P. 1
neufert_-_elementi_arhitektonskog_projektiranja.pdf

neufert_-_elementi_arhitektonskog_projektiranja.pdf

|Views: 392|Likes:
Published by bmalanovic

More info:

Published by: bmalanovic on Mar 05, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/10/2014

pdf

text

original

• V C T ^ J

V

J

f ' h , I

NEUFERT
ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
GOLDEN MARKETING

Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu pod brojem 02-352/3-2002., od 12. veljače 2002. knjizi pod naslovom Elementi arhitektonskog projektiranja, prijevod s njemačkog djela Bauentvvurfslehre (36. Auflage) autora Emsta Neuferta (prijevod dr. sc. Andrija Prager) odobrava se korištenje naziva sveučilišni priručnik {Manualia univerzitatis studiorum Zagrebiensis).

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb UDK 72.011 (075.8) NEUFERT, Ernst Elementi arhitektonskog projektiranja : osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem : priručnik za arhitekte i druge graditeljske stručnjake, investitore, predavače i slušače na fakultetima i stručnim školama : s preko 6400 slika i tablica / Ernst Neufert; nastavili Peter Neufert, Ludvvig Neff; <preveo s njemačkog Andrija Prager>. - 36. prošireno i prerađeno. - Zagreb : Golden marketing, 2002. (Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) Prijevod djela: Bauentvvufslehre. Bibliografija. - Kazalo. ISBN 953-212-080-7 1. Neufert, Peter 2. Neff, Ludvvig I. Arhitektonsko projektiranje ~ Udžbenik 420426013

Copyright© hrvatskog izdanja, 2002, Golden marketing, Zagreb, Hrvatska Ova knjiga objavljuje se u suradnji s Institutom građevinarstva Hrvatske

Naslov izvornika Neufert

BAUENTVVURFSLEHRE

Posvećeno mom ocu ERNSTU NEUFERTU

Nakladnik Golden marketing Kneza Mislava 1, Zagreb, Hrvatska Tel./fax.: 01/4618-206, 4618-207, 4557-916 E-mail: golden-marketing@zg.tel.hr http://www.golden-marketing.hr Za nakladnika Franjo Maletić, dipl. iur. Glavni urednik i stručni redaktor Prof. emer. dr. sc. Veselin Simović, dipl. ing. građ. Preveo s njemačkog Prof. dr. sc. Andrija Prager, dipl. ing. građ. Recenzenti Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić, dipl. ing. arh. Dr. sc. Goran Poljanec, dipl. ing. arh. Prof. Berislav Šerbetić, dipl. ing. arh. Akademik prof. Ante Vulin, dipl. ing. arh. Urednici edicije Mr. sc. Smiljan Jurić, dipl. ing. građ. Dr. sc. Radule Knežević Lektorica Mr. sc. Smiljka Janaček - Kučinić Kompjutorski slog Željko Strunjak Duško Kosanović Tisak Grafički zavod Hrvatske, Zagreb

ERNST NEUFERT

ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
Osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem

Priručnik za graditeljske stručnjake, investitore, predavače i slušače na fakultetima i ostalim stručnim školama Nastavili Peter Neufert • Ludwig Neff i
PLANUNGS AG NEUFERT MITTMANN GRAF PARTNER

36. prošireno i prerađeno izdanje s preko 6400 slika i tablica

ZAGREB, 2002.
GOLDEN
MARKETING
w i e w ë g

Peter Neufert/Ludwig Neff

P

PLANUNGS-AG NEUFERT MITTMANN GRAF

PARTNER
E-Mail: bel@neufert.de Homepage: http://www.neufert.de

Njemačka knjižnica - CIP Podaci o naslovu za ovu publikaciju mogu se dobiti kod Njemačke knjižnice.

Si 0 M

Podaci koje sadrži ova knjiga nisu povezani ni s kakvom obvezom ili jamstvom. Prema tome, autor i izdavač ne preuzimaju nikakvu odgovornost niti jamstvo bilo koje vrste što bi moglo proizaći iz primjene tih podataka. Od 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 1. izdanja 1936. do 29. izdanja 1973. izdavač je Ullstein/Bertelsmann (Verlag Ullstein/Bertelsmann Fachverlag). izdanje, potpuno novo obrađeno i znatno prošireno, 1979 izdanje, pregledano, 1982 izdanje, pregledano i dopunjeno, 1984 izdanje, potpuno novo izrađeno i novo oblikovano, 1992 izdanje, prošireno, 1996 izdanje, 1998 izdanje, prošireno i prerađeno, 2000

Licencna izdanja ovog djela izašla su na engleskom, francuskom, španjolskom, portugalskom, talijanskom, grčkom, turskom, srpskom, poljskom, ruskom, indonezijskom, češkom, mađarskom i japanskom jeziku.

Sva prava pridržana © Friedr. Vieweg & Sohn Verlagsgesellschaft mbH, Braunschweig/Wiesbaden, 2000 Izdavač Vieweg je poduzeće skupine stručnih izdavača Bertelsmann Springer. Ovo djelo i svi njegovi dijelovi zaštićeni su temeljem autorskih prava. Svaka primjena izvan uskih granica Zakona o autorskim pravima nije dopuštena bez suglasnosti izdavača i kažnjiva je. To se posebno odnosi na umnožavanje, prijevod, snimanje na mikrofilm i prijenos u elektroničke sustave.

www.vieweg.de

ISBN 953-212-080-7

VI

PREDGOVORI
Predgovor prvom izdanju U obradi primjera u ovoj knjizi surađivao je sada pokojni arhitekt Gustav Hassenpflug. Osim toga, na obradi crteža sudjelovali su arhitekti Richard Machnow, Willy Voigt, Fritz Rutz i Konrad Sage. Tiskarsko - tehničku obradu obavio je arhitekt Adalbert Dunaiski. Njemački je odbor za normizaciju stavio na raspolaganje normne listove, koji su uključeni dijelom u skraćenom ili sažetom obliku. Za pouzdanu točnost normi mjerodavno je uvijek posljednje izdanje navedenog normnog lista. Obradu posebnih područja poduprli su savjetnički i informativni uredi koji su svaki put navedeni u zaglavlju navedenih pojedinačnih skupina. Svima njima zahvaljujem na njihovoj požrtvovnoj suradnji. Odgovarajuća literatura navedena je na kraju tekstualnog dijela, kako je zahtijevao bolji pregled. Iz istog je razloga tekst nastavljen što je moguće kraće, te u svakom slučaju u svezi s crtežima na istoj stranici. Ako korisnik primijeti da mu za projektiranje nedostaju neki važni podaci, molim da me obavijesti, kako bi se to u novom izdanju moglo uzeti u obzir.

Berlin W 9, 15. ožujka 1936.

Ernst Neufert

Predgovor 30. izdanju Od pojave prvoga izdanja godine 1936. tehnika se građenja i planiranja jako razvila. Tijekom protekla četiri desetljeća u svako je novo izdanje ugrađeno sve što je bitno novo, a cijela je knjiga svaki put svestrano razmotrena. Međutim, temeljita sveobuhvatna revizija i dopuna, uz prihvaćanje i svih novih pojmova i normi, mogla je tek sada, nakon višegodišnjeg rada, biti dovršena. Pri tome nije gotovo ni jedna stranica ostala pošteđena, počevši od novog slijeda stranica i odgovarajuće promijenjenih poziva na neku stranicu knjige. Velika je pomoć pri tome bila suglasnost glavnog urednika "Deutschen Bauzeitschrift" (Njemačkog građevinskog časopisa) - DBZ, kolege S. Linke, da se mogu preuzeti posebni prilozi iz časopisa, uvijek s pozivom na izvor. Osim toga, trebalo je s obzirom na visoku specijaliziranost današnje građevinske tehnike, zamoliti specijaliste za suradnju. Obradu pojedinih poglavlja proveli su: liftovi/pokretne stube ing. E. Sillack; rasvjeta dipl.fiz. W. Tubbesing; zaštita od požara dr. ing. P. Bomemann; vatrogasne zgrade prof. ing. J. Portmann; ravni krov/toplinska Darmstadt, kolovoza 1978. Ernst Neufert izolacija/plivališta dr. ing. P. Kappler; grijanje dipl. ing H. Nachtweh; umjetni materijali građevinski savjetnik dipl. ing. A. Schwabe; sportske građevine i uređaji prof. dipl. ing. J. Portmann, vodeći arh. S. Lukowski. Redakcijsku obradu i uklapanje crteža obavio je arhitekt Ludwig Neff. Kako je već u prvom predgovoru navedeno, opet su aktuaiizaciji sadržaja pomogle neke tvrtke i udruge. One su u zaglavlju odgovarajućih stranica navedene s punom adresom, te su zasigurno spremne dati aktualne informacije. Trideseto izdanje sada ukupno sadrži više od 6000 crteža, tablica i dijagrama, a proširenje registra na 8000 pojmova dalje će pojednostavniti uporabu knjige. U popisu literature upućuje se i na specijalizirane članke iz stručnog časopisa DBZ, premda u knjizi nisu upotrijebljeni, pa je time znatno obogaćen izvor podataka.

Predgovor 33. izdanju Još me za života autor, moj visoko poštovani otac Ernst Neufert, pripremio da preuzmem njegovu pisanu ostavštinu za daljnje oblikovanje. Tako smo moji partneri Peter Mittmann i Peter Graf, naš specijalist za građevinsku literaturu dipl. ing. arh. Ludwig Neff, naši suradnici i ja bili pripremljeni da započnemo raditi na novim izdanjima ove knjige. Zadatak koji mi je namijenio moj otac Ernst Neufert postao je obvezom njegovom smrću u veljači 1986. Naše današnje visokorazvijeno graditeljstvo postavlja drugačije tehničke i znanstvene zahtjeve graditelju nego prije 55 godina, u vrijeme prvoga izdanja knjige. Za ispravnu "novu" knjigu trebalo je dakle zadržati genijalno oblikovanje knjige, ali sadržaj dosljedno prilagoditi novom vremenu. Zbog toga smo odmah odlučili djelo sasvim nanovo izraditi, oblikovati, crtati i proširiti, kako bismo mogli obuhvatiti sve što arhitekt i projektant danas bezuvjetno mora znati pri projektiranju. Sve što se mora znati, ali vjerno Ernstu Neufertu: ne više od toga. Izdavač i mnogi koji su svojim stručnim znanjem pridonijeli ovom djelu, utrošili su četiri i pol godine intenzivnog rada. Zato se svi mi pouzdano nadamo da će za kupce, koji traže suvremenu graditeljsku knjigu, ovo djelo značiti dobitak.

Köln, rujan 1991.

Peter Neufert

VII

PREDGOVORI

Predgovor izdavača uz 33. izdanje Prije više od pola stoljeća mladi je arhitekt Ernst Neufert imao ne samo ideju već i energiju da oživotvori knjigu Bauentwurfslehre, koja se razvila u prijeko potrebno pomoćno sredstvo za rad arhitekta i projektanta. On je djelo stalno održavao "mladim" i prilagođavao ga potrebama vremena. Posljednja opsežna prerada obavljena je 1979. godine (30. izdanje), još prije njegove smrti 1986. godine. Daljnji kontinuirani rad na tom djelu preuzeo je njegov sin Peter Neufert sa svojim suradnicima. Posebno im je uz pomoć Ludwiga Neffa, koji je još za autorova života mjerodavno sudjelovao u tom zadatku, uspjelo napraviti posve novu obradu, te nakon višegodišnjeg rada djelo predstaviti. Izdavač je ponosan što može Elemente graditeljskog projektiranja, koje je u međuvremenu prošireno diljem svijeta i prevedeno na trinaest jezika, predstaviti s novim sadržajem i u novom obliku, ali prema konceptu Ernsta Neuferta. Wiesbaden, rujna 1991.

Predgovor 35. izdanju Kad se nakon smrti slavnog autora Ernsta Neuferta tijekom 12 godina ostvaruju naslijeđena autorska prava i dužnosti, nastaje neosporna potreba da se ocu "polože računi" i o onome što su s time i što su od toga uradili nasljednici - Ludvvig Neff, Peter Neufert i Planungs-AGNeufert Mittmann Graf Partner. Budite, poštovani čitatelji, blagonakloni svjedoci ove "ispovijedi"! Kad je moj otac umro u veljači 1986. bilo je 32. njemačko izdanje na tržištu. Mi smo tijekom više od četiri godine predanog rada izradili potpuno novo djelo kao 33. izdanje, što znači da je svaka stranica opremljena novim crtežima i tekstom te obogaćena mnogim aktualnim temama. Ovo 35. izdanje 1998. godine opet je dopunjeno važnim poglavljima kao što su drvene kuće, niskoenergetske zgrade, solarna energija, ekološko građenje, zimski vrtovi i staklene dogradnje. Koln, lipnja 1998. Peter Neufert

Predgovor 36. izdanju Danas, 15. ožujka 2000., na stoti rođendan prof. Ernsta Neuferta, dovršeno je 36. izdanje ove knjige. Život i djelo Ernsta Neuferta kao da je prožeto nekom osebujnom brojčanom simbolikom. Rođen 1900 godine, život mu je tekao usporedno sa stoljećem. Godine 1936. pojavilo se prvo, a godine 2000. pojavljuje se 36. izdanje Bauentwurfslehre. Profesionalni korijeni prof. Ernsta Neuferta leže u Bauhausu i Gropiusu - atelijeru u Weimaru i Dessauu. U Weimaru se nalazi i njegov prvi atelijer i kuća. Tamo su nastale zamisli za ovu knjigu. Zaklada Bauhaus Dessau sjetila se Ernsta Neuferta i njegova stotog rođendana izložbom "Ernst Neufert - normirana kultura građenja u 20. stoljeću". Peteru Neufertu treba zahvaliti što će se izložba moći vidjeti i u Weimaru, europskom gradu kulture. U Weimar Gelmerodi on je na zemljištu očeve kuće dao podići "Neufert - Box", u kojoj nije prikazana samo izložba posvećena Ernstu Neufertu, nego je u duhu Ernsta i Petera Neuferta namijenjena promicanju daljnjih kulturnih djelatnosti. Otac i sin ovdje se susreću u dvjema dojmljivim građevinama u međusobnom iskazu poštovanja. Peter Neufert umro je u prosincu 1999. Njegova je želja bila da se održe Bauentwurfslehre i da profit od izdavanja knjige vodi njegova zaklada NEUFERT-STIFTUNG sa svrhom da se nastavi izlaženje novih izdanja. Tu želju uspješno podupire obitelj Petera Neuferta. Projektantska tvrtka Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner nastavlja - kao i do sada - obradu s dugogodišnjim koautorom Ludwigom Neffom. 36. izdanje sadrži sada više od 6400 crteža, dijagrama i tablica. U tom izdanju knjige prešlo se na novi njemački pravopis. Uz to, sada korisniku stoji na raspolaganju CDROM "Neufert, Allgemeiner Bauentwurf' - za jednostavnije i brže projektiranje. U nastojanju da prati stalni razvitak znanja, novina i spoznaja, ovo je izdanje prerađeno, prošireno i dopunjeno poglavljima o kongresnim zgradama, multifunkcionalnim centrima, studentskim domovima, o socijalnoj stanogradnji, vrtovima, jezercima za plivanje i mnogim drugim objektima. Köln/Weimar, 15. ožujka 2000. Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner i Ludwig Neff

VIII

Q
.u
Peter Neufert t dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part. Peter Mittmann dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part.

PREDGOVORI
U novoj obradi i oblikovanju sudjelovali su: M. Horton, sanitarna tehnika. W. Sommer, klimatizacija prostorija. Dipl. ing. H. J. Vetter, izvođenje gradnje. M. Menzel, građenje tekstilom. M. Bauer, tehnika grijanja. H. Jaax, energ. postrojenja. Peter Graf Dr. R. Börner, hidroenergetska dipl. ing. postrojenja Planungs A G R. Wirtz, elektroinstalacije. Neufert, Mittmann, Graf, Part. T. Stratmann, solarna arhitektura, inženjerski ured Trümper/Overath, zašt. od buke i akustika prostorija. Hawlitzeck, ceste i pruge. St. Cargiannidis, saniranje starih građevina, ostakljeni pasaži i prenamjene U. Portmann, održavanje i sanacije. J. Weiss, knjižnice. f .- " . U. Kissling, javne knjižnice. R.K. Jopp, knjižnice. H. Rocholl, prodavaonice. D. Portmann f Prof. Nogge, zoološki vtovi i Prof. dr. ing. arh. odnosi mjera, modularni nizovi, ka- akvariji. belske viseće konstr., obješene i A. Beckmann, kinematografi. poduprte konstr.. zaštita od požara K. F. J. Mertens, sportske dvorane. B. Rüenanver, crkve. G. Hoffs, zvonici. A. Ruhi, džamije. W. Hugo, muzeji.

Q

Ludwig Neff arhitekt Šef redakcije, prijelom, autor

H. A. Knops diplomirani dizajner ilustrator

m

i
H. P. Kappler dr. ing. arh. ravan krov, toplinska zaštita, vrtni bazeni, privatni zatvoreni bazeni H. Hofmann prof. dr. ing. rasvjeta

B. Echterhoff dipl. ing. arh. ozelenjavanje krovova, vrtovi, ograde

Kod novog oblikovanja i obrade crteža sudjelovali su: T. Altrogge, St. Badtke, A. Briehan, A. Dummer, K. Fegeler, A. Graf, M. Menzel, I. Schirmacher, J. Valero, R. Walter, S. Wierlemann, D. Willecke. St. Vogel

^ ^

v.

U

i

t

y => sV í í

i'i
/

i

R. Eckstein dipl. ing. arh. akademik savjetnik dnevna rasvjeta

D. Lembke voditelj-graditelj, dr. ing., suradnik dipl. ing. P. Pastyk visoke škole, laboratoriji

R. S. Suchy dipl. ing. arh. upravne zgrade

P. Karle dipl. ing. arh. industrijske zgrade

2
-

S vmmmšam

Wolfgang Busmann dipl. ing. zračne luke

Jan Fiebelkorn prof. dipl. ing. kazališta

A. Kohler dipl. ing. arh. građenje bolnica, tehnika skladištenja, liječničke ordinacije

O. Muller dipl. ing. arh. građenje bolnica, tehnika skladištenja, liječničke ordinacije

IX

PROLEGOMENA

Ovaj je priručnik nastao iz podloga za moja predavanja na državnoj Građevinskoj visokoj školi u VVeimaru. Ona su se zasnivala na promatranjima, iskustvima i spoznajama iz prakse i istraživanja u čovjekovu okružju koja su potrebna pri projektiranju građevina, ali s otvorenošću prema novim mogućnostima i zahtjevima. Naime, mi s jedne strane stojimo na ramenima naših predaka, no s druge strane sve se kreće, mi smo djeca našeg vremena s pogledom u budućnost, a uz to je gledište svakog pojedinca često različito. Razlozi su u različitim sklonostima i naobrazbi; u utjecaju okoline; u sklonostima i njima odgovarajućem stupnju vlastitog formiranja proisteklog iz unutarnje pobude. Je li naša današnja tako "sigurna prosudba" uistinu konačno ispravna, ostaje neriješeno, jer je i ona uvjetovana vremenom. Iskustvo nas uči da kasnije vrijeme pravičnije sudi o tome nego naše koje nema potrebni odmak da bi se to sagledalo. Iz toga jasno proizlazi da svako spoznavanje mora sadržavati neke rezerve kako ne bi postalo zabludom. Unatoč svekolikoj težnji za istinom i objektivnošću, unatoč svim nastojanjima da se subjektivne zamisli kritički promotre i sumnje ne gurnu jednostavno u stranu, ostaje svako spoznavanje subjektivno i ovisno o vremenu i okolini. Opasnost od zablude može se izbjeći ako se spoznajom samo ustvrdi da nije ništa dovršeno, već da služi i podliježe životu, nastajanju i razvoju. Iz toga za učenika proizlazi duhovni stav na koji je Nietzsche mislio kad je rekao: "Samo onaj koji se mijenja ostaje samnom u rodu." Bitnost takvih spoznaja o vječnom nastajanju, u službi razvoja, jest u tome što ne daje gotove recepte, nikakve "gotove mudrosti u kutijama", nikakav "Canned VVisdom", već daje samo osnove, elemente i oslonce, a k tome i metode kombiniranja, konstruiranja, komponiranja i harmonije. Konfucije je to prije više od 2500 godina sažeo u rečenici: "Ja dajem mom učeniku jedan ugao, ostala tri mora odrediti sam." Rođeni arhitekt ili čovjek koji težnju prema građenju nosi u srcu začepit će si uši i zatvoriti oči ako mu se nametne rješenje nekog zadatka, jer on je tako pun vlastitih predodžbi i ideala da mu trebaju samo elementi kako bi se napregnuo da stvori iz njih cjelinu!. Tko je jednom stekao vjeru u sebe, uvid u odnose, igru sila, gradiva, boja i mjera, tko je u stanju usvojiti stvarnost pojave građevine, tko njeno djelovanje istražuje, kritički ispituje, u mislima pregrađuje, taj je na jedinom ispravnom putu prema najvećoj životnoj radosti koju osjeća samo istinski stvaralac. Ovo shvaćanje života neka mu pomogne u tome. Ono ga treba osloboditi svih poučavanja, u

krajnjem slučaju i od ovoga, i uputiti ga u vlastitu stvaralačku djelatnost, neka mu bude pomoć pri startu; kretati se - graditi mora svatko sam. Oblici našeg vremena nalaze se pri tome na istom putu kojim su koračali naši stari da bi došli do svojih divnih hramova, katedrala ili dvoraca, za koje nisu imali nikakvih predložaka, ali su odgovarali njihovim zamislima i željama, idejama i idealima koji-su bili bliski njihovoj čežnji. Već odgovarajuće sročen zadatak izaziva predodžbe koje kroz građevinsko - tehničke mogućnosti vremena i uz uvažavanje uvjeta okoline dobivaju konkretne oblike, koji pokazuju samo udaljenu sličnost s onime do tada poznatim. Te nove građevine mogu tehnički i funkcionalno biti znatno bolje od svih prethodnih ako odgovaraju uznapredovalu stupnju tehnike. One mogu i s umjetničkoga gledišta podnijeti usporedbu s istovrsnim građevinama prošlih vremena. Usporedi li se današnji industrijski kompleks, svijetao, prostran, prikladnih proporcija i vitke lagane konstrukcije, s manufakturom iz 18. stoljeća ili zanatskom radionicom 15. stoljeća, bit će i najuskogrudnijem konzervatoru očita nadmoć naših novogradnji. To znači: svagdje gdje graditeljski zadaci služe stvarnoj potrebi našeg vremena, mogu se od živućeg, vremenu prilagođenog arhitekta očekivati djela koja mogu podnijeti usporedbu s najboljim građevinama starih, dapače ih i zasjeniti. Zbog toga se treba u današnjoj visokoj školi ponajprije usredotočiti na razmatranje sadašnjosti i gledati u budućnost, a na prošlost se osvrtati samo koliko je nužno i korisno. To preporučuje i jedan od naših velikana, Fritz Schumacher, kad u svojim studijama o profesiji arhitekta opominje da se mladi student pri istraživanju prošlosti više gubi u razmatranjima da se naslovom takvim učenim sporednim natih zahtjeva doktora daje zavesti na skretanje preprema na razgraiz područja povijesti umjetnosti i putovima, jer se to događa

račun snaga koje su potrebne za ostvarenje široko stvaralaštva. graditeljskog

Suprotno tome ispravnije je dati studentu samo elemente, kako je to ovdje u Elementima jektiranja proučinjeno, pri čemu sam se trudio elemente pro-

jektiranja reducirati na uzroke, shematizirati ih i čak svesti u apstraktno, kako bih korisniku otežao kopiranje i primorao ga da stvarima udahne vlastiti oblik i sadržaj. Različiti će oblici ionako biti do neke mjere ujednačeni protekom vremena u kojem se ističe težnja prema zajedništvu iskazanom jednolikom usmjerenošću ljudi određenog razdoblja, pri čemu se prepoznaje stil vremena sa svojim trajnim obilježjem. Ernst Neufert

X

UPUTE ZA KORIŠTENJE KNJIGOM

Struktura knjige u rasporedu materijala prati prirodni slijed građenja. Mnoga su srodna područja smještena jedno do drugoga, ako nisu neki drugi važni razlozi zahtijevali udaljeniji razmještaj. Svi pojedini dijelovi građevine koji se javljaju u mnogim, iako ne baš u svim vrstama zgrade, obrađuju se zasebno. To vrijedi i za opće smjernice za pripremu, planiranje i ostale predradnje projektiranja. Iz toga je proizašlo 35 cjelina: Sadržaj stranica XI daje podrobniju podjelu navedenih cjelina i opis sadržaja pojedinih stranica. Popis pojmova stranica 634 uz pojedine karakteristične pojmove pokazuje i brojeve stranica na kojima se gradivo o njima može naći. Objašnjenje kratica i oznaka stranica 1 kratice se nisu mogle izbjeći jer se tako štedi prostor i pojednostavnjuje preglednost. Kad se primjenjuju nepoznate kratice, oblikovane su tako da pažljiv čitatelj uglavnom može shvatiti njihovo značenje a da ne treba tražiti objašnjenje na stranici 1. Posebna prednost za sve koji će se služiti ovim djelom jest u tome što je gradivo najvažnijih znanja o projektiranju i zgradarstvu sažeto u jednoj knjizi. Tlocrti, presjeci, oblici i tipovi primjeri su i samo nositelji brojeva. Oni sadrže uobičajene granične mjere, pri čemu je čovjek mjerilo svih stvari koje ga okružuju.

blagovaonicu prema uputama za gostionice na stranicama 456-457 ili za hotele na stranicama 464-468, eventualno predviđenu dvoranu s pozornicom prema uputama za kazališta na stranicama 475-484 te za akustiku na stranicama 136-138, razmisliti o ugradnji kinoprojektora prema stranicama 469-470.; dimenzionirati predavaonice prema uputama za visoke škole na stranicama 316-320, knjižnice prema uputama na stranicama 331-336, rasporediti urede prema stranicama 337-348, crtaonica i laboratorija stranicama 321-326, ugradnju trezora prema stranici 361, te garaža i parkirališta prema stranicama 435-477. 0 eventualno potrebnim stanovima za upravitelja zgrade, domara, kuhara itd. treba potražiti upute na stranicama 273-296, a oblikovanje, veličinu i opremu pojedinih prostorija vidjeti na stranicama 237-259. Vođenje prometnica i ograđivanje prikazuje se na stranicama 207-210, nasadi u vrtu i si. na stranicama 219-231, te na kraju o konstrukciji, položaju i načinu izvedbe stubišta i dizala na stranicama 199-205. Veličina i izvedba prozora i vrata prikazani su na stranicama 184-188. Temelji i hidroizolacija prikazani su na stranicama 67-71, zidovi i debljine zidova na stranicama 72-75, krovovi na stranicama 82-83, grijanje i ventilacija na stranicama 105-108, rasvjeta i insolacija na stranicama 143-152, modularne i normirane mjere na stranicama 60-61. Nužne usporedbene tablice za metarske veličine navedene u knjizi, prije svega za anglosaksonske mjere, nalaze se na kraju tekstualnog dijela, na stranicama 614-616. Temeljem ovih mnogovrsnih podataka razvija projektant brzo 1 sigurno građevinu, prilagođavajući se posebnim zahtjevima i uvjetima okoline, u skladu sa svojim osjećajem za vrijeme i način življenja.

KAKO SE DAKLE SLUŽITI OVOM KNJIGOM? Kao primjer uzeta je izrada upravnu zgradu. projekta ili pretprojekta za jednu

Treba pažljivo pročitati Upitnik na stranici 50. i potanko odgovoriti na postavljena pitanja, kao i na ona koja proizlaze iz nekog posebnog slučaja, iznaći temeljem navoda na stranici 352. odnose u kompleksu upravne zgrade, prema DIN-u 277 izračunati bruto k u b a t u r u prostorija, prilagoditi veličinu prostorija raspoloživoj predračunskoj svoti, te projektirati zgradu prema radnom procesu sa stranice 48; dimenzionirati, oblikovati i namjestiti primjerice

U knjizi su vektorskim strelicama " označeni crteži koji se na CDROM-u - Neufert, Bauentwurfslehre - Allgemeiner Bauentwurf nalaze kao grafike koje se mogu prenijeti u komercijalne CAD programe na PC - bazi i zatim dalje prerađivati.

XI

Objašnjenje oznaka Osnovne norme Osnovne mjere, odnosi mjera Projektiranje Organizacija građenja Elementi građevine Grijanje, ventilacija

1 2

Dječji vrtići, igrališta, prenoćišta za mlade Knjižnica, upravne zgrade, banke Prodavaonice, supermarketi samoposluživanja Tehnika skladištenja Radionice, industrijske građevine Adaptacije Poljoprivredni objekti, držanje životinja

327 331

27 44 51 64 105

Ostakljeni pasaži, tipologija . . . 363 368 376 380 402 404 421

Fizika zgrade, zaštita građevina . 123 Rasvjeta, osvjetljenje, staklo, dnevno svjetlo Prozori, vrata Stubišta, dizala Ceste, prometni prostori Vrtovi, rasadnici 143 177 193 206 219

Željeznice

Parkirališta, garaže, parkirni objekti, benzinske postaje, vatrogastvo 427 Zračne luke Ugostiteljski objekti Hoteli, moteli, kongresne zgrade Zoološki vrt Kazališta, kina, cirkusi, višenamjenski centar Sportski objekti Bolnice, liječničke ordinacije, građenje za invalide Starački domovi, centri za starije osobe Groblja Zaštita od požara Mjere, težine, norme Popis literature Kazalo pojmova 450 456 464 472 475 490 541 583 597 599 614 624 634

Kućne nusprostorije, ulazi . . . . 237 Gospodarske prostorije Kućne prostorije Zatvoreni bazen 241 250 261

Praonice rublja, uređaji za pranje 264 Balkoni 266

Putovi, ulice 267 Stanovi za odmor, vrste kuća, ekološko građenje, etažna gradnja, građenje drvenih kuća 268 Sanacija starih zgrada 299 Škole Visoke škole, laboratoriji, studentski domovi 307 316

Crkve, muzeji, sinagoge, džamije 586

XII

SADRŽAJ Objašnjenje oznaka
Objašnjenje oznaka i kratica 1 Krovni pokrovi Krovne konstrukcije - detalji Uspravni krovni prozor Izgrađena potkrovlja Ravni krov Ravni krov - detalji toplog krova Ravni krovovi - alternativni hladni krovovi Ozelenjivanje krovova Ozelenjivanje krova - detalji Ozelenjivanje krova - izvod: smjernice Saveza za krovne vrtove e. V. Građenje tekstilnim materijalima Konstrukcije od mreže užadi Ovješene i poduprte konstrukcije Prostorne rešetke - osnove Prostorne rešetke - primjena Katne konstrukcije Stropne konstrukcije Podovi 84 86 87 88 89 90 91 92 94 95 96 97 98 99 100 102 103 104

Osnovne norme
Sl jedinice DIN 198.476.829.4999 Nacrti Raspored nacrta Oznake za građevinske nacrte Odvodnja iz zgrade i zemljišta Vodovod i kanalizacija Plinske instalacije u visokogradnji Elektroinstalacije Tehnika osiguranja Crtanje 2 4 5 6 7 12 18 19 21 24 25

Osnovne mjere, odnosi mjera
Čovjek kao mjerilo i cilj Mjera svih stvari Dimenzije i potreban prostor Čovjek i vozila Čovjek i stan Klima u prostoriji Građevna biologija Oko Čovjek i boja Odnosi mjera - osnove Odnosi mjera - primjena Primjena: modularna koordinacija 27 28 29 31 32 33 34 37 39 40 42 43

Grijanje, ventilacija
Grijanje Skladištenje tekućih goriva Termoelektrana Hidroelektrane Solarna arhitektura Solarna energija Hladnjače Hlađenje i smrzavanje mesa Tehnika kondicioniranja zraka 105 109 110 111 112 115 116 117 119

Projektiranje
Dijelovi građevine kao posljedice obrade gradiva . . . . Građevinski oblici kao posljedica konstrukcije Nove konstrukcije i oblici Zgrada i oblici kao odraz vremena i načina života . . . . Postupak izrade Predradnje - suradnja investitora Upitnik 44 45 46 47 48 49 50

Fizika zgrade, zaštita građevina
Termoizolacija - pojmovi - mehanizmi Termoizolacija - difuzija vodene pare Termoizolacija - način građenja Detalji termoizolacije: vanjski zid Akustična izolacija Zračna akustična izolacija Zaštita od zračnog zvuka i od buke koraka Zaštita od vibracija - materijalni zvuk Akustičnost prostorije Gromobrani Antene 123 124 125 126 131 132 133 135 136 139 142

Organizacija građenja
Izvedba građevine Vođenje gradnje - osnovne mjere Osnovne mjere Osovinske mjere Modularna kordinacija Koordinacijski sustav, koordinacijske mjere 51 59 60 61 62 63

Rasvjeta, ovjetljenje, staklo, dnevno svjetlo
Rasvjeta Rasvjeta - flourescentne cijevi za reklamne ploče . . . . Staklo Sintetički materijali Dnevno svjetlo Sunčeva svjetlost 143 152 153 161 162 175

Elementi građevine
Temeljno tlo - temeljenja, građevne jame, rovovi Građevna jama - zaštita, jame, zemljište Razmjeravanje zgrade Zemljani radovi, radovi u tlu i temeljenje Izolacija građevina Dreniranje kao zaštita građevina Ziđe od prirodnog kamena Ziđe od umjetnog kamena Vanjski zidovi, niskoenergetski način građenja Vezovi zidnih opeka Kamini Dimnjaci Sustavi ventilacije Krovišta .... 64 65 66 67 69 70 72 73 76 77 78 79 81 82

Prozori, vrata
Nadsvjetla - svjetlosne kupole Prozori Prozori za stambena potrkovlja Čišćenje zgrade Vrata Posebna vrata Uređaji za zaključavanje Osiguranje zgrade i zemljišta 177 178 182 185 186 189 190 191

XIII

dizalo za male terete Hidraulična dizala Panoramska ostakljena dizala 193 196 198 199 200 201 202 203 204 205 Zatvoreni bazen Privatni zatvoreni bazen Bazen za plivanje . igrališta.predgotovljavanje Kupaonice .povišene i brežuljkaste lijehe Vrtovi . velike Stambene zgrade .ogledni primjeri Staklenik Drveće i živice Vrtno jezerce Jezerce za plivanje Vrtovi . ekološko građenje.SADRŽAJ Stubišta. Drvene kuće . gradska željeznica Prometni prostori Smirivanje prometa Prometni prostori .oblik kvadrata. garderobe Hodnici Spremišta 237 238 239 240 Sanacija starih zgrada Sanacija starih zgrada Očuvanje i sanacija 299 304 Gospodarske prostorije Prostorije za kućanstvo Spremište.međunarodni primjeri Višekatne stambene zgrade Oblikovanje etaže Socijalni stanovi za iznajmljivanje Projektno rješenje etaže Galerijske stambene zgrade Terasaste kuće Skloništa 268 269 270 271 272 276 277 278 279 280 282 283 285 288 289 291 292 293 294 295 296 297 Vrtovi. dizal za bolesničke krevete Dizala .položaj u kući Kupaonice .osobna dizala namijenjena pretežno za urede banke. staze.vrtne kuće Građenje drvenih kuća Položaj kuće Gradnje stanova Stambene zgrade u nizu Dvojne stambene zgrade Atrijske kuće Stambene zgrade Stambene zgrade sa zimskim vrtovima Stambene zgrade .za trgovačke i poslovne zgrade .oprema Sanitarne kabine .zavojita stubišta Ljestve za bijeg .posude i namještaj 241 243 244 245 248 Škole Škole Veliki prostori u gradnji škola 307 314 Visoke škole. . potporni zidovi Vrtovi . igrališta Prenoćišta za mlade 327 328 329 XIV . hotele.osobna dizala za stambene zgrade dizala . rasadnici Vrtovi .ograde Pergole.vrste kreveta Spavaće sobe . kocke i šatora .primjeri iz projekata 250 251 252 253 254 255 257 258 260 Visoke škole .izlaz za nuždu Pokretne stube . stube.elementi za postavu i ugradnju Blagovaonice .detalji 261 263 Praonice rublja. smočnica Kuhinje Kuhinje .zemljani radovi Vrtovi . vrste kuća. građenje drvenih kuća. studentski domovi.osiguranje padine Vrtovi . etažna gradnja Stanovi za odmor Kuće za odmor .uređaji za pranje 264 Balkoni Balkoni 266 Putovi.zaštita od buke 206 211 213 214 215 217 218 Stanovi za odmor. . ceste Putovi i ulice 267 Ceste.predavaonice Crtaonice Studentski dom Laboratorij 316 321 322 323 Dječji vrtići. vjetrobran. prometni prostori Ceste Biciklistički promet Autoceste Tramvaj. dizala Stubišta Rampe . laboratoriji Kućne prostorije Spavaće sobe Spavaće sobe . ulazi Predprostor.puzavice i penjačice Vrtovi . uređaji za pranje Praonice rublja .uporaba kišnice Vrtni plivački bazen Stambene kuće s plivačkim bazenom u vrtu 219 221 222 223 226 227 228 229 230 231 232 234 235 236 Kućne nusprostorije. . . prenoćišta za mlade Dječja obdaništa Pribor za igru. ulaz Ulazi. .krevetske nište i zidni ormari Garderobe Kupaonice . . Pokretne staze Dizala .položaj kreveta Spavaće sobe .ekološko građenje Stambene zgrade na padini Stambene zgrade.

dimenzioniranje. kina.dimenzioniranje. samoposluživanja Prodavaonice 368 Prodavaonice za živežne namirnice 369 Prodavaonice . supermarket's. vertikalni elementi 357 Banke . površine za namještaj 352 Upravne zgrade . kongresne zgrade Hoteli Hotelske kuhinje Motel Kongresne zgrade 464 467 469 470 Zoološki vrt Zoološki vrt i akvarij 472 Kazališta.trezori 361 Poljoprivredni objekti. 373 Klaonica i skladište 374 Mesarski centar 375 Zračne luke Tehnika skladištenja Visoka skladišta Projektiranje / logistika Sigurnosne odredbe Sustavi regala 376 377 378 379 Zračne luke 450 Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti na kotačima Restoranske kuhinje Velike kuhinje 456 458 459 462 Radionice. podizne platforme Garaže Nadstrešnice za osobna vozila Garaže i parkirni objekti Parkirne građevine Parkiranje i parkirne građevine Parkirne građevine Benzinske postaje Odmorišta 427 429 432 434 435 437 438 439 440 441 442 443 444 445 446 447 449 Ostakljeni pasaži. .dimenzioniranje. . uređenje prostora za sjedenje 347 Upravne zgrade . razdioba prostora . benzinske postaje.dimenzioniranje: potrebne površine . garaže. stacionaran 475 485 487 488 489 Adaptacije Adaptacije 402 XV .primjeri 354 Primjeri upravnih zgrada . 344 Upravne zgrade . držanje životinja Nastambe za male životinje .osnove tipologije 341 Upravne zgrade .dimenzioniranje. konstrukcija 349 Upravne zgrade . prozirni krovovi 363 364 366 367 Prodavaonice.držanje iz hobija Držanje peradi Staje za tov svinja Staje za rasplodne svinje Staje za konje i držanje konja Uzgoj goveda Uzgoj goveda . radna mjesta s ekranom 351 Upravne zgrade . upravne zgrade. industrijske građevine Stolarska radionica Tesarski i drvoprerađivački pogoni Autoservisi Autoservisni pogoni Pekarnica Industrijske građevine Transportna i skladišna tehnika Hale Višeetažni objekti Sanitarne prostorije Uređaji za pranje Sanitarni uređaji Garderobe.osnove 337 Upravne zgrade . banke Knjižnica 331 Upravne zgrade .dimenzioniranje. 345 Upravne zgrade . višenamjenski centri. vatrogastvo Autobusni kolodvor Vatrogastvo i vatrogasne zgrade Vozila Teretna vozila Parkirališta Teretna vozila .okretanje Teretna vozila .općenito 360 Banke .organizacija tlocrta 353 Upravne zgrade .primjeri. odlaganje odjeće 380 382 386 389 390 392 395 396 397 398 399 400 401 Hoteli.dimenzioniranje.isporuka robe 370 Zone ispred blagajni i centar svježe robe (tržnica) .visoke zgrade 355 Uredske zgrade .parkiranje i okretanje Utovarne rampe Rampe.SADRŽAJ Knjižnica.tov bikova Uređenje gospodarstva Klima u staji 404 407 408 410 411 413 414 415 420 Željeznice Kolosijeci Odpremanje robe Putnički kolodvori 421 424 425 Parkirališta. cirkusi Kazalište Kinematograf Višenamjenski centar Drive-in kina Cirkus. tehnička oprema građevine 350 Upravne zgrade . tipologija Tipologija Povijesni primjeri Primijenjeni primjeri Pokrivanje staklom. parkirni objekti. tova mi mostovi. moteli.

. uređaji za gašenje pjenom Uređaji za odvod dima i topline Instalacije vode za gašenje.terapija zračenjem Laboratorij. centri za starije osobe Domovi za starije osobe 583 Crkve.posebna područja njege 570 571 575 576 577 578 580 581 582 Starački domovi.njega rodilja i novorođenčadi Bolnice . džamije Crkve Orgulje Zvona.ambulanta Posebne bolnice Bolnice . liječničke ordinacije.SADRŽAJ Sportski objekti Stadion Stadion . težine. stubišta. Okna dizala F90 Ponašanje građevnih materijala i elemenata u požaru 602 603 604 . .hodnici. građenje za invalide Liječničke ordinacije Skupne ordinacije Građenje za invalide Građenje za invalide .opći pregled Igrališta Lakoatletski objekt Prostorije za fitness Teniska igrališta Minigolf Igrališta za golf Jedrilicarski sport .međunarodni primjeri Muzeji .nastava i istraživanje Bolnice .stan Životni prostor bez zapreka Bolnice .planiranje izgradnje Bolnice . muzeji.nuklearna medicina. manježi Skijaška skakaonica Klizališta Brzo trčanje na koturaljkama Biciklistički kros . patologija Bolnice . sinagoge.porodništvo Bolnice .izdvojeni prostori Područje intenzivne njege Područje njege Područje liječenja . 607 608 . norme Mjere i težine Odnos njemačkih i engleskih mjera Pretvaranje engleskih mjera u milimetre Stalna opterećenja 614 615 616 617 Popis literature Kazalo pojmova 624 634 XVI . 611 Mjere.područje uprave Bolnice . . ambulantne operacije Bolnice .oblici građevina Bolnice .BMX Streljane Sportske dvorane . tornjevi Sinagoge Džamije Muzeji Muzeji . uređaji za gašenje pomoću C02 Uređaji za gašenje prahom.sigurnosni uvjeti Bolnice .dvorane za gimnastiku i igre Badminton Skvoš(squash) Kuglane Zatvorena kupališta Otvorena kupališta Zatvorena i otvorena kupališta Sauna Dvorane za igre 490 491 492 494 498 500 502 504 506 509 510 511 513 514 516 517 518 . funkcijska dijagnostika Fizioterapija 541 542 543 544 546 547 548 550 552 554 555 556 557 558 559 560 561 565 566 568 569 Zaštita od požara Preventivna zaštita od požara 599 Uređaji za dojavu požara 600 Sprinklerski uređaji 601 Uređaji za gašenje prskanjem vode. vrata.primjeri iz Njemačke 586 588 590 591 592 593 595 596 Groblja Krematoriji Groblja 597 598 Bolnice. dizala Bolnice .marine Veslački sport Objekti za vodene sportove Objekti za jahanje.općenito Bolnice .operacijski odjeli Glavne prostorije operacijskog odjela Postoperativna njega Operacija . protupožarne pregrade .red mjera Bolnice . 520 526 527 528 529 534 535 537 540 Dnevne klinike.područje opskrbe Bolnice .

Bauentwurfslehre Allgemeiner Bauentwurf 1 . Niedrw. (gegf. HHS. ca. 3 minute. i.M. radna zajednica za industrijsko građenje Mjerne jedinice. R. GRZ GFZ BMZ BP FH GE Gl ekvivalentno | prostorije za trajni [ boravak ljudi iskaz površina pod zgradom iskaz površina etaža iskaz količina pri građenju plan izgradnje visina sljemena područje obrta industrijsko područje # * X / _L V (0 CD = 400 D = 500 DC = 600 DCC = 700 DCCC = 800 CM = 900 M = 1000 MCMLX = 1960 A ^ A tt U CAD-fähige Abbildung auf der CD-ROM Nufert.z. evtl. građev. vgl. DV EDV i.25 propisi o HTZ slika br. propisa Zakon o građenju BO odnosno bzw. s.. 1 vidjeti popis literature muškarci žene visoka voda mala voda najviši vodostaj obrada podataka elektronička obrada podataka srednje. oko sukladno slično (i za ponavljanje riječi) neizmjerno usporedno jednako i usporedno nije identično puta. pod uvjetom specifično vidjeti prije tako zvano popis literature i slično ultraljubičasto alfa B ß (b) beta r y (g) gama A 5 (d) delta E E (e) epsilon zeta H T| (e) eta e e (th) thêta i i (i) jota K K (k) kapa A X (D lambda M n (m) mi H ili h B ili b Fl h Min ili min S ili s 12° J Ws N Pa 2° 3' 4" % ili vH %0 Z ç (z) N v (n) H %(x) 0 o (o) n u (P) p p (0 ni ksi omikron Pi ro I a (s) sigma T x (t) tau Y u (y) ipsilon <J) < (ph)fi ) j © OK FO SO M / NW X X (ch) hi y y (pß) psi Q to(o) omega Matematičke oznake > Rimski brojevi I= II = III = IV = V= VI = VII = VIII = IX = X= XV = veće od veće ili jednako manje od manje ili jednako suma (zbroj) kut sinus kosinus tangens kotangens prosječno.O. usw.v. { 4 sek. pomnoženo sa podijeljeno okomito volumen.B. usporedno 1 2 3 4 5 og PC Pd S Schlz spavaća soba Si sjedeće mjesto Sk tajnik. rel. sog. približno slično eventualno prema općenito relativno vidjeti dalje usporediti postoji i tako dalje savez njemačkih inž.) prema prilikama IBA osovinski razmak u industrijskoj izgradnji = 2. DIN njemačke industrijske norme Elt električno LNA lake bešavne cijevi erw. s.d. gem. Lit. prosječno oko. odgovarajuće ff. srednje jednako identično jednako različito približno. postotak promil promjer gornji rub gornji rub poda gornji rub tračnica mjerilo po (na pr. i daljnji (i ostali) ggf.I. UV stranica student (ica) osovinski razmak u građenju smještaja = 1. t/m = tona po metru) nominalna širina A a (a) Eg Elt Ez Fl Gä Gfl Ga Hz Hzg K Ke Kg Kl Ko Kr Kz M Mz N BauNVOodredbe o korištenju građevine BEL graditeljsko projektiranje graditeljska regulativa BOL propisi o ustupanju građenja VOB MBO zbirka građ. VDE u. Stud. tajnica So sin Sp smočnica Spi sudoper Sz soba za igru ukopana garaža Tg kći To Tr terasa Tz soba za čaj Vr predsoblje Vrr spremište Wa praonica WC zahod Wf vjetrobran Wg zimski vrt Wr čekaonica Wt gospodarska prostorija Wz dnevni boravak Zi soba glavni ulaz pomoćni ulaz stubište dizalo sjever > < < I sin cos tan ctg = » 6 7 8 9 10 15 100 150 200 300 c= CL = * « e ~ 00 cc = ccc = II H. poželjno entspr. i tako dalje äq. vorh.A. podjela 360 st. pritisak i 2 stupnja. kratice DIN 1301 i 1302 1012 lfdm • Grčki alfabet 10 cm 12 mm (mala povišena brojka znači mm) tekući metar engleski palac (col) engleska stopa visina ili visoko širina ili široko površina sat minuta ili u minuti sekunda ili u sekundi sve oznake stupnjeva Celzija (K) energija količina topline sila tlak. dgl. spez. U. UBA UW @ EQ cf $ Hochw. obujam prostorni kut korijen konačni prirast sukladno trokut istosmjerno. usporedno protusmjerno. ggfs.G.50 S.OBJAŠNJENJE OZNAKA I KRATICA Kratice i oznake u tlocrtima DIN 1356 Ankl Anr Ar B Bch Bd Bik Br D Dg Dga Di Du Dz garderoba pripremanje ostava kupaonica knjižnica pod balkon ured služinska soba tavan krovni vrt trijem tuš soba za dame prizemlje roditelji blagavaonica hodnik gostinjska soba zelenilo garaža soba za grijanje grijanje kuhinja podrum podrumska etaža odlaganje odjeće prostor za ugljen prostor za kovčege dječja soba djevojačka soba soba za muziciranje niša gornja etaža pergola parkirna površina ormar A.o. el. propisi pokrajine Hessen RT dio prostorije etc.M.u. A.U.Allg.

m.3 = 1 kg m .J. K) Značenje (u zagradi ranije oznake) temperatura razlika temperature količina topline sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline) ekvivalentna sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline) koeficijent propuštanja topline (veličina propuštanja topline) koeficijent predaje topline (veličina predaje topline) koeficijent prolaza topline (veličina prolaza topline) koeficijent toplinske izolacije otpor predaji topline otpor prolazu tipline masa sila tlak 9. električne reaktivne snage Var (ver).01 kfl/m 3 = 0.) IO"6 (milijunti dio) 9 IO(milijarditi dio) 12 10(bilijunti dio) 15 10(bilijarditi dio) 10-18 (trilijunti dio) kg.Osnovne veličine 1 Duljina 2 Masa 3 Vrijeme 4 Jakost električne struje 5 Temperatura (termodinamička temperatura) 6 Svjetlosna jakost 7 Količina tvari Naziv osnov.163 (K) (Wh) (W/mK) (W/mK) (W/m K) (W/m2K) (W/m2K) (m2K/W) (m2K/W) (m K/W) (Wh/kgK) (Wh/m3K) (1/K) (mK) (Pa) (Pa) 2 2 q X X A a k 1/A 1/a 1/k D' c temperatura rad (energija. metar kvadratni metar kubni metar kilogram Newton = 1 kg m/s 2 Pascal = 1 N/m2 bar = 100 000 Pa = 100 000 N/m stupanj Celzijus (samo kao temperaturna Kelvin* skala) Wattsekunda = Joule = Newtonmetar Wattsat = 3. količina topline) snaga (zračenje energije ili topline) Ws. s kg Za označavanje decimalno višestruke vrijednosti smije se navesti samo jedan znak ® Decimalni višekratnici i dijelovi jedinice (?) S! .1 = 1 m 2 s*1 (= 1 m 2 /s) (9) (9) (%) (-) (cm) (g/m2hPa) (m2hPa/g) (W/mK) (W/mK) (DM/kWh) Primjeri za "izvedene SI .jedinica Ln V/M TSM a (dB) (dB) Otpor propuštanju topline Veličina toplinske provodljivosti Veličina prolaza topline Veličina prelaza topline Zapremisnka gustoća Računska težina Tlačna čvrstoća 2 2 1/A = 1 m h K/kcal = 0. Nm Wh kWh W W * od 1975 propisano (i) Preračunavanje osnovnih jedinica (m 2 K/Wcm) veličina toplotnog otpora specifični toplinski kapacitet vrijednost akumuliranja topline koeficijent uzdužnog produljenja koeficijent razmaka tlak tlak (djelomični) pare količina pare količina kondenzata relativna vlažnost zraka veličina otpora difuziji (faktor otpora difuziji) ekvivalentna debljina sloja zraka (otpor difuziji) koeficijent propuštanja vodene pare (propustljivost za vodenu paru) otpor propuštanju vodene pare faktor položaja faktor položaja slojeva zraka cijena grijanja s a ß P P o 9o 9k V 1m 1m 1 kg 1 kg 1m (5) m = 1 m2 1 m 1 s .osnovne jedinice Veličina koja se mjeri duljina površina obujam m m2 m3 kg N Pa Pa bar °C K - Jedinica u mređunarodnom mjernom sustavu (SI .1 N/mm2 H (m2) A r al (m) (dB) = 1 kg/m3 = 1 kp/m3 = 1 kp/cm2 © 2 Fizikalne oznake u SI .163 W/m 2 K = 1.163 W/m 2 K = 1 kg/m3 = 0.iX HV P 1 W = 1 J/s 1 Wb = 1 Vs b) akustička izolacija X f f„ (m) (Hz) (Hz) (Hz) (N/cm2) (N/cm3) (dB) (dB) (dB) (dB) (dB) valna duljina frekvencija granična frekvenicija rezonantna frekvencija dinamički modul elastičnosti dinamička krutost veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) u laboratoriju srednja vrijednost akustičke izolacije (zračni zvuk) građevinska veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) mjera zaštite od zračnog zvuka normirana razina materijalnog zvuka veličina poboljšanja nekog sloja obloge stropa mjera zaštite od materijalnog zvuka stupanj apsorpcije zvuka ekvivalentna površina pasorpcije zvuka polumjer odjeka sniženje razine zvuka (7) (ö) Watt se može pri navođenju električne prividne snage označiti kao voltamper (VA).8 133.sustav) propisano od 1978.6 KJ kilowattsat = 103 Wh = 3. a Weber i kao Voltsekunda (VS) Nazivi i oznake izvedenih SI .1 = 1 m s -1 (= 1 m/s) 1 s"2 = 1 m s"2 (= 1 m/s2) 1 m 1 s .163 736 1.jedinice izvedene između osnovnih i izvedenih SI .jedinica Ev da S' R 1 N * 1 s x 1 m 2 = 1 Nsm2 1 rad x 1 s 2 = 1 rad s' (= 1 rad/s) 1 A « 1 s = 1 As = 1 C 1 As/V = 1 C/V = 1 F R m R' LSM Primjeri za SI .98 1 10 4186 1.sustavu (§) Preračunavanje tabličnih vrijednosti na nove mjerne jedinice .Oznaka ne jedinice metar kilogram sekunda m kg s Definicija na temelju Valna duljina zračenja kriptona Međunarodni prototip Trajanje perioda zračenja cezija Elektrodinamička sila između dva vodiča Trojna točka vode Zračenje pri skrutnjavanju platine Masa molekule U definiciji sadržane SI jedinice - OSNOVNE NORME SI JEDINICE System Internationale d' Unites-» QP - - Amper A kg.6 MJ Watt Watt Faktor preračunavanja a) toplinska izolacija Oznaka Jedinica t At (°C.2 = 1 kg m s -2 (= 1 kg m/s -2 ) 1 m . s ~ Kelvin kandela mol K cd mol Decimalni odnosi i njihove skraćene oznake T (tera) = 1012 jedinica (bilion) G (giga) = 109 jedinica (milijardu) M (mega) = 106 jedinica (milijun) k (kilo) = IO3 jedinica (tisuća) h (hekto) = 100 jedinica da (deka) =10 jedinica d (deci) =1/10 jedinice su: c m M n P f a (cent) (mili) (mikro) (nano) (piko) (femto) (ato) = = = = = = = 1/100 stotinka jedinice 10~3 (tisućinka jed.8598 m K/W X = 1 kcal/m h K k = 1 kcal/m2h K 2 a = 1 kcal/m h K = 1.163 1.3 0.3 (= 1 kg/m 3 ) 1 m 1 s .163 W/m K = 1.jedinice" međusobnom kombinacijom osnovnih jedinica ^ M-d Coulomb 1 C Farad Henry Hertz Joule Lumen Lux Newton 1F 1H 1J 1 lx 1N = 1 As = 1 As/V = 1 Vs/A = 1 Nm = 1 Ws = 1 Im/m 2 = 1 kg m/s 2 Ohm Pascal Tesla Volt Watt Weber 1 n = 1 V/A = 1/fi = 1 Wb/m 2 = 1 W/A Ao 1/A0 1 Pa = 1 N/m 2 1T 1 V Siemens 1 S 1 Hz = 1 s~1 =(1/s) 1 Im = 1 cd sr (.

interval vremena trajanje sekunda s minuta sat dan godina min h d a Skraćene oznake za građevinske materijale uzevši u obzir definiciju čvrstoće Građevinski materijal . O d 1.76) Mehaničko naprezanje. trajanja periode Kružna frekvencija Kutna brzina Broj okreta.459.72) <2} —/ Površina. 1 °R = 5/4 °C ZWT12 ZWT18 ZWT24 ZWT38 © S! .69) DIN 105 dio 2 (izdanje 1. Temperaturni interval i temperaturna razlika Fahrenheit temperatura Reaumur . po sek.58) Rešetkasti bolokovi od lakog betona DIN 18149 (izdanje 3.67 °F °R 0R = 4/5 0.3 GB 4. E Joule kWh KS .852hm/h 1 Gal = 1 cm/s2 = 10'2m/s2 Opeka visoke čvrstoće DIN 105 dio 3 (izdanje 7.Naziv naka pla pravi kut stari stupanj Građevinski materija! .5 kg 1 ztr = 50 kg 1dz = 100kg dyn P kp Mp kg t 1 N = 1 kg/m/s2 = 1 Ws/m = 1 J/m 1 dyn = 1 g cm/s2 = 10-5 N 1p = 9.296° = 63.662 gon 1 pla = 2 ji rad 1L = 1/4pla = (ti/2) rad 1° = 1L/90 = 1 pla/360 = it/180 rad 1'= 1760 1"= 1760= 173600 1gon = 1 q = 1L/100 = 1 pla/400 = = jt/200 rad 1 c = 10" 2 gon 1 cc = (10~2) c = 10 -4 gon 1 1 1 1 1 in = 25.80665 * 10"3 N 1 kp = 9.jedinice i zakonite jedinice (izvod za graditeljstvo) © Skrećene oznake za gređevinske materijale s izmjenom definicije čvrstoće u 5% fraktilu 3 .62) Betonski čelik DIN 488 dio 1 (izdanje 4.72) N/ mm2 2 2 kp/cm2 1 kp/cm = 0.80665 N 1 t = 9806.sat erg kalorija kilopondmetar PSh erg cal kpm Količina topline Q Okretni moment U Moment savijanja Mb Snaga.K novo Frekvencija. vrijedi međunarodni mjerni sustav sa SI .65 N 1 kg = 9. col.ira °K 1 °K = 1 K 1 °R = 5/s K °R.80665 N 1 Mp = 9806.73) Plinobeton DIN 4223 (izdanje 7.°Rk 0 = 7 . recipročna vrijedn. okret.557 106s V kubni metar m3 litra t Vrijeme. energija a Newton po metru kvadratnom N/m2 Newton po milimetru kvadratnom J kilovatsat Blokovi od plinobetona DIN 4165 (izdanje 12.72) < ? m 1g = 10" 3 kg 1 t = 1 Mg = 10 3 kg 1 pd = 0. T 0 A6 ili AT 0F Kelvin K stupanj Celzijusa °C °C stupanj Kelvina stupanj Rankina stupanj K 0R stupanj Fahrenheita stupanj Rea. u sekundi U/s r/min okretaja u minuti U/min km/h čvor kn =2xf a =2xn 1/s = t/s = U/s Zidane opeke DIN 105 (izdanje 7.1888 J = 1.q kvadratni metar m2 ar hektar a ha I 3 Normni kubni m. čvrstoća Rad.7 0 7 0 = 273. površina presjeka.4mm ft = 30.64780 10s J erg = 10~7 J cal =4.80665 N/mm2 W. površina zemljišta Volumen Normni volumen A.8288m mil = 1609.69) Sila Sila teže F G Newton N din pond kilopond megapond kilogram . težina (kao rezultat vaganja) f Hertz Hz 1 Hz = 1/s pri navodu frekvencija u jednadžbama veličina a 0) 0) recipročna sekunda radijan u sekundi recipročna sekunda metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat kilogram 1/s rad/s 1/s okret.4 LLB 4 LLB6 LLB12 Hbl 2 Hbl4 Hbl 6 V2 V4 V6 V 12 HD 4 HD 6 6 12 20 28 V 1 m/s = 3.sila Puna opeka za visoke peći DIN 398 (izdanje 6.45359237 kg 1 pf = 0.72) n Mz 2 Mz 4 Mz 6 Mz 8 Mz 12 Mz 20 Mz 28 Mz 39 Mz 52 Mz66 KSV 6 KSV12 KSV 20 KSV 28 Rz 12 Rs 12 Rz 20 Rs 20 R 28 R 39 HSV HSV HSV HSV G2 G4 G6 GB 3. siječnja 1978.73549675 kW Teromdinamička temperatura Celzija temperat.73) Laki porozni beton za zidove DIN 4232 (izdanje 1. OSNOVNE NORME SI J E D I N I C E QP Veličina Simbol u formuli SI jedinic a Naziv radijan Zakonska jed nica Stara jedinica Oznaka Međustobni odnosi 1 rad = 1 m/m = 57.jedinica uslijedilo j e postupno između 1974. pri tome vrijedi: grd 1 K = 1 °C = 1 grd u jednadžbama treba primijeniti 0 F = % 0 + 32 = 9/s 7 .8 h = 31.temp.70) Anhidritna veziva DIN 4208 (izdanje 10.15K A0 = A7.sila tona . m/s m/s2 gal Kg gram tona 9 t pond funta cent metarski cent Gal kilometar na sat r/s okret.Naziv naka rad puni kut grad minuta sekunde gon Oz.71) Šuplji blokovi i šuplji T-blokovi od betona sa zatvorenim šupljinama DIN 18153 (izdanje 8.6 106 J = 3.75) Šuplji bolokovi od lakog betona DIN 18151 (izdanje 11. Nm cbm Kubni metar 1 a= ^ m 2 1 ha = 104 m 2 11 = 1 dm 3 = 10" 3 m 3 1 Nm3 = 1 m 3 u normiranom stanju cbm = 1 m 3 1 1 1 1 min = 60 s h = 60 min = 3600 s d = 24 h = 86400 s a = 8765. (inch) stopa (foot) hvat (fathom) milja(mile) morska milja Laki beton (vidjeti "Richtlinien für Leichbeton und Stahlleichbeton mit geschlossenem Gefüge") (izdanje 6.65 N Zidni blokovi i zidna opeka za slobodnostojeće dimnjake DIN 1075 (izdanje 8.344m sm = 1.76) Puni bolokovi od lakog betona DIN 18152 (izdanje 7. po min.163 10"3 Wh kp m = 9.72) Opeka za stropove i zidne panele DIN 4159 (izdanje 10.Mjerne jedinice u graditeljstvu Ozakonjenje SI .72) Cement DIN 1164 dio 1 (izdanje 6.48cm hvat = 1.852km Beton DIN 1045 (izdanje 1.72) Oz. brzina okretanja Brzina Ubrzanje gravitacije Masa.jedinicama (SI = Systeme Internationale d'Unites). i 1977.80665 J 1 W = 1 J/s = 1 N m/s = 1 kg m2/s3 konjska snaga PS 1 PS = 0. energija P Joule Newtonmetar Watt J Nm J W 1 1 1 1 1 1 J = 1 Nm = 1 Ws = 107 erg kWh = 3.0980665 N/mm kp/mm 1 kp/mm2 = 9.75) Opeka od vapna i pijeska DIN 106 (izdanje 11.K novo B5 B 10 B 15 B 25 B 35 B 45 B 55 LB 10 LB 15 LB 25 LB 35 LB 45 LB 55 LB 2 LB 5 LB 8 Z 25 Z 35 Z 45 Z 55 AB 5 AB 12 AB 20 BSt 220/340 BSt 420/500 BSt 500/550 Kut u ravnini L gon novi stupanj nova minuta nova sekunda 9 a cc in ft fathom mil sm Duljina / metar m mikrometar milimetar centimetar decimetar kilometar nm mm cm dm km palac.6 MJ PSh = 2.6km/h 1kn = 1sm/h = 1.

npr. Formati reda C su geometrijske srednje mjere redova formata A i B @ © + (6) Trakasti formati nastaju uzdužnim dijeljenjem glavnih formata na polovice. mape. koju je dijelio prema odnosu strana: x : y = V2 x •y = 1 (3) duljina stranice x = 0. Porstmann iz površine od 1 m 2 . bit će listovi nešto manji.829.476. V. normirana mjera Gornja margina (gornji rub papira). blok za kopije Najveća širina slike preko dvije "špalte" Najveća širina slike u jednoj "špalti" najveća širina slike 167 Unutarnja margina (polovica trake za uvez). C @ DIN 821 @ Formati reda B su geometrijski središnji formati prema formatima © Dodatni redovi Blokovi i blokovi za kopije točno su normirani glede formata. Red formata A nastaje dijeljenjem (na polovice) ili udvostručavanjem temeljnog formata -» © + (D Dodatni redovi B. © Trakasti formati I—I—I 1/81/8 1/4 A/4 © © Registrator Trakasti format A4 •210. Prema tome je za projektanta posebno važno poznavati DIN . crteži itd.format. ali ako Format Oznaka 1/2 A4 A4 1/4 A4 A4 1/8 A7 A7 1/2 C4 C4 114x324 9 x 105 52 x 297 mm 105 x297 postoji perforirani rub bit će listovi uz taj rub odgovarajuće manje dimenzije (§) Povezane i obrezane knjige i časopisi imaju točno normirani format.4999 y/2 Informacija: DIN Deutsches Institut fur Normung e. Registratori. Za širinu treba po mogućnosti odabrati dimenzije iz redova A.189 m uredskog 0 — ( 3 ) Temeljni formati Format klasa 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Red A 841 2 1189 594 2 420 2 297 2 210 2 148 2 105 2 74 2 52 2 37 2 26 2 18 2 13 2 841 594 420 297 210 148 105 74 52 37 26 18 Red B 1 000 2 1414 707 2 1000 500 2 353 2 250 2 176 2 125 2 88 2 62 2 44 2 31 2 22 2 15 2 707 500 353 250 176 125 88 62 44 31 22 Red C 917 2 1297 648 2 485 2 324 2 229 2 162 2 114 2 81 2 57 2 917 648 458 324 229 162 114 81 Temeljni format (pravokutnik površine 1 m 2 s naprijed navedenim stranama) daje osnovu za redove formata. @ Širina korica ovisi o postupku uvezivanja. Ovaj pak utječe na razvoj tlocrta. ali korice moraju točno odgovarati normiranom formatu. imaju istak na gornjemu rubu. normirana mjera Vanjska margina (vanjski rub papira).5 u cicerima Širina "špigla" Visina "špigla" (bez naslova kolumne) Razmak između "špalti" 37 55 1 37 18 38 551/2 u [mm] 167 247 5 167 81 16 27 20 30 14 25 19 28 171 250 (8) Blok. obrezane knjige ® -> ® Za "špigl" sloga i širine slika normiranog formata A4 vrijede prema DIN 826 gore navedene norme -» (10) 4 .841 m duljina stranice y = 1. natpisi. S obzirom na mogućnosti razvrstavanja. normirana mjera (9) Uvezane. Uzdužna polovica Uzdužna četvrtina Uzdužna osmina Uzdužna polovica itd. Standardne formate razvio je dr. C predviđeni su za posebne veličine papira.) Kartice za kartoteke točno odgovaraju normiranom formatu. kuverte. Ako je pri uvezivanju potrebno još jedno obrezivanje. -81 najveća širina slike . B. fascikli širega su formata od onog kojemu su namijenjeni kad se radi o uređaju za pričvršćivanje. bilježnice i mape reda A. Berlin Normirani formati danas su osnova za oblikovanje namještaja.širina "špigla" gornja margina. normirana mjera donja margina Donja margina (donji rub papira). četvrtine i osmine (kuverte.OSNOVNE NORME DIN 198.

1 250. na gradilištu. 2. (3) Razmak sastavnice a do ruba nacrta iznosi: kod formata AO .1200 mm.5 cm.I |" I ^ I © Mjere i sheme preklapanja 5 . 900 mm) 650. Ako po odbitku prvoga dijela nacrta širine 21 cm preostali dio nije širok za parni broj 2. za što je korisno primijeniti šablonu 18. 660.7 cm. 6 itd. Od uobičajenih širina rola mogu se za red A upotrijebiti: za crtaći i transparentni papir (iz toga izvedeno zapauspapir rina role 900 mm. Na početku savijanja mora se svakako održati širina od 21 cm (prvi pregib).C-.A3 = 10 mm s © © kod formata A4 . Kod malih se nacrta dopušta rub za uvez širine 25 mm. 1 560 mm 250.OSNOVNE NORME NACRTI DIN 824.7 cm. Za pojačanje perforiranog i uvezanog ruba nacrta može se na nje(4) Veličina DIN A3 govu poleđinu nalijepiti komad kartona veličine A5 = 14. 476 Norme za nacrte olakšavaju arhitektu sređivanje nacrta u atelijeru. Obrezani originalni nacrt ili kopija moraju odgovarati formatima reda A 0 . a za toliko je korisna površina nacrta manja. 1. 3. obrezivanje kopije Za uvezivanje u fascikl ili korice formata A4 treba nacrte saviti i složiti prema (f).8 x 21 cm. a korisno je upotrijebiti šablonu 21x29. potrebna je ši• neobrezani format • linija na nacrtu.18. treba se preostatak preklopiti po polovici.5 cm. 5.A6 = Normirani nacrt DIN A 0 DIN A1 DINA2 DIN A3 D I N A4 DINA5 5 mm.5 * 29. Od točke c previja se trokutasti dio crteža prema natrag (pregib 2) kako bi od konačno složenoga nacrta bilo uvezano ili probušeno samo polje lijevo dolje označeno križićem. Sastavnica mora uvijek biti gore i u pravilnom položaju. Polazeći od strane a nacrt se poklapa ulijevo u širinama od 18. 1 500. mm 841x1189 594x841 420x594 297x420 210x297 148x210 Veličine listova Ako se iz jedne role moraju rezati svi formati do A0. 900. pri dogovorima. 4. Nastale trake preklapaju se počev od ruba b. isporuci i arhiviranju. Uski formati mogu se iznimno dobiti nizanjem istih ili susjednih formm 880x1230 625x880 450x625 330x450 240x330 165x240 Veličine lista prema DIN 4 7 6 red A Format: neobrezani sirovi list Format: obrezani gotovi list mata svog reda. 4. n-. tako da se dio na kojem je sastavnica nađe na vrhu. Dio nacrta koji se ne uklapa presavija se po polovici.~~ ÍF Držeći se navedenih pravila može se formatizirati bilo koju veličinu lista. Isječak DIN A4 Broj jednakih polja pri veličini lista A0 A1 A2 A3 16 12 12 8 8 6 8 6 120-®- © a b lib Podjela za A4 4 4 ( D Veličina DIN A4 ( f ) Podjela na polja DIN A 3 a i CL Q. Produženi standardni formati preklapaju se u istom smislu.

idejni projekt. 36. 1:10. 1:2500. 16.69 Podaci o visini poda etaže itd. ali također i u milimetrima. Primjer za ispravno kotiranje. 1:250.5. 54 2. Sve predmete treba crtati u mjerilu. tlocrt. mora biti označen smjer sjevera. Svi kolni brojevi pišu se u desnom kvadrantu slike u smjeru kotne crtice s desne strane. 1:10000. 1:200. ime (potpis) investitora.> © U sastavnici treba navesti glavno mjerilo velikim. mjerilo 4. a veće od 1 m u metrima. 8). Položaj brojeva uz kotnu crtu treba biti takav da ih se može lako pročitati bez okretanja nacrta. daju se u odnosu na gornji rub poda prizemlja kao nulte visine (± 0. Sastavnica sasvim desno na 0 sadrži: 1. Dimenzije otvora za prozore i vrata unose se uz središnju os pri čemu je svijetla širina iznad a svijetla visina ispod osi (-> s. napomene nadzorne službe: a) o ispitivanjima 1 po mogućnosti b) o suglasnostima j na poleđini lista Na situacijskim nacrtima. 1:2.> © + © . a ostala mjerila manjim slovima. 11 > Zbog uvezivanja treba lijevi rub lista u širini od 5 cm biti prazan. © © b 3. 1:5. Duljine manje od 1 m u nacrtima visokogradnje općenito se daju u centimetrima. 3. perspektiva itd. a u lijevom kvadrantu s lijeve strane .1352 i 1356) — s. 2.6 ) . navedene mjere su zidarske mjere -*• s. 406. KOTE I OSTALE OZNAKE (prema DIN 406. 1:25.). treba odabrati samo sljedeća mjerila: za građevinske nacrte1:1. 1:25000. Dimnjačke cijevi. pogled. projekt itd. 1:1000. 1:100. Kod nacrta za građevnu dozvolu (za građevinske vlasti) nacrt sadrži i: 1. 15. 1:20. "ako j e potrebno.OSNOVNE NORME RASPORED NACRTA (prema DIN 6. vrstu nacrta (skica. ime (potpis) projektanta. nezgodnog kosog tlocrta.> © Sve se kote odnose na stanje grubih radova (debljine zida). kote dijelova koji nisu crtani u mjerilu treba podcrtati. © | I I t I | I I I I | Praktično crtanje mjerila MJERILA (prema DIN 825) . 2.). za odgovarajući slučaj ime (potpis) rukovoditelja gradnje. Ako j e moguće. pri čemu se mjera gazišta navodi ispod. list 1 . presjek.> © i okomite kotne crtice kako je u ovoj knjizi primijenjeno.» BOL QP . u novije vrijeme .točka i označavaju velikim slovom (abecednim redom) u smjeru gledanja.52 (7) Kotiranje visine u presjecima i pogledima © I- 6250 5250 —I I — 6 . vrstu prikazane građevine ili podatak o elementu građevine (situacija. za situacijske planove: 1:500. Dimenzije stuba navode se duž osi uspona. Linije presjeka se u tlocrtima crtaju crta . tlačne cijevi plinske instalacije i ventilacijski kanali označavaju se svojim svijetlim mjerama u obliku razlomka (širina / duljina). tlocrtima itd. Brojevi prostorija upisuju se u kružnicu. potonja treba ponoviti uz detalje na koje se odnose. Presjek drvene građe označava se u obliku razlomka: širina / visina. 8). Podaci o površini prostorije u m 2 navode se u kvadratu ili pravokutniku -> (3). 3. 823. 4. 1:5000. Istočna fasada Presjek Sjeverna fasada Zapadna fasada Prizemlje -15-: Temelji Položaj greda Poiožaj rogova Situacija (i^ Praktični raspored nacrta na listu 10 5 0 20 30 ¿0 5.69 \ 7 5Z_ + 2. a ako su kružnog presjeka oznakom © = promjer. Osim normiranih kotnih strelica -> 0 uobičajene su i kose kotne crtice . količinu. 1:50.00). za odgovarajući slučaj ime (potpis) glavnog izvoditelja radova. 1:2000. u skladu s normama. a visine iznad osi (-> s.

70x 125 <L H Plin © Glasovir kratki salonski koncertni 155x114 200x 150 275 x 160 Tuš 80 x 80. 60 x 140 Loženje plinom (14) Sanduk za rublje 40/60 Ugrađeni umivaonik 45x30 Loženje uljem WC školjka 38x70 (15) Škrinja 40/1.30x78 80 x 1.50 (16) Ormar 60/1. 85 x 185 © Ulje ( 9 ) Glasovir 60/1.20 Pisoar 35/30 Bide 38/60 "A. 60 x 70 ^ g ^ Okrugli stol 090 = 6 osoba IEI <ZD 1 Zidni ormar ' Donji ormarić ) Gornji ormarić ) Stol za glačanje ( 3 ) Višekutni stol 7 0 . 75 x 90 Struja Kutni tuš 90x90 I Grijaće tijelo © Televizor Umivaonik 50 x 60..50x78 =• HOD Sudoper 60 x 100 Dvostruki sudoper 60x150 Kanali za dovod i odvod zraka ( 4 l ) Stupnjeviti sudoper C D Stalak za cvijeće TD OD DH HD BD = dizalo za bolesnika = teretno dizalo = osobno dizalo = dizalo za hranu = hidraulično dizalo Ü W2) Kuhinjski izljev 7 .00-1.70 Šivaći stroj 50/90 Dva umivaonika Kotao s ložištem za kruta goriva (13) Stol za previjanje 80/90 (ss) O o ® Dvostruki umivaonik 60 x 120.Dnevna soba Spavaća soba OSNOVNE NORME Krevet 95 x 195 © Stol 85 x 85 x 78 = 4 osoba 130 x 80 x 78 = 6 osoba OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTEDIN107 Noćni stolić 50 x 70. 60 x 70 Stolić za šivanje 50/50 .1.40 .2 0 cm Garderoba Niz pisoara m Okno za smeće Kuhinja Ormar za odjeću i rublje 50 x 100-180 Pisaći stol 70x 1. 90 x 90. stolica bez naslona ©45 x 50 ) Stroj za pranje posuđa Hladnjak Stolica s naslonom za ruke 70 x 85 Dječji krevet 70 x 140-170 Zamrzivač ( 7 ) Ležaj 95 x 195 Ormar za odijela 60 x 120 Peći i štednjaci s izvorima energije (50) Čvrsta goriva ( 8 ) Sofa 80/1. 100x200 O ) Električni štednjak ®120x180 • O Stol na razvlačenje Bračni krevet (francuski krevet) 145x195 OO © Stolica.75 Kupaonica Kada 75 x 170.1 0 0 Dvostruki krevet 95 x 195. Kutija za smeće TTTTTTT f V M M 1 II 1 l\ © Kuke na razmaku 1 5 .60 Imiiiiiimii Mala kada 70x 105.

Središnja linija počinje kod pristupa kružićem i završava kod istupa strelicom (u podrumu također).(minus). Stube treba od ± 0. Kako okretna vrata imaju relativno mali kapacitet prolaza. a dvokrakom beton ili kamen . približno na 1/3 visine etaže iznad razine poda.OSNOVNE NORME Prozori sa slijepim okvirom s.@ i zatvaraju ulaz u zgradu bez propuha.» @ . dvostruki prozor (D). treba krila tijekom vršnog prometa sklopiti i skloniti u stranu -> s.@> U tlocrtu svake etaže prikazuje se horizontalni presjek kroz stubište. J ^ ^ otvaranjem štedi prostor.) Sandučasti prozor (K) s unutarnjim otvaranjem.1251 Podrum (26) Prizemlje Dvokraka stubišta 8 . sandučasti prozor (K). •5.50C| 16STG 172/290 Bez praga Jednostrani prag Dvostrani prag m Prizemlje s.0001 8 STG 172/290 « 4 STO 187. • 4. 1 6 7 .1 9 7 Jednokrakom stubištu odgovara izvedba u drvu. Brojevi stuba ispod ± 0. . podizna ^ >1) Obrtna vrata dvokrilna Y Obrtna vrata trokrilna Obrtna vrata četverokrilna Harmonika stijena ^ l / N . 1 9 3 .5001 8 STG 172/290 Jednokraka stubišta | ± 0.750 Kad je riječ o prozorima. prozor krilo na krilo (V) __ W ® .00 prema gore i prema dolje sustavno numerirati. Brojevi se upisuju na gazište prve stube i na istup podesta.00 dobivaju predznak . 193-197 B I -t.5/2M—8Vrb" 187.5. prozor krilo na krilo (V) (7) Jednostruki prozor (S) (8) Dvostruki prozor (SD) Klizna vrata Klizna vrata Klizna vrata.5/250 I . a desnu bez niše Okretna vrata zamjenjuju vjetrobran -> @ . treba uvijek lijevu stranu crtati s nišom. daje mjesto za grijače tijelo (3) Jednostruki prozor s vanjskim otvaranjem Dvostruki prozor (D) s vanjskim otvaranjem Prozori s doprozornicima Sin OJ Klizni prozor CM KO mm CM n< 0 K (5) Jednostruki prozor © Dvostruki prozor (D).1 7 3 C5 (O OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE DIN 107 U <U f-) M) SE i&il bez sa parapetne niše Jednostmki prozor s unutarnjim (2'.

Zk Sd Zd . M& Mk ¿ ia ¿ K Mt M — — — — — — Razdjelna folija Nauljeni papir Brtvena folija s uloškom od pletiva (2) Kratice za označavanje vrste premaza i obloga stropova (S) i zidova (2) 7 \ / \ / \ / \ A A / U T A J T r Brtvena folija s uloženom metalnom folijom Izravnavajući sloj. izolacija. Pt . —— I I \>rasvjetni plin žuto~~| vodeni plin | zeleno | | smeđe | Termo . pročišćen I žut0 !1 žuto | plin Iz peći. Bukove platice . na padini. . DIN 18195 simboli za brtvijenje. prljavština. Hrastove platice Borove platice Arišove platice Bukov parket Hrastov parket itd. .. plijesan. . . . 4) Drvo Daske od mekog drva . Nosač žbuke . . . Ptš ...| lužina | Ijubićas. dvoslojni) 1) Košuljica Asfalt Gips Ksilolit Teraco Cement itd 2) Obloge Guma Klinker Linoleum Asfaltne ploče Granitne ploče Ploče od vapnenca Ploče od umjetnog kamena Mramorne ploče Ploče od pješčenjaka "Solukof" ploče Ksilolit ploče Pk Pka Pkg Pkk Pkt Pkc Po Pog Pok Pol Poa Por Pov Pou Pom Pop Pos Poo Ploče od kamenštine Ploče od pečene gline ..| žuto | I | | plavo | | crveno žuto | generatorski plin i — žut0 1 gradski plin. | kiselina | naranđ. itd. sirov Gipspanel s kartonom td . J lužina 1 ulje I koncentrirana I kiselina Ploča od drvene vune vezane cementom | plavo | crveno | plavo | komprimirani zrak I plavo | cmo I ž"t0 | plavo | ugljena prašina • Gipsana ploča | plin Iz peći. Ptg . . | crveno | naranđ.. . . Prodiruća vlaga Teren. Ptd .) vod za ispiranje Ploča od drvene vune vezane magnezitom | naranđ. temeljna boja Žitka brtvena masa (3) Kratice za označavanje vrste podova (P) Brtveni premaz (npr. točkasto zalijepljen Sloj zalijepljen po cijeloj površini Kit za poravnavanje Vapnena boja Tutkalna boja Mineralna boja Uljana boja Voštana boja Zakretna vrata Rotirajuća vrata Klizna vrata Strop Sv St Sm Su So Zid Zv Zt Zm Zu Zo Keramika Drvo Klinker Tapete itd.rabic Impregnacija O o o o n o Filtarska hasura Drenažna ploča Podzemna.. voda nije pod tlakom Brtvena traka Parna brana Ma* šm.j crveno [ijubičas. .. 3) Tarac Drvo Granitna ili sijenitna ploča Blokovi od šljake Opeka itd. otpadna voda | žuto 1 žuto AAAAAAA mmmmmm I zeleno . . .. ...i akustička izolacija općenito Izolacija od mineralnih vlakana Izolacija od staklenih vlakana žuto~~| uljni plin 1 bijelo 1 žuto | 1 bijelo 1 žuto Izolacija od drvenih vlakana Izolacija od tresetnih vlakana ^ Pjenasti sintetički materijal Pluto | zeleno | crveno | zeleno | voda pod tlakom | zeleno | naranđ. | zeleno | slana voda | zeleno | cmo | zeleno | crno | zeleno | tehnička voda.Zu Sp Zp u prozorskim odnosno vratnim okvirima Utisnuti šljunak Pijesak Predpremaz. Pto Pd ... .) žuto |ljubičas. . . ako su potrebni podovi bez odbijanja stropovi otvora zidovi svijetle površine prozora svijetle površine vrata vrste podova vrste premaza ili obloga zidova vrste premaza ili obloga stropova OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE u m2 na dvije decimale Brtvljenje. |ljubičas. .1 OSNOVNE NORME @ a) b) c) d) e) f) g) h) Podaci o dimenzijama i ostali podaci. riječna voda | zeleno | crno | zeleno | prijava voda. stajaća voda Pdm Pdb Pdh Pdr Pda Pdbp Pdhp Površinska voda Ä © Pojava vlage. sraslo tlo Izolacija (?) Boje za prepoznavanje cjevovoda DIN 2403 mw\wmmmwmt9tm ["crveno | para | crveno | bijelo | crveno | vruća para | crveno | zeleno | crveno | odvod pare | zeleno | pitka voda | zeleno | bijelo | zeleno | topla voda | zeleno | žuto | zeleno | kondenzat | žuto | žuto | žuto | žuto | žuto acetilen | žuto | žuto ugljična kiselina 1 crno 1 žuto 1 crno 1 žuto | 1 plavo 1 žuto 1 plavo 1 žuto | kisik vodik 1 crveno | žuto 1 crveno | žuto 1 zeleno | žuto j zeleno | žuto dušik amonijak p l a v o ! zrak | plavo | bijelo | plavo | vrući zrak | žuto 1 Ijubičas. .

temelju u presjeku V/k isto u tlocrtu SC H Zid od zemljane opeke u vapnenom mortu Zid od kamena u mortu Žlijeb na donjoj strani stropa u presjeku x smeđe crveno Ral 3016 sepia sivo crno cinčano žuto Zid od lomljenog kamena u cementnom mortu Šljunak Šljaka Pijesak isto u tlocrtu Kanal u podu u presjeku • sdío' isto u tlocrtu A) sidrena traka u presjeku B) isto u tlocrtu A) Okno u presjeku B) isto u tlocrtu Žlijeb u zidu i otvor u stropu u pogledu V////////A bijelo oker FEG Košuljica (gips) Žbuka Betonski predgotovljeni elementi Armirani beton ljubičasto RAL 4005 modrozeleno RAL 6000 A) čahura za cijev u pogledu B) isto u tlocrtu Dimnjaci u tlocrtu Plinski dimnjaci u tlocrtu (3) Oznake za građevinske obrasce <'<'///<'//.t . građevine Kamp i teren z a izletnike Kupalište I 11 l i j Trajni mali 1.•//.Za elemente zgrade: = pod P S T PS PG Z ZR ZZ PO PK PŽ SO SŽ TO TŽ ST CČ 0 OZ ZO ZŽ = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = strop temelj sirovi pod gotovi pod zid razupiranje zazida se otvor u podu kanal u podu žlijeb u p o d u otvor u stropu žlijeb u stropu otvor u temelju žlijeb u temelju sidrena traka čahura za cijev okno otvor u zidu (zatvara se) otvor u zidu (ne zatv. smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 ® i Ulkonačnici se zatvara = ostaje otvoreno 7/b ^777// Žlijeb u podu. se) žljeb u zidu GR DR G R PS Kota se odnosi na: = gornji rub = donji rub = gornji rub sirovog poda = gornji rub gotov. I — 1 Sportski I teren Dječje igralište Ismeđel žuto [smeđe] plinsko ulje [smede| cmo [smeđe] katransko ulje |smede|crveno|smeđe] benzin |smeđe| bijelo [smeđe] benzol [ crno | katran [ sivo [vakuum 10 . — smeđe RAL 8001 Čelik u presjeku Drvo u ravninama presjeka Situacija postojeće javne prometnice *— —X—K— Objekt koji će • se ukloniti munmm S 0 Akustička izolacija crno i bijelo Hidro. ""////'%'•'•'//• maslinasto RAL 6013 Nearmirani beton TOC. stropu.» QP Oznake u tlocrtima i presjecima 2) Za oznake nS = = iS = nP = nt it k ' Jednobojno U bojama 3) Kratice svaki put dodati svijetlozeleno = ispod terena = u kontinuitetu peceña siena sraslo tlo Vd PI Gr Ve El Z a svrhu korištenja: = instalacija v o d e = instalacija plina = instalacija grijanja = instalacija ventilacije = elektroinstalacija crno bijelo smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 Bb. p o d a = donji rub z i d n o g žlijeba položaja: na stropu ispod stropa iznad poda iznad terena (4) GR PG DR ZŽ OSNOVNE NORME OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE D I N 1 3 5 6 .i termo izolacija Predviđene ali još neizgrađene prometnice Javna zelena površina sivo RAL 7001 l + .| Groblje + Stari dijelovi građevina I ••• .'//.ÜN:"*'' l/t-v*. ZM BI KZM KL nasipana zemlja Zid od opeke u vapnenom mortu Zid od opeke u cementrnom mortu Zid od opeke u produženom mortu Zid od porozne opeke u cementnom mortu Zid od šuplje opeke u produženom mortu Zid od klinkera u cementnom mortu Zid od kamena vapnenca/pješčenjaka u vapnenom mortu ZŽ ZJ ZŽ ^ r////. ••• I Park Postojeće Í.

1 m npr.5 426 24 1 1 1 1 1 1 i 1 1 1 1 C2 UZ 266 236 (3) 62. -236' .35 — — — — Dijelovi građevine koji se nalaze iza promatrača 0.7 0.5 "138.5 pločice mort košuljica parna brana izolacija konstrukcija stropa Osi 0.35 0.25 0. 0.35 Primijenjena mjerna jedinica u vezi je s mjerilom. što treba navesti u sastavnici (npr.5 0.5 -86. konture uskih ili malih presječenih dijelova građevine Kotne linije. M: 1:50 cm.35 0 25 0.88 88.5- 1 1 1 1 1 1 1 0b.76 3760 Vidljivi rubovi dijelova građevine.5 61.0 0. Mjerne jedinice Oznaka za ravninu presjeka 1.5 0. mogu biti potrebne i druge kombicanije debljina linija.cm 4 mm 2 I 3 4 1.35 0.76 (7) Nazivi u kotiranju -188.5 11.25") 0.35 mm ako treba smanjiti sa 1 50 na 1 100 Upute.DIN 1356 + DIN 15 Dio 1 OSNOVNE NORME Za građevinske nacrte treba upotrijebiti vrste crta prema -> 0 Navedene debljine crta zadržati i pri crtanju tušem. 1:100 cm 1 1 1 1 1 1 b24. te kod nacrta koji su određeni da se kopiraju na mikrofilm. b2 *" cjcjcm" (?) ^ (8) Raster osi .3. r JU i 1 1 24 188.35 *) crtkana linija crte su dulje nego razmaci među njima točkasta linija točke ili crta su kraće od razmaka među njima **) 0. m 11 .426 -437. 5 . kota kotna linija pomoćna linija granica kotne linije (T) Vrste i debljine linija . 1:50 cm).5 674 113.5 Mjerne jedinice 1 m 2 cm 3 m.točka (debela) Linija crta . Vrste linija Najvažnija primjena Mjerilo nacrta 1:1 1:5 1:10 1:20 1:25 1:50 1:100 1:200 Širina linije u mm Puna linija (debela) Puna linija (srednje debljine) Puna linija (tanka) Konture presječenih dijelova građevine 1 0.25 0.5 113. M: 1:50 cm 1 1 1 1 1 020B 1 1 —— 1 1 -<j>0.5 "138.7 Mjere ispod 1 m iznad npr.0 0.76 376 3.02.35 0.5- 625 24 3E -674Kotiranje izvan crteža na pr.24 24 24 24 0.5 885 885 3.35 0. 5 88s 62 1 1 1 1 1 1 1 1 1 u Kotiranje stubaca i otvora npr. linije s uputama Napomena: Kod crtanja ploterom s EDV uređajem.25 Linije s uputama Crtkana linija*) (srednje debljine) Linija crta .4 — -Jäf .5" 437.točka (srednje debljine) Točkasta linija*) (tanka) Pokriveni rubovi dijelova građevine 0. raster 0.35 0.35 0.35 0.05 5 5 50 0.polja Kotiranje koordinatama npr.00 K il mint- ® polje Oc Ob 0b2 0b2 b b.

70°. 90° Koljeno s kolčakom Račva s pelešima Cijev odnehrđajućeg čelika odobrenje + - + - + + + + + A1 t=a + + B1 teško zapaljivo .0 cijev s glatkim odobrenje ^2) Minimalni padovi kanalizacije cijev j e izvan zgrade izložena opasnosti o d smrza- Kanalizacijska Betonska cije\ D I N 4 0 3 2 s pelešom Betonska cije\ DIN 4 0 3 2 s kolčakom + + A1 vanja. dubina j e 0 .DN 1. tankostijena DIN E N 2 9 5 . Ovisno 0 t o p o g r a f s k o m položaju. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA Vodovi za kondenzat iz instalacije grijanja Ponašanje pri požaru Minimalni pad z a DN Fekalna kanalizacija unutar zgrada 100 125 150 1:50 1:66. 7 ** z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 s priključkom na okno sa slobodnim protokom također 11.7 1-BM 2 Oborinska kanalizacija unutar zgrada 1:100 1:100 1:100 vm Materijal D I N . Redukcijski komad s pelešom Redukcijski komad s pelešom i kolčakom Redukcijski komad s kolčakom i pelešom XZH <>-—Komad za čišćenje. 90° Dvostruki kosi priključak s kolčacima 45°.komad odn.1 + + + - + + + + - A1 Slika Čelična cijev DIN 19530-1-2 + + + Simbol ) 1 Naziv + + + + + - A1 ( 3 ) Komad s kolčakom • ( 4 ) Komad s pelešom (Komad s kolčakom i v ^ / pelešom Jednostruki pravokutni priključak s kolčacima Dvostruki pravokutni priključak s kolčacima Jednostruki pravokutni priključak s pelešima Jednostruki pravokutni priključak . © Područje primjene kanalizacijskih cijevi Sifon Fazonski komadi za cjevovode 12 . 90° Jednostruki kosi priključak s pelešima 45°. P r o m j e n e smjera cijevnih v o d o v a m o r a j u s e izvesti f a z o n s k i m kom a d i m a .2 + - Račva s kolčacima PVC-U-cijev s valovitom vanj odobrenje skom cijevi - - + - - + - PVC-U-cijev profilirana + - Paralelni priključak s kolčacima T .00 m. X.7 0. . Cijevi ispod p o d r u m s k o g poda smatraju s e unutarnjim v o dovima. odnosno nije prikladna. 1.1 .Glavn i vod O d i/od obor nske vo de OSNOVNE NORME DIN 1 986. 1. treba izgraditi kanalizacijsko okno. 60°. kutevi) ABS/ASA/PVC odobrenje s pojačanim vanjskim slojem - - + - - - - - B2 Dvostruki luk s pelešima Luk s kolčakom 15°. križni komad s pelešima + - - - + L PVC-U-cijev s izolacijom odobrenje + - + - - + > ~ ® PVC-C-cijev DIN 19538 + + + + - + + + + B1 IE—• PE-cijev tvrda DIN 19535-1-2 + + + + - + + + + B2 normal zapaljivo DIN 19537-1-2 + - + + - Redukcijski komad s kolčakom.6 Keramička cijev s glatkim D I N E N 2 9 5 . bakar. Značenje simbola: + m o ž e se upotrijebiti. pri č e m u s v a k i p o j e d i n i l u k s m i j e i m a t i n a j v i š e 4 5 ° . Gledano u smjeru tečenja vode.1 . 70°. L=300-550 i Cijevni zatvarač PE-cijev tvrda s profiliranom stijenkom odobrenje - - - - - - P=tJ E=K PP-cijev DIN 1 9 5 6 0 + + + + - + + - + B1 D=i PP-cijev pojačana odobrenje DIN 19561 + - - - - - - B2 Koljeno s pelešom S-komad (etažni luk) I O J ABS/ASA/PVC cijev + + + + + - + + B2 \ \_7 ® Luk s pelešima (razl.1 DIN E N 295-1-3 + + + + A1 nije zapaljivo od 200 2 DIN 1 2 3 0 .DN 1' D N 1:DN do D + Keramička cijev s kolčakom DIN 1 2 3 0 . 45°.5* 0.kolčak s pelešom 45°. V a n j s k i m v o d o m s m a t r a j u s e u t o m s m i s l u s v e cijevi i z v a n g a b a r i t a zgrade.nije uporabiva.5 0.DN Oborinska i mješovita kanalizacija izvan zgrada 1: D N 1. + + - - - A1 Armiranobetonska cijev DIN 4 0 3 5 - _ + + + + - - - A1 Staklena cijev odobrenje DIN 19840-1-2 + + - + + + + + A1 Salonitna cijev + + + + + + + A1 nije zapaljivo Salonitna cijev DIN 19850-1-2 - - + + - - - - A2 Limene cijevi (cink. 30°. PVC-U-cijev DIN V 1 9 5 3 4 . 8 0 m. 70°.7 ! DN 2 Fekalna kanalizacija izvan zgrada 1:DN 1:DN 1.norma ili o z n a k a atesta Nedostupno u objektu Priključni I spojnl vod Vod u padu Sabirni vod U zgradi | i Na otvorenom Mješovita kanalizacija unutar zgrada 1:50 1:66.7 1:66. 90° Jednostruki kosi priključak .7** Keramička krajevima. N e m o ž e li s e s p a j a n j e s a b i r n i h cijevi i z v e s t i f a z o n s k i m k o m a d i ma.3 krajevima - + + + + - + - + A1 Stupanj i s p a njenosti h/d (prema D I N 1 9 8 6 dio 2) 0. U glavne i sabirne v o d o v e smiju s e ugraditi račve s najviše 45°. L = 300+ 600 Redukcijski komad s kolčakom na širem otvoru .l u k o v i m a .20 m . U približno horizontalnim v o d o v i m a dvostruke račve nisu dopuštene.- Kapa UP-GF-cijev DIN 1 9 5 6 5 .7 0.kolčak s pelešom Jednostruki kosi priključak s kolčacima 45°.7 1:66.1 . + % Slijepi peleš X. j e d a n s e cjevovod ne smije uvesti u drugi m a n j e g a presjeka (iznimka: o d v o d oborinske v o d e izvan zgrada). aluminij.3 + + + + + + + + A1 * z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 također i 0 . pocinčani čelik) DIN 18461 + A1 Ljevano željezna cijev bez kolčaka ( S M L ) DIN 1 9 5 2 2 . 70°. 70° Luk s kolčakom i pelešom Redukcijski luk s pelešom t"" t * — h.1 + - + - X.

ili podtlaka Otjecanje pri djelomičnom punjenju VT h/d. fazonskih komada. D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 .0 8 odnosno uređaja z a izdvajanje a m a l g a m a Pisoar (pojedinačna školjka)* 0. veliki ugostiteljski objekti. opseg itd. Nominalni se promjer smije upotrebljavati pri hidrauličkom promjeru umjesto traženog promjera s a m o ako se od proračunatog minimalnog promjera razlikuje z a manje od 2 .5 2 2.5 1 1. iz proizvođačkih podataka z a pridržavanje traženih veličina presjeka (površina. Vidjeti: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 .5* 0. tuš na stalku. Kada za kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom (izljev). spojne elemente za cijevi i fazonske komade. K Vv l/s Računski određeni kapacitet nekog pogonskog uređaja.1 2 Kada z a kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom (izljev). Npr. ali ne dospijevaju na površinu i ne uzrokuju prelijevanje.1 2 Orijentacijske vrijednosti koeficijenta otjecanja K Preračunavanje S/AM/s za različite vrijednosti koeficijenta K prikazano je u tablici 3. gostionice. ukoliko se radi o kružnom presjeku cijevi. V. prema zbroju instaliranog dotoka vode i/ili u nekim slučajevima iz stvarnog dotoka: VS=K- + \/e Dotok vode V.1 1 9 9 2 . praonik z a noge Kada za kupanje s direktnim priključkom Kada z a kupanje priključena pomoću cijevi izvan poda duljine do 1m na odvodnu cijev > D N 7 0 Traženi promjer DS mm Unutarnje dimenzije (tražene dimenzije) cijevi. dvostruki sudoper) uključivo stroj z a pranje posuđa kapaciteta do 12 kompleta stolnog pribora. Za vrste zgrada koje ne pripadaju onima u tablici 2 treba za kanalizacijska postrojenja koeficijent otjecanja K odrediti na temelju specifične namjene zgrade. pumpe.1 2 K l/s 0. upravne zgrade. priključni vod od izljeva do 2 m duljine 1 Minimalni unutarnji promjer mm Unutarnji promjer cjevovoda koji proizlazi iz dozvoljenog odstupanja D N prema d. Vidjeti i D I N 4 4 0 5 : 1 9 8 5 . Pri tome treba u obzir uzeti istodobno otjecanje otpadne vode iz različitih uređaja. trokadero Tuškada.5 2 voda D N 70 70 70 100 Ostale definicije pojmova vidjeti D I N 1 9 8 6 . Vrsta građevine. 1 l/s Otjecanje pri djelomično ispunjenom cjevovodu. 1: 5 0 i 2 c m / m Vidjeti: D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 . bit će mjerodavan taj instalirani dotok. vidjeti DIN 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . npr. proizlazi iz karakteristike otjecanja Kapacitet otjecanja l/s Proračunski protok kanalizacijskog cjevovoda pri kompletnom punjenju bez statičkog pre. škole Bolnice.5 Spojni vod između izljevnog ventila kade i izljeva 40 50 70 _ 1 k 40 50 40* 50 Nominalni promjer sabirnog priključnog Dionica Ts m Dio cjevovoda u kojem se protok. Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 .7 1. 5 % . Vidjeti. npr. Nominalni promjer treba približno odgovarati traženom promjeru. poklopaca o k a n a itd. umivaonik u nizu 50 Pogonska hrapavost ki DN mm Veličina hrapavosti kojom se uzimaju u obzir svi gubici protoka u odvodnim instalacijama.1 preko 6 * sada donja granica dimenzija * Ako postoji uputa proizvođača moraju se tamo n a v e d e n e vrijednosti uključiti u dimenzioniranje i) Pojmovi odvodnje zgrada i zemljišta © Vrijednosti priključaka predmeta odvoda i osnovne vrijednosti za nominalne promjere pojedinačnih priključaka (sabirni vodovi priključaka) 13 . kućna perilica kapaciteta Nominalni promjer Identifikacijska veličina koja se koristi kao oznaka z a dijelove koji pristaju jedni uz druge. tuševi u nizu Laboratoriji u industrijskim pogonima * ukoliko nije mjerodavan ukupni dotok vode Ve Vrijednosti koeficijenata otjecanja Karakteristika priključka Nominalni promjer pojedinog priključnog voda Kapacitet toka v„ AW. lječilišta. Proračunska količina oborina l/(sha) Slivno područje A V m2 Horizontalna projekcija područja (A) s kojeg oborinska voda pritječe uređaju z a odvodnju Koeficijent otjecanja 1 U smislu ove norme odnos količine oborina koja pritječe uređaju z a odvodnju i ukupne količine oborina slivnog područja. Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 .Naziv Jedinica Simbol u formuli Objašnjenje (definicija) OSNOVNE NORME DIN 1 986.0 7 Umivaonik z a ruke.1 2 1 Minimalni promjer DS m i n mm U normi određeni minimalni promjer koji proizlazi iz dopuštene tolerancije traženog promjera na niže. priključni vod od izljeva preko 2 m duljine 1 Prelijevanje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda istječu iz sustava odvodnje ili u njega ne mogu uči. položene odvodne cijevi Predmet odvoda ili vrsta voda AWS 0.5 0. ODVODNJA ZA ZGRADE I ZEMLJIŠTA Količina oborina z a koju se dimenzioniraju dijelovi uređaja z a odvodnju. izljev.1 2 Količina otpadnih voda Za određivanje presjeka kanalizacije mjerodavna je maksimalna količina otpadne vode koja se može očekivati Vs.1 2 Stupanj punjenja 1 Odnos visine punjenja h prema promjeru d.) Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . promjer d. Ako je tako ustanovljena količina otpadne vode Vs manja od najvećega instaliranog dotoka jednog od potrošnih mjesta. Iz: E D I N E N 7 5 2 . pa ostaje na površini ili prodire u zgradu. z a cijevi. Izljevno mjesto u laboratoriju Iz: E D I N E N 7 5 2 . s dopustivim tolerancijama* na pr. Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 .5 1 1 = 40 70* 100* 50 70 100 100 50 50 D N 100 W C školjka.5 Nagib cm/m Razlika visina dna cijevi u cm u odnosu na 1m duljine cjevovoda ili kao relativna vrijednost.1 1992-08 Odvod zubarske instalacije prema D I N 1 3 9 3 7 Preopterećenje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda u sustavu odvodnje otječu pod tlakom. uzevši u istovremenost obzir Otjecanje mješovite vode Vm l/s Zbroj količina fekalne i oborinske vode Vm = V s + V. i/ili nagib sustava odvodnje ne mijenjaju Broj pisoara do 2 do 4 do 6 0. pensioni. vidjeti D I N 2 4 0 2 . s pripadajućim trajanjem oborina (T) i učestalosti (n). V.0* 1. hoteli Javna kupališta.0 7 Kuhinjsko izljevno mjesto (sudoper. sjedaća kada.1 2 do 6 kg suhog rublja s vlastitim sifonom Perilica kapaciteta preko 6 kg do 12 kg suhog rublja Profesionalni stroj z a pranje posuđa.2* Karakteristika priključka 1 Proračunska veličina pripisana n e k o m izljevnom mjestu pri dimenzioniranju odvoda od njega (1 l/s) Koeficijent otjecanja l/s Veličina ovisna o vrsti građevine. stroj z a hlađenje Podni izljev DN DN 50 70 1 1. način odvodnje Stambene zgrade.5* 2* 1 1. l/s Efektivni dotok koji ne podliježe razmatranju istovremenosti Otjecanje oborinske vode l/s Otjecanje oborinske vode priključenog slivnog područja pri zadanoj proračunskoj količini oborina Otjecanje fekalne vode l/s Otjecanje u instalaciju koje proizvodi navedeni broj priključenih izljevnih mjesta.

a maksimalno 1 m od vertikale H L visinska razlika od priključka na odzračni vod do sifona predmeta odvodnje razvijena duljina cjevovoda do sifona iLst l A Maksimalno dopuštene duljine i visinske razlike pojedinačnih priključnih vodova 2) broj lukova uključivo izlazni luk sifona H visinska razlika od priključka na odzračeni vod (vertikala. uređaji za dizanje fekalne vode. max. uz uvjet da zbroj \/q i V m odnosno V s ne prelazi kapacitet glavnog ili sabirnog voda. Sabirne vodove dulje od 5 m i DN 100 s priključcima zahodskih školjki i visinskim razlikama H o d 1 m ili više treba bezuvjetno odzračiti. za sve predmete odvodnje T.Odzrazračeno čeno Duljina L m1> DN 40 50 70 DN 40 40 50 40 Umivaonik.a " 100 do 10 preko 1 do 3 preko 6 preko 10 preko 10 do 5 do 5 i i i preko 3 preko 3 preko 3 do 1 1 100 prisilno odzračivanje - 100 bez ograničenja 70 100 100 - 1. sabirne i glavne vodove) Reducirane karakteristike priključaka Za slučajeve opterećenja prema tablici 2 treba pri dimenzioniranju uzeti u obzir dotok vodel4 odnosno protoku pumpe l/p ili otjecanje oborinske vode VR Pri tome se ne preračunavaju u karakteristike priključaka AWX. Računska provjera prekoračenja kapaciteta potrebna j e samo kod vodova koji su dirrienzionirani za stupanj punjenja h/d\ = 0. Slučajevi opterećenja Niz praonika i niz tuševa Laboratorij Uređaj za odjeljivanje prema DIN 1999-1 do 3.4 Vp. veliki automati za pranje rublja odnosno posuđa koji su tlačnim vodom priključeni na kanalizaciju Proračunska količina otjecanja % dotok vode Ve dotok vode 14 dotok vode l/p protoka pumpe Dimenzioniranje kanalizacije • Priključci Q> Za pojedinačne priključke umivaonika. © Udio oborinske vode u mješovitoj kanalizaciji Slučajevi opterećenja l/r otjecanje oborinske vode Pojedinačni priključni vodovi Osnovni DN D N uz uzimanje u obzir kriterija z a polaganje Predmeti kanalizacije Kriteriji za polaganje Visina H Broj lukova komada m 1> 2) do 1 preko 1 i do 3 preko 3 do 3 do 3 preko 3 Neod. visinska razlika H mora biti manja od 1 m. sjedeća kada 40 do 3 Kada z a kupanje . tuš-kada i sjedećih kada koji nemaju više od tri promjene smjera (uključivo luk na sifonu) m o ž e se primijeniti nominalna dimenzija DN 40.5 4.protok iz crpke ili ostala količina otpadne vode.razmak W C . 1 m horizontalne udaljenosti do vertikale Pojedinačni priključni vodovi 100 100 do 5 do 5 do 1 preko 1 do 4 preko3 bez ograničanje 100 100 100 100 - 25 >16 prisilno odzračivanje prisilno odzračivanje svi prisilno odzračivanje 3 W C s jednim umivaonikom (WT) u E G .5 do 10 70 16 70 50 Pojedinačni priključni vodovi 50 preko 3 preko 5 100 bez W C .25 preko1 do 3 bez ograničenja bez ograničenja bez ograničenja bez ograničenja 50 50 maksimalne DN Kriteriji za polaganje 70 50 neodzračeno 1 odzračeno - Duljina L m'l 50 50 70 70 do do do 3 6 5 Visina H m1) do 1 preko 1 do 3 do 1 preko 1 do 3 do 1 neodzračeno DN 50 70 od vertikale 70 100 od vertikale 100 odzračeno DN - Kada z a kupanje s priključkom na podni izljev >40 do 3 do 5 do 0. treba primijeniti DN 50.25 do 1 preko 1 i do 3 preko 1 do 3 prekol i do 3 40 70 40 1 70 3 3 1.H maksimalno 4 m iznad položenog voda . b) kod fekalne i mješovite kanalizacije mjerodavna je veća vrijednost . Sabirni priključni vodovi @ Sabirni neodzračeni priključni vod nominalne dimenzije DN 50 smij e biti dug (uključivo najudaljeniji pojedinačni priključak) najviše 3 m.D N vertikale > 7 0 40 do 1 do 0.Vrste jedinice a) višesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija b) višesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija. Za sabirni vod sa DN 50 duljine L do 6 m. svaka se daljnja crpka uzima u račun sa 0. ali bez kuhinje Jednosobni stan za sve predmete odvodnje Hotelska soba i si.5 25 50 70 100 bez W C .AWS 5 4 OSNOVNE NORME DIN 1986.25 bez ograničenja 40 40 Sabirni priključni vodovi D N uzevši u obzir kriterije polaganja do 3 Kada z a kupanje s direktnim priključkom 50 preko 3 i do 0. 4 4 © Karakteristike priključaka određenih jedinica (za vertikalne.priključak na vertikalu preko FB . O D V O D N J A IZ Z G R A D E I ZEMLJIŠTA Dimenzioniranje kanalizacijskih uređaja u nastavku na tlačne vodove Vodove sa slobodnim vodnim licem u nastavku na kanalizaciju pod tlakom treba dimenzionirati kako slijedi: a) kod kanalizacije oborinske vode treba protok iz crpki Vp pribrojiti toku oborinske vode V r .7. DIN 4040-1 i-2 i DIN 4043 Kanalizacijske pumpe.a 100 saWC 100 saWC svi 100 Pojedinačni priključni vodovi 70 do 10 Pojedinačni priključni vodovi bez W C školjke 100 preko 10 ii do 1 preko 1 125 do 3 100 16 - - W C školjka W C školjka. umivaonik z a ruke. sabirni ili glavni vod) do najvišeg sifona L razvijena duljina voda do najudaljenijeg sifona 6 umu 3 (3) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi (4) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi 14 . Ima li više od tri promjene smjera.5 - 50 - Podni izljev s priključkom kade ili tuškade 70 preko 5 do 10 100 70 4. može se ukupno potrebna energija za njihov pogon reducirati. npr. uz DN 70 najviše 5 m i uz D N 100 (bez priključka zahodske školjke) 10 m. A k o je više crpki za otpadnu vodu priključeno na jedan zajednički glavni ili sabirni kanalizacijski vod. odnosno sa DN 70 duljine do 10 m i visinskim razlikama H od 1 do 3 m treba poslije vertikalnog dijela ugraditi sljedeću veću DN ili cjevovod od zračiti.

maksim.).5 17.učvršćene površine s ispunom reški i . npr.krovne površine nagiba < 3° .9 146.1 18 125 219 303 795 - 9 64 112 154 406 4 31 55 76 199 100 125 150 25 44 61 159 16 28 39 102 8 14 20 50 *> vidjeti objašnjenja **' ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. One se kompenziraju zadržavanjem oborinske vode pri trajanju pljuska od 15 minuta na 0. primijeniti i manja proračunska količina oborina.3 0.AWS maksim. '' Prema smjernicama za projektiranje. s planiranim plavljenjem. tab.4 0.6 treba pri unutarnjoj odvodnji većih krovova predvidjeti zadovoljavajući rezervni odvod.parkovi i površine pod vegetacijom .AWS maksim.7 i/s K = 1.6 6.8 0.AWS maksim. 16.zbog različitih pretpostavljenih veličina pri dimenzioniranju odvodnje zemljišta s jedne i odvodnje iz naselja s druge strane.0 10. Glavni vodovi izvan zgrada mogu se od DN 150 naviše dimenzionirati prema (h/d.posebne izvedbe krova.5 0.vodom vezane površine .4 8. min VS I. npr. . Kanalizacijske vertikale sa sekundarnim odzračivanjem mogu se opteretiti sa 70% većim protokom.9 146. *> vidjeti objašnjenja **> ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s . broj WC-a DN *> d.2 maksim.2 97.5 0. ali najmanje na dvogodišnji petominutni pljusak r5{0.5 115. DN *) K = 0. .za ekstenzivne ozelenjene ispod 10 cm debljine sloja Djelomično propusne površine i površine sa slabim otjecanjem. npr.AWS mm 70"> 100 125 150 l/s maksim.3 27 185 324 441 1183 14 94 165 225 604 7 46 81 110 296 - 100 125 150 37 65 88 237 24 41 56 151 12 20 28 74 otjecanje oborinske vode u l/s. broj WC-a - 68.5 115. Glavne i sabirne kanalizacijske vodove (položeni vodovi) treba dimenzionirati prema (h/d-. = 0.dječja igrališta s dijelom nepropusnih površina .2 10.0 Vertikalna fekalna kanalizacija sa sekundarnim odzračivanjem Vrsta površine Koeficijent otjecanja V Vodonepropusne površine.1 5.tarac od betonskih blokova položen na prijesak ili šljaku opločene površine . broj WC-a 9 - K = 0.5 115. Vertikale s glavnim odzračivanjem treba dimenzionirati prema © U © je naveden i broj priključaka kojima se vertikala smije opteretiti. Veličine protoka pri djelomičnom punjenju cijevi dane su prema položaju (unutar ili izvan zgrade . m.0 121. plavljenje neugroženih površina. ali najmanje dvogodišnji petominutni pljusak r ^ Q 5 y U tom slučaju je za veće ravne krovove (oko 5000 m 2 ili više) potreban proračun preopterećenja na slučaj dvadesetogodišnjeg petominutnog pljuska r 5 ( 0 05) .9 146.6 0.vrtne staze s vodom vezanom površinom ili .5 4.za ekstenzivno ozelenjene preko 10 cm debljine sloja .6). S AW% broj Vs d¡ m m mm WC-a l/s 68. broj WC-a - K = 1. sintetički travnjaci .asfaltne površine .4.gumna .3 1.glavni vodovi oborinske vode ispod površina koje ne treba štititi od poplave mogu se proračunati na manju količinu oborina.površine pošljunčane ili obrađene šljakom.zasađene krovne površine1* . broj WC-a - 70») 2.prilazi i parkirališta od šupljih zatravljenih blokova 0.AWS maksim. Pri tome se može primijeniti formula © ili -> © s.5) uz odobrenje lokalnih vlasti. Unutar područja preopterećenja treba pri polaganju cijevi uzeti u obzir reaktivne sile koje se pojavljuju.5). .maksim. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) (J) Vertikalne fekalne kanalizacije s odzračivanjem priključiti na zasebnu DN K= 0. slivna površina u m 2 .AW% Vs l/s 2.1 5 33 57 78 208 2 16 28 38 102 Kanalizacijske vertikale Najmanja nominalna dimenzija kanalizacijske vertikale je DN 70.6 0. navedena je i količina otpadne vode Vs koja proizlazi iz zbroja AWS s.5 l/s maksim. broj WC-a - I. može se proračun provesti s veličinama -> s.tarac s više od 15% reški.n mm 70") maksim.) . 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) odzračivanjem priključiti na zasebnu Vertikalne fekalne kanalizacije s direktnim ili indirektnim pomoćnim K = 0. = 0. 16 © . Ako mjesne vlasti ne raspolažu podacima o oborinama.0 l/s I.5 l/s maksim. rampe l .3 Vodopropusne površine bez odvodnje ili sa zanemarivom odvodnjom.5 l/s K= 0.3 K = 0.7 l/s K = 1.6 7.vidjeti i DIN 1986 . Dimenzioniranje prema ©. izvedbu i održavanje krovne vegetacije Smjernice za ozelenjavanje krovova ® Koeficijenti otjecanja y za određivanje otjecanja oborinske vode Vr 15 . 1988 .8 9. Izolaciju treba izvesti iznad visine plavljenja. 1988 .3 6. npr.0 121.krov s kulirom .1 : 1 9 8 8 . broj WC-a - I.1.betonske površine.0 samom zemljištu (eventualno poniranje. dopust. .0 l/s OSNOVNE NORME DIN 1 986.2 97. dopušt.športske površine s drenažom . npr.površine od sintetičkog materijala. javljaju se razlike u očekivanoj količini vode. Osim toga.travnjaci lokalnih vlasti.6.7 14. npr. . retencijskih bazena i si. prema DIN 1986 .7). . broj WC-a - © gdje znači: Vr A i// r T(n) 10000 u l/s 68.2 97. uz suglasnost 1.za intenzivno ozelenjene . ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA d.7 0. djelomočno učvršćene.0 121. Kako bi se izbjegle smetnje u pogonu. DIN 1986 .5 0.3 0.teraco sa zalijevanjem reški J . npr. a opterećenje vodom obuhvatiti statičkim proračunom.7 l/s I.za sabirne i glavne vodove unutar zgrade može se. Odstupanja od ovih pravila mogu biti: .1. Vrijednosti ispod izlomljene crte smiju se za dimenzioniranje primijeniti samo uz obrazloženje (v. koeficijent otjecanja @ r T ( n ) proračunska količina oborina u l/(s • ha). 13. Dimenzioniranje kanalizacije oborinske vode • Dimenzioniranje otjecanja oborinske vode • Proračunska količina oborina Otjecanje s neke slivne površine treba izračunati prema jednadžbi 64 112 154 408 13 22 31 82 8 14 20 52 4 7 10 25 *) vidjeti objašnjenja **) ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. 200 l/(s • ha).1 : 1988-06.0 5. Dopunjujući DIN 1986 .0 l/s maksim.3 0.krovne površine nagiba većeg od 3° i . dopušt. naveden je i granični broj zahodskih školjki (daju velike količine tekućeg i djelomično krutog otpada) koji se smije priključiti. kocka 10 x 10 cm i manja . I. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) (Z) priključiti na zasebnu Kanalizaciju oborinske vode unutar i izvan zgrada treba dimenzionirati na proračunsku količinu oborina od najmanje 300 l/(s • ha).

DIN V19560 i DIN V19561 Veličine slivnog područja koja se mogu priključiti na kanalizaciju oborinske vode i njene priključne vodove pri minimalnom uzdužnom nagibu (/ mm = 1. cijev puna bez unutarnjeg ili vanjskog pretlaka). prekorači jednom u dvije godine.6 r = 300 l/(s • ha) V= 1.5 A m2 48 79 120 171 312 485 507 565 918 1972 r = 400 l/(s • ha) V= 1.3 7. Vm = V. mjerodavna za dimenzioniranje kanalizacije. Dimenzioniranje mješovite kanalizacije Količina mješovite otpadne vode. proračunana metodom koeficijenta vremena Kao primjeri petominutnog pljuska. kao raspoloživa tlačna visina uzima se razmak između odvoda i površine usporene vode. Pri dimenzioniranju sustava odvodnje zemljišta treba uvijek koristiti posljednje izdanje ATV . Za funkcioniranje potreban uspor u području odvoda ne smatra se plavljenjem krovne plohe ako su odvodi usklađeni s odredbama DIN 19599. + Vr u l/s Nominalna dimenzija svih cijevi u zemlji mora iznositi najmanje DN 100.8 A m2 23 37 56 80 146 227 238 265 431 924 y/=0.) Idar-Oberstein Ingolstadt Jever Köln Konstanz Krefeld Lampertheim (Hessen) Lingen (Ems) Leipzig*) Losheim (Saarl.6.8 29. Izričito se napominje da se sada te vrijednosti mijenjaju u skladu s promijenjenim količinama oborina.6 4. odstupajući od odredaba u DIN 1986 .1 : 1 9 8 8 . Za glavne vodove mješovite kanalizacije izvan zgrade s priključkom na kanalizacijsko okno sa slobodnim tečenjem mogu se upotrijebiti cijevi sa DN 150 ili više (h/d\ = 1.radnog lista A118 podloga su za proračun petominutnih količina metodom koeficijenta vremena. bez obzira na -> 0 nalnu dimenziju najmanje DN 100. = 0. Petominutna količina oborina. za vodove oborinske vode od lima se vrijednosti u tablici osnivaju na lijevkastim uljevima (naglavci) **' Odgovara DN 125 prema DIN 19535-1.05) petominutni pljusak čija se količina.5 A m2 36 59 90 129 234 364 380 424 689 1479 Alzey Baden-Baden Bitterfeld*) Bonn Braunlage Bremen Bremerhaven Bremervörde Dieburg Dortmund Dresden*1 Essen Flensburg 114 120 95 108 96 Mjesto OSNOVNE NORME DIN 1 986. ako je to dokazano hidrauličkim proračunom.8 2.Q5) l/(s • ha) 254 267 212 240 214 240 260 227 294 267 227 214 223 267 445 267 267 218 260 187 220 223 218 292 278 234 165 215 334 249 287 289 216 309 236 260 234 194 301 223 247 240 334 274 289 301 303 296 280 265 292 445 312 272 189 249 540 569 450 512 455 512 554 367 625 569 484 455 474 569 948 569 569 464 554 398 469 474 464 621 592 498 351 458 711 531 611 616 460 659 502 554 498 412 640 474 526 512 711 583 616 640 644 630 596 564 621 948 663 578 403 531 v 108 117 102 132 120 102 96 100 120 200 120 120 98 117 84 99 100 98 131 125 105 74 97 150 112 129 130 97 139 106 117 105 87 135 100 111 108 150 123 130 135 136 133 126 119 131 200 140 122 85 112 *' Dimenizije prema DIN 18460.6 8.) r 5(0. Za dimenzioniranje sustava treba računati s najmanje 300 l/(s • ha).) Saarlouis Sprendlingen Stuttgart Torfhaus/Solling Trier Tübingen Ulm (Donau) Wetzlar Wilhemshaven Wolsfburg *'Ove vrijednosti potječu iz publikacije "Regenspenden in Deuhschland (Grundwerte für die Entwäserungstechink)" GE 1940. statistički gledano. na prijelazu u glavnu ili sabirnu kanalizaciju koja djeluje kao cjevovod sa slobodnim vodnim licem. V. imati nomi- Frankfurt/Main Garmisch-Partenkrichen Gelsenkirchen Odvodnja s krova p o d t l a k o m Za ovaj sustav treba provesti hidraulički proračun koji se odnosi na građevinu.radnog lista A118.DN 50 60*» 75 80*> 100 118**> 120**' 125 150 200 max. navode se podaci iz ATV . sastoji se od količine fekalne vode Vm i količine oborinske vode Vr. Posebna izvedba krova s planiranim plavljenjem mora imati hidroizolaciju do iznad visine plavljenja i mora biti dimenzionirana prema statičkom proračunu. /i/d.0 cm/m.7) Sva u zemlji položena kanalizacija mora. statistički gledano.7 7.7 1. jednom u dvije ili jednom u 20 godina. čija se količina na promatranom području. i~5(0. Lokalna konstanta u metodi koeficijenata vremena prema ATV . prekorači jednom u 20 godina.5 m/s.0 A m2 24 40 60 86 156 242 253 283 459 986 i//= 0.radnog lista A 118 u tablici 15. prekorači jednom godišnje. Reduciranje nominalne dimenzije cjevovoda u smjeru tečenja vode dopušta se. treba osigurati pretvaranje visoke kinetičke energije reduciranjem brzine tečenja na < 2. Na izljevu. Gießen Göttingen Grambek/Holst. I/s 0. f5(0. Jednom godišnje prekoračene količine oborina petnaestominutnog pljuska r 15(10 ) prema Reinholdu i noviji podaci iz ATV . prekorači jednom godišnje. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA Količina oborina 'i 51 () r 5 05 <. DIN 19538. statistički gledano. dop.5) petominutni pljusak čija se količina. fi 5 ( i) petnaestominutni pljusak čija se količina.8 A m2 30 49 75 107 195 303 317 353 574 1233 ¥ = 0. Halle*) Hamburg Hannover Hannover-Langenhagen Homburg (Saarl.) Lübeck Mainz Mönchengladbach Mühlhausen*' München Munster-Lager Neumünster Oldenburg Osnabrück Passau Rüsselsheim Saarland (allgem. statistički gledano. tj.2 1.5 13.radnom listu A 118. Pri dimenzioniranju tlačnih vodova za odvođenje oborinske vode. Ova se količina može samo u obrazloženim iznimnim slučajevima upotrijebiti za dimenzioniranje sustava odvodnje zemljišta. Količina oborina 16 .0 A m2 18 30 45 64 117 182 190 212 344 740 y/= 0.

Prostorije za kućne priključke treba projektirati u suglasnosti s poduzećima za opskrbu i odvodnju. visina 2.© • Zidovi moraju odgovarati klasi vatrootpornosti najmanje F30. Moraju biti pristupačne s općenito pristupačnih prostora (npr. duljina 2.8 m Primjer zglobni priKljučaK 18 ® Mjere za okno -> © © Izvedba okna sa zglobnim priključkom (8) Uređaj za dizanje DIN 1986 T31 17 .50 m. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA U obiteljskim zgradama za jednu ili dvije obitelji nisu potrebne prostorije za kućne priključke.8 0. podrumski hodnik) i ne smiju služiti za prolaženje.8 x 1 Dim snzije u nm B A Z od do 1000 1800 2600 1000 1300 1950 450-500 700-850 800-900 DNZ u mm 100 125 150 I I D bez penjalica bez penjalica I I D Jr Iii LLU-JjJ 10- Obiteljska zgrada Zgrada za više obitelji Stambeni blok m3/h m 3 /h m /h 3 - *' Okna iznad podne visine od 2 m iznad dna okna mogu se izvesti s promjerom od 0. duljina 3. Kanal fekalne vode Kana! mješovite vode Kanal oborinske vode Priključak vode Priključak plina Priključak na toplovod 8 Priključak struje 9 Priključak telekomunikacija (7) Sanduk sa crpkom Odzračivanje preko krova Tlačna ravnina • Gornji rub poklopca okna javne kanalizacije tlačni vod dno priključnog kanala Svjetla širina (LW) za okna u m za dubinu okna od >0.00 m. visina 2. vrata najmanje 65/195 cm.9 r Kapacitet Visin. Kod priključka na vodovod ili toplovod potreban je odvod u podu.4m do <0.8 dno mjesne kanalizacije SZ.> © . stubište.6 X 0.0 il. Moraju se nalaziti uz vanjski zid kroz koji prolaze priključni vodovi . Kod priključka na toplovod moraju vrata imati jedno zatvoreno krilo.00 m -> Q . dizar ja u m 3 7 14 47 64 144 12 22 100 - • ' si otvor za čišćenje 0. Dimenzije prostorije za priključke: do 30 stambenih jedinica / do 10 stambenih jedinica ako postoji priključak na toplovod: svijetla širina >1. (J) Prostorija za kućne priključke prema DIN 18012 PE FA Antena Gromobran Uzemljenje npr.9x0.00 m. Mora postojati mogućnost odzračivanja izravno u vanjski prostor. Presjek okna Priključak na mjesnu kanalizaciju W W W O ' 0.8 >0.18012.80 m.80 m.1 Kućni priključak plina Glavni ventil za plin Izolacijski komad Zatvarač Mjerilo potrošnje plina 6 Izjednačavanje potencijala 7 Cijevi grijanja 8 Vertikalna kanalizacija 9 Uzemljenje u temeljima 10 Kutija kućnog priključka struje 11 Kabel telekomunikacija 12 Gromobran 13 Otvor za ventilaciju 14 Priključak vode 2 3 4 5 OSNOVNE NORME DIN 1986. okno ij) 1. u temeljima Daljinski dojavni uređaj Plinska cijev Cijev grijanja PE Kabel osiguranja V Spojni kabel za TN mrežu W Brojilo potrošnje vode Izolacijski komad plinske cijevi Dugi navoj Nosač izjednačenja potencijala Kutija priključka jake struje Kutija priključka jake struje 1 Mehaničko odzračivanje kupaonica/WC < 100 l > 2 Otpadna voda < 100 | > 3 D o v o d grijanja D N 2 5 4 O d v o d grijanja D N 2 5 5 Topla v o d a D N 2 0 6 Cirkulacija D N 1 5 7 Hladna voda D N 25 1 2 3 4 5 6 7 Rev. Do 60 stambenih jedinica / do 30 stambenih jedinica s priključkom na toplovod: širina 1. Temperatura pitke vode ne smije prelaziti 25°C. Temperatura u prostoriji ne smije prelaziti 30°C.8 1*1 0. Prostoriju treba zaštititi od smrzavanja.

npr. umivaonik za ruke © V Vertikala Oznake za smjer a) prolazno b) počinje i nastavlja se prema dolje c) dolazi odozgo i završava se d) počinje i nastavlja se prema gore ( | | ) Bide (3|) Pisoar 0) c ) s (3^) Pisoar s automatskim ispiranjem • / / / / / / / T—J ( § ) Promjena materijala |qJ WC školjka. 1986. dvostruki ( l j ) Sifon (12) Izljev ili odvodni žljeb bez sifona (13) Izljev ili odvodni žljeb sa sifonom ^ ^ Stroj za pranje posuđa Hl ® - M ® nn— nn— Odvod s @ vodu bezpovratnim zatvaračem za fekalija (15) Separator masti (41) Stroj za pranje rublja -CD- "TlT ^ 2 } Stroj za sušenje rublja mr "nr -CD(tD nn— H Sp (16) Separator škroba Klima uređaj © Separator benzina (separator za lake tekućine) ^ 8 ) Taložnik za mulj (19) Separator kiselina Mali uređaj za pročišćavanje.S i m b o l i i o z n a k e za kanalizacijske v o d o v e i p r e d m e t e DIN 1451. ®tlakom označava se sako je pod DS Nacrt Naziv (27) Pumpa za odvodnju podruma i i i i i g i • i i Kanalizacija oborinske vode. oznake za smjer kao -> (D . zidna T • (37) Izljevna školjka (trokadero) ( ) Zatvarač cijevi za čišćenje (3^) Sudoper. počinje i nastavlja se prema gore H ^ (31) Umivaonik. jednostruki (IO) Promjena nominalnog promjera (3S^) Sudoper. 1 8 4 6 0 OSNOVNE NORME V O D O V O D I KANALIZACIJA Tlocrt Tlocrt Nacrt Naziv Fekalna kanalizacija. stojeća //)////. ©pod tlakom označava se s DSako je (2^) Postrojenje za dizanje fekalne vode (2^) Kada za kupanje Mješovita kanalizacija ( ) Tuš kada © O ovisno o vrsti vodova Odzračnjvod. višeetažni sustav Mali uređaj za pročišćavanje. ( 7 ) Zatvarač na kraju cijevi © -a Cijev za čišćenje s kružnim ili pravokutnim otvorom tr m 7777777/ v (3^) WC školjka. dvoetažni sustav Mali uređaj za pročišćavanje.u Prskalica na cijevi . upojni Tlačni ispirač WC-a Podzemni hidrant DIN 2425 Nadzemni hidrant DIN 2425 Vrtni hidrant DIN 2425 Izljevni ventil s plovkom •o-e18 n Okno sa slobodnim protokom (prikazano za odvod fekalne vode) Okno sa zatvorenim protokom Prskalica za tuš . višeetažni sustav Mali uređaj za 1 pročišćavanje. višeetažni sustav K K V K N Kl |—/Vo Slavina hladne vode W (53) Slavina tople vode Pomična slavina hladne vode "ET nn— H Sp Separator ložulja (separator za lake tekućine) Brana za loživo ulje Brana za ložulje s povratnim zatvaračem Povratni zatvarač za vodu bez fekalija Povratni zatvarač za fekalnu vodu Slavina s navojem -€> ® bunar Upojno okno.

ne treba osigurati od smrzavanja —|rt 4-rk T .1-13. također i za dimnjak za otpadne plinove Filtar Plinska grijalica za prostorije Plinski protočni bojler ra.5-28. Ol -cfe Plinski štednjak s grijalicom (4 plamenika) — H 2 - 5 Glavni zatvarač ( H A E ) s integriranim izolacijskim elementom 6 Granica između G V U i instalatera 7 Regulator tlaka Dumm] Tiiinim Plinski hladnjak Opskrba plinom (48 Plinska toplinska pumpa 1 Minimalna zapremina 1 m ' / k W 2 Otvor z a otpadne plinove kod kapaciteta kotla do 50 k W 2 5 0 c m ' blizu poda 3 Otvor z a otpadne plinove pri kapacitetu kotla preko 5 0 kW: presjek otvora 1 5 0 c m 2 + 2 cm 2 z a svaki k W preko 5 0 k W Primjer kapacitet kotla 6 5 k W = 5 0 kW+ 15 k W 1 5 0 c m 2 + ( 1 5 x 2 = 3 0 ) cm 2 = 180 c m 2 Polaganje plinskih cjevovoda Cijev za otpadni plin (s podatkom o promjeru) Uređaji za otpadni plin (s podatkom o dimenzijama). plinovodi se mogu postaviti s vanjske strane zgrade. Plinovod ne zathijev a zaštitu od smrzavanja 2 Plinska cijev ispod ž b u k e 3 Plinske instalacije u oknima ili kanalima se moraju ventilirati.70-1.23-3.4 5.1 9. klinove ® ® © © 1 Kućni priključak okomito na frontu zgrade Gradski plin I 1 m3 Spoj s dugim navojem Vijčani spoj Spoj prirubnicom Zavareni spoj 8 1 Kombinacija elemenata na ulazu u zgradu 2 Regulator tlaka 3 Zatvarač 4 Plinsko brojilo 5 Ulazni vod 6 Opskrbni vod 7 Odvojak 8 Armatura z a priključak aparata.67 0.Simboli za plinske instalacije OSNOVNE NORME PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI 25 © © © © © © © © © ® © Otvoreni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Pokriveni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Promjena presjeka (s podatkom o nominalnom promjeru) Plinski pričuvni bojler Plinska grijalica za prostorije s montažom na vanjski zid (s podatkom o kapacitetu) Plinski grijači kotao Plinski aparati Plinski bojler Cirkulacijski bojler Spremnik vruće vode Plinska peć / plinski kotao Termički kapacitet kW 8.30 m 19 .8-28.komad za čišćenje * \ Automatski . a k o j e kotlovnica u tavanu. Otvori oko 1 0 c m 2 Kod spuštenih stropova moraju se ti otvori razdijeliti u dijagonale.62 1.kućni Plinski štednjak (4 plamenika) Instalater priključak 3 Obložna cijev 4 Osigurač na izvlačenje 1 Slobodno postavljen plinski cjevovod.6-60.komad za čišćenje K .14-3.91 0. Lri Kotlovnica > 35 kW É m Plinski kombinirani bojler Kućni priključak za vodu i plin u istom prostoru širine 1 m i dubine 0. bojler Produkti sagorijevanja plina Osigurač strujanja i zaklopac za otpadne plinove Zaporna slavina Zaporni zasun Zaporni ventil Yï P0=31 SÜF Plinska brojila na katovima T Terrnostatski zatvarač Kutna slavina Redukcija tlaka Plinsko brojilo u podrumu F T O H T X X X X X X X X Plinsko brojilo 1 Opskrbni vod gradske mreže 2 Čelični vod .34-7.3 Protoka plina m 3 /h 1. zaklopac z a i.79 Ulaz plinovoda u zgradu (3 Izolacijski element Instalacija u usponu Nastavak instalacije u usponu Instalacija u padu Križanje dvaju vodova bez povezivanja Fleksibilni vod plin žuto / hladna voda svjetloplava cirkulacija tamnoplavo /T Boje topla voda karmin crveno w preljev crno grijanje toplom vodom dovod cinober crveno grijanje toplom vodom odvod plavo za vodove: Vrijednosti priključaka na plinsku instalaciju pijesak Križni spoj Odvojak © Plinske vodove položiti u sraslo tlo. npr.9 2. terrnostatski zatvarač 9 Plinski aparat: štednjak.

Taj razmak mora svakako biti ^ 5 cm. © Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom.Kupaonica Kuhinja s prozorom OSNOVNE NORME PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI DIN 18017 -> Q0 Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi iznad osigurača strujanja.25 8.5 140 W/m 27 W/m2 36 45 63 71 80 89 98 107 116 125 110 W/m 45 57 80 91 102 114 125 136 148 160 80 W/m2 63 78 109 125 141 156 172 188 203 219 40 W/m2 94 W/m2 126 156 218 250 282 312 344 376 406 438 © Primjeri za dovod zraka za sagorijevanje i odvođenje otpadnih plinova preko krova 2 34 W/m2 47 W/m i 50/100 mm 0. Ne smije se ometati odvođenje otpadnih plinova. ali iznad osigurača strujanja Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici.75 kW 5 6. (2) Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom Kuhinja s prozorom obujam prostorije izračunati prema građevinskim mjerama. ako su u zatvorenom sandučastom okviru. površina uz vis. nn Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi Gornji ventilacijski otvor otpada Mali bojleri (protočni) U prostorijama do 5 m 3 obujma ne postavljaju se mali bojleri a u onima od 5 m 3 do 12 m 3 treba postojati odvod otpadnih plinova iz malog bojlera. dopušteno samo ako postoji 1m3 obujma prostorije po instaliranom kW Kuhinja s prozorom Otvor za otpadni zrak prem oknu ispod odvodne cijevi.75 10 11. ventiliranih prema DIN-u 18017. Gornji ventilacijski otvor prema susjednoj prostoriji bez mogućnosti zatvaranja Isto od ventilacijskog okna blizu poda nn Uređaji .75 15 16.potrošači plina smiju se postaviti u prostorijama samo ako njihov položaj.25 12. odnosno zbroj nominalnih termičkih opterećenja. Prostorije od 12 m 3 do 20 m 3 moraju imati ili ventilaciju ili odvod plinova iz bojlera. Razmak između dijelova zgrade od zapaljivih materijala i izvana zagrijavanih dijelova plinskih uređaja i instalacija ili eventualno umetnute zaštite od toplinskog zračenja mora biti dovoljan da se isključi opasnost od požara. građevinska izvedba i način potrošnje ne izazivaju opasnost. veličina. Kod unutarnjih prostorija. Građevinske mjere su svijetle mjere dovršenih prostorija i otvora.00 m m © ( 7 ) Dimnjak za otpadne plinove ^ ^ Priključci na dimnjak za otpadne plinove Veličina i kapacitet toplinskih uređaja 20 . Takve prostorije moraju imati ventilacijske uređaje.5 13.80 S 150 cm 2 . Za prostorije veće od 20 m 3 nije potrebna ni ventilacija ni odvod plinova. dovod zraka iz susjedne prostorije kW koji će biti Tlocrtna Obujam. Ostale peći.5m instalirani 6 m2 8 10 14 16 18 20 22 24 26 28 (5) 15 m3 20 25 35 40 45 50 55 60 65 75 3. Obloga mora bočno i sprijeda udaljena ^ 10 cm od kućišta peći. moraju biti povezane s okolnim prostorom gornjim i donjim ventilacijskim otvorima presjeka po 600 cm 2 . Peći na vanjskim zidovima sa zatvorenim ložištem. Ti prostori između zapaljivih materijala i potrošača odnosno pregrada ne smiju biti zatvoreni kakb ne bi došlo do akumuliranja topline. treba smjestiti što bliže dimnjaka. 2. Za veličinu i ventiliranje prostorije mjerodavno je nominalno termičko opterećenje. te ako ih je atestirao DVGW. osim onih na vanjskim zidovima.75/1.25 17. Ventilacijske otvore treba rasporediti prema podacima i nacrtima proizvođača uređaja. treba 0 Plinski bojler u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom Kupaonica Kuhinja s prozorom š 150 cm - 2 nn Protočni plinski bojler u kuhinji s prozorom Otvor za otpadni zrak prema ventilacijskom oknu ispod uvoda odvodne cijevi iznad osigurača strujanja plinskog bojlera S 1.

za promjenu tarife za struju Flourescentna svjetiljka s priborom Flourescentna svjetiljka s podacima Svjetiljka s metalnim parama. signalna sijalica. uređaj za duboko hlađenje.® zvonjave © Budilica sa svjetlosnim signalom /jj Preklopnik nad žbukom © © Čegrtalka Zujalo Sigurnosna brava za prolaznike Glavna stanica prostrojenja za dojavu požara Automatska dojava promjene osvjetljenja. npr. šiljak strelice označava smjer pojačanja Telefonski aparat. općenito Niz svjetiljki. 3 svjetiljke po 36W Ü] Dojava temperature Vremenski relej. za stubišnu rasvjetu Relej ili prekidač sa žmiganjem Prekidač za strujni udar Niz svjetiljki. fotoćelija CH Truba ili rog. npr. s sigurnosnim prekidačem Dojava vibracija (trezorsko klatno) Dojava promjena svjetla. npr. npr. @svjetiljke po 58W 2 Radio aparat broj zvjezdica ®Zamrzivač.g - Fonograf D Uređaj za reprodukciju tona © -x ®\ Svjetiljka za paniku Pojačalo. npr. Motor s naznakom vrste zaštite prema DIN 40050 ^ t Sušilo za ruke.ulaz Telefonska centrala. općenito Truba ili rog s naznakom vrste struje Kućni interfonski aparat 50/270 (^Ć®) Sirena.vidi gore (13) Klima uređaj Signaini i komunikacijski uređaji a o U h Telefizor izmjenični Stražarski automat. općenito prema DIN 40700. 40 717 Sporedni sat . općenito Mehanizam za otvaranje vrata Signalna svjetiljka. općenito rrrm Grijanje prostorije općenito Termoakumulacijska grijalica Električno grijano staklo EM mžiftHi & ^ 110 Sirena s naznakom vrste struje larmi (111 ^ © a Ulazni interfonski aparat Sirena s naznakom visine frekvencije. npr. npr. sekretarska garnitura Telefon s potpunom vanjskom linijom Telefon s djelomičnom vanjskom linijom Telefon s internom linojom Zvučnik -D Magnetofon ( 6 ) Mikrovalna pećnica ( 7 ) Infracrveni grijač (X © © G D © Svjetiljka za nuždu Reflektor e Pozivna i prekidna ploča Svjetiljka s dodatnim V i ? svjetlom za nuždu Svjetiljka s dvije v S ' odvojene strujne niti 0 ^ -B- Brojilo Ploča za zagrijavanje ^ g ^ Stroj za pranje posuđa (IO) Kuhinjski stroj ® Uređaj za hlađenje. dio 10 Višestruki telefon. npr s jednim osiguračem Uklopni sat. npr. sušilo za kosu Stroj za pranje rublja Stroj za sušenje rublja Infracrvena grijalica 1T0 Dojava policiji o • o a Budilica s Dojava požara s mehanizmom za pokretanje UJ Dojava taljenjem metala -a I HVt I Slušalica Glavni razdjelnik (signalni uređaj) Preklopnik ispod žbuke ^ (JIM) Motorna budilica Budilica bez prekida ® "¿T Automatski pokazivač temperature Automatski pomoćni uređaj za dojavu požara m Vz Vz Ç? V . 5 sijalica od po 60W Pomična svjetiljka Svjetiljka s prekidačem Svjetiljka u nizu Svjetiljka s prigušivačem Glavni signalni sat © Električni uređaj općenito Električni štednjak s tri ploče Kombinirani električni r®Ji ® štednjak s dijelom za ugljen pecnicom pećr ® Električni štednjak s Pećnica Peć -X © > DIN 4 0 7 1 1 . općenito -(D) 0+ (14) Uređaj za toplu vodu Spremnik za toplu vodu (16) Protočni bojler GH @ Friteza — n p r © Budilica s naznakom vrste struje o® 0 ŒD (jOl) Udarna budilica.4 Í 1 Generator općenito Motor općenito —. broj zvjezdica vidjeti DIN 8950 dio 2 36 W 58 W © © © ® Ploča brojila. veza kuće i ulaza Protusmjerni interfon. 140 Hz Sirena sa zavijajućim tonom. svjetlosni signal i Obrtni relej za frekvenciju zvuka I Barijera za frekvenciju zvuka Budilica. npr. . gong Ventilator t> o en Tipka za zvono Pozivna tipka s imenima Mikrofon ©Budilica za sigurnosni prekidač ©ograničenjem vremena zvonjave O . npr. npr. npr.potrošači struje OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJE Svjetiljka općenito Višestruka svjetiljka s naznakom broja i snage sijalica. svjetlosna barijera Dojava požara s tasterom Automatska dojava požara Interfon. od 150 do 270 Hz 21 . kuća .

jednopolni) Prekidač 6/1 (izmjenični prekidač. jednopolni) Prekidač 1/2 (isključivanje. npr. namjena uzemljenje. akumulator ili baterija m mm m fflm cí (Žl) Dimmer > (130) Antensko pojačalo .prekidač Osvijetljena tipka prekidač Prekidač s kontrolnom sijalicom Prekidač 1/1 (isključivanje. izmjene polova OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA DIN 4 0 7 1 7 . tropolni) Prekidač 4/1 (grupni prekidač. 4 0 710 2 kHz • T ® H2 (k) O © Senzorski efekt.0 m Pretvarač općenito Ispravljač. s 5 stupnjeva pokretanja Tipka . jednopolni) Izmjenični prekidač. tijelo Element. npr. Pasivni infracrveni ©senzor pokreta ^ © Vremenski relej. v f ^ dvostruki ^ Ž ) Vremenski prekidač -FX- 1 H h ( 7 l ) Masa. kućište. npr. npr. 10A i tip Dll. npr. transformator za zvono ^03) Dodirni prekidač 22 . npr. npr. ©cijevi npr.K S t r u j a DIN 4 0 7 1 0 O C D 'stosmjerna struja Izmjenična ©općenito struja Izmjenična struja s ©Tehnička izmjenična naznakom frekvencije struja Izmjenična ili istosmjerna struja (svestrana struja) / t ^ Izolirani vod u v S ' izolacijskoj cijevi prostorije. 16A. npr. krajnja račva Ormarić za kućni priključak jake struje općenito Ormarić za kućni priključak s naznakom načina osiguranja Razdjelnik Uokvirenje aparata. npr. zatvarač ! Zaštitni prekidač.vodič Strujna traka A © Krovni nosač. Nadzemni vod. Vod usmjeren prema ' dolje jH M ^ 4 ) Utičnica s prekidačem (16) Natezni stup Rešetkasti ©općnenito stup Natezni stup Armiranobetonski stup v S ' općenito Natezni stup Stup sa stopom Dvostruki stup o-o-o-o-o -i-i-i-i-i- H Prekidač za isključenje u nuždi Zvjesdasti trokutni prekidač Pokretač. razvodna ploča Uzemljenje općenito Mjesto priključka sigurnosnog voda prema VDE0100 (Si) RWA-tipka ventilatora © RWA . tropolni Niskonaponski osigurač visokog kapaciteta (NH). razvodni ormarić. tropolni . npr. predprekidač ( 6 ) Mješovita struja izmjenična struja ®Niskofrekventna Visokofrekventna ®izmjenična struja Izmjenična struja ©najviše frekvencije Zaštitni vod. jednopolni) @ Antenski odvojak. cijevni stup općenito /////////////++++++ X-X-X-X-X Strani vod Daljni oblici prikazivanja. npr. stup općenito -e( i j ) Natezni stup Drveni stup A. oznake. uzemljenje . npr. općenito K> Navojni osigurač. telefonija. 4 0 7 1 1 . Krajnji priključak. nulovanje ©zaštitni prekidač (staro)ili (44) Signalnivod (45) Telefonski vod I Vod za radio i Vod sa simbolima i Pojednostavljeni prikaz ' Zaštitni vodič (PE) PEN-vodič 16A I Osigurač općenito ^05) Dodirni efekt. npr. A 3/N/PE Višestruka utičnica © © © Jednostruka utičnica sa zaštitnim kontaktom Kao gore. priključak na mrežu izmjenične struje Pretvarač.stup Oslonac s vlačnim usidrenjem (2^) Oslonac s razuporom (28) Stup sa svjetiljkom / I Vod prolazi i gore i dolje I Spoj vodova Razvodna kutija.tipka dojave' 0 IfdvI ( S ) Dojava požara (tipka) ( S ) EDV . vod za trepćuće svjetlo. upravljački otpornik. Utičnica za antenu (prolazna kutija) Antenska utičnica s priključnim otpornikom <xf Kh<f ^02) Senzorski prekidač 9 o Vod ispod žbuke Transformator. npr. Zaštitni prekidač za motore. žica u Izolirani vod za ©vlažne prostorije Kabel polaganje u ©vani ilizazemlji Izolirani vod za suhe . potezni BRI © komunikacijski uređaj Vt (125) Telefonski razdjelnik ( S ) Telefonska utičnica (127) Utičnica za antenu Prekidač 4/1 (križni prekidač. npr. za trofaznu struju Dvostruka utičnica sa zaštitnim kontaktom 4Cu 20 X 4 N . općenito © Vodovi. konzola. dvopolni) Prekidač 1/3 (isključivanje. npr. vod za rasvjetu u nuždi Uvijeni vod. npr. dvožilni Koaksijalni vod i Pravokutni šuplji vod za ' najvišu frekvenciju I Vod usmjeren prema gore . slobodni vod Vod na porculanskim l izolatorima (izolacijska zvona) Vod nad žbukom Vod u žbuki Y Prekidač 5/1 (serijski prekidač.stup portalni stup @ Portal od rešetkastih stupova Uzdužno postavljeni A . za stubišnu rasvjetu ^08) Prekidač za strujni udar ^09) Prazna kutija Oslonci vanjskih v o d o v a DIN 4 0 7 2 2 ( H ^ Vod općenito ( i j ) Podzemni vod ( l ^ ) Oslonac. I prikaz ako je potrebno i Kutija . jednopolni) O ^ 5 ) Utičnica sa zatvaračem Prikaz po potrebi za '—J okomito Utičnica za razdjelni transformator Električni priključak općenito " 0 ® 0 3/N/PE 1 -0- © ^ 9 ) Priključak trofazne struje @ Poprečnoili postavljeni H . 63A tropolni 31) Prekidač. 50A veličina 00 Rastalni prekidač za osigurače. noćno uključivanje. četveropolni Zaštitni prekidač i snage. npr dvostruki /¡5q\ Antenski razdjelnik.priključna kutija Širokotračni Vodovi i spojevi v o d o v a (29) Izvedeno i U gradnji i u projektu \ pomični vod ! Podzemni vod. tropolni l Prekostrujni relej.

2 0.3 0.0 ©Trepćući signalizator s pokazivačem smjera © Svjetlosni signalizator s prekidačem za zamračenje Svjetlosni signalizator s tinjalicom Pokazivač s automatskim vraćanjem Pokazivač s automatskim vraćanjem svjetleći I L T ] Čelična konstrukcija (2^) Metalni pokrov ( 2 ^ Dimnjak 0 0 © © © © © m .2 0.8 2.5 o o O © © Signalizator s uređajem za punjenje ( i T ) Signalizator s pisačem 0.3 2.0 6.2 1.0/24.18A1B ' Razvodni plan " Rezerva 23 .0 Î O (2|j) Antena (3^) Metalni cjevovodi / O Gromobranski v L / vod.3 14.2 1.7 1.2 1.2 0.3 7.5 1. 16A9 L 1 b A * — t < L_ -•n L16A10 Kupaonica ' _ .0/21.7 0.5 5.1000 I 0.6 0.41—j— Í-16A14 A 6 |L16A ^ Predsoblje / hodnik mm Kupaonica .0 .0 0.0 18. otvoren ( 3 ^ Podzemni vodovi / O * Vodovi ispod krova i pod žbukom 1..0 18 (12) Brojilo Brojilo sa svjetlosnim 2.2 4.0 3.5 / O j Priključak na v i ? cjevovod ( 3 ^ Mjesto razdvajanja fc signalizatorom 4 ($) 14) Višestruki signalizator O @ Cijev i šipka za uzemljenje ( 3 ^ Uzemljenje ( 3 ^ Iskrište (4^) Iskrište zatvoreno (41) Stabilizator ( 4 ^ Prolaz kroz krov ( 4 ^ Dizalo JL —}(• H H - Signalizator obustave napajanja Baterije l I I I I 11 I I (16) Baterija od elemenata Stambena površina m 2 do 4 5 od 4 5 do 55 od 55 do 75 od 75 do 100 preko 100 Broj strujnih krugova za rasvjetu i utičnice 3 4 6 7 8 ^ © S i r —1| 1|- s k a b a t e n i a ( l 8 ) Element.1 0. ~ T .0 21.0 2.0 0. akumulator © Brojilo za vodu.1201 200 I .— 6 (2£ Krovni nosač za električne vodove Ekspanziona posuda.2 3.0 2. motka za zastavu 2.0 8.6 2.0 0.8 3.0 1.0 6.5 5.1 © 1 0 - Prihvatna motka.9-1.5 4.2.0 4.4 3.3 3.Svjetlosni signalizatori DIH40708 Svjetlosni signalizator općenito Gromobranska instalacija DIN 4 8 8 2 0 Kontura zgrade o i ) Oluk i olučna cijev Armirani beton s y priključkom Električni aparat Električni štednjak Ugrađeni kotlić Ugrađena pećnica Mikrovalna pećnica Roštilj OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA DIN 40 708.6 0.0 18.0 0.0 2. 4 8 8 2 0 Priključena snaga (kW) Izmjenična struja Trofazna struja 8. spremnik Rešetka za snijeg Toster / topla ploča Ručni misker / sokovnik / mješalica Ekspresna ploča Ploča za vafel slastice Espresso kava Friteza Napa Aparat za vrelu vodu Bojler Bojler Bojler Protočni bojler Protočna grijalica Električni stojeći bojler Glačalo Stroj za glačanje Centrifuga Kombinirani stroj za pranje Stroj za pranje rublja Stroj za sušenje rublja Sušilo za kosu Sušilo za ruke Sušilo za ručnike Ovlaživač zraka Infracrvena grijalica Solarij Sauna Kupaonska grijalica Hladnjak Zamrzivač Kombinacija hladnjak / zamrzivač Stroj za pranje posuđa Centar za pranje posuđa Usisavač Usisavač perkusioni Uređaj za čišćenje cipela Naprava za laštenje poda Priključna snaga električnih aparata Stambena površina m 2 do 50 od 50 do 75 od 75 do 100 od 100 do 125 preko 125 Broj strujnih krugova za rasvjetu i utičnice 2 3 4 5 6 Pokazivač s automatskim vraćanjem svjetleći ili mašući Pokazivač bez automatskog vraćanja Pokazivač bez automatskog vraćanja svjetleći 3 1/5 1 51/101/15 1 15 1/30 1 501. Dnevni~šoba J 7 1 0 _blajjovaomca " ~ L"16A15 _ _ Djeca^ Kućni priključak J \<-(.5 3.5 1. brojilo za plin Prema DIN 18 015/2 (46) Bogatija oprema * < E S Kuhinja — a 0 L16A8 P o izboru * i m_ raj Prostorija [ | ] za kućanske poslove Stroj z a glačanje .0 2.0 0.0 4.0 2.3 3.150 1 301.5 2.8 2.0 3.e a .1 0.

mreža radîocentra^a Centrala za otvaranje vratiju Pretvarač Prijenosni pretvarač Analogno .diferencijalni signalizator Optički signalizator dima Zaštitna rešetka -JUIT © ( 8 ) Dojava proboja ^ g ^ Dojava pritiska I nagazna hasura s A i p-^-n ( > lonizacijski signalizator dima V L J I Nadzirani razdjelnik C o Sigurnosna rozeta Sigurnosni dugi štitnik © © © Dojava loma stakla Dojava tjelesnih zvukova Pasivni infracrveni javljač kretanja A IR signalizator plamena Tehnika televizijske kontrole \L Okretno . tipkovnicom © . osiguranje krila Križna ključanica Ključanica sa zakretnim zasunom V < < ^ 0 ® © UV signalizator plamena Signalizator pritiska (aktiviranje prskalica) TV kamera TV kamera s vario-optikom <? < 0 — c > © Svjetlosna zapreka Dojava svjetla (o) (42) Ručni signalizator TV kamera.H H- Obrtni križ lî y y Okretna vrata ( 3 ) Magnetni kontakt ^ ^ ^ Dojava vibracija Tehnika dojave požara Termo . zaštitno kućište Zaštitno kućište s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali TV kamera s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali TV kamera sa pokreta + H R Ključanica sa zasunom (95) Stražnja kuka Osiguranje rolo kapkom Uključni relej © Dojava slike rLol /77\ Vatrogasno spremište ključeva © J Mikrovalni Dopplero vi2/ javljač kretanja ^ 7 ) Mikrovalna zapreka Dojava promjene VF .zapreka . baterija Automatski uređaj za biranje i najavljivanje m Samostojeći čitač sa 1 dodatnim unošenjem koda © © ® ® © © Rolo .otklopno krilo prozora.maksimalni signalizator T d L_ _J r L n J 1 1 <jo> Ekran Vrata s električnim otključavanjem Vrata s električnim otvaranjem Nadsvjetlo C D Kontakt klatnom 0 Prekidač na vrpci Folija Tipkovnica Kućište i n i I Nadzirano kućište Termo . JL ® • 0 ( D Kontakt na bravi Kontakt pri otvaranju p 2 Uključni relej Uređaj za daljinsko uključivanje Alarmni reflektor Kontrolni prolaz osoba L U * D l .» DP Tehnika dojave provale £>>'71 y Optički signalizator Uključni relej Digitalni priključak na provodnik Analogno digitalni pretvarač s priključkom na provodnik smjer toka signala iÛJ r . uređaj za izbor slike Monitor s videosignalnim uključenjem slike Sigurnosni preklopni th ©lim brave «CD* FU H H ( 2 l ) VF .OSNOVNE NORME TEHNIKA OSIGURANJA .digitalni pretvarač Mrežni ispravljač b—a & TO il -X—X—X—X+ + + Čitač isprava Samostojeći čitač isprava s dodatnim unošenjem koda Čitač sa stalnom vezom Čitač isprava s dodatnim unošenjem koda / 7 Dojava prepada T L J Elektromehanička sklopka Duhovna sklopka X L_' 1 J OL A L V1 J J Vremenska sklopka Akumulator.pregrada sa zatvaračem Čelična rolo .pregrada © ) Rolo . dvostruki zasun Osiguranje pdrumske rešetke ß 1 LD [_o o o_| ff Tehnika kontrole prilaza ( © Cilindar brava Osiguranje podiznih vrata Ograda Ograda od bodljikave žice Masivna ograda.ili kosa rešetka Svjetlosna sklopka Sef Dvostruko sigurnosno staklo H 24 i Akustički signalizator À> Aktivator I registratorskog uređaja Terminal s podacima.polja Dojava promjene NF .polja Dojava promjene kapacitetnog polja K © U@ ® Centrala za dojavu prepada i provala © V Osiguranje preklopnim kapcima Centrale / pribor @signalizatorom Ü E M © Istovremeno otključajmo) vanje/zaključavanje dvjema osobama (SS) Prozorska ručica na zaključavanje BM ©Centralazadojavu pozara Z K (^7) Centrala za kontrolu prilaza Centrala za televizijsku kontrolu Centrala za prijavu provale u lokalu r c? Monitor ° °J Tipkovnica. Ultrazvučni Dopplerov javljač kretanja W S Ultrazvučna zapreka Kontakt s novčanicom © T T © © © © Poprečni zasun.

Za prostoručno crtanje u mjerilu pogodni su blokovi za skice (DIN A4) s kvadratičnim uzorkom papira (veličina kvadrata pola centimetra). U tome se stručni crtež i perspektivni prikaz razlikuju od umjetničke slike. Crtačka vještina olakšava mu izlaganje svoje predodžbe i uvjeravanje investitora.» s.iimimii' pnmmmf* p'. 4176 "7 O «S 5000 / \SOOO — (7) Specijalno kutno ravnalo (8) Crtaći pribor © Trokuti Pomagala pri crtanju ( T ^ Pomoć pri šrafiranju Pravilno držanje prstiju 25 . a za točnije skice milimetarski papir s debljom centimetarskom.» © . Za crtanje u skladu s normama i skiciranje pogodan je modularni raster (prema propisanim mjerama DIN 4172) (2). Za skiciranje mekom olovkom primjenjuju se tanki prozirni papiri. paralelni razmjernik za šrafiranje. uokviruju se zaštitnim rubom ("obrube se") . Pojedinačni listovi kidaju se duž kutnog ravnala . privlačno perspektivnim prikazima.» @ i pohrane u ladicama. Improvizirana crtačka pomagala .» © . 4 od lipovine ili topole pričvršćuju čavlićima s jednolikim zašiljenjem . Ona je opremljena podjelom na oktometre i centimetre .» (3) ili se režu duž njenog unutarnjeg ruba .1 I 1| V o đ e n j e malim prstom duž ruba ravnala CRTANJE Govor projektanta je crtež. 4. Za crtanje tušem prikladan je transparentni papir. Za početak se sa smotka režu listovi prikladne veličine. Njime svoje zamisli izlaže nedvojbeno. Crteži se mogu pričvrstiti i ljepljivim vrpcama od kreppapira . Najprije se presavije oko 2 cm široki rub papira koji će poslije postati obrub .» (3).» (6y umjesto čavlićima (u tom slučaju može podloga za crtanje biti od nekog sintetičnog materijala [Cellon ili neki slični glatki materijal]). objektivno geometrijskim crtežima.» Jednakokračni pravokutni trokuti s podjelom na milimetre i grade -> (9). internacionalno čitljivo. a ne cilj sam po sebi kao kod slikara. teško poderivom crtaćem papiru u DIN-formatu . 5. postoji i specijalna "šina" kojom se mogu postavljati različiti kutovi (patentirani autorov izum).» © .» s. nešto tanjom polacentimetarskom i tankom milimetarskom podjelom . Građevinski crtež je sredstvo za postizanje svrhe. podjela dužine . Takozvani crtaći strojevi uobičajeni su u inženjerskoj struci -»(§)• Osim jednostavne. a za slikanje i grafičke prikaze vodootporni papiri. Krivuljari — > ? X i 1 V 0 A ? 1 T Papir za skiciranje (2j 250 1125 250 750 > j- I I Skiciranje (građevisnki raster) f3) ^ Dijeljenje papira Konični oblik pravilno Previjanje spriječava deranje (4) Obrubljivanje nacrta (§) Naprava za crtanje <Smm/ '.» 0 . čime se ravnalo malo odiže od papira pa ne dolazi do brisanja crteža (zbog toga treba crtati odozgo prema dolje!). Lepezasto mjerilo. Crtaći se papiri na jednostavnu crtaću dasku (za DIN-formate . Građevinski crteži tvrdom olovkom na jasno prozirnom.» s.

ili je pogodno upotrijebiti kistić (g). Slova je najbolje pisati bez pomoćnih sredstava. Perspektiva neka bude konstruirana tako da odgovara budućoj stvarnosti. Izometrije mogu nadomjestiti ptičju perspektivu ako su crtane u mjerilu š 1:500 -> (§). nož za brisanje.CRTANJE Perspektivni prikazi objašnjavaju zamisli projektanta. grafos. Za crteže s mnoštvom crta treba upotrijebiti šablonu za brisanje -> © . brisanje olovke: gumica koja ne razmazuje. Ispravno držanje "šine" je. Perspektivni raster je u uobičajenim odnosima kutova prikladan i za perspektivni prikaz interijera (§). najčešće uvjerljivije nego riječi. također nožić za brijanje. 25. Upotrijebiti šablone s kurzivnim i uspravnim slovima -> (Ž) . Za brisanje tuša: stakleni brisač. uz mnogo vježbe. 25. Razna crtačka pomagala: tehnička olovka odgovara za crtaće mine promjera 2 mm svih tvrdoća od 6B do 9H. Crtačke doskočice: brzo i točno crtanje pravokutnih likova samo "šinom". a za tehničke crteže trebaju šablone sa cjevastim perima. bez kutnika -> s. Dobro za loše pisatelje. izograf itd. (4) Minu okretanjem držati šiljaton ABC. mjerodavno za uspjeh. Međunarodno normirano pismo ISO 3098/I = DIN 6776. ABCDE AlBCfWII (l^ Samoljepljiva slova i preslikači (8) Veličine slova mjere se u točkama Pisaći stroj za opisivanje Trokraki instrument za crtanje perspektive Podloga za crtanje perspektive Rub crtaće daske Očište (13) Izometrija ^ ^ Metoda za crtanje perspektive ^5) ' Reilesehov pribor za crtanje perspektive Raster za crtanje perspektive 26 . Podjela neke crte na određene razmake olakšana je odgovarajuće kosim položajem normalnog centimetarskog mjerila -> s.(3).

p o s l o v n o m prostoru. nego su prikupljeni iz literature. Želi li se to promijeniti. U tome vidim jedan od razloga za nerijetku odsutnost povezanosti građevina međusobno. oboji. trebao bi početi s tim da si koliko je moguće zorno predoči dimenzije prostorija i predmeta u njima. bit će prisiljen sam ih povezati u cjelinu koja potrebna svojstva projektiranog objekta sklapa u duhovno jedinstvo. najčešće bez razmišljanja prihvaćene. navedeni dijelovi nisu manje ili više slučajno popabirčeni iz raznih časopisa. čovjek nije samo tjelesno biće kojemu treba prostor. koje bi inače morao mukotrpno pronalaziti u mnoštvu knjiga ili ih dugotrajno pribavljati mjerenjem izvedenih građevina. on mora poznavati najmanje dimenzije prostora u kojima se svakodnevno kreće. u radionici m o g a o u d o b n o obavljati p o s l o v e ili se o d m a rati. a ne od jedino ispravne mjere .čovjeka. kako bi se namještaj m o g a o u d o b n o koristiti b e z rasipanja prostora. planski prikupljati znanja različitih djelatnosti iz prakse i nastave. jer projektanti polaze od različitih. sustavno u skladu s podacima koji su potrebni za specifični projektni zadatak. kojima je čovjek okružen.stvaralac dobiva u planski sređenom. kako bi se s dovoljno vremena i volje mogao posvetiti važnom stvaralačkom dijelu posla. kao na primjer u vlaku. svaki zadatak drugačiji. To su pojmovi koji su nam prirođeni i čije nam veličine takoreći leže u krvi. uzevši u obzir njemačke norme. Ti su dijelovi provjereni na poznatim uspješnim građevinama iste vrste. O veličini nekog predmeta odmah ćemo steći točan dojam ako kraj njega vidimo čovjeka. Još danas možemo bolje predočiti neku stvar ako se kaže: visoka je poput čovjeka. izuzevši određene norme.praktičaru prištedi trud oko pronalaženja tih osnovnih podataka. Njihove mjere prema tome odgovaraju tijelu. i čudimo se kako posve drugačije izgledaju u naravi. i prema potrebi ispitani na modelima ili putem pokusa. mjere razvile. koncipirati i oblikovati. Iz njih izvodi. Projektant mora znati koliko mjesta č o v j e k treba između namještaja. Time projektant . metarska mjera to je dokinula. Na toj je osnovi koncipirana ova knjiga koja polazi od čovjeka i daje temelje za dimenzioniranje zgrada i njihovih dijelova. osjeća. O tim tipično najužim prostorima on ima čvrste predodžbe. On mora znati dimenzije predmeta. Sve u svemu je ipak. uvijek s ciljem da se projektantu . dimenzije ostalih prostorija. Zbog toga moramo nastojati da i od te mjere steknemo koliko je moguće točnu i živu predodžbu.UVOD ČOVJEK KAO MJERILO I CILJ Čovjek stvara predmete da bi mu služili. Samo je tako moguć dinamičan napredak u skladu s duhom vremena. automobilu itd. To čine investitori kad mjere prostorije u svom stanu kako bi stekli uporište za razumijevanje dimenzija na nacrtima. Tako su nekad bili ljudski udovi prirodna osnova svih mjernih jedinica. blagovaonici. često nesvjesno. Međutim. Dobije li arhitekt . namjesti i kakav joj je pristup. podijeli. Polazeći od svih ovih razmišljanja i spoznaja počeo sam godine 1926. najznačajnije je u smislu kako se to doživljava. pa ga svaki arhitekt mora iznova proučiti.. tramvaju. Međutim. a izvedene se građevine prikazuju samo ako su mogle poslužiti kao opći primjer. namještaja itd. Na kraju. Karakteristično je za naše doba da se na slikama (crtežima/fotografijama) u našim stručnim časopisima građevine i prostorije prečesto prikazuju bez ljudi. Tko uči graditi.stvaralac u ruke samo dijelove. osnovni podaci i iskustva. naprotiv. Projektant mora znati na koji će način n a m j e š t a j biti pravilno razmješten. bilo u stvarnosti ili na slici. tako da mu pri svakoj oznaci dimenzija veličina projektiranog namještaja. toliko je stopa široka ili za toliko glava viša. duga je toliko lakata. prostorije ili zgrade bude slikovito pred očima. ili barem stvaraju čvrste predodžbe kojih se arhitekt radeći na sličnoj zadaći najčešće teško može riješiti. najčešće znatno manje. Današnje su tehničke mogućnosti uključene u najvećoj mjeri. knjižnici itd. u kuhinji. Emotivna strana nije manje važna. Projektant mora znati u kojemu su međusobnom odnosu dijelovi tijela dobro razvijenog čovjeka i koliki je prostor čovjeku potreban u raznim položajima i pokretima. te da to neprekidno uvježbava. osvijetli. što je namjera ove knjige. Pri tome je najveća pozornost usmjerena na to da se izloži samo sažetak. Opisi su ograničeni na najnužnije i koliko je moguće dopunjeni ili zamijenjeni slikovitim crtežima. sažetom i suvislom obliku potrebne podloge. odjeće itd. 27 . kako bi iz toga mogao odrediti odgovarajuće dimenzije spremišta. slučajno odabranih mjerila. O tim građevinama samo na temelju slika često stječemo pogrešan dojam o veličini. i suviše lako navode na oponašanje. Izvedeni objekti. kako bi čovjek u s v o j e m u d o m u . Mnoga su načelna pitanja u ovoj knjizi prvi put istražena (razvijena) i međusobno odmjerena. treba projektantu pokazati iz čega su se. Kako se neka prostorija dimenzionira. Na kraju.

1 /i2 h = širina lica u visini donjega ruba nosa. Moesel — Q nije Zeisingove radove potvrdio detaljnim ispitivanjem > P vlastitom metodom. Od godine 1945. Kasnije su te veličine dalje dijeljene i dovođene u međusobni odnos. 3000. kanon Polikleta koji je dugo smatran normom. uveo u ovu problematiku veću jasnoću. Prije svega su Durerovi navodi postali opće dobro. Leonardo da Vinci. /4 h = duljina noge od gležnja do koljena i dužina od brade do pupka. Njegove su mjere: visiP na čovjeka 1.UVOD MJERA SVIH STVARI Odnosi čovječjih mjera određeni oslanjajući se na spoznaje A. Ova podjela se nastavlja sve do V40 h. širina noge (iznad gležnja) itd. Dakle.829 m. istražujući odnose čovječjih mjera na osnovi zlatnog reza i najtočnijim mjerenjima i uspoređivanjem. razmak bradavica na prsima. Vq h = duljina glave od tjemena do vrha brade. 28 . duljina šake do zglavka. Grka i Rimljana. 1 /io h = visina i širina lica (uključivo uši). lica i stopala. Nažalost njegovu djelu donedavna nije posvećena dužna pažnja. Michelangelo i ljudi srednjega vijeka. te prije svega poznato djelo A. zatim navodi koje su dali Alberti. s. U tim se radovima mjere ljudskoga tijela izračunavaju prema dužinama glave. Najstariji poznati kanon o odnosima čovječjih mjera pronađen je u jednoj grobnici u dolini piramida blizu Memphisa (oko g. sve dok značajni istraživač na tom polju E. tako da su općenito u životu postale mjerodavne. visina do pupka 1. Le Corbusier je za sve svoje projekte primjenjivao ovaj odnos mjera prema zlatnom rezu pod nazivom "Le Modulor"-» C . pr. Krista). Durera. On je polazeći od čovjekove visine odredio podjelu izraženu razlomcima kako slijedi: Vq h = duljina stopala. 43.130 m itd. Zeising. iz vremena Ptolomeja. Poznat nam je kanon iz doba faraona. U prošlom je stoljeću prije svih drugih A. najmanje su se otada. znanstvenici i umjetnici trudili otkriti odnose čovječjih mjera. Sve do našeg doba bili su stopa i lakat uobičajene mjerne jedinice. Zeisinga Q D 1 1 /2 h = čitav gornji dio tijela od rascjepa.

LJUDI MJERE LJUDSKOG TIJELA DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR prema normiranim mjerama i utrošku snage I 625 1 h300-i I 875 © ® ® ® ® 1 8 0 0 s 1 1 V > 8 '//1 < /1 * < 11 _ 1 r V ih/-—\1 °00 \ \ir\ 1 Jn \l 1 i ^V M LiJL ° Mjere na stolici za rad @ Mjere na stolici u stanu i blagovaonici Mjere na naslonjaču I 710 1 (17) Rad stojeći Sjedeći Čučeći 29 .

LJUDI POTREBAN PROSTOR IZMEĐU ZIDOVA za ljude u pokretu dodati ž 10 % DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR prema normiranim mjerama —» Q i utrošku snage Q POTREBAN PROSTOR S RUČNOM PRTLJAGOM POTREBAN PROSTOR S ŠTAPOM I KIŠOBRANOM 30 .

tlocrt.20 -i u 26 --1 \ / 60 75 O ' c* * -s SD TTT7- U —) .ŽELJEZNIČKE MJERE M = 1:100 ČOVJEK l VOZILA Stara i nova vozila kao primjer za minimum prostora za transport osoba ^ 1. 68 sjedišta.75 m.38 m. Ukupna duljina odjeljaka 12. visina stupa 28 .10 1 razred 2.62 Vagon putničkog vlaka. Duljina vagona za prtljagu 12.45 m po sjedištu. 28 sjedišta 2. 1. razred i- 1. razreda 31 . 0. vagon za prtljagu 18.32 cm.80 Presjek uz (?) tu I o ff^ 1. Tlocrt. ukupna duljina 20.54 H 1. 48 sjedišta.97 —i y — 2. blagovaonicom i prostorom za prtljagu.62 m. 2.f j ® Vagon brzog vlaka.42 m. razred uzdužni presjek uz © Donja etaža četveroosovinskog dvoetažnog vagona s gospodarskim odjeljkom.

0 10. Ako se zrak onečišćava otvorenim plamenom svjetiljaka.64 © Toplina(WE/sat) prema Rubeneru -> QP Maksimalni sadržaj vode u m 3 zraka u g 32 .23 4.043g/sat ugljičnog dioksida 0. Tempesadržaj ratura u vode u m 3 "Celzija zraka u g 50 49 48 47 46 45 44 43 42 41 40 39 38 37 36 35 34 33 32 31 30 29 28 27 26 25 24 23 22 21 20 19 18 17 16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 A 5 T i 4 Vlažnost prostorije Najugodniji je zrak u novne su pretpostavke za dobro osjećanje termička izo25 1 — # H prostoriji pri relativnoj lacija.0 Ono je važno za proces hlađenCO2.01 9.05 1.25 15.001 0.14 1.8% 43.62 27..13 2.55 4.05 59. Međutim. pri mirovanju.4-9. ostalo cm3 po litri Q P 3 Podnošljivo više sati % 0 Jodne pare Klorne pare Bromne pare Soina kiselina Sumporna kiselina Sumporovodik Amonijak Ugljični monoksid Ugljični disulfid Ugljični dioksid 0.7 % 1.03 m3/sat kisika 58 g/sat vodene pai . a u danu 2520 toplinskih jedinica. izaziva si o tjelesnoj težini.82 6.33 18.5 1. Za te je elemente presudan položaj stana u krajoliku. stvaranje truleži dioksida i 40 g/sat vodene pare Q .5 0.5 m .6 m 2 i za djecu 3. ugodna toplina.90 2.71 0. Uz visinu prostorija 2. U to spada zrak bogat kisikom. vrijednosti od 40 do 70%.89 4.7 % 75.5 0.0* 300 3 1 2 + 1 0 .98 1.02 m3/sat kisika 40g/sat_vodene pare 21° srednja temperatura "•'•:•:. Uz intenzivniju izmjenu zraka (spavanje uz otvoreni prozor.76 0.32 10. Čovjeka se može usporediti s peći koja se loži hranom i koji proizvodi oko 1.43 13.00 43.21 28.64 3. razmještaj prostorija u zgradi i način izgradnje -> s. i raste s opadanjem temperature u prostoriji i porastom tjelesne aktivnosti.8 % ( 4 ) Štetne koncentracije najvažnijih tvorničkih plinova prema Lehmannu mg po litri. i uz zatvorene prozore kod slobodno stokrvi). dovoljno grijanje i odgovarajuće provjetra20 — 6 0 % . prehrani.3% 30. 23% srednja relativna vlažnost zrakar*::::i&?.@ pojačan osjećaj hlad3 U prosjeku se po osobi računa na 0.92 3.0 .89 30. VVolperta) Stanovi trebaju ljude štititi od vremenskih nepogoda i pružiti im okruženje koje značajno pridonosi da se što ugodnije osjećaju. a time utječe i na radnu sposobnost.15 1.-^>7.1 0.83 1. Dojenče Dijete od 2.40 35. ugodna vlažnost zraka i odgovarajuća rasvjeta.015 rrvVsat kisika ' 32g/sat vodene pare .020 m /sat ugljičnog noće.24 22.82 12.22 16. a u spavaonicama na 10 m 3 po krevetu.52 50.71 41.25 17. Max. 271.59 12.93 21.015 m3/sat ugljičnog dioksid^ (J) Spavanje kod niže vlažnosti zraka osjetno više © Rad 15 000 mkg srednji satni radni učinak na ergostatu ( D Izlučivanje ugljičnog dioksida i vodene pare čovjeka (prema pokusima H. odrasla osoba težine 70 kg 0-0 proizvodi na sat 105.6 3.25 1.76 7.ČOVJEK I STAN 21° srednja temperatura "•'••:• 23% srednja relativna vlažnost zraka oko 0.2 0.46 1.68 20. pri sred. pri teškom radu Odrasli u starosti oko oko oko oko 15 40 96 118 1.98 5. tj.31 14.001 0.58 1. za dijete..49 2.:.5 toplinskih jedinica na sat po kilogramu vlastite težine.:.41 37. Pri temperaturama iznad 70-80° dolazi do raspadanja čiji ostaci nadražuju sluznice ustiju i ždrijela te izazivaju osjećaj suhoće zraka.1 2 m 3 .28 6.69 2.03 11. dovoditi kisik i odvoditi štetne sastojke.51 39. u zatvorenim prostorima (npr.48 19. Toplina prostorija Najugodnija za ljude je temperatura prostorija od 18 do 20°.82 8.63 78.9% 1.:.2 - u T 2 3 4 i 10 oko 140 oko 90 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 82.86 75.40 46.09 56.4° srednja temperatura ' 81% srednja relativna vlažnost zraka : oko 0.(3). Previsoka vlažPotrebna količina zraka nost pogoduje mikroo \ < Disanjem čovjek udiše kisik iz zraka i izdiše ugljični diokorganizmima.09 25. oko 0. lako količina od 1 do 3 %o C O 2 u zraku izaziva samo dubStvaranje vodene pare ljudskog organizma različito je lje disanje.8 m 2 stambene površine po osobi. i znojenje -> (5). To pri jednokratnoj izmjeni zraka u satu zahtijeva 32 ja čovječjeg organizma i raste s porastom temperature 3 3 m prostora za svaku odraslu osobu i 15 m za svako diprostorije.01 - Podnošljivo pola sata do sat % o 0. gledalište u kazalištu) -» stranica 119-122 mora se umjetno pojačati izmjena zraka.39 5. bez propuha a u laganom kretanju.14 62. zrak u stanu ne bi smio sadržavati više od 1 %o prema uvjetima -> 0 .48 33.2-4. jeće zgrade dolazi do izmjene zraka jedan i pol puta do I / I M 1 // dva puta u satu.05 0. Prema tome.36 65.5 m 1 to znači za odrasle 6. To je razlog zašto su željezne peći i parno grijanje zbog svoje visoke temperature na površini neprikladni za stambene zgrade.22 3.004 0.003 0.. a pri radu 15-18° ovisno 0 intenzitetu kretanja. pa u normalnim okolnostima zadovoljava za odrasle 16-24 m 3 prostora (ovisno 0 načinu građenja) i 8 .39 8.31 2.91 48. gljivicasid i vodenu paru. naročito ako ona prelazi 37°C (temperatura jete.0005 0.22 71. Količinski je to kod ljudi različito.3 0.004 0.. Proizvodnja topline ovisi o okolnostima 0 .64 24.95 0.25 53. a ovima plijesni. neprijatnim isparenjima u bolnicama ili tvornicama.05 0. radu Odr.60 5.37 3.05 0. a granične su vanje (bez pojave propuha).5 godina Odrasli u mirovanju Odr.05 0.5* 80 Neposredno opasno % 0 - 0.35 1. .86 0.5 2.64 31.1 - 0.28 7. dovoljno veliki prozori ispravno smješteni prema vlažnosti od 50 do namještaju.5% 20. Os- Pri grijanju prostorija treba nastojati da se na najprikladnijim dijelovima prostorije zrak blago zagrijava. djelatnosti i okolini 0 .70 1. što bi bilo dovoljno da zavrije 25 litara vode.64 10. izmjena zraka zračnim kanalima) može se potrebni prostor po osobi reducirati na 7.73 68.

Zrak i kretanje zraka. Kontrolirano provjetravanje je povoljno. Propuh u tom slučaju izaziva lokalno hlađenje tijela. Kretanje zraka osjeća se kao propuh. Ono se širi u svim smjerovima.> (^3) Polje ugodnosti (4) Polje ugodnosti Neugodno Ugodno Neugodno 12 14 16 18 2 0 22 24 26 28 Temperatura zraka u prostoriji tL> in °C . brža je i cirkulacija zraka. 5°C. Promjena temperature zraka može se do neke mjere kompenzirati promjenom temperature površina (pad temperature zraka . tropska kišna šuma ^ekoliko vrijednosti relativne vlažnosti zraka za usporedbu 33 . Izmjena topline između tijela i okoline Unutarnji protok topline: prijelaz topline iz dubine tijela prema koži. Niska temperatura zračenjem.» Polje ugodnosti f Sadržaj vode u zraku g/kg Odo 5 5 do 8 8 do 10 10 do 20 20 do 25 preko 25 41 preko 41 Prikladnost za disanje vrlo dobro dobro zadovoljavajuće sve lošije već opasno nepodesno Polje ugodnosti Osjet pri disanju lagano svježe normalno još podnošljivo teško. Kritične su površine prije svega prozori. Zrak se grije u dodiru s toplim tijelom (npr. Temperatura zraka i okolnih površina. Toplinska je vodljivost primjerice bakra visoka. Ugodna klima veljača/ožujak. Izmjena zraka u stambenim prostorijama: 0. Dijagrami! Pri suviše velikoj razlici tih temperatura nastaje prejako (preintenzivno) kretanje zraka. Veliko vođenje topline u pod preko nogu treba izbjegavati (temperatura poda iznad 17°C). razlika tlaka vodene pare između kože i okoline). Temperatura koju čovjek osjeća približno je srednja vrijednost temperature zraka i temperature okolnih površina.l 14 16 18 2 0 22 24 26 28 Temper. Termička se ugodnost uspostavlja kad se tjelesno reguliranje topline nalazi u ravnoteži. te "osunčanje unutarnjeg prostora". Temperatura površine stropa ovisi o visini prostorije. zraka u prostoriji 8 L . a slučajno ili stalno provjetravanje nije. kad tijelo termičku regulaciju postiže uz minimalni utrošak energije. Ugodnost se uspostavlja kad odvođenje topline tijela odgovara stvarnom gubitku topline u odnosu prema okolini. hlađenje: znojenje. temperaturom zračenja.% ne smije se prekoračiti. vode u radijatoru). Količina C 0 2 od 0.1 vol. konvekcija (brzina zraka. postoji i klima u prostoriji.8 puta obujma prostorije na sat po osobi. blistavo sunce na zasnježenom polju. Pri manjoj vlažnosti (ispod 30%) čestice prašine počinju lebdjeti.04)] (9) Vrijednosti za vlažnost zraka pri disanju // . Temperatura i relativna vlažnost zraka. a i najzdravija (kaljeva peć). a nije obilježje poda. visoka temperatura zračenjem. temperatura zraka + 30°C prašni velegrad. Potrebna količina svježeg zraka za jednu osobu iznosi oko 32. prodire kroz zrak ali ga ne zagrije. razlika temperature između odjevenih i neodjevenih površina tijela). disanje (površina tijela. podrhtavanje mišića. Optimalna usklađenost tih čimbenika stvara ugodnu klimu u prostoriji i pridonosi čovjekovu zdravlju i njegovoj radnoj sposobnosti. čovjek osjeća toplinu/hladnoću samo preko podne obloge i njene debljine sloja. sparno vlažno vruće nepodnošljivo Sadržaj vode u zraku pri izdisaju kod 37 °C (100 %) Kondenzacija vode u plućnim mjehurićima Prema formuli koju preporučuje Comite International des Poids et Mesures projzlaziza gustoću vlažnog zraka numerička jednadžba p = [3. diže se. ovisno o prokrvljenosti tijela. Preporuke za oblikovanje klime u prostoriji. duboko modro nebo. Svježi zrak i izmjena zraka. Zračenje ispod granice vidljivosti naziva se infracrvenim/toplinskim. oblačno nebo.4853+0. hladi se na stropu i onda spušta.4 . Bosonog. visina 2000 m. isparavanje. tj. § 20 18 16 14 orema \ Roedleru s „ prema Franku \ / / / \ V \ • \ • • 14 16 18 20 < c \ & \ 12 22 24 26°C 28 12 14 Temperatura prostorije 9 L 16 18 2 0 22 24 26 28 Temperatura prostorije S L u °C .0 m 3 /sat. Tok topline usmjeren je od tople prema hladnoj površini. Neugodna klima . visoka vlažnost i sparina. suh zrak bez prašine. s izmjerivim vrijednostima za tlak zraka. isijavanje topline (razlika temperature između površine tijela i okoline). Iz psiholoških je razloga ta apsorpcija topline za čovjeka najugodnija. zraka u prostoriji S L u °C . količina zraka u prostoriji. lijep zimski dan. Temperatura okolnih površina ne smije odstupati za više od 2 do 3°C od temperature zraka. Vanjski protok topline: provođenje topline preko nogu.porast temperature površina). Ova se jednadžba može napisati i u obliku p = (ptr+<pA) [1+0. Što je brži protok u grijaćem mediju (npr.KLIMA U PROSTORIJI Objašnjenja u svezi s klimom u prostoriji -> QQ Kako postoji vanjska klima. zraka 50% 100% 40% 50% 70% 100% Temperatura 0°C 4°C 18°C 21 °C 20 °C 30 °C Opis | " 1 p r i m a r n i i d o m i n a n t n i utjecaji © r a [ ^ J d o d a t n i faktori [ " " " " ! s e k u n d a r n i i n a s l u ć e n i faktori (2) Utjecaj topline zidova 30 °C 28 26 N V \ 1 24 Q. sredina ljeta (tropski krajevi). Zrak cirkulira i prenosi prašinu i lebdeće djeliće. povećanje brzine krvotoka. konvekcija: prijenos topline. Isijavanje je proporcionalno 4. Ta se tijela (i ljudsko tijelo) prilikom apsorpcije zagrijavaju (toplina zračenjem).2S^/kg Relativna vlažn. proširenje krvnih žila. S temperaturom mijenja se i valna duljina zračenja. Ugodna je relativna vlažnost zraka 40 do 50%. klima za liječenje pluća (Davos) lijepa kasna jesen vrlo dobra klima u prostoriji dobra klima u prostoriji suviše vlažna klima u prost. Ljeti je ugodno 20-24°C zimi oko 21 °C (plus/minus 1°C). Pojmovi u svezi s izmjenom topline Provođenje topline: prijenos topline izravnim kontaktom. a obuven to osjeća. njegovu temperaturu i brzinu. zraka niska (porozni izolacijski materijali!).0144(Xc O 2-0^] "r IO"3 ¿ j (1-0. Tople i hladne noge subjektivan su osjet. prema tome u stambenim i spavaćim prostorijama treba osigurati 2-3 izmjene zraka u satu. Termoregulacijski postupci tijela Zagrijavanje: prokrvljivanje kože.041 (Xco^0. Isijavanje topline: površina toplog tijela emitira zračenje koje je ovisno o njenoj temperaturi.> 28 Neu. £ 22 I o 2? 3 S Q. preko podne obloge i temperature uz pod. grijalicom). Apsolutni sadržaj vode 2 g/kg 5 g/kg 5 g/kg 8 g/kg 10 g/kg . primjerice uz dvostruko veću temperaturu je 16 puta veće.378 Xe). Ona je to kraća što je viša temperatura. tj. potenciji apsolutne temperature površine. a kruta ga tijela apsorbiraju ili reflektiraju.> (Jf) 41) 38 Polje ugodnosti y 36 t o « a o 34 32 30 28 26 24 22 hladno 70 12 \ Još ug Ddno Neu god no top 0 \ \ j Z £ 5 a b \ \ 1 odno \ * 12 14 16 18 20 22 24 26°C Temper. Iznad 500°C toplina postaje vidljiva svjetlost.0. Količina C 0 2 u zraku mora se nadomjestiti kisikom.

duljina 5 m.» © Zagrijavanje ubrzava kretanje do prelaska u tekuće stanje -> ( | ) . jer moderne građevine mogu utjecati na iglu. Tipičan je primjer voda: ispod 0° = a = led. Povoljna je.zrak.> ® Glavni štetni utjecaji takvih patogenih zona jesu devitalizacija.Vodič prema sjeveru © Magnetno polje Zemlje H t t t H M Silnice električnih polja vodenog toka. koje pri koncentraciji stvaraju geopatogene zone Modelsko ispitivanje R. dakle na razmacima od 28 odnosno 35 m i 15 odnosno 42 m .zapad oko 2 m Te su trake. Prema Palmu.-r -1-h / * s • •h } Hr f •j S 't-i.križaju se štetno mreže i vodena ®Zona bezmreže 1. -> QJ globalna je rešetka od približno 2. : : ~ v " ^ — l K n n r nori7emne vode Uspor podzemne vode Površina terena ---. Kod drugih tvari vrijede druge granične temperature za tu pretvorbu. U svakom slučaju za pažljivo istraživanje svih tih utjecaja treba imati veliko iskustvo i utrošiti dosta vremena (višekratni obilazak zbog kontrole).30 m čime djelovanje pojačava 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1112 13 14 15 16 I i 1 1 1 1 1 1 -i•- T V _ L i 14 Î h -H S/ 4. prije svega od sjecišta traka .» © U punom smislu postaju sjecišta traka globalne rešetke patogena kad se poklope s geološkim smetnjama kao što su vodeni tokovi.50 m. I u ovom slučaju su najizraženija sjecišta tih traka. uređaja za neutralizaciju smetnji nije svestrano prihvaćeno. Endrosa pokazuje kako se kvantne silnice na površinama otklanjaju od vertikale i proširuju mjerene veličine takvih smetnji iznad jedne vodene žile . b) tekuće i c) plinovito. desni je presiječen rubnom zonom.» © . građevina. vjerojatno uzrokovanih Suncem. posebno utjecaj 2. fiziološki štetne. Prema istom izvoru postoje u Europi odstupanja od navedenih smjerova do 15° Tvrdi se da su Amerikanci takve trake detektirali iz zraka. krvotoku.3).50 m-> (?) © " " T ^ . šrafirane zone rubne mreže izgleda nemaju štetnog utjecaja kako je riječ 0 terestričkom zračenju koje dolazi iz nutrine zemlje i koje se zbog kristala u Zemljinoj kori oblikuje u svojevrsnu rešetkastu mrežu. Osim toga se smatra da postoji i dijagonalna globalna rešetka smjerova sjeveroistok . U metalima primjerice oni se lagano kreću oko neke točke ravnoteže .jug i 5 do 6 m u smjeru istok .VVoIdbrunn Waldkatzenbach) kako bi ispitali utjecaj okoliša na čovjeka. Vlf -u 7 4S r 4 1 --1 T * \ -L / L\ }-r S •f ItT J_H >1-I-i 1 -r > ->-> * / s i \ -J1. U većini slučajeva nakon kratkog vremena pomaže premještanje kreveta u zone bez smetnji . između traka globalne r e š e t k e © Prema Hartmannu najučinkovitije je odmaknuti krevete iz područja smetnji.80 x 2. Međutim. od magnetskog sjevernog prema južnom polu."-. 0 M 5 10 15 20 Reakcije rašlji Fizičari poznaju tri agregatna stanja tvari: a) čvrsto. Čini se da je najvažnija sposobnost prepoznati i razlikovati pojedina utjecajna polja ili zone. normalno = b = voda i iznad 100° = c = para.» © ./ \ / t• i1 \ L ->- + -- \ t •h sedma traka tog drugog reda. tj. Pri daljnjem zagrijavanju se atomi rastavljaju jedan od drugoga do prelaska u plinovito stanje — (. S : i •£/-t-•fj . želucu i izmjeni tvari. dakle na razmacima od 250 odnosno 300 smatra se još pojačanom zonom smetnji trećega reda.80 x 2. . Zornu sliku tog fenomena daju lomovi zračenja podzemnog vodotoka -> ( | ) i iz- — -- 1 (- - k + *l 1 % i © Granit Zrak Granit Zrak Desni krevet uz zid doveo je do zdravstvenih tegoba. s razmakom traka od 4 do 5 m u smjeru sjever . čini se bez patogenih utjecaja .r H.50 — tla. S druge strane. u trakama širine oko 20 cm. Svaka sedma traka je kao tzv. Svaka — — — — — Lijevi krevet je naročito ugrožen jer smetnji između traka se globalne globalne ©žila. slabljenje životne energije. prema iskustvu.> © . Geološki utjecaji Prema navedenim autorima.jugoistok . što je Endros CD dokazao na modelu . disanju. kao što se zrake lome u odnosu na vertikalu na granici tlo .5 m linija polovičnih razmaka. pri čemu prednjače vodene žile . Već odstupanja od 1 do 2° dovode do osjetne pogreške lociranja jer su rubne zone naročito patogene.Sje er GRAĐEVNA BIOLOGIJA ->QP Već se desetak godina trude prije svih liječnici poput dr Palma i dr Hartmanna (voditelj istraživačke grupe za geobiologiju Eberbach .zapad.• T \ -» . > 1 • • TlIlUtiillilllllllil Hill I I I v ' f j f j r ? \ P*—' v 7 . ali sa samo jednom četvrtinom djelovanja. širina 4 m. No njihova pravilnost može. Pohvale dobivaju okrugle kuće i šesterokutni tlocrti (pčelinje saće). smetnje na srcu. na visini od više tisuća metara.00 © Globalna mreža magnetno uređena s naročito patogenim točkama križanja Lijevi krevet stoji u točki križanja. Uzrok tome su atomi ili molekule od kojih je tvar sastavljena. jer se zone smetnji otkrivaju rašljama ili radiouređajima. premještanjem u lijevi položaj ozdravljenje nakon kratkog vremena bez lijekova © Globalna mreža prema Palmu s razmacima od oko 4 x 5 m s točkastim linijama polovice razmaka 2 x 2. Tome se u pravokutnim prostorijama pridružuju korespondentne prostorne rešetkaste mreže. zona ili površina od 1. postoje izvještaji o tomu da lociranje globalnih traka ovisi o pouzdanosti magnetne igle. tj.- rt- f * "I H.jugozapad i sjeverozapad . Djelovanje tzv. prostorija. a naročito njihova sjecišta pri duljem ili opetovanom boravku na tim sjecištima (kreveti). •H \/ T / L. dolazi do daljnjih lomova na masivnim stropnim pločama višekatnih zgrada. na površini zemlje.» © .0 x 2. također u periodama sedmice. prema Hartmannu dovesti do zaključka 1 2. dakle.» © . gradiva i instalacija. sve do teških kroničnih bolesti kao što je rak.30 m bez smetnji. a okomito na njih u smjeru istok . neki su se pokazali izvorima smetnji. bubrezima. globalna rešetka -> © od stacionarnih valova. U srednjoj Europi osovinski razmak traka iznosi oko 2.J*' Tok podzemne vode Mjerene razlike električnog potencijala i reakcije rašlji iznad toka podzemne vode 34 . Rešetka je magnetski orijentirana. rasjedi ili diskontinuiteti. oko čitave se Zemljine kugle proteže tzv. Stvarna rešetka je prema tome globalna oko cijele Zemlje. drugi red mnogostruko jača u djelovanju.» © Mreža globalne biologije Istok Pri tome se javlja efekt zbrajanja. Navodno nema smetnji u prostorijama koje su građene prema načelu zlatnoga reza: visina 3 m. oni nisu mrtvi nego u neprekidnom kretanju. pomoću posebno osjetljivih filmova.

H — j / / / / / f -44-4^-44 jl « 4 * ralna vuna.. Dugogodišnji pokusi prema Schröder .„/. ali je ipak konačno novi Steinerov Goethea- / / / / i. mine- Asfaltna hasura 2 . Postoji skepsa prema staklu u boji. fmsMss/s / / im^^fm^mm / ¿ / ' / / MS/A*/. ali se od njega ne bi trebali izvoditi čitavi zidovi. drveno ulje ili katran. Steiner. Djelomično se tolerira bakar.' / t*:|/ / S U zrake iz tla i materijala / / / / / / \ i:J / / /si/zra'ke iz tla / / / // ' / / ' '' / 1 / 'Prirodno tlo < © Betonske stropne ploče propuštaju zrake iz tla bez promjene (odnosno otklanjaju ih S. Zbog toga se pravo drvo preporučuje i za unutarnje obloge. kad mjesec opada i ostavlja se godinu dana močiti u jami s glinom prije nego se otpremi u pilanu (prilično skupo). Drvo se kao kondenzirana svjetlost i toplina smatra najvitalnijim gradivom. pokazao je apsorpciju zračenja./. sva biljna vlakna kao na primjer morska trava. vuna od šljake.GRAĐEVNA BIOLOGIJA -»QP S druge strane. O tome vidjeti istraživanja industrije betona QP. / . tako // // / / / r / / / / ' / / / / / / SU / zrake ^ tla / / M / / / / | / / / / / / ' / / / Prirodno tlo s_ / / / / f / 1 / f / 1 ' / / $ r\ H 1/ jivo proučiti sastojke i postupke proizvodnje kako bi se izbjeglo štetno zračenje. ^ 200"C. pečen na što nižoj temperaturi. mljeveno ili u obliku ploča (mogu biti i bitumenizirane)./.v. pa je uobičajeno ličiti staje vapnenim mlijekom.2. a dobiva se gašenjem pečenog vapna u vapnari.. utemeljitelj antropozofskog društva. i / ' / i 11 i i / I .Specku -> Qp pokazuju da zračenmolekula vodene pare molekula zraka ja organskog podrijetla apsorbiraju ili lome zračenja mineralnog podrijetla. ' / / / / W / / ' / a / / // Asfaltna hasura na 'masivnom stropu /otklanja prema jugu nagnute zrake iz tla. također i plutene ploče s preklopom (mogu biti i bitumenizirane). koža svila itd. suprotno tomu. ima izvrsnu konstantu vlaženja kao i životinjski tekstil. ©tople unutrašnjostipare kreću sezakočene vanjskim zidom. Aluminij ima velike izglede. pri apsolutnoj ništici (°K = 273.• • . pa i olovo. staklena vuna.•. Ne preporučuju se sintetični materijali. Staklo. Amiiranobetonski s t r o p ' / / / . Zato zbog izjednačenja (tlakova) ulazi zrak... Kao posebni zagovornik građenja drvom navodi se dr. i ' ' / i. P a l m Q P odbija primjenu metala za vanjske zidove i općenito za oblikovanje velikih površina. Za ziđe izloženo vlazi treba upotrijebiti hidraulično vapno. u svezi s prvim Goetheanumom u Dornachu. Zaštitna sredstva za drvo trebala bi se dobivati destilacijom samog drva. Za razne namaze preporučuje se pažl- •'/////' / '. prikladan za život i bez štetnih nuspojava. tj.. / / / S U zrake iz tla . Prikladne su i ploče od pluta debljine ž 2 5 . Azbest treba upotrebljavati vrlo oprezno./ / / / // // // // // i // . plinobeton. ako su spojene ili nastavljene na prijeklop (8). ali i ekspandirana glina i dijatomejska zemlja.•. Normalno staklo kao prozorsko ili kristalno smatra se neutralnim. kao drveni ocat. ©da koncentrirano prodiru u susjednu prostoriju i zbog toga im se pojača štetni utjecaj * fMljeveno pluto / / ?4/ / / .••. odnosno promjene smjera prethodno prodrlog zračenja prostoriju prodrlo koncentrirano zračenje © . željezo se ne prihvaća (navodno grijaća tijela uzrokuju smetnje u polumjeru od 4 m). zaslužuje pohvalu. navorana alufolija itd. Drvo intenzivno reagira na mirise: održava dobre i razara loše. u smanjenom broju prema hladnijem vanjskom zraku. Tako svaki materijal ima svoj vlastiti atomski svijet koji se okolini manje ili više osjetno prikazuje (4).80% ultraljubičaste svjetlosti. Gornji primjeri s metalima nisu međutim tipični za druge materijale. Asfaltni sloj na masivnoj stropnoj ploči doveo je do loma. i M W num posebno masivna građevina od armiranog betona./. hasure od kokosovih vlakana. Bronca (5 7 5 % bakra). pa uslijed toga dolazi do difuzije prema hladnijem mediju (s nižim tlakom). kao i višeslojno staklo. čak i kao bakreni krov za stambene zgrade (ne i za crkve). Primjerice kad je riječ o staklu. a naročito armirani beton.. Općenito treba izbjegavati širu upotrebu metala. Molekule zraka kreću se izvana prema unutra.. jednako svladavajući ( T ) Atomi metala u čvrstom stanju (?) Atomi metala u tekućem stanju difuzijski otpor dijela građevine -> ( D . Masa molekula pare opet ovisi o toplini. Armiranobetonska strop na ploča / / / / / / /' / / / / / /' / / . Poznato je da je vapno baktericidno.. Beton. < / 1 1 ' 1 1 / 1 ' Prirodno tlo ^ w / w / A . Treba postupati u skladu sa starim pravilima: drvo se siječe samo zimi. kao i u zrakopraznom prostoru. if « f } « f « f « . gdje zrenjem nastaje masno vapno. Pješčenjak se kao prirodni vapnenački pješčenjak tolerira. debljine 25-30 mm apsorbira štetno zračenje 35 . Smatra se da je 10% "kulturni" materijal. fgj Mljeveno pluto. odbija se izričito Dopušta se ipak u području temeljenja i podruma. Prednost se daje višeslojnom staklu koje je u staklani stopljeno u odnosu na ono spojeno okvirom od metala ili sintetike. Metal.3 0 mm. / 1 1 i / / / / / / ' ^Armiranobetonski strop — Sintetika (plastika) ne odbija se u cjelosti. toplina ne mijenja razmještaj atoma koji i tako nisu poredani. Za zidanje se preporučuje masno vapno (zračno vapno) bez sastojaka sumpora. Kositar se cijeni.15°C)prestaje svako gibanje atoma ili molekula./. Preporučuje se kvarcno odnosno biostaklo koje propušta 70 . o o « omom•o«o*o o i o » o mmomomo omomom•o«o#o o *o*o* • o « o * o unutra toplo vanjski oioooo O O I O I O vani hladno o o oo•o o • OOo• o ( 3 ) Atomi metala u plinovitom stanju Molekule vodene iz prostorije./ / / // . o O o O o o o o o o o o o ¿o«o«o o «o«o* •o*o«o o» o • o #• o * o * o ohmomo O t O O O I oootoo oomooo oooiot OIOOOO • oo o o • o o i o i o O O O i O l Pokus s mljevenim plutom.i. pjenobeton. Gips je cijenjen kao prirodni gips. pa ona pečena na približno 950°C za zidove ili krovni pokrov najprikladnija je za organizam.•. Uslijed toga je u susjednu (?). 34 @) Atomska rešetka vapnenca Za izolacijski materijal preporučuju se prirodni materijali kao pluto. ako treba i kao ploče od piljevine vezane prirodnim vezivima. Glina se smatra zdravim materijalom.5 m m 1 7 / / 4 .

Prema američkim mjerenjima. U kubičnom centimetru zraka može biti nekoliko stotina do nekoliko tisuća iona. tj. u godišnjem je prosjeku dnevna količina iona između 300 . čak ni armirani beton nije bio zapreka za magnetno polje. ali i na biljke. Hladnjaci. kanalizacija i plinske instalacije zrače u svoju okolinu i utječu u manjoj ili većoj mjeri na ljude i životinje. Takvi aeroioni nastaju u slobodnoj atmosferi. ovisno o geografskom položaju i lokalnim okolnostima. zamrzivači i instalacije centralnog grijanja koje moraju biti stalno u pogonu zahtijevaju u tom slučaju odvojeno napajanje. a njihova količina varira od 100 do 10 000 iona po kubičnom centimetru zraka. vjerojatno najučinkovitije. Oni djeluju u obliku stropnih elektroda. Od 3 SU nastaje sklonost prehladama.Specka). Endrosu) Utjecaj iona . reumu.6 Trafostanica i mnogobrojni dalekovodi 9-10 Bračni kreveti 11 krevet većeg dječaka 12 krevet manjeg djeteta 13 krevet manjeg djeteta prije oboljenja 14 os sjever . Nadalje.Otvoreni kabel GRAĐEVNA BIOLOGIJA ->QP Treba razlikovati cement od zgure i kemijski proizvedeni gips s ekstremno visokim vrijednostima zračenja od prirodnog cementa i gipsa. Istraživanja posljednjih 50 godina potvrđuju povoljno djelovanje negativnih iona na previsok krvni tlak. instalacije treba koncentrirati u sredini zgrade. a isto tako i električne željeznice i vodovi jake struje u blizini stambenih zgrada. krvotok.600 iona/cm 3 gotovo konstantna. tako da stanovnik često dolazi pod utjecaj više izvora -»(3). djelovanje prema tjelesnoj konstituciji. Ukopani kabeli. Kombinacija generatora i elektroda proizvodi istosmjerno strujno polje negativne ionizacije do 2000 V i djeluje u krugu od približno 2 . Dr Hartmann je odmah izliječio narušeno opće zdravstveno stanje kad je pacijent prije spavanja izvukao utikač i tako električni kabel pri uzglavlju isključio iz strujnog kruga ten na suprotni zid (2) (D U drugom pak slučaju nestale su slične tegobe kada je kabel. P 36 . oboljenjima mjehura itd. spavaonice ili sjedeće garniture u stanovima. © Električni aparati i motori uzrokovali su smetnje u kući. čovjek sporije stari. podove i stropove. Od 6 SU vrlo jake smetnje. jača je redukcija kozmičkog zračenja. dakle i kad nema Kabel od utičnice do svjetiljke na trasi oko uzglavlja uzrokovao je smetnje. orijentacija plusa prema minusu. Lotzu Q . ovisno o području i klimatskim okolnostima. astmu. uz kuhinje i kupaonice. koji je bio pod uzglavljem bračnih kreveta.3 m. odnosno primanje i otpuštanje naboja rezultira redom. a može se mjeriti još 1000 m pod vodom.jug kroz zonu smetnji Zona smetnji oko trafostanice sa škodljivim utjecajem na osobe u krevetima 9-12 (prema K. polovi istog predznaka (koji se odbijaju) uzrokuju nered. prema rodnom mjestu "Suhr" Schroder . Zajedničko uzemljenje više susjednih zgrada također može izazvati patogeno zračenje. transformatorske stanice izazivaju smetnje u široj okolici (Schroder i Speck izmjerili su na jednoj takvoj stanici od 10 do 20 kV zračenja na 30 do 50 m prema sjeveru i 120 do 150 m prema jugu). 276 (Š) To posebno vrijedi za instalacije izmjenične struje pod naponom. reumatskim bolestima. a to se još pojačava kad struja poteče. E. bojleri. Električni uređaji kao grijalice. Već su istraživanja koje je Čiševski proveo dvadesetih godina pokazala povoljan utjecaj negativnih iona na životinje i ljude. tj. tj. plinovod i vodovod uzrokuju snažna polja smetnji. Visinsko zračenje. Polarizacija. Biološki djeluju srednji i mali ioni. Sada već postoje automatski prekidači za razdoblje kad nema potrošnje struje. samo negativno nabijeni kisik iz zraka je biološki vrijedan. Zbog toga bi prostorije namijenjene trajnom boravku ljudi i životinja trebale biti što je moguće dalje od tih uređaja. klimatske rasvjete i stolnih odnosno podnih uređaja. 1 .9 SU nisu dovela do smetnji. Takva istosmjerna polja (polja istosmjerne struje) dovode do poželjnih okolnosti rasporeda iona u prostoriji. Zračenja do 2. Tome se pribrajaju lutajuće struje koje prate oštećene ili dotrajale stare vodove. i naročito mikrovalne pećnice s defektnim uzemljenjem ispod ili blizu spavaonice. a u slučaju mjerljivih oborina količina je negativnih iona za približno 100/ cm 3 veća . Smetnje su ustanovljene do 2 m uokolo. Kod postojećih instalacija pomaže samo premještanje ili radikalno isključenje na strujomjeru. od masivnih stropova još i pojačane. ali samo pod slabom strujom jer nedostaju slobodni prijenosnici naboja. prodire do 300 m u tlo. Tolerira se lagani beton s dodatkom ekspandirane gline. Njegova "Teorija promjene organskog naboja" pokazuje stalno opadanje eletričnog potencijala čovjeka tijekom starenja. Novija su mjerenja pokazala jednake impulsne aktivnosti u prostorijama kao i vani. Depolarizacija. prolaze u nekoliko metara širokim trakama kroz zidove.> ( 4 ) Između najčešće negativno nabijenoga tla i pozitivno nabijenoga zraka nastaje snažno električno polje s velikim utjecajem na organe. stvaraju poželjnu ravnotežu. otkrivene su čak i u uskim planinskim dolinama. Čovjek je na otvorenom izložen naponu od približno 180 V. (SU = mjerna jedinica. srednji i veliki ioni. što je više negativnih aeroiona u zraku. Približno 65% ljudskog tijela sastoji se od kisika. (4) ^ ^ Srednja godišnja koncentracija umjereno pokretnih pozitivnih i negativnih atmosferskih iona u danima s mjerljivim oborinama u centru Filadelfije. stalno trošeći struju. premješPosebno su nezgodni slobodni kabeli jer izazivaju sindrom izmjeničnog polja od 50 Hz. Čovjeka u 24 sata probija 100 milijuna takvih zraka. perilice. najčešće emitiraju patogeno zračenje koje prolazi kroz zidove i stropove. ovisno o dobu dana (prema R. Kod novih instalacija mogu se zračenja spriječiti odgovarajućom izolacijom vodiča. Prema tome. Velika je ponuda uređaja koji u radnim prostorijama umjetno stvaraju za organizam povoljne negativne ione. Dakle. npr. Postoje mali. U zatvorenim i prašnim prostorijama prevladavaju pozitivni ioni. Izvlačenjem utikača nestao je napon struje pa je došlo do ozdravljenja (prema Hartmannu) © Kabel iza uzglavlja uzrokovao je smetnje kao kod 1 Premještanjem kabela na suprotnu stranu prostorije smetnje su nestale (prema Hartmannu) protoka struje jer se stvaraju električna polja s patogenim djelovanjem. Svi cjevovodi s vodom (hladnom ili toplom). Općenito vrijedi: što je gušće gradivo. Izmjenu tvari uglavnom uzrokuju ioni. po mogućnosti sve zajedno u instalacijski zid s.

jer bijelo dispergira svjetlost. a horizontalne širinu—»d. jer nisu uklopljeni u zakonitosti perspektive. a prema gore zakrivljene stube. zbog kojeg sve izgleda više nego pri sigurnom stavu i pogledu prema gore. Svijetla boja uz tamnu čini da tamna izgleda još tamnija. . 150 Mi/ Prostorije istih dimenzija mogu djelovati sasvim različito uslijed rasporeda prozora. moraju bijele biti odgovarajuće manje. vrata. o a \ D O / <0 L . Boja i uzorak tkanina odjeće osobe. (J) Crne površine i tijela izgledaju manje od bijelih iste veličine. kao različito duge. iako su jednake duljine. crno odjeveni ljudi izgledaju vitkiji. » Krugovi A u objema skupinama izgledaju oku različito veliki. 37 .> @ . Vertipunašnim — » kalne pruge povećavaju visinu — c. namještaja -> djeluje kao "crijevo". Crno čini vitkim — a jer crno » @apsorbira svjetlost. usprkos jednake veličine zgrade i visine etaža (razmještaj prozorskih prečki može tome značajno pridonijeti).I ' 12 'H12 16 Već zbog položaja očišta izgleda građevina viđena odozgo višom nego odozdo.OKO crni krug iz izvjesne udaljenosti izgleda za oko 1/3 manji od bijeloga U f ! > — C f1 V'. Jednake prostorije i dijelovi prostorija uslijed različitog smjera crta djeluju ne samo raz ličito velike nego i sasvim različito u izražaju. K tome dolazi i osjećaj nesigurnosti pri pogledu prema dolje. -> v§) je u dojmu kraće zbog poprečno smještenog kreveta odnosno radnog stola pod prozorom. iako im je promjer jednak (relativna veličina). horizontalno ili mješovito) . (3) Stvarno paralelne vertikale ove "Zolnerrove figure" zbog kosih crtica djeluju koso. Bijelo činimijenjaju dojam b. © Dužine a i b djeluju zbog beznačajnih dodataka.o o — n n • • OD • • • • • • • • • • • • • • • • OD • • •O OO OO Brojčani podaci u modularnim 12 </ jedinicama (il)—(14) Bez obzira na arhitektonsku rasčlanjenost (vertikalno. karirani uzorak po» većava širinu i visinu — e. mijenja se odnos mjerila uslijed odnosa prozorskih otvora prema preostalom di— ' jelu površine zida. Poprečni položaj prozora kod -» \D uz odgovarajući namještaj čini izgled prostorije širim nego duljim Gore prema natrag nagnuti zidovi djeluju vertikalno. ^ I Ako se želi utisak jednake veličine crnih i bijelih površina. To vrijedi i za sve elemente građevine. vijenci i pojasnice horizontalno (horizontalno zakrivljene). Dinamičko djelovanje (9) Statičko djelovanje ^0) Dimenzije u vertikali izgledaju oku različito od jednakih dimenzija u horizontali. o o© o o o C 0 3 (¿) ft cgo Dva jednaka lika osobe u perspektivnom crtežu izgledaju različito veliki. bijelo odjeveni deblji nego što zaista jesu. a dužine A-F i F-D zbog uključivanja u različite površine.

02 m. Imajući na u m u te činjenice ne smije se prijeći u suprotnu krajnost (barok) i primjerice pojačati djelovanje perspektive koso postavljenim prozorima i vijencima (crkva Sv. sjedala gledatelja od izvođača itd.> s . 38 .OKO KAO MJERILO ZA IZGLED PREDMETA D O Djelovanje oka dijeli se na gledanje i promatranje.204 m. Vertikalni rubovi izgledaju s gornje strane nagnuti prema gledatelju. Takve zapreke u j e d n a k i m ili ponovljenim razmacima oko osjeća kao takt ili ritam. 37 (§).(9)) konstruirani prema njegovu Cjelina objekta i okolice djelu). visina slova "h" je uobičajeno peterostruka debljina. (Znanstvenici fiziolozi rade na nauku o šestom čulu. pojedini elementi mogu neznatnim preoblikovanjem oku ponuditi veće površine (b i c) Pri određivanju širine ulica koje omogućuju opći pregled i razgledavanje detalja treba se pridržavati gore navedenih naznaka Iz ovoga proizlaze i j e d n a k e ili veće udaljenosti knjiga od čitatelja (različita u skladu s veličinom slova). Grci su se točno držali tih pravila i dimenzionirali najsitnije detalje ispod konzolnog prepušta stropa tako da pri udaljenosti od 27°—»(7) ispunjavaju "polje čitanja" od 0°1' (7) (kako je Maertens —>• QP dokazao.4 3 ili u uravnoteženim predmetima). uz to i .» ( T ) . što izaziva osjećaj sličan onome što ga uho prima od glazbe ("Arhitektura . Potrebna veličina detalja koji treba razaznati ovisi o njegovoj udaljenosti. time je određena ograničena udaljenost na kojoj se određeni detalji mogu raspoznati. Vidno polje nepokretnog oka obuhvaća vrh stošca od 1 što daje približno površinu nokta na palcu ispružene ruke potu koju osjećamo u simetričnim. čini se prostorija slobodnom i uzvišenom. ali ako j e prostorija vrlo duga.» Neufert. pa ga oko prepoznaje samo "pipanjem" uvis. uz ovo crteži —»(3) . uz pretpostavku da su razmaci zidova i cjelokupne proporcije s time usklađeni. razlikuje se stacionarna slika i "opipna" slika.( 9 ) . čiju gornju granicu (strop) opažamo kao stacionarnu sliku.000291 = 0. Izvan ovog okvira oko svoje dojmove prima kroz "opipnu" sliku. a visina se uvijek čini većom. harmoničnim predmetima i odnosima . 37 @ i (§).> s. Prostorija. Petra u Rimu) ili čak perspek- Treba li neki natpis biti čitljiv na udaljenosti od npr. 3 7 .» s. Ta udaljenost E može biti.» s. o n o dovodi do uživanja gledanjem pronađenih "slika". o osjetilu ravnoteže ili statičkom osjetilu koje bi bilo temelj našeg smisla za lje- Čovječje vidno polje pri mirnom držanju glave i pokretima očiju je široko 54°. dimenzije detalja _ odnosno dimenzija detalja E • tg 0 T tg0°1'0 ""0. u odnosu prema dimenzijama detalja. a promatranje počinje tamo gdje gledanje završava.zamrznuta glazba". U zatvorenom se prostoru također javlja stacionarna ili "opipna" Potrebana visina da se prostigne isti utisak kao pri razmaku od 8 . Ovisno o tome j e li se oko na objektu zaustavilo ili oko "pipa" duž © Kod niskih prostorija dojam prostora "na prvi pogled" (mirna slika) @ Kod visokih prostorija dojam prostora "pipanjem" oka prema gore (opipana slika) objekta. BOL).000291 A k o j e strop visok. Ravnoteža je prvo obilježje arhitektonske ljepote. Pri tome treba obratiti pozornost na činjenicu d a j e oko podložno optičkim varkama. Oko točnije ocjenjuje širine nego dubine ili visine. Unutar tog "vidnog polja" javljaju se oku predmeti "na jedan pogled" ->(3). = 5 x 0. Oko u kretanju napreduje duž zapreka koje zapaža sve dalje po dubini i širini. 4 0 . a horizontalni savijeni u sredini . 5 0 m slika —>(T) —(2). izaziva osjećaj zaštićenosti. 700 m. tj. Elementi građevine koji se nalaze iznad istaka. © Točne konture vidi oko samo u kutu od 0°1' = polje čitanja. ® Veličina još raspoznatljivijih elemenata građevine može se lako izračunati iz trigonometrijskih odnosa i određene udaljenosti oka tivno naslikanim vijencima. Poznato j e da se toranj gledan odozgo čini mnogo višim nego odozdo .204 = 1. osjećaj potištenosti. moraju se izvesti na odgovarajućoj visini (a). Stacionarna se slika uspostavlja približno u površini kružnog isječka čiji j e polumjer jednak udaljenosti oka od objekta. Odlučujuće za određivanje dimenzija je veličina vidnog polja -»(3). . Gledanje ponajprije služi našoj tjelesnoj sigurnosti. mora debljina slova (prema (§)) iznositi d > 7000 x 0. u nekim slučajevima "polja preciznog gledanja" — » @ a za točno raspoznavanje detalja veličina "polja čitanja" —>(5) i © . svodovima i si. a veliko prema gore 27° i prema dolje 10° > udaljenost pri potpunom sagledavanju građevine = širini građevine ili dovostrukoj visini građevine iznad visine oka. a trebaju biti vidljivi. Idealna stacionarna slika ispoljava se efektom ravnoteže.

slijede žuta. poticajno. Utjecaj boje ovisi i o tome koliko je svjetla i odakle djeluje. pa time ih čini svjetlijim. življim i raščlanjenim. naročito kod prividnog predimenzioniranja. dostojanstveno. od kojih se teoretski miješanjem mogu dobiti sve boje. Hladne i svijetle boje odozgo djeluju razvedravajuće i opuštajuće. Zelena boja opušta živce. sa strane hladno i tužno. —» © . © Bijelo kao boja za vođenje pri kretanju. zelena i purpurna.ČOVJEK I BOJA toplo lagano Boje su sile koje djeluju na čovjeka i izazivaju osjećaj ugode ili neraspoloženja. pa tako preko prostornog djelovanja izazvati osjećaj potištenosti ili slobode — > © . npr. odozdo sigurno za koračanje i prihvaćanje. dok za velike površine odgovaraju boje slabe impulzivnosti. svijetla orah svijetla smreka aluminijska folija pocinčani željezni lim oko 50 35 oko 20 oko 5 oko 18 oko 33 oko 18 oko 50 83 16 oko oko oko oko oko oko oko oko oko 39 .žuto = osnovne boje. Stupanj svjetlosti površina Vrijednosti između teoretske bijele (100%) i apsolutno crne (0%) boje Bijeli papir Vapneno bijelo Limun žuto Slonova kost Krem Zlatno žuto. zelenoplava i ljubičasta boja (hladne i J pasivne boje). potičući kretanje. aktivnost ili pasivnost. odozdo glatko. U prostoriji su impulzivno snažne boje prikladne samo za male površine. Suprotni trokut: zeleno . Bijelo je boja apsolutne čistoće i urednosti. čisto Žuto kao slama Svijetlooker Čisto-krom žuto Čisto-narančasto 84 80 70 oko 70 oko 70 60 60 oko 60 50 25-30 svijetlosmeđe čisto-bež srednje smeđe losos-ružičasta zasićeno šarlah crveno cinober crveno karmin crveno duboko ljubičasto svijetloplavo duboko nebesko plavo oko oko oko oko 25 25 15 40 16 20 10 oko 5 40-50 30 čisto tirkiz plavo zeleno poput trave zeleno kao lipa. Prostorije izgledaju niže ako su stropovi naglašeni jakom bojom. sa strane udaljavajuće. za crte usmjeravanja i prometnu signalizaciju.ljubičasto = miješane boje koje nastaju miješanjem osnovnih boja < vanje na čovjeka D Tamne i svijetle boje i njihovo djelo- jarkocrvena narančasta žuta svjetloplava^^i i^-^zelena plavozelena © Lake i teške boje (nisu istog značenja kao tamne i svijetle boje -» © . laboratorijima itd. umirujuće uili introvertno. Svijetle boje uzdižu. y © Duge prostorije izgledaju kraće ako se završni poprečni zidovi jako naglase bojom. odozdo ga olakšavaju i uzdižu.narančasto . mokar hrastovina. jer osim udjela tamnoće na osjećaj težine utječe i udio prirodne crvene boje) © Krug boja u dvanaest dijelova © Tamne boje opterećuju. Prostorije izgledaju više ako su zidovi naglašeno tamni nasuprot svijetlom stropu Kao boja reda. Tople i tamne boje djeluju odozgo završno. sa strane obuhvatno. Hladne i tamne boje odozgo djeluju prijeteći. katkada uznemirujuće. © Pojedinačni svijetli elementi ispred tamne pozadine djeluju lakše. sa strane ga griju i približavaju.plavo. odozdo otežavajuće i potišteno. Najveću impulzivnu snagu ima narančasta boja. tamna hrastovina. pastelno srebrno sivo siva vapnena žbuka sivi sirovi beton šperploča žuta opeka crvena opeka tamni klinker 15 20 50 35 42 32 38 32 18 10 Solnhof-ploča prosječna boja kamena asfalt. a u bolnicama utjecati na zdravlje pacijenata. Utjecaj boje na čovjeka događa se posredno njenim posebnim fiziološkim djelovanjem koje je u stanju prostoriju proširiti ili suziti. crvena. bijela se boja koristi za označavanje površina za skladištenje i postavljanje. umirujuće © Prirodni krug boja (prema Goetheu): trokut crveno . Neposredni utjecaj manifestira se impulsima koji proizlaze iz pojedinih boja —> (2). © Pojedinačni tamni elementi ispred svijetlog zida djeluju snažno i jako se ističu. u pogonima. suh asfalt. Hladne boje djeluju pasivno.© . uredima ili školama može radni učinak pojačati ili oslabiti. (3). Najmanju impulzivnu snagu ima plava. U kolorističkom oblikovanju prostorije bijela boja ima glavnu ulogu pri odvajanju pojedinih skupina boja i njihovoj neutralizaciji. Izbor boja u pogonima. Tople i svijetle boje odozgo potiču duh. Tople boje djeluju aktivno.

5 58°11' 0. Peterokut . pravac BC raspolavlja AM u D.5 x y 1 2 2 3 3 4 3 5 4 5 5 7 3 7 5 9 5 12 13 67°38' 1 7 24 25 9 40 41 8 15 17 61°93' 0. deveterokut .» s. Važniji konkretni podaci potječu iz Pitagorina vremena.koje treba primjenjivati na širine.5 46°40' 0. A-C ž stranica peterokuta ® Peterokut ® Petnaesterokut BC 2__1_= ± 5 3 15 (9) Približni sedmerokut. Dužina DE približno odgovara 1/g opsega kruga k d h = r • cosp S = r sin B 2 S = 2 • r sin p h = S . Iz \ 5 m = 3 6 m = 2 \ 5 toga je razvijen Pitagorin pravokutnik --> (?) koji zadržava sve harmonične intervalne proporcije. 42. Pitagora j e polazio od toga da akustički brojčani odnosi moraju biti i optički harmonični. 63 (14) Formula Peterokut i zlatni rez 40 .> © ili pentagram (noga nečastivog) ima kao i iz njega izvedeni deseterokut prirodne odnose prema zlatnom rezu . Za projektiranje i konstruiranje tzv.y ® ) mogu se oblikovati s a m o približno ili preklapanjem. Iznalaženje najvažnijih mjera: polumjer r. kružni luk oko A s AB daje točku D na AC = c1 Kružni luk oko C sa CM daje točku E na kružnom luku BD = a. S formulom a 2 + b 2 = c 2 mogu se te skupine brojeva izračunati: a2 + b 2 = c 2 a = m (y 2 .» . BD je približno 1/7 opsega kruga ® Približni deveterokut. trokut . šesterokut Raspolovljenje polumjera £ B.kvarta 3/4 oktava 1/2 seksta : terca 4/5 ODNOSI MJERA OSNOVE tH Dogovori o mjerama u graditeljstvu postoje od davnine.» s. visine i duljine prostorija.5 18°92' 12 35 37 43°60' 20 21 29 31°89' 28 45 53 Brojčani odnosi iz pitagorejskih jednadžbi (izbor) (4) Primjer Tetiva = r mnogokuti. tetiva s i visina trokuta h pokazano j e . y: svi cijeli brojevi x j e manji od y m: faktor povećanja odnosno smanjenja. Iz tih brojčanih odnosa trebale bi slijediti dimenzije prostorija. Njegovi posebni odnosi mjera nekada baš i nisu upotrebljivi. "okruglih" građevina potrebni su ^ M j Pitagorin pravokutnik. Pitagorejske odnosno diofantske jednadžbe daju skupine brojeva @ © (4).> ( D i kvadrat . a iskuljučuje disharmonične intervale . uključuje sve intervalne proporcije a isključuje disharmonične.x 2 ) b = m 2 x y c = m (y2 + x2) Pri tome su: x. Drugi mnogokuti (npr. sedmerokut primjerice petnaesterokut © (§).> © .( ! ) . cotang p I (li) M f—m—1 (i 2) Deseterokut i zlatni rez Proračun mjera u mnogokutu -> S. 43 © . kružni luk oko B s AB i C. Tako se može konstruirati preklapanjem istostraničnog trokuta i peterokuta. (5) Istostranični trokut. iz kojih se mogu konstruirati mnogokuti. i: Vrlo su značajni i geometrijski oblici koje su Platon i Vitruvius nazvali krug. sekundu i septimu (j2j 3 m= ry' Pitagorin trokut a 36°87' 22°62' 16°26' 28°07' 12°68' a 3 b 4 c 5 P m 53° 13' 1 73°74' 1 77°32' 1 71°08' 0.sekunde i septime.

jer se njegova visina određuje vrhom rotiranog kvadrata. 1. dijagonalni trokut. mogu se. Na osnovi približnih vrijednosti kvadratnih korijena razvio je Mengeringhausen prostornu rešetku MERO prema načelu tzv.® a ljestvicu stupnjeva čine vrijednosti korijena brojeva 1 do 7 -»(§) Vezu između kvadratnih korijena cijelih brojeva prikazuje . taj je odnos mjera postao osnova njemačkih DIN-formata . . . 12 9« 7 0 | 99 169 239 V2 i Primjeri za nepravokutnu koordinaciju -> s. Jednakokračni trokut kod kojeg baza i visina odgovaraju stranicama kvadrata uspješno je primijenio graditelj katedrale Knauth pri određivanju odnosa dimenzija katedrale u Strassburgu. Drachu © Iz osmerokuta razvijeni kvadrati © .> ® ® Netočnosti pravog kuta izjednačavaju se vijčanim priključcima štapova na čvorove.5 5 0. Jednakokračni pravokutni trokut .4142011 .> @ ® ® ima odnos stranica 1 : VZ. .5 0.4142135 . 56 MERO-prostorne rešetke: konstruirane na V2 i V3 -» s. R.> © od A. Tu je visina trokuta dijagonala kvadrata konstruiranog nad polovicom baze Tako oblikovani pravokutnik . .58333 . . 4 d.58621 . .® Dracha -> CP nešto je šiljatiji od prethodnoga. 1.ODNOSI MJERA OSNOVE—» QP Jednakokračni pravokutni trokut s odnosom baze prema visini kao 2 : 1 jest trokut kvadrature. ) n/A trokut prema A.pravokutnik ^g^ Stupnjevana ljestvica brojčane vrijednosti korijena 10 ® V~2 = { i + A—Uizi V+—/ { 1+ / + • 3 7 17 12 • 41 29 • 99 70 239 1C i n f) Povezanost kvadratnih korijena "Puž" V 2 = 1. 43) u obliku G = n-1 Vn = 1 + 1+G )) 1 V 2 .41667. 0. . . Porstmannu. . . Jedan drugačiji približni proračun kvadratnih korijena cijelih brojeva Vn za nepravokutne dijelove građevine daju verižni razlomci (-» s. Osim svih ovih likova. . dokazati odnosi mjera osmerokuta na nizu starih građevina.4142135 i i 11 ! > 1 1 1. 1. prema istraživanjima L. Njegov pronalazač ga je također uspješno primjenjivao na detalje i uređaje. . Kao podloga je pri tome služio tzv. To znači da raspolovljenjem ili udvostručenjem stranica pravokutnika ostaje odnos stranica 1 : V2. . Spitzenpfeila.5857143. v. 7 17 41 1. "puža" .4142857 . . .5857865 . .» © .6 0. 0. 0.> ® . 1.> © .90-92 ® V3 Verižni razlomci V2 41 .41379 . v. . D © ->® Geometrijski redovi u tom odnosu nude stupnjevani niz osmerokuta .> © --> s. . . Zahvaljujući dr.5857989 . 0.4 1. Postupak razlaganja na faktore omogućuje primjenu kvadratnih korijena za ugradbu nepravokutnih dijelova građevine. .

(5) Sveti rez. Palladio u Grčko kazalište prema Vitruviju 6 Potporni zid svoje četiri knjige o arhitekturi navodi geometrijski ključ koji se zasniva na Pitagorinim radovima. \ \ S! - / Èm Tlocrt upravne zgrade BMW-a u Munchenu Osmerokutni sustav stupove formiran od četverokuta podijeljen u po 6 © f a s a d n i h elemenata. nalazi se u Epidaurusu — U nedavno otkrivenom stambenom naselju Antica Ostia.» BOL. staroj luci grada Rima.) 1 1. Kinezi u svojim modulacijama prema "Toukou". Luk AB ima gotovo istu duljinu kao dijagonala CD raspolovljenog osnovnog kvadrata. čiji se tlocrt zasniva na peterokutu. .—. uz odstupanje od samo 0.juč za PaHadijeve @ Palladio. Spoje li se točke u kojima se kružni lukovi polumjera sijeku sa stranicama kvadrata.Y i g / B ^ • /. Tako su Indijci u svojoj "Mansara". kvadrat itd. vjla Pisani u B a g n o l u \ \ t \ \ / ji ft.4142.metodom . ali to nije vjerojatno —»(3) Jedino grčko kazalište. To se načelo zasniva na raspolavljanju dijagonale kvadrata. 48-kut razvijen iz: t trokuta - ^l) Japanska riznica Cehovska kuća Rügen u Zürichu 42 . .4137. Moessel želi dokazati odnose mjera na osnovi zlatnog reza. Prema Moesselu Qp (4) v —' Kazalište u Epidaurusu X 1 2 5 12 24 X 1 3 7 17 41 y / x ( V 2 = 1. koji su prethodno navedeni. opisao je Vitruvius. © Proporcije zabatnog ugla dorskog hrama na osnovi zlatnog reza. i. sagrađen prema tim odnosima mjera. ali prije svega Japanci svojom "Kiwariho" .6%. Središnji se kvadrat naziva kvadratom svetog reza.ODNOSI MJERA PRIMJENA QD /M \ 3 1 V -L 0 Rimsko kazalište prema Vitruviju (2) Primjenu geometrijskih i mjernih odnosa. upoznato je načelo Svetog reza. Zbog toga sveti rez predstavlja i približnu metodu za kvadraturu kruga — » © © © © Čitav je građevinski kompleks. što se može prepoznati na stubištima.b 1. od situacijskog plana do detalja opreme.4 1. . On koristi iste prostorne odnose (krug. a grčko na tri puta rotiranom kvadratu —»(2). . trokut. stvorili graditeljske sustavnosti koje omogućuju tradicijski razvoj i nude goleme gospodarske prednosti. Prema njegovim je istraživanjima primjeri- VÀ7 I 1 / ce rimsko kazalište zasnovano na četiri puta rotiranom trokutu V 1 J_ / — » © . dobije se rešetka s devet polja. građevine u Antica Ostia Geometrijski princip (7) Tlocrt cjelokupne gradnje ^g^ Podni mozaik u jednoj kući u Antica Ostia ® Geometrijski k. .4166. 1.) i harmonije za svoje građevine — Ovakve zakonitosti mogu se kod starih istočnjačkih kultura naći u potpuno jasnim formulacijama —>(n). Obje konstrukcije daju dvanaesterokut. .

->(§) Vrijednosti izražene u metarskom sustavu Crveni niz:Ro Centimetara 95280. 1177. kruga i trokuta (DTo znači: Zlatni rez neke dužine može se odrediti i verižnim razlomkom 1 G = 1 + — To je najjednostavniji beskonačni pravilni verižni razloG mak. 59 d.ODNOSI MJERA PRIMJENA: MODULARNA KOORDINACIJA .9 113.91 53.43 0.01 85.7 16.92 3.4 1.86 363. koji daje dvostruke vrijednosti crvenog reda .4 7.4 33.7 86. 40 @ vima i mjerama -> s.03 0.06 0. pa je uspostavio uz to i plavi red. a to je 1.8 3.28 12. Le Corbusier obratno krenuo od 6 engleskih stopa = 1828. polazeći od 2.6 591.80 588.5 774.8 43.6 6563. Tek se uvođenjem modularnog reda pojavilo razumijevanje za harmonijske i proporcionalne odnose mjera .5 0.» s. 2 9 .1 + ¿ G = 1 + -—1+1 1+1 Zbog toga je 1947. stoljeću i kasnije zapostavljen je harmonijski sustav mjera i prednost se daje aditivnome . "Zlatni rez" znači da se cijela dužina prema većemu odsječku nakon dijeljenja odnosi kao veći odsječak prema manjemu m = 0.73 727. kruga i trokuta zlatnom rezu i mjerama ljudskog tijela. što kod većih mjera nije moguće.08 0. Najprije je Le Corbusier krenuo od poznate prosječne visine Europljanina. solarni pleksus.56 25.66 2.> © .8 .7 36394.86 0.» Q0 U 18. .74 4.3 8591.16 0. stvaraju poznati zlatni red rezova: stopalo.26 0.53 7.10 32.63 40.3 2506.33 0.6 3 Arhitekt Le Corbusier razvio je sustav proporcija koji se osniva na Podaci o koordinacijskim susta- © Geometrijska konstrukcija zlatnog reza © Međuzavisnost kvadrata.94 224.8 365. Veličine članova crvenog i plavog reda pretvorio je Le Corbusier u praktično primjenjive mjere. ovdje nalazi vezu s engleskim colima.5 10.1 itd.4 957.8 3281.382 • _ 2 dijela 3 dijela S dijelova 8 dijelova 13 dijelova 21 dio 34 dijela 55 dijelova L _ Major pokazuje povezanost odnosa proporMajor Minor cija između kvadrata.81 20.20 0. "Zlatni rez" neke dužine može se odrediti geometrijski ili s pomoću formula.66. 1+1 ~ 89 dijelova .83 1.5 27802.10 0.70 0.0 1. Podjelom prema zlatnom rezu formirao je crveni red naviše i naniže Razlike članova tog reda prevelike su za praktičnu upotrebu.2 1253.0 44985.0 139.96 1.2 26.1 4 4 dijela Prikaz Lameovog niza iz knjige Neufert "Bauordnungslehre" Verižni razlomak: zlatni rez G .53 0.9 1549.02 171.4.9 10619.6 itd.0 22492.4 5309.» s.85 278.2 .6 2028.01 Plavi niz: BI Centimetara Metara 117773.02 0.9 182.7 13901.04 0. 6 2 .5 17182.» s.9 0.8 2.3 53.19 65.8 1.40 0. prema Fibonacciju.8 295.01 A =108 B = 216 (7J Modulor Prikaz vrijednosti i igara modulora prema Le Corbusieru (8) Neograničene brojčane vrijednosti 43 .07 15. prsti podignute ruke (-»vidjeti i temeljni lik u BEL).3 0 .7 478.75 m .41. glava.7 58886.88 449.3 4056.0 20.8 4.83 106.8 226. (ó) Metara 952.49 9. koju je prema zlatnom rezu podijelio na mjere: 108.> ® Kako posljednja mjera gotovo točno odgovara veličini od 10 palaca.13 0.5 72788. ->(3) Le Corbusier je označio tri dijela ljudskog tijela koji.25.2 6.26 m (vrhovi prstiju uz- (4) Figura proporcija dignute ruke).0 69.g.57 5.26 1.92 139.8 mm kao visine tijela.79 2.45 .

suprotno tome. 47. © Uhde je tim pitanjima posvetio vrlo značajan rad . druge tehnike i drugačije uporabe na- © Drvena konstrukcija slična (T) kakva se još i danas svugdje primjenjuje ® Konstrukcija od lomljenog kamena zahtijeva okvirne elemente od čisto obrađenog kamena meće se i drugačiji oblik. temelji na tehnici građenja drvom. Takvo je djelo . prilagodba okolini. tehnike i potrebe. U tome leže novi poticaji za nas arhitekte. ali je sve veći broj primjera koji dokazuju njihovu vjerodostojnost. . Obrada interijera maurskih građevina. kao i svaka prava umjetnost.lijepo za sva vremena. držajnije i trajnije biti njegovo djelo. kako bi temeljem tog osjećaja za život oblikovali suvremene odgovarajuće građevine s. Svaki način građenja jednom pronalazi svoj vječni oblik i logični završetak iznalaženja.DIJELOVI GRAĐEVINE KAO POSLJEDICE OBRADE GRADIVA U početku ljudskih kultura vezovi. "koji imaju što reći". Dakako da se pri tom podrazumijeva tehničko. oslonjena na konzolni istak stropne ploče Bilo bi pogrešno vjerovati da našem vremenu pripada samo zadatak razraditi čiste konstrukcije. proizlazi iz tehnike tkanja (slično kao trake i astragali u grčkim građevinama). uz iste uvjete. Polovica debljine parapeta nalazi se ispred stupova. ako nisu čak i jednaki. iako povremeno isključivo ukrasni oblici. kod tvorničkih i drugih velikih zgrada već su uspjela nova. točno kao što su nekada bili sagovi zauzlani na stijenkama šatora. Uporabni predmeti u istočnoj Aziji i Europi. Čak su i snažni umjetnici s elementarnim nagonom za oblikovanje. Za to treba: osjećaj mjere. kako bi buduća vremena na njima samo kultivirala čisti oblik -> (2). suzdržanost. skrivaju to oku. Razvijena površina 33 cm Danas nas kod starih građevina opet više uzbuđuje pitanje nastanka umjetničkog oblika nego rezultat. i u današnje doba. koji prekrivaju prilikama dozreli osnovni oblik. prije svega Alhambre u Granadi. bilo da su ukrasi šablonama otisnuti u gipsu ili su uloženi kao "azulejos" (glazirana glinena keramika). U nekim prostorijama Alcazara u Sevilli jasno se u uglovima opaža "spletenost" zidova u gipsu. Za oblikovanje građevina odlučujući je dakle na kraju ipak duh vremena. svrsishodna. jeftina. Što je jasnija duhovnost i umjetnikov svjetonazor. Ovdje je oblik proizašao iz šatorske tehnike jednostavno prenesen u gips. taje ili čak prikazuju nešto drugo (barok). uvjerljiva ostvarenja. slični su kao jaje jajetu. © Čavlana drvena skeletna konstrukcija. Oblici koji su proizašli iz gradiva. oni iz godine 3000 pr. Kasnije se pojavilo građenje drvom.zvuči paradoksalno . čvorovi i užad svojom tehnikom uvjetovanim pletivom i tkanjem dali su prve oblike. ostvare njegove umjetničke predodžbe.» Q . sa- © 44 Armiranobetonska konstrukcija s uvučenim stupovima sa statički povoljnim i ekonomičnim konzolnim istakom s prozorskim vijencem ( q \ Armiranobetonska gljivasta stropna ploča s tankim čeličnim stupovima u •' vanjskom zidu između prozora —> s. organska povezanost gradnje. Bolje ju je sakriti oplatom ili žbukom © Armiranobetonska konstrukcija sa stupovima u vanjskom zidu. Danas se još zalažemo za odgovarajuće izražavanje u betonu. 46. a dalje se samo kultivira i usavršava. osnova oblikovanja grčkih hramova Q¿\ Oblikovanje u kaneu kojemu Grci dalje razvijali na osnovi (J^ posebno uvjerljivo dokazao da se podrijetlo maurske arhitekture. prema njenoj određenoj tehničkoj zadaći. čeliku i staklu. prostora i konstrukcije i dobro usklađen sklop povezanih prostorija i vanjskog oblikovanja. koje je u gotovo svim kulturama osnova arhitektonskih oblika. Daleko je važnija zadaća svih arhitekata da. u svim su zemljama i vremenima slični. uz opsežno korištenje tehničkih mogućnosti svog vremena. Wersin ->• 00 uvjerljivim primjerima. u kojem je Q Izvorna drvena konstrukcija. Pri primjeni drugog gradiva. jer za njih potreba velikih površina prozora jasno određuje sustav građenja -> © Jasni prikaz sastavnih dijelova građevine. Kr. zrelije će. čak i u grčkim hramovima ¡ Ove su spoznaje razmjerno nove. podložni takvim zahtjevima i pod utjecajem "duha vremena". daje mogućnosti novog oblikovanja pojedinosti i cjeline. organizacijsko i gospodarstveno ispunjenje svrhe. ali bez vlastitog izraza. Te "vječne oblike" dokazao je V.

Prelaz od kvadrata na krug ostvaren je "trompama" Lučni vezač od trske Hasura od trske / X \ ¡Tlinf A Bizantinski su graditelji prije 1400 godina izveli kupolu Aje Sofije nad pravokutnim tlocrtom. ali često i besmisleni oblik. a uz upotrebu morta.) prilikom građenja svojih prvih kupola polazili od kvadratičnog tlocrta. na kojima svaki laik raspoznaje osnovne oblike drvenih konstrukcija. nad kružnim tlocrtom.GRAĐEVINSKI OBLICI KAO POSLJEDICA KONSTRUKCIJE SVODOVI Blokovi od snijega Led k a 0 Prozor © Primitivni narodi grade svoje okrugle kolibe od materijala koji se nađe na licu mjesta. od Likijskih kamenih grobnica. Slična je i zimska kuća "iglu" © Rimljani su izgradili prve kupole od kamena.. kamena. stoga se prva kamena kuća takoreći sastojala samo od krova s niskim ulazom Obrađeni lomljeni kamen omogućuje izvedbu viših zidova. Od neobrađenog prirodnog kamena bez morta mogu se izvesti samo niski zidovi (podnožja). drvenih motki i pletera od lijana. do automobila na prijelazu stoljeća koji imitira kočiju (uključivši i držač za bič).. U Perziji su Sasanidi (6. 45 . st. čiji je način provođenja sila postao bitnim obilježjem stila (potporni lukovi i kontrafori) DRVO Podnožje od lomljenog kamena ® U svim zemljama svijeta koje su bogate drvom su brvnare slično oblikovane. trskom. Kao ukrućenje služe košnici u prozorskim parapetima © Suprotno prethodnoj. kao posljedica konstrukcijskog rješenja U područjima koja su siromašna drvom razvila se skeletna konstrukcija (pojedinačni drveni stupovi i prozori između njih). što odgovara "wigwamu" u njihovoj pradomovini. krznom ili sličnim materijalom © Slično grade i Eskimi svoje ljetne kuće od kitovih rebara obloženih krznom. a kasnije u graditeljstvu romanike (primjer: katedrala u Šibeniku) Polazeći od križnog svoda (prodor dvaju bačvastih svodova) nastali su u gotici primjenom šiljatih lukova smjeli zvjezdasti i mrežasti svodovi. slamom. obložene lišćem. čak i zabatnih zidova i nadsvođenih otvora U kasnijem se razdoblju uokviruju otvori i zidaju uglovi točno obrađenim kamenom. od kamena najprije u doba Rimljana. koji se pri pojavi novih gradiva u prvo vrijeme prenosi na njih. Osim kružne kupole se kao pokrov u mnogim krajevima može naći bačvasti svod. od "vezača" od trske i pokriven pletenom trskom (način građenja u Mezopotamiji) . s prozorima od morževih crijeva. Preostali dijelovi zidova izvode se od nepravilnog lomIjenog kamena i žbukaju Težnja za što većim prozorima na gradskim kućama dovela je do pojave zgrada s kamenim stupovima. a kasnije iz toga nastaje čisti. ali iznutra sakrivena optičkim efektima (dematerijalizacija). slična skeletnim drvenim kućama -» uQ) Na početku je uvijek konstrukcija osnova oblikovanja. Za to se mogu naći bezbrojni primjeri. razvila se kanatna konstrukcija s pojedinačno razmještenim prozorima s ukrućenjem putem kosnika u uglovima i ispunom polja od vrbovog pruća i gline Panelna građevina dobiva svoj oblik panelima koji se izrađuju u radionici i brzo i jeftino sklapaju na gradilištu KAMEN A J • " . Na Pantenonu je to izvedeno u najčišćem obliku. Njena je konstrukcija izvana jasno vidljiva.

a ipak solidni oblici sa širokim otvorenim prostorima. Wright (§) Arh. O. pa obloženi čelični elementi sliče čistom armiranom betonu -> (5) I za ove konstrukcije je tipič- no obilježje veliki konzolni istak stropnih ploča preko podvlaka -> ( D ili ukliješten u toranjsku jezgru -> (§). F L. jezgru zgrade-» @ ili oblikovan poput gljivaste ploče-» (§). Wright Za mnoge građevine zahtijeva građevinska inspekcija vatrootporne ili čak nezapaljive konstrukcije. uzdužne ljuske .NOVE KONSTRUKCIJE I OBLICI . ritmički nastavljenih poprečnih Ijuskinizova ljuski s kosim stupovima u nul-točkama_> rt?). ali nisu svugdje dopustive.» ( § ) . Arh.-» Armiranobetonske viseće plohe u kombinaciji s krutim rubnim nosačima daju ekonomične i vrlo efektne građevine također s mogućnošću velikih konzolnih istaka Naše je vrijeme opet počelo razvijati oblike iz konstrukcije. Novicki s M.» ® . Odlučujuća je razlika u traženju oblika koji proizlazi iz konstrukcije. Samo se u rijekim iznimkama dopuštaju vanjski goli čelični stupovi . F L. tako da je prazni besadržajni oblik upotrijebljen kao "dekoracija". otvorene hale s malim brojem stupova i daleko izvučenim konzolnim krovovima su domena građenja čelikom ili aluminijem -> ARMIRANI BETON (ß) Arh. Mies van der Rohe s (?) 1 ^ Čiste čelične konstrukcije omogućuju najlakše pojavne oblike s jedva vidljivim stupovima . Deitrich Viseće konstrukcije su već kod primitivnih naroda primjenjivane za svladavanje velikih raspona-» Cirkuski šator je najpoznatiji oblik lake viseće plohe _» (§). kada su se primjenjivali postojeći oblici i upotrebljavali se u svakoj konstrukciji. F L. ne samo zbog gradiva ili spoznaja iz statike. 46 . Wright (7) Arh. tražeći odgovarajući izraz u skladu s konkretnom graditeljskom zadaćom. suprotno vre- menu cara VVilhelma. bez obzira na to je li od kamena. skoro bez granica -> (3) Lagane. LJUSKE Arh.» (9).» tU ČELIK (5) Arh. nego najčešće zbog duhovnog poniranja u suštinu novoga načina građenja. drva ili gipsa. M.> 0 . U kombinaciji s vidljivim čeličnim stropnim gredama nude se naročito lagani. L. Niemeyer Raspodjela sila u sve smjerove armiranobetonskih ploha primjenjuje se za ljuske u obliku kupole sa odsječenim segmentima .

g. široka dvokrilna vrata. stoljeću povezuje suhi hodnik automobil s vratima od zrcalnog armiranog stakla. su na brvnarama vrata bila niska. 2000. g.. g. pod od parketa ® Oko 1900. Za modernog čovjeka kuća više nije utvrda protiv neprijatelja. ali je okolni prostor otvoren okružen niskom ogradom © ULAZI U 20.vremena spaljivanja vještica. kuća stoji u velikom. nego nenametljivi. otvoren prema prirodi ali ipak svestrana zaštita od njenih nepogoda. g. jasno se vidi kako je tijekom tih stoljeća čovjek postao slobodniji i samosvjesniji. pod od širokih kratkih dasaka i] fj J j 1 1 1 — 1 1 i [ i l c I-4 « 1 i i ' Pomična stijenka klizni prozor ® Oko 1700. g. dnevne sobe i blagovaonice ne postoje vrata. je odraz kraja. nenametljivo među drvećem ® Okog. Masivni zidovi kao zaštita od neprijatelja i hladnoće zauzimaju istu površinu kao prostorije Kuća oko g. sitnih prozora i kuća nalik na tvrđave. Pod time. s visokim pragom (nije bilo prozora. ćelije s oskudnim dnevnim svjetlom. stoljeću promjenljive prostorije. neovisno o njima tanki nenosivi razdjelni i vanjski zidovi čiji sastav osigurava najbolju akustičku. Robe U razdoblju između otprilike godine 1500. lijepi i oslobađajući okvir za život. samo prostorno razdvajanje Arh. markize (platneni krovovi koji se mogu smotati) kao zaštita od sunca Zahod i bide Spavaća soba Strana prema vrtu Drvena kuća oko 1500. klizna vrata za spajanje prostorija. prostorije u nizu. niska teška vrata. zajednički njegovanom perivoju. stoljeće. stoljeću. su kuće i cijeli gradovi bili opasani zidovima i zatvoreni teškim vratima © Oko 1700.ZGRADA I OBLICI KAO ODRAZ VREMENA I NAČINA ŽIVOTA VANJSKI PRETPROSTORI ® Oko 1500. praznovjerja. ulazna vrata imaju ukrasne prečke. stoljeću je kuća još zatvorena. 1000. postoji zvekir. g. Mnogi su investitori i arhitekti u mislima i osjećajima još u 15. Pri tome je odlučujuće investitorovo definiranje zadatka. a građevine svjetlije i lakše. . čiji se oblici ponekad i danas još priželjkuju . razbojnika ili demona. zid i vrata služe samo kao ograda. doduše. obloga poda linoleumom. a malobrojni su već stigli u 20. Na građevinama i njihovim dijelovima. o stvaralačkoj snazi pojedinca ovisi što će pri tome vidjeti i osjećati. Poklapanje stoljeća ovdje predstavlja "sreću u braku" između investitora i arhitekta. svatko zamišlja nešto drugo. stoljeću nema više nikakvih ograda (naročito u Americi). Mies v d. g. s vitkim nosivim čeličnim stupovima. prozirno staklo i potezno zvono ® U 20. 47 . klizna vrata i zrcalni prozori na električni pogon.i našega doba postoji golem tehnički i gospodarski razvitak i znatna promjena duha. 44. načina građenja (brvnara) i načina života (mali prozori) Kamena kuća oko 1500. termičku i klimatsku izolaciju. Fotoćelija otvara vrata i ujedno najavljuje posjetitelja VEZE PROSTORIJA V (9) Oko 1500. a i na drugim stvarima i načinu života. klizni prozori i potezne zavjese U 20. prozori s rešetkama i malim okruglim ispupćenim staklima © Oko 1700. svjetlo je dolazilo kroz otvore u krovu) (&) na. Između predsoblja. g. omogućujući pogled koji mnogo obećava © U 19. i u kojoj je mjeri sposoban da taj doživljaj vidljivo izrazi gradivom -> s.

Za opisane radove arhitektu. utvrđuje se konstrukcija i instalacije. kad zgrada ima pokrov crijepom drugačije će se otpočetka graditi nego zgradu s ravnim krovom. (T) Četiri prijedloga položaja zgrade na gradilištu od 3000 m2 s padom terena prema sjeveroistoku. pa se konture zgrade već jasnije razabiru-» (2). Pregled nacrta traje 3 do 6 mjeseci. Nespretni razrađivači često pokvare nadahnutost prve skice. te iz toga materijalizacija njene pojave kroz tlocrt i izgled. Ovisno 0 arhitektovu temperamentu. položaja zemljišta. na temelju opisanog postupka definiranja površine zgrade. smjerova vjetra. izlaz i kolni prilaz s ulice na sjeveru. dogovor sa statičarom i projektantima grijanja. Nakon toga. 51-58. Pri tome su odlučujuća pitanja strana svijeta. 5.. Položaj instalacija vodovoda i kanalizacije. Tako nastaju produhovljena djela zrele dobi. treba 2 do 3 mjeseca za veću obiteljsku kuću. a 3 do 12 mjeseci za velike zgrade (bolnice i si. 49 i 50 i građevne © Idejni projekt zgrade ima nedostatke! Garderoba i vjetrobran preveliki. Sad počinje razrada projekta. Financijska sredstva koja su na raspolaganju za kupnju zemljišta. gospodars ki dio objekta je na zapadu. 3.ukratko. visinske razlike u njemu i u odnosu prema cesti. urbanistički uvjeti itd. 59. Položaj i veličina zemljišta. Način građenja koji treba primijeniti. iz kuNnje nema pregleda nad ulazom (3) Definitivni projekt zgrade s uklonjenim nedostacima. kupaonica i prostorija za pripremanje preuske. visine. Zbog prirodnog pada terena su spavaće sobe 2. Stariji.). vodoopskrbe i elektroinstalacija . Ishođenje ovih podloga obavlja se kod ovlaštenog geodetskog inženjera i u uredu za katastar koji će izraditi službeni lokacijski elaborat. U tom vremenu radi se predračun i raspisuje natječaj prema propisima -»QP tako da do dobivanja građevne dozvole pristignu i ponude. zreli arhitekti. položaja i međusobnih funkcionalnih veza. 2. Dimenzije postojećeg namještaja. Tijekom ovog rada projektantu se zadatak sve jasnije i zornije pojavljuje pred njegovim duhovnim okom. Investitor je predvidio varijantu. često su u stanju projekt neposredno prostoručno nacrtati u mjerilu i sa svim pojedinostima kao konačno rješenje. građenje itd. građevinski propisi. jer donosi odmak od projekta i omogućuje oštrije zapažanje nedostataka i rađanje ideja za njihovo otklanjanje. a kod drugoga filigranska crtarija. To vrijeme omogućuje nestanak nametnutih predodžbi i korisne dogovore sa suradnicima i investitorom.4. Vrijeme izrade projekta ne treba nerazumno štedjeti. a prihvaćena je varijanta 1 (2) /o*} Kod ove varijante je pad terena ¡Spred zgrade povoljan. Nakon dovršetka idejnog projekta -» (3) preporučljiva je stanka 3 do 14 dana. ovisno 0 okolnostima. 48 . postojeće vegetacije i susjedstva. Prije početka projektiranja mora biti poznato: 1. pa se radovi mogu ugovoriti i započeti. jer se valjana priprema obilno nadoknađuje uštedom vremena i troškova građenja. Važna pomoć pri tome su upitnici knjige s. Za iskorištenje mogućnosti -> Q potrebno je više pokušaja kao osnova za iscrpno razmatranje argumenata za i protiv. Sada slijedi. 271 i prema stranama svijeta.5 m iznad terena. ali često i u tijeku rada. 49 i 50. s. Zahtijevane prostorije glede površine. ali im najčešće nedostaje zanos mladenačkih ostvarenja. uređenje gradilišta. mogućnosti prilaza. konačna lokacija zgrade na zemljištu.M . Sad počinju "porođajne muke" prvoga projekta zgrade. Bolje su oblikovane prostorije. Na osnovi takvih istraživanja odluka nastaje najčešće vrlo brzo. garaža ispod njih u razini terena (3) Projektni program Rad počinje sastavljanjem detaljnog projektnog programa uz pomoć iskusnog arhitekta prema smjernicama upitnika -» s. kod jednoga je ishod onoga "rađanja" slobodna skica ugljenom. podastiru se nacrti nadležnim organima vlasti. Na toj se osnovi za projektanta otkriva shematska predodžba cjelokupnog sadržaja zgrade i njenog prostornog ugođaja. 1:2000" PROJEKT POSTUPAK IZRADE Poslije toga pristupa se shematskom crtanju prostorija u obliku jednostavnih pravokutnika traženih površina u jedinstvenom mjerilu i utvrđivanjem traženih odnosa prostorija međusobno s. opasne stube u hodniku. ako se iz oblika unaprijed ne nametne jedino mogući položaj zgrade. 4. pri uživljavanju u organske i organizacijske odnose projektnog zadatka i njegove duhovne pozadine. S projektantovim iskustvom i njegovom osobnošću najčešće raste jasnoća misaone predodžbe. -» s. ponajprije u duhu.

3. ali je čitav niz podataka tako općenit da upitnici mogu svakom graditelju koristiti. Naziv nadležnog (najbližega) poštanskog ureda? 5. Možemo li neposredno izdavati naloge u ime investitora? Do koje svote? Postoji li za to pismena ovlast? VI. pisaći stroj? IV. koji moraju već pri ugovaranju radova biti pri ruci.SURADNJA INVESTITORA . Najčešće se pri svakoj gradnji javljaju ista pitanja. Kojim lokalnim ili državnim propisima podliježe novogradnja? Prostorni plan? 4. Detaljno koncipirani upitnici i obrasci. Pogodba cijene 1. Tko kontrolira račune? 4. Visine postojećih zgrada i katova? Ulična regulacijska linija? Građevinski pravci? Kasnija izgradnja ulica? Drveće (vrsta. Točan naziv novogradnje? Konačni naziv objekta? 3. Iz toga je shvatljivo što se "definitivni" crteži i troškovi pojavljuju tek kad je građevina već skoro dovršena. Kako izgleda okolina? Krajolik? Vegetacija? Klima? Strane svijeta? Smjer vjetra? 2. Tko je nadležan za koja specijalistička područja? 3. telefon) 7. Tko nam čini poteškoće? Zašto ih čini? Koje su moguće posljedice? 8. Na kojim se sporazumima zasniva kalkulacija cijene? 2. Tko je prije davao arhitektonske savjete? I I . Upitnik što slijedi samo je dio obrazaca koji služe uštedi rada. Ime nadležne (najbliže) željezničke postaje? 4. ubrzavaju napredovanje. Gdje je sličan objekt primjerno izveden? 6. Tu ne pomažu poduke i predavanja investitoru. veličina)? 6. Kako su oblikovane postojeće zgrade? Od kojih su gradiva? -> VIII. Telefon na gradilištu? U blizini? Kada i kako dostupan? 6. primjerice obrascima za predračun troškova. Projektni zadatak 1. Koje su investitorove posebne želje u umjetničkom pogledu? 5. Je li sklopljen ugovor ili je samo pismeno potvrđen dogovor? III. Osnove oblikovanja 1. Kakav je njegov odnos prema likovnoj umjetnosti općenito? A posebno u svezi s našim načinom rada? 6.: Izdavatelj naloga: Narudžba: Izvjestitelj: Kopije za: I. Koja je viša instancija za slučaj žalbe? Koji je postupak? Koji je rok podnošenja žalbe? Kakvo je stajalište nadležne institucije? 1 r J Povjerljivo! 6.S kim treba voditi sve pripremne dogovore? 2.telefon. Kakvo je poslovno ponašanje? 3. Želi li investitor kasnije svoj objekt izložiti javnosti? 9. Tko je za nas mjerodavna osoba? Tko je zamjenik? Tko je posljednja instancija? 4. Je li potreban rukovoditelj gradnje? Poželjan? Starija ili mlađa osoba? Kada? Stalno ili povremeno? Do kada? 8. Moraju li crteži biti razumljivi za laike? 10. Traži li se generalni plan urbaniziranja područja? 8. Što inače treba uzeti u obzir pri oblikovanju? 5. Tko je revident za umjetničke elemente u okviru građevne dozvole? Kakvo je njegovo stajalište? Je li uputno konzultirati ga već u fazi idejnog projekta? 10. Tko je sastavio projektni program? Je li iscrpan? Trebamo li ga mi ili netko drugi dopuniti? Treba li ga investitor prije početka projektiranja ponovno potvrditi? 2. Sigurno su odstupanja potrebna. Kolika je investicijska svota? 5. Zašto prethodno djelatni arhitekt nije dobio ovaj posao? 12. Postoji li stručna literatura o toj vrsti građevine? Što se o tome nalazi u našoj dokumentaciji? 5. Čijim je posredništvom moguće razgledanje? Već dogovoreno? 49 . Kojeg izvođača preporučuje investitor? (naziv. Treba li procijeniti investicijsku svotu i temeljem nje izračunati cijenu? 4. Ako nema ograde. Upitnik za izvještaj o narudžbi Izvještaj za narudžbu br. Postoje li fotografije okolice novogradnje (s oznakom stajališta snimatelja)? Naručeno? 4. 9.» QP Rad na projektiranju često se požuruje a izvedba ugovara i započinje s nedovoljnim podlogama. 3. 9. Radno vrijeme građevinskih radnika? V. Osobe i poduzeća vezani na posao 1 . Koja je približna ocjena odnosa građevinskih i obrtničkih radova? 3. Koje kasnije zahvate treba već sada uzeti u obzir? 7. Kakav je razvoj poduzeća? Financijsko stanje? Stupanj zaposlenosti? Ukupni kapital? Odakle potječu podaci? 2. Je li investitor sporazuman s našim odredbama glede pravnog statusa rukovoditelja gradnje? 9. Podaci o investitoru 1. adresa. Planira li investitor izgradnju daljnjih objekata? Kakvih? Koje veličine? Kada? Postoje li projekti za to? Postoje li izgledi da dobijemo taj posao? Koji su koraci poduzeti u tom cilju? S kakvim uspjehom? 11. pomaže samo arhitektov ubrzan i ažuran rad te odgovarajuća priprema u uredu i na gradilištu. Mora li novogradnja biti u nekoj vezi s postojećim ili budućim zgradama? -> VIII. Osigurava li investitor prostorije za ured na gradilištu? Oprema za to . Općenito 1. Na koja investitorova osobna obilježja treba posebno obratiti pozornost? 7. treba li naručiti ograđivanje gradilišta? Može li se ogradu iznajmiti u reklamne svrhe? Treba li naručiti natpisnu ploču za gradilište? Natpis na njoj? 2. Trebamo li preuzeti i radove na izvedbi? 6. Koji način naručivanja i kontroliranja treba primijeniti? 5.PROJEKT PREDRADNJE . a kojima bi se projektna kuća trebala služiti kao i ostalima. makar samo kao poticaj. Postoje li mjesne odredbe glede vanjskog oblikovanja novogradnji za ovo gradilište? 9.

s kutijom? 12. Vrsta telefonske instalacije? Automat? Podcentrala? Gdje? 22. Način ventiliranja: Izmjena zraka? U kojim prostorijama? Odstranjivanje plinova? Odvlaživanje? 16. Datum raspisa natječaja? 10. Jesu li na gradilištu provedena geotehnička ispitivanja? Gdje? S kojim rezultatima? 3. sa statičkim proračunom i ostalim potrebnim prilozima? 7. Kakvu izolaciju treba predvidjeti? Protiv buke? Horizontalno? Vertikalno? Protiv vibracija? Protiv topline? Horizontalno? Vertikalno? 9. Kakve su prilazne ceste? Treba li urediti zastor . Postoje li izgledi za predujam i isplatu u gotovini? Koji su rokovi i načini isplate primjereni? 7. krilo na krilo. Prijam grubih građevinskih radova? 14. Priprema tople vode: potrebne količine? U koje vrijeme? Na kojem mjestu? Kemijski sastav pitke vode? Treba li uređaj za omekšavanje? 15. Izvedbeni nacrti? 9. Početak građenja? 13. Tehničke podloge 1. Vrsta dizala? Potrebna nosivost? Platforma u visini poda ili parapeta? Brzina? Strojarnica gore ili dolje? 24. Skice za dogovor s investitorom? 3. Koja su gradiva uobičajena U mjestu? Posebno jeftina? Cijena? 25. Uvjeti rješenja kanalizacije? 7. Predvidivo trajanje procedure izdavanja građevne dozvole? Nadležna tijela? Mogućnosti požurivanja? 8. Koji se zahtjevi odnose na reviziju statičkog proračuna? Tko je ovlašteni revident? Koje osobe dolaze u obzir? (Koga određuje nadležna institucija za graditeljstvo?) UPITNIK 50 . Kakve su skladišne površine za gradiva? Kvadratura otvorenih površina? Kvadratura natkrivenih površina? Koje su visine u odnosu prema gradilištu? Može li više izvođača neometano raditi jedan pored drugoga? 5. Kakvi prozori? Čelik? Drvo? Sintetika? Drvo/aluminij? Vrsta stakla? Način otvaranja? Jednostruki. Okna za otpad i mljevenje otpada? Gdje? Veličina? Za koju vrstu otpada? Spaljivanje? Briketiranje papira? 26. Isporuka nacrta za građevnu dozvolu. Je li potreban plan uređenja i organizacije gradilišta? 12. vjetrenjača? 21. Kakva vrata? Uklađena? Čelični okvir? Ukočeno drvo? Čelik? S gumenim odbojnikom? Vatrostalna? S automatskom bravom? 13. Skice za dogovor sa suradnicima? 2. Kakvo hlađenje? Priprema leda? 17. Postoji li situacija naselja? Je li naručena? S podacima o prometu? 3. Rokovi 1. Idejni projekt (mjerilo?) s aproksimacijom troškova? 4. Tehnički prijam zgrade (spremno za useljenje)? 15. Je li razjašnjen priključak na plinsku mrežu? 8. Kakav se način temeljenja može smatrati prikladnim? 7. Normalna razina podzemne vode? Visoki vodostaj? Najviši vodostaj? 5. Postoji li priključni kolosijek za gradilište? Normalni ili uski kolosijek? Mogućnosti istovara? 3. Kakva je kanalizacija? Priključak na gradsku mrežu? Gdje? Koji je 0 glavnog voda? Na kojoj je dubini? Kamo teku otpadne vode? Je li moguće izvesti septičku jamu? Dopušta S se to? Vlai stiti taložnik? Traži li se samo mehaničko ili i biološko kondicioniranje? 19. Postoje li podaci o visinskim odnosima? Naručeno? 5. parna turbina.do? Popust za visoku potrošnju? Transformatorska stanica? Stanica visokog napona? Vlastita proizvodnja energije? Dizelski agregat. crvenoj boji? Kaširano na \ platnu? 13. Završni obračun? IX.PROJEKT VII. Vrsta signalnog uređaja? Zvono? Svjetlo? Komandni uređaj? 23. Rok predaje ponuda? 11. Način grijanja? Ogrjev? Zaliha za koje razdoblje? Grijanje loživim uljem? Dizalo za šljaku? Posuda za pepeo? Rezervoar s kišnicom za punjenje sustava? 14. Kolika je udaljenost gradilišta od teretnog željezničkog kolodvora? 2. Podaci za izvedbu 1. Opskrba vodom? 0 dovoda? 0 fleksibilnih cijevi mjesnih vatrogasaca? Tlak u vodovodnoj mreži? Postoje li značajne oscilacije tlaka? U kojoj mjeri? Cijena vode po m 3 ? Slavine vani? 18. Koji je 0 priključka na plinsku mrežu? Kapacitet? Cijena po m 3 ? Popust za velike količine? Postoje li posebni propisi za postavljanje instalacije? Odzračivanje? 20. Je li na zemljištu već postojala neka građevina? Kakva? S koliko katova? Koliko je dubok bio podrum? 6. Jesu li razjašnjeni uvjeti vodoopskrbe? 6. talpe? 4. Kakva konstrukcija stubišta? Opterećenje? 11. Oblikovanje stupova? Vanjski zidovi? Unutarnji zidovi? 10. Kakvo je temeljno tlo toga kraja? 2. Na koji način treba izvoditi građevinu? Posebno važno: Pod u podrumu: način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Zaštitni premaz? Zapreke protiv podzemne vode? Stropna ploča nad podrumom? Način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Stropna ploča iznad prizemlja: Gradivo? Opterećenje? Čime? Obloge? Krovna konstrukcija: način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Zaštitni premaz? Kakav pokrov? Oluci? Olučne cijevi izvana ili iznutra? 8. Koliki se dopušteni pritisak na tlo može prihvatiti? 4. Projekt (mjerilo)? 5. Podloge za projektiranje 1. Preuzima li investitor sam neke isporuke ili radove? Koje? Čišćenje? Čuvanje? Hortikulturni radovi? 6. Kome se treba obratiti za ishođenje građevne dozvole? Potreban broj primjeraka projektnog elaborata? U kojem obliku? Formati nacrta? Kopije u plavoj. Postoji li lokacijski nacrt? Naručen? Službeno ovjeren? 4. Kakva rasvjeta? Vrsta struje? Napon? Mogućnost priključka? Ograničenje potrošnje? Cijena kWh za rasvjetu? Za snagu? Noćna tarifa od . Sklapanje ugovora? Terminski plan izvedbe? 12.eventualno oblice. Predračun? 6. VIII. Je li stabilizirana stalna točka za geodetske radove? 11. Je li pregledana zemljišna knjiga? Je li dobavljen izvod? Ima li u njemu relevantnih podataka za projektiranje? 2. Je li određen priključak na elektromrežu? Odobren od elektrane? Kabliranje ili zračni vod? 9. Jesu li snimljene susjedne zgrade? Ustanovljen njihov način građenja? 10. Ostali transportni uređaji? Dimenzije? Putovi? Kapacitet? Cijevna pošta? X. Ostalo.

55 * Posebni nacrti. radionički nacrti izvođača.0 Građevina .. suprotno od opisa i programa izvedbe. Izrada podloga za druge stručne suradnike na projektu i uklapanje njihovih priloga kako bi se postiglo rješenje pripravno za izvedbu.15. . stalnog smanjenja vrijednosti (pogreške u planiranju / pogreške u izvedbi. sa svim za izvedbu potrebnim podacima i kotama. temeljne aktivnosti prema HOAI odgovaraju potrebnim radovima u praksi. te usporedba s projektantskim planovima*). uredbe. mrežno planiranje) C Upute u literaturi o izvođenju građevinskih radova —> CP A Definiranje pojmova Definiranje aktivnosti iz područja rada arhitekata i njihovo adekvatno honoriranje određeno je u HOAI (Honorarordnung fur Architekten und Ingenieure . armiranobetonske. članak 15. podaci iz ugovora o građenju) * tehnike operativnog planiranja / terminski plan (stupnjeviti dijagrami. idejni projekt (7%).9. sanitarija. *) Ova posebna aktivnost postaje u opisu i programu izvedbe radova u potpunosti ili djelomično osnovna aktivnost. "projektantske aktivnosti" .0 Projekt građevine HOAI. procjena / obračun troškova usp. smjernice za mjesta okupljanja. 1 : 1 0 . suradnja oko ugovaranja (4%). obloge zidova. DIN-norme.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji 2. npr.. primjerice definitivni kompletni izvedbeni nacrti detalja i konstrukcijskih elemenata u mjerilu 1:50 do 1:1. 55 @ • * Parcijalni nacrti (= nacrti detalja.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. kao podloge opisa i programa izvedbe radova *). drvene itd. Provjera i odobravanje nacrta trećih osoba. Pretpostavka za to su potpuno riješeni oblikovni i tehnički problemi do u detalje te njihova provjera s formalne. konzultacije s ekspertima. tehničke i ekonomske strane (pravne podloge: državni građevinski propisi. uvodne napomene) * opis aktivnosti (popis aktivnosti. Kontinuirani rad na operativnom planiranju tijekom izvođenja objekta * Posebne aktivnosti: Sastavljanje detaljnog opisa objekta u građevnoj knjizi. koristeći priloge drugih stručnjaka.). o opremi (npr. članak 15. dopunjuju izvedbene nacrte za određene dijelove građevine. Nacrti objekta sa svim za izvedbu nužnim pojedinostima. površina. smjernice. čelične. članak 15. u smislu racionalne upotrebe energije). o materijalima (npr. Provjera planova izvođenja koje je sastavio izvođač na temelju opisa i programa izvedbe radova. LPH 5.SISTEMATIZACIJA A Definiranje pojmova 1. mogu se riješiti sa CAD (Computer Aided Design) u okviru EDV i po potrebi povezano s AVA (usp. sredstva / instrumenti planiranja izvedbe (crteži. funkcionalne. podne obloge itd. * Osnovni radovi: Razrada rezultata radnih faza 3 i 4 (postupna obrada i prikaz rješenja). gospodarske. 1 : 1 . pravne.. Obradu svih vrsta crteža propisuje DIN 1356. isporučiteljevi nacrti rasporeda strojeva i njihovih temelja). HOAI.izvedba B Aktivnosti pri izvedbi građevine Plan izvođenja Definiranje aktivnosti / sadržaji Ciljevi / rizici u planiranju izvođenja Sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe * izvedbeni nacrti * nacrti detalja. faza izrade (LPH) 1-4: prikupljanje podloga (3%). pojedinačni nacrti).3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB * VOB (dijelovi A/B/C. biološke i ekološke zahtjeve.0 Ugovaranje radova 2. linijski dijagrami. glede njihove usklađenosti s izvedbenim nacrtima (npr.2 1. faza izrade (LPH) 5-9: izvedbeni projekti (25%).). 1. pa su podloga funkcionalnog opisa aktivnosti (= opis i program izvedbe radova.propisi o honoriranju arhitekata i inženjera na temelju prvog i drugog članka Zakona o reguliranju rada inženjera i arhitekata) [poglavlje 1. i prema potrebi konzultacije s ekspertima).] 1.2 Ciljevi! rizici u planiranju izvođenja Cilj planiranja izvođenja je da se građenje odvija bez smetnji i pogrešaka. uobičajeno mjerilo 1:50 ovisno o konstrukciji.sadrže tablično potpune podatke o veličinama (npr. udvostručenje rada). 1 : 5 . visina. duljina. gubitaka radnog vremena (prazan hod. VOB/Ačl. ekonomske podloge: instrumenti za kontrolu troškova.3 Sredstva / instrumenti nadzora * podloge za AVA.0 Izvedba građevine HOAI.uzori * podloge namijenjene izvođaču 3. nacrti pojedinosti * posebni crteži * građevna knjiga 2. širina.).). oblikovne.prikazuju druge dijelove građevine / uređaje prema potrebi. 55 (2). uobičajena mjerila 1 : 2 0 . s potrebnim tekstualnim objašnjenjem. tj. tako da se postigne rješenje pripravno za izvedbu. niže) (odgovarajući software na raspolaganju). energetske (npr.0 1. DIN 276. kao podloge opisa i programa izvedbe radova *). * Građevne knjige (= knjige prostorija) . tehničke. Ovu materiju propisuje HOAI.3 Sredstva / instrumenti za planiranje izvođenja * Izvedbeni nacrti. osnovna aktivnost.) . Razrada detalja. faza izrade 5. određivanje materijala. koje nisu surađivale na izradi projekata.).0 Građevina . 51 . ako se ti radovi odnose na elemente koji nisu mogli biti uključeni u predračun.izrađuju se za posebne konstrukcije (npr. Nedovoljno planiranje izvođenja radova često dovodi do gubitka materijala (otklanjanje nedostataka. HOAI se u velikoj mjeri zasniva na praksi.1 1. B Aktivnosti pri izvedbi građevine 1. npr. uobičajeno mjerilo 1:50 -> s.fizičke. s potrebnim tekstualnim napomenama. "aktivnosti oko izvedbe" .] 2.73% cjelokupnog honorara s. ishođenje dozvola (6%). tehničke podloge: priznata pravila tehnike i umijeća građenja. 1. posebno aktivnost HOAI.projekt 2. briga oko objekta i dokumentacija (3%).3 IZVEDBA GRAĐEVINE -»ro Za projekte interijera prostorija: detaljni prikaz prostorija i slijeda prostorija u mjerilu 1:25 do 1:1. instalacije grijanja. ako se primijeni opis i program izvođenja radova. npr. građevno . glavni projekt (11%). pripreme ugovora (10%).27% od ukupnog honorara [poglavlje 2. npr. čl. Sastavljanje detaljnog opisa objekta u knjigu prostorija. U tom slučaju otpadaju odgovarajuće osnovne aktivnosti ove faze radova. izvršne odredbe. volumen prostorije ili dijela prostorije itd. propadanje). programi aktivnosti) * knjiga standarda za radove * LV .0 Nadzor 3.1 Definicija aktivnosti / sadržaji 3. elektroinstalacija itd.2 Ciljevi / rizici ugovaranja radova 2. uzevši u obzir urbanističke. LPH 6. nadzor (31 %).0 Plan izvođenja 1.2 Ciljevi / rizici nadzora 3. usp. ventilacije. 1.» s. članak 15.

.651. . cijene.649.sastavljanje obaveznih uvjeta za izvođenje svih vrsta radova. predračun. čl.zakon. dospjelost plaćanja. 2. 15. otkaz od strane izvoditelja.636.prikupljanje ponuda. kontrola i vrednovanje pregleda cijena prema posebnim zahtjevima. čl.suradnja pri dodjeli posla. podjela rizika. 16. BGB . otkaz od strane naručitelja.sastavljanje opisa i programa izvedbe radova u svezi s građevnom knjigom *). . ponovljena izmjera odnosno odbici). 12. 11. AGB . ometanje i prekid izvođenja. .642. čl. naknade.međusobne obveze jasno utvrditi.-651.639.02 potrebni dopunski podaci.kontrola i vrednovanje ponuda.rekapitulacija troškova prema DIN-u 276 na temelju jediničnih ili paušalnih cijena iz ponuda.01 opći neophodni podaci.utvrđivanje vrste / opsega pomoćnih radova (uz glavne radove prema popisu radova) bez posebne naplate. postaju ponuda a prihvaćena nepromijenjena ponuda postaje ugovor (regulira sve modalitete potrebne za provedbu planova izvođenja. Naslovi / sadržaji pojedinih članaka su: čl. čl. usp. Članci 631 . jamstva naručitelja. postavljanje rokova i mogućnost promjene. .VOB/B (DIN 1961) = Opće odredbe za ugovaranje izvedbe građevinskih radova Sadržaj: posebno sastavljene odredbe za građevinske ugovore. iscrpnih raspisa (br. čl. čl. čl.sastavljanje usporednih pregleda cijena koristeći priloge drugih stručnih suradnika na projektiranju.646.631.633. uz upotrebu priloga drugih stručnim suradnika na projektu. 15. VOB . ugovaranje.pomoćne napomene za sastavljanje jednoznačnih. . Sadrže prave norme za ugovore o radu. 7. 2.).632. 4. IZVEDBA GRAĐEVINE ->&) čl. .zakon). VOB nije zakon ni pravni propis.638. posebni ugovorni uvjeti. čl. naknade. kašnjenje izvedbe. či.. . 5.5. otklanjanje nedostataka. prekid i obustava zastare.. Upute za opis radova . čl. kao npr. . 13. uz suradnju svih sudionika faza aktivnosti 6 i 7. Podloge za izdavanje radova s unesenim cijenama i potpisom ponuđača.644. 17. Opći sastavni dijelovi ugovora. rokovi. . Gradiva / građevinski elementi. čl.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. 55 © za definirane aktivnosti (podloge za izdavanje radova = podloge za ugovaranje radova.propisi za obračun prema utvrđenim stvarno izvedenim količinama (odnosi se na obračunske jedinice. čl.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB (Građanski zakonik) propisuje u ugovoru o građenju (ugovoru o radu) pravne odnose između investitora / izvođača (naručitelja / izvoditelja) ako nema drugačijih sporazuma. suština ugovora o radu. čl. čl.). uključujući sastavljanje pregleda cijena po vrstama radova. br. 55©-© * VOB (Pravilnik o obavljanju građevinskih radova) ima poseban pristup (suprotno općenitim odredbama BGB) i vodi računa o tome da u ugovoru o građenju budu regulirani raznovrsni stručni i pravni problemi / zahtjevi (usp. isplata. faza izrade 6+7 * Osnovne aktivnosti: . čl. obveze prihvaćanja naručitelja. kaznene odredbe. čl. .iznalaženje i prikazivanje količina kao podloga za sastavljanje opisa radova. čl.) Ugovori o građenju (time i podloge za izdavanje radova) moraju iscrpno / potpuno unaprijed raščistiti moguće nesuglasice između ugovornih strana .upućivanje na postojeće DIN-norme (tehničke odredbe za izvođenje). . utvrđeno odgovarajućim uredbama (usp. npr. izvođenje.645. dopunjuju se "prethodnim napomenama" (dodatni ugovorni uvjeti. Pomoćni radovi / posebni radovi. hipoteka na građevinsko zemljište.648.VOB/C (DIN 18300 18450) = Opći tehnički uvjeti za ugovaranje građevinskih radova (ATV) Sadržaj: pravila (prema sporazumu) za pojedine vrste radova (npr. 55 © .a obavezujuće su za javnopravne investitore. 9.1. ugovor o isporuci djela -» s. Podjela VOB-a u tri dijela: . čl. službena odobrenja).2. čl. odnosno Uredba o ugovaranju građevinskih radova. VOB/A. zemljani radovi. 3. čl. "standardi" za gradiva /građevne elemente (DIN-norme.sastavljanje opisa radova s popisima radova prema vrstama. čl. pa vrijedi tek ako se dogovori njegova primjena (dio B/C. istovar i skladištenje". Naslovi / sadržaji članaka su: čl. čl. čl. nepotpune podloge za izdavanje radova dovode do loših ugovora koji izazivaju sukobe / prekoračenje rokova / nedostatke / smanjenje vrijednosti / dodatne troškove. odgovornost itd. čl. odgovornost ugovornih strana. čl. Odredbe VOB/A imaju obilježje preporuke (za privatne investitore) .usklađivanje i objedinjavanje aktivnosti svih stručnjaka koji sudjeluju u ugovaranju. usp. . Obračun . vrsta / opseg rada. naknada štete zbog neizvršenja. Radovi se mogu izdati ako su poznate cijene s. 2. 6.-651.propisi glede tehnike izvođenja (eventualno DINnorme) usmjereno na "standardno izvođenje". čl. čl. prestanak jamstva.640. AGB . 23. uključujući pregled cijena *). generalna klauzula: "Gradiva i građevinski elementi podrazumijevaju se uključivši isporuku. Izvođenje. jamstva. nositelj rizika.pregovori s ponuđačima. 1. 1. otkaz od strane naručitelja. ČI. vrsta / opseg radova. rad u akordu. osiguranje. dovršetak preuzimanja. članak 9. zaključno reguliranje. založno pravo izvoditelja. opis radova / uvjeti ugovora itd. čl. 8. . 3. izdavanje radova.643. čl. . 10. razgraničenje dijelova građevine koji se međusobno isprepleću. čl. .637. 14. + pismena potvrda s podacima o mogućnostima uvida u podloge izdavanja radova / mjesto i vrijeme otvaranja ponuda / rokova za prihvaćanje i ostajanja u obvezi itd. 5. dijelovi A/B/C ) s.0 Ugovaranje radova (priprema / suradnja pri ugovaranju) 2.usuglašavanje i koordiniranje opisa radova stručnih suradnika na projektu.641. čl.) prema jedinstvenoj sistematizaciji s. Ovu materiju propisuje HOAI. čl.VOB/A (DIN 1960) = Opće odredbe za izdavanje građevinskih radova Sadržaj: smjernice za formiranje i sastavljanje raspisa natječaja. podloge za izvedbu.sastavljanje alternativnih opisa radova za određena područja aktivnosti. . suradnja naručitelja.sastavljanje.650.Verdingungsordnung für Bauleistungen. uz potpunu 52 . čl.635. obračun. ne smiju biti u proturječju s općim odredbama za ugovaranje.uvjeti kvalitete. čl. 2. zidarski radovi itd. . preuzimanje. sporovi. Nejasne. jamstvene obveze izvođača.kontrola i vrednovanje ponuda temeljem opisa i programa radova. odnosno njegova ovlaštenog zastupnika. . članci 631 . kratka zastara. * Posebne aktivnosti: . čl. najčešće nedovoljni za jednoznačno.634. otkaz od strane izvoditelja. moguć i u okviru općih poslovnih uvjeta. rokovi izvedbe. koje odgovarajuća BGB-pravila stavljaju izvan snage ako je tako dogovoreno. čl. smanjenja i prekida. čl. Građanski zakonik.647. 18. 4.2 Ciljevi i rizici ugovaranja radova Cilj je sklapanja ugovora stvarati ugovoreno djelo i provoditi planove izvedbe u okviru građanskog prava.Bürgerliches Gesetzbuch. Važeće područje. 55 © 0.

.suradnja pri oslobađanju od aktivnosti osiguranja. popisi aktivnosti. 56 > Treba razlikovati: . proračuni). 56 * Obrasci namijenjeni proizvođačima za popise aktivnosti nude dodatne informacije. .preispitivanje analize troškova / koristi za građevinu i poslovanje. potpune) tako što nudi standardna poglavlja opisa pojedinih pozicija koje se uklapaju u odgovarajuća područja aktivnosti (područja aktivnosti približno su vrste građevinskih radova prema VOB/C). 56 * Standardna knjiga aktivnosti (StLB) za građevinarstvo pomaže pri sastavljanju opisa aktivnosti (daje: sažete tekstove.prijam građevinskih radova uz suradnju drugih stručnjaka uključenih u projektiranje i nadzor. Tako se pojedini tekstovi (povezani u poglavlje. npr. čl. . . posebne ugovorne odredbe. .iznalaženje i utvrđivanje troškova za izradu financijskih pokazatelja. Poglavlja standardnog teksta raspoređena su hijerarhijski u 5 odjeljaka. Cijelo je područje izdavanja radova idealno EDV-pogodno (tekstovi. .kontrola troškova. .zakona (uravnoteženost VOB-a kao "cjeline"). 15. * Osnovne aktivnosti: . tj. . . .9.obilazak objekta kako bi se ustanovili nedostaci prije isteka jamstvenog roka izvođača. 56 Jedinstvena (standardizirana) kombinacija omogućuje racionalizaciju kroz EDV (Izdanja knjiga o standardnim radovima: Zajednički odbor elektronika u graditeljstvu.sastavljanje popisa opreme i inventara. VOB/A. . ekonomski) koji se odnose na dovršenu aktivnost. Opisi aktivnosti .djelatnost odgovornog voditelja gradnje. .9. FLP. količini.zajednička izmjera radova s izvođačima. . 56 * Opis aktivnosti. _ potrebni dodatni sporazumi razjašnjavaju jednoznačno VOB "može se .sastavljanje. nadgledanje i daljnje vođenje plana isplata. nadgledanje i daljnje vođenje diferenciranih planova vremena. eventualne dodatne ugovorne odredbe. tehnički. čl. 1.kao dio podloga za pogodbu radova .zahtjev za službena primanja radova i sudjelovanje u njima. . atesti.primjenu odredaba AGB .opis aktivnosti s popisom radova (VOB/A.knjiga standardnih aktivnosti savezne željeznice (StLB-DB). . . 56 Programi aktivnosti. .1): Opis aktivnosti. kao jednoznačna. izvještaji u građevnom dnevniku.sastavljanje. npr. .obilazak građevine nakon predaje. . 56 @ mogu se raščlaniti nepovezano (stupnjevi izgrađenosti / faze građenja / stupnjevi dovršenosti) ili prema naslovima (sažeto prema vrstama radova) uz pomoć "prethodnih napomena" ->s. način izražavanja itd.upravljanje objektom. iscrpna definicija aktivnosti. . Ima li proturječnih dijelova ugovora.opis i program radova (funkcionalni opis aktivnosti. objektu / dokumentacija) 3. vrijede redom (usp.izrada uputa za čuvanje i održavanje. funkcionalno.sastavljanje i praćenje terminskog plana (gantogram). područja aktivnosti 800-999./10-12).priprema brojčanih podataka za datoteku objekta. npr. eventualni dodatni tehnički uvjeti. kao i s općenito prihvaćenim pravilima tehnike i odnosnim propisima.nadgledanje otklanjanja nedostataka koji su nastali tijekom jamstvenog roka.regionalni katalozi aktivnosti (RLK) pojedinačnih korisnika. područja aktivnosti 400-499. utvrđivanje nedostataka. faze aktivnosti 8 i 9.0 Nadzor (nadzor na građevini.popis jamstvenih rokova. troškova ili kapaciteta. pa zbog toga u IZVEDBA GRAĐEVINE kompletu postaju vrlo opsežni. područja aktivnosti 200-299.sastavljanje plana zaliha.koordiniranje stručnjaka koji sudjeluju u nadzoru. VOB/B čl. postaje podlogom kasnijeg ugovora o građenju — s. uključujući sastavljanje i predaju potrebnih podloga. Daljnje zbirke standardnih tekstova za radove u graditeljstvu: .sustavno sređivanje crteža i proračuna objekta. vrste radova + broj pojedinih poglavlja = broj standardnog opisa aktivnosti) s. područja aktivnosti 100-199. rastavljanje na pojedinačne pozicije (pozicija je opis dijela aktivnosti prema vrsti.nadzor tijekom izvođenja objekta glede usklađenosti s građevnom dozvolom. * LV . s. Ti obrasci obuhvaćaju što je moguće više varijanata teksta (tekstovi stvoreni precrtavanjem).kontrola računa.katalog standardnih radova za cestogradnju i mostogradnju (StLK). opći tehnički uvjeti za ugovore o izvedbi građevinskih radova (VOB/B) (dakle "posebno" vrijedi prije "općeg") -> s. ali najdulje do pet godina od primitka građevinskih radova.utvrđivanje troškova prema DIN-u 276 ili prema pravnim propisima za obračun u stanogradnji. Kombinacija podataka za izdavanje radova i planiranja izvođenja moguća je primjenom odgovarajućeg CAD (Computer Aided Design) AVA (raspis / izdavanje / obračun) softvvareom.kontrola radova na čuvanju i održavanju. Opisi građenja (opći prikaz graditeljskog zadatka) upotpunjuju popise radova tako da postaju opisi radova. opisi mjerodavnih uvjeta / zahtjeva (oblikovno. cilj: primjena jedinstvenih standardnih tekstova za opis aktivnosti u graditeljstvu na području cijele države). . . Ponuđači: različiti izdavači ->• s. . . moguć je standardizirani popis aktivnosti bez naznake količina). obilježeno rednim brojem / brojem pozicije) -> s.1 Definicija aktivnosti / sadržaji regulirano propisom HOAI.nadgledanje uklanjanja nedostataka koji su ustanovljeni prilikom primanja radova. pomažu pri rješavanju posebnih konstrukcijskih detalja. . . 3. . .predaja objekta. GEAB. dimenziji. * Posebne aktivnosti: . skraćeni tekst / opširni tekst) mogu kombinirati (broj odjeljka.obrasci za popise aktivnosti slični su građevnoj knjizi (prethodnik StLB).vođenje građevnog dnevnika. . upute za rukovanje. 53 . planovima izvođenja i opisima aktivnosti. ako ta djelatnost prema zakonima dotične zemaljske vlade prelazi okvire osnovne aktivnosti iz faze aktivnosti 8.kontrola i korigiranje detalja predgotovljenih elemenata. Odustajući od detaljnog prikaza faze aktivnosti (suprotno: popis aktivnosti s pojedinačnim pozicijama.odredbe". kakvoći.katalog standardnih radova za vodogradnje (StLK). ČI.promatranje objekta.unošenjem cijena (ponuda) i raspisom (izdavanje radova) postaju dijelom ugovora o građenju. Postupak prijama itd. .mogući dodatni sporazumi odnose se na odredbe koje služe definiranju aktivnosti (bez narušavanja uravnoteženosti VOB-a). . . tehnički besprijekorne./3-9). . . prema potrebi iz 5 odjeljaka. Svako poglavlje ima svoj broj.

Najvažnija pomoćna sredstva jesu tehnike planiranja tijeka građenja / tehnike terminskog planiranja prema različitim metodama. završni rok SAZ / SEZ minus najraniji rok . odnosi redoslijeda u streličnim mrežama s vremenskim razmakom 0) -» s.3 Sredstva/instrumenti za građevinski nadzor * Podloge AVA. najkasniji projektni rok početka SZ. 57 @ 1 Metode streličnog mrežnog planiranja (Critical . međuzavisnosti dijelova procesa kao preduvjet nekog sljedećeg procesa prikazuju se fiktivnim procesima (nulte veze. ali nema primjenjivane metode. ali CPM je rašireniji u praksi. v. Vremenski model je determiniran (tj. tornjevi.) . nacrti detalja. obračun. završni događaj procesa A = početni događaj procesa B). Međusobno ovisni procesi koji teku usporedno. Građevinski nadzor usmjeren je na dva težišta: . vrijeme između početka i završetka procesa). list 1). potkopi i si.Mrežni planovi. Sadržaji čvornih mrežnih planova prikazuju se u listama procesa (usp. Strelice odražavaju odnose organizacije radova. Uključene prethodno procijenjene vremenske IZVEDBA GRAĐEVINE CD rezerve daju (pribrojene) navedeni projektni rok završetka VZ(n). Redoslijed građevinskih radova trebao bi biti prikazan odgovarajućim redom upisa u dijagram. Teoretski se može zamisliti mrežni plan pomoću strelica događaja.» s.3. Mreže orijentirane prema događajima (PERT) bolje služe okvirnom i pregleđnom planiranju (događaji = miljokazi). * Tehnike planiranja tijeka građenja / terminsko planiranje koriste različite uobičajene metode: . očiglednost.« 5 7 . planiranje ulaganja (program radne snage / program opreme) .22]. 58 @ @ 3 Metode mrežnog planiranja pomoću čvorova događaja (Progmamm Evaluation and Review Technique. 58 @ Sadržaji streličnih mrežnih planova odražavaju se u listama procesa (izlistanje pojedinačnih aktivnosti s odgovarajućim naznakama vremena) s. čitljivost (prikaz proporcija vremena).Gantogrami postavljaju u koordinatnom sustavu vertikalno (= os y = ordinata) faze rada / građevinske procese. završni rok FAZ/FEZ) . pojmovi vidjeti DIN 69900. puta [količina]. visina. Nedostaci gantograma: paušalnost. prikazu. troškovi. na pravom mjestu). izmjere. . Temeljni poredak odnosa (= ovisnost između događaja /procesa može se kvantificirati) kad je CPM normalni slijed (određeni odnos od završetka prethodnog do početka sljedećeg događaja.g. Geometrijski modeli PERT + CPM mogu dati mješovite prikaze (procese kao strelicu.Linijski dijagrami (dijagrami brzine. planiranje pojedinih tokova (programi aktivnosti). 58 2 Metode čvornog mrežnog planiranja (Metra . najkasnije rokove SZ (najkasnije rokove početka. Nezadovoljavajući projektantski menadžment. neraščlanjenost dijelova procesa.) prikazuju se međusobne ovisnosti različitih aktivnosti. planiranju. Čvorni planovi aktivnosti (MPM) lakše se postavljaju / mijenjaju (dosljedno odvajanje planiranja tijeka od planiranja vremena).v. Temeljni odnos organizacije (def.najraniji početni.» s. odsutnost koordinacije najčešće dovode do kašnjenja / dodatnih troškova. Nedostaci: nepreglednost pri preklapanju različitih aktivnosti (prostorno. Dummy. ceste. Iz toga se raspoznaje brzina izvođenja (kut koji proizlazi iz odnosa vrijeme / put) i vremenski i prostorni razmaci između aktivnosti. procesu je određeno konkretno procijenjeno vrijeme). Vremenski model je normalno stohastički (= određivanje vremenskih razmaka između događaja računom vjerojatnosti).12. CPM). ne može se ustanoviti).3. mehanizacije. te eventualnoj građevnoj knjizi odnosno na podlogama za ugovor o građenju. kao i sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe objašnjeni su pod 1. rezultati tehnike mrežnog planiranja (dio istraživačke oblasti Operation Research) [si. materijala u pravo vrijeme. Uvršta-vanjem što više ulaznih parametara (vrijeme. prikazuju veći broj uvjeta nego strelični planovi aktivnosti (CPM.planiranje tijeka građenja uz primjenu metoda projektantskog menadžmenta (raspoloživost ljudi. CPM) prikazuju procese strelicama (rubovima). dimnjaci i si. izdava-nje.kontrola. a horizontalno (= os x = apscisa) pripadajuće vrijeme (određeno temeljem iskustvenih vrijednosti / proračuna) koje je prikazano duljinom odgovarajuće horizontalne crte. FAZ / najraniji termin završetka. Mrežni proračuni polaze od projektnog polaznog termina VZ (O) (startni čvor.Path Method.) kod MPM je početni slijed (određen odnos od početka prethodne do početka sljedeće aktivnosti. opasnosti za ljude (nesretni slučajevi) i materijal. CPM) .2 Ciljevi/rizici građevinskog nadzora. sredstva za izvedbu itd. a na drugoj jedinice duljine puta (rjeđe količina). 57 @ . 54 . upravljanju.g. stariji. Strelice odražavaju odnose organizacije radova. posebni crteži). Postoji odgovarajući software (pretežni dio: CPM). pogrešaka u obračunu.. SAZ / najkasnije rokove završetka. Područja primjene: prikaz tijeka građenja bez posebnog smjera dovršavanja. Popisi aktivnosti ( = liste prikaza tijeka građenja = liste podataka o radovima) pripomažu pri izradi gantograma i omogućuju usporedbu predviđeno ostvareno. 57 Različite orijentacije mreže (procesi / događaji) i prikazi (strelice / čvorovi) daju tri tipa mrežnih planova s.3.) Kao pomoć za posebno velike mrežne planove predestinirana je EDV (za sastavljanje mrežnog plana dovoljan je unos odgovarajućih podataka iz liste procesa). Prednosti / nedostaci / područja primjene različitih metoda mrežnog planiranja: unaprijed organizirane mreže s determinističkim vremenskim modelom (CPM/MPM) najprikladnije su za detaljirano upravljanje / kontrolu izvođenja građevina (težište na pojedinim aktivnostima). Rezultat = put najduljega trajanja (kritični put) / projektni termin završetka FZ(n). PERT) prikazuju događaje čvorovima. FEZ) za nastupanje svih događaja / procesa (D = trajanje. Čvorovi predstavljaju početne i završne događaje procesa. razvijeniji. Prednost: očigledna predstava brzina i kritičnih razmaka. obračun kao dopuna AVA (raspis. najkasniji početni. Vremenski model je determiniran (v. kontroli odvijanja radova. u potrebnoj količini. Građevinski nadzor temelji se na projektu (izvedbeni nacrti. 3. Prednosti gantograma: preglednost. 57 . npr. ali nedovoljno ilustrativni (stoga: dodatni prikazi rezultata u obliku gantograma. usp. vremenski kad tijeku građenja nedostaje smjer prema dovršenju) Područja primjene: prikaz tijeka građenja s određenim smjerom dovršavanja (duljina. teškoće u prikazu kombinacija / ovisnosti radnih procesa (nekritični / kritični procesi = promjena trajanja procesa odgovara promjeni vremena zbroja procesa. organizacijski odnosi koji se pojavljuju u mrežnim planovima uobičajeni su slijed aktivnosti u 70-80% slučajeva). početni događaj aktivnosti A = početni događaj aktivnosti B).» s. Loš nadzor. nedostataka (vidljivi / skriveni). služe analizi. manjkava kontrola dovode često do nezadovoljavajućeg izvođenja. vremena) predstavljaju u koordinatnom sustavu na jednoj osi (kojoj = ovisno o građevinskom zadatku) jedinice vremena (odabrane). povećanja troškova. poglavlje izdavanje posla) -> s. događaje kao čvor). pronalaze (proračun unaprijed) najranije termine FZ (najraniji termin početka.Potential Method. odnosno ukupnu vremensku rezervu GP pojedinih događaja / procesa (GP = najkasniji rok SZ . SEZ) za nastupanje svih događaja / procesa (proračun unatrag). Mrežni su planovi općenito vrlo detaljirani. MPM) prikazuju procese čvorovima.

4) W B S .utičnica za antenu DB . 49 Opseg ugovora i prijevremeni raskid Izvođenje. betonska ploča Procjedni otvor 10 cm (8) Opći uvjeti ugovaranja 2.prekidač S P . - Odnos investitor / izvođač A2 Oznaka prostorije 1 Privr. kamenom (F) DIN 18333 Radovi s beton.-b(. 3.utičnica TAD .000 48. tijelo s S C H c 104 Hodnik W W N N 1 1 _ WWH _ ZWE °c 20 F C H LUX 1 _ WA WB 204 Kup.4.891 Knjige prostorija (skraćeni oblik . arm.3) Vffi-zidno grij tijelo bez SCH (B.stropno grijaće tijelo G A D . Grubi radovi (R) DIN 18330 Zidarski radovi (R)DIN 18331 Betonski i arm.63 WWH - - AAD - 22 1 w c . preuzimanje VOB/B Izvođenje Podnošenje rizika.4. 3. 3) 13 13 12 16 4 9 Jamstvo (br.47 2. blokovima (R) DIN 18334 Tesarski radovi i drv.sudoper SPA . B + C I i 1.uputa § 12 br. s.umivaonik (B.92 S > Visina m 2.47 Temp LW Svjetlo Primjedbe (adrese) AAD . odgovornost. 5.04 WWH ZWE SP - - - 20 4 W W 404 504 Lođa st. bet.L P H 1 Prikupljanje podloga l p h 2 Idejni projekti LPH 3 G l a v n i projekti l p h i. 7) Jamstvo I Prijam | Plaćanje | Izvođenje Otkaz putem A N .primjer) 55 . 6) § 4 Izvođenje (br.47 N 15.588 wc W 304 Kuhinja SCH DB WVT WB STD PA SCH STD WBS GAD DB SCH STD DB TAD SPA - - 24 7 N 6.uputa § 2 . 7) § 5 Rokovi izvođenja § 13 Jamstvo (br.kada W B . d o z v o l u ORGANIZACIJA GRAĐENJA ->QQ Pravila V O B / B koja odstupaju od pravila ugovaranja BGB l p h 5 I z v e d b e n i projekti B G B ugovor o radu §632 Naknade § |§ § § § VOB/B 2 14 15 4 13 Naknade I Obračun | Rad u akordu Izvođenje (br 7) Jamstvo (br. promjene.wc V W T . N N 1. Werner Verlag. broj prostorije A B 2 Korištenje 3 Korisnik (ABT) B2 Veličina prostorije 1 2 3 <61 m 3 N 14. (R)DIN 18335 Građenje čelikom (R)DIN 18336 Izolaterski radovi (R)DIN 18338 Krovopokrivači i krovo. dio 1. 6) l p h 6 Priprema z a ustupanje radova l p h 7 S u r a d n j a pri ustupanju § 6 3 3 Nedostaci § 634 Postavljanje rokova.87 •e Sadržai B4 Kućanski tehnički priključci za 4 1 2 3 Grijanje Ventilacija Sanitarije ELT/js B5 Mjerne veličine 1 3 ti < 2 > Površina m2 6.47 N N 4. radovi (R) DIN 18332 Radovi s prirod.ne postoji 8 Otkaz putem A G . • inst. Planovi z a građ. grij.prisilna ventilacija W 604 Vent. Završni radovi (R) DIN 18350 Žbukanje i radovi u gipsu (R)DIN 18352 Keram.interfon S T D . garancija Plaćanje Izolacija Podloga za pad 8 cm. aparat PA .zidno.izolaterski radovi (R)DIN 18339 Limarski radovi 3. radovi i opločenja (F) DIN 18353 Izrada podnih podloga (R) DIN 18354 Asfalterski radovi (F) DIN 18355 Stolarski radovi (R)DIN 18356 Parketarski radovi (3) Nacrt detalja [Ugovor 0 građenju) " Dodatak r Cijena + I Podloga za ustupanje Dopisi + [Pogodbene podloge Ugovorni uvjeti + BGB I Opis aktivnosti (4^) Ugovor o građenju Pravni propisi 0 ugovaranju radova § § 6 3 1 ff B G B Dio A. smanjenje § 635 Naknada štete |§ 17 Osiguranje | |§ 13 Učinci jamstva (br.grijanje vode Z W E . Düsseldorf.razdjelnik stana W W H .475 N 0. 7) § 8 Otkaz putem A G (br 5) § 13 Jamstvo (br. konst. smetnje./WC 3.utičnica za kuć. Zemljani radovi i temeljenje (F) DIN 18300 Zemljani radovi (F) DIN 18301 Bušaći radovi (R)DIN 18302 Građenje bunara (R)DIN 18303 Zagrađivanje (R) DIN 18304 Pobijanje pilota (R)DIN 18305 Navodnjavanje (F) DIN 18306 Odvodnjavanje i kanalizacija (R)DIN 18307 Vodovodi i plinovodi (F) DIN 18308 Drenaže (R)DIN 18309 Injektiranje (R) DIN 18310 Radovi na osiguranju vodotoka.09 1 2. 6 7 Podjela rizika 12 Prijam .nije predmet V O B § 636 § 637 § 638 § 639 §640 § 641 § 642 § 643 § 644 § 645 § 646 § 647 § 648 § 649 § 650 § 651 Zakašnjenje izrade Prestanak jamstva |§ Zastara (kratka) |§ Zastara (prekid.utičnica za telefon W A . nasipa i obaloutvrda (R)DIN 18311 Bageriranje u vodi (R) DIN 18312 Podzemni radovi (R)DIN 18313 Izrada dijafragmi s potpornom tekućinom (R) DIN 18314 Radovi s mlaznim betonom (9) Iz: VOB dio C 5 ELT/ss 6 Transp tek.36 2.-sp.69 19. 3. obustave) |§ Prijam |§ Dospjelost plaćanja § Suradnja naručitelja § Otkaz od strane izvođača § Rizik § Odgovornost naručitelja § Dovršenje umjesto prijama Pravo izvođača na hipoteku Hipotekarno osiguranje građevine Pravo otkaza naručitelja Predračun troškova Ugovor 0 isporuci © lz: Mantscheff: "Einführung in die Baubetriebslehre". F 0.475 N 8.izjednačavanje potencijala S C H .ne postoji .77 1 1 L 2.363 2. 1985.

Kratki tekst Nedostaci: EP i količine nisu u istom retku Primjer 3. izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima.70 3748.02 Količ. Količina i EP izvan teksta Poz. 2) Tehnički sadržaj (1) Opis radova (4) Dodatni tehnički propisi ZTV (5) Opći tehnički propisi VOB/C Ugovor o građenju Pravni sadržaj (2) Posebni ugovorni uvjeti BVB (3) Dodatni ugovorni uvjeti ZVB (6) Opći ugovorni uvjeti VOB/B Uvjeti natječaja (VOB/A § 10 br. 1-3.. izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima.60 -materijal DM11. LB 013 (betonski i armiranobetonski radovi) T1 T2 T3 Jed.T 4 . VOB/B § 1 br. W. KG.. 2.rad DM 24... W. bez oplate Popis radova (15) Podloge za ustupanje radova 56 . odsj. čist. 7 Konstruktivno povezani elementi građevine koji se izvode u jednom radnom procesu moraju se opisati u T1/048 ili 053 K.T 5 (16) 35. . EP u tekstu 2. 105 m2 UM/S: DM 24.50 Nedostaci: a) mnogo prostora za tekst b) nema podataka za udio u EP c) EP nije napisan slovima Primjer 2.0 Opis m podnih ploča podruma od nabijenog betona B debljine 10.2.. tridesetpet 70/100 . m vanjski / unutarnji / potporni zidovi. 105. beton.60/DM 11.1 str. bez / sa oplatom Posebni zahtjevi: beton m° po m 2 ••3 betonski čelik kg po m 2 /m 3 oplata m 2 po m 2 /m 3 3 2. 12 cm izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima.IZVEDBA GRAĐEVINE 0) Redni broj (OZ) 3. čelika. EP i. 1 odsj. za 1 m2 EP i.10/DM . EP i količine u tekstu i u jednom retku 2..: tridesetpet 70/100 35. 2) Zidovi 1. bez bet. Elementi zgrada u izgradnji Uputa: Opisu radova trebaju prethoditi propisi o obračunu odjeljka 0.ostalo DM . 4. sa / bez armature Č . 2d) Raspis (poziv za podnošenje ponuda (VOB/A § 17 br. m 2 /m 3 vanjski / unutarnji / potporni zidovi (navesti mjesto). u armiranom betonu debljine 30 cm od B15.50 U Standardni tipski tekstualni opis Izvod: StLB.01 Brojčana oznaka standardnog rada Opis djelatnosti 81 013013 11 11 10 14 Beton sloja čistoće podloga horizontalna gornja površina betona horizontalna od nearmiranog betona kao normalni beton DIN 1045 B5 debljina 8 cm Količina Jedinica mjere EP GP 25 m (jl) Dodatne pojedinosti (^2) Opis djelatnosti Kratki tekst: "si. 12 cm.podloga horizontalna • gornja površina betona horizontalna • od nearmiranog betona • kao normalni beton DIN 1045 • B5 • debljina 8 cm 81013 013 11 11 10 T„T 2 . B5" Primjer 1.-br. 4) + 21 obje strane nagnute Izvod: standardna knjiga radova Pogodbene podloge (VOB/A § 10 br. koja se doprema / postoji na gradilištu.70 3748. 12 cm. u dvostranoj oplati. za 1 m2 EP jedinična cijena GP ukupna cijena 35. nagih Popis djelatnosti (LVZ) zid zid okna zid kanala zid parapet stubišni parapet Attika potporni zid krilni zid potporanj ležaj beton na licu mjesta Prethodne napomene i pozicije ® ® Podloge za ustupanje radova (VOB/A§ 17 br.70 3748.Godina izdanja StLB: 1981 • područje djelatnosti: betonski i armiranobetonski radovi • beton na licu mjesta sloja čistoće . Dugi tekst 3.10 .50 Prednosti: a) velika ušteda prostora b) količine x EP = ukupna cijena u jednom retku Popis djelatnosti 037 038 039 040 041 042 043 044 045 046 047 048 Q 1 2 3 Beton na licu mjesta za zid — zid okna — zid kanala — zid između čelične konstrukcije — parapet — stubišni parapet — — — — — atika potporni zid krilni zid zid potpornja zid ležaja 11 jedna bočna površina u nagibu .T3. u betonu / armiranom betonu debljine cm od B u dvostranoj oplati.0 m podnih ploča podruma od nabijenog betona B debljine 10.02 105.02 Podne ploče podruma od nabijenog betona B debljine 10.

Raspis Ustupanje Obračun HOAI. LPH 6 -i 7 IZVEDBA GRAĐEVINE -»CP 493 m HOAI. br. LPH 8 (19) N a d z o r na objektu Program gradnje WW Veliača 21 20 Ožuiak Travani fc lb b E radna Teška- 19 18 17 16 15 K 13 1? tt 10 fc fc IE ^ S _ Â J SSr«= 3 a S3 j ê <= f o p B = CS E — radna_ reška L T D 1 it.smjenski pogon Elementi mreže ¡/^Tehnika mrežnog planiranja Ostalo f Siječanj Veljača | Ožujak Travanj f Svibanj Lipanj Srpanj Rujai Najkasniji termin -početka r projektiranja | Najkasniji termini: SAZ = najkas. vremena (dan mjes.< £5 = Rezerva Kritični put Najraniji termini ' I F A Z = najraniji termin početka FEZ = najraniji termin završetka | Termin završetka projektiranja = vz(n) Zadani termin završetka projektiranja treba jest treba jest treba jest Elementi mreža — Orjentacija Prikaz Aktivnost Strelica Proračun mreže * Događaj Čvor Tablica ispunjenja plana Orijentacije mreže 57 . 5 o. § 15.smjenski pogon 1 . termin početka SEZ = najkas. i 3 1 8 3 $W a eg t 3T o e a n m uređenje gradilišta CZ1 zemljani radovi C 3 betonski radovi w77t oplate i radovi u čeliku i — i postavljanje skele uklanjanje skele Terminski plan s podjelom pojedinih radnih procesa Program mehanizacije Redoslijed radova: Gradilište urediti i raspremiti Zemljani radovi i rušenja Izrada presjeka ceste Radovi na taracanju i ugradbi rubnjaka Terminski plan građenja • Linearno programiranje -Simulacija Operativna istraživanjaBroj radnih mjesta / 1 . projektiranja ra c Startni čvor ° 4—SZ.) Usporedba n Termin poč. § 15.smjenski pogon 2 . god. Red EleJedin. ment Radni mjere građe proces vine Količina Utrošak h/E Xh Trajanje h/jedin. termin zavržtetka SZo 4 — S Z ..

Redni broj \ I \ 4 0 4 302 6 11 4 8 I 8 8 402 16 16 8 0 20 0 12 Ii / I I . 302 104. 403 401.M U — « ü h Br. stup W1 403 Beton. + 1 . Odnosi završetak. završ. stup P1 401 Beton. zavr.t ] w mu . stup P2 1 Čvor SA SE GP FA FE NP VN VD » .Í D — KZh- 5 15 1 5 Mrežni plan Q3 •Mota T-^o Or*ÇN3 •< . od i • Zavri događ. poč.02 UNI 6 44¡56|48)60.402 403. stup P2 501 Gornji ustroj W1-P1 502 Gornji ustroj P1-P2 Preth. u. 2 2 4 5 3 4 8 10 4 8 16 8 2 4 6 8 10 11 13 15 17 19 21 23 12 14 16 18 20 22 24 3 5 7 9 Dummy od I do br.od I do janje br. Trajaaktivnost nje 2 2 4 5 17 4 8 10 4 8 16 8 12 12 12 103 102 101 103 102 103. 0 2 4 8 2 4 8 16 26 8 16 40 32 44 2 4 8 13 19 8 16 26 30 16 32 60 44 56 72 0 2 4 13 11 4 8 18 28 8 16 40 36 48 60 2 4 8 18 28 8 16 18 32 16 32 60 48 60 72 0 0 0 5 9 0 0 2 2 0 0 0 4 4 ÇhHD «»CH-a CQ. vrijeme" poč. Skraćeni poz opis 103 Iskop P2 od j Termin Tra. n ^ 26Bgj^8I3? L zm ge m 131 8 1 0 60|72|6O|72 17 112 I 0 72(72 403 turn min 2 ÏWTW L« 104 m T W T 141201 s?O < u . •c CM Z = D. I 0 19 Čvor Odnos redosljeda ' VN VD NP FA FE SA SE GP Opis aktivnosti FA 1 0 I SA Odnos redosljeda 10 20 i \ i \ 0 0 0 103 2 2 2 0 i FA 2 3 FE VN SA SE X •f 28 19 9 10 i 20 26 303 32 30 2 17 4 2 18 1 32 32 403 40 40 0 23 8 0 24 NP 60 60 0 31 40 40 404 60 60 0 25 28 0 26 72 72 0 32 —X 13 5 B 104 18 13 B 5" 5 9 18 16 304 28 26 2 15 10 2 16 1 7 VD GP broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrežnog plana najraniji početak najraniji završetak najkasniji početak najkasniji završetak ukupno rezervirano vrijeme = lančana igra ovisnost • > kritični put 16132116132 401 Metoda mrežnog planiranja strelicama aktivnosti nm m 32|44 3 6 p 15 12 l 4 Metoda mjerila Linijski dijagram Gredni dijagram Metoda mrežnog planiranja CPM orijentacija prema rubu MPM orijentacija prema čvoru 3 I2 I 6 MOMS TTTTT 302 ¡11618 1 6 1 1. rez.poč. stup P1 401 Beton. 304 302 301. događ.početak (prividna aktivnost) Normalni slijed 0. 16112 1 4 m C H .0. Normalni slijed s prividnom aktivnošću Vremenski uvjetovana prividna aktivnost IZVEDBA GRAĐEVINE Dio procesa Br. 502 Najrani Najkasrliji Ukup. Dummy kritični put 16 16 0 21 32 32 0 22 36 32 501 48 44 4 27 12 4 28 8 8 16 16 0 4 0 13 Uf t > = lančana igra Procesna lista (CPM) usp. Z=D. završ. stup W1 403 Beton. Usporedba oblika prikazivanja različitih tehnika odvijanja aktivnosti (§} 58 . 501 404. od j 102 Iskop P1 101 Iskop W1 104 Iskop W2 203 Piloti 17 302 Temelji P1 301 Temelji W1 304 Temelji W2 303 Temelji P2 402 Beton.* 1 šetak šetak ž 2 2 0 0 0 2 4 8 2 4 8 16 26 8 16 32 4 8 13 19 8 16 26 30 16 32 40 2 4 13 11 4 8 18 28 8 16 32 4 8 18 28 8 16 28 32 16 32 40 0 0 5 9 0 0 2 2 0 0 0 1 Završni događaj od j i —fr Završ. događ. Opis poz aktivnosti 103 Iskop P2 102 Iskop P1 101 Iskop W1 104 Iskop W2 203 Piloti 302 Temelji P1 301 Temelji W1 304 Temelji W2 303 Temelji P2 402 Beton. 1 1 3 1 5 1 7 5 7 12 9 14 10 16 12 14 20 18 22 2 4 6 8 11 13 15 17 19 21 23 Najranije Najkasnije 1 poč. 301 203.402 303. £D— = •Su. VN VD NP FA FE SA SE GP broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrežnog plana najraniji početak najraniji završetak najkasniji početak najkasniji završetak ukupno rezervirano vrijeme = lančana igra aktivnost nulta veza odn. zavr. događ.2 vizi h E ^no t :i-cf Dk^ctó Z = D. + 2 503 Gornji ustroj P2-VV2 1 60 0 > = lančana igra Procesna lista (MPM) usp.

02 :9 : prizemlje . Osnovna mjera je kontinentalna jedinica mjere . pa je utvrđena dvojna struktura redova NZ u okviru decimalnog sustava. 8. Naknadna pitanja koja smetaju i često izazivaju pogrešrle odgovore na taj se način gotovo sasvim izbjegavaju.ispunjeni obrasci daju podrobniju.5 m ämiij säo m sfiK&ka 1 gb č ljeto 2.16 zaokružen na 3. stupovi. u graditeljstvu teško da postoji potreba geometrijskog stupnjevanja s obzirom na pretežnu primjenu aritmetičkih redova za jednake dijelove građevine. Ovi normni brojevi pružaju mnoge prednosti pri računanju: 1) produkti ili kvocijenti proizvoljnog broja NZ opet daju NZ. H. One su potrebne da bi se svi dijelovi građevine planski povezali.15 odnosno 31. Neufert Normni brojevi (NZ) Da bi se dimenzioniranje strojeva i tehničkih uređaja moglo jednoobrazno provesti i međusobno prilagoditi.2 5 d n i . 8 9 1 0 6c m 3. 1000 .metar.» © ( V e ć i petodijelni i precizniji dvadesetero. a njima se mogu koristiti izvođačevi kalkulanti i voditelj gradnje. Ovakvi . 4. se n gnjfto rde j c s eäräi en sa v paritet (imz&psl&l H s ) pc d a ae ro n zQ ^ re o & s bet p w e plodna po feaaiRžhio we i rS d f n. Dobro je na svakom listu ostaviti po jedan stupac prazan tako da se obrazac može upotrijebiti i za eventualne naknadne posebne radove.25. Primjer: © m m<%>cD Hill m O ® oa r w i < ^ > ( S Š Q ) Mantise < % > ( 5 g o ) \ m } < 0 . Tako dobiveno vrijeme obilno nadoknađuje neveliki trud uložen u sastavljanje građevne knjige = knjige prostorija. DIN 4172 (normne mjere u visokogradnji) utvrđuje građevinske NZ i polazna je norma za niz daljnjih građevinskih normi. mjera za debljinu nabijenog beton. dr.2SOO mm Keinzle T.3 Pojedinačna mjera: pojedinačne mjere su mjere (najčešće male) za jedinice grubih ili završnih radova. (?). if o dp&n b p ss va o Weyeretr. točno 1. npr. koji jednako vrijede u Francuskoj pa čak i u Americi.red dakle je: 1. tako da svaka pozicija sadrži istovjetan tekst.14 i VlO = 3. Bit će najbolje da poleđina obrazaca ostane slobodna kako bi se na nju mogli unositi crteži koji se odnose na sljedeću stranicu. £ < g > ( D X 1.5. 7. Kasnije će to za iskusnog stručnjaka biti prava kronika građenja objekta. 48 . Stupac "veličina" neka služi samo za unošenje dimenzija predmeta.. pregledniju i jasniju informaciju o građevini nego bilo kakav opis. Po završetku izvođenja građevna je knjiga podloga za obračun radova. Čista decimalna podjela metra nije odgovarala potrebama tehnike za geometrijskim stupnjevanjem. te u skladu s tim polovica od 125 = 62. Glava obrasca već sadrži rubrike u koje se unose mjere promatrane prostorije na način da ih je lako provjeriti. listovi odgovaraju tijeku radova te se na kraju uvezuju. 250.8 .5 6 6 Kfitn 2 07 Obrazac 21 8/98 Ga e Prataat rđ K ć Staub. 2) cjelobrojne potencije NZ opet daju NZ. visina do vijenca.5 (položaj decimalnog zareza nema utjecaja na broj). a stalno moraju biti pri ruci nadzornoj službi. 250. npr. Projektant: Meier Odtei Rezultat Pi j d e rme b ha. DIN 4172 normiranje mjera u visokogradnji (izvodi) Uvodna napomena Razvoj graditeljstva. 125. K 4444 V 2) Prikaz reda normnih brojeva (osnovni red 10) prema Prof. Kofičma Maci 1 .5 7 5 2 2 braäs pso cöfafefio. grede. 1. 16. kuta ua Dba un i 6 Širina 5 StrBroj projekta Broj prostorija Kat: 2 : 455. broj n = 3. podvlake. vezovi. Berlin 1941 modularna mjera za duljinu opeke mod. w t Ö H bw ae & & n a M fr üc p sa f nrasr m is c f uj e te et B s K e e p d bä ud t g r o z i u e U Bsh D r P uc uo bfefa bijda ke b a rmo j strtftožtatoje 4 5 6. 500. zida = 25 cm = 25 cm. sljedeći broj 32 je s obzirom na točnu vrijednost odgovarajućeg broja iz prvoga reda od 31.. tolerancije itd.4 J5 A Normni brojni red R 10 ( D I N 323) I . širina prozorske klupčice itd. širina reški. uz korištenje mjera u glavi obrasca.1 2 3 . Tu se primjerice unose visina parapeta. prozori i tome slično. stvoreni su nedugo poslije Prvoga svjetskog rata normni brojevi (NZ) (DIN 323).ičeftja17. 2 3.1 Graditeljski normni broj: graditeljski normni brojevi su brojevi za graditeljske modularne veličine i iz toga izvedene pojedinačne. 8. 2.1 rn p m ^jeqäsltöioin r a e pq ku r et preiis s e ^ t k m p c ša o ' pee t r f ku pe t realističkom r na pfqektu B sbJ e e uc -a g r U B sh D r P uc uo kreni b a o j 2c a to ^ ^ Knjiga prostorija OSNOVNE MJERE (-» Pravilnik o graditeljstvu ) BOL.5/2.016 m.9 . Normni brojevi za građevine moraju dakle ponajprije ispuniti te zahtjeve. 125 i udvostručenja broja 1 = 2.: kamen. 63. nastala od polovičnog dijeljenja broja 1000 = 500. 59 .5 . k*m l ^ m P A U G A LN H S G mW • • NEUFERT H T A N G A TU N RF • m . ali uzevši u obzir želju za tehničkim jedinstvom. mjere prijevoja. Podaci se najjednostavnije unose u natuknicama strana 10. kao i osnova mjera za projektiranje i izvedbu. Građevinske mjere Suprotno strojogradnji.OSNOVNE MJERE Na kraju se nalazi nekoliko stupaca za posebne dijelove građevine. 3) dvostruki ili polovice NZ jesu NZ. debljina žbuke. Kienzle 1.2 Graditeljske modularne mjere: graditeljske modularne mjere izvedene ponajprije u teoretske mjere.. VOĐENJE GRADNJE . posebno u visokogradnji.00 m.50/69 r ae 4 ušasce normira žn^e 3 1 20a 00 sseoji p ž r n z o ea oaa a & v i t i po ou rzr išćrecazaaifeitsi sMa ( d q k sa b z a so t k LR 1m Z 2m powš.5 zaokružena na 63. 4.0 Veza sa sustavom mjera: 2 £ m . zahtijeva normirane mjere kao podlogu za dimenzioniranje cjelokupnog graditeljskog normiranja. 1 Pojmovi < = Približne n vrijednosti J I Veza s 10"" i 2im nizom <=£ 10" n .2 S 0 c i i i . grube građevinske i izvedbene mjere. 16. a u Americi 40 palaca (cola) = 1. 31. 4 partner KNJIGA PROSTORIJA Projekt terasasta zgrada Površina m1 3 0 Osg pe Visina O u1 ba jm m' prostorije m m 2. grube građevinske i izvedbene mjere koje se u praksi pojavljuju. Geometrijski deseterodijelni NZ . 3 m 0 2 4 m 0 2 3 m p d ( o n cto^) 0 o pda 3 m pol 0 2 1 m kuli£ l t č 9 ea e 1 pfoz^i/ffsta vrela 8 / 0 52 1 2 ** itšespi Promd vBfjnflbäon zJ ae sveärih hst w a rs n o hä v a s om i Bj os bijela Pntnjaibe gpea za a prpeirtjena z poizbcfu ssn t ä a tepös. moraju biti usklađeni i sa NZ. one su podloga za pojedinačne.i četrdeseterodijelni redovi mogu se sa svojim međuvrijednostima interpolirati). Stranice u DIN-formatu A4 odmah se više puta kopiraju.Važan obrazac za pojednostavljenje i poboljšanje vođenja gradnje je onaj za opis prostorija po broju.

1 cm.5 75 77. 2. mjera neožbukanih otvora za vrata i prozore.6 cm.4 Gruba građevinska mjera: grube građevinske mjere jesu mjere za grube radove. npr. za detaljne mjere e = OSNOVNE MJERE 4.1. 12 y2 12 1/2 16 2 / 3 18 /4 25 25 25 25 31 /4 33 V3 37 1/2 41 /3 43 3/4 50 50 50 50 56 v4 58 1/3 62 y2 66 2/3 62 V2 68 3/4 2 1 3 2.5 mm (nominalna mjera = 52 mm) dobiva se odnos stranica 250 x125 x 62. normirane prema DIN-u 4172.5 mm ? 60 . tlocrtne mjere postolja.nazivna mjera za duljinu opeke . treba ih odabirati u veličinama: 2.5 45 50 52. Kod dijelova građevine koji sadrže reške dobiju se nazivne mjere iz modularnih uz odbitak reški. 181-187.5 mm. kao npr opeke. 1.5 cm. 1 mm.5 100 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 100 100 100 90 80 80 70 75 60 60 40 40 30 20 20 25 10 37 V2 mod. Primjena građevinskih normnih mjera 4. s građevinskim normnim brojevima.5 Izvedbena mjera: izvedbene mjere su mjere za dovršenu građevinu.2. =300+1=301 cm. 6. otvori prozora i vrata -» s. sveden je nemetarski stari normni format od 25 x 12 cm (s reškama 26 x 13 cm) na NZ mjeru od 250 x 125 mm (s reškama). Uz odgovarajuću visinu s reškom od 62.6 DIN 4172 = 24 cm = 25 cm = 25 cm.25 mm.5 80 82. c i d iz DIN-a 4172 Isto tako su i mjere drugih elemenata za grube radove kao betonski blokovi s. 1. Također ih treba uzeti iz tablice © Građevinska modularna (RR) i nominalna (NM) mjera kod zidova od opeke. tako da se njihove dimenzije kao crvena nit stalno ponavljaju. 5 mm. visine katova.5 35 37. Primjer: modularna mjera duljine opeke =25 cm nazivna mjera duljine opeke =25-1 =24 cm.5 85 87.5 95 97.5 10 12. Grube građevinske mjere ili nazivne mjere se kod dijelova građevine s reškama ili površinskom obradom izvode iz graditeljskih modularnih mjera odbitkom ili dodatkom dimenzija reške ili površinske obrade. zidarske mjere (bez debljine žbuke).5 65 67.5 20 22.5 30 32. Za otvore: NM = RR + 2 x '/2 reške = RR + 2.3.5 5 7. 8 mm. b.6 Nazivna mjera: kod građevinskih elemenata bez spojnih reški nazivne su mjere istovjetne modularnim mjerama.2 Grube građevinske mjere ili nazivne mjere koje se susreću kod dijelova građevine bez reški ili površinske obrade jednake graditeljskim modularnim mjerama. modularna mjera širine prostorije =300 cm nazivna mjera širine prost. Primjer: modularna mjera za duljinu opeke = 25 cm debljina reške = 1 cm .5 60 62.5 mm Za stupce. visine etaža itd.2 i 1. 4.5 70 72. 1. Redovi prvenstveno za interijer f g 2x5 h 4x5 i 5x5 5 2 5 6V 4 8V.5 25 27. Uz dio 1. izvedbene mjere i pojedinačne mjere treba uzeti iz tablice. mjera 50 250x125x62. Objašnjenja uz DIN 4172 Da bi se osiguralo slaganje i najmanjih elemenata građevine. 4. red R10.5 55 57.3 mm.5 cm i manje. To daje nominalne mjere 240 x 115 mm. 1. što opeci daje odlučujuće prednosti. mjera nom. 1. kako je u BOL-u opširno prikazano C i (1) D Na taj način u DIN-u 105 normirane zidne opeke svojim modularnim mjerama odgovaraju redovima grubih građevinskih radova a.5 40 42.5 15 17. npr. Prema DIN-u 323. 2 mm. svijetle dimenzije prostorija i otvora nakon dovršene obrade površina. debljina međukatne ploče.6 mm. 73. 2 cm. NM = RR . 1. mjera za debljinu zida od nabijenog betona 2 Građevinski normni brojevi Redovi prvenstveno za grube radove a 25 b 25 2 c 2£ 3 d 2£ 4 25 10 Redovi prvenst. mjera za debljinu zida od nabijenog betona .2 x V reške = RR .5 90 92.naziv.modul.2 mm. Male mjere Male mjere smatraju se mjere od 2.5 = 4:2:1.25 cm.1 Graditeljske modularne mjere. 3.5 mm 2 4 0 x 1 1 5 x 5 2 mm 50 Modularne i nominalne mjere opeke prema DIN normama Vt H^ 75 75 75 75 81 V4 83 % 87 1/2 91 2/3 87 1/2 93 3/4 100 100 100 100 3.

U skladu s praktičnim potrebama utvrđuju se sljedeći nagibi krova: 1:20 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom kod čeličnih i armiranobetonskih konstrukcija.00 m. naročito ako se upotrebljavalo drvo. dimenzionirani prema tim osnovnim mjerama. valovitog lima. sredine zidova itd. Zbog toga su građevne ploče. itd. Osovinski je razmak gredica kod montažnih stropova. letve. prozore. To je značajno pojednostavnilo. što vrijedi i kad se prikazuje nagnuta ploha. 27. 8.219 m) duljini 1. proizvedene na američkim strojevima. b) Industrijske građevine Kod industrijskih građevina za osovinske razmake vrijedi temeljna mjera od 2. rajnska i danska stopa. kao normativ za odgovarajuće nagibe krova (2). čime se određuje položaj stupova.75.00 m. kontrsrukcije Stara danska kanatna zgrada s jednakim osovinskim razmacima stupova Nagib krova u jednolikom stupnjevanju u skladu s vrstom pokrova 61 . 100. Mjerodavna je veličina bila pruska stopa. Primjeri -> BOL. prevodi se u metarski sustav kao 31. staklenih ploča.50 m). čak i podne hasure. u Tokiju određeni stil i veličina zgrada sustavom mjera po metodi "Kivvariho". Nagibi krova Nagibi krova ovise 0 vrsti pokrova i konstrukciji krovišta.5 m. Ujednačeni osovinski razmaci za pogonske. O 3. Istu osnovnu mjeru od 1.25 m i njeni višekratnici Tako nastaju i interpolirane mjere 1. Osovinski razmaci su mjere nastale dijeljenjem dimenzija tlocrta.krovovi itd. mogućnost zamjene i držanje zalihe na skladištu donose uštedu radne snage.g. Kao mjerna crta uvijek služi os statičkog sustava konstrukcije.75 m. Navedeni osovinski razmaci utječu na pojedine detalje građevine: stupove.| 50%1 Nagib krova za žljebnjake za plitki krov 625 -r~25%1 Krovni pokrov Ijepenkom za privremene objekte 200 .818 m. pojeftinilo i ubrzalo građenje kuća u Japanu. pocinčanih čeličnih ploča na letvama ili oplati. vrlo je blizu sa 4 engleske stope (= 1. koja je najšire rasprostranjena i odgovara rajnskoj i danskoj stopi. 60.00 m (62.p75%1 \ U I Nagib krova za škriljevac i obične žljebnjake 1 250 . Normiranje osovinskih razmaka izvanredno pojednostavnjuje izvedbu građevine. pocinčanog lima s dvostruko preklopljenim rubovima i pokrov bitumeniziranom Ijepenkom za privremene nastambe (barake).0.25 m. Normirani građevni elementi i dijelovi za ugrađivanje mogu se međusobno zamijeniti. stropne konstrukcije. Red mjera koji proizlazi iz 1.50/2 = 1. za pokrov ravnim pločama. Najzad. U posebnim slučajevima (nastambe OSOVINSKE MJERE ili blagovaonice) primjenjuje se i temeljna mjera od 2. 20. Višekratnik od toga daje osovinske razmake od 5. U skladu s geometrijskim stupnjevanjem preporučuje se iznad 10 m: 12.25 m preuzet je 1942.25. 6.25 m. gdje su nakon velikog požara godine 1657. Na temelju normiranih osovinskih razmaka bilo je moguće standardizirati razmake ležaja kranskih staza.5 cm = duljina koraka odraslog čovjeka -> s. vrata. materijala.00 m. 80. mogu se izrađivati unaprijed i svestrano upotrebljavati.25. i danas najčešće 125/2 = 62. treba uračunati i širinu reški. 2. Engleski i američki sustav mjera. koja je još i danas u danskom graditeljstvu u uporabi.5 cm i pregradak kao 1.50 m. pocinčanog lima s ukrućenjem.0 m. vezače.1125%] / | Šiljati krov za određena područja i namjene 2500 -)100%) Nagib krova za biber crijep i sve ostale vrste crijepa 1 8 7 5 . armiranobetonskih ploča itd. 50.Najstarija pravila o građevinskim mjerama ima Japan.-15L 125 - 5Vo Krovni pokrov Ijepenkom za čelične i arm. npr. U Njemačkoj je prije uvođenja metarskog sustava u područjima kanatnog građenja postojala slična sustavnost. koji se također zasniva na 4 stope.. itd. prema tome. Određivanje neke osnovne mjere ostvaruje preduvjete za normiranje mjera pojedinih građevnih elemenata i njihovo lako sklapanje. u zemljama s metarskim sustavom široke 1. uz izuzetak posebnih konstrukcija kao što su ljuske. Kod zidnih blokova. Njemačke krovne ploče od eternita također su normnih dimenzija 2x1.50 m. 1:2 Objašnjenja Planska standardizacija na području industrijskih građevina i baraka polazi od tipova koji su se postupno oblikovali. Mjere se uvijek odnose na horizontalnu ravninu tlocrta i vertikalnu ravninu projekcije presjeka.25 = 2.5 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom na drvenoj konstrukciji. 1: 4 za pokrov od valovitog salonita.25 m upotrebljavala su mnoga privatna poduzeća za svoje standardne gradnje. brojka 125 je NZ koji se najčešće primjenjuje. pa su prozori i vrata. industrijske i skladišne građevine 1. krovni pokrov.25 cm. bet. Osovinski razmak stupova bio je najčešće 1 pregradak = 2 lakta = 4 stope -> 0 .00 m. a isto tako i gipsane ploče. Pri tome treba osovinske razmake zbrajati bez međumjera. 1:12. 30. nosača. Pobliže -> BOL. 40.00 m.25 m. 3. Za okvirne su konstrukcije mjerodavne središnje osi ležajnih točaka u temeljima. Serijska proizvodnja. troškova i vremena.125 . Primjenu te polovične mjere iznad 10 m treba izbjegavati. Pruska. iverice i si. Osovinski razmaci a) Općenito Industrijske i skladišne građevine se u tlocrtu najčešće dijele osovinskim razmacima pod pravim kutom. Osnovna je mjera bio ken = 6 japanskih stopa = 1. lakat 62. 25.00 m. 2. rogove.5 i 10. Osovinski razmaci zidova određivani su na cijeli ken ili na polovicu kena. šed . zidove.00 m. kranske staze i ostale elemente. 7. 15. U međuvremenu su po tom sustavu mjera izvedene tisuće tipskih građevina.00 m. zastakljene površine.

stube. 0-©. ->(§) Za nemodularne građevne elemente koji poprečno ili uzdužno prolaze kroz cijelu građevinu može se uvesti tzv. Tako se element u jednoj dimenziji svojom osi definira samo po položaju.8 16 36M 96M 114M ilagajna/ kiosk V\ Kafeterija /jelo 30 i—o . fasadni ili pregradni zidni elementi itd. . i . Ti razmaci mogu. Koordinacijski je sustav uvijek objektno specifičan. . Modularna koordinacija šadrži podatke za projektantsku i konstrukcijsku sustavnost na osnovi koordinacijskog sustava.MODULARNA KOORDINACIJA DIN 18000 © Građevni elementi u koordinatnom sustavu ® Koordinatni prostor (ograničen sa šest še ravnina) DIN.2 cm 16 (pretpostavljene fuge 1 cm) -> b= 62 .75 cm 16 16 • 26 = 416 cm 420 = 42 M Idejni projekt objekta za odmor na autocesti © Predgotovljeni armiranobetonski stubišni krak = 26.). kao pomoćno sredstvo za projektiranje i izvođenje u graditeljstvu. osovinski odnos © Koordinatna točka (sjecište triju ravnina) © Superponirani djelomični koordinatni sustav © Nemodulama zona 9 •na " /\ © 1H 1 Poprečno priključeni nemodularni građevni elementi u središnjem položaju © Poprečno priključeni nemodularni građevni elementi u rubnom položaju Veza osovinskog odnosa i modularne zone materijala -72M- 12.> © .> © U nekim drugim slučajevima može biti korisno da se element ne uklapa među dvije koordinacijske ravnine.®. 30 121 30 18 12 12 Dsoblj« 33M —I—o 30 M = 300:19 = 15. čiji su razmaci koordinacijske mjere. nemodulama zona koja koordinacijski sustav potpuno razdvaja u dva djelomična sustava.> © . . . nego samo građevni elementi sastavljeni od njih (stubišta. Element je tako u jednoj dimenziji definiran svojom mjerom i svojim položajem. nosiva struktura. To se naziva graničnim odnosom.> © Daljnje su mogućnosti uklapanja nemodularnih elemenata tzv. Koordinacijski se sustav sastoji od pravokutnih međusobno orijentiranih ravnina. biti u sve tri dimenzije različiti.> h = 322=18.) raščlaniti na djelomične sustave.) ne moraju biti modularni.12. J i . - Koordinatna ravnina (2) Koordinatni sustav Granični odnos ipa ©(sjecište dviju ravnina) Koordinatni pravac © Granični odnos. Uz toga proizlaze nazivne mjere građevnih elemenata kao i mjere reški i priključaka. ovisno o projektu. središnji i rubni položaji u modularnim zonama.> ® Koordinacijski se sustav može za različite skupine elemenata (npr.normama 18000 preneseni su međunarodni sporazumi o projektiranju i izvođenju građevina kao i za projektiranje i proizvodnju građevnih elemenata i poluproizvoda u njemačke normative. već se njegova središnja os poklopi s jednom koordinacijskom ravninom. Geometrijske definicije Koordinacijskim sustavom koordiniraju se građevine i građevni elementi te određuje njihov položaj i veličina. Zbog toga se u normi postavljaju geometrijske i dimenzijske definicije. Najčešće se dijelovi građevine u jednoj dimenziji uklapaju među dvije paralelne koordinacijske ravnine na način da ispune koordinacijsku mjeru. Preduvjet za to je da su dimenzije elementa u nemodularnoj zoni poznate već u trenutku postavljanja koordinacijskog sustava. Modularna koordinacija je pomoćno sredstvo za usklađivanje mjera u graditeljstvu. Pojam "usklađivanje" ovdje znači da se kod modularne koordinacije radi o sređivanju mjera i prostornoj koordinaciji dijelova građevine. uključivši reške i vodeći računa o tolerancijama. elementi koji zatvaraju neku prostoriju itd.> © Pokazalo se da pojedinačni detalji (npr. jer se nemodulama zona može odrediti samo potpuno određenom mjerom. vrata itd. prozori.

3M = 300 mm 1M6M = 600 mm 30 12M = 1200 mm 1ŽM Preferentni 6M brojevi nxmxM 3M. I = 25 mm. elektrotehnika. postoje i normirane nemodularne dopunske mjere. verižni razlomci) mogu se i nepravokutni elementi uklopiti u modularni koordinacijski sustav. —• (3) > Koordinacijski sustav u praktičnoj primjeni. 2. izračunava se pomoću kritičnog broja (Krit Z). 6M = 600 mm i 12M = 1200 mm. transport). 6..? T3 ?v ¿ 1 51 . Ograničenje je proisteklo iz funkcionalnih. Pitagorinih) ili rastavljanjem na faktore (npr. 50 mm i 75 mm. 1M. 30 struko KOORDINACIJSKI SUSTAV + KOORDINACIJSKE MJERE PREMA DIN 18000 MODULARNA KOORDINACIJA U GRADITELJSTVU (U izvodu) Jedinice modularne koordinacije su osnovni modul M = 100 mm i multimoduli 3M = 300 mm.red 5.. "okrugle" građevine. graditeljstvo. . iz njih se stvaraju ograničeni višekratnici preferentnog reda brojeva. (2) + (D Uz pomoć konstrukcije nizova poligona (npr. Poglavito se od njih trebaju formirati koordinacijske mjere .Osnovni modul Ograničenje: M = 100 mm horizontalno: 12M Multimodul: 6M i 3M mxM m = 3. ?7 71 .red n = 1. 11 ?? 29 „ ! 0 5 ffi 39 24 M "27 . 12 20.1 ) • ( 5 . trokut.24 _ 29 41 29 46 34 39 34 22 22 51* 39 34 34 Također DIN 30798 7 f 2 r* - . četverokut. npr.teoretske baždarne mjere. © (3) Dopunske mjere u vertikalama |f| Uli (2) 4•n•U ||| 4•n•M 4 • n • m • M 4 • n • m • M UU Primjer za primjenu. Uz pomoć pravila kombinatorike mogu se i građevni elementi različitih dimenzija uklopiti u modularni koordinacijski sustav © P r e f e r e n t n i brojevi 5 E ci Proračunom brojčanih skupina (npr. za umetke i priključke s preklopom.1 ) = 44 Kombinacija dimenzija građevnih elemenata bez zajedničkog faktora Zgrada Građevinski radovi za elektroničku opremu Transportna sredstva | N —/ Domena transporta Utovame jedinice | rj\ Konstrukcija zaobljenog ruba krova od reguliranih mnogokuta (situacija) Modularni niz mnogokuta (9) Primjer povezivanja tehničkih područja primjenom modularnih redova 63 . od koje na dalje nastupa kontinuirani slijed. konstrukcijskih i ekonomskih razloga. 3.? ? ?7 56 68 22 65 ' 63 90 1 I I £i 3 • • c © Dopunske mjere u horizontalama 1 " " ]•[• no 0 bi l bi l 1 " Najmanja moguća mjera. 6. Krit Z = (a -1) (b -1) - • (§) Primjena rotacije za 45° uz pomoć 12M u tlocrtu Namještaj W t OM Z = ( 1 2 . 16 struko. kosi krov Modularnom se koordinacijom mogu povezati tehnička područja koja su s obzirom na geometriju i dimenzije međusobno zavisna (npr. (9) . 0 Osim toga. peterokut i njihovim prepolavljanjem) mogu se projektirati i tzv. 4.

4 Postojeća zgrada Predviđena zgrada Postojeća zgrada Povgpina terena Granica 1 prarna slici i Ali Izvedba građ. Ispitivanje uzoraka tla: granulometrijski sastav. Uređenje i osiguranje stijenki građevne jame DIN 4124. ROVOVI DIN 1 054. vrsti građevine i podacima koji se traže. Al (?) Mjere osiguranja pri građenju 1 v Podzemna voda © Osiguranje zgrada postojećih susjednih Slijeganja nastaju zbog tlačenja tla opterećenjem temelja i/ili ako se pojave i opterećenja u neposrednom susjedstvu.0—.H Temeljenje u presjeku -» (7) (4) Podgrađivanje u presjeku -> © VI r T 1. specifična masa. konzistencija. stanja podzemne vode. temeljne ploče) i dubokog temeljenja (temeljenje pilotima). Ovjes (rak) (8) Jarak sa zakošenim rubovima (9) Djelomično razuprti jarak Osiguranje ugradnjom vertikalnih ® Jarak s rubnim gredama kanalskih platica 64 . posmična čvrstoća. bušenje (rotacijsko / udarno) s uzimanjem uzoraka (DIN 4020 / 4021) i sondiranje.* ( 4 ) © Tlocrt -> (5) |-aO.05 Pojasna gredica 16x16 cm Ukrućenje razuporom 1-2:0. "p ^ jame prema DIN 4124 Podgrađivanje (zid. 4022.6H Poklopac od oblica min. GRAĐEVNE JAME. beton ili armirani beton) 10 t iskopa ® Stopa t e m e l i a : > y ^ f Ali w Podzemna voda 2 0. tako da temelj tone u tlo ili se pomiče u stranu. imati uvida u slojeve tla = iskop jame (ručno / bagerom).. Razina podzemne vode: ugradnja piezometara u bušotine i redovito mjerenje (promjene razine). Pogrešne ocjene temeljnog tla i stanja podzemne vode. 4124. rasprostiranju. Opis tla (stijene) DIN 4022. kampada "1 r Sljedeća kampada Sljedeća kampada 1. kampada / (6) Tlocrt .6H vi VI s Viseći čelični štap <> J 16 m m ili 10x30 m m 1. DIN 4094. podaci o tlu za projektiranje i prikaz temelja: slike slojeva DIN 4023 sa slijedom slojeva i njihovim sastavom. Ispitivanje uzoraka podzemne vode na agresivnost prema betonu DIN 4030. Posljedica: deformacije i oštećenja (pukotine) u gornjemu dijelu građevine. stišljivost. Broj i dubina ovise o topografiji. 4123. Dubine temeljenja / iskopa. položaju i debljini slojeva tla. Fali prijevod do kraja Bez proračunskog dokaza stabilnosti ne smiju se prekoračiti sljedeći kutovi nagiba kosine: a) b) c) kod nekoherentnog ili nekog koherentnog tla kod čvrstog ili polučvrstog koherentnog tla kod stijene p = 45°. potrebno je : pravodobno ispitati tlo.1 1 r~r r "I 1. vlažnost. kampada 7. količine iskopa. Posljedica: potpuni slom temelja. sa stručnjacima za geotehniku.6 H (-2 0. 4030. kao i ponašanja odabranog načina temeljenja.<t> 10 cm Podložna gredica 16x16 cm ili 4 16 cm (ako je > — ~ potrebno) >0. (T) Pokos građevne jame s bermom za prihvat materijala koji se obrušava Postojeća z g r a d g ^ > Površina terena Kota berme ne ispod kote poda podruma Stopa t e m e l j . p= 60°. k a m p a d a _ i ' ••I 1.TEMELJNO TLO Površina terena 3- TEMELJENJA. Sondiranja daju kontinuirane podatke o čvrstoći / gustoći do dubine do koje su provedena. dovode najčešće do tehničkih / ekonomskih nepopravljivih šteta. Oštećenja temelja nastaju uslijed bočnog istiskivanja tla pod opterećenjem. Rezultate istraživanja / ekspertno mišljenje o temeljnom tlu (neskraćeno dostaviti izvođaču). prosuđivanje.— S 2 . vodopropusnost. 4125 ->QQ Prikupljanje informacija: istraživanje. klasifikacija za zemljane radove DIN 18300. Ako su na raspolaganju dovoljna lokalna iskustva o sastavu. savjetujući se po mogućnosti. Osnovna norma za temeljno tlo i pitanja temeljenja: DIN 1054.18196.5 I. Ako takva iskustva nedostaju. /?=80°. norma za rutinske slučajeve daje smjernice za dimenzioniranje plitkog temeljenja (temelji samci / trakasti temelji.

40 b = d + 0.30 m Normalna dubina polaganja Svijetla širina jarka Minimalna svijetla širina jarka bez dostupnog radnog prostora Vanjski promjer cijevi odnosno kolčaka i peleša d u m do 0. Uz mali dotok podzemne vode se voda kontinuirano crpi iz uduljbenja ili jaraka s drenovima u dnu građevne jame (§).40 m preko 0 .40 S razupiranjem b = d + 0. Kod jačeg dotoka vode kroz dno građevne jame.00 m 0.70 m 0.80 do 1.70 b = d + 0. Ugradnje nosača i betonske ispune (D Čelično žmurje 0 uvijek osigurano geosidrima.80 preko 0. Mlazni beton na pokosima 0 .GRAĐEVNA JAMA DIN 4124. ZEMLJIŠTE Protiv prodora vode sa strane pomaže ograđivanje građevne jame.uzgon djeluje na građevinu ^B) Minimalne svijetle širine za prohodne jarke DIN 4124 osiguranje stijenki djelomičnim razupiranjem (8^ Otvorena odvodnja građevne jame 1) Kanalizacijski jarci Nanosna_ skela CjoN Građevna jama s radnim prostorom i kosim stranicama © Građevna jama s radnim prostorom i osiguranjem stijenke 65 . JAME. ZAŠTITA.00 m do 1.25 m 0.40 Plavljenje temeljne stope Minimalna svijetla širina b u m Jarak s podgradom stijenki Normalno b = d + 0.40 do 0.70 ^7) Građevna jama ispod razine podzemne vode . preko 0.70 m do 0. 9 0 m do 1.85 b = d + 1.50 m preko 1. što ugrožava nosivost temeljnog tla.40 Razina podzemne vode preko 0.00 b = d + 0. Jarci također moraju biti osigurani izvedbom kosih stijenki ili razupiranjem 0 Kao pravilna dubina pola-ganja označen je razmak od površine terena do dna kanala ili do cijevi. -Geosidro Čelični stup ( 7 ) O s i g u r a n j e stijenke o b l i c a m a © Građevina se naginje Osiguranje stijenke vertikalnim drvenim platicama do 0.90 m 0.70 Jarak bez podgrade stijenki (3 < 60° | b > 60° Povišeni tlak tla b = d + 0.40 preko 1.60 m ® O s i g u r a n j e kosine m l a z n i m betonom © Osiguranje nosačima i ispunom od betona f?.40 b = d + 0. potrebno je sniziti razinu podzemne vode @ Razina podzemne vode treba pasti na sigurnosnu dubinu od 50 cm ispod dna građevne jame.

X © . horizontira se i podupre na slobodnom kraju. U službeni situacijski plan tada će se ucrtati kuća © . Nakon iskopa zemlje napinju se žice. Razulja je prožima. Nagib pokosa ovisi o sastavu tla. Izmjeriti treba i visine-» © . Orijentacija se zasniva na mjerama u okolici. Što je tlo pjeskovitije. u različitim prostorijama. Ravnjača -> (§). Prostor za rad > 50 cm . treba uključiti geodeta. koje označavaju vanjsku konturu zgrade. mogu se prenositi visine s milimetarskom točnošću između točaka koje se i ne moraju međusobno vidjeti. Visine točaka terena očitavaju se na graduiranoj letvi. npr.> © . 0 © Izvod iz katastarskog plana (?) Geodetska oznaka Situacija s ucrtanom zgradom © Projektirana kuća razmjerena na terenu 50 Pokos Vrsta tla rastresita tla mješovita tla vezana tla trošna i kompaktna stijena ® Građevna jama Konopac C ' \ 4m Dno građ. kad se obje staklene cijevi drže jedna kraj druge. polazeći od nanosnih skela -> © . Građevna jama mora biti veća od kuće.© . najčešće drvena ili aluminijska letva duljine 3 m s ugrađenom ili nasađenom libelom. 18303 Ako zemljište još nije razmjereno.© To je najvažniji prilog zahtjevu za izdavanje građevne dozvole. savitljiva cijev punjena vodom. na čijim krajevima vertikalno držane staklene cijevi s milimetarskom podjelom omogućuju pogled na površinu vode.05 7777777Z (7) Određivanje visina za zgradu T • 66 .© . 18300. Križevi ® Reper Uglovna skela -> © ® Ravnjača Susjedna zgrada 5ÄÜ Visina H nazidka Visina ceste (poklopac kanala) Građevna jama za projektiranu zgradu Kota dna iskopa -4.50 prostor (5) Kuća u građevnoj jami _ \ 3m Konopac 5m ^ b \ a I © Nanosna skela tako se iskolčava zgrada - Određivanje pravokutnog trokuta po Pitagori Drvena Ukrućenje daska Podravnjača 4 ^ Utisak Ravnjača je najčešće duga 3 m. Na presječnim točkama određuju se pomoću viska vanjski uglovi zgrade -> © .GRAĐEVNA JAMA RAZMJERAVANJE ZGRADE DIN 18196. Predviđena građevna jama označava se drvenim kolcima -> © .© . jame Radni . Nakon izdane građevne dozvole bit će zgrada na zemljištu isk o l č e n a . Nakon provjere. duljine 2030 mm. blaži je nagib -> © . Visine se mjere gradiranom letvom.

Na osnovi stručne ocjene 0 tlu (ako je pravno i urbanistički moguće) određuje se lokacija građevine (izbjegavajući močvarne dijelove zemljišta itd. 4014 . ® Preklapanje utjecaja sus(5} jednih temelja povećava opasnost od slijeganja i pojave pukotina. c) Učvršćivanje i zbijanje tla. šupljina se zatvara mineralnim agregatom različite granulacije. dilatacijskim reškama ^4) Presjeci temeljnih ploča © Jednostavni pravokutni temelj od mršavog betona Stepenasto prošireni temelj od nearmiranog betona Skošeni temelj od nearmiranog betona Još širi temelj kao armirano betonska ploča 67 . trakasti temelji -» ® . Nearmirani betonski temelji primjenjuju se kad su manji kutovi rasprostiranja opterećenja i normalni su način temeljenja manjih objekata visokogradnje. Temeljenje na nasipu ( 5 ) od pijeska visine 0.> D D Građevinsko-tehnička ispitivanja tla trebaju pripremiti podatke za ekonomski i tehnički besprijekorno projektiranje i izvedbu građevina. Trenutno i trajno okamenjivanje može se primijeniti samo ako tlo sadrži kvare (šljunak. Armiranobetonske temelje treba primijeniti kad su veće širine i veći kontaktni pritisci. Stabilizacija cementom.3 do 3 m.80 m kod inženjerskih konstrukcija 1.ZEMLJANI RADOVI. a) Vibriranje vibracijskim sredstvima (vibrator). Važno za novogradnju blizu već konsolidirane postojeće zgrade. Linije rasprostiranja opterećenja .© • Kod armiranog se betona u usporedbi s nabijenim betonom postiže ušteda u visini.> © .0-1.5 m. .). Oblikovanje temelja uz dilatacije i postojeće zgrade -> Presjeci temeljnih ploča -» @ primjenjuju se u slučaju slabe nosivosti tla. (8) Najčešće se izvode trakasti temelji Pretpostavka p r a k s e d a s e o p ^ e .1055. drobljenac). sabijanje u okrugu od 2. količini betona i dubini iskopa temelja. I vrsta zgrade utječe na izbor načina-temeljenja: temelji samci -» © . bez veziva. Za prijenos vlačnih sila ugrađuje se armatura . Prema Kogleru i Scheidingu -> QP su linije j e d n a k o g tlaka (izobare) približno k r u ž n o g oblika Uz jednako kontaktno naprezanje će slijeganja pod širim temeljem biti veća nego pod uskim.80 -1. ne može se primijeniti kod koherentnih tala i tala agresivnih prema cementu.r kraj stojeće 2grade d) Pojačanje ispod stupova 0 = (9) Armiranobetonska temeljna ploča Oblikovanje temelja na razdjelnim odn. Ovisno 0 vrsti građevine ocjenjuje se tlo kao temeljno tlo (temeljenje) ili kao gradivo (zemljani radovi).kut nagiba padine. Pijesak se nasipa u slojevima debljine 15 cm i sabija uz viaženje. Tlo se dosipava.5 m. Poboljšanje ovisi o granulometriji i prvobitnom položaju. kad samci ili trakasti temelji ne mogu prenijeti opterećenje. Poboljšanje nosivosti temeljnog tla. b) Piloti za zbijanje tla. pijesak. Ako je nosivi sloj tla na većoj dubini: temeljenje na pilotima -» ® Kut rasprostiranja opterećenja u zidanim temeljima ne smije prijeći 45°. kalcijev klorid). Zidani su temelji rijetki zbog viših troškova. razmak vibratorskih jezgri oko 1.Ubrizgavanje kemikalija (otopina silicijeve kiseline. Temeljenje na padini. Opterećenje se raspodjeljuje na veću površinu temeljnog tla. RADOVI U TLU I TEMELJENJE DIN 1054.20 m.f ^ — f j ) ćenje rasprostire pod 4 5 ° nije točna. Temeljenje ispod dubine smrzavanja prema DIN 1 054 § 0.a u betonskima 60°. temeljna ploča ® . Temelji samci za lagane zgrade bez podruma a) Ploča konstantne debljine a) Temelji razdvojeni (pogrešno) b) Temelj nije razdvo en b) Ploča ojačana gredama S z z z z J I Z Z Z Z Z Z Z Z c) Ploča ojačana gredama 8 (A c) Izvedba pri razdvojenoj temeljnoj stopi Duboko temeljenje na pilotima i ^ 0 ) bunarima d)Teme|j .

piloti koji se ugrađuju u bušotinu Uvijeni (uvrtani) piloti ulaze u tlo poput vijka. Stojeći piloti prenose opterećenje na temeljno tlo uglavnom pritiskom stope. prednapeti beton Način ugradnje u tlo: zabijeni piloti koji se u tlo zabijaju. Prednost je in situ pilota u tome što se njihova duljina određuje tijekom građenja. Piloti izloženi savijanju. vlačni piloti opterećeni su vlačnom silom koju prenose na tlo trenjem po oplošju. Slobodnostojeći piloti (dugi piloti) samo su donjim dijelom u tlu a gornji im je dio slobodan. Mješoviti piloti. ispiranjem tla.0 m). Tlačni piloti opterećeni su tlačnom silom koju prenose na tlo pritiskom na stopi i trenjem po oplošju. utiskivanjem. Zabijanjem pilota zbijaju se slabo nosivi slojevi tla. I • (Î) Potrebni razmaci zabijenih pilota (prema DIN 4026) W Á V / / IU Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod stope bušenih pilota (prema DIN 4 014. Brechtelov sustav 0. utisnuti piloti se utiskuju. istiskuju ili razrahljuju Vrsta opterećenja. Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod bušenih pilota -> bušeni pilot betoniran pod tlakom. vibriranjem. osnovni pojmovi: opterećenje pilota može se na nosivo temeljno tlo prenijeti trenjem po oplošju. Piloti izvedeni in situ. tj. Kad se temelji na pilotima. Izrada i ugradba. sastav. Dopušteno opterećenje znatno se povećava proširenjem stope. ugrađuju se u tlo zabijanjem. Način prijenosa opterećenja' lebdeći piloti prenose najveći dio opterećenja na nosive slojeve trenjem po oplošju.10 m f- (3) Potrebni razmaci bušenih pilota (prema DIN 4014. T1) • 'v . prostiranje.piloti koji su čitavom duljinom u tlu. ugrađeni u šupljinu izvedenu u tlu bušenjem. zabijanjem itd. 1 055. T2) [i n u (J2) Minimalne dubine za građevinske bušotine prema DIN 1054 » 3d 1. te dodatno trenjem po oplošju Lebdeći piloti: stope pilota ne dopiru do nosivog tla. Potrebni razmaci bušenih pilota -> za zabijene pilote —• 0 . položaj i debljinu slojeva tla. pritiskom na stopi pilota ili na oba načina. oni se izvode kontinuirano. Dubina istražnih bušotina može se za trećinu reducirati (T = 1. Navedene veličine razmaka ne vrijede za nosive zidove od žmurja ili bušenih pilota. čelik. Način prijenosa opterećenja ovisi o tlu i svojstvima pilota. npr horizontalno opterećeni bušeni piloti velikog presjeka. If --I ' . Položaj pilota u tlu: piloti u tlu . trenje po oplošju je u ovom slučaju nebitno. ako lokalna iskustva ne mogu dati zadovoljavajuće obavijesti. T1) U l a z n a vilica V Ispust v o d e " Ulaz Lijevak z a ulije- — Ulaz zraka K a p a z a pritisak % y / Cijev z a bušenje ? 5Z Gumeni .ZEMLJANI RADOVI I TEMELJENJE DIN 1054. osno opterećeni piloti. Za ocjenu dopuštenih naprezanja tla treba sondažnim jamama ili bušenjem (razmak bušotina š 25 m) ustanoviti vrstu. na temelju podataka o tijeku zabijanja ili ispitivanjem uzoraka materijala tla koji se dobiva tijekom bušenja. prsten © 68 Bušeni pilot betoniran pod pritiskom (sustav Brechtel) . izvedeni od predgotovljenih elemenata na gradilištu. uvijanjem ili postavljanjem u pripremljene bušotine. ali š 6.s2dF. armirani beton. pa su prema tome izloženi izvijanju Gradiva: drvo.e U. Predgotovljeni piloti. a) u tlu upeta stijenka od žmurja ili betonirana in situ b) usidrena stijenka od žmurja ili betonirana in situ c) stijenka od žmurja ili betona uključena u građevinu d) građevina betonirana l stijenku građevne jame e) gravitacijski potporni zid f) polugravitacijski potporni zid (jf) Konstrukcije koje treba dimenzionirati na aktivni potisak tla (prema DIN 1055. treba dubinu bušenja računati od ravnine glava pilota 0 . Temeljenje na pilotima. beton. • i-Ti. Razlikuju se piloti koji tlo zbijaju. bušeni piloti .0 B ili 2x promjer pilota. 4014 —» [JJ Građevine koje obično treba proračunati na aktivni potisak tla DIN 1055 0 . dopremljeni na gradilište u dijelovima ili u potpunoj duljini. Stojeći piloti: opterećenje se prenosi preko stope pilota na nosivo tlo.

zidovi od betona ® Izolacija zgrade s podrumom.> © . sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija (zidovi od opeke na trakastim temeljima) (8) — Izolacija zgrade s podrumom. češće kao prostor za aktivnosti u slobodno vrijeme te kao dodatni stambeni i radni prostor. Q . U skladu s tim javlja se želja za j| © Podrum treba horizontalno i vertikalno zaštititi od vlage iz tla -> (7) većim stambenim komforom i povoljnijom klimom u podrumskim prostorijama. zidovi od opeke na temeljnoj ploči V. 4095 —> tU Podrumi se danas sve manje koriste kao isključivo skladišni prostor. \ \ \ \ \ \ \ \ k w\| \\ \\ © Izolacija zgrade bez podruma. 0 //A^áVkVV/A\y/. •o.Q Kota terena! Kota t e r e n a krovove i izolacijske trake od sintetičnih materijala. filtarska obloga. Kod zgrada sa zidanim podrumskim zidovima treba u vanjskim zidovima predvidjeti najmanje dvije horizontalne izolacije . a brdske vode odvesti drenažom -> nom izolacijom zaštititi od kapilarne vlage . sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija: nasip na visini okolnog terena Voda se pojavljuje kao Izolacija služi protiv kapilarnog djelovanja na vertikalne dijelove zgrade procjedne vode (bez tlaka) po nagnutim dijelovima zgrade Vrsta izolacije izolacijski sloj protiv vlage Nosivi pod vlaga iz tla Kota p o d a oborinska voda Kota t e r e n a izolacija protiv procjedne vode 'i \ \ Zračni prostor A\' k/Avy/A\y/AW podzemna voda hidrostatskog tlaka izolacija protiv vode pod tlakom (5) Izolacija zgrade bez podruma: pod ventiliran zračnim prostorom Izolacija zgrade bez podruma: pod leži nisko.IZOLACIJA GRAĐEVINA DIN 18195.@. d r e n a ž n a t cijev 0 1 0 0 m m 50 Kapilarna voda Zaštita valoviti tekstil Cementna žbuka ili slična izolacija @ Drenaža i izolacija Zaštitni zid od šupljih blokova Izolacijska hasura ^gj Zaštitni sloj od azbest-cementnih ploča ili slično 69 . zidovi od opeke na trakastim temeljima ^g^ Izolacija zgrade s podrumom.-Q a'cP. Preduvjet je izolacija podruma od vlage izvana. sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija: nasip na visini zidne izolacije © Izolacija zgrade bez podruma. Kod vanjskih zidova na visini od 30 cm iznad terena --> © . drobljenac ili šljunak.> © . n ° . Za horizontalne izolacije u zidovima koristi se bitumenizirana Ijepenka.© • Kod unutarnjih zidova može se gornja izolacija izostaviti. izolacijske trake za . ' o . Kod nepodrumljenih zgrada treba vanjske i unutarnje zidove horizontal- © Ako je teren u nagibu treba brdsku stranu posebno pažljivo zaštititi. . u razini površine okolnog terena T e m e l j n a ploča Izolacija zgrade s podrumom.-Q-.o-Q . naprotiv. U skladu s vr- m1 Kota poda stom izolacije i materijalom ispune iza zida radne prostorije treba predvidjeti zaštitne slojeve -> @ Neposredno na izolaciju ne smije se nasipati građevni otpad. Kota poda \w ••o ./ t Izmjena slojeva.© .

tako da ne nastaje hidrostatički tlak.l Dio građevine Filtarski sloj Gradivo Pijesak.20 >0.IZOLACIJE GRAĐEVINA DRENIRANJE KAO ZAŠTITA GRAĐEVINA DIN 4095. . sloj Šljunak 4 / 3 2 Izolacija Drenaža - - Cijev za ispiranje i kontrolu. Betonske filtarske drenažne cijevi ^0) Nomogram za dimenzioniranje drenažnih sustava — Sintetičke drenažne cijevi ^g^ Negativni bunar za male količine otjecanja (9) Simboli za drenažne elemente 70 . Je li drenaža iza zida potrebna. Drenaža nominalni promjer DN 100.5% (d) Drenaža oko podzemne građevine Izvedba i debljina drenažnog sloja za mineralna gradiva. Dren je skupni naziv za drenažne cijevi i drenažne slojeve. kontrolu i sabiranje nominalni promjer DN 1000. geotekstil (filtarska vuna) Šljunak pojedin. pad 0..50 >0. Otjecanje Q u l/s . 18195 -»CD Dreniranje je odvodnjavanje tla drenažnim slojem i drenažnim cijevima.5 % Cijev za ispiranje i kontrolu nominalni promjer DN 300 Okno za ispiranje. o ••°. premaz 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 30 40 50 Drenažni sloj R»<X>34 Zaštitni sloj Razdvaj. element (drenažni kamen. sabirno okno za ispiranje. (3) Kad je prisutna voda pod tlakom.3 | D N 100 (5) Drenaža s drenažnim elementima DN 3on s_0. r .20 >0. Drenažna se instalacija sastoji od uređaja za dreniranje.-.0 DN 1000 D N 100 "tr Primjer rasporeda drenažnih cijevi i uređaja za kontrolu i čišćenje kod prstenaste drenaže Simbol h-.15 >0.ploča.-.10 Šljunak 4 / 3 2 = 0. • 0 o: 0 O'-O .10 >0. Pri tome treba spriječiti ispiranje sitnih čestica tla (filtarska drenaža).50 >0..°0 (T) Vlaga u tlu kod jako propusnog tla © Voda bez tlaka u slabo propusnom tlu —Šljunak 4/32 Pijesak 0 / 4 Položaj Voda pod tlakom u tlu s podzemnom vodom ^ ^ Drenaža s minimalnim drenažnim slojem Materijal šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 Debljina u m >0. ispiranje i odvoda. kako bi se spriječio hidrostatički tlak vode koja miruje u tlu. proizlazi iz slučajeva (?) .10 >0.10 Ispred zidova filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 šljunak granulacije 4/32 i geotekstil Na stropovima Ispod podnih ploča šljunak granulacije 4/32 i geotekstil filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 i šljunak granulacije 4/32 i geotekstil šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 procjedni sloj granulacija 4/32 i filtarski sloj granulacija 0/4 šljunak granulacije 4/32 i geotekstil Oko drenažnih cijevi >0. kontrolu.(3) 0 Kad se pojavljuje vlaga u j^ko propusnom tlu (2) Kad se voda koja prodire može drenažom ukloniti.) Spojni element (drenažna ploča) Folija. redovito u obliku podzemne vode ili kad odvođenje vode drenažom nije moguće.

vijci M 2 0 ^•• o• qi'o-i'VoT•°o • ' • ? . koji će izolaciju pritisnuti uz zaštitne zidove.ploča kao ležaj Razdjelni sloj od bitumenizirane Ijepenke tipa 500. Izolacija mora oblikovati zatvorenu kadu oko i ispod čitavog objekta.oo -A^O ^ . valovite s kalotama. o . Izvedba. zbog toga je potrebna drenaža za odvod vode -> 0 . bez premaza J^RV-i .© ili izolacija kao za slučaj vode pod tlakom (4) .5 cm Širina prirubnice > 12 cm R a z m a k vijaka < 15 cm. Vodonepropusna obloga IsDuna razdielnice Sitna kocka Staklene prizme Prirodno tlc plinoviti pijesak Zidna drenaža mješoviti filtar pjeskoviti šljunak 4 .32mm __ ( 4 ) Podložni beton pjeskoviti šljunak ( 5 ) r o a i u z n i Deion fj|( a Prijelaz © izolacije preko dilatacijske r a z d j e l n i c e stropne a r m .Jl. 2 sloja po 2 m m položena bez lijepljenja Izolacija a) brtvljenje spoja dvaju zidova na mjestu izolacijskog sloja pomoću tanjurastih sidara / V / V / / Armiranobetonski J strop Debljina prirubnice > 1. Nakon sniženja razine podzemne vode ispod kote podrumskoga poda. voda se skuplja i izolacija dolazi pod hidrostatički tlak vode.> © Izolacija pomičnih dilatacijskih reški u armiranobetonskim pločama 2 sloja bakrene trake. ^ .i I 1 laobljenje Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom ( 7 ) Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom © N a k n a d n o i z v e d e n a izolacija protiv podzemne vode Izolacija n a r u b n o m l e ž a j u kod zid o v a s filtarskom z a l o g o m 71 .IZOLACIJE GRAĐEVINA DIN 4095.© Voda pod tlakom Ako su dijelovi građevine potopljeni u podzemnu vodu. Izolacija se izvodi od više slojeva bitumenizirane Ijepenke. mora se izvesti zatvorena izolacija ispod temeljne ploče i oko bočnih zidova. C i j e v n a d r e n a ž a s mješovitim filtrom Konkretno Y/ tlo Teren Cijevna d r e n a ž a s stupnjevanim filtrom ® Brtveni sloj uz priključak na prozorski otvor ili p o d r u m s k o o k n o Sidrena . Obratiti pažnju na zaobljenje uglova -<6)-(7).^ T r T ^ V ^ Drenažna cijev 0 150 . ' • ^ ^ K o Hf. nakon toga treba izvesti armiranobetonsku ploču poda i nosive zidove podruma. metalnih folija ili folija od sintetičnih materijala. p l o č e . Termoizolacija nasipom. Za projektiranje takve izolacije protiv vode pod tlakom treba poznavati vrstu temeljnog tla.Beton Zaliveno mastiksom Zaštitni sloj Elastična brtvena traka.(D Kod izolacije na unutarnjoj strani mora konstrukcija obloge preuzeti ukupan pritisak vode.B . bet.-» ' Betonska posteljica ( j ^ Z i d o v e g r a đ e v i n e n a strani brda t r e b a p o u z d a n o zaštititi od v o d e 18.80 0100 Í 3 — Okno za čišćenje i kontrolu Kontrolni otvor ij Taiožnik pumpe B Odvod u kanalizaciju Površinska d r e n a ž a s procjednim v o d o m i prstenasta d r e n a ž a s u m j e t n i m preljevom / / \ Šljunkoviti pijesak Ispuna razdjelnice Kolnik od lijevanog asfalta Prema kanalizaciji • Kontrolni otvor .18195 ->QP Ako temeljno tlo ne upija oborine i propušta ih kao nasuto zemljište. ožbukan radi prihvata obodne izolacije. treba izvesti zaštitni zid. . Izolaciju treba izvesti 30 cm iznad najviše razine podzemne vode. Ona najčešće leži uz vodu © . najvišu razinu podzemne vode i moguće kemijske tvari u njoj.Površinski filtar 15 cm šljunkoviti pijesak @ b) brtvljenje prodora cijevi kroz izolacijski sloj pomoću prirubnica ( 9 ) Detalji: izolacija i z m e đ u d v a z i d a M a s a za zalijevanje reški ( ¿ ) Presjek A .

4) 10(1. (T) Suhozid (2) Ciklopski zid Grupa Vrste kamena (5) Nepravilno uslojeni zid Uslojeni zid od poluobrađenog kamena statički nosivi presjek A B vapnenci.0) 8(0.0) 30(3.» © . kvarcni porfirit.6) 4(0.6) 4(0.0) 16(1.2) 22(2.3) 3(0.7) 10(1. jer opterećenje djeluje okomito na ravninu sloja. mješoviti zid .6) 22(2.4) 22(2.3) 5(0. Min.0) 30(3.0) 7(0.9) 12(1.9) 12(1. dijabaz i si.6) Grupa prema tablici B C 2(0.2) 16(1.0) Uslojeni zid od poluobrađenog kamena Zid od tesanaca (Š) Mješoviti zid Nepravilno i pravilno uslojeno ziđe statički nosivi presjek Zid od klesanaca © 1 2 3 4 i—id S 4 c m 5 6 18 20 10 Osnovne vrijednosti dopuštenog tlačnog naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2) 10(1.2) 10(1.© .5) 6(0.0) 6(0.5) 3(0.0) E 6(0.6) 9(0.0 m (visina radne skele).2.0) Vitkost odn. (3). zid od tesanaca.0) 16(1. melafir.0) 50(5. Za ciklopski zid (2).6) 22(2. Veze u zidu od čistog prirodnog kamena moraju u čitavom presjeku odgovarati pravilima struke.0) 22(2. ili da se izmjenjuju slojevi dužnjaka i vezača.8) 12(1. c) na dva dužnjaka dolazi najmanje jedan vezač.0) 7(0.0) 40(4.0) 6(0.8) 12(1. Posebno treba paziti na dobro povezivanje kamena na svim stranama.6) 11(1.3) 12(1. Obloga kamenim pločama debljine 2.2) 30(3.5 . ©.4) 3(0.) ne uračunava se u presjek.2) 14(1. mora se u zid ugraditi u položaju kako se nalazio u kamenolomu 0 . vapnenac.6) 9(0.6) 4(0.7) 5(0.8) 6(0. diorit.1) 8(0.2) 8(0. kvarcitni pješčenjaci (sa silicijskim vezivom).6) 22(2.0) 22(2.4) 7(0.3) 5(0. f) preklapanje sudarnih reški kod slojevitog zida bude i 10 cm a kod zida od tesanaca = 15 cm ©. Izravnavajući sloj za statičko izjednačenje svakih 1.5 cm (travertin.» © .4) 7(0. što daje ljepši i prirodniji izgled i u statičkom je smislu ispravnije.3) 5(0.2) 30(3.8) 8(0.5) 10(1. sijenit.6) 6(0.2) 30(3.8) 6(0.7) 5(0. Ploče se nehrđajućim sidrima učvršćuju u zid na razmaku od 2 cm. prikladan je kamen eruptivnog podrijetla.5) 5(0.5) 7(0.7) 5(0.2) 16(1.2) 16(1.2) 15(1. g) na uglovima ugrađuje se najveće kamenje .0) 30(3.0) 7(0.5 puta veća od visine sloja. Zahtijeva se da: a) na prednjoj i stražnjoj plohi zida nigdje se ne sudaraju više od tri reške. Vidljive plohe treba naknadno fugirati. slojeviti zid.0) 30(3. Kod mješovitih zidova se uzidani kamen uračunava u nosivi dio presjeka ako je debljine = 12 cm © . sive sedimentne stijene granit. b) ni jedna sudarna reška ne prolazi kroz više od dva sloja.8) 12(1.0) 16(1.3) 12 14 16 ® stegom'' ^ Sa Stat Čki n 0 S V i m Pfe ' ' " ® Obloga pločama statički nije nosiva (¡3) Dopuštena tlačna naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2 72 .2) 3(0. d) debljina (dubina) vezača je oko 1. e) debljina (dubina) dužnjaka bude približno jednaka visini sloja.6) 9(0. Reške ovisno 0 hrapavosti i obradi = 3 cm debljine. vulkanski tuf meki pješčenjak ( s glinovitim vezivom) kompaktni (čvrsti) vapnenci i dolomiti (uklj. Vrlo je važno odrediti dimenzije kamena.6) 22(2. bazaltna lava i si.2) 2(0.2) 3(0.9) 12(1.0) 40(4.5) 3(0.2) 22(2.2) 10(1.6) 16(1.2) 14(1. granit itd. tlačna čvrstoća u KP/cm 2 (MN/m 2 ) 200 (20) 300 (30) 500 (50) c D 800 (80) E 1 2 0 0 (120) 1) Minimalna tlačna čvrstoća nekih vrsta kamena Grupa morta I ll/lla III I ll/lla III I ll/lla III I ll/lla III A 2(0.5) 40(4.6) 22(2. mramor).7) 10(1.4) 10(1.6) 4(0.0) 40(4.2) 12(1.6) 10(1.0) 10(1. travertin.0) 50(5.0) 22(2.-» (10).2) 8(0. Upotrijebiti vapneni ili produžni mort jer čisti cementni mort mijenja boju kamena.8) 6(0.0) 7(0. zamjenjujuća vitkost 8(0.6) 16(1. nastao taloženjem.2) 16(1. Duljina pojedinog kamena ne treba biti veća od 4 do 5 njegovih visina.7) 10(1.2) 14(1.4) 3(0.5 .0) 40(4. © .7) 50(5. ciklopski zid.© Slojeviti kamen.2) 3(0.ZIĐE OD PRIRODNOG KAMENA DIN 1 053 Zidovi od prirodnog kamena dobivaju oznake prema načinu obrade kamena: zid od lomljenog kamena.0) Vrsta ziđa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ziđe od lomljenog kamena D 4(0.3) 16(1.4) 10(1.5) 6(0. ali najmanje 30 cm. niti manja od njegove visine.3) 30(3.

0 6.0 36.0x3.0 x 6.5 Sa/bez zračnog sloja.00 1. 1053.40 1.5 17.0 51. s otvorima šuplji blokovi od plinobetona puni blokovi od lakog betona = puni blok malog formata = puni blok velikog formata = dodatno slovo za puni blok s utorima KAMENA 18151-53 Jednoslojni ožbukan Jednoslojni s vidljivim licem 115 20 240 >17 5 (115) V VBI S Sve zidove treba izvoditi horizontalno. Dvoslojni s obloženim zidom ^ ^ Jednoslojni s termoizolacijom (WDVS) 15 1 Duljina u cm DF NF 1 Vi NF 2V2NF 24 24 24 24 Širina u cm 11.35 2.50 <6. vertikalno i u pravcu.5 17.5 11. ožbukan Obloga pločama na ziđu visoke termičke izolacije Vertikaln žljebovi Širina x c ubina u cm izved.5 11.5 < d < 17. u 5.5 76.5 63.75 1.50 1.5 Razmak um <4.0 14.0 51. Razmak sidara vertikalno treba biti 25 cm.5 6. 398.5 >17. do 4.2 7.25 <3.1 11.00 Zid za ukrućenje u 1. razmaci i duljine zidova za ukrućenje Debljina zida u cm 11. izrezano - Horizontalni i kosi utori Širina x dubina u cm - 11. promjera 3 mm po kvadratnom metru zida. vodeći računa o pravilima veza.5 < d < 24 Dvoslojni sa zračnim međuslojem (8) Dvoslojni bez zračnog sloja 24 < d < 30 30 < d (14) Visina etaže um <3. stropna se konstrukcija smije oslanjati samo na unutarnji sloj zida © + @ Slojeve treba povezati s pomoću najmanje 5 žicanih sidara. Kad je dvostruki zid.5x2.> • © b-J l I Debljina zida d u cm Visina h terena iznad poda u podrumu u m pri vertikalnom opterećenju zida (stalni teret) od < 50 kN/m > 50 kN/m 2.ZIĐE OD UMJETNOG DIN 105.00 Duljina >1/5 visine > 11^(17 5 .0 x 3.0 x 3.5 17. Preferentne mjere . pri zidanju naknad.0 6. puni blok od zgure DIN DIN DIN DIN 4165 18149 18151 18152 blokovi od plinobetona blok. 106.5 30 24 Minimalne debljine podrumskih zidova Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti u cm 11.0 24.00 36.0 51.0 17.5 Visina u cm 5.00 <8. Vrste blokova: DIN 105 zidna opeka Mz = puna opeka VMz = fasadna puna opeka KMz = puna klinker opeka Hlz = šuplja opeka VHLz = fasadna šuplja opeka KHLz = šuplja klinker opeka DIN 106 blokovi od vapna i pijeska : KS puni blokovi KSVm = KS-fasadni blokovi KSVb = KS-obložni blokovi KSL = šuplji blokovi i blokovi s otvorima KSVmL = KSL-fasadni blokovi KSVbl = KSL-obložni blokovi DIN 18153 šuplji betonski blokovi DIN 398 blokovi od šljake HSV = puni blok od zgure HHbl = šuplji blok od zgure HSL = blok od zgure s otvorima VHSV = fas.0 30.50 <5.5x3.0 x 4.0x3.5 14. horizontalno 75 cm.5 24 30 36.3 11.0 Bez statičkog provjeravanja dopušteni vertikalni utori i žljebovi 73 .0 x 12. 240) Debljine.5 x 12. od plinobet.3 Oznaka Tanki format Normalni format 1 1 /2 normalni format 2 1 /2 normalni format Formati blokova prema DIN 105 20-100 I—l H 240^00 © Jednoslojni sovješenom fasadom © ¿ejan°^ni S unutam J°m ® Međusobna ovisnost visina opeke.0 x 12.5 x 2.5 x 6. i 6. punoj etaži odozgo Debljina u cm > 11.0 x 5.

3 8 Stiropor 5 cm 5.510 1.500 0.3334 2. 18152.8 24.375 1.0000 1.115 2.4167 0.875 2.375 2.385 1.00 4.135 1.385 2.8 i šuplji 49.6240 0.625 1. treba predvidjeti serklaže.625 1.250 1.3750 0.3125 0.250 0.1667 0.8 blokovi 49.5x17.5x5.8333 0.990 1.000 1.1 12 0 Blokovi od plinobetona.250 2.750 0.365 2.2500 2.510 Slojevi V 0. zaliveno mortom n 0 (U 11.500 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 52 Visinske mjere u m pri debljini blokova u mm 71 0.75 3.240 2.135 2.00 1.50 1. 106.635 1.2500 © Ziđe od blokova od lakog betona (šuplji blokovi) s armiranim nadvojem od lakog betona ^g^ Ziđe od šupljih blokova s koritastim nadvojem * A = vanjske mjere.5000 0.875 2. Isto vrijedi za zgrade s više od dvije etaže.5x23.50 3.125 0.240 0.5000 1.5 2 DF 24x11.375 0.5625 0.0000 2.1250 1.7500 0.00 3.490 1.25 3.875 1.5000 0.75 4.750 1.5x11.5 24 30 24 30 36.500 0.25 1.8125 3.0625 2.8 8 4 4 4 4 4 4 4 Blokovi i šuplji blokovi Blokovi 49.865 1.010 2.00 2.500 1. 18151.3334 175 0.115 1.50 4.2 0 E NF 24x11.1666 2.3125 1.260 1.7500 0.635 0.240 1.250 1.0000 3.50 2.8334 2.5000 1.25 4.125 2.375 1.365 1.5 Po m2 zida blokova kom 66 132 198 50 99 148 33 66 99 33 45 33 16 8 8 8 12 12 16 Po m 3 ziđa morta blokova morta kom lit lit 29 68 109 26 64 101 19 49 80 28 42 39 20 16 22 26 26 32 36 573 550 541 428 412 406 286 275 271 188 185 137 69 46 33 27 50 42 45 242 284 300 225 265 276 163 204 220 160 175 164 99 84 86 88 110 105 100 24x11. 18153.125 1.1875 0.5000 0.8334 3. Zidovi za ukrućenje su pločasti elementi građevine protiv izvijanja nosivih zidova -»s. 4 DF 8 DF 24x24x11.5000 2. Nenosivi zidovi su pločasti elementi građevine koji su opterećeni samo vlastitom težinom i ne služe kao ukrućenje protiv izvijanja.5x23. Dvoslojni zid sa zračnim međuslojem (2) Priključak na podnožje Križanje armiranih zidova od blokova od laganog betona © Redni broj Armirano ziđe.25 0.510 0.1667 1.3 8 o.875 1.000 1.2500 1.0833 1.9175 1.5 24 24 24 17.885 2.615 1.8 37x30x23.375 2.8125 0.0000 3.3 24x24x23.6666 1. nadvoji nad prozorima i vratima A 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 0.625 0.5x36.750 1.7500 0.760 1. Udubljenja i žljebovi moraju se izvesti glodanjem ili unaprijed tijekom zidanja.6666 2.4375 2.6667 0.3333 0. lijepljeni reške: 1 mm ® Zid od porozne opeke. O = mjere otvora. Horizontalna i kosa udubljenja mogu se uz privremeno podupiranje izvesti bez posebnog proračuna ako je vitkost zida < 14 i debljina > 24 cm inače treba dati računski dokaz -» s.5833 1.75 5.0000 1.5833 0.5 24 36.5x11.125 1.1666 3.000 2.385 0.8 © 74 Zidni blokovi s 5 cm izolacijskog sloja i žljebovima za punjenje mortom © Montažni zidni blokovi s izolacijom kanalima za mort Potrebni materijal za zidarske radove .8 37x24x23.6875 1. 4165 Ziđe treba osigurati zidovima za ukrućenje i stropnim konstrukcijama koje djeluju kao ploča (princip prostorne ćelije).5 11.010 1. zida u cm 11.5000 1.2500 0. 1053. treba ugraditi serklaže. 73 U sve vanjske i poprečne zidove.885 1.250 0.1666 1.990 2.8750 0.740 0.260 0.375 0.6667 113 0.4167 1.1875 1.760 0. V = nominalne mjere (jj) Projektantske mjere za zidove Format bloka Oznakć bloka Mjere u cm D DF E Š V Broj slojeva na 1 m visine 16 Debljin.75 1.1666 0.250 2.625 0.5x24x23. Kod zidova s mnogim ili velikim otvorima.9375 1.3750 0.865 0.750 0.135 0.6666 0.5 17. naročito ako zbroj širina otvora prelazi 60% duljine zida ili širina prozora iznosi više od dvije trećine visine etaže ili 40% duljine zida. ili duljine preko 18 m ako to zahtijevaju okolnosti temeljnog tla.8334 1.500 1.260 2.5x30x23.125 0.3750 3.00 0.000 2.6875 0.6250 2.615 0.4375 0.75 2.0000 1.8750 2.5x7.0833 0.5625 0.1250 0. 73 -» Treba ih dimenzionirati kao nosive zidove ako moraju prenijeti više od svoje vlastite težine jedne etaže.9375 1.3334 1. 0 3 DF 24x17.1875 0.115 0.50 0.1250 1.5 36.3333 1.490 Duljine u m O 0.365 0.1875 3.125 2. 399. koji kao vertikalne ploče preuzimaju horizontalna opterećenja.5625 3.2500 0.500 155 0.7500 238 0.3334 0.740 1.ZIĐE OD UMJETNOG KAMENA DIN 105.0625 0.5 24 36.25 2.490 0.0625 1.

Ako zidni blokovi nisu otporni na smrzavanje.75 kN/m2 4165 blokovi od plinobetona (6) 4223 4226 2 dio parom stvrdnuti plinobeton građevinski elementi velikog formata s ekspand. Svaki sloj mora imati ž 2 reda kamena.25 m. horizontalne uz vezove s unutarnjim zidom -» © . L Dilatacijska razdjelnica Žičano sidro za dvoslojno ziđe za vanjske zidove © Sidrenje vanjske ljuske -> s.5 117.25 Zid za u 1. Vrste zidova. počevši od 10 cm iznad terena. vodi se neprekinuto do krova.0 E i 4 2.!. 66-67 Debljina zida u cm Visina etaže u m Korisno opterećenje u kN/m2 uklj. Statički potrebnu debljinu zida treba dokazati. Vanjski sloj mora nalijegati punom površinom i mora biti najmanje svakih ^ 12 m učvršćen vezom s unutarnjim slojem. debljine zidova. povećati za 2 m.50 16. Dvoslojni zid bez zračnog međuprostora.0 Ei 5 13 23 1.0 E Š2. Te koncentrirane sile moraju za zidove od 11. Debljina zida ^ 11.5 ¿8. npr.. pjenastom lavom bez kvarcnog pijeska laki beton s poroznom strukt. Dvoslojni zid s izolacijskom jezgrom. 4165 Zid s vidljivom plohom jednoslojan je i njegova se vanjska obloga od fasadne opeke izvodi u vezu s unutarnjim dijelom zida.3 . škriljcem. uvjeti primjene Debljina Dopuštena veličina pov ršine oblaganja u m2 pri v sini iznad terena od zida u cm 0 do 8 m 8 do 20 m 20 do 100 m E 11.0 6 12 20 36 16 12 (7) Površiva oblaganja nenosivih vanjskih zidova (samo mort lla ili III) DIN norma Oznaka Prostorna masa kg/m3 Vanjski zidovi DIN 4108 Zidovi između stanova i stubišni zidovi 300 240 240 300 300 240 240 240 365 365 18151 Broj dopuštenih punih etaža uključujući izgrađeno potkrovlje Kod stropova koji opterećuju samo jednoslojne poprečne zidove (sustav pregrada) i masivnih stropova s dovoljnom poprečnom raspodjelom opterećenja.5 cm.5 4226 2 dio 13. na križanjima ^ 5 mm. Uklj.5 <24 <30 Visina etaže m = 3. mort III. za lake razdjelne zidove Broj punih etaža iznad 17. Klasa čvrstoće zidnog bloka ^ 12. vertikalno korisno opterećenje uklj. pri čemu je kod križno armiranih ploča mjerodavna manja stranica3' Između ukrućujućih poprečnih zidova dopušta se samo po jedan otvor širine = 1. debljine 2 cm. 1 8 1 5 2 . punoj etaži odozgo debljina cm ukrućenje u 5. opterećenje vjetrom. obostrano ožbukanih \ D . dodatak za lake pregradne zidove p = 2. To nije potrebno ako odabrana debljina zida očigledno zadovoljava.50 m. Nosivi zidovi su najčešće pločasti elementi opterećeni vertikalnim tlačnim silama.5 18152 puni blokovi od lakog betona 24 24 ) Najviše dop. plovuč.5 i 24 = 1. a za zidove od 17. i 6. zvuka. 399. ali s poroznim agregatom 312. Vertikalne dilatacijske razdjelnice U vanjskom sloju najmanje na uglovima zgrade.* Debljine i razmaci zidova za ukrucenje 75 . npr. Armirani zid. glinom. treba predvidjeti vanjsku žbuku prema DIN 18550 ili neku drugu zaštitu od atmosferilija. etaže sa zidovima debljine 11. ploča sa svijetlim rasponima = 4. Prazni prostor između slojeva može se ispuniti izolacijskim materijalom za koji postoji odobrenje građevinske inspekcije.25 11.5 cm 2) Izvode li se križno armirane ploče mogu se vrijednosti za smjer. i neporoznim agregatom kao šljunak kao naprijed.50 = 5.75 41)2) 22) Dopušteno samo kao međuoslonac kont.5 Š3.5 cm biti = 30 kN.5 cm = 50 kN. 3) Centralno locirana koncentrirana opterećenja od krovne konstrukcije su dopuštena ako se centričnost dokaže. Vanjske slojeve treba pri dnu i pri vrhu opremiti ventilacijskim otvorima presjeka 150 cm 2 . „ „_. Čelik 0 ^ 8 mm. požara i vlage. npr. Obloga je uključena u nosivi presjek -> s. Pri dokazu naprezanja uzima se u obzir samo debljina unutarnjeg sloja. ev.(2). potpuno ispunjena mortom. Dvoslojni zid sa zračnim međuprostorom.5 312..5 cm. Reške s armaturom £ 2 cm.00 © Minimalne debljine vanjskih zidova. 73.5 124 130 <17.5 312. zračni međuprostor debljine 6 cm. između kojih prolazi jedna kontinuirana uzdužna reška smaknuta po slojevima. do 4.106. zidova između stanova i zidova stubišta.5" 17.„.Pločica od sintetike (samo za dvoslojno ziđe sa zračnim međuprostorom) Međukatna ploča ZIĐE OD UMJETNOG KAMENA DIN 105.00 š 17.5 i 2. dod. Pri odabiru debljina zidova treba voditi računa 0 funkciji zida glede zaštite od topline.51) 17. opterećenjem među katnih konstrukcija. © Nosivi unutarnji zidovi d < 24 cm. eks. punoj etaži odozgo debljina cm Razmak m 14.0 Ei 8 14 25 2.0 5 9 Ei 6 9 16 1. Najmanja debljina unutarnjeg sloja -» © Vanjski sloj i 11. prema DIN 1045 Kod svih ostalih stropova 1 2 13 šuplji blokovi od lakog betona s dvije ili tri šupljine 1000 1200 1400 800 1000 1200 1400 1600 600 800 800 800 1000 1200 1400 300 365 490 240 300 300 385 490 240 240 175 175 200 275 350 11. pri dvoslojnom ziđu za vanjske zidove Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti cm 111. Povezivanje slojeva sidrima -> © . „. prir. Zračni međuprostor. a za vitkosti i razmake ukrućenja mjerodavan je zbroj debljine unutarnjeg i polovice debljine vanjskog sloja. te horizontalnim silama.5 250 250 Minimalna debljina unutrašnjeg sloja u cm. iz kojih proizlaze manja opterećenja zidova. 18151.1053.00 4226 2 dio 1600 1800 2000 1200 1400 1600 450 625 775 275 325 425 250 250 250 250 250 250 i 11.

trska i glina.19 W/(m 2 K) © Niskoenergetski ekokuća) Drvena oplata zid (Heckmann (fT) Ziđe s izolacijskom ljuskom (j9) Građenje drvenim pločama 18. gips.6-28. U prodaji se nudi velik broj gradiva kao što su beton. Ona je najraširenije i odavno usvojeno gradivo cijelog svijeta. pluto. Gipsana žbuka 175 (4) Dvoslojno ziđe Ploča od gipsa s vlaknima OSB pločas Drvena obloga 0.6 ^gj Zid od drvenih elemenata (ignotrend) Blokovi od lameliranih letava 76 . U tim detaljima može -doći do znatnih gubitaka topline.Žbuka od umjetne smole VANJSKI ZIDOVI NISKOENERGETSKI NAČIN GRAĐENJA Važan element za štednju energije grijanja jest termoizolacijsko svojstvo vanjskih zidova.© 10*. Glina se kao gradivo dokazala tisućljećima. prilagođenih današnjem stanju tehnike -> ® . 120-150 175+240 Q Ziđe s termoizolacijom Vanjski sloj • Termoizolacijski materijal . Toplinska izolacija zgrada je u niskoenergetskom načinu građenja bitno ovisna 0 povezivanju različitih elemenata građevine.11-0.Termoizolacijski materijal (3) Prirodni izolacijski sloj (bio-glina) Obložni sloj. drvo. izolacijski materijali. Danas se može naći na tržištu u obliku predgotovljenih elemenata. ziđe. Standardni presjeci s navedenim građevnim materijalima daju povoljne vrijednosti termoizolacije. Biološki je i ekološki besprijekorno gradivo.

povezan sidrima s unutarnjim zidom Šuplji zid od dva nasatična zida od 1/4 opeke. armiran.VEZOVI ZIDNIH OPEKA ® 2. ^^ " Vez 1 vezača sa 2 dužnjaka izmjenično po slojevima ^ t o '///A y m Vez 1 dužnjaka i 1 vezača izmjenično po slojevima ® 1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po slojevima s usponom preklopa od 1/4 opeke desno i lijevo 1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po slojevima. « W//A ------U ^ .. povezan vezačima (koji šupljinu dijele horizontalno) i nasatičnim sidrenim opekama Zid od opeke koji djeluje kao ornament. preklop od 1/2 opeke u usponu u lijevo zid od 1/2 opeke.. s poljima od 4 opeke i I i i i fl 1 1 © Nasatični obložni zid ispred zračnog prostora. sa smaknutim šupljinama Šuplji zid od dva nasatična zida od 1/4 opeke s nasatičnim sidrenim opekama i i B IP B P /SM ¡§ 1 m § P P i m m w kao (¡21) drugačije složeno (moguće mnoge varijacije) Jako izložena podna obloga od nasatičnih opeka (uzorak riblja kost kao kod parketa) kao s četvrtinama opeke (uzorak pletiva) Podna obloga od cijelih i polovica opeka (također i klinker) Perforirani zid (otvori 1/2x1/2 opeke) za rasvjetu ili ventilaciju kao (¡25) (otvori 1/4x1/2 opeke) kao (otvori 1 x 1 / 4 opeke) 77 . holandski vez: naizmjenično umetanje vezača između dva dužnjaka i sloj samih vezača © Vez dužnjaka s preklopom 1/2 ope ke Vez dužnjaka s preklopom 1/4 ope- Vez dužnjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke u jednu stranu ® Vez dužnjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke izmjenično v/m v m W//s — 56: " M " Ižržža w i I M fe^ZE W/A MM vm vm '////A V////A V//A y///A ^g^ ^ .

Bolji su izbor kanali koji zrak dovode u blizinu otvora ložišta -> © . Otvorenim kaminima mora strujati vanjski zrak kroz slabo brtvljene prozore i vrata. brezovinu. Zidne opeke ili blokovi moraju biti izrađeni za građenje dimnjaka.© Otvoreni kamini moraju biti sagrađeni stabilno i od vatrostalnog materijala klase A1 DIN 4102 dio 1.5 52 72 50 19.> © Upotrebljavati treba samo drvo s malo smole i s malo čvorova.90120 105 10S. prostor za pepeo i kolektor dima moraju biti od šamotnih opeka ili ploča.5 120 27. Otvoreni kamini ne smiju se postavljati u prostorije s manje od 12 m 2 površine poda.@.5 30 32. Svrhovito je otvore za dovod zraka smjestiti u podnožju kamina sprijeda ili sa strane . hrastovinu.> © .4 19.4 65 50 58 90 90 71 88 6. zidovi. male prost.4 58 90 71 88 6.5 30 © Razmaci između otvora ložišta i građ. Pod. 2750 60/ 46 2 1622 4060 3 4 5 3340 22.4 65 114 114 32.3030 35 60. ili ložiti plinom prema DVGW radni list G 260. Kolektor dima može biti od čeličnog. mjedenog ili bakrenog lima debljine 2 mm.5 28 15 64 94 65 51 6 21 71 105 76 55 7 50 77 77 64 80 6.4 64 80 6. & Ö © Kamin otvoren jednostrano/dvostrano u odvojenim prostorijama © Kamin otvoren s dvije strane sa sigurnosnim područjem Tip Površina prostorije oko (m2) Obujam prostorije oko (m3) (5) Oblici površina za zračenje topline Veličina otvora ložišta (cm2) Svijetle mjere otvora ložišta (cm) Otvoreno s jedne strane 1 male prost. bukovinu.5 82 95 360 108 77 108 77 82 95 6.prekt 105.©Djelotvorna visina dimnjaka od ložišta do grla dimnjaka = 4.5 26 104.5 m.9090 105 Dvostrano otvore noOtv. Zapaljivi predmeti i građevni elementi te ugrađeni namještaj moraju odozgo. Presjek dimnjaka i veličina ložišta kamina moraju se međusobno uskladiti -> © Kamin i dimnjak treba sagraditi u neposrednoj blizini -> 0 .prekc 35. odozdo i sa strane biti udaljeni od otvora ložišta © .5 27.> DD © Kamin otvoren s jedne strane sa sigurnosnim područjem Kamin otvoren s jedne strane u odvojenim prostorijama g ¿4* Svaki se kamin mora priključiti na vlastiti dimnjak 0 .4545 48 45 55 105. s tri strane 6 2535 7 8 9 10 11 preko 55 35.5 13. DIN 1691. elemenata od zapaljivog materijala 310 385 470 225 300 405 190 255 © Zaštita zapaljivih podova ispred otvora ložišta / dovoda zraka (§) Dimenzioniranje i mjere otvorenih kamina f s O U ^g^ Kamin otvoren s jedne strane (si stem Schiedel) Kamin otvoren s dvije strane Kamin otvoren s tri strane Pribor uz kamin 78 .w KAMINI O T V O R E N ! K A M I N I . U obzir dolazi i vatrostalni beton ili sivi lijev. . Priključak spojnog komada na dimnjak pod 45° -> ® Otvori za dovod zraka trebaju biti izvana.150150 150 150 150 200 3650 4550 5750 7100 5000 6900 9500 7200 9800 13500 70/ 52 22 24 15 58 84 60 47 97 6 80 80/ 58 25 90/ 64 30 100/ 71 30 30 21 78 115 93 26 59 129 7 25 30 - 0 (cm) odgovarajućeg 20 dimnjaka Mjere su u cm A B C D E F G H I Težina (kg) 22.5 22. drvo voćaka.5 42 88 6 165 30 30 - 35 30 - 25 30 - 30 30 - 35 30 - 25.

otvoreno ložište. svaki otvoreni kamin. Ako su zidani od opeke 2: 13.Dimnjak Razmak između krovne grede i dimnjaka 79 .DIMNJACI DIN 18150. Na jedan dimnjak može se priključiti: jedno ložište nazivne termičke snage veće od 20 kW ili plinsko ložište snage iznad 30 kW.00 1.2 cm izolaciona hasura do koje se betonira : dimnjaka kroz drvenu i konstrukciju Prolaz kroz betonsku stropnu ploču Razmak između drvenog grednika i dimnjaka " ploča . ložište s upaljačem i mijehom mora imati svoj dimnjak. rešetka ili stube za kretanje-» (jj) Oplati Letva 4 x 6 © Rešetka za pristup čišćenja dimnjaka -> © Izlaz na krov Glava dimnjaka s oblogom od škriljevca Zidana obloga Razdjelna reška do obloge / 1 . blokovi od plinobetona DIN 4165. Najmanja djelotvorna visina dimnjaka £ 4 m. dulja stranica ne smije biti veća od 1. Na krovovima s parapetnim zidom mora grlo dimnjaka biti > 1 m iznad para peta. Troslojni dimnjaci s toplinskom izolacijom i pomičnim unutarnjim slojem: za unutarnji sloj fazonski komadi od lakog betona DIN 18147 ili šamota DIN 18147. za vanjski sloj: fazonski komadi od lakog betona. Stijenke dimnjaka ne smiju se opterećivati. namijenjena odvođenju dimnih plinova od ložišta preko krova u atmosferu. mora se u tavanu ili na krovu izvesti još jedan otvor za čišćenje. Grlo dimnjaka £ 40 cm iznad najvišega ruba krova nagiba većega od 20° -» (§) kod nagiba ispod 20° £1 m. Ako se dimnjak ne može čistiti kroz grlo. površine >100 cm2. duljina najmanje stranice 10 cm. Za plinovita goriva ž 4 m . smješten > 20 cm ispod najnižega priključka ložišta. opeka od šljake DIN 398. puna opeka od pijeska i vapna DIN 106.18160 —> C D Kućni dimnjaci su okna sagrađena u zgradi ili do nje.5 x h MJ 1. Na zajednički dimnjak mogu se priključiti dp tri ložišta na kruta ili tekuća goriva nazivne snage i 20 kW ili tri plinska ložišta snage i 30 kW. Svako ložište u zgradama s više od 5 etaža.00 Utjecaj oblika i presjeka glave dimnjaka na kretanje zraka dogradnja na krovu h ¡<1. © Brojčana usporedba stupnjeva korisnog učinka © ® O Utjecaj vjetra na funkcioniranje dimnjaka 1.5 x h > 1. Za izolacijski sloj izolacijski materijal DIN 18147. kovačka vatra. puna opeka od šljake DIN 398. puna opeka od pijeska i vapna DIN 106. Za dimnjake sjednoslojnom stijenkom smiju se kao gradivo upotrebljavati: fazonski komadi od lakog betona DIN 18150. šuplja opeka B DIN 105.5 cm. Slobodne vanjske površine dimnjaka u tavanu treba grubo ožbukati > 5-10 mm debelo. zidna puna opeka. Ako je dimnjak od dograđenog dijela krova udaljen manje od jednoipol do trostruke visine dogradnje. Svaki dimnjak mora imati otvor za čišćenje širok > 10 cm i visok £ 18 cm. mora biti za £ 1 m viši od dogradnje.5-struke kraće stranice. zidna puna opeka DIN 105.00 (?) Visine dimnjaka iznad krova (T) Montažni dimnjaci (§) Montažni dimnjaci s ventilacijom (9) Montažni dimnjaci (IO) Montažni dimnjaci s ventilacijom Oplata na krovu nagiba preko 15° potrebne su nagazne daske. Dimnjaci moraju imati kružni ili pravokutni svijetli presjek. Za zajedničke dimnjake k 5 m.

:::: g' Jj ® Dimnjak u blizini zapaljivih materijala / Zid od nezapaljivih materijala (?) Zaštita ugrađenog namještaja zmi EFpšr Predvidjeti ventilaciju gore i dolje .® Predvidjeti ventilaciju gore i dolje ® Bliski zidovi od zapaljivih odn.Zaštita od toplinskog zračenja DIMNJACI Ev. pričvrstiti za dimnjak čepovima (ne drvenim). Izolacijska vrpca 2-31 m i. azbestcementnim pločama. ©-(J6) • Zapaljivi zid ^g^ riovodne cijev Prolaz dimovodne cijevi kroz zid od zapaljivog materijala Otvor za čišćenje 1 1 1 dimnjaka s krova H*"H 1 ! Okruglo željezo . 1 8 1 6 0 —» CD T >40 < Nezapaljivi zid Opšav glave dimnjaka treba izvesti od škriljčanih ploča.: Orrrtšir. laki beton DSN 1 8 1 5 0 . Preporučuje se predgotovljeni opšav. pocinčanim ili bakrenim limom. nezapaljivih materijala Bliski zidovi od zapaljivih materijala (g) Vratašca za čišćenje u tavanu Izlazni otvor s Ijestvama i nagaznom daskom Glava dimnjaka / obloga škriljcem 80 .

Količinskivza kupaonice. Otpadni zrak treba odvoditi u atmosferu.V \ | v r do 10 m 5 6 8 5 6 8 5 6 8 10-15m 6 7 9 6 7 9 6 7 9 preko 15 m 7 8 10 7 8 10 7 8 10 340 400 500 340 400 500 340 400 [| | || (T\ \ t 500 (9) Tablica za dimenzioniranje sabirnih ventilacijskih kanala za 1 visinu bloka (33. Nepotpuno brtvljena vrata ekvivalent su za 25 cm2.(2). U kupaonicama ne smije se uslijed ventilacije dogoditi pad temperature ispod 22°C. Brzina strujanja zraka u prostoru gdje se ljudi zadržavaju = 0. Veličina presjeka kanala mora biti 10 cm2 za svaki kubični metar volumena prostorije. . Zajedničke ventilacijske instalacije imaju i zajednički glavni kanal -> @ + ©.1 sustav Hamburška ventilacija (Berlinska ventilacija) Sustav Kolnske ventilacije (dovod i odvod zraka) © Ventilacija pom. . • • Centralno ventilacijsko postrojenje s odvođenjem zraka preko krova Svijetli presjek glavnog kanala cm 2 Dopušteni broj priključaka Unutarnja mjera glavni kanal cm 20x17 20x20 25x20 20x17 20x20 25x20 2x20/17 2x20/20 2x25/20 sekundarni kanal cm 9x17 12x20 12x20 2x9/17 2x12/20 2x12x20 9x17 12x20 12x20 Ventilator '''^-Ventilator I.3 cm) ] • ¡2x15/10 3x15/10 \ V H || tü Centralno ventilacijsko postrojenje s odvojenim glavnim kanalima [ POOP4X15/10 • /S\ Centralno ventilacijsko postrojenje UG l e ^midinu s vise glavnih. . V e n t i l a t o r z a j e d n u p r o s t o r i j u z a in- stalacije pod žbukom i t 1 I \ \ i\ In ^Ventilator Ventilator za dvije prostorije za instalacije pod žbukom \ vi vi I V s r •-s (4) W Centralno ventilacijsko postrojenje jednjm |avnim k a n a | o m i sekund_ H ti . Svaka pojedinačna ventilacijska instalacija mora imati vlastiti glavni kanal .> © + © . .3 Za ventiliranje sanitarnih prostorija u stambenim i drugim zgradama kao što su škole.. Ventilacijske instalacije treba dimenzionirati za najmanje 4 izmjene zraka na sat.5 cm Izlaz zraka na suprotnim stranama Prekrivanje. zadovoljava kapacitet od 60 m 3 /satVsamo za zahode zadovoljava 30 m 3 /sat po školjci. popr. Pojedinačna ventilacijska okna bez motornog pogona © z a kupaonice i zahode bez prozora upotrebljavaju se do osam etaža. debljina vanjske stijenke 2. gdje je i zahod. . bez sekundarnih ka® O O O O Q >*15/10 • • • • • • • 8x15/10 uzdužno tanke stijenke. Funkcioniranje sabirnih ventilacijskih okana s termičkim uzgonom bitno ovisi 0 raspoloživoj površini presjeka okna u odnosu na broj priključaka -> © . Svaka prostorija u unutrašnjosti zgrade mora imati jedan otvor (koji se ne može zatvoriti) za ulaz zraka. sabirnih kanala s jednim glavnim i jednim sekundarnim kanalom Primjer izvedbe s jednim glavnim i dva sekundarna kanala 81 .2 m/s.DN 80 Naglavak cijevi za odvod zraka dužine D N 80 x 3 cm N a g l a v a k cijevi z a odvod zraka dužine D N 80 x 3 cm l a v a k cijevi z a d r u g u toriju duljine D N 80 x 3 cm SUSTAVI VENTILACIJE DIN 18017 list 1 . Presjek je ventilacijskog okna 150 cm 2 po prostoriji. hoteli. gostionice i si. a za pojedinačne ventilacijske instalacije dopušta se odvođenje u dobro prozračene neiskorištene tavanske prostore. Meidinger pločom Izlazni presjek na svakoj strani jednak I t > 1 5 j e zbroju p r e s j e k a svih k a n a l a Jednokanalno ventilacijsko postro® j e n j e prema DIN 18017 1.. koriste se ventilacijski uređaji za jednu ili više prostorija. pregrade 5 cm • • • • • 0 7 x 1 5 / 1 0 Ventilacija pojedinačnim kanalima.. priključeni na jedan kanal -> 0 .

pokretno opterećenje. vjetar. što utječe i na raspodjelu prostorija u tlocrtu. Granica ekonomičnosti krpvišta od rogova / krovišta s veznicima Krovovi su gornji završni dio građevina. snijeg). dakle prikladna samo za iznimne slučajeve. Dvostruka stolica je u većini slučajeva najekonomičnija konstrukcija. nagibu krovišta. Za veličine opterećenja vidjeti propise (vlastiti teret. čelik. vrsti i težini pokrova. Sastoje se od nosive konstrukcije i pokrova.Duljina rogova kod krovišta s rogovima KROVIŠTA Jednostavno krovište od samih rogova predstavlja za male širine zgrade najekonomičnije rješenje. 15—40 10-20 "-i 30-60 10-20 s © Krovište s veznicima © Krovište s podrožnicama bez kosnika (?) Krovište s podrožnicama s kosnicima Krovište s veznicima i izgrađenim potkrovljem (9) Krovište s veznicima i podrožnicama 82 . hladnoća. opterećenju itd. Karakterizira ih različita funkcija nosivih elemenata. armirani beton). Trostruka stolica dolazi u obzir samo za vrlo široke građevine. ali su takvi veznici povoljni za velika slobodno oslonjena krovišta. štite ih od oborina i drugih atmosferskih utjecaja (vjetar. s Kod nosivih sustava kosih krovova treba razlikovati krovište od rogova i krovište s podrožnicama. Krovišta s veznicima ispod 45° nisu nikad najjeftiniji. Obje konstrukcije mogu se i kombinirati. toplina). način prijenosa sila. Jednostruka stolica je uvijek skuplja od jednostavnog krovišta s rogovima. Visina elemenata h Nagib krova u stupnjevima Raspon L u m Nosivi elementi ovise o gradivu (drvo.

15° i 25' Nagibi krova na jednu vodu 6°. 82 (§).5 m. Ijepljenje ima garanciju za vijek trajanja. Gornji pojas produženje % Krovište od lijepljenih rogova I presjeka. Krovište od drvenih rešetkastih rogova. 80. Dvovodni krovovi s podrožnicama imaju najmanje jednu stolicu u sredini ako je duljina rogova = 4. hrptom C =nosač sa sandučastim hrptom Sustav I nosača ® Gang-Nail čavlana ploča Gornji pojas . Potreban je niz podupora u unutrašnjosti. treba poduprijeti veznike -» s. snažno povezan.KROVIŠTA ->CP Krov s podrožnicama.5 m. raspon < 25 m 8-14 12-14 A =nosač sjednostr hrptom B =nosač s dvostr. prijašnji oblik: nosiva konstrukcija sljemenjače. Krov od rogova (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom je obliku moguć kad je mala duljina rogova (do 4. što utječe na oblikovanje tlocrta -» s.5 m). Pravilan. 80 @ prvobitni oblik^ krovišta. konstrukcijski sustav.lom plohe krova) -> s. Rogovi imaju podređenu funkciju (slabi presjeci. 82 ® Za veće mansardne prostore ne dolaze u obzir krovovi od rogova. odnos visine presjeka i raspona 1:15-1:20 (7j ^^ Spoj na tupi sudar s obrazima Nagibi krova na dvije vode 6°. prijenos sila na vezače. (jf) Krovište od nastavljenih rogova s vertikalnim stupovima Krov od rogova s veznicima pogodan je za širine zgrade do 12 m. Koncentracija opterećenja u podvlakama. moguća i primjena oblica).. Ako je duljina rogova veća od 4. Pri većim širinama zgrade i duljini rogova = 4. Takva je krovna konstrukcija trozglobni okvir sa zategom. moguće rješenje unutarnjeg prostora bez oslonaca.10° i 15° aj Silazne dijagonale s vertikalnim štapovima d) Uzlazne i silazne dijagonale s vertikalnim štapovima — Moguć i • konzolní ¡ istak ' : I ii | Donji pojas — b) Uzlazne dijagonale s vertikalnim štapovima č) Üz!azne~l"s¡iazñe~cfijagonale~ Euro-predgotovljeni vezač u Gang-Nail sustavu prema oktametarskim mjerama kao plitki krov na jednu ili dvije vode © Oblici drvenih vezača i ukrućenja 83 . duljina rogova do 8 m. inače ukrućenje veznikom -> s. s kosnicima pod 45°. duljina veznika do 4 m.5 m dvostruka je ili višestruka stolica. Između stope roga i stropnih greda potrebna je vlačna veza (vanjski znak prepoznavanja krova od rogova: nadvišenje na kraju stropnih greda .

2 0 cm. laganiji.60 kN/m 34-44 2 2 Betonski crijepovi 0. 0.OBLICI KROVOVA KROVNI POKROVI —> CP Za slamnate krovove od ražene slame ili trske s ručnom vršidbom. debljine sloja 1 8 .80 kN/m2.Dvovodni crijep desni TOR .55 I 84 . Krovni pokrov od šindre -> @ .60-0. na letvama razmaka 30 cm.hrast.5 cm.70 © Krov od šindre 0. Preklopi 8 cm. Najprirodnije djeluje "njemački pokrov" -» (§) Pokrivanje prema šabloni prikladno i za umjetni škriljevac (azbestcementne ploče) -» Crijep: biber. s vrhom prema gore. rjeđe smreka.Okapni dvovodni crijep lijevi FOL . u vlažnima jedva polovicu tog vremena -> ® . bolje 10 cm. desni uglovni crijep za bočni priključak desno crijep za bočni priključak lijevo crijep za bočni priključak jednovodnog krova lijevo Završni crijep sljemena lijevo Crijep za sljeme i greben OL TOL .2 -1. 0. nagib 18° 2 Valoviti crijep.25 kN/m2 Engleski krov od škriljca.Dvovodni crijep za priključak sljemena lijevo GR . 0. -»(9) Fazonski crijepovi -> @ POR T P W TSR SR SL Zabatni jednovodni sljemeni ugaoni desni crijep Crijep okapnice Jednovodni završni crijep Crijep na spoju sa zidom Crijep za završetak okapnice. Škriljevac: na oplati od dasaka širine ^ 2.55 kN/m2 Dvostruko pokriven ©crijep).50 kN/m (^7) Užljebljeni crijep. 200 kao zaštita od vjetra i prašine. duljine 1.crijepa/m krov (biber . 0. ili od eternit ploča.Stakleni crijep © - Betonski crijep sa Crjepovi posebnih formata nor- PSL GL G - POR T P W TSR SR SL PSL GL G OL TOL OL FOL GR FOR F OR TOR Šatorasti krov. težak pokrov. mnogokutni tlocrt (čT) Mansardni krov. ariš.45-0. debljine ^ 16 cm bitumenizirana Ijepenka br.4 m.Crijep za priključak dvovodnog sljemena desni F Priključni crijep sljemena OR .70 godina.Dvovodni crijep lijevi .Početni crijep za sljeme i greben desni FOR . mnogokutni tlocrt (jT) Fazonski crijepovi ® kN°m°d r a Ž 6 n e S a m e Hi t r S k 6 ' ' 0. Vijek trajanja u sunčanim predjelima 60 .Uglovni crijep okapnice dvovodnog krova desni F Središnji crijep u polju GZ . bor. užljebljeni ili koritasti -» suhim sljemenom i grebenom -> mirani su.

s brtvljenjem preklopa Pričvršćenje 129. Bakreni su krovovi nepropusni za vodenu paru. kombinacija s olovom i nehrđajućim čelikom prihvatljiva je.145 cm za ploče duljine 1. Q O i (J) i Veliki elementi za krov i zid (Canaleta) i H Oblici isporuke i kroja valjanog bakrenog materijala za pokrovne ploče i trake Odvodnjavana Normirana krovna površina veličina uz polukružni oluka oluk Pocinčani lim D I N 9721 min. presjek olučne olučne cijevi cijevi m2 do preko preko preko preko preko preko preko preko 20 20-50 50-90 60-100 90-120 100-180 180-250 250-375 325-500 mm 50 60 70 80 100 125 150 175 200 0 Polukružni Pravokutni obložen olovom Kuka z a oluk: pocinč. s kukama 333 St Stojeći Zn) Oluke principijelno postavljati u padu.50 —i 11° ( 2 % ) h .7. ali uračunate letve. -> © .3 2 kg -Smjer pokrivanj. razmak olučne cijevi od zida 20 mm.2-2. bez težine rogova.7 m m Kuka za oluk: pocinč.1 0 ° 2 0 0 mm. bakreni lim.50 '/2 vala normalno Kornere.0 8.(2).75 mm.0 8.8%) 3° ( 5 % ) Duljina mm 9000 Širina mm 1000 7500 4000 1000 1000 8.6 (0.8-31.30 ® Krov od azbestcementnih valovitih ploča s fazonskim komadima za sljeme i strehu 0. Biber crijep DIN 456 i betonski biber crijep DIN 1116 jednostruki pokrov uklj.50 ' l— 7.30 0.0 19 kg/m Zapr.60 m i od 1. titancinkom i pocinčanim čelikom. titancinka. čiji unutarnji kružni luk odgovara olučnoj cijevi. bočni preklop Širina krojenja za limene cijevi mm 167 200 250 285 333 400 500 (12-djelni) (10-djelni) (8-djelni) (7-djelni) (6-djelni) (5-djelni) (4-djelni) Odvodnja krova W I | 0 Odvodnjavana Normirani krovna površina promjer uz kruž.15 0.2 7 5 200 Ležeći Oznake: (primjer: polukružni viseći oluk 333 Z N 0. Vlastita težina krovnog pokrova (računska težina u kN/m2 površine krova) za četvorni metar krovne plohe pod nagibom.1 kN/m2. pa je pogodan za sve vrste oblikovanja (razvlačenje.0 tež 15. nagib krova.0 1. 1 6 . cinka itd. 0. Debljina m m Trake 30-40 0. max.45 0.2%) 2 6 . falcane ploče.1 7 5 180 preko 1 7 5 .25 kN/m2 Minimalni nagibi krova za pokrivanje pocinčanim čeličnim limom 7.45 0.6 mm. Profil 130/30 Duljina mm 2500 Širina mm 1000 2000 1000 1600 1000 1250 1000 debljina 6. čelična traka Čelični lim D I N 1541 pocinčan i (Zn) (St 2) (St 2) (St 2) (Cu) (Cu) (AI) (St 2) m2 do 25 preko preko preko preko 25-40 40-60 60-90 90-125 mm 70 80 90 125 150 Širina krojenja za iimene oluke mm 200 200 250 285 333 400 500 (10-djelni) (8-djelni) (7-djelni) (6-djelni) (5-djelni) (4-djelni) 10—15 150 mm. Kuke za oluk su u pravilu pocinčano plosno željezo širine 20-50 mm i debljine 4 .5%) (25. reform ploče. Limeni krovovi od pocinčanog lima.50 0. Min. oluk.5 0 mm 5° 8° 10° 12° (8. 0.0 . Pokrov crijepom i betonskim crijepom bez morta. opšav ruba itd.55 0. Patina koja je tipična za bakar vrlo je omiljena.4%) (22.15 do 1. i* . letve na oplati uklj.60 0. bakra. Veća brzina tečenja protiv začepljenja.7 Metalni pokrov aluminijem (alu. Preklopi 150 odnosno 200 mm -» @ .60 0.50 0. čelična traka Bakreni lim DIN 1787 Kuka za oluk: plosni bakar Aluminijski lim D I N 1725 Kuka za oluk: pocinč. (li) Oblik i položaj oluka Materijali Normirane veličine oluka u odnosu prema površini s koje se odvodi voda ® Normirani otvori olučnih cijevi u odnosu prema odvodnjavanoj površini 85 .0 0.90 0.4%) (20. korozije i smrzavanja. bitumen. pričvrsni materijal cinčani pokrov preko letava od cinčanog lima br. oplata Krov s dvostrukim prijevojem od pocinčanog lima (debljine 0.6 mm) uklj. letve na letvama dvostruki pokrov na oplati i bitumen.).00H -Korisna širina 91 5 8 . Treba izbjegavati kombinaciju s aluminijem.66) 0.175 m za ploče od 2.93 Dubina krova streha/sljeme do 6 m 6-10 m 10-15 m preko 15 m Visina profila 1 8 . trgovački formati -» (?). aluminija.20 kN/m2 = 10° nagiba s brtvenim užetom {2) Minimalni nagibi krova klopi po visini 0 i pre- I—Smjer pokrivanja— Profil 177/51 Duljina mm 2500 2000 1600 Širina mm 920 920 920 Smjer vjetra 1250 920 debljine 6. savijanje itd.7%) (13. Ijepenka i oplata s velikim pločama (360 X 280 mm) s malim pločama (oko 200 X 150 mm) Engleski pokrov škriljcem uklj. Pričvršćenje obujmicama (zaštićene od korozije). oplata Bakreni krov s dvostrukim prijevojima (bakreni lim debljine 0.2 5 mm 10° 13° 15° 17° (17. 88-89. deb.1-2.KROVNI POKROVI Azbestcementni krovovi od valovitih ploča s razmakom podrožnica 70 .93 Ploče 2.5 \3j Valovite ploče od azbestcementa (7) Mogućnost pričvršćenja Limeni krov s falcanim pokrovom 0.25 0.50 0.80 0.63 mm) uklj.5 tež. R a z m a k obujmica 2 m. bez brtvljenja preklopa preko 15° 100 mm bez brtvljenja preklopa Pokrov pločama od čeličnog lima ^ ^ Pokrov valovitim limom. formati Duljina m Širina m.9%) (17.9%) (29. oplata 0.30 0.50 0. ploče za ravni krov DIN 456 Falcani betonski crijep DIN 1117 Žljebljeni crijep DIN 456 Ploče DIN 1118 Ploče velikog formata (do 10 kom/m2) Žljebnjaci bez polaganja u mort 0.7 mm) uklj. umeci krunski ili dvostruki pokrov Vučeni falcani crijep DIN 456 Falcani crijep.55 0.. čelična traka preko 1 2 5 . Bakar u odnosu na sve druge metalne pokrove ima najveću vlačnu deformaciju do sloma. Ijepenka i oplata Pokrov njemačkim škriljcem na oplati uklj. Ijepenci uklj. zato su posebno prikladni za hladne krovove -» s. 13 uklj. Svi fazonski komadi za sljeme.50 0. Mort dodati kao 0.55 0. težina kg/dm 3 - Širina ploče 1 0 0 1-1.50 m. podrožnica i vezača.25 0. min. bitumen.60 0. Ijepenka i oplata Pokrov valovitim limom (pocinčani čelični lim DIN 59231) uklj. oplata Staronjemački pokrov škriljcem na oplati i Ijepenci dvostruki pokrov Pokrov krova čeličnim pločama (pocinčani lim DIN 59231) na letvama uklj.30 0.

Te se konstrukcije mogu i kombinirati. niz podupora u unutrašnjosti utječe na oblikovanje tlocrta.90 Presjek A . osiguranje vijkom © Detalj veze kada je rog konzolno prepušten izvan krovišta 86 . Krov od rogova: (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom obliku moguć kad su male duljine rogova (do 4. Krov s podrožnicama: rogovi imaju podređenu funkciju (slabi presjeci. Karakteristika im je različitost funkcija nosivih elemenata.D ® Perspektivni prikaz Izdužena "gajba" krova s podrožnicama Završetak roga. Pravilan. Koncentracija opterećenja u podvlakama.5 m). Veza između stope roga i stropne grede mora prenositi vlak (krov od rogova ima karakterističan vanjski izgled). Čeona daska ^JPj Detalj krovne okapnice krovišta s podrožnicama Detalj krovne okapnice s dvoslojnim zidom Priključak roga svornjakom na podvlači Vezica roga Obloga © Potporanj roga. preklop. inače treba ukrućenje vezačima.KROVNE KONSTRUKCIJE DETALJI Kod nosivih sustava kosog krova treba razlikovati krov s podrožnicama od krova samo s rogovima.B Pogled (8) Povezivanje sidrenjem Pnčavlani lim Mijena A Presjek C . moguć unutarnji prostor bez stupova. prijenos opterećenja u osi vezača. dobro povezan konstrukcijski sustav. moguća i upotreba oblica). Način prijenosa opterećenja utječe i na unutarnji raspored prostorija u tlocrtu. veza čavlom © Rog sprepustom preko strehe rRog © g ^ ^ 0 9 3 čeličnim sp0jnim Sidreni vijak / / / / // /y ' "V Nazidnica ž 80 > 1.

gradivu i rješenju detalja ovisi cjelokupni izgled zgrade. Te konstrukcije i prozori trebaju po mogućnosti biti iste vrste i veličine. 0 Šiljata "gajba" 45° (2) Zabatna "gajba" 45° (JT) Zabatna "gajba" 45° (?) Trapezna "gajba" © kao® © kao @ (7) Plosnata "gajba" s ravnim krovom (8^ kao ® © kao® (l5) Izvučena "gajba" ® Zaobljena "gajba" kao © kao © @ kao® Panoramska "gajba" Obrubljena panoramska "gajba" (17) Trokutna "gajba" "Gajba" tipa "šišmiš" (volovsko oko) 87 . grade se uspravni krovni prozori s odgovarajućom konstrukcijom.USPRAVNI KROVNI PROZOR Ako tavanski prozori na zabatu nisu dovoljni za osvjetljenje tavana. Širina te prozorske konstrukcije neka odgovara razmaku rogova kako bi se izbjegle skupe izmjene rogova. O njihovu skladnom uklapanju u plohu krova. Veličina. 0 njihovu obliku. oblik i raspored tih konstrukcija ovisi 0 obliku i veličini krova i 0 potrebnoj količini dnevnog svjetla.

ventiliranje obaju zračnih prostora kroz proreze u kalkanskoj dasci Uvjet: S 0. Za ekvivalentnu debljinu slojeva zraka sd različitih izolacijskih materijala najbolje je prikupiti informacije od proizvođača. to znači prosječnu visinu proreza od 2 cm/M (fi). I I Presjek kroz planinsku seljačku kuću sa spremištem (?) Shema stvaranja ledene barijere Vrsta krova: krov na dvije vode Dimenzije (3) A)^ Primjeri ventiliranih krovova s nagibom = 10° (shematski) B^ Sastav krova: izolacija između rogova Razmatra se ventilacijski presjek između termoizolacije i donjeg ruba oplate H ™ ČAJ—(5) 2 55 ™ ^ Uvjet: = 2%o pripadajuće nagnute krovne plohe A 1 ili A 2 ali min. Dimenzioniranje: AL streha 1200 cm2/m Primjena: Iznalaženje visine kontinuiranog ventilacijskog proreza za kontinuirani ventilacijski prostor uzevši u obzir širinu rogova od 8 cm uz Al . U ventiliranom tavanu treba na dvjema suprotnim stranama predvidjeti otvore.5%o pripadajuće nagnute krovne plohe A1 +A2 Tijek proračuna Au .4 m = sđ sd potrebno = 2 m b) Izolacijska ploča od mineralne vune s kaširanom aluminijskom folijom (naručiti kod proizvođača) s = 8 cm Sd = 100 m > sđ potrebno = 2 m Uz pripremu odgov. 4.4 cm.009 m2/m = 90 cm2/m Dimenzioniranje: A l sljeme = 90 cm2/m Primjena: Elementi sljemena s ventilacijskim presjekom i/ili ventilacijskim crijepovaima prema podacima proizvođača. slama i si. Uvjet: a -duljina roga s<j-ekviv.0. Nastanjene je prostorije ispod tavana štitila od hladnoće uskladištena ljetina.0) = 0. Dokaz: Ekvivalentna difuzijska debljina zračnog sloja Ventiliranje potkrovnog prostora reškama u drvenoj oplati "Sljemenjak © Oblikovanje strehe kod dvoslojnog hladnog krova s ukrštenim letvama i oplatom Sljemenjak 100-16 H u ž 2. DIN 4108. Ako se tavan grije bez dovoljne toplinske izolacije.T^pc (9. Kod dvovodnog krova s duljinama rogova š 10 m vrijedi za strehu 2 A 2 crr|J/ Au streha = jgoo x A1 m © Betonski krov (jT) Drvena krovna konstrukcija • Sljemenjak (10) Drveni krov s ovješenim stropom © Dvoslojni hladni krov. pri debljini od 2 cm mora visina od gornjeg ruba termoizolacije do gornjeg ruba roga iznositi min. 200 cm2/m.vodena para Koeficijent difuzijskog otpora (v.4 cm Kod dvovodnog krova s duljinama rogova < 10 m vrijedi za strehu AL š 200 cm2/m.08= 2.180 cm2/m Kako je 180 cm2/m manje od traženog min. presjeka od 200 cm2/m treba izvesti min. dio 4) s . izolacije može se zahtjev sd = 2 m bez problema ispuniti.0 .).n s (m) H . ® Primjer: proračun ventilacijskih presjeka krova na dvije vode DIN 4108 88 . svaki veličine najmanje 2% površine krova. Da bi se odvela vodena para. topi se snijeg i nastaju ledene barijere Ugradba termoizolacijskog materijala ispod ventiliranog pokrova sprečava tu pojavu.08 m ji .4 cm Pri tome treba računati na debljinu donje oplate.30/100 (v. Ti su prostori bili pri strehi otvoreni tako da je hladni zrak strujao kroz tavan. dio 4.(8 + 8) 200 L 5 Proračun Primjeri ventiliranih krovova s nagibom <10° (shematski) Dokaz: Ostala krovna površina Uvjet: Slobodni ventilacijski presjek A l minimalno 200 cm2 Slobodna visina minimalno 2 cm Tijek proračuna: Visina ventilacijskog pr0St0ra= 100 .L (8 + 8) 200 100-16 = 2.ventilacijski presjek 2 AL streha =^qqq x 9. tj.debljina materijala (m) Primjena: a) tvrda poliuretanska pjena (PUR) (debljine 8 cm) s = 8 cm = 0. difuzijska debljina zračnog sloja a = 10 m: sd = 2 m a š 15 m: sd = 5 m a > 15 m: sd š 10 m uz sd .018 m2/m .Hladni zrak Usporena voda IZGRAĐENA POTKROVLJA DIN 4108 Nenastanjeni tavanski prostori starih seoskih kuća služili su kao "ostave" za uskladištenje ljetine (sijeno.200 cm2/m: Visina: Ventilacijski prorez HL = potrebno A. 100 . tablica 1 DIN 4108.0+9. pa se zbog toga temperatura u tavanu malo razlikovala od vanjske ® Tako je snijeg ostajao jednoliko ležati na čitavoj površini krova. 200 cm2/m Tijek proračuna: AL . stranica 7) sd = 30 x 0.ventilacijski presjek 05 Au sljeme = .

hidroizolacija . te predvidjeti krovnu opnu visoke otpornosti prema kidanju.10° Krovna Ijepenka sa šljunkom 4° • 50° obično 6 ° . normalan 30° •45° obično 33° Stakleni krov 30° • 60° obično 45° Pokrov crijepom.3 0 mm na dvostrukom vrućem premazu s razdvajajućom folijom.15 23 ..80° obično 6 0 ° . beton u padu Besprijekorna izvedba toplog krova Težina krova 100 kg/m2 50 kg/m2 20 kg/m2 (¿) Potrebni otpori prolazu topline 1/A 0.ovisno o sadržaju vlage u zraku može se izraziti kao postotak "x" razlike temperature vani i unutra (3). ako je nagib manji od 10%.5 kg/m2 bitumena 85/25 (s preklopima) Izravnavajući sloj (valoviti karton) protiv pojave mjehura Termoizolacija (20 kg/m31 više) 1. Stambene prostorije 20°C. 'Parna brana treba se po mogućnosti izvesti kao krovna obloga s uloškom od aluminija 0. 90. mehanički pričvrstiti. 52143. bit. izvesti dosljedno klizne ležaje na nosivim zidovima s. Spojeve krovnih traka treba zavariti (za terase i krovne vrtove obvezatno).5 kg/m2 bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 2 • Traka perforirane staklene vune (samo položena) • Pretpremaz bitumenom 0.pa ne može doći do kondenzacije. polaganje u dva sloja ili spojevi na preklop: optimalni su preklopi s previnutim rubom (na svim stranama). Topli krov u konvencionalnom obliku ^4): način izvedbe s parnom branom. Između dva sloja staklene mreže dolazi jedan sloj staklene vune. cinčani su priključci tehnički neprihvatljivi (rastrgaju krovnu opnu).termoizolacija . Brtviti priključak na odvodnu cijev.2). ili dva sloja debele bitumenizirane folije (d § 5 mm). Termoizolacija po mogućnosti od materijala otpornih na organsku razgradnju (pjenasti materijali).@ moraju uvijek biti termički izolirani. 100% = 0.zaštitni sloj kao balast. Bitni detalji Slivnici s.Nagibi krova 2° • 4° obično 3° . Razlika između temperature zraka u prostoriji i točke rošenja .15 14 .4 5 ° Krov od umjetnog škriljca 25° • 90° obično 30° . može i šljunčani nasip.7 0 ° RAVNI KROV DIN 52128-133. 3. ispod nje razdjelni ili izravnavajući sloj (DIN 18338.215 m2 KAA/ 0. 3. 90 i odvojiti unutrašnje razdjelne zidove od ploče (prethodno ugraditi trake od stiropora).3 kg/m2 • Krovna ploća odn. dio. "Odzračnik" kliznog sloja u parnoj brani nije potreban Na rubovima krova konzekventno izvesti klizni ležaj -> s. Bezuvjetno osigurati pad — 3% prema slivnicima. 3. krovna Ijepenka s 1.zaštitni sloj.18 13 (%) -12 25 .2 mm na kliznom sloju perforirane staklene vune (prethodno premaz bitumenskom emulzijom protiv prodora prašine). trake) 8° -15° obično 1 0 ° .50° obično 45° 45° Pokrov trskom ili slamom . Topli krov kao obrnuti krov: s.90° obično 45° Krov od škriljca. Krovna opna polaže se na sloj za izjednačavanje tlaka pare (rebrasti karton ili užljebljena termoizolacija protiv mjehura) u tri sloja postupkom lijevanja i valjanja.5%.725 = 3 cm stiropora na parnu branu neće nastati kondenzat. 85 Razlika unutarnje i vanjske temperature Iako t 20°/.18 21 ® Max udio "x" u termoizolaciji elementa građevine što ga slojevi s unutarnje strane parne brane smiju imati. Spoj na rubu treba biti pomičan a izvodi se pomoću predgotovljenih aluminijskih ili betonskih profila -> s.15°C sadržaj vlage (100%) Sm % relat. treba povećati krutost (deblji lim) ili položiti lagane ploče od drvene vune debljine 15 mm (mehanički pričvršćene) kako bi se smanjila amplituda vibracija.94 .2 0 ° Krov od šindre (šindra 90°) 2 0 ° • 33° obično 2 2 ° Krov od falcanog crijepa. Spoj sa zidom mora biti š 15 cm iznad razine odvodnjavanja.termoizolacija s dokazanim svojstvima za takav slučaj . uključivši i granični sloj zraka. Ako udio slojeva na strani unutar parne brane "x" i "y" ostaje ispod postotka "x" ostaje i temperatura parne brane iznad točke rošenja . 91 Način građenja s ventiliranim vanjskim pokrovom. dvostruki pokrov 30° . Topli krov s betonskom izolacijom: s.80 m2 • K/W 1. 90 0 sprečava štete uslijed kondenzacije. također priključak parne brane.10.5° • 4° obično 3° . 60% relativne vlage Vanjska temperatura Zatvorena plivališta 30°C. jednostruka 12° • 18° obično 15° Ravni krov od čeličnog l i m a ^ 18° . 4-stPuki fale 18° •21° obično 19° . sprečava stvaranje mjehura. temperaturne šokove. Parna brana na limu uvijek u zavarenoj izvedbi (zbog odvođenja topline)! . 5 cm pranog šljunka 7/53 i dvostruki vrući premaz Staklena mreža. Dodatnu sigurnost daju ploče od drobljene gume debljine 8 mm ispod nabačaja šljunka.94 m 2 KAA/ Uz vanjsku termoizolaciju od = 0. utjecaje ultraljubičastih zraka.120 m2 K/W Slojevi do parne brane = 0. 90 @ . normalan 18° • 35° obično 25° Krov od valovitog cinčanog ili čeličnog lima 5° • 90° obično 30° Krov od valovitih azbestcementnih ploča 2 0 ° • 90° obično 2 5 ° . termoizolacija . Razlike između unutarnje i vanjske temperature dijeli se na slojeve građevinskih elemenata i zrak proporcionalno njihovom učešću u termoizolaciji. ne samo lijepiti (obvezujući propis iz DIN-a 18195). Ijepenka 3 kg/m2 Staklena vuna br 5 s 3 kg/m bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 500 juteni filc.095 m2 K/W Unutarnji sloj zraka 1/a = 0. ako se želi spriječiti kondenzacija Primjer: Stambeni prostor.(I). spojene postupkom zavarivanja. Termički izolirana odvodna cijev s parnom branom s. Jednoslojna izolacija folijom doduše je dopuštena ali je riskantna zbog male debljine (moguće mehaničko oštećenje) i moguće pogreške u spajanju (drugi sloj pruža dodatnu sigurnost!). dvostruk 35° • 60° obično 45° pokrov krunskim crijepom 40° • 60° obično 45° Pokrov žljebnjacima 45° Pokrov krovnim trakama . rel. Redoslijed sastava odozdo: krovna. Zaštitni sloj po mogućnosti 5 cm sloj šljunka profila zrna 1 5 .50° obično 2 2 ° . konstrukcija. priključci u dvije razine. Nagib = 1.50° Krov od škriljca.5 kg/m2 bitumena 82/25 premazan na parne brane koja se izvodi sa 3. 70% relativne vlage .rizično! Nosiva masivna ploča mora se zbog termičkih dilatacija osloniti na klizne ležaje. vlažnost zraka -20 -10 ±0 +10 +20 +30 Temperatura 1 Vlažni zrak izlučuje vodu ako se ohladi ispod točke rošenja.12 15 . redoslijed sastava odozdo: krovna konstrukcija parna brana . bolje 3%.betonska ploča kao krovna konstrukcija i hidroizolacija .4° Prohodni ravni krov 2. mehanička oštećenja. u protivnom nastaju lokve. 90 (5) . položaj parne brane dovoljno nisko da se isključi kondenzacija -»(2). To je preduvjet za funkcioniranje sustava.0.1 2 ° Krovna Ijepenka.hidroizolacija . 90. 2.10 m2 • K/W 1. 90 (5) -(§). bit.—\ Nagib krova -> s.215 i 0.40 m2 • K/W Izolacijske vrijednosti 1/A za ravne krovove prema DIN 4108 89 .4 5 ° Krov od falcanog crijepa.215% £ 23%. x = 23% Betonska ploča 20 cm 1/A = 0. vlažnost 20760% (prema pretpostavci u DIN 4108) Vanjska temperatura -15°. treba predvidjeti u konstrukciji. provjetravanje je nedovoljno i zato se danas izvodi samo s parnom branom prema DIN 4108. Trapezasti lim kao krovna ploča može zbog vibriranja potrgati krovnu opnu. dimenzioniranje tablica (4).12° Dvostruka krovna Ijepenka 3° .4° Drvo-cementni krov 3° • 30° obično 4 ° .30° Cinčani krov s dvostrukim uspravnim pregibom (cin.18338 Hladni krov s.90° obično 5° .

umj< muviii vn lopiom Krovu.Klizni ležaj -Termoizoiacijska (meka) i ploča zbog širenja ploče Rub ravnog krova s pokrivenim kliznom reškom (klizna traka) Aluminijski završni profil Laki beton Termoizolacija Hidroizolacija 3 sloja Žbuka Zakitana rešetka Kuka Skriveni završetak krova Betonski rubni profil (sustav Kaniš) . granuiirana keramika ili šljaka 10-20 cm — Zaštitni estrih Hidroizolacija Termoizolacija Beton za pod Beton —Žbuka © Postavljanje gromobrana na betonske podloške bez prodora kroz krovnu opnu Izdignuta dilatacijska razdjelnica s dodatnom zaštitom a Dilatacijska razdjelnica s pomoć."Izolacijski prsten" Krovna opna Termoizolacija Žbuka Izolacijsko tijelo od staklene pjene Passavant krovni odvod © Odvodnja krova. bolje šljunčani nasip ^ f 00) 'dom.3 5 c m Žbuka Sloj slame ili staklene vune Šljunak. bolje je da prag vrata bude iste visine kao zaštitni nazidak .& tera armiranog staklenim vlaknima r s predgotovljenom termoizolacijom.Žbuka T KutniK od cinčanog I trna Pokrovna letva Hidroizolacija Termoizolacija • Beton _ Brtvljenje kitom "Prirubna šina . za pajriu branu rtvena prirubnica .Betonska ploča I '— Termoizolacija I ' — Hidroizolacija . "Compi* traka .p? (2(3 nom konstrukcijom i pokrovom ^ Krovni vrt na toplom krovu. 177 Humus 3 0 . Termoizolacija • Hidroizolacija Sa zabrtvljenom odvodnom cijevi ("samurova cijev") Rubno ispupčenje (Laki beton) Dio s prepustom Nosači na razmaama Beton 2bl . min. brtvljen \ 3 ) prirubnicom i termoizolacijom od staklene pjene čiji se donji rub ubetonira ("Passavant") M 1:10 MS završni krovni profil (Aluminij) Predgotovljeni element od lakog betona . bolje dvoetažno _> •-n. nagibi 3% Slivnik na ravnom krovu od polies. kutnik od cinčanog lima i pokrovna letva sa z Spoj sa zidom s prirubnom širinom Spoj sa zidom s FD brtvenom letvom (otpornom na gaženje) Ovoslojna rasvjetna kupola I Spoj sa zidom Termoizolacija Hidroizolacija Ploče na podlošcima . otporno na pritisak -Brtvena prirub.Stdrena šina Podne ploče položene na predloške i 0 to Svomjak < Spužvasta guma Brtveno uže 0 10 Zaštita: dvostruki uložak šljunka. umjesto zaštitnog estriha preporučuju ploče od granulirane gume Priključak dimnjaka s obloženom pločom 90 . 2 slivnika.Roče na podlošcima V ® Spoj sa zidom na mjestu vrata za terasu Držač voda na izolacijskoj traci Gromobran Betonski predložak 15/15/18 V® Spoj sa zidom.Pokrov razdjelnice Pomoćna konstrukcija Dvostojna rasvjetna kupola s ventilacijskim prorezima -» s. Dvoetažni slivnik.RAVNI KROV DETALJI TOPLOG KROVA Zaštitna rešetka "izolacijsko tijelo".

lako je pronaći pogreške.( § ) Sasvim ravan krov samo s parnom branom: difuzijski otpor s. 90 Krovovi iznad zatvorenih bazena i si.Uobičajeno: udio svih slojeva do parne brane uključivo granični sloj prema zraku najviše 13.5% otpora prolazu topline 1/k! Na drvu (5): jednostavno jeftino rješenje. jer će inače zrak iz prostorije ulaziti u šupljinu krova. Nepovoljna PTA: praćenje gotovo svih vanjskih temperaturnih oscilacija.bolje 3%. Kad se radi 0 pukotinama uslijed geometrije krova i problemima oko priključka na prodore kroz krov rizično je zbog pojačane potrebe za pažnjom pri izvođenju. nasipa keramičke sačme ili šljunka. Prednost: ravnina odvodnjavanja je ispod obloge pa nema smrzavanja). Samo šljunak kao balast u nekim pokrajinama nije dovoljan . preveliki istak. 110 120. toleriraju se neizbježni čavlani spojevi). sloj zraka služi samo za izjednačenje tlaka pare. Kod lakih konstrukcija treba prilike temperaturnih amplituda (PTA) popraviti dodatnim slojevima balasta (akumuliranje topline) ispod termoizolacije. Obrnuti krov -» (2): nekonvencionalno rješenje. Betonski krov -> © : zbog "pogrešnog položaja" termoizolacije moguća je pojava kondenzata. Termoizolacija 10 do 20% deblja nego kod normalnog toplog krova. 90 Nagib > 1. 90 @ (rahlo polagati u šljunčanu posteljicu ili na podmetače. ventilacijski jh» /^TA hladnog krova (natkriveno prorez se može zamrznuti V . naročito kod zatvorenih bazena. unutarnjeg sloja > 10 cm. 90 (2) primijeniti tablicu (3) .-završni profil • Laki beton • Parna brana+klizni sloj Termoizolacija Hidroizolaclja + folija RAVNI KROVOVI ALTERNATIVNI HLADNI KROVOVI Obloga krovnih terasa: s. Žbuka Termoizolacija — Betonski krov (vodonepropusan) I ' * © oSmann-krot)bet0nSkí ^ t" © Ravni krov brtvljen folijom Krovni vrt s površinskom drenažom od drenažnih ploča. Hladni krov . 89 Hidroizolacija kao za topli krov s. Prednost: brza zaštita od oborina. Termički izolirati i cijevi koje prolaze kroz krov -» (§). podgled blanjane talpe Dodatni odzračnik s prilijepljenom kapon Hladni krov teške konstrukcije Košara za zaštitu od lišća 3 sloja Ijepenke Žbuka'""' Beton ^ t<® Dodatni odzračnik kod hladnog krova za izuzetno velike krovne površine i za ventiliranje uz priključak na više dijelove građevine — Drvena oplata Hidroizolaclja 3 sloja Šljunak Termoizolacija slivnika hladnog ravnog krova u ventiliranom praznom prostoru Žbuka armirana staklenom mrežom (8) Hladni krov lake konstrukcije Jednostruka Ijepenka — Pokrov limom Eternit Ventilacija (dvorane) Termoizolacija Krovna letva Nasatice postav gredica Alu -parna brana Bit Ijepenka Termoizolacija Stvaranje ledene barijere ó bol ab-hsfrKrovna traka Sloj za izjednačenje tlaka pare Z hidroizolacijska Masa za reške & u m P a s t a za premaz Izolacijska traka s tekstilnim uloškom Izolacijska traka s metalnim uloškom Žbuka Zid Izolacijska traka s uloškom od sintetike Folija od sintetike p Zaštita površine sitnim dro.: Ventilirati prostor iznad obješenog stropa ili tu šupljinu grijati. nema ograničenja primjene. važno za odvodnju.5%. Redoslijed slojeva -> (§) i (§).u obliku traka ili točkasto Parna brana ' Zavarene bitumen trake 5 cm šljunka 15/30 ili podne ploče na podlošcima ' Položaj otvora za odvod zraka na suprotnoj strani i ci i (5) Topli krov od lameliranih lijepljenih ^ r ( 6 ) nosača. dugog vijeka trajanja (za sada izvedivo samo pjenastim materijalima od polistirola). Važno: unutarnji sloj mora biti nepropustan za zrak! Spoj na pero i utor to nije! Termoizolacija -> s. koji se ljeti uvijek osuši.bolje je položiti ploče.> © . Pred premaz Masa za lijepljenje po čitavoj površini Masa za lijepljenje . Potrebna je zatvorena parna brana (nepropusni preklopi i priključci na zidove.' kupalište) Simboli za označavanje sastava krovne izolacije 91 . neprikladno za vlažne prostorije. ne može se poboljšati samo termoizolacijom! Kod umjetne ventilacije prostorija ispod hladnih krovova uvijek u njima mora vladati podtlak. ne samo zbog male težine po jedinici površine nego i zato što bi inače udio slojeva do parne brane (granični sloj zraka + debljina drva) bio previsok. analogno toplom krovu. bljencem Zaštita površine šljunkom Vijenac od predgotovljenih elemeVentilacija na sljemenu kosog nata. Važno: termoizolacija iznad parne brane deblja je nego u slučaju masivne ploče. preko toga filtarsko predivo -> s. jer može za ventiliranje služiti samo uz nagib iznad 10%. znači "klimu barake". Umjesto tablice -> s.Šljunak Alu.

seljačke kuće radi zaštite od požara pokrivane slojem humusa. © Semiramidini viseći vrtovi u Babilonu (u 6. Termička izolacija zbog zraka u travi i sloja zemlje s korijenjem gdje se zbivaju životni mikroprocesi (procesna toplina) 2. Povećava ukupne zelene površine. Poboljšava zrak u gusto naseljenim područjima 4. Veže prašinu 8. Građevinsko . Poboljšava se odvodnja grada i vodni režim u okolici 6. Element je oblikovanja /poboljšava kvalitetu života 9. stoljeću otkrio Le Corbusier Svojstva zelenog krova ® Krovni vrtovi na najamnim stambenim zgradama: "Programsko usmjerenje za novu arhitekturu" © Krovni vrtovi kao skupina lončanica na balkonima i krovnim terasama 1. Poboljšava mikroklimu 5. Štiti od buke i sposoban je akumulirati toplinu 3. prije Krista) ® Izgubljene zelene površine mogu se vratiti ozelenjivanjem krovova Pri "uobičajenom" krovu Pri "zelenom" krovu (5) Pregrijani. st.g. na koji su se naselile biljke. Gotovo zaboravljeni zeleni krov ponovno je u 20. U Berlinu su oko 1890.čvrste površi- Raspodjela oborina površine neizgrađene Pri "uobičajenom" krovu Pri "zelenom" krovu (7) Stvaranje i kovitlanje prašine-» ( s ) (8) — Poboljšanje gradskog zraka •filtri— ranjem i apsorbiranjem prašine i uslijed kisika što ga proizvode biljke Gradnjom svake nove kuće gubi se dio slobodnog terena -> (14) @ Veliki dio izgubljenih slobodnih površina mogao bi se nadoknaditi ozelenjivanjem krovova Površinski sloj humusa hranjive tvari Prirodno kruženje vode i hranjivih tvari Psiho-fizička vrijednost zelenih površina (zelene površine pozitivno utječu na osjećaj ugodnosti) 92 .OZELENJIVANJE KROVOVA —» Q P Povijest Babilonci su imali 6 stoljeća prije Krista krovne vrtove i ozelenjivali su krovove.fizičke prednosti ultraljubičasto zračenje i velike oscilacije temperature spriječene su uslijed zaštitnih svojstava vegetacije i sloja zemlje 7. suhi gradski zrak-> (6) © Hladniji i vlažniji zrak zbog ispara vanja biljaka koje troše energiju Raspodjela oborina .

cm 7 cm 5 cm Ručno 5 . Kod dvostrešnog krova nagib ne bi trebao biti veći od 25°.2 0 cm 12 cm 1.cm Mješavina zemlje 23 cm Drenažni sloj 12 cm Navodnjavanje ručno ili automatski do 250 cm 19-35 cm 1. Sve treba stalno održavati.v. Uređaji za kišenje iznad vegetacijskog sloja. lođama i si. drveće.2 0 cm 12 cm 1. (svjetlozelena) Zimzelen (žuta) Zimzelen (zlatna) Zimzelen (žuta) Zimzelen (žuta) Zimzelen Zimzelen Čuvarkuća (ružičasta) Čuvarkuća (ružičasta) Čuvarkuća (ružičasta) Podnevnik (žuta) Vijuk (plava) Vijuk (zelena) Trava (zeleno srebrna) Trava (svjetlozelena) visina 5 cm 8 cm 8 cm 5 cm 10 cm 5 cm 8 cm 5 cm 8 cm 10 cm 12 cm 5 cm 5 cm 5 cm 6 cm 6 cm 8 cm 8 cm 25 cm 25 cm 25 cm 30 cm cvjeta VI VI-VII VI-VII VI VI VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VIII-IX VI-VII VI VI VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VI VI VI V-VI Sedum Album „Coral Capet" Sedum Album „Laconicum" Sedum Album „Micranthum" Sedum Album „Murale" Sedum Album „Cloroticum" Sedum Hybr. zeljaste biljke.v. Perforirane cijevi u vegetacijskom ili drenažnom sloju navodnjavaju biljke u doba suše. zaštitna hasura 2 folije za zaštitu od korijenja .1 kN/m2 45 l/m2 1 cm 4 cm 7 cm Ručno 5 . Gnojenje. „Superbum" Sempervivum Arachnoideum Sempervivum Hybr. Bilje raste na tankom sloju zemlje i zahtijeva minimalnu njegu.ružičasta) Oštri žednjak (žuta) Bijeli žednjak (bijela) bijela sorta bijela sorta bijela sorta bijela sorta Busenasti žed. Vrste ozelenjivanja krova. Ravni krovovi bi trebali imati nagib od najmanje 2 do 3%.15 kN/m2 40 l/m2 . trava. Lončanice i drugo bilje u posudama služe za ozelenjivanje krovnih terasa.9 kN/m2 30 l/m2 1 cm 4 cm 5 cm Ručno ® Različiti načini ozelenjivanja krova 93 . Kišenje. Sempervivum Tectorum Pelosperma Festuca Glauca Festuca Ovina Koeleria Glauca Melicia Ciliatx Ozelenjivanje krova sustav Zinco f Floraterra Ozelenjivanje krova sustav Zinco Floradrain Prokušane vrste i sorte za ozelenjivanje krova (ekstenzivno) ¿te Sloj usitnjenog treseta Mješavina zemlje •3 Filtarska hasura "4 Drenažni sloj — 6 Sloj za zaštitu od korijenja Razdvajajuće-zaštltni sloj Hidroizolacija krova Nosiva konstrukcija Visina ^ 250 cm Visina nasipa od 35 cm Površin. Raslinje: livadna trava. Kišnica se akumulira u drenažnom sloju i ta se voda mehanički dolijeva ako prirodno navodnjavanje nije dovoljno. Kapljično navodnjavanje.9-3. Krov postaje stambeni vrt opremljen pergolama. (3) Raspored slojeva zelenog krova 4 Sanduci s biljkama kao obrub zelene površine A17/1 1 Latinski nazivi Saxifrage Aizoon Sedum Acre Sedum Album Filtarska tkanina elementi Floradraina izol.7 kN/m2 80-170 l/m2 . ukrasno bilje. Intenzivno ozelenjivanje.hidroizolacija krova t Hrvatski nazivi (boja cvjetova) Kamenika (bijelo .2 5 cm 14 cm 1. Voda se akumulira u drenažnom sloju i vegetacijskom sloju. Mobilno zelenilo.v.v.1 0 cm 10 cm 0. . grmlje.' Razdjelni sloj .cm 5 cm 9 cm Ručno ili automatski 5 . drveće. opter.cm 7-23 cm 12 cm Ručno ili automatski 5 . Sedum Floriferum Sedum Reflexum „Elégant" Sedum Sexangulare Sedum Bijela Tatra" Sedum Spur. 3. Raslinje: mahovina. grmlje. parapeta i balkona.7 kN/m2 Količina vode 170 l/m2 Sloj usitnjenog treseta .4 kN/m2 60 l/m2 . Ekstenzivno ozelenjivanje. Gnojiva se mogu razastirati preko vegetacijskog sloja ili ih treba pri umjetnom navodnjavanju dodati vodi. Zalijevanje. Prirodno navodnjavanje: kiša.OZELENJIVANJE KROVOVA Nagibi krova.v.

OZELENJIVANJE K O O A RVV DETALJI Vegetacija Vegetacijski sloj Filtarski sloj • Šljunak Drenažni sloj Zaštitni sloj Sloj za zaštitu od korijenja Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Razdjelni sloj Termoizolacija Parna brana Izravnavajući sloj Krovna ploča tD fr® Topli krov -> ( | ) (2) Vegetacija Vegetacijski sloj Filtarski sloj Topli krov sa zelenilom . neravnine i progibe krovne konstrukcije.v. isušivanje). prodore (svjetlarnici. Upotrebljava se ekspandirana glina i ekspandirani škriljevac.-. Prodiranje korijenja zaustavlja se PVC/ECB i EPDM . reakcija tla (pH . rubne priključke.trakama. slivnike. Prije izvedbe ozelenjivanja treba provjeriti besprijekornost krova i ispravnost funkcije pojedinih slojeva. Primjeri -» Q . zračenje tla. zadržavanje vode.Y:YXv/:\Y:\\v/^y. Drenažni sloj. pukotine). Zaštitni sloj.| 32 izolacija 1— 2 5 1 Detalj strehe -> (n Vegetacija Vegetacija (koja može uspijevati na šljunku. ^ 11 Vegetacijski sloj.^ O S O n k a i zemlje Drenažni sloj "^IJT" — S l o j za zaštitu od korijenja "TL Klizno-zaštitni sloj Hidroizolacija krova . zaštitni materijali.©prikazuju uobičajene detalje ravnih krovova i varijantu s ozelenjivanjem.vrijednost).\-XY. (S) Hladni krov -> @ ® Vegetacija Hladni krov sa zelenilom Busen u svitku (ispod toga mješavina ekspandirane gline i zemlje) Filterski filc Ekstr. Treba pažljivo ispitati tehničku ispravnost krovne površine. Ozelenjivanje kosih krovova -»{§) . dilatacijske razdjelnice. drenažne trake od pjenastog materijala. ventilacijske cijevi). Sloj za zaštitu od korijenja. prozračivanje. Sastoji se od filtarskog materijala i sprečava zamuljivanje drenažnog sloja. polistiren pjena Šljunak Vegetacijski sloj Filtarski sloj Drenažni sloj Zaštitni sloj Termoizolacija Sloj za zaštitu od korijenja—j — Rubni krovni profil L Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Krovna ploča —'"p 1 Hidroizolacija krova Odvodna cijev viv ® Obrnuti krov -> (?) Obrnuti krov sa zelenilom 1 Detalj strehe kosog ozelenjenog krova Obloga pločama na pijesku Filtarski filc Drenažni elementi Folija za zaštitu od korijenja Hidro. Obratiti naročito pažnju na: sklop slojeva (stanje). 50 I I lllJ 11 Mješavina šijuFiltarskhstej— . Materijal: hasure od vlaknastog tkanja. Filtarski sloj. Razdjelni sloj.© zahtijeva opsežne konstrukcijske predradnje (opasnost od klizanja. Sprečava suvišno navodnjavanje biljaka. zadržavaju vodu i oblikuju tlo. Razdvaja nosivu konstrukciju od krovnog zelenila. oblikovanje nagiba. Zadaće: spremište hranjivih tvari. Pruža zaštitu u fazi građenja i sprečava koncentrirana opterećenja. ploče od sintetike.\ ^ k d moguće) K s s s s s f l s s r Spoj sa zidom sa sigurnosnim trakom šljunka "Čičkasta" drenažna hasuraM Zemlja Busenje (s livade ^ t^ (9) Ozelenjivanje kosog krova ^0) Ozelenjivanje strmog kosog krova Prijelaz sa cestovnog kolnika na intenzivno ozelenjeni krov Prijelaz s pješačke staze na intenzivno odnosno ekstenzivno ozelenjenje 94 . polistiren-pjena Drenažna cijev Nasip šljunk Filterski filc Ekstr. rijetki busen) u P Vegetacijski sloj . Dvostrešni krovovi se također mogu ozelenjeti. Oni daju: stabilnost strukture. hidroizolaciju krova (mjehuri.\\'-.Šljunak Drenažni sloj Zaštitni sloj Sloj za zaštitu od korijenja Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Drvena oplata Nosač Zračni prostor Termoizolacija 1. ostakljene kupole.

naročito na krovovima. 6. Vegetacijski sloj mora imati visoku strukturnu stabilnost i otpornost protiv truljenja. podzemnim garažama. Drenažni sloj . zaštitni slojevi trebali biti od anorganskog materijala. 8. npr. tj. Divlje grmlje i trave biocenoze suhih tratina. zaštitnim slojevima koji zahtijevaju održavanje. Područje primjene Smjernice vrijede za ozelenjene površine koje nemaju prirodni dodir s tlom. 7. koje tražeći vodu i hranjive tvari može razviti znatne razarajuće sile. 2. šljunak. slivnici. 3. 2. 10.sprečava ispiranje hranjivih tvari i sitnih čestica iz vegetacijskog sloja i zamuljivanje drenažnog sloja. . dio 4. V . Vegetacijski sloj mora imati: visok volumen pora za izmjenu plinova i držanje vode. ploče). ozelenjivanja krovova moraju biti jednostavna za održavanje.Definiranje pojmova Pod ekstenzivnim ozelenjivanjem krovova razumijeva se zamjena uobičajenih slojeva. Sloj za zaštitu od korijenja mora biti zaštićen od mehaničkog oštećenja.daje biljci stabilnost. Zelena površina i održavanje 1. način se izvođenja i težina balasta određuju prema visini zgrade i dimenzijama površine krova. 4. rasađivanje mladica (biljni kontejneri. 2. te zadržavanju i eventualnom dovođenju vode. krovne priključke i sigurnosne pojase. 8. Rubno područje — min 80 kg/m 2 - Zaštita od požara 1. Velike krovne površine treba podijeliti na odvojene zone odvodnjavanja. Održavanje: pregled najmanje jednom godišnje.) b/8 = 1 m = 2 m. 7. a njegu u smislu održavanja smanjiti na najmanju mjeru. stepa i kamenjara Balast rubno područje kg/m 2 Unutarnje područje kg/m 2 40 65 80 2 treba kombinirano upotrebljavati. Unutarnje poaručje Sigurnosni trak 9. pa i mahovine i lišaji. plinova i vode. Visina strehe iznad terena m do 8 od 8 do 20 preko 20 najmanje najmanje najmanje 80 130 160 5. Sloj za zaštitu od korijenja mora hidroizolaciju trajno štititi. Treba omogućiti odvajanje vegetacijskog sloja od hidroizolacije jer ona mora biti pristupačna kontroli 4. pri čemu posebno treba kontrolirati i po potrebi očistiti slivnike. Hidroizolaciju krova treba izvesti prema Smjernicama za ravne krovove 2. u širini od (prema DIN 1055. Stranom vegetacijom smatraju se stablašice. hasure. Biljke koje se same nasele. statiku. topola. 6.štiti hidroizolaciju od kemijskog i mehaničkog djelovanja korijenja. 8. Biljke se sade nakon prethodnog kultiviranja. Rubno područje Unutarnje područje — mm 40 kg/m 2 1 1 Konstrukcijske osnove projektiranja i izvođenja 1. npr. OZELENJIVANJE KROVA IZVOD: SMJERNICE SAVEZA ZA KROVNE VRTOVE E . 11. zahtjeve građevinske fizike i vegetacijsko .* QP 5. Kod hidroizolacije na osnovi bitumena treba upotrijebiti zaštitu od korijenja koja je kompatibilna s bitumenom. Hidroizolacija od visokopolimeriziranih traka treba iz građevinsko . ne smatraju se stranom vegetacijom. sedra. funkcije. 9. Na tim bi mjestima. U vodom zasićenom sklopu slojeva mora volumen zraka iznositi najmanje 20%. u najmanjoj širini od 50 cm. prodori. naročito vrba. skloništima i si. Vegetacijski sloj . Zahtjevi su ispunjeni ako je sklop teško zapaljiv (materijal klase B 1). Raslinje treba u velikoj mjeri biti prepušteno samo sebi. 95 . 5. Stvaranje kondenzata (DIN 4108) u krovnom pokrovu mora biti trajno i efikasno spriječeno. Pojedine zone krova povezuju se sa slivnicima kanalima sličnim koritu potoka. ili siju odnosno presađuju kao mladice. javor i si. Ozelenjivanje ne smije ugroziti funkciju hidroizolacije. Kod ekstenzivnih ozelenjivanja krova preuzima vegetacijski sloj funkciju zaštitnog sloja u smislu Smjernica za ravne krovove. breza.mora na čitavoj površini i na svim priključcima biti trajno nepropustan (DIN 18531. 11. U načelu. pH . šljunka. 3. Treba predvidjeti redovitu košnju i gnojenje. DIN 18195). Treba postupati u skladu s protupožarnim propisima.sađenje. 7.služi sigurnoj odvodnji suviška vode i prozračivanju vegetacijskog sloja. moraju biti lako pristupačna mjesta koja zahtijevaju redovitu kontrolu.tehničke zahtjeve treba međusobno uskladiti. Najmanja težina funkcionalnih slojeva kao balasta za osiguranje krovne izolacije treba odgovarati podacima prema sljedećoj tablici iz Smjernica za ravne krovove njemačkog krovopokrivačkog obrta: 4. te služi za dozirano otjecanje vode. sijanje.fizičkih razloga imati i funkciju zaštite od korijenja 6.vrijednost neka u kiselom području ne prelazi 6. zidni priključci itd. U području ruba i uglova rubova krova treba računati s povećanim silama sisanja. Filtarski sloj . 10. Krovni pokrov . dilatacije.0. konstrukcijske mjere 1. Pod utjecajem okoline može doći do promjena u vegetacijskom sloju. 12. Zaštita od korijenja . Ovisno o opterećenju vjetrom. Nepoželjnu stranu vegetaciju treba odstraniti. primijeniti hasure od vlaknastog materijala koje ne trule nego moraju akumulirati vlagu i hranjive tvari. Zahtjevi. kako bi se omogućila odvodnja suvišne vode iz vegetacijskog sloja. prednost dati biljkama koje se same regeneriraju. Krovnu konstrukciju. sadrži vodu i hranjive tvari te omogućuje izmjenu tvari. Svaki pravilno izvedeni sklop slojeva za ozelenjivanje ima sljedeći redoslijed: Ekstenzivna biljna površina . Sklop slojeva mora biti u stanju preuzeti dnevnu količinu oborina od najmanje 30 l/m2. 3. kao npr.

otpornim na koroziju Visokovrijedna membrana: predivo od staklenih vlakana presvučeno slojem PTFE.3 m. Sikabran). oko kojeg je napeta membrana kao zaštitna presvlaka. ne truli. Duljina do 2000 m. Visoka kakvoća glede svjetla. Primjena: izložbene. posebni oblici • gradnje tekstilom Provizorne građevine s nosivom skelom od drva. Materijal: tkanje od sintetičnih vlakana (poliester) kao nosivo pletivo. (20-30 godina) Izgled: u svim bojama.5 m. vodonepropusno. Primjena: izložbene.© S k e l e t n e hale: Nosivi skelet od drva. pravokutnik. čelika ili aluminija. Svojstva: visoka čvrstoća (sigurno protiv opterećenja snijegom i vjetrom). Predgotovljavanje. vodonepropusno. Specijalna membranska konstrukcija: Predivo od staklenih vlakana. kombiniranjem spomenutih postupaka ili spajanje stezaljkama. Membrana može biti višeslojna radi bolje toplinske izolacije. Materijal visoke propusnosti za svjetlo: Mreža od staklenih vlakana. presvučeno slojem silikona (npr. mnogokut. Natkrivaju površine raznih oblika: kvadrat. Primjena: izložbene. Vijek trajanja minimalno 30 godina. odbija pr~ ljavštinu i vodu. propušta svjetlo. 0 Pneumatske hale: Membranu nosi mali pretlak zraka. Težina: 800-1 200 g/m 2 . 40 m. lijepljenjem. industrijske i sportske hale. upotrebljava se i za odjeću astronauta. Od jednostavnih šatora i krovova prelazi se na građenje tehnički složenih tekstilnih građevina najrazličitijih vrsta. zavarivanjem. s obostranim zaštitnim slojem od PVC-a. Primjena: spoj ne komunikacije. trokut. nadstrešnice itd. otporno je na agresivne utjecaje okoliša. sportske dvorane. Natkrivanje površina »HuMMI © Gradnja kupole © © Napete konstrukcije: Pomoću užadi i jarbola membrana se napinje između točaka i uzduž rubova. natkriti bazeni. vijek trajanja 20-30 godina. skladišne i industrijske hale. (4) 4Sm Pneumatske hale Napete konstrukcije. stabilno protiv uItraljubičastih zraka.2 0 godina. čelika ili aluminija: rasponi max.GRAĐENJE TEKSTILNIM MATERIJALIMA Konstruiranje šatorastih i tekstilnih krovova sve više se usavršava. dvorane za skupove ili sportske aktivnosti. spaja šivanjem. Dodatna je izolacija moguća unutarnjom membranom (zračni jastuk). duljina neograničena. Vijek trajanja: 1 5 . Kroji se prema konstrukciji. paviljoni. krug. skladišne i industrijske hale. -> 0 Zbrojivi standardni sustavi: Standardne jedinice mogu se u proizvoljnom broju ponavljati u svim smjerovima. Rasponi mogu biti i veći od 100 m. vijek trajanja minimalno 30 godina PTFE predivo. nadstrešnice. Proizvodnja: proizvodi se u smotcima u širini od 1 . propušta svjetlo. te natkrivanje gradilišta (rad zimi). čekaonice. Propuštanje svjetla: od "neprozirno" do 50%. © . najčešće 1. obostrano folije od ETFE. Zračne ustave sprečavaju jače istjecanje nosivog zraka. niski troškovi izvedbe 96 . Širina = 45 m. visoka postojanost boje. brza montaža. -Tia*. Dovod zraka može se kombinirati s grijanjem. vodonepropusno. Otpornost protiv požara: teško zapaljivo prema DIN 4102.

lijevanih čahura. Konstrukcijski su elementi pretežno čelični piloni. Arh. dijele duljinu glavne nosive užadi kako bi im se smanjio presjek. Njemački paviljon na Svjetskoj izložbi 1967. vodi se užad u obliku girlandi. 7. u Munchenu -> (3).g. 6 x 6 cm 8. preko pokretnih.nosivi elementi koji su i sami poduprti.g. 1983. krovna opna poliestersko pletivo obloženo BST ploče spojna os sintetički podlošci h . vijak @ © S t e z n a naprava kabelske mreže sa sastavom krova Stezna naprava rubnog užeta kabelske mreže 97 . Montreal Expo 1967. 1. (7). . ^g^ Prijenos sila s kablova na poprečne grede glave jarbola ® Točka promjene smjera rubnog užeta (9) (4) Olimpyski stadion München 1972. čelične mreže od užadi. 9. kabelskih sidara itd.: Bechnisch i partner \\ \ I I / ' skretno sedlo visinske točke Studentski projekt: S.5 cm plošni čelik 300/60x8 kabelska mreža 11. (T) Njemački paviljon. Bili II 5 3 A Hl Poprečni presjek Uzdužni presjek Klizačka dvorana olimpijskog parka München. arhitekti: R. strehama i si. G. 4.sidrenih vijaka. (5). Pričvršćenje užadi može se izvesti sigurnosnim maticama prema DIN 980 ili pomoću tlačnih spona. © . koja se zatim natežu i usidruju. Zanimljiv je prijedlog i projekt studentskog kluba Sveučilišta i Stručne visoke škole u Dortmundu .» ( § ) . letva: 4x6 cm 5.KONSTRUKCIJE OD MREŽE UŽADI Konstrukcije od mreže užadi omogućuju da se svladavaju s lakoćom veliki rasponi bez oslonaca. Sile zategnutog užeta prenose se uglavnom preko lijevanih elemenata .> © . Gutbrod. Kurt Ackermann i partner. Takozvani lebdeći stupovi . (11) 2. u Montrealu izveden je na taj način . 6. najčešće kosih čeličnih stupova. olimpijski stadion 1972. F Otto Sportska hala ¿U Sportska hala ® Montreal 1967 (^3) Park olimpijade München 1972. ® kao i klizačka hala u olimpijskom parku u Munchenu-> (g). (g).—.5 mm PVC-om 3. letva.2. Caragiannidis. čelične ili drvene rešetke i krovni pokrovi od akrilnog stakla ili prozirne folije ojačane sintetičnim materijalom. ® . stezne naprave 10.. Na rubovima konstrukcije od mreže užadi. arh.

London © Otpremna zgrada zračne luke Paderborn / Lippstadt. Putničke zgrade zračnih luka (prijedlog za Paderborn/Lippstadt) -» ® ili koncertne dvorane (prijedlog za sajam u Dortmundu) -» @ mogu se lako zamisliti u ovom tipu građevine. Dortmund .. ^ A A A J»PÄ — © Fleetguard Fabrik Quimper/France.> 0 . natječajni projekt: Portmann. čime se ostvaruju lagani "filigranski" objekti. Užad prenosi samo vlačne sile. Gerber i partner.© .OVJESENE I PODUPRTE KONSTRUKCIJE-» tu Vješanje i podupiranje nosivih konstrukcija služi smanjenju presjeka. Ovješena konstrukcija daje spojne točke koje omogućuju izvedbu građevnih radova bez prekidanja radnog procesa.@. i u normalnim slučajevima može se i naknadno utezati.> © . Norman Foster Ass. Swindon / Wiltshire arh. Vlačna užad je čelična. kao tlačni element.0 . Panzer ® 98 Istraživački centar Schlumberger. izvrgnut izvijanju. Stuttgart A A A . Michael Hopkins -» ® . Cambridge/GB. London (9) Perspektiva interijera / zimski vrt Postaja podzemne željeznice Stadtgarten Dortmund. Echterhoffe. Richard Rogers . Arh: Michael Hopkins i partner.© i sportskih hala Guntera Bechnischa -» © . potreban "lebdeći stup" koji je. trebala je odgovarati promjenljivim zahtjevima i funkcijama Zbog toga je Richard Rogers odabrao ovješenu konstrukciju kako bi unutrašnjost objekta bila slobodna od nosivih struktura -» © ©• (3) Vanjski izgled s galerijom Slična je ideja u osnovi projekta istraživačkog centra Schlumberg u Cambridgeu koji je ostvario Michael Hopkins -» © . Poduprte konstrukcije imaju svrhu smanjiti raspone podvlaka ili pridržati konzolne nosače. Poduprte konstrukcije smanjuju razmak ležaja podvlake i time potrebni moment otpora presjeka -» Kod poduprtih je konstrukcija. arh: Bechnisch i partner.. Projekt omogućuje proširenje osnovne površine za približno 67%. Uglavnom se to može izvesti samo primjenom čeličnih ili drvenih skeletnih konstrukcija. London . Hugo. (4) Detalj sustava ostakljenja "Planar" (5) Sportska dvorana na lokaciji Schafersfeld u Lorchu. slično kao kod mrežastih.© i Gunter Behnisch -» © Zgrada Renaulta Normana Fostera u Svvindonu sastoji se od savijenih čeličnih nosača koji su u gornjoj četvrtini sljemena ovješeni na okrugle prednapete čelične jarbole . tvornica motora u SAD. sajamski kompleks Dortmund. (7) Presjek kroz fasadu Arh: Richard Rodgers i partner.. projekt: Koncertna dvorana. Nova tvornica tvrtke Fleetguard u Ouimperu. (2) Značajan doprinos arhitekturi poduprtih konstrukcija dali su Norman Foster -» 0 . Interijer izložbene hale ® Prodajna centrala Renaulta. arh.

roštilj.V..W3- N A A A A A A A A / ^ " ® Prostorna rešetka . oktaedre i ikosaedre.roštilj.> Q P Prostorne rešetke mogu se najpotpunije sastaviti od istostraničnih i/ili istokračnih pravokutnih trokuta na način da nastaju pravilni poliedri. 60° i 90°. © Prostorna rešetka .. te prema tome i površina. proizlazi iz jednadžbe rešetke da su samo one trodimenzionalne nosive strukture od čvorova i štapova kinematički stabilne čiji štapovi tvore zatvorenu mrežu trokutova. Heksaedar zahtijeva u svrhu stabiliziranja dodatnih 6 štapova. koje se uvijek sastoje od samo jednog tipa čvorova. dakle tetraedre. od poluoktaedara i tetraedara u zakrenutom položaju (45°) Prostorni građevni elementi oktaedar i tetraedar © Prostorni građevni elementi oktaedar i tetraedar (veliki ugao kocke) s reduciranom visinom ^g^ Prostorni građevni elementi poluoktaedar i tetraedar Prostorni građevni elementi poluoktaedar i tetraedar 'S > K/ W V W V W V Geometrijski red duljina štapova s © f a k t o r o m V"2 i prirodni predložak za geometrijske redove: kućište amonita Jednoslojna sferična ikosaedarska kupola Prostorna rešetka ® Prostorna rešetka 99 . jer u trodimenzionalnom prostoru mora svaki čvor biti fiksiran s tri štapa.roštilj. Kao i kod ravninskih rešetki. a kod sferičnih konačnih točno pet pravilnih poliedarskih mreža. Primijenjeno na pet platonskih tijela. Kod ravnih beskonačnih mreža postoje točno tri geometrijske strukture. mora osnovni poligon biti odgovarajuće nepokretno oslonjen.» OSNOVE .6. Ako sferična trokutasta mreža nije zatvorena preko čitave površine.roštilj.. mora se poći od toga da se štapovi na čvorove vežu zglobno. Pravilne ravne mreže trokutne su. a dodekaedar 24 štapa. Da bi se trodimenzionalna konstrukcija nepokretno oslonila potrebna su 1 + 2 + 3 pridržajna štapa. od poluoktaedara i tetraedara u položaju paralelno s rubovima © Prostorna rešetka . = = = = = 4-površina 6-površina 8-površina 12-površina 20-površina sferične mreže (T) Platonska tijela Jednadžba rešetke Za postizanje kinematičke stabilnosti mora biti ispunjena Fopplova jednadžba rešetke: broj štapova = 3 x broj čvorova . Duljine štapova tijela za prostorne rešetke čine geometrijski red s faktorom V z Za izgradnju pravilne prostorne rešetke dovoljan je čvor s najviše 18 priključaka pod kutovima 45°. od oktaedara i tetraedara s reduciranom visinom © Prostorna rešetka . štapova. prema tome je 3 x broj čvorova (1+2+3) = broj štapova.PROSTORNE REŠETKE Pet platonskih tijela Tetraedar Heksaedar Oktaedar Dodekaedar Ikosaedar . sastavljena od oktaedara i tetraedara s pravilnim štednim otvorima u donjem pojasu '. kvadratične i šesterokutne.

kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor gornjeg pojasa. projektiraju konstrukcije koje se mogu uklopiti u proizvoljne nosive površine -> (i|). Essen (NK-sustav) 100 . koju je razvio Mengeringhausen. direktno oslanjanje krovne opne. sastoji se od čvorova i štapova -> 0 . veze vijcima neotporne na savijanje. @ Neograničena fleksibilnost dolazi do izražaja u mogućnosti oblikovanja zakrivljenih rešetkastih roštilja. direktno oslanjanje krovne opne. koji se najčešće izvodi sa 10 površina. Kod građevnih elemenata MERO priključci štapova na čvorove ne djeluju kao "idealni zglobovi". Polazeći od kuglastog zgloba sa 18 mogućnosti priključaka za cijevne štapove okruglog presjeka. Kod prostornih kombinacija postoji mogućnost da se. donji pojas u KK-sustavu TK-sustav (tanjurasti čvor). montaža odsječaka ili postupak podizanja ploča. direktno oslanjanje krovne opne. Uslijed mnogostruke statičke neodređenosti prostornih rešetki. koji omogućuju optimiranje konstrukcije i pokrova -> ® .© © Priključak štapova na čvor Li = osovinska mjera sustava I 2 = nominalna mjera štapa L3 = proizvodna mjera štapa L4 = neto duljina cijevi 1 Kružni profil šupljine KHP (cijev) 2 Stožasti naglavak (3) Građenje Mero rešetke 3 Osigurač navoja 4 Naglavak zavrtnja 5 Sigurnosni urez 6 Zavareni šav 7 Otvor za odvodnju 8 Otvor za uvođenje trna NK-sustav (lončasti čvor) direktno oslanjanje krovne opne na štapove gornjeg pojasa. Radi protukorozijske zaštite svi su dijelovi pocinčani. u skladu s uzdužnim silama u štapovima. samo jednoslojne strukture. veze vijcima neotporne na savijanje u trokutastom rasteru. prenijeti i male momente savijanja -> 0 . optika čvora integracijom štapova (12) Dio presjeka kroz gradsku dvoranu u Hildenu. Do sada najveća polukuglasta zgrada u svijetu je Globe . veze pomoću više vijaka otporne na savijanje. Mero-čvorovi PROSTORNE REŠETKE PRIMJENA —» Qp Prostorna rešetka MERO. uz slobodni izbor osnovne jedinice rastera i V2 odnosno V3 -strukom vrijednošću tih duljina štapova. arh. može i trapezolika geometrija. razvojem se došlo do velikog broja dopunskih sustava čvor . dobiva samo toliko rupa koliko je potrebno za velike količine identičnih čvorova u prostornim roštiljnim rešetkama.Normalni čvor s 18 površina dopušta kuteve priključaka od 45°.(7). Pogled na krovove paviljona za izložbe biljaka Gruga.: Berg Detalj šed-sljemena. regularni čvor. Strizevvski Presjek Globe-arene u Stockholmu. kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor BK-sustav (blok čvor).(3) Pri tome vrijedi osnovno načelo da se. arh.i viševijčane veze. Specijalni se čvorovi mogu proizvesti prema slobodnoj narudžbi. ovisno 0 silama koje treba prenijeti. jedno. dvoslojne nosive strukture. nego mogu. glede veličine priključaka kao i kuta između dva ubušena navoja. jednoslojne strukture.arena u Stocholmu -> Postupci montaže su slobodna konzolna gradnja. 60°. Postoji samo jedan normirani čvor jednog tipa. kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor ZK-sustav (cilindrični čvor). jedno. 90° i njihove višekratnike.i višeslojne strukture. koji se proizvodi u velikim serijama Suprotno tome.štap. biraju odgovarajući čvorovi odnosno tipovi štapova iz asortimana tog sustava. otkaz nekoliko štapova u slučaju požara ne dovodi do sloma konstrukcije.

KEBA-veza cijevi s čvorom predviđena je za prijenos vlačnih i tlačnih sila.(5).PROSTORNE REŠETKE PRIMJENA —» CD Prostornu rešetku Krupp-Montal® koncipirao je i razradio E. proračuna ft kugle Upeti stup Kugla (5) Štapovi donjeg pojasa (6) Svestrano pomični ležaj (7) Glava stupa.^ B r o j pozicije stat. proračuna \ ^ 0 .centralni dio s 12 priključaka. Dortmund . bez vijaka i bez problema u slučaju rastavljanja -> (?) KEBA-veza sastoji se od klinaste čeljusti (KEBA). u slučaju potrebe mogu se štapovi zamijeniti bez razaranja. klinaste spojke. 3 ' k u g l e Dimenzije cijevi Priključni vijak Štapovi gornjeg pojasa (?) Dijagonalni štapovi Glava stupa Elastomerni ležaj Dimenzije cijevi Priključni vijak Broj pozicije stat. Štapovi se unutarnjim šesterokutnim vijkom spajaju na kuglu od kovanog željeza. Ruter. 0 Čvorna točka (2) Sustav prostorne rešetke Dimenzije cijevi Broj pozicije stat. lim 7 Klin 11 Držač klina 4 Postolje 8 Podrožnica 12 Horizontalna cijev Primjer mogućeg oblika krova i detalji njegovih čvorova -» @ — @ (14) Sustav prostorne rešetke Čvorna točka 101 . upeti stup (o) Pričvršćenje podrožnice ® Modul mreže S Opći središnji čvor . Uglavnom su svi štapovi pocinčani. Spojna su sredstva vjjci koji se posebnim postupkom usađuju u krajeve štapova i pritežu u kuglasti čvor -> © Za sve prostorne rešetke karakteristično je da omogućuju slobodne raspone od najmanje 80 .® . Prostornu rešetku Scane-Space razvio je Kaj Thomsen.1 0 0 m. U sustavu Krupp-Montal® mogu se vijci ispitati tako da ih se ne vadi iz štapova. proračuna ft kugle Priključni vijak i . od toga 4 x horizontalni i 8 x dijagonalni štapovi Opći središnji čvor 1 Hidroizolacija krova 2 Termoizolacija 5 Centralni dio 6 Ležište klina 9 Obuhvatni prsten 10 Osigurač 13 Dijagonalna cijev (13) 3 Čelični trapez. Sustav Krupp-Montal® prikazan je -> 0 . klina i obuhvatnog prstena s osiguračem. detalji -> © . Unutarnji vijak prolazi kroz cijev vodilicu na kraju štapa i priteže je u čvor. a dodatno se može nanijeti i boja.Horde.

» © . Nužna su vertikalna ukrućenja poprečnim zidovima i horizontalna stropnim konstrukcijama. Konstrukcijski sustavi: stupovi i glavni nosači određuju okvirnu konstrukciju s krutim ili zglobnim čvorovima (spojevi stupova i greda). vrlo je teška kad su veliki razmaci stupova. Grede leže na konzolama ili skrivenim konzolama. prečke na konzolama © Katni okviri oblika slova H Izvode se na gradilištu ili od predgotovljenih elemenata. Kruti čvorovi: lako izvedivi u armiranom betonu na mjestu gradnje. Uporabivo u svim područjima visokogradnje. Omogućuje velik broj katova. bez greda. s uzdužnim i poprečnim okvirima.© Dijelovi okvira u obliku slova H s obješenom gredom u srednjem polju (zglobni katni okvir). Izbor gradiva ovisi o konstrukciji i mjestu gradnje.> © .© . Mogući mješoviti sustavi. Spoj stupova može biti pomaknut od kata do kata.slap). Izvedba kao armiranobetonska skeletna gradnja: građenje na samom gradilištu i predgotovljenost. Skeletne gradnje s dijelovima okvira. Skeletne gradnje s gljivastim pločama . s poprečnim okvirima. prečke na sakrivenim konzolama © Nastavljani stupovi. kao panelna ili skeletna gradnja. Vrste konstrukcije: skelet s glavnim nosačima na zglobnim stupovima. šuplja. Pojedinačni stupovi s gredama (neposredno oslonjene na konzole ili skrivene konzole) -> © . s uzdužnim okvirima. u srednjem polju slobodno položena ili s okvirom kruto spojena greda (zglobni katni okvir). aluminiju i drvu. Zglobni okviri jedan iznad drugoga: stupovi i grede međusobno kruto povezani. Dvozglobni okvir. što je loše za provođenje instalacija (moguć postupak lift . Stropna konstrukcija neposredno preuzima vertikalna opterećenja i vodi ih horizontalno do oslonaca. Debljine zidova i ukrućenja: DIN 1045/1053. zidovi stubišta). Stupovi s konzolno istaknutom pločom na sve četiri strane (ploče kruto spojene sa stupovima. skeletna gradnja u čeliku.© © Dvozglobni okvir © Stupovi oblika slova T i L Masivna betonska ploča © 102 Gljivasta okvirna konstrukcija © Stropni nosivi sustav s nosačima u jednom smjeru: nosač leži neposredno na stupu ® Stropni nosivi sustav s nosačima u tri sloja: za vrlo velike razmake stupova. prečke na sakrivenim konzolama (D Prolazni stupovi. opterećenja podvlaka preuzimaju glavni nosači Stropni nosivi sustav s nosačima u dva sloja: opterećenje nosača ploče prenose se preko podvlaka na stupove . broj katova ograničen nosivošću i težinom gradiva. prečke na konzolama © Nastavljani stupovi. Konstrukcija: vertikalni stupovi ili zidovi od gradiva s vlačnom čvrstoćom ili bez nje. Zglobni stupovi s jezgrom za ukrućenje. slobodno se oblikuje tlocrt i fasada (ispuna ili ovješena). zabatni zidovi. pa je potrebna kruta jezgra. rešetke). Skeletne gradnje s dijelovima okvira © . Skeletna je gradnja takva konstrukcija koja ne zatvara prostor. zglobna veza ploča u sredini polja).3 n = n = n KATNE KONSTRUKCIJE -»QQ r r i p ir ir i i ir © Prolazni stupovi. Potpuno kruti okviri: stupovi i grede krutim uglovnim čvorovima povezani su u katne okvire. najčešće kvadratični osnovni raster © . Čisto zglobni okviri: zglobni čvorovi izvedeni. različita predgotovljenost. predgotovljene armiranobetonske konstrukcije najčešće sa zglobnim čvorovima. masivne ploče (zidne ploče. Konstrukcija: skeletne gradnje s neprekinutim stupovima -> © © . Masivna betonska ploča. Visina stupova moguća i kroz dva kata. rebrasta ili kasetirana ploča. Skeletna gradnja s prekinutim stupovima . Vezovi (košnici. stupovi s prečkama pojedinačni ® Nastavljani stupovi. pa su te tako nastale krute ploče zglobno postavljene jedna iznad druge.

Širina stropnih elemenata 1 m. razmak prema stat.1250 mm. razmaku š 1 3 0 cm Svod (Pruska kapa) osov. (D Drveni grednik od lijepljenih daščanih nosača s otvorenim podgledom ® Strop od predgotovljenih arm. širina rebra = 5 cm © Rebrasti strop od U . Stropovi od opekarskih proizvoda ->• © mogu se izvoditi montažno.nosača Kompletno montažni strop od arm betonskih nosača sandučastog presjeka Armiranobetonski rebrasti strop betoniran na licu mjesta.500 . betonskih rebara i ispunom od opekarskih šupljih blokova goo . betonskih I . Debljina elementa 15 i 18 cm. Širina ploča najviše 2.10 Opeka 1— 1 Ovisno 0 strelici luka Opeka 1 © Monta-strop od šupljih opeka i sa žljebovima za armaturu i beton Šuplja ploča od prednapetog betona s upredenom žicom za prednapinjanje Nabijeni beton pri osov. Ova konstrukcija povezuje prednosti montažne gradnje s dobrim stranama konvencionalnog građenja. Strop je nakon ispune spojnih reški bez žbuke pripremljen za ličenje.1000 . povezanih vijcima. betonska stropna ploča.Parket Cementni estrih Ploče od mineralnih vlakana Šperploče Šperploče Akustična izolacija STROPNE KONSTRUKCIJE Drvene stropne konstrukcije od punih greda ili lijepljenih daščanih nosača @ . najmanje 4 cm debelih armiranobetonskih ploča u funkciji oplate i sprežu betonom na mjestu ugradnje do pune potrebne debljine ploče (¡2).750 . Šuplja ploča od prednapetog betona ->• © sastoji se od nosivih prednapetih betonskih predgotovljenih elemenata sa šupljinama. Spregnuta čelična stropna konstrukcija ->(¡3) Trapezni i valjani profili osnovni su elementi oplate od pocinčanog čeličnog lima.(2) u otvorenom ili zatvorenom načinu građenja. Debljine konstrukcije najviše 19 + 21. Polaganjem betonskih pločica debljine 60 mm poboljšava se zaštita od buke (2) Djelomično ili potpuno montažne stropne konstrukcije postavljaju se u suho.5 cm. uz to uvodi vlagu u građevinu.© Rebrasti stropovi: razmak rebara neka slijedi red mjera: 250 .profila (arm. bez oplate. pa je stoga vlastita težina ploče mala. beton.20 m. smjeru ® Arm.375 . "Filigranske" stropne konstrukcije izvode se od predgotovljenih. betonskih elemenata s ispunom od šupljih elemenata koji statički nisu nosivi ® Montažni strop od arm. i odmah su sposobne preuzeti opterećenje ->• (3) .625 .48 m.5. širina 1.20 m. Raspon od 6.35 m. proračunu Strop od čeličnih nosača s ispunom -» @ 3 m Kompletno montažni strop od arm. grede). Debljina ploče 1 0 . Elementi se međusobno spajaju zalijevanjem reški. razmak rebara š 70 cm. Sloj betona nije potreban. razmaku 5 150 cm Opeka pri osov.2 6 cm. Križno armirana betonska ploča: odnos stranica do 1:1. duljina do 7. Masivna stropna ploča betonirana preko oplate na mjestu gradnje Postaje nosiva tek nakon vezanja betona.Nabijeni beton- ž 1. Debljina = 7 cm granica ekonomičnosti oko 15 cm. armirana u jednom smjeru ili križno Strop od čeličnih nosača s ispunom od armiranih ploča od lakog betona 103 . čime se postiže krutost u popreč.

američki crveni bor (redpine) i smolasti bor (pitchpine).@ Vrste drva za daščani pod: njemačka smreka / jela. Zbog toga su otpčrne na smrzavanje. ploče od škriljevca i pješčenjaka mogu se upotrebljavati neobrađene. ploča. položene bez pravilnog rasporeda Ploče od prirodnog kamena. malo se mehanički troše i nisu uvijek otporne na ulja. u rimskom slogu © Mali kvadratični mozaik. 75/75 mm © Mali peterokutni mozaik 45/32 mm ® ^ 0 ™ z a ! k Essenskog oblika. Ploče od prirodnog kamena:Solnhoferske ploče. donekle i na kiseline. 50/50 mm Mozaik parket ® Uzorak pletiva Drveni tarac Specijalno ljepilo Izravnavajući sloj ili plivajuCi estrih —Osnovni premaz Predgotovljene parketne ploče na konstrukciji s podnim grijanjem Predgotovljene parketne ploče na starim drvenim podovima Drveni tarac položen u ljepilo s površinskom obradom (stambeni prostori) Drveni tarac položen u ljepilo. -» (3).PODOVI Podovi u znatnoj mjeri određuju ukupni dojam o prostorijama. Drveni tarac: (čeono drvo) kvadratičnog ili okruglog presjeka. Piljene ploče od vapnenca (mramora).( | ) . pješčenjaka i svih eruptivnih stijena imaju po želji obrađenu gornju površinu. kvaliteti stanovanja i troškovima održavanja. uzorak pletiva ^gj Četverokut s umetcima 100/100. 69/69. na glatko zaribanom položenom betonu (profesionalno) 104 .(J) Keramičke podne ploče: ploče i mozaik-pločice dobivaju se od gline koja se u procesu pečenja sinterizira. © Kvadratični mozaik. Mozaik-podovi: raznobojno opločenje od stakla. Polažu se u mort ili lijepe na estrih. mozaika i dasaka -» @ .(§) Ploče od prirodnog kamena. pa nema gotovo nikakvog upijanja vode. za brodski pod na pero i utor nordijska smreka / jela. polaže se na betonsku podlogu -» @>.@ Gornji sloj predgotovljenih parketnih ploča izrađuje se od hrastovine ili nekog drugog tvrdog drva u tri različita asortimana -> ® . 33/33 mm 20/20. polubrušene i brušene -» 0 . Parket: od prirodnog drva DIN 18356 i 280 u obliku parketnih daščica. ^g^ Četverokuti s umetcima. 50/50. keramike ili prirodnog kamena položeno u cementni mort ili lijepljeno.

Povratni vod ® Dvocijevni sustav s donjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovi- © Dvocijevni sustav s gornjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovi- © Jednocijevni sustav sa specijalnim ventilima i horizontalnim razvodom © Dvocijevni sustav s horizontalnim razvodom (standardna izvedba za uredske zgrade) 105 . Pri prijelazu energije u toplinu štiti se okolina. Obnovljivi oblici energije. Nisko zagađenje okoline. ' S J 4—Kotao I im o . 4108.r a c r t a li 21 i a m ta . Ložionica s 2 vrata (J) Ložišta s temičkim učinkom iznad 50 kW zahtijevaju vlastitu ložionicu | Dimnjak / / / / / / / / / V T Ložionica s 8 m 3 = 2. Preporučljivo za vodozaštitna područja. otpadne tvari (bioplin). Nisu potrebna ložišta ni dimnjaci. L u ' S n i . U porastu je grijanje zemnim plinom.40m Dovod zrakai z z z z z / / / / / / / / / / / / / / / / / Druga vrata ložionice (odn. U vodozaštitnim područjima i područjima ugroženim od poplava moguća primjena samo ako se postupa u skladu sa strogim propisima. Mnogo rada oko loženja. Preporučljivo za vodozaštitna područja. Ta goriva emitiraju velike količine tvari koje su štetne za okolinu. T Plinski Odvod vodovi Povratni vod C E ^ g c t i r c i p a & sa a t a . Nema troškova skladištenja. i .130 W/m 2 90 W/m 2 50 WIm 2 385 m 2 550 m 2 1 000 m 100 50 kW 200 2 2700 m 2 3900 m 2 7000 m 2 300 400 350 kW 500 kW Nominalni termički učinak GRIJANJE DIN 4701. veličina 22m3) potrebna za termički učinak = 350 kW Prednosti i nedostaci daljinskog grijanja. o . 4705. Plaćanje goriva tek nakon upotrebe. Moguće grijanje pojedinačnih stanova odnosno prostorija (plinske peći). Viša cijena energije. Tome pripadaju: Sunčeva energija. biološke mase (biljke). r a .» Q D Instalacije grijanja razlikuju se prema vrsti energije i vrsti grijaćih površina. Visoki troškovi spremnika i uskladištenja. pa državni propisi nameću visoka davanja. . visok godišnji stupanj korisnog učinka. Loženje uljem. Prijelaz s ulja na plin zahtijeva preinake dimnjaka. t o . 4756. Prednosti i nedostaci krutih goriva. 44576 . rezu. Potreban veliki skladišni prostor. Loženje plinom.25%). Ne ovisi o javnoj opskrbnoj mreži.. pa je potražnja za njima mala. Lako se regulira. Ložionica s 2 2 m 3 Vrata ložionice otvaraju se van " . energija vjetra. Kruta goriva. Promjena načina grijanja zahtijeva izgradnju dimnjaka. prozor) za slučaj nužde redan prenositelj. . Visoko zagađenje okoline. Plinski b o j l e r — t T ~ | n=U O . U najamnim zgradama gubi se dio moguće najamnine zbog skladišnog prostora za gorivo. Lako se regulira. / / / / / / . Daljinsko grijanje je za razliku od glavnih prenositelja energije pos- Ložionica (minimalne veličine 8m3) potrebna za termički učinak = 50 kW C 7 / k / / I / / / / / / / / / / / l— Presjek Dimnjak V / / / / / / / / / / / / 7 7 7 / Odvod zraka Ložionica1 s 22 m 3 1 Ss2. Plaćanje goriva prije upotrebe. 6608. Niske cijene goriva. / / / / / / / /'A Jh-HiV/i Podrumska vrata za slučaj nužde (3) Ložionica s 2 vrata (min. Plaćanje nakon upotrebe. rezi-. Još uvijek je najrasprostranjenije loženje lakim loživim uljem.0 m i Dovod zraka Prednosti i nedostaci loženja plinom. Nema troškova skladištenja. Velika emisija štetnih tvari. p . Ne ovisi se o uvoznim energentima. 4725. 4755. Manja cijena goriva (u odnosu na plin oko 10 . Prednosti i nedostaci loženja uljem.Odvod -Povratni vod • r t a o .r a o ^ i a r a a S . Ovisno je o opskrbnoj mreži. Amortizacija ovih instalacija ne može se postići tijekom radnog vijeka. TT rtm. Niski troškovi održavanja. Ovisnost o opskrbnoj mreži. energija vode. Slabe mogućnosti reguliranja. Visoka cijena energije. Toplina se proizvodi u blokovskim toplanama ili energanama izmjenom energije u toplinu.Kotao ~L Odvod . Strah od eksplozije plina. . Iznimke su blokovske toplane jer se tek iznad nekog kapaciteta postiže ekonomičnost takvog grijanja. Za grijanje zgrada rijetko se upotrebljava kameni i mrki ugljen te drvo.

185 0. garaže. Raspored @ odgovara udjelu preko 70%. Zbog buke koju proizvode ventilatorski konvektori.16 0. crkve. Da bi se povećao učinak. nema skladištenja. Razmak nosača u mm 200 350 H2 c Dubina /C_H c K o d d u b o k i h radijatorskih niša preporučuje s e ostaviti p r o r e z e u mm 280 430 m i 580 500 111 680 980 77777777777. niski troškovi instalacija. 107. stalna pripravnost za rad. Raspored ispod podnih konvektora ovisi o udjelu prozora u ukupnoj potrebi topline prostorije. m 4HWI50 H Dužina u mm 300 450 600 Razmak nosača H2 u mm 200 350 500 Dubina C u mm 250 160 220 110 160 220 110 160 220 Površina za ličenje po članku (m2) 0. u stambenim su prostorijama samo ograničeno uporabivi-> 0 . struji uz prozor prema stropu i hladi se na vanjskim i unutarnjim zidovima.44 0. pa onda teče hladan preko poda prema grijaču i zagrijava se tek tamo s. Učinak konvektora ovisi o visini okna iznad grijaćeg tijela.24 0.zrak u prostoriji. Za akumuliranje se koristi vrijeme niske potrošnje struje u distribucijskoj mreži.285 0. Presjeci prostora za dovod i odvod zraka moraju biti jako dimenzionirani 0 . a time i o razlici temperatura grijaćeg tijela . Konvektori. Za razliku od podnog. U nekim slučajevima se javlja značajno smanjenje korisnog učinka. zanemariva je potreba prostora. Slično tome se u akumulacijskim pećima ili bojlerima odgovarajući dijelovi zagrijavaju u vrijeme slabog opterećenja mreže. Ohlađeni zrak teče preko poda opet prema grijaču. Prikazano je kretanje zraka unutar grijane prostorije. Mjere za ugradnju čeličnih radijatora prema DIN 4722 ^g^ Dimenzije čeličnih radijatora prema DIN 4722 DD f h i D u ž i n a po "članku 4 6 m m i - © i fS I- é I i +1 s 1 igy m '/////////V. Nedostatak im je intenzivno komešanje zraka i kovitlanje prašine.345 0.58 Mjere za ugradnju lijevanih radijatora prema DIN 4720 Dimenzije lijevanih radijatora prema DIN 4720 Visina h.306 0. čist pogon. Drugačije je ako se grijač nalazi uza zid nasuprot prozoru. podni konvektori) ugraditi ventilatori. Vrijede isti uvjeti kao za konvektore iznad poda. Konvektori ispod poda @ .155 0. Nije potrebno ložište ni dimnjak. od 20% do 70% odgovara @>. Glavne prednosti: kratko vrijeme za postizanje odgovarajuće temperature. Zrak se zagrijava na grijaču.185 0.GRIJANJE -»tu 0 U g r a đ e n ispod p o d a g) U g r a đ e n ispod p o d a h ) U g r a đ e n ispod p o d a s usisavanjem zraka s usisavanjem s obostranim iz prostorije hladnog zraka usisavanjem i)Konvektor iza klupe (2) Različite mogućnosti ugradnje konvektora prema GEA Visina hl / 4 0 min. 107 0 . mogu se kod konvektora s nedovoljnom visinom okna (npr. iznimka je akumulacijsko grijanje jeftinijom noćnom strujom.255 0. nema otpadnih plinova. Trajno grijanje prostorija električnom strujom. Ako su maske metalne. ovaj se oblik grijanja može regulirati. toplina se zračenjem u znatnoj mjeri gubi -> s. Grijaća tijela mogu se na razne načine maskirati. Prednost je struje u grijanju povremeno korištenih prostorija.21 0. Zbog toga se konvektori mogu maskirati ili ugraditi tako da se ne smanjuje toplinski učinak. toplina se zračenjem gotovo u cijelosti prenosi na zrak u prostoriji.18 2 0. Podno grijanje zasniva se na tome što se noću pod grije a danju se toplina iz njega prenosi u zrak prostorije. niski su troškovi održavanja. Kod konvektora se toplina ne prenosi zračenjem nego izravno na molekule zraka.14 0. Treba paziti na zadovoljavajuće mogućnosti čišćenja. nema skladištenja goriva. r>> V V 35 H 821 1 a) Horizontalnob) Horizontalno ffl s_|amelama E E H w Različiti oblici plašta vertikalnih vodova kod cijevnih radijatora Presjek kroz plosnato grijaće tijelo 821 ® m 1 ) Horizont 2-redno 1001 1 I) Vertikalno 2-redno © 106 Cijevni radijator (3-cijevni) Prikaz različitih pločastih grijaćih tijela .255 0. Konvektori bez ventilatora nisu pogodni za grijanje niskom temperaturom jer njihov učinak ovisi o količini zraka koji prolazi. Akumulacijsko grijanje strujom. a ispod 20% (§).12 0.09 0. Tada se zrak hladi na prozoru. 600 900 u mm 250 70 110 160 220 70 110 160 220 160 70 160 220 Površina za ličenje po članku (m2) 0. moguće je samo u posebnim prilikama. zbog visoke cijene struje. ali ako su od materijala niske toplinske vodljivosti.34 0.205 0. Primjenjuje se kao električno podno grijanje i za grijaća tijela poput termoakumulacijske električne peći i električnog bojlera. Prednosti akumulacijskog grijanja strujom.48 1000 900 Grijanje strujom.12° 0. npr. portirnice.205 0.

ali otpor prolazu topline ne bi trebao biti veći od 0.PE. tj. zidno grijanje. Prijelaz topline u zrak je konvektivan. ili se postavljaju čelični spremnici proizvoljnog obujma (5) Podno grijanje (mokro polaganje) Slojevi poda odozgo prema dolje: . Kao podna obloga prikladna je gotovo svaka uobičajena obloga od keramike. Podno grijanje. Količina loživog ulja mora biti dovoljna (2) Kretanje zraka A pri grijanju radijatorima i B kod stropnog grijanja I Zatvorena obloga gnjaćeg tijela 3 otvorena odn. U određenim vremenskim razmacima mora se provjeriti nepropusnost spremnika. ovisno o vrsti podne obloge. stropno grijanje. podnim konvektorima. U zgradama se postavljaju baterije spremnika od sintetike.15 m 2 kW.2 mm -termoizolacija PST 33/30 Vodove stropnc«/ grijanja treba uz vanjske zidove položiti na manjim razmacima koji se izrađuju zavarivanjem na mjestu gdje se postavljaju.p l o č i c e 10 mm.psihološku ocjenu sustava grijanja 107 . dvostruke stijenke ili unutarnja obloga od sintetičnog materijala.e s t r i h 4 5 mm . U kotlovnici se smije uskladištiti najviše 5 m 3 . O problemu alergija na kućnu prašinu u grijanim prostorijama.PE-folija . 4 5 mm) . čiji je obujam po 500 2000 litara.f o l i j a 0.estrih (visina iznad cijevi min. npr.P E . uslijed kretanja zraka površinom poda.vodilice . (4) Podno grijanje (8) Podno grijanje (suho polaganje) Slojevi poda odozgo prema dolje: .polistirolska podloga s utorima za cijevi 4 0 mm . Grijači s velikim udjelom konvekcije uzvitlaju kućnu prašinu. pa ona intenzivnije dolazi u dodir sa sluznicama. mreža za cijevi . npr.2 m m -aluminijske lamele . lijepljene . Problemi se javljaju samo kad su prozori suviše veliki. uz uglavnom razmjerno niske temperature. Spremnici moraju stajati u posudi koja može primiti cjelokupnu količinu ulja. C Dubina gnjaćeg tijela (1T) Promjene emisije topline pri različitim načinima oblaganja grijaćih tijela za najmanje 3 mjeseca i najviše za jednu sezonu grijanja.folija 0.m o n t . Prijenos topline na zidove i strop obavlja se zračenjem. kad je riječ o mjerama protiv alergija na kućnu prašinu odnosno grinje. Kod podnog grijanja se toplina od površine poda predaje zraku u prostoriji.p l o č i c e 10 mm.h a s u r a od mineralnih vlakana 13/10 kao akustička izolacija (ako je potrebno) (S) Podno grijanje (termički moduli) Slojevi poda odozgo prema dolje: . ploča Krivulje temperature u prostoriji za termičko . Približna prosječna godišnja količina loživog ulja iznosi oko 6 . Spremnici moraju imati instalacije za punjenje i odzračivanje. lijepljene. U tom slučaju dolazi do jednolikog zagrijavanja zraka u prostoriji.a r m . Osim toga se propisuju ventili protiv prelijevanja i uređaji koji signaliziraju istjecanje ulja (npr. mjera ukupne visine 70 mm bolje 120 mm K Udaljenost od zida odn obloge. Toplinski učinak može.1 0 litara po kubičnom metru grijanoga prostora. iznositi 70-110 W/m 2 .p l o č i c e 15 mm u . U slučaju nužde mora prostorija u kojoj su spremnici primiti cjelokup- ^^Betonskapl'o nu količinu ulja. To se postiže jednoslojnim pločama bez konvekcijskih lamela i rebrastih radijatora. Uskladištenje loživog ulja.novi gornji pod s nosivim slojem (visina promjenjiva) . Osim toga se kod grijača s konvekcijskim lamelama javljaju nerješivi problemi glede čišćenja.f o l i j a 0.a r m a t u r n a mreža ( 0 3.P E . Kod ukopanih spremnika mora postojati osiguranje od propuštanja.k l i z n a folija 0. ili tapison . Pogodna su dakle grijaća tijela kod kojih su ispunjeni sljedeći uvjeti: što je moguće manji udio konvekcije i mogućnost čišćenja bez teškoća. ali i zidovima i stropu. drva ili tekstila. zanemarivala grijaća tijela. Prostor sa spremnicima mora biti pristupačan. ali se to može riješiti dodatnim grijačima.2 mm -termoizolacija PST 33/30 Slojevi poda odozgo prema dolje' . Vrste panelnog grijanja: podno grijanje.termički modul s termoizolacijom © Stropno grijanje s aluminijskim kasetama Zidni uređaj za grijanje zraka 16° 20° 24" 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° Razvod zraka pom. U vodozaštitnim područjima propisuju se maksimalne količine i dodatne sigurnosne mjere. pri ukopanim spremnicima).posteljici od morta 30 mm . estrih ploče 19 mm .GRIJANJE -»tu Treća je mogućnost da umjesto grijaćeg tijela pod služi za zagrijavanje prostorije. perfortrana obloga grijaćeg tijela A Širina okna .3 mm . Panelna grijanja sastoje se općenito od velikih površina na graničnim površinama prostorija.5 mm) .C+2k E Razmak nosača radijatora B Razmak od poda minimalno H Min. Do sada su se.

GRIJANJE -» Q P

E3-

JiE^

tí!

©

Razne mogućnosti postavljanja normiranih spremnika loživog ulja

250 mm

250 mm

250 mm

250 mm

H

E

H

(2)

Iskop jame za spremnik loživog ulja u zemlji

Estrih za podno grijanje mora odgovarati D I N - u 1 8 5 6 0 odnosno uputama Središnjeg saveza njemačkih građevinskih obrtnika. Debljina estriha ovisi o njegovoj vrsti, obradi i opterećenju koje mora preuzeti. Kad se primjenjuju cementni estrih ZE 20 i grijaće cijevi koje leže neposredno iznad toplinske izolacije, propisano je prekrivanje cijevi najmanje 45 mm. Ne računajući oblogu poda, to daje minimalnu debljinu od 75 mm. Estrih se pri grijanju širi, a na početku grijanja javljaju se razlike temperature između gornje i donje strane. Zbog tako prouzročenih razlika u širenju, nastaju kod keramičke podne obloge u gornjoj zoni estriha vlačna naprezanja koje može preuzeti samo armatura. Ako postoji parket ili tapison, armatura nije potrebna, jer je tada razlika temperature manja. U propisima o toplinskoj izolaciji postavljaju se, neovisno o izboru termičkih proračuna, posebni zahtjevi za ograničenje provođenja topline kod panelnog grijanja: "Kod panelnog grijanja ne smije koeficijent prolaza topline kroz slojeve promatranog dijela građevine između grijaće površine i vanjske atmosfere, tla ili dijelova građevine sa znatno nižim temperaturama u unutrašnjosti biti veći od 0,45 W/m2" U DIN-u 4 7 2 5 (podno grijanje toplom vodom) navode se najveće dopuštene temperature površine poda: za područja stalnog boravka to je 2 9 ° C , a za rubna područja čija širina ne smije biti veća od 1 m 3 5 ° C . Za kupaonice i kupališta vrijedi najveća dopuštena temperatura poda od 9°C iznad normalne temperature zraka u prostoriji. U normalnim je okolnostima pod tim uvjetima grijanje moguće jer potreba za toplinom rijetko prelazi 90 W/m 2 . Samo u nekim slučajevima, npr. ako su velike površine prozora ili ako prostorija ima više od dva vanjska zida, potrebno je više topline. U tom slučaju treba osim podnog grijanja instalirati i druge, statične grijaće površine ili grijanje toplim zrakom.

730 mm

730 mm

730. mm

Nominalni volumen V u litrama (dm 3 ) 1 000 1500 2 000 (1100) (1600)

Dimenzije u mm max. Duljina I Dubina t (1100) (1720) 720 720 720 Masa m (s priborom) u kg « 3 0 - 5 0 kg * 4 0 - 6 0 kg * 5 0 - 8 0 kg

. .. , ,. Posuda za gorivo od najlona (pohamid), pogled sa strane

Skupina Dosuda za gorivo od naj. , , L ona "T (velicina skuPine m a x ' 5 posuda)

1100 1650 2150

(^9)

Dimenzije posuda za gorivo (skupine posuda) od sintetičnih materijala
Dimenzije u mm (minimalno) Vanjski Debljina lima Duljina promjer 1-struka s 2-strukon I stijenka stij (svaka) di 1000 1250 1600 1600 1600 1600 2000 2000 2000 2500 2500 2500 1510 2740 2820 3740 5350 8570 6969 8540 10120 8800 10800 12800 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4(5) 4 4 Težina u ka od 1,2 B A/C 700 930 1250 1850 2400 2850 3400 4400 5300 6300 790 980 1300 1900 2450 2900 3450 4450 5350 6350

Volumen Vum minimalno 1 3 5 7 10 16 20 25 30 40 50

Svijetla širina 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600

1,1 Jednostijeni 265 325 700 885 1200 1800 2300 2750 3300 4200 5100 6100

©

Spremnik za loživo ulje, pogled sa strane

Spremnik za loživo ulje, pogled sprijeda

60

Težina u kg od 1,3 A 1,7 2,8 3,8 1250 1600 1600 1600 2000 1600 1600 1600 2000 2000 2000 2500 40 50 60 2500 2500 2900 2500 2900 1590 1670 2130 2820 2220 3740 5350 8570 6960 8540 10120 6665 8800 10800 8400 12800 9585 5 5 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 9 7 9 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 500 500 500 500 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600 600 600 600 700 885 1250 1800 2300 2750 3300 4200 5100 6100 2,1 B 2.2 B

_
745 930 1250 1950 2350 2800 3350 4250 5150 6150 -

935 1250 1850 2350 2800 3350 4250 6150 6900

390 390 600 740 930 -

Spremnik — Kontrolna letva

5 6 7 10 16 20 25 30

(T)

Spremnik u kadi

^g^

Predgotovljena betonska zaštitna kada za spremnike

Dimenzije cilindričnih spremnika za ulje (posude) ->

©

108

SKLADIŠTENJE TEKUĆIH GORIVA->QP
60

h

-10

(T)

Spremnici za loživo ulje u prostorijama %
R a z m a k ograničen

Polijevanje spremnika Razmak

Prihvatni prostori moraju u slučaju istjecanja uskladištene tekućine spriječiti njeno razlijevanje u okolinu. Moraju biti u stanju prihvatiti najmanje 1/10 obujma svih spremnika, ili najmanje cijeli obujam najvećega spremnika u prostoriji. Spremnici u prostorijama: prihvatni prostor zahtijeva se ako je obujam spremnika veći od 450 litara. To nije potrebno ako su spremnici od čelika s dvostrukim stijenkama, do obujma od 100000 litara ako postoji uređaj za signalizaciju izlijevanja, ili pojačanja od sintetike armirane staklenim vlaknima, ili kod metalnih spremnika s unutarnjom oblogom od sintetike, sve uz dozvolu nadležnih službi. Prihvatni prostori moraju biti od negorivog, vatrostalnog materijala dovoljne čvrstoće, nepropusni i stabilni, te ne smiju sadržavati nikakve slivnike. Razmak spremnika od zida s dvije strane pristupačnog najmanje je 40 cm, inače je 25 cm, najmanje 10 cm od poda i 60 cm od stropa -» 0 Klase opasnosti: A Plamište ispod 100°C AI Plamište ispod 21 °C AII Plamište od 21°do 55°C A III Plamište von 55° do 100°C B Plamište ispod 21 °C pri 15°C topivo u vodi. Nadzemni spremnici na terenu: prihvatni prostori potrebni su iznad 1000 litara obujma; sve ostalo kao za spremnike u prostorijama. Prihvatni se prostori mogu i oblikovati nasipima. Za spremnike iznad 100 m 3 mora biti razmak do nasipa, zida ili kružnog omotača najmanje 1,5 m. Kod uspravnih cilindričnih spremnika do 2000 m 3 obujma i četverokutnih prihvatnih prostora može se taj razmak reducirati na 1 m. Treba predvidjeti uređaje za odvod vode, ali mora postojati mogućnost njihova zatvaranja. Ako voda može otjecati gravitacijom, treba ugraditi separatore. Nadzemni dijelovi postrojenja moraju biti osigurani od naleta vozila. Najmanji razmak susjednih objekata obujma 500 m 3 jest 3 m; s porastom obujma razmak se povećava, do 8 m za 2000 m 3 . Zbog mogućega požara moraju postojati prilazne prometnice za vatrogasna vozila i opremu -» (§)- (3). Podzemni (ukopani) spremnici: najmanji razmak spremnika od granica 0,4 m, od zgrada 1 m. Spremnike treba usidriti zbog uzgona podzemne vode na prazni spremnik. Nasip iznad spremnika najmanje 0,3 m, najviše 1 m. Ulazni otvori 0 60 cm, iznad svakog zatvoreno okno bez slivnika, najmanje širine 1 m, odnosno 0,2 m šire od otvora slivnika. Ako okno leži na prometnoj površini, mora poklopac biti ispitan na teret od 100kN. Priključna mjesta za punjenje moraju odobriti nadležna tijela ako se radi o zapaljivim tekućinama klase A I, AII ili B. Takva mjesta moraju biti pristupačna za vozila bez manevriranja i osigurana od udara vozila. Tlo mora biti nepropusno, sa zastorom od bitumena, betona, ili tarac sa zalivenim reškama. Odvodi moraju imati separatore. Potrebni su preljevni ventili i uređaji za pražnjenje i ispiranje dostavnih vozila. Spremnici za opskrbu cestovnih vozila, plovila i zrakoplova tekućim gorivima klase A III, npr. loživo ulje i dieselsko gorivo, ne smiju se skladištiti zajedno sonima klaseAl, A l i ili B. Manipulativna područja površina i separatora ne smiju se preklapati. -» @ Svi spremnici moraju biti opremljeni: uređajima za ventiliranje i odzračivanje, s otvorima najmanje 50 cm iznad terena, i zaštićeni od kišnice; uređajima za kontrolu visine punjenja; ulaznim otvorima promjera najmanje 600 mm ili otvorima za vizualnu kontrolu promjera najmanje 120 mm. Osiguranje od groma i elektrostatičkog naboja. Otpornost protiv plamena, te korozije izvana i iznutra, vatrogasni aparati odgovarajućih tipova. Spremnici za dieselsko gorivo ili loživo ulje EL, kojima je obujam veći od 1000 litara imaju automatski uređaj za prekid punjenja preko granične visine i preljevni ventil.

A I Spremnik podzemni

EristupnLpi
10 20 m
Zaštitni pojas p r e m a T R b F 1 1 0 . br. 7 . 8 4 Slobodna površina prema T F b F 2 1 0 br. 4 . 6 1

(?)

Malo skladište tekućih goriva

(J)

Postrojenje za opskrbu gorivom

109

Proizvodnja struje _

Proizvodnja pare f I Proširenje " 1

r-n r i i ! i !

TERMOELEKTRANA
I I I I

D O

Tehnološka para

V

Pomoćna postrojenja ^

Termoelektrana s v r t l o ž n i m s l o j e v i t i m i z g a r a n j e m Svojstvo je termoelektrana pouzdana i ekološki povoljna proizvodnja struje, pare ili vruće vode. U termoelektranama na ugljen, osim tehnika izgaranja prašine, izgaranja na roštilju itd., probila se 80-tih godina i tehnika vrtložnog slojevitog izgaranja. Razvijeni su različiti koncepti i izvedbe, od stacionarnih do cirkulacijskih. Zbog sve zahtjevnije zaštite okoliša, razvoj ide u smjeru cirkulacijskog vrtložnog slojevitog izgaranja. Daljnji se razvoj očekuje od današnjeg atmosferskog prema visokotlačnom vrtložnom sloju. - » ( T ) shematski prikazuje osnovne elemente postrojenja i najvažnije tokove materijala. Jedan od osnovnih elemenata je pogon za proizvodnju pare, koji se sastoji od kotlovnice s više kotlova, bunkera i manjih spremišta za ugljen, pomoćnih postrojenja - električnih filtara, usisnih ventilatora i dimnjaka. Drugi kompleks jest pogon za proizvodnju struje koji sadrži zgradu s turbinama i razvodnikom pare, rasklopnu stanicu s transformatorima, distribuciju struje, elektrotehniku te mjerne i regulacijske uređaje. Nadzor svih sustava i upravljanje njima provodi se iz središnje upravljačke prostorije. Osnovni tokovi materijala su: a) ulazni tokovi kao što su ugljen, loživo ulje ili plin, vapno, pijesak i kondenzat, b) izlazni tokovi - struja, procesna para, pepeo i dimni plinovi, c) interni tokovi kao npr. voda za hlađenje.

Ugljen Vapno1 ulje/plin PijesahT Grnbt Kondenzat P®**80

•+JL


Fini pepeo

3

Shema dispozicije termoelektrane
Grijaće površine Pama turbina [ G ) Generator lehnoktška para

*
Fini pepeo

Priprema i skladištenje krutih i tekućih materijala obavlja se centralno u pomoćnim postrojenjima, odakle se opskrbljuju pojedini potrošači u sklopu termoelektrane. - » © j e shema funkcioniranja termoelektrane s vrtložnim slojevitim izgaranjem i pretvorbom snage u toplinu. Takav se postupak zbiva u industrijskim energetskim postrojenjima i toplanama. Ugljen se kao gorivo mehaničkim transportnim trakama dovodi na vrući pepeo, koji je na povratnom putu, i tako dospijeva u donji dio ložišta; ako se raspolaže suhim vrstama ugljena, prednost se daje pneumatskom ubacivanju izravno u ložište. Pri temperaturama između 800°C i 900°C dolazi do potpunog izgaranja. Potrebni zrak usisava se iz kotlovnice ili izvana, grije u predgrijaču i tlačnim ventilatorom uvodi u ložište kroz sapnice u podu ložišta kao primarni zrak, te kroz bočne otvore na više razina kao sekundarni zrak. Pri izgaranju nastaju vrući dimni plinovi; pepeo koji se nalazi u ložištu intenzivnim vrtloženjem preuzima dio topline izgaranja, dimni ga plinovi povlače sa sobom pa se tako toplina prenosi na grijaće površine u ložištu, sve do ulaska u ciklon. U ciklonu se iz mješavine dimnih plinova i pepela najveći dio krutih čestica izdvaja i povratnim tokom pepela vraća se u ložište - tako se postiže cirkulacija krutih tvari. Vrući se dimni plinovi hlade na sekundarnim grijaćim površinama; ovisno 0 temperaturi stvara se pregrijana para visokog i srednjeg tlaka, te zagrijan kondenzat i zrak potreban za izgaranje. Dimni se plinovi pri temperaturi otprilike 140°C u elektro - ili mrežastim filtrima oslobađaju sitnih čestica i usisnim ventilatorima upućuju u pojedinačne dimnjake ili u jedan zajednički. Kako bi se spriječila emisija sumpora, u odgovarajućim se količinama u ložište ubacuje vapno. Pri prvom punjenju i dopunjavanju cirkulirajućih krutih tvari dodaje se, između ostalog, i pijesak. Proizvedena para visokog tlaka u parnoj se turbini djelomično i nakon ponovnog pregrijavanja kao para srednjeg tlaka dovodi u stanje procesne pare; njena se energija u turbini pretvara u snagu, a ona se u generatoru pretvara u struju. Procesna se para upotrebljava za proizvodnju vruće vode, razne postupke sušenja ili kemijske procese. Para uglavnom daje toplinu kondenzacijom. Kondenzat se, ako treba, pročišćava i vraća u kotao. - > (3) je presjek, a - > (4) tlocrt termoelektrane s dimenzijama osnovnih dijelova. Te dimenzije vrijede za industrijsko energetsko postrojenje srednje veličine, koje proizvodi 200 t/sat pare u svakom od tri kotla, s mogućnošću proširenja za još jedan kotao. Novi pogoni moraju se u postojeće energetske komplekse integrirati uglav n o m u fazama. Pri projektiranju novih objekata treba predvidjeti mogućnost proširenja, ali tako da se time ne prekida kontinuirani rad postojećeg postrojenja; za to unaprijed treba osigurati potrebne površine.

Funkcionalna shema termoelektrane sa sustavom

Poprečni presjek ->• (4) tlocrt termoelektrane

¡1

5

r<
* 1

r-

-v-r.-"

* u

®

Proširenje

Tlocrt termoelektrane s vrtložnim zagrijavanjem

10

v

Instalirana snaga

Pj nst

HIDROELEKTRANE ->Q0
Način građenja, oblikovanje i veličina strojarnice hidroelektrana ovise o prirodnim okolnostima i tipu, obliku kućišta, položaju osovine i broju

P[kW]

strojeva. Što je stroj manji, manji j e i njegov utjecaj na građevinski dio.
V I Prosječno opterećenje.

5 0 % -|

Prateća

Oe p ro 0[?terećen)eTm, f n vt

T

:

1

Tipovi turbina
8 7 6 0 h/a

Područje primjene Velika visina pada (do 1820 m), mali protoci, više sapunice kod velikih protoka Srednje visine pada (između 670 i 50 m) uz velike protoke Vrlo promjenljivi veliki protoci i male visine pada (najviše 70 m) Za snage do najviše 800 kW pri vrlo p r o m j e n j i v i m visinama pada i protocima

Pelton - turbina
1) t a k o đ e r i r e v e r z i b i l n a h i d r o e l e k t r a n a 2) visokotlačna protočna hidroelektrana (bez akumulacije)

Francis - turbina Kaplan - turbina Protočna (Ossberger) turbina

(T)

Dijagram opterećenja mreže i tipovi hidroelektrana

Tip turbine j e karakteriziran specifičnim b r o j e m okretaja. P u m p e reverzibilnih hidroelektrana, koje v i š k o m struje stvaraju zalihe 1 Akumulac. jezero 2 Ulazna građevina 3 Tlačni cjevovod 4 Okno zatvarača 5 Uzvod. razdj. vod 6 Komore zatvarača 7 Pogonska zgrada \v.v. (strojarnica) •>>;•; 8 Nizvodni razdj. vod '•» 9 Odvod 10 Ulazna građevina Uzvodni dio Duljina pogonskog cjevovoda" Hidroelektrana s visoko smještenom akumulacijom i dugim dovodom Nizvodni dio hidroenergije, j e s u centrifugalne p u m p e i o d g o v a r a j u Francisovim turbinama, ali m o g u biti stupnjevite a k o treba svladati velike visine dizanja v o d e . P u m p n e turbine su reverzibilni strojevi za p u m p a n j e i p o g o n turbine. Kućište: Francisovim i Kaplanovim turbinama obično se v o d a dovodi kroz spiralno kućište; kad su manje s n a g e i visine pada vode, m o ž e s e voda dovoditi iz okna. Z a Kaplanove turbine male i srednje s n a g e prihv a ć e n a j e cijevna turbina kod koje j e turbinsko kolo slično b r o d s k o m propeleru i smješteno u cijevi. Kod Peltonovih turbina kućište je s a m o zaštita od prskanja upotrijebljene vode. Položaj o s o v i n e stroja: vertikalan, horizontalan, a kod cijevnih turbina uobičajen j e i kosi položaj. B r o j strojeva: učinak postrojenja se o p t i m i r a n j e m broja dijeli na stroj e v e j e d n a k e veličine. Svaki strojni k o m p l e t s m j e š t e n j e u s v o m bloku čije dimenzije n e p o s r e d n o ovise o tipu i p r o m j e r u turbinskog kola (5), (7), Z a visinu građevinskih troškova, kao i z a besprijekoran

rad p r e s u d a n j e ispravan visinske položaj turbine; o n ovisi o tipu turbine i nadmorskoj visini lokacije. Strojarnica se sastoji od strojnih blokova, tlocrtno približno j e d n a k o velikog bloka z a m o n t a ž u i pratećih prostorija koje treba uz najmanje m o g u ć e t r o š k o v e i duljine komunikacija smjestiti o k o navedenih blokova. Način građenja strojarnice: veličina i oblikovanje prostora iznad stroTlocrt Niskotlačna hidroelektrana sa spiralnom turbinom s vertikalnom osovinom, nadzemna gradnja j e v a slijedi dvije tendencije (izuzetak s u p o d z e m n a postrojenja): kola s m o s t n o m dizalicom, d i m e n z i o n i r a n o m z a prijenos i najvećih dijelova strojeva (tip zatvorene visokogradnje) [Main, Weser]; druga j e m o g u ć nost izgradnja na o t v o r e n o m prostoru, pri č e m u s e najveći dijelovi stroj e v a spuštaju ili dižu kroz m o n t a ž n e otvore e k s t r e m n o nisko smještenog krova strojarnice p o m o ć u portalne dizalice (ili pokretne dizalice) [Inn, Mosel, Saar], D u b o k o postavljanje strojeva - javlja se kod visokotlačnih i reverzibilnih hidroelektrana - tendira p r e m a zatrpavanju nasipnim materijalom (horizontalni strojevi) ili g r a đ e n j u u o k n i m a (vertikalni strojevi). Kod p o d z e m n i h hidroelektrana postavljaju s e strojevi u podz e m n u prostoriju, izvedenu rudarskim m e t o d a m a , po m o g u ć n o s t i u čvrstoj stijeni i s m a l o m količinom konstrukcijskog betona.

^Jj

Strojarnica s nagnutom cijevnom turbinom i ledobranom

©

Hidroelektrana s vertikalnom Kaplan-turbinom, nadzemna gradnja

Pogonska zgrada

03Om 'I Pogonska zgrada sa slobodno stojećom strojarnicom

P o d z e m n i prostor F = 6 7 0 m 2

©

Pogonska zgrada pokrivena nasipom

Hidroelektrana u oknu

(9)

Podzemna hidroelektrana

111

SOLARNA ARHITEKTURA
Ekonomska razmatranja zapravo su potaknula projektante i investitore da potraže alternativnu energiju prema uobičajenim izvorima fosilne energije. Danas se tome pridružuje jednako važna nužnost zaštite okoliša. Energetski ispravnim građenjem može se potreba energije stambene zgrade smanjiti za približno 50% u usporedbi s konvencionalnom izgradnjom. Energetska bilanca zgrada Dobici energije: izvor energije svakoj je zgradi besplatno na raspolaganju. U našem je klimatskom području Sunčevo zračenje ipak toliko slabo da je za grijanje prostorija, pripravljanje tople vode, rasvjetu i pogon kućanskih uređaja potrebna dodatna energija. Gubici energije: najveći gubici energije iz zgrade nastaju gubitkom topline kroz prozore, zidove, stropove i krovove. Razmatranja o energetski ispravnom građenju Potrebna energija za stambenu zgradu može se znatno smanjiti na tri osnovna načina: 1. smanjenjem gubitaka topline, 2. povećanjem korištenja energije Sunčevog zračenja, 3. promišljenim ponašanjem korisnika u svrhu poboljšanja energetske bilance. Osnova za smanjenje gubitaka topline iz zgrade može se dobiti već pri izboru lokacije zgrade. Unutar malog područja neke regije već postoje različiti uvjeti, npr. visinskim položajem zemljišta mijenjaju se prilike vjetra i temperature. Relativno povoljni mikroklimatski uvjeti postoje na južno orijentiranim padinama ako je zemljište na njenoj gornjoj trećini, ali ispod sljemena. Važnu ulogu pri energetski ispravnom građenju ima i oblik zgrade. Fasade zgrade u izravnoj su vezi s vanjskom klimom i predaju vrijednu energiju okolnom zraku. Projektom zgrade treba dati što manju površinu fasada u odnosu na ukupno izgrađeni obujam zgrade. Treba težiti obliku kocke, a idealni je primjer polukugla. Ove teoretske postavke vrijede samo za slobodnostojeće jednoobiteljske kuće.

Hi3«)-i400t;;:;Xf-:-Hi5(X>-i600| MM1400-1500|

11600-1700 ^^^1800-1900

"~"]1700-1800 Prosječan broj sati osunčanja godišnje

©

Sunčane zrake / trajanje osunčanja « = 30

/f đ
./V"
l y i/

\ N

a = 45

N

sV S •-V

x

90

a

= 60

\

%

a = 90

\

V \ NN

Slječan Veljača

Ožujak Travanj

Sviban

Lipanj

Srpanj

Kolov.

Rujan

Listop.

Studen Prosin. Gubici Sunčevog zračenja na ulasku u kuću (primjer)

©

Djelotvorno globalno zračenje pri različitom nagibu a kolektora (prosječne vrijednosti za Njemačku prema mjerenim podacima njemačke meteorološke službe)

Kut upada Sunčevih zraka p (visina Sunca za geografsku širinu 50° sjeverno

(5) W

Svaki pojedini utjecajni faktor treba pažljivo ispitati kako bi se gubici pažljivo ispitati kako bi se gubici Sunčevog zračenja smanjili koliko je moguće

/g\ W

0 v j s n o s t ko|jčine zračenja na neku po vršinu

o kutu upada zraka

•of

\\>

l !
(4)

f

f

I

!

U

I

I

I

|

Godišnji tijek optimalnog nagiba a za Njemačku

©

Oba utjecaja djeluju istovremeno na dvije veličine, promjenu visine i promjenu kuta azimuta

112

Južno orijentirane površine u nagibu 55° do 65° omogućuju najveće iskorištenje Sunčeve energije tijekom hladnih zimskih mjeseci

SOLARNA ARHITEKTURA

-> Q P
Organizacija tlocrta Kad je posrijedi pasivno korištenje Sunčeve energije, toplina se dobiva izravnim zračenjem i akumuliranjem u određenim dijelovima zgrade, npr. zidovima, podu. Iz toga proizlazi logična organizacija tlocrta. Stalno korištene stambene prostorije neka budu orijentirane prema jugu i opremljene velikim prozorima. Korisno je u području za stanovanje i boravak predvidjeti zastakljene prostorije. Za to postoje važni razlozi: 1. proširuje se stambena površina, 2. dobiva se Sunčeva energija, 3. stvara se termička tampon - zona. Manje korištene, hladnije i negrijane prostorije s malom potrebom dnevnog svjetla trebaju se orijentirati prema sjeveru. Te prostorije imaju funkciju tampona između toplog stambenog prostora i hladne vanjske klime. Korištenje Sunčeve energije Korištenje Sunčeve energije može biti aktivno i pasivno. Aktivno korištenje Sunčeve energije znači primjenu tehničkih uređaja, npr. sunčanih kolektora, cijevnih vodova, sabirnih posuda, pumpi itd. za prijenos Sunčeve energije. Za investiciju i održavanje takvog sustava potrebno je mnogo novca. Taj se novac može vratiti samo uštedom troškova energije. U jednoobiteljskim zgradama takvi sustavi nisu ekonomični. Pasivno korištenje Sunčeve energije - znači upotrebu određenih dijelova građevine za akumuliranje topline, npr. zidova, stropova, staklene strukture. Korisni učinak ovog sustava ovisi o određenim čimbenicima, a to su: 1. klimatske okolnosti: srednja mjesečna temperatura, geometrija osunčanja odnosno Sunčevog zračenja, trajanje osunčanja, zračenje energije; 2. način korištenja Sunčeve energije: neposredno korištenje, posredno korištenje; 3. izbor gradiva: sposobnost površinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline.

Južno orijentirane površine u nagibu od 30° do 60° daju suprotno gornjem dobro iskorištenje energije tijekom prijelaznih razdoblja (to su mjerodavna godišnja doba za optimiziranje osunčanja kuće) Južno orijentirane površine u nagibu 0° do 30° su tipične za korištenje ljetnog Sunca (npr. za kolekotre za grijanje vode za kućanstvo). One su najprikladnije za skupljanje energije difuznog zračenja.

©

Iskorištenje Sunčeve energije ovisno o nagibu

ft

¿t)

Kombinacija različito nagnutih kolektora \ „.»"»i""«,, 1

V
¿A 50% l

f™ ,

1

®

Blago nagnute i kose plohe su prikladne za prikupljanje difuznog zračenja

®

Nasuprot tome vertikalni prozori primaju pri pokrivenom nebu samo do 50% difuznog zračenja

©

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam direktnog zračenja (nebo bez oblaka)

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam difuznog zračenja (oblačno nebo)

A
(7)

J

Gubici topline i rezlike temperature ovisno o položaju na terenu

©

Direktno korištenje Sunčeve energije kroz zastakljenu površinu

©

Indirektno korištenje Sunčeve energije kroz Trombe-zid

Polovica kocke sa 4 kompaktne jedinice (fT)

1 Razdvojenog ^ Naslagano

®

Optimiranje površine. Gubitak topline opada proprcionalno redukciji površine

Zimski dan. Upadajuće Sunčevo zračenje grije zrak između stakla i Trombe-zida. Otvorenim gornjim i donjim zaklopnicima zrak se u prostoriji kreće i grije.

Zimska noć. Zagrijani zid djeluje u prostoriji kao grijaće tijelo. Zrak između vanjskog ostakljenja i Trombe-zida pri zatvorenim zaklopnicima smanjuje gubitke topline.

113

SOLARNA ARHITEKTURA

Istok

Staklenik: Suptropska vegetacija, prosječna relativna vlažnost zraka 40 - 65%, visok sadržaj kisika, mogućnost upotrebe oko 300 dana u godini

Veliki ventilacijski otvori su važan preduvjet za regulaciju klime u stakleniku tijekom ljetnih mjeseci

©

Uređaj za zaštitu od Sunca postavljeni izvana su učinkoviti jer Sunčevo zračenje ne dopire u prostoriju, ali nisu trajni jer su izloženi vjetru i nevremenu

©

Dogradnje s vanjske strane: zimi osunčane što je više moguće. Nedostatak je eventualno zasjenjenje od susjednih objekata

®

Ljeti zasjeniti koliko je moguće. Lisnatim drvećem, grmljem i slično postiže se ciljana klimatizacija

(5)

Gradska sunčana kuća. Zimski vrtovi za dvije etaže

Arh.. Planungsteam LOG

Otvoreni kamin

(6)

Mogućnost dogradnje ostakljenih dijelova zgrade pri postojećim objektima

©
1 2 3 4

Obiteljska kuća sa staklenikom Arh. Bela Bambek, Aichwald

Funkcija hipokaustičnog zabatnog grijanja

®-®
Dnevni boravak Blagovaonica Staklenik Ulaz 5 Gosti 9 Spavaća soba 13 Gosti 6 Kućna radion. 10 Garderoba 14 Dječja soba 7 Kuhinja 11 Kupaonica 15 Balkon 8 Kamin 12 Ostava

m e t o

M
(If) Tlocrt prizemlja Arh. Berndt (lÖ) Tlocrt kata (li) Presjek - » ® @ Tlocrti 1 Hodnik 2 Kućna tehnika 3 Ostava 4 Podrum 5 Vlažni podrum 6 Dvojna garaža 7 Vjetrobran 8 Predsoblje 9 Dnevni boravak 10 Blagovaonica 11 Kuhinja 12 Prostorija za domaćinstvo 13 Djeca 14 Zimski vrt 15 Akumulacijska površina 16 Spavaonica 17 Balkon Prizemlje

®

Kat

Arh.. Planungsteam LOG

114

SOLARNA ENERGIJA
U kućanstvu treba po osobi oko 1,5 m 2 površine kolektora i oko 100 litara volumena spremnika za vodu - » ® . Jednoobiteljsko kućanstvo sa 4 člana treba za pripremu tople vode kolektor od 30 cijevi sa 3 m 2 površine apsorbera. Kolektor ovisno o osunčanju prikuplja 8,5 - 1 4 , 0 kWh na dan. To je dovoljno da zagrije 200 - 280 litara vode -> © . Svaka solarna instalacija zahtijeva za sada i sustav za grijanje, jer se izravno Sunčevom energijom u dogledno vrijeme ne može grijati.

10 80 90100 Trad. kuća Trad. kuća Niskoener1982 1995 getska kuća Potrebna toplinska energija za toplu i pitku vodu obiteljske stambene zgrade
Zgrada Zgrada - - Zgrada ™ Zgrada s s s s

150

min. termoizolacijom flSOVV/m2) poboljš. termoizolacijom (13QWnf) dobrom termoizolacijom (150W/rrf) vrlo dobrom termoizolacijom (70 W/rrf)

©

Potrošnja energije u domaćinstvu Topla voda 88 litara Hladna voda 28 litara

© P o t r e b a topline i potrošnja goriva u stambenim zgradama ovisno o termoizolaciji Kut nagiba kolektora^

Higijena tijela Pranje, rublje Pranje posuđa Ostalo čišćenje Ukupno

©

53 18 10 7 88

litre litara litara litara litara

Toaleta 201 Piće, kuhanje 4 I Pranje automobila Vrt _4J Ukupno 28 I

Sunčeva energija može se doW / / / / / / / / / / / / / / y > bivati aktivno i pasivno. % Nagib 100 Aktivno dobivanje Sunčeve energije: primjena tehničkih uređaja, npr. sunčani kolektori, cijevni vodovi, sabirni spremnici, pumpe itd. za prijenos Sunčeve energije.
0 ) 20 40 60 Kut nagiba kolektora Apsorber 1
¡ Upravljački

Potrošnja vode u domaćinstvu

Kuća Kolektor

n n
130°-138°

Pasivno dobivanje Sunčeve energije: primjena određenih dijelova građevine za akumuliranje topline, npr. zidovi, stropovi, staklene strukture: korisni učinak tog sustava ovisi o različitim faktorima: 1. klimatske okolnosti - srednja mjesečna temperatura, geometrija osunčanja odnosno Sunčevog zračenja, trajanje osunčanja, zračenje energije; 2. način korištenja Sunčeve energije - neposredno korištenje, posredno korištenje; 3. izbor gradiva - sposobnost površinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline. Različite tehnologije: 1. Solarna termija: termičko korištenje solarne energije služi se kolektorima. Pojam kolektor znači prikupljanje ili "hvatanje". Solarna termija služi za grijanje vode.

\45°-53° Korištenje sučevog zračenja
^ 1 = kolektor J(-\ 2 = dovod i odvod !s " \ O j 3 = osigur. s o l a m o g postroj. m . 4 = regulator

(s)

Polumjer osunčanja zimi

Apsorber za bazen Cijev izmjenjivača topline Kondenzator Tekućina za prijenos topline •Termo izolacija

^

J

\ ^ '//
V. •

A

Presjek termičke cijevi S ^j)

J //

//

Vakuum - cijevni kolektori Standardna solarna tehika => Niska temperatura potrošne tople vode Grijanje bazena - prostorija Niska temperatura za grijanje prostorija

Termičko iskorištenje solarne energije

^
=>
r

CI'
Pasivna solarna energija iOO

LEn
>

2. Solarna struja: fotovoltaža (PV) neposredna je pretvorba Sunčevog zračenja u istosmjernu električnu struju uz pomoć solarnih ćelija.

Koncentrirani solarni kolektori
P a r a visoke temperature z a tehnološku energiju i električnu energiju

Fotoelektrično iskorištenje solarne energije

<¿á
Solarne ćelije

=>

Električna energija

©

Solarno postrojenje za potrošnu vodu

Solarne tehnike (shematski prikaz)

115

HLADNJAČE

C ä

DIN 4701, 4 7 1 0 Q p Kad je riječ o novogradnjama i prvoj ugradnji, zamjeni ili obnovi vanjskih dijelova postojećih zgrada, ne smiju se prekoračiti granične vrijednosti prolaza topline iz tablice -» @ (maksimalni koeficijenti toplinske provodljivosti). Treba se držati propisanih debljina termoizolacije. Ako se stropovi ispod neizgrađenih tavana i ispod stropova prostorija koje iznad ili ispod graniče s otvorenim prostorom obnavljaju tako da se: a) krovna obloga (uključivši oplatu) zamjenjuje neposredno ispod krovne obloge, b) oblaže pločama ili pločastim građevnim elementima koji nisu neposredno prigrađeni, vezani žbukom ili lijepljeni, ili c) ugrađuju slojevi termoizolacije, vrijede zahtjevi prema -» @ redak 3. Jačine vjetra Brzina u m/s

1-10 Enscheds K Osnabrück

i Frankfurt ad 0.

; f l \ w ü b e r W""" Ü T *lsipzig\Meissen) v t-n Jf . / »Gera Dresden 7Fulda4 , QhV ^ • > »Plauen

r

»Eger
Bayreuth (.

Saarbrücken Karlsruhe/« Strossburg

• Nürnberg W über 600m ü.NN
Izotermička karta najnižeg dvodnevnog prosjeka temperature Passau z r a k a u ° C ( 1 0 puta u 2 0 godina), razdoblje 1 9 5 1 . - 1 9 7 0 . Sastavila '.^•Salzburg njemačka meteoroloured Offenbach/Main

©
Smjer \vjetra Mjesec^^ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje [2) 3,8 5,1 5,5 5,3 4,7 4,9 5,3 4,5 4,5 4,4 4,8 5,1 4,9 3,8 4,4 4,4 4,1 4,4 4,4 3,7 3,3 3,2 3,1 4,0 4,1 4,0 4,3 3,8 5,0 4,4 4,3 3,7 3,0 3,4 3,0 2,8 3,7 4,0 3,9 4,2 3,9 3,5 3,9 3,6 3,2 2,9 3,4 3,1 3,0 4,0 3,6 3,6 3,9 4,5 3,5 4,2 3,5 3,3 3,4 3,5 3,7 3,1 4,0 4,9 4,0 5,4 6,4 6,6 6,6 5,7 4,7 5,3 5,3 5,3 5,9 7,7 7,1 6,1 S SI

£? Berchtesgaden š k a s l u ž b a , c e n t r a l n i

0 tišina 1 tihi propuh 2 laki vjetar 3 slabi vjetar 4 umjereni vjetar 5 svježi vjetar 6 jaki vjetar

0 1-2 2-4 4-6 6-8 8-10 10-12

7 vihor 8 olujni vjetar 9 oluja 10 jaka oluja 11 orkanska oluja 12 orkan

12-14 14-17 17-20 20-24 24-30 preko 30

I

JI

J

JZ

Z

SZ

Prosjek Prosjek bez tišine s tišinom vjetra vjetra 4,6 5,2 5,2 5,8 4,9 4,8 6,3 4,4 4,6 4,7 6,7 5,9 5,2 4,6 5,2 5,2 5,8 4,9 4,8 5,3 4,4 4,6 4,7 6,7 5,9 5,2

6,9 6,8 7,0 6,9 6,2 5,5 6,3 6,3 5,7 7,0 8,4 8,1 6,8

6,3 6,7 7,0 7,7 6,3 6,4 7,0 7,0 6,4 6,4 9,1 8,3 6,8

Prosječne brzine vjetra u m/s; zračna luka Frankfurt/Main Smjer \vjetra S SI I

JI
1,3 1,6 1,0 1,5 1,8 1,7 1,7 1,8 1,4 1,6 1,2 1,2 1,6

J

JZ

Z

SZ

Mjesec\ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje (3) 1,8 2,9 3,3 3,9 3,1 3,2 3,0 3,0 2,9 2,6 2,1 2,6 3,1 2,3 2,6 3,1 3,7 2,5 2,6 2,6 2,6 2,5 2,3 1,5 2,1 2,6 2,1 1,9 2,1 1,9 2,2 1,7 1,7 2,0 1,6 2,1 1,3 1,7 1,9 2,7 3,1 2,8 3,4 3,0 2,3 2,8 2,6 3,4 3,0 3,4 3,8 3,1 3,5 4,9 4,2 5,1 4,2 3,7 3,8 3,7 4,1 4,0 4,6 5,4 4,3 4,0 4,4 4,6 4,9 4,8 4,5 4,4 4,2 4,2 4,4 5,1 6,1 4,7 3,6 3,6 3,4 4,0 3,3 3,6 3,2 3,6 3,4 3,4 3,6 5,0 3,6

Prosjek Prosjek bez tišine s tišinom vjetra vjetra 2,5 3,3 3,2 3,9 3,3 3,1 3,2 2,9 3,1 3,0 3,7 4,0 3,3 2,5 3,2 3,2 3,9 3,3 3,0 3,2 2,9 3,0 3,6 3,6 4,0 3,2

Rashladne prostori Pri određivanju potrebne hladnoće za hlađenje prostorija treba uzeti u obzir činjenicu da različita roba zahtijeva određenu temperaturu, vlažnost, izmjenu zraka, trajanje hlađenja odnosno smrzavanja, način skladištenja itd. -» s. 115 Q . Nadalje treba voditi računa o specifičnoj toplini robe, klimi, obilježjima građevine, položaju, toplini od rasvjete i prometu unutar hlađenog prostora. Proračun potrebne hladnoće obuhvaća: 1. rashlađivanje robe koju treba hladiti odnosno zamrznuti (hlađenje do točke smrzavanja - smrzavanje - pothlađivanje) (Q = m cp At). Ako treba robu zamrznuti, mora se na točki smrzavanja oduzeti potrebna količina topline, pa je poslije toga specifična toplina robe manja. Smanjenje vlage iznosi oko 5%; 2. rashlađivanje i sušenje zraka koji struji; 3. dotjecanje topline kroz zidove, stropove, pod; 4. gubitke uslijed prometa (otvaranje vrata), osvjetljenja (prozori), topline od rasvjete, kao i rada pumpi i ventilatora; 5. kondenzaciju vodene pare iz zidova -» s. 123-130. Hlađenje mesa Svježe zaklano meso rashlađuje se u prostoru za prethodno hlađenje pri 280,15K do 281,15K i relativnoj vlažnosti od 85 do 90% tijekom 8 do 10 sati sa 303,15K na 288,15K, zatim u rashladnom prostoru na 275,15K do 281,15K pri relativnoj vlažnosti od 75% tijekom 28 do 30 sati. Hlađenje i skladištenje je odvojeno. Gubitak težine u 7 dana 4-5%. Danas se sve više primjenjuje brzo rashlađivanje u rashladnoj prostoriji bez prethlađenja, gdje se mesu temperatura od 303,15K pri klanju spušta na temperaturu skladištenja od 274,15K, pri izmjeni zraka od 60 do 80 ciklusa / sat i relativnoj vlažnosti od 90 do 95%.

Prosječne brzine vjetra u m/s; Bremerhaven Max. koeficijent prolaza topline W/(m2K)1> 0,60 Minim, zahtijevana debljina termoizolacije bez proračuna 2) 50 mm

Elementi građevine

Vanjski zidovi Prozori Stropovi ispod neizgrađenog tavanskog prostora i stropovi (uklj. kosi krov) koji ograničuju prostoriju prema gore ili dolje u odnosu na zrak izvana Podrumski stropovi i podne ploče, te zidovi i ploče koje graniče s negrijanim prostorijama
11 2)

Dvostruko ili izolacijsko ostakljenje 0,45 80 mm

0,70

40 mm Max. vrijeme skladištenja pri različitim temperaturama i postocima vlažnosti (0 K = 273,15°C) 4 8 12 16

Koeficijent p r o l a z a t o p l i n e m o ž e s e u s t a n o v i t i iz p o d a t a k a o s l o j e v i m a e l e m e n t a g r a đ e v i n e P o d a t a k o debljini o d n o s i s e n a provodljivost t o p l i n e X = 0 , 0 4 W / ( m K ) . A k o s e u g r a đ u j u m a t e r i jali d r u g a č i j i h k o e f i c i j e n a t a provodljivosti t r e b a d e b l j i n e t e r m o i z o l a c i j s k i h s l o j e v a o d g o v a r a j u ć e prilagoditi. U o b i č a j e n i m a t e r i j a l i o d m i n e r a l n e v u n e ili p j e n a s t e s i n t e t i k e m o g u s e r a č u n a t i s k o e f i c i j e n t o m provodljivosti o d 0 , 0 4 W / ( m K ) .

© O g r a n i č e n j e prolaza topline pri prvoj ugradnji, zamjeni i obnovi elemenata građevine

©

V r e m e n s k e jedinice

116

Roba za hlađenje

Temperatura K

Kretanje zraka M. = srednje St. = jako D. = u tami

Relativna Trajanje vlažnost skladištenja zraka u%

HLADNJAČE
HLAĐENJE I SMRZAVANJE MESA -» Q P Proces smrzavanja mijenja stanje i raspodjelu vode u mesu, ali se sastav mesa ne mijenja. Smrzavanje govedine je na 261,15K, svinjetine na 258,15K pri relativnoj vlazi od 90%. Vrijeme smrzavanja: ovčetina, teletina, svinjetina 2 do 4 dana; govedina - stražnja četvrtina 4 dana, prednja četvrtina 3 dana. Ispravno odmrzavanje 3 do 5 dana na 278,15 - 281,15K ponovno uspostavlja stanje svježeg mesa. U novije vrijeme - poglavito u Americi - postupak ubrzanog smrzavanja pri temperaturama od 248,15 do 243,15K i 120 - 1 5 0 izmjena zraka u satu. Prednosti: mali gubitak težine, meso postaje mekše, zamjenjuje se proces dozrijevanja, mali gubitak sokova, velika čvrstoća i održivost nakon otapanja. Trajanje uskladištenja ovisi o temperaturi u skladištu, npr. govedina se na temperaturi od 255,15K može držati 15 mjeseci, pri temperaturi 261,15K 4 mjeseca, pri 263,65K 3 mjeseca. Na kubični metar rashladnog prostora stane 400 do 500 kg ovčetine, 350 do 500 kg svinjetine, 400 do 500 kg govedine, uz normalnu visinu slaganja od 2,5m. Vrsta mesa Govedina Temperatura u skladištu °C -18 -12 - 9,5 -18 -10 - 9,5 -18 -10 -22 -18 -12 - 9,5 -35 -23 -18 -12 Vrijeme skladištenja (mjeseci) 15 4 3 12 2-4 1 51/2 4 do 18 4 do 10 2 preko 12 12 6 3

Pivovara Skladištenje piva Skladišta hmelja Meso Govedina Svinjetina Ovčetina i teletina Iznutrice Smrznuto meso Suho meso, kobasice Divljač i perad Divljač smrznuta Perad svježa Perad smrznuta Riba Ohlađena u ledu Smrznuta, masna riba Smrznuta, nemasna riba Soljena riba Jaja Jaja u hladnjači Maslac, mlijeko, sir Maslac, kratkotraj. sklad. Maslac, trajno skladišt. Sir, meki Skladište sira, Švicarska Povrće Cvjetača Grah, sušen Grašak u mahunama Krastavci, otv. skladištem Krumpir Kiseli kupus Šparoge Špinat Rajčice, zrele Luk Smrznuto povrće Voće Ananas Jabuka, prema sorti Naranče Banane Kruške Jagode Trešnje, ribiz Šljive Ogrozd Grožđe Limun Smrznuto voće i voćni soli Sušeno voće Biljke i cvijeće Jorgovan i đurđice Ruže Rezano cvijeće Krzna i vunena roba Čahure svilene bube, mrtve Krznena roba Vunena roba Kože Kruh, brašno i dr. Kruh, tjestenina Brašno Gotova peciva Skladište za čokoladu Žito, suho Vina i sokovi Rajnsko i mozelsko vino Bordo i burgundac Jabukovača, grožđ. mošt Rakije Razno Restoranske hladnjače Izložbene vitrine Skladište za dimljene proizvode (krzna) Konzervator jestivog leda Umjetno klizalište Led na umjet, klizalištu Mrtvačnica, pretinci Knjige u knjižnicama

274,15-274,65 M. 273,15-271,15 M. 272,65-273,65 M. 271,15-272,15 M. 274,15-272,15 M. 273,15-274,15 M. 258,15-255,15 D. 283,15-274,15 M. 265,15-263,15 272,15-273,65 258,15-255,15 M. M. M. D.

90 75 80-85 80-85 80-85 75-85 85-90 75-80 85-90 80-85 85-90

-

6 mjeseci 15 dana 15 dana 15 dana 3 dana 10 mjeseci 6 mjeseci 9 mjeseci 8 dana 4-10 mjes.

273,15-274,15 250,15-245,15 253,15 271,15 272,65-273,65

-

D. D. M. St.

100 90-95 90-95 85-95 75-85 pr. pakiranju 75-80 80-85 80-85 70 90 70-75 85-90 85 85-90
-

5-10 dana 8 mjeseci 12 mjeseci 10 mjeseci 8-10 mjes.

272,15-277,15 263,15-259,15 275,15-277,15 274,65-277,15 272,15-273,15 278,15-280,15 273,15 273,15-277,15 276,15-279,15 276,15 273,65-274,15 272,15-272,65 273,15-274,15 271,15-270,65 250,15-255,15 277,15 272,15-276,15 273,15-275,15 284,65 271,15-275,15 272,15-274,15 273,15-274,15 273,15-275,65 273,15-274,15 272,65-275,15 275,15-278,15 250,15-255,15 272,15-277,15 269,15-266,15 272,15-270,15 275,15 258,15-253,15 275,15-271,15 275,15-278,15 274,15-275,15 281,15-283,15 275,15-277,15 279,15-281,15 277,15-279,15 280,15 279,15-284,15 283,15-284,15 273,15-274,15 276,15 275,15 279,15-281,15 283,15-276,15 265,15-261,15 288,15 268,15 268,15 291,15-297,15

St. M. D. M. M. M.
-

do 6 tjedana 12 mjeseci 2-6 mjes. 4-12 mjes. 4 tjedna 9-12 mjes. 1-2 tjedna 1-2 tjedna 6-9 mjes. 6-9 mjes. 4 tjedna 8-10 dana 10-14 dana 6-8 mjes. 6-12 mjes. 2-4 tjed. 3-10 tjed. 1-2 mjes 3 tjedna 1-8 mjes. 2-3 tjed. 2-4 tjed. 5-6 tjed. 2-6 tjed. 3-6 mjes. 1-2 mjes. 6-12 mjes. 9-12 mjes.
-

M.
-

Svinjetina

M. St.
-

85-90 90 80-90 75-80
-

Svinjski but Kokoši

-

M. M. M. M. M. M. M. M. M. M.
-

85 90-95 85 85 90-95 90 90 85 85-90 80-85 80-85
-

Puran

(Í2)

Temperatura i trajanje skladištenja

70-75 80 90 85
-

M.
-

M.
-

-

90 80 95
-

Hlađenje ribe Svježa riba može se na ledu pri 272,15K i relativnoj vlazi od 90 do 100% održati svježom do 7 dana. Dulje vrijeme skladištenja postiže se upotrebom baktericidnog leda (kalcijev hipoklorit ili kaporit). Za dulje skladištenje potrebno je ubrzano smrzavati na 248,15 233,15K, po mogućnosti glazirati slatkom vodom da se spriječi pristup zraka i isušivanje. Sanduci za ribu 90x50x34 = oko 150kg. Hlađenje maslaca Rok skladištenja: pri temperaturi 265,15K 3 do 4 mjeseca, na 258,15 - 252,15K: 6 do 8 mjeseci, pri 252,15K i niže: 12 mjeseci. Relativna vlažnost zraka 85-90%. Posuda za maslac visine 600 mm, 0 350 do 450 mm, težina 50 do 60 kg. Hlađenje voća i povrća Važno: odmah prethladiti jer sniženje temperature na 281,15K dovodi do 50-postotnog usporenja dozrijevanja. Rok skladištenja: ovisi o svojstvima zraka (temperatura, relativna vlažnost, kretanje), vrste, zrelosti, sastava tla, gnojenja, klime, transporta, prethlađenja itd.

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

80-85
-

-

-

-

-

-

M. D.

55-65

©

Povoljni uvjeti skladištenja hlađene robe (273,15 K = 0°C)

117

HLADNJAČE
Hlađenje jaja Hlađena su jaja ona koja su uskladištena u prostoriju kojoj se umjetno temperatura održava ispod +8°C. Ona moraju biti označena kao "hlađena jaja". Pri izlazu iz hladnjače moraju se u prostoriji s klimatiziranim zrakom zagrijati ako je vanjska temperatura iznad 5°C viša od one u hladnjači, kako bi se spriječilo znojenje. Površina prostorije za zagrijavanje približno je 12% površine hladnjače. Vrijeme zagrijavanja za četvrtine sanduka je oko 10 sati, a za polovice i cijele sanduke 18 do 24 sata. Slaganje četvrtina kutija u prostoriji za zagrijavanje: oko 5000 do 6000 jaja (oko 400 kg bruto) na četvorni metar. Sanduci za 500 jaja dugi su 92 cm, široki 48 cm i visoki 18 cm; za 122 tuceta = 1440 komada 175 x 53 x 25 cm. Računa se 10-13 sanduka za po 30 tuceta na kubični metar rashladnog prostora; jaje teži 50-60 grama, pa u kubični metar prostora stane 180-220kg jaja. Za 10000 jaja treba neto 2,8 m 3 rashladnog prostora. 2 milijuna jaja = 15 vagona. Za izvoz treba jaja, obložena drvenom vunom, pakirati u sanduke u koje stane 1440 komada. Bruto težina 80-105kg; kod egipatskih jaja 70-87kg. Tara, tj. težina praznog sanduka i drvene vune iznosi 1618kg. 1 vagon sadrži 100 polueksport sanduka = 144000 jaja ili 400 izgubljenih sanduka po 360 komada. Njemački uobičajeni sanduci za 360 jaja dugački su 66cm, široki 31,6 cm i visoki 36,1 cm (tzv. izgubljeni sanduci). Središnja pregrada omogućuje rastavljanje sanduka u dva dijela. Ulošci su od kartona, a sanduci od suhe jelovine; borovina nije pogodna. Ako se 7 sanduka slaže jedan na drugi, stane na četvorni metar neto 10 11000 jaja. Suh zrak od 75% u nepropusnom pakiranju, kockaste kutije sa 360 komada u kartonskim pregradama. Ako su jaja izložena zraku, može relativna vlažnost iznositi 83-85%. Vlažnost se regulira rashlađivanjem ili zagrijavanjem zraka u tlačnom kanalu. Gubitak težine pri hladnom skladištenju u prvim je mjesecima veći nego kasnije. Nakon 7 mjeseci gubitak je 3 do 4,5%. Jaja se mogu konzervirati i u plinu od 88% C 0 2 i 12% N prema Lescarde-Everaertu. Autoklavi se pune plinom u prostoriji na 0°C. Tako se održava prirodno stanje jaja. Važna je jednolikost temperature i vlažnosti. Često se u hladnjače za jaja dodaje ozon. Tijekom skladištenja potrebna količina hladnoće po četvornom metru tlocrtne površine iznosi 3300-5000 kJ/dan; tijekom punjenja više. Jaja se skladište od travnja / svibnja do listopada / studenog. Hlađenje i smrzavanje divljači i peradi Visokoj divljači (jelen, srna, divlja svinja) treba prije smrzavanja odstraniti iznutrice, što za sitnu divljač (zec, kunić, pernata divljač) nije potrebno. Sva se divljač smrzava s krznom odnosno perjem. Pri smrzavanju divljač treba slobodno visjeti, a kad se skladišti treba je naslagati na podnu rešetku. Zrak pri smrzavanju intenzivno struji, a tijekom skladištenja to je strujanje slabo. Na četvorni metar površine poda i uz visinu slaganja od 3 m može se složiti oko 20 srna, 710 jelena ili 100 zečeva. Relativna je vlažnost pri -12°C oko 85%. Domaću perad ne treba smrzavati i skladištiti uz divljač jer zbog svog sadržaja masti treba niže temperature i ne podnosi miris divljači. Perad se hladi na 0°C i 80 do 85% relativne vlažnosti tako da visi na stalci ma, ili u ledenoj vodi oko 7 dana; skladišti se pri 0°C i 85% relativne vlažnosti. Smrzavanje je pri temperaturi otprilike od - 3 0 do —35°C, a skladištenje pri otprilike -25°C i 8 5 - 9 0 % relativne vlažnosti. Za smrzavanje kokoši treba oko 4 sata uz brzinu strujanja zraka od 2 do 3 m/s. Duboko smrzavanje provodi se prema postupku Cryovaca i perad se pakira u plastične vakuumirane vrećice. Pilići se smrznu za 2-3 sata. Rok je skladištenja pri -18°C oko 8 mjeseci. Da se ne bi užegla, treba perad umotati u polietilensku foliju koja ne propušta vodenu paru. -»O D Pivovare Skladištenje slada: +8 do +10°C. Potrebna količina hladnoće po m 2 tlocrta je 5000 - 6300kJ/dan. Podrum za vrenje: vrijeme vrenja 8 do 10 dana pri +3,5 do +6°C Potrebna količina hladnoće je po četvornom metru tlocrtne površine 4200-5000kJ/dan. Za hlađenje kace količina hladnoće za vrenje treba biti 500 do 630kJ po hektolitru mješavine slada na dan. Skladišni podrum: - 1 °C do +1,5°C Potrebna je količina hladnoće oko 20-25 W m 3 , za prazni prostor, odnosno 2,5-3kcal/sat po hektolitru kapaciteta skladišta. Instalirana je rashladna snaga oko 2,1 do 2,3Whl prosječno godišnje. Hlađenje prostorija općenito Postrojenje za hlađenje, radi mogućih zaliha i sigurnosti, izvodi se veće od proračunane potrebe. Pretpostavlja se da je pogonsko vrijeme pri tome 16-20 sati dnevno; u pojedinim slučajevima i kraće, npr. zbog iskorištenja povoljnije cijene struje. U rashladnim prostorijama za meso instalirana snaga ne treba biti prevelika, kako bi i pri smanjenoj potrebi količine hladnoće bilo osigurano dovoljno vrijeme pogona i potrebno prozračivanje prostorije. Za rashladne prostorije malog obrtništva, s temperaturama +2°/ +4°C i obrta robe oko 50 kg/m 2 /dan može sljedeća tablica dati podatke za određivanje potrebne količine hlađenja i instalirane snage postrojenja: Tlocrtna površina prostorije m2 5 10 15 20 25 30 Potrebna količina hlađenja kJ/Tag 50000 82000 111300 138600 163800 187000 Snaga postrojenja za hlađenje W 870 1400 1900 2400 2850 3250

Dalje se može približno računati: rashladni prostor pri višekatnom načinu građenja 5000-8400 kJ/dan/m 2 . Skladište smrznute robe u prizemnom objektu 1050-1 700 kJ/dan/m 3 Količina mesa, obješenog u hladnjači, po m2 tlocrtne površine i računajući 15-20% za prolaze: ovce 50-200 kg (5-6 komada), svinje 250-300 kg (3-3 1/2 cijele, 6 - 7 polovica), goveda 350 kg ( 4 - 5 goveđih četvrtina) Po dužinskom metru može se objesiti na niske trake: 5 svinjskih polovica ili 3 goveđe četvrtine ili 2-3 teleta. Osovinski razmak cijevi niske trake: oko 0,65 m; visina do osi cijevi 2,3-2,5 m. Međusobni razmak visokih traka 1,2-1,5 m uz slobodni prolaz; visina do cijevi 3,3-3,5 m. Po dužinskom metru visoke trake može visjeti 1-1,5 govedo (2-3 polovice), ovisno o veličini. Približna potrebna količina hladnoće pri hlađenju mesa: prostorije za brzo hlađenje 21000-31500 kJ/m 2 na dan prostorije za najbrže moguće hlađenje oko 4200 kJ/m 2 sat Skladišni prostor za smrznuto meso Količina po kubičnom metru prostorije: smrznute ovce 400-500 kg smrznute svinje 350-500 kg smrznuta goveda 400-500 kg Normalna visina slaganja: 2,5 m Masti se pod utjecajem svjetla i kisika s vremenom užegnu, pa je ograničen rok skladištenja. Prostor za salamurenje mesa: temperatura +6° do 8°C Potrebna količina hladnoće 4200-5000 kJ/dan Slana voda u bačvama za salamurenje privlači vlagu iz zraka. Željeznički vagon tovarnog kapaciteta 15000 kg prihvaća oko 170 visećih svinjskih polovica na površini poda od 21,8 m 2 .

118

Kretanje zraka nastaje z b o g razlike u tlaku, o d n o s n o p o r e m e ć a j u r a v n o t e ž e koju u z r o k u j u :

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1 946 -> W Informacije: Središnji savez za sanitarije, grijanje i klimu, Rathausallee 6, St. Augustin Opće smjernice za projektiranje uređaja za klimatizaciju i ventilaciju DIN 1946 Vlažnost zraka u prostoriji: za osjećaj ugodnosti gornja je granica vlažnosti zraka 11,5g vode po kilogramu suhog zraka. Ne treba prekoračiti 65% relativnu vlažnost! Najmanje strujanje vanjskog zraka po osobi u kinodvorani, svečanoj dvorani, čitaonici, sajamskim halama, prodavaonici, muzeju, sportskoj dvorani jest 20 m 3 /satu, u uredu, kantini, sobi za sastanke, prostoriji za odmor, predavaonici, hotelskoj sobi to je 30 m 3 /satu, u restoranu 40 m 3 /satu, a u velikom zajedničkom uredskom prostoru to iznosi 50 m 3 /satu.
Dovod svježeg zraka_ Ventilator Okno za izbacivanje produkata sagorijevanja i svježeg zraka Ventilator odvoda Mreža dovoda

1. temperaturne razlike 2. prirodni vjetar 3. rad ventilatora

"Prirodna ventilacija" prozori, vrata, ventilacijska okna; "Prisilna ventilacija", uređaji za do vod i odvod zraka, klima uređaji

©

Raščlamba tehnike ventiliranja

Ventilacijski se uređaji postavljaju s ciljem da se postigne tražena klima u prostoriji. Za to mora, ovisno o zahtjevima, biti ispunjeno sljedeće: a) ukloniti onečišćenosti zraka iz prostorija - neugodne mirise, štetne i suvišne tvari; b) odstraniti primjetna toplinska opterećenja iz prostorija - opterećenja uslijed grijanja ili hlađenja; c) odstraniti latentna toplinska opterećenja iz prostorija - entalpijska strujanja od opterećenja vlaženjem ili sušenjem; d) održavati zaštitni tlak - održavati tlak u zgradama koji štiti od neželjene izmjene zraka. Većina uvjeta pod a) ispunit će se uobičajenim stalnim obnavljanjem zraka (provjetravanje) ili pogodnom obradom zraka (filtriranje). Uvjeti pod b) i c) najčešće se postižu pogodnom termodinamičkom obradom zraka, u ograničenoj mjeri također obnavljanjem zraka. Uvjeti pod d) bit će zadovoljeni dovođenjem i odvođenjem zračne mase pomoću različitih strojeva. 1. Prirodno provjetravanje Spontano provjetravanje kroz zidove zbog vjetra je manje nego kroz spojeve prozora, vrata i kutija za rolete. "S obzirom na pojačane zahtjeve za toplinskom zaštitom zgrada, u nekim slučajevima provjetravanje zbog slabog brtvljenja prozora i vrata nije dovoljno jer koeficijent propusnosti spojeva kod današnjih konstrukcija prozora obično iznosi
> 0

(5)

Shematski prikaz instalacije s dvostrukim strujanjem plina

20

21

22

23 v 24

25

26

27

28

29

30

°C

32

(cT)

Područje ugodne temperature zraka u prostoriji

Vanjska temp.U

-

Krivulja vrijedi za: - s t u p a n j aktivnosti 1 - o s r e d n j a odjevenost -temperatura zraka približno jednaka temperaturi površina koje zatvaraju prostoriju Osim toga se pretpostavlja: - d o v o đ e n j e zraka vrtložnim miješanjem - a r i t m . sredina na jednom mjestu tijekom mjerenja kroz min. 2s - a n e m o m e t a r s vremenskom konstantom od max 2s i cos - k a r a k teristikom u oba smjera strujanja Dopušteno je: -kratkotrajne vršne brzine koje mogu i višestruko premašiti aritm. sred. vrijednost -prekoračenje dopuštenih brzina zraka do 10% na max 10% mjernih mjesta Nije dopušteno: 2 7 -prekoračenje brzine dulje od 1 min. koje nastaju npr. uslijed nestacionarne regulacije

, i =

m?

.

h m (da Pa) 2/3 To je razlog što u stanogradnji može biti potrebno kontrolirano provjetravanje stanova mehaničkim uređajima za dovođenje i odvođenje zraka, eventualno i uz povrat topline". Provjetravanje kroz prozore s. 181 0 - ( § ) općenito zadovoljava za stambene prostorije. Povoljni su vertikalno klizni prozori, kod kojih vanjski zrak dolje ulazi a zrak iznutra gore izlazi. Intenzivno provjetravanje postiže se "...uređajima za provjetravanje prema DIN-u 18017 za kupaonice i zahode bez prozora, kao i odvođenje zraka kroz okna, pri čemu treba osigurati zadovoljavajući ulaz svježega zraka kroz za to predviđene elemente ili nebrtvljene prozore. Treba također paziti i na to da ulaz vanjskoga zraka ne izaziva propuh". Ugradnja zidnih ventilacijskih otvora za dovod i odvod zraka može zimi uzrokovati propuh. Bolje su rješenje mehanički uređaji za provjetravanje (provjetravanje stanova, DIN 1946).
22 23 24 25 26 °C — T e m p e r a t u r a z r a k a u prostoriji to

(7)

Krivulja dopuštene gornje granice ugodnih brzina kretanja zraka u prostoriji
Odvod z r a k a iz ^prostorije Skala boja: vanjski zrak dovod zraka odvod zraka kretanje zraka mješoviti zrak zelena zelena žuta žuta naranč.

KDovod vanjskog zraka Komora za I miješanje

1

sr

(r

:

r

«

(?)

Shema klimauređaja

119

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1 946 -> Q P Uređaji za ventilaciju i klimatizaciju imaju najčešće sljedeće stupnjeve obrade zraka: 1. Filtriranje Čišćenje zraka od krupne prašine (krupnoća zrna 5-50): a) nauljenje metalne filtarske ploče s okvirom ili automatski okretni filtri. Naročito za ozračivanje industrijskih prostorija. Nedostatak: sa zrakom ulazi i raspršeno ulje. b) suhi slojeviti filtri od tekstilnih ili staklenih vlakana u metalnom okviru, ne mogu se obnoviti, javljaju se i kao namotani trakasti filtri s automatskim čišćenjem. Fino čišćenje, odnosno uklanjanje čađe: c) elektrostatički zračni filtri. Prašina se ionizira i pada (ruši) na negativno nabijene metalne ploče. Vrlo mali otpor zraka. Nedostaci: veliki prostori za filtre, čišćenje toplom vodom. d) Fino filtriranje kroz filtarske medije od papira ili staklenih vlakana. Prednost: jeftino u nabavi, nema korozije zbog agresivnog zraka, veća sigurnost pogona. Nedostaci: veći otpor zraka nego kod elektrofiltara, u porastu s porastom prljavštine, stoga nastaju smetnje u bilanci zraka. e) Pranje zraka uklanja prašinu, aerosole i pare kiselina, ali ne i čađu, pa se ne preporučuje za područja gdje se mnogo loži uljem. sredstvima za hlađenje Frigen 12 ili Frigen 22 (F12, F22) itd. Ako je uređaj za hlađenje smješten neposredno do klimatizacijske centrale, moguće je isparavanje sredstva za hlađenje u odjelu za hlađenje centrale. Sredstvo za hlađenje koje sadrži FCKW zabranjeno je od 1995. godine. c) Kod većih postrojenja hlađenje se vode koja cirkulira u zatvorenom toku obavlja pumpanjem. Prednost: rashladna centrala može biti na mjestu gdje buka i vibracije ne smetaju. Vrlo siguran pogon. Danas su uobičajeni kompletni sustavi za hlađenje vode i postrojenja za klimatizaciju. v Za velike centrale za hlađenje: d) Stlačivanje sredstva za hlađenje u hermetičnom turbokompresoru (kompleti strojeva s kompresorom, rashlađivačem vode i kondenzatorom), malo vibracija, vrlo tiho. e) Apsorpcijski uređaji za hlađenje litijevim bromidom i vodom. Isparavanjem vode oduzima se toplina vodi za hlađenje; litijev bromid apsorbira vodenu paru i u kružnom je procesu opet ispušta; vodena se para kondenzira i vraća u proces isparavanja. Vrlo tihi uređaj bez vibracija, malih dimenzija. f) Hlađenje mlazom pare: mlazom pare velike brzine u jednoj se posudi stvara podtlak. Cirkulirajuća voda pretvara se u paru i maglu pri čemu se hladi. Hladna voda dovodi se u uređaje za hlađenje zraka klimatizacijskog postrojenja. Ovaj se način hlađenja primjenjuje u industrijskim objektima. Kod svih mehaničkih uređaja za hlađenje treba odvoditi kondenzatorsku toplinu. Za to stoje na raspolaganju: vodom hlađeni kondenzatori (voda iz zdenca ili vodovoda) ili zrakom hlađeni kondenzatori. Za vodeno hlađenje treba dopuštenje vodnogospodarskih vlasti. Osim toga treba pažljivo provjeriti nije li voda agresivna, jer bi se kondenzatori mogli oštetiti. Ako se rabi morska voda, moraju kondenzatori biti otporni na tu vodu (povišeni troškovi). Za vodu koja cirkulira potreban je rashladni toranj. U njemu se voda rasprskava sapnicama, teče preko rastresitih slojeva kroz koje se tlači zrak (hlađenje isparavanjem). Rashladne tornjeve, treba zbog buke smjestiti podalje od zgrada, ili još bolje na krovove zgrada. Isto vrijedi za zrakom hlađene kondenzatore.

Filtarska klasa EU 1 EU 2 EU 3 EU 4 EU 5 EU 6 EU 7 EU 8 EU 91>
1)

Prosječni stupanj filtriranja u odnosu na sintetičnu prašinu u %
Am<

Prosječni stupanj učinka Em u odnosu prema atmosferskoj prašini u %
-

65

65<Am<80 80<An<90 90
<Am
-

-

40 < £ m < 60 60 < £ m < 80 80 < £ m < 90 90 < £ m < 95 95 < £ m

-

Filtri za zrak s visokim prosječnim stupnjem učinka mogu se već izjednačiti s klasom za filtre lebdećih čestica prema DIN 24185 (T) Filtri za zrak se prema DIN 24185 dijele na filtarske klase

2. Zagrijavanje zraka a) Kod jednostavnih uređaja za loženje krutim gorivima ograničena je mogućnost reguliranja. b) Uređaji zagrijani električnom strujom, zemnim plinom ili loživim uljem. Dobra mogućnost reguliranja. c) Zagrijavanje parom niskog tlaka, toplom ili vrelom vodom. Rebrasti radijatori od pocinčanog čelika, bakrene cijevi, bakrene ili aluminijske lamele. Dobro i jednostavno reguliranje; neovisno o dimnjacima. 3. Hlađenje zraka Načelno za industriju ako se kroz čitavu godinu mora održavati stalna temperatura i vlažnost; za poslovne i trgovačke zgrade, kazališta i kinodvorane ljeti. a) Hlađenje zraka vodom iz gradskog vodovoda ili iz zdenaca, ako je temperatura zdenčane vode do 13°C. Zdenčanu vodu treba radi održavanja razine podzemne vode vratiti procjeđivanjem. Hlađenje vodom iz vodovoda u većini je gradova zabranjeno, a nije ni ekonomično zbog visoke cijene vode. Za zdenčane uređaje treba dozvola nadležnih vodnogospodarskih tijela. b) Kompresorski uređaji za hlađenje prema U W - VBG - 20: rashladni uređaji, kondicioniranje zraka DIN 1946 neotrovnim

4. Filtriranje, vlaženje, hlađenje isparavanjem Uređaji za filtriranje zraka ovlažuju suviše suh zrak ako su ispravno regulirani, a pritom ga do određene mjere i pročišćuju. Zasićenjem, tj. povišenjem apsolutne količine vode u zraku, dolazi do "hlađenja isparavanjem" (jeftina mogućnost hlađenja za industrijska klimatizacijska postrojenja u predjelima s malom vlažnošću atmosfere). U filtru se pomoću crpki i sapnica voda pretvara u finu maglu. Izvodi se od pocinčanog željeznog lima ili vodonepropusnog zida odnosno betona. Homogenizatori zraka odnosno limeni odbojnici sprečavaju prolaz vode u klimatizacijsku komoru. Ostali uređaji za vlaženje: a) posude za isparavanje na radijatorima ili raspršivači; b) središnji uređaji s parom ili električno grijane posude za isparavanje. Nedostatak: ovapnjenje; c) pokretni raspršivači (aerosolni uređaji) prikladni su samo za male količine zraka.

120

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA DIN 1946 5. rješenje je "kuća u kući".0 m J komorne centrale 6. ploče od tvrdih vlakana ili lima. Zidovi zidani. Najprikladniji je kvadratičan ili kružni presjek.0 m 3. Voditi računa o protupožarnim zahtjevima koji se odnose na ventilacijske uređaje. Zidani ili betonirani kanali ekonomičniji su od limenih za velike podne ili kose kanale. uređaji niskotlačni ili s visokim brzinama -> @ Topla voda (dovod) Topla voda (odvod) Nosivi stup . U visokogradnji treba uzeti u obzir zaštitu od buke.sami se otvaraju. Za centrale iznad drugih prostorija treba predvidjeti vodonepropusni pod. slivnici sa sifonima protiv mirisa ili s hermetičkim poklopcima koji se mogu skinuti. Dodatno opterećenje poda od strojeva 750 do 1 500 kg/m 2 + težina zidova zračnih komora. a posebna je zona i unutarnje područje zgrade.7 0 0 0 0 m 3 /sat širina x visina 3. smjer strujanja horizontalan i vertikalan. e • nepokretni.5 m l 4. Zidani kanali bolje prigušuju zvuk nego betonirani. Prostorije za uređaje Građevinski i sigurnosno . Otvori na stropu za dovod i odvod zraka tehnički su ispravno rješenje.5-3m. b. Na uskim i dugim tlocrtnim površinama mogu se komore pravilno poredati jedna do druge. Potrebno je redovito održavanje.4 0 0 0 0 m 3 /sat 4 0 . a isisava se na stropu. Kod velikih postrojenja klimatizacijska centrala i prostor za distribuciju grijanja imaju zajednički hodnik za opsluživanje i prostoriju za središnju upravljačku ploču. Prostorije za uređaje trebaju biti blizu klimatiziranih prostorija ako je to akustički prihvatljivo. Za izolaciju od vibracija primjenjuju se specijalni temelji s amortizerima. Do ukupnog radnog pritiska od približno 40 mm VS imaju obje vrste istu jačinu buke. ovisno o prigušenju. Klimatizacijski uređaji za velike uredske prostorije Svrhovito je velike prostorije klimatizirati pomoću više uređaja. 24167. Ispust zraka odlučujuće određuje raspodjelu zraka u prostoriji. Korisni učinak prikladnih ventilatora ovisno o nanqjeni iznosi 80-90%. izbjegavati akumuliranje topline. Salonitni kanali (bez azbesta) prikladni su za vlažni zrak bez kiselina. 24191. d . ali moraju se moći lako čistiti. Ventilatori Radijalni i aksijalni ventilatori. nehrđajućeg čelika vatrootpornih iverica i si. Odvodnja poda u svim komorama. Tome treba dodati prolaz 1. primjena naročito u industrijskim građevinama. 7. s premazom koji se može prati.5 do 2m za montažu i popravke.6 m.0 m 3. npr. Prigušivači buke U zračnim kanalima prigušivači buke sprečavaju prijenos buke od centrale prema klimatiziranim prostorijama. a iznad te vrijednosti aksijalni je ventilator glasniji. bolje keramika. ožbukani.( 5 ) Uvođenje zraka u uredske prostorije treba biti po mogućnosti kroz prozor (najjače hlađenje odnosno grijanje). mTTTTT r P & & K v s N U l i / \ Q Q 8. Duljina za jednostavne industrijske ^2^ Ventilacijski otvori: a . Duljina u smjeru strujanja zraka 1. Potrebni prostor za klimatizacijske centrale bitno ovisi o zahtjevima za filtriranje zraka i prigušenje buke. c. ne postavljaju se na prohodne dijelove poda (izuzetak industrijske građevine i EDV prostorije).za ručno opsluživanje X X >i (T) V -1 J. a može biti i pravokutan. Podni kanali za odvod zraka moraju imati brtvljene ispuste za vodu i dovoljan broj otvora za čišćenje. prema DIN 4740. Širina i visina (svijetle mjere) centrala za industrijske i komforne urProhodna rešetka za dovod i odvod zraka s kutijom za prašinu do 20000 m 3 /sat zraka 2 0 . Postoje li visoki zahtjevi glede buke i vibracija.uređaja DIN 4109". Kanali za dovod zraka prigušuju se malom masom. f . 24163. Za kazališta. Skretanje oko uglova treba zaobliti -> DIN 24147. Izvedba u kulisama od vatrootpornih materijala. ispust sisanjem na strani hodnika.Parapetna ploča -Obloga 'Rešetka za razmak ® Primjer izvedbe visokotlačnog klimatizacijskog postrojenja (sustav LTG). dobar pristup. Unutrašnjost treba glatko ožbukati i nanijeti presvlaku koja se može prati. najprikladniji su od lima s pečenim lakom -> 0 . kinodvorane i predavaonice treba omogućiti da zrak dolazi ispod sjedala.za tamne komore.0 m ] 4. a kanali od sintetike za agresivne plinovite medije. 24151-53. Kanali i zračni ispusti odnosno ulazi: od pocinčanog željeznog lima. Posebna je klimatizacijska zona područje uz fasade (uređaji s velikom brzinom). Planiranje uređaja za ventilaciju i klimatizaciju treba uključiti već u idejni projekt jer znatno utječu na projekt i konstrukciju zgrade. upravna zarada Dvckerhoff Zement AG 121 . Rešetke za dovod zraka s usmjerivačem strujanja TT i © Zračni kanal s rutom za osvjetljenje Rešetka za dovod i odvod zraka F E1 klimatizacijske uređaje za komforne uređaje za centralu iz koje se odvodi zrak eđaje: oko 12 m oko 16-22 m oko 4 . Rešetke za dovod i odvod zraka. Vođenje zraka ovisi o obliku i namjeni prostorije. Na vanjskim zidovima treba biti termoizolacija i parna brana da se spriječe oštećenja od kondenzata. d. QP VDI 2081 "Smanjenje buke kod RTL .tehnički zahtjevi VDI 3803. s odnosom stranica do 1:3.75 m 4. Presjek kanala mora biti dovoljno velik za čišćenje (prljavština onečišćuje zrak). s ispunom od mineralne vune.

mjerno mjesto Toranj za hlađenje općenito 0 Grafički simboli tehnike kondicioniranja zraka DIN 1 946 T 1 . Gornje dijelove zidova i strop treba ožbukati porozno (nikako uljena boja). Isisavanje zraka provodi se iza ugrađenih ormara na hodnik. Visokotlačni vodovi zraka. općenito Pumpa za tekućine. 3. naizmjenično nosivi stup i instalacijski stup s mrežom cijevi za zrak i vodu. grijač zraka © R e g u l a t o r količine strujanja. paziti na podtlak. dovodni zrak filtrirati i zimi grijati.5 do 2m raspored s vertikalnim cijevima za dovod zraka. filtar za pročišćavanje sekundarnog zraka (cirkulacija zraka DIN 1946). 458-459. Kubični metar vode prenosi oko 3450 puta više topline nego kubični metar zraka. Kotlove. Manja količina zraka omogućuje primjenu manjih centrala odnosno besprijekorno kondicioniranje zraka. štednjake i friteze treba grupirati i iznad toga staviti odvod zraka s filtrom za masnoće. Regulacija je samo na izmjenjivaču topline. Kod još viših zgrada treba za svakih 7-10 katova predvidjeti instalacijsku etažu za uređaje grijanja i klimatizacije. općenito A Pretvarač vodene pare ~ Izmjenjivač topline s 23) križanjem tokova materijala _ Izmjenjivač topline bez 24) križanja tokova materijala Stroj za grijanje i hlađenje općenito NJ Povratna armatura. 4. općenito Armatura sa sigurnosnom funkcijom Separator općenito ^5) Prolaz ulaznog zraka Ispravljač strujanja n6) Prolaz izlaznog zraka Zaštitna rešetka od atmosferilija IX! O Armatura s ručnim upravljanjem Komora za miješanje. I. ili instalacijska etaža na sredini visine zgrade. izmjenjivač topline mora i bez ventilacije biti u stanju održavati sobnu temperaturu u svim vremenskim prilikama. Bez cirkulacijskog provjetravanja. idealne prilike za strujanje. DIN 4109 2. Kanale svake godine treba čistiti. odnosno u odzračni kanal na hodniku ili kroz sanitarne prostorije. Opći zahtjevi: 1. za 14-katni- TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA tu cu jedna centrala u podrumu i jedna na krovu. po mogućnosti kružnog presjeka.postrojenje (sustav LTG) ® < D © Ventilator. Najveća dubina prostorije za visokotlačne klimatizacijske uređaje približno je 6 m. Uređaji za ventiliranje kuhinja Velike kuhinje VDI 2052 ->• i s. općenito Industrijski uređaj općenito Senzor. općenito Prekiopnik. u protivnom pogon za hlađenje nije ekonomičan i stvara se kondenzat na uređajima uz prozore (rashladne se površine prljaju). Čitava je zgrada pod laganim pretlakom. Nije li tako. općenito Razdjelna komora. sušenje zraka ^4) Mješač (zraka). općenito ¿ © p Posuda općenito. koji se iz centrale opskrbljuje klimatiziranim zrakom i toplom ili hladnom vodom. Ispod svakog prozora smješten je klimatizacijski konvektor (injektivni uređaj) s posebnim sapnicama za ispuštanje zraka i izmjenu topline. Visokotlačni klimatizacijski uređaji zahtijevaju otprilike trećinu uobičajenih količina zraka za provjetravanje čistim zrakom izvana.Visokotlačni klimatizacijski uređaji Veliki presjeci kanala niskotlačnih klimatizacijskih uređaja potrebni su samo zbog količine zraka koja je potrebna za prijenos topline zimi odnosno hladnoće ljeti. Kod osovinskih razmaka prozora od 1. kondenzator. jačina buke š 30 do 33 fona. Klimatizacijski konvektori. Potrebno je lokalno loženje i izolacijsko ostakljenje. Skuplji je razmještaj s jednim glavnim zračnim oknom i horizontalnim razvodom po hodnicima na svakom katu s ograncima prema van ili neposredno iza fasade. Kod visokotlačnih uređaja nema cirkulacije zraka jer je količina zraka već reducirana na mjeru koja je potrebna za besprijekorna svojstva kondicioniranog zraka. dakle najveća širina zgrade ako nema unutarnjeg uređaja je 2x6 = 12 m + hodnik. općenito i Filtar općenito i ^10) Zračni vod. npr. temperatura hladne vode ljeti ne smije biti ispod 15-16°C. . ekspanzijska jedinica Ventilatorski konvektor. a toplina odnosno hladnoća prenose se vodom sustavom cijevi kao kod centralnog grijanja. Sekundarni zrak rAJ Injektorski aparat I Grijanje Visokotlačno klima . općenito Regulator. općenito ^J^ ^2) Prigušivač zvuka. bez vibracija. Vanjski zrak se čisti predfiltrima i finim filtrima. zrak odlazi iz susjednih prostorija pa njihova grijaća tijela treba odgovarajuće povećano dimenzionirati. općenito Kotao za vodu Protočni regulacijski ventil (prigušni ventil) © © © © © © 122 Uređaj za vlaženje. a ne zbog opće potrebe ventiliranja. pa su slabo brtvljena mjesta praktički zanemariva. Izmjena zraka oko 15-30 puta. općenito Pretvarač. treba dodatni unutarnji uređaj za hlađenje. Vertikalni vod zraka za zgrade do 7 katova 0175-225mm. i to na nižem katu i prodorima kroz stropove prema gore. Visina 3-5 m. općenito A Proizvođač vodene pare X M Armatura.

zaštita od oštećenja građevine koja nastaju zbog nedovoljne ili pogrešno postavljene termoizolacije pa nastaju termička strujanja.vrijednosti sastavnih dijelova omotača: zid (W). ali kari- (šuplja o p e k a ) k = 0. Što je manja brzina kretanja zraka. Otpor prolazu topline 1/k u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] jest zbroj otpora jednog elementa građevine prolazu topline: 1/k = 1/aj + 1/A + 1/aa (njegova recipročna vrijednost k . a prije svega kondenzacija vodene pare. tako se mogu zakonitosti lakše utvrditi. proračunava se iz jednakih dijelova F i k-vrijednosti obiju komponenti: km(F+w) = (k F • FF+kw)' (Ff + Fw) k m = srednja vrijednost koeficijenta toplinske provodljivosti omotača zgrade izračunan iz podjednakih udjela F i k . može se jednostavnije proračunati množenjem debljine sloja d' (u cm) s faktorom D'. Koeficijent otpora prolazu topline važan je za poštivanje odredaba DIN-a 4108. 123 . 1/A 1 / a a = 1 3 % + 8 3 % + 4 % Pri razlici od 40 K između vanjskih i unutarnjih temperatura odnos je: 1/a. koliko je slabija termoizolacijska moć elementa građevine. prijašnja dimenzija grd).5 0.1/A= d' • D'.ušteda energije za grijanje. = 70 A = 80 M Termoizolacija Žbuka k na mjestu roga = 0. Koeficijent toplinske vodljivosti X u jedinicama W/mK [kcal/mhK] specifično je svojstvo gradiva.056 + 0.30 Vanjska žbuka 0. površine poda na tlu (G) i površine stropa u dodiru sa zrakom (DL). Koeficijent toplinske vodljivosti k u jedinicama W/m 2 K [kcal/m 2 hK] Recipročna vrijednost koeficijenta otpora prolazu topline 1/k danas je najvažniji brojčani podatak za proračun termoizolacije.E ^ ^ Proračun prosječnog koeficijenta otpora prolazu topline sastavljenog elementa građevine.16Wh (= 1 kcal) podiže temperaturu 1000g vode za 1K. .33 bio bi odnos 0. toliko je niža temperatura unutarnje površine elementa (7) i toliko lakše dolazi do pojave kondenzata vode.Termoizolacija Fw + k F • F f + k D L • F d l + 0.02 1/A 1/a.48 2 4 c m šo + 5 c m stiropor staklo 6 m m izolacijsko staklo 2 x 6 mm © Tok temperature u različito termoizoliranim elementima građevine za unutarnju temperaturu 9.64 Proračun vrijednosti k višeslojnih elemenata građvine.56 1/a B Vanjska žbuka Unutarnja žbuka _ 1 1/k 1. primjer uz 1/A od 0.04 (ako postoji vanjska obloga 0.16kcal].08).04 1. = 10 A.4K. 0. Promjena temperature ovisi o toplinskom prigušenju pojedinih slojeva.36 0. unutarnje površine zida je toliko viša koliko je bolja termoizolacija.8 k D • FD + 0. Količina topline. (§).13 + 0. Na unutarnjoj strani elementa (1/a. Izmjena topline konvekcijom (prijenos topline). ožbukan k2 Rog + _ l i " A.udobnost. manja je i toplinska vodljivost.koeficijent toplinske vodljivosti . "granični" sloj zraka.02 1. Izvedena je veličina km(F+w) = srednja veličina "prozor + zid".4 0 = 5.87 = 0. pa se može prikazati pravcem ako su slojevi crtani u mjerilu veličina svojih termoizolacijskih svojstava (§). vođenjem.95 km = § 0 . s t o j e manji taj broj.4 0 = 1. Tok temperature je u cijelom elementu građevine linearan Tok temperature kao (5).00 1/a. Vrijednosti prema DIN-u 4108 sadrže i dodatke za praktičnu primjenu.. toliko je veća vrijednost 1/a na vanjskoj strani elementa (1/a a ) 0.2 K 1/A 8 3 % • 40 = 33.daje u W/m 2 K [kcal/m 2 hK] gubitak topline kroz element građevine i služi kao osnova za proračune grijanja). uzevši u obzir minimalne faktore za površine krova i podova na tlu: kw • km — © Princip prolaza topline kroz neki element građevine Tok temperature u jednoslojnom elementu građevine Unutarnja žbuka 0. 4 5 70 + = 0. . 1. 124. Koeficijent prijelaza topline 1/a jest termoizolacijska vrijednost sloja zraka koji prianja uz element građevine.> (3) 1/aj + 1/A + 1/ota = 0.04 = 1. što znači da je površina zida za 10. svladava otpor elementa prema prolazu topline i dosiže vanjsku površinu elementa. 1 3 % . Primjer: zid od plinobetona 500 kg/m3 debljine 30 cm.45 k između rogova = 0.34 0. temperatura °C.MEHANIZMI jzziczr Svrha je termoizolacije: .12 0. = 28° i vanjsku teperaturu 9a = 12° Temperatura 9W. prozor (F).2 K 1/a a 4 % . razlike temperature K (kelvin.22 = 1.7 = 0. njegova je veličina za razne slučajeve propisana u DIN-u 4108 i "Odredbama o termoizolaciji" Ista veličina služi projektantu grijanja kao podloga za dimenzioniranje. zračenjem i difuzijom vodene pare. 1 primjer: O p a d a n j e temperature odgovara 1/k ) T o k temperature u višeslojnom elementu građevine ®kirani prikaz elementa građevine (u mjerilu koeficijenata otpora prolazu topline). ¡=•1=1 i—u—i- I Opadanje temperature o d g o v a r a 1/k .6 K 2. navodi se u Wh [=1. "mjerne vrijednosti" ne mogu se s tim usporediti! Otpor prolazu topline 1/A u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] ] specifična je vrijednost za debljinu sloja: 1/A = d l k (d = debljina sloja u m). Primjer: kosi krov izgrađenog potkrovlja Termoizolacija |. svladava vanjski granični sloj zraka i izlazi u vanjski zrak.015 Zid 0. krov (D).02 0.04 = 2 6 % 6 6 % 8 % U tom slučaju na unutarnji granični sloj zraka otpada 26% 40 = 10. zaštita čovjeka od previše i premalo topline.5 ke • FG Fw + Ff + Fdl+ Fd + FG Prolaz topline kroz jedan element građevine: stanovita količina topline svladava unutarnji granični sloj zraka i tako iz zraka u prostoriji dolazi na unutarnju površinu elementa. za tok temperature u elementu građevine i za oštećenja zbog kondenzacije (-> dolje).4 K hladnija od zraka u prostoriji! Prema tome.TERMOIZOLACIJA POJMOVI .13 0.33 0.83 + 0.> ( i ) Razlika između vanjskih i unutarnjih temperatura pri tome se raspodjeljuje na pojedine slojeve u postotnom omjeru kojim sudjeluju u ukupnom otporu prema prolazu topline 1 / k .).83 = 0. Promjena temperature nije samo važna kad je posrijedi kondenzacija nego je važna i za termičke dilatacije elemenata građevine -» s. Definiranje pojmova u DIN 4108 [podaci u uglatim zagradama: jedinice u prijašnjem sustavu kcal]. može se termoizolacijom usporiti ali ne spriječiti.

10 0 10 20 30 (°C) Temperatura zraka Primjer količina vodene pare u zraku 12.5% 30.0= © Parcijalni tlak vodene pare u zraku © Max. toplina koja je za to potrebna (oko 700Wh) oduzima se okolini. °C -10 . Zato se temperatura pri kojoj relativna vlaga dosiže O O O O O O • • • • • • • • • • • o o o o o • • o o o • o o o • • • o o o o o o ••••••••• ••••••••• ••••••••• -ooooooooooo ooooooooooo 100% naziva rosištem mješavine zraka i vodene pare. I Iznutra I I / i I I I I / I I 1 Zid 24 cm. nema kondenzata © uslijed nedovoljne izolacije: kondenzat na i u elementu građevine.20 .8% 16. izračunava se kao umnožak debljine sloja d i koeficijent difuzijskog otpora (.8% 28.3 mbar / 1 2 . X=max. izvana nizak faktor difuzijskog otpora.5 cm. mogućeg.3 mbar / 23. zakrivljena crta pokazuje najveći mogući parcijalni tlak pare.g. posljedica je kondenzacija —> @ . Difuzijom nastaje unutar elementa pad parcijalnog tlaka pare. Granični slojevi zraka mogu se zbog svoje male debljine (vanjski 0. vodena bi se para kondenzirala u tekuću vodu: na taj način nastaje rosa.18 Relativna vlažnost zraka 50 33. prolazom kroz elemente građevine i njihove slojeve.5 ± 0 ± 5 + 10 + 15 + 20 + 25 Vanjska temperatura (°C) -12 -15 .parcijalni tlak pare.9 62. termoizolacija na unutarnjoj strani parne brane 124 .6 mbar H d 4.r 25 Ako je sloj koji zatvara prolaz pare na vanjskoj strani. količine vodene pare koja difundirá kroz element zrak 10°C. 12. uzdiže se prema van = kondenzat u unutrašnjosti elemenata građevine otpora. 12.9 40.1 5 7 8 0 % = 1. • Ispravno postavljanje slojeva Nagib krivulje difuzije treba biti s unutarnje strane koliko je moguće strm. 3 mbar = 100% Ako bi prema ovom primjeru temperatura zraka i dalje padala.7 mbar. važno je: • Dovoljna termoizolacija U primjeru © jednoslojni je element bez kondenzacije. plinovito agregatno stanje vode. 12. Tome se slojevi suprotstavljaju svojim otporom protiv difuzije \i d (cm. raste relativna vlažnost ako količina vodene pare ostane ista. U primjerima © @ © Parcijalni tlak vodene pare ostaje ispod max.5.TERMOIZOLACIJA Tok temperature DIFUZIJA VODENE PARE Vodena para. u mješavini vodene pare i zraka dio tog tlaka proizvodi vodena para . želi li se to spriječiti.15 . Zrak može primiti samo određenu količinu vodene pare: ta količina je veća pri višoj temperaturi. Relativna vlažnost zraka je postotni odnos stvarno prisutne vodene pare i najveće moguće količine pri toj temperaturi. treba parnu branu ugraditi s unutarnje strane. vani . loš prolaz topline = nizak faktor sloja (A. dobar prolaz topline = visoki faktor sloja i A . vrlo dekorativna na ružinim laticama. Atmosferski tlak iznosi 1 bar ili 1000 mbara (nazvano i hektopaskal).0% 105 = 9. Kondenzacija nastaje tamo gdje stvarna količina vodene pare prelazi onu koja je prema temperaturi moguća.14 = 10.6 mbar = 1 g vode/kg zraka).4 mbar 108 cm 6 cm 114 cm 94. pada prema van = dobro! © Pogrešan raspored slojeva: faktor rasporeda = nagib krivulje. udio graničnog sloja zraka odn.4 mbar = 52% 72% zrak 15°C. Primjeri difuzije I 1 1 I 1 1 Da bi se izbjegle oštečenosti građevine. Unutarnja žbuka 1. Iz praktičnih razloga ta se veličina upotrebljava kao podatak o količini vodene pare u zraku (v.» © proizlazi iz faktora slojeva Taj nagib s unutarnje strane visok koeficijent difuzijskog I © Faktor rasporeda slojeva = nagib krivulje.» (4) npr u mjehurima hidroizolacije krova -> s. analogno protoku temperature u elementu građevine dijeli se i pad tlaka na pojedine slojeve proporcionalno njihovu udjelu u ukupnom difuzijskom otporu elementa. tj.3 88.15 • 10 5 | 1 | 1 | ' I RJ !' ><1 i K / J / /| KTJ y ] / i I i ' nog otpora prolazu topline 1/k —> © . Da bi se izbjegla oštećenja. zadan pravcem protoka temperature.8 mbar 105 = 0. dopušteni udio graničnog sloja zraka 1 prikazanje element građevine sa svojim graničnim slojevima zraka u mjerilu termoizolacije (usporedi s. parcijalni tlak pare u zraku (kp/m2) 26.10 5 | 1 | i | I 1 ' Iznutra I I I mbar r 25 -20 -15 -10 5 | I I | / 1 I | I | . •Parna brana na pravom mjestu mbar . m). 123).5 2 4 = H d 6 1.mbar = ® Količina vodene pare u zraku pri različitoj relativnoj vlažnosti zraka © Iz toka temperature u elementu građevine proizlazi krivulja max.9 125. u protivnom dolazi do kondenzacije .2 173. u primjeru © nastaje kondenzat na unutrašnjoj strani elementa jer je udio graničnog sloja zraka očito prevelik. tamo će doći do ukupnog pada tlaka pare. -»tablica (§)). X=max. on se iskazuje debljinom sloja zraka koji bi imao isti difuzijski otpor. 89 i dalje).0% kova u smislu parnog kotla . Granični sloj zraka ne smije prijeći određeni dio X ukup- mbar r 25 -20 .3 mbar / 17. Primjer Unutra 2 0 7 5 0 % = 11.t. a s vanjske blag .5 cm.9 238. Različiti parcijalni tlakovi pare nastoje se izjednačiti difuzijom. jer se time razmatranja o difuziji mogu jednostavnije prikazati (0.2% 15.0 © Apsolutna razlika tlaka (razlika tlaka zraka) među stranama elemenata građevine Temp.7% 5.3 mbar Razlika 119 . do granice pare („x") l mbar f 25 . Kad temperatura pada.» © . treba spriječiti kondenzaciju na njenim elementima.1 323.4% 60 25% 23% 21% 70 17.3 mbar zrak 20°C. Vodena para u zraku nije vidljiva ("oblaci vodene pare" kapljice su koje lebde u zraku). unutarnji 2 cm) zanemariti.3% 100. nastaje pretvorbom u paru pri temperaturi vrelišta i isparavanjem pri svakoj temperaturi. Razlike parcijalnog tlaka pare —> © dakle su samo različite količine molekula vodene pare pri istom ukupnom tlaku zraka (suprotnost: apsolutna razlika tla- © Relativna razlika tlaka pare (razlika parcijalnog tlaka pare) među stranama elemenata građevine max. pri čemu slojevi ispred brane ne smiju premašiti određeni dio X cjelokupnog otpora prolazu topline 1 /k © © Parna brana na hladnoj strani: kondenzat u elementu građevine Dodatna parna brana na toploj strani sprečava stvaranje kondenzata.

Tipični su primjeri prikazani na ® . 123). pa temperatura na površini toplinskog mosta na unutarnjoj strani pada i može doći do kondenzacije (-> s.Zračni prostor p Termoizolacija JCTtiirmnYffimnroffmvniro ® Masivni zid s paronepropusnom fasadom © Masivni zid s ventiliranom fasadnom oblogom ® Na unutarnjoj površini vanjskog ugla stvara se kondenzat (j\ Na unutarnjem uglu ne nastaje kondenzat Betonski zid izvana \ Izvana tt ® i II 9 /n / ^ ftl Zid Iznutra l i 1 tt I Zid 1 ft v \ \ / Betonski zid iznutra Na velikoj vanjskoj površini toplins(9) —' Pri velikoj unutarnjoj| površini toplinskog mosta je gubitak topline po jedinici površine znatno manji kog mosta nastaje kondenzat (veliki gubitak topline po jedinici površine) 125 . ne smije prijeći određeni dio ukupnog otpora prolazu topline -» s.«f<iiiitit»HiiHTiTinnf EZH (T) F777IF71 Masivni zid bez termoizolacije © Masivni krov s paronepropusnim pokrovom Otpor prolazu topline 1/k elementa građevine Redoslijed slojeva od izvana prema unutra Difuzijski Debljina -Koefic. 261-262).Parna brana TERMOIZOLACIJA NAČINI GRAĐENJA Način građenja bez parne brane -» @ Uobičajeni način građenja ne sadrži slojeve koji sprečavaju prolaz pare. Unutarnja obloga mora biti uvijek nepropusna za zrak! Topli mostovi su dijelovi elementa građevine u kojima je termoizolacijski učinak manji od okolnoga.02 0. zatvoreni bazeni) treba analitički ili grafički provjeriti tok tlaka pare -» (3). mora se povisiti temperatura na unutarnjoj površini toplinskog mosta. sloj iznutra Ukupno 0. Kod masivnih konstrukcija treba izravnavajućim slojem zaštititi parnu branu od mehaničkih oštećenja — s. funkcija ventiliranja zbog visinske razlike (najmanji pad 10% između ulaza i izlaza zraka). 92 i dalje. Način građenja s ventiliranom fasadom -» (5) Ventilacija iza fasadne obloge uklanja paronepropusno djelovanje relativno paronepropusnih vanjskih slojeva.12 1/y=1. nego samo parcijalni tlak pare -» s. sloj izvana _ Beton ( 2 2 0 0 kg/m^) 10 Stiropor tip 0 4 0 4 Žbuka 1. 124).kod vertikalnih elemenata teško je izvedivo. 123 © ) . Važno: na vanjskoj strani kod normalne žbuke preko termoizolacijskih slojeva postoji opasnost od pojave pukotina zbog gomilanja topline i podloge slabo otporne na posmična naprezanja.Azbestcementne ploče [— Žbuka (sintetika) Nosač žbuke (staklena vuna) Termoizolacija i . (ZZŽ3Z3 . i uobičajeni vanjski ugao -» © predstavlja toplinski most jer je tamo. Raspored slojeva treba biti takav da ne nastaje kondenzat: dovoljna termoizolacija. pa je u tom slučaju bolje izvesti ventiliranu fasadu (iznimka: predgotovljeni zidovi). Da bi se izbjegao kondenzat na površini građevnog elementa i njegove neugodne posljedice (pojava plijesni i si. Preduvjet: presjek ventilacijskog prostora na svakom mjestu ^ 2 cm. obrnuto nego kod (9) maloj unutarnjoj površini koja prima toplinu pridružena velika vanjska površina koja predaje toplinu. Na zidovima s minimalnom termoizolacijom zbog toga će na uglovima zgrade često doći do pojave kondenzata i plijesni. Kad je manji pad. preporučeno "izjednačenje tlakova" pomoću tog sloja često je besmisleno (suprotno tome: slojevi za izjednačenje tlaka ispod pokrivača ravnog krova -> s. Raspored slojeva na unutarnjoj strani kao način građenja bez parne brane.otpor lacije 1M d : D |j d (cm) d (cm) Gran. a time i udio graničnog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k. (—»s. Tako se smanjuje otpor prijelazu topline1/aj u odnosu na toplinski most. U tu svrhu mogući su načini: Smanjenje gubitka topline kroz toplinski most pomoću termoizolacijskog sloja protiv "vanjske hladnoće" (povećanje termoizolacije smanjuje postotni udio graničnog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k).- Žbuka wuMr¿nimimiir4riUH. sloja termoizo.04 0. Međutim. faktor X smanjuje se iznutra prema van. tome se pridodaje i činjenica da je termoizolacijski kapacitet graničnog sloja zraka u uglovima znatno veći nego na širokoj površini.0 0.).120 8 1 5 Detalj I Detalj II '"•i • m 100 200 300 1000 Difuzijski otpor Z [ c d ( c m ) Detalj III (D Ispitivanje pojave kondenzirane vode na nekom krovu . zr. Stoga treba upotrijebiti žbuku armiranu staklenim vlaknima -» (4) (ne za zatvorene bazene -> s. Za vrlo vlažne prostorije (npr. 92 i dalje).Hidroizolacija i— Termoizolacija . jer se u protivnom javlja prevelik prolaz pare i kondenzacija na vanjskoj oblozi.047 600 200 15 1. "topla fasada") s vanjskim slojem otpornim na prolaz pare i time uvjetovanom unutarnjom parnom branom (-» s. Porast troškova grijanja zbog toplinskog mosta beznačajan je ako je on malih dimenzija: ali ne kod jednostrukih prozora koji se također moraju smatrati toplinskim mostovima. 125. Tako raste dio otpora prolazu topline graničnog sloja zraka na tom mjestu. 124. uključivo granični sloj zraka slojeva do parne brane. Važno: termička izolacija. Način građenja s parnom branom -» (2) Novi je način građenja ("topli krov". okolinom koja je dobar vodič topline ili dovođenjem toplog zraka. Povećanje dovoda topline prema toplinskom mostu povećanjem njegove unutarnje površine. S obzirom na činjenicu da na unutarnjoj strani par> ne brane ne nastaje tlak u smislu parnog kotla. zr. potrebna je parna brana (raspored -» način građenja s parnom branom) s difuzijskim otporom (i • d unutarnje obloge £ 10 m (kod zatvorenog bazena £ 100 m).5 Gran.

11 0. Kritični detalji: klizna spojnica na priključku ravnog krova -> s.27 0.31 0.26 0.17" 0.20 0.12 31.22 0.44 0. Strop od arm.42* 0.60 0.25 2.06 Debljina (cm) 18.750) t 2.25 0.10 0.28 0. 90 i dalje nužna je termoizolacija kako bi se uštedjeli troškovi grijanja (tanji zid.34" 1. Armirani beton Arm.89"* 0. Staklena pjena u mastiksu Bitumenska emulzija 300 kg/m2 Vanjski zn Parna brana TermoizolacijaVanjski zid 1.12 0. pjenobeton laki beton.11 0.82 0.12 0.36 0.nosač ploča © Otpor prolazu topline (koef.11 0.36 1.14 0. U ovom je slučaju sintetična žbuka suviše paronepropusna pa je prikladnija ventilirana fasada -> (5) ili način građenja s parnom branom -> @ .20 0.05 Termoizolacija prolazi neprekinuta preko konstrukcije .22 0. viša temperatura).07 0.Kutnik .08 0.79 0.15 0. bet.Naziv i skica Debljina Otpor prolazu S topline 1/A m 2 K/w u prosjeku na najpovoljnijem mjestu DETALJI TERMOIZOLACIJE: VANJSKI ZID Općenito: ako se termoizolacija ugrađuje s vanjske strane.24 0.04 0. rebrasta ploča (bez žbuke) 120 140 160 180 200 220 250 120 140 160 180 200 220 240 0.18 0.12 0.13 0.04 0.40 0.85" 0. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) velikoformatnih betonskih elemenata je primjetan: uporaba armiranog lakog betona (npr.750) T M 500 500 "(625.30 0.20 0. Arm.35 0.09 0.18 0.23** 1.08 0.11 0.12 a 500 "(625. bet.13 0.30 0.24 0.50 0.750) 500 (625.13 © V i š e s l o j n i zid s termoizolacijom na unutarnjoj strani ® Z i d s parnom branom na unutarnjoj strani Zračni prostor Masivna konstrukcija Stiropor 4 c m Letve Azbestcementna ploča Azbestcementna ploča 3.64* 1.10 0.09 0.18 Azbestcementne Vrsta betona ® Drveni krov hale (hladni krov) ® ^ Plino-.25 0.15 37.70 1. ploča s rebrima i gredicama prema DIN 1045 sa šupljim opekarskim elementima prema DIN 4160 Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 bez poprečnih rebara (bez žbuke) 115 140 165 0.41 0.5 Unutarnja žbuka ' R O I k \ \ V W — Žbuka Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 s poprečnim rebrima (bez žbuke) a a'foaifaof ioi a 1 ton jna^aa?J t a 30 30 30 30 30 0 0 0 0 0 ¿¿li ina 190 225 240 265 290 0.25 0.09 0.5 400 500 600 800 800 1000 1200 1400 1600 600 1000 1400 1800 (2400) 0.27 0.99** 0.07 0. r i Termoizolacija vanjskog ruba stropa presjek Kosi krov s masivnim stropom u 1) Kosi krov s drvenim g red ni kom .29 0. blokova prema DIN 1045 s opekarskim element.08 0. spoj prozora sa zidom -> Posebni slučaj: vlažne prostorije (npr. ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 140 165 190 225 240 265 290 0.06 0.09 0.99 0.33** 0.19 0. uz primjenu ekspandirane gline ili škriljevca itd.07 0.34 0.28 0.09 0. Arm.34 0.21 0.68" 2. očvrsnut parom.97 1.52 0. ne upotrebljavati mineralne žbuke nego oblogu s ventiliranjem -> © ili žbuku na bazi sintetike (pojačana staklenim predivom).34* 1.11 0.14 0.09 0.63 1.13 0.03 0.26 0. plinobeton očvrsnut parom Armirani laki beton kompaktan.32 0. prema DIN 4159 Blokovi s djelom.0 1. najveći udio X unutarnjih slojeva (granični sloj zraka.63 0.12 0.54" 0. bez kvarcnog pijeska Laki beton s poroznim agregatom bez kvarcnog pijeska Armirani beton 8 | I • i Pravilni položaj 111 J termoizolactjskog ' j r i . slojevi do parne brane -> s.5 2.57*** 0.69 0.34 1. ploča s gredicama ( bez žbuke) fk Í ÚODt _ J _ 500 I (625.41" 0.07 0. zatvoreni bazen): jača termoizolacija.08 3tĐO/••I (31 30 30 30 30 30 0 0 0 0 0 i ¡c-a«^ 1 Bitumenska emulzi|a 300 kg/m2 ZkJ KSK 11.21 0.16 0.10 0.10 0.33 0.63* 0. eventualno sa završnim slojem mineralne žbuke. za balkone) poboljšava termoizolaciju za do 68.32* 1.28 0. bet.17 0.16 0.95* 1.10 0.26 0.15 0.83* 0.13 Blokovi s potpun.26 0.14 0.06 0.33 0.06 0.23 0.66"* 0.3%.79" 1.66 0.16 0.22 0. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) Prostorna masa kg/m3 12.04 0.06 0.750) ~ (625.24 0. 123) treba smanjiti.20 0.55 0. šuplje grede prema DIN 1045 (Bez žbuke) 65 80 100 (5) Višeslojni zid bez parne brane ^7) Termoizolacija niše za grijaće tijelo • • • DfD • • DfD • sj 0.07 0. ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 140 165 190 225 240 265 290 4.08 0.22 0.75 1.78*" 0.18 0.15 0..38 0.750) 500 (625.87 0. bet.56" 1.09 25.30 0.43 1.50 0.' ~ ffi zračnog prostora * š 200 kg/m Površinska težina uključivo žbuka ** = 150 kg/m2 Površinska težina uključivo žbuka " * 1100 kg/m Površinska težina uključivo žbuka j" || ^ \ Iznutra © 126 Otpor prolazu topline (koef.750) Arm.49* 0.66 0.82* 0.06 0.51 1.24 0.

40 1.49 m 2 147.5012 .28 m 2 159.3.0 Grupa materijala za okvir: 1 Vrijednost kr 2. DIN 4108 Oznaka: Tip zgrade: ogledni projekt BEL.50 m 2 11.28 m 2 Dop. drvo.6 1. vrijed.600 W/(m 2 K) Ukupna površina elementa: Element: vanjski zid stubište > teren A1 AW stubište Element: krov A1 krov A2 -površina AF4 krovni prozor 11.26 x 1.21 m 2 T l o c r t n a p o v r š i n a AG: 1 5 4 .35 m 2 Staklo: Vrijednost kv g-faktor: Okvir: specijalno staklo s atestom kv = 1. sintetika.85 A2 Kuhinja 1.78 m 2 Ukupna površina elementa: Rezultati proračuna: kao vanjski prozori sjever 127 .01 m 2 .41 m 2 -7.30 m 2 163.99 + 1. Ostali profili s atestom za kr do 2.9.02 m2 m2 m2 m2 Ukupna površina elementa: Element: vanjski prozori na jugu A1 Stanovanje Element: krovni prozor A1 AF Element: ulazna vrata A1 AT 1.99x13.51 + 3.26 1./zap.65x2.89 x 2.498 .01 m 2 8.79 5.01x2.60 Okvir grupe 1.01) Ukupna površina elementa: 143.12 Ukupna površina elementa: Element: vanjski prozori istok / zapad A1 A2 A3 A4 Stanovanje Hodnik Djeca Kupaonica 2.51 x 3.01 m2 m2 9.01 1.86 m 3 3 Rezultati pojedinih elemenata građevine Element: unutarnjni zid stubišta > UG A1 stubišni zidovi UG (3.418 kWh/a 1.TERMOIZOLACIJA PRORAČUN TERMOIZOLACIJE WSVO 1994.55 + 1.012 m 2 £15%.46 m 3 3.29 m 2 .6 W/(m 2 K) 0.50 27.5 cm A1 A W E G A2 A3 A4 A5 -površina AF sjever -površina AF ist. vrijed.01 x x x x 1.8 134.prozori ne sjever/zasjenjeno 9.7.01 1.50 m 2 3. vrijed.12 1. kombinirano. vrata .50 m 2 .81 1.95 m 3 535.40 1.000 m 2 K/W 0.58 m 2 V4 DG (površina kao EG) 120.33 m 11.prozori ne istok 7.41 1.76 m 2 .26 m 2 1.12 x 3.60) x 2.8.51 x 3.46/2 Ukupni grijani volumen zgrade: Proračun površina elemenata građevine Element: vanjski prozori na sjeveru A1 WC 0. kF prema WSVO: Dop.51 x 0. -površina AF jug -površina AF sjever ulazna vrata A6 zabatne strane DG (11.01 A4 Roditelji 2.50 m 2 Vanjski prozori istok/zapad: Element: vanjski zid poroton 36. sintetika.39x4.(1.12 7. kombinirano.99 + 11.030 W/(m 2 K) 1.600 W/(m 2 K) 2.14 x 1 .46 41.odbivši EG V3 UG 324.0 W/(m 2 K) Vrsta elementa: Ispred grijaćeg tijela: / Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF. 5 5 + 1. investitor: Neufert 1.3.99 A2 .000 m 2 K/W 415.55 m 2 134.2 x 3. prozori. drvo.06 m 2 .6 1.6 W/(m 2 K) 0.864 m 3 Element: pod stubišta A1 Pod stubišta 3.26 + 3. 4 4 x 2 4.( 1 .1 pojedinačni/dvojni objekt.26) x 2. 1 2 x 3 .60 m Uređaj za ventilaciju: (nema) Grijana zapremina: 535.39 + 10.26 11.26 x 2.000 m 2 K/W 0.44 m2 Element: strop iznad podruma A1 strop iznad podruma 11.4071 . k v prema WSVO: 3.6 -3.41 m 2 Okvir grupe 1.39x11.400 W/(m 2 K) Element odgovara WSVO za taj tip građevine 3. < 40% 0.2832 3.3.0 Grupa materijala za okvir: 1 Vrijednost kr 2.610 W/(m 2 K) 1.76 1.01) x 2. vrata .8.99 x 3.eq: Vrijednost k: Rezultati proračuna: Dop.39x2.eq: Vrijednost k: prozori.9.407 m 2 ^ 15%.50 Vanjski prozori sjever Staklo: Vrijednost kv g-faktor: Okvir: specijalno staklo s atestom kv = 1.218 kWh/a 0.0121 .5 .51 x 2.odbitak .0 W/(m 2 K) Vrsta elementa: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kp.87 + 1.51 m 2 1.12 + 10.9. Ostali profili s atestom za kr do 2.40 1. 9 5 m 2 ( A G p r o r a č u n a t o p r e m a W S V O ) Proračun volumena: V1 EG V2 . <40% 0.76x2. k prema DIN 4108: nema zahtijeva Element odgovara DIN 4108. unutra ^ 10°C Stambena zgrada Predgotovljeni objekt: ne Svijetla visina prostorija: ^ 2.65 9.20 A3 Stanovanje (vanjska vrata) 0.65 26.39 x 4.99 x 11.60 0.000 m 2 K/W 532.4 207.

6 1.02 19. kombinirano.781 m 2 0. < 40% 0.035 0.6 W/(m 2 K) 0.130 m 2 K/W 0.TERMOIZOLACIJA Vanjski prozor.040 m 2 K/W 0.250 W/(m 2 K) 0.3650 masa 0. prostorna 0.0 1 2.060 W/(m 2 K) 1. LM21 3 Žbuka od umjetne 0.NB. < 40% 0.tvrda pjena (stiropor) 4 Smreka. vrata-prozori ne jug 8.0120 X [W/mK] 0.0 W/(m K) 0.000 m 2 K/W 0.60 okvir grupe 1 drvo.3000 0.501 m 2 > 15%.1 betonski ili metalni profili s atestom za kr2.040 m 2 K/W 0.5 Grupa materijala za ovkir Vrijednost krVrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.130 m 2 K/W 0.435 W/(m 2 K) kao vanjski zid poroton 36.000 m 2 K/W 0.70 okvir grupe 1 drvo.0 do 2.0150 aditiva 2 Poroton . Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine Krovni rogovi.130 m 2 K/W 0.500 kg nema zahtjeva 128 . tablica 1 Element odgovara DIN 4108.8 W/(m 2 K) vanjska ostakljena vrata.000 m 2 K/W 0. bor.532 kWh/a 1.398 W/(m 2 K) Grupa materijala za okvir Vrijednost kr Vrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.1400 0. prostorna masaO.0200 0.900 W/(m 2 K) Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.šuplja opeka.0 1 2. Ostali profili s atestom za kr = 2. nagib krova > 15° ne istok 3.28 15 0.160 0.283 m 2 > 15%. jela Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: Masa po m 2 : 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna Dodatni zahtjevi za lake elemente dopuštenih vrijednosti k prema DIN 4108/2. okvir < 30% ne sjever. 6. kombinirano.12 50 1. 2: Masa po jedinici površine: (slojevi nisu definirani kao drveni) Element odgovara DIN 4108. [m2 K/W] 0. neventilirano ne 159. sintetika.040 m 2 K/W 0.000 m 2 K/W 938.08 Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Vanjski zid poroton 36.130 0 100000 100000 20 15 600 40 40 0.50 okvir grupe 2.80.498 m 2 > 15%.355 m 2 326.0400 0.301 m 2 180.000 m 2 K/W 128.000 m 2 K/W 0.000 W/(m 2 K) vanjski zid u terenu ne 9.000 m 2 K/W 290.eqVrijednost k: izolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 3.blokovi W6 . Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 0. dijelovi presjeka Udio TDW 12% 88% Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Oznaka rogovi međupolja krov/strop prema vanjskom zraku odozgo. Ostali profili s atestom za kr = 2.408 W/(m 2 K) 0. sintetika.854 W/(m 2 K) 2.0 W/(m 2 K) krovni prozor. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 1.1 2.390 W/(m2K) nema zahtjeva 0. < 40% 0. zasjenjeno 3. 1 Element odgovara DIN 4108.04 10 2. LM 21 2 Polistirol.400 kg 0.585 W/(m K) 10. tabl.727 kWh/a 0. tab.130 m 2 K/W 0. sljubnice ispunjene.50 Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Krovni prozor Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvirizolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 2.147 m 2 95.500 kg 0.eq: Vrijednost k: Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Ulazna vrata Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvir Grupa materijala za ovkir Vrijednost kr Vrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.67 0.300 0.210 P [kg/m 3 ] 900 H [1] 8 8 [m 2 K/W] 0.425 W/(m 2 K) 2.180 600 5 10 80 250 1.0150 smole Vrsta elemenata građevine: Površinsko grijanje: Površina: Masa po m 2 : 0.00 1. ekstrudirana smjesa Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: Masa po m21/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Krov. [kg/m 3 ] 1200 [1] 10 d IX [m K/W] 2 1 Gipsana žbuka bez 0.040 25 0.600 W/(m 2 K) 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.80 kg/m 2 d [m] 0.1 mm 3 Polistirol (PS) .eq: Vrijednost k: Vanjski stubišni zid iznad terena (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka gradiva 1 KLB lakiklima .0 W/(m2K) prozori.06 dix 0.8 2. dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka elementa 1 Gipskarton ploče DIN 18180 2 Polietilen folije debljina > 0.5 cm (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva d [m] X [W/mK] 0.726 kWh/a 2. općenito ne 147.350 P .0005 0.790 W/(m 2 K) nema zahtjeva d [m] X [W/mK] P [kg/m 3 ] H [1] dM. jug Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvir specijalno staklo s atestom kv = 1.1 W/(m 2 K) 0.700 800 1100 5 50 200 vanjski zid.

1 6.0400 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.1600 2.86 Strop iznad podruma (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka gradiva 1 Keramičke pločice 2 Cementni estrih 3 Polietilenska folija debljine > 0.50 28.170 m 2 K/W 0.785 W / ( m 2 K) 1.08 strop iznad podruma (podrum nije grijan) da 135.210 p [kg/m 3 ] 900 [1] d/X [m 2 K/W] 0.8 0.785 10.700 1400 0.000 m 2 K/W 0.182 0.100 2400 0.0 1.TERMOIZOLACIJA Krovna polja .0 1.5 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: element odgovara WSVO za taj tip građevine Pregled razmatranih elemenata građevine Pod stubišta (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva 1 Cementni estrih 2 Normalni beton prema DIN 1045 d [m] 0.1200 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.13 kWh/a m .930 W/(m 2 K) nema zahtjeva Vanjski zid stubišta iznad terena 9.01 8.170 m 2 K/W 0.7 159.130 m 2 K/W 0.tvrda pjena (stiropor) 040 0. 1994.00 32.37 Sveukupno 0.1 30. Godišnja potreba transmisijske topline Q'r: 18.05 Pregled prosječnih vrijednosti k vanjskih elemenata građevine Ogledni projekt BEL Neufert Aw Zidovi Aab Bočni zidovi Af Prozori sa solarnim dobicima Ad Krovovi/stropovi A d l Stropovi sa zrakom odozdo Aq Elementi prizemlja zgrade Ukupno Površina [m 2 ] 147.335 2. izdanje od 16. 8.34 0.035 0.0 520.28 3.5 0.6 30. k * f [W/(m 2 K)] 0.21 Ukupno 154.579 m 2 365.58 1. Proračun QH prema WSVO zadovoljava uvjete.8 0.9 (Q'r + Q'L) . ne 26.300 0 0.656 0.7 0.41 7.170 m 2 K/W 0.28 kWh/a m .57 3 Polistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 035 0.64 kWh/a m .5 5.040 m 2 K/W 0.810 W/(m 2 K) 0. tabl.250 32.0 1.86 m3 Grijani volumen V: 520.01 0. 1Element odgovrara DIN 4108. : 8.600 1.06 0.040 - 15 pod na zemlji ne 11.91 kWh/a m .900 15.1000 5 Normalni beton prema DIN 1045 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.0 1.27 185.960 W/(m 2 K) nema zahtjeva Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2. Q'H-: 95.600 2.0 15.443 m 2 464.0005 0.0 1.44 Pod stubišta Strop iznad podruma 134.50 3.3 5.000 1.58 58. 1 Element odgovara DIN 4108.398 ATk [W/K] 0.58 Af 9.04 X [W/mK] 0.78 159.2400 3 Polistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 035 0.14 56.22 13.30 11.350 W/(m 2 K) Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2. Podaci koji se odnose na energiju proračunati su prema odredbamapropisa o termičkoj zaštiti (WSVO).398 0.210 m 2 545. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine Proračun prema WSVO za zgrade 535.400 0. Ljetna zaštita od topline prema WSWO nije ispitivana.75 22.43 3 PoIistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 040 0.14 0.400 P .35 Aab f Vrijednost k [W/m 2 K] 0.0 58.0020 0.229 W / ( m 2 K) kao za krov Unutarnji zid prema znatno hladnijim prostor.78 Ag 0.06 0. Godišnja potreba ventilacijske topline Q'L. tabl.dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva 1 Gipskarton ploče DIN 18180 2 Polietilen folije debljine > 0 .839 0.210 15 0.1 mm d [m] 0.000 0.0350 15 20 50 1.97 1/m Odnos površine prema volumenu A/V: 29.00 krov/strop prema vanjskom zraku odozgo neventilirano ne 140.400 kg 0.1.0700 X [W/mK] 1.4 26.750 kg 0.0 vrijed.0150 dodataka 2 Vapneno-pješčani blokovi i ploče.4 17.58 0.5 cm Ukupno Bočni zidovi A [m 2 ] Aw 147.500 kg 0.040 50 3.000 2.435 0. 1 Element odgovara DIN 4108.130 m 2 K/W 0.040 15 2.50 31.05 11.350 p [kg/m 3 ] 1200 n [1] 10 10 5 10 20 50 8 d/X [m 2 K M ] 0.02 3.1600 2.8 100.100 kg 0.0 29.600 1.60 6.2 100.43 10.00 kWh/a m Godišnji interni dobici Q'. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 0.50 0.400 P [kg/m 3 ] 2000 [1] 15 35 70 150 20 50 d/X [m K/W] 2 Oznaka elementa Zidovi Vanjski zid poroton 36.70 Ad 159.607 m 2 17.357 Udio [%] 31. DIN 106/1+2.0 520.100 2400 0.58 0.335 W / ( m 2 K) 0. 1 mm d [m] Unutarnji zid stubišta iznad suterena (redoslijet slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva d [m] X [W/mK] 0.03 1.(Q'| + Q's): 94.0100 0.57 10.0200 4 Gipskartonske ploče DIN 18180 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0. [kg/m 3 ] 2000 2000 [1] 300 400 15 35 100000 100000 20 50 70 150 d/X [m 2 K/W] 0.200 0.656 W / ( m 2 K) 1.0120 8 8 100000 100000 0.00 1 Gipsana žbuka bez 0.5 0.0400 4 Izolacijski materijal od mineralnih/biljnih vlakana 040 0. 129 .785 0.6 31.01 4 Polistirol (PS) .0120 900 0.25 Ukupno Prozori Vanjski prozori sjever Vanjski prozori istok/zapad Vanjski prozori jug Krovni prozori Ulazna vrata Ukupno Krovovi/stropovi Krov Ukupno Elementi prizemlja zgrade 26.0 0.95 520.300 0 0.75 kWh/a nr O'Hma*: Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline nije prekoračena.37 kWh/a m : Q'h = 0.: 4.2 0.0400 X [W/mK] 1.37 m2 Ukupna površina omotača A: 0. tabl.130 m 2 K/W 0.08 Unutarnji zid stubišta iznad suterena 26.32: Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline: 30.5 Udio [%] 28.00 Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.5 0.392 1.35 147. Q"H = Q'H/0.30 kWh/a nr Godišnji solarni dobici Q's: (u odnosu na volumen zgrade) Godišnja potreba topline za grijanje: 30.

3.21 Vanjski zid poroton 3 6 .01 3. određene pretpostavke o iskoristivim unutarnjim dobicima topline i izmjeni zraka). nije uključen korisni učinak postrojenja za grijanje i eventualno različitim navikama korisnika. Ventilacijski uređaj s mehaničkim pogonom bez povrata topline Kod zatvorenih negrijanih staklenih dogradnji su za vanjske elemente građevine u tom dijelu dani faktori redukcije prema WSVO prilog 1.62 kWh/a h sadržan u Q. m 2 Pri proračunu godišnje potrebe topline za grijanje uzeto je u obzir Zatvorene.91 m 2 proizlazi godišnja potreba topline za grijanje • glavna korisna površina prema DIN 277 . Granične površ p r e m a dijelovima z g r a d a s visokom unutar temperat.59 kWh/a Korisna površina zgrade prema Propisu o toplinskoj zaštiti An = 171. topi.78 2 H 0.41 3.58 Vanjski zid stubište .70 1.48 m 2 Iskoristivi unutranji dobici topline Q.600 2. negrijane staklene dogradnje s jednostrukim ostakljenjem 1 ) / izolacijskim ili dvostrukim ostakljenjem 1 ) / termoizolacijskim ostakljenjem uz odgovarajuće označene površine Povišene vrijednosti iskoristive unutarnje topline zbog isključivog korištenja kao uredske ili upravne zgrade Ventilacijski uređaj s mehaničkim pogonom s povratom topline (sa ili bez toplinske pumpe). Q'HZUI = 30. A = 520.335 0. 9 7 nrr 1 Vanjski prozori: istok / z a p a d Krovni prozon Onjentacija: z a p a d Orijentacija: jug 7.50 1. razlika elemenata građevine 1 1.' Površina krova i krovnih ploča 3 A g : Donji završetak z g r a d e uključ. -prolaza topline K.8 Za zgradu s normalnim unutarnjim temperaturama proračun prema prilogu 1 broj 1 i 6 Propisa o toplinskoj zaštiti Oznaka zgrade ili dijela zgrade: Mjesto: Područje: BEL Neufert Ulica i kućni broj Broj parcele: [m ] 1 AV.389 0.565 0. BV -samo uz korištenje stana A*=149.64 kWh/(m 3 a) 6 A ^ . dopust. st 1 II.35 159.0 Godišnja potrebna toplina za grijanje Q" H odnosi se na površinu koja je izvedena iz volumena zgrade (korisna površina zgrade A N ). Ove se vrijednosti proračunavaju prema jedinstvenim rubnim uvjetima koji su definirani u Propisu o toplinskoj zaštiti (npr.900 0.0 7 8 prozori / vrta i vanjska vrata Q"HZUI = 95.000 0.A*= .0 Dostavljaju se sljedeći podaci: Preračunato na • stambenu površinu prema § 4 4 .91 kWh/(M a) 9 10 2 2 A / V = 0 . meteorološki podaci.60 0. Godišnja potreba topline za grijanje A/V Omotač zgrade koji pren.600 0.37 m2 4 5 Max.0 1. površine u kontaktu s tlom A ^ Ploče sa z r a k o m odozdo V Unutarnji zid stubišta > U G 26. godišnja potreba topline za grij.5 0. Stupanj ukupnog prolaza energije 9I [W/m2K)j 0. pa se stvarni utrošak energije samo uvjetno može ocijeniti na temelju proračunate godišnje potrebe topline za grijanje.60 1.50 1.69 m 3 11. 1. 5 c m Krov 147.86 m 3 Orijentacija 1 sjever / zasjenjeno Vanjski prozon sjever U l a z n a vrata Orijentacija.30 11.0 0.0 1.75 kWh/(m A) Q"HZUI = 94.21 kWh/a Potrebe energije za ventilaciju Q L = 9795.' Vanjski zidovi 2 Aj. istok 9.99 Prizemlje stambene površine 95.785 0.28 1.250 Br element broj Faktor specifičnih temperat. Međutim. Ostale karakteristike koje se odnose na energiju Godišnje potrebe topline za grijanje (sveukupno) Q h = 16274.56 kWh/(m 2 a Napomene uz osnove ovog dokumenta o potrebnoj toplini Naprijed navedene vrijednosti godišnje potrebe topline za grijanje u prvom redu daju polazne točke za usporednu ocjenu energetske kvalitete zgrade. Q'HZUI = 30.5 I.50 1.91 m2 (ogledni tlocrt) 130 .48 kWh/a Uzeto je u obzir Potreba transmisijske energije Q r = 15612. godišnja potreba topline za grij.64 kWh/(m 3 a) Pror dopušt. stupanj povrata topline uređaja r| W = % Q** h = Q h / A * = 108.99 (T) Presjek (?) 11.600 2. 11 Vanjski prozon jug 8.teren Pod stubišta Strop iznad podruma 9.44 134.91 kWh/a Iskoristivi solarni dobici topline H Q S = 2305.TERMOIZOLACIJA Dokument o potrebnoj toplini prema § 1 2 Propisa o toplinskoj zaštiti Površinski Površina -Koeficijent O z n a k a / onjentacija elemenata A. = 4286. Ap: Prozori. 0.5.435 0.za druga korištenja .5 Grijani volumen zgrade V = 535. Proračunska zapremina zraka V L = 428.60 0.5 0.

tlaka zvuka (|ib). žbuka 1. to se uglavnom postiže akustičnom izolacijom.zrak . laka ploča. dr. Zvučni titraji koje možemo čuti imaju frekvenciju od 20 Hz do 20000 Hz.5 1 2 4 6 8 10 Debljina elementa građevine (5) Granične frekvencije za ploče od različitih gradiva © Obložna ljuska od ožbukane drvene vune.šumovi od instalacija . Gosele.5 cm. koja bi stoga trebala biti niža od 100 Hz. glazba s radioaparata sobne jačine u zatvorenoj prostoriji Buka tihog usisača. tj. rezonantne frekvencije. kod te je frekvencije prijelaz zvuka iz zraka u element i obrnuto vrlo dobar 100 90 80 0 70 5 Q 50 40 30 20 10 0 20 30 40 50 70 100 200 300 500 700 1000 Frekvencija f —2000 3000 4000 7000 10000 Hz ® Odnos između jačine tona (fon). s oblogom + 2 dB 131 . Za građevine je važno područje između 100 i 3200 Hz. Za označavanje akustične izolacije služi za zračni zvuk razlika razine zvuka. Zbog toga je uzet decibel kao fizikalna mjera jačine zvuka u odnosu na jedinicu površine -> (T).nije ga moguće potpuno spriječiti. 1 Hz (Hertz) = 1 titraj u sekundi. koja se klate već uz lagane udare (rezonantna frekvencija).7 dB. zvono telefona na udaljenosti 1 m Vrlo prometna ulica. (promjena tlaka pri glasnom govoru = približno jedna milijuntina atmosfere). Najčešće se razina zvuka navodi u decibelima . razlika između prvobitne i prigušene razine zvuka (za materijalni zvuk navodi se najviša razina koja od normiranog šuma smije preostati). debljini sloja i frekvenciji. U DIN-u 4109 propisane su vrijednosti akustične izolacije koje treba postići -> s.5 cm prikovana s velikim razmakom čavala. Zvuk se širi mehaničkim titraji> ma i tlačnim valovima koji povećavaju ili smanjuju atmosferski tlak (= 1.5 cm.6 cm (el.0333 2 kg/cm ) u vrlo malim veličinama. Brzina širenja uzdužnog vala iznosi 340 m/s. zatim pobuđivanjem mase elementa i na kraju opet pri prijelazu u zrak. Ako su izvor zvuka i slušatelj u istoj prostoriji.element .glasovir (ujedno i zračni zvuk). mjerljivim u mikrobarima (|ib). laka ploča od drvene vune 2. uobičajena buka u poslovnoj ulici Pojedinačni pisaći stroj.vika . motocikl Vrlo bučan pogon (kotlarnica i si. a ako su u različitim prostorijama. pjenobeton 11. to se postiže upijanjem zvuka -> s. Frekvencija kod koje brzina širenja savijenog vala u nekom elementu građevine iznosi također 340 m/s jest granična frekvencija. dakle teškim debelim elementima građevine. mirna stambena ulica Uobičajena razina razgovora.„Srednje čujno područje • AKUSTIČNA IZOLACIJA 120 110 Q D To je svaka mjera kojom se smanjuje prijenos zvuka od njegova izvora do slušatelja . kod savijenog vala ovisi o materijalu. bolja izolacija od one koju bi dala sama masa elemenata javlja se samo iznad tzv. 132. Bellu). ekspandiran). 134. usporenje kretanja vrata može se lako postići kočenjem. Ako se element neposredno pobudi (materijalni zvuk). prigušenje je zvuka dakako manje.zrak. Primjer zračnog zvuka: radio . Rezonantna frekvencija može se usporediti s klaćenjem letećih vrata.element . mjeri koja približno odgovara prijašnjoj mjeri fon. na koje je ljudsko uho posebno osjetljivo. dvorana s pisaćim strojevima Glasna tvornička hala Bosch-ova truba na udaljenosti od 7 m. Kod akustične se izolacije prema vrsti zvučne smetnje razlikuje izolacija od zračnog zvuka (ako izvor zvuka prije svega pobuđuje okolni zrak) i izolacija od materijalnog zvuka (ako izvor zvuka neposredno pobuđuje neki element građevine). žbuka od gipsa i pijeska 2 cm Izolacija od zračnog zvuka zida (T) prema mjerenjima prof. Lake konstrukcije za akustičnu izolaciju (§) koriste višestruki prijelaz zvuka: zrak . Vio bela = 1 decibel (db) je donja granica razlike tlaka zvuka što ga ljudsko uho može registrirati pri normalnoj frekvenciji od 1000 Hz. pri čemu se energija zvuka gubi najprije na prijelazu zvuka iz zraka u element građevine. Akustična se izolacija uglavnom ostvaruje masom. To je zvučno područje podijeljeno na 12 dijelova = 12 bela (B) (prema izumitelju telefona A. ubrzanje je teško i zahtijeva silu.) Skala jačine tona a) Pogrešno bjlspravno © Prikaz savijenih valova zida pri normalnim frekvencijama: zid ne vibrira kao cjelina (-> a). nego njegovi dijelovi vibriraju jedan prema drugom (-»b) © Osjećaj jačine tona: uho općenito osjeća neki šum kao dvostruko glasniji ako je jačina zvuka udeseterostručena Žbuka 100 200 400 800 1600 3200 Hz cm 0. veličina izolacije od zraC j ) čnog zvuka bez obloge . izolacija od buke koraka — s. Prostor između dviju ljuski treba ispuniti materijalom koji upija zvuk kako bi se spriječilo naizmjenično reflektiranje zvuka. veličine jačine zvuka i zvuka (db) i jačine zvuka (|iW/cm2) 0- 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 100-130 Početak čujnosti Tiho šuštanje lišća Donja granica uobičajenih šumova u stanu srednji šumovi u stanu.limena glazba materijalni zvuk: buka koraka . stiropor 1. G. Tlak zvuka kreće se u čujnom području čovjeka od praga čujnosti do praga boli (7).dB (A) odnosno iznad 60 dB u belima (B). 133. tihi razgovor. Zvuk se širi kroz zrak kao uzdužni val -> © a u čvrstim materijalima kao savijeni val.

2 1. ljuskom -> s.5 250 187.5 400 400 425 425 400 450 475 425 475 405 460 500 375 375 312.5 2 ( 2 6 0 0 kg/m3) Staklo Prešani azbestcement ( 2 0 0 0 kg/m3) 10 15 \20f. obostrano ožbukani debljine 15 m m 31 32 DIN 4164 Beton od plovučca.4 1.8 1.5 111.5 187.5 I 2 2 |37.9 1. moraju biti teški najmanje 400 kg/m 2 (ako su pregradni zidovi teži od 250 kg/m 2 tada je dovoljno 350 kg/m 2 ). slabija nego bi to od njegove mase trebalo očekivati. 131 © .5 1.2 437.5 250 250 250 250 250 187. 11. provjerene načine građenja! Ljuska od žbuke na uobičajeno tvrdom izolacijskom ma124 136.6 DIN 4165 Blokovi od plino-1 pjenobetona 0. treba dakle prije svega poboljšati prigušenje zvuka od vrata i prozora.4 1.4 1. 2 5 * obostrano ožbukani zidovi (zidarske mjere) 05 10. Krivulja u DIN-u 4109 određuje kolika mora biti najmanja razlika razina zvuka pri pojedinim S p o r e d n i put frekvencijama Zahtijevana granična krivulja za zračni zvuk da bi se postigla veličina akustične izolacije LSM = ± 0 dB.5 125 I terijalu (npr na uobičajenom stiroporu) znatno smanjuje akustičnu izolaciju! Laki beton* ( 8 0 0 kg/m3) | 6 . 2 5 112.6 1.3 I Gips 0.5 150 350 350 350 360 350 350 370 370 380 1 2 3 4 5 6 7 8 (§) Jednostruka vrata s pragom bez posebne brtve Teška vrata s pragom i dobrom brtvom Dvostruka vrata s pragom bez posebne brtve. obostrana žbuka debljine 15 m m 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 DIN 18152 Puni blokovi od lakog betona Bez ispune pijeskom DIN 18151 DIN 3 9 8 Blokovi od zgure Tvrdi blokovi od zgure Šuplji biokovi s dvije ili tri šupIjine Obrnuto ugra đeni.» (2). Za dvostruke zidove koji imaju funkciju akustične izolacije treba uvijek primijeniti tipiziranje.5 Ziđe od pune ili šuplje o p e k e ili blokova.* s.2 1.6 0.8 1.5 M a s a zida > 400 kg/m2 M a s a zida > 350 kg/m2 < 400 kg/m2 mm kp/m2 mm kp/m2 dak e: 1. blokovi od v a p n a i pijeska* ( 1 8 0 0 kg/m ) | 5 .0 1.4 1. stoga granični zidovi između stanova.2 1.0 1.5 I 2 ' 2 .5 male zvučne mostove (suprotno od krutih ljuska). drobljene opeke i si.ZRAČNA AKUSTIČNA IZOLACIJA U tom je slučaju akustična izolacija koju pruža element posebno loša.6 1.5j ReBroj lista norme Oznaka Prostorna masa kg/dm 3 Klinker ( 1 9 0 0 k g / m 3 ) 1 5 .5 437. ako ti zidovi i ploče imaju površinsku masu iznad 250 kg/m2 © Debljina e l e m e n t a (cm) uz niže n a v e d e n e površinske težine Teški beton* ( 2 2 0 0 kg/m3)| 6 .2 1. Kod teških krutih elemenata granična je frekvencija iznad. propisane vrijednosti .9 DIN 1047 Kompaktni beton od šljunka ili drobljenca 2. dakle smanjenu akustični izolaciju ->©• Zračenje zvuka G l a v n i put Otpor pobudi Zaštita o d z r a č n o g z v u k a Kod zračnog zvuka zvučni val pobuđuje element građevine .3 l M i Ukočeno .6 0. kruti elementi imaju svoju graničnu frekvenciju usred interesantnog područja. 2 5 Šuplja opeka* ( 1 4 0 0 kg/m3) | 5 .5 1-1.4 1.» © S p u š t e n i strop imaju izrazito negativan utjecaj na prigušenje zračnog zvuka.7 1.5 187. površinska masa i debljina elementa (prema Gosele-u) 2 Laki betoni 1 betoni u zidovima bez reški i pločama visine kata.0 1. i ( 1 0 0 0 k g / m 3 ) [1 1.9 365 300 240 240 240 300 300 240 240 240 240 240 240 240 300 300 240 240 365") 300 365 365 300 240 240 490 450 445 405 485 505 440 445 405 440 440 485 530 485 505 420 460 410 440 400 430 405 450 445 405 440 485 300 240 300 240 240 380 360 380 360 360 355 380 380 360 390 380 °. na koje se nadovezuju pregradni zidovi. čak i pri malom udjelu otvora u ukupnoj površini zida bit će rezultirajuće prigušenje zvuka najčešće ispod aritmetičke sredine prigušenja zvuka od zida i otvora. potrebna debljina zida . Kao pokrajnji putovi posebno se ističu krute ljuske težine između 10 i 160 kg/m 2 .2 1. 2 5 P u n a o p e k a * . šupljine ispunjene pijeskom Puni blokovi od vapna 1 pijeska DIN 106 list 1 Giter blokovi od vapna 1 pijeska Šuplji blokovi od vapna 1 pijeska 1.6 0. Savitljive ljuske relativno su neosjetljive na © Zaobilazni put preko priključenih jednoslojnih elemenata građevine.» time raste utjecaj granične frekvencije na prigušenje zvuka .5 375 312. dvostruki zidovi daju posebno dobar učinak ako leže na elastičnom izolacijskom materijalu i ako su savitljivi .» (5).2 1. a kod tankih savitljivih elemenata ispod interesantnog područja frekvencija.4 1.6 1.> © . Zidovi s neDijagonalni prijenos dovoljnim prigušenjem mogu se popravjtj ^vjtljivqm_obLQŽnnm. I drvo <600 k9/m > _ 300 240 _ 300 240 490 365 10 20 30 40 50 70 100 200 300 400 500 29 30 Površinska masa elementa (kg/m ) (jT) Prigušenje zračnog zvuka.5 | 3 | |11.8 1. 0 Zračni zvuk .8 0.5 187. otvaraju se pojedinačno Teška dvostruka vrata s pragom i brtvom Jednostruki prozor bez posebne brtve Jednostruki prozor s dobrom brtvom Dvostruki prozor s kutijom bez posebne brtve Dvostruki prozor s kutijom i dobrom brtvom Akustična izolacija vrata i prozora prema DIN 4109 do 20 dB do 30 dB do 30 dB do 40 dB do 15 dB do 25 dB do 25 dB do 30 dB 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 © Minimalne debljine jednoslojnih zidova s veličinom izolacije od zračnog zvuka LSM = OdB 132 .7 1. 131 ® ili ako su potpuno odvojeni od površine na kojoj leže. „ „ .8 Puna opeka Klmker z a visokogradnju DIN 105 Šuplja opeka. .prenošenje Pri izolaciji od zračnog zvuka javlja se v negativni utjecaj "pokrajnjih putova" veći negoli pri izolaciji od buke koraka (zbog toga bi u atestima 0 akustičnoj izolaciji zidova trebalo uvijek uzeti u obzir i "pokrajnje putove" koji su posljedica uobičajenog načina građenja). šljake.6 1. npr šljunka Plino-1 pjenobeton 0.8 1.8 2 1.0 1. DIN 4232 Porozni beton od neporoznog agregata.0 1. Malo M / 1 Vrata i prozori sa svojim niskim vrijednostima prigušenja zvuka . 2 5 11. puna opeka 1.2 1.

zbog utjecaja starenja . 133 . Estrih je tanka kruta ljuska. vrijedi i za podnu oblogu od keramike -> © . pri čemu treba staviti Di > D2 2. Reške treba ispuniti odgovarajućim materijalom (ploče od pjenastog materijala) s preklopima.D2. ako u gornjoj prostoriji djeluje normirano "tapkalo". stiropor ^ 1 0 mm Drveni pod . reška zabrtvljena trajnoelastičnim kitom. proizlazi iz vrijednosti poboljšanja VM (dB).vrijednosti odmah nakon izvedbe moraju biti za 3 dB povoljnije. Kod međukatnih konstrukcija koje su dovoljna izolacija protiv zračnog zvuka (konstrukcije grupe II) može se prigušenje buke koraka postići mekom elastičnom podnom oblogom -> konstrukcije grupe I mogu se ovješenom savitljivom stropnom oblogom pretvoriti u konstrukciju grupe II -> (9). dakle dopušteno za sve vrste međukatnih konstrukcija (konstrukcije grupe I i II. već i najmanja spojena mjesta smanjuju djelotvornost izolacije jer su zidne ljuske krute! Složeni zidovi Kod složenih zidova (tome pripada svaki zid s površinama različite akustične izolacije. to je ujedno i izolacija od zračnog zvuka. počinje li ona tek na razini terena. Za porozne zidove propisano ^g^ Žbukanje nakon izvedbe estriha kod masivnih zidova 5 10 15 20 25 30 Razlika pojednačnih izolacijskih vrijednosti Dz=Di-D2 © Smanjenje akustičke izolacije prema Zeller-u C D — Trajno elastična masa Plivajući pod od pločica . list 3). Izračunati odnos površina izolacijskih dijelova zida 3. anhidrita. mora se strop nad podrumom izvesti s plivajućim podom ili nekom elastičnom podnom oblogom (kao i razdjelni stropovi između stanova). Smanjenje akustičke izolacije R proizlazi iz sjecišta krivulje odnosa površina s vertikalama razlike pojedinačnih izolacijskih vrijednosti D z .Estrih (podloga) za pod Izolacija i . i preko toga estrih od betona. Pri tome . stoga ekstremno osjetljiv na zvučne mostove. šljaka ^ (9) Savitljiva stropna ploča ^ Žbuka na pleteru Letve Mogućnost prigušenja buke koraka kod drvenog grednika Prigušenje buke koraka Zbog zvuka koraka međukatna se ploča izravno pobuđuje na vibriranje -> (3). lijevanog asfalta (debljina propisana u DIN-u 4109. Uobičajeni oblik akustične izolacije je plivajući pod: meki elastični izolacijski sloj bez reški. Krivulja u DIN-u 4109 -> @ daje normiranu razinu zvuka.ZAŠTITA OD ZRAČNOG ZVUKA I OD BUKE KORAKA-» Q P Razdjelni zidovi Zidovi koji razdvajaju zgade od slojeva težine ispod 350 kg/m 2 moraju biti odvojeni razdjelnom reškom po čitavoj dubini zgrade. rub uvijek slobodno pokretan. Koliko će plivajući estrih ili meka elastična podna obloga poboljšati izolaciju od buke koraka.Estrih Zaštitni estrih -Podne pločice ili ploče Tijek proračuna: 1 Ustanoviti razliku pojedinačnih izolacijskih vrijednosti D z = D1 .Izolacija — Estrih (podloga) . Ploča Izolacija Plivajući pod od keramičkih pločica (kupaonice) ^g^ Slojevi poda s hidroizolacijom za kupaonice s tušem r. npr. dakle maksimalnu jačinu zvuka koji se smije čuti odozgo u prostoriji ispod. glina. minimalna masa ispune iznosi 150 kg/m 2 (kod višekatnih zgrada 200 kg/m2). Ako reška počinje od temelja nisu potrebne dodatne mjere. pokriven zaštitnim slojem.Obloga 0 Ploča © Ž b u k a nanesena prije estriha do gornjeg ruba ploče. zid s vratima) dobiva se ukupna vrijednost akustične izolacije D g nakon što se odbije smanjenje izolacije R od veće izolacijske vrijednosti -> © 'TN ' Dvoslojni razdjelni zid s kontinuiranom razdjelnicom u presjeku (2) Tlocrt-»© Nepovoljno m u 5Všl G l a v n i put ) 7 / S p o r e d n i put U Zračenje zvuka Prijenos materijalnog zvuka © Frekvencija (Hz) Poželjna granična krivulja buke koraka .Elast.Pijesak.

5 sekunde .idealno za privatne zatvorene bazene i si. dizalo) ne smiju se ugra- P W 1 diti u zidove mirnih stambenih prostorija (dnevna soba. Najveća dopuštena razina zvuka od instalacija u tuđim stanovima je 35 dB (A).zatvoreni bazen: 40 m 2 vode • 0. Primjer. spavaća soba).5 2 5 50 0 200 400 600 800 Udaljenost od izvora z v u k a (m) Ekv površina upijanja z v u k a (m 2 ) površina upijanja zvuka A biti 0. osobito prozore i vrata.| čki izolirana obujmica Akustički izolirani temelj kotla širine 90 cm ječiti rezonanciju objekata.75 sekundi = = 2. to je idealna površina upijanja zvuka koja ima isti kapacitet kao sama prostorija. Za vrijeme odzvanjanja od 1. 4 0 . Na ordinati je djelovanje zaklona ovisno o kutu « -> (8).68 Valna duljina je h/7 =2. akustično izolirani nosači -» (?) • šumovi punjenja pri udaru vode na stijenku kade i si. b) akustički izolirati vanjske zidove. Ako se smanji refleksija zvuka. npr nasipe.00 m 2 3. g u m a B = z r a č n i prostor. Ventilacijs- A = m a t e r i j a l z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a . I Kmg). vrijeme odzvanjanja dakle 0.6 3. c) ugraditi u fasadu prepreke protiv širenja buke. ^ V.•EZ] i i I I • I . polumjer jeke se povećava..4 29 A = = 0. poboljšanje: spri- I 1 o n / . past će razina reflektiranog zvuka izvan dotadašnjeg polumjera jeke. 2 0 = h/>. podnožje koje apsorbira zvuk). telefonskih prigušivača zvuka.00 m 2 Postupcima upijanja zvuka može se razina reflektiranog zvuka sniziti Time polumjer jeke postaje veći. ako su prozori fiksni. obuhvaćaju se dublje frekvencije.2 6. već samo smanjuje reflektirani zvuk.4 • Konstrukcija.4 12. odzračni ventili u armaturama. kanali za smeće. 8 1.(telefonski prigušivač zvuka) ke instalacije treba postavljati akustički izolirano! Upijanje zvuka Upijanje zvuka . d) izvesti prikladne zahvate u okolnom prostoru..5 m samo 1.1 m). a istovremeno opada razina buke unutar dotadašnjeg polumjera jeke © Polumjer jeke i kapacitet upijanja zvuka neke prostorije = 24. bučnost ventilacijskih i klimatizacijskih uređaja smanjuje se pomoću tzv. grupa II sa = 30 db (A) dopušteno samo za unutrašnje zidove u stanu i za zidove prema tuđim instalacijskim prostorijama. Što je deblji komplet slojeva. Dijelovi kućnih tehničkih instalacija koji proizvode buku (cijevi vodovoda i kanalizacije. ispitna grupa I sa = 20 db (A) razine armaturnih šumova na svim mjestima. pomoću prigušivača zvuka.mora ekvivalentna 1. postavljanje kade na zvučno izolirajuće noge (u tom slučaju i rub elastično prisloniti na zid). e v i s p u n a m a t e r i j a l o m z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a (^3) Metalno gumeni element ® Kanal opremljen materijalom koji upija zvuk . © Efekt akustične izolacije uz pomoć zapreka na otvorenom (A."v Akus. zvučno izoliranim poklopcem gorača. Isto tako ne utječe na zvuk koji od izvora neposredno stiže u uho. Kotlovi se akustički izoliraju: izolirajućim postavljanjem (odvojeni temelj — > (2). oni se sastoje od obložnih slojeva koji upijaju zvuk i između kojih struji zrak. Unutar dotadašnjeg polumjera jeke ništa se ne mijenja! Kapacitet upijanja zvuka neke prostorije izražava se u četvornim metrima ekvivalentne površine upijanja zvuka. efekt zaklona = 17dB 134 . iz toga proizlazi koliko je važna veličina H određena kutom a.50 m uz 500 Hz (podr.68 = 3.suprotno od prigušenja zvuka . dovoljne dimenzije. poboljšanje: pravilno dimenzioniranje i odzračivanje odvodnih cijevi. treba predvidjeti ventilaciju. npr. vertikalni plinovodi. Prijenos zvuka u ventilacijskim vodovima. zidove ili veSkica dimenzija iz -> © Q = izvor zvuka B = slušatelj getaciju. Za nasipe. sred frekv.) postoje sljedeće mogućnosti: a) ispravno projektirati zgrade: boravišne prostorije locirati na suprotnoj strani od izvora buke. Vidjeti i: Smjernice za građevinske zahvate u svrhu zaštite od vanjske buke i DIN 18005 zaštita od buke u urbanizmu.2 V.a = 30° h = 2. zidove i ostale zapreke može se veličina izolacijskog djelovanja za različite valne dužine očitati iz dijagrama (7) (valna dužina približno 340 m/frekvencija).00 m 2 Zaštita od vanjske buke Za zaštitu od buke izvana (buka prometa i si. između ostalog. • šumovi pražnjenja (šumovi grgljanja).) ¿340/500 = 0. poboljšanje svih armatura.5/0. priključak na razvodnu L M a t e r i j a l koji upija z v u k cijevnu mrežu pomoću gumenih kompenzatora.05 100 m 2 zidova i poda • 0. priključkom na dimnjak akustički izoliranim cijevima. Kako neposredni zvuk opada s udaljenošću od izvora.najčešće ne smanjuje prolaz zvuka kroz element građevine.2 0 .03 60 m 2 akustičnog stropa • 0. Visine su u metrima a duljine zvučnih valova treba očitati Primjer. bit će od nekog polumjera "jeke" oko izvora zvuka reflektirani zvuk jednako glasan odnosno glasniji -> (5) od neposrednog zvuka.1 m 2 po kubičnom metru obujma prostorije v (polumjer jeke iznosio bi pri tome u prostoriji 6 x 10 x 2. • šum instalacijskih vodova nastaje stvaranjem vrtloga u vodovima. nužan je atest. Beton B 25 Bitumenska Ijepenka Ploča pluta Bitumenska Ijepenka Beton B 25 12 cmD 500 g/m2 5 cmD 500 g/m2 12 cmD AKUSTIČNA IZOLACIJA Šumovi od instalacija javljaju se kao • šum instalacijskih armatura: može se smanjiti upotrebom armatura koje prigušuju zvuk. a za polovicu vremena odzvanjanja dvostruko toliko.68. . poboljšanje: lukovi umjesto koljena.00 m 2 29.

treba pričvrstiti na zidove p o v r š i n s k e t e ž i n e m " ^ 2 5 0 k g / m 2 -> (2) K a d e t r e b a postaviti na plivajući e s t r i h i o d v o j i t i o d z i d o v a d a n e k a d e r e š k e su p r e m a z i d o v i m a ! Z a h o d s k e instalacije koje vise na z i d u i z a z i v a j u n e p o s r e d n u p o b u d u m a t e r i j a l n o g z v u k a .> Q P V i b r a c i j e u č v r s t i m tijelima n a z i v a j u s e m a t e r i j a l n i z v u k O n n a s t a j e uslijed z r a č n o g z v u k a ¡li n e p o s r e d n o m e h a n i č k o m p o b u d o m -> 0 K a k o s u m e h a n i č k e sile vibriranja n a j č e š ć e j a č e o d o n i h k o j e u z r o kuju vibracije z r a k a . npr v i b r i r a j u ć i h ili rotirajućih m a s a . ne 1 0 3 »40 0 2 = 1 41 ( 7 ) Postavljanje opruga p r e m a težištu (j3) Djelovanje elastičnih ležaja s m i j e f r e k v e n c i j a p o b u d e biti j e d n a k a vlastitoj f r e k v e n c i j i e l a s t i č n o pričvršćenog sustava Z b o g r e z o n a n c i j e n a s t a j u veliki p o m a c i koji k o d e l e m e n a t a m a l o g p r i g u š e n j a m o g u d o v e s t i d o l o m a -> (§) N a r o č i t o s e d o b r a izolacije p o s t i ž e d v o s t r u k i m e l a s t i č n i m o s l a n j a n - Stropni ovjes D E 2 0 A Vješalica usidrenja 1/16 Mineralna vlakna j e m -> (9) N e p o v o l j n o p o d e š a v a n j e .p j e n e . Za posebne slučajeve primjenjuju se z r a č n e opruge. n a j č e š ć e j e j a č a i b u k a pri n e p o s r e d n o j p o b u di. t a k o d a b u d u j e d n o l i k o o p t e r e ć e n e -> @ Pri p e r i o d i č n o m p o b u đ i v a n j u . m o ž e dovesti do pogoršanja Opruga- DP 16 KuTno sidro 1 / 2 2 Uipskarton ploče Primjer z a stropni e l e m e n t s oscilirajućim metalom ® Dvostruko elastično oslonjeni ventilator 135 . a d a nisu preo p t e r e ć e n i . Pluto. C j e v o v o d e .s n a ž n a teški zid slaba pobuda. Č e s t o se j a v l j a j u i f e n o m e n i r e z o n a n c i j e koji u u s k i m f r e k v e n c i j s kim područjima izazivaju pojačanu emisiju zvuka.ZAŠTITA OD VIBRACIJA MATERIJALNI ZVUK . npr t e m e l j a na e l a s t i č n o m e s t r i h u . ali b e z p r e o p t e r e ć e n j a n e o p r e n a ili čelika -> © Elementi se izrađuju od (D <D i g » 10 > • 20 »30 Pojačanje f rigušenje 10 20 50 10 Najbolje prigušenje materijalnog zvuka daju čelične opruge zbog s v o j e m a l e krutosti. ( O d v o j e n o o k n o dizala '• 3 c m _ mineralna vlakna Završetak okna na neoprenu Z a ozi- M o g u s e e v e n t u a l n o u g r a d i t i e l a s t i č n i slojevi. Kod pojedin a č n i h o p r u g a t r e b a se voditi r a č u n a 0 t e ž i š t u u r e đ a j a . bolji j e u č i n a k Kod površinski ugrađenih izolacijskih materijala mora opterećenje n a j č e š ć e biti > 0. P u m p e i strojevi m o r a j u s e p o s t a v i t i na t e m e l j e i z o l i r a n e o d m a t e r i - Betonski temelj kao umirujuća m a s a S t o p a stroja G M T j a l n o g z v u k a i e l a s t i č n o učvrstiti. M o g u s e u g r a d i t i i a k u s t i č n o i z o l a c i j s k i materijali o d m i n e r a l n i h v l a k a n a i P S . ali s e n e m o ž e izbjeći kruto p r i č v r š ć e n j e . V o d o v o d n e i k a n a l i z a c i j s k e i n s t a l a c i j e m o r a j u s e pričvrstiti elastič- Nakon montaže n i m m a t e r i j a l i m a i ne s m i j u biti u d o d i r u s e l e m e n t o m g r a đ e v i n e . p u n a g u m a i slični m a t e r i j a l i n i s u p r i k l a d n i j e r s u s u v i š e kruti. Zaštitu od materi- Laki zid . fl<P"M Poniklana čelična opruga Postavljanje (J5j stroja na elastičnom ••—' umetku u temelju Primjeri elemente za pojedinačne opružne Š t o s e materijali p o d o p t e r e ć e n j e m v i š e k o m p r i m i r a j u . r a z l o g j e t o m u najčešće neposredna pobuda materijalnog zvuka /—. pobuda j a l n o g z v u k a t r e b a d a k l e usmjeriti na s p r e č a v a n j e p o b u d e ili pro- (D } P o b u d a od materijalnog zvuka vođenja zvuka Mjere protiv provođenja materijalnog zvuka Za vodovodne instalacije t r e b a u p o t r e b l j a v a t i s a m o a r m a t u r e s a t e s t o m g r u p e I ili II T l a k v o d e t r e b a biti što niži Brzina p r o t o k a v o d e i m a p o d r e đ e n u u l o g u .. Dizala treba ugraditi u odvojena okna -> (3)1 reške zapuniti mineralnim Pričvrsni e l e m e n t dul)ine ^ ± £ cjevovoda vlaknima (ploče ^ 3 cm) ili konstrukciju osloniti na neopren -> @ . A k o o d b i j e n i z r a č n i z v u k s a d r ž i s a m o j e d a n ton. K o m p e n z a t o r i r a s t e r e ć u j u o d v l a č n i h sila jer u n u t a r n j i tlak d j e l u j e 1 u s m j e r u u z d u ž n e osi cijevi -> (5) K a o p r i g u š i v a č i s u za t e m e l j e n a r o č i t o p r i k l a d n e p l o č e o d g r a n u l a t a g u m e z a t o što i m a j u v i s o k u t l a č n u č v r s t o ć u .5 N / m m 2 20 A k o to nije. prema DIN-u 4109. p o t r e b n i s u p o j e d i n a č n i le- -10 žaji d i m e n z i o n i r a n i p r e m a t e ž i n i u r e đ a j a U č i n a k p r i g u š e n j a j e i u t o m s l u č a j u najbolji a k o s u e l e m e n t i m a k s i 0 m a l n o o p t e r e ć e n i .

opereta Dvorana za komornu glazbu 20 40 J.6 2. dramsko kazal.5 1.razumljivost rečenice. kako se razumljivost ne bi smanjila. volumena V = f(vrsta) i 17 33 100 R a n e . Zahtjevi za prostorije 1 Trajanje odjeka: 10 5 •o o C 1 4 D G (4-) Tolerancije trajanja odjeka ± 20% Uporabna funkcija Dvorane za sast. 60 8 0 % 100 2 3 5 Volumen V Optimalna vrijednost ovisi o namjeni i obujmu prostorije (3).3 i 1. A = as S as = stupanj apsorpcije zvuka prema mjerenju odjeka.1 8 •S 1 6 r I - Za govor i glazbu vrijede različite veličine vremena i intenziteta kao kriterij jeke.0 1.0 Vrijeme 2. s usporenjem do približno 80 ms (odgovara 27 m razlike u duljini puta) u odnosu na neposredni zvuk. 3.1 3.') Područje optimalnog trajanja odjeka _ 0. 0. ter (logatomi).0 h. izraženo kao površina s potpunom apsorpcijom (otvoreni prozor).5 1. tako da su uobičajeni pojmovi . dok rane refleksije. Jeka: Ako se iz jednoliko opadajuće krivulje trajanja odjeka -> 0 ističu pojedini. Trajanje odjeka je između ostalog ovisno i 0 frekvenciji. do 50 ms.0 (2) S 30 Kriterij jeke /'o . Za f = 500 HZ mogu se na osnovi iskustva predložiti približno optimalne vrijednosti ->© 2 Razumljivost govora Služi za ocjenu razumljivosti izgovorene riječi -» (5). razumlji- 3 4 5 7 5 6 8 10 8 10 12 14 15000 10000 25000 30000 Koncert dvorana za simfon. pojačavaju razgovjetnost -> (§). Namjena prostorije Trajanje odjeka u sek. S = dio površine Vrijeme trajanja odjeka izračunava se iz apsorpcijske površine formulom t Govor Kabare Igrokaz Predavanje Glazba Komorna glazba Opera Koncert Orgulje 1. oni se nazivaju jekom £ 1 2 5 2. Nije normirana.refleksije kao posljedica primarne i sekundarne strukture prostorije 1 Trajanje odjeka: (j) Mjerenja trajanja odjeka Vrijeme opadanja razine zvuka^od 60 dB nakon isključenja izvora zvuka -» 0 . ocjena logatomima Pri mjerenju logatomima smatra se > 70% izvrsnom vošću govora. pa se uglavnom mogu smatrati manje kritičnima s gledišta jeke.8 1. p o v o l j n e refleksije Slijed refleksije u prostoriji 136 . Treba uzeti u obzir različite utjecaje. subjektivno prepoznatljivi šiljci. Višenamjenska prostorija za govor i glazbu Opera. Govor zahtijeva manje usporenje. zapremina u m3 5000 8000 Volumenska karakteristika u m3/mjesto pri dubokim i kraće pri višim frekvencijama.. . Vrednuje se područje -5 dB do -35 dB (DIN 52216 mjerenje trajanja odjeka u dvoranama za slušateljstvo). razumljivost sloga. Apsorpcijska površina: Određuje trajanje odjeka svojom količinom apsorbirajućeg materijala. Razumljivost govora određuje se tako da veće skupine slušatelja ispisuju pojedine slogove bez smisla. od kojih su najvažniji. Prostorije za muziciranje trebaju imati dulje trajanje odjeka. a točnost napisanoga služi ocjenjivanju razumljivosti.trajanje odjeka. Doživljaj prostora Doživljaj refleksija koje dolaze iz prostorije prema vremenu i smjeru Kod glazbe su difuzne refleksije povoljne za punoću zvuka. .AKUSTICNOST PROSTORIJE DIN 52216 tU Projektiranje akustičnosti prostorije za govorne i glazbene predstave treba omogućiti da se slušateljima pruže najpovoljniji uvjeti za slušanje.7 2. U novijim objektivnim postupcima primjenjuju se modulirani šumni signali (RAST-postupak) koji dovode bez velikih ulaganja do ponovljivih rezultata. dulje je Max. npr lin. glazbu Prostorije za oratorije i koncerte na orguljama j^g^ Razumljivost slogova | Loše Dobro Vrlo d o b r o ^5) Razumljivost govora Tablica spec.163 V as S (Sabineova formula) 3.

visoke prostorije s raščlanjenim. kako bi se onemogućila treperava jeka uslijed višestruke refleksije -> (2) Izvedbom nabora s kutovima > 5° može se paralelnost izbjeći i postići difuzna refleksija Strop prostorije služi vođenju zvuka u stražnje područje prostorije i mora biti odgovarajuće oblikovan -» (3). Taj se nedostatak može kompenzirati dodatnim refleksijskim površinama ("vinogradarske stepenice"). što daje jednoliki neposredni zvuk na svim mjestima -> (7). visoke prostorije s raščlanjenim zidovima (rana pojava bočne refleksije) posebno pogodne. jer oba uha primaju različite signale Uske. Postavljanje podija: po mogućnosti na uskoj stranici prostorije. Višenamjenske prostorije s različitom postavom podija i ravnim parketom često su neprikladne za glazbu. jer bi bočne refleksije mogle biti premale 0 . Stražnji zid prostorije ne smije reflektirati zvuk u smjeru podija jer bi to moglo djelovati kao jeka. čak i pri malim vremenima zaostajanja (nesimetričnost akustičnog doživljaja). Treba izbjegavati paralelne. nastaju velike razlike u jačini zvuka zbog njegove koncentracije. 136 © -Govor . Ako je nepovoljan oblik stropa. npr Berlinska i Kolnska filharmonija-»® ili moraju zidovi biti jako naborani zbog provođenja zvuka. Podiji moraju biti znatno viši od parketa kako bi poduprli neposredno širenje zvuka. U blizini podija potrebne su refleksijske površine za rane početne refleksije i balans orkestra. neraščlanjene površine. jer u protivnome prejako pada razina zvuka pri širenju -> (9) Iz optičnih i akustičnih razloga treba nadvisivati redove stolica. 138 (2) Berlinska filharmonija. Oblik prostorije: za glazbu su uske. geometrijski reflektirajučim zidovima i difuzno reflektirajućim stropovima najjednostavnije su s gledišta akustike prostorija Primarna struktura prostorija (0) Sprečavanje treperave jeke (2J Nepovoljni oblik stropa Obujam: ovisno o namjeni -> s. ali za govor ili u malim prostorijama (komorna glazba) može se postaviti i uz uzdužne zidove (Beethovenov arhiv -> © ) .arhiva u Bonnu 137 . Manje su pogodne prostorije koje se šire prema natrag. npr nabiranje površine zidova koji se šire -> (D Oblikovanje stropa pomoću ovješenih jedara -> 0 ili elementiranjem -> s.AKUSTICNOST PROSTORIJA Rane bočne refleksije. subjektivno se povoljnije ocjenjuju nego refleksije sa stropa.Koncert 4 m 3 /po osobi 10 m 3 /po osobi Suviše mali obujam prostorije onemogućuje zadovoljavajuće trajanje odjeka. kad je posrijedi glazba. visinsko stupnjevanje grupa redova sjedala Podij u maloj dvorani za komornu glazbu Beethoven . Uspon krivulje prati logaritamsku spiralu Sekundarna struktura Refleksijske površine mogu u znatnoj mjeri kompenzirati nepovoljnu primarnu strukturu.

2 0 0 0 . 1000. dijeljenjem zvučnih valova ili vremenski pomaknutih refleksija -> (4) Proračun trajanja odjeka provodi se najčešće S a b i n e o v o m formulom t = 0. Frekvencija - Apsorpcija dubokih frekvencija oscilirajućim površinama Frekvencija :e) Apsorpcijsko ponašanje rezonatora Frekvencija [7j Apsorpcija poroznih materijala . prema DIN-u 5 2 2 1 2 . razmaci i ispuna šupljina mijenjaju se u svrhu finog podešavanja -> (5) površine s otvorima ispred šupljina najviše apsorbiraju srednje frekvencije (Helmholtzovi rezonatori).AKUSTICNOST PROSTORIJA Apsorbirajuće površine s p r e č a v a j u Koncentracije zvuka i prilagođavaju trajanje odjeka t r a ž e n i m vrijednostima. Difuzne refleksije s v o j o m j e d n o l i k o m raspodjelom zvuka daju glatke. niše itd. Raščlanjenje nabiranjem površina zahtijeva kutove > 5° J e d n a k o su učinkovite j a k e strukture površine. tj. najčešće j e potrebna s a m o korekcija trajanja odjeka za d u b o k e frekvencije Približenje ž e l j e n o m trajanju odjeka postiže se kombiniranjem površina različitih svojstava. Dodatne apsorpcijske površine za visoke frekvencije potrebne su s a m o u slučaju kad je specifični o b u j a m -> s. Udio otvora. a k o središte kugle leži u visini podija -> (§} Ovaj se nedostatak m o ž e izbjeći: o d g o v a r a j u ć i m oblikovanjem zakrivljenog stropa postiže se vrlo dobro usmjeravanje zvuka -> (9) (^T) Platna za vođenje zvuka Rastavljanje nepovoljnih reflektirajućih površina Difuzne refleksije' površine od kojih se m o ž e očekivati jeka moraju difuzno reflektirati. intenzitet i oblik m a k s i m u m a apsorpcije -> ( i ) . dolazeći zvuk rastresito reflektirati -> (3).163 • V «s Stupanj apsorpcije zvuka n e k o g materijala as.. Odgovarajuća izmjena reflektirajućih i apsorbirajućih površina djeluje na refleksiju poput j a k o raščlanjene površine -> (3) Zakrivljene plohe m o g u izazvati pojavu žarišta (kupola). stolice i dekoracije sa svojim specifičnim vrijednostima Često je d o s t u p n o trajanje odjeka ovisno s a m o 0 slušateljstvu i stolicama Kako bi trajanje odjeka što manje ovisilo o slušateljima. o b u j a m i izolacija šupljina o d r e đ u j u frekvenciju. slično osobi koja sjedi. 500. A k o su obuj a m prostorije i stolice d o b r o m e đ u s o b n o usklađeni. 4 0 0 0 Hz. P o s e b n o su nepovoljne prostorije oblika polukugle zbog trodimenzionalne koncentracije zvuka. parapeti. 250. U proračun treba uključiti sve p o j e d i n a č n e površine. Njegova j e vrijednost između 0 i > 1 Trajanje odjeka proračunava se za frekvencije f = 125. jednolike krivulje trajanja odjeka. koriste se stolice čija sjedala i prednji dio naslona za leđa ostvaruju što j e m o g u ć e v e ć u apsorpciju. Dimenzije. P o d a c i o srednjem trajanju odjeka odnose se najčešće na vrijednost od 500 Hz.— s [3j a) difuzna refleksija promjenom matenjala b) difuzno reflektirajuča površina Difuznost uslijed refleksije u vmenskim razmacima određuje se u prostorijama za odjek. osobe. Ta su svojstva o d r e đ e n a njihovom strukturom: vibrirajuće površine apsorbiraju d u b o k e frekvencije. 136 © znatno premašen. porozni materijali primjenjuju se za apsorpciju visokih frekvencija Debljina sloja i otpor strujanju utječu na prijelaz prema d u b o kim frekvencijama -» (7).

treba postaviti m e t a l n u t r a k u na d r v e n e n o s a č e 6 0 c m i z n a d sljem e n a . Cijevno i štapno uzemljenje Uzemljenje __ d s £ p E3- Arm. Uređaji za prihvat j e s u m e t a l n e š i p k e . oluk. n a z i v a se i z j e d n a č e n j e m p o t e n c i jala (J5) Šatorasti I (6) Šedl Krovni vod Vod uzemljenja Uzemljenje u temeljima Antena 0 1 ] D • o Dizalo Kamin Metalne dogradnje Premoštenje brojila za plin-vodu -oo— Razdjelno mjesto Pomoćno uzemljenje (razdjelno mjesto) Priključak na metal Savitljivi priključak tí H <*- > — ===== Prolaz kroz krov Vodo-plinovod Brojčana oznaka razd mjesta Oluci i olučne cijevi Metalni pokrov j — i . d o l a z i d o p a d a n a p o n a .e - ] Brojilo za vodu.) č o v j e k j e na o t v o r e n o m e u g r o ž e n o d e l e k t r i č n o g n a p o n a . 57185 Otprilike na 50. provođenje i uzemljenje Z a d a ć a j o j j e odrediti m j e s t o u d a r a i o s i g u r a t i d a z g r a d a b u d e u z a š t i ć e n o j zoni Pri instaliranju g r o m o b r a n a t r e b a obratiti p o s e b n u p a ž n j u na k r o v n e nadgradnje. o k o 6 0 udara g r o m a u z e m l j u i 2 0 0 d o 2 5 0 m u n j a m e đ u oblacima. olučne cijevi i si. vod na sljemenu na stupora\ Slamom pokrivenacm iznadusljemena i udaljenost vodova od krova drvenim sabirni 8 J vima uzdignut 60 40 cm. da se svi v e ć i m e t a l n i dijelovi i v o d o v i p o v e ž u s g r o m o b r a n s k o m instalacijom. "" Simboličke oznake za elemente gromobranske instalacije vod za uzemljenje 139 . D o d a t n o s e postavljaju m e t a l n i šiljci koji o d r e đ u j u m j e s t o u d a r a g r o m a G r o m o b r a n s k a instalacija sastoji s e o d u r e đ a j a za prihvat. zidovi i si. npr 1 0 0 0 0 0 A x 5 c m = 5 0 0 0 0 0 V U t r e n u t k u u d a r a g r o m a t o m v i s o k o m potencijalu izvrgnuta je c j e l o k u p n a g r o m o b r a n ska instalacija i svi s n j o m p o v e z a n i m e t a l n i dijelovi. mjesta na cjevovode. za plin Krovni nosač za elektr vodove Hvataljka/motka za zastavu Metalni cjevovodi J J I (ED GDzgrada pogledu tlocrtu. dimnjake i ventilacijske uređaje T r e b a ih s v a k a k o priključiti na g r o m o b r a n s k u instalaciju. - Čelična konstrukcija Čelični spremnik Svjetiljka • o ® . j a r b o l a . zatvorene balkone. k r o v n i v o d o v i . U k r u g u p o l u m j e r a 30 m o d m j e s t a u d a r a g r o m a ( d r v e ć e . stupnju g e o g r a f s k e širine n a s t a j u u s v a k o m satu oluje.GROMOBRANI DIN 48801. m e t a l n e krovne p o v r š i n e i m e t a l n a tijela. beton s priključkom Rub zgrade W | ! .—. Ni j e d n a t o č k a na k r o v u n e s m i j e biti pre- ^oj Kosi krov na dvije vode © ko 15 m u d a l j e n a o d u r e đ a j a za p r i h v a t g r o m a Krov na četiri vode Na s l a m n a t i m k r o v o v i m a . stabala nalik na e k s p l o z i j u Dakle.> (§) © K a d električna struja g r o m a p o t e č e k r o z o t p o r u z e m l j e n j a . a k o j e u r a s k o r a k u treba skupiti n o g e Šteta na g r a đ e v i n a m a n a s t a j e r a z v o j e m t o p l i n e pri u d a r u g r o m a jer Krov na jednu vodu © se v o d a s a d r ž a n a u materijalu pretvara u paru pa nastaju razaranja Krov s blagim nagibom z i d o v a . štete n a s t a j u g d j e ima v l a g e U o s n o v i g r o m o b r a n s k a instalacija p r e d s t a v l j a " F a r a d a y e v kavez". s tim da su na t e m e l j u iskustva p o v e ć a n a m r e ž n a o k c a . Vrlo d j e l o t v o r n a mjera. O Traka za izjednačenje potencijala /traka za uzemljenje Dubinsko uzemljenje Razdvojnik iskrenja Dilatacijski luk Hvataljka Stabilizator © --0— — i—i—i— C instalacija D Danas uobičajena gromobranska —M— Rešetka za zadržavanje snijega Prik. z b o g o p a s n o s t i o d p o ž a r a z b o g iskrenja.

poljopriv. Uzemljenje ima z a d a ć u da struju g r o m a brzo i jednolično odvodi u tlo. t e š t a p o v i o k r u g l o g a ili r a z v e d e n o g p r e s j e ka. 5 mm jedne točke. zemljište Suhi pijesak i šljunak Razdjelnik Kamenito tlo Močvarno zemljište Vlažni šljunak Vlažni pijesak Vrsta uzemljivača Otpor rasprostiranja o Uzemljenje © Osnovni dijelovi gromobranske instalaciie /¿N Ks Aluminijski krovni pokrov kao uređaj za prihvat Trakasti u z e m duljina u m Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m 12 6 6 3 4 2 2 1 40 20 20 10 13 7 7 3 80 40 40 20 27 14 13 7 200 100 100 50 67 34 33 17 400 200 200 100 133 70 67 33 1200 600 600 300 400 200 200 100 30 15 10 5 IOJ zida s krovom ukoliko konstruktivni metalni spoj ne postoji .GROMOBRANI U z e m l j e n j e s e i z v o d i p o m o ć u n e i z o l i r a n i h m e t a l n i h t r a k a . A k o s u z a b i j e n a d u b l j e o d 6 m. Površinska se u z e m l j e n j a i z v o d e l i n e a r n o ili p r s t e n a s t o . priključiti na gromobransku instalaciju u0) Prihvatnu motku na dimnjaku blizu strehe priključiti na oluk ® Krovni nosač voda jake struje ne treba neposredno priključiti. c i j e v i ili ploča.— s (Jj Čelična skeletna građevina skelet priključiti na krovni vod i na vod za uzemljenje Limeni krov s drvenim stijenkama.Aluminijska o b l o g a min 0. nisu O d g o v a r a goli al- Glina. o n d a s e n a z i v a j u d u b o k i m u z e m ljenjima Z r a k a s t o u z e m l j e n j e j e s n o p t r a k a k o j e s e z r a k a s t o š i r e iz ij za prihvat Aluminijski pokrov min 0 . Z a k r o v o v e o d a l u m i n i j a . na d u b i n u na kojoj s e p o s t i ž e nizak o t p o r rasprostiranju u tlo @ V e l i č i n a o t p o r a u z e m l j e n j a ovisi o vrsti i v l a ž n o s t i tla (ij).( § ) d o p u š t e n i v o d o v i o d g o l o g ili p o c i n č a n o g b a k r a u m i n i j ili p o c i n č a n i č e l i k . R a z l i k u j u s e d u b o k a i površinska uzemljenja. ventilacijske cijevi i si .> ( i ) . P r e p o r u č u j e s e u z e m l j e n j a ugrađivati u beton temelja -> © . krov priključiti na sljemeni vod i odvod . Razmak za otvoreno iskrenje = 3 cm Za čelične elemente s el. Š t a p a s t a u z e m l j e n j a z n a č e d a s e u z e m l j u z a b i j a j u c i j e v i .5 m m Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m Zidna obloga Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m Cijevi u z e m dubina u m još ekonomično nije više ekonomično (D Zidna aluminijska obloga kao odvod \y6/) Aluminijski krov i zid Otpor rasprostiranja traka i cijevi za uzemnenje kod različitih vrsta tla V-V Dimnjaci na sljemenu s prihvatnom napravom od kutnih čeličnih profila /^oN >-J Dimnjak s prihvatnom motkom priključenom na sljemeni vod Uzemljenje u temelju od nearmiranog betona Uzemljenje u temelju od armiranog betona ® 140 Sve metalne elemente koji izlaze iz krova. uređajima ugraditi stabilizator napona I _ .(£}. c i n k a ili p o c i n č a n o g č e l i k a .

pri čemu njihova svojstva (zaštita vanjskih dijelova zgrade) moraju zadovoljavati određene uvjete. Takva područja izvan objekta označavaju se kao zona zaštite od groma (BSZ) 0 B . Postoji neprigušeno polje pražnjenja groma. zaštitnim ku tom i mrežom S = sigurnosni razmak = zaštitni kut Energetska mreža Čelična armatura Uzemljenje u temelju Instalacija u z e m l j e n j a 0 0 I z j e d n a č e n j e potencijala gromobrana Lokalno izjednačenje potencijala i stabilizator n Krovovi zaštićeni prihvatnom motkom (I) 141 .Učinkovitost b r a n a [P] [E] P o l u m j e r kugli Veličina gromobrana otvora mreže Tipični razmaci odvoda 5 m 10 m 15 m 20 m 25 m Zaštitni kut Min j a č i n a struje g r o m a I1'] . K l a s a g r o m o . _ I n f o r m a c i j s k a mreža Stabilizator n a p o n a I z j e d n a č e n j e potencijala g r o m o b r a n a U 7 Područje razdvajanja iskrenja is B S Z 1 = z o n a g r o m o b r a n s k e zaštite 1 \ / \ Cijev za p u n j e n j e s p r e m n i k a s k a t o d n o m z a š t i t o m Uzemljenje u temelju Kanal/zaci^ska cijev & Zona zaštite 2 i više: Može biti svrhovito ili zahtijevano da se unutar zone zaštite 1 urede daljnje zone zaštite od groma. postoji neprigušeno polje odterećenja groma. Na primjer računalni centar kao zona zaštite 2 i pojedini elektronički uređaji kao zona zaštite 3. isključeni. Zona zaštite 1: Sama zgrada koju treba zaštititi označena je kao zona zaštite od groma 1 Granicu prema zoni zaštite O u pravilu čine krov. Instalacija u z e m l j e n j a Postupci za postavljanje prihvatnih uređaja gromobranskom kuglom.> © [r] I II III IV M 5 m x [i] 2 0 0 kA 150 kA 100 kA 98% 95% 20 m 30 m 45 m 60 m 10 m x 10 m 15 m x 15 m 20 m x 20 m 90% 80% Klase gromobrana Kut zaštite ovisno o klasi gromobranske zaštite i visine iznad područja koje treba zaštititi (J5y' W = veličina otvora m r e ž e Z o n a g r o m o b r a n a O. a g r o m o b r a n a Of. vanjski zidovi i pod podruma zgrade.O d v o d g r o m a za zaštitu energetske i informacijske Energetska mreža . u skladu s klasom zaštite.f j frfmr eže ZAŠTITA OD GROMA U principu se objekt koji treba zaštititi svrstava u različite zone zaštite. u normama označene i kao LPZ (Lighting Protection Zone) © Zona zaštite 0A: Izvan zgrade koju treba zaštititi nalazi se zona zaštite OA.U tom su području mogući direktni udari groma. Zona zaštite 0B: Zbog uređaja za prihvaćanja na i uz objekte koje treba štititi javljaju se područja za koja su direktni udari groma.

srednjih. treba obratiti pozornost na premoštenje vodomjera ^ (§) Tijekom grubih građevinskih radova važno je da se uzemljenje gromobrana izvede stručno -> s.8 28 7 24 9 20. 140.koaksijalni kablovi 13 Razdjelne kutije za razdvajanje osnovnih vodova 14 Antenske utičnice za radio i TV 15 Priključni kabel za radio 16 Priključni kabel za TV 17 Uzemljenje Postojeća . treba antenu pričvrstiti na vanjski zid. gromobranska^^^l instalacija Ako gromobranska nstalacija postoji treba ostvariti ovu vezu Cu 0 8 mm ili NYY 10 mm? Šina za uzemljenje vanjskih vodova svih HF . naročito ako se radi o crnogorici Potkrovne antene u području VHF imaju smanjen prijam. pri uklještenju u zid > 0. trske ili drugih lako zapaljivih materijala! U tim okolnostima treba predvidjeti antene na jarbolima ili u prozorima. Dobar prijam zahtijeva usmjerenost prema najbližemu odašiljaču. treba provesti statički proračun prema VDE 0855. te za više područja TV valova. a uz to i tzv.0 M o m e n t od vjetra M R 80 MR 110 (kpm) 41 4 38 4 33 7 29 4 25.koaksijalni kablovi Pojačalo za LMKU i TV-kanale 10 Šina za uzemljenje 11 Kabelska spojnica s kontrolnom kutijom 12 Glavni vodovi 75-U.antenskih kablova Pojačalo Dodirna površina š 10 cm2 Šina za uzemljenje vanjskih dijelova glavnih vodova Premoštenje cijevi od sintetike ili nekog privremenog prekida Cu 10 mm2 Premoštenje brojila za vodu © 142 Shema instalacije skupne antene © Shema gromobranske instalacije (Siemens) Kućno Uzemljenje uzemljenje gromobranske instalacije .25 3. Zbog opasnosti od korozije ne preporučuje se pričvršćivati na aktivni dimnjak. Kratki valovi ne slijede zakrivljenost Zemlje. valovi metarske duljine djelomično slijede. izvedba treba osigurati trajnost i zaštitu od korozije. Antene se ne smiju postavljati na krovove od slame. kratkih i UKV valova.Topli v l a ž n i zrak G r a n i č n i sloj prema J Henjesu -> ANTENE Hladni suhi zrak Širenje elektromagnetskih valova odgovara optičkim zakonima valova ( o^S Smetnje prijema mogu se izbjeći izborom povoljne lokacije Slob duljina L (m) 4 15 4 0 3 75 3. 75-ii. Brojni različiti oblici antena stoje na raspolaganju.1 12. F II (K10)) UHF antena (npr F IV (K35)) UHF antena (npr F 5 (K56)) Antenski nosač za 2 UHF antene Provođenje cijevi nosača antene Priključci antene. dio 1 — > @ U normalnim okolnostima računa se za jarbol usađen u građu krovišta s duljinom uklještenja > 1 m. Treba se držati osnovnih pravila — (|) Važan je potrebni prostor za smještaj > dodatnih kućnih uređaja za uzemljenje gromobrana -> © Visoka stabla koja nadvisuju vrh antene mogu predstavljati smetnju u smjeru prema odašiljaču. blisko smještene antene jedna drugoj smetaju pri prijamu.0 2. Tome mogu pomoći skupne antene Osim toga. a dio odlazi u troposferu i odatle se reflektira.5 3. Kad su uređaji na jarbolu. Jedna antena trebala bi služiti za prijam dugih. Najbolje je postavljati antene s izravnim dogledanjem i odašiljačem. polarizaciju. Tako je u nekim slučajevima moguć televizijski prjjam i na mjestu koje odašiljač uobičajeno ne doseže.75 2 5 2 25 2. Projektiranje skupne antene treba uzeti u obzir već tijekom grubih građevinskih radova (b) s pojačalima protiv opadanja napona u vodovima itd.6 16 7 13 4 Antene za prijam radijskih i televizijskih emisija nagrđuju izgled grada.1 96 57 0 53 0 46 4 40 5 34.3 21 6 18 1 15. Kod kabelske televizije nema antene Uz kućni priključak treba predvidjeti pojačalo priključeno na električnu mrežu Moment od vjetra MR na cijevnom nosaču 50 mm 1 LMK-antena i UKW antena za odabrani smjer prijama VHF antena (npr F III (K8)) VHF antena (npr. Kad su ravni krovovi.75 m. U području VHF to je smanjenje u odnosu prema vanjskim antenama otprilike polovica prethodno navedenog Sobne su antene mnogostruko slabije (pomoćne antene). Učinak antena bitno ovisi o okolini -» 0 i vodovima visokog napona. ->(š) +(§) koja su ujedno mjerodavna i za uzemljenja Kad se priključuju na vodovod.

20000 Ix optimalno gledanje 2 0 0 0 lx minimum na radnom mjestu 200 lx rasvjeta za orijentaciju 20 lx ulična rasvjeta 10 lx mjesečina 0.Fizikalne veličine Tok zračenja Jačina zračenja Jačina ozračenja Gustoća zračenja Količina zračenja Ozračje (T) Tehničke veličine i oznake u formulama Svjetlosni tok Svjetlosna jakost Jačina osvjetljenja Gustoća svjetla Količina svjetla Osvjetljenje <> t I E L Q H Rasvjetno-tehnička jedinica i skraćena oznaka Lumen Candela Lux (lm) (cd) (lx) (cd/m2) (Im h) (lx h) RASVJETA .7 5 Reflektor s hlad nim svjetlom P(W): 3 5 . Berlin ERCO Leuchten GmbH. žarulja P(W): 10 13 18 PAR 38 (QR 122) TC-L a r=p P(W): 2 5 .4 0 0 Žarulja sa živinim parama Fluorescentna žarulja T P(W): 18 36 58 Kompaktne fluorescentne žarulje đl 4 P(W): 7 9 11 26 GM PAR 38 P(W): 6 0 .1 2 0 Reflektor žarulja QT-DE P(W): 2 0 0 . parama T « 3 0 = 3 TC-D P(W): 6 0 . parama P(W): 3 5 . stalno upaljeno Svjetlo za nuždu koje se pali prema potrebi Reflektor Rasvjetno tijelo s metalnim parama. reflektor okrugao / cilindričan Ugrađene / viseće svjetiljke. 5000 do 15000 sati. Svjetlosni tok koji pada na jedinicu površine jest jačina osvjetljenja E. kvadrati čne Ugrađene / viseće svjetiljke.250 Parabolična reflektorska žarulja HIT-DE ¿ 4 ft fijf 0 P(W): 8 0 .> t n Umjetna rasvjeta.• 1 5 \ 1• Usporedba: ušteda struje do 80%.4 0 0 Žarulja s halogenim met. stoga naročito kod halogenih žarulja izvanredan svjetlosni učinak. Boja svjetla im je ovisno 0 tipu. Za rad bez treperenja potreban je elektronički uređaj za preduključenje (EVG). srednje ili široko. Tipična obilježja žarulje s električnim pražnjenjem: za rad je nužna sprava za preduključenje. žarulja P(W): 2 0 . općenito X Rasvjetno tijelo s naznakom X 6 b r o j a žarulja i snage 0 o Zidni fluter.smjernice "Umjetna rasvjeta". vrlo dobra reprodukcija boje. Svjetiljke Za rasvjetu prostorija upotrebljavaju se žarulje i svjetiljke s električnim pražnjenjem -» (4) Tipična obilježja žarulja: boja je svjetla toplo bijela. okrugle / cilindrične Rasvjetno tijelo. mliječnost stakla ograničena. LVK karakterizira zračenje žarulje kao usko. Postfach. Visoka sjajnost (osvijetljenost). Reprodukcija boje umjereno je do vrlo dobra. DIN 5035 Radni prostori . Fizikalne i tehničke veličine svjetlosnog zračenja Strujni vod s reflektorima Svjetlosni sustav / svjet.2 lx Sjajnost L je mjera za registriranu svjetlost. i općenito se prikazuje krivuljom raspodjele jačine svjetla (LVK) -> s. Svjetlosna jakost neke žarulje u svim smjerovima zračenja daje raspodjelu svjetlosne jakosti. općenito Svjetleća traka s naznakom snage Svjetleća traka s naznakom broja svjetiljki i snage Kontrolna svjetiljka općenito Općenite oznake za žarulje u arhitektonskim nacrtima © Oznake za rasvjetna tijela za arh. nacrte prema DIN 40717 Žarulje s električnim pražnjenjem Visokotlačne žarulje Niskotlačne žarulje =C Žarulja s parama žive ili natrija A Fluorescentna žarulja Žarulja s halogenim ' metalnim parama (?) Sistematizacija žarulja Kompjfflria fhinrpcrpntna tarnlia I Žarulje P (W): 60 .250 V i s o k o t l a č n e žarulje s električnim pražnjenjem P(W): 5 0 . Svjetiljke pretvaraju električnu snagu (W) u svjetlosnu snagu (Im). cijevi i Svjetlosni sustav s umetnutim žaruljama O O O l -'9 r a đ e n e ' vise oe svjetiljke. Lüdenscheid S v j e t l o s n o . Svojstva: malo svjetlosno iskorištenje (lm/W). neutralno bijela ili bijela kao dnevno svjetlo. žarulja QT P(W): 300 500 750 1000 nir\ P (W): 75 . male dimenzije žarulja omogućuju male dimenzije svjetiljki.1 2 0 Linijska žarulja P (W): 20 Reflektor.200 Žarulja za opću uporabu Halogene žarulje QT o o P (W): 75 .1 0 0 Kriptonska žarulja Niskonaponske Halogene žarulje QT y P(W): 2 0 . a u nekim slučajevima i starter Veliko im je svjetlosno iskorištenje i razmjerno su dugotrajne. Iz toga proizlazi zahtjev da treba zasjeniti svjetiljke u zatvorenim prostorima. Burggrafenstr 6.1 0 0 Reflektor. dobre su mogućnosti koncentriranja svjetla u željenom smjeru. parama P(W): 3 5 . toplo bijela. pravokutne x X < s 2 Q 58 W xQ X • Rasvjetno tijelo s prekidačem Svjetlo za nuždu. 144 (2).5 0 0 PAR 56 P (W): 300 Reflektor. parama P(W): 7 5 .1 0 0 HIT P ( W ) : 18 24 36 P(W): 7 40 11 55 TC-SB 1 y Ii « GR-48 P(W): 1 5 . nema treperenja.1 0 0 Mliječna žarulja P(W): 2 5 . Mjera za korisni učinak je svjetlosno iskorištenje (ImA/V). Tipične vrijednosti: globalno zračenje (vedro nebo) max.1 2 5 Reflektorska žarulja sa živinim parama P(W): 250 Reflektor. Sjajnost površina u prostoriji dobije se iz jačine osvjetljenja E i stupnja refleksije (L = E • p/7t). žarulja HIE Ugrađen starter HST 25 W 40 w 60 W 75 W 100 W 120 W f J— 5 W 7 W -*• 11 W W 20 W -®*23 W QR-111 HSE P(W): 5 0 .6 0 Minjon žarulja QR-CB er P(W): 3 5 .1 0 0 Žarulja s halogenim met. Sjajnost žarulja relativno je visoka i dovodi do zasljepljivanja. simetrično ili nesimetrično. naročito u reflektorima. staklo može biti mliječno po želji. Svjetlosni tok određeno usmjeren po prostornom kutu jačina je svjetla I. deseterostruki vijek trajanja © 143 .2 5 0 Žarulja s natrijevim parama f" > . žarulja s halogenim metalnim parama P(W): 7 0 . 100000 Ix globalno zračenje (oblačno) max.t e h n i č k e veličine Učinak zračenja što ga oko može ocijeniti naziva se svjetlosni tok O.1 5 0 Reflektor. ASR 7/3 1979 Informacije: LiTG .Geschäftsstelle.2 5 0 Žarulja s halogenim met.1 5 0 Žarulja s halogenim met. uporabna trajnost im je 1000 do 3000 sati.

otvor djelomično prekriven: . Pravokutna Q Kvadratična s Q « n A Žarulja opće uporabe 60 .250 W (T) o o o o 120V Odgovarajući tipovi žarulja za određene tipove rasvjetnih tijela '60° Viseća zrcalna rasterna svjetiljka direktno .^ ^ 5 0 5 Indirektna svjetiljka Svjetiljke i raspodjela svjetla Kvadratični dovvnlight reflektor 300x300 mm 144 .250 W = [I OT-DE n t .indirektno rasvjetno tijelo Downlight 60WJ VvA® 0 " Jednosmjerno ventilirano downlight svjetlo 160 m3/h kod 35dB(A) 200 m3/h kod 40 dB (A) Zrcalni rasterni zidni fluter Dvosmjerno ventilirano downlight svjetlo 160 m3/h kod 35 dB (A) 200 m3/h kod 40dB(A) Dekoracijsko downlight svjetlo.100 W Niskonaponska reflektorska halogena žarulja 2 0 .zatamnjenim staklom . R Parabolična reflektorska žarulja Reflektorska žarulja 60 . • >n ja M U ¿J / A T a = ji M TC TC-D TC-L HME QT-LV o o o o o o o o o OR-LV H l * P\ U <* A \J HSE/ HST HIT Žarulja s halogenim i^M] HIT-DE metalnim parama 35 .300 W QT Halogena žarulja 75 .indirektna svjetiljka X / ^^ s0L cd/kim.100 W Fluorescentna žarulja 18 .akrilnim prstenom — ^ 30° cd/klm^--^ 60 A / 7 Direktno .58 W Kompaktna fluorescentna žarulja 7 .metalnim uloškom .200 W o o o o o o o o o o o o o o O O O PAR.400 W Žarulja s natrijevim parama 5 0 .prizmatičnom lećom .indirektna y750 cd/klm i Direktno .55 W Žarulja sa živinim parama 50 ..250 W Halogena žarulja s dva podnoška 100-500 W Niskonaponska halogena žarulja 2 0 .Svjetlosno sredstvo A \ Fluter \ ^ ^ Uplight Downlight RASVJETA Rasterna svjetiljka i N .

čitaonice Do 750 Lux Izložbene dvorane Sajamske hale Robne kuće Prodajni centri Velike kuhinje Koncertni podiji Industrijske hale. nastavne prostorije. blagajne Prostorije za sjednice Radionice Do 500 Lux Do 3m Knjižare Prodavaonice Izložbene dvorane Muzeji. cijevna = Halogena žarulja s metal. aule. galerije. veliki uredi Skladišta Radionice Do 200 Lux Industrijske hale Foyeri Restorani Crkve Koncertne dvorane. kazališta Industrijske hale Preko 5m Do 500 Lux Muzeji. dvorane za skupove Do 500 Lux Prodavaonice Izložbene dvorane. žarulja. galerije slika Zračne luke. reflekt. parama = Halogena žarulja s metalnim parama. višenamjenske i gimnastičke dvorane Radionice Crtaonice Laboratoriji Knjižnice. žarulja QR-LV = Niskonapon. strojarnice. šalter-sale. eliptični oblik 145 .Nominalna jačina svjetla RASVJETA HIT-DE < 70 W QT < 250 W QT > 250 W HME < 80 W HME > 80W HIT-DE > 70 W A < 100 W A > 100 W QR-CB-LV Visina prostorije Nominalna jačina rasvjete HIT > 70 W • • • • • • • • • • • • • • • • • HIT < 70 W • • • • PAR 38 PAR 56 Prostorije QT-DE QR-LV QT-LV TC-D TC-L HSE HST a: Parkirne garaže. prostorije za pakiranje Nusprostorije Do 200 Lux Radionice Restorani Foyeri Standardni uredi. rasklopna postrojenja Do 200 Lux Skladišta s visokim regalima Crkve Koncertne dvorane. parama. standardni uredi s višim zahtjevima vidljivosti Radionice Robne kuće Do 750 Lux Prodajni centri Izlozi Hotelske kuhinje Koncertni podiji Tehničko crtanje.cijevna TC-L = Kompaktna fluorescentna žarulja izduženi oblik = Žarulja sa živinim parama = Žarulja s natrijevim parama = Žarulja s natrij. željezničke postaje. reflekt. žarulja QR-CB-LV= Niskonapon. halog. svečane dvorane Ulazni pretprostori Obrada podataka. prometne zone Svečane dvorane Sportske i višenamjenske dvorane Industrijske hale Do 750 Lux Auditoriji. kazališta Radionice Industrijske hale Predavaonice. galerije slika Ulazne dvorane Ugostiteljski objekti Sportske dvorane. hladno svjetlo • • • • • • • • • • ® @ l• • • O 1• UJ X • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • $ • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • © • • • • • • • • • • ® • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • # • • • • • • • • • • • • • • 3m do 5m • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • | • • • •1 HME HSE HST HIT HIE • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • © T = Fluorescentna žarulja TC = Kompaktna fluorescentna žarulja TC-D = Kompaktna fluorescentna žarulja 4. muzeji. predavaonice Izložbeni prostori Sajamske hale Prodajni centri A PAR R QT QT-DE = Žarulja opće namjene = Parabolična reflektorska žarulja = Reflektorska žarulja = Halogena žarulja = Halogena žarulja s dva podnoška QT-LV = Niskonapon.

Downlight . Karakteristika ove rasvjete temelji se na doživljaju svijetle prostorije i pri niskoj razini osvijetljenosti i odsutnosti refleksnog zasljepljivanja. na tračničkom razvodu © Zidni fluter Indirektno osvjetljenje (7) Direktno . Koriste se halogene žarulje. Potrebno je pažljivo uskladiti rasvjetu i arhitektonske detalje stropa. Postavljaju se blizu zidova radi njihove jednolične osvijetljenosti. Primjenjuju se za površinsko osvjetljenje stropa odnosno poda. zidni reflektori s rasterom -> 0 . Pri projektiranju rasvjete treba polaziti od kuta zračenja 70° i 90°. Upotrebljavaju se halogene žarulje ili fluorescentne žarulje a moguće su i visotlačne žarulje s električnim pražnjenjem. U prostoriji to djeluje kao izravna rasvjeta. prostorija za kretanje publike i za prometna područja.indirektno osvjetljenje © Zidni fluter na tračničkom razvodu Reflektor na tračničkom razvodu . potrebna je relativno mala električna snaga. npr. Pretežno se upotrebljavaju fluorescentne žarulje ali mogu se kombinirati s običnim žaruljama. Downlight uskosnopni reflektori -» Pri pravilnom rasporedu svjetiljki na stropu moguća je diferencirana osvijetljenost prostorije. Uskosnopni reflektor može se nagibati do 40° i okretati u punom krugu od 360°. Pretežno za dekorativno osvjetljenje zida mogući i svjetlosni učinci.(9). B e z osvjetljavanja poda. Vertikalne razine osvijetljenosti od 50 lx. izložbene prostorije. prodavaonice) i filtara u boji. Zaštita od zasljepljivanja rasterima i zaštitnim zaklonima. simetrično © Zidni fluter. Pri povoljnoj visini prostorije (h = 3 m) prednost se daje kombinaciji neposredne i posredne rasvjete: postiže se doživljaj svijetle prostorije uz prihvatljiv utrošak energije (70% neposrednog.posredna rasvjeta -> © . Neposredno . 30° („Flood") i 90° („Fluter"). Jednolična rasvjeta zidova i dijela prostorije. Promjene svjetlosnog stošca pomoću leća (skulpturna leća i Fresnellova leća) i promjene spektra pomoću UV i IR zaštitnih filtara (muzeji. podni širokokutni reflektori -> (§) . Ovisno o odabranim razmacima svjetiljki postiže se jačina osvijetljenosti do 500 lx. Zidna svjetiljka -> @>. 150 lx i 300 lx trebaju se postići kao tipizirane vrijednosti za izložbe. a za vrlo visoki svjetlosni komfor oko 40° i više. simetrična rasvjeta 0 . Za rasvjetu radnih mjesta treba sjajnost stropnih svjetiljki ograničiti na 400 cd/m 2 . direktno osvjetljenje ® Zidni fluter s djelomičnim osvjetljenjem prostorije. Zidni širokokutni u nizu -» © . U ograničenom opsegu i za osvjetljenje stropa i poda. Stropni širokokutni reflektori. naročito one niskonaponske.indirektno osvjetljenje (8) Stropni fluter © 146 Podni fluter ® Zidna svjetiljka. Oprema: žarulje i fluorescentne svjetiljke. Posredna rasvjeta -» (§). © Direktno osvjetljenje.RASVJETA Vrste rasvjete u prostorijama ^ Neposredna. prostorija za skupove. naročito su prikladni za izložbene i muzejske prostore. direktno . Preporučuje se za opću rasvjetu: radnih prostorija. Uskosnopni reflektori u nizu -» Najčešće upotrebljavani kut zračenja 10° („Spot"). Moguća ugradba halogenih žarulja ili fluorescentnih žarulja. Normirane vrijednosti specifične priključne snage -> s. Preduvjet je dovoljna visina prostorije. Da bi se postigla neka zadana razina osvijetljenosti. Služe isključivo za osvjetljavanje zidova. pomoću filtra za boju i prizmi.zidni širokokutni reflektori. Zidni širokokutni reflektori u nizu -» © . 149 0 Kutovi zasjenjenja svjetiljke u prostorijama za rad i okupljanje iznose oko 30°. 30% posrednog). Zidni širokokutni reflektori ugrađeni u strop -» 0 . Potrošnja energije je do tri puta viša nego pri izravnoj rasvjeti. Upotrebljavaju se halogene žarulje i fluorescentne žarulje.

750. Zbog toga je 20 lx horizontalne jačine osvjetljenja minimalna vrijednost za interijere izvan radnih prostorija. 20 lx Potrebno za raspoznavanje crta lica. razmak svjetiljki: b . Kut "a (optimum) flutera a = 30 -'40 ' Stim^Kn) . škola. restoran.100. tiskara. Kut zaklanjanja snopa svjetlosti kod down!ighta je između 30° (širokosnopna svjetlost. Zbog toga je 200 lx min. 75. zadovoljavajuće ograničenje blještavila) i 50° (duboko zračenje svjetlosti visoko ograničenje blještavila) -» kod svjetiljki s rasterom od 30° do 40°. 30. -» © . Iz toga proizlazi stupnjevanje nominalnih jačina osvjetljenja E n u unutarnjim prostorijama: 20.6 Druga brojčana oznaka: 0 . hotel. npr.y. uredski poslovi 100 1500 Vizualni zadaci s velikim teškoćama. kontrolni zadaci Iznad 2000 02) Preporučene jačine osvjetljenja prema CIE Primjer: IP 44 Stupanj zaštite od dodira i stranih tijela Stupanj zaštite od prodora vode 2.Y.5 mm) 4 Od zrnatih stranih tijela (< 1 mm) 5 Od naslaga prašine 6 Od prodora prašine (7) Osvjetljenje objekta (§) Osvjetljenje zida reflektorom 03) Vrste zaštite rasvjetnih tijela Stupanj Indeks Ra 1A 1B 2A 3 4 (9) Osvjetljenje zida fluterom ^ Kut zaklanjanja svjetlosti (= 30°/40°/50°) 04) >90 90 > Ra > 80 80 > Ra > 70 70 > Ra > 60 60 > Ra > 40 40 > Ra > 20 Tipična područja primjene Biranje boja.@ . 300. precizna montaža Dodatno osvjetljenje za posebno teške specijalne vizualne zadatke r*~~ acr-io* . © © T b 4) ® O O 200 lx 2000 lx i € Jteri O ' raZmak SVjet Faktor 1. ured. brojčana oznaka.8 1.© . Radne površine djeluju mračno pri jačinama osvjetljenja E < 200 lx. 200. 1500. zaštita 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Bez zaštite Zaštita od kapanja vode vertikalno Koso pod kutom do 15° Od vode koja sipi Od vode koja prska Od vode u mlazu Protiv prodora vode pri preplavljivanju Od prodora vode pri uronjavanja Od prodora vode pri potapanju Slovna oznaka: IP Prva brojčana oznaka: 0 . tekstilna industrija Industrija Industrijska i ostala postrojenja s malim zahtjevima glede reprodukcije boje Ostalo Reprodukcija boje žarulje prema DIN 5035 147 . laki 750 Vizualni zadaci.Y.Y^iV. Jačina osvjetljenja u unutarnjim prostorijama (D wní.. 1000. zaštita 0 Bez zaštite 1 Zaštita od velikih stranih tijela (> 50 mm) 2 Od srednje velikih stranih tijela (>12 mm) 3 Od malih stranih tijela (< 2. 2000 lx smatra se optimalnom jačinom osvjetljenja za radne prostorije. Najpogodniji kut upada svjetla na objekte i područje zidova je od 30° (optimalno) do 40° .150.mm VfMífífífíífíííífíMííMMÍiifííííJÍÍÍ}}}} RASVJETA Geometrija rasporeda svjetiljki Razmaci svjetiljki međusobno i u odnosu prema zidu ovisni su o visini prostorije. srednje teški V 100 200 300 500 750 750 1000 Vizualni zadaci visokih zahtjeva.5 je najmanja razlika u jačini osvjetljenja koja se još zapaža. 2000 itd. npr.dT-19 5a ' rM. . ' © Kut nagiba reflektora za osvjetljenje * a = 30" /opi 1000 1500 2000 Vizualni zadaci s vrlo velikim teškoćama.2a úa^va'^a^ Preporučena jačina Područje.» ( § ) . 50. 500. bolnica. brojčana oznaka. galerije Stan. jačine osvjetljenja za stalno zauzete radne prostore. npr.y^ " © Downlight. djelatnost osvjetljenja 20 50 30 100 150 300 500 50 Putovi i radne površine na otvorenom 150 Orijentacija u prostorijama pri kratkom zadržavanju 200 Radni prostori koji se ne koriste stalno 500 Vizualni zadaci.

visokopoliran Mjed. poliran Aluminij. mogu se odrediti na osnovi fotometrijskog zakona razmaka iz jačine svjetla i geometrije prostorije (visina h. beton. zagasit Aluminij. svijetla. poliran Emajl. ručju zračenja imati nisku razinu sjajnosti Stupanj refleksije % Materijali za izradu svjetiljk Aluminij. polirana Hrastovina. zagasit Aluminij. Ograničenje neposrednog bliještanja postiže se primjenom svjetiljki s kutom zaklanjanja (kut zasjenjenja) š 30°. crvena. bijel Srebrna pozadina ogledala Srebro. 147 @ Boja svjetla određuje se izborom žarulje. visokopolirana Nikal. visokopolirano Građevinski materijali Hrastovina. Smjer svjetla 0 Preporučuje se da svjetlo na radno mjesto pada sa strane. žbuka Mort taman Pješčenjak Šperploča. Svjetiljke koje bi se unatoč tomu mogle reflektirati moraju imati sjajnost ž 200 cd/m 2 (primijeniti reflektore visokog sjaja). Proračun jačine osvijetljenosti točke -> (§) Jačine osvijetljenosti (horizontalno Eh i vertikalno E v ). Viša razina osvijetljenosti moža se uz istu opću razinu postići dodatnim osvjetljenjem pojedinog radnog mjesta. obojen. Ograničenje blještavila 0 . Kvantitativni kriteriji Razina osvijetljenosti Kao srednja vrijednost za radne prostorije zahtijeva se između 300 lx (pojedinačni ured s dnevnim svjetlom) i 750 lx (velika prostorija).0 Ograničenje blještavila odnosi se na područja neposrednog bliještanja.5000 K) i bijelo poput dnevnog svjetla (više od 5000 K). Boja svjetla i reprodukcija boje s. treba obratiti pozornost i na kvalitativne. uzevši u obzir ekonomičnost. polirana Granit Vapnenac Mramor. zagasit Krom. Pri reprodukciji boje. prije svega arhitektonske kriterije. poliran 80 do 87 80 do 85 65 do 75 55 do 76 55 do 65 60 do 70 65 do 75 80 do 85 60 do 70 70 do 75 50 do 60 70 do 80 80 do 88 90 do 92 Mort svijetli. koje proizvode pojedinačne svjetiljke. Za urede se najčešće biraju izvori svjetla tople ili neutralne bijele boje. a preduvjet je za to krilati oblik LVK s. u kombinaciji sa zagasitim površinama oko radnog mjesta 0 Ograničenje zrcalnih refleksa ekrana postiže se odgovarajućim izborom postavljanja ekrana.RASVJETA ->QP Obilježja kakvoće rasvjete Dobro rješenje rasvjete mora. bijel Lak sasvim bijel Bakar. treba nastojati da se generalno postigne stupanj 1 (vrlo dobra reprodukcija boje). neutralno bijelo svjetlo (3300 K . tamna. čist. nova Boje Bijela Svijetlo siva Srednje siva Tamno siva Svijetlo plava Tamno plava Svijetlo zelena Tamno zelena Svijetlo žuta Smeđa Svijetlo crvena Tamno crvena Stupanj refleksije % 40 do 45 15 do 25 20 do 40 25 do 40 20 do 30 10 do 15 25 do 10 do 20 do 35 do 30 do 35 15 25 55 70 75 do 85 40 do 60 25 do 35 10 do 15 40 do 50 15 do 20 45 do 55 15 do 20 60 do 70 20 do 30 45 do 55 15 do 20 Stupanj refleksije rasvjetno . Osim tih kvantitativnih kriterija. Ograničenje refleksnog bliještanja postiže se bočnim upadom svjetla na radno mjesto. zadovoljiti funkcionalne i ergonomske zahtjeve. Raspodjela sjajnosti Harmonična raspodjela sjajnosti posljedica je pažljivog usklađivanja svih stupnjeva refleksije u prostoriji 0 Sjajnost pri posrednoj rasvjeti ne smije prijeći 400 cd/m 2 . visokopoliran Aluminij. refleksnog bliještanja i zrcalnih refleksa na ekranima. razmak d i kut upada svjetla a). visokopoliran Papir. vap. eloksiran. Razlikuju se tri grupe: toplo bijelo svjetlo (temperatura boje ispod 3300 K). sirov Opeka.tehničkih materijala 148 . 144 Q). sirova Cement. što uglavnom ovisi o spektralnom sastavu svjetla.

u prikazanom primjeru opremljena je četirima žaruljama sa po dvije žarulje od 36 W (priključna snaga obuhvaća i uređaj za pretpaljenje 90 W).Specifična priključna snaga P* W/m 2 za 100 lx pri visini 3 m.7/0. Dvoosna prostorija površine 24 m 2 .5/0. Za uredske se prostorije često.55 0. • O® 0© o • O ffl O ffl Offl o 9 ® ' ffl • o EB« ffl « (standardna žarulja) 100 W = 8 0 0 W Tip rasvjetnog tijela ( £ ) .2 Proračunska formula za svetlosni tok svjetiljke ^ t ct>= L A P NB Sjajnost za osvjetljenje Objekt Slobodno stojeći Tamna okolina Srednje svijetla okolina Vrlo svijetla okolina (cd/m2) L 3 10 13 6. Površina prostorije A = 1 0 0 m 2 Visina prostorije H = 3 m ® Stupnjevi refleksije 0 .00 m k P. E n i P mogu se prema formuli © približno odrediti.80 0. Za to potrebna specifična priključna snaga P* ovisi o primijenjenom tipu žarulje 0 . O A 12 W/m 2 10 W/m 2 5 W/m 2 5 W/m 2 öQTe tC TC-L 4 W/m 2 3 W/m 2 5-7m T26 © Specifična priključna snaga P* za različite tipove žarulja (2) Primjer: Tablica korekcijskih faktora . stropa i poda (2). P* = 10 W / m 2 (halogena žarulja) P = 16 • 2 0 W = 3 2 0 W Formula .90 1.2 Korekcijski faktor k Stupanj refleksije Visina Površini A[m 2 ] 070502 050201 000 H svjetlo srednje tamno Do 3m 3-5m 20 50 S100 20 50 S100 50 S100 0. 1 (srednja refleksija) Tip rasvjetnog tijela @ • P* = 4 W / m 2 (komp fluorescentna žarulja) P = 9 • 45 W = 405 W ® : Tip rasvjetnog tijela P* = 12 W / m ? P = 8 . 100 • 3 2 0 .4 0.85 0.3-0.90 0.65 0.3-0.40 0.45 0.1-0.2 0.65 0.5 6 . osim konvencionalnih zrcalnih rasternih svjetiljki.00 0.2 0.60 0. Proračunom prema -» © dobije se jačina osvijetljenosti od približno 375 lx.65 0. 5 / 0 . Proračun osvijetljenosti pomoću specifične priključne snage može se primijeniti i za uredske prostorije. odnosno odrediti potrebnu električnu priključnu snagu P za zahtijevanu razinu osvijetljenosti.4 0.80 0. o .4 0.60 0.3 0.Svjetleće strukture omogućuju i kombinaciju sa strujnim napojnim trakama i reflektorima.1-0. Korekcijski faktor k ovisi o veličini prostorije i stupnju refleksije zidova. površina = 100 m2 i refleksiji 0.5 0.60 RASVJETA Proračun srednjih jakosti osvijetljenosti—» C D U praksi često treba približno odrediti srednje jakosti osvijetljenosti (En) za danu električnu priključnu snagu žarulja.> @ 1 0 0 ' 8 0 0 .75 0.5 0. treba komponente proračunati pojedinačno i na kraju zbrojiti -» © .2 Potreban svjetlosni tok svjetiljki za osvjetljenje (6) Svjetleća struktura (ERCO) 15 10 2 0 15^5" © Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo (ERCO) ^O) Preporučene mjere za električne vodove u stambenim prostorijama u cm 149 . . materijala Stupanj refleksije pri osv etljenju Građevinski materijal P Opeka bijelo glazirana Mramor bijeli Žbuka svjetla Žbuka tamna Pješčenjak svjetli Pješčenjak tamni Opeka svjetla Opeka tamna Drvo svjetlo Granit 0.75 0.ffl. 7 5 (svjetla refleksija) 6.ffl. 0 0 © Proračun jačine osvjetljenja za neku unutarnju prostoriju E n _ (100 • 405 100 -4 100 12 100 10 ' ' E n = 180 lx A = 24 m 2 = 0 .10 -13 . Predviđaju li se u prostoriji upotrijebiti različiti tipovi žarulja. 2 / 0 .3 0. Ona se odnosi na neposredno osvjetljenje.85 0.75 0. postavljaju i kvadratične rasterne svjetiljke s kompaktnim fluorescentnim svjetiljkama -» © ili svjetleće strukture -» © .45 0.= 3 W / m 2 P =4 90 W = 360 W 100 • 4 24 3 0.75 0.75 En = E n = 3 7 5 Ix En = 1 A P ° ° P k (?) Proračun za uredsku prostoriju P En A P* 100 1 k E„ P P* A k Nominalna jačina osvjetljenja (lx) Priključna snaga (W) Specifična priključna snaga (W/m2) -> ( i ) Tlocrtna površina prostorije Korekcijski faktor -> (2) (8) Formula za srednju jačinu osvjetljenja E„ i priključnu snagu P <> = potrebni svjetlosni tok t L = srednja sjajnost (cd/m2) A = površina osvjetljavanja rj B = stupanj učinkovitosti osvjetljenja p = stupanj refleksije građ. 5 . Osvjetljenje zgrada Pri osvjetljenju zgrada proračunava se potrebni svjetlosni tok žarulja koje će se postaviti na osnovi formule -> Sjajnost iznosi od 3 cd/m 2 (slobodno stojeći objekti) i 16 cd/m 2 (objekti u vrlo svijetloj okolini).75 0.2-0.1 6 Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo (ERCO) Stupanj učinkovitosti osv jetljenja 1B Velika površina Mala površina Velika udaljenost Tornjevi 0.3-0.6 0.40 0.3-0.1-0.90 0. ffl^.55 0.

grafički obrt Ispitivanje boja Lakimica Skladište. nakit Kozmetika. kupaonica. staze. satovi. čitaonice Društvene prostorije Restorani. sagovi Pribor za sport i igre. dječji vrtići Knjižnice. strojogradnja Tekstilna industrija Tiskare. frizer Cvijeće Pecivo Hlađena roba Sir. pješačke zone Osvjetljenje vert. podrum Vanjska rasvjeta Ulice. hodnici Dvorane za sjednice Školski i nastavni prostori Predavaonice. hoteli Kazališta. prodajni centri Industrija. razredi. papir Foto. valjaonice Laboratorij Ispitivanje boja Uredi i uprava Uredi. muzeji Klinike i ordinacije Dijagnostika i tretman Bolesničke sobe. koncert. povrće Riba Robne kuće. koža Namještaj. foyeri Prostorije za priredbe Izložbene i sajamske hale Sportske i višenamjenske dvorane Galerije. obrt Radionice Elektrotehnika. ugostiteljstvo. voće. transport Uzgoj biljaka Obrada drva Ljevaonice. signalizacije Q Pravilna primjenafluorescentnihžarulja = preporučuje se • = može se primijeniti • • • • • • • • • • • 76 29 3 827 1B 927 1A 830 ' 1B 930 1A Neutralno bijelo 25 2A 33 2B 840 1B 940 1A Bijelo kao dnevno svjetlo 950 1A 865 1B 965 1A 54 2A X X X X • X X X X X • X X X X • • X • X X • X X X X X X X X X X X X X X X X • X X X X X X • • X X • X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X • X X X X X X X X X X X X X X X X X X 150 . dvorane. hobi. čekaonice Stanovi Dnevni boravak Kuhinja.RASVJETA Toplo bijelo Boje svjetla (PHILIPS) Stupanj reprodukcije boje Prodavaonice Živžne namirnice Meso Tekstil.

čeličane. pranje 300 Strojno glačanje 300 Ručno glačanje 300 Sortiranje 300 Kontrola 1000 Frizer 500 Kozmetičar 750 Kožarska industrija: Industrija cementa. jetkanje. grafički obrt: Brušenje drva 200 Strojevi za papir. post. mljekare. namotavanje grubom žicom Montaža telefonskih aparata. prost. sortiranje papira 750 Retuširanje. tiskarski strojevi. stalna radna mjesta Radna mjesta uz blagajnu Zanatstvo i obrtništvo (primjeri iz različitih struka): Ličenje čeličnih konstrukcija Predmontaža uređaja za grijanje i ventilaciju Bravarija Automehaničarske radionice Građevna stolarija Radionice za razne popravke Radionice za radio i TV aparate 300 500 Izrada i obrada papira. pozlaćivanje. ručno i strojno slaganje. namotavanje srednjom žicom Montaža finih aparata. ispitivanje Montaža najfinijih dijelova. izrada tapeta 300 Krojenje. izrada matrica 500 Ručni tisak. tisak na tekstilu Kitničarstvo Ukrašavanje Kontrola robe. Srednji zahtjevi 200 300 500 750 750 200 300 151 . velike ljevaonice Proizvodna postrojenja automatizirana50 Proiz.RASVJETA Smjernice za radna mjesta "Umjetno osvjetljenje" ASR 7/3 kao i DIN 5035 dio 2 (izvod) Tablica nominalnih jačina osvjetljenja. u kojima treba nešto pročitati 200 Prolazi u visokoregalnim skladištima 20 Pult za izdavanje 200 Otprema 200 Kantine 200 Ostale prostorije za odmor 100 Gimnastičke prostorije 300 Garderobe 100 Praonice 100 Toalete 100 Sanitetske prostorije 500 Strojarnice 100 Opskrba energijom 100 Pošta 500 Telefonska centrala 300 Brušenje. staklarski obrt: Radna mjesta ili zone uz peći. prešanje i jetkanje klišeja. kontrola boja 200 300 300 500 750 750 1000 1000 300 500 1000 1500 1500 Obrada i prerada metala: Kovanje malih komada 200 Zavarivanje 300 Grubi i srednji radovi sa strojevima 300 Fini radovi sa strojevima 500 Kontrolna mjesta 750 Hladne valjaonice 200 Vučena žica 300 Prerada teških limova 200 Prerada lakih limova 300 Izrada ručnog alata 500 Montaža. oblikovanje sloga 1000 Kontrola boja pri višebojnom tisku 1500 Urezivanje u čelik i bakar 2000 200 200 300 300 300 500 500 Kemijska industrija: Postrojenja s daljinskim upravljanjem 50 Postrojenja s povremenim ručnim intervencijama 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta u postrojenjima tehnoloških procesa 200 Održavanje 300 Laboratoriji 300 Radovi s povećanim vizualnim opterećenjem 500 Kontrola boja 1000 Pogoni uslužnih djelatnosti: Hoteli i gostionice. s ljudskim intervencijama 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta u proizvodnim postrojenjima 200 Održavanje 300 Kontrolna mjesta 500 Proizvodnja kablova i vodova. fina mehanika 1000 Karoseristički radovi 500 Lakirnica 750 Noćna lakirnica 1000 Tapetarski radovi 500 Završna montaža 500 Inspekcija 750 Industrija nakita i satova: Proizvodnja nakita Obrada dragog kamenja Urarska i optičarska radionica 1000 1500 1500 Prehrambena industrija i industrija potrošne robe: Opća radna mjesta Miješanje. pletenje. dekoriranje. u kojima se roba traži 100 Sklad. prešanje. smjernice za radna mjesta Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/ix Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Opći prostori: Prometne zone u spremištima 50 Skladišni prostori 50 Sklad. sortiranje Laboratoriji 200 300 300 300 500 500 1000 Prometnice u zgradama: Za osobe Za vozila Stubišta Utovarne / istovarne rampe 50 100 100 100 Obrada i prerada drva: Parenje Piljenje Sastavljanje Izbor furnira. mlinovi Rezanje i sortiranje Proizvodnja delikatesa i cigareta Kontrola proizvoda. elektroničkih dijelova Umjetno krpanje Proizvodnja i prerada tekstila: Radna mjesta u kupkama Predionice Bojenje Predenje. lakiranje. oblikovanje staklenih instrumenata 500 Dekoraterski radovi 500 Ručno brušenje i graviranje 750 Fini radovi 1000 Rasklopna postrojenja u zgradama 100 Rasklopna postrojenja na otvorenom 20 Održavanje 300 Revizije 500 Kontrola kvalitete Visoki zahtjevi Kontrola kvalitete Vrlo visoki zahtjevi Ispitivanje boje 1000 1500 1000 Elektrotehnička industrija: Talionice. srednje fina 300 Montaža. podešavanje. tkanje Šivanje. gruba 200 Montaža. proizvodnja kartonaže 300 Knjigovežnica. montažni radovi. mješalice ili mlinove Valjanje. radovi na kamenu i pločama. keramika. prijam 200 Kuhinja 500 Blagovaonica 200 Buffet 300 Dvorane za sjednice 300 Restorani sa samoposluživanjem 300 Praonice. raspakiranje Klaonice. prost. poliranje stakla. puhanje stakla Energetska postrojenja: Pogon za snabdijevanje Kotlovnica Prostorija za izjednačenje tlaka Strojarnice Nusprostorije 50 100 200 100 50 Rad na buradi Prerada koža Sedlarski radovi Bojenje kože Kontrola kvalitete. podrum itd. modelska stolarija Rad na strojevima za obradu drva Oplemenjivanje drva Kontrola 100 200 200 500 500 500 750 Uredske i slične prostorije: Uredske prostorije s radnim mjestima blizu prozora Uredske prostorije Veliki uredi / grupni uredi: Visoka refleksija Srednja refleksija Tehničko crtanje Prostorije za razgovor Prijamne prostorije Prostorije za promet publike Obrada podataka 300 500 750 1000 750 300 100 200 500 Trgovina na veliko i malo: Prodajni prostori. valjaonice. fina 500 Oblikovanje kovanjem 200 Ljevaonice. oblikovanje. litografija. 50 Platforme 100 Priprema pijeska 200 Čišćenje odljevaka 200 Radna mjesta na mješalici 200 Ljevaoničke hale 200 Izljevna mjesta 200 Strojno oblikovanje 200 Ručno oblikovanje 300 Izrada kalupa 300 Modelarstvo 500 Galvanizacija 300 Ličenje 300 Kontrolna mjesta 750 Izrada alata.

0 1. staklo za suhe ploče.b— \ RASVJETA FLUORESCENTNE CIJEVI ZA REKLAMNE PLOČE Proizvoljno vođenje linije. potpuno difuznom i djelomično difuznom refleksijom i svjetlopropusni materijali s usmjerenom (§). savijanje. žut (zamućen) Celon. oblaganje. ornamenata i likovnih prikaza. naročito ako su dvostruka i trostruka.5 1. Heyestraße 178.5 3. informacije: Flachglas AG. toniran Pollopas. tamno žut Svila. bezbojno. Posebno staklo za specijalne namjene u svim debljinama. namještaj. natopljen Alabaster Karton.akla Difuzna propusnost opalnog mliječnog ' a i a b a s t e r a ltd - (8) Mješovita propusnost ornament stakla. Postfach 20. PROZIRNA. a također i za vanjsku rasvjetu. uobičajena primjena za kinodvorane. razdjelnih stijena.2-13. sa smicanjem kosih zraka ® s.f I I I I I . nagrizanje. Dodatna obrada: brušenje. difuznom (?) i mješovitom propusnošću -» (S). bojenje. Propusnost % 90-92 57-90 63-87 77-89 12-38 37-51 13-35 47-66 27-35 2-4 6-10 3-9 58-84 2-8 3-8 12-40 17-30 8 42 41 14 61-71 13-54 28 20-36 25-33 17 9 4 4 88 74 88 38 Apsorpcija % 2-4 3-21 4-17 3-11 20-31 6-11 4-10 3-10 8-11 29-34 22-31 30-31 2-14 20-21 24-65 11 . izloga. apsorbiraju oko 35%. izvana matirano Prozirno staklo.7-3. matiranje. slično dnevnoj svjetlosti. Svilena sjenila u boji. Stakla za dnevnu svjetlost. Visokotlačne živine žarulje sa svjetlećim medijem (HQL) upotrebljavaju se za rasvjetu tvornica i radionica. Düsseldorf VEGLA Vereinigte Glaswerke GmbH. svile.1-2. Kleffneru -» Q zbog loše prozirnosti staP kla.4-3. pečenje. Treba napomenuti: matirana stakla s unutarnjim matiranjem (preporučljivo i s obzirom na manje prljanje) apsorbiraju manje svjetla od onih s vanjskim matiranjem tablica (9). uz malo smanjenje propusnosti. bitno naruši toplinska izolacija. za stambene i uredske prostorije. Svjetlopropusnost je 91 .0 10 6-8 6-8 4-6 2. Aachen Staklo vučeno mehaniziranim postupkom izlazi iz stroja spremno za uporabu bez daljnje obrade. sigurnosno staklo.2-1. Klasifikacija: Klasa 1: najbolja trgovačka roba prema DIN-u 1249. oko 20% manju apsorpciju od nepodstavljenih. U uredima i poslovnim zgradama potrebna je rasterska obloga ispod fluorescentnih cijevi.4 Refleksija % 6-8 7-24 7-20 6-16 40-66 43-54 65-78 31 . slabo obojen Pergament. dvostruke ploče.tehnička svojstva građevinskih materijala koji propuštaju svjetlo 152 .3 2-3 2-3 2-3 2. Primjena' ostakljenje prozora. obojen svjetlo žuto Pergament. sigurnosno staklo. podrumske i tavanske prozore. Žarulje su bez startera u normalnom grlu (npr. Auf der Reihe 2. prodavaonice. reklamu.95% svjetla.© . zbog toga potrebno povećanje površine prozora. Klasa 2: građevno staklo za tvornice.5 1. Razlikuju se: materijali koji reflektiraju svjetlo (9) s usmjerenom. Svjetlo pretežno pada izravno prema dolje ® .75-3. iznutra matirano Opalna stakla: grupa 1 grupa 2 grupa 3 Naborana grupa 1 opalna stakla grupa 2 Opalno staklo u boji: crveno narančasto zeleno Opalinsko staklo Porculan Mramor. plav (zamućen) Celon. propuštaju 65 .9 2.8 1. Gelsenkirchen-Rotthausen Interpane. Žarulje za mješovito svjetlo sa svjetlećim medijem (HWL) daju svjetlo slično dnevnom. vrata. u grlu za standardnu žarulju). obojena Pamučna tkanina Resopal. Prozorska stakla prozirna stakla. bijel (zamućen) Celon.6 1. V s N O CT izvedba rastera ( i ) Paralelni raster (2) Paralelni kosi raster (3) Dijagonalni raster (4) Dijagonalni kosi raster (5) Razmještaj svjetljki a = 2 / 3 d r^JLJE © Planparalelna ploča © propusnost prozirnog stakla. automobilsko staklo. neobojen Pergament. skladišta. dimenzioniranju prozora i osvijetljenosti prostorija važno je poznavati svjetlopropusnost.8-3. Za pojedinu prostoriju treba upotrijebiti samo staklo iste klase. svjetao Celon. Lako reguliranje (pomoću otpornika ili transformatora). Svjetleće trake i svjetiljke u izduženim poljima omogućuju jednoličnu opću osvijetljenost s blagom pojavom sjene. kazališta. poliran Mramor. kao obloženo staklo.6 1. kojima je zadaća da boju električne rasvjete učine sličnom dnevnoj svjetlosti.9-2.7-2.49 14-21 23 10 22 50 1 27-80 4 26-48 21-28 28 55 84 84 4 17 4 56 Materijal Rasipanje Nikakve Malo Malo Malo Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Malo Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Debljina mm 2-4 3.3-10 3-5 11.0 7. svjetlog opalnog stakla itd.2-5. oblikovanju boja. zelen (zamućen) Kristalno staklo Armirano staklo Sirovo staklo Staklo za zaštitu od sunca (zeleno) (9) 1. STAKLO.93%. Viktoriaallee 3 .9 1. dok ona koja se trebaju približiti difuznoj svjetlosti neba apsorbiraju 60 . SVJETLOPROPUSNA GRADIVA Pri određivanju veličine. s dobrom reprodukcijom boje. može doći do tolike apsorpcije svjetla da se.4 5 54-67 64-69 63-68 60-66 13-28 72-77 30-71 27-54 49-67 69 48 37 36 28-38 5-24 68 32-39 46-48 55 36 12 12 8 9 8 6 Prozirno staklo Ornament staklo Prozirno staklo.5 .0 1. ovisno o kakvoći.1 1. jednolike debljine.0 Svjetlosno . imaju. Lauenförde Gerresheimer Glas AG. obostrano ravnih sjajnih površina. sve vrste pisma.1 1.75-3. bijela Svila.2-2. Ono je jasno prozirno. Prema dr.80%. rasipanje i refleksiju građevnih materijala za postizanje umjetničkog i ekonomskog učinka. s bijelom podstavom.

2 kN/m 2 1200 Pa) (?) Preporučene debljine stakla za visinu ugradbe do 8 m (7) Preporučena debljina stakla za visinu ugradbe do 20 m 153 . akustično izolacijsko staklo. dimenzije Odnos stranica Max .0 1:10 26 300 500 12. zrcalno staklo.5) (8.0 ±2.0 1:10 28 300 500 10.0 1:10 20 245 300 6.0 1:10 22 ± 1.4 ca.2 Staklo Visina 8 Izvanai naJ fevjna : . lemljeno izolacijsko staklo © B.0 ±2.0 1:10 28 ± 1.0 ±2. 38 k-vrijednost (W/m2 K)* Propusnost svjetla Debljina elemenata Max.0 30 Dvostruko izolacijsko staklo Podaci OPTIFLOAT u mm SZR u mm 4 4 4 (8.0 1:10 24 300 500 10.0 1:10 22 280 500 8. ±2.10' -2° Izvana 10° Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm (2) Toplinsko zračenje kod jednostrukog.4 ca.0 1:10 32 300 500 10.0 ±2.4 1:10 18 245 300 6.0 72 27 180x240 24x24 1:6 3.4 1:6 20 ± 1. 38 4 4 4 (6) (6) 2. duljina stranice Min.5 20 185 300 3.4 1:6 18 141 240 3. 750 p a ) 2 0 m ( = 1. k-Wert SZR Širina u cm u cm m2 Staklo ^13° Staklo + 1 0 ° W/m2 K* 2xC PTIFLC AT-zrca nog sta da 4 mm 5 mm 6 mm 8 mm 10 mm 12 mm 141 240 3. U međuprostoru se nalazi osušeni zrak ili specijalni plin. Višesloj no izolacijskt staklo Dd JOpadanje 8' Kompaktno staklo sa zavarenim rubom © Od dvije staklene ploče Od tri staklene ploče Izolacijsko staklo Zrak u prostoriji Zrak u prostorijj_ Opadanje + 2 1 ° 23° [Opadanje 11° Zrak u prostoriji +21° k vrijedn.0 1:10 34 300 500 10. S obzirom na različitost rubnih spojeva izolacijsko se staklo dijeli u tri grupe: kompaktno izolacijsko staklo © A .5) (8. ovisno o izvedbi.1 3.STAKLO IZOLACIJSKO STAKLO Višestruko izolacijsko staklo element je ostakljenja koji se sastoji od dviju ili više staklenih ploča 0 (prozorsko staklo.0 mm (6) Trostruko izolacijsko staklo Dulja stranica u cm (širina) 'Ispitano prema DIN 52619 Mogućnost isporuke modela oblika stakla (primjeri) Dulja stranica u cm (širina) 50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500 0 50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500 Preporuka za debljinu vanjske i unutarnje staklene ploče kod izolacijskog stakla visine ugradbe do 8 m (opterećenje vjetrom = 0. izolacijsko staklo s rubnim spojem od organskog materijala © B. 30 Tolerancija deblj.0 3. 30 5 5 5 (6) (6) 2. staklo za zaštitu od sunca.0 ±2.0 ± 1.površina Masa Mnogokut Zaobljeni uglovi Zaobljeni uglovi u m2 u kg/m2 % u mm u cm u cm2 74 29 141x 240 24x24 1:6 3.0 60 3.0 40 300 500 10.0 1:10 36 ± 1.0 25 185 500 3.0 50 300 500 10. ravno staklo) koje su međusobno odvojene jednim međuprostorom ili više njih ispunjenih zrakom ili plinom. visoku termoizolaciju i/ili akustičnu izolaciju (npr. lijevano staklo.9 72 32 180x240 24x24 1:6 3.:-1 mm / +2 mm Tolerancija vel.0 74 24 141x240 24x24 1:6 3.5) 1.4 ca.4 1:6 16 141 240 3.8 1:10 20 280 500 8.4 ca. izolacijskog i trostrukog ostakljenja 10 Širina Visina Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm Širina Visina 12 Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm Tolerancije debljine u mm Tolerancije veličine u mm Masa (5) kg/m2 u cm u cm m2 u cm u cm m2 ±1.0 1:10 30 300 500 12.5) 1. Višestruko izolacijsko staklo pruža.9 5 5 5 (8.0 1:10 24 300 500 8.75 kN/m 2 odn.0 1:10 32 ± 1. spregnuto staklo s međuslojem).

37 0.54 1.34 0.5 3. Nije moguća kombinacija s armiranim staklom.Ž? § Dl| Solarnoizolacijsko staklo zlato 30/17 Propusnost ukupne energije g % Refleksija svjetla izvana/iznutra RL % Q.4 1.VIŠENAMJENSKO STAKLO 240x340 240x340 47 47/51 43 43/39 ČUDO 78 (za uspor edbu) (3) Solarnoizolacijsko staklo SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO Solarnoizolacijsko staklo odlikuje se visokom svjetlopropusnošću uz istodobno što manju propusnost ukupne energije. Refleksija svjetla RL prema van i prema unutra izražava se u postocima. Pri gledanju iznutra prema van boje se uglavnom ne mijenjaju. jednostrukim sigurnosnim staklom.85 1. Navedene vrijednosti k.30 0.48 1.83 1.4 1.37 0.4 1. Visoka vrijednost S pokazuje povoljan odnos svjetlopropusnosti (TL) prema ukupnoj propusnosti energije (g).09 1. uz dopunu pomoću prikladno obojenih jednostrukih i dvostrukih fasadnih ploča. Solarnoizolacijsko staklo © 1) k.36 0. standardno višenamjensko staklo ne postoji.15 1. vrijednost g- Sastav stakla SZR staklo Reprodukcija boje RaD Debljina elemenata Pasivna sigurnost Estetika mm ESG 6/16/4 (?) mm 26 W/m z K 1. Kad je riječ o solarnoizolacijskom staklu. (4) Termoizolacijska vrijednost ky- Vrijednost energ. Osim dobrih svojstava solarne izolacije. Što je njegova vrijednost manja. lijevanim staklom / ornamentnim staklom kao vanjska ili unutrašnja ploča. Koeficijent prolaza topline k ploče izolacijskog stakla pokazuje koliko se energije gubi prolazom kroz staklo.vrijedn.38 0. Indeks reprodukcije boje Ra DIN 6169: Ra > 90 = vrlo dobra reprodukcija boje. Srednji faktor propusnosti (shading coefficient) VDI 2078.40 0.00 1.30 1. To se može primijetiti ako se gleda izvana kroz "preko ugla" ostakljene prozore.43 1. S = T L /g.31 1. IZOLACIJSKO STAKLO .4 1.67 1.38 1. od kojih prva daje propusnost svjetla a druga propusnost ukupne energije u postocima. • gu(%) 0 _.4 1. Svaki se tip stakla označava bojom (gledano izvana) i parom brojčanih vrijednosti oznaka.55 0.3 1. osoba i okoliša. 0/ 0//0 I 1.56 1.54 1. DIN 67507.6 1.49 0. Pri neposrednoj usporedbi uz otvoreni prozor razabire se lagano toniranje većine stakala koje je.0 | 39 38 20 28 51 39 72 Brojčana oznaka selektivnosti S. Uz pooštrene zahtjeve za fasadne elemente postavljaju se i za ostakljenje visoki i brojni zahtjevi. DIN 67507. Tehnički je moguće gotovo sve zahtjeve ispuniti jednim višenamjenskim izolacijskom staklom. požara. zvuka. zaštita od topline. F Titan 66/43 | Auresin 66/44 50/32 49/32 45/39 40/26 39/28 Zlato 40/26 30/23 Srebro 50/35 50/30 49/43 48/48 37/32 36/33 36/22 15/22 Bronca 49/33 36/26 Neutralno 51/39 51/38 Zeleno 37/20 38/28 Sivo max.45 0. ipak.50 0. DIN 67507 u postocima.5 1. Solarnoizolacijsko staklo može se kombinirati s akustičnim izolacijskim staklom. manji je gubitak topline.9 1.2 W/m 2 K ispunjava sve zahtjeve glede visokog stupnja termoizolacije. Reprodukcija boja označava se indeksom "R". Zahvaljujući velikom izboru boja i koloristički neutralnim tipovima.40 1. Propusnost ukupne energije g u~rasponu valnih duljina od 320 do 2500 nm jest zbroj neposredne energetske propusnosti i sekundarne emisije topline (= isijavanje i konvekcija) prema unutra.50 1. Sunca.4 1.30 0.09 1.68 1. zaštita objekata.37 0. ovisno o tipu.5 1. Ra > 80 = dobra reprodukcija boje Propusnost ultraljubičastih zraka Tuv u rasponu valnih duljina od 280 do 380 nm.Sloj z a zaštitu od sunca ~~ Upadno zračenje SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO 100% Refleksija svjetla prema Transmisija svjetla i2D Refleksija zraCenja prema van > o i> Transmisija zračenja 14% Sekundarna predaja .4 1. oklopnim izolacijskim staklom.38 0.2 % 43 W/m*K 0.3 1. Primjer: auresin (= modro) 40/26. spregnutim sigurnosnim staklom.25 0.26 0.44 0. To je omogućeno vrlo tankim filmom plemenite kovine koja je nanesena na unutarnju stranu prema prostoru između stakala.59 0. sivo ili umbralno.30 0.6 1.45 0.32 0. takvo staklo s vrijednostima k 1. U svim tim namjenama radi se o povećanim zaštitnim učincima koji se konvencionalnim izolacijskim staklom ne mogu postići. Vrijednost k najvećim dijelom ovisi o prostoru između staklenih ploča (SZR) i mediju u njemu (zrak ili plemeniti plin).4 1.25 0.64 0.68 dB 36 - - - _ da 98 da da Višenamjensko staklo .32 0. dimenzije cmxcm Svjetlopropusnost TL je u rasponu valnih duljina svjetla od 380 do 780 nm (nanometara) u odnosu na svjetlosnu osjetljivost ljudskog oka izraženu u postocima..4 1.2 2. odnose se na SZR širine 12 mm.23 0.45 0.4 1.08 240x340 240x340 260x500 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 260x500 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 200x340 240x340 240x340 240x340 300x500 260x500 240 x 340 Vrijedi odnos: b = .49 | 0. DIN 52619.primjer 154 .92 1.5 1.6 1.53 | 260x500 1.4 2.5 1. w propusnost svjetla Tl % Brojčana oznaka selektivnost S Prosječni faktor propusnosti b 66 | 21 | 18 | 17 66 50 49 45 40 39 40 30 50 50 49 48 37 36 36 15 49 36 51 51 37 38 15 19 38 30 32 26 25 18 40 37 36 39 40 46 48 26 16 26 11 16 25 34 6 7 15 11 16 36 17 22 11 36 40 35 34 22 21 14 26 45 42 35 46 30 10 36 17 22 17 15 7 9 10 11 8 9 11 11 14 18 14 13 8 8 9 8 12 8 15 18 3 8 27 18 98 1.16 1. vrijednost k poboljšava se slojevima plemenitih kovina.14 1.34 1. Na doživljaj boja u prostoriji vrlo malo djeluju solarnoizolacijska stakla jer se dnevnoj prolaznoj svjetlosti mijenja tek neznatno spektralni sastav. estetika u oblikovanju. W/m K (12 mm) u o c vi 3 C L O „ O.5 1.4 | 43 44 32 32 39 26 28 26 23 35 30 43 48 32 33 22 22 33 26 | 0.53 1. Višenamjensko izolacijsko staklo je izolacijski element koji u sebi sjedinjuje više zaštitnih namjena. nude se mnoge mogućnosti oblikovanja. bilanca k- Akustična izolacija Rw Zaštita okoliša Solarnoizolac. Faktor b je srednji faktor propusnosti Sunčeve energije u odnosu prema prolazu energije kroz jednostruko staklo debljine 3 mm u iznosu od 87%.

ograde. robne kuće. VSG je posebno prikladan za "ostakljenja iznad glave". Naknadna obrada "ESG" nije moguća.0 225x400 9.0 Gore navedene max.0 225x400 6. npr. školske građevine i dječji vrtići također iz sigurnosnih razloga.0 1:10 1 6 C 1 SA Trgovine foto i video priborom.slovna oznaka D. računski centri C 2 SA Galerije.popravne ustanove. Ne dopušta se promjena redoslijeda ugradnje. dimenzije predstavljaju tehničke mogućnosti proizvodnje pa prema tome ne vrijede za primjenu na vanjskoj strani. od "ESG" nastaju mali komadići.folijom izvodi se standardnim ili pojačanim načinom. energet. Žilavo elastična folija otežava probijanje. šina strani« učinak Primjeri primjene m2 - <DVSG Kombinacije Debljina stakla u mm 6 8 4 5 Debljine stakla u mm Float 6 8 10 4 5 ESG 6 8 10 6 VSG 8 10 12 225x30C 6. Max. 6 1:10 1 6 jati. antikvari- 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 321 321 321 200 300 321 321 321 321 321 321 321 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 B2 Jednoslojno 21 9.stakla ili više njih čvrsto spajaju pomoću jedne visokoelastične folije od polivinilbutirala ili pomoću više njih.odnos Dodat. djelomično i obavezna primjena. (?) Ostakljenje otporno na proboj Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim opterećenjima u DIN 1055 (ž) Max. ljekarnice.slovne oznake A .Težina ljina mm kg/m2 21 32 22 33 23 34 24 35 Max.0 225x300 6.STAKLO JEDNOSTRUKO SIGURNOSNO STAKLO (ESG) "ESG" je prednapeto staklo.0 225X40C 6.Težins Max. pa je ponegdje radi sigurnosti i propisano kao obvezno -» Ostakijenje otporno na udarac bačenog predmeta OSTAKLJENOST OTPORNA NA PROBIJANJE Prema DIN-u 52290 dio 3. vrata i razdjelne stijene.B3. koja je za staklo uobičajena. od kojeg prilikom loma nastaju oštre šiljate krhotine.0 9/10/4 I so 23.0 1:10 1. dimenljina zije mm B1 Jednoslojno 17 9/10/4 Iso 32 kg/m2 cm 40 54 Max. Područje u cijelosti ostakljene fasade .5 9. pa je opasnost od ozljeda bitno smanjena. čime se povećava aktivna sigurnost (sprečava se probijanje i provala). psih. Već oštećenost površine dovodi do razaranja stakla. dimenzije i površine odnose se na vanjsku uporabu. pri lomu krhotine ostaju zalijepljene za foliju. neznatno se smanjuje. krznarije B3 Jednoslojno 28 28/10/5 Isc 43 10 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 12 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 kazneno .0 225x400 9. povr. klinike C 3 SA Draguljarnice. Osim toga se "ESG" odlikuje i drugim prednostima: povišena čvrstoća na savijanje i udar. dimenzija jednoslojnog izolacijskog stakla ESG u cm DH 4 Jednoslojno 11. s rastućim stupnjem sigurnosti -> (4) Ostakljenje protiv probijanja s atestom VdS važno je za određivanje premije osiguranja. dimenzije spregnnutog izolacijskog stakla VSG u cm 155 . Napada se obično izvana. Osim što osigurava od provale. Kod jednoslojnih A-tipova max.0 225/400 6. Primjeri primjene m2 - 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 120x 120x 120x 120x 120x 100x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 240 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321 x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 A1 Jednoslojno 9. u stambenim i poslovnim zgradama za stubišta.parapetna stakla DIN 18516 dio 4. Prozirnost. Ostakljenja DIN 52290 dijele se u sljedeće grupe: ostakljenje otporno na proboj .B .5/10/4 Is ¡37 52 66 66 80 225x300 6.. DIN 52290 Spregnuto sigurnosno staklo VSG je prikladan prozirni materijal koji može pružati zadovoljavajuću sigurnost protiv napada. Područje primjene: ulazni prostori komunalnih građevina. ovisno o debljini. ® SPREGNUTO SIGURNOSNO STAKLO (VSG) U proizvodnji "VSG" dvije se ploče float . ostakljenost protiv probijanja dijeli se prema stupnju otpornosti u tri grupe: B1 .75 225x30C 6.0 225/400 6.0 225x400 9. te postojanost na temperaturne promjene (razlika temperature od 150 K).C. Max. dijelovi robnih kuća. staklo se upotrebljava kao stubišna i balkonska ograda radi osiguranja od pada. povr.0 A3 Jednoslojno 10. na vanjsko staklo.5/10/4 Isc 24. okretanjem elemenata . ukoliko se deblja staklena ploča ugradi s vanjske strane. Dodatnu sigurnost pruža kombinacija s alarmnom trakom ili žicom povezanom sa sustavom za uzbunjivanje.6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1:6 Zgrade u naseljima za jednu ili viiše obitelji Usamljene privatne zgrade Stambene zgrade s visokovrijednom opremom i usamljene zgrade za odmor Vile. U slučaju loma stakla VSG i dalje zatvara prostor.odnos šina str. "ESG" se može obraditi da bi se moglo kombinirati s konvencionalnim izolacijskom staklom -» (?) SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA. Suprotno float . dimenzije odnose se na vanjsku uporabu. Klasa Sastav otpornosti Deb. posebno ugroženi objekti A2 Jednoslojno 9.0 10/10/4 I so 24. ukoliko se deblja staklena ploča ugradi s vanjske strane. . centrale SA = pojava krhotina Gore navedene max.0 11/10/4 Iso 25.75 225x300 6. Trostruko ili višestruko VSG u različitim debljinama s PVB . najčešće tupih rubova. Mogućnosti: dvostruko VSG u različitim debljinama s PVB . škola i dječjih vrtića. VSG je staklo koje veže krhotine. Područje primjene: sportske dvorane radi sigurnosti od udara lopte. dimenzije cm Max. Prednapon se postiže termičkom obradom.0 1:10 1.staklu.0 225x400 9.folijom.0 10 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim opterećenjima u DIN 1055 © Max.75 225x30d 6. Proizvodni proces tehničke obrade obuhvaća naglo zagrijavanje i nakon toga lagano hlađenje strujom hladnog zraka.» ( 3 ) ESG kombinacije 4 Debljina stakla u mm 5 6 8 4 Debljine stakla u mm Float 5 6 8 10 4 5 ESG 6 8 10 6 VSG 8 10 12 Klasa Sastav otpornosti Deb. muzeji. ostakljenje otporno protiv eksplozije . Kad je riječ o kaznenim ustanovama otporno staklo mora biti na unutarnjoj strani.

0 4.75 6.0 1:10 0. Koja je kategorija potrebna za određeni objekt.90 4. Ispuna plinom A) Težina ploče: akustična izolacija obično raste s težinom ploče. psihijatrijske klinike Draguljarnice.5 Iso Jednoslojno 34/10/11 Iso Jednoslojno 17/10/21 Iso Jednoslojno 48/10/11 Iso Jednoslojno 32.5 Iso 17 32 28 38 23 31 34 49 28 40 50 55 44 48 70 69 77 75 77 75 kg/m2 37 54 66 64 52 48 83 93 64 69 122 109 104 90 168 140 187 156 187 156 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1.00 4.00 6.0 78 Opć.74 47/36 G l 36 40 3. odnos stranica Primjeri primjene - Klasa otpornosti Sastav Debljina mm Težina Max.0 3.30 6.5/10/32. svi tipovi stakla imaju i povećanu otpornost protiv provale. povr- Max.0 1.86 0. odnos koef stranica mm mm 30 kg/m 2 40 % 64 dB 45 cm 200 x 300 200 x 300 200 x 300 200 x 300 200 x 300 m? 6. duljina povrstranica šina Shading Max. Savez osiguravatelja objekata (VdS) ispituje svojstva otpornosti protiv probijanja provalnih ostakljenja (EH). duljina Max. jednoslojna izvedba 600 kg.0 75 95 60 53 6.00 D 1 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 Zgrade u naseljima za jednu ili više obitelji Vile.STAKLO SIGURNOSNO STAKLO Ostakljenje otporno na probijanje s atestom VdS ->(T) Da bi se odredila premija za zaštitne objekte. dimenzija Max. računski centri Galerije.0 4.20 Max.jednost čka cija boje.00 225x300 6. dijelovi robnih kuća.0 - - 97 97 97 96 96 16 1:6 1:6 1:6" 1. muzeji. Različita EH ostakljenja podijeljena su prema otpornosti u pet kategorija: EH01-02-1-2-3.0 - - C4 45/30 G GH 9.75 225/300 6.50 3.75 225/300 6. jednost nost plinom reproduk.10 0.00 6. oklopno staklo najveće sigurnosti od napada na život. najčešće je veći i učinak izolacije. Postoji pet klasa otpornosti: od C1 do C5.6 1:10 1 6 1:10 1 6 4 3 / 3 4 1 0 / 2 0 / 4 34 4 4 / 3 8 10/24/4 3 8 C2 (5) Staklo za akustičnu izolaciju Tip C3 Sklop izvana SZR iznutra Deb.60 3.0 78 97 64 47 6.69 GH 20/ 55/50 Gl50 20/10 G l 75 3.popravne inst..75 225/300 6. indeks prozirnost stranica šina Klasa otpornosti Sastav Debljina Težina Max.0 1. površina m2 1. odnos stranica - Dodatni učinak kg/m2 24 40 40 57 66 83 Jednoslojno 10 EH 01 10/10/4 I so 24 Jednoslojno 11 EH 02 11/10/4 Iso 25 Jednoslojno 18 EH 1 18/10//5 Isc 33 Jednoslojno 25 EH 2 25/10/5 Iso 40 Jednoslojno 36 EH 3 36/10/5 Iso 51 m2 kg/m2 cm 23 225x300 6.20 3.70 5.75 6.0 72 93 54 55 6. posebno ugroženi objekti Trgovine foto i video priborom.79 mm C 1 SA SF SA SF SA SF SA SF SA SF Jednoslojno 17/10/5 Iso Jednoslojno 19/10/9 Iso Jednoslojno 11/10/10 Iso Jednoslojno 28/10/11 Iso Jednoslojno 11/10/19.6* 0. centrale D2 D3 Jednoslojno 11 6/8/11 Iso 6/8/17 Iso 6/8/28 Iso 25 31 42 Jednoslojno 17 Jednoslojno 28 16 16 16 16 16 16 A3 B1/C1 SA B3/C3 SA (3) Ostakljenje otporno na eksploziiju STAKLO ZA AKUSTIČNU IZOLACIJU Asimetrični sklop staklenih ploča © . Max. izolacija indeks Rw prozirnosti - Max. površina m2 6.75 5. (4) Staklo za akustičnu izolaciju Tip Sklop izvana SZR iznutra Debljina Težina k-vri- Propus Opć.0 1.9 2. odnos stranica - mm 37/22 6/12/4 39/24 6/14/4 40/26 8/14/4 mm 22 24 26 kg/m 2 25 25 30 35 35 W/m2K 2.50 5.jednost čna izolacija R w ispunj.0 1:10 0. Osim toga se razlikuju stakla bez krhotina (SF) i ona s krhotinama (SA) -> (2) Kako se sva ostakljenja otporna na proboj metka sastoje od višeslojnog asimetričnog VSG. Debljina vanjske i unutarnje staklene ploče ne smije biti jednaka. svjetla cija boje. vrijedi samo ako mu je površina «1 m2 Klasa otpornosti Sastav Debljina mm Težina Max.79 0.86 0. odnos stranici Shading koef.vri. g . prema tipu. svjetla plinom W/m 2 K % 3.74 50/40 Gl- 40 50 3.75 225/300 6.00 225x300 6.0 Max.5/10/32.0 1.71 C5 53/42 Gl- 42 55 3.0 1.00 225x300 6.0 77 95 62 50 6.0 % 82 82 81 80 80 - % 75 75 72 69 69 dB 37 39 40 43 44 cm 300 300 300 300 300 m2 4.00 6. -> @ Što je razlika veća.5/ 15/6 Gh 10/ 20/6 GH 10/ 20/10 GH 12/ 20/10 Gl- 97 1:10 0. krznarije. navedena za neki tip stakla. ljekarnice.A^ustireproduk. i sigurnosna obilježja protiv probijanja.Težina ljina k-vri Propus jednost nost ispunj.5 Iso Jednoslojno 32. robne kuće.0 4.62 Oklopno staklo .20 3. antikvarijati. B) Što je sastavljeno staklo elastičnije (npr.75 6. sloma i proboja metkom. DIN 52290.vri. ^dimenzija cm 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 Max. kazneno .9 3. Najveća težina po jedinici izolacijskog stakla iznosi 500 kg.83 0. površina Max.zastakljenje otporno na proboj metka © Staklo za superakustičnu izolaciju 156 .Akusti- Max.20 3. g . veza ploča lijevanom smolom) bit će obično i učinak izolacije veći.certifikatom Ostakljenja otporna na proboj metka.75 34 24 35 39 52 51 63 78 91 225/300 6. Klasa otpornosti protiv eksplozije. Priznati proizvodi uvršteni su u potreban popis.0 4.9 2. O tomu se treba pravodobno dogovoriti s osiguravateljima.00 225x300 6.0 1:10 0. To se staklo ugrađuje tamo gdje se u ozbiljnoj situaciji ljudi mogu nalaziti neposredno iza stakla. SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA DIN 52290 Ostakljenja protiv djelovanja eksplozije -> (3) Klase otpornosti D1 D3 imaju.© © Zastakljivanje otporno na proboj s VdS . energet.0 1. ovisi o okolnostima. dimenzija cm 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 210/300 210/300 225 / 300 219/300 225 / 300 Max.75 6.20 3.

dimenzije mm2 2400 x 3430 2150x 3500* 2400 x 3430 2150x 3500* 1860x 3430 1860x 3500* 1700x2800 1700x 3000* Tolerance debljine mm ±0. sivo. staklo s parom mreža^) Armirani okulit Armirani ornament 187 Žuta i bijela 4 Pruganje Strana X x 0 X 0 x x X x x 0 Max. 1086 Pleter Kugelit 0 3 0 Listral Maya M a y a matirano Neolit Niagara Niagara matirano. Gotovo svako komercijalno lijevano staklo može se naći u kombinaciji za izolacijsko staklo -> 0 Strukturirana strana treba biti gotovo uvijek izvana. Ornamentirano lijevano staklo klasificira se kao: ornamentno.kraći rub na < 2 5 cm Gotsko staklo Cinčila Kroko 129 Delta Difulit 5 9 7 Difulit. segmentna ili kružna vrata. Dimenzije vrata odgovaraju mjerama za dovratnike DSN 18111 "Čelični dovratnici za užljebljena drvena vrata" --> (3) . Prema statičkim zahtjevima. kovano Tigris 0 3 3 Bronca i bijela 7 7 0 0 1:10 1:10 180x245 180x245 Bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Žuta. mogu biti potrebna i ukrućenja. armirano staklo bijelo ili obojeno.6 150x210 150x200 150x210 150x210 150x210 150 x 2 1 0 156 x 2 1 3 156 X 2 1 3 150x210 156 X 2 1 3 156x213 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 156x213 186x300 186x450 150x210 X 0 x 0 0 0 0 0 X X X 0 X 0 X 0 x 0 x x x A A A x « A A A A A • x x X X x A x x A © © Pruganje strukture Pruganje strukture proizvoljno = * se ne m o ž e uzeti u obzir = • Strukturirana str. -> Ugrađuje se tamo gdje je jasna prozirnost nepoželjna (kupaonica. armiran 5 9 7 Arm. dimenzije (cm x cm) Posebne dimenzije su moguće do veličine od: 1000x2100 mm2 1150x 2100 mm2 (4) Staklena vrata .5 ±0. sirovo staklo bijelo. 5 2 0 O r n a m e n t 521. od bočnih dijelova i nadsvjetla. siva Žuta i bijela Bronca i bijela Bijela Bronca i bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bijela 4 6 4 4 4 4 7 7 9 9 1:6 1:6 1-6 1:6 1. činčila. Pri nasilnom razaranju raspada se staklo u mrežu sitnog zrnja koja se manje ili više labavo drže na okupu. 1086 Karolit dvostran Katedral krupno i sitno kovano Katedral 102 Katedral 1074. 504. Uobičajena je debljina stakla 10 ili 12 mm. odnos strana 1 3 © Veličina I Vanjska mjera krila standard Mjere žljeba dovratnika Zidarska mjera 709 x 1972 mm2 716 x 1983 mm2 750 x 2000 mm2 dvokrilne kombinacije vrata Kombinacije lijevanog stakla Veličina II 834 x 1972 mm2 841 x 1983 mm2 875 x 2000 mm2 Veličina III 959 x 1972 mm2 966 x 1983 mm2 1000x2000 mm2 Lijevano staklo je strojno izvedeno staklo kojem se valjanjem oblikuje određena struktura površine. 5 9 7 Patio Sirovo staklo. kako bi se spoj rubova mogao besprijekorno izvesti. odnos stranica pri 12 m m SZR 1:6 Max.3 ±0. s a m o izvana = V Pruganje strukture po visini = A Strukturirana str. VSG. cm 150x210 A « » 3ijela. To staklo nije jasno prozirno.3 ±0. harmonika-vrata. sjajno/bronca (5) 10 12 10 10 10 10 CO CO Vrtno prozirno staklo (normativne mjere) (2) Vrtno prozirno staklo Potpuno ostakljena vrata (s nadsvjetlom i bočnim dijelovima) 157 . bronca i bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Bijela Bijela Bijela 4 4 4 4 5 4 5 5 4 5 5 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 7 5 « x 1:6 16 1. Ostale mogućnosti: klizna vrata. 552.Stakleni proizvod Boja Debljina Izolacijsko staklo Struk tura mm Staro .staklo. dimenzije STAKLO Potpuno ostakljena vrata sastoje se od vratnog krila ili više njih. niti s obloženim termoizolacijskim i solarnoizolacijskim staklom.niemačko Staro . 5 2 3 Ornament 523 Ornament 528 Ornament 550. ESG.3 48x 120 46 x 144 60x 174 73x 143 73x 165 60x200 Max. Radi lakšega se čišćenja strukturirana strana okreće prema SZR. 1082.njemačko k .6 1:6 1:10 1:10 1:10 1:10 150x210 150x210 156 X 2 1 3 156 X 2 1 3 156x213 150x210 150x245 186 x 3 0 0 150 X 2 4 5 1 5 0 x 300 A « « X X x x x • x (abstracto) Armirani ornament 521. bronca i bijela Bijela Bronca i bijela Bronca i bijela Žuta. Nude se standardne i posebne dimenzije. glatko O r n a m e n t 134 (Núcleo) O r n a m e n t 178 (Silvit) Ornament 187 (Abstracto) Ornament 502. 1082. d v o .6 1:6 1:6 1:6 1:6 1-6 1:6 1:10 1:10 1:6 16 16 1:6 1:6 1:6 1:6 1:6 1:10 1:10 1:10 1.dimenzije DIN 18111 Vrsta stakla Debljina stakla mm Max. staklo bijelo ili obojeno. staklo s parom mreža^ Arm. Obojeno lijevano staklo ne kombinirati sa staklima u boji kao float . Isporučuju se u raznim strukturama i bojama. zahod) ili se upotrebljava kao oblikovni element.i j e d n o s t r a n Flora 0 3 5 Lijevana antika Lijevana antika 1074. 5 2 3 Armirani ornament Flora 0 3 5 + Neolit Edelit 504. To je moguće samo ako je struktura plitka. bronca OPTIVVHITE® Struktura 200 Bambus. žuta.2 ±0.( f ) . bronca. kovano Sirovo sstaklo. proizvoljno = * 1) Armirano staklo s parom m r e ž e u krovnom prozoru max. siva i bijela Siva Bijela 7 4 5 4 4 4 A A A x X „ x x x X X 1:10 1-6 1:6 1:6 1:6 1:6 180x245 150x210 150x210 150x210 126x210 150x210 A « x x Bijela Žuta Siva Žuta i bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Bronca i bijela Bijela Žuta.5 Sjajno. Vrsta stakla Nominalna debljina mm 3 4 Tolerancije mm ±0.

Termoizolacija zida od staklenih blokova: u cementnom mortu k = 3.Dilatarijska reška.5 c m " i (5) Minimalni polumjeri za zidove od staklenih blokova Dimenzije mm 115x115x80 Ugradba u ravnini fasade s L . b + n2 a | n. prozori. vjetra kN/m2 <0.0 cm 105.Metalni držač.4102-3. H 4 1 Ugradba u okvirni žljeb u zidu — 1. Ostakljenje klase vatrootpornosti G 60 odnosno G 120 primjenjuje se kao dvostruka stijena najveće pojedinačne površine 3.1 [JL S \QJ 240 x 240 x 80 3.0 cm 24.0 cm od 2. s oblogom izvana ili iznutra.0 cm 95. polumjer Širina reške 24. •0.0 cm 215. Blokovi se mogu proizvesti u raznim dimenzijama.8 Komada za m 2 64 Komada u kutiji 10 Komada na paleti 1. 1055.0 cm c = 1.5 m 2 . dobra svjetlopropusnost (do 82%).držačem Tlocrti (2) Primjeri konstrukcije zidova od staklenih blokova 146x 146x98 6" x 6" x 4" 190x 190x50 190x 190x80 190x190x100 197x 197x98 8" x 8" x 4" 240x115x80 Težina kg 1. Raspored reški Kontinuirane Debljina mm >80 Dimenz ije zida Manja stranica Veća stranica m m >1. Svojstva: dobra akustična izolacija i termoizolacija.0 ne smiju se armirati Nominalna mjera staklenog bloka 11. npr. svijetle razdjelne stijene.0 cm 180. difuzni i matirani.5 cm H =A+ c + d d = 6.r-4—1 i 5 c a i Ili. L profil 7 . unutar. Pri tome međuprostor ostaje hermetički zatvoren. bez obloge.0 cm 105 c m min.8 Pomaknute © 158 Priključak na unutarnji zid pomoću U .8 c m > 0 ^ i r i n a r e š k e od 1. prozorska klupčica 6 .profila Presjek l I (7) Obavezni uvjeti za nearmirane zidove od staklenih blokova .0 2.Sidro ili čep Ugradba s jednostr. polumjer R pri debljini staklenog bloka 8 cm Reške <1. bijelo ili u boji. npr. polumjer 11.8 cm m s 6 5 c m min.5 cm 19.u vapnenom mortu k = 2.0 cm 65.5 <1. balkonske ograde i terasne stijenke.5 c m b a A b A = n.0 128 Ugradba s U .Metalni U .18175 Stakleni blok je šuplje stakleno tijelo koje se dobiva stapanjem dvaju dijelova pod pritiskom.0 25 25 25 360 Detalj ugla u tlocrtu 1-Klizna reška 2-Dilatacijska reška. = broj blokova (b) n2 = broj reški (a) B = A+ 2 c c = 8. b a a c STAKLO DIN 4242. pri čemu se ne smije preuzimati nikakva konstrukcijska opterećenja.0 cm 135. prozorska klupčica 6.3 cm c = 1.5 cm 200. tvrdi spužvasti materijal 3. zidarske mjere otvora Normativne mjere za zidove od staklenih blokova 2 «¿JL™. pregrade prostorija (gimnastičke i sportske dvorane). prema želji u obliku uspravnog ili ležećeg pravokutnika.5 cm Formule za određivanje min.Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Alum. Zbok konstruktivne armature rubnih traka obratiti pažnju na DIN 4242.profilima i izvana postavljenom termoizolacijom Dimenzije staklenih blokova 1-Klizna reška 2-Dilatacijska reška. rasvjetne trake. oslanjanjem 2 I 1 a I « n Min. u skladu s dekoracijom mogu biti prozirni do blistavi.000 42 512 504 10 2. Primjenjuju se izvana ili unutar zgrade.0 1.0 cm 295.2 W/m 2 K.8 cm 135 cm min.9 16 10 300 x 300x100 7.Sidro ili čep mm 288 32 10 500 2.3 2. tvrdi spužvasti materijal 3-Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Alum. Obje bočne površine mogu biti u rasponu od glatkih i prozirnih do vrlo ornamentiranih i gotovo neprozirnih. npr. To su npr. tvrdi spužvasti materijal 3-Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Metalni U -profil 6-Sidro ili čep Tlocrt Nearmirapi zidovi od staklenih blokova Zidovi od staklenih blokova koji ispunjavaju uvjete tablice -» (7) smiju se bez posebnih dokaza izvesti bez armature.0 Optereć.8 3.5 <6. Za građevne elemente stakleni se blokovi upotrebljavaju prema DIN-u 4242. povišene čvrstoće protiv udara.9 W/m 2 K . polumjer 19.0 cm ' j 8 ( Širina reške od 1.0 cm 370.profil 7-Metalni L-profil 8.Klizna reška 2.

75 1.25 2.20 1.10 1.15 2.10 2.65 2.90 2.55 3.35 1.50 3.60 5. Nema blještavila u prostorijama.7 W/m2 K Primjeri mogućnosti savijanja ornament stakla r n r r .80 2.50 3.40 j do 100 m L3.95 2. promjenjljivi oblici Mogućnosti ugrađivanja ® Oblici savijanja (mjere u mm) s 140-300 h 60-100 R 71-163 Razvij.80 2.35 2.95 3.65 4.20 1.( 1 .15 2.15 3.90 4.6 W/m2 K NP k = 2.75 3.00 do 100 m L* 2.55 do 8 m L* 4.95 6.10 2.75 100 m L* 2.25 III do 20 m L* 3. Prikladno je za okna dizala i ostakljenje krova.15 fL J ^"j65(85) 2.60 4. rebra izvana ( n m B = jednoslojno. dulj.15 4.35 do 20 m L* 1.05 3.20 3.5.35 2. proizvedeno kao U .8 W/m 2 K SP k = 2.00 do 20 m L* 2.45 2.85 4.oblika e) Savijanje U .45 5.25 g) Dvoslojno ostakljenje Ö J H/a = 0.95 5.75 5.25 do 8 m L* 3.15 Gornji rub otvora za osvjetljenje Tip stakla .50 1.55 L_ V do 100 m L* 2.40 2.95 2.65 1. rebra iznutra T " -rr" "niti s 80-300 r 40-150 g 0-100 h 40-190 Razvij. Solarnoizolacijsko staklo: tip R . H = L + 4 cm Mjere ugrađivanja Savijeno staklo -» Q Q a) Savijanje u obliku kružnih isječaka sa ili bez ravnih dijelova b) Dvostruko savijanje s jednakim ili promjenljivim polumjerom savijanja c) Stožasto savijanje d) Savijanje S . treba primijeniti Reglit SP2 /Profilit .95 4.15 4.30 I do 20 m L* 2.20 2.8 1.8 W/m 2 K. 5 5 (60) Nominalna mjera 55 (60) I—i ' : 5.65 6.10 2.20 do 100 rn L* 1. 202-382 159 .95 1. Prozirno je.30 2.95 1.85 4.65 1.80 Profilno građevno staklo je lijevano staklo.85 1.35 2.i m A = jednoslojno.95 3.00 do 8 m L* 4.40 4.« .05 II do 20 m L* 3.95 2. Za ostakljenje sportskih prostorija.25 3.45 5.40 4.75 2.55 5.10 2.80 q) «—i q) r-Vi do 8 m L* 3.10 4.05 1. 7 gLLio A = nominalna mjera + reška B = vanjska mjera okvira H = vanjska mjera okvira (visina) L =duljina stakla h/a = 0 . 146-506 i T T .60 2."antisol" omogućuje zaštitu osjetljivih dobara od ultraljubičastih zraka refleksijom i apsorpcijom infracrvenog i ultraljubičastog valnog područja. Cascade.45 4. 5 65(85) JŽT n = broj traka Određivanje širine i visine: Širina Wsina B = n A + 5 cm.45 3.75 2.55 4.90 6. 308-488 E-l = dvoslojno.70 3. iznad ter r . Reduciran je prolaz energije zračenja u prostoriju i smanjen efekt staklenika.oblika ili slično.05 2.20 5. .35 3.6H 220 ^ I J41 K 22/41/6 218 I SP 2 J41 K 25/41/6 STAKLO lNP2 232 250 |NP 26 262 6H|NP 3 331 6 H|NP 5 319 J I ' 60 -H 7 1 JöO K 22/60/7 7 kI SP 26 K 25/60/7 -H6 .65 4.75 1. gdje su stakla izložena udarcima. dulj. Nema posebnih zahtjeva pri održavanju. 5 Vis.. Posebni tipovi: profilit-bronca.85 5."jantar" I P .profil.90 3.10 3.65 3. Svjetlopropusnost ostaje nepromijenjena. 2 5 .90 2.7".65 4.40 4. K 32/41/6 K50/416 —H6 J I 4 1 262 32/60/7 J I60 K J J41 486 NP/SP = Reglit K = Proflit (T) Profilno građevno staklo .45 3.65 2.70 3.30 3.80 3. presvučeno slojem metalnog oksida.60 2.40 3.75 3.25 2. Amethyst. Topas. sa ili bez ravnih dijelova (7) Oblici savijanja L = duljina staklenih traka u metrima (3) Otvorena zgrada Propusnost svjetla: Akustična izolacija: Termička izolacija: © jednoslojno dvoslojno jednoslojno dvoslojno trosiojno jednoslojno dvoslojno do 89% do 81 % do 29 dB do 41 dB do 55 dB k = 5.75 3.60 5. postiže vrijednost k = 1.75 do 20 m L* 2.65 2.75 2.45 3.5 [i 2 .95 2.45 1.00 1.60 1.50 2.35 4.45 3.55 2.50 2. Reglit/Profilit dopušta se kao vatrozaštitno ostakljenje klase a30 DIN 4102. Normalni i specijalni profili mogu biti i uzdužno armirani žicom.50 2. 126-501 ifirn S v i m s 100-340 20-260 9 0-100 h 40-140 Razvij.85 1.90 7. dulj.65 2.45 3.5 (2) Zatvorena zgrada (0.55 5.90 4. dulj.35 3.> NP 2 K22/41/6 NP 26 K25/41/6 NP 3 K32/41/6 NP 5 K50/41/6 SP 2 K22/60/7 SP 26 K25/60/7 K32/60/7 (T do 8 m L* 3.K 22/60/7 (sigurnost protiv udara lopte DIN 18032) bez žičanog uloška.85 3. Termoizolacijsko staklo Reglit i Profilit "plus 1.65 3.70 1.20 2. 112-464 D = jednoslojno. za osvjetljenje Tip stakia-Ö^ NP 2 K22/41/6 NP 26 K25/41/6 NP 3 K32/41/6 NP 5 K50/41/6 SP 2 K22/60/7 SP 26 K25/60/7 K32/60/7 do 8 m L* 2. s ornamentima na vanjskoj strani profila (ornament 504) i podliježe klasifikaciji kakvoće lijevanoga stakla.40 do 8 m L" 2.( 1 . . dulj.65 do 100 m L* 1.50 2.i T T r C c = jednoslojno rebra iznutra i izvana s 80-200 g h 7-183 33-200 Razvij.25 4.00 6.25 2.60 do 20 m L* 2. rebra izmjenično rr—n stfüTVT " P I P I i (5) m m n s 160-340 m 20-200 Razvij.15 1.40 71 (ö) Jednoslojno ostakljenje H i r — = višekratnik od 2 5 cm L/ • * 2.presjeci DIN 1249 v V V do 100 m L* 2.95 3.70 3. Gornji rub otv.10 1.

Pyran. kino Studio z a tonska snimanja 4 5 .4 m 2 3.8m dvoslojno G 90 9.4 4 dB Pogodno za plohe od staklenih blokova - 2dB 50 dB 3 2 1 Kutni čelik bO % b5 m m Duljina ž 100 mm.8m jednoslojno G 120 2. U slučaju požara float . F90. otvorima za ventilaciju i prolazima u slučaju nužde. visoka gustoća prometa 25 m 80 m 250 m 8 m 25 m 80 m 8 m 25 m 80 m Kompaktna izgradnja.5 m 6. T90. G60.profilom i bez njega. Pri tome se razlikuju sljedeće klase vatrootpornosti: G30. izol R'w 4 0 dB 4 2 dB 4 5 dB 4 1 dB >50dB Pogodno za dvoslojne prozore/zidove od staklenih blokova Pogodno z a plohe od staklenih blokova 190 x 190 x 80 2 4 0 x 2 4 0 x 80 240x115x80 300x300x100 Dvoslojni zid s 240 x 240 x 80 5 4 5 . G120.protupožarno ostakljenje 3 Plosni čelik z a pričvršćenje zida od staklenih blokova (zavariti) © Klase akustičke izolacije prema VDI . F60.5 m2 1 1 1.6 0 dB (A) © *) Z a buku zračnog prometa ekvivalentna trajna razina Normativne veličine razine buke za određene namjene prostorije VDI smjernice 2719 Situacija izvora buke Udaljenost od prozora do osi ceste Preporučene klase akustične izolacije za navedene vrste prostorija 1 2 3 2 0 4 3 1 2 1 0 1 0 0 5 0 0 0 4 0 3 2 0 1 0 0 3 2 1 4 1 0 0 2 1 0 0 0 0 0 0 0 3 Autoceste.5 m 6.G" Takozvana G . otprema Opera.4 m 2 3.34dB 2 5 .kombinacija u sklopu izolacijskog stakla.10 dB 7dB Ocijenj vel.Om 1.Om F 60 4.0 m 2 3. G180 F30. liječničke ordinacije i operacijske dvorane.5 5 dB (A) 2 5 dB (A) prema specijalnim zahtjevima 5 5 . ispadaju veliki odlomljeni komadi i prijeti širenje požara.5 m 6. po staklenom polju min.12 dB .2 9 dB S 2 5 dB (3) Detalji ugradbe . Prema DIN-u 4102. elemente ograde i parapeta te za razdjelne stijene povećala se opasnost pri izbijanju požara.4 9 dB . ploče © Ostakljenje klase vatrootpornosti "G" PROTUPOŽARNO STAKLO Obično se staklo u području protupožarne zaštite može samo uvjetno koristiti. od zračnog zvuka L S M . širina elementa Potrebna visina parapeta Oblik ostakljenja Format staklenih blokova G 60 3.4 5 dB (A) 4 0 .5 m 6. 4 komada 2 Trnovi i čelični vijci M 10 dopušteni z a protupožarnu primjenu 1 0 35 . -> (7) Rw = LSM + 52 dB (LSM = veličina izolacije od zračnog zvuka) Jednostruke konstrukcije od staklenih blokova udovoljavaju zahtjeVrsta prostorije Normativne vrijednosti dopuštene razine buke koja izvana prodire u prostoriju Razina za proračun*) 1 Prostorije za boravak u stanovima.11 dB 4 4 0 . gostionice. Za svako "G . aule Uredi z a više osoba Veliki uredi.0 m nije potreban jednoslojno G 120 4. akustična izolacija u visokogradnji.42 kN/m2 kod specijalnih staklenih blokova BSH. prednapeto borosilikatno staklo. treba stijenu od staklenih blokova sa svih strana položiti u uloške od mineralnih vlakana (mineralna vuna) ->(3) Klasa otpornosti I Veličina ostakljenja u m 2 Max.00 kN/m2 pri debljini od 80 mm 1. prodavaonice. T120.39 dB 3 0 .staklo pri jednostranom utjecaju topline puca nakon vrlo kratkog vremena.. kao i sve ostale stijene od staklenih blokova. a i sve mogućnosti povezivanja zapravo su istovjetne. Obratiti pažnju na DIN 4109. sobe u hotelima. srednja gustoća prometa 25 m 80 m 250 m 4 3 1 5 4 2 3 2 1 2 1 0 5 Autoceste.25 kN/m2 pri debljini od 100 mm 1.50 dB (A) 30 . čekaonice. G90. Vrijednost pokazatelja akustične izolacije R'w određuje se prema DINu 52210.ostakljenja mogu se izvesti na tri načina: armirano staklo s točkasto zavarenom žičanom mrežom. T180 Klasa vatrootpornosti .4 0 dB (A) Čelik / Čelični 'okvir — Gipskarton Građ. znanstvene radne prostorije. G30 = 30 minuta). Priključeni elementi građevine moraju imati isti stupanj akustične izolacije. konferencijske dvorane i predavaonice.55 dB (A) 50 .5 m 2 3. zašt. T60.4 0 dB (A) 4 0 .STAKLO AKUSTIČNA IZOLACIJA Posebno dobra akustična izolacija može se postići samo vlastitom težinom stijene od staklenih blokova sa: 1. najviše do G60/G90. akust.stakla moraju kroz određeno vrijeme spriječiti prolaz plamena i plinova (npr.smjernicama 2719 za prozore © Plohe od staklenih blokova 160 . Pri povišenim zahtjevima za akustičnom izolacijom mogu se postići ekonomična rješenja ako se osvijetljenost prostorije ostvari staklenim blokovima. za ugrožena se ostakljenja određuju u građevnoj dozvoli potrebna vremena otpornosti protiv požara. gust promet Razrijeđena izgradnja srednji do gust promet Državne ceste Županijske ceste Glavne prometnice u centrima velikih gradova 4 4 3 2 nije potreban nije potreban dvoslojno dvoslojno 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 1 9 0 x 190 x 80 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 Preporučene klase akustičke izolacije za standardne slučajeve pri buci od cestovnog prometa Klase vodootpornosti staklenih blokova FX-' Klasa akustični izolacije 6 R„ Format staklenog bloka m m Vrijed.4 0 dB (A) 20 . knjižnice.ostakljenje" i njegovu nosivu konstrukciju mora se ishoditi službena dozvola. visina elementa Max.Om 3. kazalište. npr.3 0 dB (A) Prosječna najviša razina danju noću 4 0 . mirni pojedinačni uredi.0 m 3 4 35 .6 5 dB (A) 35 dB (A) 3 0 . F120.50 dB (A) 4 5 . ->(T) G . šalterske dvorane 5 6 7 Ulazne prostorije. STAKLENI BLOKOVI S ČELIČNOM ARMATUROM DIN 18175 Vatrootporna ostakljenja od staklenih blokova mogu se. bolesničke sobe u bolnicama i sanatorijima 2 Nastavne prostorije. Zbog jakog linearnog širenja prilikom požara i pojave dimnih plinova. složena specijalna ESG . sa što manjim prozorima. F180 T30. crkve. Konstrukcije od staklenih blokova idealno su rješenje svuda gdje je potrebna povišena zaštita od zračnog zvuka.50 dB (A) danju noću 30 .5 m 6. sazidati s U . Sve većom upotrebom stakla u visokogradnji za fasade.

3.2.5. sanitarni objekti. 1. 6. termoplaste (toplinom se mogu oblikovati).4. Schott Jena (1925) 450 kg/m2 r>. K . punilima. 2.60 m. dakle zapaljivi. elastomere (trajno elastični). krov i pribor. za vertikalno ostakljenje 3. čija su svojstva u većini slučajeva već utvrđena normama. 6. a neki klase B3 (lako zapaljivo). 3. 3. 6. tvrdi pjenasti materijali. građevne materijale i predgotovljene elemente. folije.3.> © -<§) 14) Linearna nosiva struktura (rešetka) 1 (Î6) Nabrana struktura (T?) Ljuska Betonska ljuska f. dijelovi okova. pletiva. Industrijska dorada kemijskim dodacima. Dvostruke ploče s rebrima. građevinske ploče i trake. pa je stoga malo opterećenje donjih konstrukcija i moguća predgotovljenost . mala im je težina.> © . namještaj i pribor. širina 1200 mm. 5.3. Darmstadt Sintetični materijali kao sirovine tekući.4.6. dr. uređenje. 6. 5. Sintetični materijali u proizvodnji i primjeni vrlo su ovisni o temperaturi. Jungbluth) Pneumatska hala Forossa Finska (1972. primjene: 2.1 krovovi i krovne konstrukcije. 1. ukočenom drvu -> (3) itd.5. sitni dijelovi i d r : 3. Kao konstrukcijski oblici povoljniji su plošni nosači (oblik ljuske) nego linijski. Najvažniji sintetični materijali za graditeljstvo. ventilacijski pribor (bez cijevi).ispuna ( i g ) Poboljšanje zida (13) Poboljšanje stropa 1. 2. vlaknima polietilen poliisobutilen polimetakrilat (akrilno staklo) polipropilen GF-UP IIR MF PA PC poliester arm. obojeni su. 2. stubišta. u prahu. Petra u Rimu (1585. trake. s oznakama. vlak. doprozornici i pribor.1 sanitarni dijelovi. 3.7 cijevi.) 2600 kg/m A Sendvič . Kućna tehnika.6. mora se držati međunarodnih kemijskih oznaka i kratica za sintetične materijale. propisima i smjernicama. staklenim vlaknima i bojom daje poluproizvode. Posebna svojstva za primjenu u graditeljstvu: otporni su na vodu i koroziju.SINTETIČNI MATERIJALI Informacije: Institut fur das Bauen mit Kunststoffen (IBK). Ponašanje pri požaru: sintetični su materijali organskog podrijetla. Konstrukcijska primjena. Gradiva. 3.7 kuće od sintetičnog materijala. 1. tornjevi.4. Dvostruke ploče s rebrima. crijeva i pribor. O.2. Granične temperature pri upotrebi iznose 80° do 120° Dugotrajna izloženost temperaturi iznad 80° u graditeljstvu je rijetkost (iznimka su vodovi vrele vode i požar).30 m.00 m. rasvjetna tijela.5. 4.65 kg/m 161 . podne obloge.2. bazeni. poluproizvodi.1. 1. brtvene trake. grijanje. visoko su otporni na svjetlo. ne traže održavanje.1. mogu biti kao samostalni proizvod ili trajno naneseni na druga gradiva. stak.4. Elementi građevine. 3. 3.3.. 1. Crkva sv. lako se obrađuju.(§). gradiva i predgotovljene elemente sadrže pretežno do 50% punila. ostali sitni dijelovi.5 m.UP (do 40 m).1.5. trake i ploče od mekog pjenastog materijala. Oprema. ležaji (oslonci). niska im je toplinska vodljivost. Podjela sintetičnih proizvoda za graditeljstvo © Sendvič .6. 4. Odgovarajući propisi dani su u pokrajinskoj građevnoj regulativi i smjernicama za upotrebu zapaljivih gradiva u visokogradnji. 1. 3. 2. kao i za mala dodatna korisna opterećenja (npr.2. sendviči s jezgrom od pjene i metalnih limova (do 45 m).dijele se u: 1 duroplaste (stvrdnuti toplinom). GF . posude. PUR integralna pjena. može biti i folija na čeliku. 4. 177 ABS CR EP EPS GFK = = = = akril-butadien-stiren kloropren epoksidna smola ekspandirani polistiren sint. 2. 1.laki beton). unutarnji zid. Velik broj komercijalnih naziva zbunjuje projektanta. 5. 1. 2. Konstrukcije od sintetičnih materijala vrlo su lagane. strop. pjenasti materijali s mineralnim dodacima (HS . 6. Komercijalni oblici ( T ) . armature i ostale primjese.5 m. rasvjetna instalacija. duljina za ostakljenje krova 2. kod svjetionika). butilkaučuk melaminformaldehid = poliamid polkarbonat PE PIB = PMMA = PP PS polistiren PVC hart = tvrdi polivinilklorid PVC weich = meki polivinilklorid UP nezasićena poliesterska smola Sintetični materijali koji su prerađeni u poluproizvode.5. vanjski zid. granulirani . pneumatske i šatoraste konstrukcije. moguće i veće duljine. armature i sanitarni pribor.0 m. profili (bez prozora). 4. U nekim slučajevima postižu klasu B1 prema DIN-u 4102 (teško zapaljivo).1. stak. Prikladni su sljedeći sintetični materijali: akrilno staklo (do raspona od 10 m). 6. 40 mm. brtveni materijali. elektroinstalacija i pribor. kamini. Pomoćna sredstva. 3. veziva za žbuke i dr. 4.2. prikazani su u tablici: ( ? ) Fazonski komadi ( ô ) Predgotovljeni elementi -> s. snijega i vjetra. oplate i pribor.kupola Hannover (1970) 33 kg/m oslonjena na 3 točke (prof. spremnici za gorivo. OsannstrafJe 37. 16 mm. netkani tekstili. 2. 6. silosi. 2. lako se oblikuju i mijenjaju oblik.6. pneumatske membrane (0 do 74 m) .2. 2. svijetli krovovi. arm. pričvrsni elementi. kapije i pribor.obložni materijali za sportske površine. duljine 1. 4.) 1.3. ljepila. vrata.4. prostorne ćelije.7. Plošno (ljuska) 3. 2.5 m. prozori.© Nosive konstrukcije od sintetičnih materijala (bez drugih gradiva) za sada se primjenjuju samo za prijenos vlastite težine. svjetlopropusno -> ( 3 ) . najčešće su klase B2 (normalno zapaljivo).8. 6.

između ultraljubičastog i infracrvenog.5 = 62. Svjetlost. 90° = istok. duga itd.5°. tj. (4) Visinski kut -ys 162 . neovisno o različitim nebeskim prilikama. ožujka 23. dakle u 12. 0° = sjever. za nastanak dnevnog svjetP la. Primjerice na 51° sjeverne širine (grad Kassel) zenitni je kut u 12.5°. prosinca za 23. Svjetlost je (dnevno i umjetno svjetlo) isječak elektromagnetskog zračenja. koji oko može osjetiti. 163 -> (5) nastaju četiri osnovna odsječka godine (godišnja doba) odnosno položaji Sunca: 21.valovi 10 Infracrveno 1013. Na ovaj se način mogu za sve stupnjeve geografske širine odrediti visinski kutovi položaja Sunca koji odgovaraju godišnjim dobima. npr. Ova su odstupanja jednaka za sve stupnjeve geografske širine. naime valnih dužina od približno 380 do 780 nm. Taj položaj karakteriziraju dva kuta: Azimut Og i visinski kut ys Azimut a s : tlocrtna projekcija položaja Sunca. rujna u 12.5° Ekvinocij 23. valna dužina. lipnja ljetni solsticij (najdulji dan). Nagib Zemljine osi od 23.00 sati (a s = 180°) za 23.00 sati (a s = 180°) daje Sunce za svaki stupanj širine zenitni kut iste veličine. 21.posebno za umjetno svjetlo jest luks (lx).10"'° 1 desetinka jarditi dio 1 sto milijarditi dio 10"" 1 stotinka 10. odstupanja su jutarnje i večernje rumenilo. 21. 270° = zapad -» © gledano od strane promatrača.zračenje 10'4- 10"4 100000 10"5 10000 6 Narančasto Žuto 1 milijuntinka 10" 1 deset milijuntinka 1 sto milijuntinka 10" 1000 100 10 10 Ultraljubičastq 10' 6 . tako su npr. a 21. rujna Ekvinocij Godišnja doba .ovdje na sjevernoj hemisferi Horizontalno 0° odstupanje^ S r" Položaji Sunca proizlaze iz stupnjeva geografske širine. lipnja. Sunčeva deklinacija 0°. Visinski kut Sunca iznad horizonta iznosi 90°-51° = 39°.5). smjernicama za radne prostorije i pokrajinskim normama SR Njemačke. ožujka i 23.zračenje 10'7- 7 IO" 8 1 milijarditi 10~9 1 dio 1 deset mili.5° = 15. ožujka i 23. s oznakom horizontalnog odstupanja od 0°. Dnevno svjetlo u interijeru navodi se u postocima (vidjeti poslije). Dnevnu svjetlost čovjek doživljava kao bijelu.5° niži nego pri ekvinociju. 180° = jug. Sunčeva deklinacija -23. određivanje stupnja geografske širine i visinskog kuta. Sunce je "primarni izvor svjetla" -» Q .Frekvencija U metrima 100000 10000 1000 100 10 1 10 5 DNEVNO SVJETLO DIN 5034 —» tD Općeniti zahtjevi glede dnevne osvijetljenosti interijera Dugi valovi U nanometrima (nm) 100 bilijuna 10 bilijuna 1 bilijun U hercima (Hz) 10' 10: 106 104 103 102 10 1 1 - Srednji valovi 100 milijardi 10 milijardi 1 milijardi 107 — Kratki valovi 10 8 - Ultra kratki valovi Televizija Sve prostorije namijenjene trajnom zadržavanju ljudi moraju se zadovoljavajuće osvijetliti dnevnim svjetlom. Odgovarajuće su odredbe u glavnim crtama iznijete u DIN-u 5034 "Dnevno svjetlo u interijeru" (dio 1 . dnevna rotacija Zemlje oko vlastite osi i godišnji obilazak Zemlje oko Sunca daju za svako mjesto na zemlji položaj Sunca koji ovisi o godišnjem dobu i dobu dana -» ( ! ) . nasuprot tome je položaj Sunca 21. 10 z b - Energetski spektar elektromagnetskog zračenja-» Qp (1 nanometar = 1 milijunti dio milimetra) 21. Visinski kut ys: vertikalna projekcija položaja Sunca iznad horizonta. položaj Sunca Izvori svjetlosnog zračenja koji daju dnevno svjetlo nisu konstantni.5°. ožujka i 23. Isto tako treba osigurati primjerenu optičku vezu s eksterijerom. Na temelju Sunčeve deklinacije tijekom godine s.00 sati (a s = 180°) 51° -> (§). 10! 10 1 desetinka 10" 1 stotinka 1 tisućinka 1 deset tisućinka 1 sto tisućinka 100 milijuna 10~2 10 milijuna 10~3 1 milijun Radarski 10". Sunčeva deklinacija + 23. dakle 39° +23.5°. ljubičasti valovi kratki a crveni dugi. Jedinica mjere za jačinu osvjetljenja .5°. Položaj je Sunca u podne 21. Astronomske osnove: Sunce. prosinca je zimski solsticij (najkraći dan).5° viši nego 21. dakle 39°-23. gledano od strane promatrača -» Određivanje položaja Sunca Za određivanje položaja Sunca u odnosu na promatrano mjesto postoji više metoda. Kut azimuta -a. boja svjetla U području elektromagnetskih zrgčenja -» 0 vidljiva je svjetlost relativno mali isječak.e- Rendgenske zrake Ljubičasto 10'9— 1020102'10: 10 : 1 bilijuntidio 10"'2 1 tisućinka 1 deset bilijunti dio 10~'3 1 deset tisućinka 1 sto bilijunti 10"14 1 sto dio tisućinka 1 bilijarditi dio10-15 1 milijuntinka 10. većega udjela crvenog svjetla. rujna. rujna jesu proljetna i jesenska ravnodnevica (TNG). Spektralne boje određene su svojim valnim dužinama. Sunčeva svjetlost sadrži relativno više kratkovalnog zračenja nego žarulja s većom količinom dugovalnog zračenja.

satno vrijeme i određivanje vremena Položaj Sunca određuje okolnosti dnevnog svjetla ovisno o dobu dana i godišnjem dobu.00 sati i a s = 270°.9.00 sati. Kassel) ovisno o godišnjem dobu i dobu dana-» [J] l 18 Ruj RWE .. u dijagramima položaja Sunca) pri određivanju dnevnog svjetla. u 12.00 sati. 9. Položaj Sunca. rujna Sunce izlazi u 6. Pravo mjesno vrijeme (WOZ) uobičajeni je podatak za doba dana (npr. a zalazi istoga dana u 18. MEZ = WOZ + razlika vremena pri čemu u ljetu treba uzeti u obzir i ljetno vrijeme (srednjoeuropsko ljetno vrijeme MESZ = MEZ + 1 sat). i visinski kut Sunca (visina) (D • Geografska širina i visinski kut ys -> / \ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac (5) Sunčeva deklinacija 5 tijekom godine-» Qp Projekcija putanja Sunca Stereografskim projekcijama i uz pomoć danih plošnih podloga (D može se za svaki stupanj geografske širine odrediti putanja Sunca ovisno o godišnjem dobu i dobu dana (uvijek za 21.DNEVNO SVJETLO DIN 5034 Q D Dijagrami položaja Sunca U DIN-u 5034 navedena su tri dijagrama položaja Sunca za srednju. sjevernu i južnu Njemačku. Za određivanje mjesnog toka promjene položaja Sunca RWE u Essenu tiskao je u boji dijagram položaja Sunca -» ® . Svako je mjesto uključeno u neku vremensku zonu u kojoj vrijedi jedinstveno satno vrijeme (zonsko vrijeme). za 51° SŠ. Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac 23. Sjecište dnevnih i satnih krivulja iste boje obilježavaju položaj Sunca toga dana i toga sata. Dijagram sadrži tlocrtnu projekciju azimuta a s i visinski kut ys ovisno o dnevnim i godišnjim dobima za dotični stupanj geografske širine i naznaku meridijana vremenske zone. 8° 39' ID. Koln. Ako se žele dobiti podaci u odnosu na zonsko vrijeme. odn. Navedena vremena u danu odnose se na meridijan vremenske zone kojoj pripada promatrano mjesto (npr. grad Essen: srednjoeuropsko vrijeme. npr. izlazak Sunca u 6. 23. Da bi se odredio položaj Sunca.00 sati je istoga dana a s = 180° (jug) i visinski kut 39°. koje je za SR Njemačku srednjoeuropsko vrijeme (MEZ). za pune sate nacrtane su satne krivulje u obliku petlje. Iz narančastog polarnog dijagrama može se očitati položaj Sunca kao smjerni kut Sunca (azimut). meridijan računanja vremena: 15° 00'lD -> Q Q ® Stereografska projekcija kretanja Sunca. 15° istočne dužine). npr.00 sati pri a s = 90° (istok). zalazak Sunca u 18. 3. © Azimut Sunca a s i visina Sunca y s 51° SŠ (srednja Njemačka. y s = 39° u 12. Dijagram prikazuje tlocrtnu projekciju položaja Sunca azimutom i visinskim kutom pri stvarnom mjesnom vremenu. Aachen. treba WOZ preračunati na zonsko vrijeme.dijagram položaja Sunca za 49° 52' SŠ. za 51° sjeverne širine (Kassel -» ( j ) . Oblik satnih krivulja posljedica je elipsaste putanje Zemlje i kosi položaj ekliptike.00 sati-» Q] 163 . pri čemu ljubičasta boja označuje prvo polugodište a zelena drugo polugodište. 21. Primjerice u Kasselu 23. u mjesecu).

zasjenjivanje. Položajni nacrt se orijentira prema sjeveru. Podloga 0 14 cm s kompasom 1 "Umjetno sunce" s paraboličnim zrcalom ili slično 2 Model: npr. ovisno o zadatku. raspoznat će se pravi dio otvora kroz koji upada svjetlo. Nakon toga se folija može upotrijebiti za analizu eventualnih zasjenjenja i osunčanja dijelova fasada odnosno zgrade u pravom mjerilu. dobu dana i godišnjem dobu. a isto tako i zenitno zasjenjenje. Panoramske maske koje treba kopirati na prozirnu foliju. svaki se utjecaj na okolinu.00 sati. Horizontoskop se sastoji od prozirnog "nebeskog svoda". Smjer zasjenjenja određen je horizontalnim rubovima zgrade. može prenijeti u mjerilu 1:1 na prethodno kopirani tok putanje Sunca (§). za urbanizam.istočna strana-» [Tj (14) "Umjetno sunce" kao na TH Darmstadt. pomagala Da bi se ustanovilo i preispitalo kako stvarno padaju Sunčeve zrake odnosno kako zasjenjuju izvan i unutar zgrade ovisno o geografskom položaju. o građevinskim okolnostima i uvjetima okoline. .horizontoskop: To je pomagalo kojim se na gradilištu. svjetlo. arhitekturu 3 Simulator za različita doba dana i godine.grafička konstrukcija sjene: Određivanje sjene koju baca neka zgrada može se u tlocrtu i vertikalnoj projekciji konstruirati uz pomoć projiciranih (prividnih) tokova Sunčeve putanje prikazanih na -» s. dakle paralelama sa smjerom Sunčevih zraka (a s1 = 245°) kroz uglove zgrade. ovisno o lokaciji koju treba istražiti © Gledajući kroz masku. ovisno o orijentaciji zgrade. oko zgrade i u zgradi iznalaze prave okolnosti položaja Sunca i sjene. stručni odsjek arhitektura 164 . ožujka u 16. visinskom kutu. te stupnjeva geografske širine Projekcija prozora Shematski tlocrt Horizontoskop s projekcijom prozora . 163 © + ( § ) ..simulacija na modelu: Za određivanje točnog godišnjeg osunčanja ili zasjenjenja zgrade preporučuje se pod "umjetnim suncem" (paralelno svjetlo) ispitati model izrađen u mjerilu Grafička konstrukcija sjene 45° odstupanje od 0° Sunčevo osvj | • središnje osi i»5° 90" • I 105° 49° SS 120" Panoramska maska t Jugoistok t Istok + Jug t Jugozapad t Zapad Mogući tokovi sjena na foliji-» Q] Nebeski svod h 3 cm (prozirno) Zamjenljivi listići s krivuljama za Sunce. 51° sjeverne širine.DNEVNO SVJETLO Položaj Sunca. Sjecište sa smjerom zasjenjenja daje duljinu sjene. kompasa.panoramska maska: Za sjevernu. dobu dana i godišnjem dobu. treba prikazati za 21. U tom času Sunce sije pod azimutom (a s1 ) od 245° i visinskim kutom (ys1) od 20° s. srednju i južnu Njemačku postoje u vertikalnoj projekciji (gledajući prema jugu) nacrtani tokovi putanje Sunca (DIN A4) s podacima o azimutu. Tako je moguće za svako mjesto u prostoriji. za svako godišnje doba i doba dana odrediti odnose upada Sunčevih zraka i osvijetljenost . topline itd. Način rada horizontoskopa je odrediti prave odnose svjetlosti i sjene u prostoru. podloge i zamjenjivih listića s krivuljama koji se. 160 Primjerice zasjenjenje nekog dvorišta u Kasselu. zrake. toplinu. kad se otvor prozora projicira na nebeski svod i istodobno na listić s krivuljama ispod svoda. . znači treba smanjiti stvarnu visinu zgrade (h) i nanijeti visinski kut od 20°. podlažu za određivanje svjetla. postavljaju se savijene u mogućem smjeru Sunčevih zraka. prikazano Na nekom određenom mjestu u prostoriji. postoje sljedeća pomagala: . Duljina sjene određena je vertikalnim rubovima zgrade. zračenja.

5 3. odnosno dovodi do neravnomjernosti njihova intenziteta. tmurno.78 do 3. stanja neba itd. ugljičnog dioksida i ozona iz zraka. djelomično oblačno itd. "Ostvarena vremena Sunčevog zračenja registrirana su u jedinicama 1/10 sata. refleksija i apsorpcija zračenja.0M«m| uslijed Horizontalna jačina ozračenja W/m 2 Horizontalna jačina osvjetlienia lux Difuzijski udio neba 1. treba znati sljedeće: Godina ima 8760 sati. mutan dan i Jf' \ TUE N] 1 1. Q P Stvarni podaci o klimi nekog mjesta (temperatura.2 do 0. kao npr. Broj sunčanih sati u Njemačkoj varira između 1300 i 1900 sati godišnje od čega najmanje 3/4 otpada na ljetno polugodište.0 2. rasipanje. ugljičnog 60000100000 10-20% 1900040000 20 .) mogu se saznati od Njemačke meteorološke službe u Offenbachu. Q Q Ukupna energija Sunčevog zračenja koja stiže na Zemlju prenosi se u valnom području od 0.0 [im "TT Tl > Q • D Položaj. Trajanje "svijetlog dnevnog osvjetljenja" iznosi u godini prosječno oko 4300 sati. prašine i čestica vlage u zraku © ® Intenzitet J Sunčevog zračenja koje dopire do Zemlje Područje vidljivog svjetla-» DP Različiti intenziteti zračenja i promjenljiva kakvoća dnevnog svjetla pri različitim klimatskim prilikama -> CD © 165 .0 (im. Fizikalne osnove zračenja Sunčevo zračenje vrlo je "nepostojan izvor topline". Raspodjela ukupne energije na Zemljinoj površini: oko 3% ultraljubičasto zračenje u području valnih dužina od 0. (14) Prosječno godišnje trajanje osunčanja u satima-» Q Q Neposredno i posredno Sunčevo zračenje koje pada na Zemljinu površinu (globalno zračenje) na taj način stvara na Zemljinoj površini i bližoj okolici lokalno promjenljivu klimu.800 2 0 0 . 51°SŠ Vrijeme SMJ> < j Vedro plavo nebo bez oblaka Maglovito oblačno. oko 44% vidljivo zračenje u području valnih dužina od 0.5 pm u području vidljive svjetlosti).). sunce se vidi kao bijela ploča I Nebo prekriveno oblacima. ovisno o geografskoj širini i klimatskim prilikama.400 50-150 Intenzitet J Sunčevog zračenja na granici Z e m Ijine atmosfere ovisno o valnoj dužini (y s = 90°). vidjeti sliku (§). O.38 do 0. na Zemlju dopire manje ili više difuzno Sunčevo svjetlo. Podaci prikazuju samo makroklimu.200 W/m 2 . za nas tipičnom. Tijekom većega dijela godine. kao i zbog vodene pare.S ® « 2. usporedi 1 I Jt 0 O. Smanjenje uglavnom nastaje zbog različitih faktora zamućenja. oblačno.78 pm (maksimum je pri 0. te oko 53% infracrveno zračenje u području valnih dužina od 0. to je solarna konstanta i iznosi u našoj regiji oko 1000 vata po četvornom metru okomito ozračene površine.DNEVNO SVJETLO Meteorološke prilike Toplinske zrake i intenzitet dnevnog svjetla na Zemljinoj površini tijekom godine određeni su geografskom širinom.38 jam. U razdoblju "Svijetlog dnevnog osvjetljenja" dakle se na Zemljinoj površini javljaju različiti intenziteti Sunčevog zračenja i promjenljiva kakvoća dnevnog svjetla. Šrafirano područje prikazuje gubitke sadržaja vodene pare. tj. rasipanja i apsorpcije zračenja zbog dioksida. npr. Samo mali dio Sunčeve energije dolazi na Zemljinu površinu kao toplinska energija jer Zemljina atmosfera oslabljuje Sunčeve zrake. tijekom 2/3 sati dnevnog svjetla. trajanju dnevnog i Sunčevog svjetla. Učinak zračenja se kod vrlo gustog naoblačenja smanjuje na približno 200 W/m 2 a kod isključivo difuznog zračenja (oblačno nebo s potpuno pokrivenim Suncem) na približno 50 . klimatskim okolnostima i različitim stanjima neba (vedro.2 do 3. lokalna mikroklimatska odstupanja nisu uzeta u obzir". ovisno o mjesnim klimatskim prilikama.5 Površina 2 ® prikazuje Sunčevo zračenje koje dospijeva na Zemlju.30% S 000 20000 80100% refleksije. djelići prašine i kapljice vode (uzrok difuznog dnevnog svjetla).0 6 0 0 . trajanje osunčanja.

) . dio 2. . od susjednih zgrada.. ur.) tijekom sedmomjesečnoga razdoblja grijanja relativno visoka u usporedbi s razdobljem svibanj .horizontalnu jačinu ozračenja u W/m2 od Sunca E e s i od neba E e n ovisno o visini Sunca. U tom smislu @ prikazuje smanjenje upadne količine energije zbog nagiba (0°-90°) odnosno orijentacije. Globalno zračenje može se iskoristiti za zadovoljenje energetskih potreba zgrade kao izvor topline neposredno "pasivnim korištenjem" pomoću građevinskih zahvata (npr. Horizontalne jačine ozračenja E eS od Sunca i EeH od neba pri vedrom nebu i različitim faktorima zamućenja TL (prema Linke-u) ovisno o visini Sunca Također i horizontalne jačine ozračenja od Sunca i neba na morskoj razini ovisno 0 visini Sunca. solarnih ćelija . . pri tome je u prvom planu problem dugoročnog akumuliranja energije. U DIN-u 5034. Da bi se uzela u obzir relativna raspodjela gustoće zračenja udjela neba.) @ ili posredno "aktivnim korištenjem" (npr. mjesečno ili godišnje. koje treba odrediti za lokalno korištenje. . Horizontalna jačina ozračenja može se uzeti iz ® . lako udio globalnoga zračenja od rujna do travnja nije naročito intenzivan -*s.kolovoz. ulica i okolnih površina (naročito onih jako reflektirajučih)... vedro i "srednje" nebo. ostakljene površine za korištenje "efekta staklenika". ventilacija itd. 167 ipak se dio energetske potrebe zgrade (grijanje.DNEVNO SVJETLO —C ^ O Globalno zračenje Sunčevo zračenje koje je djelotvorno za neku zgradu (na površinama zgrade se djelomično pretvara u termičko zračenje) jest globalno zračenje Eeg. Smanjenje količine Sunčevog zračenja u funkciji različitih nagiba (0°-90°).* QJ (T) Moguće ozračenje unutarnjih površina zgrade direktnim upadom Sunčevih zraka od zime do ljeta n8) (2) Optimalni nagib kolektora za tijekom godine iskoristivo globalno zračenje -> Qp -> s i67 Optimalni kutovi nagiba za površine orijentirane prema jugu z Tl = 2 Kod vertikalne površine može se iskoristiti samo oko 50% horizontalne jačine globalnog zračenja. -> Q Q 166 . pomoću kolektora.primj. izraženo u W/m2ili npr. Kod difuznog i direktnog zračenja treba uzeti u obzir i dio reflektiranog zračenja. Pasivni i aktivni solarni sustavi Potreba za energijom neke zgrade u našim je geografskim širinama (misli se na njemačke uvjete . U usporedbi s time može se u ® naći količina zračenja koja pri vedrom nebu pada na različito orijentirane površine u slučaju najvišega odnosno najnižega položaja Sunca. može se dobiti kao energetska veličina. unutarnji termoakumulacijski zidovi. Ono je zbroj "direktnog" i "difuznog" (nastaje uslijed rasipanja zračenja zbog Zemljine atmosfere i različitih stanja neba) Sunčevog zračenja.zapad Usporedba direktnog ozračenja na horizontalnim i vertikalnim plohama pri različitim položajima Sunca tijekom dana. navode se u DIN-u 5034 podaci za jačinu ozračenja na različito nagnute i različito orijentirane površine s točnim faktorima korekcije 'R' koji ovise o visini Sunca i azimutu Sunca. X \ \ \ A / \ ' / . Zavisnost količine zračenja na neku površinu o kutu upada zraka (yx). npr. Pri korištenju solarne energije razlikuju se po svom načinu djelovanja dva sustava: aktivni i pasivni.." pri vedrom nebu. ® prikazuje ". Takozvano potrebno globalno zračenje na zgrade odnosno površine kolektora. navodi se globalno zračenje za oblačno. udio globalnog zračenja određuje termičko opterećenje u proračunu uređaja za ventilaciju ili klimatizaciju pojedinih tipova zgrada (vidjeti i DIN 4701 i VDI 2078). ^f u jutro + /LUä^f----^ iga Jug Istok . u vatsatima/m2 dnevno.* Qp 1000 800 1600 £400 i" 200 8 10 12 Zapadni prozor 14 16 LI 18 20 h Ljet 4 6 8 10 Južni prozor 12 14 16 18 2 0 h 4 6 Sjeverni prozor t Zi n a ^ Zs Intenzitet zračenja na vertikalne plohe različitih strana svijeta vedrog dana bez oblaka u zimi (prosinac) i ljetu (lipanj) prema mjerenjima u Holzkirchenu.» ® Obrnuto.) može pokriti termičkim korištenjem energije okoline. / / Y* 0 i" 1 . moraju se odrediti udjeli u odnosu na nagib i orijentaciju površina zgrade prema © . .. topla voda. Horizontalna jačina globalnog ozračenja je zbroj udjela dobivenih od Sunca E e s i neba EeHPrimjena: da bi se mogla odrediti stvarno iskoristiva količina solarne energije. Globalna jačina ozračenja E ^ je zbroj horizontalnih jačina ozračenja od Sunca E eS i neba EeH..

8 Trost.20. k o l e k t o r Zatvoreni ^ Medij k r u ž n i tok DANJE SVJETLO 1 Plinovit ili t e k u ć 2 Izmjenjivač topline Zatvoreni ^ A' kružni tok Medij Emisija S V O T S L S K R L S P topline J 12) Potreba topline .event.(drveće. grijanje zrakom i toplom vodom) . 3. Tok topline stvara se razlikom temperature. fizikalne zakonitosti.dakle g xzxftreba za teške zgrade iznositi 0. Ako je temperatura okoline primjerice niža od zagrijanog zida. 2. 3 Faktor redukcije z uređaja za solarnu izolaciju u kombinaciji s ostakljenjima Objašnjenja uz sliku (§): Vanjski prostor i fasada © . pa se tako unutrašnjost zagrijava (efekt staklenika) . vrijednosti (gf f) ovisno o prir. solarno izolacijsko) 0. staklom 0. folije Žaluzine 0.aktivni sustav Zračenje topline Pasivni sustavi .25 0. Zaštita od ljetnog ozračenja Prema DIN-u 4108. specifičnosti materijala i oblik zgrade. ostakljenje prozir. ovisno o razlici temperature.zaštita od sunca i blještanja (P = 35°). grilje.zasjenjenje i hlađenje putem vegetacije . staklon 0.5 Preporučene max.svjetli reflektirajući materijali fasade (pastelne boje) .0. Preporuka glasi: umnožak stupnja propusnosti ukupne energije (g) (-» © ) x faktor zaštite od sunca (z) ( -» ® )x udio površine prozora (f) na fasadi .) . Materijal zrači u svim smjerovima.svijetla obloga poda (širina oko 1 m) npr. grmlje itd. jer se mogu pojaviti veliki vizualni učinci i eventualno trajno pogoršati vizualne kontakte interijera s eksterijerom -» Da bi se uskladili prirodni uvjeti okoline. ta se solarna energija pretvara u toplinsku. predaje se više topline. dio 2.poprečna ventilacija otklopnim krilom . Pri tome se toplina može dobivati primjerice uz pomoć solarnih kolektora ili slično. Što je razlika temperature zida i okoline veća. Ovdje će se navesti četiri fizikalna procesa koji su važni za dobivanje. "akumulirana" će se toplinska energija predati okolini. ventilirane straga Žaluzine. dijelu DIN-a 4108 (->@)) definiraju velike zaštitne plohe koje znatno izlaze iz ravnine fasade. 1 7 .» @ 4 Prilikom primjene navedenih sustava treba obratiti pažnju na akumuliranje. npr.svijetla do srednja obloga poda .17 0.0 .7 Stakleni blokovi Višeslojno ostakljenje specijalnim staklom (termoizolacijsko. Kolektor: -> @ 4 Kroz staklene površine orijentirane prema jugu prodire sunčana svjetlost.25 0.. pretvaranja i predaju topline.6 0.svijetle matirane boje na zidovima i naročito na stropu (pastelne i prirodne boje namještaja) . Provođenje topline: -» @ 1 Ako neki materijal apsorbira sunčano zračenje.3 0. mogućnostima ventiliranja prema DIN 4108 dio 2. vrijednosti (gf f) Redak Gradnja Nema interijere pojačane prirodne ventilacije 1 2 Lako Teško 0. Treba pristupiti kritički kada se u tablici 5. U unutrašnjosti se sunčano zračenje pretvara u dugovalno i ne može ponovno proći kroz staklo.svjetla zavjesa kao zaštita od blještanja.trajanje osunčanja Toplotna kaskada .3 Aktivni sustavi su oni kod kojih se procesi dobivanja i predavanja topline odvijaju uz pomoć uređaja instaliranih u zgradi. ventilacija Smanjenje zagrijavanja zaštitom od zračenja uz istovremeno hlađenje pasivnim mjerama (npr. treba se za svaki pojedini slučaj provesti točna analiza -» @ Preporučene max. Kod pasivnih se sustava solarna energija koristi "direktno". okvir iznutra bijel Unutarnji prostor i fasada . koja direktno sunčevo zračenje pretvara u difuzno (naročito u prelaznim razdobljima) .12 0. pokretne ili nepokretne lamele Nadstrešnice.14 . jednostavna mehan. ventilirane odozgo ili sa strane Markize.0 Ostakljenje 9 Dvost.principi (3) QQ Kolektor © z 1. Konvekcija:-» @> 2 Sunčanim zračenjem zagrijani zid ili materijal predaje prisutnu energiju okolini. a intenzitet ovisi o temperaturi njegove površine. akumulira i neposredno predaje zgradi. općenito 0. uredske zgrade bez klima uređaja) 167 .fleksibilni sustav grijanja (komb. 1. biljke .> @ .4-0.7 0.4 0.event. U (-» (§}) prikazan je način rada i djelovanja aktivnih sustava kao toplinska kaskada.8 Uređaj za zaštitu od sunca Uređaj ne postoji Smješten iznutra ili između stakala Tkanine odn. konstrukcijom i njenim sastavnim dijelovima pretvara solarna energija u toplinsku. 1 2 .5 Stupnjevi propuštanja ukupne energije ostakljenja Kolona 1 2 3 Smješten izvana Žaluzine. a ovisi i o specifičnom termičkom kapacitetu materijala. gradivom. tab. Nazivaju se i indirektnim sustavima jer predaja topline uslijedi tek nakon nekih procesa pretvaranja. ostakljenje prozir. rolete. pri čemu se oblikom zgrade.primjerena veličina prozora (s izolacijskim staklom) za upad svjetla i topline. u 2.25 a za lake 0 . Tako zagrijani zrak diže se uvis. šljunak ispred zgrade .. y A Proizvodnja topline. pomične lamele. Zračenje topline: -» © 3 Kratkovalno sunčano zračenje pretvara se na površini materijala u dugovalno (infracrveno).14 Postoji pojačana prirodna ventilacija 0. istak oko 90 cm . lođe Markize. kako bi se izbjeglo pregrijavanje. 4. reguliranje i raspodjelu u zgradi. preporučuje se ljetna termička izolacija otvorenih fasada u zgradama s prirodnom ventilacijom.

Međutim.4 % . i jednolikost).175 W/m2 150 DANJE SVJETLO J _ -»tu Dimenzioniranje i ocjenjivanje danjega svjetla (TL) u prostorijama s 125 <>100_ rasvjetom sa strane ili odozgo: Danje s e svjetlo u prostorijama m o ž e ocjenjivati po sljedećim kriterijima: . Taj kvocijent označuje odnos između jačine osvijetljenosti prostorije (Ei) i istodobno jačine vanjske osvijetljenosti (Ea).0% 10. Danje svjetlo Sij. Svi. Krivulja kvocijenata danjega svjetla daje dakle informaciju o toku danjega svjetla u prostoriji. Osvijetljenost prostorije mijenja se proporcionalno osvijetljenosti vanjskog prostora.za prozore na dvjema stranama. prostorijama: ref. osvjetljenja Ea/lux 5000 10 000 Jačina unut.Factor). Jačina vanjskog osvijetljenja oblačnoga neba mijenja se ovisno o dobu dana i godišnjem dobu.1. a njome se utvrđuje Dmin i Dmax (v. Horizontalna jačina osvjetljenja Ea pri oblačnom nebu za 51° sjev.DV . Lis. Odgovarajući koeficijenti danjega svjetla (koje treba naći) mogu se onda prikazati u obliku krivulje kvocijenta danjega svjetla . a u prostoriji 500 lx daje D = 10%.: Potrebni kvocijenti danjega svjetla D %: Presjek Propisi o tomu sadržani su u DIN-u 5034 (danje svjetlo u prostorijama) i Smjernicama za radne prostorije A S R 7.stupanj svjetlopropusnosti ostakljenja k1 .faktor unutarnje refleksije .0% 7. ali se za to traženi tok danjega svjetla može odrediti i provjeriti na osnovi jednolikosti (vidjeti kasnije). . osvjetljenja Ei/!ux 50 100 danjega svjetla (Dm) biti 2 x veći od Dmin.upadni kut danjega svjetla.zasljepljivanje .Faktori redukcije: i . Jačine osvjetljenja prostorije u EP koje se mogu očekivati pri različitim jačinama osvijetljennosti oblačnog neba. Tok krivulje u presjeku daje jačinu horizontalne osvijetljenosti na referentnoj površini (u odgovarajućim točkama). Danje svjetlo u prostoriji uvijek se navodi u postocima.jačina osvijetljenosti i j a s n o ć a .0% Jačina vanj. .fr. npr.DR . Srp. D m i n . Kvocijent danjeg svjetla pri bočnoj rasvjeti s referentnom površinom i tokom danjeg svjetla u prostoriji Potrebni kvocijenti danjeg svjetla u stambenim i radnim prostorijama Napomena: A k o su prozori bočno postavljeni. Kvocijent danjega svjetla uvijek j e konstantan.85 m iznad kote poda. 75.prljavština na ostakljenju k3 . Velj. Ožu. Razmak do površina koje omeđuju prostor iznosi 1 m. Ee = horizontalna jačina ozračenja Danje svjetlo i jačina osvjetljenja u unutrašnjosti prostorije u točki P h i I o 4 — — ^ Na toj se referentnoj površini određuju mjerodavne točke (EP) za jačinu horizontalne osvijetljenosti. Taj DIN daje točne podatke o minimalnim zahtjevima o toku danjega svjetla u stambenim i radnim prostorijama. treba pripadni maksimalni kvocijent danjega svjetla biti najmanje 6 puta veći od minimalnog zahtjeva. Referentna ravnina za jačinu horizontalne osvijetljenosti u interijeru određena je prema DIN-u 5034 -> Ona se nalazi na visini od 0. Referentna površina i irdr.faktor osvijetljenosti neba . D = (Ei : Ea) x 100%. Tra. Stu. od 5000 lx zimi do 20000 lx ljeti. točka sredina prostorije .> © .» @>. 50 — 25 Osnove: Ocjenjivanju danjega svjetla u prostorijama uvijek je osnova jači0 na osvijetljenosti oblačnog neba (dakle.faktor izgrađenosti .1 % u stamb. a uz rasvjetu odozgo treba u radnim prostorijama srednji kvocijent Jačina unut. Potrebni kvocijenti danjeg svjetla za željene jačine osvijetljenosti pri različitim jačinama osvjetljenja oblačnog neba (D = Ei/Ea x 100%). koje upada kroz prozor sa strane izražava se kvocijentom danjega svjetla D (Daylight . Pro. pri (Dm) min .» (§) Kvocijent danjega svjetla u točki P sastavljen je od više utjecajnih faktora: D = (DH + DV + DR) x i x k1 x k2 x k3 . u Smjernicama za radne prostorije to nije točno utvrđeno. (Ei = D x Ea/100%).jednoličnost .> (33) D m i n . 168 .0% 5.2 % u rad. ako je D = 1%.» @>.. jačina vanjskoga svjetla 5000 luksa (lx).> @ prikazuje nekoliko primjera za različite željene jačine osvijetljenosti prostorije u ovisnosti 0 jačinama osvijetljenosti vanjskoga prostora.faktor neprozirnih dijelova konstrukcije prozora k2 . prostorijama . difuzno zračenje). treba postići sljedeće vrijednosti kvocijenata danjega svjetla u radnim prostorijama: Dmin . Kol Ruj. Uz preduvjet da se dimenzije radnih prostorija mogu usporediti sa stambenima. Ovdje znači: . npr. u rad. točka u najudaljenijem dijelu prostorije . Z a sada o tome nema daljnjih podataka. širine ovisno o dobu dana i godine -» . prostorijama: ref. Lip.zasjenjivanje. Jačina vanjsk 3g osvjetljenja osvjetljenja Ea Ei/lux 10 000 lux 5000 200 500 700 4.2 % u radnim prostorijama s rasvjetom odozgo.DH .0% 14% 2.

75 3. Različiti tokovi danjeg svjetla u prostoriji pri različito postavljenim vertikalnim prozorima Definicija za određivanje potrebnih širina prozora Širina prozora = (bF) m Visina prostorije (h)— Visina prozora (hF) — Dubina prostorije (t)— Širina prostorije (b) 5 Zagrađenost 7 a = 0° 5 7 5 7 2.9 za sredinu stambene prostorije.50 m 1.25m i © .50 m t i 6.85 2.90 m b F i 0. ®. općenito odgovarajući propisi i norme postavljaju samo minimalne zahtjeve.85 2.01 A A > 6 0 0 m 2 i 0.0. strop = 0.50 m 1.50 m. dubina (t) = 6 m. površina (A) = 50 m 2 Vizualna povezanost s vanjskim prostorom zahtijeva potrebne veličine prozora i za stambene i za radne prostorije. kao z a stambene prostorije.25 m 2 t> 5 m F .3 m t S 1.83 5. .75. Preporučuje se pri planiranju unutarnji i vanjski prostor vizualno provjeriti pomoću modela pod umjetnim suncem.1 A A < 6 0 0 m 2 E F= 6 0 + 0. odnosno umjetnim nebom ili endoskopskim uređajem.55 x širina prostorije.kut okolnih zgrada a = von 0° do 50° (s.5 m u bolnicama) 1. paziti na upad svjetla.hp := 1. ako je: h s 2.3 • A F .2 .) definira odgovarajuće veličine prozora za različito dimenzionirane stambene i radne prostorije. prostorijama - m Zahtijevane veličine u radnim prostorijama i prema ASR-» CD Upad danjeg svjetla + razmak zgrada -> Q ] Sažimanje vizurnih veza i veličina prozora 169 .18 - DIN 5034. vizualna povezanost Položaj. konstrukcijski elementi k1 = 0. prljavština k2 = 0.7. minimalni zahtjevi obvezatni su u SR Njemačkoj) -> ®.20 m h8 £ 0. treba. Određivanje potrebnih širina prozora (bF) pri različitim dimenzijama prostorije i promjenljivoj zagrađenosti. . .75 3.reflektirano svjetlo okolnih zgrada: (Dv = 0. -> @> i ®>) Napomena: ovo vrijedi i za radne prostorije ako su im dimenzije slične stambenima: visina (h) = 3. 5 0 m c .75 3.0 m T ^ Kl) hFž 1. Kad se građevinski propisi i norme primjenjuju u urbanističke svrhe.07 2.25m ® S t a m b e n a prostorija bF bF/m bF • hF R a d n a prostorija tž 5 m F 1. Pri tome osnovu čine sljedeći uvjeti: .85 2.55 • b Minimalni zahtjev prema D I N 5 0 3 4 . ovdje u izvodu -L Jf Presjek S t a m b e n e prostorije prema D I N 5 0 3 4 c i 2.75 3.oblačno nebo.85 3.46 6.6.2) .širina prozora = 0. i u istom smislu u Smjernicama za radne prostorije (ASR 7.85-1.1 • A / m 2 i 0.07 - m 2.DANJE SVJETLO Svjetlost.16 A b F • h F / m 2 ^ 0.za sve prostorije u kojima se boravi zahtijeva se vizualna veza s vanjskim prostorom. .55 • b Vizurne veze prema DIN 5034 2.85 2. odnosno za najudaljeniju točku radne prostorije. 5 0 m površina prozora > 3 0 % od b x h ako je h > 3 .95 .75 3. .0 (0. To je obuhvaćeno u DIN-u 5034.07 • A • h/m 3 Potrebni prozori u stamb.85 m 5m | 7m 5 7 5 7 5 7 2. oblikovanje površina i prozora nasuprotnih zgrada. razmake zgrada. među ostalim. Građevinski propisi SR Njemačke utvrđuju to ovako: .za stambene prostorije treba uglavnom predvidjeti veličinu prozora otprilike 1/8 do 1/10 korisne površine.85 3. veličina prozora.75.00 m A £ 50 m 2 R a d n e prostorije prema D I N 5 0 3 4 ako je h < 3 .75 3.69 5.refleksija: zid = 0.85 2. veličina i vrsta bočnog prozora bitno određuju tok danjega svjetla u prostoriji -> DIN 5034 (dio 4.75 3.1.35 m 5m | 7m 2.90 m bF * 0.5 m 2 e F = 0. poželjni su razmaci među zgradama B = 2H (= 27°) Iz toga proizlazi kut otvaranja od = 4° (ograničeno nadvojima i susjednim zgradama) prema nebu i približno se osigurava minimum toga svjetla u prostoriji Nove urbanističke koncepte treba preispitati i s obzirom na njihove predviđene kvalitete u vezi s osvijetljenošću interijera.D% = 0.treba se pridržavati graničnih razmaka i površine razgraničenja za odgovarajuće visine građevine.75 3.55 • b ^ 0. pod = 0.30 m hB ž 0. npr.1.85 4.gubici svjetlosti: staklo = 0.

1-0. 7 5 Siva Cma 0.ne smije biti neposrednog bliještanja.zaštita od bliještanja . prijelaz iz interijera u eksterijer. 1 0 % je na južno strani previše.. .rasporedom prozora.površine bez sjaja.5 Podne obloge od traka i ploča (Tamno do svijetlo) Tamne Srednje 0.05-0. . 5 .4-0. površini Tamne Srednje Svjetle 0.* Q0 170 .15-0.4 0. . Da bi se ispunili određeni vizualni zahtjevi potrebni su.33 2.1-0. opeka Žuta opeka 0.15-0.45 Jačina osvijetljenosti. 6 Drv.1 Nap.6 0.zaštita od bliještanja (također i na sjeveru). kriteriji kakvoće TL .dopunska rasvjeta uz danje svijetlo (TEB). .4 0.zaštita od sunca .15-0.15 0. Na mjere za promjenu jednolikosti mogu utjecati: . .5 Materijali neobrađeni bojom (Tamno do svijetlo) Beton 0. .25-0.) Mjere koje treba poduzeti da bi se pri bočnoj rasvjeti postiglo zasjenjenje koje daje dojam plastičnosti: . Na tok danjega svjetla uz istodoban dobar pogled na vanjski prostor utječe oblikovanje fasade.00! 0. višeslojni i istodobno transparentni prijelaz iz interijera u eksterijer može zadovoljiti različite zahtjeve u vezi s danjim svjetlom tijekom izmjene godišnjih doba. -> © .2 0.5 Bijela (sred.66 Zelena Plava Vrlo fino 5.2-0.00 Smeđa Fino 10. . 6 5 Ziđe Crv. 2 5 .stupnjevi refleksije (vrlo visoki). fino Danje svjetlo D°/c 1.bočna rasvjeta Općenito vrijedi da kriterije kakvoće danjega svjetla treba primijeniti tako da nastane identitet prostorije.0 . Stupnjevani. reprodukcija boje i zasljepljivanje Međudjelovanje navedenih svojstava danjega svjetla bitno utječe na rasvjetu u interijeru.višeslojne odnosno stupnjevane fasade.Zbog toga treba koordinirati odabir stupnjeva refleksije površina koje zatvaraju prostoriju sa zahtjevima koji se tiču vidljivosti.Boje prema svjetlini Vrsta rada Grubo Sred. 0 . Svjetle Op.0 . tj.izvana.svijetle matirane površine u kombinaciji s različitim bojama (npr.25-0. Zasjenjenost je do određene mjere poželjna kako bi se predmeti i ostalo u prostoriji mogli razlikovati (-» ©shema. roštiljima ili si..ispravno postavljanje dodatnih izvora svjetlosti.( . stupnjevi refleksije. od pij. i va[ 0 .» ©. 7 .15-0.0 . Bliještanje je izazvano direktnom i indirektnom refleksijom površina i nepovoljnim kontrastima gustoće osvijetljenosti Mjere koje treba poduzeti da bi se izbjeglo bliještanje: . pri rasvjeti odozgo G = 1 : 2 .4 DANJE SVJETLO -»OD 0 . Jednolikost (G) danjega svjetla u prostoriji treba iznositi: pri bočnoj rasvjeti G = D min /D max 1 : 6.1-0. .uravnotežena raspodjela danjega svjetla. ovisno o vrsti aktivnosti.zaštita od sunca.1-0.Time je tok danjega svjetla u prostoriji načelno određen. . Sažetak. odnosno izvana u kombinaciji sa zaštitom od sunca.usmjerenje svjetla zaslonima. Jednolikost je pri rasvjeti odozgo veća jer je gustoća zenitnog svjetla tri puta veća od one na horizontu. Mjere koje treba poduzeti da bi se postiglo odgovarajuće zasjenjenje pri rasvjeti odozgo: .1 bis 0.25 0. elementi konstrukcije).iznutra. na sjever noj dobro Jačine 41} osvijetljenosti D% Stupnjevi refleksije (boje neobrađenog materijala) -> Qp "tb Lo»«^ 1 iii IIILJJ Jednolikost pri bočnoj rasvjeti \ / Cl H li h II Bliještanje b& Neznatno bliještanje © D % Krivulja © Zasjenjenost pri bočnoj rasvjeti OD Zasjenjenost pri rasvjeti odozgo • O D Situacija rasvjete u japanskoj stambenoj kući . .55 0. Različito strukturiranje svjetlosti u prostoriji neposredno ovisi o stupnjevima refleksije površina i rasporedu prozora na fasadi -» © i usporedi -><§).3-0.3 (Tamno do svijetlo) Crvena Žuta 0. . određene jačine osvijetljenosti pri danjem svjetlu ->• ©.3 0.> © shema) u padajuće danje svjetlo na donjemu rubu otvora treba filtrirati translucentnim materijalima.

Pogled. ploče prizama su zrcala. da se to svjetlo posredno koristi. staklene opeke. polirane ili bijele površine služe kao ravnina refleksije. Firenca Usmjeravanje svjetla Dijecezanski muzej. Osnove . Zrcalne.Texas Nofdiyllands Kunstmuseum Äalborg. .staklene opeke: prizmatično brušene povećavaju jednolikost.a DANJE SVJETLO . © Ostakljenje ® Staklena prizma C Zrcalna ploha D ® Izolacija ® Staklena prizma © Ostakljenje Nova pinakoteka. sljedeći sustavi -> @ : . dovoljna je samo zaštita od unutarnjega bliještanja. muzeji) -> Qp 171 . Da bi se spriječio prolaz sunčanih zraka. Primjeri za usmjeravanje svjetla u području stropa -» © u muzejima.» m Usmjeravanje svjetla (bočno svjetlo) S rastućom dubinom prostorije (normalno 5 . München Dvorana umjetnosti.preusmjeravanje svjetla Cilj je toga preusmjerenja da se: -> @> . SAD-> QQ Prizme S optičkim je prizmama moguća ciljana selekcija i preusmjerenje zračenja -> @ Ploče prizama reflektiraju sunčanu svjetlost s malim odstupanjem i propuštaju samo difuzno nebesko svjetlo.ravnomjernije raspodijeli danje svjetlo. Tokio Kimbell Art Musum Fort VVorth. Eventualno TEB na prečki. One znatno popravljaju jednoličnost rasvjete. Usmjeravanje svjetla omogućuje osvijetljenost danjim svjetlom i pri većim dubinama prostorije. Dànska Bauhausarchiv.izbjegne bliještanje zbog visokog položaja sunca. Samo je zimi potrebna zaštita od bliještanja. Strukturirana ^ površina Zastor za svjetlo (D žaluzine © Princip preusmjeravanja svjetla ^ Mount Airy Public Library. Carolina.solarna stakla: zrcalni reflektori (nepomični) između stakala uzrokuju ljeti refleksiju svjetla a zimi transmisiju svjetla. .7 m) smanjuje se intenzitet danjega svjetla (vidjeti krivulju kvocijenta danjega svjetla). Gustoća je zenitnog svjetla prigušena. . zavjese Za selekciju i preusmjerenje svjetlosnih zraka na raspolaganju su. usmjeravanja svjetla. Eventualnu zaštitu od bliještanja treba postaviti između prečke i stropa -> ( D r-p.priguši gustoća zenitnog svjetla. Pennsylvania 7£L± Oblikovanje stropa u svrhu preusmjerenja svjetla-» Qp Nacionalni muzeja za zapadnjačku kulturu. Paul-de-Vence Uffizi. Solarna stakla. među ostalim.izbjegne dodatna zaštita od sunca (eventualno stabla). Paderborn Guggenheim Museum New York New Yor* Preusmjeravanje svjetla . odn. iskoristi sunčana energija zimi. Bremen Brandywine River Museum Chadds Ford. Berlin Museum Abteiberg Mönchengladbach Muzej zaklade Maeght St. zaštita od bliještanja Usmjeravanjem svjetla i odgovarajućim oblikovanjem stropa može se poboljšati osvijetljenost dubine prostorije -> @ . . naročito uz odgovarajuće oblikovanje stropa. . S.preusmjeri posebno difuzno zračenje.zavjese: pomične svijetle vanjske zavjese skreću danje svjetlo. .rasvjeta odozgo (izvedeni primjeri. Lightshelves (reflektori) Mogu se razmjestiti ispred ili iza prozora u području prozorske prečke.ostvari bolja osvijetljenost danjim svjetlom u dubini prostorije. Pogled u eksterijer je očuvan. . Prizmine ploče omogućuju zadovoljavajuću danju rasvjetu prostorije do dubine od približno 8 m.

po mogućnosti pastelnih boja. svijetlim.nadsvjetlo .85 m iznad poda) postići bočnim prozorom istu jačinu osvijetljenosti kao nadsvjetlom. jačine osvijetljenosti. Stol z a m o d e l V i z u a l n a kontrola Eksperimentiranje sa svjetlom na modelu pod umjetnim nebom 100% Zenit Bočna rasvjeta Rasvjeta odozgo Danje svjetlo (D % i Dm %) i jednolikost (G) pri rasvjeti sa strane i odozgo 172 . Obrazloženje: rasvjeta odozgo svjetlija je jer je gustoća svjetlosti u zenitu 3 puta viša nego na horizontu.gustoća zenitnog svjetla . Rasvjeta prostorije "odozgo" ovisi o njenim proporcijama. dakle osvjetljenju danjim svjetlom pri oblačnom nebu. pa u tom slučaju kvocijent danjega svjetla u prostoru u točki P iznosi 10%. mora bočni prozor biti 5. Treba li na referentnoj ravnini (0. kompjutorski. Ei = 200 lx). na tokove danjega svjetla.proporcije prostorije . Za određivanje udjela danjega svjetla (DH. translucentnim stropom. . . Radno mjesto -» © u prostoriji jednako je udaljeno od bočnog prozora i od nadsvjetla iznad njega. mn d a u radnim prostorijama čak (Dmin) = 4%! l i i Model Zrcalo rVc n Stol z a m o d e l ^ ^ ¿ida 1 1 y 1 ) *! M j e r a č luxa Zid s r e d n j e svjetle boje Umjetno nebo. Treba nastojati da se održe kriteriji kakvoće danjega svjetla. matiranim. to je pri "nadsvjetlu" drugačije.kartoni ili papiri različitih.5 puta veći od otvora na krovu. Eksperimentalni postupak: prostor s ovješenim. Tom se metodom može odrediti tok danjega svjetla u modelu -» @ Različitim se materijalima može utjecati npr. širini i visini. odnosno za "zgradu koju treba sagraditi". Na njemu se mogu ispitati različiti načini djelovanja danjega svjetla. Kakvoću danjega svjetla u prostorijama pomoću nadsvjetla bitno određuju sljedeći faktori: . Dakle 100% nebeskog svjetla pada na nadsvjetlo. grafički. a samo 50% tog svjetla u bočni prozor. analitički. Dnevno svjetlo može se doduše odrediti i ocijeniti samo u trodimenzionalnom prostoru.3000 lx.kriteriji kakvoće danje svjetlo . Da bi se pronašle konačne osnove za odluke o "prostoru koji treba izgraditi". o duljini. koji ima umjetnu rasvjetu odozgo i zrcala na zidovima koji ga okružuju (horizont).aluminijska folija ili sličan sjajni materijal za zrcalne efekte. DV. Za eksperimentiranje sa svjetlom u modelu prostorije važni su sljedeći materijali: . koloristične efekte. Sondom se mjeri dobivena jačina osvijetljenosti unutar prostora modela (npr.tehnički. Kriteriji kakvoće nadsvjetla Tok danjega svjetla (D%) u prostorijama s bočnim prozorima izražava se sa D min i D ma „ -» (fj). Pomoću arhitektonskog modela (mjerilo ~ 1:20) može se mjernim uređajem ustanoviti jačina vanjske svjetlosti umjetnog neba (Ea = 2000 lx). Za danje svjetlo u prostoriji s nadsvjetlom zahtijeva se jednolikost G = 1:2 (Dn n/Dn i D i O = 1%. preporučuje se približno simulirati stanje danjega svjetla. simulira se stvarno djelovanje jednoliko naoblačenog neba u eksterijeru -» Dovoljna je jačina osvijetljenosti od približno 2000 . Dok bočno svjetlo daje relativno lošu jednolikost (stoga i veći zahtjev za D%). pa stoga treba uz simulirane okolnosti testirati model prostorije odnosno zgrade. primjer 1 ¿ ¿ 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Mjerenje danjega svjetla na modelu pod umjetnim nebom 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 V i z u e l n a kontrola A l u m .-» Danje svjetlo u prostorijama osvijetljenima odozgo Rasvjeta prostorija danjim svjetlom "odozgo" podliježe istim pretpostavkama i uvjetima kao prostorije s bočno smještenim prozorima.DANJE SVJETLO 1| O 1 O 0 0 0 1 Jj OO 6 Šupljina stropa 6 6 1 6 1 6 6 1 6 1 1 6 6 1 6 1 6 -»CD Postupci i metode određivanja danjega svjetla (D%) u prostorijama (svjetlo sa strane . tj.transparentni papiri za zaštitu od bliještanja i dobivanje difuznog zračenja.faktori redukcije. dimenzije prostorija itd. DR) u prostoru treba iz DIN-a 5034 uzeti daljnje informacije. folija ili si. To se može izvesti na temelju crteža ili modela. prema -» Eventualnu pojavu efekta špilje treba izbjeći. mjerno .odozgo) pri oblačnom nebu: Za određivanje danjega svjetla postoji niz postupaka: npr.

7 2.8 3 10 0. Važan je i odnos ukupne površine nadsvjetala prema tlocrtnoj površini prostorije (kF . © prikazuje različitost u padajuće količine svjetla pri različitim proporcijama okna ispod pokrova nadsvjetla.6 Utjecaj otvora za danje svjetlo .4 1. Vrste i konstrukcija otvora za svjetlo Nagib otvora nadsvjetla određuje postotni udio svjetla s tako izrezanog svoda nebeskog svjetla.85 m iznad poda). jer se nejednolikosti danjega svjetla odozgo fiziološki osjećaju "jačim od kontrasta". k2 = prljavština na staklu. površina nadsvjetla povećati tek neznatno. Postoji dakle faktor redukcije (ky) za količinu svjetlosti koja upada ovisno o različito nagnutim otvorima u krovu. Najveća količina svjetlosti upada kroz horizontalno položeni otvor.4 1. Kakvoća danjega svjetla u prostorijama s nadsvjetlima ne ovisi samo o prije navedenim parametrima. pri usmjeravanju danjega svjetla odozgo u prostoriju. dobro reflektirajuća konstrukcija -» © b. npr. mora se za isti zahtjev. II praksi vrijedi pravilo: odnos razmaka nadsvjetala prema visini prostorije trebao bi iznositi 1:1. usporedba bočnih prozora i osvijetljenosti nadsvjetlima.> CD Preporučene vrijednosti odnosa D m j n / D m a x u 60° Y Usporedba tokova i količina danjeg a svjetla za rasvjetu sa strane i odozgo ovisno o četiri različito nagnuta otvora nadsvjetla -> C D 90° Faktor redukcije ky ovisno o kutu b nagiba y ostakljenja šed krovova h = O 1. vidjeti s.7 Razmak nadsvjetla.1 1. II -» © prikazana je. mora se udio površine prozora znatno povećati. Ostali faktori redukcije kod otvora za nadsvjetlo: x = transmisijski stupanj ostakljenja. i sljedeće komponente: visina prostorije i oblikovanje svjetlosnih otvora (ke . Uz to je navedena potrebna kF. dakle pri odnosu ~ 1:1.ke . k1 = konstrukcijski elementi.6 1. odnosno prevelike dubine ugradnje -» © a. Treba dakle izbjegavati suviše visoka ili masivna okna. -» © . pri navedenim odnosima.2 1.faktor). to se naziva srednjim kvocijentom danjega svjetla D m . k3 = difuzna svjetlost. Suprotno tome. II -» © a uspoređuje se količina svjetlosti koja upada kroz bočni prozor s količinom svjetlosti koja upada kroz otvor nadsvjetla pod različitim nagibima. naročito ako je riječ o kosim shed krovovima. Također je dana preporuka za oblikovanje svjetlosnih otvora. Suprotno tome.25 " S i 10 1- 5 0 0.3 S i S i 0-.8 2.faktor) . nego na D min . Kod svjetlarnika h = 2a ( ) -> m Redukcija količine danjeg svjetla kod nadsvjetala s visokim oknima odn.vrijednosti = O/h Odnos Dmin:Dmax < 1 1.faktor). Računski se ocjenjuje srednja vrijednost tih "svijetlih" i "tamnih" područja.5.» © b predočeni su odgovarajući faktori redukcije (ky) za različito nagnute shed krovove C D Na difuzno zračenje koje pada na nadsvjetlo djeluje. Pri toj jednolikosti (Dmin = 1 i D m = 2) mora biti D min = 2% -> usporedi -> Na kriterije kakvoće koje treba zadovoljiti nadalje utječu.5 do 1:2.2 DANJE SVJETLO Otvori nadsvjetla —» C D Točkasto razmješteni otvori za svjetlo u području krova daju na ravnini korištenja tipične minimume i maksimume osvijetljenosti.uz iste glavne dimenzije prostorije kF = površina prozora / površina tlocrta = 1:6 . Idealna se jednolikost postiže ako razmaci između nadsvjetala (O) odgovaraju visini prostorije (h). i konstrukcija odnosno dubina ugradnje otvora nadsvjetla. © prikazuje tablicu iz koje se mogu uzeti navedeni odnosi i način njihova funkcioniranja. Tu zadovoljava približno odnos 1:4 do 1:5 (odnos otvora nadsvjetla i tlocrtne površine). do odnosa 1:1. bočnim prozorom postiže se maksimalna jačina osvijetljenosti samo u blizini prozora.0 2. Dm je dakle aritmetička sredina između D min i D max u odnosu na korisnu odnosno referentnu površinu (0. visina prostorije i jednolikost koju se nastoji postići uzevši u obzir odgovarajuće oblikovanje nadsvjetla u području krova (ke .5 1. Da bi se pri bočnim prozorima i nasuprotno smještenim nadsvjetlima kvocijent danjega svjetla povisio na 5%. Preporučuje se stoga filigranska.vrijednost za Dmin = 5% -> m 173 .5 10- 50- SI 0.0 Prihvatljivo Kritično Izbjegavati 1. Traženo G = 1:2 ne odnosi se na D max . Pri horizontalnom otvoru za svjetlo bez okna h = O (h = a 2. U . Kod svjetlarnika h = a ( ) h = 2a 3. Vertikalnim nadsvjetlom postiže se najmanja jačina osvijetljenosti na referentnoj ravnini. Preporuka | Nastojati ^ 1.3 1. prije nego opskrbi prostoriju danjim svjetlom. 0.na kvocijent danjeg svjetla. s masivnom konstrukcijom ispod njih Jednoliko osvjetljenje prostorije i time bolji odnosi danjeg svjetla kod nadsvjetala s filigranskom dobro reflektirajućom konstrukcijom ispod njih Nadsvjetla + D/% šedovi + nagnuti šedovi D = 5% Bočni prozori + nadsvjetla sa suprotne strane D/% za K 10 5 0 0.

Te različite prilike osvijetIjenosti treba simulirati pod umjetnim nebom.nadsvjetlo @ @ usporedi @ . tj.. usmjerivanje svjetla. .Dm . Projektni parametri .izbjegavati visoke kontraste gustoće osvijetljenosti.tehnički odvojiti .ne orijentirati nadsvjetla prema jugu. . Alvar Aalto je naročito u skandinavskom prostoru (visok udio difuzne svjetlosti) razvio nekoliko oglednih primjera graditeljskih kompleksa CD. Gunnar Birkets je.osvjetljavati sve kutove prostorija i površina koje ju zatvaraju.difuzna i neposredna sunčana svjetlost . izgradio u SAD nekoliko zgrada koje mogu biti primjer kako rješavati ovakve konfliktne situacije -> DD. termičko opterećenje itd. . Zenit b) Nagib 60° (konkavni. bolje je plastično zasjenjenje. konveksni) d) Zaobljeni s bijelom vanjskom površinom Horizont (Shema) Horizont © K o r p u s zgrade koji bi trebalo razviti u južnim regijama (visoko sunčevo zračenje).držati se kriterija kakvoće za danje svjetlo. uzimajući u obzir teme o gornjoj i bočnoj rasvjeti. . . . natkriven i s usmjerenim vizurama i osvjetljenjem iWïi \l2) Otvori velikih površina naročitih oblika d) Krovovi na dvije vode (može i kao pojedinačne svjetlosne kupole) Svjetlo sa strane i odozgo Izbor između tih dviju mogućnosti osvijetljenosti ovisi i o korištenju i namjeni zgrade i o raspoloživim vanjskim izvorima svjetlosti.pretvoriti upadajuće sunčano zračenje u difuzno zračenje.izbjegavati bliještanje. Međutim. Konturni zidovi odvojeni od stropa 174 .^ 'O O O O O O a Ovješeru strop s 1/j umjetnom rasvjetom DANJE SVJETLO ^ O O O O O O O O O U O O U OOđ Empirijska ocjena kakvoće danjega svjetla kod nadsvjetla Konačno ocjenjivanje prilika danjega svjetla treba poduzeti pri oblačnom nebu. za sportske dvorane) d) Transparentni prostor. o geografskom položaju lokacije.» © + © .površine koje zatvaraju prostoriju međusobno rasvjetno . konveksni) Šed otvori (konkavni. pasaž) Pojedinačni otvori velikih dimenzija d) Svjetlarnici za direktni i indirektni upad svjetla c) Laterne b) Membrane (npr. otvori nadsvjetla izloženi su ne samo difuznom nego i neposrednom sunčanom zračenju. ali i pod umjetnim suncem. Primjerice za ekstremne uvjete svjetlosti i klime treba razviti odgovarajuće oblike građevine © + @ Oblici zgrada u našim geografskim širinama trebali bi se projektirati na osnovi raspoložive ponude osvjetljenja . b) Svod (npr. bočna rasvjeta a) Međusobno uklopljene smaknute koso položene ljuske c) Bočna nadsvjetla kao vijenac @ t i Horizont (Shema) Horizont Korpus zgrade koji bi trebalo razviu sjevernim regijama (visok udio difuznog osvjetljenja). rasvjeta sa strane i odozgo b) Lepti rasti otvor sa svjetlopropusnim stropom (7l) Posebni oblici d) Stakleni krov s lamelama za difuzno i direktno svjetlo Mogućnost za rasvjetu sa strane i odozgo Rasvjeta sa strane i odozgo.voditi računa o prosječnom kvocijentu danjega svjetla .omogućiti pogled van. Tom prilikom treba kriterije kakvoće danjega svjetla vizualno procijeniti na modelu -> © .

Göttingen . Za najsjeverniji dio. sa 55° sjeverne širine (Flensburg . a za zapadna 4 minute kasnije od normalnog vremena. (Dortmund Halle) © Kretanje sunca u vrijeme proljetnog (oko 21 ožujka) i jesenskog (oko 23. Trajanje osunčanja Moguća dnevna insolacija od 21 .svibnja do 21.Stargard . Stvarno osunčanje zbog magle i oblaka iznosi jedva 40% od navedenoga.München .> s . Zbog toga krivulja topline kasni oko mjesec dana iza krivulje visine Sunca. Naravno i u tome se lokalne okolnosti znatno razlikuju. 162-166 Primjena Osunčanje projektirane građevine može se odmah očitati ako se projekt građevine.5°. stupnja lokalno je vrijeme za svaki stupanj 4 minute ranije. srpnja približno jednako traje. Sunce i toplina Prirodna toplina na otvorenome ovisi o položaju Sunca i sposobnosti tla da otpušta toplinu. treba 3.Salzburg .Königsberg). u skladu sa svojom stvarnom orijentacijom u prostoru preklopi preko grafikona Sunčeve putanje ili obrnuto. Stuttgart 35%). 16 do 163/4 sati.Bornholm = meridijan srednjoeuropskog vremena). a najhladniji dan nije 21. rujna) ekvinocija 175 . Točne podatke o tome za predjele o kojima je ovdje riječ. Sljedeći podaci o Sunčevoj putanji odnose se na područje 51. Stupnjevi navedeni u dva vanjska prstena odnose se na "azimut".5° odbiti. studenoga do 21. prosinca nego se javlja u posljednjim danima siječnja. Stupanj djelovanja je u raznim mjestima vrlo različit. Za najjužniji dio sa 48° sjeverne širine (Freiburg . Za Potsdam je na 13° istočno od Greenwicha prema tome lokalno vrijeme 8 minuta kasnije od srednjoeuropskog vremena. nacrtan na prozirnom papiru.Bornholm .Militsch). najtopliji dan nije 21.2 . lipnja nego jedan od posljednjih dana srpnja.Wien) treba ucrtanim visinama Sunca dodati 3. to je kut kojim se mjeri prividno kretanje Sunca s istoka prema zapadu u projekciji na horizontalnu ravninu. tj. lipnja) Najdulji dan u godini 51. B.SUNČEVA SVJETLOST Određivanje osunčanja građevina prema H. © Kretanje Sunca u vrijeme ljetnog solsticija (približno 21. U mjesecima između toga mijenja se trajanje osunčanja za gotovo 2 sata mjesečno. U Berlinu su okolnosti naročito povoljne (u srpnju gotovo 50%. Kürtu -> Q P DIN 5 0 3 4 . siječnja traje 81/4 do 7 1 / 2 sati. Za mjesta istočno od 15. a od 21. Fisheru i W.5° sjeverne širine (Dortmund .5° S Šir. Lokalna vremena navedena u vanjskom prstenu poklapaju se unutar Njemačke s normalnim vremenom za 15° istočne dužine (Görlitz . daju državni meteorološki uredi.Halle .

SUNČEVA SVJETLOST Osunčano od 14—20 1 S Osunčano od 10 1 0 — 2 0 1 S h = 9% / -614 h Osunčano od 3 " — 1 0 M " «6% (5) Ljetni solsticij. prenesen na pogled. dok su ostale strane u odgovarajućim vremenima osunčane. Sjeveroistočna strana je ubrzo nakon 10 sati u sjeni. On u tlocrtu određuje granicu sjene na koju se preklopljeno ucrtava visina Sunca (stvarna zraka svjetla).Halle) ' ' 2 1 . što odgovara tlocrtnoj projekciji visine Sunca. 2 1 . Ubrzo nakon 11 sati počinje na sjeveroistočnoj strani zasjenjenje. © Zimski solsticij. Sjeveroistočna strana dobiva Sunce jedva jedan sat. a jugoistočna strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni Osunčano od 9—1545 \ Nije osunčano / 1-aH Pogled •i°Visina Sunca Osunčano od 8 ' 5 — 9 ' Za ustanovljenje osunčanja :li zasjenjenja u neko određeno doba godine i dana (npr. Q^ Položaj Sunca u podne karakterističnih dana u godini. daje u vezi s gornjim rubom zgrade granicu sjene na predK njoj fasadi. ubrzo nakon 13 sati leži i jugoistočna strana u sjeni. prosinca). jugoistočna strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni 176 . Udaljenost Sunca od promatrača odgovara unutarnjem polumjeru crteža kretanja Sunca s točkastim kretanjem Sunca u tlocrtu. najkraći dan u godini 51 5° S širine (Dortmund . lipnja Ljetni solsticij 21. Osunčano od 9* 5 —16 = 81/4 \ © Kretanje Sunca: zimski solsticij (oko 21. ekvinocij 11 sati) nanosi se kut azimuta u tlocrtu na promatrani ugao. Odsječak x nanesen vertikalno na sjenu u tlocrtu. ožujka i 2 3 rujna . prosinca v Osunčano od 1 4 « — 1 8 h = 3M © E k v i n o c i j .

50x1.50 x 1.30 75x1.00x2. Otvor za dovod zraka treba biti 20% manji od otvora za odvod zraka. Sustavi nadsvjetla daju difuzno osvjetljenje prostorija bez bliještanja -> Nadsvjetla kod šed krovova s ulošcima od staklenog prediva pružaju sve značajne klimatsko .80 1.50 H 5.00 2. x x x x x 2.50 1.80 x 1. 1 5 0 .00-4. na raspolaganju su: kupole.50 1.00 1.00 x 1.20 2.00 1.70 3.00 1. Mogu biti i od pleksistakla koje reflektira toplinu.00 x 2. Ugrađuju li se parovi ventilacijskih otvora prema glavnom smjeru vjetra odnosno protiv toga smjera.40 1.20 1.70 A= Prolaz svjetla 72 x 1.00 5 0 x 1. te za odvođenje dima iz tih prostora.00 - ® Laterna s nagnutim otvorima ® Vertikalna laterna O 60°-šed.50 1.20 x 1.80 1.00 X 1. onda je orijentacija niz vjetar .51-7. elementi za osvjetljenje.50 2.60 1. Prisilno odvođenje zraka postiže se ugradbom ventilatora u rubni vijenac.25 1.20 1.0 (5) Svjetlosna traka.40 1.00x2. kruta i ventilirana 6 0 X 60 80x80 90x90 1.50 190 m m Element Šed .00- .40 1. kasete.70 x 2.nadsvjetlo od poliesterskih ploča armiranih staklenim vlaknima (2) Dvoslojni transparente elementi za nadsvjetla 177 .70 O k r u g l a kupola: 0 6 0 . Kad je riječ o uređajima za odvođenje dima.20 1.50 1.80 1.20 x 1.50 1 40 mm 1 70 mm 5.70 2.20x2.uz vjetar. 1 2 0 . 100. stubišta itd.00 1.50 50 x 1.50 -SVJETLOSNE KUPOLE 15-30 1 Ventilator H L « 3 'JM.01-5.50 B x x x x x 60 90 1. 2 5 0 © "Normalna" svjetlosna kupola Svjetlosna kupola s visokim postoljem *L mi A 40 70 80 1. Ti su otvori različitih veličina do 5.1000 m3/sat -> © Svjetlosna kupola može služiti i kao izlaz na krov.50 1. 9 0 . 220.50 : \ A 1. bez pomoćne konstrukcije.40 B 1.25x2. a u posebnoj izvedbi 7.80 2. odvodna površina treba biti aerodinamična. svjetlosna staza (6) Gusjeničasto nadsvjetlo (7) Dvovodno nadsvjetlo (0) Jednovodno nadsvjetlo -2.80 1.00 1.25x2.50 Termoizolacija u području zasjenjenja uloška od staklenog prediva 170 m m 1 90 m m Element 3.16x76 (4) B= Otvor na stropu 125 x 1. kad ima više od 4 cjelovite etaže.00 1.00 x 3.20 X 1.20 x 1.50 (3) Piramidalna svjetlosna kupola Kupola za sjeverno svjetlo Za osvjetljenje i ventiliranje prostorija.50 60x60 60 x 90 90x90 1. kosi šed 90°-šed.50 m.00 x 2.40 2.20 2.00 x 2.20 2.50 m.00 4.45 x 2.80 x 1. kapci za odvođenje dima i rebrenice kao kruti ili pomični elementi.20 x 2.00 1.50 x 2. mora otvor biti na suprotnoj strani od prevladavajućeg smjera vjetra kako bi se koristilo njegovo usisno djelovanje. učinak je 150 .5.00 1.tehničke prednosti hale sa šed krovom -> Uobičajene ravne krovove moguće je podizanjem pretvoriti u šed krovove H 1 .30 60 90 1.80x2.50 x 3.50x2.80 2.50 x 1.61-4.00 2. Cikličkim smicanjem dimnih odvoda za po 90° koriste se vjetrovi iz svih smjerova. dvorana. 180.00 1.00 x 1. potrebni su otvori za odvođenje dima.08 72 x 2. vertikalni šed 60° = Kut z r a č e n j a S u n c a Sjever 7 6 % Propusnost z a svjetlo 40 mm 3. Usmjerenjem svjetlosne kupole prema sjeveru sprečava se upad sunčanih zraka i bliještanje -» Smanjenje bliještanja postiže se oštrim kutom upada sunčanih zraka uz pomoć visokog rubnog vijenca -> © Ako se svjetlosna kupola koristi i za ventilira-nje.50 1.30 2.NADSVJETLA z S postoljem.6.50 1.50 x 1.01-4. Za stubišta.80 1.50 4. 5 0 .51-6.20 2.

Ukupna širina svih prozora mora iznositi najmanje 1/10 ukupne širine svih zidova (M + N + O + P ) . Primjer © © prozora dobivati više svjetla nego zgrada u centru gra- 3 18' c b a i 1 15 20 25% 10 t> Veličina prozora u % tlocrtne površine sobe (5) Veličine prozora u stambenim zgradama Visina parapeta = 0. nagiba a 30°.30° (3) Presjek kroz fasadu (4) Širina otvora prozora Q = 0.najmanja visina ostakljene površine 1. Svijetli otvor prozora Površine ostakljenja = 1/20 tlocrtne površine širina prozora: 1/10 ( M + N + O + P) ® Veličine prozora kod industrijskih objekata Veličine prozora = 0.5 R. c b a ftVi S30--S45' c S 18'-S30* b c b a s> B nadsvjetlo pod nagibom 0° zahtijeva samo 20% veličine vertikalno postavljenog prozora. c Potrebna veličina prozora svih ostalih prostorija. Suprotno od klimatski povlaštenoga kulturnog područja Mediterana.9 m Ukupna visina svih prozora mora iznositi 50% širine radne prostorije Q < 0. Za dnevnu sobu od 20 m 2 x 0. A Nagib krovnog prozora 40° Kuća nije na slobodnoj lokaciji. Što je veći kut upada svjetlosti toliko moraju prozori biti veći. tj. U europskom kulturnom području sjeverno od Alpa oblikovanje prozora ima posebna obilježja.14 = 2. upadni kut svjetla 18° . Osim veličine prozora i njegovog nagiba važna je i lokacija zgrade.8 m 2 prozora. Stoga je povoljno zadovoljavajuće osvjetljenje postići malom veličinom prozora. Slobodnostojeća zgrada će uz istu površinu da. Manja količina svjetlosti nadomješta se većim prozorima. U Nizozemskoj se propisima određuju veličine prozora ovisno o kutu upada svjetlosti.5 m mora svjetlopropusna površina prozora iznositi najmanje 30% površine vanjskoga zida: = 0. uokvirenih bogatim razigranim dekorom.ali nedostaje pogled na okolicu. Nagib krovne plohe je poznat. Kod radnih prostorija viših od 3. ® a Potrebna veličina prozora dnevne sobe 14% tlocrtne površine. uz isti efekt osvjetljenja prostorije .» © . ali nije značajno zasjenjena 10% tlocrtne površine je dovoljno kao veličina prozora Veličina prozora (7) Krovni prozor 178 . Dobra rasvjeta prostorija tijekom sati bez danje svjetlosti bila je za široko stanovništvo nedostižna.PROZORI Prozori su nezaobilazni elementi koji prostoriji moraju osigurati zadovoljavajuće danje svjetlo.3 m n S 9 0 Parapet Primjer ->(5) A Stan. Svjetlopropusna površina mora iznositi najmanje 1/20 tlocrtne površine radne prostorije.3AxB-> ©. b Potrebna veličina prozora za kuhinje. d Kut upada svjetlosti. Prozori su uvijek bili i jesu najslabija točka termoizolacije. veći je i strmiji kut upada i manja količina svjetlosti koja prodire u zgradu.3 A x B Za prostorije čije dimenzije odgovaraju stambenim prostorijama vrijedi sljedeće: . Svako radno mjesto mora imati jedan prozor za vezu s eksterijerom.5 R B Potrebna veličina prozora u dnevnom boravku C 17% tlocrtne površine dnevnog boravka zadovoljava kao veličina prozora. U skladu s tako važnom ulogom razvili su se otvori za danje svjetlo u značajan element stilskoga oblikovanja: od romaničkih prozora s kružnim svodom do baroknih prozora. moralo se ovdje svakodnevno živjeti pretežno u zatvorenom prostoru koji je bio vezan uz danje svjetlo jer je umjetna rasvjeta bila skupa. Razlog: što su susjedne zgrade bliže i što su više. ukoliko se ne računa na dobivanje topline od sunca kroz prozor.

topli zrak © ^ S r ^ * Osoba koja sjedi je izložena hladnom i toplom zraku (nezdravo) Ugrađena grijaća tijela (konvektori) zahtijevaju dovođenje i odvođenje zraka ZAŠTITA OD POGLEDA ® Za zavjese treba predvidjeti dovoljno prostora u uglovima Vertikalne rebrenice. elementom (6) Prostorije s dobrim pogledom (7) Normalna visina (visina stola) 1.a ^ i u sobu.* ( § ) - © © H ^ .75 > (§) Kuhinja (IO) Ured (registratora) (li) Garderoba Nadsvjetlo u crtaonici VENTILACIJA ® - ® GRIJANJE .PROZORI POLOŽAJ PO ŠIRINI DIN 5034 RASPORED (?) U zidu od lomljenog kamena U zidu od opeka (3) U kanatnoj stijeni ® U čeličnom ili armiranom betonskom skeletu POLOŽAJ PO VISINI ® Na mjestu s lijepim pogledom i istaknutim građ. lamelasti zastori Platnena roleta ili sintetička Lamelasta roleta (venecijaner) 179 .

a ne da ulazi u stan kroz otvorena nadsvjetla uslijed gomilanja kraj elemenata za zaštitu od sunca. a = 40°. Rolete. alum. smanjiti ulazno zračenje topline. ožujka i 21.SOLARNA IZOLACIJA PROZORI DIN 18073 ->QD Zaštita od sunca treba spriječiti bliještanje. markiza 28%. nepovoljno (2) Rebrenice izvana © . djeluje kao zasjenjenje @ 1 7. u zemljama srednjih geografskih širina preporučuju se veliki prozori s velikim upadom difuznog svjetla -> © . Rebrenice -> ® od plosnatih lamela (drvo. srpnja. Dok u južnim geografskim širinama i minimalna veličina prozora omogućuje dovoljan upad svjetla. sintetični materijali) čiji je razmak nešto manji od širine (nagib se može mijenjati) .i5o° ^ ^ Markize štite od sunčevih zraka i topline © Markizolete © Koso .vertikalna markiza Kut upada sunca a 1 i zasjenjenja a za južni zid ispod 50° sjeverne širine (Frankfurt Schvveinfurt) -> ( 7 ) . svibnja i 31. Toplini koja se uzdiže uz fasadu mora se omogućiti izlaz kroz proreze.> © . lima (10) drveta. aluminij. Briše soleil © ugrađen fiksno ili okretno oko osi lamela. a = 27°.5 Venecijaner Brise soleil.60 3 . sunce dopire iza stakla. min. 21.(8) 21. ili /—n Dvostruka uvosu (11) zaštita Kosa zaštita Položaj rebrenice daje difuzno svjetlo. a = 50° Općenito istak A = tg kuta zasjenjenja a • visina prozora H. markize i markizolete postavljaju se po želji. lipnja (ljetni solsticij). istak A = tga ® H) debljina zida D ©čišćenje prozora Balkon ili staza za ¿asma oa čel. zaštita od sunca i bliještanja to § 2. u podne a 1 = 63°. © Rebrenice iznutra. Pogodno i za visoke i za kose površine prozora.10 15° 2.® . 1. Prema Houghtonu -> C drvena rebreP nica propušta 22%. rujna (ekvinocij). a unutarnje platnene rolete 45% sunčane topline (nezaštićeni prozor 100%). u podne a 1 = 50°. Na 50° geografske širine južni prozori imaju pri upadnom kutu 30° potpunu zaštitu od sunca -> ® . u podne a 1 = 40°. 1 0 / / / ? / / / / / / / / / / / / / S/ / / / Zaštita od Regulabilna markiza 180 .

5 9x11 " 5 RR Objašnjenje: H l Preporučene veličine •Veličine § Veličine. 125 m m z a širinu i visinu: npn: prozorski otvor 9 * 11 = (9 * 125) * (11 * 125) = 1 1 2 5 » 1375 62. O n e se sastoje od višekratnika jedinične mjere. preporučljive za prozorske trake | Veličine.5 62.5 62. preporučljive za prozore na pr ® Način nalijeganja 2 (nalijeganje izvana) aonicama ® Zidarske mjere (RR) za prozorske otvore DIN 18 050 Način nalijeganja 3 (bez nalijeganja) 181 .PROZORI NAČINI OTVARANJA 5 Otklopno krilo Okretno krilo oko •' horizontalne Okretno krilo oko vertikalne osi (može biti i ekscentrična) Zaklopno krilo ( T ) Krilo ( p r e m a v a n i unutra) ^ ^ Okretno krilo oko vertikalne i horizontalne osi ( 3 ) Vertikalni klizni prozor Klizni prozor OBLICI NALIJEGANJA © Nalijeganje iznutra na sakriveni doprozornik • I Jednokrilni prozori | Dvokrilni prozori Nalijeganje izvana na sakriveni doprozornik 1 Trokrilni prozori (8) Prozor sa cvijećem 375500 625 750 875 1000 1125 1250 1375 1500 1625 1750 1875 2000 rr F 8x4 E ! s r Brojevi iznad slika su brojčane oznake z a veličinu.5 8x6 ID I a Prr 0 ! 0 ® Način nalijeganja 1 (nalijeganje iznutra) 0 / m^ 62. preporučljive za podrumske prozore s Veličine. preporučljive za prozore/vrata ElVeličine.

Bogati.66 9 0. Strmi krovovi zahtijevaju kraće. otklopno . prozor . . (T) Okretni prozor ^g^ Otklopni prozor. Krovni se prozori mogu pokrivnim okvirima spajati u nizove -> ® .20 Veličina prozora Vel.PROZORI ¿L PROZORI ZA STAMBENA POTKROVLJA Za određivanje veličine prozora mjerodavna je tražena stambena kakvoća prostora. .21 Veličina 2 2 prostorije u m 0. 134cm .00 -1.44 4-5 3.© . široki prozori za stambene prostorije mogu se dobiti ugradnjom mijena i pomoćnih rogova. vertikalni presjek (9} Horizontalni presjek Prozorski niz s vertikal. 54cm "|B4cm | .klizni prozor | | Dodatni element kružni luk ® Okretni prozor ñ A A © Klizni prozor. prozorima ->(in) Jedan pokraj ili iznad drugog 182 .28 2-3 0.vrata Otklopni prozor s metal.55 5-7 0. dodat.93 11 1.36 3-4 3.12 13 m 2 1.74cm. prozorskim elementom Okretni prozor r A A n \ k f \ \ \ / Prozor učvršćen tvrdom pjenom Otklopno okretni prozor t' Izlazni prozor • 64cm K (5) Postavljanje prozora u krovnoj plohi Dodatni element zid ® 1. Za nusprostorije treba širinu prozora odrediti prema razmaku rogova. prozora 54/83 5 4 / 1 0 3 64/103 74/103 74/123 74/144 144/123 114/144 134/144 Površina upada svjetla m 2 0.36 (D Uz nazidak (7) Pri dodatnom vertikalnom prozoru (tj) Određivanje veličine prozora u odnosu na tlocrtnu površinu prostorije r ^ (8) 1 20-75° N Varijanta ugradbe. a blaže nagnuti dulje prozore. ili u obliku kaseta slagati jedne pokraj ili iznad drugih . 94cm 114cm . Građevinski propisi nalažu da je za stambene prostorije najmanja svijetla površina prozora = 1/8 tlocrtne površine prostorije -» Veliki prozori s mnogo svjetlosne površine čine prostorije ugodnima za stanovanje.» © .

Primjedba: u grupu 1 se mogu profili za prozore od sintetike uvrstiti samo ako je oblikovanje profila određeno vrstom sintetike. Vanjske prozore i ostakljena vrata grijanih prostorija treba izvesti s izolacijskim ili dvostrukim staklom.8 1.9 2.4 4.4 2.3 2. ^ 0 Drveni prozor Ž T «T - Vanjska mjera doprozornika Zidarska mjera Jednostruki prozor (6) Prozor krilo na krilo Dvostruki prozor Prozor sa sakrivenim okvirom Prozor s punim okvirom Oblici prozora (2) Čelični prozor 1 Opis ostakljenja 2 Ostakljenja i) «V 3 4 5 6 7 Prozori i prozori .2 3.4 1.0 2.6 > kR > 2.5 2.4 3. a eventualni metalni ulošci služe samo za montažu.0") 3.2 3.2 3.8 W/(m2 K) dokazan atestima Grupa 2.8 3.2 2.8 2.0 2.2 3.1") 3.1 Grupa 2.2: t? (5) Aluminijski prozor © Proračunske vrijednosti koeficijenata propusnosti topline za ostakljenja (kv) i za prozore i prozore .6 2.8") 3.3 33' Uz upotrebu normalnog stakla 1 2 3 4 5 6 7 tf (3) Prozor od čeličnih cijevnih profila 8 9 Jednostruko ostakljenje > 6 do < 8 mm jednostruko staklo od > 8 do <10 mm jednostruko staklo od >10 do <16 mm jednostruko staklo od > 6 do < 8 mm izolacijsko staklo s dva puta > 8 do < 10 mm izolacijsko staklo s dva puta >10 do <16 mm izolacijsko staklo s dva puta 20 do 100 mm dvostruko ostakljenje s razmakom stakala od 20 do 100 mm Dvostruko ostakljenje s normalnim i izolacijskim staklom (zračni međuprostor 10 do 16 mm) s razmakom stakala 20 do 100 mm .H. ako je koeficijent propusnosti topline okvira kR < 2.4 2.vrata uklj. drveni okvir s aluminijskim oblogom) bez posebnog dokazivanja ili ako je koeficijent propusnosti topline okvira kF < 2.8 2. 4108 Zidarska mjera Modularna zidarska mjera Vanjska mjera doprozornika DIN 68121 normira drvene profile za okretne. Koeficijent propusnosti topline ne smije biti veći od 3. nastali su brojni oblici i konstrukcije prozora -> © . sintetike (vidjeti primjedbu) i kombinacije drva (npr.3 3.d).5 2.2 5.1 2.dvostruko ostakljenje s dvije jedinice izola cijskog stakla (zračni međuprostor 10 do 15 mm) i razmakom stakala 20 do 100 mm Zid od staklenih blokova prema DIN 4242 sa šupljim blokovima prema DIN 18 5.6 2.2 2.1 W/m2K.7 2.1 2.8 2.0 2.1 | 2.5 1.3 3. Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih profila.otklopne i otklopne prozore. okretno .8 W/(m2 K) dokazan atestima.3 2.1 10 1.4 3.2 2. Podjela prozora prema vrsti krila -> © A .7 2.9 2. ostakljenje izloga) može se za koeficijent propusnosti topline kF uzeti koeficijent ostakljenja k v 2) Stupnjevanje prozorskih okvira u grupe materijala za okvirel do 3 treba provesti kako slijedi: t? (7) Prozor od^sintetičnog materijala Grupa 1 Prozori s okvirom od drva. Zbog visokih zahtjeva koji se traže u vezi s prozorima (termoizolacija i akustična izolacija).1 2.0 W/(m2 K) dokazan atestima.7") 3.6 1.5 1 ) Za prozore kod kojih okvir ne prelazi 5% (npr.D i prema vrsti okvira ->@E .6 3.7 11 3. okvir (kF) 183 .vrata uključujući okvir F W/ (m K) 2 1 2) W/m2 K) 2.3 2.2 3.9 2.2 2.2 2. Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih okvira koeficijenta propusnosti topline okvira3.4 3.6") 4.9 3.7 3.0 2.PROZORI DIN 68121.9 2.

PROZORI
DIN 4109 0 izboru konstrukcije, gradiva ili površinske obrade prozora odlučuju tehničke i oblikovne želje, iz kojih proizlaze zahtjevi koji taj element građevine treba ispuniti. Osnovni zahtjevi u vezi s konstrukcijom: veličina, format, podjela, način otvaranja, gradivo okvira 1 obrada površine. Da bi se na dulje vrijeme osigurala nepropusnost protiv pljuska, važno je oblikovanje žljebova te položaj i namještanje brtvenih elemenata. Dodatni elementi koji se ugrađuju kao npr. kutije za rolete, parapeti i ventilacija, moraju biti usklađeni s akustičnom izolacijom prozora -» ® Tehnički zahtjevi: nepropusnost za pljusak, propusnost reški, ventilacija, termička izolacija, akustična izolacija, zaštita od požara, opća sigurnost, ostakljenje protiv provale.

t*
w

/T\

Aluminijski prozor sa spojenim krilima

(2)

Aluminijski prozor s termički odvojenim profilima do 37 dB

Prom. opt. tijekom dana u oba smjera, vozila na sat

Udaljenost

i^DjV n
4|f V^/

L

L

Stambena ulica Stambena ulica (dvotračna)

<10 <35 26 do 35 11 do 25 i 10 >100 36 do 100 26 do 35 11 do 25 i 10 101 do 300 101 do 300 36 do 100 11 do 35 i 10 101 do 300 36 do 100 >35 101 do 300 10 do

Stambeno sabirna ulica (dvotračna)

50 do

Univerzalni aluminijski prozor, iz- f ^ među krila ugrađena solarna izola- V cija, kapacitet do 47 dB

Aluminijski prozor krilo na krilo, temnoizolacija do 47 dB

0 0 50 1 II III 0 1 200 II III IV

0

Prosječna vanjska razina buke (u dB)

Tip ulice

ulice (m)

t 3 t

Razina buke

1 I

^ 50

"

i

pfa
m

EH
j L / ^ N Aluminijsko - drveni prozor, V 2 / konstrukcija krilo na krilo, do 40 dB

Lokalna cesta u naselju" (dvotračna) Stambeno sabirna ulica (dvotračna) Gradske glavne prometne ulice Industnjska područja 4-do 6 tračne glavne prometne ceste. autocestovni priključci i auto ceste

1
1 II 200 do 1000 III IV III 1000 do 3000 IV V IV

51 do 55

II

56 do 60

III

61 do 65

IV

66 do 70

i 100

3000 do 5000 V

V

>70

2

"Izvan naselja i kod cesta u industnjskim i radnim zonama uzeti slijedeću viSu razinu buke

> Vrijednosti u zagradi odnose se na vanjske zidove i moraju se uzimati i za prozore, ukoliko oni predstavljaju više od 60% površine vanjskog zida

t»(D

Aluminijski klizni prozor, temnoizoliran do 35 dB

Kolika je glasnoća? Klasa akustične izolacije 6

®

Izbor odgovarajuće akustičke izolacije

m T 4: A
ru
* (7) prozor oa sintetičnog materijala, aluminijski istaknuti doprozornik, do 42 dB * W .0. Prozor od sintetičnog materijala, krilo na krilo, između ploha solama izolacija, kapacitet do 45 dB

Veličina Orijentacijska upozorenja 0 obilježjima konstrukcije prigušenja prozora i ventilacijskih uređaja buke dB 50 Prozor s kutijom i odvojenim slijepim doprozornicima sa specijalnim brtvljenjem, vrlo velikim razmakom stakala veće debljine Prozor s kutijom sa specijalnim brtvljenjem, velikim razmakom debelih stakala; prozori krilo na krilo s odvojenim okvirima krila, specijalnim brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 100 mm Prozor s kutijom sa specijalniim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; prozori krilo na krilo sa specijalnim brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 60 mm Prozor s kutijom bez dodatnog brtvljenja i srednje debelim staklom; prozori krilo na krilo sa dodatnim brtvljenjem, uobičajenim razmakom stakala veće debljine, izolacijsko ostakljenje u teškoj višeslojnoj izvedbi; staklo debljine 12 mm, fiksno ugrađeno ili u brtvljenim prozorima Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje debelim staklom; fiksno ugrađeno ili s brtvljenim prozorima Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje tankim staklom u prozorima bez dodatnog brtvljenja Nebrtvljeni prozori s jednostrukim ili izolacijskim ostakljenjem

5

45-49

4

40-44

3

35-39

-

-

-

-

-

-

2

30-34

1

25-29

J — — I 1.39 4 — ——I 1 — 1 — — 1

0

20-24

1

( 9 )

Vanjske mjere slijepog doprozornika za klizne prozore-»

©

Klase akustične izolacije prozora (izvod iz VDI - smjernica br. 2719)

184

Potrebna vrijednost akustične izolacije prozora Rw (u dB) u prostorijama za boravak u stanovima2) 25(30) 25(30) 30(35) 35(40) 40(45) 45(50)

J

CISCENJE ZGRADE
TRA 900 + AuFzV - > Q P Fasadna dizala i transporteri Kao osiguranje od pada mogu se upotrijebiti sigurnosni pojasi s uprtačima, sigurnosna užad ili drugi uređaji za osiguranje na visini -»

©

Osiguranje pomoću sigurnosne košare i sigurnosnog pojasa

@

raraielno pomične sigurnosne ljestve, moguća uporaba za 3 - 4 etaže

Fasadna dizala odnosno transporteri za čišćenje prozora (što omogućuje fiksno ostakljenje) i fasada -> © - ® služe i za radove na održavanju i popravcima (štedi se izgradnja skele). Uz pravodobno postavljanje služe i za izvedbu građevinskih radova (namještanje rebrenice, montaža prozora itd.). Uz male tehničke preinake mogu fasadna dizala i transporteri poslužiti za spašavanje pri požaru. Izvedba kao prijevozne viseće ljestve na vodilicama, uređaj s gondolom bez tračnica, uređaj s gondolom na tračnicama, pričvršćeno na krovnu ploču ili na balustradu, sa zavojima i skretnicama. Uređaj s visećim Ijestvama (fasadni transporter) od lakog metala -» ©sastoji se od pokretnih visećih ljestvi i tračnica. Širina ljestvi 724 ili 840 mm, ukupna duljina najviše 25 m, ovisno o sklopu zgrade. Najveće korisno opterećenje 200 kg (dva čovjeka i pribor). Varijante su galerije za održavanje -» © i balkoni za čišćenje -» © .

Čišćenje susjednih prozora

®

Zatamnjena površina predstavlja prihvatljivu veličinu za čišćenje Vrsta građevine Uredi Javni uredi Prodavaonice Prodavaonice (na gl. ulicama) Bolnice Škole Hoteli (first class) Tvornice (precizni radovi) Tvornice (teški rad) Privatne kuće Vanjski prozori Svaka 3 mjeseca* 2 tjedna Izvana svaki tjedan Iznutra svaki 2. tjedan Izvana dnevno Iznutra svaki tjedan 3 mjeseca 3 - 4 mjeseca 2 tjedna 4 tjedna 2 mjeseca 4 - 6 tjedana Krovni prozori Svakih: 12 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca 6 mjeseci
-

* Prozore u prizemlju treba češće čistiti Balkoni za čišćenje (7) Vremenski razmaci čišćenja prozora

Sustav Gardemann Radne platforme

185

VRATA
DIN 107 s.8

©

Općenito pogrešno otvaranje

(2)

Općenito pravilno otvaranje

i.

(5)

S ormarom (povoljan raspored)

©

Dvoja vrata na uglu koja se otvaraju u istu prostoriju

(7)

Dvoja vrata pogrešno

(8)

Dvoja vrata pravilno

Lijeva brava y e v a šarka K-J

LE (9)

VZ7-77 (T^)

RE

\

^ « ^ ^ D e s n

Lijeva Sarka

J

Desna brava

Lijeva brava

Zatvaranje desno
Desna brava

Zatvaranje lijevo

Desno krilo

Lijevo krilo

Desna šarka

Dvokrilna vrata s desnom bravom

^ ^

Leteća vrata jedno- i dvokrilna, event, desni promet

Okretna vrata, jednokrilna, ekscentrična

Centrična, za desni promet

SZ3

Πv ^ v v Krilo s bravom

(i?)

Četverokrilna vrata

Klizna vrata, klize ispred zida

Klizna vrata, ulaze u zid
Dvokrilno

Američki Balanced Door

Američki Balanced Door

U unutrašnjosti zgrade moraju vrata biti smisleno raspoređena, jer nepovoljno smještena ili nepotrebna vrata smanjuju iskoristivost prostora, otežavaju njegovo korištenje i uzrokuju gubitak prostora za smještaj namještaja - » © - ® . Razlikuju se: vrata koja se otvaraju prema unutra, u prostoriju, i vrata koja se otvaraju van, prema hodniku. Uobičajeno je da se vrata otvaraju u prostoriju - » ® Vrata se označavaju prema položaju i namjeni, smjeru otvaranja, načinu nalijeganja, vrsti dovratnika, konstrukciji krila, načinu pokretanja i otvaranja. Unutarnja vrata: sobna vrata, ulazna vrata u stan, podrumska vrata, vrata za kupaonicu, zahod i ostale nusprostorije.
Vrata se otvaraju u prostoriju Vrata se otvaraju na hodnik

O
I I I I
Oblikovanje krila vrata

Vanjska vrata: kućna i dvorišna ulazna vrata, vrata za balkone i terase. Balanced Door - » @ - ® zahtijeva minimalnu silu za otvaranje, pogodno za prolazna vrata u hodnicima, u vjetrobranu itd. Širina vrata ovisi 0 namjeni prostorije koju zatvaraju. Najmanja svijetla širina iznosi 55 cm U stambenim zgradama iznosi svijetla širina: jednokrilna vrata, sobna vrata oko 80 oko 70 za nusprostorije, kupaonice, zahode ulazna vrata u stan oko 90 kućna vrata do 115 sobna vrata oko 170 dvokrilna vrata, kućna vrata 140-225 Svijetla visina unutarnjih vrata: minimalno 185 normalno 195-200 cm cm cm cm cm cm cm cm

I 0 I I I

£
£

Ne dopušta se da su klizna i okretna vrata izlazna jer u slučaju opasnosti otežavaju bijeg iz zgrade.

186

VRATA
DIN 4172,18100, 18101, 18111 Mjere otvora za vrata u zidovima -> © normirane su građevinske mjere prema DIN-u 4172. Ako su u iznimnim slučajevima nužne drugačije veličine, treba ih oblikovati kao višekratnike od 125 mm. Čelični se dovratnici mogu upotrijebiti kao desni i lijevi -> Oznaka za zidni otvor širine 875 mm i visine 2000 mm (u normiranoj građevinskoj mjeri): zidni otvor DIN 1 8 1 0 0 - 8 7 5 x 2000

Normirane zidarske mjere Zidni otvori z a vrata DIN 18100

Mjere krila Vanjske mjere vratnog krila ('tipske mjere") Mjere krila o d žljeba do žljeba, nominalne mj. dop. odstup.

Mjere dovratnika Svjetla širina dovratnika u žljebu dop. odstup

±1

±1

Svjetla visina dovratnika u žlljebu

-3
841 591 716 841 966 716 841 966 1091 1858 1983 1983 1983 1983 2108 2108 2108 2108,

8 .

1
2

875 625 750 875 1000 750 875 1000 1125

1875 2000 2000 2000 2000 2125 2125 2125 2125

860 610 735 860 985 735 860 985 1110

1880 1985 1985 1985 1985 2110 2110 2110 2110

834 584 709 834 959 709 834 959 1084

1847 1972 1972 1972 1972 2097 2097 2097 2097

•D m

Debelo uokvireno preferentne mjere

Granica z a naziv "vrata"

3 4 5

Z a veličine označene brojkom su u DIN 1 8 1 0 1 n a v e d e n e točne mjere z a dovratnike i vratna krila. Brojka je identična broju retka u tab. 1. D I N 1 8 1 0 1

6 7

Zidni otvori ovih preferentnih veličina su u pravilu z a dvokrilna vrata

8 9

(§)

Užfjebljena vratna krila i dovratnici DIN 18101 Svjetla mjera prolaza kroz dovratnik ŠxV 811x1843 561x1968 686x1968 811x1968 936x19682) 686x2093 811x2093 936x20932) 1061x20932) Vanjska mjera kroz dovratnik (DIN 18101) SxV 860x1860 610x1985 735x1985 860x1985 985x1985 735x2110 860x2110 985x2110 1110x2110

Mormirana zidarska Nominalna mjera Mjera žljeba njera (DIN 18100 zidnog otvora dovratnika širina x visina ŠxV ŠxV ±1 -2 875x1875 625x2000') 750x2000D 875x20001> 1000x2000» 750x2125 875x2125 1000x2125 1125x2125
1 2

| M j e r a v r a t n o g krila ¡Normirana z i d a r s k a

885x1880 635x2005 760x2005 885x2005 1010x2005 760x2130 885x2130 1010x2130 1135x2130

841x1858 591x1983 716x1983 841x1983 966x1983 716x2108 841x2108 966x2108 1091x2108

mjera Visina vrata

>Ove su mjere preferentne (dovratnici sa skladišta)

>Samo su ove veličine prikladne za osobe u invalidskim kolicima (DIN 18025) Mjere čeličnih dovratnika - * © + ®

(2)

Širina >

(§)

I Mjera dovratnika od I Ižlijeba do žlijeba I Mjera vratnog krila ¡Normirana zidarska mjera (4) Vrata sa slijepim dovratnikom (5)

Mjera dovratnika od žlijeba do žlijeba M j e r a v r a t n o g krila Normirana zidarska mjera Normirana zidarska mjera

Vrata sa slijepim dovratnikom

(Í0)

Čelični dovratnik DIN 18111

j g j
Svijetla m j e r a otvora Svijetla mjera otvora Svijetla mjera otvora

Svijetla mjera prolaza

S
i Mjera dovratnika od 'žlijeba do žlijeba I M j e r a v r a t n o g krila I N o r m i r a n a z i d a r s k a mjera Vrata sa stolarskim dovratnikom I Mjera dovratnika od 'žlijeba d o žlijeba M j e r a v r a t n o g krila ' Normirana zidarska mjera (drveni) i Normirana zidarska mjera

I

| M j e r a v r a t n o g krila Mjera dovratnika od žlijeba d o žlijeba ' M j e r a v r a t n o g krila I Normirana zidarska mjera I

Normirana iz'dar"
sk a

I [Mjera 'vratnog krila Mjera dovratnika od žlijeba do žlijeba

.

©

Vrata s dovratnikom

©

m

'era

Kutni dovratnik

Obuhvatni dovratnik

Dovratnik

187

VRATA
Okretna vrata -» © - © izrađuju se tako da se mogu sklopiti, tj. kad je mnogo prolaznika, osobito ljeti, krila se sklope u sredini ako ljudi istodobno ulaze i izlaze. Krila se mogu sasvim gurnuti na stranu ako se prolazi samo u jednom smjeru (kraj radnog vremena) -> @ - © Automatska vrata, uređaji za otvaranje: radarsko upravljanje, električna kontaktna hasura -> © - ® pneumatski kontakt u podu. Jednosmjerni ili refleksni svjetlosni branik, automatska klizna vrata pogodna za izlaze za nuždu u trgovinama, upravnim zgradama, samoposluživanjima, 6-krilna širine do 8 m. Vrata - zračna zavjesa -> (§) , noću se zatvara podiznim vratima ->• (D Zatvaranje prostorije pomoću sklopivih vrata-» ®). Harmonika - vrata obješena u sredini -> (vi) za zatvaranje širokih otvora. Kombinacija okretanja i klizanja. Akordeon - vrata izrađuju se od ukočenog drva, umjetne kože ili tekstila -> © Teleskopska vrata sadrže više krila koja su međusobno spojena zupcem. Teleskopska vrata s vanjskom vodilicom jednoslojna su -> © a s unutarnjom vodilicom dvoslojna -> ®
© Sklopiva vrata vođena bočno Sklopiva vrata vođena centrično (harmonika - vrata) Akordeon - vrata od drvenih ploča odn. savitljivog materijala

Teleskopska vrata jedna do drugih-» © ili jedna u drugima -> ® s gornjim ovjesom mogu se voditi oko ugla © ili koristiti za promjenljiva zatvaranja ->© Razdjelne zavjese nabrane odozgo -> © , ili horizontalno s gornjim ovjesom —• © omo> gućuju dijeljenje velikih prostorija.

1

Klizna vrata vođena oko ugla, zglobna klizna vrata

Razdjelna zavjesa prema DIN 10032 d. 4

188

POSEBNA VRATA
—» Q P Za garaže i slično proizvode se podizno - zakretna vrata 0, zakretno - preklopna vrata s oprugom ili protuutegom. Jednostijena, dvostijena, zatvorena, djelomično ili potpuno ostakljena. Ispuna drvo, sintetska, aluminij, pocinčani čelični lim.Najveći otvor za prolaz vozila 4,82 x 1,96 m. Maksimalna veličina krila oko 10 m 2 . Može se ugraditi i u kružni ili segmentni luk. Udobno rukovanje pomoću motora za daljinsko upravljanje. Podizna sklopiva vrata -» CD, člankovita vrata -> (D, teleskopska podizna vrata -> rolo-vrata © od aluminija za smještaj ispod stropa. Jednostijena i višestijena velika ulazna vrata za industrijske, prometne i radioničke građevine. Maksimalna širina 18 m i visina 6 m. Rukovanje pomoću: poteznog prekidača, fotoćelijom, indukcijskim ili bežičnim daljinskim upravljačem (električno ili pneumatski), kontaktnim pragom. Provozne vratnice s brzim otvaranjem -» © , PVC vratnice klatna -> ® jednoslojni PVC otporan na trošenje i udar. Proizvodi se i kao trakasti zastor -> ® Brtvljenje vrata gumenim segmentima ili gumenim svitkom za utovar u grijane skladišne prostorije. Zaštita od atmosferilija pri utovaru i istovaru © - © Protupožarna vrata T30 - T90 jednokrilna i dvokrilna -> © Protupožarna klizna vrata. -> @ Klizna, podizna ili podizno zakretna vrata u protupožarnim zidovima moraju funkcionirati neovisno o električnoj napojnoj mreži. U slučaju požara moraju se automatski zatvoriti (Fischerov zasun).

a) Podizno-preklopna vrata

b) Podizna vrata s oprugom za izjednačenje težine bez stropne vodilice

c) Podizna vrata s protuutegom

A 2,25 2,37= 2,50 2,75 3,00 4,00 4,50 5,00 8,00

m m m m m m m m m

B •••V^ 2,00 m 2.12 5 m 2,25 m 2,37 5 m 2,50 m 2,75 m 3,00 m 3,00 m 7,00 m

15-18

(?)

Podizna sklopiva vrata

©

Člankovita vrata (sekcijska vrata), normirane veličine

Rolo - vrata / rolo - rešetka (čelik aluminij) 14 m

Klizna vrata Čelična klizna vrata T 30 - T 90 T 30: 5,00 x 4,00; T 90: 8,50 x 3,50

©

Moguća staklena ispuna

Sklopiva vrata na mehanički pogon (brzo pokretna)

A 1,00 1,00 1.25 1,25 1,50 1,50 1,75 1.75 2,50

B 2,00 2,125 2,00 2,125 2,00 2,125 2,00 2,125 2,50

©

Brtvljenje vrata gumenim segmentima

Brtvljenje vrata gumenim svitkom

Protupožarna vrata T30 - T 9 0

^ ^

Protupožarna klizna vrata T30-T90

189

UREĐAJI ZA ZAKLJUČAVANJE
DIN 18252

Cilindrične brave pružaju najveću sigurnost jer je otključavanje pomoću alata gotovo nemoguće. Cilindrična brava koju je razvio LINUS YALE bitno se razlikuje od drugih sustava brava. Razlikuju se profilni, ovalni, okrugli, dvostruki i polucilindrični sustavi © Cilindri se prema potrebi isporučuju kao jednostrani ili dvostrani, u dužinama koje se povećavaju za po 5 mm, kako bi odgovarale debljini vrata. Najveću sigurnost pruža cilindar DOM IX ->(§) Varijacijom širine sustav je IX predviđen i za neuobičajeno velike i komplicirane ključarske sustave. Pri projektiranju i narudžbi ključarskog sustava izrađuje se plan zaključavanja i izdaje pripadajuća sigurnosna isprava, rezervni se ključevi isporučuju samo nakon predočenja tih dokumenata. Sustav centralne brave U ovom sustavu ključ ulaznih vrata stana zaključava i sva zajednička vrata zgrade koja koriste svi stanari, npr. vrata u vrt, podrum ili ulaza u zgradu. Pogodno za zgrade s više stanova -» © Sustav glavnog ključa U ovom sustavu zaključava jedan "nadređeni" ključ sve cilindre čitavog sustava. Prikladno za obiteljske zgrade, škole, gostionice -» <D
(5) Sustav glavnog ključa

1

Sustav centralnog ključa U ovom se sustavu sjedinjuje više sustava centralne brave. Pogodno za stambene zgrade © Svaki stanar svojim ključem zatvara svoj stan, a jedan glavni ključ zatvara sva glavna vrata.

11
fl
f=±%f

_

?1
il J 0• O S ,
f—

0 Ü H I "SSiSä B«« gSiS

n

m

lilrâà

Sustav generalnog centralnog ključa Ovaj se sustav sastoji od više sustava glavnog ključa. Generalni glavni ključ omogućuje jednoj osobi pristup svim prostorijama. Moguća je podjela na područja glavnim i skupnim ključevima. Svaki cilindar ima i svoj posebni ključ i može se zaključati samo tim i "nadređenim" glavnim ključem. Primjena: tvornice, radionice, zračne luke, hoteli © Slaba mjesta na koja treba obratiti pažnju pri projektiranju zgrade -»

©

Kombinacija sustava centralnog i glavnog ključa

Ormari za spise, kabine za kupanje, poštanski sandučići, prolazna vrata, vrata za nuždu, garderobe, brave ormara, hladnjače, vrata na namještaju vrata u cijevnom okviru, rolo - vrata, pisaći stolovi, zasuni, kabine za presvlačenje Strojarnica dizala, prekidači dizala, prostorije elektr. postrojenja, garažna vrata, zakretna vrata, rešetkasta vrata, vrata kotlovnice, podrumska vrata vatrozaštitna i vatrootporna, priključci za spremnik ulja, razvodne kutije Ulazna vrata uredske zgrade, krovni otvori, okretni i otklopni prozori, prostorije za elektron, obradu podataka, ulazna vrata, rešetkasta vrata, podizna vrata, podrum, prozori, nadsvjetla, prekidači, ulazna vrata stana (5) Stupnjevi ugroženosti

Ugroženo

Jako ugroženo Vrlo jako ugroženo

Dimenzije u m m

Sustav generalnog i centralnog ključa

Cilindrične brave: profil, polovica, okrugla

190

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA
DIN 57100, 57 800, 57 804 - > t D

Sigurnosna tehnika obuhvaća mjere koje su potrebne za otklanjanje kriminalne opasnosti za tijelo, život i materijalna dobra. Zapravo se svi dijelovi zgrade mogu probiti, makar bili i od čelika ili armiranog betona, ali je ipak osiguranje potrebno. Ustanovljuje se analizom sigurnosti slabih mjesta, uz predračun troškova / koristi. Policija surađuje i savjetuje pri izboru sigurnosnih i kontrolnih sustava.

Mehanička osiguranja su graditeljski zahvati koji počinitelju suprotstavljaju mehanički otpor, čije je svladavanje moguće samo silom, uz ostavljanje tragova nasilja. Važan kriterij je veličina otpora. Osnovna mjesta za poduzimanje mjera u stanovima su ulazna vrata, prozori i podrumska okna, a u poslovnim zgradama izlazi, ulazi, prozori i nadsvjetla, ograde. Mehaničke sigurnosne naprave, među ostalim, čelične su rešetke, fiksne ili rolo-rešetke na otvorima zgrade i otvorima za ventilaciju, sigurnosne rolete, sigurnosne brave, lanci itd. Kod stakala to su žičani ulošci ili ulošci od čeličnih vlakana koji djeluju kao zaštita od provale. Akrilna i polikarbonatna stakla pružaju povećanu zaštitu.
I Policija Zaštitarska poduzeća | Vratar Ćl. obitelji, suradnici

0

Uređaji za dojavu provale - organizacija i način djelovanja Uređaj za dojavu požara Sustavi daljinskog upravljanja Sustavi osiguranja robeUređaj za dojavu napada ¡^provale Sustav za alarmiranje iz dizala

Električni alarmni uređaji automatski javljaju pokušaj provale ili nasilnog ulaza u nadzirani prostor. Osnovni kriterij je vrijeme između dojave i intervencije službe kojoj je dojava upućena. 1. Uređaji za dojavu provale (EMA) i uređaji za dojavu prepada (UMA) služe čuvanju i osiguranju osoba i stvari koje se nalaze u zgradi. Ti uređaji ne mogu spriječiti upad u čuvane prostorije, ali moraju takav pokušaj što prije dojaviti. Optimalno se osiguranje dakle može postići samo kombinacijom mehaničkog osiguranja i smisleno ugrađenoga uređaja za dojavu provale. Mjere nadzora: kontrola oplošja zgrade, nadzor nad prostorijama, pojedinačnim objektima, sigurnosne klopke, alarmni signali.

Sustav video -nadzora Uređaj za nadzor © v a n j s k i h površina Sustavi osiguranja

Sustav kontrole prilaza

(3)

Vanjsko osiguranje zgrade u privatnom području

Uređaji za dojavu požara (BMA) namijenjeni su za dojavu opasnosti (GMA) kako bi ljudi mogli neposredno pozvati u pomoć i / ili za pravodobno otkrivanje i dojavu požara. Ti uređaji služe za zaštitu osoba i materijalnih dobara. 2. Uređaji za nadgledanje vanjskog prostora namijenjeni su da se sa svih strana izvan zatvorenih zgrada nadzire prostor. Služe za zaštitu objekta pomoću mjera koje se poduzimaju u njegovu okruženju, odnosno u okolnom slobodnom prostoru, najčešće do granica zemljišta (uključujući i granice). Sastoje se od mehaničkih / graditeljskih mjera, elektroničkih detektora i / ili organizacijskih / osobnih mjera. Svrha: pravno razgraničenje, odvraćanje, sprečavanje, usporavanje, rano upozoravanje, detekcija osoba i vozila, promatranje i identifikacija pokušaja sabotaže i špijunaže. Sastav: građevinski zahvati: ograde, jarci, zidovi, barijere, posebna vrata, nadziranje prilaza, rasvjeta. Elektrotehničke mjere: centralna kontrola, detektori, senzori, video / TV, sustav kontrole prilaza, obavještavanje viših nadležnih službi PO/TEMEX/TWG/FUNK. Organizacijske mjere: osoblje, promatranje, nadzor, osiguranje, specijalne jedinice, tehničko osoblje, psi čuvari, plan akcije na poziv u pomoć.

®

Unutarnje osiguranje zgrade u industrijskom i komunalnom području

191

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA
pDijelovi zgrade i oprema koje treba osigurati
2 £ o

Jl/IT

m *>E o
i ? ro re a S <2*5 I I

I

DIN 57100, 57 800, 57 804 - >

Qp

Simboli -» s. 24 3. Sustavi za osiguranje robe, nazvani i sustavi protiv krađe u prodavaonici, jesu elektronički sustavi i služe zaštiti od krađe i neovlaštenog ili zabranjenog odnošenja robe iz nadzirane prostorije ili područja tijekom normalnog dnevnog poslovanja.

ÜC 0 O
Kućna vrata, vanjska vrata Unutarnja ulazna vrata Sobna vrata") Klizna vrata - unutra « Garažna podizna vrata Prozori - s krilima Prozori - vrata, podizna vrata Ostakljena klizna vrata - vani Svjetlosne kupole Prozori u krovnoj plohi Zidovi od staklenih blokova Izlozi, velika fiksna ostakljenja Masivni zidovi i stropovi Laki zidovi i stropovi Tavanske stube - pokretne
- skulpture Pojedin. objekti 1 2) — reljefi - slike
1

C (O Olfí S o 2

-a.ü

o o o o O o o o o o o o

o'
o'

5

o
o

o

o71
o'
o" o o o o"

o"

o3' o' O 4. Sustav za kontrolu prilaza je elektronički sustav koji povezan s mehanikom dopušta odnosno oslobađa pristup npr. zgradi, prostoriji, zoni samo uz provjeru identiteta. To se poduzima nakon elektroničke provjere osobne identifi-

o

o

o5' o
51

kacijske O

isprave

ili

dozvole službe.

izdane od nadležne

Tehnički je moguće istodobno nadzirati pristup i uređaje za bilježenje vremena. 5. Daljinski sustavi za informiranje, prijenos / izmjena poda11

Podne površine - unutra") Oklopljena blagajna ) Ormari, kućišta aparata12) Kanali, ventilacijska okna, instalacije
Javljači provale ^ O Vrlo prikladni Još uporabivi Različiti javljači mogu se samo ograničeno upotrebljavati, npr. ne na armir., spregnutom ili strukturiranom staklu Prvenstveno kao uređaj za zaključavanje Ako je uklopmk na tim vratima Ako treba osigurati samo ulazna vrata, vidjeti i zatvaranje vrata s alarmiranjem Postavljeno kao klopka ispred Posebno oblikovani magnetni kontakt z a montažu u podu Ne upotrebljavati u tzv području dohvata rakom, ako je krilo nesetabilno odn. ima vibracija u blizini Postoje svjetlosne kupole s ugrađenim alarmnim uređajem Obratiti pažnju na ograničenja zbog težine stakla Za vrlo vrijednu i sadržajem bogatu opremu preporučuje se posebno pojedinačno osiguranje Preporučuju se kapacitivni vanjski detektori i/ili uključeno u nadzor prostorije
12

o 51

) > ") 5 ) 8) 7 > 3 > 9 ) 1 °) 11 ) 12 >
3

2

taka između dviju različitih službi putem javne telefonske mreže Njemačke savezne pošte. TEMEX/DATEX/BTX služe daljinskoj kontroli, mjerenju, upravljanju, dijagnostici, regulaciji, informatici, kontroli stanja informacija i podataka i povezivanju jednog objekta s drugim.

©

Kontaktni i površinski nadzor - prikladna instalacija javljača provale

Usporedbeni kriteriji

m .
Ultrazvučna zaštita praštanje Karakteristika nadzora prioritetno obuhvaćen smjer kretanja Ultrazvučni dopler Visokofrekventni dopler Infracrveni dopler

lili
Montaža na stopu 90 - 1 1 0 m 2 montaža na zidu oko 4 0 m 2 do 9 m Garantirano Ovisno o uređaju 30 - 50 m 2 do 14 m Ovisno o uređaju 150 - 200 m 2 do 25 m Ovisno o uređaju 60 80 m 2 prostorije do 12m hodnici do 60m Garantirano - male do velike prostorije - puni i djelomični nadzor nad prostorijom - sigurnosna zamka - ujedno i dojava požara Dopušteno Dopušteno Nije dopušteno Bez problema Nije garantirano Nije garantirano

6. Sustavi za nadzor, promatranje, upravljanje, provjeru: bilježenje zbivanja pomoću kamere i monitora ručno i / ili automatski unutar i izvan objekata, danju i noću tijekom 365 dana. 7. Sustav alarmiranja iz dizala koristi se za osobna i teretna dizala. Ti sustavi služe sigurnosti korisnika takvih uređaja i predviđeni su prije svega s namjenom da se mogu osloboditi osobe koje su se zatekle zatvorene u dizalu. Zatvorene osobe dobivaju izravnu govornu vezu s odgovarajućom, stalno prisutnom službom za oslobađanje / spašavanje.

Područje nadzora po jedinici orijentacijske vrijednosti dosega

Nadzor nad čitavom prostorijom (preko 8 0 % prostorije) Tipična mjesta postavljanja

- male do velike prostorije - hodnici - puni i djelomični nadzor nad prostorijom Uvjetno dopušteno Dopušteno Nije dopušteno Bez problema

- male do velike prostorije - djelomični nadzor nad prostorijom - sigurnosna zamka Uvjetno dopušteno Dopušteno Nije dopušteno S oprezom

- duge, velike prostorije - nadzor nad dijelom prostorije sigurnosna zamka za velike prostorije Dopušteno Dopušteno Dopušteno S oprezom

Dopuštena temperatura okoline

ispod 0 °C od 0° do 50 °C preko 50 °C

Može li u istoj prostoriji biti više javljača? Utjecaj susjednih prostorija ili zona uličnog prometa

Bez problema

Bez problema

Ne preporučuje se

Bez problema

Mogući uzroci pogrešnog alarma

- jaki šumovi u području frekvencije ultrazvuka - zračno grijanje u blizini javljača - jaka turbulencija zraka - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr. male životinje

- j a k i šumovi u području frekvencije ultrazvuka - zračno grijanje - turbulencija zraka - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr male životinje - smetajući utjecaji u blizini javljača (povišena osjetljivost)

- skretanje zraka uslijed refleksije na metalnim predmetima - zraka prodire kroz zidove i prozore - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr. male životinje - ventilatori - elektromagnetski utjecaji

- izvori topline s brzom promjenom temperature, npr. žarulje, el. grijalice, otvoreni plamen u podr. djel. - direktni, jaki i promijenjljivi svjetlosni utjecaji na javljač - objekti u pokretu, npr. male životinje

(2)

Nadzor prostorija - najvažniji usporedbeni kriteriji

192

STUBISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5
2,00

©

n S i - ,

Duljina čovječjeg koraka na horizontalnoj površini

©

Podloga u usponu skraćuje duljinu koraka, ugodan uspon 1:10 - 1 : 8

©

Povoljan normalni uspon 17/29, duljina koraka 2 visine + 1 gazište = oko 62,5 cm

Z a do 5 stuba m o ž e se r u k o h v a t i o g r a d a izostaviti

S t u b e n a g i b a i s p o d 1:4 b e z rukohvata

(4)

Stube slične Ijestvama, s ogradom

Normalne stube 17/29, podest poslije max. 18 stuba

©

Stube bez rukohvata

Odredbe o stubištima u građevinskoj su regulativi različite. DIN 18065 regulira zahtjeve o dimenzijama stubišta. Za stambene zgrade do dva stana korisna širina je najmanje 0,80 m, stube visina / gazište 17/28 cm. Stubišta koja po propisima nisu nužna: 0,50 m 21/21. Prema propisima, nužna stubišta najmanjih dimenzija 1,00 m te 17/28. U visokim stambenim zgradama širina treba biti 1,25 m. Širina stubišta u javnim zgradama izračunava se prema željenom vremenu pražnjenja -» s. 490. stadion. Dužina stubišnog kraka 3 stube do 18 stuba © , Duljina podesta = n-struka duljina koraka + 1 širina gazišta (npr. kod stuba 17/29 = 1x63+29 = 92 cm, ili 2x63+29 = 1,55 m). Vrata koja se otvaraju prema stubištu ne smiju smanjiti širinu prolaza. Blagi udobni nagib za stubišta na otvorenom, npr. u vrtovima i si., postiže se umetanjem podesta između svake tri stube. Stubištem u kazalištu ili na otvorenom ljudi se kreću sporo, pa ono može biti blago. Stubište na pomoćnom ulazu ili na izlazu za nuždu mora omogućiti brzo svladavanje visine.

©

Pravilno postavljeni stubišni krakovi jedan iznad drugog štede prostor

©

Položaj rogova i greda u smjeru stubišnog kraka štedi prostor i novac

©

Podrumska stubišta s otklopnim vratima treba izbjegavati; gornja kombinacija je prikladna i bezopasna Visina etaže Dvokrako stubište Jedno- i trokrako stubište, stubište u zgradi blagi (ugodan) blagi (ugodan) nagib nagib - broj stuba a 2250 2500 2625 2750 3000 b - visina - broj stube stuba c f - visina stube 9 173,0 166,6 175,0
-

_
14
-

_
178,5
-

13 15 15
-

16 18

171,8 166,6

17

176,4

MQ)

Kod zavojitih stubišta treba Hl) razmak između linije hoda i vanjske ograde biti 35 - 40 cm

Kod stubišnog kraka u pravcu razmak između linije hoda i ograde 55 cm

02) ^ ^

Stubište na kojem se dva čovjeka mogu mimoići

= širina za 3 osobe

^4)

Visina etaže i nagib stuba

Konsna širina prolaza između površine _ zida i unutarnjeg ruba rukohvata Stubišta u obiteljskim zgradama unutar stana, stube za tavan i podrum U stambenim zgradama s d o dvije p u n e e t a ž e

>1,0m ili između rukohvata U višekatnicama u bolnicama > 1,25 < 2,50 U s t a m b e n i m z g r a d a m a s više od I 2 p u n e e t a ž e i ostalim z g r a d a m a |

S t u b e m o r a j u imati čvrsti rukohvat. Kod širine stuba preko 4 m p o t r e b a n j e dodatni međurukohvat. Zavojito stubište: rukohvat na vanjskoj strani

Manje š i r i n e prolaza kod rijetko korištenih stuba

Veće Širine prolaza z a više od 1 5 0 o s o b a 20 30 Gazište ( c m ) •

Minimalne dimenzije stuba

Mjere korisne širine prolaza -> s. 194

(4)

©

Potrošnja energije odrasle osobe pri usponu stubama

193

2 0 / 2 3 Najstrmije stube u stambenoj zgradi / 19/25 18/27 Udobne stube u stambenoj zgradi

STU BISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5 , 4 1 7 4 Širok je raspon stvaralačke izražajnosti kad je riječ o stubištima i prilaznim putovima: od oblikovnih mogućnosti najrazličitijih stubišta u stambenim zgradama do raskošnih vanjskih stubišta kod kojih uspinjanje 1 silaženje postaje koračanje. Kretanje stubištem zahtijeva u prosjeku 7 puta veći utrošak energije nego normalni hod po ravnom. Pri usponu stubištem fiziološki je povoljan "rad penjanja" pri nagibu stubišta od 30° i izražen je odnosom penjanja visina stube H _ 17

l •

Blage rampe do 6° odn.1:10

stubišta (?) Slobodni profil stubišta

Nagibi za rampe, vanjska stubišta, stubišta u stambenim zgradama, stubišta u strojarnicama i ljestve

Vrsta z g r a d e

Vrsta stuba

Korisna širina stuba o CO All

Nagib a2)

Gazište a3'

/

• 251

Ž50

• 25~

Stambena zgrada s ne više od dva stana
1)

- stube propisane građ. regulativom

- s t u b e koje v o d e u prostoriju za boravak

17±3 = 21

281? = 21

. Korisna svijetla širina stubišta

iH

Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodat, stube), v. DIN 18064/11.79., odsjek 2.5 S t u b e koje p r e m a p r o p i s i m a nisu n e o p h o d n e ( d o d a t n e stube) u stanovima

=

50

= 21

= 21

RukohvatQ

=

50

Nije p r o p i s a n o

širina gazišta T 29 Odnos penjanja određen je duljinom koraka odraslog čovjeka (oko 63 - 64 cm). Za povoljan odnos penjanja uz najmanji utrošak energije vrijedi formula: 2 h + t = 63 (1 korak). Pri dimenzioniranju i oblikovanju stubišta vrlo je važan, uz navedene odnose, funkcionalna i oblikovna svrha stubišta. Važno je ne samo svladavanje visine nego i način njenog svladavanja. Kod stubišta na otvorenom, s masovnim prometom, preporučuju se niske stube 16x30 cm. Stubišta za urede ili stubišta za nuždu moraju omogućiti brzo svladavanje visine. Svako potrebno stubište mora biti smješteno u svom vlastitom prostoru koji mora sa svojim prilazima i izlazima u vanjski prostor biti tako smješten i oblikovan da se bez opasnosti može koristiti kao izlaz za nuždu. Širina izlaza š širini stube. Od svakog mjesta neke prostorije za boravak, kao i podrumske etaže, mora udaljenost do najmanje jednog stubišta ili izlaza biti š 35 m Ako je potrebno više stubišta, treba ih razmjestiti tako da putovi za spašavanje budu što kraći. U stubišnom prostoru moraju otvori prema podrumu, neizgrađenom tavanskom prostoru, radionicama, skladištima i sličnim prostorijama biti opremljeni vatrootpornim automatskim zatvarajućim vratima, vremena otpora protiv požara T30.

o co Ali o o o m All All

Ostale zgrade

S t u b e koje z a h t i j e v a j u propisi Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodatne stube), v. DIN 1 8 0 6 4 / 1 1 . 7 9 , odsijek 2.5

17!i §21

2811 = 21

1) 2)

Uključuje i m a n s a r d n e s t a n o v e u z g r a d a m a s više o d 2 s t a n a ali ne < 1 4 c m
3)

ali ne > 3 7 c m = utvrđivanje o d n o s a uspona a / a

• 6

Svijetla širina stubišta

:>: D 6

(2)

Stubišta u zgradama D!N 18 065 -» ( 3 ) — ( 4 )

©

u
•4,2 m2 • 4,3 m 2 4,7 m2

m
5,Om2

m
5,2 m2 4,9 m 2

l:B
na gornji krak može zakrivljenjem ->

Slike 16 uspona 17/29, 17,2/28,1; visina etaže 2,75 m; širina prolaza 1,0 m.

Stubišta bez podesta pokrivaju u svim formama praktički skoro istu tlocrtnu površinu, ali se put od izlaza s donjeg do pristupa — ( f j ) znatno skratiti. Zbog toga se takav oblik preporučuje za višekatne zgrade

I'M
5,0 m
J

- 5,4 m

2

6,2 m2

-5,6 mJ

K I I I

1 1 -) 1

Y

1 — 1 t-—1 1 — -1 1 1 1 1

UVu
Stubišta s podestima pokrivaju tlocrtnu površinu jednokrakih stubišta površina podesta - 1 površina stube. Stubišta s podestima su potrebna za visine etaža > 2,75m. Širina podesta > širina prolaza stuba
, 1,20 '.r

(17)

Trokraka

stubišta: skupo, nije svrhovito, zauzima prostor

1,20

žF/
J 2,70 Kosi nastup i izvučene stube štede prostor Zaobljenje stuba kod uskih stubišta štedi širinu podesta Minimalno potreban prostor za prijenos namještaja Za transport bolesničkih nosila

U zavojitom stubištu

194

STU BISTA
>301.

©

Bolje

> Ako je širina gazišta (b) manja od 2 6 0 m m treba stubu podvući = 30 m m

Profili stuba: da bi se izbjegle ružne mrlje od paste za cipele koja se tare s peta uz vertikalni rub 0 profil treba izvesti koso, čime se postiže i šire gazište. Ako je širina (b) manja od 260 mm, treba gazište podvući za ^ 30 mm. Čovjek na visini rukohvata treba najviše mjesta, u području stopala osjetno manje. Tu može širina stubišta biti smanjena u korist stubišnog oka. Tako smaknuti raspored tetive i rukohvata omogućuje statički povoljnije pričvršćenje ograde na tetivu. Povoljan raspored tetive i rukohvata uz približno od 12 cm, rukohvat pomaknut unutra (3). Rukohvat za djecu 0 (visina 75 cm). Kaskadne terase, crkvene i ostale galerije, balkoni itd. moraju biti ograđeni (iznad 1 m visinske razlike obvezno): za visinu pada < 12 m H = 0,90 m za visinu pada > 12 m H = 1,10 m Stube - ljestve imaju nagib od 45° - 55°. Traži li se zbog nekog razloga mogućnost uspinjanja slična stubištu, npr. ako je raspoloživa duljina premala za normalni stubišni krak, bira se stubišni krak sa smaknutim gazištima, tzv. kratki, tipa žlice ili "samba" krak @ + Broj gazišta takvog kratkog stubišnog kraka neka bude što manji, a visina stube < 20 cm. Pri tome se širina gazišta mjeri (naizmjence) po osima koračanja lijevom i desnom nogom a + b ->

Metalni profil

Profil od sintetike

Pleksi - staklo

12 (3)

djecu

Bez stubišnog okna

Rukohvat i detalji obraza

®

Rukohvat na podestu

Svijetla visina prostorije 220-280 220-300 220-300 240-300 Širina sanduka: B = 59; 69; 79 cm

Tavanske stube veličina (cm) 100x60(70) 120x60 (70) 130x60 (70 + 80) 140x60 (70 + 80)

Duljina sanduka L = 120; 130; 140 cm Visina sanduka: H = 25 cm
. .

H12 1,30Ravno

^ ^

Kratke, žličaste ili samba stube od drva; presjek u sredini

Stubište u prostoriji na najužem prostoru

©

Sklopive pod iz ne tavanske stube

195

STU BISTA
R A M P E Z A V O J I T A S T U B I Š T A

2,5 c m Lako savladivo Presjek

Pješacima, osobama u invalidskim kolicima i osobama s dječjim kolicima treba omogućiti nesmetano svladavanje visine. Rampe -> © stepenasta rampa (D rampa u stubištu -> © nagib ->©• Zavojito stubište, spiralno stubište Kad je promjer otvora veći od 210 cm, za jednoobiteljske i dvoobiteljske kuće moguće je "prema građevinskim propisima potrebno stubište DIN 18065" (najmanje 80 cm korisne širine), za ostale zgrade veći od 0 260 cm (najmanje 1,0 m korisne širine). Spiralno stubište ispod 80 cm korisne širine dopušta se samo kao "ne nužno stubište". Za podrumske, tavanske i druge sporedne prostorije izvode se stube za spiralna stubišta od profiliranog lima, rešetke, mramora, drva, umjetnog kamena. Limene stube obložene sintetikom ili tapisonom © - ©• Stubišta se mogu izvesti od čeličnih, aluminijskih ili drvenih montažnih elemenata. Upotreba kao stubište za poslugu, protupožarno ili međukatno stubište © . Stubišna ograda od čelika, drva ili pleksistakla Spiralna stubišta štede prostor, a treba ih konstruirati stabilno sa stupom u osi ->• © - © . Središnja os može biti i prazna, čime se postiže otvoreno spiralno stubište sa stubišnim okom

(?)

Rampa

(2)

Stepenasta rampa

(3)

Rampa u stubištu

Ako

prednji rub gazišta

tangira centralni stup dobije s e š i r e g a z i š t e

©

Gazišta zavojitog stubišta

^g^ © Spiralno stubište -> ®

Stube od drva, čelika, umjetnog i prirodnog kamena

Ograda

-4—

PVC

-(• O g r a d a

Č e l i č n i lim Čelični lim Izolacijski

©

materijal Stuba od masivnog drva
1,875

©

PVC na cementnom estrihu

(10)

Kvadratični otvor u stropu
3

(Tj)

Okrugli otvor u stropu li

Poligonalni otvor

Pod pojmom namjena se podrazumijeva spoj od - do

rotusmjerni promet. - nije moguć - moguć Teško Dobro prohodno Lako prohodno Moguć transport prohodno Moguć transport
malih komada namj rastavljenog namještaja

- lako moguć Udobno prohodno
Moguć transport namještaja Z a jaku frekvenciju

- sporedne prostorije - podrum, tavan - kućni bar, hobi prostorije - spavaće sobe, sauna - bazen, laboratorij - radionica, vrt - qaleriia, prir. skladište - prodavaonica, int. toaleta - mans. stan, boutique - uredske prostorije, skladište - radne prostorije, trgovina - sobe.za goste - stube za nuždu - "potrebne stube" u obit. zgradi 2050 0 stube (nominalne mjere) 2200 2100 1500 1850 1600 1700 1800 1250 1200 1300 2150 1550 1650 1750 0 0
CM

^ ^

Presjek zavojitog stubišta

širina prolaza u mm

« CO « 00 0 m CM 0 CD n CD Između centralnog stupa i rukohvata
CD m S CD CD ir>

co

m

00

0 N. n od 10 cm širine gazišta

in CM CD

0 m CD

0 m

in

0 0 co

m CM CO

O

0

ID CM CT>

Određivanje minimalnih veličina spiralnih stubišta svih tipova prema namjeni

Tlocrt uz

1

196

00 2. s korisnom širinom od 80 cm -KD-®. s produženim podestom i Spiralne stube oslonjene na zid 197 .5 cm Spiralno stubište kvadratičnog oblika Ako su stubišni krakovi pod pravim kutom.00 2.40 Stubište je prikladno kao prilaz nenastanjenim prostorijama umjesto Ijestava.00 90 80 20 Okruglo spiralno stubište.00 STUBISTA DIN 18064-65 lako spiralno stubište djeluje bogato. i 2. treba podest između njih biti pravokutnik a ne kvadrat. Usporedba stubišta u prostoru 2x2 m 90 2. stube.00 2. Spiralna stubišta promjera > 190 cm dopuštena su kao jedino spojno stubište unutar istoga stana. gdje se uz zaokret od 180° mora projektirati prilaz uz minimalni utrošak prostora ® Štedno spiralno stubište sa smaknutim stubama © Vrste podesta za spiralna stubišta. stube. jer se samo tako postiže kontinuitet ograde . U protivnome nastaju razlike u visini ograde u području skretanja.00 2.> © . jer je svaki centimetar korisne širine dragocjen. Prilaz podestu iste širine kao širina prolaza stubišta 6 0 ° .20-1.oblika ® Osmerokutno stubište 5 mm 5 mm "TJ5 n I Nominalni položaj Pogled i: Podest Pristupna stuba J ^ a Tlocrt © Tolerancije za pristupnu stubu © Početak ograde između 1. Korisna širina prolaza 80 cm/gazište 24 cm v£/ 80 1 i 80 2 0 Širina prolaza @Poluzavojito stubište. Korisna širina prolaza 90 cm/gazište 26. Bočno udoban prilaz stubištu © Početak ograde uz prednji rub 1.> © . Ograda optički djeluje niža nego Galerija Konzolno spiralno stubište Galerija Spiralno stubište s podestom = 60° Spiralno stubište s koso priključenim podestom V-' Spiralno stubište koje slobodno stoji u prostoriji.2. treba ih izbjegavati ako je moguće.7 2 ° © Podeste oblikovati pravokutno da bi se postigao kontinuitet ograde Instalacijsko okno (7) Stubište s odvojenim uglovima 5 mm 5 mm -"H-H- © Stubište S . Spiralna stubišta daju najbolji dojam ako vode na galerije U otvorenom prostoru dolazi konstrukcija do punog izražaja.> © Odstupanja dimenzija izvedenih stuba ne smiju biti veća od 5 mm u odnosu na dimenzije po projektu . Posebni oblici stubišta . 1.

6.5. Ljestve za nuždu uređaji su na građevini pomoću kojih ljudi u slučaju nužde mogu biti spašeni .7.8.0 <10. Klizni prozor.10 I 1. A k o je > 8 . 24532.> © . Za građevine visoke iznad 5 m moraju vertikalne ljestve biti opremljene zaštitom za leđa.0 2. 0 . spremnike. nazvane i vertikalnim fiksnim Ijestvama. m o r a j u s e moći p o t p u n o otvoriti. 0 m potrebne su o k r e t n e ljestve (2) Krovni prozor kao izlaz za nui du Dimenzije-» ( § ) Visina zgrade m od/do 3 . m o r a s e m o ć i p o t p u n o otvoriti IZLAZ ZA NUŽDU DIN 18799. 2 0 svij.0 8 .0 6 . strojeve. uređaje itd.70 m. 14094 Mjesta za postavljanje Ijestava treba tako odabrati da ugroženi ljudi mogu biti viđeni s javnih prometnih površina..0 Visina penjanja Visina z g r a d e " .© Promjer koša 0.4. m j e r e .LJESTVE ZA BIJEG S v i potrebni prozori m i n 0 .0-11. 0 .20 m P o d e s t za ' " prelaženje 1 1 i 2. Jedan krak takvih Ijestava ne smije biti visine iznad 10 m -» (¡2) . TO (§} Izlaz s prijelaznim elementom (T) Izlaz s produžetkom (§) Podest s ogradom n I n T T 1. 0 .0 LZ Skokovi od po 1 m do * Podest 8 0 / 7 0 .9.10 v . L. silose.0 (9) Uzlazne ljestve podizne ^ Uzlazne ljestve smaknute Uzlazne ljestve s podestima za prelaženje Ljestve za nuždu 198 . <10.0 4 .0-10.0-20.0 7 .0 19. 0 . potrebne su za uspon na krovove.0 2.0 m Podest za prelaženje 1:131 1 • M . 9 0 x 1 .0 < 3. 0 . ' • <10. dimnjake.l S4-I <10. 0 .0 9.0 Leđna zaštita LZ — — © Izlaz za nuždu s izlaznim podestom @ Bafcon za spasavanje / (5) Podizne ljestve Pričvršćenja u zidu pari 3 3 4 4 5 6 @ 8 13 LZ LZ LZ LZ 5 LZ Smaknuta izvedba — > ® + 10.@ + Ljestve za uspinjanje.0 5 .20-3.

© • Ako je širina 100 cm.5. sajamskim halama i zračnim lukama najčešće ne prelazi 0. iz psiholoških i sigurnosnih razloga prednost se daje nagibu od 30° Kapacitet je za oba nagiba približno jednak. u prosjeku se postavlja jedno pokretno stubište na 1 500 m 2 prodajnog prostora. ako je moguće. 5 .428 x visina etaže Primjer: visina etaže 4. pokretne stube 90%. uredskim i upravnim zgradama.7 0 0 m 2 . Prema "Smjernicama za pokretna stubišta" (Bostrab) zahtijeva se visok standard (funkcija.000 osoba/sat © 8. Nagibje preuzet iz odnosa 16/30 koji označuje udobno kretanje stubištem. konstrukcija.50 m i nagib 30° (nagib 35° u inozemstvu ponegdje nije dopušten) Duljina u tlocrtu: 1.5 m/sec 0.732 x visina etaže Pri nagibu 35° = 1. Širine 1. 35° (27° 18°) (?) Jednokrake paralelne S= (5) Jednokrake sa spojenim krajevima^ ( 6 ) © Dvokrake koje se križaiu ® ® Ji (!) Pokretne stube širine 60 cm.© pogodne su za neprekidni prijenos mnoštva ljudi (u građevnoregulativnom smislu smatra se da ne postoje). Na prilazima i izlazima treba predvidjeti retencijski prostor dubine = 2. 2 0 T í 23 Otvor Širina stuba POKRETNE STUBE tTf Kontakt z a I zaustavljanje u nuždi Razina l Kontakt z a zaustavljanje u nuždi T LT (2) Širina pokretnih stuba © Pokretne stube u uzdužnom presjeku / tlocrt temelja Širina stuba A 600 605r620 1170-1220 1280 5000-6000 Osoba 800 805-820 1320-1420 1480 1000 1005-1020 1570-1620 1680 Kapacitet prijenosa Q = 3600 x x f(osoba/h) B C <apacitetprijenosa/h t pri c e m u je G p = broj osoba po stubi (1.5 m/s. ali bi bilo najpovoljnije da se postavi na 5 0 0 .2 8 ° .1. Pokretne stube -» © . Brzina kretanja u robnim kućama.2 osobe) ili 100 cm (2 osobe) .65 m/sec Za postavljanje i pogon vrijede "Smjernice za pokretne stube i pokretne staze" što ih je izdao Glavni savez profesionalnih strukovnih udruženja.000 1.00 m Duljina u tlocrtu-» (i) Pri nagibu 30° = 1.794. Pokretne stube u prometnim građevinama.> © . 8 stupanj korisnog učinka pokretnih stuba 7000-8000 8000-10000 Osoba Osoba Dimenzije i kapaciteti za pokretne stube s nagibom od 30° odn. S horizontalnim prilaznim i odlaznim površinama je ukupna duljna oko 9 m. dovoljno prostora imaju i osobe s prtljagom. U postajama podzemne željeznice i javnim prometnim građevinama prednost se daje brzini od 0.50 m.ZA TRGOVAČKE I POSLOVNE ZGRADE Otvor u stropu 6 . treba primijeniti nagib od 2 7 ° . Stube od 35° su ekonomičnije jer zahtijevaju manju tlocrtnu površinu. 80 cm (1 .© (10) Podaci o kapacitetu -> 199 . Pokretne stube npr.000 0. sigurnost).000 5. u robnim kućama imaju kut uspona 30° ili 35°. osobna dizala 8%. Prema tome može istovremeno oko 20 osoba stajati jedna iza druge na pokretnim stubama.65 m/s. 3rzina Vrijeme vožnje jedne osobe ~ 18 sec . U svijetu uobičajena norma za širinu pokretnih stuba iznosi 60 cm (1 osoba). Kut nagiba 27° 18° i 30°. U prometnim građevinama. 2) v ( m / s ) = brzina kretanja f= dubina stuba f = 0 .0 . Kad su veće visine uspinjanja.14 sec Pri širini dovoljnoj za 1 osobu 2 osobe jedna do druge biti će biti će prevezeno prevezeno 4. Prosječna raspodjela prometa u usponu u velikim robnim kućama: nepokretno stubište 2%. Prema sadašnjim podacima. Dimenzije i kapacitet -» © .732 x 7. Pri silaženju je oko 75% prometa pokretnim stubama.

uzdužni presjek i tlocrt temelja Satni kapacitet prijenosa pokretne staze proračunava se prema formuli K B V 3600 Q= U. V = brzina kretanja u m/s. Kapacitet ovisi 0 korisnoj širini. za razliku od -> © .POKRETNE STAZE Presjek Event.7046 Primjerice visina prijevoza 5 m.6713 + 15480 6400 H x 5.25 m 2 /osobi.7046 x 5 m = zaokruženo 23. K = Faktor popunjenosti. kolica za kupovinu.® .9. Pri projektiranju treba vrlo pažljivo ocijeniti prometno opterećenje kako bi uređaj imao optimalni kapacitet. Kratkom se stazom smatra ona do 30 m. svrhovito je predvidjeti niz kraćih pokretnih staza.7046 + 12950 5450 H x 4. Prednost je pokretne staze što se uz minimalnu opasnost od nezgode mogu ponijeti dječja i invalidska kolica. u nagibu do 4° do 0. POKRETNE STAZE ZA ROBNE KUĆE I TRGOVAČKE OBJEKTE (ZAJEDNIČKE SMJERNICE ZA POKRETNE STUBE I STAZE) Smjernice Bostrab.52 m.1 6 m -10 m prema statističkom proračunu 225 m = = 300 m 40m/min 11 000 osoba/h — © Postavljanje nasuprot t — ¿ ¿ ¿ L — moguća koriš. nagib 12° prosječna duljina = 4. predvidjeti o d v o d v o d e © Tip A B C Poprečni presjek -> 60 600 1220 1300 © 80 100 1000 1620 1700 i Tlocrt temelja u.6713 11° 5. a duge se staze mogu graditi do 250 m. Dvostruka pokretna staza pruža prednost jer je moguće horizontalno skretanje-» ® .Zo rT^č osoba/sat © Dimenzije-» © - © Pri tome znači: B = širina staze u m.75 m/s.6 m/s. Moguć je kapacitet od 6000 .1446 + 14100 5900 H x 5. Normalna je brzina za horizontalnu stazu 0. trakom dvosmjerna (gumena traka) pokretna staza 750 + 950 1370 +1570 2 x 800 + 2 x 1000 3700 + 4200 ® 1 osoba s kolicima za kupovinu 60 c n širine (80 cm) cm korisna širina S vanjska širina B izvedba duljina jedne sekcije razmak oslonaca izvedeno u ravnini nagiba = 4° 12 . Njihova mala građevinska visina od 180 mm omogućuje da se postave i u postojeće zgrade.0.prosječna vrijednost 0.1446 12° 4.1145+ 3150 © Sx 4.5 i 0. brzini kretanja i faktoru popunjenosti. DN . Najveći nagib 12° = 21 %. bicikli i glomazni komadi prtljage.5 .EN 115 Nagib 10° 11° 12° d Sx 5.Vrijednosti za kotangens nagiba pokretne trake: Formula = ctg x B x visina prijevoza nagib u 0 ctgB 10° 5.25 ispod razlomačke crte predstavlja površinu od 0. dužina L kapacitet prijenosa V (?) Postavljanje pokretnih staza © 2 osobe 1 m širine (¡2) Dimenzije i kapaciteti horizontalnih pokretnih staza -> © Presjek pokretne staze s gumenim trakom s paletastim trakom Tlocrt© fjf / q \ ' vi/ Shematski presjek dvosmjerne pokretne staze -> @ N a t e z n a strana Pogonska strana Pokretne ili kotrljajuće staze sredstvo su za horizontalni ili blago nagnuti prijevoz osoba.6713+ 3340 Sx 5. Budući da je moguć bočni prilaz / izlaz. 800 1420 1500 © Pokretna staza. 200 .12000 osoba / sat.7046 + 2990 g i (ij) Pokretna staza s prijelaznim lukom odozgo -> s paletnom trakom 800 +1000 1370 +1570 Horizontalna pokretna traka s prenos. Taj faktor varira ovisno o opterećenju između 0.7 Brojka 0.

50 0. Arhitekt će za projektiranje dizala najčešće konzultirati inženjera odgovarajuće struke. U većim višekatnim zgradama bit će svrhovito grupirati potrebna dizala u jedno prometno čvorište.najmanja korisna širina između zida s vratima dizala i nasuprotnog zida. lijesovi. nosila. dječja ili invalidska kolica. pri čemu ometanje ostalog prometa mora ostati u granicama neizbježnog.da se i najveći tereti za koje je dotično dizalo predviđeno (npr.tiA t 1 z 1000 kg l. mora biti jednaka dubini kabine. mora biti jednaka dubini najdublje kabine. mjerena u smjeru dubine kabine dizala.6 nVs 12 2x1000kg 2. visina gornjeg završetka a 1400 1500 1700 1400 1500 1700 2800 1400 1500 1700 2800 3700 3800 4 0 0 0 3700 3800 4 0 0 0 5000 3700 3800 4 0 0 0 5000 Vrata | Svijetla širina c 2 Svijetla visina s2 Min. dubina s s mm 3200 3200 3700 3700 3700 4208 4200 4200 Min. uz to treba projektom predvidjeti mogućnost da se pri velikom prometnom opterećenju i teretna dizala mogu uključiti u promet osoba. mjerena u smjeru dubine dizala. visina h mm 2000 2200 2000 2200 2600 2000 2200 2600 Svijetla širina s Svijetla dubina b 2 I «400 kg 1. 1« 1000 kg l.CrrVi 5 i i 4 0 0 .DIZALA Osobna dizala za stambene zgrade DIN 15306 Vertikalni promet u novosagrađenim višekatnim zgradama uglavnom se obavlja dizalima. dubina d kg = ml mm mm mm mm 400 0. Nosivost Brzina kretanja Min. lijesova.5 nVs 1} 3x1000 kg Svijetla visina k Kabina Svijetla širina prilaza kabini c 2 Svijetla visina prilaza kabini f 2 Dopušteni broj osoba mm mm mm mm mm mm mm 1100 950 2200 800 800 2000 2000 5 1100 1400 2200 800 800 2000 2000 8 1100 2100 2200 800 800 200 1 0 100 200 300 400 600 700 800 13 Broj s t a n a r a u svim e t a ž a m a Potrebni kapaciteti za normalne stambene zgrade ® ) Građevinske mjere. služe i za prijevoz bolesničkog nosila.60 2. Teretna dizala treba vidljivo odvojiti od osobnih. dubina jame p Min.50 1800 2600 o c •C S Min.SnV> 2. širina c Min.0 mb 6 1 »630 • IKlOOOkg 1. namještaj) mogu unositi ili iznositi bez opasnost od ozljeda ljudi ili oštećenja zgrade odnosno dizala.00 1800 1500 630 1. .0 m/s 6 u e n .najmanja korisna širina između vrata dizala i nasuprotnog zida. Za osobna dizala u stambenim zgradama određene su sljedeće nosivosti: 400 kg (malo dizalo) 630 kg (srednje dizalo) 1000 kg (veliko dizalo) 20 Simetrično otvaranje Tlocrt okna dizala U © Vrata za prijevoz osoba s ručnom prtljagom.00 1. površina mm mm m2 8 800 2000 10 10 800 2000 12 14 12 800 2000 14 15 ra o 'c Min.60 0.00 1. širina r mm 2400 2400 2700 2700 3000 2700 2700 3000 V ( 5 ) Okno i strojarnica 20 t^ Okno hidrauličnog dizala 55 g- Min.63 1. Mjesta za skupljanje ispred više dizala u nizu: . čak i ako imaju ručnu prtljagu. za upotrebu osobama s dječjim i invalidskim kolicima.0 nrt 3 U 630 kg l.63 1.najmanja korisna površina mora biti jednaka umnošku dubine kabine i širine okna dizala.> ® b - Prilaz u o v o m području (3) Strojarnica (?) Strojarnica skupine dizala Prostor za skupljanje ljudi ispred ulaza u dizalo mora se oblikovati i dimenzionirati tako . namještaja i invalida u kolicima .da oni koji ulaze ili izlaze ne smetaju jedni drugima.orrVt 10 2x630 * 1x1000 kg 1.63 1000 1. Prostor za skupljanje ispred pojedinačnog dizala: . . 1X1000 kg 1. dimenzije kabine i vrata 201 .60 1800 2100 2.

0 | 1. visina strojarnice Širina kabine q c. širina strojarnice Min dubina strojarnice Min. visina gornjeg završetka okna Širina vrata okna Visina vrata okna Min.0 11. visina strojarnice Širina kabine Dubina kabine Visina kabine Širina vrata kabine 0 100 200 300 400 500 600 700 800 Visina vrata kabine Dopušteni broi osoba q c. » f. n/ 100 x kapacitet (osoba) kapacitet % = broj osoba u zgradi Nosivost Nominalna brzina Min širina okna Min. dubina j a m e okna kg m/s c d p 800 0.0 11. Treba ih dakle projektirati tako da i nakon 10 godina zadovolje narasle potrebe.6 | 2 . dubina j a m e okna kg m/s c d p 1600 0. 5 1900 2300 1 4 0 0 1 5 0 0 1700 2 8 0 0 1400 1000 ( 1 2 5 0 ) 0. m7 r s h a b k e? i.6 | 2.6 2700 3300 | 2.631 1. Prometna analiza: oblici i definicije Presjek okna dizala R TI— 11 11 | |200 Vrijeme kretanja: izračunana vrijednost daje vrijeme koje je dizalu potrebno za predviđenu vrstu prometa. dizala za bolesničke krevete DIN 15 309 Zgrada i njena namjena određuju osnovni tip dizala koja će se ugraditi.x . dubina okna Min. hotele itd. 7 > 1. Prosječno vrijeme čekanja (s) = vrijeme kretanja (s) broj dizala u grupi Kapacitet: unutar 5-minutnog razmaka maksimalno se mogući kapacitet (broj osoba) izračunava prema: 300 (s) x kapacitet kabine (osoba) vrijeme kretanja (s) x broj dizala u grupi L l U _ 7 ^ U r (3) Strojarnica © Zajednička strojarnica za skupinu dizala Kapacitet u postocima: .631 1. Prosječno vrijeme čekanja je vrijeme između poziva i dolaska kabine.0 11.0 11.5 1800 1 7 0 0 1900 2 8 0 0 1 6 0 0 1 7 0 0 190C 2 8 0 0 1800 1900 210C 3 0 0 0 Min.5 1600 0.63 | 1. površina strojarnice Min širina strojarnice Min dubina strojarnice Min. . Nosivost Nominalna brzina Min širina okna Min dubina okna Min.631 1.40 godina). Izmjene pogrešno ili suviše štedljivo projektiranih uređaja vrlo su skupe ili čak nemoguće. Dizala su strojarski uređaji s dugogodišnjom trajnošću (oko 25 .6 | 2 . m2 r s h a b k e.0 | 1.6 26Q0 2600 1900 2800 | 2.DIZALA Osobna dizala namijenjena pretežno za urede..5 2500 0. Pri projektiranju treba prometne okolnosti točno istražiti Kad postoji mogućnost grupirana dizala treba smjestiti u glavnom stubištu. f.5 i f o t v o r za montažu Min. 7 4400 5400 4400 5400 4800 5600 1300 2100 26 3200 5500 1300(1400) > 27 3500 5800 2800 29 6 1400 2400 1500 I 2700 1800 2300 1300 1300 (1400) 5 > 2100 21 | 26 | 33 I Broj s t a n a r a u s v i m p u n i m e t a ž a m a © 202 Potrebni kapaciteti za komforne stambene zgrade sa i bez uredskih etaža (9) Građevinske mjere dizala za bolničke krevete .63 | 1. banke. 3800 4000 5000 4200 5200 4400 5400 800 2000 15 2500 3700 2200 1350 1400 2200 800 2000 10 18 2800 4900 2800 1100 2100 20 3200 4900 2400 1500 1400 2300 1100 2100 13 1100 2100 25 3200 5500 2800 1950 1750 2300 1100 2100 21 2800 GRP t Dubina kabine Visina kabine Širina vrata kabine Visina vrata kabine Dopušteni broi osoba r t^ (5) Okno za pojedinačno dizalo © Pregled dizala-* ® (§) . 5 2400 3000 2000 0. Služe vertikalnom prijevozu osoblja i bolesnika.6 2400 2300 1700 2800 1400 | 2.63 | 1. visina gornjeg završetka okna Širina vrata okna Visina vrata okna Min površina strojarnice Min.

00 » 2000 3070 2200 2000 2200 2900 3200 1400 1900 4200 4400 1900 TERETNA DIZALA Teretna dizala su postrojenja određena za a) transport robe. za jednokrilna vrata 6 s. 1100 1570 2200 mm 1100 2200 mm 1800 1700 m/s m/s m/s m/s 1200 1300 3700 3800 1900 1300 1870 2200 1300 2200 2000 2000 1300 1300 3800 3900 1900 1500 2470 2200 1500 2200 2200 2600 1300 1600 3900 4200 1900 1500 2870 2200 1500 2200 2300 3000 1300 1600 4000 4200 2100 1800 2870 2200 1800 2200 2600 3000 1300 1800 4100 4400 1900 Građevinske mjere za teretno dizalo s pogonskim pločama- p © Presjek-» © - 203 .) 2.4 u. te strojarnica Nosivost kg Brzina kretanja Dimenzije kabine BK TK* HK Dimenzije vrata BT" HT Dimenzije okna BS TS H S G 0.40 0. t. H = broj stajališta. Proračun kapaciteta teretnih dizala @. S K H © Građevinske mjere dizala za male terete 60 .DIZALA Tehnička TRA400 Dizala za male terete pravila za dizala Dizala za male terete: nosivost = 300 g površina poda kabine = 0. Z Građevinske odredbe: prostorija s pogonskim uređajem mora biti dovoljno osvijetljena.0 H S K 0. za dvokrilna vrata 10 s. Visina parapeta S a m o najdonja postaja Q [kg] v [m/s] KB = TB KT KH = T H TB SB ST 720 580 500 1. Točnost zaustavljanja: . -i ! I I I I« I Li 11 ^Strojarnica d o g r a đ e n a lijevp (O^ Teretno dizalo s dvostranim prilazom ) 1000 <— 1600 Teretno dizala s jednostranim prilazom.63 1. 0 . Bz = vrijeme utovara i istovara u sekundama. prenose male terete.63-1. Kapacitet F proizlazi iz vremena za jedan radni ciklus prema formuli: F = 60 vrijeme ciklusa u s © Dizalo za male terete s vertikalno kliznim vratima u razini poda © Dizalo za male terete s okretnim vratima u razini poda © 300 0.3 Dizalo za male terete s parapetom i vertikalno kliznim vratima Podaci o dizalu 1 prilaz i dvostrani prilaz Prilaz oko ugla i dvostrani prilaz oko ugla Korisni teret Brzina Širina kabine = širina vrata Dubina kabine Visina kabine = visina vrata Širina vrata z a utovar oko ugla Širina okna Dubina okna Širina vrata strojarnice Visina vrata strojarnice R a z m a k utovarnih mjesta min. spise.vožnji/min.. h = visina dizanja.45 700 700 1020 880 700 600 2730 700 600 800 980 800 800 800 1120 1180 2590 800 800 1000 1200 - 100 0.8 m 2 . R a z m a k utovarnih mjesta min. 6 3 1.8 m visina.45 500 500 450 820 680 500 920 780 2145 600 1930 700 600 800 700 600 800 600 600 800 550 650 1020 880 850 1120 980 1120 1180 2745 800 2730 700 700 800 800 800 1000 1200 800 1000 1200 350 1120 1180 2590 800 2730 450 800 Visina gornjeg završetka okna m i n . u sekundama... Na svakom stajalištu mora izvana postojati kontaktno dugme za pozivanje i odašiljanje poruka. mora biti zaključana i mora biti tako dimenzionirana da su isključene nezgode pri održavanju. b) prijevoz osoba koje rade na postrojenju.4 0 mm .. Dizala za hranu u bolnicama: unutarnje stijenke okna moraju biti glatke i jednostavne za pranje.0 HO 630 m/s mm 2000 0. t2 = vrijeme zatvaranja i otvaranja vrata. 0. Formula za proračun vremena jednog radnog ciklusa glasi: h Z = 2 . Konstrukcija okna najčešće od čeličnih profila oslonjena u dnu okna ili obješena o strop.63 2500 3200 . Ne prevoze osobe. hranu itd. = vrijeme za ubrzanje i usporenje kretanja.+ Bz + H (t. s 2 = konstantni faktor za jedan ciklus odlaska i povratka.25-0. Visina strojarnice = 1. + t2) = .4-0.) B 820 680 500 400 400 500 500 600 600 800 920 780 1990 600 1930 100 0.4 u. v = brzina kretanja. Svestrana obloga od nezapaljivog materijala -> © ©.0 m/s.brzina: 0.teretna dizala bez usporavanja kretanja ± 2 0 .dizala za osobe i teret s usporavanjem kretanja ± 10-30 mm . za vertikalna klizna vrata dizala za male terete oko 3 s.

39 0.50 14. Izvedba strojarnice u krovištu nije potrebna.47 6. Neposredna klipna dizala standardne proizvodnje prevoze korisni teret do 201 na visinu do najviše 17 m -> 0 .23 0. L J -> Dimenzije Nosivost kg Brzina kretanja m/s iL UAJ 1 iI L>i_! II I t? ( 7 ) Tandem jednostruki Nosivost ¡i ' " ' i i Potporanj jednostrani © 630 0. Najčešće se postavlja središnji teleskopski stup -> © Treba samo izbušiti rupu za hidrauliku. Racionalno je primjenjivati ih do 12 m visine. .0 7.31 0. B i H S U min. B 2200 2200 2600 T 2300 2800 2800 H S G min 1300 1 3 0 0 1300 H S K min. dubine jame za cilindar ZST.28 0.0 1100 1500 2200 1000 0.0 7.0 1500 2200 2200 1500 2200 ' f v r v t Y p v r r v 1650 1600 1200 3200 2150 2300 1600 3200 !'' ! 1111»111 kg 1600 2 0 0 0 2 5 0 0 0. Korisni teret Širina okna Dubina okna Dimenzije strojarnice cea.30 0. promjer jame za cilindar D Hidraulična dizala ispunjavaju zahtjev da se veliki tereti ekonomično prevoze na male visine. m/s Visina dizanja max. . B T H Dimenzije kabine mm B H Dimenzije okna mm.HIDRAULIČNA DIZALA 1 1 . zglobna klizna.28 7.18 0. m Dimenzije kabine mm.0 0 19 0. B T H Dimenzije kabine mm B H fi % Visina dizanja max.23 0. m/s Nosivost Brzina kretanja.80 16. B T H Dimenzije kabine mm B H Dimenzije okna mm. dubine dna okna SGT. s jednostranim ili središnjim otvaranjem.32 0. Vrata mogu biti: dvokrilna okretna. m Dimenzije kabine mm.46 0.64 16.15 0.30 0. na ručni ili automatski pogon.0 Visina dizanja max.50 0.38 3200 0.39 0.0 3000 0.0 1300 1700 2200 1300 2200 1900 1800 1400 3200 1600 0.61 13. HSK UJi rfif u ® Tandem dvostruki 1 T 2300 2300 H S U min 1 3 0 0 HKK 34UU Potporanj dvostruki 2:1 »Dimenzije Dimenzije 204 .0 1500 2200 2200 -> Dimenzije @ kg Brzina kretanja m/s 1600 2 0 0 0 2500 0.0 0. veće udaljenosti prema zahtjevu) SB ST = = Širina = Dubina Vjsjna _ Q € 5 0 0 0 kg KB + 5 0 0 Q € 1 0 0 0 0 kg KB + 5 5 0 K T + 150 pri jednostranom prilazu K T + 100 pri dvostranom prilazu 2000 2600 2200 2200 2800 2700 (3) Vertikalni presjek okna © kg Tehnički podaci -> (JJ Nosivost 630 0. (mogući su i drugi položaji strojarnice do udaljenosti od 5 m od okna.30 0.30 Brzina kretanja. H S K min.25 0. B 1500 1 5 0 0 1 8 0 0 2 0 0 0 2200 2700 2700 3500 2200 2200 2200 2200 1 5 0 0 1 5 0 0 18U0 2 0 0 0 2200 2200 2200 2200 2300 2800 1300 JbSU 2600 2900 ¡>¡¡00 3 6 0 0 1300 1300 3B5U 3 6 5 0 1100 2200 1650 lbUU J2UU 1300 2200 1900 2UUU S/UU 1500 2200 2150 2300 3200 Dimenzije okna mm.24 0. Postoji više varijanata hidraulike ->• © . Brzina je hidrauličnih dizala 0.i "H SB 1000/ H I- TB SB ft © Korisni t e r e t [kgl t? ( 2 ) Tlocrt okna sa strojarnicom 10000 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 H V i s i n a d i z a n j a ¡m] © Dijagram za određivanje visine gornjeg završetka okna SKH.'1 K K w i * 7 k N Kuka sa strane aradnie ' I I 1 •f I-' ~ ^KB .51 18. Strojarnica se može smjestiti neovisno o oknu dizala. m Dimenzije kabine mm.2 . 100 mm od ostalih vrata.18 0.24 0.i 7.21 0.62 18.0 B T H B H B T H S G min.(3) a posredna klipna dizala u standardnoj izvedbi prevoze najviše 7 t na visinu do 34 m.20 0. što omogućuje da se teret unosi u kabinu dizala sasvim vodoravno.0. 3 4 5 0 3 4 5 0 3 4 5 0 2800 3600 1300 3450 0.0 Dimenzije kabine mm.0 1300 1900 2200 1600 0.39 r f f ^ Ä . .24 Visina dizanja max m 6. Tolerancija pristajanja mora se bez obzira na teret svesti na ± 3 mm Svijetla visina vrata dizala veća je za 50 .(?).78 13. 1000 0. ¥ 1100 1500 2200 1100 2200 1500 1500 1 8 0 0 2 0 0 0 2200 2700 2700 3500 2200 2200 2200 2200 1500 1500 1800 2200 2200 2200 2000 2200 Dimenzije kabine mm TfHTf 1 1 ! 111 11 111 ' J U Dimenzije okna mm.0 7.42 0.8 m/s.

Panoramska dizala vrlo su privlačna. Oblici kabine: uglata. Kao materijal dolazi u obzir staklo s čelikom . To vrijedi za vanjska dizala na fasadama raskošno oblikovanih poslovnih zgrada. Nosivost 400 .1.DIZALA PANORAMSKA OSTAKLJENA DIZALA Primjeri oblika kabine -» 0 . Osoba u dizalu uživa promatrajući ulični prostor koji može obuhvatiti pogledom ili u robnoj kući gledajući na izložbene i prodajne etaže.0 m/s hidraulika.25 -1.4.1500 kg.20 osoba.© Schindlerov sustav.> © . Za panoramska dizala najvažnije je da kabina omogućuje dobar vizualni dojam.© .kutni oblik kabine Ograda u području prometa 1.oblik . najviše 10 stajališta. 5 . Moguće je grupirati dizala -» ® . Nominalne brzine i pogon: 0. 0. Visina dizanja ^ 35 m. 8 -kutni oblik kabine 6. polukružna U .brušeno.70 KD Polukružni oblik U ® Kružni oblik Ograda o o T í (5) Okrugla kabina t " © Oblik slova U V (9) Skupina panoramskih ostakljenih dizala (?) Presjek hidrauličnog dizala-> © fi* Presjek dizala s užetom (10) Dizalo unutar zgrade -> ® © Panoramsko dizalo -> @ 205 . Panoramska dizala u donjem području brzine omogućuju mirnu ugodnu vožnju bez trzaja.63. Različiti sustavi pogona i nominalne brzine kretanja ovise o visini zgrade i očekivanoj udobnosti. mjed i bronca.0 m/s izmjenična struja. 0. visoko polirano. okrugla. unutarnja dizala u robnim kućama ili u predvorju velikih hotela.

» s .00 m za svaki vozni trak i KV/KV slobodni prostor prometni profil Osnovne mjere slobodnih i prometnih profila pri određenim slučajevima mimoilaženja s nesmanjenom i smanjenom brzinom A .50 m. Köln.und Verkehrswesen.50 m.20 m . rigola i stabiliziranih bankina.osobno vozilo | s OKFZ bočnog sigurnosnog pojasa (SsKFZ) mjeri se od ruba prometnog profila u stranu.v ® . bolje je 4.125 J 0.autobus B .komercijalno vozilo O V . Visina mu iznosi 4. Za ceste sa VZul ^ 70 km/sat je SsKFZ ^ 1.50 POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (< 40 km/h) ® OV/B bo ool 2. Za VZul Š 50 km/sat je SsKFZ = 0.25 m. Ta širina ovisi o dopuštenoj maksimalnoj brzini VZul.25 -H-i- ® ® T v n v TV/OV Prometni profil za promet motornih vozila sastoji se od prostora što ga zauzima predviđeno vozilo .75 m .75 0. Visina slobodnog profila za motorni promet iznosi 4. Za pješačke i biciklističke staze slobodna visina iznosi 2. zatim od bočnih i gornjega zaštitnog -3.25 m.00 m).50 0.C j ) Prometni profil za biciklistički promet širok je po 1.75 m za svakog pješaka u poprečnom presjeku i visok 2.bicikl visok 2.teretno vozilo KV . Širina Ss =bočni sigurnosni prostor So .gornji sigurnosni prostor F = pješaci = granica slobodnog profila — = = granica prometnog profila biciklisti motorna vozila KV/OV T V .60 profila.25 4. 437 i dalje.70 m kako bi se omogućila OV/B obnova kolnika. dodatke za protusmjerni promet i dijelova prostora iznad rubnih traOV/OV kova.25 m (1.20 m 14.25 s SKFZi 8 ¿»SR ! BiciklističkaiBočni razdjelni Kolnik KFZ I | KFZ = (19) Dimenzije slobodnog/prometnog profila za motorna vozila 206 . Prometni profil za pješački promet širok je po 0. Konrad Adenauer-str 13 —> Q P KV/KV (6) KV/OV 3.POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (50 km/h) Informacije: Forschungsgesellschaft für Strassen . Širina sigurnosnog pojasa za biciklistički promet iznosi 0.

Pri oblikovanju treba s obzirom na namjenu i djelovanje uskladiti sljedeće elemente: pješačke i biciklističke staze koje prate kolnik."m" izgrađen razdjelni trak.00.00f^2. 0 0 } v 2 .50 -3.Informacije: Forscungsgesellschaft für Strassen .00f^2.\ .75 ^ 25 2.25 • 75 B 3.0 d4mpr 2. Konrad Adenauer-str 13—» Q P Da bi se u projektu. odmjerenim odnosom širine i visine prostora ulice. 0 0 J ^ .501.25 ^3.. 0 0 f . zaklonjene i zaštitne površine.3 . propisani su tipski poprečni profili od kojih ne treba bez razloga odstupati.00^^2.5) I 2.00 ..3 .2 . 2 5 c4mpr 0 3 . .75 m.2 5 ^ 2 .00f75 3.3 .f 3.25-7f2.00 7.50 25 3.50 (RQ9)e2 <RQ7.. T i p s k i p o p r e č n i profili c e s t a u z k o j e s e g r a d e o b j e k t i 207 .75 d4pr .3.. 0 0 >'-2. 2 5 75 3. ^ 3 . izgradnji i uporabi cesta postigla jedinstvenost.7 1 . .3 .2.00 Sj'2. 7 5 4 2 . 0 0 <-Jf2.75 1.00 -ŽL 2 ."s" utvrđena bankina. kod "a 6 ms" znači: .und Verkehrswesen.25 • 3.00f 75 3.SOf1 50 17. 7 5 1. 2 5 -?<.00 1."6" broj voznih trakova za oba smjera vožnje ® s. 2 5 ^ 3 . pogone i trgovine."r" biciklistička staza unutar profila.00 2."p" proširenja ili trak za parkiranje na rubu kolnika.00f7.00 10.. 0 0 •}(• 3.25 - ?1*4 L > r >. površine za mirujući promet.75 c2pr .2.00 - 5. površine za zadržavanje i sjedenje. 5 0 ^ ' 2 . 0 0 ^ 1 . 0 o | . Dijelovi poprečnog profila s obje strane kolnika utječu na funkcionalno i vizualno oblikovanje prostora.501. 208. prostore gdje se doprema roba za privređivanje.00 ] f .00 ^ 2.0 0 .00> 75 f2p .75 c4pr -7f2.75 .00 -K 4 ^ 1.^ 2 ..3. 1.75 .2. 2 5 -J.OOf 1. 208.00 ( R Q 10) d 2 izgradnje T i p s k i p o p r e č n i profili ( R Q ) c e s t a u z k o j e n e m a Parkiranje ( P ) 18. 2 5 2. usklađenim rasporedom pojedinih dijelova poprečnog profila. za ulice s izgradnjom -» 0 Tako npr."a-f grupa profila s osnovnom širinom voznog traka 3. 2 5 ^ 3 . Köln.50 75 3.3 .00 9. .Oo[. ^ 3.3.50f2.^ 2 .25 -7f2..75 3.3 ..00 75 c2pr : 2.00 75 2 .50 12. 2 5 3.25 5. .001 75 > ..0025 ( R Q 12) b 2 © 3. Tipski profili za ceste bez izgradnje su 0. Područja primjene tipskih profila -» s. raznolikim hortikulturnim elementima: oblikovanje uličnoga prostora mora pomoći snalaženju u ulici i u samom gradu.75 251. 0 0 3 .5025 3 . 0 0 j s f 2 . . 0 0 f . o o j .0 .> [ . To se postiže jasnim diferenciranim dimenzijama.75 Treba nastojati da je izgled prostora trase prepoznatljiv. 0 0 .00jsj'2.

Mot. Opći Opći Opći Mot. Opći Opći Opći Opći Opći Opći Mot. 207 208 . voz. Mot. Mot. voz. voz. Mot.tehničko dimenzioniranje nije potrebno V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 50 km/h V = 70 km/h V = 50 km/h V = 60 km/h V = 50 km/h V = 60 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h Pri malom prometu teretnih vozila. voz. Mot. voz. voz. voz. Mot. Mot.Područje primjene Kategorija ceste Prometno opterećenje (vozila/sat) 2 S 3800 a 2800 S 2400 S 1800 V = 90 km/h V = 110 km/h Posebni kriteriji primjene Tip ceste Tipski poprečni profil 4 a6ms a4ms Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima b4ms b2s Pri malom prometu teretnih vozila b2 b6ms b4ms Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima c4m b2s Pri malom prometu teretnih vozila Pri poljoprivrednom prometu > 10 vozila/sat b2 b2s b2 Pri malom prometu teretnih vozila d2 c4m Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima Pri poljoprivrednom prometu > 20 vozila/sat Pri jakom prometu teretnih vozila Pri malom prometu teretnih vozila d4 b2s b2 d2 e2 Pri jakom prometu teretnih vozila d2 e2 Prometno . ograničen promet linijskih autobusa Pri malom prometu teretnih vozila. Mot. ograničen promet linijskih autobusa Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima Pri jakom prometu teretnih vozila Pri jakom prometu teretnih vozila (2 b4ms c4m d4 c4m d4 d2 e2 d2 e2 c4mpr Pri malom prometu teretnih vozila Poseban slučaj c4mpr pri prisilnim uvjetima Poseban slučaj d4mpr pri prisilnim uvjetima d4mpr c4pr d4pr c2pr Pri malom prometu teretnih vozila Pri jakom prometu teretnih vozila d2pr c2pr d2pr Ograničen promet linijskih utobusa (2p Vrsta prometa 5 Mot. voz. voz. Mot. Mot. voz. voz. Mot. voz. Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći - CESTE Dopuštena brzina v Čvorišta Projektna brzina V8 [km/h] 7 8 120 100 120 100 120 100 100 100 100 100 100 100 90 90 90 90 90 (80) zui [km/h] 6 Više razina Više razina Više razina Jedna (više) razina Jedna (više) razina Više razina Više razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Više razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina 1 3 v= 90 km/h V = 110 km/h V = 90 km/h V = 100 km/h V = 70 km/h V = 90 km/h v = 70 km/h V = 80 km/h v = 70 km/h V = 90 km/h V = 70 km/h V = 90 km/h v = 70 km/h V = 80 km/h V = 70 km/h V = 80 km/h v = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 50 km/h V = 70 km/h V V V V = = = = 50 km/h 70 km/h 50 km/h 60 km/h - A I £ 2200 a 1800 s 1700 s 900 s 1300 £ 900 = 4100 a 3400 = 2600 = 2200 S 2300 S 2100 - a 100(120) a - 100 - a 100(80) A II S 1700 S 1400 s 1600 a a a a 100 100 100 100 90 80 90 90 90 90 a 900 S 1700 S 900 100 100 100 100 (100) 80 80 80 80 a a a a 1300 900 1000 700 a 100 a 80(100) a 2600 a 2100 (90) 80 80 70 80 70 80 70 80 70 60 80 70 60 80 70 60 80 70 60 70 60 A III A IV a 1800 a 1700 a 900 a 1600 a 900 a 1300 a 700 a 800 a 700 a 1400 a 1000 a 900 a 700 a 300 to to a 2300 a 80 a a a a a a a 100 100 100 100 100 100 100 V = 40 km/h V = 60 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h o o o o HA HA a 80 a 80 a 70 a a a 70 70 70 os 80 70 80 70 70 70 70 70 (60) (60) 60 60 60 60 60 60 (70) (60) (70) (60) (70) (60) (70) (60) (60) (60) 50 50 50 50 50 50 50 50 50 (40) (40) (40) (40) (40) (50) (50) (50) 50 50 B II a 2600 a 2100 a 2500 a 2100 a 2500 a 2100 Bili a 1800 a 1400 a 1000 a 900 a 700 a 1400 S 1000 a 2200 & a 60 a 60 a a a a a a a a a a 60 50 50 50 50 50 50 50 50 50 BIV a a 900 700 2100 a a 2000 a 1900 c m a 1800 a 1700 S 1500 CIV a a a 1000 1000 600 (60) (60) Područja primjene i tipski presjeci -» s. Mot. voz. voz. voz.

Razlikuje se: trokrako čvorište (jedna cesta se priključuje na drugu-> 0 . Daljnja prednost: ne treba svjetlosna signalizacija. Pogodno za spori promet kao npr. 0 r r u i 0 Trokraka čvorišta u jednoj razini © -•kao čvorišta na trasi dvotračnih ulica najčešće su u jednoj razini (sa svjetlosnom signalizacijom ili bez nje). samo za spori promet 209 . mjereno od vanjskog ruba kolnika. autoceste. Ograničenja izgradnje postoje do 40 m od ruba kolnika s. niža je jačina buke i potrošnja energije. (S) Uklkjučivanje u sabirnu ulicu ® S dodatnim trakom za lijeve skretače M Interzonalna ili sabirna ulica Normalno križanje (kod 1 I yulica nižeg reda) J lnterzonalna~Ñ¡ \ j sabirna ulica V Vi Os ceste Smjer kretanja Pješački prijelazi JednosmjernaN . Sabirna i prometna ulica = t a ' Za ceste saveznog značenja zabranjena je izgradnja na udaljenosti do 20 m..@ i četverokrako čvorište (dvije ceste se sijeku) 0 ® . bolju preglednost i prikladan završetak ulice.više razina (H) kao ® • kao ® Interzonalna ulica"S ^3) Suženje kolnika Kružni tok s pješačkim stazama © Smaknuto cestovno križanje.. U drugim zemljama (Engleska) daje im se prednost jer smanjuju opasnost od teških nesreća. 213. Razmaknuto raskrižje osigurava više prostora. Promjer kružnog toka ovisi o odgovarajućoj dužini retencije vozila koja je potrebna prometnom opterećenju.CESTE fit DD Raskrižja u obliku kružnog toka ® u Njemačkoj se rijetko grade. u stambenim četvrtima {©.i R li R min P r e m a tipu cesete © Raskrižja u jednoj razini (6) kao ® (j) _>kao0 ® kao © Povezivanje petljama zahtijeva relativno velike površine Povezivanje . petljama zahtijeva relativno velike > površir •2= Prometna cesta y r © Trokraka čvorišta / raskrižja .

éO'l' (2)' (4 na < 250 m f (8 na < 30 m f 2.e .50 m 6 > dvosmjerni promet samo u iznimnim slučajevima polumjer zaobljenja u područjima čvorišta u iznimnim slučajevima Kratice: F R R1 s = = = = pješaci biciklisti polumjer zavoja uzdužni nagib Hk = polumjer konveksnog vert.755' ( S 0.50) (1.50) 3. © Pješačka staza koja prati ulicu Biciklističke s t a z e d u ž u l i c e m o r a j u biti š i r o k e n a j m a n j e 1. Z a j e d n i č k e s t a z e z a p j e š a k e i R 6) F ). 5 0 m ( n a j m a n j e ^ .50f (2.50 (2. 0 m ( i z n i m n o 1 .60) S0.60 |1.5% (odvodnja) 3 > duljina stambenih prilaza bez prometa vozila za 1 do 2 etaže 80 m 3 etaže 60 m 4 i više etaže 50 m 4 > kod razdjelne kanalizacije 4. U blizini š k o l a .50 (8) Osnovne širine opskrbnih i odvodnih instalacija i njihov razmještaj u uličnom prostoru F 2.00) l bicikliste š i r o k e s u 2 .t r e b a projektirati razn o v r s n o i z a n i m l j i v o . 5 0 m Š0.255' 6 (12)8 2.Poprečni profili1' (vrijednosti u zagradi su minimalne mjere u postojećim izgrađenim područjima) .50 Samostalno vođena biciklistička staza 6 (12)8 (1.90l I I 1 F © Zajednička pješačka i biciklistička staza 0. 7 0 0 .50 (1.75 5 1 (Š0. kanal fekal. 0 m ) . ark a d a m a i i z n i m n o z a š t i t n i m n a t k r i v a n j e m .755» (S0. t r e b a n a s t o j a t i d a s u š i r o k e najmanje 3 m ® -(7).b u d u ć i d a s l u ž e i z a d j e č j e igre . 6 0 m ) a k o s u d v o t r a č n e .60 0. kanalizac. 7 5 m z a š t i t n o g p o j a s a p r e m a k o l n i k u .50Í'12 + 6.50) > 1 41 6 (12)8 Samostalno vođena pješačka staza Kolnik -6-8m-¿3. P j e š a č k e s t a z e po m o g u ć n o s t i n e s m i j u biti u ž e o d 2 m ( o d t o g a 1.00 do 4.00} ¿?0. 2.25 ^ ^ Vrijednosti projektnih elemenata S max [%] 2> Svjetla visina min [m] CESTE -> tu P o v r š i n e za p j e š a č k i i biciklistički p r o m e t P j e š a č k e p o v r š i n e .p.0 m a k o s u j e d n o t r a č n e . Ž0. zeleni pojas © ©-® > I 1 Izgradnja s kolnim = 0. t r g o v a č k i h c e n t a r a . zavoja H w = polumjer konkavnog vert.50 m n a j m a n j a širina z a k r e t a n j e i 0 .755' © (§0. 6 0 ) = 1.50) (4 na < 250 m f (8 na < 30 m f 30 10 2. 2 0 6 Kao odgovarajuća vrsta ceste 2.50) (7^ Stambeni prilaz bez prometa vozila Napomene ') manja odstupanja od mjera za širine mogu se pojaviti zbog dimenzija ploča 2 > Smm = 0.25 5 1 ( 1 .00 1 1 1 j I I 1 El G1W1 P 1 FHI ¡ . „„ Ï ' 1 2 0 ¡¡ // i//KF (5) Biciklistička staza koja prati ulicu 1 . Č e s t o j e s v r h o v i t o d a s u i šire.50 m 5 ) ostali dodaci na širinu kontinuirani drvoredi zahtijevaju zeleni pojas širine min. r e k r e a c i j s k i h g r a đ e v i n a itd.75 0.50 0 .755' J ^ s o l (Ž0. zavoja Parkirna mjesta Gredica s biljem Površina za posebne namjene s kamenim pločama Površine za pješački i biciklistički promet Primjeri oblikovanja uličnog prostora s bočnom izgradnjom 210 .500 Biciklistička ulica 0. 7 0 0 .20|l.50) KR >1 .7551 (S0. kanalizacije kanal oborin. pješaci biciklisti motorna vozila parkirni odn. O d a t m o s f e r s k i h u t j e c a j a t r e b a ih zaštititi d r v e ć e m . a 2 . II KS I P 1 w 1 e1 Il I E G W FH P KM KS KR F R Kfz P/G = = = = = = = = = = = = (2)' (4 na < 250 m f (8 na < 30 m) 2. kanalizac.50 zaštitni p o j a s p r e m a k o l n i k u ) .50)' ji_£0.20.» s.2551 m—jfô. 2.2.75s' ( ž 0.75 -Is^^ MdvP S0. 9 0 1.5% 1 — r I \! \ 0. 7 0 0 .50 struja plin voda topiovod telefonski kabel kanal mješov. D o d a t n o s e p r e d v i đ a širina 0 . KM I P ÍWI'GIEÍ Ü i l R F Š0.5% .

75 3.00 1 1.80 1.75-80.20 m ® Širina prilaznog puta 1. Zbog toga su naročito pogodni oslonci za okvir © . na kolodvorima. Treba predvidjeti prečku za dječje bicikle. Parkirna površina za bicikle može se osigurati i prenamjenom parkirališta za motorna vozila. Suprotno tome.60 1.BICIKLISTIČKI PROMET Osnovne mjere bicikla -> ® .50 1 . tandem do 2. Oslonci za bicikle bez mogućnosti zaključavanja dolaze u obzir samo u unutarnjim prostorima koji su dostupni malom broju ovlaštenih. postoji opasnost od ozljeda. Prikolice za bicikle (s rudom) duge su oko 1. Dodatne parkirne površine za prikolice i specijalne bicikle . Parkirni prostor treba biti u blizini odredišta. 1.5 po mjestu u garderobi 1 na 20 mjesta za posjetitelje 1 na 7 mjesta za posjetitelje 1 na 7 mjesta za sjedenje 1 na 2 mjesta za sjedenje 1. paralelno © R a s p o r e d smaknut po visini. površine 1 po krevetu 0. pod kutom Stanovi Posjetitelji privatnih stanova Studentski domovi Opće obrazovne škole Osnovne škole Zgrade s predavaonicama Knjižnice Fakultetske menze Radna mjesta Prodavaonice robe svakodnevne potrošnje Trgovački centri Trgovine za periodičke potrebe Uredi.50 1 U slučaju da se u istoj zgradi javlja više korisnika treba odgovarajuće veličine zbrojiti © Raspored smaknut po visini. pod kutom (li) Orijentacijske veličine za određivanje potebnog broja biciklističkih parkirnih mjesta (ftfo | Oslonac (ftfo (gjg) ' 2 . površine 1 na 200 m? ukup. 0.50 .7 po učeničkom mjestu 0.prema potrebi. Pri tome treba uzeti u obzir košare i sjedalice za djecu.80 1 1.60 1.00 ' ' 1. čitaon.70-1.00 I— 1. S © Osnovne mjere za paralelno ostavljanje bicikala (S) Raspored na istoj visini. Treba predvidjeti poprečne staze. Postoje i specijalni bicikli za invalide i prijevoz tereta.© .75 1. Nadzor nad parkiranim biciklima potreban je tamo gdje se održavaju velike priredbe.60 m.2 po istovrem.00 1 . Oslonac za okvir koristi se s obje strane.3 po radnom mjestu 1 na 25 m 2 prodajnog prostora 1 na 80 m 2 prodajnog prostora 1 na 35 m 2 prodajnog prostora 0.5 po učeničkom mjestu 0. Za zadržavanje tijekom više sati treba predvidjeti natkrivanje i rasvjetu. ostavljanja i izvlačenja bicikla.90-2.75-80.90-2.60 m. tako da se može lako pronaći. Duljina ležećih bicikala do 2.90-2.60 Biciklistički parkirni prostor s osloncima ^d) Preklapanje bicikala Preklapanje prednjeg kotača sa središnjim prolazom 211 .3 po mjestu za sjedenje 0. 1.90-2.50-1. I I Prostrano ostavljanje bicikala f ^ gfo 1.20 1.7 po mjestu za sjedenje 1 na 40 m 2 neto površ. kupalištima i pri trgovačkim centrima. stavljanja prtljage. pa razmak treba biti 1.50 . liječničke ordinacije Sportski tereni. prisut. šport.00 m.00 r 1. I 1.© .80 5.80 I i ' 2.90 Treba nastojati da prostor gdje se ostavljaju bicikli bude dovoljno pristupačan i velik-» (3) Ako je preuzak. široke 1.20 . smicanje po visini problematično je zbog mogućnosti oštećenja Najpovoljniji broj mjesta proizlazi iz orijentacijskih podataka i građevinskih propisa -> Držač bicikla mora pružiti siguran oslonac i kad je bicikl natovaren.80 : I—= 1—1 1. 60 © Osnovne mjere za bicikle (?) Bicikl s košarom / dječjim sjedalom 1. Pri dvostrukom redanju bicikala moguća je ušteda prostora preklapanjem prednjih kotača. st.35 m.00 1. 1. prljanja i oštećenja prilikom zaključavanja.60 1.20 1. stranci 0.80 m -> © . zatvorena plivališta Prostori za značajne skupove Ostali prostori za skupove Mjesni ugostiteljski objekti Vrtne pivnice 1 na 30 m 2 ukupne st. 1. ' 75 (3) 45 75 ' 35 40 35 40 35 Suženo postavljanje bicikala I .50 1 — — — l . Ukupna organizacija treba biti što jasnija i jednostavnija za orijentaciju. dvorane. Treba postojati mogućnost da se zaključa samo jednim lokotom na sponi koja obuhvaća oslonac te okvir i prednji kotač bicikla. Dječji bicikli su manji. da mu se jednostavno prilazi i da je osiguran nadzor.60 1.50 1.

najmanje 1.60 m i visine biciklista -> (5) te potrebnih manevarskih prostora koji odgovaraju različitim okolnostima.BICIKLISTIČKI PROMET -> Q P Pri običnoj vožnji u jednom smjeru biciklistička staza treba biti široka 1. Za etažne stalke širina je najmanje 2. crvena • Betonske ploče.50 1. potrebna je širina 2.80 m za 15 m te 2.5% Zaštitni trak.50 m za duljinu do 10 m.50 m.2. « S f c ^ .okvir od cijevi (9) Natkriveni stalci za bicikle (11) Biciklistička staza sa zelenim pojasom na strani prema kolniku Dobro rješenje. visina iznad terena 5 m .50 Dvostruko postavljanje i 1 0. tamno sivo Kosi položaj © S držačem okvira © Biciklistička staza.00 - S 1.biciklistička staza .> @ 1. sa 15 do 42 bicikla.10 1. Skladište bicikla može imati 1 .70 — 1. Prilazne staze između stalaka za bicikle treba projektirati dovoljno široko. —{Jj Trakasti temelj (6) Nadstrešnica. Skladište bicikala 212 .50 30 _ 2. Ako se očekuju biciklisti s prikolicom.00 . Osnovne mjere prometnog profila za biciklista mogu se sastaviti od osnovne širine 0.pješačka staza 2.90 2. Tlocrtna površina 4x4 m. Većoj duljini stalka odgovara veća širina prilaza: širina 1.00 m.60 m. crven Kolnik . a preporučuje se 2. Betonska kocka. crvene Asfalt.3 etaže.50 Pješačka staza Biciklistička staza '50 i . obloga prirodnim ili umjetnim kamenom.50 2. 1. dvostruki stalak (8) ' Trakasti temelj Nadstrešnica . a bolje da je 1.40 m.50 m.2. Pretjecanje i mimoilaženje smanjenom brzinom traži širinu 1. .00 m.25 . lučni krov (7) 2. Na svakih 15 m dolazi jedan poprečni prolaz.20 m za duljinu do 25 m.50 m.2.10 Lučni krov.10 60 •t—H 60 35 35 (2) Jedan kraj drugog smaknuto 3.00-2.60 .

odvlačenje pažnje).50 26.75 3. 5 0 0 . jedan zaustavni trak-»(T) - (DAutoceste se međusobno povezuju čvorištima izvan razine (trokraka čvorišta četverokraka (7) .50 1.75) m | 1. su 1. 2 . Euskirchen —> CP 11. pa su zakonom propisane zone zabrane i zone ograničenja izgradnje. a uz to i najvišega kapaciteta.AUTOCESTE Informacije: Rheinisches StraBenbauamt. Građevine uz autocestu mogu negativno utjecati na odvijanje prometa (smanjena preglednost.50 3. Pri projektiranju i građenju najveća je briga kako zaštititi okoliš.50.50 1.50 (3) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29. .50 1.50 0.50 2.00 . (1. a zona ograničenja izgradnje pojas 40 -100 m od ruba ->® (?) Truba © Trokut © Račva A u t o c e s t o v n o čvorište (četverokrako) Zona zabrane građenja 40 > m Zona ograničenja građenja ( 7 ) Djetelina ( 8 ) M a l t e š k i križ .50) a 6 ms 2.50 i 3.75 | 3.50 3.50 0.5Q Autoceste su namijenjene brzom prometu motornih vozila. 2.putokaz -» (12).00 (4.00 0.00 3. a kod autocestovnih čvorišta 2000 m. 2 .00 29.50 .00 m) (1.1. 5 0 3.00 3. Lokacija signalizacijskog okvira kod priključaka treba biti 1000 m ispred točke na koju se odnosi.50 2.50 0.75 3.75 0.00 4.50 3. (9) Vjetrenjača Zabrana građenja / ograničenje građenja Priključci na autoceste (četverokraki) 5.75 0.50.75 | 3.50 .1.50 | 3.5%.75 1. osim iznimno.00 a 0. Prometna signalizacija .50 (T) Tipski poprečni profil za 6-tračne autoceste (RQ 37. Oba kolnika za protusmjerni promet odvojena su razdjelnim pojasom.00 m) © Poludjetelina ^j) Paralelne rampe J Signalizacijski portal iznad kolnika 213 . Zona zabrane je pojas do 40 m od vanjskoga kolničkog ruba.50 I 4.00 37.5% 0 1.75 3.5% 2.(9)) i opremljena priključnim čvorištima -> (2) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29. RQ 26) a 4 ms 2.50. Neposredno uzduž autoceste ne dopušta se izgradnja objekata.50 2.75 0. 5 0 0 ^ 5 0 3. RQ 26) b 4 ms Autocestovno čvorište (trokrako) Autoceste su najsigurnije ceste.75 é 3. Kolnik sadrži dva vozna traka ili više i.

15 0.30 2.65 m (djelomično još prisutna mjera od 2. podzemna željeznica prometuje samo na posebnim kolosijecima s križanjima izvan razine. Širina slobodnog profila = širina vagona + dodatak zbog prolaza kroz zavoj + dodatak zbog nadvišenja i ljuljanja (najmanje 2x0.50 0. iznimno 0 . 2 . Razmak između rubnjaka i vagona: uobičajeno 0.65 0.40.00 (SO) 0.30 do 2. ali min.65 0.50 I ili n Bez stupova 0.U ÜL TT" 12.3 2.50 m.30.50 m. duljina vlaka najviše 75 m. 3 0 IT1 Kolnik j a v n e c e s t e (3. Dimenzije vozila: duljine vozila od 15 m do 40 m. Sustavne razlike: tramvaj prometuje isključivo prema vizualnim informacijama i sudjeluje u uličnom prometu (podliježe StVO).50 u.3 3.50.05 2.50 r r 2. bolje 3.10 m zbog potrebnog proširenja u zavojima srednjih polumjera.50 S i|B/2 B/2« Stupovi u s r e d i n i L - M •>< Tip C !£L 10.85 m od granične crte vozila na strani gdje su vrata.5 m. i Stupovi u sredini 3.65 0.00 0 20 h"' + 5 . Širina vagona: 2.20m Najniži položaj napojnog voda u prolazu ispod objekata S t u p o v i U srëdinî " ' *"L 2.65 C.65 0.60 0. gradska željeznica koristi izgrađene podzemne i / ili nadzemne kolosijeke s vlastitim sigurnosnim uređajima.00m 0.) - ® a) N a otvorenoj pruzi ±0. Minimalna slobodna visina 4.30 2.50 * — M/ ¡B/2 B / 2 1 1 H i ^ r J ¡ C . Poprečni nagib: najviše 1:10. duljina perona = duljina vlaka + 5 m za netočno kočenje. Visina vagona najviše 3. Po mogućnosti treba ispred kružnog luka predvidjeti prelaznicu koja se poklapa s rampom nadvišenja (tada je najveći nagib 1:6 • V).95 m. 0 0 ^ Donji rub napojnog voda u prometnom prostoru j a v n e ceste Gornji rub 2 .15 m).65 0. 8 0 s p u š t e n e trole N a j v e ć a visina vozila 2 .15 0.65 Tip C 7.5 2. Donji rub n a p o j n o g v o d a u pro-1 G r a n i č n a linija m e t n o m prostoru j a v n e c e s t e \ razmaka Kontura slobodnog profila kolnika + 4.05 a) N a otvorenoj pruzi ±0. a unutar uličnoga profila 5 m.30 2. Postaje: širina perona treba biti najmanje 3.151 RJ ® J l P _ B = 4.50 SI 0.15 0.50 m ako se nalazi unutar uličnog profila.TRAMVAJ R a d n i prostor trole G r a n i č n a kontura vozila G r a n i č n a linija r a z m a k a z a fiksne ili pokretne o b j e k t e • (i u o d n o s u n a graničnu liniju r a z m a k a drugih tračni čkih vozila) O g r a n i č e n j e z a niše i sigurnosne prostore (SO) ±0. Ako se predviđaju čekaonice.435 m.500. BOStrab. Osovinski razmak kolosijeka: najmanje 2.50 Polumjeri zavoja: po mogućnosti iznad 180 m.0brn 0. nadvišenost pri normalnom kolosijeku najviše 165 mm. ali bi to u interesu putnika trebalo izbjegavati (u uskim prostorima širina od 2 m trebala bi biti donja granica jednostranih perona).5 JH m Stupovi s a s t r a n e (iš) N o r m i r a n e širine z a z a s e b n i trup ž e l j e z n i č k o g kolosijeka u sabirnim u l i c a m a Tip A 0. 0 ° Donji rub napojnog v o d a u GRADSKA ŽELJEZNICA tU + 4.30 2. t «sj.d_B = 4.05 b) N a p o s t a j a m a i uličnim zaštitnim otocima Minimalni r a z m a c i a k o su kolosjeci u kolniku j a v n e ceste R a d n i prostor trole G r a n i č n a kontura vozila G r a n i č n a linija r a z m a k a z a fiksne ili p o k r e t n e objekte (i u odnosu na graničnu liniju r a z m a k a drugih tračničkih vozila) O g r a n i č e n j e z a niše i sigurnosne prostor|Q) ¿A j t ± 0 .65 6.05 3.40.60 odnosno 2.65 0.65 0. može se nalaziti u cestovnom kolniku. 2 .40.40 m. širina dvostranih perona treba biti najmanje 5. Širina kolosijeka:: normalni kolosijek 1.30 0.20 m. Sigurnosni pojas: širina 0. BOStrab dopušta da peron bude širok najmanje 1.50 Tip B 2. metarski kolosijek 1.uuu»»ujuy/lrB- 2.50 Tip C ^ 0.30.65 0.40. na trasama koje nisu bezuvjetno u vezi s ulicama (željeznički kolosijeci u ulici ili posebno).55 J G r a n i č n a linija vozila 50 m 1 1 Stupovi s a s t r a n e L i. iznimno do 40%o.05 3.00(s0) © Mjere u m b) N a p o s t a j a m a i uličnim zaštitnim otocima M i n i m a l n i r a z m a c i a k o s u kolosijeci n a p o s e b n o m trupu unutar p r o m e t n o g prostora javne ceste Tip A 0. 2 0 iznad p e r o n a R a z m a k d o fiksnih o b j e k a t a (stubišta itd. ali min.20 prometnom " I -T5iOQ prostoru j a v n e ceste N a j v e ć a visina U v o z i l a ( b e z trole) P r e k o 5 0 .20 m proizašla je iz lokalnih okolnosti i treba se kod novogradnje izbjegavati). 2 0 i z n a d perona P r e k o 5 0 .65 IFII 0. kod priključaka i okretnica najmanje 25 m. ' © Pješački prijelaz preko kolosijeka b e z regulacije svjetlosnim signalom m rri\ I I Ud 1 1 F • • 1 ¡ I ^ 1• • •• •• .15 S a svjetlosnim signalima z a prijelaz preko kolosijeka 214 .00 m. Uzdužni nagib: najviše 25%o. a ne sudjeluje u uličnom prometu.50.3 2.50 Tip B 2.50 0.5" -TD.65 0.15 ® -» ( 3 ) Postaje s jedne strane U iznimnim iznim slučajevima 3 0 m G r a n i č n e linije s l o b o d n i h p r o f i l a k o l nika i tramvaja f l l M I I. 2 0 iznad perona Pravna podloga: Zakon o prijevozu osoba. ih ' ' r ' AN. .70 m '•'i Stupovi s a s t r a n e j o t j = 400'J ( 5 ) ->(3) Postaje obostrano © 0.05 3. B e z stupova 0. pri metarskom 120 mm.

prometne ulice sa 2 . Šinska vozila za javni lokalni promet moraju biti isključena iz profila ulice. trgovima i slobodnim površinama mogućnost je raznolikosti oblikovanja vrlo velika -» C D Ulicu treba.H.© . Ulice II. Seredzunu . reda s prilazima. smatrati dijelom urbanizacije. s prostornog gledišta. Presjek (3) 4 . Velike parkirne površine predlažu se uz stambene ulice © + © a mogući su i parkirni "džepovi" između stambenih zgrada -» © . Za ulice IV. reda trebale bi biti bez prilaza i izgradnje uz rub.tračne ulice 3 reda ci — _L«*d— (5) Parkirati na jednoj strani Parkiranje obostrano Mogućnosti parkiranja u "parkirnim džepovima" između zgrada 215 . Zollneru Prometne površine (ulice. stambena ulica sa = 2 vozna traka. djelomično parkirne površine uz rub -» © te konačno IV. tj. autoceste) sa = 4 vozna traka.4 vozna traka. II.» s. odnosno vođena na vlastitom kolosijek -» © . III. glavne prometnice s kolosijekom ili bez njega -> © . Razlikuje se: i.) treba projektirati na osnovi kibernetičkih spoznaja.PROMETNI PROSTORI prema R. kolosijeci i si. povezujući promet (gradske željeznice. uzevši u obzir sve čimbenike koji su u međusobnoj vezi. parkirne površine pokraj ili unutar profila ulice -» @ + @. 216 © .

K. što znači da se buka doživljava kao da je smanjena na polovicu. U usjeku s nasadima na zemljanim pokbširria ' Pješački tunel a 9 9 e B (9) Sa zemljanim nasipima sa strane postiže se dobra zaštita od buke @ U I 216 . gdje buka manje smeta ©. Zaštitni pojas mora biti dovoljno dug da se zaštite zgrade položene okomito prema prometnici. £x Gradska željeznica s napojnim vodom odozgo Gradske željeznice mogu biti s gornjim napojnim vodom. Cesta na vijaduktu prihvatljivo je rješenje u radnim i industrijskim četvrtima.1. Bolje rješenje su kolosijeci u usjeku. . neupitna je točnost voznoga reda. + obrtnički pogoni (7) Na objektu. ali je povećana buka za okolno stanovništvo. sa spojnim ulicama prema stambenim četvrtima.V. najbolje u usjeku. - ' ^ ^ . J t f - j - - ^ e B L f e j j . Zaštita od buke ->s.120 km/sat) dovoljno udaIjuju od stambenih zgrada. 218. G l a v n i zvučni valovi n e smiju n e p o s r e d n o dosegnuti do zgrada.© + © + © sa spojnim ulicama prema stambenim četvrtima. . Pošumljeni pojas širine ~100 m smanjuje buku za ~10 dB.» © + © .'. promet prilikom selidbe) do stambenih zgrada ->s.". Dobro rješenje omogućuju vlastiti kolosijeci od'Mi vojeni ogradom ili živicom od cestovnih kolnika . . ali je bolje bočno napajanje. 215 © .» © • Još bolje djeluju ceste u usjeku s ozelenjenim nasipima . posebno kad se urbanističkim planiranjem nove izgradnje brze gradske prometnice (100 .PROMETNI PROSTORI m (T) m o I B I E H IZ] o o o II ILctv.» © . Valjane mjere zaštite od buke općenito su moguće samo kad je riječ 0 novogradnji.» © ili potpuno u usjeku . Buka s ulice u ravničarskom terenu može se ublažiti nenastanjenim građevinama (garaže) hortikulturnim zahvatima © desno. (2) Gradska željeznica ŠMŽM&M (3) Izdignuta na objektu (4) U plitkom usjeku (6) U usjeku s potpornim zidovima Ind. Tu se nalaze i nizovi garaža i parkirne površine.» (§) omogućuju slobodno odvijanje prometa ispod građevine. ili nasipima sa zelenilom . Promet nije ometan uličnom svjetlosnom signalizacijom. Izdignuti kolosijeci . te široke pješačke površine po kojima je moguć interventni promet (hitna pomoć. ispod njega parkiranje ^0) Ulica na ravničarskom terenu Pokusima je d o k a z a n o da je s akustičnot e h n i č k o g stajališta n a j p o v o l j n i j e r j e š e n j e cesta u usjeku s n a s a d i m a na pokosima. Mnogo zelenila sa zimzelenim drvećem (crnogoricom) pridonosi mirnom stanovanju -»<§). " Jlfr.© . vatrogasci. . djelomično ili dubokom © ili u podzemlju (0).'.

regul. mjere LU = S CL 1 Slijepe ulice Ulice s petljama . odn.prometni sustav B .Kompleks mjera Željeni učinak 05 > TO a) cd 2 "c CD o c ro to ra •o o > o CL QJ cd >w «u 'č£ CD E i š co -Q SMIRIVANJE PROMETA O D & S E A . predn.vođenje prometa # O željeni učinak vjerojatni učinak mogući učinak Br. © Y 3 Promj.redukcija brzine vožnje suženjima kolnika i djelomičnim popločavanjem .moguće je višenamjensko korištenje cjelokupne površine ulice . preoblikovanje ul. 5 Preuređenje mirujućeg prometa © Oblikovanje ulige prijedlog A 6 Popločenje C 1 2 Oznake "stambena zona" Brzina 30 Prometni znak 325/326 .više prostora i sigurnosti za pješake . jednakim pravima ili prioritetom za pješake i bicikliste <ooooot> Područje s prioritetom motornog prometa (A3) + B1 + B2 + B3 + B4 + B5 + B6 + C1 Vožnja. prostora 4 Voznodinamičke zapreke Pojedinačne mjere: B1 + B2 + B3 + (.ograničenje brzine vožnje na "brzinu koračanja" (20 km/sat). 217 .4 - 3 Jednosmjerne ulice B 1 Promjena materijala kolnika 2 Suženje profila 3 Opt.oblikovanje detalja C . Opsežno preoblikovanje cjelokupnog prostora u skladu s potrebama stanovanja u "stambenoj ulici" Gradske i regionalne Glavne prometne ceste Shematski prikaz odnosa prostora i prometnih prioriteta © Oblikovanje ulice prijedlog B . B4 + B6) + C1 + C2 Zadržati razdvajanje kolnih i pješačkih područja.> @ .poboljšano oblikovanje prostornom raščlambom. parkiranje i kretanje pješaka odvijaju se na zajedničkoj površini (mješovita površina) . ali reducirati širinu kolnika u korist širih pješačkih hodnika . (T) Smirivanje prometa na ulicama u stambenim područjima / pregled mjera i učinaka Čisti pješački prostor I OOOOOOOOOO^ ' nOO°°?°£> Područje sa sporim prometom.

Industrija nudi brojne predgotovljene betonske elemente i zaštitne pregrade od stakla. i o b r t n i č k o m području (dvotračna) G l a v n a p r o m e t . očekivane buke od cestovnog prometa Dnevno prometno opterećenje u oba smjera vozila/sat < 10 10-50 Tipovi cesta p r e m a p r o m e t n o m o p t e r e ć e n j u s t a m b e n a ulica R a z m a k mjesta prijema z v u k a o d osi k o l n i k a u m S t a m b e n a ulica ( d v o t r a č n a ) >35 26-35 11-25 <10 >50-200 S a b i r n a ulica ( d v o t r a č n a ) >100 36-100 26-35 11-25 š 10 >200-1000 C e s t a u naselju i sabirna ulica ( d v o t r a č n a ) 101-300 36-100 11-35 Š10 C e s t a i z v a n n a s e l j a ili u ind. Buka od prometa trebala bi pri prolazu kroz zaštitnu pregradu oslabjeti za = 25 dB (A). autocesta (4 .19 1. zaštitnih pregrada i zaštitnih piramida .© . Moguća učinkovitost zaštitne pregrade ne ovisi 0 gradivu. c e s t a .7 0 35-70 za građevinska područja u dB (A) Efektivna visina zaštitnog objekta h e f (m) (?) Dijagram za određivanje potrebne visine stijenke za zaštitu od buke ^8) Smanjenje razine buke < 8 dB (A). objekta u m Redukcija u d B (A) 6 ( 1 0 ) Približna procjena redukcije postojeće odn. Intenzitet buke prouzročen višim prometnim opterećenjem i gustoća izgrađenosti zahtijevaju učinkovitu zaštitu u obliku zemljanih nasipa. i predstavlja modificiranu mjeru prigušenja buke od cestovnog prometa. koje apsorbiraju 4 dB (A) < LAa STR.6 trakova) >3000-5000 1251 1.5 7 23. naročito u prometnim prostorima. ali ta "sjena" za razliku od optičkih okolnosti . i Smjernice za zaštitu od buke na cestama RLS . Taj je dio toliko manji koliko je pregrada viša i put refrakcije zvučnog vala dulji. STR. i obrtničkom području (dvotračna) 101-300 36-100 11-35 =10 101-300 36-100 <35 101-300 = 100 Područje razine buke 0 0 I II III 0 1 II III IV 1 II III IV II III IV V IV IV V IV V ® Normirano postavljanje stijenke za zaštitu od buke uz ceste ^ ^ t40-90( Zaštitni zid od betonskih zid od be elemenata H = 1.> © .. i koje visoko apsorbiraju 8 df} (A) < LAa STR. I . Njeno djelovanje zasniva se na stvaranju "zvučne sjene" za buku od vozila. „„ „ . drva i čelika. Refrakcijom zvučnih valova može manji dio energije zvuka proći u zonu "sjene". a. već pretežno o visini pregrade. malo naselje Seosko ili mješovito područje 60 Zona centra.5 5 18. Utjecaj zemljanog nasipa ili stijenke za zaštitu od buke na razinu bučnosti Noć 35 Čisto stambeno nase. očekivane buke od cestovnog prometa . R. Razlikuju se zaštitne pregrade koje reflektiraju A LA. < 4 dB (A).50 D © 218 Piramida z a zaštitu od buke (betonski predootovljeni elementi) .5 6 20.50 Ije. STR. Teren Potrebna uda Ijenost u m Livade Šuma 10 75-125 50-75 15 125-250 75-100 20 225-400 100-125 25 375-555 125-175 30 175-225 35 200-250 r (9) Smanjenje razine buke uslijed udaljenosti 1 2 10 3 14 4 16..PROMETNI PROSTORI 65 dB(A) 7 0 dB(A) 60 dB(A) \ 55 dB(A) ZAŠTITA OD BUKE DIN 18005 Smjernice za zaštitu od buke na cestama Povećana ekološka svijest doprinosi sve većoj važnosti zaštite od buke. Stijenka Stijenka sa stambenim vrtom (3) I Mjere za smanjenje buke uz prometnicu Zahtijevano smanjenje 2. O i ' "~50dB(A) 4 5 dB(A) f 8 0 'dB(A) 1 6 t S t i j e n k a z a z a š t i t u o d b u k e ' !v I — 28 1 23 63 1 1 Karta izofona. priključak na auto.5 Visina zaštit. Dac^ 75 dB(A) \ X "¿mljani nasifi.12 >1000-3000 Gradska glavna prometna cesta i c e s t a u ind.nije potpuna. Ta redukcija označuje se sa A LA. DIN 18005 dio 1.50 •g». područje vikendica Zaštitna Općenito stambeno 35 područje. .- 50 Industrijska zona 70 70 Projektna razina buke 4 5 .81 daju iscrpne podatke za proračun. Bedem za zast. obrtnička 65 zona š i r i n a ulige za I H max.tu od buke ( T i ) Približna procjena postojeće odn.

obveza ograđivanja = 5. Papuča za stup VRTOVI . nazvana i lovačka ograda.stakla na betonskom postolju 219 . plastificirana.Drveni stup .20 m .» © Ogradu treba podići na međi. '«*/1' D .OGRADE -> O D Zakon o susjedskim pravima. udaljenost od međe treba biti 1. a kod drveća od sredine stabla. a troškove snose oba vlasnika zemljišta u jednakim dijelovima.ograda (Fi) Ograda od okrajaka Od uzdužno rezanih okrajaka 3 Livadna ograda s oblicom na vrhu ^ ^ HZ! Od naizmjenično postavljenih lijepljenih talpi Jednostavna drvena ograda Varijanta drvene ograde J : -N ' Od savijenih drvenih letava na okviru od čeličnih cijevi © Livadna ograda sa smaknutim stupovima i prečkama Od drvenih talpi kvadratičnog presjeka Neobrađene daske iz pilane pribijene na stupove -10 cm u zemlji Ograda od žičane mreže. uz donji rub mali razmak i bodIjkava žica. stupovi.00 m.50 m -» Kod živice se mjeri od bočne površine.00 m ta je udaljenost 0. . na kojem je zgrada ili se obavlja neka gospodarska djelatnost. Vlastita ograda: rub temelja dodiruje među. Ograda mora biti u skladu s mjesnim običajima. ili ukopana Ograda od čeličnih profila (pocinčanih) sa plastičnim ogradnim elementima Živica s uloškom od žičane mreže Horizontalni u Vertikalni' presjek presjek •v Razdjelna ograda o<f armiranog 4) ornament . voda koja prska 1 1 Pričvršćenje stupova za ograde i pergole r^i A (?) Ukopavanje stupova Unutar izgrađenog dijela naselja vlasnik je zemljišta. Udaljenost do međe za živicu: ako je živica viša od 2. Zajednička se ograda postavlja centrično na međi. Poželjno je da je ta ograda visoka oko 1. Pričvršćenje prečke na stup u S/SA Moguće tit if A -y A-t A— • i/ n n^ Bolje (?) T Za zaštitu od pogleda prikladne su ograde od drvenih lamela -» © a mogu služiti i kao zaštita od buke. Zaštitne ograde protiv divljači treba ukopati 1 0 . oba su vlasnika dužna zajednički podići ogradu. Ograda od ukrštenih letava. Postoje li na oba zemljišta zgrade ili se obavlja gospodarska djelatnost. a za visoku do 2. najomiljeniji je način ograđivanja zemljišta Letve na prečki (4) Oblikovanje vrha letava / / / B / / / / / / / / / / / / H / / ž [ W f W W W t f T O 1 W w u (5^) Ograda s nadvišenim stupovima (ß) S kontinuiranom prečkom © S horizontalnim lamelama (8) S vertikalnim drvenim lamelama (9) Lovačka ograda Ornament . A .2 0 cm. okviri i palisade bit će trajniji ako se impregniraju u koti u pod tlakom i u vakuumu. naročito ako su u živici -» Drvene ograde.00 m. dužan na zahtjev vlasnika susjednog zemljišta podići ogradu na zajedničkoj međi. Trajnost im je tada više od 30 godina.

Žičani ornamenti ili rešetkaste ograde točkasto su zavareni rpocinčani . Plastificirana žičana pletiva s pocinčanim stupovima ne treba održavati.i r .» © isporučuju se s okcima različitih veličina.8 1 3/B I2/B 1 4/6 5/bI5/6 i i . g+ "u 4/5 5/5 ¡6/5 ¡4/4 5/4 6/4 j 7/4 „ ¡4/3 i 1 -^ 0| jl625l. betonskih ili čeličnih stupova © + © koji su temeljeni u tlu. 1— 1 .> ® i l i klesani . Ograda od kovanog željeza može biti umjetnički obrađena ili jednostavna.200/22 100/16 15 VRTOVI OGRADE 3 x 10 Vlasnik zemljišta najčešće podiže ogradu samo prema jednom susjedu.5 cm (?) Čvorasta rešetka i ukrasna rešetka '"t t ± r r Prirodni i lomljeni kamen. gotovo svaki oblik je moguć . m 0. Žičana se ograda nateže preko drvenih. Sve osovinske mjere su višekratnik od 125 mm uz reške od 10 mm. I" 8/12 Pogled (— 375/375 —I Osovinske mjere Presjek 4 4 7 i/IO 6/10 5 a' r r © t Uobičajeni komercijalni oblici betonskih blokova 5 »i i.750+-875-+-1000-M 125 - .90/0.> ® . Žičana pletiva . mogu se upotrijebiti neobrađeni . uobičajena veličina oka 4-5.rešetka (4) Žičane hasure Srednji stup ^ ./ ( S f i K o ^ Krajnji stup Držač žice za zatezanji iržačžicezazatezanje2|cazazateza| Žica za zatezanje Vanjskj ugao Žičana m r e ž a Zatega od nefiraajucegt •fi M Ograda Vrata i polje ograde od valovite rešetke ^g^ o OOO b o o Bodljikava ž i c a 7 Držač žice za zatezanje* Sidro u zemlji Držač žice za zatezanje Vanjski ugao Krajnji stup Detalji stupa © Detalji zatezanja čvorastog pletiva Vrtna vrata od umjetničkog kovanog željeza T . u skladu s različitim željama korisnika.i ^ V .65/0. 1 - 8/6 8/5 8/4 I 9/5 10/6 >0/5 j Presjek © 220 Slojeviti kameni zid s različito debelim slojevima ^g^ Zid od lomljenog i obrađenog kamena Ova tablica daje dimenzije u skladu s normativnim mjerama u visokogradnji DIN 4172. Po mogućnosti treba upotrijebiti samo jednu vrstu kamena. granit ili kvare.' ' Vijak Držač žice za zatezanje (5) Žičana ornament . .40 O^fYTTO 3x10 Žičano pletivo.i } ^ T J ft - I t nTT Pogled Detalj (7) Zatezanje žicanog pletiva © Različite metode spajanja i obrade četverokutnog i plosnog čelika Čelična rešetka I I . Zatezna č a h u r a .> ( D . jer će s druge strane ogradu podići drugi susjed.

> S . treba niveleta uspona biti konkavna Valja paziti na smjer nagiba terena pri projektiranju staze . Da bi se udobnije hodalo.> © z a bicikle. nije p o t r e b n a p o s e b n a odvodnja od predgotovljenih elemenata)-»^. Pomoću predgotovljenih elemenata mogu se oblikovati i lukovi.t 1 90 1 Pergola na Izdizanje tla p r o t i v drveta iznad truljenja Okvir z a penjačice .» S. Primjeri © . polož.> @ . tako da se po njima može sigurno i udobno hodati. Predgotovljeni elementi z a potporne zidove 221 .> ® . STUBE. dječja kolica. 2 1 9 (T) © s upo m z itd a n iv i m a ( 2 ) Duljina L cm 50 50 Širina B cm 50 70 Visina kut.90 m. Betonski potporni zidovi jednostavniji su i jeftiniji a moguća je nabava predgotovljenih elemenata ->@ raznih oblika i veličina. Pri opločenju se razlikuje povišena staza između cvjetnih lijeha ili staza u razini travnjaka ->©-(7).@ .80 m. prikladne su stube od oblica .> ® . i'i ! ! K a m e n a ploča [. Rampe s bočnim stubištem . Nagib prema brdu 5 . 205/125 polumjer 24. grmlja i cvijeća.. između ostalog kutni profili. skupo ali t r a j n o i Sloj ploštimice položenih opeka postavljene k a m e n e ploče Betonski potporni zid (izvodi s e i S u h o z i d .i I ( T ) 1. kolica za smeće i invalide s pratiocem. op.VRTOVI PERGOLE.> ® + ® . samo se treba držati formule za stubišta ->s. 267 Elementi za opločavanje čvrstih staza između lijeha upotrebljavaju se radi lakšega održavanja . Pijesak Šljaka ili d r o b l j e n a c © VCIlINdillU Kamen obrađen s dvije strane Pošljunčana staza © Sitna kocka. Element dimenzija 55/30 omogućuje najmanji polumjer od 4.. cm 12 14 ® Ploče z a vrtne s t a z e • 625 - u © Opločene staze među gredicama.60 i i !l tV.20% . Da bi vrt izgledao što sličnije prirodnomu. POTPORNI ZIDOVI . STAZE.( § > pokazuju oblike stuba u vrtu. Mašti ne treba postavljati granice. Stube se mogu vrlo maštovito oblikovati upotrebom "Karlsruhe" vrtnih elemenata. unutarnji ugaoni i obli profili. 193-197. ali ih se mora skladno uklopiti u nasade drveća. uzvišenje zbog m a n j e g prljanja ( § ) U travnjaku u istoj r a z i n i ( n e s m e t a kosačici) duljina k o r a k a debljina = 3 c m : R a z m a k ploča = n n i rw^ffff^T ^jiff* « ivIvXv! ® l ï v n S S o 'inija U S P ° n a j e ® k o n v eksna © S t a z a uz kuču: poprečn nagib Pješačka staza na padini Kolni put n a padini i l 4 6 Z a v r š n i sloj V e z n i sloj Sloj sitnog šljunka Sloj krupnog šljunka D r v e n e oblice Q D D O Q C D a ^ i o 10-15 3DC 1 5 -Sitna kocka Ispuna reški pijeskom Sloj plošt. Suhozid od kamena u slojevima do 2 m ako podupire sraslo tlo. Stube moraju biti blago nagnute naprijed kako bi kišnica mogla otjecati.

. preporučuje se posaditi biljke koje mogu poslužiti kao zeleno gnojivo. . odnošenje tla vjetrom itd. Naslagu humusa treba najmanje jednom godišnje prekopati i onda na svaki kubični metar dodati 0.40 cm).šljunkom ^jgj Osiguranje površine kosine konstrukcijom tipa Weber Vrsta tla Prost.0 14. tj.Žlijeb z a /"odvodnju VRTOVI ZEMLJANI RADOVI DIN 18915 .0-20.0 35-40 45 27-30 42 37 Nasipano tlo Ilovača 15. Ako nije u sjeni.0 16. •yC*''-"}..5 kg negašenog vapna. pionirska sadnja i prskanje bitumenom za osiguranje strmih kosina Ispuna pijeskom .0 19.0 25. Koherentno tlo sabija se valjanjem u slojevima (debljina sloja 30 . mokar Glina rahla i suha rahla i jako vlažna čvrsta i prirodno vlažna (čvrsto tlo) Suhi pijesak i krš „ .5 18. kN/m 3 rahlo i suho rahlo i prirodno vlažno rahlo i zasićeno vodom nabijeno i suho nabijeno i prirodno vlažno rahla i suha (prosjek za laka tla) rahla i priroodno vlažna rahla i zasićena vodom (prosjek za srednja tla) nabijena i suha nabijena i prirodno vlažna (oblutci) srednje krupni i suhi srednje krupni i vlažni suhi sitan i suh sitan i prirodno vlažan sitan i zasićen vodom krupan i suh 14. Uvijek treba valjati izvana prema unutra.0 20.0 20. nevezani nasipni materijal može se vibrirati. osiguranje kosina Treba izbjeći pojave erozije. tež. potreban je uzdužni nagib radi odvodnje procjedne vode. © Stabiliziranje horizof položenim busenjem Konstrukcija od armaturnih m r e ž a ® Berma za grmlje. stepenasto ¡j n a g i b u 1 : 1 i 5 W Težina i kut prirodnog pokosa različitih vrsta tala DIN 1055-2 222 .0 18. Za staze. Valjanje se primjenjuje i za slojeve tucanika pri gradnji putova. 5.).0 16. krupnim šljunkom ili drobljencem Šljunak Pijesak Drobljeni kamen. 4.0 15. Profiliranjem podtla ->• (2) postiže se veza nasipnog materijala i podloge i sprečava stvaranje kliznih ploha.0-22. Sabijanje polijevanjem moguće je samo kod nekih vrsta materijala (šljunak. Kut prirodnog potkosa u grad. Kamena rebra za odvodnjju . . klizanja. Sipki.0 18.0 20. putove i slobodne prostore treba sabijati i najgornji sloj. osiguranje umjetnih kosina Smaknuti raster blokova koji su otvoreni za sadnju. treba hrpu zaštititi od pretjeranog isušivanja (busen.0 18. Kod svih čvrstih tala moguće je nabijanje i zabijanje. . Nasipanjem materijala u slojevima postižu se najstabilnije kosine. za travnjake treba ma površini ostaviti 10 cm sipkog tla.grejder) kad se izvodi nasip. Pri nasipanju humus treba sabijati ako se neposredno nakon zemljanih radova izvode vrtnotehničke građevine.4 m ——I © Naslaga humusa © Koherentni materijal u podlozi s blago nagnutim stepenicama Humus D o b a r materijal Loš materijal Humus na gradilištima čuva se privremenim odlaganjem na hrpu ->• 0 . Najčešće je dovoljno prelaženje mehanizacije (gusjeničar . pijesak).0 19.* 3. od padine prema sredini nasute površine. slama itd. 2. Ploče od busenja učvršćene kolčićima za nagibe > 1:2 .0 18.0 22. Izvedba stuba kod viših nasipa na nagnutom tlu ->• (3) sprečava klizanje (širina stuba = 50 cm).0 40-45 45 20-25 40 70 30-45 25-30 35-40 30-35 40 25 35 30-40 40-50 20-25 70 35 © Odvodnja i osiguranje nožice kosine nabačajem drobljenca i kamena Osiguranje kosine kamenom. Ako su stube nagnute prema brdu.0 17.0 18. Kod svih radova oko sabijanja treba voditi računa o namjeni.0 16.> Q D v/ s / h . travnjaci ili ako se sadi (posebno važno za izvođenje staza i slobodnih prostora). a na površinama za sadnju biljaka 40 cm. Ostaje li to odlagalište dulje vrijeme. Nasipavanje humusa nagnute plohe na blago (?) Nasipanje u slojevima 777777777?. >?/ I—— 3 . 1. Kosine.5 20.

Kosine koje su strmije od prirodnog kuta nasipanja učvršćuju se busenjem. od horizontalnih usidrenih greda i uspravnih stupova.Badgastein) Obložni zid sa stijenom od pilota. taracanjem ili zidovima. dijafragma ili ž m u r j e Obložni zid za kosinu od nevezanog kamenja s prethodno izvedenom sidrenom gredom (shema Badberg II .VRTOVI OSIGURANJE PADINE . Kod živog pletera (vrbovi kolci) treba naknadno posaditi bjelogoricu kao trajno rješenje s. zaobljenih kosina čije se površine učvršćuju travom. Ozelenjeni potporni zidovi stvaraju prostor za dobro uporabiva zemljišta. Krajolik ostaje zelen. mogu se visoki zidovi izvesti i s usidrenjem u tlo Bušotina z a odvodnju Stijena od pilota. pleterom. Za osiguranje dubokih usjeka u cestogradnji ili pri građenju na padinama potrebne su opsežne zaštitne mjere . © d i j a f r a g m o m ili žmurjem (sa ili bez sidrenja) u nevezanom kamenom materijalu Sidreni k a b e l 33-651 © Osiguranje kosine u nevezanom kamenom materijalu: stepenasti iskop odozgo prema dolje uz istovremeno podupiranje zidnim elementima i aluvijalnim sidrima (autocesta preko Brenneta) ® Primarno osiguranje kosine u glinom vezanim ili djelomično vezanim materijalima pomoću usidrenog roštilja od greda F a z e iskopa © Osiguranje kosine u nevezanom kamenom materijalu: stepenasti iskop odozgo prema dolje i istovremeno osiguranje mlaznim betonom s armaturnom mrežom (ô) Prostorna rešetka kao potporni zid ("Krainerov" zid) od betona (sustav Ebensee) "Krainer" zidovi izvedeni u stepenicama daju dovoljno prostora za novu trasu. u slojevima tla različite čvrstoće © Oblikovanje (i osiguranje) kosina u slojevima tla različite čvrstoće ® Stijenska kosina uvjetovana geološkim okolnostima Stijenska kosina uvjetovana geološkim okolnostima Krainer" zid u Ebenseeu 223 . Polja između njih pokrivaju se armiranim mlaznim betonom . Ako je nagib strmiji od 1:2. Pleterom se učvršćuju strme kosine na kojima je teško zasaditi raslinje. međutim. Načini oblaganja stijene kao obložni ili potporni zid (prema L. treba plosnato busenje učvrstiti drvenim kolcima ->• s.© . stabilna) kosina ( N ) Znatno povećanje nagiba u m j e t n e kosine (K) m o g u ć e j e s a m o uz p o s e b n a osiguranja (ovdje npr. Razlikuje se mrtvi i živi pleter.» © . 222. nagiba i osiguranje it'rmi pokćs moguć ^amo uz osiguranje (naročito ako ima nevezanih slojeva) © Oblikovanje (i osiguranje) kosina. grmljem ili drvećem. Mogu se svladati i znatne visinske razlike .> © . ceste i putove. Usidreni roštilji od greda različite izvedbe. Ovisno o sustavu i nagibu.» © + © . npr. 222. Mulleru 1969. Čeono busenje treba primijeniti za nagibe od 1:1 1 /2 do 1:1/2. izvedba blago nagnutih.> Q P Na strmim padinama treba učvrstiti površinski sloj.) Prirodna (ne b e z u v j e t n o . potpornim z i d o m u nožici) Blagi nagib slojeva (po mogućnosti b e z i z v e d b e Strmi nagib slojeva ( s a s t e p e n i c a m a ili bermom) Potrebno ublažavanje. Preporučuje se.

T •—í @ a © a © Stabla na 1/4 ha Glavna stabla Ispuna 156 156 25 25 Stabla na 1/4 ha 6 x 3 x 3m 8 x 4 x 4m 10 x 5 x 5m 69 39 25 69 39 25 Lepeza: pušta se da rastu samo dvije grane pod kutem od 45° prema tlu. a bočne grane vode se lijevo i desno pod 90° Sađenje u kvadrat © ® • ® • Sađenje u kvadrat s ispunom @ • o o O o o © ® @ © © o o o o o @ # © Sađenje u kvadrat s dvostrukom ispunom o o o o • • • • • • # • • • • • • * A® • • • • • • # l • • • • • t • t # • L Stabla na 1/4 ha e • • Stabla na 1/4 ha 167 104 42 167 104 42 46 26 « • • ^ ^ Žičana skela za grmlje kupine c Stabla na 1/4 ha 46 26 Nategnuta žica K a d g r a n e izrastu i z n a d ž i c e odrezati na 1 5 c m i z n a d najviše žice.0-4. saviti u obliku slova U i privezati • Razmak 3 x 5 x 2. (9) Dvokraki horizontalni kordonac Sustavi sađenja prema -> CD De Haas • ® f • ® $ 9 9 9 ® 9 9 9 • • • • • e • • ( • e • • • » ® # • • • e • t • « ® # • • t • 1 • -• ® • — o o o 1 Razmak 4x111 6x6m 10* lOm © i Stabla na 1/4 ha 156 •—® Razmak 4 x 4 x {2) m 10 x 10 x (5) m ® • i1 .5 h • ® « '"V Stabla na 1/4 ha 80 160 -150-60 ©v ® Ribiz ® Sađenje u trokut © S a đ e n j e u trokut s ispunom Sađenje u trokut s dvostrukom ispunom Mjere za sadnju malina Ogrozd i ribiz 224 .5m 4 x 6 x 3m 6 x 10 x 5m Sađenje u pravokutnik s dvostrukom ispunom • a ® a ® a a • • • • • a a a a m a 0 v e X / * • * • e ® 0 » • N a k o n b e r b e orezati tako d a o s t a n e 5 . Iz njihovih se izboja početkom proljeća oblikuje lepeza.8 g r a n a v. / _ „ (7) Verrier .palmeta (6 i 8 grama) (8) Palmeta u obliku svijećnjaka . Špalir: srednje stablo u špaliru vuče se vertikalno.5 x 3 x 3m 2 x4x4m 3 x 6 x Gm 320 178 80 320 178 80 3 x 3 x 3m 80 © a 3.VRTOVI .5 h ® • Ogrozd -i 1.® • c Maline a Stupovi * a a Razmak 1.> QP T~ 30 cm u zemlji (?) Skela špalira od željeznih cijevi (2) Skela za dvostruke špalire ( D Stijenka špalira od drva — L e t v e z a špalir Ž i c a špalira 1— 6 0 H (5) Vertiklani kordonci (6) Kordonci oblika slova U Ž i c a špalira .0 Sadnice T^o a h 1.

Campsis radicans Pasja loza .> © Pomoć pri penjanju graška: grane koje otpadaju pri obrezivanju stabala .8 zelenkast 6 .Vitis vinifera Kozjak .Jasminum nudiflorum Pregled nekih penjačica i puzavica .6 žuto .6 zelenkast 5 .Euonymus fortunei Bijela loza . Višegodišnje penjačice i puzavice -> © .» QP Za biljke penjačice nije dovoljno samo pogodno tlo i ispravna orijentacija -> © treba uzeti u obzir i visinu rasta.Humulus Lupulus Kozja krv .2 m rast: brz 2 .VRTOVI . npr.Lonicera caprifolium Ruže penjačice Kuri ka .4 m rast: brz 3 .9 bijel 5 . Kad se ozelenjivaju zidovi zgrada.razmak: 70 x 60 najviše 50 x 100 cm ^g^ Dvostruka rešetka od žičanog pletiva (jjg) Zaštitna rešetka za ptice od pletene žice Rešetka za vriježe graška od pletene žice Višegodišnje vrste Bršljan .8 različito 6 . Zaštitne mreže od pletene žice štite sjeme i sadnice od ptica .Hydrangea petiolaris Američka lulica -Aristolocchia macrophylla Kampsis . Za dva reda biljaka pogodna je metoda šatora — © . Jednogodišnje biljke: zvončići visina ukrasne tikvice visina japanski hmelj visina ladolež visina grahorica visina ukrasni grah visina dragoljub visina 4 . > Za sadnju u koritima i kacama prikladna je metoda vigvama (indijanski šator) .9 bijel 6 . napeta žičana mreža .6 bijel 5 .3 m rast: brz lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno © Penjačice i visina njihova rasta (2) Horizontalne penjačice (3) Mahunarke koje pokrivaju zid (?) Šesterokutna žičana mreža (5) Špalir od letvica (6) Metoda vigvama za 8 .4 m rast: brz 1 .5 m rast: brz 3 .crven 6 .4 žut Mjesto O-© O • o® o @ o @ o @ ® @• o o @ o @ O 9 o a 00 o ® o ® O = sunčano d = polusjena.Vitis coignetiae Vinova loza .9 različito 1 .4 m rast: brz 2 .Clematis-Hybriden Zimski jasmin .6 zelenkast 5 .8 narančast 5 . potrebna su različita pomagala za penjanje -> (2) <D.Polygonum aubertii Divlja loza .Clematis vitalba Hortenzija penjačica .> @ ili dvostrano žičano pletivo.Hedera helix Troskot .Lonicera heckrottii Hmelj .10 zelenkast 7 .6 zelenkast 5 .crven 5 .P.6 m rast: brz 2 .> ® .1 1 biljaka (7) Metoda šatora © Skala za vriježe od pruća .7 bijel 5 .Clematis montana Glicinija .6 smeđ 7 .» ® .6 modar 7 . tricuspidata „Veitchii" Pavitina gorska .> © Visina do 25 m do 15 m do 15 m do 8 m do 10 m do 10 m 5 do 8 m do 10 m do 8 m do 10 m do 10 m 3 do 4 m 4 do 6 m do 5 m do 5 m 2 do 4 m 2 do 4 m do 3 m Rast polagan brz brz brz srednji brz srednji srednji polagan srednji srednji srednji brz srednji srednji polagan srednji polagan Podupiranje x potrebno x x X (x) preporučuje se X (x) preporučuje se X X X X X X (x) preporučuje se X X Lišće zimi eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti imi ljeti zimi Zalijevanje - + (+) (+) /+) /+) /+) + - <+) + + Cvijet/mjesec 9 .© .9 žuto . sjeverni zid ® = sjenovito 225 .Wisteria sinenis Pavitina . Kod mahunarki zahtijeva svaka biljka svoju motku za penjanje.6 zelenkast 6 .

polusjena. umjeren. armaturne mreže Pavitine vole hladne noge i vruću glavu 226 .VRTOVI PUZAV1CE I PENJAČICE Povoljno mjesto Sunčano. brz Podupiranje: drvo. nategnute žice. sjenovito Rast: polagan.

Biljke koriste sunčanu toplinu koja pada na bočne stijenke. jer je tada na raspolaganju najveća količina vrtnog otpada. impregnirane oblice. u osnovi zapravo hrpa komposta omeđena daskama © . kišenje francuskom cijevi za Humus Grubi kompost Popločana staza © Presjek brežuljkaste lijehe Bolja je betonska platica kao završetak-» (2j • © Povišene lijehe. Brežuljkasta lijeha široka je oko 1. pokrivena staklom kao mali staklenik ® Mini jezerce u povišenoj lijehi od kamena Luk. sađenju i branju ne treba se sagibati ako su lijehe visoke 60 do 80 cm © + (f). ali se zato može upotrebljavati godinama.zemlja VRTOVI Francuska cijev za zalijevanje Drvo 40/60 Iskop jame dubine oko 25 cm i širine oko 1.50 m i dugačka 4 m.(3). Visoke lijehe povećavaju urod ako su slojevito ispunjene organskim materijalom kao što su panjevi i grane. idealno za izjednačenje visinskih razlika 1.(?) ® Povišena lijeha izvedena uz južni zid. Rajčice visokog uzrasta dolaze u sredinu. Pri sijanju. nasiječene grančice ili fina kompostna zemlja. mrkva ® Kraterska lijeha 0 2m-»© 227 . Doduše zahtijeva stanovit napor pri oblikovanju.jug Q . Navodnjavanje francuskim crijevom (3) ili kapanjem. Sloj vrtnih otpadaka i granja visine 25 cm i širine 4 0 cm Sloj grubog komposta 10 c m _ 2ljeb za zalijevanje . Na njima se postižu rekordni prinosi i rana berba. Brežuljkasta lijeha izraziti je izvor topline. Umjesto dasaka može se upotrijebiti svaki drugi materijal koji brzo ne trune. Na povišenim i brežuljkastim lijehama može se postići rana berba. gredice ili kameni zidovi. Upravo na brežuljkastoj ili povišenoj lijehi posebno dobro uspijevaju mješovite kulture.Betonska p l a t j c ^ Zem|ja Sloj treseta (T) Uređenje brežuljkaste lijehe © Završni sloj je zemljani omotač debeo oko 10 cm .00-1. Varijanta brežuljkaste lijehe jest povišena lijeha. npr. Najbolje je oblikovati je tijekom jeseni.slojevita ispunjena kao brežuljkasta lijeha -> (T) .> ( ? ) + (3) © Brežuljkasta lijeha pokrivena folijom.25 (6) Povišena lijeha .50 m Sloj vlažnog lišća oko 20 cm Grubi kompost Granje POVIŠENE I BREŽULJKASTE LIJEHE Važan je pravilan sklop i položaj sjever . poriluk.

E. grmljem i drvećem povezana s raznim prostorima vrta koji okružuju zgradu i povezuju je s krajolikom. obrasli zidovi i jezerce u sredini . Dugi i uski vrtovi djeluju manje usko ako ih se poprečno podijeli na različite zone. živicama. Neufert Legenda->(2) . Klima atrijskog vrta toliko je toplija koliko okolni zidovi bolje primaju i akumuliraju toplinu od sunčanih zraka.» (4) Tako na maloj površini nastaje strogo geometrijski oblikovani vrt. . terase i prije svega visinski položaj prizemlja te orijentacija kuće usko povezani s oblikovanjem vrta. Tamnosmeđi zidovi od opeke primaju više topline od onih bijelo oličenih.> ( T ) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 Stan Terasa Sjenica Pumpna kućica Vodovod Staja Bazen Travnjak Mjesto za gnoj Zimsko povrće Povrće Maline Ogrozd i ribiz Cvijeće Ukrasno i zaštitno grmlje Spalir na zidu Živice Lisnato drveće Voćke Koštičavo voće Jezgričavo voće Upojni bunar VRTOVI OGLEDNI PRIMJERI Projektiranje vrta treba započeti prije konačne verzije građevinskih projekata. štite od vjetra i daju povoljnu klimu za biljke koje vole suho tlo i sunce. vjetra i prašine. Pogodno za suptropsko raslinje. Zidovi oko vrta štite od vjetra pa se u vrtu zadržava topli zrak. glavni i pomoćni ulaz.» (3) Pri izboru biljaka treba posebno paziti na svijetle i sjenovite zone. jer su kolni prilaz. opločenim stazama.10 ® V e ć i vrt sa sportskim terenom ispred kuće. te štite stanovnike od pogleda. M. Natkrivena terasa je povezujući dio kuće i vrta. Bočni zidovi akumuliraju toplinu. buke.(§) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Mjesto za sjedenje Korito Mjesto za vatru Bazen/tekuća voda Zidni bunar Stube Kamena klupa Betonske ploče Ploče od granita Kulir / klinker Živica od šišmira Travnjak Biljke u loncima Kameni blokovi Krupni šljunak Šimšir oblikovan u kugle Mješovita kultura Brežuljkasta tijela Silos za kompost Suhozidovi (¿T) Ukrasni i ekonomski vrtovi (5) Atrijski vrt 228 . okružen trkaćom stazom između nasutih kosina.( ? ) . Od ljetnog jugoistočnog vjetra zaštitu pruža živica na zapadnoj strani.» (5) . povišeno mjesto za sjedenje i roštilj.. a od sjevernoistočnog vjetra stijene od platica. Za spušteni vrt tipične su stube. 1 113. Ona je suhozidovima.Glavni smjer vjetra Legenda . . npr. 1 1000 (1929) Weimar (Gelmeroda) Arh.

Vanjska zaštita je učinkovitija ako je dovoljan razmak između zaštitnih elemenata i staklene stijene -» 0 i © . 4. treba se pobrinuti za neku zaštitu od sunca kako bi se uz intenzivno osunčanje osigurala podnošljiva klima. 19. Kapljično navodnjavanje Pribor za zalijevanje Pumpa za vodu Kabel za podno grijanje Bazen za vodu za zalijevanje Izolacija 14. 6.00 Solarna brežuljkasta lijeha s poklopcem Zemlja ^ (?) 30 Gnoj Središnji prolaz Sanduk za brzi rast vlastite izrade 23° Holandski staklenik Tj65 Razmak vezača 3. 11.04Staklenik s nagibom krova 23°-27 Ventilacija ispod zaštite od sunca . 5.<- Priključeni staklenik (i^) Priključeni staklenik (11) Zaštita od sunca smještena izvana.(rj) 1 2 3. odnosno ozelenjene. s punom ventilacijom ispod nje Optimalni ploha kut nagiba staklenih 229 .065 m Razmak rebara 613 mm ¿>4 C/illP^ Staklena ploha orijentirana (8) 13. U tu se svrhu mora oko 20% krovne površine izvesti kao ventilacijska traka ili moraju na raspolaganju biti pojedinačni zaklopci za zračenje. 12.00 i 1.00/2. 21 22. Zaštita od sunca može se izvesti izvan ili unutar staklenika. Ako stijenke nisu izvana dovoljno obrasle.STAKLENIK Prozračivanje staklenika treba dimenzionirati tako da se pri otvorenoj ventilaciji postiže temperatura približno jednaka vanjskoj.00/1. 10. 17 18. 20. 7 Krovna ventilacija Automatski otvarači prozora Vanjsko sjenilo Odvlaživač zraka Pokretač zraka Bočni ventilacijski prozori Dvostruke ploče od pleksistakla • 8. 16. 15. Treba se pobrinuti za dovoljni dovod svježega zraka. Staklenik s odgovarajućim uređajima i klimatizacijom Grijanje Stol za sadnju Lijeha za umnožavanje Svjetiljka za raslinje Automatksa prisilna ventilacija Svjetiljka staklenika Regulator vlage Mjerač vlažnosti zraka Regulator temperature u prostoriji Veličina 1. 9. 13. Ekonomična je zaštita iznutra.

© Živica smanjuje brzinu vjetra. Najbolje je vrijeme za sadnju voćaka kasna jesen: u krajevima s ranim mrazom to je mjesec listopad. Korijenje prodire i u stjenovite slojeve. © Svaki sloj humusa ispunjen je životom. godini nakon sadnje (lijevo ljetni. "naklon") u obalnom području daje zavjetrinu do 200 m. ima prednost pred oblikom kaleža jer se bočne grane mogu držati kratkima i ne lome se lako pod težinom plodova ili snijega. akumulira toplinu i štiti tlo od erozije. Piramida je oblik "božičnog drvca" i ima prednost pred oblikom kaleža.> © ..> © . a studeni u krajevima s blagom klimom. Želja za skrovitošću u vlastitu vrtu."fvnriM-sSV QJ <3 • . T J c l - -s Hodnici kišnih glista kroz sve slojeve Mineralni sloj (rastrojeno kamenje. prašine i znatiželjnih pogleda čini živicu prijeko potrebnom .25 m. Grane se režu tako da se usmjeruju prema van i kako bi svjetlost doprla u krunu stabla. i 5.» © .kako bi se održao željeni oblik (5J Oblici stabla za kućni vrt ® Obrezivanje grabove živice u 1. za visinu do 2 m 0.> © . ® Visoko deblo kod još mladog stabla. Potporni kolac mora biti za širinu dlana udaljen od debla . i to na južnoj strani. Mjesto na kojem je voćka cijepljena prepoznaje se lako po zadebljanju na obodu debla. Deblo i dvije ili tri grane treba ostaviti .50 m. Grane se skraćuju pa se ne lome tako lako pod teretom plodova ili snijega. povećava stvaranje rose. Oblici stabala . Pri sađenju živice valja paziti na razmak prema susjedu. desno zimski rez) ^g^ Kod sadnje četinjača treba razvezati krpu oko korijena Podupirač treba postaviti koso ® Visina živice © "Prijelom" u Sjevernoj Njemačkoj Mjesto cijepljenja mora biti iznad zemlje Pravilna sadnja lisnatog stabla Deblo treba od sunca zaštititi slamom Visoka stabla se sidre nategnutom žicom © 230 Drveće za vrt © Visine rasta obrezanih i slobodno rastućih živica (biljka označena s X posebno dobro podnosi obrezivanje) (u zagradama broj biljaka na tekući metar) . Svaka razina ima svoje stanovnike © Krošnja stabla i razgranata mreža korijenja slične su kao slike u ogledalu © Piramida je osnovni oblik poput "božičnog drvca". regulira oborine. to mjesto mora bezuvjetno biti iznad razine tla . Grane se usmjeravaju prema van da bi svjetlo dospijevalo u krošnje. kako bi štitio stablo od prejakog sunca. tvari iz tla •. a za onu iznad 2 m 0.2 m razmak treba biti 0.> © Voćke treba uvijek saditi u nešto višem položaju nego što su bile u rasadniku.VRTOVI DRVEĆE I ŽIVICE Sloj koji se uklanja Sloj koji se navozi Stvaranje h u m u s a Glavni prostor z a korijenje Oslobađanje hranjivih. Živica na nasipu (tzv. Svaka etaža ima svoje stanovnike .© . Kalež s otvorenim središtem podsjeća na šalicu ili kupicu.75 m .-¿L \ O i i o \ o \ •. buke. spremnik vode) MatiCna stijena (rastrošna ili srasla stijena) Svaki je sloj tla pun života.. zaštitom od vjetra. 3. Oblik stabla poput kaleža sa slobodnom sredinom.» © . Za visinu živice do 1.

6 sati dnevno.VRTOVI VRTNO JEZERCE Jezerca treba skladno uklopiti u vrt. Veličina jezera ovisi o veličini vrta. Vrijeme je sadnje od svibnja do rujna. Mora se uspostaviti odgovarajući odnos površine i volumena vode (oko 400 l/m2). Sadnja biljaka prethodi punjenju jezera. Gotovi bazeni nude košarama s biljem ispravnu dubinu i sprečavaju slijeganje ili klizanje šljunka i zemlje za biljke (2) .(5). potrebne su veće vodene zone dubine 5 . voda će se razbistriti.(2) te vlažne lijehe dopunjuju i stvaraju prirodne odnose. posude ili izravno u posebnu zemlju. Biljke se mogu posaditi u košare. najvažnije je ispravno odabrati lokaciju. Biljke se vrlo brzo razmnožavaju.2 0 cm. Popločena staza Folija 20 cm 5 cm supstrata pijeska zemlje ® S t e p e n a s t o izvedeno jezerce od folije 2 cm šljunka v / / / w / / Vlažna zona 777777777777777/ Zona plitke vode Zona duboke vode od sintetike armirane staklenim vlaknima Vrtno jezerce horizontirati i ispuniti vodom do visine prve stepenice Više od 5 cm pijeska može prouzročiti slijeganje i naginjanje bazena ? T / f i y ? / y 7 / Pijeska (3) Pravilna ugradnja vrtnog jezerca Sa zemljom iz iskopa dobro nabiti Mješavina lišća i pijeska kao zimsko prebivalište vodozemaca Za vrijeme mraza staviti svežnjeve slame ili na drugi način osigurati kisik Obalna zona (8) Šljunak Folija Korito protoka u presjeku ( 5j Staza na konzoli 231 . s jednim dijelom dubine najmanje 60 cm. Da bi biljke i životinje napredovale u jezercu i oko njega. s razmakom među biljkama 20 . Mora se oblikovati i okolina jezera. žabe i vodozemci mogu prezimiti samo ako se spriječi zamrzavanje i osigura protjecanje vode.40 cm. nastat će nakon 6 . Močvarne ili plitkovodne zone . pijeska i raslinja dobro usklađene.5 m 2 nudi mnoge vrste životnog prostora.> ( ? ) . što treba obaviti vrlo pažljivo. Vrtno jezerce postaje stanište kukaca i biljaka. Da bi kukci i ličinke mogli prezimiti. Da bi se postigla skladna ukupna slika. mogu se podizanjem ili spuštanjem prilagoditi vodostaju koji im odgovara. Idealna je vodena površina od 20 do 25 m 2 . Ribe. Ako su količine vode. Dublji dio služi i kao pribježište za sve životinjske stanovnike. Za prvu sadnju dovoljno je 5 vodenih biljaka po četvornom metru. Biljke u posudama. oko 4 . ali već 3 . odakle se jezerce dobro vidi. Jezero treba i preko zime biti puno kako bi se izbjeglo bubrenje dna zbog smrzavanja. Niske biljke oko ruba sade se u nizovima ili grupama. treba visoke biljke saditi pojedinačno. Za poluvisoke treba razmak 30 . Pretežni dio močvarnih i vodenih biljaka zahtijeva mnogo sunca.30 cm.8 tjedana biološka ravnoteža. Najpogodniji je položaj u blizini terasa i mjesta za sjedenje.

vrlo su raznolike. -> ( § ) 232 . i volumena 35 m3. Idealan je položaj u smjeru istok .© Dubina vode: močvarna zona < 25 cm. područje za kupanje > 1. oblika i uporabe. planirat će ga u blizini terase uz kuću -» © Veličina površine treba biti 60 m2 . duboka voda > 50 cm. područje za bistrenje 25 m2 -> © .zapad sa 5 . Tko želi jezerce koristiti i uživati u njemu. zona plićaka 10-40 cm. Velike su mogućnosti da se planirano vrtno jezerce prilagodi vlastitim željama u pogledu veličine. ne manje od 55 m2.JEZERCE ZA PLIVANJE Oblikovne mogućnosti da se vrt I optički obogati biološkim elementom vodom . Plastična cijev za prekid kapilarenja pijesak 5 cm 50-100 "zona 3 j 1 2 200 i geotekstll folija TOde supstrat 10 cm z o n a bil aka ž 5 0 % P°uršine 0 Oblikovanje obale Razina vode Varijanta za prekid kapilarenja (5) Zona taloženja / taložnik ^0) Vodotok sa širokim i dubokim meandrima i kaskadama. Jezerce u kojem se može plivati treba imati površinu 155 m2. prostor za kupanje 40 m2.30 cm. područje za obnavljanje vode 90 m2.6 sati sunca u danu.

dubina vode 1 0 . Svaka biljka traži svoj prirodni životni prostor i samo u takvomu će napredovati. Prirodno jezerce se sastoji od više životnih prostora .ružičasta smeđa ružičasta. smeđa bijelo . 0 . posaditi u dno j e z e r a K a n a d s k a v o d e n a kuga M o č v a r n a rebratica Vrste krocanja Vrste mrijesnjaka Žabnjak Obična mješinka b e z korijenja. prirodnim i lijepim. korijenje razvija u podlozi b e z korijenja. prirodnim oblicima. prezimi kao pupoljak na dnu jezera z i m z e l e n a . sklona širenju z i m z e l e n a . crv.® Korito potoka je važan sastavni dio jezerca u kojem se može kupati. mineralni slojevi različite granulacije Vodeni kozlac Močvarna kaljužnica Šaš kareks Šarena preslica Uskolisna suhoperka Močvarna mlječika Sita Protivak Američki kozlac Vodena metvica Močvarna trolistica Bakreni cvijet Močvarna potočnica Dragušac Biserna paprat Potočna čestoslavica (7) Močvarna zona V-Vl IV-V VII-IX V-Vl IV-V VI-VIII V-Vl V-X VI-IX IV-VI - V-IX bijela žuta zelene glavice nema cvijeta bijela žuta smeđe glavice žuta žuta svjetloljubičasta bijela . idealno je 8 . Prednost treba dati ležernim. m a l i m m j e h u r i m a lovi kukce.10 m -» © . Životni prostori u vrtu razlikuju se prije svega po vlažnosti ili po vodostaju. i tu se obogaćuje kisikom i ugodno grije. crvena svjetloplava žuta nema cvijeta tamno plava Poprečni presjek jezerca za plivanje-» ( 2 ) Močvarni stolisnik Puzajuća ivica Štikac mali Štikac veliki Konopljuša Suručnica Jezičnjača Metiljeva trava Purpurna vrbica Kraljevski pujanik Jakobova ljestvica Livadni dvornik Vrste jaglaca Žabnjak. saditi u dno j e z e r a . blijeda (§) Vlažna zona Jezerska žabovlatka Kruta vaščika z i m z e l e n e . Treba biti što dulje. ljutić Hibridi planinčice VII—VIII V-Vl VIII-IX IV-V VII-IX Vl-Vll VIII-IX Vl-Vll VII-IX Vl-Vll Vl-Vll V-VIII ab III bis VII V-Vl V-Vl bijela ljubičasta ružičastocrvena ružičasta ružičasta ljubičasta žuta žuta Ijubičastocrvena smeđi vijenčić plava do bijela ružičasta prema vrsti žuta razni tonovi žute Dubine sađenja Hrvatski naziv Vodenklas Žabogriz Lokvanj žuti Lopoč Okrugolisni plavun Plivajući mrijesnjak Vodeni žabnjak Rezac Vodeni orašak Zona lopoča-> Botanički naziv Aponogeton distachyos Hydrocharis morsus-ranae Nuphar lutea Nymphaea-Hybriden Nymphoides peltata Potamogeton natans Ranunculus aquatilis Stratiotes aloides Trapa natans © Vrijeme cvat Boja cvijeta Vll-X VI-VIII VI-VIII VI-IX Vl-Vll VI-IX VI-IX V-Vll Vl-Vll bijela bijela žuta kao žumanjak prema vrsti zlatnožuta bijela bijela bijela bijela. korijenje u mulju z i m z e l e n a .( D Preko kaskada i kamenja protječe oko 15 m3 vode u satu.tek ukupnost biljaka svih prostora čini jezerski krajolik bogatim. prezimljava k a o lisnati pupoljak (9) Biljke proizvođači kisika za jezerce 233 .S malom jamom ulaz vode neće bit previsok 10-12 JEZERCE ZA KUPANJE U dobro projektiranom jezercu pojedini su životni prostori bez vidljivih granica. žuta zelena neugledna zlatnožuta ružičasta plava neugledna žuta bijelo-ružičasta smeđa zeleno-bijela crno-smeđa Zona plitke vode. organskim.svjetloružič. korijenje u dnu j e z e r a saditi u biljni kontejner z b o g kontrole rasta z i m z e l e n a .tlačni vod pumpe (T) Izvorski kamen -» (5) f Izvorski kamen — > © Hrvatski naziv Mirisni šaš Obični žabočun Žabnjačka kornjačnica Štitasti vodoljub Viseći šaš Velika pirevina Borak Zlatni štap Vodeni dvornik Štukina trava Kovrčavi mrijesnjak Veliki žabnjak Obična strelica Jezerska šašina Razgranieni iežinac Uskolisni rogoz (§) Botanicki naziv Acorus calamus Alisma plantago-aquatica Baldellia ranunculoides Butomus umbellatus Carex pseudocyperus Glyceria maxima "Variegata" Hippuris vulgaris Orontium aquaticum Polygonum amphibium Pontederia cordata Potamogeton crispus Ranunculus lingua Saqittaria saqittifolia Scirpus lacustris Sparqanium erectum Typha angustifolia Vrijeme cvat Boja cvijeta Vl-Vll Vl-Vll Vl-X VI-VIII Vl-Vll V-Vll VII—VIII V-Vl Vl-Vll VII—VIII VI-IX VI-IX VI-VIII VII—VHI VII—VIII Vl-Vll © Vl-Vll IV-VI VI-VIII - žuto-zelena. bijela.4 0 cm Calla palustris Caltha palustris Carex grayi Equisetum variegatum Eriophorum angustifolium Euphorbia palustris Juncus ensifolius Lysimachia thyrsiflora Lysichiton americanus Mentha aquatica Menyanthes trifoliata Mimulus cupreus Myosotis palustris Nasturtium officinale Onoclea sensibilis Veronica beccabunga © Achillea ptarmica Ajuga reptans Chelone obiigua Darmera peltata Eupatorium cannabium Filipéndula ulmaria Ligularia przewalskii Lysimachia nummularia Lythrum salicaria Osmunda regaiis Polemonium caeruleum Polygonum blstorta Primula in Arten Ranunculus acris "Multiplex" Trollius-Hybriden © Callitriche stagnalis Ceratophyllum demersum Elodea canadensis Hottonia palustris Myriophyllum in Arten Potamogeton in Arten Ranunculus circinatus Utricularia vulgaris Ispusno okno. WX^TTW/s PVC .

Može se i naknadno postaviti u kući ili vrtu. Oluk / olučna cijev Filtarski skupljač Dovod Spremnik Preljev sa sifonom Usisni vod Kućna vodovodna stanica Zaštita od praznog hoda Mreža vodova kišnice Instalacija pitke vode Magnetni ventil Plovak Obujam Duljina Širina Visina Težina 1100/ 1.20-2. f = 0..500 / Filtarski lonac Stilna zaliha vode za zalijevanje. ispiranje 10 I. Ako je kišnica i za kućnu uporabu. površini krova i koeficijentu otjecanja.05 Obujam spremnika = raspoloživa količina kišnice 72000 I x faktor g 0. Pri odluci o njegovu obujmu ne treba biti pretjerano štedljiv.40 .335 1. Koeficijent otjecanja: f = 0. 6.605 1.60 I kišnice po četvornom metru Primjer: God. treba u proračun uključiti broj osoba i izljevnih mjesta. 9. 9. za obiteljsku kuću oko 5000 I Obujam spremnika za navodnjavanje vrta ovisi o površini vrta.60 za ravni krov s nasipom šljunka. Godišnja količina oborina (npr NRW oko 740 .75 Neto površina krova = 120 m2 Količina kišnice = Neto površina krova 120 m2 x God.0. 7 8. 3.išni kapaciteta do 12.VRTOVI UPORABA KIŠNICE U projekt nove kuće treba uključiti spremnik za prihvat kišnice.koeficijent otjecanja f = 0. godišnjoj količini oborina.75 za kosi i ravni krov.20 . 5.52 2000 / 2.50 Ekološki spremnik kišnice .9% < 20% => g = 0. Faktor g: g = 0. 4.05 (5) 72 72 72 1.40 ako se pretežno koristi za navodnjavanje vrta i u slučaju velikih sezonskih razlika u količini oborina. za njegu tijela 10 I = ukupno 65 I pitke vode. bure za kišnicu Ručna pumpa (2) 1 2.05 obujam spremnika = 3600 1 preporuka: spremnik korisnoga obujma 4500 I Objašnjenja: Neto površina krova: projekcija krova od oluka do oluka (odgovara tlocrtnoj površini kuće).64 53 kg 81 kg 130 kg Instalacija za kišnicu Vrtna cijeva Osnovni spremnik za kišnicu Ručna pumpa Iznad protočnog ven Min 20 mm ili 2d Uronjena pumpa 1100/:.za piće i kuhanje 5 I.900 mm £ l/m2) očitava se iz odgovarajućih karata ili dobiva od meteorološke službe. količina oborina 800 l/m2 x koeficijent otjecanja f = 0. veći obujam postiže se malim povećanjem troškova. 10.75 Raspoloživa količina kišnice = 72 000 l/godišnje Broj osoba = 4 Dnevna potrošnja = 45 I po osobi (ekonomični ispirač u zahodu).05 ako se raspoloživa količina kišnice od potrebne razlikuje za manje od ± 20 % g = 0. količina oborina 800 mm = 800 l/m2 Kosi krov .: 20001 Iznad slobodnog izljeva Uređaj za korištenje kišnice ^0) Dopuna pitke vode Spremnik oborinskih voda za navodnjavanje vrta ' ^ A — Kućni vodovod Olučna cijev Razvodnik s pokazivačem razine punjena Slobodno istjecanje razmak min. Za navodnjavanje vrta treba godišnje 40 .0. zahod 45 I (kod ekonomičnih ispirača 18 I). Proračun veličine spremnika za navodnjavanje vrta. (6) 1500 /.45 1500/ 1. 20 mm ili 234 . Naime. Sito s poklopcem na dnu oiučne Cljevl JL^ Filtarski taložnik 0 1. 2. 12. 3. Filtar ispred spremnika kišnice Kućni vodovod Protočni ventil Dovod pitke vode Spremnik Preljev Olučna cijev Kanal Filtarski lonac Sifon --sf-r : Vt •'t © Uređaj za prikupljanje kišnice s filtarskim loncem i vanjskim spremnicima 1. Prosječna potrošnja vode po osobi dnevno. 4.03 ako je razlika veća od ± 20 % g = 0. 5 6 7 8. kupanje/tuširanje 40 I.raspoloživa količina kišnice 72000 I potrebna količina kišnice 75700 I) x 100 = 4. 11. ostalo 8 I = ukupno 75 I kišnice (kod ekonomičnih ispirača 48 I). za pranje rublja 18 I. Površina vrta = 200 m2 Potrebna količina kišnice = Broj osoba 4 x dnevna potrošnja 45 I x 365 dana + površina vrta 200 m 2 x godišnja potrošnja 50 l/m2 Potrebna količina kišnice = 75700 l/godišnje Faktor g = (1 . čišćenje 4 I.

predvidjeti mogućnost reguliranja! Znatno se produžuje sezona kupanja uz relativno niske troškove Zaštita djece: po mogućnosti ne ogradom nego pokrivanjem bazena ili pomoću automatskog alarmnog uređaja (reagira na pojavu valova). Predvidjeti stazu oko rubova.5 1. sredstva protiv algi bez klora. Bazen od poliestera. bakreni sulfat). po mogućnosti podići rub bazena (pitanje oblikovanja). Dubina vode: do brade domaćice. općenito nije nosivo.66/9. najmanji bazen za startni skok s čeone strane 4. blizu spavaonice (upotreba u prohladnim danima). oprema: vidjeti privatni zatvoreni bazen -» s.00/8.26/8.2 2. tj.6 3.66/9.65/7. Dodatno treba uništavati alge pomoću kemikalija (klor. najčešće predgotovljeni elementi. mjesec 1.2 5.2 1.). za boravak Kuhinja © Bar © Stanovanje Dijagram rasporeda plivačke dvorane u jednoobiteljskoj kući.5 3.33/7.50/7. Nosiva konstrukcija zidana beton. rijetko se izvodi na gradilištu.2 3.55/7.kaučuk.8 2. Prostorija za boravak može kao površina biti dio plivačke dvorane © Veličine bazena © Normalna dubina za privatna kupališta (bazeni za plivače) Bazen s pokosom i folijom.2 5.75/10.80/9. u vidnom polju. bazen s preljevnim žljebom (jj) Zuriški žljeb na obodu bazena Voda 8w 22 °C 23 °C 24 °C 25 °C 26 °C Sezona 4.50/9. zimi ne prazniti! (iskošeni rub bazena).00/10.08/7.60/9.8 4.dubina vode -> (4). 1300 kcal/m2d).65/7.9 2. Zaštita od smrzavanja: za krute konstrukcije bazena pomoću rubnih greda. jednostavna izvedba s Wiesbadenskim žljebom Zidani bazen s drenažom (9) Skimmer (skidač pjene) ^ ^ Wiesbadenski žljeb.25 m.mjesečne sezone (prosječne vrijednosti) ® Podni izljev s izjednačavanjem tlaka podzemne vode 235 . mjesec 2.0 6. mlazni beton preko jednostrane oplate. 2/4-5 osoba).9 2. U blizini bazena ne smije biti bjelogorice i grmlja po rubu (padanje lišća).6 2. mjesec 1. slobodnostojećeg zida bazena tijekom 5 . nisu uključeni posebni utjecaji. x = interpolacija Gubitak topline površine bazena odn. rub osiguran drvenom gredom -Alumin. Treba biti vidljiv iz kuhinje i dnevne sobe (radi nadziranja djece i iz dekorativnih razloga). mjesec 1. 261-263 @ Trim prostorija (D Predvorje saune © Sauna (ž) ® Otvor. grijanjem ili preljevom zaštićenim od smrzavanja.70/7. Načini građenja bazena: Uobičajeno: bazen s folijom (folija: nepropusna površina). 1/1-2 osobe) Srednji plivački bazen s dvije staze (3-4 plivačka zamaha. npr.50/8.3 3. ovisi o načinu odvođenja vode ->®-<fl). rubni profil T Jednoslojni predgotovljeni poliesterski bazen Armiranobetonski bazen. ne djece! Razlika dubine bazena .5 2.5 4. dijatomit (površinski filtar).25/6.25/10. čelik (može i iznad terena) ili ukopano ->(5). cementna boja).75/10. Dužina zamaha pri plivanju 1. predgotovljeni elementi): površina najčešće keramika ili stakleni mozaik. Pribor. važno: jednoliko odvođenje vode s dobrim čišćenjem površine pomoću skimera ili bolje pomoću žlijeba-> Vrste filtara: šljunak (dubinski filtar.5 4. prostor saune Bazen za noge Najmanji plivački bazen s jednom stazom (2 plivačka zamaha. pravokutnik.25 CD Prost.) zbog korištenja zagrijane vode za povratno ispiranje filtara (do 1.5 Dodatni mjeseci 5. Veličina: Širina trake 2.50/7. znatni toplinski gubici javnih kupališta (hotelski bazeni itd. svakako s nišom za ljestve ili stube.u. Održavanje vode: danas uobičajeno uređajem za miješanje vode. Treba ga zaštititi od upadanja trave. pjena od sintetičnog materijala.50 m.60/8.98/8. rjeđe premaz (klor .© ireni bazen Garderoba WC Tuš VRTNI PLIVAČKI BAZEN tu Položaj: Vrtni plivački bazen treba biti zaštićen od vjetra CD.9 2. djelomično s upuhavanjem zraka radi čišćenja).8 5. Oblik: Što jednostavniji zbog troškova i odvođenja vode (s.5 kW/m2d odn. Grijanje: pomoću protustrujnog uređaja ili protočnim grijačem u bojleru. potrebna je zaloga od mršavog betona -> © Betonske ploče © vodonepropusne (beton na gradilištu u dvostranoj oplati.8 3. mjesec 1.2 2. dodati dužinu tijela: za četiri zamaha treba 8 m duljine.5 Gubici topline otvorenog plivačkog bazena (prosječno / maksimalno) u kWh/m2d prema mjerenjima RWE.25/9.0 6.20/9.

© Arh. Primjer -> © .® tnmrrr U © Prizemlje -> © ® V © Presjek -> ® . Richter + 6.® Arh.STAMBENE KUĆE S PLIVAČKIM BAZENOM U VRTU Primjer ® . u razini terena ispred dnevnog boravka.® ® Prizemljem ® .® kratak put od saune i spavaonice do bazena u vrtu. Neufert U ® Presjek -> © . U © Suteren -> @ . P. Kappler 236 . pristup iz suterena ili vanjskim stubištem.® stambena kuća na padini s otvorenim bazenom. K.00 Nagib 1:10 Perspektiva (5) Okrugli plivački bazen na padini Plivački bazen između kuće i garaže Arh.

WC-om. >90-1. Iz pretprostora trebaju biti neposredno pristupačne najvažnije prostorije kroz koje se najviše prolazi.0 W Za hodnik s vratima samo s jedne strane dovoljna . VJETROBRAN. ULAZ U nepovoljnim klimatskim okolnostima vjetrobran je prijeko potreban. 186. Ra> čuna se da je 1 m slobodne širine hodnika (bez istaka) potreban za 60 do 70 ljudi (-> kazališta. >2.e sir.0 m za 3 osobe © Jednostrani hodnici sa slabim prometom: širina hodnika = širina vratiju + 50 cm Jednostrani hodnici sa živahnim prometom Dvostrani hodnici sa smaknutim 1 vratima pri živahnom prometu Dvostrani hodnici s nasuprotno postavljenim vratima 237 . 1 4 0 m širina 1. bolje t O m . izvan dominantnog smjera vjetra. o rasporedu vrata — A ili B i jačini prometa. a naročito stubište -» © - Povoljna je neposredna veza između kuhinje. Svrhovite širine hodnika -> © Po mogućnosti trebaju se sva vrata otvarati u prostorije -> s. stubišta itd.25 m fas ^ W jednostrani hodnici za 2 osobe nesmetano mimoilaze šir|na 1 3 n .1. o tome je li jednostran ili obostran. ali mora biti odmah uočljiv s ulice ili vrtnih vrata. Ulaz u pretprostor treba biti. osovinski razmak zidova 1.). koliko je to moguće.PRETPROSTOR.6 m za 2 osobe. podrumskim stubištem i spavaćom sobom HODNICI Širina hodnika ovisi o njegovu položaju.40 m koje se Dvostrani hodnici sa živahnim prometom: 1.30 . škole. stubišta i zahoda Q Međusobna veza prostorija V© Ulaz centralno t>® •jf /Tn * Ulaz povezan s podrumskim stubištem p ^ ^ Predprostor povezan s uredskim prostorijama (§) U vezi s podrumskim stubištem ^ (7) U vezi s dnevnim boravkom © u vezi s vjetrobranom ® U vezi s kuhinjom.na hodnika o d > 0 9m.

.80 JL_ « t « b db ¿ ¿ s '165( 59 33 L Q IH Ti »t > I 1 H ^ ^ ? H H T 1.30 Za udobno odlaganje odjeće 28 kuka 38 kuka Za udoban rastanak 1—43—1 95 T 1 (6) T ^ 1.35 1.••.0 I I I I I 11 11 I I I I I I I I I I I I I II I 1 H 4 -H-H+- 1 . jednodjelna.0 H+++ -H+H- T 1 B H H — 90 — ¡ | 6 0 | — 75 . sa stalcima za glačanje 238 .70 I 600 1 1 900 1 U 1-95-1 H 0 13 H T 105 1 013H 0 16 h) 1 75 •iiiiii" "TrnrnTTT" n 1 1 1 1 1 1 1 JL jfe ÜU 1.0 H I I I I I I I I I I I I I I I 11 I I I I I I I 60 ^ — 90 — — 4. listonoše i posjetitelje mora sve što je potrebno biti predviđeno. nenapadno ali prikladno pri ruci. šešir i kovčeg > ? Ženske cipele < ^ ^ Stalak za kišobrane s nepropusnim koritom Sanduk za kišobrane ¿. Za dostavljače. od osvijetljenog kućnog broja do četke kraj ogledala.65 1.50 + 2. dvodjelna...0 T 1. Mm Garderoba.25 ' H ® H 1. sa stalkom za glačanje © Garderoba.""55"+• ® Za odlaganje odjeće 6 kuka na 1 m ® 1. GARDEROBE Ulaz određuje izgled kuće.0 3 kuke 5 kuka (14) Garderobni stalak Garderobni stalak ± 45 (12) Garderobne kuke Garderobne motke • T 4.0—1-75- A 90 T 1.40 -r 13 >- 1 |— 38 —| (2) Kaputić ULAZI.00 -i ^l) h 1. tu sve mora biti promišljeno. Ovdje posjetitelj stječe prvi dojam.j liMr I S v j » .15 1.— 2 1.f ^ h 1. (7) Kaput ® Kišobran.

kupaonice i sobe za boravak ¿4) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije. Zbog o t .p mm ormarima ¿ ^ S S H ^ 239 . Ta širina.3 u ovom se razmatranju smatraju garderobom.F ( 4 ) vorenog stubišta hodnik djeluje prostrano kao sa 4m 2 Hodnik 3m 2 = 4 velike prostorije i 1 mala prostorija. p dječje sobe. o s t a l o g ( f o kao ([3) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije s ugrađe-fc. garderoba) °" Hodnik 7m 2 . nije dovoljna za postavljanje ormara. Često sobe postaju prostranije ako se povećanjem hodnika na račun soba postigne povoljniji odnos vrata i ormara . jer se u tom slučaju dva člana obitelji još mogu mimoići.( i j ) . ostavom).» © . te WC V © W ©^nemaiolje"mogućnost?[frilazaj U ali je čišći prostor © W Pr storije (kupaonica. garderoba) ('gN Hodnik 5m 2 = 5 prostorija i 1 kuDaonica kupaonica © Hodnik 7m 2 = 8 prostorija i stubište t / 1 © ™ ^ ^ ^ 1 k U p a °> © ca.t uoiiko nmctnriio na * kraju stuba koje še ne^nastavljaj ^ Hodnik 2m 2 = 4 velike prostorije i » WC. pristup ^ T u ^ ^ kLp^oTe"'fsp'avate sobe i „ J ^ za boravak sobe „ „ ( T ) . mm ormarima i krevetima tfg) Hodnik 3m 2 = 6 prostorija. uz to 1 osta-a va ali bez WC-a ili slično. © prikazuju najekonomičnije oblike hodnika za određene okolnosti. kupaonica. garderoba i ostava Hodnik 4m 2 = 4 velike prostorije i 4 male. njprikladnije iskorištenje h o d n i . ^ tima 3 ® v —J Hodnik 4m 2 = 5 prostorija s ugrade.V ( 3 J ka s ugodnim oblikom prostora Hodnik 3m 2 = kao @ . pri smaknutim etažama (povoljno rješenje. pa ih treba ugraditi Pri raspoređivanju vrata treba razmotriti položaj kreveta i ugrađenih ormara u sobama. garderoba ili slično.Potrebna površina pri različitom broju prostorija HODNICI a V' ( D HnHnik im2 . otpadaju stubini podesti) Hodnik 1m2 = 4 prostorije kao čvoV (13) t ° * f između spavače sobe. samo 5 prostorija i 2 p male (kupaonica. U tim primjerima usvojena širina hodnika od jednoga metra zadovoljava kao minimalna širina.@ pokazuje maksimalnu pristupačnost različitih veličina i oblika hodnika prema prostorijama koje su šire od 2 m (prostorije š i r o k e 2 . međutim.

Ormari bi gore i dolje trebali imati otvore za zrak iii vrata kao rebrenice tako da je omogućena staina ventilacija. Kod krovnih kosina treba iza ormara ugraditi dobru termoizolaciju. Klupa sa sandukom u hodniku služi za smještaj pribora za čišćenje cipela. niše i uglovi nude prostore za ostave. metle itd. Ispod stubišne kosine često ima mjesta za ormare s kliznim vratima (§) ili za radni prostor -» (8) ® 240 lzviačivi ormari smješteni do pod strehu © Prostor za ormare ispod kosine krova.SPREMISTA Krovne i stubišne kosine. (7). ormare i pretince. Okvir s lameliranim vratima Prostor za ormare ispod kosine krova pokraj mansardnog prozora Sklopivi krevet pri strmom nagibu krova .

s kliznim poklopcem i odvodom vode. iz sigurnosnih razloga. bolnice) 40+45 50 55 30 40 45 50 > Q.77 m 3 i 1.4 © četka © Kanta za smeće 3 Univerzalni usisač Usisač za prašinu Presjeci . O •5 c o © feST*''j@[e' St0j6Će 0S 0njene ' © Klupica sa stubama (li) Uređaji za odlaganje kućnog otpada ^ 2 ) .5 d 95 130 110 110 110 110 110 e Vrsta otpada Kućni otpad rastresit Otpad u vrećama 110 I Papir (uredski otpad) Rublje (jednoobiteljska zgrada) Rublje (veći objekti kao stambene zgrade. Velike kante za otpad (¡5))s obujmom 120 i 240 litara trebaju biti pokretne. Kante za smeće od pocinčanog čeličnog lima ili polietilena. Okno 0 cm Za otpad Za odzr. Kontejner za smeće -» (¿5) od čeličnog lima ili polietilena. bolnice. letla za prašinu 1. Uređaji za odlaganje smeća okno za kućno smeće. umirovljeničke domove itd. . DIN 6623.5 11.3 5 % okna za bacanje smeća. U kućama s jednom obitelji pogodna su okna za ubacivanje rublja ->(5). Prečke Za visinu prostorije mm 2400 2600 3500 Cjelokupna dužina ljestvi oko mrr 1350 1580 2540 Prečke Za visinu prostorije mm 3630 4750 5870 Cjelokupna dužina ljestvi oko mrr 1710 2250 2770 3 4 do 8 12 16 20 © Ljestve-»©. sredstva za pranje i čišćenje.kontejner za pražnjenje 241 .(13) (T) Okvir za čišćenje sagova (8) Prikladna visina ormara J S L I <> Za svaka daljnja vrata se sanduk proširuje za 820 mm (9) Potrebni prostor za velike sanduke za smeće Velika kanta za otpad .10 m 3 (1100 I). hoteli.5 11. Taj se sustav ne može primijeniti za više otvora istodobno. Potreban prostor za kontejnere za smeće -»(§). Kućni otpad namjenski se skuplja za odvoz u pokretnim kontejnerima obujma približno kubični metar Važno je voditi računa o dimenzioniranju mjesta za postavljanje i putove odvoza. Tržište nudi uređaje za ubacivanje smeća s električnim otvaranjem vratašca.» © o k n o za odzračivanje -»(13)presjeka 3 0 . papir ili rublje treba biti od nehrđajućeg čelika ili pocinčanog čeličnog lima. 6629. 243 Za njegu i čišćenje potrebno je: ormar za manje kućne naprave. usisač. Obujam 50. alat i ljestve Širina prostora za ormar = 60 cm.110 litara. Pri oblikovanju kućanskih naprava treba osigurati jednostavno rukovanje bez ugrožavanja zdravlja Q)-(§). mjere cm a 55 60 65 35 45 50 55 b 55 60 65 35 45 50 55 c 24 24 24 11.PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO s.5 11. 25 30 30 15 25 25 30 Min. kante. isto tako i za hotele. obujma 0.

Lssrrp. sklopiva uz zid ormar K Potrebni prostor za glačanje u sjedećem stavu Uz elektr.Snj Z e a ru 9 ÍS nje ¡ = * © stroj za glačanje Stroj za glačanje ugrađen u ormar 242 .ilal.© • Takva prostorija služi za smještaj ormara s priborom za čišćenje. Pri oblikovanju pribora i sprava za kućanstvo treba se brinuti o udobnosti i zdravlju korisnika. sklopiv t * ^5) Šivaći stroj * © g D .80 1 + (5 1 I—60-1. Daska uz koju se glača stojeći .> © .» © .© .> © mora biti drugačije visine od one uz koju se sjedi Podrumsko stubište Automatska perilica i aparat za sušenje rublja kao komplet Korito za pranje s grijaiem vode Sanduk za prljavo rublje Radna površina za slaganje rublja Uređaj za glatanje oko Ormar za manji pribor Ukupno 60 60 Kuhinja 60 50 60 100 50 380 60 60 1. pranje rublja. Minimalne dimenzije _ • © .00- 1 á ¡él.80- + 1 8 . 90 ¡50> © Daska za glačanje.0S.20 (-60-100—I -2. prost. ® Shema prostornih veza s kućnim gospodarskim prostorom <D Potrebni prostor za dijelove opreme I 8 + 8 1 8 + • i + D 8 8 C + + 8 8 c 1 8 §8 8 + 1-60- j: -1.Dijelovi uređaja i opreme Širina u cm Bolje PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO Povoljna je orijentacija prema sjeveru .00 60 4.40- 1.40-2..20-60-100-1 -2. valjak za glačanje ^ ^ Kombinirani pribor za glačanje. gosp. glačanje.60 Kuć.40-2. za šivanje.» © . 1 k d rxs. s dugim pultom za odlaganje .đ>© D »"đ™ t " © u- t"© L-oblik U © fra^omoćn^ulS Pr0St0r ia ' © Pristupačno iz kuhinje V (9) p r i s t u p a t n o iz V Pokraj kuhinje i kupaonice -1.0. bolje rješenje neposredno uz kuhinju ili pristup iz kuhinje . Prostorija za potrebe kućanstva uz pomoćni ulaz.20 1. a može biti kao kutak i za hobi.

daske za glačanje s. hladnjače.razne veličine. Jednoredna V ® Smočnice t ^ (2) Smočnica u nastavku na ormar t^ (¿) Smočnica preko ugla a W (4) Smočnica u nastavku ugla za blagovanje i r .> © . ljestve. torbe. 242. također s odvojenim odjeljcima za hlađenje i zamrzavanje. (6) Smočnica zbog uštede prostora u nastavku na kadu t^ (7) Kao prije. alata. vrata se otvaraju prema van. Te su prostorije vrlo važne za svakodnevni život. Najbolje je police postaviti sve do stropa. SMOCNICA Pri projektiranju stanova ili kuća treba voditi računa o nusprostorijama kao što su smočnice. daske za glačanje rukava. Za veća kućanstva tržište nudi hladnjačke ćelije po sustavu nadograđivanja . kovčege. košare za rublje. zaštićena od sunca.r-v. ona mora biti hladna i prozračena. Treba predvidjeti priključak za zamrzivač i eventualno hladnjak za vino. Radi uštede prostora. nakit za božično drvce. korisna površina 1. mora u stanu postojati prostorija za odlaganje = 1 m 2 svijetle širine 75 cm. Najpraktičniji je položaj smočnice pokraj ili unutar kuhinje .SPREMISTE.06 m2 SPREMIŠTA Osim prostorija u podrumu i na tavanu. u nastavku na WC t f (S) Smočnica ispred kuhinje Hladnjače . Za veće stanove treba u projektu predvidjeti ostavu po mogućnosti od 2% površine stana. Treba predvidjeti rasvjetu s prekidačem na vratima i pobrinuti se za dobru ventilaciju. hodnik i spavaće Kuhinja Spremište Prostori za odlaganje i ormare Spremište u području ulaza • W (14) opicllllMc Uni Spremište iI ormar za cipele u području ulaza 4 Spremište Smočnica i ostava u području oiiiuuik kuhinje V Q5) 243 . košare. ostaviti niše za ugrađene ormare ->(t3). Prostoriju predvidjeti neposredno uz kuhinju. spremišta. Ona služi za odlaganje i čuvanje pribora za čišćenje.23-3.

znad njega © W sobe'zT bta g o va njls s I užTd odava nju h r a n e b a d njega su obostrano pristupačne police za posuđe (7) W Rade dvije osobe jedna do druge ® Između prostorije za pripremu i blagovaonice treba leteća vrata dolje obložiti zbog mogućnosti otvaranja nogom ^g^ Ispravna i pogrešna rasvjeta u kuhinji © Uobičajena visina stola od 85 cm je između povoljne visine za miješanje tijesta i sudopera © Predvidjeti radnu ploču koja se može izvući za rad u sjedećem položaju Ispravno izvedeno podnožje ormara za lako čišćenje > 8 cm ^ t! U "1-¡fi m tv A B umjetno oazracivanje veniuaiuium Umjetno odzračivanje ventilatorom na vanjskom zidu (A) ili bolje preko nape direktno iznad štednjaka (B) (14) Bolja je napa za usisavanje para Stol za izvlačenje Barski pult za blagovanje © 244 Presjek kroz elemente kuhinjske opreme prema preferentnim mjerama DIN 68901 Kuhinjska oprema i mjesta za postavljanje elemenata prema DIN 18022 Radnu visin uskladiti s visinom tijela .20—l I—60—I I—60—I (T) Presjek kuhinje s 2 radna mjesta © Presjek kuhinje s prostorom za 2 osobe © Nisko smješteni dijelovi štednjaka zahtijevaju odgovarajući prostor za rukovanje.20 H—60—| !— a 1.20- na sudopera s policom .10-1.KUHINJE |-45-(-4CH 80—I—60—I |—60—1. iznad štednjaka postaviti odvod para © Stolovi za rad i odlaganje dubine 60 cm H60H © W 1.

kuhinjski kablić.l (?) Dvodjelni gornji ili zidni ormarići (3) Jednodjelni gornji ili zidni ormarići H(cm) x B(cm) x T(cm) 203 45-60 40-60 © Visoki ormarići © Kutni ormarići © Ugrađena pećnica ( ^ Kuhinjski centralni element (9) Elektronička preša za smeće ^0) Niše za kuhanje © Ormarić za kuhinjske aparate i ormarić za sušenje 245 . pogodni za ugradnju hladnjaka.^ .J I 100 100 l-i-l-l 1 l . težih ili rijetko korištenih kuhinjskih sprava i pribora. Radne površine i površine za odlaganje čine jedinstvenu plohu. šperploče. bolje specijalna otklopna koja pri otvaranju ne zahtijevaju dodatni prostor. Gornji ili zidni ormarići (3) + 0 ograničene su dubine kako bi se radna ploha ispod njih mogla nesmetano koristiti. police u ormarima drvene ili ploče obložene sintetikom.H(cm) x B(cm) x T(cm) 85 20-60 60 H(cm) x B(cm) x T(cm) 85 70-150 60 KUHINJE ELEMENTI ZA POSTAVU I UGRADNJU Mjere i programi proizvodnje nažalost su. drvo. koji se uklapaju u svaku kuhinju koju je arhitekt projektirao. ali je taj uređaj znatno učinkovitiji od onoga za cirkuliranje zraka.@ kao što je naprava za rezanje kruha ili univerzalna. kuhinjska vaga te posude za namirnice i mirodije koje se upuštaju. ormarić za kuhinjske strojeve i dijelove s ladicama na izvlačenje ili otklapanje. Donji ormarići: -> ® + (2) za smještaj većih. Gornji ormarići pripomažu iskorištenju prostora. uključujući po mogućnosti i električni štednjak (s izrezima za grijaće ploče). Tipizirani elementi. i dalje različiti. Preporučuje se mehanička ventilacijska naprava iznad štednjaka -> Za tu svrhu na tržištu se nude nape. sintetika. vidljive plohe: brušeni lak. Za lonce su najbolje metalne rešetke. iverice. cej . pećnice i mikrovalne pećnice na prikladnoj visini. sušilo za ručnik . a posuđe se doseže lako i bez prig i banja. Ispod sudopera je posuda za smeće. Razlikuju se naprave za odvod i naprave za cirkuliranje zraka. upušta se ispod radne plohe. L Q Jednodjelni donji ormarići x (5) Dvodjelni donji ormarići H(cm) x B(cm) 35 20-120 65 T(cm) 35 H(cm) x B(cm) x T(cm) 50 70-150 35 65 L^lJ L . sintetika. pribor za ispiranje i čišćenje. sredstva za čišćenje ili za zalihu namirnica. eventualno električni bojler. Posebna oprema -> © .l . Sudoper i ploča za cijeđenje ugrađuju se u donje ormariće. Vrata klizna.> (5) služe za metle. usprkos normizaciji. Visoki ili bočni ormarići . Materijal: drvo. spajaju se prilikom ugrađivanja i nepomičnu cjelinu. Općenito se kuhinjski namještaj isporučuje u širinama od 20 do 120 cm s korakom od 5 cm i visinom od 85 cm. Za odvod zraka mora postojati ventilacijsko okno.sve pomaže da se štedi vrijeme i snaga.

® 85 80 (?) Električni štednjak (5) Veliki plinski štednjak (3) Trajno goreća peć Hladnjaci Zapr.24 (§) Dimenzije • O 86 25/34 44 I T 44^ 1 '24 Pločice iznad uzdignutog ruba (7) Mjere za ugrađene sudopere 1. po jednu dvostruku utičnicu za svako područje rada i pripreme. treba paziti na dimenzije sprava i uređaja jer su važne za određivanje dimenzija ormarića. Stroj za pranje posuđa treba smjestiti desno ili lijevo uz sudoper. Treba predvidjeti dovoljan broj utičnica. Najčešće je potreban dvostruki sudoper (7) . Malo potrebnog prostora.@ sa 60 cm širokom plohom za cijeđenje lijevo i 60 cm širokom plohom za odlaganje desno. ali obilje komfora. Električni i plinski uređaji te kuhinjski namještaj danas se izrađuju tako da se mogu međusobno poredati. odlike su "single" kuhinje.10 1. (I) 50 75 100 125 150 200 250 b (cm) 55 55 55-60 55-60 60-65 65-75 70-80 t (cm) 55-60 60-65 60-65 65-70 65-70 70-75 70-75 h (cm) 80-85 85 85 90-100 120-130 130-140 140-150 Ugrađeni hladnjaci Zapr.24 Ugrađeni sudoperi rezance i tijesto Kutije od stakla ili plastike ^ ^ Kuhinjske daske Kuhinjske vage Kuhinjski stroj ® Univerzalni električni nož Stroj za mljevenje mesa CÍO 246 . Veličina prostorije nije sama po sebi mjerodavna. treba u projektu predvidjeti dovoljne površine za postavljanje kuhinjskog pribora i strojeva. (I) b (cm) t (cm) 50 75 100 (4) Hladnjak 55 55 55 50-55 55-60 60-65 (7) © h (cm) 80-85 85-90 90 © 44 1.KUHINJE Ako se nastoji uštedjeti prostor. ugraditi i kombinirati omogućujući nesmetano obavljanje poslova.

povoljno držanje tijela. dobra rasvjeta radnog mjesta s. male naprave. te s podrumom. Pravilan raspored bitno utječe na olakšanje posla. u posrednoj vezi s vrtom za povrće i začine.Ulaz Predprostor Gospodarska prostorija Pomoćni ulaz | KUHINJE AMK . hladnjak 60 cm. izbjegavati rad u stojećem položaju. Za to ukupno treba 700 cm kako bi se postavili svi elementi. Povoljan raspored radnih mjesta u kuhinji E 60 T ©O O© B A 60 1 30 A = povrSina za odlaganje >30 B = štednjak 60 C = radna ploha >60 D = sudoper prema proizvođaču E = površinaza odlaganje odn. 18022.1 0 m 2 . sudoper s dva korita i plohom za cijeđenje (uključivo stroj za pranje posuđa) 150 cm. tj. sudoper. 244. pribor itd. idući s desna na lijevo: površina za odlaganje.©.> DIN 18011. dječje igralište i terasa 0. Kuhinja je u stanu radno mjesto. ormarić za namirnice 60 cm. Često je kuhinja sastajalište obitelji ako prostor za blagovanje pripada kuhinji ® Prilikom namještanja treba obratiti pažnju na sljedeće: Štedjeti kretanje. To znači. zamrzivač 60 cm. c^edenje F = velika radna polča i donji ormarići G = gornji ormarići H = visoki ormar (i) Jednoredna kuhinja (5) Dvoredna kuhinja V (6) Kuhinja u obliku slova U (7) L-oblik s kutom za jelo 3 1-62 2. 68901 Kuhinju treba orijentirati prema sjeveroistoku ili sjeverozapadu. treba svrhovito poredati radna mjesta. Po mogućnosti se iz kuhinje trebaju vidjeti vrtna vrata. Svi su primjeri koncipirani za dešnjake. omogućiti nesmetan rad i dovoljnu slobodu kretanja. Potreban prostor za namještaj i sprave: štednjak.00 m i — IV 1ÍT I E. ulazna vrata. štednjak. radna kuhinja s prostorom za jelo 12-14 m 2 0 . mjesto za pripravljanje. Za ljevake to će biti slijeva nadesno. \ Vrtna vrata V ¡ Podrumske stube | ¡ % Kuhinja _l Smočnica Dječje igralište Blagovaonica Soba za boravak _) Prostorija za L Erigremu Povrtnjak Pogled iz kuhinje Putevi Ove prostorije su uobičajene samo kod velikih kuća © Odnosi prostorija veće kuhinje % I Učestalost korištenja radnog prostora [ i J < Glavne veze s ostalim područjima Učestalost korištenja puteva između područja Za korištenje sprava i namještaja nužan je između nizova slobodni prostor širine 1.6 m 2 . Najmanja tlocrtna površina kuhinjske niše 5 .. Uz dubinu niza sa svake strane od 60 cm dobije se minimalna širina kuhinje od 2.20 m. pećnica 60 cm. ormar za metle 50 cm. radna kuhinja 8 . radni proces slijedi zdesna nalijevo. prilagoditi visinu radne plohe visini tijela.PREPORUKE . mjesto za kuhanje 60 cm. Da bi se olakšalo raditi u kuhinji. ali istodobno i boravak domaćice tijekom mnogih sati.40 m (?). površina za cijeđenje — @ > .I 'ra I1 tšJ 0^ © Perspektivniprikaz jednoredne k u h i n j e V J V ~ Perspektiva-»© t " @ v N e S r Í n j a S T h r a S r t Ormar-kuhinja (firma Haas u Sohn) 247 . donji ormarići za posuđe. pokrovna ploča od 200 cm ujedno je površina za pripravljanje i odlaganje.0 .

0010f-50-80— -50-110 45 ! • Mjesta za blagovanje Širina cm Dubina cm š 130 ž 180(190) Površina m2 2. bijelo i crno vino Meni: juha.14 m 3. šampanjac.8 3.14 Npr. 5P •I.a o I tfí m i ^ tx> = 1. potrebna površina za postavljanje stola • Min. jelo s mesom.„ H I I & l 1 1 1 -g I s i ^ s >¡>>N"N"N5>nz>ÍMOTOT>N (?) Čaše © Meni: juha. jelo s ribom i jelo s mesom.2 • .9 5. bijelo i crno vino -2. bijelo i crno vino Meni.m O t/i •O N (0 TON (0 ra (0 <J <J •> BLAGOVAONICE POSUĐE I NAMJEŠTAJ a a ¡s s s a g « s * .o N (0 ra o (0 Č* (0 C L E C O (0 (0 <J TO •S is C ¡ O S ra <J E <J o c É. potrebna površina za postavljanje stola Min.1 5. sladoled. pri 60 cm širine mjesta i 6 osoba = 60 x 6 = 180 (2. potrebna površina za postavljanje stola 248 .80- C O . jelo s ribom i jelo s mesom. predjelo. desert.o C . desert.00- 4 osobe I s 5 osoba 6 osoba 7 osoba 8 osoba 3.6 3. jelo s ribom i jelo s mesom.80-2.00) š 195 š 245 (255) = 260 JlO± j 45 -1. •i« B -1.•> o c o c o C O o C O •O c 3 . piće Meni: juha.14 Min. desert. šampanjac.

10 .00 I ofefo i 7t> /! © Najmanja blagovaonica za 6 osoba: vL' Blagovaonica za 12 osoba s površinom za pripremu.75 cm -> © .@ Preporučuje se iz> laz na terasu. Razmak između ploče stola i donjega ruba svjetiljke ne veći od 60 cm © . 4 - •:• 60 © Minimalni prostor: stol za jelo u vagon-restoranu.vratima ->• © + © Da bi se moglo udobno jesti. © Min. Lijevo i desno od stola površina za kretanje od 80 cm. Mjesto za blagovanje > zahtijeva znatno više prostora. prostorija za zajutrak prema istoku Prilaz iz kuhinje ili prostorije za pripravljanje — @ . Tako nema bliještanja i susjedi si mogu gledati u oči. I (?) u I T 40 ' + 120 50 . Povoljno je ako se prostorija za jelo može prilikom svečanosti proširiti sklopivim ili harmonika . Orijentacija blagovaonice prema zapadu. ali zbog uzdignute police od 15 cm zahtijeva manje mjesta.0 \¡ QOOOQ O O 4.BLAGOVAONICE DIN 18011 U kuhinji je poželjno imati mjesto za međuobroke. nešto više: niša za jelo © Uz više od 5 osoba mora se predvidjeti prolaz do stražnjih mjesta.00 1 T 80 C3 T > i.10-1 n •: 2.4C 1 I1 k 1 35 a q D D 1.00 >j •i •i :ll . tako da je dovoljan razmak do susjeda © i moguć smještaj cjelokupnog pribora. ili i za glavne obroke. ali može zamijeniti posebnu blagovaonicu -> © . .80 T 1. 4 do 6 osoba V 9 .110-1 1-60-1-40-1—80—| 80 »4/54 80 T I O 4o • • h45-f-40-H-30f 30| ••:" i . Vanjski prostori (verande.27 1 i a a a D D D 0 M . Stolne svjetiljke ne smiju zasljepljivati.00—1 1-1. stol može biti u sklopu slobodno stojećeg ormarića -> © Manju dubinu zahtijeva barski pult za jelo. 4J^ 30 (?) 1 • (?) • 3. mogućnost produljenja ako postoje harmonika vrata prema susjednoj prostoriji ^ 2 ) Smještaj jednog kompleta pribora za jelo ^—' okrugli stol.® Najmanji je promjer takvoga stola 0. dubine 40 cm. treba svaka osoba za stolom imati dio površine stola 60 x 40 cm. Potrebne su posebne stolice ili visoke stolice bez naslona — © . kutni ormarić za posuđe Soba za boravak ÍBIagoyi: Kuhinja Shema odnosa prostorija oko blagovaonice ^ ' Zatvorena blagovaonica između kuhinje i sobe za boravak s poseb.: II II : Bar . visine 70 .. Na sredini stola treba ostaviti trak širine 20 cm za zdjele. najudobniji raspored stolica. dobra rasvjeta prostorija 249 . lonce i si. ušteda prostora: stol s kutnom klupom l-50-t— 155 —I- (?) Okrugli stol.ploča Jif: Stol na izvlačenje i zakretanje Stol na izvlačenje I -1. ispred blagovaonice ili dnevnog boravka (dakle pri najčešćem jugozapadnom vjetru prema istoku do jugoistoku). Ako treba smjestiti više od 3 osobe.© Uvijek je ugodno sjediti za okruglim stolom © . mora se dodati 80 cm za kretanje oko sjedećih mjesta.© Mjesto za mali obrok može biti stolić koji se izvlači iz donjega ormarića. Klupa u kutu sa stolom kao mjesto za jelo zauzima najmanji prostor -> © . sa sobom za boravak uz zajedničku terasu.25 m. bolje 1.• no mirnim položajem mjesta za blagovanje Blagovaonica između terase i sobe za boravak. veza prostorija letećim vratima Blagovaonica kao naprijed. terase) leže na sunčanoj strani zaštićenoj od vjetra. Ako ima prostora. s D] II. razmak do zida ovisi o posluživanju © Razmak između površine za pripremu i stola predvidjeti i za prolaz © Za ladice i vrata 1—60 —1—50 .1.90 m. To zahtijeva dodatne površine za namještaj i kretanje -> @ .

To je važno za namještanje kreveta. potrebno je i svjetlo za čitanje -> (2). ( g ) Spavaća soba -t d j e č j a soba do nje t ' ^ 3 ) Spavaća soba / tuš / kupaonica V ® Dvokrevetna soba / dijete / gost t * (15) (§) t ^ 06) Dvokrevetna soba V © Mogućnost podjele Q6 250 . U spavaću sobu treba postaviti najmanje jedno zrcalo u kojem se može vidjeti cjelokupna figura. 75 . treba naći mjesto na hodniku . Oko kreveta prostor 75 cm © Odlaganje je neophodno: noćni ormarić uz krevet Sjever Prostor za ormare sa sklopivim vratiV-/ ma Sjever * n 4fr (5) V-/ 2.p .00 . Duljina kreveta za svaku pojedinu osobu treba biti jednaka tjelesnoj visini + 25 cm. ( g ) Spavaća^soba s garderobom i prila. Osim rasvjete čitave prostorije.00 2. 160 x 200.SPAVAĆE SOBE Udobnost pri spavanju ovisi o krevetu.60 10(7) Spavaća soba s garderobom f ® Spavaća soba s garderobom V © bnimtednikom ^ " * * * ^ ^ Kupaonica U © Spavaća soba i garderobni hodnik p . Oko svih strana kreveta treba projektirati prostor širok najmanje 60 cm. 100x200. Pri otvorenim vratima mora ostati dovoljan prostor za kretanje -> Lijevo i desno od bračnog kreveta mora postojati prostor za odlaganje.75 . 2. bolje 75 cm -> © . Prikladni su i ormarići na koje se mogu postaviti noćne svjetiljke -> Po osobi treba osigurati oko metar prostora za ormar. Ako nema raspoloživog mjesta. 100 x 190. 75 Spavaća soba s više prostora za toaletu 1 ormare . a naročito ako usporedno s krevetom stoje ormari. Uobičajene dimenzije: 90 x 190.00 V (?) v—/ Mala spavaća soba/dječja soba r 1 > V " (B) Uobičajena svrhovito namještena spavaća soba 75 .> © + © . Dobro je rješenje ormar sa zrcalima na vratima ili stranicama.

sličan je japanski način spavanja Poljski krevet s napetim platnom za jedra. počivaljka) - © Počivaljka. preko dana se ugura u krevet Zidni ormar za rastezljive krevete -* obratiti pažnju na uske otvore za vrata Rastezljivi kreveti mogu stajati ispred zatvorenih vrata ormara Kod okretno-sklopivih kreveta je ormar noću otvoren 251 . niski ormar za odjeću.A) Ležaji na raznim visinama SPAVAĆE SOBE VRSTE KREVETA i. glomazan s visokim nogama B) Ležaji (kauč. potreban prostor 0. 11) kuće za odmor i dječje sobe.338 m 2 po krevetu Pullman-krevet za stambene prikolice i spavaća kola.00 l © Rastezljivi krevet za 1 ili 2 osobe.72 -i— 68 ^ 2. pokrivač i jastuk su preko dana smotani u navlake s patentnim zatvaračem © Kao prije. ateliere i si. uzdignuti naslon je drugi krevet D) Sklopivi kreveti 35 ? Naslonjač za spavanje (rasklopiv. brodske kabine. ~ Tro katni krevet za spavaća kola. sa sandukom tspod madraca za smještaj posteljine preko dana © Počivaljka sa sandukom za posteIjinu iza kosih jastuka /g\ Počivaljka za spavanje na izvlačenje C) Ležaji za nuždu -62—j- © Visoki krevet na ormaru s dubokim vodilicama s gornjom pločom na izvlačenje koja je ujedno poklopac © Krevet na ormaru. prikladno za vrlo male prostorije. sklopljen se može koristiti kao klupa za sjedenje Niski krevet od čeličnih cijevi s poplunom ili vunenim pokrivačem ^ ^ Bakin krevet s perinom.10 2. ® Vreća za spavanje s patentnim zatvaračem i kapuljačom za glavu. potreban je poseban sanduk za posteljinu) ^ ^ Počivaljka za spavanje (rasklopiva) Frankfurtski krevet (bočno preklopiv) Frankfurtski krevet (preklapa se po visini) 2-struk ili kao dva kreveta E) Rastezljivi i zidni kreveti Mmmmm t .

o položaju u odnosu prema svjetlu (otkrenuto od prozora ) i vratima (pogled na vrata).kuća koji je bio oblikovan poput bazilike.SPAVAĆE SOBE POLOŽAJ KREVETA Za osjećaj sigurnosti i mira osobe koja se odmara. po mogućnosti bračni par ne leži u istom smjeru nego u suprotnim smjerovima . određeni zahtjevi uvjetuju raspored kreveta.> © + © . bojažljivi radije uza zid -» 0 + (2). 252 . Još su VM Dva kreveta jedan do drugog 3 • Dva kreveta jedan iznad drugog položaj kreveta manje ovisi o prostornim mogućnostima nego 0 osobnim željama. uz zatvorene zavjese osebujno osvijetljen odozgo kroz baldahin. Posljednja četiri primjera zorno pokazuju koliko je oblikovanje prostora i namještaja ovisno o načinu života u nekom razdoblju.(J) Osjećaj smirenosti ovisi 0 zidnoj oblozi. važan je njihov međusobni položaj. a nekada je zajednički ležaj bio uklopljen u zasebni prostor: I krevetu u sanduku Krevet s baldahinom Natkriveni krevet Krevet . a također i položaj glave u krevetima koji se dodiruju osjetljivije razlike kad je riječ o bračnim krevetima: © + @ . ili još radije -> (5) . položaju prema stranama svijeta (glava po mogućnosti prema sjeveru). Danas prevladava odvojeni položaj bračnih kreveta. Ima li više kreveta. jer ako: (§) Prijatelji spavaju u istoj sobi. vrlo je važno gdje je krevet smješten: ® Sl ° i i slobodno u sobi Samosvjestan čovjek rado spava u slobodnom prostoru sobe @ . Ako su kreveti razdvojeni. obliku kreveta.

Ventilacija je potrebna i za garderobe @ . 1. pa su poželjni ormari duž cijele stijene. dobro iskorištenje prostora 10 © Presjek -> (§) 60 Presjek dijela s ladicama-» (§) Presjek-» 60 ® 1. jllfi i t i á .25 3. Po^Jgd na dvokatnu krevetsku nišu ^g^ Pogled i presjek krevgtske niše s gornjim ormarom • Za vlastiti dom poželjni su ugrađeni ormari.00 1. treba paziti na termoizolaciju i ventiliranje kako bi se izbjeglo kondenziranje vode. izvrstan raspored ormara. Najprikladniji su ormari kao pregrade između spavaćih soba -> (?). 30 t i 1 i i 9-10 / Hlače Ladice za rublje V Sfc" CJi O.Z I S .00 : 1 55 1. Male prostorije zahtijevaju maksimalnu štednju prostora. klizna vrata tipizirane proizvodnje. ormari obostrano Prostorija za ormare s mjestom za oblačenje 253 . a za unajmljeni stan pokretni ormari. © i Ako su ormari uz vanjski zid. ušteda troškova i prostora -» © .00 ^g^j Prostorija za ormare i tuš između dviju dječjih soba Prostor za ormare s razdvojenim pristupom Prostorija za ormare. ^ 70 T 33 33 1 \ 30 jf / / Unutarnje površine tapete ili obojene (6) Uobičajeni ormar za odjeću i rublje (7) Ugrađeni ormar za odjeću i rublje Ugrađeni dvostruki orrrar. zidovi obojeni ili oblijepljeni tapetama koje se mogu prati.SPAVAĆE SOBE 2.50 65 .25 KREVETSKE NIŠE I ZIDNI ORMARI i 1.00 T J 1 n I f \ M: ¿Mt 60 © Krevetska niša oblikovana ugrađenim ormarima © Dvostruka niša (s površinama za odlaganje na vratima) (Q) U ^ Mnogo kratkih odjevnih predmeta.50 I I . Najpovoljnije su masivno obrubljene niše s običnim podom. 90 ^ ^ Prohodni ormar između dviju prostorija 2.

ručnika 24 ručnika 6 krpa za brisanje. 253 254 .60 .5-10 kom.45-1. dimenzije s. frotira* za tuširanje 6 kom. malih frotir-ručnika Ci) Ručnici i si. ^Ulu ® Ženski "I kaputi " MuškT" kaputi Kaputi (2) Ženska odjeća 6 12 6 12 12 3 8 24 pidžama dnevnih košulja potkošulja mrežastih košulja gaća košulje za frak maramica para tara pa 2 ljetna šešira 2 zimska šešira 1 slamnati šešir 1 kruti šešir 1 cilindar 5 pari cipela 1. 4 §^>5 cm GARDEROBE U ormare za odjeću i rublje moraju se najmanje moći smjestiti: za gospodina 2 ljetna odijela 2 zimska odijela 1 sportsko odijelo 2 ljetna kaputa 1 kišni kaput 2 zimska kaputa 1 crno odijelo 1 smoking..5 Čarape i rukavice Vješalice za odjeću 14) Toaletni stolić Stolica za odjeću.. (5) Muško rublje 3 kom. naslon u obliku vješalice za odjeću Ormar za odjeću i rublje s iskorištenjem površinama vratiju. 1 frak 1. 3 para sportskih čarapa Muške čarape 10x8x3.30 85 za damu 18 gaćica 1 zimski kaput 1 krzneni kaput i kaputić 6 košulja 2 ljetna i kišna 5 potkošulja 6 pidžama i kaputa spavaćica 4 kostima 5 vunenih haljina i halj. 50-70 cm 5-10 kom. 15 pari čarapa za prijelazno vrijeme 8 pari rukavica 8 pari cipela 5 bluza 4 šešira 4 večernje haljine 4 ljetne haljine ostalo 6 plahti 6 presvlaka 12 jastučnica 6 frotir.

05 1 ^l^rLdbT" ^ ^ ^ Prostor između kade i zida Poželjan slobodni prostor 19-22. potrošnja vode 6 litara 1 . 0 0 ^ © WC ispod kosine krova ili stuba © Podnožje pomično I—S 55—| 1 1. „ . također i s konvektorom 11S1S75 1 t—41—1 t-33sH 2.70 © Kod kraćih kada veća je potrošnja vode % 7T T 38 \ 1 I-30H U tuš kabini J105 1 (4) Ugrađena kada Obloga kade jedno. ormanc Ormarić za lijekove pod ključem Dva umivaonika s držačima ručnika između njih Dvostruki kombinirani stol za umivanje s donjim ormarom Kombinirani stol za umivanje 255 .04 1. .25 1. 1 (-27-40 •23-ar (14) Bojler ispod umivaonika Protočni plinski bojler s priključkom na dimnjak . .KUPAONICE OPREMA -> tH 1.20 Konzolna WC školjka s niskim vodokotlićem WC čučavac (francuska izvedba) ® WC školjka s ugrađenim vodokotlićem. Toaletn.ili dvostrana.

4.05- TT I B I _ A B L T 80-100 75-100 80-100 130-175 3.70 ——I •• c• l i t ó B li A B L T 115-145 40.50- Iz higijenskih razloga bolje je postaviti školjku uza zid.35 1—'7°—H—9C 1| 1. 40 .20. 40 15 50 20. 255 © . Mješalice s polugom štede vodu i energiju. —L— I—A—I U® 1 55 15 40 H 20 40 H h- 25 -2.00—t—70—I [ — 1 . 255.25 1 — V © -2. — L — I-AH 1 O p © n A B L T 38-45 60-75 55-75 120-135 \\{l/) --—J 1 [q] ' 6 5 ±15 40 2. Dvostruki umivaonik širine 1. Radi akustične izolacije treba upotrebljavati armature grupe I. U — ® I—80—I—90 1 j————1. n? 1 t t 160-180 70.80 100-120 120-150 V © 25 .KUPAONICE tu i. Umivaonik 35-45 35-45 60-75 100-120 2 .15- ¥ fl 5.20 m ne pruža dovoljno prostora za ruke pri pranju.70 1. Bolje rješenje su dva umivaonika s prostorom za ručnike između njih i sa strane za odlaganje s.e 20 60 1. Kupaće kade Najčešće je to ugrađena kada. 7 0 .55 120-175 100-145 BxT 75 x 90 1/ 80 x 80 90 x 90 8 0 x 100 _ P ® I—1. Zahodske školjke s dubinskim ispiranjem smanjuju neugodne mirise. H — H H (SI (8) gl 20.kade služe uglavnom za pranje tijela. Pisoar ->• 0 . Armature ispod žbuke štede prostor i lako se održavaju. K D Mora biti dovoljno velik i imati dovoljno prostora za odlaganje.20 1 P© -2...© Danas uobičajeno i u kući. Tuš . Povoljno: visoka kada s ugrađenim konvektorskim grijanjem s. 256 . Zahod sa stojećom ili zidnom školjkom P® — 1 1. 25 40 20 40 15 1 H H 40 20 i p ® —I 30 90 1—I . Kupaće kade osim za pranje tijela služe i za oporavak (ljekovite kupke).] 70!) Í t ^ h I 7 5 — 9 0 2.

© .20 - 1.. zgrade za odmor. cijele kabine za cjelovitu visinu etaže.40-1 P © Kabina s tušem u hotelu P © Kabina s tušem u najmanjem stanut^ © S h S in^alacNe ^ 53 V © w c kabina u bolnici 257 . ali i drugi sintetični materijal.30®. s ugrađenim instalacijama i sanitarijama s priborom. aluminija. Postoji i izvedba gdje su kuća i oprema od istog materijala.> © do (3) instalacijski zidovi.53 P Kabina s kadom i perilicom P (li) Kompaktna kabina Kao prije.806 6 H—72—H 1. sred.53 1. Konstrukcije: Najčešće tipa sendvič. . max.285—I 1-1. ali tuš sa strane Kompaktna kabina .05 " si 39 !R "l 1 1.2.115 W (6) Kao prije. sred. s tušem „ I 2. min.32 bABS P © wc-kompaktnakabinasobjektima P . azbestcementa. S obzirom na to da su zahtjevi uglavnom jednaki. preporučljivo je predgotovljavanje. © .745 1.875 1. Poliester armiran staklenim vlaknima. mokre prostorije najčešće su skupe i zahtijevaju vrijeme za izvedbu. prešanoga nehrđajućeg čelika.945 2. hotele i za sanaciju starih zgrada.6 -1.76 2. max mm ^ (3) Instalacijski blok ispred zida p (4) Instalacijski zid I 1. zgrade s apartmanima.> © Dimenzije instalacijskih okana Instalacije kućne tehnike Z W K WAS pt © Instalacijski elementi za WC ^ (2) instalacijski elementi za kupaonicu •• WA r G Hu Hr min.SANITARNE KABINE PREDGOTOVLJAVANJE w o f iojio) Biok ugrađen u zid Blok ugrađen u zid mmmmmm © Blok ispred zida i f f—>. [oJ(q) Blok ispred zida 0 v v Uobičajene instalacije za tzv.© .72 H ( j ) oknom S tUŠem i )sklmj^ ( g ) Mala kabina s kadom ' lnsta a c i P® Kabina s kadom 1. kuće za više obitelji. naročito za zgrade u nizu.45 2.> © . Cjelovite kabine s nepromjenljivim dimenzijama . Predgotavljavaju se instalacijski blokovi . kao drveni kostur s pločama od lesonita.

dostupna iz hodnika 5 5 0. Prilaz iz spavaće sobe i kroz zahod -»(§) Najpovoljniji je položaj u neposrednoj blizini spavaćih soba.KUPAONICE POLOŽAJ U KUĆI Kupaonica ra g •p O Spav. i ^ ^ ^ ® Kupaonica i tuš dostupni iz hodnika (TT) Potrebna količina tople vode. temperatura i vrijeme trošenja vode 1 37 4 258 . soba supruga Spav. umivaonici za ruke i bide 1 Jednostruki toaletni stol 2 Dvostruki toaletni stol 3 Ugrađeni toaletni stol s jednim umivaonikom i donjim ormarom 4 Ugrađeni toaletni stol s dva umivaonika i donjim ormarom 5 Umivaonik za ruke 6 Bide (bidet). ® Odnosi kupaonice prema ostalim prostorijama Uređaji Površina za smještaj Širina u cm Dubina u cm Toaletni stolovi s umivaonikom.5 25 10 10 40 20 30 37 37 37 37 37 37 38 37 40 4 4 4 6 10 10 10 10 5 Kupanje: Ležeća kada Sjedeća kada Kada za noge Tuširanje 140-160 40 25 40-75 40 40 40 40 15 5 5 6 Njega tijela: Brijanje na mokro Letećim vratima mogu se spavaće V ® p°ostorHa Pa0niCa ° d V ° i i .kada s b = 90 i 75 cm (ÍO) Potreban prostor za uređaje u kupaonici i WC-u Potrošnja tople vode za: Pranje: Ruke Lice Zubi Noge Gornji dio tijela Donji dio tijela Cijelo tijelo Glava Pranje djeteta Potrebna količina tople vode (0 Temperatura tople vode (°C) Vrijeme trošenja (pribl. mora se u kupaonici predvidjeti prostor i osigurati priključci za strojeve za pranje i sušenje rublja te prostor za košaru za prljavo rublje Za mlade ljude pogodniji su tuševi.® s manjim potrebnim prostorom od prostora za kupaonice s tušem. između sobe za boravak i tri spavaće sobe 40 * Kod tuš . V Neposredni pristup kupaonici i WC-u letećim vratima iz roditeljske spavaće sobe 14 Donji ormari. ugrađenim u zid) 11 Pisoar 40 40 40 75 60 40 Sprave za pranje 12 Perilica 13 Sušilo za rublje 40 do 60 60 60 60 Kupaonski namještaj . Kupaonica između spavaćih soba. visoki ormari.kada >170 > 80 >75 >80* WC i pisoar 9 WC s tlačnim ispiračem ili vodokotlićem 10 WC bez vodokotlića (s vodokot. a za starije sjedeće ili ležeće kade -> primjer @ . min) /gN * Kupaonica dvojim vratima dostupna s hodnika i spavaće sobe p. stojeći ili konzolni na zidu > 60 >120 > 70 >140 > 50 40 >55 >55 >60 >60 >40 60 Kade b® ^ToSan^Sr^ S0b3 > (D Kupaonica ugrađena u kuhinji 7 Kada za kupanje 8 Tuš . soba supruge Ako nije predviđena prostorija za kućanske poslove. gornji ormari prema proizvođaču (4) Kupaonica na hodniku.

Iz ekonomskih i tehničkih razloga treba kupaonicu i zahod. upravne zgrade) + 15 °C. u drugim zgradama (npr. Prostorija kupaonice znatno je izložena vlazi. šalice za sapun i površine za odlaganje. Za akustičnu je izolaciju mjerodavan DIN 4109. kuKuhinja. umivaonik i perilica pripadaju kupaonici. Treba predvidjeti najmanje jednu uzemljenu utičnicu za električne naprave uz ogledalo. ormarić za lijekove i zavoje (pod ključem). kupaonice i zahod samostalne su prostorije u kojima su smješteni uređaji i oprema za njegu tijela i održavanje zdravlja. Jačina buke koju uzrokuju kućanske tehničke naprave i instalacije u tuđim stanovima ne smije prijeći 35 dB (A). U višekatnoj zgradi treba kupaonice i zahode smjestiti tako da instalacijski zidovi leže jedan iznad drugoga. Dvije susjedne kupaonice dvaju različitih stanova ne smiju se priključiti na zajedničke instalacije dovoda i odvoda vode. Za zahod u stanu + 20 °C.@ ® . Zidna i stropna žbuka moraju biti u stanju upiti i ispustiti dovoljno vlage iz zraka. dodatna grijalica. Treba predvidjeti dvije odvojene prostorije za kupaonicu i zahod. Zbog visoke vlažnosti zraka i stvaranja kondenzata.» ( i ) . ^ Kupaonica u tavanu. kupaonica i WC na jednom instalacijskom zidu * /JTjS Kupaonica dostupna iz spavaće y f m y sobe Velika kupaonica Kupaonica i sauna (veza preko tuša) 259 . Treba predvidjeti odgovarajuću izolaciju. ® .30 m. Kupaonica i zahod mogu biti povezani sa spavaćom sobom ako postoji drugi zahod ili kupaonica sa zahodom s pristupom iz hodnika . Kupaonicu i zahod treba orijentirati prema sjeveru.kada. Ako se nalaze u unutrašnjosti zgrade. kutija za papir na dohvat ruke. treba predvidjeti najmanje 4 izmjene zraka u satu.© . rukohvati iznad kade. smjestiti tako da se mogu koristiti zajednička instalacijska okna. jer će tako biti najniži troškovi instalacija i akustične izolacije. bide i mali umivaonik zahodu. Prostorije se zaključavaju. po mogućnosti s prirodnom rasvjetom i ventilacijom. držači za male i velike ručnike. moraju površine biti jednostavne za čišćenje. a zahodska školjka. kućno gospodarstvo.® . s krovnim prozorom p ^J) Kupaonica dostupna iz spavaće sobe i kroz tuš / WC U ® Kupaonica uz unutrašnji hodnik V ® IB1 IS! C l | Spavanje I1—) Spavanje a V v (5) Tipična kupaonica u kućama u nizu .KUPAONICE POLOŽAJ U KUĆI DIN 18022 Prema DIN 18022. Obloga poda mora biti sigurna od klizanja.. U kupaonici i zahodu trebaju se naći i: ormari za ručnike i sredstva za pranje i čišćenje. Ugodna temperatura kupaonice iznosi + 22 °C do 24 °C. bojler za toplu vodu. (6^) Tipični hotelski tlocrt: hotel "Nassauer Hoff" Wiesbaden arh.» © .Dobro je smjestiti kupaonicu u područje spavaćih soba . čaše za pranje zuba. na visini od 1. Verfasser © Kuhinja. Važno je da su takve u stanovima s više od 5 osoba. kupaonica i WC na jednom f < / o N paonica i WC u unutrašnjem podinstalacijskom zidu ručju tjr Kuhinja. Kada za kupanje i/ili tuš . ogledalo s rasvjetom. sušilo za ručnike. a također i kupaonicu i kuhinju.

^ (g) 0dvojenj prostor za umivanje Uj 0 90/90 25' 40 '25 U © WC i tuš odvojeni Tuš.50 Kao -> 0 .65 2.80 Kupaonica s odvojenim tušem 10 76 75 Kada i tuš u kutovima Dvoredni raspored ^l) Odvojeni prostor za tuš li! •¡¡fli • Kupaonica I h i u zasebnim prJIto.15 Kao -> 0 . tako da se vrata mogu lakše otvarati (za stare zgrade) V© 1. 70 40 V (8) 55-65 (9) 1.0 prikazuju minikupaonice. WC. bide. ali širine 2.44 80 Kupaonica s kadom u kutu 75 t " ® 75 75 Tuš i kupaonica na 7 m Mala kupaonica s iskorištenjem ku. ali širine 2. potrebno u skučenom prostoru 260 .p 5. umivaonik 1.60-1.> 0 . sa širokim dijelom za ramena i uskim za noge. oblikovani i prilagođeni svojoj namjeni.50 m Primjeri uređenja malih kupaonica 6 0 76 0 šesterokutna kada i tuš 1. Prema tome. zahtijevaju najmanje prostora.KUPAONICE PRIMJERI IZ PROJEKATA Primjeri . tuš i kadu koji su od umjetne smole (poliester). Tržište nudi i kade sa zakošenim kutovima. s dva umivaonika Kada sa zaobljenim kutem. tj.15 m © 2. 70-75 Kupaonica i tuš odvojeni Kupaonica i tuš odvojeni.00 .

Nadzemni prolaz oko bazena ->s. inače. kompleks saune (sauna. prozore okrenute prema vrtu. Zbog visoke relativne vlažnosti zraka do 70%. prostorija za odmor) . nikako gips. problematično zbog toplinskih mostova.© . Tehnička oprema: priprema vode s uređajima za filtriranje i doziranje sredstava za dezinfekciju. djelomično pokretni krovovi ili dijelovi hale omogućuju da se pri lijepom vremenu kratkotrajno otvori hala i bazen koristi kao otvoreni (kupanje po svakom vremenu).> ® . U stanju mirovanja već pri niskim vrijednostima prestaje isparavanje jer se nad bazenom stvara zasićeni sloj zraka. protustrujni uređaj za plivanje. Glavni problem je vlažnost zraka: iz bazena voda isparava dok se ne dosegne granica zasićenja -» s.! > 150 res: Jako prskanje . u hali je nužno imati (i ako je dograđena uz kuću): zahod. Isparavanje vode 16 g/m 3 sat (mirovanje) do najviše 204 g/m 3 sat (upotreba). ugradbom dvostrukog stakla (K = 1. Uz visoku prozorsku termoizolaciju. 1 1 | Ventilacija | Uobičajena veličina plivačke dvorane <D dvorane kod jednoobiteljske kuće Raspored prostorija oko plivačke 40 1.25 obilazna staza u. otvoreni prostor. zrak 30-31°.. nakon kratkog vremena prestat će se upotrebljavati! Uobičajeno: voda 26-27°. ako je bez otvora. Najčešći način građenja je cjelovito izolirana zimska hala (Km = 0. uklanjanje vlage iz prostorije ventiliranjem je skupo. Tehničke pojedinosti Načelno samo materijali otporni protiv korozije: pocinčani čelik. nužno. smjestiti uz kotlovnicu. ventilacija s dovodom svježeg zraka i uređajem za miješanje zraka -» s. opasnost od prehlade). ili zrak u hali < 29°. pokrivanjem bazena (rolo ili pokretni prekrivači). 262 širina ovisi o obradi površine zida (visina prskanja . svaki mali toplinski most dovodi u kratko vrijeme do štete na zgradi! Specijalna literatura -»QP . 262 (ii) .> 0 Hot-Whirl-Pool (masaža.5 ¡Uređaj za miježanj44)de 4. priručna kuhinja. kombinirano s uređajem za ventiliranje. grijanje radijatorima. sola rij. b) prema spavaćoj sobi roditelja (eventualno roditeljska kupaonica može služiti za tuširanje) i c) prema dnevnoj sobi. 262 s kanalima u stropu i podu. relativna vlažnost zraka 60%-70%. bazen s izolacijom protiv materijalnog zvuka). proizvoljno određena veličina bazena Plivački bazen Presvlačenje Grijanje 37. maksimalna brzina zraka 0. %* ° a ._ I. 2.j Travnjak za ležanje ] - Bazen za djecu j © Veze prostorija uz zatvoreni bazen • • • •• Hotel u velegradu / s / e Uobičajeni hotel 9 /* ' > /"vobičajeni hotel Orijentacija: a) prema vrtu (idealni "zatvoreni bazen" je otvoreni bazen) s koritom za prilaz. 40 °C). daske za skakanje zahtijevaju odgovarajuću dubinu vode i visinu hale.!' 100 __ Normalno prskanje A = »:•-•• -»u Protustrujni uređaj 2.00 . nepotrebno je grijati prozore toplim zrakom. ugraditi opremu za zabavu! Bazen u podrumu. aluminij otporan protiv morske vode. predvidjeti podzemni prohodni kanal za instalacije radi mogućega propuštanja bazena i instalacija i vođenja ventilacijskih uređaja -» s. treba mnogo svjetla. tobogan. omekšivač vode (za tvrdoću iznad 7° dH) i uređaj za raspršivanje sredstva protiv gljivica na nogama (naročito ako je oko bazena tapison). Dodatne prostorije: prostorija za boravak. tuš. prostoriju za tehničke uređaje = 10 m 2 . mjesto za najmanje 2 ležaljke.PRIVATNI ZATVORENI BAZEN QP Neprijeporno služi uživanju tijekom slobodnog vremena.4). Podno grijanje je dodatni komfor. konvektorima ili zračno grijanje. bar. @stiju broj istovremeno prisutnih go- © Hotelski bazeni u Njemačkoj. ili primitivni ventilacijski sanduk s ventilatorom za izbacivanje zraka (suviše velika brzina zraka.50.7. prostorija za hlađenje vode. a nisu potrebni ni konvektori ispod prozora. drvo obrađeno lazurnom bojom! Odredbom o termičkoj izolaciji više se ne postavljaju nikakvi zahtjevi (prije: najviše = 0.> © . rjeđe neizolirana "ljetna" hala (po mogućnosti rastavljiva).73). / / Kuhinja "|— | vanjski bazen [ Blagajna Strani posjetitelji Prohodni bazen ] Terasa s ležaljkama —Igralište "| . podvodni reflektori (paziti na sigurnost). masaža i fitnes. ali nužno. pa ne treba ventilacijom poremetiti taj sloj. Ostala oprema: startni blok. 262. prigušivači zvuka za ventilacijske uređaje. Ušteda do 30% ukupno potrebne topline. ima smisla ako je izolacija poda k > 0. Minimalne dimenzije bazena .. Važna je zaštita od sunca i akustična izolacija (strop koji apsorbira zvuk.00 Najmanji bazen ® Udaljenost do koje dopire prskanje od mjesta nastanka 261 .85 W/m2 k max).25 m/s. samo pri temperaturi zraka < 29 °C) ili povišenjem temperature zraka (reguliranje higrostatom) u stankama između kupanja.^ D o n j a gra lica 32 Hotel u velegradu Kreveti 100 200 300 £ Kreveti 100 Max. preljevna posuda na kraju žlijeba (oko 3 m 3) . Ušteda energije može se postići toplinskim pumpama (ekonomičnost ovisi o cijeni struje) i/ili povratnim izmjenjivačem topline (Menerga/Frölich) u uređaju za ventilaciju.

Obloga od poliesterskih ploča Prohodni kontrolni hodnik /ćTn Ventilacija s mehaničkom regulacijom (jednostavno rješenje) L Nosiva ploča I. najčešće bez nadzornika. Dilatacijska razdjelnica do 12 m duljine nije potrebna. Važno: potreban je ventil za izjednačenje s tlakom podzemne vode da bi se spriječilo razaranje bazenal Obloga: keramika. temperatura vode tw=27°C. ali potrebno samo s jedne strane.»» Prstenasti vod ® S i S £ n i a k 0 m t o n a ® Finski žlijeb Prozori . oprema za odmor i zabavu. npr. podvodne reflektore s brtvenim prirubnicama! Bazen od sintetičnog materijala samo iznimno zbog podzemnog kontrolnog hodnika -» (7) ili s posebnim potpornim konstrukcijama. stakleni mozaik ili jednostavni nalič (vodonepropusni beton!) ili poliester. ^ vanjskom zidu piŽM g Hibridna toplinska pumpa postrojenje za odvlaživanje Shema postrojenja za dovod svježeg zraka © Jednostavno postrojenje bez dovoda svježeg zraka . Uobičajena podna obloga: keramika. Važno: velike površine za ležanje. Potrebno je preljevno okno: uzdignuto -» (2) jednako lijepo kao ( 4 ) . jeftino. ležaljke.gornja linija. reška JT^TTT.Žlijeb / /Rešetka / Dilat. Predvidjeti odvodnjavanje ispod obloge. Glavne teškoće: a) dogovor oko troškova i čišćenja. Najčešće je potreban nadzornik bazena (smjernice saveza HUK-a poštovati). posebno stubište). preljevni žlijeb sustava "Wiesbaden" Ij X .) 262 . Moritz" Hidroizolacija i parna brana [-Estrih u padu r Stakleni mozaik ili slično *-Alum. nekoliko kabina za presvlačenje.jeftinije u nabavi i eksploataciji Granica isparavanja kod zatvorenog bazena . ali ormarići za odjeću pod ključem. sauna.30 "C/84% vF. a mnogo je bolje jer nema hidrauličkog tlaka na oblogu obilazne staze. Skimmer ili bolje žlijeb. sprave za vježbanje. vlažnost zraka 50% 1 60% 1 70% © Aluminijski bazen s oblogom od poliestera Tempe ratu ra 28°C R 24°C M R 26°C M R 28°C M R 30°C M 21 219 48 294 96 378 157 471 26°C 13 193 53 269 104 353 145 446 28°C 0 143 21 218 66 302 123 395 zraka 30 °C 28°C 0 67 2 163 31 247 81 339 0 143 36 227 89 320 " Razlika temperature voda/zrak od 4K ne može se trajno održati Strojarnica (l^) Plivačka dvorana ispod terena Specifična količina vodene pare u © z a t v o r e n o m bazenu (g/m sat) za stanje mirovanja (R) i maks... odvojeni ležaji. granica isparavanja u pogonu 36 mbar ( . mirovanje 28 mbar 30 °C/65% vF. stijena od platica|v°%y"v .vrata I Preljevni žlijeb sustava "St. Nužan je uređaj za ventilaciju -» (j4) Bazen za hotele: općenito je dovoljan ba2 zen površine 60 m iznimke: hotel za vrhunac sezone. kao i uređaj za raspršivanje sredstva protiv gljivica na nogama! Grijanje poda uz temperaturu zraka > 20 °C i dobru podnu izolaciju besmisleno je! Materijal za obradu površina mora biti otporan na vlagu i neosjetljiv na prskanje vodom. prirodni kamen (pad prema slivnicima!).. . bar. analogan hotelskom. Predvidjeti slivnik u podu. Irtvena traka ( / '/i Rubnjak bazena /Hrapave ploče Rubnjak bazena Hrapave ploče PRIVATNI ZATVORENI BAZEN -> Q D Bazeni se najčešće grade od armiranog betona. slijed donjih linija: stanje mirovanja. (3) Površinski usisnik (Skimmer) © Preljevni žlijeb sustava "Wiesbaden" f Rubnjak bazena H Rešetka ^ p l o t e ™ Ploča za prihvaćanje ReJMto Hop.) odn. Zajednički bazen. Preko ljeta proširuje se mogućnost korištenja dodatnim vanjskim bazenom i spojnim kanalom kroz koji se može plivati. lako pregledno Relat.. hoteli za zimske sportove. već nakon nekoliko prvih mjeseci neće više biti "prihvatljiv" Klizni ležaj Prstenasti vod Prstenasti vod Naglavnica bazena. PVC folija debljine najmanje 1.Termoizolacija ovješena Podno grijanje ovješeno = jednostavno. korištenje (M) prema Kappleru -> tH T&T T5 0 + 1 0 + 2 0 i f 3 0 + 4 0 Temperatura zraka odnosno vode Ventilator za odvod zraka v. te livadom za sunčanje. b) ako služi za više od 60 do 80 stanova.5 mm (izolacija). Izgrađen nadzemno sa zidovima od lake opeke skuplji je za oko 5000 DM od potpuno ukopanoga (jer su i instalacije jeftinije). plivajući protustrujni uređaj.. . neposredna veza između hotelske sobe i bazena (dizalo. u novije vrijeme vodopropusni tapison (nadomješta oblogu stropa koja apsorbira zvuk).(§) .

. r (8) Okrugli plivački bazen s vrtložnim bazenom 7^ F .50 ¿jpN _ .10 1.20 x 4.. 1.20 x 1. jesak .50 p'tfp1' J:V> Q. .-.60 10.10 x 1.75 1.OÏ f .Betonska ploča Poliesterski bazen / gotovi bazen za plivanje .20/1.50 12. Korig.40 1.20 x 1.50 x 3.20 x4.20 x 1. /¿n P l l v a n J e ">• (2) 263 .20 x 2.10 x 1.50 6.r -.Klupa za sjedenje BAZEN ZA PLIVANJE DETALJI Prema kanalu @ Klasični filtarski sustav sa skimmerom i dovodom Voda .00 x 6..ovl bazen za 5. Go.--_—_ --.r ^ t .50 x 3.35 11. .90 6.70 x 5. vrtložni bazen i sauna Podne ploče M / 7 .1 " t Odzračivanje žlijeba ti Komand Dmand U zidu bazena dolje (2) U žlijebu bazena na dnu U zidu bazena gore Ispod konzolne ploče Pokrivanje bazena.^pH Bo^ulactja V P r e m a Kanalu v P r e m a kanalu FloKulacija.---r _ Terasa Plivački bazen. p h (3) Shema cjevovoda za plivački bazen s preljevnim žlijebom (4) S h e m a cjevovoda z a whirlpool .00 x 3. .60 10. mogućnosti ugradbe Bočna kanalska pumpa Uređaj za mjerenje i regulaciju Dezinfekcija^ Kojek..95 x 1.00 x 1.80 .20/1.00 x 1. vrtložni bazen i sauna (jo) Plivački bazen s rimskom stubom Ulaz > (j) Plivački bazen.

UREĐAJI ZA PRANJE ii íI .V.V.> QD r ~i i ili® ® 0 • i '. Dječji domovi: oko 4 kg/krevet. oko 5 kg/krevet (turistički hotel. to vrijeme može se pretpostaviti da je između 16 i 20 sati (= 4 sata).6 kg/jedno pranje 2.1 2 kg/krevet. dnevna izmjena ručnika = oko 12 kg/krevet 48 kreveta po 12 kg rublja = 576 kg/tjedan Stolno i kuhinjsko rublje oko 74 kg/tjedan Potrebni kapacitet = 650 kg/tjedan = 18.V. za studentski se dom može pretpostaviti popunjenost od 60%. Za hotele. (9) Koritasti valjak Pogled sa strane • 264 .1 5 kg/krevet (tjedno 4 izmjene rublja). Domovi za stambeni dom: oko 3 kg/krevet. kod inkontinencije: oko 25 kg/krevet.8 perilica Potrebne su 1. Navedene količine vrijede uključujući mjesto u restoranu. Hotel sa 150 kreveta. Bolnice. pansione i restorane udio rublja koje se glača iznosi oko 75%. Potrebno je dakle 5 perilica i dva stroja za sušenje.20 H 595 20 H PRAONICA RUBLJA .••V. Bolničko osoblje: oko 3.3 izmjene rublja). Bolnice za ženske bolesti i porodništvo oko 16 kg/krevet. Potrošnja rublja u kilogramima suhog rublja tjedno: Kućanstvo oko 3 kg/osoba (udio rublja koje se glača oko 40%). Pansioni: oko 3 kg/krevet Restorani: oko 1 . Studentski dom 226 stambenih jedinica (SJ). popunjenost 60% = 90 kreveta Dnevna izmjena posteljine i ručnika = 20 kg/krevet. oko 1 2 .6 kg/jedno pranje = 150 kg/tjedan 100 kg/tjedan 250 kg/tjedan = 8. Potreba: i 18 pranja: 4 sata = 4. Dom.V. Za odvijanje programa pranja i punjenje te za pražnjenje perilice mora se računati na približno 1 sat. 70 mjesta za bolesne 70 mjesta za bolesne po 12 kg rublja = 840 kg/tjedan (sumnja na infekcije) 9 5x5 50 mjesta za zdrave po 3 kg rublja stolno i kuhinjsko rublje (nije sumnjivo na infekciju) Potrebni kapacitet = 250 kg Potrebni kapacitet = 840 k = 33.3 kg/jedno pranje Utičnica 3x6 Stambena zgrada sa 90 stanara oko 3 kg rublja po osobi i tjednu Potrebni kapacitet= količina rublja/tjedan !L (7) Vreli valjak ® »%••••••••••••••••••• H50I-390-I Pogled sa strane-» ( j ) broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan 90 osoba x 3 kg = 270 kg: (6 dana x 5 pranja) = 9.5 do 5 perilica. Kod inkontinencjje: oko 25 kg/krevet. Potrebni broj perilica: studenti zbog prisustvovanja nastavi imaju na raspolaganju samo određeno vrijeme u danu.V. za dojenčad: oko 10 . umirovljenike: dom s njegom: s oko 8 kg/krevet. Dječje bolnice: oko 18 kg/krevet.1 kg/jedno pranje 3x7 Starački dom i dom za njegu: 50 mjesta za zdrave.8 = 2 perilice. 4 pranja mjesečno za 1 SJ. 60% od 904 = 524 pranja/mjesec : 30 dana = 18 pranja/dan.V. 5 . Hoteli oko 20 kg/krevet (svakodnevno posteljina i ručnici). oko 8 .1 5 kg/krevet. 1 jedinica = 1 stanovnik Iznalaženje potrebnog kapaciteta: U kućanstvu s jednom osobom najmanje se jednom tjedno.V. 90 kreveta po 20 kg Stolno i kuhinjsko rublje oko Potrebni kapacitet = 2000 k = 1800 kg/tjedan 200 kg/tjedan 2000 kg/tjedan S- (5) Centrifuga za rublje ® r Pogled sa strane (§) 9 = 57. Lječilišta i ustanove za njegu: oko 4 kg/krevet.5 kg/osoba potrebni kapacitet praonice = I 1100 700 1 1 (T) Centrifuga za rublje (2) Pogled sa strane (T) 20 H 595 20 H rivanje novca T + količina rublja/tjedan broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan © Sušionik Pogled sa strane -> ( f ) Primjeri proračuna 1 Hotel sa 80 kreveta. klinike (do približno 200 kreveta): Opće bolnice: 12 . Za bolnice udio rublja koje se glača iznosi oko 70%. Za navedene ustanove udio rublja koje se glača iznosi oko 60%. tj.0 kg/jedno pranje: 5 kg/jedna perilica rublja = 1. popunjenost 60% = 48 kreveta 4 izmjene posteljine /tjedan. tjedno 1 izmjena rublja). 226 SJ x 4 pranja(SJ = 904 pranja/mjesec 1 100% Prema iskustvu.1 0 kg/krevet (tjedno 2 .3 kg/mjesto.

Prolazi za osoblje između čiste i nečiste strane praonice moraju se urediti za obaveznu dezinfekciju ruku i u njima osigurati prostor za zaštitnu odjeću.UREĐAJI ZA PRANJE © Pranje i centrifugiranje © Sušenje -> CD Praonice rublja u bolnicama treba podijeliti na čistu i nečistu stranu. tako da se istodobno mogu otvoriti samo jedna vrata . zidovi i vanjske površine ugrađene opreme i strojeva na nečistoj strani moraju se moći prati i dezinficirati. V _ © © © Glačanje ©Vozno postolje © Korito za rublje © Stol za odlaganje 1 Blok za glačanje J pokretan) © Mala perionica za hotel ® © ® (D ® © ® © ® © © © ® ® ® + ® Pranje Sušenje Glačanje + + Težina Muško rublje Košulja Potkošulja © Težina Rublje za kupaonicu Ogrtač za kupanje Ručnik za kupanje 100 x 200 Prostirka za plažu Ručnik Kupaće gaće Kupaći kostim 67 x 140 50x100 1-djelni 2-djeini g 900 800 400 200 100 260 200 © © Razvrstavanje Glačanje 9 170 laka teška kratke duge 100 150 75 180 450 20 70 Odlaganje Skladištenje + + Gaće © ® © ® @ Pranje Sušenje Razvrstavanje Glačanje + odlaganje Skladištenje Glačanje + Pidžama Maramica čarape (par) Žensko rublje Bluza Garnitura Podsuknja Pidžama Noćna košulja Maramica Pregača Radna haljina Dječje rublje (malo dijete) Odijelce Garnitura Kaputić.© .20—t(4) Perionica . postolje © Korito za rublje © Blok za glačanje ® Stol za odlaganje © Stol za odlaganje @ Stol za glačanje Pokretni regal | Q ) Šivaći stroj izdv.PRAONICA RUBLJA .» © .© .» © .00 © Sredst. prost. za pranje © Pokret. Vrata tog "filtra" za osoblje moraju se naizmjenično zaključavati.-' © Pranje © Sušenje © Glačanje I Pranje Korito I pokretno postolje Ti K| 1-1. Podovi. za osoblje © Razdjelni zid | @CE> © Perilice s jednim vratima u dezinfekcijskoj kabini Pranje s razdvojenim prostorijama za čisto i nečisto ® Perionica u domu za starije osobe 265 .samoposluga ®_J KfflDhZMT -4. pulover Hlačice Maramica Čarape Čarape s gaćicama Glačanje + Šivanje + Posteljina Navlaka 140 140 75 350 170 10 170 130 Plahta 160 x 200 150x250 850 670 600 200 _>0D + ® Preklopna navlaka 140 x 230 Jastučnica 80 x 80 Stolno i kuhinjsko rublje Stolnjak Veliki stolnjak Salveta Ručnik Krpa za suđe 125 x 160 125 x 400 70 x 70 40 x 60 60 x 60 370 1000 80 100 100 110 80 75 25 15 70 100 Radna odjeća Radno odijelo Overall Pregača Muški radni ogrtač Ženski radni ogrtač 1200 800 200 500 400 U dvije odvojene prostorije -a M Glačanje © Prosječne težine komada rublja a 2£ Pranje T T ® •rl r ©r K = Blagajna JL © Pranje © Postolje Sušenje K. svaku sa svojim prilazom .

a najbolji su laki čelični profili ili cijevi s dobrim usidrenjem u zidove. zaštita od pogleda.BALKONI Vrijednost je stanovanja veća ako postoje balkoni i otvoreni prostori. Za ogradu balkona prikladno je neprozirno staklo.» © . Prošireno je područje rada i omogućen jednostavni nadzor nad dječjim igralištem. Dobro je ploču ograde izvana spustiti do ispod donjega ruba balkonske ploče ili izvesti masivnu ogradu. Služe za odmor. pa ju stanari najčešće sami nekontrolirano oblažu raznim materijalom. sintetični materijali. pomaknuti balkoni u pogledu mogu učiniti izgled fasade rahlijim.4 osobe 266 . buke i klimatskih utjecaja (vjetar.5 cm ® v a z g ^ ^ e ^ n S ^ Š ® Vanjante ograda I^R) Dječji krevet i dječja kolica Balkon s ostavom za balkonski namještaj — • •• • • W B || A I • •SSsSsi— • s I li I li — — o J • I • o p OJ (9) Sklopiva ležaljka ® Stol i stolice A = 7.6 osoba A = 6. javlja se propuh -»(§). Osunčane su samo kratko i susjednim prostorijama stvaraju odviše vanjskih zidnih površina. dovoljne dimenzije. Pri projektiranju treba obratiti pažnju na sljedeće zahtjeve: dobra orijentacija prema suncu i pogledu.2 osobe B = 10 m2 za 3 . Masivna ograda ne smije biti visoka da se ne stvori dojam korita.0 m2 za 5 . Funkcionalnoj dubini treba dodati prostor za posude s cvijećem -»(§) Ugaoni balkoni nude zaštitu od pogleda i vjetra.> ( D . Još je bolje da su razdvojeni izvedbom ostava za balkonski namještaj. kiša. čitanje. što izaziva hlađenje -»(5). a u njemačkom klimatskom području nisu prikladne. © Zajednički balkoni s pregradama od pogleda (zaštita od vjetra) © Zajednički balkoni odvojeni ostavama za balkonski namještaj (5) Uvučeni balkon (lođa) © • Smaknuti balkoni Zrak struji I M / o o / _o a_ o a a H ä 7. jelo. Suprotno tome.> ( j ) .0 m2 balkon za 3 . Rešetkasta ograda od vertikalnih čeličnih šipki (preko horizontalnih se djeca mogu penjati!) nije pogodna jer ne pruža zaštitu od vjetra i pogleda. spavanje. Zajednički balkoni (u zgradama za iznajmljivanje) trebaju imati pregrade koje štite od pogleda i vjetra —>(3). drvo na nosivoj konstrukciji. Ako je ostavljen prostor između betonske ploče i ograde. ispravan položaj u odnosu prema susjednom stanu i kući. postaviti horizontalnu čeličnu cijev ili posude s cvijećem ->(§). suncobrane i si.0 m 2 balkon za 1 . tlocrtno pomaknuti balkoni daju izvrsnu zaštitu od pogleda i vjetra . ali se teško zaštititi od pogleda. i ugodniji su od slobodnih balkona . već treba iznad nje na propisanoj visini (= 900 mm). lošega vremena i sunca . prostorni odnos prema stambenim. jako sunce). © Ugaoni balkoni © Slobodni balkoni sa zaklonom od pogleda (ujedno zaštita od vjetra) Lođe su u južnim krajevima opravdane.4 osobe B = g. radnim ili spavaćim sobama s kojima graniči. ležanje. Zbog toga treba za slobodne balkone predvidjeti zaštitu od vjetra -»(2).

8 mm.25 Duljina cm 22. 60. 100. osiguranje kosina protiv erozije. Tako je moguća prilagodba normiranim širinama u cestogradnji Visina cm 6 8 Širina cm 14/9 14/9 Duljina cm 23 23 Komada po m^ 38 38 Visina cm 6 8 10 Širina cm 11.5 22.5 Komada po m^ 39 39 39 (D Debljinu nosivog sloja (šljunak. stabilizacija dna i kosina vodotoka.® služe za ograničenje i uokvirenje zelenih i površina pod biljnim pokrovom. 8 i 10 cm.3 5 mm) treba prilagoditi podlozi i prometnom opterećenju.25.PUTOVI I ULICE a Visoki rubnjaci © 12 b 15 c 13 d 25 l Skošeni rubnjaci (T) Visoki rubnjak (?) Skošeni rubnjak (3) Zaobljeni rubnjak Zaobljeni rubnjaci (3) © 7 15 9 12 18 15 20 19 22 15 13 15 50 100 50 100 50 /100 \ \ 50 ) 100 e ) Rubnjaci za travnjake © _ - 8 8 6 _ - 20 25 30 Parkovski rubnjaci (4) Rubnjak za travnjake (5) Parkovski rubnjaci © DIN 483 -» s.20 Komada po m^ 48.25 11. 200 © Betonska palisada ^5) Povezana palisada (16) Blokovi za cvjetnjak / beton (i7) Drvena palisada 267 . Ploče polagati u 4 cm sloj pijeska ili drobljenca 2 .34 (8) Sistemsko opločenje ® Rustikalni tarac \ZZ3 l Blok Visina cm 10 10 Širina cm 33 33 Duljina cm 16. prilazne putove u zaplavnim područjima.20 10. nosivi sloj 15 .96 48. 10/10. opločenje kolosijeka./ m2 8 40. 12/6 itd. 180. vatrogasne prilaze. 150. Uz dobro nosivu podlogu. Podnosi veliko prometno opterećenje zbog povezanosti ako postoji odgovarajući donji ustroj.25 11.5/11. parkirališta./m2 1% Normal 3 / « % Klin -1 Klin -2 © © © © © © 8 12 18 46 8 12 12 69 8 9 12 92 8 6 12 139 8 8/11 12 87 8 5/13 12 92 Puni blokovi istih dimenzija © Opločenje okruglim blokovima ® Šuplji blokovi za travu Dubina ukopavanja 1/3 ukupne visine Visina cm 40 Širina cm 9 Osovinskirazmak cm 12. stabilizirane vozne trake. podove u halama. Dolaze u obzir i oblice impregnirane pod tlakom © Profilirani blokovi (7) Dekorativni profilirani blokovi Visina cm 6 8 Širina cm 10 10 Duljina cm 10.96 visina cm 8 8 Širina cm 7 14 Duljina cm 21 14:21 Komada po m^ 68 51. izjednačenje visinskih razlika i osiguranje kosina. 80. Trava se sije radi brzoga ozelenjivanja i stabilne vegetacije. 120.5 Kom. 20/10. 221 Vezano opločenje: za ulice. Dimenzije duljina/širina 22. drobljenac veličine zrna 0 . Povezane i okrugle palisade od betona @ .5 33 Komada po m^ 18 12 Visina Širina Duljina k. Visine blokova 6. Mogu se isporučiti i klinasti blokovi za zakrivljene dijelove poligonalni šuplji blokovi ispunjeni travom ® za gospodarske putove. Nakon vibriranja posteljica se sabije za 3 cm. parkirališta.25 cm treba sabiti do stabilne čvrstoće.5 22.

stanovanje 2. spavanje i prtljagu I ^ 1 Dostruki krevet (q\ Perspektivni prikaz-» (5) Noću na mjestu stola 3 ležaja 1. 2 apside i nadstrešnicom Veliki šator .Joker 1 ^4) Kombi za kampiranje Ti scher XL65 ^5) Kombi za kampiranje Lyding ROG2 Brodske kabine Otklopni krevet TT n • • • — 1. toaletom i kliznim vratima U otvorenom položaju: bočni.12 © Ista prikolica priređena za spa vanje (5 mjesta za spavanje) 2. jelo.Joker 1 / Club . Ormar O Kupaonica— ± p r r ~ X s S Kabina s 2 donja i jednim gornjim krevetom. sjedenje. toaletom i kliznim vratima © S 5 kreveta.10 Kuhinja- Ili 1 J Noć „ Dan [Garderobni \ I (7) Stambena prikolica s 3 kreveta (5) S 5 kreveta ® S 4 kreveta.45 m 3.07 Sjedenje u krug Velika stambena prikolica.85 nO) Mala stambena prikolica s prostorima za kuhanje.kuća s visokim bočnim stranicama. nadstrešnicom i prozorima Stambene prikolice Površina za ležanje i — Klupa r Stol 2. unutarnjim šatorima. ležajna površina za 8 -9 osoba Kombi za kampiranje VVestfalia . tušAA/C © Dvokrevetna kabina unutra Dvokrevetna kabina uz vanjsku stranu Apartman s prostorijama za boravak / spavanje 268 . prednji i stražnji dijelovi su od Šatorskog platna Visina s kotačima 2.00 (8) Mala stambena prikolica s odjelima za kuhanje.Šatori STANOVI ZA ODMOR dDO <=zx> <=X> 0 Mali šator s apsidom © Veći šator s unutrašnjim šatorom.

Konstrukcija po mogućnosti od prirodnog i organskog materijala tipičnog za okolno područje (prirodni kamen. Jensen Arh.kuća za 4 osobe.7 m 2 rt Prizemlje 1 Stanovanje Ulaz 1 (?) p^gj^m"3^1™6'10'11 otvorenom 4.> ® Kuća za odmor na Bornholmu 269 .. .30 (5) Brvnara sa spavanjem u tavanu Vrtna kuća s prepuštenim krovom ^ Presjek Konzolni prepust 5 m tf © Drvena vikend .36 I ! I (3) Površina 7.».ljestve I . Iz sigurnosnih razloga opremu treba povezati s konstrukcijom.. H. Za zimske sportove zaštićeno od istočnjaka.26 2. površine 2 Arh. 25 m stamb. otvorene prema istoku (jutarnje sunce). Hagen ^ m o i Z a 0 d m I2L Dj Arh. Konstantinidis Arh. Površina 3. isto tako kraj vode.KUCE ZA ODMOR VRTNE KUĆE Kuće za odmor u brdima treba smjestiti tako da budu zaštićene od zapadnih vjetrova.15 KuhinjaJ Alat -3. I 2. Immich/Erdenich © Prizemlje ® 1 1 © Potkrovlje U ® Presjek (9) Pogled -> (9) fm a Lio Ü0DD c i :BÜD Boravak 0 Cli i Sr :0 iiiiiiiiiiiiiiiiiäi f I Arh.15 m 2 Mala vrtna kuća Gornja etaža Spavanje -2.1 m2 p © Dograđena vrtna kuća t * (¿) Stube .15 ' 2. ///////////////////// Površina 3. otvoreno prema jugu. Otvore zatvarati kapcima da se oteža provala. Solvsten U ® Vikend kuća V ® ° r U Z Gornja e t a ž a . drvo). Lovvett P © Kuća za odmor u Belgiji t* © Kuća za odmor u Grčkoj — = - i Galerija:::::: 14 m2 - = = EEE Arh.44- i i.

nazvane i kanatne kuće. Varijanta okvirnog sustava panelno je građenje.GRAĐENJE DRVENIH KUCA . Zgrada se sastavlja od zidnih i stropnih panela -» Za zaštitu fasade. pri čemu se tesane oblice ili grede polažu jedna na drugu. Pri projektiranju treba predvidjeti zadovoljavajući istak krova.> 0 . Vanjsku oblogu izvesti tako da kišnica brzo otječe.( | ) . Drvene skeletne konstrukcije.> @ . statike i udobnosti. izvesti tako da se može izmijeniti © Mogućnost izmjene grede balkona ili terase 1 100-120 1 100-120 . kakvoće. Ispunjava sve zahtjeve glede građevinske fizike. najvažnije je sprije-čiti prodor vode u drvo. Vertikalno opterećenje prenosi se preko nosivih rebara.» QP Najstariji način građenja drvenih kuća jest građenje brvnara . Građenje drvenim panelima /Jc\ (16) Drvena obloaa daskama horizontalnim /W\ VI) Drvena obloga vertikalnim daskama 270 .@ Najrašireniji način građenja drvenih kuća jest drvena okvirna konstrukcija. To je najekonomičniji način građenja drvene kuće. Područje prskanja vode treba konstruirati tako da se elementi mogu lako izmijeniti Najmanja debljina vanjske obloge iznosi 20 mm. međusobno povezuju i učvršćuju nazubljenjem. nude brojne konstrukcijske i oblikovne mogućnosti . Širina daske ne smije biti veća od 140 m m Građenje oblom i rezanom drvenom građom (3) Stijene od punog drveta Sustav u presjeku Glavni nosač Sekundarni nosač (4) Drvena skeletna konstrukcija (5) Sustav u tlocrtu -> (4) © Čvorna točka: stup prolazi neprekinuto ® " ® Sustav u presjeku Naglavnica (7) Vidljiva kanatna konstrukcija (9) Tesarski vez kanatne konstrukcije (l0) Gornja etaža konzolno istaknuta © Drvena konstrukcija na stupovima od rezane građe ¿ToN Zaštita od prskanja vode pri duDoko v 5 ' spuštenoj oplati Intenzivno močena drvena oplata.

tako da lijevo i desno od zgrade ostaje samo zakonom propisani razmak do međe. nedostaje sunčana padina za vrt pred kućom. kako bi svi imali sunce s juga i slobodan pogled s terase ->(2). ostave A Operacijska dvorana HladnjaCa Zalihe Vinski podrum Smočnica Tamna komora Kotlovnica Garaža WC Ulaz Garderoba Atelje Kuhinja Pripremanje * Pranje posuđa Mjesto u A Staje Perionica rublja Soba za glačanje Gospodarske prostorije Prostorije za umi\ vanje i tuširanje \zanatlija i osoblja ¡ t:î ~i—r / / !\ ft Jugoistočna terasa y \ \ m ^j^ni I ZAPAD Vjetrovita strana Duboko osunčanje poslije podne povezano sa zagrijavanjem i blještanjem ljeti -» s. Prostorije trebaju biti osunčane (osim iznimaka) u vrijeme kad se najviše koriste . Položaj prema ulici Pri otvorenoj izgradnji (pojedinačne kuće s ogradnim zidovima na međama). Iza kuće najčešće su potrebni potporni zidovi za zaštitu od odrona i betonirani jarci za prihvat brdskih voda. s terasom od istoka do juga. Zemljišta na padinama brda Zemljišta ispod brdskih cesta naročito su pogodna. Zemljište uz vodu Pokraj rijeka i jezera ne gradi se suviše blizu vode zbog komaraca i magle. stabala i si. sunčalište Prostori za sport. jer vjetar najčešće puše s juga do zapada.jug . Posebno je povoljna istočna strana ulice Povoljno Nepovoljno Povoljno Nepovoljno Za garažu povoljno Jezero ili rijeka \ SI JUG Najvrijednija strana kuće. Osiguranje od zagađivanja. treba zgradu smjestiti što dalje od ulice. jer su tada sve nusprostorije i ulaz okrenuti prema sjeveru i s dobrim pogledom prema ulici . slobodan pogled Prednost treba dati zemljištima oko kojih su susjedna zemljišta izgrađena na južnoj strani. jer sunčane južne i istočne padine na sjeveru i zapadu nekog grada koji je u kotlini upravo su tražena zemljišta za obiteljske kuće. bolji je položaj na istočnoj strani jer su stambene prostorije i vrt na istočnoj strani zaštićene od vjetra i nikakve susjedne zgrade ne zaklanjaju nisko istočno sunce. Terasa Soba za gospodu Radna soba Stambena kuhinja Stan od jedne prostorije Povoljni položaji kuća na ulicama smjera sjever jug. Ako zemljište leži na sjevernoj strani ulice. usprkos povećanim troškovima prilaznog puta. kako bi se stvorio osunčani vrt ispred kuće ->(T). mirno je oko njih i osunčane su (istok . pa čak i mjesto u sobi. 175 može se točno ustanoviti kako će Sunce nekog određenog sata i godišnjeg doba osvijetliti sobu. povoljan položaj stana: jug do jugoistok. Ti bi krajevi dakle bili neprikladni za stanovanje. 172 a az\ Što veći razmak _Sjeve[_ O Povoljni položaji kuća na ulicama smjera istok . jednoliko osvjetljenje. brdske vode prihvaća sustav odvodnje ceste. okružen drugim vrtovima -»(?). treba višak iskoristiti na zaštićenoj sunčanoj strani projektiranjem velikih prozora. što je slučaj kod izgradnje uz ulicu istok . 271 .zapad © © Povoljna orijentacija prostorija prema stranama svijeta Blagovaonica Dječja soba Soba za boravak Zimski vrt. odnosno kako treba zgradu orijentirati prema stranama svijeta ili ju odmaknuti od susjednih građevina. strme zrake sunca ljeti. Ulica istok . Uz pomoć sunčevih tablica -» s.» © . bolje je graditi neposredno ispod ceste s orijentacijom prema jezeru i vrtom između kuće i jezera -»(7). odnosno jugozapada. Kupaonica pav. Može se dovesti neposredno do kuće.> Q i (2). U tom slučaju se položaj i tlocrt mogu tome prilagoditi tako da se sunce ne može kasnije zakloniti. Kad je zemljište uz ulicu u smjeru sjever .Najčešće su zemljišta uska i duboka kako bi ulična strana bila što kraća. 175. Vrt leži mirno.zapad -»(2) i (§). orijentiran prema sunčanoj strani i dolini. hladni zimski vjetrovi. potrebni veći prozori za difuzno dnevno svjetlo. Zimi hladni vjetrovi sa sjevera do sjeveroistoka -» @.zapad Stubište. Općenito u Njemačkoj nepovoljna strana vjetra i atmosferilija: zapad do jugozapad. garaža može biti uz kuću. terasa i balkona . donosi svježi zrak iz pokrajine a odnosi dim i gradski smog prema sjeveru i istoku. mora se zgrada locirati sasvim na sjeveru zemljišta. veliki prepust krova — s. dvorana Soba za dame Soba za pušenje Knjižnica Prostorija za igre Ured i radionica. duboko osunčanje zimi.» s . 172 saditi drveće Prostor za sušenje (na uglu zbog propuha) društvene prostorije Soba za muziciranje Predsoblje. zemljište je na južnoj strani ulice najpogodnije. Da bi se zimi moglo koristiti nisko južno sunce. 177 > Vrlo dobro ÍÑ • / Dobro \ T3" © Povoljni i nepovoljni poožaji na obroncima i uz cestu © Povoljni položaji kuća na različito orijentiranim ulicama Pogodni predjeli za stanovanje Pogodni predjeli za stambenu izgradnju uglavnom su na zapadu i jugu naših gradova.Prilazni put Malo sunca. Treba paziti na prevladavajući smjer vjetra. s izlazom i pogledom prema vrtu ->(T). To su pogodni položaji kad su ulice različito usmjerene -»(§). Ako je zemljište šire. po mogućnosti smjestiti kuću uz stražnju među ->(T). najveće hlađenje zimi -> s. za zaštitu od sunca markize. Položaj prostorija Sve stambene prostorije i spavaće sobe po mogućnosti treba okrenuti prema vrtu i sunčanoj strani. Na zemljištima na zapadnoj strani treba kuće ako je moguće međusobno pomaknuti. Ako je kuća iznad ceste. ugodno grijanje ljeti. manje muke s muhama Građevni pravac Najpovolji liji polo. već su prihvatljivi za industriju.jug -»(2).POLOŽAJ KUCE p Pf a=razmak do međe SJEVER Sjever R] . Sve stambene i spavaće sobe nalaze se tako na suprotnoj strani od ulice. a gospodarske prostorije prema ulici -»(3). hodnici. Prostorije za osoblje Spavaća soba 7anatlije Garderoba. soba intelektualca bolesničke sobe oba za goste Mjesto za doručak ISTOK Duboko osunčanje ujutro. Takva su zemljišta pogodna za zgrade koje gledano s ulice reprezentativno izgledaju. U brdovitim predjelima ili uz jezera mogu okolnosti biti obrnute.zapad).

5 I 22 77 — 3. vegetacija Ulica ÉSÉ Ulica (vT) Odnos stambene zgrade i parcele Zoniranje parcela s utjecajem na oblikovanje tlocrta stana. prljavština.8 (0.62 (0. zasjenjenje.79 I i 7 150 0.5 0.5 (0.5)17.8 150 0. 188 Uobičajeni broj punih etaža Prosječna bruto površina etaža/kuće m 2 1 11/2 1 1/2 | 2 (1)-2 j 1 I | 2 I | 150 I i 0.5 38 62 | 60 50-62 217 J ^ 2 1 0 J _ 186 I 53 | 20-25 ¡ 70-90 I | I 25 ' 17 100-140 I 28 | 28 I 170-210 42 Q Pregled gustoće naseljenosti kod jednoobiteljskih stambenih zgrada * Bez garaže na parceli ** Seoska i stambena područja prema Bau NVO § 19. < = P ^ susjedna zgrada Prednji vrt Topografija.5 ¡ 29-40 ^ 133 3.45) (0.4 160 0. kuća s vrtom S D 01 13.5 33 | 26-38 88 116 90-130 18 24 I | I 28 133 140 38 40 3. kiša.57 (0.5 1 15 (13.5 24 (26) 130 (143) T .- 1 o Minimalna širina fronte m m 22 (25) 440 (500) 20 (25) 400 (500) 20 (25) 300 (375) 20 (25) 260 (325) I 7.4) 0. I I — .6 130 0.6 (0.34 (0. 0 Ali •I * •i .GRADNJA STANOVA Tipovi zgrada s pripadnim parcelama Slobodnostojeća jednoobiteljska zgrada Dvojna zgrada Kuća u nizu.5)—0. hladnoća Slobodnostojeća Susjedna zgrada dograđena s jedne strane Susjedna zgrada s obje strane Kontakt s okolinom. pogled Oblikovano uklapanje s gledišta arhitekture i vegetacije (2) Odnos stambene zgrade i njene okoline (4) Položaj kuće na parceli i (graditeljsko) uklapanje u susjedstvo Širina.4 160 0.5) 0.45) 0.3) | I i 0.5 (25) 250 (338) 3 m2 m2 I 262 (236) (300) (30) a Dostatna površina za garažu ili parkirno mjesto 5 5 Površina parcele m2 = neto površina za izgradnju (4 + 5) 440 (500) I | 400 (500) 300 (375) 260 (325) 250 (338) | I 262 (266) (330) 160 (173) 165 .75) 130 0 0 n Odnos izgrađene površine prema površini parcele (GFZ) za proračun Maksimalni dopušteni G F Z " Maksimalni dopušteni GRZ" I i 0.5 Minimalna dubina parcele poželjna dubina Minimalna veličina parcele 18.6 0.78 | 0. skučenost Stambeni vrt Pogled C zasjenjenje Oblik parcele .32) 150 0. Susjed.20 *** Razlika između neto i bruto površine za stambenu izgradnju 20 - Buka.4 (0.5 I ^ | | 0.5 (20) 1 — tc I 5.8 0. okolina Klimatski utjecaji vjetar.8 0. raspored prostorija (funkcionalna područja) 272 .4 | I | I | 150 0.4 1 0 Prosječni broj stanara EW/WE Neto gutoća naseljenosti WE/ha maksimalno Dopušteno variranje Neto gustoća naseljenosti EW/ha maksimalno D"opušteno variranje _ Prosječno WE/ha " Bruto gustoća naseljenosti"" 3.

Krov na 2 vode (?) Ravničarski krajolik Strm krov Krov na četiri vode Krov s lomom sljemena Ravni krovovi (9) Valoviti teren.u prvom redu oblikovno .3 0 0 " Sunce najdužeg dana u ljetu Spavaća soba Noću Poželjno jutarnje sunce © Dijagram: orijentacija stambenih prostorija ^g) Dijagram Sunčevog ozračivanja kroz godišnja doba Hi h h b Uklapanje kuće u urbanističko tkivo i krajolik. (5) Orijentacija stambenih prostorija Dječja soba Od podneva do večeri A . poželjno osunčanje -> W Prostorija za boravak Od podneva do večeri Blagovaonica / mjesto za blagovanje Od jutra do večeri Određivanje položaja zgrada na situacijskom planu.1 0 0 ° Sunce najkraćeg dana u zimi 0 B . trgova ili krajolika zahtijevaju . (?) U seoskom okruženju Prilagodljivost oblika zgrade u oblik krajolika U naselju (6) U "gradskoj" situaciji (7) U slobodnom krajoliku A . susjednih zgrada. Dužnost je arhitektonskog projekta da organizacijom tlocrta postigne poželjno osunčanje pojedinih skupina prostorija. položaji na kosini s 4- Nepovoljno Povoljno Strm nagib terena 273 .2 0 0 ° Sunce od početka proljeća do kraja jeseni C . Lokalna specifična obilježja urbanističke situacije. mogućnost otvaranja gradilišta. ulica. te međusobni odnosi stvaraju preduvjete za približno jednoliko osunčanje tijekom dana.prilagodljivo i s okolinom usklađeno projektiranje kuće.Pretežno korištenje prostorija GRAĐENJE STANOVA Pretežno vrijeme boravka.

( 3 ) Atrijske kuće kao individualni projekti (potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje osnovnih uvjeta) ili tipska rješenja s jednakim ili ISD 0 Dvojna kuća 1 1/2 PD 1 1/2 SD fvH f ? 1 1/2 FD (2) Kuća u lančanom nizu 1 1/2 PD II FD I FD (?) Atrijske kuće I FD neznatno promijenjenim tipovima kuća. 1 1/2 broj etaža S D krov na dvije vode P D krov s lomom sljemena F D ravni krov (5) Gradske kuće 274 . 0 Kuće u nizu zajedničko građevinsko oblikovanje kao niz jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća. na ulici ili na zajedničkoj parceli. katkada kao individualni projekti. zatvoreno građenje.» OD 0 Dvojne kuće 1 1/2 SD I SD najčešće tipizirane dimenzije prema jednakim ili neznatno promijenjenim tipovima kuća. rjeđe kao zbroj individualno projektiranih polovica kuća. otvoreno ili zatvoreno građenje. moguća visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja.stan za poslugu II 1/2 PD Legenda: 1. rjeđe kao zbroj individualnih projekata (najčešće je potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje zajedničkih osnova). ! FD A . moguća prihvatljiva gustoća uz visoku kakvoću stanovanja. uobičajeno garaže ili natkrivena parkirna mjesta na privatnom zemljištu (sa strane prema međi). Garaže / parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili zajedničkoj parceli. ( 5 ) Gradske kuće zajedničko građevinsko oblikovanje niza jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća ili niza individualno projektiranih kuća (potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje osnovnih uvjeta). moguća visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. najčešće kao jedinstvena koncepcija projekta (tipska rješenja). otvoreno građenje.glavni stan B . posebno ekonomičan oblik kuće. Građenje je otvorenog (najviše 50 m) ili zatvorenog tipa. Garaže / parkirna mjesta na privatnom zemljištu. otvoreno ili zatvoreno građenje. Garaže / parkirna mjesta pretežno na zajedničkoj parceli. Garaže/parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili na zajedničkoj parceli.Oblici zgrada tipični za pojedina područja GRAĐENJE STANOVA . moguća znatna gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. ( 2 ) Kuće u lančanom nizu .

Kuća u nizu je. l V. jedinstvena koncepcija tlocrta i arhitektonskog oblikovanja.50- Prizemlje Kat Presjeci N Ulica TWIV!' _L I T L. garaže/parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili zajedničkoj parceli -»(3). Često jednaki ili beznačajno različiti tipovi kuće. Visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. Zahtijeva se jedinstveno oblikovanje krovova. Minimalna veličina parcele 225 m 2 . izbor materijala. Moguće je otvaranje građevinskog zemljišta uz uštedu prostora i troškova. Minimalna veličina jedne parcele 375 m 2 .» © . z a boravak fc.-»(T) Kuće u lančanom nizu: Kolektivno oblikovana izgradnja. E urar 2 li 18-22° -12. Javlja se i kao individualni projekt.» ( 2 ) . Prilagodljivost glede osunčanja ograničena (rješenja tlocrta moraju biti usmjerena prema povoljnom osunčanju). Garaže ili parkirna mjesta često su sa strane prema međi. Zadovoljavajuća mogućnost prilagođavanja uvjetima osunčanja. najekonomičniji oblik kuće s vrtom .GRAĐENJE STANOVA ->PP FFT3" V Ali T I j ] FD Ulica N L_ t © 4mifi EG Prizemlje Presjeci FD Dvojne kuće Dvojne kuće: široka sloboda u oblikovanju tlocrta i zadovoljavajuća sposobnost prilagođavanja glede osunčanja. Minimalna veličina parcele 270 m 2 /kuća. 4 [ML 1 • 1 1 I— | Prizemlje (2) Kuće u lančanom nizu -L 10. Kuće u nizu: Jedinstveno oblikovanje tlocrta i izgradnje. Preporučljiv način građenja jer je moguća povoljna gustoća uz visoku kakvoću stanovanja. Slobodno oblikovanje tlocrta. rješenje detalja i izbor boja.V.V. p r o s .^ 1 2 3 6 Glavna © Skica izgradnje Gradska kuća iffl^ W M spavanje < 3 " Nusprostorije 275 . I t Prizemlje (EG) Kat (OG) Presjeci © Kuće u nizu Gradska kuća: Zajednički građevinski oblik kao nizanje jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća ~> (I). rjeđe kao kombinacija zasebno projektiranih polovica kuće.00—| Kat J X WA Presjeci FD m. uz dobru kakvoću stanovanja. Atrijske kuće: Moguće kao zbroj individualnih projekata ili kao kolektivno građevinsko oblikovanje.

STAMBENE ZGRADE U NIZU Potkrovlje Potkrovlje / stan za poslugu K -v i 11^ u Prizemlje M __ Xj Skupina kuća u nizu sa smaknutim razinama Arh. H. Hermann t ^ ( § ) Podrum i potkrovlje -> ( f ) Kuća u nizu s poprečnim stubištem V>® 276 . Leonhardt i E. VVoicke V ( J ) Rješenje kuće na kraju niza -> (§) Arh. Sve instalacije u jednom oknu ^ Kuće u nizu s povoljnim osvjetljenjem i osunčanjem Arh. Kulka/Neufert U Balkoni] Kat 1 t Potkrovlje (¿) Kuće u nizu. Kulka __ Prizemlje varijanta Varijanta Kuća u nizu 1. Schirmer / (2) Kuća u nizu sa stanom za poslugu u potkrovlju Arh. kat i stube za stan za poslugu u potkrovlju (3) Kuće u nizu različitih dubina izgrađenosti Arh. Disch Podrumska etaža Potkrovlje sa stanom za poslugu Arh. i B. K.

Gospodarsfl prostorija m Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s atrijem Arh. suteren (l2) Prizemlje 277 .DVOJNE STAMBENE ZGRADE Prizemlje / ^^^ CD Smočnica ^ Dvojna stambena zgrada s ugaonom terasom p (6) ' Prizemlje ^ v o i n a s t a r r | bena zgrada ena zgradi podijeljena dijagonalno V © Kat -> (§) Prizemlje Prizemlje T " [Kat t^ (2) Dvojna stambena zgrada sa smaknutim razinama t* (8) ' Dv ° j n a st a m b ena zgrada s ulazom j L / g \ Dvojna stambena zgrada s ulazom spriieda * V—' sa strane Prizemlje V (¿) Kat Arh. Probst t^ (ij) Dvojna stambena zgrada. L. Neff Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s dvije terase Dvojna stambena zgrada s kvadratičnim tlocrtom Rad. R.

površine u ® Prizemlje -» © V® Arh. jamči visoku kakvoću stanovanja. Jacobs i Wiedemann t ' ^3) Prizemlje V ® V © Presjek ~> V © Presjek 278 . 180 m 2 stamb. Stosberg i partneri dvorištem V_V V © Dvoetažna atrijska kuća . Latty i Tucker Kuća s vrtnim i gospodarskim v 2 / dvorištem TT Arh.STAMBENE ZGRADE ATRIJSKE KUĆE Unutarnjim dvorištima stvaraju se otvoreni prostori koji su zaklonjeni od trećih osoba. Bahlo.F 3 Arh. K Kupaonica Natkriveni hodnik Arh. U drugom slučaju. twf __ Vi^ Arh.nr 01 . kako se ne bi ometalo oblikovanje tlocrta -»(T> + (n) Stanovanje u vrtu zahtijeva relativno male slobodne površine. Kuća s vrtnim dvorištem i direktno dostupnom slobodnom površinom Arh.® Izgrađeno vrtno dvorište. Boskamp i partneri. Kohnke. usporedi li se sa slobodno stojećim zgradama. Ungers Diferencirani slobodni prostori Trti Spavanje | Vit r= Boravak — .> ( ? ) . moraju unutarnja dvorišta biti što je moguće manja. dovoljna je veličina jedne sobe za dnevni boravak. Kat Spavanje . Schwingen i Wermuth Ulaz f* Arh. kad se za vrt i dvorište zahtijevaju velike površine. prije svega zato što su zaklonjeni otvoreni prostori. C. Kuhn. A. Podrumska etaža Prizemlje. Hennig ^ © Arh. Papendick t^ (9) Kuća s vrtnim dvorištem / prizemlje Prizemlje s vrtnim dvorištem u predsoblju U® Stambena zgrada s atrijem u Kaliforniji Ulaz t<0 l r a. premda na relativno malim parcelama. _ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim tw * m i \ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim dvorištima Arh.T Spav. Chambertin . Tako se i jako duboki tlocrti mogu osvijetliti .

— .1 - I* © Prizemlje -> V © Presjek V® Presjek Arh. Tissi u. Heckrott 279 . Potz Đ ^ o O Q Spavaća Kiipi-MP soba ffB^ — t^ © Prizemlje -> U® Kat t * ® Potkrovlje t* Presjek Arh.STAMBENE ZGRADE Op "p *-« itiinjalli t nP U Jelo ""jpiliitf—if-1 i1 Boravak u Rad - r Q \ i i Terasa !! n i i ¡1 4 .

. To je u vezi s različitim oblicima korištenja. Gundogan V @ Prizemlje 280 . ventilacija i zasjenjenje. nego sustav koji treba tehnički definirati. U najpovoljnijem slučaju može ušteda energije iznositi oko 25% ukupne potrebe. temeljem kojih se određuju stakleni elementi. Cramer Arh. B.. Zimski vrt je prijelazno područje između vanjske klime i stambenog prostora.® ® ) Presjek ® .® V>® Kat pr © Presjek -» ® . ako se želi da sustav djeluje na zadovoljavajući način.@ Arh. Važnija je korist u tome što zimski vrt povećava kakvoću stanovanja.* ® .f i Grijanje PL TTfT Radij 2 f l Podrumska etaža © Prizemlje -» ® ® K a t .. kako bi se oba područja mogla termo-tehnički razdvojiti -» 0 ~ © P © Prizemlje-» © . Hellwig M Balkon V® Prizemlje -> U® Kat U © Presjek -» © • - © _ Q X | Radna soba I L r . Staklenici djeluju kao sunčani kolektori.® Arh.STAMBENE ZGRADE SA ZIMSKIM VRTOVIMA Zimski vrtovi nisu jednostavno staklene dogradnje. Za ugodnost boravka u kući i radi uštede energije preporučuje se ugraditi staklena vrata na prilazu u zimski vrt.

Luckmann Prizemlje sa stanom za poslugu (j)~(Q) Arh. B. Simons 281 . + K.STAMBENE ZGRADE Arh. M. Rosevvich t ^ (16) Stanovanje bez barijera Arh.

STAMBENE ZGRADE OBLIK KVADRATA. Romberger (12) Prizemlje ^ (13) Potkrovlje ^ (14) Poprečni presjek Arh. Lederer . prostorija Hobi Zalihe Grijanje Garaža Terasa Terasa/jelo Atelijer rrs „ 1 • vV | 2 •D r c -J U | 1 I L-r 1 1 i — d . KOCKE I ŠATORA Prizemlje K J\ V Stambena zgrada kvadratičnog tlocrta 4r Arh. Brixel (7) Uzdužni presjek -> ( § ) . J.( 1 12 18 r 10 BSjnC w r L K7B i j 1 Potkrovlje -> ® V (8) Etaža na padini ]• 1 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Dječja soba Gosp. • n l! °° 1 2 3 4 5 6 Predsoblje Boravak Kuhinja / bar za jelo Blagovaonica Kupaonica Spavaća soba • • Prizemlje Stambena zgrada na padini Kat (9) Prizemlje 13 Terasa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Garaža Terasa Ulaz Blagovanje Boravak Radna soba Kaljeva peć Dijete Dijete Roditelji Kupaonica I — \ I I Drvena stambena zgrada u obliku šatora 10) t*® Poprečni presjek -> (f)-® Arh.

smreka. Izbor vrste drveta (bor. ekonomskim potrebama mnogih naručitelja. nude da i sam naručitelj sudjeluje u građenju. izvornog.DRVENE KUCE EKOLOŠKO GRAĐENJE Brvnara je prototip prirodnog. nadstrešnice za vozilo i vrtne kućice isporučuju se u skladu s kućom -> ( 7 ) . Mnoge drvene kuće mogu se projektirati prema željama naručitelja. Tako neke vrste ariša sadrže kiselinu koja prirodno štiti drvo. uobičajena je neograničena trajnost i niski troškovi održavanja. zaklopac za izbjegavanje pregrijavanja 17 Dobivena solama energija za predgrijavanje zimskog vita 18 Zimski vrt 19 Dovod zraka iz praznog prostora u zimski vit 20 Pod akumulira toplinu koja nastaje uslijed topline vanjskog zraka i pradgrijava zrak koji se uvodi u zimski vrt 283 . Za gradnju brvnare najčešće se upotrebljavaju vrste drveta koje sporo rastu na hladnom sjeveru. 12 Odvod zraka iz kup i VVC-a 13 Solidni kotao za grijanje 14 Dovod zraka prema otvorenom prostoru Shema energetskog sustava (§) 13 Svježi zrak za kuću 16 Autom. Prirodni proizvodi poput glinenog crijepa i biljne boje daju visoki standard kakvoće. ovčja vuna i pluto. Taj način građenja odgovara ekološkim. cedar) također se prepušta naručitelju. zdravog stanovanja. Široki prepusti krova štite fasade. počevši od grubih radova na postavljanju konstrukcije do dovršenja zgrade. Investitor može birati između rustikalnih oblica ili pravokutno otesanih greda. Interijer se najčešće može slobodno oblikovati. Prilaz za čišćenje. Upotrebljava se izabrana masivna drvena građa i prirodni izolacijski materijali kao što su pamuk. Baker-Brown + McKay © 9 Kotao za grijanje 10 Dovod zraka 11 Odvod zraka od kotla do prizemlja. Garaže. Dvostruka stijena sastoji se od dviju greda jednakih presjeka s izolacijom između njih. Isporučitelji nude različite sastave vanjskih stijenki. uz stručno vodstvo majstora. Mnogi izvođači.(§). kanal kotla 6 Kanal za odvod zraka 7 Dovod zraka za kotao 8 Dovod zraka za kuhinje Prizemlje Artv. biološkim i. Drvena se kuća može zagrijati uz uštedu goriva. Jednoslojna stijenka daje poslovičnu izvornost atmosfere u kući (kuća od prirodnog drva). ne zanemarivo. f / (T) Prizemlje Kemi kuća 2 Jk ( 3 ) Prizemlje Ulaz V® Gruber: drvena kuća t>© Prizemlje U® 1 Ventilacija Kupaonice 2 Odzračivanje kroz prozore 3 Ventilator za prazni prostor ispod poda 4 Prazni prostor 5 Vent. pa je impregnacija suvišna.

F Kuhnis I? (?) Prizemlje ® Suteren (o) Arh.STAMBENE ZGRADE t* © Prizemlje (D - @ ^ (5) Poprečni presjek (?) Pogled s juga i pregled kroz bazen Arh..(?) t"© Podrumska etaža k ® Ulaz -H t^ ® Uzdužni presjek Arh. P Neufert U ® Prizemlje -> (§) .. Neff 284 . L.

d.kuća na padini \2) V ® Suteren © t^ (5) Prizemlje .* (?) — (5) V ® Suteren © Arh .. L. Neff •o . I Prizemlje bpavaca soba 1rl i 0 a 1 1« \ ^ 0 u ® Podrum @ Arh.STAMBENE ZGRADE NA PADINI ^ © Prizemlje .Valentyn 285 . v © Potkrovlje ® - © P ® Poprečni presjek © - © V® đgmmamammmmmm.kuća uz ka