera. Ako se predviđaju čekaonice.60 odnosno 2.65 0.50 m. ' © Pješački prijelaz preko kolosijeka b e z regulacije svjetlosnim signalom m rri\ I I Ud 1 1 F • • 1 ¡ I ^ 1• • •• •• .15 0. metarski kolosijek 1.05 b) N a p o s t a j a m a i uličnim zaštitnim otocima Minimalni r a z m a c i a k o su kolosjeci u kolniku j a v n e ceste R a d n i prostor trole G r a n i č n a kontura vozila G r a n i č n a linija r a z m a k a z a fiksne ili p o k r e t n e objekte (i u odnosu na graničnu liniju r a z m a k a drugih tračničkih vozila) O g r a n i č e n j e z a niše i sigurnosne prostor|Q) ¿A j t ± 0 . Poprečni nagib: najviše 1:10.50 I ili n Bez stupova 0.TRAMVAJ R a d n i prostor trole G r a n i č n a kontura vozila G r a n i č n a linija r a z m a k a z a fiksne ili pokretne o b j e k t e • (i u o d n o s u n a graničnu liniju r a z m a k a drugih tračni čkih vozila) O g r a n i č e n j e z a niše i sigurnosne prostore (SO) ±0. Širina slobodnog profila = širina vagona + dodatak zbog prolaza kroz zavoj + dodatak zbog nadvišenja i ljuljanja (najmanje 2x0.40.05 3.95 m.85 m od granične crte vozila na strani gdje su vrata. Razmak između rubnjaka i vagona: uobičajeno 0.30 do 2.

kolosijeci i si. Presjek (3) 4 . II. reda trebale bi biti bez prilaza i izgradnje uz rub. stambena ulica sa = 2 vozna traka. uzevši u obzir sve čimbenike koji su u međusobnoj vezi. reda s prilazima.© .tračne ulice 3 reda ci — _L«*d— (5) Parkirati na jednoj strani Parkiranje obostrano Mogućnosti parkiranja u "parkirnim džepovima" između zgrada 215 .4 vozna traka. Razlikuje se: i.» s. 216 © . s prostornog gledišta.H. Velike parkirne površine predlažu se uz stambene ulice © + © a mogući su i parkirni "džepovi" između stambenih zgrada -» © . smatrati dijelom urbanizacije. Za ulice IV. autoceste) sa = 4 vozna traka. glavne prometnice s kolosijekom ili bez njega -> © . III.) treba projektirati na osnovi kibernetičkih spoznaja. povezujući promet (gradske željeznice. prometne ulice sa 2 . parkirne površine pokraj ili unutar profila ulice -» @ + @. odnosno vođena na vlastitom kolosijek -» © . tj. trgovima i slobodnim površinama mogućnost je raznolikosti oblikovanja vrlo velika -» C D Ulicu treba. Seredzunu . Zollneru Prometne površine (ulice. Šinska vozila za javni lokalni promet moraju biti isključena iz profila ulice. Ulice II.PROMETNI PROSTORI prema R. djelomično parkirne površine uz rub -» © te konačno IV.

'. Bolje rješenje su kolosijeci u usjeku. sa spojnim ulicama prema stambenim četvrtima. U usjeku s nasadima na zemljanim pokbširria ' Pješački tunel a 9 9 e B (9) Sa zemljanim nasipima sa strane postiže se dobra zaštita od buke @ U I 216 . ali je povećana buka za okolno stanovništvo. . 215 © . Pošumljeni pojas širine ~100 m smanjuje buku za ~10 dB. Promet nije ometan uličnom svjetlosnom signalizacijom.". Zaštitni pojas mora biti dovoljno dug da se zaštite zgrade položene okomito prema prometnici. £x Gradska željeznica s napojnim vodom odozgo Gradske željeznice mogu biti s gornjim napojnim vodom.» © . - ' ^ ^ . 218.1. što znači da se buka doživljava kao da je smanjena na polovicu.PROMETNI PROSTORI m (T) m o I B I E H IZ] o o o II ILctv. posebno kad se urbanističkim planiranjem nove izgradnje brze gradske prometnice (100 .V.» © ili potpuno u usjeku . djelomično ili dubokom © ili u podzemlju (0). " Jlfr. J t f - j - - ^ e B L f e j j .» © + © . Mnogo zelenila sa zimzelenim drvećem (crnogoricom) pridonosi mirnom stanovanju -»<§). ili nasipima sa zelenilom . Buka s ulice u ravničarskom terenu može se ublažiti nenastanjenim građevinama (garaže) hortikulturnim zahvatima © desno. + obrtnički pogoni (7) Na objektu. ali je bolje bočno napajanje.K. G l a v n i zvučni valovi n e smiju n e p o s r e d n o dosegnuti do zgrada.» (§) omogućuju slobodno odvijanje prometa ispod građevine. Tu se nalaze i nizovi garaža i parkirne površine. Izdignuti kolosijeci . Valjane mjere zaštite od buke općenito su moguće samo kad je riječ 0 novogradnji. promet prilikom selidbe) do stambenih zgrada ->s. gdje buka manje smeta ©. te široke pješačke površine po kojima je moguć interventni promet (hitna pomoć.'.120 km/sat) dovoljno udaIjuju od stambenih zgrada.» © • Još bolje djeluju ceste u usjeku s ozelenjenim nasipima . . neupitna je točnost voznoga reda. (2) Gradska željeznica ŠMŽM&M (3) Izdignuta na objektu (4) U plitkom usjeku (6) U usjeku s potpornim zidovima Ind. ispod njega parkiranje ^0) Ulica na ravničarskom terenu Pokusima je d o k a z a n o da je s akustičnot e h n i č k o g stajališta n a j p o v o l j n i j e r j e š e n j e cesta u usjeku s n a s a d i m a na pokosima. vatrogasci. Zaštita od buke ->s. Dobro rješenje omogućuju vlastiti kolosijeci od'Mi vojeni ogradom ili živicom od cestovnih kolnika .© . najbolje u usjeku. Cesta na vijaduktu prihvatljivo je rješenje u radnim i industrijskim četvrtima. .© + © + © sa spojnim ulicama prema stambenim četvrtima. .

jednakim pravima ili prioritetom za pješake i bicikliste <ooooot> Područje s prioritetom motornog prometa (A3) + B1 + B2 + B3 + B4 + B5 + B6 + C1 Vožnja. parkiranje i kretanje pješaka odvijaju se na zajedničkoj površini (mješovita površina) .4 - 3 Jednosmjerne ulice B 1 Promjena materijala kolnika 2 Suženje profila 3 Opt.Kompleks mjera Željeni učinak 05 > TO a) cd 2 "c CD o c ro to ra •o o > o CL QJ cd >w «u 'č£ CD E i š co -Q SMIRIVANJE PROMETA O D & S E A . preoblikovanje ul. Opsežno preoblikovanje cjelokupnog prostora u skladu s potrebama stanovanja u "stambenoj ulici" Gradske i regionalne Glavne prometne ceste Shematski prikaz odnosa prostora i prometnih prioriteta © Oblikovanje ulice prijedlog B . 5 Preuređenje mirujućeg prometa © Oblikovanje ulige prijedlog A 6 Popločenje C 1 2 Oznake "stambena zona" Brzina 30 Prometni znak 325/326 .> @ . mjere LU = S CL 1 Slijepe ulice Ulice s petljama . prostora 4 Voznodinamičke zapreke Pojedinačne mjere: B1 + B2 + B3 + (. regul. ali reducirati širinu kolnika u korist širih pješačkih hodnika .više prostora i sigurnosti za pješake .oblikovanje detalja C .vođenje prometa # O željeni učinak vjerojatni učinak mogući učinak Br.moguće je višenamjensko korištenje cjelokupne površine ulice .prometni sustav B . B4 + B6) + C1 + C2 Zadržati razdvajanje kolnih i pješačkih područja. © Y 3 Promj. predn. (T) Smirivanje prometa na ulicama u stambenim područjima / pregled mjera i učinaka Čisti pješački prostor I OOOOOOOOOO^ ' nOO°°?°£> Područje sa sporim prometom.redukcija brzine vožnje suženjima kolnika i djelomičnim popločavanjem . 217 . odn.ograničenje brzine vožnje na "brzinu koračanja" (20 km/sat).poboljšano oblikovanje prostornom raščlambom.

Taj je dio toliko manji koliko je pregrada viša i put refrakcije zvučnog vala dulji. Intenzitet buke prouzročen višim prometnim opterećenjem i gustoća izgrađenosti zahtijevaju učinkovitu zaštitu u obliku zemljanih nasipa. STR.- 50 Industrijska zona 70 70 Projektna razina buke 4 5 . Industrija nudi brojne predgotovljene betonske elemente i zaštitne pregrade od stakla. „„ „ . naročito u prometnim prostorima.12 >1000-3000 Gradska glavna prometna cesta i c e s t a u ind. a. koje apsorbiraju 4 dB (A) < LAa STR. već pretežno o visini pregrade.5 5 18.nije potpuna.. autocesta (4 .5 Visina zaštit. područje vikendica Zaštitna Općenito stambeno 35 područje.7 0 35-70 za građevinska područja u dB (A) Efektivna visina zaštitnog objekta h e f (m) (?) Dijagram za određivanje potrebne visine stijenke za zaštitu od buke ^8) Smanjenje razine buke < 8 dB (A). očekivane buke od cestovnog prometa . i Smjernice za zaštitu od buke na cestama RLS ..19 1. Refrakcijom zvučnih valova može manji dio energije zvuka proći u zonu "sjene". I . očekivane buke od cestovnog prometa Dnevno prometno opterećenje u oba smjera vozila/sat < 10 10-50 Tipovi cesta p r e m a p r o m e t n o m o p t e r e ć e n j u s t a m b e n a ulica R a z m a k mjesta prijema z v u k a o d osi k o l n i k a u m S t a m b e n a ulica ( d v o t r a č n a ) >35 26-35 11-25 <10 >50-200 S a b i r n a ulica ( d v o t r a č n a ) >100 36-100 26-35 11-25 š 10 >200-1000 C e s t a u naselju i sabirna ulica ( d v o t r a č n a ) 101-300 36-100 11-35 Š10 C e s t a i z v a n n a s e l j a ili u ind. zaštitnih pregrada i zaštitnih piramida .50 D © 218 Piramida z a zaštitu od buke (betonski predootovljeni elementi) . Njeno djelovanje zasniva se na stvaranju "zvučne sjene" za buku od vozila.© .81 daju iscrpne podatke za proračun. obrtnička 65 zona š i r i n a ulige za I H max. STR. i predstavlja modificiranu mjeru prigušenja buke od cestovnog prometa. drva i čelika. .> © . i obrtničkom području (dvotračna) 101-300 36-100 11-35 =10 101-300 36-100 <35 101-300 = 100 Područje razine buke 0 0 I II III 0 1 II III IV 1 II III IV II III IV V IV IV V IV V ® Normirano postavljanje stijenke za zaštitu od buke uz ceste ^ ^ t40-90( Zaštitni zid od betonskih zid od be elemenata H = 1. Moguća učinkovitost zaštitne pregrade ne ovisi 0 gradivu. Teren Potrebna uda Ijenost u m Livade Šuma 10 75-125 50-75 15 125-250 75-100 20 225-400 100-125 25 375-555 125-175 30 175-225 35 200-250 r (9) Smanjenje razine buke uslijed udaljenosti 1 2 10 3 14 4 16.5 7 23. Ta redukcija označuje se sa A LA. i o b r t n i č k o m području (dvotračna) G l a v n a p r o m e t . Buka od prometa trebala bi pri prolazu kroz zaštitnu pregradu oslabjeti za = 25 dB (A). Bedem za zast. ali ta "sjena" za razliku od optičkih okolnosti . R. < 4 dB (A). malo naselje Seosko ili mješovito područje 60 Zona centra. Dac^ 75 dB(A) \ X "¿mljani nasifi.PROMETNI PROSTORI 65 dB(A) 7 0 dB(A) 60 dB(A) \ 55 dB(A) ZAŠTITA OD BUKE DIN 18005 Smjernice za zaštitu od buke na cestama Povećana ekološka svijest doprinosi sve većoj važnosti zaštite od buke. objekta u m Redukcija u d B (A) 6 ( 1 0 ) Približna procjena redukcije postojeće odn. i koje visoko apsorbiraju 8 df} (A) < LAa STR. Razlikuju se zaštitne pregrade koje reflektiraju A LA. c e s t a .50 Ije.50 •g».6 trakova) >3000-5000 1251 1. Utjecaj zemljanog nasipa ili stijenke za zaštitu od buke na razinu bučnosti Noć 35 Čisto stambeno nase.tu od buke ( T i ) Približna procjena postojeće odn.5 6 20. DIN 18005 dio 1. Stijenka Stijenka sa stambenim vrtom (3) I Mjere za smanjenje buke uz prometnicu Zahtijevano smanjenje 2. O i ' "~50dB(A) 4 5 dB(A) f 8 0 'dB(A) 1 6 t S t i j e n k a z a z a š t i t u o d b u k e ' !v I — 28 1 23 63 1 1 Karta izofona. priključak na auto.

na kojem je zgrada ili se obavlja neka gospodarska djelatnost. uz donji rub mali razmak i bodIjkava žica. udaljenost od međe treba biti 1. a troškove snose oba vlasnika zemljišta u jednakim dijelovima. Udaljenost do međe za živicu: ako je živica viša od 2. a kod drveća od sredine stabla. plastificirana.OGRADE -> O D Zakon o susjedskim pravima.50 m -» Kod živice se mjeri od bočne površine. ili ukopana Ograda od čeličnih profila (pocinčanih) sa plastičnim ogradnim elementima Živica s uloškom od žičane mreže Horizontalni u Vertikalni' presjek presjek •v Razdjelna ograda o<f armiranog 4) ornament . Zajednička se ograda postavlja centrično na međi. Postoje li na oba zemljišta zgrade ili se obavlja gospodarska djelatnost.2 0 cm. '«*/1' D .00 m. A .stakla na betonskom postolju 219 . Ograda mora biti u skladu s mjesnim običajima. a za visoku do 2. Zaštitne ograde protiv divljači treba ukopati 1 0 . Ograda od ukrštenih letava. Poželjno je da je ta ograda visoka oko 1. voda koja prska 1 1 Pričvršćenje stupova za ograde i pergole r^i A (?) Ukopavanje stupova Unutar izgrađenog dijela naselja vlasnik je zemljišta. najomiljeniji je način ograđivanja zemljišta Letve na prečki (4) Oblikovanje vrha letava / / / B / / / / / / / / / / / / H / / ž [ W f W W W t f T O 1 W w u (5^) Ograda s nadvišenim stupovima (ß) S kontinuiranom prečkom © S horizontalnim lamelama (8) S vertikalnim drvenim lamelama (9) Lovačka ograda Ornament . dužan na zahtjev vlasnika susjednog zemljišta podići ogradu na zajedničkoj međi.ograda (Fi) Ograda od okrajaka Od uzdužno rezanih okrajaka 3 Livadna ograda s oblicom na vrhu ^ ^ HZ! Od naizmjenično postavljenih lijepljenih talpi Jednostavna drvena ograda Varijanta drvene ograde J : -N ' Od savijenih drvenih letava na okviru od čeličnih cijevi © Livadna ograda sa smaknutim stupovima i prečkama Od drvenih talpi kvadratičnog presjeka Neobrađene daske iz pilane pribijene na stupove -10 cm u zemlji Ograda od žičane mreže. Pričvršćenje prečke na stup u S/SA Moguće tit if A -y A-t A— • i/ n n^ Bolje (?) T Za zaštitu od pogleda prikladne su ograde od drvenih lamela -» © a mogu služiti i kao zaštita od buke. Trajnost im je tada više od 30 godina. Papuča za stup VRTOVI .» © Ogradu treba podići na međi. okviri i palisade bit će trajniji ako se impregniraju u koti u pod tlakom i u vakuumu. Vlastita ograda: rub temelja dodiruje među.00 m ta je udaljenost 0.20 m . oba su vlasnika dužna zajednički podići ogradu. stupovi.00 m. obveza ograđivanja = 5. naročito ako su u živici -» Drvene ograde. .Drveni stup . nazvana i lovačka ograda.

g+ "u 4/5 5/5 ¡6/5 ¡4/4 5/4 6/4 j 7/4 „ ¡4/3 i 1 -^ 0| jl625l.> ( D .» © isporučuju se s okcima različitih veličina. Ograda od kovanog željeza može biti umjetnički obrađena ili jednostavna. jer će s druge strane ogradu podići drugi susjed. u skladu s različitim željama korisnika.40 O^fYTTO 3x10 Žičano pletivo.90/0. uobičajena veličina oka 4-5.8 1 3/B I2/B 1 4/6 5/bI5/6 i i . Žičani ornamenti ili rešetkaste ograde točkasto su zavareni rpocinčani . Zatezna č a h u r a .750+-875-+-1000-M 125 - . granit ili kvare.' ' Vijak Držač žice za zatezanje (5) Žičana ornament . 1 - 8/6 8/5 8/4 I 9/5 10/6 >0/5 j Presjek © 220 Slojeviti kameni zid s različito debelim slojevima ^g^ Zid od lomljenog i obrađenog kamena Ova tablica daje dimenzije u skladu s normativnim mjerama u visokogradnji DIN 4172. mogu se upotrijebiti neobrađeni . . Po mogućnosti treba upotrijebiti samo jednu vrstu kamena.rešetka (4) Žičane hasure Srednji stup ^ . I" 8/12 Pogled (— 375/375 —I Osovinske mjere Presjek 4 4 7 i/IO 6/10 5 a' r r © t Uobičajeni komercijalni oblici betonskih blokova 5 »i i.5 cm (?) Čvorasta rešetka i ukrasna rešetka '"t t ± r r Prirodni i lomljeni kamen. 1— 1 . Plastificirana žičana pletiva s pocinčanim stupovima ne treba održavati.i ^ V . gotovo svaki oblik je moguć .> ® i l i klesani .200/22 100/16 15 VRTOVI OGRADE 3 x 10 Vlasnik zemljišta najčešće podiže ogradu samo prema jednom susjedu.65/0. betonskih ili čeličnih stupova © + © koji su temeljeni u tlu.i } ^ T J ft - I t nTT Pogled Detalj (7) Zatezanje žicanog pletiva © Različite metode spajanja i obrade četverokutnog i plosnog čelika Čelična rešetka I I . Žičana pletiva ./ ( S f i K o ^ Krajnji stup Držač žice za zatezanji iržačžicezazatezanje2|cazazateza| Žica za zatezanje Vanjskj ugao Žičana m r e ž a Zatega od nefiraajucegt •fi M Ograda Vrata i polje ograde od valovite rešetke ^g^ o OOO b o o Bodljikava ž i c a 7 Držač žice za zatezanje* Sidro u zemlji Držač žice za zatezanje Vanjski ugao Krajnji stup Detalji stupa © Detalji zatezanja čvorastog pletiva Vrtna vrata od umjetničkog kovanog željeza T . Sve osovinske mjere su višekratnik od 125 mm uz reške od 10 mm.> ® . Žičana se ograda nateže preko drvenih.i r . m 0.

Betonski potporni zidovi jednostavniji su i jeftiniji a moguća je nabava predgotovljenih elemenata ->@ raznih oblika i veličina. STUBE. Nagib prema brdu 5 .> ® . STAZE. 267 Elementi za opločavanje čvrstih staza između lijeha upotrebljavaju se radi lakšega održavanja . dječja kolica. treba niveleta uspona biti konkavna Valja paziti na smjer nagiba terena pri projektiranju staze . Da bi se udobnije hodalo.80 m... POTPORNI ZIDOVI . Mašti ne treba postavljati granice. grmlja i cvijeća. unutarnji ugaoni i obli profili. Primjeri © . 205/125 polumjer 24. uzvišenje zbog m a n j e g prljanja ( § ) U travnjaku u istoj r a z i n i ( n e s m e t a kosačici) duljina k o r a k a debljina = 3 c m : R a z m a k ploča = n n i rw^ffff^T ^jiff* « ivIvXv! ® l ï v n S S o 'inija U S P ° n a j e ® k o n v eksna © S t a z a uz kuču: poprečn nagib Pješačka staza na padini Kolni put n a padini i l 4 6 Z a v r š n i sloj V e z n i sloj Sloj sitnog šljunka Sloj krupnog šljunka D r v e n e oblice Q D D O Q C D a ^ i o 10-15 3DC 1 5 -Sitna kocka Ispuna reški pijeskom Sloj plošt. tako da se po njima može sigurno i udobno hodati. skupo ali t r a j n o i Sloj ploštimice položenih opeka postavljene k a m e n e ploče Betonski potporni zid (izvodi s e i S u h o z i d . Stube se mogu vrlo maštovito oblikovati upotrebom "Karlsruhe" vrtnih elemenata.» S.> © z a bicikle.60 i i !l tV. ali ih se mora skladno uklopiti u nasade drveća. Stube moraju biti blago nagnute naprijed kako bi kišnica mogla otjecati. Rampe s bočnim stubištem .> ® + ® . Pri opločenju se razlikuje povišena staza između cvjetnih lijeha ili staza u razini travnjaka ->©-(7). samo se treba držati formule za stubišta ->s.VRTOVI PERGOLE. cm 12 14 ® Ploče z a vrtne s t a z e • 625 - u © Opločene staze među gredicama. i'i ! ! K a m e n a ploča [. Element dimenzija 55/30 omogućuje najmanji polumjer od 4. između ostalog kutni profili.( § > pokazuju oblike stuba u vrtu. kolica za smeće i invalide s pratiocem. Pijesak Šljaka ili d r o b l j e n a c © VCIlINdillU Kamen obrađen s dvije strane Pošljunčana staza © Sitna kocka.t 1 90 1 Pergola na Izdizanje tla p r o t i v drveta iznad truljenja Okvir z a penjačice . nije p o t r e b n a p o s e b n a odvodnja od predgotovljenih elemenata)-»^.20% .@ . op. Predgotovljeni elementi z a potporne zidove 221 . polož.i I ( T ) 1.> @ .90 m.> ® . 2 1 9 (T) © s upo m z itd a n iv i m a ( 2 ) Duljina L cm 50 50 Širina B cm 50 70 Visina kut.> S . Da bi vrt izgledao što sličnije prirodnomu. prikladne su stube od oblica . Pomoću predgotovljenih elemenata mogu se oblikovati i lukovi. Suhozid od kamena u slojevima do 2 m ako podupire sraslo tlo. 193-197.

Ako su stube nagnute prema brdu.0 15. tež.* 3. Kod svih radova oko sabijanja treba voditi računa o namjeni.0 20. Za staze. travnjaci ili ako se sadi (posebno važno za izvođenje staza i slobodnih prostora). Valjanje se primjenjuje i za slojeve tucanika pri gradnji putova. osiguranje kosina Treba izbjeći pojave erozije. Ako nije u sjeni. 2.0 18.0 22. © Stabiliziranje horizof položenim busenjem Konstrukcija od armaturnih m r e ž a ® Berma za grmlje. a na površinama za sadnju biljaka 40 cm.0 18. . Sabijanje polijevanjem moguće je samo kod nekih vrsta materijala (šljunak. >?/ I—— 3 . za travnjake treba ma površini ostaviti 10 cm sipkog tla. putove i slobodne prostore treba sabijati i najgornji sloj.0 35-40 45 27-30 42 37 Nasipano tlo Ilovača 15.šljunkom ^jgj Osiguranje površine kosine konstrukcijom tipa Weber Vrsta tla Prost. pionirska sadnja i prskanje bitumenom za osiguranje strmih kosina Ispuna pijeskom . kN/m 3 rahlo i suho rahlo i prirodno vlažno rahlo i zasićeno vodom nabijeno i suho nabijeno i prirodno vlažno rahla i suha (prosjek za laka tla) rahla i priroodno vlažna rahla i zasićena vodom (prosjek za srednja tla) nabijena i suha nabijena i prirodno vlažna (oblutci) srednje krupni i suhi srednje krupni i vlažni suhi sitan i suh sitan i prirodno vlažan sitan i zasićen vodom krupan i suh 14. Profiliranjem podtla ->• (2) postiže se veza nasipnog materijala i podloge i sprečava stvaranje kliznih ploha. 4.0 16. osiguranje umjetnih kosina Smaknuti raster blokova koji su otvoreni za sadnju.0 40-45 45 20-25 40 70 30-45 25-30 35-40 30-35 40 25 35 30-40 40-50 20-25 70 35 © Odvodnja i osiguranje nožice kosine nabačajem drobljenca i kamena Osiguranje kosine kamenom.0 17. •yC*''-"}.0 20. Nasipavanje humusa nagnute plohe na blago (?) Nasipanje u slojevima 777777777?. treba hrpu zaštititi od pretjeranog isušivanja (busen. Sipki. mokar Glina rahla i suha rahla i jako vlažna čvrsta i prirodno vlažna (čvrsto tlo) Suhi pijesak i krš „ . odnošenje tla vjetrom itd. Kamena rebra za odvodnjju . nevezani nasipni materijal može se vibrirati. 5.0 25. Najčešće je dovoljno prelaženje mehanizacije (gusjeničar . Kut prirodnog potkosa u grad. pijesak). Izvedba stuba kod viših nasipa na nagnutom tlu ->• (3) sprečava klizanje (širina stuba = 50 cm). . Naslagu humusa treba najmanje jednom godišnje prekopati i onda na svaki kubični metar dodati 0. slama itd. od padine prema sredini nasute površine. krupnim šljunkom ili drobljencem Šljunak Pijesak Drobljeni kamen. tj.5 18.0 16. Pri nasipanju humus treba sabijati ako se neposredno nakon zemljanih radova izvode vrtnotehničke građevine.4 m ——I © Naslaga humusa © Koherentni materijal u podlozi s blago nagnutim stepenicama Humus D o b a r materijal Loš materijal Humus na gradilištima čuva se privremenim odlaganjem na hrpu ->• 0 .0 20.5 20.).grejder) kad se izvodi nasip. Uvijek treba valjati izvana prema unutra.> Q D v/ s / h . potreban je uzdužni nagib radi odvodnje procjedne vode. Ostaje li to odlagalište dulje vrijeme.5 kg negašenog vapna.0 18.. stepenasto ¡j n a g i b u 1 : 1 i 5 W Težina i kut prirodnog pokosa različitih vrsta tala DIN 1055-2 222 . . Koherentno tlo sabija se valjanjem u slojevima (debljina sloja 30 .0 19.Žlijeb z a /"odvodnju VRTOVI ZEMLJANI RADOVI DIN 18915 . 1. Kosine.0 14.0 18. . Ploče od busenja učvršćene kolčićima za nagibe > 1:2 .0 18. Nasipanjem materijala u slojevima postižu se najstabilnije kosine.0 16.0-22.0-20.40 cm). preporučuje se posaditi biljke koje mogu poslužiti kao zeleno gnojivo. klizanja. Kod svih čvrstih tala moguće je nabijanje i zabijanje.0 19.

mogu se visoki zidovi izvesti i s usidrenjem u tlo Bušotina z a odvodnju Stijena od pilota. Mogu se svladati i znatne visinske razlike .» © . stabilna) kosina ( N ) Znatno povećanje nagiba u m j e t n e kosine (K) m o g u ć e j e s a m o uz p o s e b n a osiguranja (ovdje npr.> © . Pleterom se učvršćuju strme kosine na kojima je teško zasaditi raslinje. Načini oblaganja stijene kao obložni ili potporni zid (prema L. Razlikuje se mrtvi i živi pleter. u slojevima tla različite čvrstoće © Oblikovanje (i osiguranje) kosina u slojevima tla različite čvrstoće ® Stijenska kosina uvjetovana geološkim okolnostima Stijenska kosina uvjetovana geološkim okolnostima Krainer" zid u Ebenseeu 223 . izvedba blago nagnutih. međutim. Ako je nagib strmiji od 1:2. ceste i putove. Polja između njih pokrivaju se armiranim mlaznim betonom . Čeono busenje treba primijeniti za nagibe od 1:1 1 /2 do 1:1/2.Badgastein) Obložni zid sa stijenom od pilota.VRTOVI OSIGURANJE PADINE . 222. grmljem ili drvećem. Za osiguranje dubokih usjeka u cestogradnji ili pri građenju na padinama potrebne su opsežne zaštitne mjere . Preporučuje se. 222. treba plosnato busenje učvrstiti drvenim kolcima ->• s. taracanjem ili zidovima. nagiba i osiguranje it'rmi pokćs moguć ^amo uz osiguranje (naročito ako ima nevezanih slojeva) © Oblikovanje (i osiguranje) kosina. dijafragma ili ž m u r j e Obložni zid za kosinu od nevezanog kamenja s prethodno izvedenom sidrenom gredom (shema Badberg II . zaobljenih kosina čije se površine učvršćuju travom.» © + © .) Prirodna (ne b e z u v j e t n o . Krajolik ostaje zelen.> Q P Na strmim padinama treba učvrstiti površinski sloj. Kod živog pletera (vrbovi kolci) treba naknadno posaditi bjelogoricu kao trajno rješenje s. Ovisno o sustavu i nagibu. pleterom. potpornim z i d o m u nožici) Blagi nagib slojeva (po mogućnosti b e z i z v e d b e Strmi nagib slojeva ( s a s t e p e n i c a m a ili bermom) Potrebno ublažavanje. Ozelenjeni potporni zidovi stvaraju prostor za dobro uporabiva zemljišta. Kosine koje su strmije od prirodnog kuta nasipanja učvršćuju se busenjem. od horizontalnih usidrenih greda i uspravnih stupova. npr. Mulleru 1969.© . Usidreni roštilji od greda različite izvedbe. © d i j a f r a g m o m ili žmurjem (sa ili bez sidrenja) u nevezanom kamenom materijalu Sidreni k a b e l 33-651 © Osiguranje kosine u nevezanom kamenom materijalu: stepenasti iskop odozgo prema dolje uz istovremeno podupiranje zidnim elementima i aluvijalnim sidrima (autocesta preko Brenneta) ® Primarno osiguranje kosine u glinom vezanim ili djelomično vezanim materijalima pomoću usidrenog roštilja od greda F a z e iskopa © Osiguranje kosine u nevezanom kamenom materijalu: stepenasti iskop odozgo prema dolje i istovremeno osiguranje mlaznim betonom s armaturnom mrežom (ô) Prostorna rešetka kao potporni zid ("Krainerov" zid) od betona (sustav Ebensee) "Krainer" zidovi izvedeni u stepenicama daju dovoljno prostora za novu trasu.

0 Sadnice T^o a h 1.5 h ® • Ogrozd -i 1.8 g r a n a v.® • c Maline a Stupovi * a a Razmak 1.palmeta (6 i 8 grama) (8) Palmeta u obliku svijećnjaka . Iz njihovih se izboja početkom proljeća oblikuje lepeza.5 h • ® « '"V Stabla na 1/4 ha 80 160 -150-60 ©v ® Ribiz ® Sađenje u trokut © S a đ e n j e u trokut s ispunom Sađenje u trokut s dvostrukom ispunom Mjere za sadnju malina Ogrozd i ribiz 224 .5 x 3 x 3m 2 x4x4m 3 x 6 x Gm 320 178 80 320 178 80 3 x 3 x 3m 80 © a 3. (9) Dvokraki horizontalni kordonac Sustavi sađenja prema -> CD De Haas • ® f • ® $ 9 9 9 ® 9 9 9 • • • • • e • • ( • e • • • » ® # • • • e • t • « ® # • • t • 1 • -• ® • — o o o 1 Razmak 4x111 6x6m 10* lOm © i Stabla na 1/4 ha 156 •—® Razmak 4 x 4 x {2) m 10 x 10 x (5) m ® • i1 . a bočne grane vode se lijevo i desno pod 90° Sađenje u kvadrat © ® • ® • Sađenje u kvadrat s ispunom @ • o o O o o © ® @ © © o o o o o @ # © Sađenje u kvadrat s dvostrukom ispunom o o o o • • • • • • # • • • • • • * A® • • • • • • # l • • • • • t • t # • L Stabla na 1/4 ha e • • Stabla na 1/4 ha 167 104 42 167 104 42 46 26 « • • ^ ^ Žičana skela za grmlje kupine c Stabla na 1/4 ha 46 26 Nategnuta žica K a d g r a n e izrastu i z n a d ž i c e odrezati na 1 5 c m i z n a d najviše žice. / _ „ (7) Verrier .0-4.T •—í @ a © a © Stabla na 1/4 ha Glavna stabla Ispuna 156 156 25 25 Stabla na 1/4 ha 6 x 3 x 3m 8 x 4 x 4m 10 x 5 x 5m 69 39 25 69 39 25 Lepeza: pušta se da rastu samo dvije grane pod kutem od 45° prema tlu. Špalir: srednje stablo u špaliru vuče se vertikalno.VRTOVI . saviti u obliku slova U i privezati • Razmak 3 x 5 x 2.> QP T~ 30 cm u zemlji (?) Skela špalira od željeznih cijevi (2) Skela za dvostruke špalire ( D Stijenka špalira od drva — L e t v e z a špalir Ž i c a špalira 1— 6 0 H (5) Vertiklani kordonci (6) Kordonci oblika slova U Ž i c a špalira .5m 4 x 6 x 3m 6 x 10 x 5m Sađenje u pravokutnik s dvostrukom ispunom • a ® a ® a a • • • • • a a a a m a 0 v e X / * • * • e ® 0 » • N a k o n b e r b e orezati tako d a o s t a n e 5 .

8 različito 6 . npr.> © Pomoć pri penjanju graška: grane koje otpadaju pri obrezivanju stabala .6 smeđ 7 .Clematis vitalba Hortenzija penjačica .9 bijel 5 .> ® . tricuspidata „Veitchii" Pavitina gorska .5 m rast: brz 3 . > Za sadnju u koritima i kacama prikladna je metoda vigvama (indijanski šator) .1 1 biljaka (7) Metoda šatora © Skala za vriježe od pruća .Vitis coignetiae Vinova loza .Clematis-Hybriden Zimski jasmin .razmak: 70 x 60 najviše 50 x 100 cm ^g^ Dvostruka rešetka od žičanog pletiva (jjg) Zaštitna rešetka za ptice od pletene žice Rešetka za vriježe graška od pletene žice Višegodišnje vrste Bršljan .10 zelenkast 7 .Jasminum nudiflorum Pregled nekih penjačica i puzavica .7 bijel 5 .4 m rast: brz 2 . Kad se ozelenjivaju zidovi zgrada. napeta žičana mreža .VRTOVI .9 bijel 6 .6 bijel 5 .P. sjeverni zid ® = sjenovito 225 .8 narančast 5 . Višegodišnje penjačice i puzavice -> © .4 m rast: brz 3 .8 zelenkast 6 .crven 6 .Humulus Lupulus Kozja krv .Hydrangea petiolaris Američka lulica -Aristolocchia macrophylla Kampsis .> © Visina do 25 m do 15 m do 15 m do 8 m do 10 m do 10 m 5 do 8 m do 10 m do 8 m do 10 m do 10 m 3 do 4 m 4 do 6 m do 5 m do 5 m 2 do 4 m 2 do 4 m do 3 m Rast polagan brz brz brz srednji brz srednji srednji polagan srednji srednji srednji brz srednji srednji polagan srednji polagan Podupiranje x potrebno x x X (x) preporučuje se X (x) preporučuje se X X X X X X (x) preporučuje se X X Lišće zimi eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti imi ljeti zimi Zalijevanje - + (+) (+) /+) /+) /+) + - <+) + + Cvijet/mjesec 9 .» QP Za biljke penjačice nije dovoljno samo pogodno tlo i ispravna orijentacija -> © treba uzeti u obzir i visinu rasta.Wisteria sinenis Pavitina . potrebna su različita pomagala za penjanje -> (2) <D.6 zelenkast 6 .6 modar 7 .6 zelenkast 5 .9 različito 1 .3 m rast: brz lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno © Penjačice i visina njihova rasta (2) Horizontalne penjačice (3) Mahunarke koje pokrivaju zid (?) Šesterokutna žičana mreža (5) Špalir od letvica (6) Metoda vigvama za 8 .» ® .6 žuto .Clematis montana Glicinija .crven 5 .Campsis radicans Pasja loza . Kod mahunarki zahtijeva svaka biljka svoju motku za penjanje.Euonymus fortunei Bijela loza .Hedera helix Troskot .Lonicera heckrottii Hmelj .2 m rast: brz 2 .4 m rast: brz 1 .9 žuto .Lonicera caprifolium Ruže penjačice Kuri ka .4 žut Mjesto O-© O • o® o @ o @ o @ ® @• o o @ o @ O 9 o a 00 o ® o ® O = sunčano d = polusjena.> @ ili dvostrano žičano pletivo.Polygonum aubertii Divlja loza .6 zelenkast 5 . Zaštitne mreže od pletene žice štite sjeme i sadnice od ptica .6 zelenkast 5 .6 m rast: brz 2 .© .Vitis vinifera Kozjak . Jednogodišnje biljke: zvončići visina ukrasne tikvice visina japanski hmelj visina ladolež visina grahorica visina ukrasni grah visina dragoljub visina 4 . Za dva reda biljaka pogodna je metoda šatora — © .

sjenovito Rast: polagan. umjeren. brz Podupiranje: drvo. nategnute žice.VRTOVI PUZAV1CE I PENJAČICE Povoljno mjesto Sunčano. polusjena. armaturne mreže Pavitine vole hladne noge i vruću glavu 226 .

Brežuljkasta lijeha široka je oko 1. npr.(?) ® Povišena lijeha izvedena uz južni zid. sađenju i branju ne treba se sagibati ako su lijehe visoke 60 do 80 cm © + (f). idealno za izjednačenje visinskih razlika 1. Upravo na brežuljkastoj ili povišenoj lijehi posebno dobro uspijevaju mješovite kulture. Pri sijanju.jug Q . kišenje francuskom cijevi za Humus Grubi kompost Popločana staza © Presjek brežuljkaste lijehe Bolja je betonska platica kao završetak-» (2j • © Povišene lijehe.50 m i dugačka 4 m. poriluk. Biljke koriste sunčanu toplinu koja pada na bočne stijenke. Sloj vrtnih otpadaka i granja visine 25 cm i širine 4 0 cm Sloj grubog komposta 10 c m _ 2ljeb za zalijevanje . Brežuljkasta lijeha izraziti je izvor topline. u osnovi zapravo hrpa komposta omeđena daskama © .50 m Sloj vlažnog lišća oko 20 cm Grubi kompost Granje POVIŠENE I BREŽULJKASTE LIJEHE Važan je pravilan sklop i položaj sjever .slojevita ispunjena kao brežuljkasta lijeha -> (T) . ali se zato može upotrebljavati godinama. Navodnjavanje francuskim crijevom (3) ili kapanjem. Umjesto dasaka može se upotrijebiti svaki drugi materijal koji brzo ne trune. impregnirane oblice. pokrivena staklom kao mali staklenik ® Mini jezerce u povišenoj lijehi od kamena Luk.zemlja VRTOVI Francuska cijev za zalijevanje Drvo 40/60 Iskop jame dubine oko 25 cm i širine oko 1.(3).> ( ? ) + (3) © Brežuljkasta lijeha pokrivena folijom.00-1. Na njima se postižu rekordni prinosi i rana berba. mrkva ® Kraterska lijeha 0 2m-»© 227 . Rajčice visokog uzrasta dolaze u sredinu.Betonska p l a t j c ^ Zem|ja Sloj treseta (T) Uređenje brežuljkaste lijehe © Završni sloj je zemljani omotač debeo oko 10 cm . Visoke lijehe povećavaju urod ako su slojevito ispunjene organskim materijalom kao što su panjevi i grane. jer je tada na raspolaganju najveća količina vrtnog otpada. Doduše zahtijeva stanovit napor pri oblikovanju.25 (6) Povišena lijeha . Varijanta brežuljkaste lijehe jest povišena lijeha. gredice ili kameni zidovi. Na povišenim i brežuljkastim lijehama može se postići rana berba. Najbolje je oblikovati je tijekom jeseni. nasiječene grančice ili fina kompostna zemlja.

Od ljetnog jugoistočnog vjetra zaštitu pruža živica na zapadnoj strani. jer su kolni prilaz.10 ® V e ć i vrt sa sportskim terenom ispred kuće. Pogodno za suptropsko raslinje.. 1 113. glavni i pomoćni ulaz.» (3) Pri izboru biljaka treba posebno paziti na svijetle i sjenovite zone. . Za spušteni vrt tipične su stube. Neufert Legenda->(2) .» (5) . okružen trkaćom stazom između nasutih kosina. obrasli zidovi i jezerce u sredini . te štite stanovnike od pogleda. Klima atrijskog vrta toliko je toplija koliko okolni zidovi bolje primaju i akumuliraju toplinu od sunčanih zraka. štite od vjetra i daju povoljnu klimu za biljke koje vole suho tlo i sunce. povišeno mjesto za sjedenje i roštilj. opločenim stazama. Bočni zidovi akumuliraju toplinu. Tamnosmeđi zidovi od opeke primaju više topline od onih bijelo oličenih. 1 1000 (1929) Weimar (Gelmeroda) Arh.Glavni smjer vjetra Legenda . grmljem i drvećem povezana s raznim prostorima vrta koji okružuju zgradu i povezuju je s krajolikom. terase i prije svega visinski položaj prizemlja te orijentacija kuće usko povezani s oblikovanjem vrta. Zidovi oko vrta štite od vjetra pa se u vrtu zadržava topli zrak. M. buke.(§) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Mjesto za sjedenje Korito Mjesto za vatru Bazen/tekuća voda Zidni bunar Stube Kamena klupa Betonske ploče Ploče od granita Kulir / klinker Živica od šišmira Travnjak Biljke u loncima Kameni blokovi Krupni šljunak Šimšir oblikovan u kugle Mješovita kultura Brežuljkasta tijela Silos za kompost Suhozidovi (¿T) Ukrasni i ekonomski vrtovi (5) Atrijski vrt 228 . . vjetra i prašine.» (4) Tako na maloj površini nastaje strogo geometrijski oblikovani vrt. a od sjevernoistočnog vjetra stijene od platica. Natkrivena terasa je povezujući dio kuće i vrta. živicama. Ona je suhozidovima. Dugi i uski vrtovi djeluju manje usko ako ih se poprečno podijeli na različite zone.> ( T ) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 Stan Terasa Sjenica Pumpna kućica Vodovod Staja Bazen Travnjak Mjesto za gnoj Zimsko povrće Povrće Maline Ogrozd i ribiz Cvijeće Ukrasno i zaštitno grmlje Spalir na zidu Živice Lisnato drveće Voćke Koštičavo voće Jezgričavo voće Upojni bunar VRTOVI OGLEDNI PRIMJERI Projektiranje vrta treba započeti prije konačne verzije građevinskih projekata. npr. E.( ? ) .

Staklenik s odgovarajućim uređajima i klimatizacijom Grijanje Stol za sadnju Lijeha za umnožavanje Svjetiljka za raslinje Automatksa prisilna ventilacija Svjetiljka staklenika Regulator vlage Mjerač vlažnosti zraka Regulator temperature u prostoriji Veličina 1. Ako stijenke nisu izvana dovoljno obrasle. 13. Ekonomična je zaštita iznutra. s punom ventilacijom ispod nje Optimalni ploha kut nagiba staklenih 229 . 5. 16. 15.04Staklenik s nagibom krova 23°-27 Ventilacija ispod zaštite od sunca .065 m Razmak rebara 613 mm ¿>4 C/illP^ Staklena ploha orijentirana (8) 13. 12. 21 22.STAKLENIK Prozračivanje staklenika treba dimenzionirati tako da se pri otvorenoj ventilaciji postiže temperatura približno jednaka vanjskoj. 9. 6.00 i 1.00/1. 17 18. treba se pobrinuti za neku zaštitu od sunca kako bi se uz intenzivno osunčanje osigurala podnošljiva klima. 4. 10. Vanjska zaštita je učinkovitija ako je dovoljan razmak između zaštitnih elemenata i staklene stijene -» 0 i © . U tu se svrhu mora oko 20% krovne površine izvesti kao ventilacijska traka ili moraju na raspolaganju biti pojedinačni zaklopci za zračenje.(rj) 1 2 3. 11. Treba se pobrinuti za dovoljni dovod svježega zraka. Zaštita od sunca može se izvesti izvan ili unutar staklenika.00/2. 20.<- Priključeni staklenik (i^) Priključeni staklenik (11) Zaštita od sunca smještena izvana. 19. 7 Krovna ventilacija Automatski otvarači prozora Vanjsko sjenilo Odvlaživač zraka Pokretač zraka Bočni ventilacijski prozori Dvostruke ploče od pleksistakla • 8. Kapljično navodnjavanje Pribor za zalijevanje Pumpa za vodu Kabel za podno grijanje Bazen za vodu za zalijevanje Izolacija 14.00 Solarna brežuljkasta lijeha s poklopcem Zemlja ^ (?) 30 Gnoj Središnji prolaz Sanduk za brzi rast vlastite izrade 23° Holandski staklenik Tj65 Razmak vezača 3. odnosno ozelenjene.

spremnik vode) MatiCna stijena (rastrošna ili srasla stijena) Svaki je sloj tla pun života. © Svaki sloj humusa ispunjen je životom. Grane se skraćuju pa se ne lome tako lako pod teretom plodova ili snijega.> © . Grane se usmjeravaju prema van da bi svjetlo dospijevalo u krošnje.» © .50 m. desno zimski rez) ^g^ Kod sadnje četinjača treba razvezati krpu oko korijena Podupirač treba postaviti koso ® Visina živice © "Prijelom" u Sjevernoj Njemačkoj Mjesto cijepljenja mora biti iznad zemlje Pravilna sadnja lisnatog stabla Deblo treba od sunca zaštititi slamom Visoka stabla se sidre nategnutom žicom © 230 Drveće za vrt © Visine rasta obrezanih i slobodno rastućih živica (biljka označena s X posebno dobro podnosi obrezivanje) (u zagradama broj biljaka na tekući metar) . kako bi štitio stablo od prejakog sunca. Svaka razina ima svoje stanovnike © Krošnja stabla i razgranata mreža korijenja slične su kao slike u ogledalu © Piramida je osnovni oblik poput "božičnog drvca".© . 3.-¿L \ O i i o \ o \ •. Najbolje je vrijeme za sadnju voćaka kasna jesen: u krajevima s ranim mrazom to je mjesec listopad. Za visinu živice do 1..» © . i to na južnoj strani. ima prednost pred oblikom kaleža jer se bočne grane mogu držati kratkima i ne lome se lako pod težinom plodova ili snijega. a za onu iznad 2 m 0. tvari iz tla •."fvnriM-sSV QJ <3 • .. Oblik stabla poput kaleža sa slobodnom sredinom. akumulira toplinu i štiti tlo od erozije. Pri sađenju živice valja paziti na razmak prema susjedu. T J c l - -s Hodnici kišnih glista kroz sve slojeve Mineralni sloj (rastrojeno kamenje. to mjesto mora bezuvjetno biti iznad razine tla . Korijenje prodire i u stjenovite slojeve. godini nakon sadnje (lijevo ljetni.kako bi se održao željeni oblik (5J Oblici stabla za kućni vrt ® Obrezivanje grabove živice u 1. Deblo i dvije ili tri grane treba ostaviti . regulira oborine. Mjesto na kojem je voćka cijepljena prepoznaje se lako po zadebljanju na obodu debla. Živica na nasipu (tzv. Kalež s otvorenim središtem podsjeća na šalicu ili kupicu. Svaka etaža ima svoje stanovnike . povećava stvaranje rose. zaštitom od vjetra. za visinu do 2 m 0. prašine i znatiželjnih pogleda čini živicu prijeko potrebnom .> © Voćke treba uvijek saditi u nešto višem položaju nego što su bile u rasadniku. Oblici stabala . "naklon") u obalnom području daje zavjetrinu do 200 m. Potporni kolac mora biti za širinu dlana udaljen od debla .25 m. buke.VRTOVI DRVEĆE I ŽIVICE Sloj koji se uklanja Sloj koji se navozi Stvaranje h u m u s a Glavni prostor z a korijenje Oslobađanje hranjivih. a studeni u krajevima s blagom klimom. Želja za skrovitošću u vlastitu vrtu.75 m .2 m razmak treba biti 0. Piramida je oblik "božičnog drvca" i ima prednost pred oblikom kaleža.> © . i 5.> © . Grane se režu tako da se usmjeruju prema van i kako bi svjetlost doprla u krunu stabla. ® Visoko deblo kod još mladog stabla.© Živica smanjuje brzinu vjetra.

posude ili izravno u posebnu zemlju.(5). Za prvu sadnju dovoljno je 5 vodenih biljaka po četvornom metru. Dublji dio služi i kao pribježište za sve životinjske stanovnike. Da bi biljke i životinje napredovale u jezercu i oko njega. Za poluvisoke treba razmak 30 .30 cm. Biljke se mogu posaditi u košare. Da bi se postigla skladna ukupna slika. Vrijeme je sadnje od svibnja do rujna. Da bi kukci i ličinke mogli prezimiti. Močvarne ili plitkovodne zone . Najpogodniji je položaj u blizini terasa i mjesta za sjedenje. Sadnja biljaka prethodi punjenju jezera. treba visoke biljke saditi pojedinačno. Pretežni dio močvarnih i vodenih biljaka zahtijeva mnogo sunca. oko 4 . nastat će nakon 6 . mogu se podizanjem ili spuštanjem prilagoditi vodostaju koji im odgovara.5 m 2 nudi mnoge vrste životnog prostora.8 tjedana biološka ravnoteža.40 cm.6 sati dnevno. Ribe. Vrtno jezerce postaje stanište kukaca i biljaka. Biljke u posudama. voda će se razbistriti. žabe i vodozemci mogu prezimiti samo ako se spriječi zamrzavanje i osigura protjecanje vode. potrebne su veće vodene zone dubine 5 . pijeska i raslinja dobro usklađene.> ( ? ) . što treba obaviti vrlo pažljivo. s razmakom među biljkama 20 . Jezero treba i preko zime biti puno kako bi se izbjeglo bubrenje dna zbog smrzavanja.(2) te vlažne lijehe dopunjuju i stvaraju prirodne odnose. ali već 3 . Veličina jezera ovisi o veličini vrta. najvažnije je ispravno odabrati lokaciju. Biljke se vrlo brzo razmnožavaju. Niske biljke oko ruba sade se u nizovima ili grupama. Popločena staza Folija 20 cm 5 cm supstrata pijeska zemlje ® S t e p e n a s t o izvedeno jezerce od folije 2 cm šljunka v / / / w / / Vlažna zona 777777777777777/ Zona plitke vode Zona duboke vode od sintetike armirane staklenim vlaknima Vrtno jezerce horizontirati i ispuniti vodom do visine prve stepenice Više od 5 cm pijeska može prouzročiti slijeganje i naginjanje bazena ? T / f i y ? / y 7 / Pijeska (3) Pravilna ugradnja vrtnog jezerca Sa zemljom iz iskopa dobro nabiti Mješavina lišća i pijeska kao zimsko prebivalište vodozemaca Za vrijeme mraza staviti svežnjeve slame ili na drugi način osigurati kisik Obalna zona (8) Šljunak Folija Korito protoka u presjeku ( 5j Staza na konzoli 231 . Ako su količine vode. odakle se jezerce dobro vidi. Gotovi bazeni nude košarama s biljem ispravnu dubinu i sprečavaju slijeganje ili klizanje šljunka i zemlje za biljke (2) . s jednim dijelom dubine najmanje 60 cm. Idealna je vodena površina od 20 do 25 m 2 .2 0 cm.VRTOVI VRTNO JEZERCE Jezerca treba skladno uklopiti u vrt. Mora se uspostaviti odgovarajući odnos površine i volumena vode (oko 400 l/m2). Mora se oblikovati i okolina jezera.

vrlo su raznolike.6 sati sunca u danu. Idealan je položaj u smjeru istok . područje za obnavljanje vode 90 m2. Velike su mogućnosti da se planirano vrtno jezerce prilagodi vlastitim željama u pogledu veličine. prostor za kupanje 40 m2. područje za kupanje > 1. Plastična cijev za prekid kapilarenja pijesak 5 cm 50-100 "zona 3 j 1 2 200 i geotekstll folija TOde supstrat 10 cm z o n a bil aka ž 5 0 % P°uršine 0 Oblikovanje obale Razina vode Varijanta za prekid kapilarenja (5) Zona taloženja / taložnik ^0) Vodotok sa širokim i dubokim meandrima i kaskadama. ne manje od 55 m2.30 cm. zona plićaka 10-40 cm. planirat će ga u blizini terase uz kuću -» © Veličina površine treba biti 60 m2 . Tko želi jezerce koristiti i uživati u njemu.© Dubina vode: močvarna zona < 25 cm. duboka voda > 50 cm.JEZERCE ZA PLIVANJE Oblikovne mogućnosti da se vrt I optički obogati biološkim elementom vodom . i volumena 35 m3.zapad sa 5 . -> ( § ) 232 . oblika i uporabe. područje za bistrenje 25 m2 -> © . Jezerce u kojem se može plivati treba imati površinu 155 m2.

mineralni slojevi različite granulacije Vodeni kozlac Močvarna kaljužnica Šaš kareks Šarena preslica Uskolisna suhoperka Močvarna mlječika Sita Protivak Američki kozlac Vodena metvica Močvarna trolistica Bakreni cvijet Močvarna potočnica Dragušac Biserna paprat Potočna čestoslavica (7) Močvarna zona V-Vl IV-V VII-IX V-Vl IV-V VI-VIII V-Vl V-X VI-IX IV-VI - V-IX bijela žuta zelene glavice nema cvijeta bijela žuta smeđe glavice žuta žuta svjetloljubičasta bijela .tlačni vod pumpe (T) Izvorski kamen -» (5) f Izvorski kamen — > © Hrvatski naziv Mirisni šaš Obični žabočun Žabnjačka kornjačnica Štitasti vodoljub Viseći šaš Velika pirevina Borak Zlatni štap Vodeni dvornik Štukina trava Kovrčavi mrijesnjak Veliki žabnjak Obična strelica Jezerska šašina Razgranieni iežinac Uskolisni rogoz (§) Botanicki naziv Acorus calamus Alisma plantago-aquatica Baldellia ranunculoides Butomus umbellatus Carex pseudocyperus Glyceria maxima "Variegata" Hippuris vulgaris Orontium aquaticum Polygonum amphibium Pontederia cordata Potamogeton crispus Ranunculus lingua Saqittaria saqittifolia Scirpus lacustris Sparqanium erectum Typha angustifolia Vrijeme cvat Boja cvijeta Vl-Vll Vl-Vll Vl-X VI-VIII Vl-Vll V-Vll VII—VIII V-Vl Vl-Vll VII—VIII VI-IX VI-IX VI-VIII VII—VHI VII—VIII Vl-Vll © Vl-Vll IV-VI VI-VIII - žuto-zelena.4 0 cm Calla palustris Caltha palustris Carex grayi Equisetum variegatum Eriophorum angustifolium Euphorbia palustris Juncus ensifolius Lysimachia thyrsiflora Lysichiton americanus Mentha aquatica Menyanthes trifoliata Mimulus cupreus Myosotis palustris Nasturtium officinale Onoclea sensibilis Veronica beccabunga © Achillea ptarmica Ajuga reptans Chelone obiigua Darmera peltata Eupatorium cannabium Filipéndula ulmaria Ligularia przewalskii Lysimachia nummularia Lythrum salicaria Osmunda regaiis Polemonium caeruleum Polygonum blstorta Primula in Arten Ranunculus acris "Multiplex" Trollius-Hybriden © Callitriche stagnalis Ceratophyllum demersum Elodea canadensis Hottonia palustris Myriophyllum in Arten Potamogeton in Arten Ranunculus circinatus Utricularia vulgaris Ispusno okno.svjetloružič. prezimljava k a o lisnati pupoljak (9) Biljke proizvođači kisika za jezerce 233 . crv. 0 . Prednost treba dati ležernim. Životni prostori u vrtu razlikuju se prije svega po vlažnosti ili po vodostaju. posaditi u dno j e z e r a K a n a d s k a v o d e n a kuga M o č v a r n a rebratica Vrste krocanja Vrste mrijesnjaka Žabnjak Obična mješinka b e z korijenja. dubina vode 1 0 . i tu se obogaćuje kisikom i ugodno grije. bijela. idealno je 8 . sklona širenju z i m z e l e n a .ružičasta smeđa ružičasta. korijenje razvija u podlozi b e z korijenja. WX^TTW/s PVC . žuta zelena neugledna zlatnožuta ružičasta plava neugledna žuta bijelo-ružičasta smeđa zeleno-bijela crno-smeđa Zona plitke vode. saditi u dno j e z e r a . crvena svjetloplava žuta nema cvijeta tamno plava Poprečni presjek jezerca za plivanje-» ( 2 ) Močvarni stolisnik Puzajuća ivica Štikac mali Štikac veliki Konopljuša Suručnica Jezičnjača Metiljeva trava Purpurna vrbica Kraljevski pujanik Jakobova ljestvica Livadni dvornik Vrste jaglaca Žabnjak.S malom jamom ulaz vode neće bit previsok 10-12 JEZERCE ZA KUPANJE U dobro projektiranom jezercu pojedini su životni prostori bez vidljivih granica. smeđa bijelo . Treba biti što dulje. prirodnim oblicima.® Korito potoka je važan sastavni dio jezerca u kojem se može kupati. prezimi kao pupoljak na dnu jezera z i m z e l e n a . blijeda (§) Vlažna zona Jezerska žabovlatka Kruta vaščika z i m z e l e n e . Svaka biljka traži svoj prirodni životni prostor i samo u takvomu će napredovati. organskim.tek ukupnost biljaka svih prostora čini jezerski krajolik bogatim. prirodnim i lijepim.10 m -» © . korijenje u dnu j e z e r a saditi u biljni kontejner z b o g kontrole rasta z i m z e l e n a . m a l i m m j e h u r i m a lovi kukce. Prirodno jezerce se sastoji od više životnih prostora . korijenje u mulju z i m z e l e n a .( D Preko kaskada i kamenja protječe oko 15 m3 vode u satu. ljutić Hibridi planinčice VII—VIII V-Vl VIII-IX IV-V VII-IX Vl-Vll VIII-IX Vl-Vll VII-IX Vl-Vll Vl-Vll V-VIII ab III bis VII V-Vl V-Vl bijela ljubičasta ružičastocrvena ružičasta ružičasta ljubičasta žuta žuta Ijubičastocrvena smeđi vijenčić plava do bijela ružičasta prema vrsti žuta razni tonovi žute Dubine sađenja Hrvatski naziv Vodenklas Žabogriz Lokvanj žuti Lopoč Okrugolisni plavun Plivajući mrijesnjak Vodeni žabnjak Rezac Vodeni orašak Zona lopoča-> Botanički naziv Aponogeton distachyos Hydrocharis morsus-ranae Nuphar lutea Nymphaea-Hybriden Nymphoides peltata Potamogeton natans Ranunculus aquatilis Stratiotes aloides Trapa natans © Vrijeme cvat Boja cvijeta Vll-X VI-VIII VI-VIII VI-IX Vl-Vll VI-IX VI-IX V-Vll Vl-Vll bijela bijela žuta kao žumanjak prema vrsti zlatnožuta bijela bijela bijela bijela.

površini krova i koeficijentu otjecanja.0. količina oborina 800 l/m2 x koeficijent otjecanja f = 0.500 / Filtarski lonac Stilna zaliha vode za zalijevanje.05 ako se raspoloživa količina kišnice od potrebne razlikuje za manje od ± 20 % g = 0.išni kapaciteta do 12.koeficijent otjecanja f = 0.75 Neto površina krova = 120 m2 Količina kišnice = Neto površina krova 120 m2 x God. 9. ostalo 8 I = ukupno 75 I kišnice (kod ekonomičnih ispirača 48 I). zahod 45 I (kod ekonomičnih ispirača 18 I). 4. kupanje/tuširanje 40 I.20 . (6) 1500 /. 5. 9.75 za kosi i ravni krov. za njegu tijela 10 I = ukupno 65 I pitke vode. 4. 3.03 ako je razlika veća od ± 20 % g = 0. za obiteljsku kuću oko 5000 I Obujam spremnika za navodnjavanje vrta ovisi o površini vrta.45 1500/ 1. 5 6 7 8.. 3. Koeficijent otjecanja: f = 0.: 20001 Iznad slobodnog izljeva Uređaj za korištenje kišnice ^0) Dopuna pitke vode Spremnik oborinskih voda za navodnjavanje vrta ' ^ A — Kućni vodovod Olučna cijev Razvodnik s pokazivačem razine punjena Slobodno istjecanje razmak min.75 Raspoloživa količina kišnice = 72 000 l/godišnje Broj osoba = 4 Dnevna potrošnja = 45 I po osobi (ekonomični ispirač u zahodu). količina oborina 800 mm = 800 l/m2 Kosi krov .05 (5) 72 72 72 1.VRTOVI UPORABA KIŠNICE U projekt nove kuće treba uključiti spremnik za prihvat kišnice. f = 0.40 . Faktor g: g = 0. Filtar ispred spremnika kišnice Kućni vodovod Protočni ventil Dovod pitke vode Spremnik Preljev Olučna cijev Kanal Filtarski lonac Sifon --sf-r : Vt •'t © Uređaj za prikupljanje kišnice s filtarskim loncem i vanjskim spremnicima 1.64 53 kg 81 kg 130 kg Instalacija za kišnicu Vrtna cijeva Osnovni spremnik za kišnicu Ručna pumpa Iznad protočnog ven Min 20 mm ili 2d Uronjena pumpa 1100/:. Pri odluci o njegovu obujmu ne treba biti pretjerano štedljiv.60 za ravni krov s nasipom šljunka.0.20-2. treba u proračun uključiti broj osoba i izljevnih mjesta.05 Obujam spremnika = raspoloživa količina kišnice 72000 I x faktor g 0. Prosječna potrošnja vode po osobi dnevno. 7 8. godišnjoj količini oborina.900 mm £ l/m2) očitava se iz odgovarajućih karata ili dobiva od meteorološke službe. 2. veći obujam postiže se malim povećanjem troškova.40 ako se pretežno koristi za navodnjavanje vrta i u slučaju velikih sezonskih razlika u količini oborina. 11. Za navodnjavanje vrta treba godišnje 40 .05 obujam spremnika = 3600 1 preporuka: spremnik korisnoga obujma 4500 I Objašnjenja: Neto površina krova: projekcija krova od oluka do oluka (odgovara tlocrtnoj površini kuće). 10. za pranje rublja 18 I.50 Ekološki spremnik kišnice .raspoloživa količina kišnice 72000 I potrebna količina kišnice 75700 I) x 100 = 4.335 1. čišćenje 4 I. 20 mm ili 234 . 6.za piće i kuhanje 5 I. Naime.605 1. 12. Proračun veličine spremnika za navodnjavanje vrta.60 I kišnice po četvornom metru Primjer: God.9% < 20% => g = 0. Ako je kišnica i za kućnu uporabu. Godišnja količina oborina (npr NRW oko 740 . ispiranje 10 I. Površina vrta = 200 m2 Potrebna količina kišnice = Broj osoba 4 x dnevna potrošnja 45 I x 365 dana + površina vrta 200 m 2 x godišnja potrošnja 50 l/m2 Potrebna količina kišnice = 75700 l/godišnje Faktor g = (1 . Može se i naknadno postaviti u kući ili vrtu. Oluk / olučna cijev Filtarski skupljač Dovod Spremnik Preljev sa sifonom Usisni vod Kućna vodovodna stanica Zaštita od praznog hoda Mreža vodova kišnice Instalacija pitke vode Magnetni ventil Plovak Obujam Duljina Širina Visina Težina 1100/ 1. Sito s poklopcem na dnu oiučne Cljevl JL^ Filtarski taložnik 0 1.52 2000 / 2. bure za kišnicu Ručna pumpa (2) 1 2.

80/9. 2/4-5 osoba). Veličina: Širina trake 2. nisu uključeni posebni utjecaji. općenito nije nosivo. mjesec 1.50/7. mlazni beton preko jednostrane oplate. djelomično s upuhavanjem zraka radi čišćenja). mjesec 1.55/7.5 Gubici topline otvorenog plivačkog bazena (prosječno / maksimalno) u kWh/m2d prema mjerenjima RWE. po mogućnosti podići rub bazena (pitanje oblikovanja). jednostavna izvedba s Wiesbadenskim žljebom Zidani bazen s drenažom (9) Skimmer (skidač pjene) ^ ^ Wiesbadenski žljeb.65/7.66/9.9 2. 261-263 @ Trim prostorija (D Predvorje saune © Sauna (ž) ® Otvor. potrebna je zaloga od mršavog betona -> © Betonske ploče © vodonepropusne (beton na gradilištu u dvostranoj oplati.© ireni bazen Garderoba WC Tuš VRTNI PLIVAČKI BAZEN tu Položaj: Vrtni plivački bazen treba biti zaštićen od vjetra CD.2 2.50/7. Treba biti vidljiv iz kuhinje i dnevne sobe (radi nadziranja djece i iz dekorativnih razloga). zimi ne prazniti! (iskošeni rub bazena).5 Dodatni mjeseci 5. ovisi o načinu odvođenja vode ->®-<fl). bakreni sulfat). Dužina zamaha pri plivanju 1. svakako s nišom za ljestve ili stube.08/7. cementna boja).8 3. sredstva protiv algi bez klora.33/7. čelik (može i iznad terena) ili ukopano ->(5).75/10.2 3. u vidnom polju.2 5. rjeđe premaz (klor .9 2.5 2. ne djece! Razlika dubine bazena . dodati dužinu tijela: za četiri zamaha treba 8 m duljine. Bazen od poliestera.5 4. predvidjeti mogućnost reguliranja! Znatno se produžuje sezona kupanja uz relativno niske troškove Zaštita djece: po mogućnosti ne ogradom nego pokrivanjem bazena ili pomoću automatskog alarmnog uređaja (reagira na pojavu valova). mjesec 1.). mjesec 2.6 2.8 2.5 4.66/9. tj.00/10. 1300 kcal/m2d).3 3. Grijanje: pomoću protustrujnog uređaja ili protočnim grijačem u bojleru. blizu spavaonice (upotreba u prohladnim danima). mjesec 1. bazen s preljevnim žljebom (jj) Zuriški žljeb na obodu bazena Voda 8w 22 °C 23 °C 24 °C 25 °C 26 °C Sezona 4.00/8.25/9. Dodatno treba uništavati alge pomoću kemikalija (klor.75/10. za boravak Kuhinja © Bar © Stanovanje Dijagram rasporeda plivačke dvorane u jednoobiteljskoj kući. dijatomit (površinski filtar). važno: jednoliko odvođenje vode s dobrim čišćenjem površine pomoću skimera ili bolje pomoću žlijeba-> Vrste filtara: šljunak (dubinski filtar. slobodnostojećeg zida bazena tijekom 5 . predgotovljeni elementi): površina najčešće keramika ili stakleni mozaik.dubina vode -> (4). Prostorija za boravak može kao površina biti dio plivačke dvorane © Veličine bazena © Normalna dubina za privatna kupališta (bazeni za plivače) Bazen s pokosom i folijom. rubni profil T Jednoslojni predgotovljeni poliesterski bazen Armiranobetonski bazen.u.60/8.8 5.9 2.5 1. x = interpolacija Gubitak topline površine bazena odn.25/10. rub osiguran drvenom gredom -Alumin. Pribor.0 6.2 2. Predvidjeti stazu oko rubova.5 3.50/9. pravokutnik. Zaštita od smrzavanja: za krute konstrukcije bazena pomoću rubnih greda. Načini građenja bazena: Uobičajeno: bazen s folijom (folija: nepropusna površina).5 kW/m2d odn.25 CD Prost. Nosiva konstrukcija zidana beton.20/9.) zbog korištenja zagrijane vode za povratno ispiranje filtara (do 1. npr.25/6. 1/1-2 osobe) Srednji plivački bazen s dvije staze (3-4 plivačka zamaha. grijanjem ili preljevom zaštićenim od smrzavanja. znatni toplinski gubici javnih kupališta (hotelski bazeni itd.98/8. najmanji bazen za startni skok s čeone strane 4. U blizini bazena ne smije biti bjelogorice i grmlja po rubu (padanje lišća). prostor saune Bazen za noge Najmanji plivački bazen s jednom stazom (2 plivačka zamaha.50 m. Oblik: Što jednostavniji zbog troškova i odvođenja vode (s. Dubina vode: do brade domaćice. oprema: vidjeti privatni zatvoreni bazen -» s.25 m.mjesečne sezone (prosječne vrijednosti) ® Podni izljev s izjednačavanjem tlaka podzemne vode 235 .65/7.70/7.50/8. Održavanje vode: danas uobičajeno uređajem za miješanje vode. pjena od sintetičnog materijala. Treba ga zaštititi od upadanja trave.kaučuk. najčešće predgotovljeni elementi.2 5.0 6.60/9.8 4.26/8.6 3.2 1. rijetko se izvodi na gradilištu.

pristup iz suterena ili vanjskim stubištem. Primjer -> © . Kappler 236 . U © Suteren -> @ . u razini terena ispred dnevnog boravka. Richter + 6.® ® Prizemljem ® . Neufert U ® Presjek -> © .® tnmrrr U © Prizemlje -> © ® V © Presjek -> ® .® stambena kuća na padini s otvorenim bazenom. P. K.STAMBENE KUĆE S PLIVAČKIM BAZENOM U VRTU Primjer ® .© Arh.® Arh.00 Nagib 1:10 Perspektiva (5) Okrugli plivački bazen na padini Plivački bazen između kuće i garaže Arh.® kratak put od saune i spavaonice do bazena u vrtu.

WC-om. Iz pretprostora trebaju biti neposredno pristupačne najvažnije prostorije kroz koje se najviše prolazi. 186. >2. Svrhovite širine hodnika -> © Po mogućnosti trebaju se sva vrata otvarati u prostorije -> s.30 . Ulaz u pretprostor treba biti. a naročito stubište -» © - Povoljna je neposredna veza između kuhinje. izvan dominantnog smjera vjetra. 1 4 0 m širina 1. bolje t O m . koliko je to moguće. Ra> čuna se da je 1 m slobodne širine hodnika (bez istaka) potreban za 60 do 70 ljudi (-> kazališta. stubišta itd. o tome je li jednostran ili obostran. >90-1.0 W Za hodnik s vratima samo s jedne strane dovoljna .25 m fas ^ W jednostrani hodnici za 2 osobe nesmetano mimoilaze šir|na 1 3 n . o rasporedu vrata — A ili B i jačini prometa. ULAZ U nepovoljnim klimatskim okolnostima vjetrobran je prijeko potreban. stubišta i zahoda Q Međusobna veza prostorija V© Ulaz centralno t>® •jf /Tn * Ulaz povezan s podrumskim stubištem p ^ ^ Predprostor povezan s uredskim prostorijama (§) U vezi s podrumskim stubištem ^ (7) U vezi s dnevnim boravkom © u vezi s vjetrobranom ® U vezi s kuhinjom. ali mora biti odmah uočljiv s ulice ili vrtnih vrata.). podrumskim stubištem i spavaćom sobom HODNICI Širina hodnika ovisi o njegovu položaju. osovinski razmak zidova 1. škole. VJETROBRAN.PRETPROSTOR.1.0 m za 3 osobe © Jednostrani hodnici sa slabim prometom: širina hodnika = širina vratiju + 50 cm Jednostrani hodnici sa živahnim prometom Dvostrani hodnici sa smaknutim 1 vratima pri živahnom prometu Dvostrani hodnici s nasuprotno postavljenim vratima 237 .40 m koje se Dvostrani hodnici sa živahnim prometom: 1.e sir.na hodnika o d > 0 9m.6 m za 2 osobe.

65 1. listonoše i posjetitelje mora sve što je potrebno biti predviđeno. dvodjelna.0 H+++ -H+H- T 1 B H H — 90 — ¡ | 6 0 | — 75 .0 T 1.50 + 2.. šešir i kovčeg > ? Ženske cipele < ^ ^ Stalak za kišobrane s nepropusnim koritom Sanduk za kišobrane ¿.70 I 600 1 1 900 1 U 1-95-1 H 0 13 H T 105 1 013H 0 16 h) 1 75 •iiiiii" "TrnrnTTT" n 1 1 1 1 1 1 1 JL jfe ÜU 1.30 Za udobno odlaganje odjeće 28 kuka 38 kuka Za udoban rastanak 1—43—1 95 T 1 (6) T ^ 1.""55"+• ® Za odlaganje odjeće 6 kuka na 1 m ® 1.15 1.— 2 1.40 -r 13 >- 1 |— 38 —| (2) Kaputić ULAZI..0 3 kuke 5 kuka (14) Garderobni stalak Garderobni stalak ± 45 (12) Garderobne kuke Garderobne motke • T 4. GARDEROBE Ulaz određuje izgled kuće. tu sve mora biti promišljeno.••. sa stalcima za glačanje 238 . Mm Garderoba.80 JL_ « t « b db ¿ ¿ s '165( 59 33 L Q IH Ti »t > I 1 H ^ ^ ? H H T 1.25 ' H ® H 1.35 1.f ^ h 1.j liMr I S v j » . sa stalkom za glačanje © Garderoba. (7) Kaput ® Kišobran. Za dostavljače. nenapadno ali prikladno pri ruci.. od osvijetljenog kućnog broja do četke kraj ogledala.0 I I I I I 11 11 I I I I I I I I I I I I I II I 1 H 4 -H-H+- 1 . jednodjelna.0 H I I I I I I I I I I I I I I I 11 I I I I I I I 60 ^ — 90 — — 4.0—1-75- A 90 T 1.00 -i ^l) h 1. Ovdje posjetitelj stječe prvi dojam.

Zbog o t .@ pokazuje maksimalnu pristupačnost različitih veličina i oblika hodnika prema prostorijama koje su šire od 2 m (prostorije š i r o k e 2 .F ( 4 ) vorenog stubišta hodnik djeluje prostrano kao sa 4m 2 Hodnik 3m 2 = 4 velike prostorije i 1 mala prostorija. nije dovoljna za postavljanje ormara. jer se u tom slučaju dva člana obitelji još mogu mimoići. Često sobe postaju prostranije ako se povećanjem hodnika na račun soba postigne povoljniji odnos vrata i ormara . garderoba ili slično.t uoiiko nmctnriio na * kraju stuba koje še ne^nastavljaj ^ Hodnik 2m 2 = 4 velike prostorije i » WC.» © .3 u ovom se razmatranju smatraju garderobom.V ( 3 J ka s ugodnim oblikom prostora Hodnik 3m 2 = kao @ . samo 5 prostorija i 2 p male (kupaonica. ostavom). kupaonica. pri smaknutim etažama (povoljno rješenje. kupaonice i sobe za boravak ¿4) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije. mm ormarima i krevetima tfg) Hodnik 3m 2 = 6 prostorija. garderoba i ostava Hodnik 4m 2 = 4 velike prostorije i 4 male. garderoba) °" Hodnik 7m 2 . garderoba) ('gN Hodnik 5m 2 = 5 prostorija i 1 kuDaonica kupaonica © Hodnik 7m 2 = 8 prostorija i stubište t / 1 © ™ ^ ^ ^ 1 k U p a °> © ca. o s t a l o g ( f o kao ([3) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije s ugrađe-fc.Potrebna površina pri različitom broju prostorija HODNICI a V' ( D HnHnik im2 .( i j ) . njprikladnije iskorištenje h o d n i . ^ tima 3 ® v —J Hodnik 4m 2 = 5 prostorija s ugrade.p mm ormarima ¿ ^ S S H ^ 239 . pristup ^ T u ^ ^ kLp^oTe"'fsp'avate sobe i „ J ^ za boravak sobe „ „ ( T ) . uz to 1 osta-a va ali bez WC-a ili slično. otpadaju stubini podesti) Hodnik 1m2 = 4 prostorije kao čvoV (13) t ° * f između spavače sobe. p dječje sobe. pa ih treba ugraditi Pri raspoređivanju vrata treba razmotriti položaj kreveta i ugrađenih ormara u sobama. Ta širina. © prikazuju najekonomičnije oblike hodnika za određene okolnosti. međutim. U tim primjerima usvojena širina hodnika od jednoga metra zadovoljava kao minimalna širina. te WC V © W ©^nemaiolje"mogućnost?[frilazaj U ali je čišći prostor © W Pr storije (kupaonica.

Ispod stubišne kosine često ima mjesta za ormare s kliznim vratima (§) ili za radni prostor -» (8) ® 240 lzviačivi ormari smješteni do pod strehu © Prostor za ormare ispod kosine krova.SPREMISTA Krovne i stubišne kosine. Klupa sa sandukom u hodniku služi za smještaj pribora za čišćenje cipela. Ormari bi gore i dolje trebali imati otvore za zrak iii vrata kao rebrenice tako da je omogućena staina ventilacija. Kod krovnih kosina treba iza ormara ugraditi dobru termoizolaciju. (7). Okvir s lameliranim vratima Prostor za ormare ispod kosine krova pokraj mansardnog prozora Sklopivi krevet pri strmom nagibu krova . ormare i pretince. niše i uglovi nude prostore za ostave. metle itd.

77 m 3 i 1.» © o k n o za odzračivanje -»(13)presjeka 3 0 .3 5 % okna za bacanje smeća. DIN 6623. Taj se sustav ne može primijeniti za više otvora istodobno. Kućni otpad namjenski se skuplja za odvoz u pokretnim kontejnerima obujma približno kubični metar Važno je voditi računa o dimenzioniranju mjesta za postavljanje i putove odvoza.110 litara. letla za prašinu 1. Kontejner za smeće -» (¿5) od čeličnog lima ili polietilena. sredstva za pranje i čišćenje. 6629. obujma 0. bolnice. bolnice) 40+45 50 55 30 40 45 50 > Q. Okno 0 cm Za otpad Za odzr. usisač. mjere cm a 55 60 65 35 45 50 55 b 55 60 65 35 45 50 55 c 24 24 24 11. 25 30 30 15 25 25 30 Min.5 11. Potreban prostor za kontejnere za smeće -»(§).5 11.5 11. umirovljeničke domove itd.4 © četka © Kanta za smeće 3 Univerzalni usisač Usisač za prašinu Presjeci . s kliznim poklopcem i odvodom vode. alat i ljestve Širina prostora za ormar = 60 cm.(13) (T) Okvir za čišćenje sagova (8) Prikladna visina ormara J S L I <> Za svaka daljnja vrata se sanduk proširuje za 820 mm (9) Potrebni prostor za velike sanduke za smeće Velika kanta za otpad . 243 Za njegu i čišćenje potrebno je: ormar za manje kućne naprave. U kućama s jednom obitelji pogodna su okna za ubacivanje rublja ->(5). hoteli. Prečke Za visinu prostorije mm 2400 2600 3500 Cjelokupna dužina ljestvi oko mrr 1350 1580 2540 Prečke Za visinu prostorije mm 3630 4750 5870 Cjelokupna dužina ljestvi oko mrr 1710 2250 2770 3 4 do 8 12 16 20 © Ljestve-»©. Velike kante za otpad (¡5))s obujmom 120 i 240 litara trebaju biti pokretne.10 m 3 (1100 I). Uređaji za odlaganje smeća okno za kućno smeće. Pri oblikovanju kućanskih naprava treba osigurati jednostavno rukovanje bez ugrožavanja zdravlja Q)-(§). papir ili rublje treba biti od nehrđajućeg čelika ili pocinčanog čeličnog lima.kontejner za pražnjenje 241 . O •5 c o © feST*''j@[e' St0j6Će 0S 0njene ' © Klupica sa stubama (li) Uređaji za odlaganje kućnog otpada ^ 2 ) . isto tako i za hotele. . Kante za smeće od pocinčanog čeličnog lima ili polietilena. Obujam 50. Tržište nudi uređaje za ubacivanje smeća s električnim otvaranjem vratašca. kante.PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO s. iz sigurnosnih razloga.5 d 95 130 110 110 110 110 110 e Vrsta otpada Kućni otpad rastresit Otpad u vrećama 110 I Papir (uredski otpad) Rublje (jednoobiteljska zgrada) Rublje (veći objekti kao stambene zgrade.

Minimalne dimenzije _ • © . glačanje.00 60 4.Snj Z e a ru 9 ÍS nje ¡ = * © stroj za glačanje Stroj za glačanje ugrađen u ormar 242 .0S. Prostorija za potrebe kućanstva uz pomoćni ulaz.40- 1. Pri oblikovanju pribora i sprava za kućanstvo treba se brinuti o udobnosti i zdravlju korisnika.đ>© D »"đ™ t " © u- t"© L-oblik U © fra^omoćn^ulS Pr0St0r ia ' © Pristupačno iz kuhinje V (9) p r i s t u p a t n o iz V Pokraj kuhinje i kupaonice -1.» © .. sklopiv t * ^5) Šivaći stroj * © g D . Daska uz koju se glača stojeći . sklopiva uz zid ormar K Potrebni prostor za glačanje u sjedećem stavu Uz elektr. bolje rješenje neposredno uz kuhinju ili pristup iz kuhinje .> © .20 (-60-100—I -2.© • Takva prostorija služi za smještaj ormara s priborom za čišćenje. ® Shema prostornih veza s kućnim gospodarskim prostorom <D Potrebni prostor za dijelove opreme I 8 + 8 1 8 + • i + D 8 8 C + + 8 8 c 1 8 §8 8 + 1-60- j: -1. za šivanje.40-2. a može biti kao kutak i za hobi.0.ilal.Dijelovi uređaja i opreme Širina u cm Bolje PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO Povoljna je orijentacija prema sjeveru .© . 90 ¡50> © Daska za glačanje.Lssrrp.> © mora biti drugačije visine od one uz koju se sjedi Podrumsko stubište Automatska perilica i aparat za sušenje rublja kao komplet Korito za pranje s grijaiem vode Sanduk za prljavo rublje Radna površina za slaganje rublja Uređaj za glatanje oko Ormar za manji pribor Ukupno 60 60 Kuhinja 60 50 60 100 50 380 60 60 1. s dugim pultom za odlaganje .» © .00- 1 á ¡él. valjak za glačanje ^ ^ Kombinirani pribor za glačanje.80 1 + (5 1 I—60-1.20-60-100-1 -2. 1 k d rxs. pranje rublja. prost.60 Kuć.80- + 1 8 . gosp.20 1.40-2.

daske za glačanje s. Treba predvidjeti rasvjetu s prekidačem na vratima i pobrinuti se za dobru ventilaciju. 242. kovčege. korisna površina 1. SMOCNICA Pri projektiranju stanova ili kuća treba voditi računa o nusprostorijama kao što su smočnice. Jednoredna V ® Smočnice t ^ (2) Smočnica u nastavku na ormar t^ (¿) Smočnica preko ugla a W (4) Smočnica u nastavku ugla za blagovanje i r . zaštićena od sunca. ostaviti niše za ugrađene ormare ->(t3). Najbolje je police postaviti sve do stropa. daske za glačanje rukava. hladnjače. Ona služi za odlaganje i čuvanje pribora za čišćenje. Za veće stanove treba u projektu predvidjeti ostavu po mogućnosti od 2% površine stana.razne veličine.SPREMISTE. košare. u nastavku na WC t f (S) Smočnica ispred kuhinje Hladnjače . torbe.23-3. Treba predvidjeti priključak za zamrzivač i eventualno hladnjak za vino. Za veća kućanstva tržište nudi hladnjačke ćelije po sustavu nadograđivanja . mora u stanu postojati prostorija za odlaganje = 1 m 2 svijetle širine 75 cm. (6) Smočnica zbog uštede prostora u nastavku na kadu t^ (7) Kao prije. alata. košare za rublje. Prostoriju predvidjeti neposredno uz kuhinju. Najpraktičniji je položaj smočnice pokraj ili unutar kuhinje . Radi uštede prostora. ona mora biti hladna i prozračena. hodnik i spavaće Kuhinja Spremište Prostori za odlaganje i ormare Spremište u području ulaza • W (14) opicllllMc Uni Spremište iI ormar za cipele u području ulaza 4 Spremište Smočnica i ostava u području oiiiuuik kuhinje V Q5) 243 .r-v. spremišta.06 m2 SPREMIŠTA Osim prostorija u podrumu i na tavanu. ljestve. također s odvojenim odjeljcima za hlađenje i zamrzavanje. Te su prostorije vrlo važne za svakodnevni život.> © . vrata se otvaraju prema van. nakit za božično drvce.

20—l I—60—I I—60—I (T) Presjek kuhinje s 2 radna mjesta © Presjek kuhinje s prostorom za 2 osobe © Nisko smješteni dijelovi štednjaka zahtijevaju odgovarajući prostor za rukovanje.20- na sudopera s policom .KUHINJE |-45-(-4CH 80—I—60—I |—60—1.znad njega © W sobe'zT bta g o va njls s I užTd odava nju h r a n e b a d njega su obostrano pristupačne police za posuđe (7) W Rade dvije osobe jedna do druge ® Između prostorije za pripremu i blagovaonice treba leteća vrata dolje obložiti zbog mogućnosti otvaranja nogom ^g^ Ispravna i pogrešna rasvjeta u kuhinji © Uobičajena visina stola od 85 cm je između povoljne visine za miješanje tijesta i sudopera © Predvidjeti radnu ploču koja se može izvući za rad u sjedećem položaju Ispravno izvedeno podnožje ormara za lako čišćenje > 8 cm ^ t! U "1-¡fi m tv A B umjetno oazracivanje veniuaiuium Umjetno odzračivanje ventilatorom na vanjskom zidu (A) ili bolje preko nape direktno iznad štednjaka (B) (14) Bolja je napa za usisavanje para Stol za izvlačenje Barski pult za blagovanje © 244 Presjek kroz elemente kuhinjske opreme prema preferentnim mjerama DIN 68901 Kuhinjska oprema i mjesta za postavljanje elemenata prema DIN 18022 Radnu visin uskladiti s visinom tijela .20 H—60—| !— a 1.10-1. iznad štednjaka postaviti odvod para © Stolovi za rad i odlaganje dubine 60 cm H60H © W 1.

Razlikuju se naprave za odvod i naprave za cirkuliranje zraka. Gornji ili zidni ormarići (3) + 0 ograničene su dubine kako bi se radna ploha ispod njih mogla nesmetano koristiti. upušta se ispod radne plohe. Posebna oprema -> © . L Q Jednodjelni donji ormarići x (5) Dvodjelni donji ormarići H(cm) x B(cm) 35 20-120 65 T(cm) 35 H(cm) x B(cm) x T(cm) 50 70-150 35 65 L^lJ L . usprkos normizaciji.l . i dalje različiti.> (5) služe za metle. težih ili rijetko korištenih kuhinjskih sprava i pribora. Za odvod zraka mora postojati ventilacijsko okno.@ kao što je naprava za rezanje kruha ili univerzalna. Za lonce su najbolje metalne rešetke. ormarić za kuhinjske strojeve i dijelove s ladicama na izvlačenje ili otklapanje.sve pomaže da se štedi vrijeme i snaga. Radne površine i površine za odlaganje čine jedinstvenu plohu. Materijal: drvo. Ispod sudopera je posuda za smeće. sušilo za ručnik . pogodni za ugradnju hladnjaka. šperploče. eventualno električni bojler. Sudoper i ploča za cijeđenje ugrađuju se u donje ormariće. a posuđe se doseže lako i bez prig i banja. cej . sredstva za čišćenje ili za zalihu namirnica. koji se uklapaju u svaku kuhinju koju je arhitekt projektirao. bolje specijalna otklopna koja pri otvaranju ne zahtijevaju dodatni prostor.J I 100 100 l-i-l-l 1 l .^ . police u ormarima drvene ili ploče obložene sintetikom.l (?) Dvodjelni gornji ili zidni ormarići (3) Jednodjelni gornji ili zidni ormarići H(cm) x B(cm) x T(cm) 203 45-60 40-60 © Visoki ormarići © Kutni ormarići © Ugrađena pećnica ( ^ Kuhinjski centralni element (9) Elektronička preša za smeće ^0) Niše za kuhanje © Ormarić za kuhinjske aparate i ormarić za sušenje 245 . ali je taj uređaj znatno učinkovitiji od onoga za cirkuliranje zraka. Općenito se kuhinjski namještaj isporučuje u širinama od 20 do 120 cm s korakom od 5 cm i visinom od 85 cm. uključujući po mogućnosti i električni štednjak (s izrezima za grijaće ploče). vidljive plohe: brušeni lak. Donji ormarići: -> ® + (2) za smještaj većih. pećnice i mikrovalne pećnice na prikladnoj visini. Vrata klizna.H(cm) x B(cm) x T(cm) 85 20-60 60 H(cm) x B(cm) x T(cm) 85 70-150 60 KUHINJE ELEMENTI ZA POSTAVU I UGRADNJU Mjere i programi proizvodnje nažalost su. kuhinjski kablić. kuhinjska vaga te posude za namirnice i mirodije koje se upuštaju. Preporučuje se mehanička ventilacijska naprava iznad štednjaka -> Za tu svrhu na tržištu se nude nape. spajaju se prilikom ugrađivanja i nepomičnu cjelinu. Gornji ormarići pripomažu iskorištenju prostora. Tipizirani elementi. iverice. Visoki ili bočni ormarići . pribor za ispiranje i čišćenje. drvo. sintetika. sintetika.

treba u projektu predvidjeti dovoljne površine za postavljanje kuhinjskog pribora i strojeva.10 1. Električni i plinski uređaji te kuhinjski namještaj danas se izrađuju tako da se mogu međusobno poredati. Malo potrebnog prostora. Veličina prostorije nije sama po sebi mjerodavna.@ sa 60 cm širokom plohom za cijeđenje lijevo i 60 cm širokom plohom za odlaganje desno. (I) 50 75 100 125 150 200 250 b (cm) 55 55 55-60 55-60 60-65 65-75 70-80 t (cm) 55-60 60-65 60-65 65-70 65-70 70-75 70-75 h (cm) 80-85 85 85 90-100 120-130 130-140 140-150 Ugrađeni hladnjaci Zapr. ® 85 80 (?) Električni štednjak (5) Veliki plinski štednjak (3) Trajno goreća peć Hladnjaci Zapr. Treba predvidjeti dovoljan broj utičnica. (I) b (cm) t (cm) 50 75 100 (4) Hladnjak 55 55 55 50-55 55-60 60-65 (7) © h (cm) 80-85 85-90 90 © 44 1. Stroj za pranje posuđa treba smjestiti desno ili lijevo uz sudoper. po jednu dvostruku utičnicu za svako područje rada i pripreme. ali obilje komfora.24 (§) Dimenzije • O 86 25/34 44 I T 44^ 1 '24 Pločice iznad uzdignutog ruba (7) Mjere za ugrađene sudopere 1. treba paziti na dimenzije sprava i uređaja jer su važne za određivanje dimenzija ormarića. odlike su "single" kuhinje. ugraditi i kombinirati omogućujući nesmetano obavljanje poslova. Najčešće je potreban dvostruki sudoper (7) .24 Ugrađeni sudoperi rezance i tijesto Kutije od stakla ili plastike ^ ^ Kuhinjske daske Kuhinjske vage Kuhinjski stroj ® Univerzalni električni nož Stroj za mljevenje mesa CÍO 246 .KUHINJE Ako se nastoji uštedjeti prostor.

Pravilan raspored bitno utječe na olakšanje posla.©. \ Vrtna vrata V ¡ Podrumske stube | ¡ % Kuhinja _l Smočnica Dječje igralište Blagovaonica Soba za boravak _) Prostorija za L Erigremu Povrtnjak Pogled iz kuhinje Putevi Ove prostorije su uobičajene samo kod velikih kuća © Odnosi prostorija veće kuhinje % I Učestalost korištenja radnog prostora [ i J < Glavne veze s ostalim područjima Učestalost korištenja puteva između područja Za korištenje sprava i namještaja nužan je između nizova slobodni prostor širine 1. Najmanja tlocrtna površina kuhinjske niše 5 . radna kuhinja 8 .PREPORUKE ..1 0 m 2 . Da bi se olakšalo raditi u kuhinji. Za to ukupno treba 700 cm kako bi se postavili svi elementi. 244. Potreban prostor za namještaj i sprave: štednjak. Uz dubinu niza sa svake strane od 60 cm dobije se minimalna širina kuhinje od 2.6 m 2 . treba svrhovito poredati radna mjesta. ulazna vrata. donji ormarići za posuđe. tj. idući s desna na lijevo: površina za odlaganje. povoljno držanje tijela. dječje igralište i terasa 0. mjesto za kuhanje 60 cm.I 'ra I1 tšJ 0^ © Perspektivniprikaz jednoredne k u h i n j e V J V ~ Perspektiva-»© t " @ v N e S r Í n j a S T h r a S r t Ormar-kuhinja (firma Haas u Sohn) 247 . ali istodobno i boravak domaćice tijekom mnogih sati. Svi su primjeri koncipirani za dešnjake.> DIN 18011. izbjegavati rad u stojećem položaju.0 . 68901 Kuhinju treba orijentirati prema sjeveroistoku ili sjeverozapadu. površina za cijeđenje — @ > . Po mogućnosti se iz kuhinje trebaju vidjeti vrtna vrata. radna kuhinja s prostorom za jelo 12-14 m 2 0 . pokrovna ploča od 200 cm ujedno je površina za pripravljanje i odlaganje. Kuhinja je u stanu radno mjesto. Za ljevake to će biti slijeva nadesno. Često je kuhinja sastajalište obitelji ako prostor za blagovanje pripada kuhinji ® Prilikom namještanja treba obratiti pažnju na sljedeće: Štedjeti kretanje.20 m. dobra rasvjeta radnog mjesta s. hladnjak 60 cm. sudoper. ormar za metle 50 cm. pribor itd. prilagoditi visinu radne plohe visini tijela. te s podrumom. mjesto za pripravljanje. Povoljan raspored radnih mjesta u kuhinji E 60 T ©O O© B A 60 1 30 A = povrSina za odlaganje >30 B = štednjak 60 C = radna ploha >60 D = sudoper prema proizvođaču E = površinaza odlaganje odn. sudoper s dva korita i plohom za cijeđenje (uključivo stroj za pranje posuđa) 150 cm. štednjak. pećnica 60 cm. radni proces slijedi zdesna nalijevo.Ulaz Predprostor Gospodarska prostorija Pomoćni ulaz | KUHINJE AMK . c^edenje F = velika radna polča i donji ormarići G = gornji ormarići H = visoki ormar (i) Jednoredna kuhinja (5) Dvoredna kuhinja V (6) Kuhinja u obliku slova U (7) L-oblik s kutom za jelo 3 1-62 2. To znači.40 m (?). omogućiti nesmetan rad i dovoljnu slobodu kretanja. 18022.00 m i — IV 1ÍT I E. ormarić za namirnice 60 cm. zamrzivač 60 cm. male naprave. u posrednoj vezi s vrtom za povrće i začine.

šampanjac.o N (0 ra o (0 Č* (0 C L E C O (0 (0 <J TO •S is C ¡ O S ra <J E <J o c É.9 5. piće Meni: juha.80-2. predjelo. potrebna površina za postavljanje stola • Min.6 3. •i« B -1.14 Min.14 Npr. 5P •I. desert. jelo s ribom i jelo s mesom.0010f-50-80— -50-110 45 ! • Mjesta za blagovanje Širina cm Dubina cm š 130 ž 180(190) Površina m2 2.„ H I I & l 1 1 1 -g I s i ^ s >¡>>N"N"N5>nz>ÍMOTOT>N (?) Čaše © Meni: juha.8 3. bijelo i crno vino -2.•> o c o c o C O o C O •O c 3 . šampanjac.2 • . bijelo i crno vino Meni.14 m 3. pri 60 cm širine mjesta i 6 osoba = 60 x 6 = 180 (2.m O t/i •O N (0 TON (0 ra (0 <J <J •> BLAGOVAONICE POSUĐE I NAMJEŠTAJ a a ¡s s s a g « s * . jelo s mesom.o C . potrebna površina za postavljanje stola Min.a o I tfí m i ^ tx> = 1.80- C O .00- 4 osobe I s 5 osoba 6 osoba 7 osoba 8 osoba 3. sladoled. desert. jelo s ribom i jelo s mesom. jelo s ribom i jelo s mesom.00) š 195 š 245 (255) = 260 JlO± j 45 -1.1 5. potrebna površina za postavljanje stola 248 . desert. bijelo i crno vino Meni: juha.

4 do 6 osoba V 9 . Potrebne su posebne stolice ili visoke stolice bez naslona — © . ali zbog uzdignute police od 15 cm zahtijeva manje mjesta.® Najmanji je promjer takvoga stola 0.10-1 n •: 2. veza prostorija letećim vratima Blagovaonica kao naprijed.BLAGOVAONICE DIN 18011 U kuhinji je poželjno imati mjesto za međuobroke.110-1 1-60-1-40-1—80—| 80 »4/54 80 T I O 4o • • h45-f-40-H-30f 30| ••:" i .. Povoljno je ako se prostorija za jelo može prilikom svečanosti proširiti sklopivim ili harmonika . mora se dodati 80 cm za kretanje oko sjedećih mjesta.4C 1 I1 k 1 35 a q D D 1. Orijentacija blagovaonice prema zapadu. 4J^ 30 (?) 1 • (?) • 3.ploča Jif: Stol na izvlačenje i zakretanje Stol na izvlačenje I -1. kutni ormarić za posuđe Soba za boravak ÍBIagoyi: Kuhinja Shema odnosa prostorija oko blagovaonice ^ ' Zatvorena blagovaonica između kuhinje i sobe za boravak s poseb. I (?) u I T 40 ' + 120 50 . Tako nema bliještanja i susjedi si mogu gledati u oči. Lijevo i desno od stola površina za kretanje od 80 cm. mogućnost produljenja ako postoje harmonika vrata prema susjednoj prostoriji ^ 2 ) Smještaj jednog kompleta pribora za jelo ^—' okrugli stol. Na sredini stola treba ostaviti trak širine 20 cm za zdjele. dubine 40 cm.00 1 T 80 C3 T > i. razmak do zida ovisi o posluživanju © Razmak između površine za pripremu i stola predvidjeti i za prolaz © Za ladice i vrata 1—60 —1—50 . tako da je dovoljan razmak do susjeda © i moguć smještaj cjelokupnog pribora. visine 70 . Stolne svjetiljke ne smiju zasljepljivati. najudobniji raspored stolica. Mjesto za blagovanje > zahtijeva znatno više prostora.25 m.90 m. prostorija za zajutrak prema istoku Prilaz iz kuhinje ili prostorije za pripravljanje — @ .27 1 i a a a D D D 0 M .00 I ofefo i 7t> /! © Najmanja blagovaonica za 6 osoba: vL' Blagovaonica za 12 osoba s površinom za pripremu. Ako treba smjestiti više od 3 osobe. 4 - •:• 60 © Minimalni prostor: stol za jelo u vagon-restoranu.vratima ->• © + © Da bi se moglo udobno jesti. sa sobom za boravak uz zajedničku terasu. ušteda prostora: stol s kutnom klupom l-50-t— 155 —I- (?) Okrugli stol.00 >j •i •i :ll . Razmak između ploče stola i donjega ruba svjetiljke ne veći od 60 cm © . stol može biti u sklopu slobodno stojećeg ormarića -> © Manju dubinu zahtijeva barski pult za jelo. s D] II.@ Preporučuje se iz> laz na terasu. ispred blagovaonice ili dnevnog boravka (dakle pri najčešćem jugozapadnom vjetru prema istoku do jugoistoku).80 T 1. To zahtijeva dodatne površine za namještaj i kretanje -> @ . ali može zamijeniti posebnu blagovaonicu -> © . Klupa u kutu sa stolom kao mjesto za jelo zauzima najmanji prostor -> © . treba svaka osoba za stolom imati dio površine stola 60 x 40 cm. .00—1 1-1.© Mjesto za mali obrok može biti stolić koji se izvlači iz donjega ormarića. terase) leže na sunčanoj strani zaštićenoj od vjetra. Vanjski prostori (verande.10 . ili i za glavne obroke. © Min. Ako ima prostora.1. dobra rasvjeta prostorija 249 . bolje 1.• no mirnim položajem mjesta za blagovanje Blagovaonica između terase i sobe za boravak.: II II : Bar . nešto više: niša za jelo © Uz više od 5 osoba mora se predvidjeti prolaz do stražnjih mjesta.75 cm -> © . lonce i si.0 \¡ QOOOQ O O 4.© Uvijek je ugodno sjediti za okruglim stolom © .

SPAVAĆE SOBE Udobnost pri spavanju ovisi o krevetu. treba naći mjesto na hodniku . Oko svih strana kreveta treba projektirati prostor širok najmanje 60 cm. U spavaću sobu treba postaviti najmanje jedno zrcalo u kojem se može vidjeti cjelokupna figura. bolje 75 cm -> © . ( g ) Spavaća soba -t d j e č j a soba do nje t ' ^ 3 ) Spavaća soba / tuš / kupaonica V ® Dvokrevetna soba / dijete / gost t * (15) (§) t ^ 06) Dvokrevetna soba V © Mogućnost podjele Q6 250 . Prikladni su i ormarići na koje se mogu postaviti noćne svjetiljke -> Po osobi treba osigurati oko metar prostora za ormar.> © + © .00 V (?) v—/ Mala spavaća soba/dječja soba r 1 > V " (B) Uobičajena svrhovito namještena spavaća soba 75 . Pri otvorenim vratima mora ostati dovoljan prostor za kretanje -> Lijevo i desno od bračnog kreveta mora postojati prostor za odlaganje. potrebno je i svjetlo za čitanje -> (2). 160 x 200. Oko kreveta prostor 75 cm © Odlaganje je neophodno: noćni ormarić uz krevet Sjever Prostor za ormare sa sklopivim vratiV-/ ma Sjever * n 4fr (5) V-/ 2.00 2. Osim rasvjete čitave prostorije. 100x200. 75 Spavaća soba s više prostora za toaletu 1 ormare . Duljina kreveta za svaku pojedinu osobu treba biti jednaka tjelesnoj visini + 25 cm. Ako nema raspoloživog mjesta. 75 . Dobro je rješenje ormar sa zrcalima na vratima ili stranicama. Uobičajene dimenzije: 90 x 190. To je važno za namještanje kreveta. ( g ) Spavaća^soba s garderobom i prila.75 .p . 100 x 190.00 . 2.60 10(7) Spavaća soba s garderobom f ® Spavaća soba s garderobom V © bnimtednikom ^ " * * * ^ ^ Kupaonica U © Spavaća soba i garderobni hodnik p . a naročito ako usporedno s krevetom stoje ormari.

počivaljka) - © Počivaljka.00 l © Rastezljivi krevet za 1 ili 2 osobe. glomazan s visokim nogama B) Ležaji (kauč. potreban prostor 0. sklopljen se može koristiti kao klupa za sjedenje Niski krevet od čeličnih cijevi s poplunom ili vunenim pokrivačem ^ ^ Bakin krevet s perinom.A) Ležaji na raznim visinama SPAVAĆE SOBE VRSTE KREVETA i. uzdignuti naslon je drugi krevet D) Sklopivi kreveti 35 ? Naslonjač za spavanje (rasklopiv. preko dana se ugura u krevet Zidni ormar za rastezljive krevete -* obratiti pažnju na uske otvore za vrata Rastezljivi kreveti mogu stajati ispred zatvorenih vrata ormara Kod okretno-sklopivih kreveta je ormar noću otvoren 251 .338 m 2 po krevetu Pullman-krevet za stambene prikolice i spavaća kola. niski ormar za odjeću. ateliere i si. ~ Tro katni krevet za spavaća kola. brodske kabine. potreban je poseban sanduk za posteljinu) ^ ^ Počivaljka za spavanje (rasklopiva) Frankfurtski krevet (bočno preklopiv) Frankfurtski krevet (preklapa se po visini) 2-struk ili kao dva kreveta E) Rastezljivi i zidni kreveti Mmmmm t . ® Vreća za spavanje s patentnim zatvaračem i kapuljačom za glavu. 11) kuće za odmor i dječje sobe. pokrivač i jastuk su preko dana smotani u navlake s patentnim zatvaračem © Kao prije. prikladno za vrlo male prostorije. sa sandukom tspod madraca za smještaj posteljine preko dana © Počivaljka sa sandukom za posteIjinu iza kosih jastuka /g\ Počivaljka za spavanje na izvlačenje C) Ležaji za nuždu -62—j- © Visoki krevet na ormaru s dubokim vodilicama s gornjom pločom na izvlačenje koja je ujedno poklopac © Krevet na ormaru.10 2. sličan je japanski način spavanja Poljski krevet s napetim platnom za jedra.72 -i— 68 ^ 2.

SPAVAĆE SOBE POLOŽAJ KREVETA Za osjećaj sigurnosti i mira osobe koja se odmara. Ima li više kreveta. bojažljivi radije uza zid -» 0 + (2). Danas prevladava odvojeni položaj bračnih kreveta. važan je njihov međusobni položaj. o položaju u odnosu prema svjetlu (otkrenuto od prozora ) i vratima (pogled na vrata).(J) Osjećaj smirenosti ovisi 0 zidnoj oblozi. 252 . Posljednja četiri primjera zorno pokazuju koliko je oblikovanje prostora i namještaja ovisno o načinu života u nekom razdoblju.kuća koji je bio oblikovan poput bazilike. vrlo je važno gdje je krevet smješten: ® Sl ° i i slobodno u sobi Samosvjestan čovjek rado spava u slobodnom prostoru sobe @ . a također i položaj glave u krevetima koji se dodiruju osjetljivije razlike kad je riječ o bračnim krevetima: © + @ . Ako su kreveti razdvojeni. a nekada je zajednički ležaj bio uklopljen u zasebni prostor: I krevetu u sanduku Krevet s baldahinom Natkriveni krevet Krevet . Još su VM Dva kreveta jedan do drugog 3 • Dva kreveta jedan iznad drugog položaj kreveta manje ovisi o prostornim mogućnostima nego 0 osobnim željama. jer ako: (§) Prijatelji spavaju u istoj sobi. položaju prema stranama svijeta (glava po mogućnosti prema sjeveru). ili još radije -> (5) . po mogućnosti bračni par ne leži u istom smjeru nego u suprotnim smjerovima .> © + © . određeni zahtjevi uvjetuju raspored kreveta. obliku kreveta. uz zatvorene zavjese osebujno osvijetljen odozgo kroz baldahin.

Ventilacija je potrebna i za garderobe @ .00 T J 1 n I f \ M: ¿Mt 60 © Krevetska niša oblikovana ugrađenim ormarima © Dvostruka niša (s površinama za odlaganje na vratima) (Q) U ^ Mnogo kratkih odjevnih predmeta. 30 t i 1 i i 9-10 / Hlače Ladice za rublje V Sfc" CJi O. jllfi i t i á .Z I S . ^ 70 T 33 33 1 \ 30 jf / / Unutarnje površine tapete ili obojene (6) Uobičajeni ormar za odjeću i rublje (7) Ugrađeni ormar za odjeću i rublje Ugrađeni dvostruki orrrar. izvrstan raspored ormara. Najprikladniji su ormari kao pregrade između spavaćih soba -> (?).00 1. ušteda troškova i prostora -» © . © i Ako su ormari uz vanjski zid. a za unajmljeni stan pokretni ormari.25 3.SPAVAĆE SOBE 2.50 65 . Po^Jgd na dvokatnu krevetsku nišu ^g^ Pogled i presjek krevgtske niše s gornjim ormarom • Za vlastiti dom poželjni su ugrađeni ormari. treba paziti na termoizolaciju i ventiliranje kako bi se izbjeglo kondenziranje vode. Najpovoljnije su masivno obrubljene niše s običnim podom. zidovi obojeni ili oblijepljeni tapetama koje se mogu prati. Male prostorije zahtijevaju maksimalnu štednju prostora. 90 ^ ^ Prohodni ormar između dviju prostorija 2. dobro iskorištenje prostora 10 © Presjek -> (§) 60 Presjek dijela s ladicama-» (§) Presjek-» 60 ® 1.50 I I .00 : 1 55 1.00 ^g^j Prostorija za ormare i tuš između dviju dječjih soba Prostor za ormare s razdvojenim pristupom Prostorija za ormare. pa su poželjni ormari duž cijele stijene. 1. ormari obostrano Prostorija za ormare s mjestom za oblačenje 253 .25 KREVETSKE NIŠE I ZIDNI ORMARI i 1. klizna vrata tipizirane proizvodnje.

60 . ručnika 24 ručnika 6 krpa za brisanje..5-10 kom.30 85 za damu 18 gaćica 1 zimski kaput 1 krzneni kaput i kaputić 6 košulja 2 ljetna i kišna 5 potkošulja 6 pidžama i kaputa spavaćica 4 kostima 5 vunenih haljina i halj. 50-70 cm 5-10 kom. malih frotir-ručnika Ci) Ručnici i si.45-1. 3 para sportskih čarapa Muške čarape 10x8x3. 253 254 .. naslon u obliku vješalice za odjeću Ormar za odjeću i rublje s iskorištenjem površinama vratiju. 15 pari čarapa za prijelazno vrijeme 8 pari rukavica 8 pari cipela 5 bluza 4 šešira 4 večernje haljine 4 ljetne haljine ostalo 6 plahti 6 presvlaka 12 jastučnica 6 frotir. ^Ulu ® Ženski "I kaputi " MuškT" kaputi Kaputi (2) Ženska odjeća 6 12 6 12 12 3 8 24 pidžama dnevnih košulja potkošulja mrežastih košulja gaća košulje za frak maramica para tara pa 2 ljetna šešira 2 zimska šešira 1 slamnati šešir 1 kruti šešir 1 cilindar 5 pari cipela 1. 1 frak 1. (5) Muško rublje 3 kom. 4 §^>5 cm GARDEROBE U ormare za odjeću i rublje moraju se najmanje moći smjestiti: za gospodina 2 ljetna odijela 2 zimska odijela 1 sportsko odijelo 2 ljetna kaputa 1 kišni kaput 2 zimska kaputa 1 crno odijelo 1 smoking.5 Čarape i rukavice Vješalice za odjeću 14) Toaletni stolić Stolica za odjeću. dimenzije s. frotira* za tuširanje 6 kom.

1 (-27-40 •23-ar (14) Bojler ispod umivaonika Protočni plinski bojler s priključkom na dimnjak .70 © Kod kraćih kada veća je potrošnja vode % 7T T 38 \ 1 I-30H U tuš kabini J105 1 (4) Ugrađena kada Obloga kade jedno. potrošnja vode 6 litara 1 . Toaletn. .05 1 ^l^rLdbT" ^ ^ ^ Prostor između kade i zida Poželjan slobodni prostor 19-22.25 1.20 Konzolna WC školjka s niskim vodokotlićem WC čučavac (francuska izvedba) ® WC školjka s ugrađenim vodokotlićem. „ .04 1.KUPAONICE OPREMA -> tH 1. također i s konvektorom 11S1S75 1 t—41—1 t-33sH 2. . 0 0 ^ © WC ispod kosine krova ili stuba © Podnožje pomično I—S 55—| 1 1. ormanc Ormarić za lijekove pod ključem Dva umivaonika s držačima ručnika između njih Dvostruki kombinirani stol za umivanje s donjim ormarom Kombinirani stol za umivanje 255 .ili dvostrana.

80 100-120 120-150 V © 25 . H — H H (SI (8) gl 20. Tuš .55 120-175 100-145 BxT 75 x 90 1/ 80 x 80 90 x 90 8 0 x 100 _ P ® I—1. 4. n? 1 t t 160-180 70. Radi akustične izolacije treba upotrebljavati armature grupe I.] 70!) Í t ^ h I 7 5 — 9 0 2. — L — I-AH 1 O p © n A B L T 38-45 60-75 55-75 120-135 \\{l/) --—J 1 [q] ' 6 5 ±15 40 2. Zahodske školjke s dubinskim ispiranjem smanjuju neugodne mirise. —L— I—A—I U® 1 55 15 40 H 20 40 H h- 25 -2.. Kupaće kade osim za pranje tijela služe i za oporavak (ljekovite kupke).35 1—'7°—H—9C 1| 1.70 ——I •• c• l i t ó B li A B L T 115-145 40. 256 .50- Iz higijenskih razloga bolje je postaviti školjku uza zid. 25 40 20 40 15 1 H H 40 20 i p ® —I 30 90 1—I .© Danas uobičajeno i u kući.05- TT I B I _ A B L T 80-100 75-100 80-100 130-175 3. 7 0 .KUPAONICE tu i. K D Mora biti dovoljno velik i imati dovoljno prostora za odlaganje.kade služe uglavnom za pranje tijela.20. Povoljno: visoka kada s ugrađenim konvektorskim grijanjem s. Kupaće kade Najčešće je to ugrađena kada. 40 ..70 1. U — ® I—80—I—90 1 j————1. Bolje rješenje su dva umivaonika s prostorom za ručnike između njih i sa strane za odlaganje s.20 1 P© -2.e 20 60 1. Armature ispod žbuke štede prostor i lako se održavaju. 40 15 50 20. 255 © . Mješalice s polugom štede vodu i energiju. 255.15- ¥ fl 5. Pisoar ->• 0 . Zahod sa stojećom ili zidnom školjkom P® — 1 1. Dvostruki umivaonik širine 1. Umivaonik 35-45 35-45 60-75 100-120 2 .00—t—70—I [ — 1 .20 m ne pruža dovoljno prostora za ruke pri pranju.25 1 — V © -2.

45 2. azbestcementa.30®. Predgotavljavaju se instalacijski blokovi . min. sred.53 P Kabina s kadom i perilicom P (li) Kompaktna kabina Kao prije.© .875 1. s tušem „ I 2.32 bABS P © wc-kompaktnakabinasobjektima P . max mm ^ (3) Instalacijski blok ispred zida p (4) Instalacijski zid I 1.2.20 - 1.SANITARNE KABINE PREDGOTOVLJAVANJE w o f iojio) Biok ugrađen u zid Blok ugrađen u zid mmmmmm © Blok ispred zida i f f—>.806 6 H—72—H 1. ali tuš sa strane Kompaktna kabina .72 H ( j ) oknom S tUŠem i )sklmj^ ( g ) Mala kabina s kadom ' lnsta a c i P® Kabina s kadom 1. naročito za zgrade u nizu. zgrade s apartmanima. sred. cijele kabine za cjelovitu visinu etaže. mokre prostorije najčešće su skupe i zahtijevaju vrijeme za izvedbu. .945 2.76 2. Poliester armiran staklenim vlaknima. ali i drugi sintetični materijal..> © .745 1.6 -1. zgrade za odmor.© . kao drveni kostur s pločama od lesonita. kuće za više obitelji.53 1. s ugrađenim instalacijama i sanitarijama s priborom. Konstrukcije: Najčešće tipa sendvič.115 W (6) Kao prije. aluminija. preporučljivo je predgotovljavanje. Cjelovite kabine s nepromjenljivim dimenzijama .> © do (3) instalacijski zidovi.285—I 1-1.> © Dimenzije instalacijskih okana Instalacije kućne tehnike Z W K WAS pt © Instalacijski elementi za WC ^ (2) instalacijski elementi za kupaonicu •• WA r G Hu Hr min. Postoji i izvedba gdje su kuća i oprema od istog materijala. prešanoga nehrđajućeg čelika. max. [oJ(q) Blok ispred zida 0 v v Uobičajene instalacije za tzv. hotele i za sanaciju starih zgrada. S obzirom na to da su zahtjevi uglavnom jednaki.05 " si 39 !R "l 1 1.40-1 P © Kabina s tušem u hotelu P © Kabina s tušem u najmanjem stanut^ © S h S in^alacNe ^ 53 V © w c kabina u bolnici 257 . © .

između sobe za boravak i tri spavaće sobe 40 * Kod tuš . V Neposredni pristup kupaonici i WC-u letećim vratima iz roditeljske spavaće sobe 14 Donji ormari. mora se u kupaonici predvidjeti prostor i osigurati priključci za strojeve za pranje i sušenje rublja te prostor za košaru za prljavo rublje Za mlade ljude pogodniji su tuševi. Prilaz iz spavaće sobe i kroz zahod -»(§) Najpovoljniji je položaj u neposrednoj blizini spavaćih soba. a za starije sjedeće ili ležeće kade -> primjer @ . stojeći ili konzolni na zidu > 60 >120 > 70 >140 > 50 40 >55 >55 >60 >60 >40 60 Kade b® ^ToSan^Sr^ S0b3 > (D Kupaonica ugrađena u kuhinji 7 Kada za kupanje 8 Tuš . temperatura i vrijeme trošenja vode 1 37 4 258 . visoki ormari. ugrađenim u zid) 11 Pisoar 40 40 40 75 60 40 Sprave za pranje 12 Perilica 13 Sušilo za rublje 40 do 60 60 60 60 Kupaonski namještaj . min) /gN * Kupaonica dvojim vratima dostupna s hodnika i spavaće sobe p.kada >170 > 80 >75 >80* WC i pisoar 9 WC s tlačnim ispiračem ili vodokotlićem 10 WC bez vodokotlića (s vodokot.KUPAONICE POLOŽAJ U KUĆI Kupaonica ra g •p O Spav. gornji ormari prema proizvođaču (4) Kupaonica na hodniku. ® Odnosi kupaonice prema ostalim prostorijama Uređaji Površina za smještaj Širina u cm Dubina u cm Toaletni stolovi s umivaonikom.kada s b = 90 i 75 cm (ÍO) Potreban prostor za uređaje u kupaonici i WC-u Potrošnja tople vode za: Pranje: Ruke Lice Zubi Noge Gornji dio tijela Donji dio tijela Cijelo tijelo Glava Pranje djeteta Potrebna količina tople vode (0 Temperatura tople vode (°C) Vrijeme trošenja (pribl.® s manjim potrebnim prostorom od prostora za kupaonice s tušem.5 25 10 10 40 20 30 37 37 37 37 37 37 38 37 40 4 4 4 6 10 10 10 10 5 Kupanje: Ležeća kada Sjedeća kada Kada za noge Tuširanje 140-160 40 25 40-75 40 40 40 40 15 5 5 6 Njega tijela: Brijanje na mokro Letećim vratima mogu se spavaće V ® p°ostorHa Pa0niCa ° d V ° i i . soba supruge Ako nije predviđena prostorija za kućanske poslove. umivaonici za ruke i bide 1 Jednostruki toaletni stol 2 Dvostruki toaletni stol 3 Ugrađeni toaletni stol s jednim umivaonikom i donjim ormarom 4 Ugrađeni toaletni stol s dva umivaonika i donjim ormarom 5 Umivaonik za ruke 6 Bide (bidet). dostupna iz hodnika 5 5 0. soba supruga Spav. i ^ ^ ^ ® Kupaonica i tuš dostupni iz hodnika (TT) Potrebna količina tople vode. Kupaonica između spavaćih soba.

Za akustičnu je izolaciju mjerodavan DIN 4109. Prostorije se zaključavaju. po mogućnosti s prirodnom rasvjetom i ventilacijom. kućno gospodarstvo. Ugodna temperatura kupaonice iznosi + 22 °C do 24 °C. Ako se nalaze u unutrašnjosti zgrade. upravne zgrade) + 15 °C. a također i kupaonicu i kuhinju. Zidna i stropna žbuka moraju biti u stanju upiti i ispustiti dovoljno vlage iz zraka. U kupaonici i zahodu trebaju se naći i: ormari za ručnike i sredstva za pranje i čišćenje. Kupaonicu i zahod treba orijentirati prema sjeveru. kupaonica i WC na jednom instalacijskom zidu * /JTjS Kupaonica dostupna iz spavaće y f m y sobe Velika kupaonica Kupaonica i sauna (veza preko tuša) 259 . kupaonice i zahod samostalne su prostorije u kojima su smješteni uređaji i oprema za njegu tijela i održavanje zdravlja. a zahodska školjka.® . kuKuhinja. Dvije susjedne kupaonice dvaju različitih stanova ne smiju se priključiti na zajedničke instalacije dovoda i odvoda vode. Verfasser © Kuhinja. Kupaonica i zahod mogu biti povezani sa spavaćom sobom ako postoji drugi zahod ili kupaonica sa zahodom s pristupom iz hodnika . s krovnim prozorom p ^J) Kupaonica dostupna iz spavaće sobe i kroz tuš / WC U ® Kupaonica uz unutrašnji hodnik V ® IB1 IS! C l | Spavanje I1—) Spavanje a V v (5) Tipična kupaonica u kućama u nizu . kupaonica i WC na jednom f < / o N paonica i WC u unutrašnjem podinstalacijskom zidu ručju tjr Kuhinja. Kada za kupanje i/ili tuš .. u drugim zgradama (npr. ® . sušilo za ručnike. Za zahod u stanu + 20 °C. Treba predvidjeti dvije odvojene prostorije za kupaonicu i zahod. kutija za papir na dohvat ruke. Obloga poda mora biti sigurna od klizanja.Dobro je smjestiti kupaonicu u područje spavaćih soba . bojler za toplu vodu. na visini od 1. šalice za sapun i površine za odlaganje. Iz ekonomskih i tehničkih razloga treba kupaonicu i zahod. jer će tako biti najniži troškovi instalacija i akustične izolacije.kada. Važno je da su takve u stanovima s više od 5 osoba.© .» © .30 m. moraju površine biti jednostavne za čišćenje. ogledalo s rasvjetom. ^ Kupaonica u tavanu.KUPAONICE POLOŽAJ U KUĆI DIN 18022 Prema DIN 18022. rukohvati iznad kade. (6^) Tipični hotelski tlocrt: hotel "Nassauer Hoff" Wiesbaden arh. Jačina buke koju uzrokuju kućanske tehničke naprave i instalacije u tuđim stanovima ne smije prijeći 35 dB (A). treba predvidjeti najmanje 4 izmjene zraka u satu. bide i mali umivaonik zahodu. ormarić za lijekove i zavoje (pod ključem). Treba predvidjeti najmanje jednu uzemljenu utičnicu za električne naprave uz ogledalo. čaše za pranje zuba. držači za male i velike ručnike. dodatna grijalica. Treba predvidjeti odgovarajuću izolaciju. Prostorija kupaonice znatno je izložena vlazi. smjestiti tako da se mogu koristiti zajednička instalacijska okna. U višekatnoj zgradi treba kupaonice i zahode smjestiti tako da instalacijski zidovi leže jedan iznad drugoga.» ( i ) . Zbog visoke vlažnosti zraka i stvaranja kondenzata.@ ® . umivaonik i perilica pripadaju kupaonici.

00 .60-1.p 5.50 Kao -> 0 .50 m Primjeri uređenja malih kupaonica 6 0 76 0 šesterokutna kada i tuš 1.15 Kao -> 0 . s dva umivaonika Kada sa zaobljenim kutem. potrebno u skučenom prostoru 260 . umivaonik 1.80 Kupaonica s odvojenim tušem 10 76 75 Kada i tuš u kutovima Dvoredni raspored ^l) Odvojeni prostor za tuš li! •¡¡fli • Kupaonica I h i u zasebnim prJIto.> 0 . tako da se vrata mogu lakše otvarati (za stare zgrade) V© 1.44 80 Kupaonica s kadom u kutu 75 t " ® 75 75 Tuš i kupaonica na 7 m Mala kupaonica s iskorištenjem ku. zahtijevaju najmanje prostora. tuš i kadu koji su od umjetne smole (poliester). bide. Prema tome. ali širine 2. WC.0 prikazuju minikupaonice. ali širine 2. oblikovani i prilagođeni svojoj namjeni. sa širokim dijelom za ramena i uskim za noge. 70 40 V (8) 55-65 (9) 1.15 m © 2.65 2. Tržište nudi i kade sa zakošenim kutovima. 70-75 Kupaonica i tuš odvojeni Kupaonica i tuš odvojeni.^ (g) 0dvojenj prostor za umivanje Uj 0 90/90 25' 40 '25 U © WC i tuš odvojeni Tuš. tj.KUPAONICE PRIMJERI IZ PROJEKATA Primjeri .

prostoriju za tehničke uređaje = 10 m 2 . omekšivač vode (za tvrdoću iznad 7° dH) i uređaj za raspršivanje sredstva protiv gljivica na nogama (naročito ako je oko bazena tapison).^ D o n j a gra lica 32 Hotel u velegradu Kreveti 100 200 300 £ Kreveti 100 Max. Nadzemni prolaz oko bazena ->s._ I. u hali je nužno imati (i ako je dograđena uz kuću): zahod. Uz visoku prozorsku termoizolaciju. ima smisla ako je izolacija poda k > 0. drvo obrađeno lazurnom bojom! Odredbom o termičkoj izolaciji više se ne postavljaju nikakvi zahtjevi (prije: najviše = 0. smjestiti uz kotlovnicu. podvodni reflektori (paziti na sigurnost). ili zrak u hali < 29°. ugradbom dvostrukog stakla (K = 1.! > 150 res: Jako prskanje . ugraditi opremu za zabavu! Bazen u podrumu. @stiju broj istovremeno prisutnih go- © Hotelski bazeni u Njemačkoj. ako je bez otvora. nužno. bazen s izolacijom protiv materijalnog zvuka).j Travnjak za ležanje ] - Bazen za djecu j © Veze prostorija uz zatvoreni bazen • • • •• Hotel u velegradu / s / e Uobičajeni hotel 9 /* ' > /"vobičajeni hotel Orijentacija: a) prema vrtu (idealni "zatvoreni bazen" je otvoreni bazen) s koritom za prilaz. ali nužno. / / Kuhinja "|— | vanjski bazen [ Blagajna Strani posjetitelji Prohodni bazen ] Terasa s ležaljkama —Igralište "| . Ostala oprema: startni blok. Ušteda energije može se postići toplinskim pumpama (ekonomičnost ovisi o cijeni struje) i/ili povratnim izmjenjivačem topline (Menerga/Frölich) u uređaju za ventilaciju.!' 100 __ Normalno prskanje A = »:•-•• -»u Protustrujni uređaj 2.25 m/s.00 . treba mnogo svjetla. rjeđe neizolirana "ljetna" hala (po mogućnosti rastavljiva). b) prema spavaćoj sobi roditelja (eventualno roditeljska kupaonica može služiti za tuširanje) i c) prema dnevnoj sobi. kombinirano s uređajem za ventiliranje. pa ne treba ventilacijom poremetiti taj sloj. Glavni problem je vlažnost zraka: iz bazena voda isparava dok se ne dosegne granica zasićenja -» s. proizvoljno određena veličina bazena Plivački bazen Presvlačenje Grijanje 37. 2. aluminij otporan protiv morske vode. maksimalna brzina zraka 0.> ® . tobogan. prostorija za odmor) . masaža i fitnes. 262 širina ovisi o obradi površine zida (visina prskanja . mjesto za najmanje 2 ležaljke. 1 1 | Ventilacija | Uobičajena veličina plivačke dvorane <D dvorane kod jednoobiteljske kuće Raspored prostorija oko plivačke 40 1. ventilacija s dovodom svježeg zraka i uređajem za miješanje zraka -» s. Dodatne prostorije: prostorija za boravak. prozore okrenute prema vrtu. 262 s kanalima u stropu i podu. Najčešći način građenja je cjelovito izolirana zimska hala (Km = 0. uklanjanje vlage iz prostorije ventiliranjem je skupo. otvoreni prostor.00 Najmanji bazen ® Udaljenost do koje dopire prskanje od mjesta nastanka 261 .25 obilazna staza u. bar.. predvidjeti podzemni prohodni kanal za instalacije radi mogućega propuštanja bazena i instalacija i vođenja ventilacijskih uređaja -» s. samo pri temperaturi zraka < 29 °C) ili povišenjem temperature zraka (reguliranje higrostatom) u stankama između kupanja. kompleks saune (sauna.85 W/m2 k max). prigušivači zvuka za ventilacijske uređaje.© .4).> © . nepotrebno je grijati prozore toplim zrakom. sola rij.5 ¡Uređaj za miježanj44)de 4. djelomično pokretni krovovi ili dijelovi hale omogućuju da se pri lijepom vremenu kratkotrajno otvori hala i bazen koristi kao otvoreni (kupanje po svakom vremenu).73). Zbog visoke relativne vlažnosti zraka do 70%. protustrujni uređaj za plivanje. nikako gips. relativna vlažnost zraka 60%-70%. prostorija za hlađenje vode. Tehnička oprema: priprema vode s uređajima za filtriranje i doziranje sredstava za dezinfekciju.> 0 Hot-Whirl-Pool (masaža. opasnost od prehlade). Isparavanje vode 16 g/m 3 sat (mirovanje) do najviše 204 g/m 3 sat (upotreba). svaki mali toplinski most dovodi u kratko vrijeme do štete na zgradi! Specijalna literatura -»QP . inače. Tehničke pojedinosti Načelno samo materijali otporni protiv korozije: pocinčani čelik. Važna je zaštita od sunca i akustična izolacija (strop koji apsorbira zvuk. Podno grijanje je dodatni komfor. konvektorima ili zračno grijanje. zrak 30-31°. 262. daske za skakanje zahtijevaju odgovarajuću dubinu vode i visinu hale. problematično zbog toplinskih mostova. Minimalne dimenzije bazena . Ušteda do 30% ukupno potrebne topline. priručna kuhinja. a nisu potrebni ni konvektori ispod prozora. U stanju mirovanja već pri niskim vrijednostima prestaje isparavanje jer se nad bazenom stvara zasićeni sloj zraka.. nakon kratkog vremena prestat će se upotrebljavati! Uobičajeno: voda 26-27°. ili primitivni ventilacijski sanduk s ventilatorom za izbacivanje zraka (suviše velika brzina zraka.PRIVATNI ZATVORENI BAZEN QP Neprijeporno služi uživanju tijekom slobodnog vremena. pokrivanjem bazena (rolo ili pokretni prekrivači). tuš. 40 °C). grijanje radijatorima. %* ° a . 262 (ii) .50. preljevna posuda na kraju žlijeba (oko 3 m 3) .7.

gornja linija. neposredna veza između hotelske sobe i bazena (dizalo. Nužan je uređaj za ventilaciju -» (j4) Bazen za hotele: općenito je dovoljan ba2 zen površine 60 m iznimke: hotel za vrhunac sezone. Potrebno je preljevno okno: uzdignuto -» (2) jednako lijepo kao ( 4 ) .. sauna. analogan hotelskom. mirovanje 28 mbar 30 °C/65% vF. Skimmer ili bolje žlijeb.Termoizolacija ovješena Podno grijanje ovješeno = jednostavno.. stakleni mozaik ili jednostavni nalič (vodonepropusni beton!) ili poliester. ležaljke. Moritz" Hidroizolacija i parna brana [-Estrih u padu r Stakleni mozaik ili slično *-Alum. Izgrađen nadzemno sa zidovima od lake opeke skuplji je za oko 5000 DM od potpuno ukopanoga (jer su i instalacije jeftinije). ali ormarići za odjeću pod ključem. odvojeni ležaji. prirodni kamen (pad prema slivnicima!). oprema za odmor i zabavu. sprave za vježbanje.vrata I Preljevni žlijeb sustava "St. Zajednički bazen. podvodne reflektore s brtvenim prirubnicama! Bazen od sintetičnog materijala samo iznimno zbog podzemnog kontrolnog hodnika -» (7) ili s posebnim potpornim konstrukcijama. kao i uređaj za raspršivanje sredstva protiv gljivica na nogama! Grijanje poda uz temperaturu zraka > 20 °C i dobru podnu izolaciju besmisleno je! Materijal za obradu površina mora biti otporan na vlagu i neosjetljiv na prskanje vodom. Glavne teškoće: a) dogovor oko troškova i čišćenja. lako pregledno Relat. b) ako služi za više od 60 do 80 stanova. Važno: potreban je ventil za izjednačenje s tlakom podzemne vode da bi se spriječilo razaranje bazenal Obloga: keramika.) 262 . ^ vanjskom zidu piŽM g Hibridna toplinska pumpa postrojenje za odvlaživanje Shema postrojenja za dovod svježeg zraka © Jednostavno postrojenje bez dovoda svježeg zraka . (3) Površinski usisnik (Skimmer) © Preljevni žlijeb sustava "Wiesbaden" f Rubnjak bazena H Rešetka ^ p l o t e ™ Ploča za prihvaćanje ReJMto Hop. jeftino. stijena od platica|v°%y"v . granica isparavanja u pogonu 36 mbar ( . ali potrebno samo s jedne strane. u novije vrijeme vodopropusni tapison (nadomješta oblogu stropa koja apsorbira zvuk). bar. korištenje (M) prema Kappleru -> tH T&T T5 0 + 1 0 + 2 0 i f 3 0 + 4 0 Temperatura zraka odnosno vode Ventilator za odvod zraka v. . Preko ljeta proširuje se mogućnost korištenja dodatnim vanjskim bazenom i spojnim kanalom kroz koji se može plivati..5 mm (izolacija). plivajući protustrujni uređaj. a mnogo je bolje jer nema hidrauličkog tlaka na oblogu obilazne staze. reška JT^TTT.Obloga od poliesterskih ploča Prohodni kontrolni hodnik /ćTn Ventilacija s mehaničkom regulacijom (jednostavno rješenje) L Nosiva ploča I. Predvidjeti slivnik u podu. te livadom za sunčanje.) odn.30 "C/84% vF. Irtvena traka ( / '/i Rubnjak bazena /Hrapave ploče Rubnjak bazena Hrapave ploče PRIVATNI ZATVORENI BAZEN -> Q D Bazeni se najčešće grade od armiranog betona. Važno: velike površine za ležanje. Predvidjeti odvodnjavanje ispod obloge. najčešće bez nadzornika.Žlijeb / /Rešetka / Dilat. posebno stubište).»» Prstenasti vod ® S i S £ n i a k 0 m t o n a ® Finski žlijeb Prozori . PVC folija debljine najmanje 1... preljevni žlijeb sustava "Wiesbaden" Ij X . vlažnost zraka 50% 1 60% 1 70% © Aluminijski bazen s oblogom od poliestera Tempe ratu ra 28°C R 24°C M R 26°C M R 28°C M R 30°C M 21 219 48 294 96 378 157 471 26°C 13 193 53 269 104 353 145 446 28°C 0 143 21 218 66 302 123 395 zraka 30 °C 28°C 0 67 2 163 31 247 81 339 0 143 36 227 89 320 " Razlika temperature voda/zrak od 4K ne može se trajno održati Strojarnica (l^) Plivačka dvorana ispod terena Specifična količina vodene pare u © z a t v o r e n o m bazenu (g/m sat) za stanje mirovanja (R) i maks. temperatura vode tw=27°C. hoteli za zimske sportove. nekoliko kabina za presvlačenje. Najčešće je potreban nadzornik bazena (smjernice saveza HUK-a poštovati). Uobičajena podna obloga: keramika. slijed donjih linija: stanje mirovanja. npr. .(§) . već nakon nekoliko prvih mjeseci neće više biti "prihvatljiv" Klizni ležaj Prstenasti vod Prstenasti vod Naglavnica bazena.jeftinije u nabavi i eksploataciji Granica isparavanja kod zatvorenog bazena . Dilatacijska razdjelnica do 12 m duljine nije potrebna.

50 12. r (8) Okrugli plivački bazen s vrtložnim bazenom 7^ F .60 10. vrtložni bazen i sauna Podne ploče M / 7 .80 .r ^ t .Klupa za sjedenje BAZEN ZA PLIVANJE DETALJI Prema kanalu @ Klasični filtarski sustav sa skimmerom i dovodom Voda .75 1.50 p'tfp1' J:V> Q.ovl bazen za 5. Go. jesak ..20 x 1.^pH Bo^ulactja V P r e m a Kanalu v P r e m a kanalu FloKulacija.00 x 6.00 x 1.20 x 1. .00 x 3. mogućnosti ugradbe Bočna kanalska pumpa Uređaj za mjerenje i regulaciju Dezinfekcija^ Kojek.20 x 1.00 x 1.10 x 1.r -.1 " t Odzračivanje žlijeba ti Komand Dmand U zidu bazena dolje (2) U žlijebu bazena na dnu U zidu bazena gore Ispod konzolne ploče Pokrivanje bazena.--_—_ --.20 x 2.10 1.10 x 1.20/1.50 ¿jpN _ .-..---r _ Terasa Plivački bazen.60 10.70 x 5. p h (3) Shema cjevovoda za plivački bazen s preljevnim žlijebom (4) S h e m a cjevovoda z a whirlpool .95 x 1. .35 11.. Korig.20 x4.20/1.50 x 3.90 6.50 6. vrtložni bazen i sauna (jo) Plivački bazen s rimskom stubom Ulaz > (j) Plivački bazen.50 x 3.40 1.. 1.OÏ f . /¿n P l l v a n J e ">• (2) 263 .20 x 4. .Betonska ploča Poliesterski bazen / gotovi bazen za plivanje .

UREĐAJI ZA PRANJE ii íI .V.1 2 kg/krevet.3 izmjene rublja).1 5 kg/krevet. Potreba: i 18 pranja: 4 sata = 4.V.1 0 kg/krevet (tjedno 2 . oko 5 kg/krevet (turistički hotel. Kod inkontinencjje: oko 25 kg/krevet. (9) Koritasti valjak Pogled sa strane • 264 . 5 . Dom.6 kg/jedno pranje 2. to vrijeme može se pretpostaviti da je između 16 i 20 sati (= 4 sata). oko 8 . 60% od 904 = 524 pranja/mjesec : 30 dana = 18 pranja/dan. 1 jedinica = 1 stanovnik Iznalaženje potrebnog kapaciteta: U kućanstvu s jednom osobom najmanje se jednom tjedno. Za navedene ustanove udio rublja koje se glača iznosi oko 60%.5 do 5 perilica.6 kg/jedno pranje = 150 kg/tjedan 100 kg/tjedan 250 kg/tjedan = 8. 90 kreveta po 20 kg Stolno i kuhinjsko rublje oko Potrebni kapacitet = 2000 k = 1800 kg/tjedan 200 kg/tjedan 2000 kg/tjedan S- (5) Centrifuga za rublje ® r Pogled sa strane (§) 9 = 57. tjedno 1 izmjena rublja). Potrošnja rublja u kilogramima suhog rublja tjedno: Kućanstvo oko 3 kg/osoba (udio rublja koje se glača oko 40%). Hoteli oko 20 kg/krevet (svakodnevno posteljina i ručnici). Navedene količine vrijede uključujući mjesto u restoranu. 70 mjesta za bolesne 70 mjesta za bolesne po 12 kg rublja = 840 kg/tjedan (sumnja na infekcije) 9 5x5 50 mjesta za zdrave po 3 kg rublja stolno i kuhinjsko rublje (nije sumnjivo na infekciju) Potrebni kapacitet = 250 kg Potrebni kapacitet = 840 k = 33. Za bolnice udio rublja koje se glača iznosi oko 70%.1 5 kg/krevet (tjedno 4 izmjene rublja). klinike (do približno 200 kreveta): Opće bolnice: 12 . Za hotele. popunjenost 60% = 90 kreveta Dnevna izmjena posteljine i ručnika = 20 kg/krevet. Pansioni: oko 3 kg/krevet Restorani: oko 1 . Bolnice. Domovi za stambeni dom: oko 3 kg/krevet.V.20 H 595 20 H PRAONICA RUBLJA . umirovljenike: dom s njegom: s oko 8 kg/krevet.V.5 kg/osoba potrebni kapacitet praonice = I 1100 700 1 1 (T) Centrifuga za rublje (2) Pogled sa strane (T) 20 H 595 20 H rivanje novca T + količina rublja/tjedan broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan © Sušionik Pogled sa strane -> ( f ) Primjeri proračuna 1 Hotel sa 80 kreveta. oko 1 2 . Studentski dom 226 stambenih jedinica (SJ).8 perilica Potrebne su 1. Dječji domovi: oko 4 kg/krevet. pansione i restorane udio rublja koje se glača iznosi oko 75%. kod inkontinencije: oko 25 kg/krevet. Hotel sa 150 kreveta. 226 SJ x 4 pranja(SJ = 904 pranja/mjesec 1 100% Prema iskustvu.V. Potrebno je dakle 5 perilica i dva stroja za sušenje. Bolničko osoblje: oko 3.3 kg/mjesto.1 kg/jedno pranje 3x7 Starački dom i dom za njegu: 50 mjesta za zdrave. dnevna izmjena ručnika = oko 12 kg/krevet 48 kreveta po 12 kg rublja = 576 kg/tjedan Stolno i kuhinjsko rublje oko 74 kg/tjedan Potrebni kapacitet = 650 kg/tjedan = 18. Bolnice za ženske bolesti i porodništvo oko 16 kg/krevet. Dječje bolnice: oko 18 kg/krevet.8 = 2 perilice.V. Lječilišta i ustanove za njegu: oko 4 kg/krevet.V. za studentski se dom može pretpostaviti popunjenost od 60%.0 kg/jedno pranje: 5 kg/jedna perilica rublja = 1. tj. popunjenost 60% = 48 kreveta 4 izmjene posteljine /tjedan.3 kg/jedno pranje Utičnica 3x6 Stambena zgrada sa 90 stanara oko 3 kg rublja po osobi i tjednu Potrebni kapacitet= količina rublja/tjedan !L (7) Vreli valjak ® »%••••••••••••••••••• H50I-390-I Pogled sa strane-» ( j ) broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan 90 osoba x 3 kg = 270 kg: (6 dana x 5 pranja) = 9.••V.> QD r ~i i ili® ® 0 • i '. 4 pranja mjesečno za 1 SJ. Potrebni broj perilica: studenti zbog prisustvovanja nastavi imaju na raspolaganju samo određeno vrijeme u danu. Za odvijanje programa pranja i punjenje te za pražnjenje perilice mora se računati na približno 1 sat. za dojenčad: oko 10 .

tako da se istodobno mogu otvoriti samo jedna vrata . prost. Prolazi za osoblje između čiste i nečiste strane praonice moraju se urediti za obaveznu dezinfekciju ruku i u njima osigurati prostor za zaštitnu odjeću. zidovi i vanjske površine ugrađene opreme i strojeva na nečistoj strani moraju se moći prati i dezinficirati.© .-' © Pranje © Sušenje © Glačanje I Pranje Korito I pokretno postolje Ti K| 1-1.» © . postolje © Korito za rublje © Blok za glačanje ® Stol za odlaganje © Stol za odlaganje @ Stol za glačanje Pokretni regal | Q ) Šivaći stroj izdv. svaku sa svojim prilazom .© .20—t(4) Perionica .PRAONICA RUBLJA . Podovi. za pranje © Pokret.» © . pulover Hlačice Maramica Čarape Čarape s gaćicama Glačanje + Šivanje + Posteljina Navlaka 140 140 75 350 170 10 170 130 Plahta 160 x 200 150x250 850 670 600 200 _>0D + ® Preklopna navlaka 140 x 230 Jastučnica 80 x 80 Stolno i kuhinjsko rublje Stolnjak Veliki stolnjak Salveta Ručnik Krpa za suđe 125 x 160 125 x 400 70 x 70 40 x 60 60 x 60 370 1000 80 100 100 110 80 75 25 15 70 100 Radna odjeća Radno odijelo Overall Pregača Muški radni ogrtač Ženski radni ogrtač 1200 800 200 500 400 U dvije odvojene prostorije -a M Glačanje © Prosječne težine komada rublja a 2£ Pranje T T ® •rl r ©r K = Blagajna JL © Pranje © Postolje Sušenje K. Vrata tog "filtra" za osoblje moraju se naizmjenično zaključavati.00 © Sredst. za osoblje © Razdjelni zid | @CE> © Perilice s jednim vratima u dezinfekcijskoj kabini Pranje s razdvojenim prostorijama za čisto i nečisto ® Perionica u domu za starije osobe 265 . V _ © © © Glačanje ©Vozno postolje © Korito za rublje © Stol za odlaganje 1 Blok za glačanje J pokretan) © Mala perionica za hotel ® © ® (D ® © ® © ® © © © ® ® ® + ® Pranje Sušenje Glačanje + + Težina Muško rublje Košulja Potkošulja © Težina Rublje za kupaonicu Ogrtač za kupanje Ručnik za kupanje 100 x 200 Prostirka za plažu Ručnik Kupaće gaće Kupaći kostim 67 x 140 50x100 1-djelni 2-djeini g 900 800 400 200 100 260 200 © © Razvrstavanje Glačanje 9 170 laka teška kratke duge 100 150 75 180 450 20 70 Odlaganje Skladištenje + + Gaće © ® © ® @ Pranje Sušenje Razvrstavanje Glačanje + odlaganje Skladištenje Glačanje + Pidžama Maramica čarape (par) Žensko rublje Bluza Garnitura Podsuknja Pidžama Noćna košulja Maramica Pregača Radna haljina Dječje rublje (malo dijete) Odijelce Garnitura Kaputić.samoposluga ®_J KfflDhZMT -4.UREĐAJI ZA PRANJE © Pranje i centrifugiranje © Sušenje -> CD Praonice rublja u bolnicama treba podijeliti na čistu i nečistu stranu.

kiša. © Zajednički balkoni s pregradama od pogleda (zaštita od vjetra) © Zajednički balkoni odvojeni ostavama za balkonski namještaj (5) Uvučeni balkon (lođa) © • Smaknuti balkoni Zrak struji I M / o o / _o a_ o a a H ä 7.2 osobe B = 10 m2 za 3 . Još je bolje da su razdvojeni izvedbom ostava za balkonski namještaj. pa ju stanari najčešće sami nekontrolirano oblažu raznim materijalom. i ugodniji su od slobodnih balkona . jako sunce). a najbolji su laki čelični profili ili cijevi s dobrim usidrenjem u zidove.4 osobe B = g. Masivna ograda ne smije biti visoka da se ne stvori dojam korita. Zajednički balkoni (u zgradama za iznajmljivanje) trebaju imati pregrade koje štite od pogleda i vjetra —>(3). Suprotno tome. a u njemačkom klimatskom području nisu prikladne. Ako je ostavljen prostor između betonske ploče i ograde. ležanje. Prošireno je područje rada i omogućen jednostavni nadzor nad dječjim igralištem. Rešetkasta ograda od vertikalnih čeličnih šipki (preko horizontalnih se djeca mogu penjati!) nije pogodna jer ne pruža zaštitu od vjetra i pogleda. ali se teško zaštititi od pogleda. Funkcionalnoj dubini treba dodati prostor za posude s cvijećem -»(§) Ugaoni balkoni nude zaštitu od pogleda i vjetra. buke i klimatskih utjecaja (vjetar. radnim ili spavaćim sobama s kojima graniči. javlja se propuh -»(§).4 osobe 266 .0 m2 balkon za 3 . drvo na nosivoj konstrukciji. suncobrane i si. zaštita od pogleda. Pri projektiranju treba obratiti pažnju na sljedeće zahtjeve: dobra orijentacija prema suncu i pogledu. Dobro je ploču ograde izvana spustiti do ispod donjega ruba balkonske ploče ili izvesti masivnu ogradu. što izaziva hlađenje -»(5). pomaknuti balkoni u pogledu mogu učiniti izgled fasade rahlijim. lošega vremena i sunca . prostorni odnos prema stambenim. čitanje.> ( D . već treba iznad nje na propisanoj visini (= 900 mm).0 m 2 balkon za 1 . postaviti horizontalnu čeličnu cijev ili posude s cvijećem ->(§). ispravan položaj u odnosu prema susjednom stanu i kući. jelo. © Ugaoni balkoni © Slobodni balkoni sa zaklonom od pogleda (ujedno zaštita od vjetra) Lođe su u južnim krajevima opravdane.5 cm ® v a z g ^ ^ e ^ n S ^ Š ® Vanjante ograda I^R) Dječji krevet i dječja kolica Balkon s ostavom za balkonski namještaj — • •• • • W B || A I • •SSsSsi— • s I li I li — — o J • I • o p OJ (9) Sklopiva ležaljka ® Stol i stolice A = 7. Zbog toga treba za slobodne balkone predvidjeti zaštitu od vjetra -»(2).» © .6 osoba A = 6.> ( j ) . Služe za odmor. tlocrtno pomaknuti balkoni daju izvrsnu zaštitu od pogleda i vjetra . Osunčane su samo kratko i susjednim prostorijama stvaraju odviše vanjskih zidnih površina.BALKONI Vrijednost je stanovanja veća ako postoje balkoni i otvoreni prostori. spavanje. Za ogradu balkona prikladno je neprozirno staklo.0 m2 za 5 . dovoljne dimenzije. sintetični materijali.

25 cm treba sabiti do stabilne čvrstoće.® služe za ograničenje i uokvirenje zelenih i površina pod biljnim pokrovom.8 mm.25 11./m2 1% Normal 3 / « % Klin -1 Klin -2 © © © © © © 8 12 18 46 8 12 12 69 8 9 12 92 8 6 12 139 8 8/11 12 87 8 5/13 12 92 Puni blokovi istih dimenzija © Opločenje okruglim blokovima ® Šuplji blokovi za travu Dubina ukopavanja 1/3 ukupne visine Visina cm 40 Širina cm 9 Osovinskirazmak cm 12.20 10. Visine blokova 6. 60. Mogu se isporučiti i klinasti blokovi za zakrivljene dijelove poligonalni šuplji blokovi ispunjeni travom ® za gospodarske putove. parkirališta. 12/6 itd. 20/10.3 5 mm) treba prilagoditi podlozi i prometnom opterećenju.25 11. Tako je moguća prilagodba normiranim širinama u cestogradnji Visina cm 6 8 Širina cm 14/9 14/9 Duljina cm 23 23 Komada po m^ 38 38 Visina cm 6 8 10 Širina cm 11.5/11. 80. Dolaze u obzir i oblice impregnirane pod tlakom © Profilirani blokovi (7) Dekorativni profilirani blokovi Visina cm 6 8 Širina cm 10 10 Duljina cm 10. Uz dobro nosivu podlogu.5 33 Komada po m^ 18 12 Visina Širina Duljina k./ m2 8 40. opločenje kolosijeka.25. izjednačenje visinskih razlika i osiguranje kosina. stabilizacija dna i kosina vodotoka.5 Kom. Ploče polagati u 4 cm sloj pijeska ili drobljenca 2 . Nakon vibriranja posteljica se sabije za 3 cm. 221 Vezano opločenje: za ulice. Trava se sije radi brzoga ozelenjivanja i stabilne vegetacije.20 Komada po m^ 48. 180.96 visina cm 8 8 Širina cm 7 14 Duljina cm 21 14:21 Komada po m^ 68 51. 120. drobljenac veličine zrna 0 .5 Komada po m^ 39 39 39 (D Debljinu nosivog sloja (šljunak. Povezane i okrugle palisade od betona @ . osiguranje kosina protiv erozije. 150.25 Duljina cm 22. prilazne putove u zaplavnim područjima. nosivi sloj 15 . 8 i 10 cm. Dimenzije duljina/širina 22. 100. podove u halama.96 48. vatrogasne prilaze. parkirališta.5 22. stabilizirane vozne trake. 200 © Betonska palisada ^5) Povezana palisada (16) Blokovi za cvjetnjak / beton (i7) Drvena palisada 267 .5 22.34 (8) Sistemsko opločenje ® Rustikalni tarac \ZZ3 l Blok Visina cm 10 10 Širina cm 33 33 Duljina cm 16. Podnosi veliko prometno opterećenje zbog povezanosti ako postoji odgovarajući donji ustroj.PUTOVI I ULICE a Visoki rubnjaci © 12 b 15 c 13 d 25 l Skošeni rubnjaci (T) Visoki rubnjak (?) Skošeni rubnjak (3) Zaobljeni rubnjak Zaobljeni rubnjaci (3) © 7 15 9 12 18 15 20 19 22 15 13 15 50 100 50 100 50 /100 \ \ 50 ) 100 e ) Rubnjaci za travnjake © _ - 8 8 6 _ - 20 25 30 Parkovski rubnjaci (4) Rubnjak za travnjake (5) Parkovski rubnjaci © DIN 483 -» s. 10/10.

stanovanje 2. nadstrešnicom i prozorima Stambene prikolice Površina za ležanje i — Klupa r Stol 2. tušAA/C © Dvokrevetna kabina unutra Dvokrevetna kabina uz vanjsku stranu Apartman s prostorijama za boravak / spavanje 268 . sjedenje. ležajna površina za 8 -9 osoba Kombi za kampiranje VVestfalia . toaletom i kliznim vratima © S 5 kreveta.10 Kuhinja- Ili 1 J Noć „ Dan [Garderobni \ I (7) Stambena prikolica s 3 kreveta (5) S 5 kreveta ® S 4 kreveta.12 © Ista prikolica priređena za spa vanje (5 mjesta za spavanje) 2. Ormar O Kupaonica— ± p r r ~ X s S Kabina s 2 donja i jednim gornjim krevetom. prednji i stražnji dijelovi su od Šatorskog platna Visina s kotačima 2.45 m 3. spavanje i prtljagu I ^ 1 Dostruki krevet (q\ Perspektivni prikaz-» (5) Noću na mjestu stola 3 ležaja 1.00 (8) Mala stambena prikolica s odjelima za kuhanje.Joker 1 / Club .85 nO) Mala stambena prikolica s prostorima za kuhanje.Šatori STANOVI ZA ODMOR dDO <=zx> <=X> 0 Mali šator s apsidom © Veći šator s unutrašnjim šatorom.07 Sjedenje u krug Velika stambena prikolica. unutarnjim šatorima. jelo. toaletom i kliznim vratima U otvorenom položaju: bočni.Joker 1 ^4) Kombi za kampiranje Ti scher XL65 ^5) Kombi za kampiranje Lyding ROG2 Brodske kabine Otklopni krevet TT n • • • — 1. 2 apside i nadstrešnicom Veliki šator .kuća s visokim bočnim stranicama.

15 m 2 Mala vrtna kuća Gornja etaža Spavanje -2.KUCE ZA ODMOR VRTNE KUĆE Kuće za odmor u brdima treba smjestiti tako da budu zaštićene od zapadnih vjetrova.7 m 2 rt Prizemlje 1 Stanovanje Ulaz 1 (?) p^gj^m"3^1™6'10'11 otvorenom 4.26 2. Immich/Erdenich © Prizemlje ® 1 1 © Potkrovlje U ® Presjek (9) Pogled -> (9) fm a Lio Ü0DD c i :BÜD Boravak 0 Cli i Sr :0 iiiiiiiiiiiiiiiiiäi f I Arh.. otvoreno prema jugu.44- i i. Otvore zatvarati kapcima da se oteža provala. H..». Iz sigurnosnih razloga opremu treba povezati s konstrukcijom. Solvsten U ® Vikend kuća V ® ° r U Z Gornja e t a ž a . Lovvett P © Kuća za odmor u Belgiji t* © Kuća za odmor u Grčkoj — = - i Galerija:::::: 14 m2 - = = EEE Arh.15 ' 2. Hagen ^ m o i Z a 0 d m I2L Dj Arh. otvorene prema istoku (jutarnje sunce). . Površina 3.30 (5) Brvnara sa spavanjem u tavanu Vrtna kuća s prepuštenim krovom ^ Presjek Konzolni prepust 5 m tf © Drvena vikend .36 I ! I (3) Površina 7. Konstrukcija po mogućnosti od prirodnog i organskog materijala tipičnog za okolno područje (prirodni kamen.1 m2 p © Dograđena vrtna kuća t * (¿) Stube . 25 m stamb. isto tako kraj vode.kuća za 4 osobe.ljestve I . površine 2 Arh. Konstantinidis Arh. ///////////////////// Površina 3.15 KuhinjaJ Alat -3.> ® Kuća za odmor na Bornholmu 269 . Jensen Arh. Za zimske sportove zaštićeno od istočnjaka. I 2. drvo).

Područje prskanja vode treba konstruirati tako da se elementi mogu lako izmijeniti Najmanja debljina vanjske obloge iznosi 20 mm.> 0 . Varijanta okvirnog sustava panelno je građenje. Vertikalno opterećenje prenosi se preko nosivih rebara. Širina daske ne smije biti veća od 140 m m Građenje oblom i rezanom drvenom građom (3) Stijene od punog drveta Sustav u presjeku Glavni nosač Sekundarni nosač (4) Drvena skeletna konstrukcija (5) Sustav u tlocrtu -> (4) © Čvorna točka: stup prolazi neprekinuto ® " ® Sustav u presjeku Naglavnica (7) Vidljiva kanatna konstrukcija (9) Tesarski vez kanatne konstrukcije (l0) Gornja etaža konzolno istaknuta © Drvena konstrukcija na stupovima od rezane građe ¿ToN Zaštita od prskanja vode pri duDoko v 5 ' spuštenoj oplati Intenzivno močena drvena oplata.@ Najrašireniji način građenja drvenih kuća jest drvena okvirna konstrukcija. kakvoće. najvažnije je sprije-čiti prodor vode u drvo. pri čemu se tesane oblice ili grede polažu jedna na drugu. Građenje drvenim panelima /Jc\ (16) Drvena obloaa daskama horizontalnim /W\ VI) Drvena obloga vertikalnim daskama 270 . Drvene skeletne konstrukcije.( | ) . Zgrada se sastavlja od zidnih i stropnih panela -» Za zaštitu fasade.GRAĐENJE DRVENIH KUCA . izvesti tako da se može izmijeniti © Mogućnost izmjene grede balkona ili terase 1 100-120 1 100-120 .> @ . Ispunjava sve zahtjeve glede građevinske fizike.» QP Najstariji način građenja drvenih kuća jest građenje brvnara . statike i udobnosti. nude brojne konstrukcijske i oblikovne mogućnosti . Vanjsku oblogu izvesti tako da kišnica brzo otječe. međusobno povezuju i učvršćuju nazubljenjem. nazvane i kanatne kuće. To je najekonomičniji način građenja drvene kuće. Pri projektiranju treba predvidjeti zadovoljavajući istak krova.

zemljište je na južnoj strani ulice najpogodnije. orijentiran prema sunčanoj strani i dolini. jer vjetar najčešće puše s juga do zapada.> Q i (2). jer sunčane južne i istočne padine na sjeveru i zapadu nekog grada koji je u kotlini upravo su tražena zemljišta za obiteljske kuće. Može se dovesti neposredno do kuće. 175 može se točno ustanoviti kako će Sunce nekog određenog sata i godišnjeg doba osvijetliti sobu. ugodno grijanje ljeti. Zimi hladni vjetrovi sa sjevera do sjeveroistoka -» @. U tom slučaju se položaj i tlocrt mogu tome prilagoditi tako da se sunce ne može kasnije zakloniti. najveće hlađenje zimi -> s. s terasom od istoka do juga. garaža može biti uz kuću. Prostorije trebaju biti osunčane (osim iznimaka) u vrijeme kad se najviše koriste .zapad © © Povoljna orijentacija prostorija prema stranama svijeta Blagovaonica Dječja soba Soba za boravak Zimski vrt. jednoliko osvjetljenje. odnosno jugozapada. 177 > Vrlo dobro ÍÑ • / Dobro \ T3" © Povoljni i nepovoljni poožaji na obroncima i uz cestu © Povoljni položaji kuća na različito orijentiranim ulicama Pogodni predjeli za stanovanje Pogodni predjeli za stambenu izgradnju uglavnom su na zapadu i jugu naših gradova. sunčalište Prostori za sport. To su pogodni položaji kad su ulice različito usmjerene -»(§). 175. 172 a az\ Što veći razmak _Sjeve[_ O Povoljni položaji kuća na ulicama smjera istok . a gospodarske prostorije prema ulici -»(3). po mogućnosti smjestiti kuću uz stražnju među ->(T). Sve stambene i spavaće sobe nalaze se tako na suprotnoj strani od ulice. što je slučaj kod izgradnje uz ulicu istok . Vrt leži mirno. Ulica istok . povoljan položaj stana: jug do jugoistok. strme zrake sunca ljeti. Zemljišta na padinama brda Zemljišta ispod brdskih cesta naročito su pogodna. Posebno je povoljna istočna strana ulice Povoljno Nepovoljno Povoljno Nepovoljno Za garažu povoljno Jezero ili rijeka \ SI JUG Najvrijednija strana kuće. slobodan pogled Prednost treba dati zemljištima oko kojih su susjedna zemljišta izgrađena na južnoj strani. Treba paziti na prevladavajući smjer vjetra. treba zgradu smjestiti što dalje od ulice. donosi svježi zrak iz pokrajine a odnosi dim i gradski smog prema sjeveru i istoku. mora se zgrada locirati sasvim na sjeveru zemljišta. bolje je graditi neposredno ispod ceste s orijentacijom prema jezeru i vrtom između kuće i jezera -»(7). U brdovitim predjelima ili uz jezera mogu okolnosti biti obrnute. manje muke s muhama Građevni pravac Najpovolji liji polo.Najčešće su zemljišta uska i duboka kako bi ulična strana bila što kraća. jer su tada sve nusprostorije i ulaz okrenuti prema sjeveru i s dobrim pogledom prema ulici . soba intelektualca bolesničke sobe oba za goste Mjesto za doručak ISTOK Duboko osunčanje ujutro.jug -»(2). Ti bi krajevi dakle bili neprikladni za stanovanje. ostave A Operacijska dvorana HladnjaCa Zalihe Vinski podrum Smočnica Tamna komora Kotlovnica Garaža WC Ulaz Garderoba Atelje Kuhinja Pripremanje * Pranje posuđa Mjesto u A Staje Perionica rublja Soba za glačanje Gospodarske prostorije Prostorije za umi\ vanje i tuširanje \zanatlija i osoblja ¡ t:î ~i—r / / !\ ft Jugoistočna terasa y \ \ m ^j^ni I ZAPAD Vjetrovita strana Duboko osunčanje poslije podne povezano sa zagrijavanjem i blještanjem ljeti -» s.zapad). za zaštitu od sunca markize. već su prihvatljivi za industriju. dvorana Soba za dame Soba za pušenje Knjižnica Prostorija za igre Ured i radionica. tako da lijevo i desno od zgrade ostaje samo zakonom propisani razmak do međe. Kad je zemljište uz ulicu u smjeru sjever . odnosno kako treba zgradu orijentirati prema stranama svijeta ili ju odmaknuti od susjednih građevina. usprkos povećanim troškovima prilaznog puta.jug . duboko osunčanje zimi.zapad Stubište. hladni zimski vjetrovi. Ako je kuća iznad ceste. pa čak i mjesto u sobi. brdske vode prihvaća sustav odvodnje ceste. terasa i balkona .Prilazni put Malo sunca. veliki prepust krova — s. treba višak iskoristiti na zaštićenoj sunčanoj strani projektiranjem velikih prozora. potrebni veći prozori za difuzno dnevno svjetlo. 172 saditi drveće Prostor za sušenje (na uglu zbog propuha) društvene prostorije Soba za muziciranje Predsoblje. Općenito u Njemačkoj nepovoljna strana vjetra i atmosferilija: zapad do jugozapad. stabala i si.» © .POLOŽAJ KUCE p Pf a=razmak do međe SJEVER Sjever R] . Terasa Soba za gospodu Radna soba Stambena kuhinja Stan od jedne prostorije Povoljni položaji kuća na ulicama smjera sjever jug. Zemljište uz vodu Pokraj rijeka i jezera ne gradi se suviše blizu vode zbog komaraca i magle. s izlazom i pogledom prema vrtu ->(T). Uz pomoć sunčevih tablica -» s. Da bi se zimi moglo koristiti nisko južno sunce. hodnici. kako bi se stvorio osunčani vrt ispred kuće ->(T). nedostaje sunčana padina za vrt pred kućom. Na zemljištima na zapadnoj strani treba kuće ako je moguće međusobno pomaknuti. bolji je položaj na istočnoj strani jer su stambene prostorije i vrt na istočnoj strani zaštićene od vjetra i nikakve susjedne zgrade ne zaklanjaju nisko istočno sunce. Kupaonica pav. Takva su zemljišta pogodna za zgrade koje gledano s ulice reprezentativno izgledaju. Osiguranje od zagađivanja.zapad -»(2) i (§). kako bi svi imali sunce s juga i slobodan pogled s terase ->(2). 271 .» s . Ako zemljište leži na sjevernoj strani ulice. mirno je oko njih i osunčane su (istok . Ako je zemljište šire. Iza kuće najčešće su potrebni potporni zidovi za zaštitu od odrona i betonirani jarci za prihvat brdskih voda. Položaj prema ulici Pri otvorenoj izgradnji (pojedinačne kuće s ogradnim zidovima na međama). okružen drugim vrtovima -»(?). Prostorije za osoblje Spavaća soba 7anatlije Garderoba. Položaj prostorija Sve stambene prostorije i spavaće sobe po mogućnosti treba okrenuti prema vrtu i sunčanoj strani.

78 | 0.5 Minimalna dubina parcele poželjna dubina Minimalna veličina parcele 18. I I — .5 1 15 (13.20 *** Razlika između neto i bruto površine za stambenu izgradnju 20 - Buka.5)17.5 ¡ 29-40 ^ 133 3.8 (0.8 150 0. prljavština.5 24 (26) 130 (143) T . Susjed.5 0. zasjenjenje.45) (0.- 1 o Minimalna širina fronte m m 22 (25) 440 (500) 20 (25) 400 (500) 20 (25) 300 (375) 20 (25) 260 (325) I 7.4) 0.3) | I i 0.45) 0.5 (20) 1 — tc I 5. vegetacija Ulica ÉSÉ Ulica (vT) Odnos stambene zgrade i parcele Zoniranje parcela s utjecajem na oblikovanje tlocrta stana.5 38 62 | 60 50-62 217 J ^ 2 1 0 J _ 186 I 53 | 20-25 ¡ 70-90 I | I 25 ' 17 100-140 I 28 | 28 I 170-210 42 Q Pregled gustoće naseljenosti kod jednoobiteljskih stambenih zgrada * Bez garaže na parceli ** Seoska i stambena područja prema Bau NVO § 19.8 0.32) 150 0. kuća s vrtom S D 01 13.5 (25) 250 (338) 3 m2 m2 I 262 (236) (300) (30) a Dostatna površina za garažu ili parkirno mjesto 5 5 Površina parcele m2 = neto površina za izgradnju (4 + 5) 440 (500) I | 400 (500) 300 (375) 260 (325) 250 (338) | I 262 (266) (330) 160 (173) 165 .8 0. raspored prostorija (funkcionalna područja) 272 . 188 Uobičajeni broj punih etaža Prosječna bruto površina etaža/kuće m 2 1 11/2 1 1/2 | 2 (1)-2 j 1 I | 2 I | 150 I i 0.4 | I | I | 150 0.79 I i 7 150 0.5) 0. 0 Ali •I * •i .5 I 22 77 — 3.4 160 0.62 (0.5)—0. hladnoća Slobodnostojeća Susjedna zgrada dograđena s jedne strane Susjedna zgrada s obje strane Kontakt s okolinom.4 (0. pogled Oblikovano uklapanje s gledišta arhitekture i vegetacije (2) Odnos stambene zgrade i njene okoline (4) Položaj kuće na parceli i (graditeljsko) uklapanje u susjedstvo Širina. < = P ^ susjedna zgrada Prednji vrt Topografija.GRADNJA STANOVA Tipovi zgrada s pripadnim parcelama Slobodnostojeća jednoobiteljska zgrada Dvojna zgrada Kuća u nizu. okolina Klimatski utjecaji vjetar.6 130 0. skučenost Stambeni vrt Pogled C zasjenjenje Oblik parcele .5 33 | 26-38 88 116 90-130 18 24 I | I 28 133 140 38 40 3.5 I ^ | | 0.57 (0.6 (0.4 160 0. kiša.34 (0.5 (0.6 0.75) 130 0 0 n Odnos izgrađene površine prema površini parcele (GFZ) za proračun Maksimalni dopušteni G F Z " Maksimalni dopušteni GRZ" I i 0.4 1 0 Prosječni broj stanara EW/WE Neto gutoća naseljenosti WE/ha maksimalno Dopušteno variranje Neto gustoća naseljenosti EW/ha maksimalno D"opušteno variranje _ Prosječno WE/ha " Bruto gustoća naseljenosti"" 3.

1 0 0 ° Sunce najkraćeg dana u zimi 0 B . poželjno osunčanje -> W Prostorija za boravak Od podneva do večeri Blagovaonica / mjesto za blagovanje Od jutra do večeri Određivanje položaja zgrada na situacijskom planu. položaji na kosini s 4- Nepovoljno Povoljno Strm nagib terena 273 .prilagodljivo i s okolinom usklađeno projektiranje kuće. Dužnost je arhitektonskog projekta da organizacijom tlocrta postigne poželjno osunčanje pojedinih skupina prostorija.2 0 0 ° Sunce od početka proljeća do kraja jeseni C . Lokalna specifična obilježja urbanističke situacije.u prvom redu oblikovno . susjednih zgrada. trgova ili krajolika zahtijevaju .3 0 0 " Sunce najdužeg dana u ljetu Spavaća soba Noću Poželjno jutarnje sunce © Dijagram: orijentacija stambenih prostorija ^g) Dijagram Sunčevog ozračivanja kroz godišnja doba Hi h h b Uklapanje kuće u urbanističko tkivo i krajolik.Pretežno korištenje prostorija GRAĐENJE STANOVA Pretežno vrijeme boravka. ulica. mogućnost otvaranja gradilišta. Krov na 2 vode (?) Ravničarski krajolik Strm krov Krov na četiri vode Krov s lomom sljemena Ravni krovovi (9) Valoviti teren. (?) U seoskom okruženju Prilagodljivost oblika zgrade u oblik krajolika U naselju (6) U "gradskoj" situaciji (7) U slobodnom krajoliku A . te međusobni odnosi stvaraju preduvjete za približno jednoliko osunčanje tijekom dana. (5) Orijentacija stambenih prostorija Dječja soba Od podneva do večeri A .

» OD 0 Dvojne kuće 1 1/2 SD I SD najčešće tipizirane dimenzije prema jednakim ili neznatno promijenjenim tipovima kuća. otvoreno ili zatvoreno građenje. Garaže / parkirna mjesta na privatnom zemljištu. otvoreno građenje.glavni stan B . ! FD A . Građenje je otvorenog (najviše 50 m) ili zatvorenog tipa. moguća visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. rjeđe kao zbroj individualno projektiranih polovica kuća. otvoreno ili zatvoreno građenje. Garaže / parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili zajedničkoj parceli. moguća prihvatljiva gustoća uz visoku kakvoću stanovanja. ( 3 ) Atrijske kuće kao individualni projekti (potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje osnovnih uvjeta) ili tipska rješenja s jednakim ili ISD 0 Dvojna kuća 1 1/2 PD 1 1/2 SD fvH f ? 1 1/2 FD (2) Kuća u lančanom nizu 1 1/2 PD II FD I FD (?) Atrijske kuće I FD neznatno promijenjenim tipovima kuća. moguća znatna gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. Garaže / parkirna mjesta pretežno na zajedničkoj parceli.stan za poslugu II 1/2 PD Legenda: 1. posebno ekonomičan oblik kuće.Oblici zgrada tipični za pojedina područja GRAĐENJE STANOVA . najčešće kao jedinstvena koncepcija projekta (tipska rješenja). katkada kao individualni projekti. ( 5 ) Gradske kuće zajedničko građevinsko oblikovanje niza jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća ili niza individualno projektiranih kuća (potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje osnovnih uvjeta). zatvoreno građenje. Garaže/parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili na zajedničkoj parceli. na ulici ili na zajedničkoj parceli. rjeđe kao zbroj individualnih projekata (najčešće je potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje zajedničkih osnova). uobičajeno garaže ili natkrivena parkirna mjesta na privatnom zemljištu (sa strane prema međi). 0 Kuće u nizu zajedničko građevinsko oblikovanje kao niz jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća. 1 1/2 broj etaža S D krov na dvije vode P D krov s lomom sljemena F D ravni krov (5) Gradske kuće 274 . moguća visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. ( 2 ) Kuće u lančanom nizu .

Javlja se i kao individualni projekt.00—| Kat J X WA Presjeci FD m. uz dobru kakvoću stanovanja.» © .V.» ( 2 ) .^ 1 2 3 6 Glavna © Skica izgradnje Gradska kuća iffl^ W M spavanje < 3 " Nusprostorije 275 . Kuće u nizu: Jedinstveno oblikovanje tlocrta i izgradnje. p r o s . l V. izbor materijala. Prilagodljivost glede osunčanja ograničena (rješenja tlocrta moraju biti usmjerena prema povoljnom osunčanju).V. rješenje detalja i izbor boja. I t Prizemlje (EG) Kat (OG) Presjeci © Kuće u nizu Gradska kuća: Zajednički građevinski oblik kao nizanje jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća ~> (I). Preporučljiv način građenja jer je moguća povoljna gustoća uz visoku kakvoću stanovanja. Visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. z a boravak fc. Minimalna veličina parcele 270 m 2 /kuća. Minimalna veličina parcele 225 m 2 . Često jednaki ili beznačajno različiti tipovi kuće. Kuća u nizu je. 4 [ML 1 • 1 1 I— | Prizemlje (2) Kuće u lančanom nizu -L 10. garaže/parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili zajedničkoj parceli -»(3). najekonomičniji oblik kuće s vrtom .GRAĐENJE STANOVA ->PP FFT3" V Ali T I j ] FD Ulica N L_ t © 4mifi EG Prizemlje Presjeci FD Dvojne kuće Dvojne kuće: široka sloboda u oblikovanju tlocrta i zadovoljavajuća sposobnost prilagođavanja glede osunčanja. jedinstvena koncepcija tlocrta i arhitektonskog oblikovanja. rjeđe kao kombinacija zasebno projektiranih polovica kuće. Zadovoljavajuća mogućnost prilagođavanja uvjetima osunčanja. Zahtijeva se jedinstveno oblikovanje krovova. E urar 2 li 18-22° -12. Garaže ili parkirna mjesta često su sa strane prema međi. Atrijske kuće: Moguće kao zbroj individualnih projekata ili kao kolektivno građevinsko oblikovanje. Minimalna veličina jedne parcele 375 m 2 .-»(T) Kuće u lančanom nizu: Kolektivno oblikovana izgradnja.50- Prizemlje Kat Presjeci N Ulica TWIV!' _L I T L. Moguće je otvaranje građevinskog zemljišta uz uštedu prostora i troškova. Slobodno oblikovanje tlocrta.

Sve instalacije u jednom oknu ^ Kuće u nizu s povoljnim osvjetljenjem i osunčanjem Arh. VVoicke V ( J ) Rješenje kuće na kraju niza -> (§) Arh. Schirmer / (2) Kuća u nizu sa stanom za poslugu u potkrovlju Arh. Kulka/Neufert U Balkoni] Kat 1 t Potkrovlje (¿) Kuće u nizu. K.STAMBENE ZGRADE U NIZU Potkrovlje Potkrovlje / stan za poslugu K -v i 11^ u Prizemlje M __ Xj Skupina kuća u nizu sa smaknutim razinama Arh. kat i stube za stan za poslugu u potkrovlju (3) Kuće u nizu različitih dubina izgrađenosti Arh. H. i B. Kulka __ Prizemlje varijanta Varijanta Kuća u nizu 1. Hermann t ^ ( § ) Podrum i potkrovlje -> ( f ) Kuća u nizu s poprečnim stubištem V>® 276 . Leonhardt i E. Disch Podrumska etaža Potkrovlje sa stanom za poslugu Arh.

Neff Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s dvije terase Dvojna stambena zgrada s kvadratičnim tlocrtom Rad. R.DVOJNE STAMBENE ZGRADE Prizemlje / ^^^ CD Smočnica ^ Dvojna stambena zgrada s ugaonom terasom p (6) ' Prizemlje ^ v o i n a s t a r r | bena zgrada ena zgradi podijeljena dijagonalno V © Kat -> (§) Prizemlje Prizemlje T " [Kat t^ (2) Dvojna stambena zgrada sa smaknutim razinama t* (8) ' Dv ° j n a st a m b ena zgrada s ulazom j L / g \ Dvojna stambena zgrada s ulazom spriieda * V—' sa strane Prizemlje V (¿) Kat Arh. Probst t^ (ij) Dvojna stambena zgrada. L. suteren (l2) Prizemlje 277 . Gospodarsfl prostorija m Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s atrijem Arh.

F 3 Arh. premda na relativno malim parcelama. Latty i Tucker Kuća s vrtnim i gospodarskim v 2 / dvorištem TT Arh.nr 01 . Schwingen i Wermuth Ulaz f* Arh. C. Ungers Diferencirani slobodni prostori Trti Spavanje | Vit r= Boravak — . kako se ne bi ometalo oblikovanje tlocrta -»(T> + (n) Stanovanje u vrtu zahtijeva relativno male slobodne površine. A. Kohnke. usporedi li se sa slobodno stojećim zgradama. Kuća s vrtnim dvorištem i direktno dostupnom slobodnom površinom Arh.STAMBENE ZGRADE ATRIJSKE KUĆE Unutarnjim dvorištima stvaraju se otvoreni prostori koji su zaklonjeni od trećih osoba.T Spav. Tako se i jako duboki tlocrti mogu osvijetliti . Stosberg i partneri dvorištem V_V V © Dvoetažna atrijska kuća . Kuhn. prije svega zato što su zaklonjeni otvoreni prostori. Hennig ^ © Arh. K Kupaonica Natkriveni hodnik Arh. dovoljna je veličina jedne sobe za dnevni boravak. kad se za vrt i dvorište zahtijevaju velike površine. twf __ Vi^ Arh. jamči visoku kakvoću stanovanja. Podrumska etaža Prizemlje. U drugom slučaju. _ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim tw * m i \ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim dvorištima Arh. Chambertin . moraju unutarnja dvorišta biti što je moguće manja. Kat Spavanje . površine u ® Prizemlje -» © V® Arh. Boskamp i partneri.® Izgrađeno vrtno dvorište. Papendick t^ (9) Kuća s vrtnim dvorištem / prizemlje Prizemlje s vrtnim dvorištem u predsoblju U® Stambena zgrada s atrijem u Kaliforniji Ulaz t<0 l r a. Bahlo. 180 m 2 stamb. Jacobs i Wiedemann t ' ^3) Prizemlje V ® V © Presjek ~> V © Presjek 278 .> ( ? ) .

1 - I* © Prizemlje -> V © Presjek V® Presjek Arh.— . Heckrott 279 . Tissi u.STAMBENE ZGRADE Op "p *-« itiinjalli t nP U Jelo ""jpiliitf—if-1 i1 Boravak u Rad - r Q \ i i Terasa !! n i i ¡1 4 . Potz Đ ^ o O Q Spavaća Kiipi-MP soba ffB^ — t^ © Prizemlje -> U® Kat t * ® Potkrovlje t* Presjek Arh.

.f i Grijanje PL TTfT Radij 2 f l Podrumska etaža © Prizemlje -» ® ® K a t . Staklenici djeluju kao sunčani kolektori. Gundogan V @ Prizemlje 280 . ventilacija i zasjenjenje. Cramer Arh.@ Arh. Važnija je korist u tome što zimski vrt povećava kakvoću stanovanja.® V>® Kat pr © Presjek -» ® . nego sustav koji treba tehnički definirati. To je u vezi s različitim oblicima korištenja. temeljem kojih se određuju stakleni elementi. Hellwig M Balkon V® Prizemlje -> U® Kat U © Presjek -» © • - © _ Q X | Radna soba I L r . U najpovoljnijem slučaju može ušteda energije iznositi oko 25% ukupne potrebe. B. Zimski vrt je prijelazno područje između vanjske klime i stambenog prostora. kako bi se oba područja mogla termo-tehnički razdvojiti -» 0 ~ © P © Prizemlje-» © ... ako se želi da sustav djeluje na zadovoljavajući način.® Arh. Za ugodnost boravka u kući i radi uštede energije preporučuje se ugraditi staklena vrata na prilazu u zimski vrt.STAMBENE ZGRADE SA ZIMSKIM VRTOVIMA Zimski vrtovi nisu jednostavno staklene dogradnje.® ® ) Presjek ® .* ® .

M. Luckmann Prizemlje sa stanom za poslugu (j)~(Q) Arh. Simons 281 . Rosevvich t ^ (16) Stanovanje bez barijera Arh.STAMBENE ZGRADE Arh. + K. B.

prostorija Hobi Zalihe Grijanje Garaža Terasa Terasa/jelo Atelijer rrs „ 1 • vV | 2 •D r c -J U | 1 I L-r 1 1 i — d . • n l! °° 1 2 3 4 5 6 Predsoblje Boravak Kuhinja / bar za jelo Blagovaonica Kupaonica Spavaća soba • • Prizemlje Stambena zgrada na padini Kat (9) Prizemlje 13 Terasa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Garaža Terasa Ulaz Blagovanje Boravak Radna soba Kaljeva peć Dijete Dijete Roditelji Kupaonica I — \ I I Drvena stambena zgrada u obliku šatora 10) t*® Poprečni presjek -> (f)-® Arh.( 1 12 18 r 10 BSjnC w r L K7B i j 1 Potkrovlje -> ® V (8) Etaža na padini ]• 1 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Dječja soba Gosp. KOCKE I ŠATORA Prizemlje K J\ V Stambena zgrada kvadratičnog tlocrta 4r Arh. Romberger (12) Prizemlje ^ (13) Potkrovlje ^ (14) Poprečni presjek Arh. J.STAMBENE ZGRADE OBLIK KVADRATA. Brixel (7) Uzdužni presjek -> ( § ) . Lederer .

biološkim i. Jednoslojna stijenka daje poslovičnu izvornost atmosfere u kući (kuća od prirodnog drva). f / (T) Prizemlje Kemi kuća 2 Jk ( 3 ) Prizemlje Ulaz V® Gruber: drvena kuća t>© Prizemlje U® 1 Ventilacija Kupaonice 2 Odzračivanje kroz prozore 3 Ventilator za prazni prostor ispod poda 4 Prazni prostor 5 Vent. zaklopac za izbjegavanje pregrijavanja 17 Dobivena solama energija za predgrijavanje zimskog vita 18 Zimski vrt 19 Dovod zraka iz praznog prostora u zimski vit 20 Pod akumulira toplinu koja nastaje uslijed topline vanjskog zraka i pradgrijava zrak koji se uvodi u zimski vrt 283 . Dvostruka stijena sastoji se od dviju greda jednakih presjeka s izolacijom između njih.(§). Tako neke vrste ariša sadrže kiselinu koja prirodno štiti drvo. ekonomskim potrebama mnogih naručitelja. kanal kotla 6 Kanal za odvod zraka 7 Dovod zraka za kotao 8 Dovod zraka za kuhinje Prizemlje Artv. nude da i sam naručitelj sudjeluje u građenju. ne zanemarivo. Mnogi izvođači. uz stručno vodstvo majstora. Drvena se kuća može zagrijati uz uštedu goriva. uobičajena je neograničena trajnost i niski troškovi održavanja. Upotrebljava se izabrana masivna drvena građa i prirodni izolacijski materijali kao što su pamuk. Interijer se najčešće može slobodno oblikovati. pa je impregnacija suvišna. izvornog. Izbor vrste drveta (bor. ovčja vuna i pluto. nadstrešnice za vozilo i vrtne kućice isporučuju se u skladu s kućom -> ( 7 ) . Baker-Brown + McKay © 9 Kotao za grijanje 10 Dovod zraka 11 Odvod zraka od kotla do prizemlja. Široki prepusti krova štite fasade. 12 Odvod zraka iz kup i VVC-a 13 Solidni kotao za grijanje 14 Dovod zraka prema otvorenom prostoru Shema energetskog sustava (§) 13 Svježi zrak za kuću 16 Autom. Mnoge drvene kuće mogu se projektirati prema željama naručitelja.DRVENE KUCE EKOLOŠKO GRAĐENJE Brvnara je prototip prirodnog. zdravog stanovanja. počevši od grubih radova na postavljanju konstrukcije do dovršenja zgrade. Garaže. Isporučitelji nude različite sastave vanjskih stijenki. Taj način građenja odgovara ekološkim. cedar) također se prepušta naručitelju. Za gradnju brvnare najčešće se upotrebljavaju vrste drveta koje sporo rastu na hladnom sjeveru. Investitor može birati između rustikalnih oblica ili pravokutno otesanih greda. Prilaz za čišćenje. smreka. Prirodni proizvodi poput glinenog crijepa i biljne boje daju visoki standard kakvoće.

Neff 284 .. L.(?) t"© Podrumska etaža k ® Ulaz -H t^ ® Uzdužni presjek Arh. F Kuhnis I? (?) Prizemlje ® Suteren (o) Arh.. P Neufert U ® Prizemlje -> (§) .STAMBENE ZGRADE t* © Prizemlje (D - @ ^ (5) Poprečni presjek (?) Pogled s juga i pregled kroz bazen Arh.

I Prizemlje bpavaca soba 1rl i 0 a 1 1« \ ^ 0 u ® Podrum @ Arh.d.kuća na padini \2) V ® Suteren © t^ (5) Prizemlje .* (?) — (5) V ® Suteren © Arh .kuća uz kamenolom . L. Neff •o . v.. v © Potkrovlje ® - © P ® Poprečni presjek © - © V® đgmmamammmmmm.STAMBENE ZGRADE NA PADINI ^ © Prizemlje .Valentyn 285 .

Daljnje crtaonice sa sjevernim osvjetljenjem iznad kuhinje. Arh.. R. Mj. autor. radna soba između ateljea i dvorane za boravak. Trakt spavaćih soba je zaštita stambenog vrta od vjetra i pogleda. t^ (2) Prizemna stambena zgrada sa stanom za poslugu (vozač).STAMBENE ZGRADE VELIKE Kolni prilaz ^ ^ rrrrTT: | r /tn Stambena zgrada jednog arhitekta. California. autor Stambena zgrada u Beverly Hillsu. Neutra 288 .. Natkriveno mjesto za sjedenje na otvorenom dobiva sunce sa zapada. Atelje i gospodaarske prostorije uz pomoćni ulaz. otvoren prema istoku. 1:500 Arh. 1:500 Arh. Mj.

.* © Arh. Meier Kuća u Kaliforniji Ostava Ulaz Arh.Neff ® Prizemna kuća u SAD .® Perioni J Podrumska etaža . Kappe. Bilt Modem ^3) Suteren Arch.. kat ..* © t * © 1. R. k a t . M. kat-* (2) P © Prizemlje-*®-© t* © Prizemlje-*®-© V © Prizemna kuća u SAD .. R.* ® V ® Kat-*© V © Kat-*© Arh.STAMBENE ZGRADE MEĐUNARODNI PRIMJERI iV t " © 2. Los Angeles 2.* © ifflEr- Vrt Prizemna kuća u saveznoj državi Victoria/Australija ^ Arh. Breuer 289 . L..* ® .

STAMBENE ZGRADE Podrum -> ( 9 ) p © Prizemlje I " ® 290 .

Razlikovanje vanjskih i unutarnjih prostorija teško se može postići. W. Izgradnja velikih blokova © Proširenje i povezivanje zgrada .> © Arh. Oblikovanje prostorija može se samo naznačiti. kao jedinstveni objekt ili niz pojedinačnih zgrada.. Iron 291 . ili zgrada različitih koncepcija. Između vanjskih i unutarnjih prostorija nema razlika ili su slabo naznačene.diskova u velike cjeline. bez razlikovanja vanjskih i unutarnjih prostorija. Vanjske i unutarnje prostorije moraju se namjenski i oblikom jasno razlikovati. Miiller 3-4 stana Galerija _ n a etaži {4) Unutra hodnik (7) Zgrade povezane hodnicima -> (T) — © Izgradnja velikih blokova <> 5 1 Jelo 2 Boravak 3 Spavaća s.. ravninski oblik izgradnje. 4 Dječja soba 5 Kuhinja 6 Kupaonica "Točkasta" izgradnja Tlocrt etaže s četiri stana . ravninski oblik izgradnje. izgradnja poput nebodera ili površinska izgradnja velikih dimenzija. Linijska izgradnja @ Otvoreni.VIŠEKATNE STAMBENE ZGRADE Blokovska izgradnja © Zatvoreni. U 2-4 stana Galerija Unutrašnji na etaži hodnik ( 3 ) Izgradnja u diskovima 1 2 3 4 5 cp (§) Stambena zgrada Augsburg -» © © Jelo Boravak Kupaonica/WC Roditelji Dječja soba Arh.C. kao grupiranje istih ili varijantnih tipova kuća. E. te nema mogućnosti diferenciranja prostorija. "Točkasta" izgradnja © (1) 2-4 stana na etaži 0 Galerija Blokovska izgradnja 0 JI •o $ 2-4 stana Galerija @ n a etaži Linijska izgradnja m Cb o ^ Izrazite značajke nebodera su da je slobodno stojeći u prostoru odnosno na površini. Moguća velika gustoća. Izgradnja u diskovima © Zgrade poput nebodera najčešće su vrlo dugačke i visoke. Kao urbane "dominante" često se povezuju s površinskim (niskim) strukturama zgrada.

Neufert/Mittmann/Graf 292 .. Kuhinja 3.. Hodnik 5. Ostava 8. Ulaz 12. Diener i partneri Etaža s dva četverosobna stana (5) © Etaža s tri dvosobna stana (9) Etaža s tri stana.Legenda: 1. Predsoblje 11. Roditelji a K Etaža s dva stana sa stubištem unutar zgrade Arh. Peichl (14) Etaža sa četiri stana Arh. L. Jelo 10.. Kupaonica 6. Balkon 9. 2 dvosobna i 2 četverosobna (13) Etaža sa četiri stana Arch. Neff (© Etaža sa četiri stana. 2 tro.. Dječja soba 7. Boravak 2.i 1 dvosobni ® Etaža s tri dvosobna stana Etaža s tri stana Arh. Spavaća soba 4.

Potrebe invalida. U prizemlju treba projektirati stanove bez zapreka (DIN 18025). nusprostorije <107 m2 Dnevna soba > 18 m 2 .. kuhinja. Treba držati veličine stana u sljedećim granicama: Prema broju osoba: 1 soba. To se prekoračenje ne preporučuje. samaca. starijih osoba. kuhinja. nusprostorije < 92 m2 (98 m2) 5 sobe. kuhinja.SOCIJALNI STANOVI ZA IZNAJMLJIVANJE Zgrade za više obitelji. Neufert/Mittmann/Graf 293 . s obzirom na oblik tlocrta. nusprostorije < 60 m2 (65 m2) 3 sobe. treba oblikovati tako da budu pregledne i komunikativne. kuhinja. Veličine stanova smiju se u iznimnim slučajevima povećati za 7 m2. žena i djece treba prihvatiti s razumijevanjem. broj stanova najednom stubištu i katu te s obzirom na način korištenja interijera. kuhinja. s prostorom za jelo > 20 m2 Jelo i spavanje ne spadaju u istu prostoriju. nusprostorije > 35 m2 <