• V C T ^ J

V

J

f ' h , I

NEUFERT
ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
GOLDEN MARKETING

Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu pod brojem 02-352/3-2002., od 12. veljače 2002. knjizi pod naslovom Elementi arhitektonskog projektiranja, prijevod s njemačkog djela Bauentvvurfslehre (36. Auflage) autora Emsta Neuferta (prijevod dr. sc. Andrija Prager) odobrava se korištenje naziva sveučilišni priručnik {Manualia univerzitatis studiorum Zagrebiensis).

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb UDK 72.011 (075.8) NEUFERT, Ernst Elementi arhitektonskog projektiranja : osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem : priručnik za arhitekte i druge graditeljske stručnjake, investitore, predavače i slušače na fakultetima i stručnim školama : s preko 6400 slika i tablica / Ernst Neufert; nastavili Peter Neufert, Ludvvig Neff; <preveo s njemačkog Andrija Prager>. - 36. prošireno i prerađeno. - Zagreb : Golden marketing, 2002. (Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) Prijevod djela: Bauentvvufslehre. Bibliografija. - Kazalo. ISBN 953-212-080-7 1. Neufert, Peter 2. Neff, Ludvvig I. Arhitektonsko projektiranje ~ Udžbenik 420426013

Copyright© hrvatskog izdanja, 2002, Golden marketing, Zagreb, Hrvatska Ova knjiga objavljuje se u suradnji s Institutom građevinarstva Hrvatske

Naslov izvornika Neufert

BAUENTVVURFSLEHRE

Posvećeno mom ocu ERNSTU NEUFERTU

Nakladnik Golden marketing Kneza Mislava 1, Zagreb, Hrvatska Tel./fax.: 01/4618-206, 4618-207, 4557-916 E-mail: golden-marketing@zg.tel.hr http://www.golden-marketing.hr Za nakladnika Franjo Maletić, dipl. iur. Glavni urednik i stručni redaktor Prof. emer. dr. sc. Veselin Simović, dipl. ing. građ. Preveo s njemačkog Prof. dr. sc. Andrija Prager, dipl. ing. građ. Recenzenti Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić, dipl. ing. arh. Dr. sc. Goran Poljanec, dipl. ing. arh. Prof. Berislav Šerbetić, dipl. ing. arh. Akademik prof. Ante Vulin, dipl. ing. arh. Urednici edicije Mr. sc. Smiljan Jurić, dipl. ing. građ. Dr. sc. Radule Knežević Lektorica Mr. sc. Smiljka Janaček - Kučinić Kompjutorski slog Željko Strunjak Duško Kosanović Tisak Grafički zavod Hrvatske, Zagreb

ERNST NEUFERT

ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
Osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem

Priručnik za graditeljske stručnjake, investitore, predavače i slušače na fakultetima i ostalim stručnim školama Nastavili Peter Neufert • Ludwig Neff i
PLANUNGS AG NEUFERT MITTMANN GRAF PARTNER

36. prošireno i prerađeno izdanje s preko 6400 slika i tablica

ZAGREB, 2002.
GOLDEN
MARKETING
w i e w ë g

Peter Neufert/Ludwig Neff

P

PLANUNGS-AG NEUFERT MITTMANN GRAF

PARTNER
E-Mail: bel@neufert.de Homepage: http://www.neufert.de

Njemačka knjižnica - CIP Podaci o naslovu za ovu publikaciju mogu se dobiti kod Njemačke knjižnice.

Si 0 M

Podaci koje sadrži ova knjiga nisu povezani ni s kakvom obvezom ili jamstvom. Prema tome, autor i izdavač ne preuzimaju nikakvu odgovornost niti jamstvo bilo koje vrste što bi moglo proizaći iz primjene tih podataka. Od 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 1. izdanja 1936. do 29. izdanja 1973. izdavač je Ullstein/Bertelsmann (Verlag Ullstein/Bertelsmann Fachverlag). izdanje, potpuno novo obrađeno i znatno prošireno, 1979 izdanje, pregledano, 1982 izdanje, pregledano i dopunjeno, 1984 izdanje, potpuno novo izrađeno i novo oblikovano, 1992 izdanje, prošireno, 1996 izdanje, 1998 izdanje, prošireno i prerađeno, 2000

Licencna izdanja ovog djela izašla su na engleskom, francuskom, španjolskom, portugalskom, talijanskom, grčkom, turskom, srpskom, poljskom, ruskom, indonezijskom, češkom, mađarskom i japanskom jeziku.

Sva prava pridržana © Friedr. Vieweg & Sohn Verlagsgesellschaft mbH, Braunschweig/Wiesbaden, 2000 Izdavač Vieweg je poduzeće skupine stručnih izdavača Bertelsmann Springer. Ovo djelo i svi njegovi dijelovi zaštićeni su temeljem autorskih prava. Svaka primjena izvan uskih granica Zakona o autorskim pravima nije dopuštena bez suglasnosti izdavača i kažnjiva je. To se posebno odnosi na umnožavanje, prijevod, snimanje na mikrofilm i prijenos u elektroničke sustave.

www.vieweg.de

ISBN 953-212-080-7

VI

PREDGOVORI
Predgovor prvom izdanju U obradi primjera u ovoj knjizi surađivao je sada pokojni arhitekt Gustav Hassenpflug. Osim toga, na obradi crteža sudjelovali su arhitekti Richard Machnow, Willy Voigt, Fritz Rutz i Konrad Sage. Tiskarsko - tehničku obradu obavio je arhitekt Adalbert Dunaiski. Njemački je odbor za normizaciju stavio na raspolaganje normne listove, koji su uključeni dijelom u skraćenom ili sažetom obliku. Za pouzdanu točnost normi mjerodavno je uvijek posljednje izdanje navedenog normnog lista. Obradu posebnih područja poduprli su savjetnički i informativni uredi koji su svaki put navedeni u zaglavlju navedenih pojedinačnih skupina. Svima njima zahvaljujem na njihovoj požrtvovnoj suradnji. Odgovarajuća literatura navedena je na kraju tekstualnog dijela, kako je zahtijevao bolji pregled. Iz istog je razloga tekst nastavljen što je moguće kraće, te u svakom slučaju u svezi s crtežima na istoj stranici. Ako korisnik primijeti da mu za projektiranje nedostaju neki važni podaci, molim da me obavijesti, kako bi se to u novom izdanju moglo uzeti u obzir.

Berlin W 9, 15. ožujka 1936.

Ernst Neufert

Predgovor 30. izdanju Od pojave prvoga izdanja godine 1936. tehnika se građenja i planiranja jako razvila. Tijekom protekla četiri desetljeća u svako je novo izdanje ugrađeno sve što je bitno novo, a cijela je knjiga svaki put svestrano razmotrena. Međutim, temeljita sveobuhvatna revizija i dopuna, uz prihvaćanje i svih novih pojmova i normi, mogla je tek sada, nakon višegodišnjeg rada, biti dovršena. Pri tome nije gotovo ni jedna stranica ostala pošteđena, počevši od novog slijeda stranica i odgovarajuće promijenjenih poziva na neku stranicu knjige. Velika je pomoć pri tome bila suglasnost glavnog urednika "Deutschen Bauzeitschrift" (Njemačkog građevinskog časopisa) - DBZ, kolege S. Linke, da se mogu preuzeti posebni prilozi iz časopisa, uvijek s pozivom na izvor. Osim toga, trebalo je s obzirom na visoku specijaliziranost današnje građevinske tehnike, zamoliti specijaliste za suradnju. Obradu pojedinih poglavlja proveli su: liftovi/pokretne stube ing. E. Sillack; rasvjeta dipl.fiz. W. Tubbesing; zaštita od požara dr. ing. P. Bomemann; vatrogasne zgrade prof. ing. J. Portmann; ravni krov/toplinska Darmstadt, kolovoza 1978. Ernst Neufert izolacija/plivališta dr. ing. P. Kappler; grijanje dipl. ing H. Nachtweh; umjetni materijali građevinski savjetnik dipl. ing. A. Schwabe; sportske građevine i uređaji prof. dipl. ing. J. Portmann, vodeći arh. S. Lukowski. Redakcijsku obradu i uklapanje crteža obavio je arhitekt Ludwig Neff. Kako je već u prvom predgovoru navedeno, opet su aktuaiizaciji sadržaja pomogle neke tvrtke i udruge. One su u zaglavlju odgovarajućih stranica navedene s punom adresom, te su zasigurno spremne dati aktualne informacije. Trideseto izdanje sada ukupno sadrži više od 6000 crteža, tablica i dijagrama, a proširenje registra na 8000 pojmova dalje će pojednostavniti uporabu knjige. U popisu literature upućuje se i na specijalizirane članke iz stručnog časopisa DBZ, premda u knjizi nisu upotrijebljeni, pa je time znatno obogaćen izvor podataka.

Predgovor 33. izdanju Još me za života autor, moj visoko poštovani otac Ernst Neufert, pripremio da preuzmem njegovu pisanu ostavštinu za daljnje oblikovanje. Tako smo moji partneri Peter Mittmann i Peter Graf, naš specijalist za građevinsku literaturu dipl. ing. arh. Ludwig Neff, naši suradnici i ja bili pripremljeni da započnemo raditi na novim izdanjima ove knjige. Zadatak koji mi je namijenio moj otac Ernst Neufert postao je obvezom njegovom smrću u veljači 1986. Naše današnje visokorazvijeno graditeljstvo postavlja drugačije tehničke i znanstvene zahtjeve graditelju nego prije 55 godina, u vrijeme prvoga izdanja knjige. Za ispravnu "novu" knjigu trebalo je dakle zadržati genijalno oblikovanje knjige, ali sadržaj dosljedno prilagoditi novom vremenu. Zbog toga smo odmah odlučili djelo sasvim nanovo izraditi, oblikovati, crtati i proširiti, kako bismo mogli obuhvatiti sve što arhitekt i projektant danas bezuvjetno mora znati pri projektiranju. Sve što se mora znati, ali vjerno Ernstu Neufertu: ne više od toga. Izdavač i mnogi koji su svojim stručnim znanjem pridonijeli ovom djelu, utrošili su četiri i pol godine intenzivnog rada. Zato se svi mi pouzdano nadamo da će za kupce, koji traže suvremenu graditeljsku knjigu, ovo djelo značiti dobitak.

Köln, rujan 1991.

Peter Neufert

VII

PREDGOVORI

Predgovor izdavača uz 33. izdanje Prije više od pola stoljeća mladi je arhitekt Ernst Neufert imao ne samo ideju već i energiju da oživotvori knjigu Bauentwurfslehre, koja se razvila u prijeko potrebno pomoćno sredstvo za rad arhitekta i projektanta. On je djelo stalno održavao "mladim" i prilagođavao ga potrebama vremena. Posljednja opsežna prerada obavljena je 1979. godine (30. izdanje), još prije njegove smrti 1986. godine. Daljnji kontinuirani rad na tom djelu preuzeo je njegov sin Peter Neufert sa svojim suradnicima. Posebno im je uz pomoć Ludwiga Neffa, koji je još za autorova života mjerodavno sudjelovao u tom zadatku, uspjelo napraviti posve novu obradu, te nakon višegodišnjeg rada djelo predstaviti. Izdavač je ponosan što može Elemente graditeljskog projektiranja, koje je u međuvremenu prošireno diljem svijeta i prevedeno na trinaest jezika, predstaviti s novim sadržajem i u novom obliku, ali prema konceptu Ernsta Neuferta. Wiesbaden, rujna 1991.

Predgovor 35. izdanju Kad se nakon smrti slavnog autora Ernsta Neuferta tijekom 12 godina ostvaruju naslijeđena autorska prava i dužnosti, nastaje neosporna potreba da se ocu "polože računi" i o onome što su s time i što su od toga uradili nasljednici - Ludvvig Neff, Peter Neufert i Planungs-AGNeufert Mittmann Graf Partner. Budite, poštovani čitatelji, blagonakloni svjedoci ove "ispovijedi"! Kad je moj otac umro u veljači 1986. bilo je 32. njemačko izdanje na tržištu. Mi smo tijekom više od četiri godine predanog rada izradili potpuno novo djelo kao 33. izdanje, što znači da je svaka stranica opremljena novim crtežima i tekstom te obogaćena mnogim aktualnim temama. Ovo 35. izdanje 1998. godine opet je dopunjeno važnim poglavljima kao što su drvene kuće, niskoenergetske zgrade, solarna energija, ekološko građenje, zimski vrtovi i staklene dogradnje. Koln, lipnja 1998. Peter Neufert

Predgovor 36. izdanju Danas, 15. ožujka 2000., na stoti rođendan prof. Ernsta Neuferta, dovršeno je 36. izdanje ove knjige. Život i djelo Ernsta Neuferta kao da je prožeto nekom osebujnom brojčanom simbolikom. Rođen 1900 godine, život mu je tekao usporedno sa stoljećem. Godine 1936. pojavilo se prvo, a godine 2000. pojavljuje se 36. izdanje Bauentwurfslehre. Profesionalni korijeni prof. Ernsta Neuferta leže u Bauhausu i Gropiusu - atelijeru u Weimaru i Dessauu. U Weimaru se nalazi i njegov prvi atelijer i kuća. Tamo su nastale zamisli za ovu knjigu. Zaklada Bauhaus Dessau sjetila se Ernsta Neuferta i njegova stotog rođendana izložbom "Ernst Neufert - normirana kultura građenja u 20. stoljeću". Peteru Neufertu treba zahvaliti što će se izložba moći vidjeti i u Weimaru, europskom gradu kulture. U Weimar Gelmerodi on je na zemljištu očeve kuće dao podići "Neufert - Box", u kojoj nije prikazana samo izložba posvećena Ernstu Neufertu, nego je u duhu Ernsta i Petera Neuferta namijenjena promicanju daljnjih kulturnih djelatnosti. Otac i sin ovdje se susreću u dvjema dojmljivim građevinama u međusobnom iskazu poštovanja. Peter Neufert umro je u prosincu 1999. Njegova je želja bila da se održe Bauentwurfslehre i da profit od izdavanja knjige vodi njegova zaklada NEUFERT-STIFTUNG sa svrhom da se nastavi izlaženje novih izdanja. Tu želju uspješno podupire obitelj Petera Neuferta. Projektantska tvrtka Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner nastavlja - kao i do sada - obradu s dugogodišnjim koautorom Ludwigom Neffom. 36. izdanje sadrži sada više od 6400 crteža, dijagrama i tablica. U tom izdanju knjige prešlo se na novi njemački pravopis. Uz to, sada korisniku stoji na raspolaganju CDROM "Neufert, Allgemeiner Bauentwurf' - za jednostavnije i brže projektiranje. U nastojanju da prati stalni razvitak znanja, novina i spoznaja, ovo je izdanje prerađeno, prošireno i dopunjeno poglavljima o kongresnim zgradama, multifunkcionalnim centrima, studentskim domovima, o socijalnoj stanogradnji, vrtovima, jezercima za plivanje i mnogim drugim objektima. Köln/Weimar, 15. ožujka 2000. Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner i Ludwig Neff

VIII

Q
.u
Peter Neufert t dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part. Peter Mittmann dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part.

PREDGOVORI
U novoj obradi i oblikovanju sudjelovali su: M. Horton, sanitarna tehnika. W. Sommer, klimatizacija prostorija. Dipl. ing. H. J. Vetter, izvođenje gradnje. M. Menzel, građenje tekstilom. M. Bauer, tehnika grijanja. H. Jaax, energ. postrojenja. Peter Graf Dr. R. Börner, hidroenergetska dipl. ing. postrojenja Planungs A G R. Wirtz, elektroinstalacije. Neufert, Mittmann, Graf, Part. T. Stratmann, solarna arhitektura, inženjerski ured Trümper/Overath, zašt. od buke i akustika prostorija. Hawlitzeck, ceste i pruge. St. Cargiannidis, saniranje starih građevina, ostakljeni pasaži i prenamjene U. Portmann, održavanje i sanacije. J. Weiss, knjižnice. f .- " . U. Kissling, javne knjižnice. R.K. Jopp, knjižnice. H. Rocholl, prodavaonice. D. Portmann f Prof. Nogge, zoološki vtovi i Prof. dr. ing. arh. odnosi mjera, modularni nizovi, ka- akvariji. belske viseće konstr., obješene i A. Beckmann, kinematografi. poduprte konstr.. zaštita od požara K. F. J. Mertens, sportske dvorane. B. Rüenanver, crkve. G. Hoffs, zvonici. A. Ruhi, džamije. W. Hugo, muzeji.

Q

Ludwig Neff arhitekt Šef redakcije, prijelom, autor

H. A. Knops diplomirani dizajner ilustrator

m

i
H. P. Kappler dr. ing. arh. ravan krov, toplinska zaštita, vrtni bazeni, privatni zatvoreni bazeni H. Hofmann prof. dr. ing. rasvjeta

B. Echterhoff dipl. ing. arh. ozelenjavanje krovova, vrtovi, ograde

Kod novog oblikovanja i obrade crteža sudjelovali su: T. Altrogge, St. Badtke, A. Briehan, A. Dummer, K. Fegeler, A. Graf, M. Menzel, I. Schirmacher, J. Valero, R. Walter, S. Wierlemann, D. Willecke. St. Vogel

^ ^

v.

U

i

t

y => sV í í

i'i
/

i

R. Eckstein dipl. ing. arh. akademik savjetnik dnevna rasvjeta

D. Lembke voditelj-graditelj, dr. ing., suradnik dipl. ing. P. Pastyk visoke škole, laboratoriji

R. S. Suchy dipl. ing. arh. upravne zgrade

P. Karle dipl. ing. arh. industrijske zgrade

2
-

S vmmmšam

Wolfgang Busmann dipl. ing. zračne luke

Jan Fiebelkorn prof. dipl. ing. kazališta

A. Kohler dipl. ing. arh. građenje bolnica, tehnika skladištenja, liječničke ordinacije

O. Muller dipl. ing. arh. građenje bolnica, tehnika skladištenja, liječničke ordinacije

IX

PROLEGOMENA

Ovaj je priručnik nastao iz podloga za moja predavanja na državnoj Građevinskoj visokoj školi u VVeimaru. Ona su se zasnivala na promatranjima, iskustvima i spoznajama iz prakse i istraživanja u čovjekovu okružju koja su potrebna pri projektiranju građevina, ali s otvorenošću prema novim mogućnostima i zahtjevima. Naime, mi s jedne strane stojimo na ramenima naših predaka, no s druge strane sve se kreće, mi smo djeca našeg vremena s pogledom u budućnost, a uz to je gledište svakog pojedinca često različito. Razlozi su u različitim sklonostima i naobrazbi; u utjecaju okoline; u sklonostima i njima odgovarajućem stupnju vlastitog formiranja proisteklog iz unutarnje pobude. Je li naša današnja tako "sigurna prosudba" uistinu konačno ispravna, ostaje neriješeno, jer je i ona uvjetovana vremenom. Iskustvo nas uči da kasnije vrijeme pravičnije sudi o tome nego naše koje nema potrebni odmak da bi se to sagledalo. Iz toga jasno proizlazi da svako spoznavanje mora sadržavati neke rezerve kako ne bi postalo zabludom. Unatoč svekolikoj težnji za istinom i objektivnošću, unatoč svim nastojanjima da se subjektivne zamisli kritički promotre i sumnje ne gurnu jednostavno u stranu, ostaje svako spoznavanje subjektivno i ovisno o vremenu i okolini. Opasnost od zablude može se izbjeći ako se spoznajom samo ustvrdi da nije ništa dovršeno, već da služi i podliježe životu, nastajanju i razvoju. Iz toga za učenika proizlazi duhovni stav na koji je Nietzsche mislio kad je rekao: "Samo onaj koji se mijenja ostaje samnom u rodu." Bitnost takvih spoznaja o vječnom nastajanju, u službi razvoja, jest u tome što ne daje gotove recepte, nikakve "gotove mudrosti u kutijama", nikakav "Canned VVisdom", već daje samo osnove, elemente i oslonce, a k tome i metode kombiniranja, konstruiranja, komponiranja i harmonije. Konfucije je to prije više od 2500 godina sažeo u rečenici: "Ja dajem mom učeniku jedan ugao, ostala tri mora odrediti sam." Rođeni arhitekt ili čovjek koji težnju prema građenju nosi u srcu začepit će si uši i zatvoriti oči ako mu se nametne rješenje nekog zadatka, jer on je tako pun vlastitih predodžbi i ideala da mu trebaju samo elementi kako bi se napregnuo da stvori iz njih cjelinu!. Tko je jednom stekao vjeru u sebe, uvid u odnose, igru sila, gradiva, boja i mjera, tko je u stanju usvojiti stvarnost pojave građevine, tko njeno djelovanje istražuje, kritički ispituje, u mislima pregrađuje, taj je na jedinom ispravnom putu prema najvećoj životnoj radosti koju osjeća samo istinski stvaralac. Ovo shvaćanje života neka mu pomogne u tome. Ono ga treba osloboditi svih poučavanja, u

krajnjem slučaju i od ovoga, i uputiti ga u vlastitu stvaralačku djelatnost, neka mu bude pomoć pri startu; kretati se - graditi mora svatko sam. Oblici našeg vremena nalaze se pri tome na istom putu kojim su koračali naši stari da bi došli do svojih divnih hramova, katedrala ili dvoraca, za koje nisu imali nikakvih predložaka, ali su odgovarali njihovim zamislima i željama, idejama i idealima koji-su bili bliski njihovoj čežnji. Već odgovarajuće sročen zadatak izaziva predodžbe koje kroz građevinsko - tehničke mogućnosti vremena i uz uvažavanje uvjeta okoline dobivaju konkretne oblike, koji pokazuju samo udaljenu sličnost s onime do tada poznatim. Te nove građevine mogu tehnički i funkcionalno biti znatno bolje od svih prethodnih ako odgovaraju uznapredovalu stupnju tehnike. One mogu i s umjetničkoga gledišta podnijeti usporedbu s istovrsnim građevinama prošlih vremena. Usporedi li se današnji industrijski kompleks, svijetao, prostran, prikladnih proporcija i vitke lagane konstrukcije, s manufakturom iz 18. stoljeća ili zanatskom radionicom 15. stoljeća, bit će i najuskogrudnijem konzervatoru očita nadmoć naših novogradnji. To znači: svagdje gdje graditeljski zadaci služe stvarnoj potrebi našeg vremena, mogu se od živućeg, vremenu prilagođenog arhitekta očekivati djela koja mogu podnijeti usporedbu s najboljim građevinama starih, dapače ih i zasjeniti. Zbog toga se treba u današnjoj visokoj školi ponajprije usredotočiti na razmatranje sadašnjosti i gledati u budućnost, a na prošlost se osvrtati samo koliko je nužno i korisno. To preporučuje i jedan od naših velikana, Fritz Schumacher, kad u svojim studijama o profesiji arhitekta opominje da se mladi student pri istraživanju prošlosti više gubi u razmatranjima da se naslovom takvim učenim sporednim natih zahtjeva doktora daje zavesti na skretanje preprema na razgraiz područja povijesti umjetnosti i putovima, jer se to događa

račun snaga koje su potrebne za ostvarenje široko stvaralaštva. graditeljskog

Suprotno tome ispravnije je dati studentu samo elemente, kako je to ovdje u Elementima jektiranja proučinjeno, pri čemu sam se trudio elemente pro-

jektiranja reducirati na uzroke, shematizirati ih i čak svesti u apstraktno, kako bih korisniku otežao kopiranje i primorao ga da stvarima udahne vlastiti oblik i sadržaj. Različiti će oblici ionako biti do neke mjere ujednačeni protekom vremena u kojem se ističe težnja prema zajedništvu iskazanom jednolikom usmjerenošću ljudi određenog razdoblja, pri čemu se prepoznaje stil vremena sa svojim trajnim obilježjem. Ernst Neufert

X

UPUTE ZA KORIŠTENJE KNJIGOM

Struktura knjige u rasporedu materijala prati prirodni slijed građenja. Mnoga su srodna područja smještena jedno do drugoga, ako nisu neki drugi važni razlozi zahtijevali udaljeniji razmještaj. Svi pojedini dijelovi građevine koji se javljaju u mnogim, iako ne baš u svim vrstama zgrade, obrađuju se zasebno. To vrijedi i za opće smjernice za pripremu, planiranje i ostale predradnje projektiranja. Iz toga je proizašlo 35 cjelina: Sadržaj stranica XI daje podrobniju podjelu navedenih cjelina i opis sadržaja pojedinih stranica. Popis pojmova stranica 634 uz pojedine karakteristične pojmove pokazuje i brojeve stranica na kojima se gradivo o njima može naći. Objašnjenje kratica i oznaka stranica 1 kratice se nisu mogle izbjeći jer se tako štedi prostor i pojednostavnjuje preglednost. Kad se primjenjuju nepoznate kratice, oblikovane su tako da pažljiv čitatelj uglavnom može shvatiti njihovo značenje a da ne treba tražiti objašnjenje na stranici 1. Posebna prednost za sve koji će se služiti ovim djelom jest u tome što je gradivo najvažnijih znanja o projektiranju i zgradarstvu sažeto u jednoj knjizi. Tlocrti, presjeci, oblici i tipovi primjeri su i samo nositelji brojeva. Oni sadrže uobičajene granične mjere, pri čemu je čovjek mjerilo svih stvari koje ga okružuju.

blagovaonicu prema uputama za gostionice na stranicama 456-457 ili za hotele na stranicama 464-468, eventualno predviđenu dvoranu s pozornicom prema uputama za kazališta na stranicama 475-484 te za akustiku na stranicama 136-138, razmisliti o ugradnji kinoprojektora prema stranicama 469-470.; dimenzionirati predavaonice prema uputama za visoke škole na stranicama 316-320, knjižnice prema uputama na stranicama 331-336, rasporediti urede prema stranicama 337-348, crtaonica i laboratorija stranicama 321-326, ugradnju trezora prema stranici 361, te garaža i parkirališta prema stranicama 435-477. 0 eventualno potrebnim stanovima za upravitelja zgrade, domara, kuhara itd. treba potražiti upute na stranicama 273-296, a oblikovanje, veličinu i opremu pojedinih prostorija vidjeti na stranicama 237-259. Vođenje prometnica i ograđivanje prikazuje se na stranicama 207-210, nasadi u vrtu i si. na stranicama 219-231, te na kraju o konstrukciji, položaju i načinu izvedbe stubišta i dizala na stranicama 199-205. Veličina i izvedba prozora i vrata prikazani su na stranicama 184-188. Temelji i hidroizolacija prikazani su na stranicama 67-71, zidovi i debljine zidova na stranicama 72-75, krovovi na stranicama 82-83, grijanje i ventilacija na stranicama 105-108, rasvjeta i insolacija na stranicama 143-152, modularne i normirane mjere na stranicama 60-61. Nužne usporedbene tablice za metarske veličine navedene u knjizi, prije svega za anglosaksonske mjere, nalaze se na kraju tekstualnog dijela, na stranicama 614-616. Temeljem ovih mnogovrsnih podataka razvija projektant brzo 1 sigurno građevinu, prilagođavajući se posebnim zahtjevima i uvjetima okoline, u skladu sa svojim osjećajem za vrijeme i način življenja.

KAKO SE DAKLE SLUŽITI OVOM KNJIGOM? Kao primjer uzeta je izrada upravnu zgradu. projekta ili pretprojekta za jednu

Treba pažljivo pročitati Upitnik na stranici 50. i potanko odgovoriti na postavljena pitanja, kao i na ona koja proizlaze iz nekog posebnog slučaja, iznaći temeljem navoda na stranici 352. odnose u kompleksu upravne zgrade, prema DIN-u 277 izračunati bruto k u b a t u r u prostorija, prilagoditi veličinu prostorija raspoloživoj predračunskoj svoti, te projektirati zgradu prema radnom procesu sa stranice 48; dimenzionirati, oblikovati i namjestiti primjerice

U knjizi su vektorskim strelicama " označeni crteži koji se na CDROM-u - Neufert, Bauentwurfslehre - Allgemeiner Bauentwurf nalaze kao grafike koje se mogu prenijeti u komercijalne CAD programe na PC - bazi i zatim dalje prerađivati.

XI

Objašnjenje oznaka Osnovne norme Osnovne mjere, odnosi mjera Projektiranje Organizacija građenja Elementi građevine Grijanje, ventilacija

1 2

Dječji vrtići, igrališta, prenoćišta za mlade Knjižnica, upravne zgrade, banke Prodavaonice, supermarketi samoposluživanja Tehnika skladištenja Radionice, industrijske građevine Adaptacije Poljoprivredni objekti, držanje životinja

327 331

27 44 51 64 105

Ostakljeni pasaži, tipologija . . . 363 368 376 380 402 404 421

Fizika zgrade, zaštita građevina . 123 Rasvjeta, osvjetljenje, staklo, dnevno svjetlo Prozori, vrata Stubišta, dizala Ceste, prometni prostori Vrtovi, rasadnici 143 177 193 206 219

Željeznice

Parkirališta, garaže, parkirni objekti, benzinske postaje, vatrogastvo 427 Zračne luke Ugostiteljski objekti Hoteli, moteli, kongresne zgrade Zoološki vrt Kazališta, kina, cirkusi, višenamjenski centar Sportski objekti Bolnice, liječničke ordinacije, građenje za invalide Starački domovi, centri za starije osobe Groblja Zaštita od požara Mjere, težine, norme Popis literature Kazalo pojmova 450 456 464 472 475 490 541 583 597 599 614 624 634

Kućne nusprostorije, ulazi . . . . 237 Gospodarske prostorije Kućne prostorije Zatvoreni bazen 241 250 261

Praonice rublja, uređaji za pranje 264 Balkoni 266

Putovi, ulice 267 Stanovi za odmor, vrste kuća, ekološko građenje, etažna gradnja, građenje drvenih kuća 268 Sanacija starih zgrada 299 Škole Visoke škole, laboratoriji, studentski domovi 307 316

Crkve, muzeji, sinagoge, džamije 586

XII

SADRŽAJ Objašnjenje oznaka
Objašnjenje oznaka i kratica 1 Krovni pokrovi Krovne konstrukcije - detalji Uspravni krovni prozor Izgrađena potkrovlja Ravni krov Ravni krov - detalji toplog krova Ravni krovovi - alternativni hladni krovovi Ozelenjivanje krovova Ozelenjivanje krova - detalji Ozelenjivanje krova - izvod: smjernice Saveza za krovne vrtove e. V. Građenje tekstilnim materijalima Konstrukcije od mreže užadi Ovješene i poduprte konstrukcije Prostorne rešetke - osnove Prostorne rešetke - primjena Katne konstrukcije Stropne konstrukcije Podovi 84 86 87 88 89 90 91 92 94 95 96 97 98 99 100 102 103 104

Osnovne norme
Sl jedinice DIN 198.476.829.4999 Nacrti Raspored nacrta Oznake za građevinske nacrte Odvodnja iz zgrade i zemljišta Vodovod i kanalizacija Plinske instalacije u visokogradnji Elektroinstalacije Tehnika osiguranja Crtanje 2 4 5 6 7 12 18 19 21 24 25

Osnovne mjere, odnosi mjera
Čovjek kao mjerilo i cilj Mjera svih stvari Dimenzije i potreban prostor Čovjek i vozila Čovjek i stan Klima u prostoriji Građevna biologija Oko Čovjek i boja Odnosi mjera - osnove Odnosi mjera - primjena Primjena: modularna koordinacija 27 28 29 31 32 33 34 37 39 40 42 43

Grijanje, ventilacija
Grijanje Skladištenje tekućih goriva Termoelektrana Hidroelektrane Solarna arhitektura Solarna energija Hladnjače Hlađenje i smrzavanje mesa Tehnika kondicioniranja zraka 105 109 110 111 112 115 116 117 119

Projektiranje
Dijelovi građevine kao posljedice obrade gradiva . . . . Građevinski oblici kao posljedica konstrukcije Nove konstrukcije i oblici Zgrada i oblici kao odraz vremena i načina života . . . . Postupak izrade Predradnje - suradnja investitora Upitnik 44 45 46 47 48 49 50

Fizika zgrade, zaštita građevina
Termoizolacija - pojmovi - mehanizmi Termoizolacija - difuzija vodene pare Termoizolacija - način građenja Detalji termoizolacije: vanjski zid Akustična izolacija Zračna akustična izolacija Zaštita od zračnog zvuka i od buke koraka Zaštita od vibracija - materijalni zvuk Akustičnost prostorije Gromobrani Antene 123 124 125 126 131 132 133 135 136 139 142

Organizacija građenja
Izvedba građevine Vođenje gradnje - osnovne mjere Osnovne mjere Osovinske mjere Modularna kordinacija Koordinacijski sustav, koordinacijske mjere 51 59 60 61 62 63

Rasvjeta, ovjetljenje, staklo, dnevno svjetlo
Rasvjeta Rasvjeta - flourescentne cijevi za reklamne ploče . . . . Staklo Sintetički materijali Dnevno svjetlo Sunčeva svjetlost 143 152 153 161 162 175

Elementi građevine
Temeljno tlo - temeljenja, građevne jame, rovovi Građevna jama - zaštita, jame, zemljište Razmjeravanje zgrade Zemljani radovi, radovi u tlu i temeljenje Izolacija građevina Dreniranje kao zaštita građevina Ziđe od prirodnog kamena Ziđe od umjetnog kamena Vanjski zidovi, niskoenergetski način građenja Vezovi zidnih opeka Kamini Dimnjaci Sustavi ventilacije Krovišta .... 64 65 66 67 69 70 72 73 76 77 78 79 81 82

Prozori, vrata
Nadsvjetla - svjetlosne kupole Prozori Prozori za stambena potrkovlja Čišćenje zgrade Vrata Posebna vrata Uređaji za zaključavanje Osiguranje zgrade i zemljišta 177 178 182 185 186 189 190 191

XIII

prometni prostori Ceste Biciklistički promet Autoceste Tramvaj.ograde Pergole. laboratoriji Kućne prostorije Spavaće sobe Spavaće sobe .zemljani radovi Vrtovi . vrste kuća. ekološko građenje. Drvene kuće .povišene i brežuljkaste lijehe Vrtovi . velike Stambene zgrade . vjetrobran.položaj u kući Kupaonice .za trgovačke i poslovne zgrade . etažna gradnja Stanovi za odmor Kuće za odmor . . dizal za bolesničke krevete Dizala . .krevetske nište i zidni ormari Garderobe Kupaonice .osobna dizala namijenjena pretežno za urede banke.ogledni primjeri Staklenik Drveće i živice Vrtno jezerce Jezerce za plivanje Vrtovi .osobna dizala za stambene zgrade dizala . garderobe Hodnici Spremišta 237 238 239 240 Sanacija starih zgrada Sanacija starih zgrada Očuvanje i sanacija 299 304 Gospodarske prostorije Prostorije za kućanstvo Spremište.predavaonice Crtaonice Studentski dom Laboratorij 316 321 322 323 Dječji vrtići.međunarodni primjeri Višekatne stambene zgrade Oblikovanje etaže Socijalni stanovi za iznajmljivanje Projektno rješenje etaže Galerijske stambene zgrade Terasaste kuće Skloništa 268 269 270 271 272 276 277 278 279 280 282 283 285 288 289 291 292 293 294 295 296 297 Vrtovi. ceste Putovi i ulice 267 Ceste.primjeri iz projekata 250 251 252 253 254 255 257 258 260 Visoke škole .položaj kreveta Spavaće sobe . .zavojita stubišta Ljestve za bijeg . studentski domovi. staze.uređaji za pranje 264 Balkoni Balkoni 266 Putovi. ulaz Ulazi.zaštita od buke 206 211 213 214 215 217 218 Stanovi za odmor. ulazi Predprostor. .puzavice i penjačice Vrtovi . igrališta Prenoćišta za mlade 327 328 329 XIV . uređaji za pranje Praonice rublja .oblik kvadrata.predgotovljavanje Kupaonice .SADRŽAJ Stubišta.detalji 261 263 Praonice rublja.elementi za postavu i ugradnju Blagovaonice . stube. hotele.vrtne kuće Građenje drvenih kuća Položaj kuće Gradnje stanova Stambene zgrade u nizu Dvojne stambene zgrade Atrijske kuće Stambene zgrade Stambene zgrade sa zimskim vrtovima Stambene zgrade .ekološko građenje Stambene zgrade na padini Stambene zgrade. .oprema Sanitarne kabine . dizala Stubišta Rampe . Pokretne staze Dizala .posude i namještaj 241 243 244 245 248 Škole Škole Veliki prostori u gradnji škola 307 314 Visoke škole. gradska željeznica Prometni prostori Smirivanje prometa Prometni prostori . potporni zidovi Vrtovi .dizalo za male terete Hidraulična dizala Panoramska ostakljena dizala 193 196 198 199 200 201 202 203 204 205 Zatvoreni bazen Privatni zatvoreni bazen Bazen za plivanje . .osiguranje padine Vrtovi . kocke i šatora .uporaba kišnice Vrtni plivački bazen Stambene kuće s plivačkim bazenom u vrtu 219 221 222 223 226 227 228 229 230 231 232 234 235 236 Kućne nusprostorije.vrste kreveta Spavaće sobe .izlaz za nuždu Pokretne stube . rasadnici Vrtovi . prenoćišta za mlade Dječja obdaništa Pribor za igru. smočnica Kuhinje Kuhinje . igrališta. građenje drvenih kuća.

344 Upravne zgrade .dimenzioniranje.primjeri. tova mi mostovi. upravne zgrade. držanje životinja Nastambe za male životinje .dimenzioniranje. cirkusi Kazalište Kinematograf Višenamjenski centar Drive-in kina Cirkus. površine za namještaj 352 Upravne zgrade .isporuka robe 370 Zone ispred blagajni i centar svježe robe (tržnica) . kina.okretanje Teretna vozila .držanje iz hobija Držanje peradi Staje za tov svinja Staje za rasplodne svinje Staje za konje i držanje konja Uzgoj goveda Uzgoj goveda .dimenzioniranje.organizacija tlocrta 353 Upravne zgrade . vatrogastvo Autobusni kolodvor Vatrogastvo i vatrogasne zgrade Vozila Teretna vozila Parkirališta Teretna vozila . prozirni krovovi 363 364 366 367 Prodavaonice. stacionaran 475 485 487 488 489 Adaptacije Adaptacije 402 XV . .parkiranje i okretanje Utovarne rampe Rampe. odlaganje odjeće 380 382 386 389 390 392 395 396 397 398 399 400 401 Hoteli.SADRŽAJ Knjižnica. tipologija Tipologija Povijesni primjeri Primijenjeni primjeri Pokrivanje staklom.osnove tipologije 341 Upravne zgrade .visoke zgrade 355 Uredske zgrade .tov bikova Uređenje gospodarstva Klima u staji 404 407 408 410 411 413 414 415 420 Željeznice Kolosijeci Odpremanje robe Putnički kolodvori 421 424 425 Parkirališta. parkirni objekti. 345 Upravne zgrade . banke Knjižnica 331 Upravne zgrade .općenito 360 Banke . radna mjesta s ekranom 351 Upravne zgrade .dimenzioniranje.dimenzioniranje: potrebne površine .dimenzioniranje. industrijske građevine Stolarska radionica Tesarski i drvoprerađivački pogoni Autoservisi Autoservisni pogoni Pekarnica Industrijske građevine Transportna i skladišna tehnika Hale Višeetažni objekti Sanitarne prostorije Uređaji za pranje Sanitarni uređaji Garderobe.dimenzioniranje. 373 Klaonica i skladište 374 Mesarski centar 375 Zračne luke Tehnika skladištenja Visoka skladišta Projektiranje / logistika Sigurnosne odredbe Sustavi regala 376 377 378 379 Zračne luke 450 Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti na kotačima Restoranske kuhinje Velike kuhinje 456 458 459 462 Radionice. konstrukcija 349 Upravne zgrade . benzinske postaje. supermarket's. garaže. . vertikalni elementi 357 Banke . podizne platforme Garaže Nadstrešnice za osobna vozila Garaže i parkirni objekti Parkirne građevine Parkiranje i parkirne građevine Parkirne građevine Benzinske postaje Odmorišta 427 429 432 434 435 437 438 439 440 441 442 443 444 445 446 447 449 Ostakljeni pasaži. razdioba prostora . višenamjenski centri.trezori 361 Poljoprivredni objekti. tehnička oprema građevine 350 Upravne zgrade .primjeri 354 Primjeri upravnih zgrada . moteli.osnove 337 Upravne zgrade . samoposluživanja Prodavaonice 368 Prodavaonice za živežne namirnice 369 Prodavaonice . kongresne zgrade Hoteli Hotelske kuhinje Motel Kongresne zgrade 464 467 469 470 Zoološki vrt Zoološki vrt i akvarij 472 Kazališta. uređenje prostora za sjedenje 347 Upravne zgrade .

dvorane za gimnastiku i igre Badminton Skvoš(squash) Kuglane Zatvorena kupališta Otvorena kupališta Zatvorena i otvorena kupališta Sauna Dvorane za igre 490 491 492 494 498 500 502 504 506 509 510 511 513 514 516 517 518 . norme Mjere i težine Odnos njemačkih i engleskih mjera Pretvaranje engleskih mjera u milimetre Stalna opterećenja 614 615 616 617 Popis literature Kazalo pojmova 624 634 XVI .porodništvo Bolnice .hodnici. uređaji za gašenje pjenom Uređaji za odvod dima i topline Instalacije vode za gašenje. patologija Bolnice .njega rodilja i novorođenčadi Bolnice . protupožarne pregrade . 607 608 . muzeji.nuklearna medicina.red mjera Bolnice . dizala Bolnice .područje opskrbe Bolnice . težine. sinagoge.planiranje izgradnje Bolnice .međunarodni primjeri Muzeji . 520 526 527 528 529 534 535 537 540 Dnevne klinike.ambulanta Posebne bolnice Bolnice .stan Životni prostor bez zapreka Bolnice .posebna područja njege 570 571 575 576 577 578 580 581 582 Starački domovi. vrata. ambulantne operacije Bolnice .oblici građevina Bolnice . liječničke ordinacije. tornjevi Sinagoge Džamije Muzeji Muzeji .područje uprave Bolnice .SADRŽAJ Sportski objekti Stadion Stadion . džamije Crkve Orgulje Zvona. .terapija zračenjem Laboratorij.sigurnosni uvjeti Bolnice . stubišta.opći pregled Igrališta Lakoatletski objekt Prostorije za fitness Teniska igrališta Minigolf Igrališta za golf Jedrilicarski sport .općenito Bolnice .BMX Streljane Sportske dvorane . . građenje za invalide Liječničke ordinacije Skupne ordinacije Građenje za invalide Građenje za invalide . .primjeri iz Njemačke 586 588 590 591 592 593 595 596 Groblja Krematoriji Groblja 597 598 Bolnice.operacijski odjeli Glavne prostorije operacijskog odjela Postoperativna njega Operacija .nastava i istraživanje Bolnice .marine Veslački sport Objekti za vodene sportove Objekti za jahanje. uređaji za gašenje pomoću C02 Uređaji za gašenje prahom. Okna dizala F90 Ponašanje građevnih materijala i elemenata u požaru 602 603 604 . manježi Skijaška skakaonica Klizališta Brzo trčanje na koturaljkama Biciklistički kros .izdvojeni prostori Područje intenzivne njege Područje njege Područje liječenja . funkcijska dijagnostika Fizioterapija 541 542 543 544 546 547 548 550 552 554 555 556 557 558 559 560 561 565 566 568 569 Zaštita od požara Preventivna zaštita od požara 599 Uređaji za dojavu požara 600 Sprinklerski uređaji 601 Uređaji za gašenje prskanjem vode. 611 Mjere. centri za starije osobe Domovi za starije osobe 583 Crkve.

UV stranica student (ica) osovinski razmak u građenju smještaja = 1. srednje jednako identično jednako različito približno.u. Stud. pod uvjetom specifično vidjeti prije tako zvano popis literature i slično ultraljubičasto alfa B ß (b) beta r y (g) gama A 5 (d) delta E E (e) epsilon zeta H T| (e) eta e e (th) thêta i i (i) jota K K (k) kapa A X (D lambda M n (m) mi H ili h B ili b Fl h Min ili min S ili s 12° J Ws N Pa 2° 3' 4" % ili vH %0 Z ç (z) N v (n) H %(x) 0 o (o) n u (P) p p (0 ni ksi omikron Pi ro I a (s) sigma T x (t) tau Y u (y) ipsilon <J) < (ph)fi ) j © OK FO SO M / NW X X (ch) hi y y (pß) psi Q to(o) omega Matematičke oznake > Rimski brojevi I= II = III = IV = V= VI = VII = VIII = IX = X= XV = veće od veće ili jednako manje od manje ili jednako suma (zbroj) kut sinus kosinus tangens kotangens prosječno.M. i. poželjno entspr.O. obujam prostorni kut korijen konačni prirast sukladno trokut istosmjerno. DIN njemačke industrijske norme Elt električno LNA lake bešavne cijevi erw. vgl. približno slično eventualno prema općenito relativno vidjeti dalje usporediti postoji i tako dalje savez njemačkih inž. dgl. postotak promil promjer gornji rub gornji rub poda gornji rub tračnica mjerilo po (na pr. i daljnji (i ostali) ggf. kratice DIN 1301 i 1302 1012 lfdm • Grčki alfabet 10 cm 12 mm (mala povišena brojka znači mm) tekući metar engleski palac (col) engleska stopa visina ili visoko širina ili široko površina sat minuta ili u minuti sekunda ili u sekundi sve oznake stupnjeva Celzija (K) energija količina topline sila tlak.I. propisi pokrajine Hessen RT dio prostorije etc. oko sukladno slično (i za ponavljanje riječi) neizmjerno usporedno jednako i usporedno nije identično puta.v. t/m = tona po metru) nominalna širina A a (a) Eg Elt Ez Fl Gä Gfl Ga Hz Hzg K Ke Kg Kl Ko Kr Kz M Mz N BauNVOodredbe o korištenju građevine BEL graditeljsko projektiranje graditeljska regulativa BOL propisi o ustupanju građenja VOB MBO zbirka građ.G.OBJAŠNJENJE OZNAKA I KRATICA Kratice i oznake u tlocrtima DIN 1356 Ankl Anr Ar B Bch Bd Bik Br D Dg Dga Di Du Dz garderoba pripremanje ostava kupaonica knjižnica pod balkon ured služinska soba tavan krovni vrt trijem tuš soba za dame prizemlje roditelji blagavaonica hodnik gostinjska soba zelenilo garaža soba za grijanje grijanje kuhinja podrum podrumska etaža odlaganje odjeće prostor za ugljen prostor za kovčege dječja soba djevojačka soba soba za muziciranje niša gornja etaža pergola parkirna površina ormar A. usw. Bauentwurfslehre Allgemeiner Bauentwurf 1 . rel. Lit.A. gem. usporedno protusmjerno. UBA UW @ EQ cf $ Hochw. pritisak i 2 stupnja. { 4 sek. R.d. prosječno oko. podjela 360 st. tajnica So sin Sp smočnica Spi sudoper Sz soba za igru ukopana garaža Tg kći To Tr terasa Tz soba za čaj Vr predsoblje Vrr spremište Wa praonica WC zahod Wf vjetrobran Wg zimski vrt Wr čekaonica Wt gospodarska prostorija Wz dnevni boravak Zi soba glavni ulaz pomoćni ulaz stubište dizalo sjever > < < I sin cos tan ctg = » 6 7 8 9 10 15 100 150 200 300 c= CL = * « e ~ 00 cc = ccc = II H. A.Allg. 3 minute. GRZ GFZ BMZ BP FH GE Gl ekvivalentno | prostorije za trajni [ boravak ljudi iskaz površina pod zgradom iskaz površina etaža iskaz količina pri građenju plan izgradnje visina sljemena područje obrta industrijsko područje # * X / _L V (0 CD = 400 D = 500 DC = 600 DCC = 700 DCCC = 800 CM = 900 M = 1000 MCMLX = 1960 A ^ A tt U CAD-fähige Abbildung auf der CD-ROM Nufert. VDE u.z.) prema prilikama IBA osovinski razmak u industrijskoj izgradnji = 2..U. propisa Zakon o građenju BO odnosno bzw. Niedrw. ggfs. radna zajednica za industrijsko građenje Mjerne jedinice. ca. spez. U.50 S. vorh. i tako dalje äq.M.25 propisi o HTZ slika br. DV EDV i. usporedno 1 2 3 4 5 og PC Pd S Schlz spavaća soba Si sjedeće mjesto Sk tajnik. s.B.o. sog. 1 vidjeti popis literature muškarci žene visoka voda mala voda najviši vodostaj obrada podataka elektronička obrada podataka srednje. odgovarajuće ff. pomnoženo sa podijeljeno okomito volumen. evtl. građev. HHS. (gegf. s. el.

Oznaka ne jedinice metar kilogram sekunda m kg s Definicija na temelju Valna duljina zračenja kriptona Međunarodni prototip Trajanje perioda zračenja cezija Elektrodinamička sila između dva vodiča Trojna točka vode Zračenje pri skrutnjavanju platine Masa molekule U definiciji sadržane SI jedinice - OSNOVNE NORME SI JEDINICE System Internationale d' Unites-» QP - - Amper A kg.sustav) propisano od 1978.163 W/m K = 1.163 W/m 2 K = 1 kg/m3 = 0.1 N/mm2 H (m2) A r al (m) (dB) = 1 kg/m3 = 1 kp/m3 = 1 kp/cm2 © 2 Fizikalne oznake u SI .3 = 1 kg m .iX HV P 1 W = 1 J/s 1 Wb = 1 Vs b) akustička izolacija X f f„ (m) (Hz) (Hz) (Hz) (N/cm2) (N/cm3) (dB) (dB) (dB) (dB) (dB) valna duljina frekvencija granična frekvenicija rezonantna frekvencija dinamički modul elastičnosti dinamička krutost veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) u laboratoriju srednja vrijednost akustičke izolacije (zračni zvuk) građevinska veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) mjera zaštite od zračnog zvuka normirana razina materijalnog zvuka veličina poboljšanja nekog sloja obloge stropa mjera zaštite od materijalnog zvuka stupanj apsorpcije zvuka ekvivalentna površina pasorpcije zvuka polumjer odjeka sniženje razine zvuka (7) (ö) Watt se može pri navođenju električne prividne snage označiti kao voltamper (VA). s kg Za označavanje decimalno višestruke vrijednosti smije se navesti samo jedan znak ® Decimalni višekratnici i dijelovi jedinice (?) S! .1 = 1 m s -1 (= 1 m/s) 1 s"2 = 1 m s"2 (= 1 m/s2) 1 m 1 s . električne reaktivne snage Var (ver). metar kvadratni metar kubni metar kilogram Newton = 1 kg m/s 2 Pascal = 1 N/m2 bar = 100 000 Pa = 100 000 N/m stupanj Celzijus (samo kao temperaturna Kelvin* skala) Wattsekunda = Joule = Newtonmetar Wattsat = 3.1 = 1 m 2 s*1 (= 1 m 2 /s) (9) (9) (%) (-) (cm) (g/m2hPa) (m2hPa/g) (W/mK) (W/mK) (DM/kWh) Primjeri za "izvedene SI .jedinica Ln V/M TSM a (dB) (dB) Otpor propuštanju topline Veličina toplinske provodljivosti Veličina prolaza topline Veličina prelaza topline Zapremisnka gustoća Računska težina Tlačna čvrstoća 2 2 1/A = 1 m h K/kcal = 0. m.8598 m K/W X = 1 kcal/m h K k = 1 kcal/m2h K 2 a = 1 kcal/m h K = 1.2 = 1 kg m s -2 (= 1 kg m/s -2 ) 1 m .163 736 1.8 133. K) Značenje (u zagradi ranije oznake) temperatura razlika temperature količina topline sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline) ekvivalentna sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline) koeficijent propuštanja topline (veličina propuštanja topline) koeficijent predaje topline (veličina predaje topline) koeficijent prolaza topline (veličina prolaza topline) koeficijent toplinske izolacije otpor predaji topline otpor prolazu tipline masa sila tlak 9.163 1. a Weber i kao Voltsekunda (VS) Nazivi i oznake izvedenih SI .6 MJ Watt Watt Faktor preračunavanja a) toplinska izolacija Oznaka Jedinica t At (°C.01 kfl/m 3 = 0.J.jedinice izvedene između osnovnih i izvedenih SI . Nm Wh kWh W W * od 1975 propisano (i) Preračunavanje osnovnih jedinica (m 2 K/Wcm) veličina toplotnog otpora specifični toplinski kapacitet vrijednost akumuliranja topline koeficijent uzdužnog produljenja koeficijent razmaka tlak tlak (djelomični) pare količina pare količina kondenzata relativna vlažnost zraka veličina otpora difuziji (faktor otpora difuziji) ekvivalentna debljina sloja zraka (otpor difuziji) koeficijent propuštanja vodene pare (propustljivost za vodenu paru) otpor propuštanju vodene pare faktor položaja faktor položaja slojeva zraka cijena grijanja s a ß P P o 9o 9k V 1m 1m 1 kg 1 kg 1m (5) m = 1 m2 1 m 1 s .sustavu (§) Preračunavanje tabličnih vrijednosti na nove mjerne jedinice .98 1 10 4186 1.163 W/m 2 K = 1.3 (= 1 kg/m 3 ) 1 m 1 s .jedinice" međusobnom kombinacijom osnovnih jedinica ^ M-d Coulomb 1 C Farad Henry Hertz Joule Lumen Lux Newton 1F 1H 1J 1 lx 1N = 1 As = 1 As/V = 1 Vs/A = 1 Nm = 1 Ws = 1 Im/m 2 = 1 kg m/s 2 Ohm Pascal Tesla Volt Watt Weber 1 n = 1 V/A = 1/fi = 1 Wb/m 2 = 1 W/A Ao 1/A0 1 Pa = 1 N/m 2 1T 1 V Siemens 1 S 1 Hz = 1 s~1 =(1/s) 1 Im = 1 cd sr (.) IO"6 (milijunti dio) 9 IO(milijarditi dio) 12 10(bilijunti dio) 15 10(bilijarditi dio) 10-18 (trilijunti dio) kg.3 0.jedinica Ev da S' R 1 N * 1 s x 1 m 2 = 1 Nsm2 1 rad x 1 s 2 = 1 rad s' (= 1 rad/s) 1 A « 1 s = 1 As = 1 C 1 As/V = 1 C/V = 1 F R m R' LSM Primjeri za SI .6 KJ kilowattsat = 103 Wh = 3. količina topline) snaga (zračenje energije ili topline) Ws.osnovne jedinice Veličina koja se mjeri duljina površina obujam m m2 m3 kg N Pa Pa bar °C K - Jedinica u mređunarodnom mjernom sustavu (SI .163 (K) (Wh) (W/mK) (W/mK) (W/m K) (W/m2K) (W/m2K) (m2K/W) (m2K/W) (m K/W) (Wh/kgK) (Wh/m3K) (1/K) (mK) (Pa) (Pa) 2 2 q X X A a k 1/A 1/a 1/k D' c temperatura rad (energija. s ~ Kelvin kandela mol K cd mol Decimalni odnosi i njihove skraćene oznake T (tera) = 1012 jedinica (bilion) G (giga) = 109 jedinica (milijardu) M (mega) = 106 jedinica (milijun) k (kilo) = IO3 jedinica (tisuća) h (hekto) = 100 jedinica da (deka) =10 jedinica d (deci) =1/10 jedinice su: c m M n P f a (cent) (mili) (mikro) (nano) (piko) (femto) (ato) = = = = = = = 1/100 stotinka jedinice 10~3 (tisućinka jed.Osnovne veličine 1 Duljina 2 Masa 3 Vrijeme 4 Jakost električne struje 5 Temperatura (termodinamička temperatura) 6 Svjetlosna jakost 7 Količina tvari Naziv osnov.

O d 1. Nm cbm Kubni metar 1 a= ^ m 2 1 ha = 104 m 2 11 = 1 dm 3 = 10" 3 m 3 1 Nm3 = 1 m 3 u normiranom stanju cbm = 1 m 3 1 1 1 1 min = 60 s h = 60 min = 3600 s d = 24 h = 86400 s a = 8765. trajanja periode Kružna frekvencija Kutna brzina Broj okreta. po sek.69) Sila Sila teže F G Newton N din pond kilopond megapond kilogram .temp.8 h = 31. col. i 1977.72) Oz. okret.163 10"3 Wh kp m = 9.72) Opeka za stropove i zidne panele DIN 4159 (izdanje 10.62) Betonski čelik DIN 488 dio 1 (izdanje 4.4 LLB 4 LLB6 LLB12 Hbl 2 Hbl4 Hbl 6 V2 V4 V6 V 12 HD 4 HD 6 6 12 20 28 V 1 m/s = 3.72) N/ mm2 2 2 kp/cm2 1 kp/cm = 0.72) n Mz 2 Mz 4 Mz 6 Mz 8 Mz 12 Mz 20 Mz 28 Mz 39 Mz 52 Mz66 KSV 6 KSV12 KSV 20 KSV 28 Rz 12 Rs 12 Rz 20 Rs 20 R 28 R 39 HSV HSV HSV HSV G2 G4 G6 GB 3. po min. interval vremena trajanje sekunda s minuta sat dan godina min h d a Skraćene oznake za građevinske materijale uzevši u obzir definiciju čvrstoće Građevinski materijal .sila tona .Naziv naka pla pravi kut stari stupanj Građevinski materija! . čvrstoća Rad.sila Puna opeka za visoke peći DIN 398 (izdanje 6.80665 J 1 W = 1 J/s = 1 N m/s = 1 kg m2/s3 konjska snaga PS 1 PS = 0. m/s m/s2 gal Kg gram tona 9 t pond funta cent metarski cent Gal kilometar na sat r/s okret.6km/h 1kn = 1sm/h = 1.852km Beton DIN 1045 (izdanje 1.459.64780 10s J erg = 10~7 J cal =4.K novo B5 B 10 B 15 B 25 B 35 B 45 B 55 LB 10 LB 15 LB 25 LB 35 LB 45 LB 55 LB 2 LB 5 LB 8 Z 25 Z 35 Z 45 Z 55 AB 5 AB 12 AB 20 BSt 220/340 BSt 420/500 BSt 500/550 Kut u ravnini L gon novi stupanj nova minuta nova sekunda 9 a cc in ft fathom mil sm Duljina / metar m mikrometar milimetar centimetar decimetar kilometar nm mm cm dm km palac. energija P Joule Newtonmetar Watt J Nm J W 1 1 1 1 1 1 J = 1 Nm = 1 Ws = 107 erg kWh = 3.662 gon 1 pla = 2 ji rad 1L = 1/4pla = (ti/2) rad 1° = 1L/90 = 1 pla/360 = it/180 rad 1'= 1760 1"= 1760= 173600 1gon = 1 q = 1L/100 = 1 pla/400 = = jt/200 rad 1 c = 10" 2 gon 1 cc = (10~2) c = 10 -4 gon 1 1 1 1 1 in = 25.70) Anhidritna veziva DIN 4208 (izdanje 10.15K A0 = A7.67 °F °R 0R = 4/5 0. energija a Newton po metru kvadratnom N/m2 Newton po milimetru kvadratnom J kilovatsat Blokovi od plinobetona DIN 4165 (izdanje 12.72) < ? m 1g = 10" 3 kg 1 t = 1 Mg = 10 3 kg 1 pd = 0.45359237 kg 1 pf = 0. površina presjeka.0980665 N/mm kp/mm 1 kp/mm2 = 9. u sekundi U/s r/min okretaja u minuti U/min km/h čvor kn =2xf a =2xn 1/s = t/s = U/s Zidane opeke DIN 105 (izdanje 7.ira °K 1 °K = 1 K 1 °R = 5/s K °R.5 kg 1 ztr = 50 kg 1dz = 100kg dyn P kp Mp kg t 1 N = 1 kg/m/s2 = 1 Ws/m = 1 J/m 1 dyn = 1 g cm/s2 = 10-5 N 1p = 9. 1 °R = 5/4 °C ZWT12 ZWT18 ZWT24 ZWT38 © S! .58) Rešetkasti bolokovi od lakog betona DIN 18149 (izdanje 3.K novo Frekvencija. recipročna vrijedn.71) Šuplji blokovi i šuplji T-blokovi od betona sa zatvorenim šupljinama DIN 18153 (izdanje 8.75) Šuplji bolokovi od lakog betona DIN 18151 (izdanje 11.Naziv naka rad puni kut grad minuta sekunde gon Oz. Temperaturni interval i temperaturna razlika Fahrenheit temperatura Reaumur .344m sm = 1.852hm/h 1 Gal = 1 cm/s2 = 10'2m/s2 Opeka visoke čvrstoće DIN 105 dio 3 (izdanje 7.76) Mehaničko naprezanje.jedinicama (SI = Systeme Internationale d'Unites).sat erg kalorija kilopondmetar PSh erg cal kpm Količina topline Q Okretni moment U Moment savijanja Mb Snaga. OSNOVNE NORME SI J E D I N I C E QP Veličina Simbol u formuli SI jedinic a Naziv radijan Zakonska jed nica Stara jedinica Oznaka Međustobni odnosi 1 rad = 1 m/m = 57.°Rk 0 = 7 .4mm ft = 30.80665 N 1 Mp = 9806.80665 N/mm2 W. vrijedi međunarodni mjerni sustav sa SI .7 0 7 0 = 273. E Joule kWh KS .65 N 1 kg = 9.69) DIN 105 dio 2 (izdanje 1.1888 J = 1. težina (kao rezultat vaganja) f Hertz Hz 1 Hz = 1/s pri navodu frekvencija u jednadžbama veličina a 0) 0) recipročna sekunda radijan u sekundi recipročna sekunda metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat kilogram 1/s rad/s 1/s okret.q kvadratni metar m2 ar hektar a ha I 3 Normni kubni m.557 106s V kubni metar m3 litra t Vrijeme.73) Laki porozni beton za zidove DIN 4232 (izdanje 1.73549675 kW Teromdinamička temperatura Celzija temperat.75) Opeka od vapna i pijeska DIN 106 (izdanje 11.72) <2} —/ Površina. pri tome vrijedi: grd 1 K = 1 °C = 1 grd u jednadžbama treba primijeniti 0 F = % 0 + 32 = 9/s 7 . T 0 A6 ili AT 0F Kelvin K stupanj Celzijusa °C °C stupanj Kelvina stupanj Rankina stupanj K 0R stupanj Fahrenheita stupanj Rea.296° = 63.76) Puni bolokovi od lakog betona DIN 18152 (izdanje 7. brzina okretanja Brzina Ubrzanje gravitacije Masa.6 106 J = 3.48cm hvat = 1.6 MJ PSh = 2. površina zemljišta Volumen Normni volumen A.80665 N 1 t = 9806. (inch) stopa (foot) hvat (fathom) milja(mile) morska milja Laki beton (vidjeti "Richtlinien für Leichbeton und Stahlleichbeton mit geschlossenem Gefüge") (izdanje 6.80665 * 10"3 N 1 kp = 9.Mjerne jedinice u graditeljstvu Ozakonjenje SI .72) Cement DIN 1164 dio 1 (izdanje 6.73) Plinobeton DIN 4223 (izdanje 7.8288m mil = 1609.65 N Zidni blokovi i zidna opeka za slobodnostojeće dimnjake DIN 1075 (izdanje 8.3 GB 4.jedinica uslijedilo j e postupno između 1974. siječnja 1978.jedinice i zakonite jedinice (izvod za graditeljstvo) © Skrećene oznake za gređevinske materijale s izmjenom definicije čvrstoće u 5% fraktilu 3 .

blok za kopije Najveća širina slike preko dvije "špalte" Najveća širina slike u jednoj "špalti" najveća širina slike 167 Unutarnja margina (polovica trake za uvez). Ako je pri uvezivanju potrebno još jedno obrezivanje. kuverte. mape. Ovaj pak utječe na razvoj tlocrta. C predviđeni su za posebne veličine papira. Standardne formate razvio je dr. bit će listovi nešto manji. normirana mjera donja margina Donja margina (donji rub papira).5 u cicerima Širina "špigla" Visina "špigla" (bez naslova kolumne) Razmak između "špalti" 37 55 1 37 18 38 551/2 u [mm] 167 247 5 167 81 16 27 20 30 14 25 19 28 171 250 (8) Blok.4999 y/2 Informacija: DIN Deutsches Institut fur Normung e. Prema tome je za projektanta posebno važno poznavati DIN . bilježnice i mape reda A. četvrtine i osmine (kuverte. Registratori. Uzdužna polovica Uzdužna četvrtina Uzdužna osmina Uzdužna polovica itd.širina "špigla" gornja margina. B. @ Širina korica ovisi o postupku uvezivanja.) Kartice za kartoteke točno odgovaraju normiranom formatu. koju je dijelio prema odnosu strana: x : y = V2 x •y = 1 (3) duljina stranice x = 0. V. natpisi. obrezane knjige ® -> ® Za "špigl" sloga i širine slika normiranog formata A4 vrijede prema DIN 826 gore navedene norme -» (10) 4 . normirana mjera Gornja margina (gornji rub papira).829. © Trakasti formati I—I—I 1/81/8 1/4 A/4 © © Registrator Trakasti format A4 •210. ali ako Format Oznaka 1/2 A4 A4 1/4 A4 A4 1/8 A7 A7 1/2 C4 C4 114x324 9 x 105 52 x 297 mm 105 x297 postoji perforirani rub bit će listovi uz taj rub odgovarajuće manje dimenzije (§) Povezane i obrezane knjige i časopisi imaju točno normirani format.841 m duljina stranice y = 1. Porstmann iz površine od 1 m 2 . C @ DIN 821 @ Formati reda B su geometrijski središnji formati prema formatima © Dodatni redovi Blokovi i blokovi za kopije točno su normirani glede formata.OSNOVNE NORME DIN 198.189 m uredskog 0 — ( 3 ) Temeljni formati Format klasa 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Red A 841 2 1189 594 2 420 2 297 2 210 2 148 2 105 2 74 2 52 2 37 2 26 2 18 2 13 2 841 594 420 297 210 148 105 74 52 37 26 18 Red B 1 000 2 1414 707 2 1000 500 2 353 2 250 2 176 2 125 2 88 2 62 2 44 2 31 2 22 2 15 2 707 500 353 250 176 125 88 62 44 31 22 Red C 917 2 1297 648 2 485 2 324 2 229 2 162 2 114 2 81 2 57 2 917 648 458 324 229 162 114 81 Temeljni format (pravokutnik površine 1 m 2 s naprijed navedenim stranama) daje osnovu za redove formata. S obzirom na mogućnosti razvrstavanja. npr. Za širinu treba po mogućnosti odabrati dimenzije iz redova A. Berlin Normirani formati danas su osnova za oblikovanje namještaja. normirana mjera (9) Uvezane. normirana mjera Vanjska margina (vanjski rub papira). imaju istak na gornjemu rubu. Red formata A nastaje dijeljenjem (na polovice) ili udvostručavanjem temeljnog formata -» © + (D Dodatni redovi B.476. Formati reda C su geometrijske srednje mjere redova formata A i B @ © + (6) Trakasti formati nastaju uzdužnim dijeljenjem glavnih formata na polovice. crteži itd. ali korice moraju točno odgovarati normiranom formatu.format. fascikli širega su formata od onog kojemu su namijenjeni kad se radi o uređaju za pričvršćivanje. -81 najveća širina slike .

potrebna je ši• neobrezani format • linija na nacrtu. Na početku savijanja mora se svakako održati širina od 21 cm (prvi pregib).A6 = Normirani nacrt DIN A 0 DIN A1 DINA2 DIN A3 D I N A4 DINA5 5 mm. 2.18. 900 mm) 650. na gradilištu.5 cm. a za toliko je korisna površina nacrta manja.7 cm. 5. a korisno je upotrijebiti šablonu 21x29. Obrezani originalni nacrt ili kopija moraju odgovarati formatima reda A 0 .A3 = 10 mm s © © kod formata A4 . n-. pri dogovorima.5 * 29. 3. (3) Razmak sastavnice a do ruba nacrta iznosi: kod formata AO . 1 500. Polazeći od strane a nacrt se poklapa ulijevo u širinama od 18. tako da se dio na kojem je sastavnica nađe na vrhu. isporuci i arhiviranju. Uski formati mogu se iznimno dobiti nizanjem istih ili susjednih formm 880x1230 625x880 450x625 330x450 240x330 165x240 Veličine lista prema DIN 4 7 6 red A Format: neobrezani sirovi list Format: obrezani gotovi list mata svog reda.1200 mm. obrezivanje kopije Za uvezivanje u fascikl ili korice formata A4 treba nacrte saviti i složiti prema (f). 4. treba se preostatak preklopiti po polovici. Ako po odbitku prvoga dijela nacrta širine 21 cm preostali dio nije širok za parni broj 2.1 250. za što je korisno primijeniti šablonu 18.OSNOVNE NORME NACRTI DIN 824. Nastale trake preklapaju se počev od ruba b.5 cm.C-. Isječak DIN A4 Broj jednakih polja pri veličini lista A0 A1 A2 A3 16 12 12 8 8 6 8 6 120-®- © a b lib Podjela za A4 4 4 ( D Veličina DIN A4 ( f ) Podjela na polja DIN A 3 a i CL Q. Od točke c previja se trokutasti dio crteža prema natrag (pregib 2) kako bi od konačno složenoga nacrta bilo uvezano ili probušeno samo polje lijevo dolje označeno križićem. Za pojačanje perforiranog i uvezanog ruba nacrta može se na nje(4) Veličina DIN A3 govu poleđinu nalijepiti komad kartona veličine A5 = 14.~~ ÍF Držeći se navedenih pravila može se formatizirati bilo koju veličinu lista.I |" I ^ I © Mjere i sheme preklapanja 5 . 6 itd. Produženi standardni formati preklapaju se u istom smislu. 476 Norme za nacrte olakšavaju arhitektu sređivanje nacrta u atelijeru.8 x 21 cm. Dio nacrta koji se ne uklapa presavija se po polovici. 900.7 cm. 4. Od uobičajenih širina rola mogu se za red A upotrijebiti: za crtaći i transparentni papir (iz toga izvedeno zapauspapir rina role 900 mm. 1. 1 560 mm 250. Kod malih se nacrta dopušta rub za uvez širine 25 mm. 660. Sastavnica mora uvijek biti gore i u pravilnom položaju. mm 841x1189 594x841 420x594 297x420 210x297 148x210 Veličine listova Ako se iz jedne role moraju rezati svi formati do A0.

4. Dimenzije stuba navode se duž osi uspona. tlocrt. Osim normiranih kotnih strelica -> 0 uobičajene su i kose kotne crtice . Duljine manje od 1 m u nacrtima visokogradnje općenito se daju u centimetrima. 3. vrstu nacrta (skica. mjerilo 4. kote dijelova koji nisu crtani u mjerilu treba podcrtati. 1:250. količinu. 1:50. 1:2500. 36. 1:10000. Sve predmete treba crtati u mjerilu. 8). KOTE I OSTALE OZNAKE (prema DIN 406.točka i označavaju velikim slovom (abecednim redom) u smjeru gledanja. 1:25000.69 Podaci o visini poda etaže itd. © © b 3.> © + © . Linije presjeka se u tlocrtima crtaju crta . u skladu s normama. 1:2000. © | I I t I | I I I I | Praktično crtanje mjerila MJERILA (prema DIN 825) .00). 11 > Zbog uvezivanja treba lijevi rub lista u širini od 5 cm biti prazan. Podaci o površini prostorije u m 2 navode se u kvadratu ili pravokutniku -> (3). a veće od 1 m u metrima. a ako su kružnog presjeka oznakom © = promjer. 1:5000. Brojevi prostorija upisuju se u kružnicu. u novije vrijeme . 1:10. a visine iznad osi (-> s. tlocrtima itd. presjek.» BOL QP . Ako j e moguće. list 1 . 406. Dimenzije otvora za prozore i vrata unose se uz središnju os pri čemu je svijetla širina iznad a svijetla visina ispod osi (-> s. za odgovarajući slučaj ime (potpis) glavnog izvoditelja radova. daju se u odnosu na gornji rub poda prizemlja kao nulte visine (± 0. navedene mjere su zidarske mjere -*• s. Dimnjačke cijevi. 823. 1:2. "ako j e potrebno. 54 2. a u lijevom kvadrantu s lijeve strane .> © Sve se kote odnose na stanje grubih radova (debljine zida). za situacijske planove: 1:500.6 ) . tlačne cijevi plinske instalacije i ventilacijski kanali označavaju se svojim svijetlim mjerama u obliku razlomka (širina / duljina). ali također i u milimetrima.52 (7) Kotiranje visine u presjecima i pogledima © I- 6250 5250 —I I — 6 .). Sastavnica sasvim desno na 0 sadrži: 1. Istočna fasada Presjek Sjeverna fasada Zapadna fasada Prizemlje -15-: Temelji Položaj greda Poiožaj rogova Situacija (i^ Praktični raspored nacrta na listu 10 5 0 20 30 ¿0 5. mora biti označen smjer sjevera. pogled. 8). za odgovarajući slučaj ime (potpis) rukovoditelja gradnje. Položaj brojeva uz kotnu crtu treba biti takav da ih se može lako pročitati bez okretanja nacrta.69 \ 7 5Z_ + 2. napomene nadzorne službe: a) o ispitivanjima 1 po mogućnosti b) o suglasnostima j na poleđini lista Na situacijskim nacrtima. 1:200. 16. idejni projekt. 3. potonja treba ponoviti uz detalje na koje se odnose.1352 i 1356) — s. 1:1000. 1:20.OSNOVNE NORME RASPORED NACRTA (prema DIN 6.> © i okomite kotne crtice kako je u ovoj knjizi primijenjeno. a ostala mjerila manjim slovima.). vrstu prikazane građevine ili podatak o elementu građevine (situacija. Svi kolni brojevi pišu se u desnom kvadrantu slike u smjeru kotne crtice s desne strane. Primjer za ispravno kotiranje. nezgodnog kosog tlocrta.5. 1:5. treba odabrati samo sljedeća mjerila: za građevinske nacrte1:1.> © U sastavnici treba navesti glavno mjerilo velikim. ime (potpis) projektanta. 2. 1:25. perspektiva itd. 15. ime (potpis) investitora. Presjek drvene građe označava se u obliku razlomka: širina / visina. 2. 1:100. pri čemu se mjera gazišta navodi ispod. projekt itd. Kod nacrta za građevnu dozvolu (za građevinske vlasti) nacrt sadrži i: 1.

1 0 0 Dvostruki krevet 95 x 195.50x78 =• HOD Sudoper 60 x 100 Dvostruki sudoper 60x150 Kanali za dovod i odvod zraka ( 4 l ) Stupnjeviti sudoper C D Stalak za cvijeće TD OD DH HD BD = dizalo za bolesnika = teretno dizalo = osobno dizalo = dizalo za hranu = hidraulično dizalo Ü W2) Kuhinjski izljev 7 .75 Kupaonica Kada 75 x 170.30x78 80 x 1.1. Kutija za smeće TTTTTTT f V M M 1 II 1 l\ © Kuke na razmaku 1 5 . 85 x 185 © Ulje ( 9 ) Glasovir 60/1. 60 x 140 Loženje plinom (14) Sanduk za rublje 40/60 Ugrađeni umivaonik 45x30 Loženje uljem WC školjka 38x70 (15) Škrinja 40/1.20 Pisoar 35/30 Bide 38/60 "A. 70x 125 <L H Plin © Glasovir kratki salonski koncertni 155x114 200x 150 275 x 160 Tuš 80 x 80.60 Imiiiiiimii Mala kada 70x 105. 100x200 O ) Električni štednjak ®120x180 • O Stol na razvlačenje Bračni krevet (francuski krevet) 145x195 OO © Stolica.40 .2 0 cm Garderoba Niz pisoara m Okno za smeće Kuhinja Ormar za odjeću i rublje 50 x 100-180 Pisaći stol 70x 1.. stolica bez naslona ©45 x 50 ) Stroj za pranje posuđa Hladnjak Stolica s naslonom za ruke 70 x 85 Dječji krevet 70 x 140-170 Zamrzivač ( 7 ) Ležaj 95 x 195 Ormar za odijela 60 x 120 Peći i štednjaci s izvorima energije (50) Čvrsta goriva ( 8 ) Sofa 80/1. 60 x 70 Stolić za šivanje 50/50 .00-1. 75 x 90 Struja Kutni tuš 90x90 I Grijaće tijelo © Televizor Umivaonik 50 x 60. 90 x 90.Dnevna soba Spavaća soba OSNOVNE NORME Krevet 95 x 195 © Stol 85 x 85 x 78 = 4 osoba 130 x 80 x 78 = 6 osoba OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTEDIN107 Noćni stolić 50 x 70. 60 x 70 ^ g ^ Okrugli stol 090 = 6 osoba IEI <ZD 1 Zidni ormar ' Donji ormarić ) Gornji ormarić ) Stol za glačanje ( 3 ) Višekutni stol 7 0 .70 Šivaći stroj 50/90 Dva umivaonika Kotao s ložištem za kruta goriva (13) Stol za previjanje 80/90 (ss) O o ® Dvostruki umivaonik 60 x 120.50 (16) Ormar 60/1.

približno na 1/3 visine etaže iznad razine poda. Brojevi stuba ispod ± 0. • 4. 1 9 3 . prozor krilo na krilo (V) __ W ® .5. daje mjesto za grijače tijelo (3) Jednostruki prozor s vanjskim otvaranjem Dvostruki prozor (D) s vanjskim otvaranjem Prozori s doprozornicima Sin OJ Klizni prozor CM KO mm CM n< 0 K (5) Jednostruki prozor © Dvostruki prozor (D). J ^ ^ otvaranjem štedi prostor.» @ . Stube treba od ± 0. •5.1 7 3 C5 (O OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE DIN 107 U <U f-) M) SE i&il bez sa parapetne niše Jednostmki prozor s unutarnjim (2'.OSNOVNE NORME Prozori sa slijepim okvirom s. Kako okretna vrata imaju relativno mali kapacitet prolaza.1251 Podrum (26) Prizemlje Dvokraka stubišta 8 .5001 8 STG 172/290 Jednokraka stubišta | ± 0. sandučasti prozor (K). a dvokrakom beton ili kamen .750 Kad je riječ o prozorima. prozor krilo na krilo (V) (7) Jednostruki prozor (S) (8) Dvostruki prozor (SD) Klizna vrata Klizna vrata Klizna vrata. Središnja linija počinje kod pristupa kružićem i završava kod istupa strelicom (u podrumu također). treba uvijek lijevu stranu crtati s nišom.00 dobivaju predznak .1 9 7 Jednokrakom stubištu odgovara izvedba u drvu.(minus). a desnu bez niše Okretna vrata zamjenjuju vjetrobran -> @ . dvostruki prozor (D). podizna ^ >1) Obrtna vrata dvokrilna Y Obrtna vrata trokrilna Obrtna vrata četverokrilna Harmonika stijena ^ l / N .0001 8 STG 172/290 « 4 STO 187. . 193-197 B I -t.00 prema gore i prema dolje sustavno numerirati.@> U tlocrtu svake etaže prikazuje se horizontalni presjek kroz stubište.@ i zatvaraju ulaz u zgradu bez propuha. Brojevi se upisuju na gazište prve stube i na istup podesta.50C| 16STG 172/290 Bez praga Jednostrani prag Dvostrani prag m Prizemlje s. 1 6 7 .5/2M—8Vrb" 187.5/250 I .) Sandučasti prozor (K) s unutarnjim otvaranjem. treba krila tijekom vršnog prometa sklopiti i skloniti u stranu -> s.

. pročišćen I žut0 !1 žuto | plin Iz peći.. stajaća voda Pdm Pdb Pdh Pdr Pda Pdbp Pdhp Površinska voda Ä © Pojava vlage. . itd. . sirov Gipspanel s kartonom td . M& Mk ¿ ia ¿ K Mt M — — — — — — Razdjelna folija Nauljeni papir Brtvena folija s uloškom od pletiva (2) Kratice za označavanje vrste premaza i obloga stropova (S) i zidova (2) 7 \ / \ / \ / \ A A / U T A J T r Brtvena folija s uloženom metalnom folijom Izravnavajući sloj. 4) Drvo Daske od mekog drva .. riječna voda | zeleno | crno | zeleno | prijava voda. voda nije pod tlakom Brtvena traka Parna brana Ma* šm. ..) žuto |ljubičas.1 OSNOVNE NORME @ a) b) c) d) e) f) g) h) Podaci o dimenzijama i ostali podaci... Ptd ..| žuto | I | | plavo | | crveno žuto | generatorski plin i — žut0 1 gradski plin. dvoslojni) 1) Košuljica Asfalt Gips Ksilolit Teraco Cement itd 2) Obloge Guma Klinker Linoleum Asfaltne ploče Granitne ploče Ploče od vapnenca Ploče od umjetnog kamena Mramorne ploče Ploče od pješčenjaka "Solukof" ploče Ksilolit ploče Pk Pka Pkg Pkk Pkt Pkc Po Pog Pok Pol Poa Por Pov Pou Pom Pop Pos Poo Ploče od kamenštine Ploče od pečene gline . DIN 18195 simboli za brtvijenje. ako su potrebni podovi bez odbijanja stropovi otvora zidovi svijetle površine prozora svijetle površine vrata vrste podova vrste premaza ili obloga zidova vrste premaza ili obloga stropova OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE u m2 na dvije decimale Brtvljenje.| lužina | Ijubićas. . Bukove platice . . J lužina 1 ulje I koncentrirana I kiselina Ploča od drvene vune vezane cementom | plavo | crveno | plavo | komprimirani zrak I plavo | cmo I ž"t0 | plavo | ugljena prašina • Gipsana ploča | plin Iz peći. na padini.) vod za ispiranje Ploča od drvene vune vezane magnezitom | naranđ. 3) Tarac Drvo Granitna ili sijenitna ploča Blokovi od šljake Opeka itd. .. .. Pto Pd . | crveno | naranđ.Zk Sd Zd ..Zu Sp Zp u prozorskim odnosno vratnim okvirima Utisnuti šljunak Pijesak Predpremaz. . Prodiruća vlaga Teren. Nosač žbuke .. . Hrastove platice Borove platice Arišove platice Bukov parket Hrastov parket itd. —— I I \>rasvjetni plin žuto~~| vodeni plin | zeleno | | smeđe | Termo . . Pt . prljavština. točkasto zalijepljen Sloj zalijepljen po cijeloj površini Kit za poravnavanje Vapnena boja Tutkalna boja Mineralna boja Uljana boja Voštana boja Zakretna vrata Rotirajuća vrata Klizna vrata Strop Sv St Sm Su So Zid Zv Zt Zm Zu Zo Keramika Drvo Klinker Tapete itd. . izolacija. . | kiselina | naranđ.i akustička izolacija općenito Izolacija od mineralnih vlakana Izolacija od staklenih vlakana žuto~~| uljni plin 1 bijelo 1 žuto | 1 bijelo 1 žuto Izolacija od drvenih vlakana Izolacija od tresetnih vlakana ^ Pjenasti sintetički materijal Pluto | zeleno | crveno | zeleno | voda pod tlakom | zeleno | naranđ.rabic Impregnacija O o o o n o Filtarska hasura Drenažna ploča Podzemna. Ptš . temeljna boja Žitka brtvena masa (3) Kratice za označavanje vrste podova (P) Brtveni premaz (npr. . .. .j crveno [ijubičas. . . | zeleno | slana voda | zeleno | cmo | zeleno | crno | zeleno | tehnička voda. plijesan. sraslo tlo Izolacija (?) Boje za prepoznavanje cjevovoda DIN 2403 mw\wmmmwmt9tm ["crveno | para | crveno | bijelo | crveno | vruća para | crveno | zeleno | crveno | odvod pare | zeleno | pitka voda | zeleno | bijelo | zeleno | topla voda | zeleno | žuto | zeleno | kondenzat | žuto | žuto | žuto | žuto | žuto acetilen | žuto | žuto ugljična kiselina 1 crno 1 žuto 1 crno 1 žuto | 1 plavo 1 žuto 1 plavo 1 žuto | kisik vodik 1 crveno | žuto 1 crveno | žuto 1 zeleno | žuto j zeleno | žuto dušik amonijak p l a v o ! zrak | plavo | bijelo | plavo | vrući zrak | žuto 1 Ijubičas. otpadna voda | žuto 1 žuto AAAAAAA mmmmmm I zeleno . Ptg .. . |ljubičas.

građevine Kamp i teren z a izletnike Kupalište I 11 l i j Trajni mali 1. ••• I Park Postojeće Í.Za elemente zgrade: = pod P S T PS PG Z ZR ZZ PO PK PŽ SO SŽ TO TŽ ST CČ 0 OZ ZO ZŽ = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = strop temelj sirovi pod gotovi pod zid razupiranje zazida se otvor u podu kanal u podu žlijeb u p o d u otvor u stropu žlijeb u stropu otvor u temelju žlijeb u temelju sidrena traka čahura za cijev okno otvor u zidu (zatvara se) otvor u zidu (ne zatv.ÜN:"*'' l/t-v*. — smeđe RAL 8001 Čelik u presjeku Drvo u ravninama presjeka Situacija postojeće javne prometnice *— —X—K— Objekt koji će • se ukloniti munmm S 0 Akustička izolacija crno i bijelo Hidro.'//. I — 1 Sportski I teren Dječje igralište Ismeđel žuto [smeđe] plinsko ulje [smede| cmo [smeđe] katransko ulje |smede|crveno|smeđe] benzin |smeđe| bijelo [smeđe] benzol [ crno | katran [ sivo [vakuum 10 .t .| Groblje + Stari dijelovi građevina I ••• . se) žljeb u zidu GR DR G R PS Kota se odnosi na: = gornji rub = donji rub = gornji rub sirovog poda = gornji rub gotov. p o d a = donji rub z i d n o g žlijeba položaja: na stropu ispod stropa iznad poda iznad terena (4) GR PG DR ZŽ OSNOVNE NORME OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE D I N 1 3 5 6 . ""////'%'•'•'//• maslinasto RAL 6013 Nearmirani beton TOC. smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 ® i Ulkonačnici se zatvara = ostaje otvoreno 7/b ^777// Žlijeb u podu.i termo izolacija Predviđene ali još neizgrađene prometnice Javna zelena površina sivo RAL 7001 l + . temelju u presjeku V/k isto u tlocrtu SC H Zid od zemljane opeke u vapnenom mortu Zid od kamena u mortu Žlijeb na donjoj strani stropa u presjeku x smeđe crveno Ral 3016 sepia sivo crno cinčano žuto Zid od lomljenog kamena u cementnom mortu Šljunak Šljaka Pijesak isto u tlocrtu Kanal u podu u presjeku • sdío' isto u tlocrtu A) sidrena traka u presjeku B) isto u tlocrtu A) Okno u presjeku B) isto u tlocrtu Žlijeb u zidu i otvor u stropu u pogledu V////////A bijelo oker FEG Košuljica (gips) Žbuka Betonski predgotovljeni elementi Armirani beton ljubičasto RAL 4005 modrozeleno RAL 6000 A) čahura za cijev u pogledu B) isto u tlocrtu Dimnjaci u tlocrtu Plinski dimnjaci u tlocrtu (3) Oznake za građevinske obrasce <'<'///<'//. stropu. ZM BI KZM KL nasipana zemlja Zid od opeke u vapnenom mortu Zid od opeke u cementrnom mortu Zid od opeke u produženom mortu Zid od porozne opeke u cementnom mortu Zid od šuplje opeke u produženom mortu Zid od klinkera u cementnom mortu Zid od kamena vapnenca/pješčenjaka u vapnenom mortu ZŽ ZJ ZŽ ^ r////.» QP Oznake u tlocrtima i presjecima 2) Za oznake nS = = iS = nP = nt it k ' Jednobojno U bojama 3) Kratice svaki put dodati svijetlozeleno = ispod terena = u kontinuitetu peceña siena sraslo tlo Vd PI Gr Ve El Z a svrhu korištenja: = instalacija v o d e = instalacija plina = instalacija grijanja = instalacija ventilacije = elektroinstalacija crno bijelo smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 Bb.•//.

Vrste linija Najvažnija primjena Mjerilo nacrta 1:1 1:5 1:10 1:20 1:25 1:50 1:100 1:200 Širina linije u mm Puna linija (debela) Puna linija (srednje debljine) Puna linija (tanka) Konture presječenih dijelova građevine 1 0.5 426 24 1 1 1 1 1 1 i 1 1 1 1 C2 UZ 266 236 (3) 62.5 Mjerne jedinice 1 m 2 cm 3 m.35 0. te kod nacrta koji su određeni da se kopiraju na mikrofilm.35 0.02.25") 0.76 376 3. 1:100 cm 1 1 1 1 1 1 b24.točka (srednje debljine) Točkasta linija*) (tanka) Pokriveni rubovi dijelova građevine 0.35 0 25 0. 0.3.35 0.5 0.7 0.7 Mjere ispod 1 m iznad npr.0 0.35 mm ako treba smanjiti sa 1 50 na 1 100 Upute.05 5 5 50 0.5 113.5 674 113.5 885 885 3.5 -86. M: 1:50 cm 1 1 1 1 1 020B 1 1 —— 1 1 -<j>0.35 0.0 0.76 (7) Nazivi u kotiranju -188. m 11 .24 24 24 24 0.25 0.5- 1 1 1 1 1 1 1 0b.76 3760 Vidljivi rubovi dijelova građevine.točka (debela) Linija crta .88 88. kota kotna linija pomoćna linija granica kotne linije (T) Vrste i debljine linija .25 0. M: 1:50 cm. konture uskih ili malih presječenih dijelova građevine Kotne linije.35 0.25 Linije s uputama Crtkana linija*) (srednje debljine) Linija crta . 1 m npr.5 "138.5" 437. Mjerne jedinice Oznaka za ravninu presjeka 1.polja Kotiranje koordinatama npr.5 61.35 Primijenjena mjerna jedinica u vezi je s mjerilom.00 K il mint- ® polje Oc Ob 0b2 0b2 b b. raster 0.426 -437. linije s uputama Napomena: Kod crtanja ploterom s EDV uređajem. b2 *" cjcjcm" (?) ^ (8) Raster osi .5 0.5- 625 24 3E -674Kotiranje izvan crteža na pr. 1:50 cm). 5 . -236' .35 — — — — Dijelovi građevine koji se nalaze iza promatrača 0.5 pločice mort košuljica parna brana izolacija konstrukcija stropa Osi 0.35 *) crtkana linija crte su dulje nego razmaci među njima točkasta linija točke ili crta su kraće od razmaka među njima **) 0.4 — -Jäf .35 0. 5 88s 62 1 1 1 1 1 1 1 1 1 u Kotiranje stubaca i otvora npr.35 0.5 11.cm 4 mm 2 I 3 4 1.5 "138. mogu biti potrebne i druge kombicanije debljina linija.DIN 1356 + DIN 15 Dio 1 OSNOVNE NORME Za građevinske nacrte treba upotrijebiti vrste crta prema -> 0 Navedene debljine crta zadržati i pri crtanju tušem. r JU i 1 1 24 188. što treba navesti u sastavnici (npr.

odnosno nije prikladna. 70°. L = 300+ 600 Redukcijski komad s kolčakom na širem otvoru . dubina j e 0 .komad odn.l u k o v i m a . Značenje simbola: + m o ž e se upotrijebiti. 7 ** z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 s priključkom na okno sa slobodnim protokom također 11. + + - - - A1 Armiranobetonska cijev DIN 4 0 3 5 - _ + + + + - - - A1 Staklena cijev odobrenje DIN 19840-1-2 + + - + + + + + A1 Salonitna cijev + + + + + + + A1 nije zapaljivo Salonitna cijev DIN 19850-1-2 - - + + - - - - A2 Limene cijevi (cink.5* 0.DN Oborinska i mješovita kanalizacija izvan zgrada 1: D N 1.0 cijev s glatkim odobrenje ^2) Minimalni padovi kanalizacije cijev j e izvan zgrade izložena opasnosti o d smrza- Kanalizacijska Betonska cije\ D I N 4 0 3 2 s pelešom Betonska cije\ DIN 4 0 3 2 s kolčakom + + A1 vanja.3 + + + + + + + + A1 * z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 također i 0 . pocinčani čelik) DIN 18461 + A1 Ljevano željezna cijev bez kolčaka ( S M L ) DIN 1 9 5 2 2 . .7 0. L=300-550 i Cijevni zatvarač PE-cijev tvrda s profiliranom stijenkom odobrenje - - - - - - P=tJ E=K PP-cijev DIN 1 9 5 6 0 + + + + - + + - + B1 D=i PP-cijev pojačana odobrenje DIN 19561 + - - - - - - B2 Koljeno s pelešom S-komad (etažni luk) I O J ABS/ASA/PVC cijev + + + + + - + + B2 \ \_7 ® Luk s pelešima (razl.DN 1.7 1:66. V a n j s k i m v o d o m s m a t r a j u s e u t o m s m i s l u s v e cijevi i z v a n g a b a r i t a zgrade. 45°.1 . + % Slijepi peleš X. U približno horizontalnim v o d o v i m a dvostruke račve nisu dopuštene. Ovisno 0 t o p o g r a f s k o m položaju. 90° Jednostruki kosi priključak s pelešima 45°.7** Keramička krajevima.kolčak s pelešom Jednostruki kosi priključak s kolčacima 45°. 8 0 m. aluminij.DN 1' D N 1:DN do D + Keramička cijev s kolčakom DIN 1 2 3 0 .1 DIN E N 295-1-3 + + + + A1 nije zapaljivo od 200 2 DIN 1 2 3 0 .7 ! DN 2 Fekalna kanalizacija izvan zgrada 1:DN 1:DN 1.20 m .7 1-BM 2 Oborinska kanalizacija unutar zgrada 1:100 1:100 1:100 vm Materijal D I N . N e m o ž e li s e s p a j a n j e s a b i r n i h cijevi i z v e s t i f a z o n s k i m k o m a d i ma. 1. X.1 . Gledano u smjeru tečenja vode.7 1:66.Glavn i vod O d i/od obor nske vo de OSNOVNE NORME DIN 1 986. 70°. 70°. treba izgraditi kanalizacijsko okno. 70° Luk s kolčakom i pelešom Redukcijski luk s pelešom t"" t * — h. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA Vodovi za kondenzat iz instalacije grijanja Ponašanje pri požaru Minimalni pad z a DN Fekalna kanalizacija unutar zgrada 100 125 150 1:50 1:66. 60°. © Područje primjene kanalizacijskih cijevi Sifon Fazonski komadi za cjevovode 12 . kutevi) ABS/ASA/PVC odobrenje s pojačanim vanjskim slojem - - + - - - - - B2 Dvostruki luk s pelešima Luk s kolčakom 15°. križni komad s pelešima + - - - + L PVC-U-cijev s izolacijom odobrenje + - + - - + > ~ ® PVC-C-cijev DIN 19538 + + + + - + + + + B1 IE—• PE-cijev tvrda DIN 19535-1-2 + + + + - + + + + B2 normal zapaljivo DIN 19537-1-2 + - + + - Redukcijski komad s kolčakom.2 + - Račva s kolčacima PVC-U-cijev s valovitom vanj odobrenje skom cijevi - - + - - + - PVC-U-cijev profilirana + - Paralelni priključak s kolčacima T .nije uporabiva. 1. Redukcijski komad s pelešom Redukcijski komad s pelešom i kolčakom Redukcijski komad s kolčakom i pelešom XZH <>-—Komad za čišćenje.1 + + + - + + + + - A1 Slika Čelična cijev DIN 19530-1-2 + + + Simbol ) 1 Naziv + + + + + - A1 ( 3 ) Komad s kolčakom • ( 4 ) Komad s pelešom (Komad s kolčakom i v ^ / pelešom Jednostruki pravokutni priključak s kolčacima Dvostruki pravokutni priključak s kolčacima Jednostruki pravokutni priključak s pelešima Jednostruki pravokutni priključak .00 m.5 0. tankostijena DIN E N 2 9 5 .kolčak s pelešom 45°. j e d a n s e cjevovod ne smije uvesti u drugi m a n j e g a presjeka (iznimka: o d v o d oborinske v o d e izvan zgrada). bakar. P r o m j e n e smjera cijevnih v o d o v a m o r a j u s e izvesti f a z o n s k i m kom a d i m a . 70°. PVC-U-cijev DIN V 1 9 5 3 4 . Cijevi ispod p o d r u m s k o g poda smatraju s e unutarnjim v o dovima.7 0. U glavne i sabirne v o d o v e smiju s e ugraditi račve s najviše 45°. 90° Dvostruki kosi priključak s kolčacima 45°. pri č e m u s v a k i p o j e d i n i l u k s m i j e i m a t i n a j v i š e 4 5 ° .1 + - + - X.6 Keramička cijev s glatkim D I N E N 2 9 5 . 30°.- Kapa UP-GF-cijev DIN 1 9 5 6 5 .norma ili o z n a k a atesta Nedostupno u objektu Priključni I spojnl vod Vod u padu Sabirni vod U zgradi | i Na otvorenom Mješovita kanalizacija unutar zgrada 1:50 1:66.3 krajevima - + + + + - + - + A1 Stupanj i s p a njenosti h/d (prema D I N 1 9 8 6 dio 2) 0.1 . 90° Jednostruki kosi priključak . 90° Koljeno s kolčakom Račva s pelešima Cijev odnehrđajućeg čelika odobrenje + - + - + + + + + A1 t=a + + B1 teško zapaljivo .

5 Nagib cm/m Razlika visina dna cijevi u cm u odnosu na 1m duljine cjevovoda ili kao relativna vrijednost. priključni vod od izljeva do 2 m duljine 1 Minimalni unutarnji promjer mm Unutarnji promjer cjevovoda koji proizlazi iz dozvoljenog odstupanja D N prema d.ili podtlaka Otjecanje pri djelomičnom punjenju VT h/d. Ako je tako ustanovljena količina otpadne vode Vs manja od najvećega instaliranog dotoka jednog od potrošnih mjesta. vidjeti DIN 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . s pripadajućim trajanjem oborina (T) i učestalosti (n).2* Karakteristika priključka 1 Proračunska veličina pripisana n e k o m izljevnom mjestu pri dimenzioniranju odvoda od njega (1 l/s) Koeficijent otjecanja l/s Veličina ovisna o vrsti građevine. način odvodnje Stambene zgrade.5 2 voda D N 70 70 70 100 Ostale definicije pojmova vidjeti D I N 1 9 8 6 .Naziv Jedinica Simbol u formuli Objašnjenje (definicija) OSNOVNE NORME DIN 1 986. 1: 5 0 i 2 c m / m Vidjeti: D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 .1 1 9 9 2 . Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . veliki ugostiteljski objekti. tuševi u nizu Laboratoriji u industrijskim pogonima * ukoliko nije mjerodavan ukupni dotok vode Ve Vrijednosti koeficijenata otjecanja Karakteristika priključka Nominalni promjer pojedinog priključnog voda Kapacitet toka v„ AW. praonik z a noge Kada za kupanje s direktnim priključkom Kada z a kupanje priključena pomoću cijevi izvan poda duljine do 1m na odvodnu cijev > D N 7 0 Traženi promjer DS mm Unutarnje dimenzije (tražene dimenzije) cijevi. vidjeti D I N 2 4 0 2 . V. dvostruki sudoper) uključivo stroj z a pranje posuđa kapaciteta do 12 kompleta stolnog pribora. Iz: E D I N E N 7 5 2 . spojne elemente za cijevi i fazonske komade. gostionice. trokadero Tuškada. poklopaca o k a n a itd. 5 % . promjer d.5* 0. Nominalni promjer treba približno odgovarati traženom promjeru. Kada za kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom (izljev).1 preko 6 * sada donja granica dimenzija * Ako postoji uputa proizvođača moraju se tamo n a v e d e n e vrijednosti uključiti u dimenzioniranje i) Pojmovi odvodnje zgrada i zemljišta © Vrijednosti priključaka predmeta odvoda i osnovne vrijednosti za nominalne promjere pojedinačnih priključaka (sabirni vodovi priključaka) 13 . kućna perilica kapaciteta Nominalni promjer Identifikacijska veličina koja se koristi kao oznaka z a dijelove koji pristaju jedni uz druge. umivaonik u nizu 50 Pogonska hrapavost ki DN mm Veličina hrapavosti kojom se uzimaju u obzir svi gubici protoka u odvodnim instalacijama. Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . V. hoteli Javna kupališta. Nominalni se promjer smije upotrebljavati pri hidrauličkom promjeru umjesto traženog promjera s a m o ako se od proračunatog minimalnog promjera razlikuje z a manje od 2 . iz proizvođačkih podataka z a pridržavanje traženih veličina presjeka (površina. opseg itd. K Vv l/s Računski određeni kapacitet nekog pogonskog uređaja. 1 l/s Otjecanje pri djelomično ispunjenom cjevovodu. Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . sjedaća kada.1 2 1 Minimalni promjer DS m i n mm U normi određeni minimalni promjer koji proizlazi iz dopuštene tolerancije traženog promjera na niže. Za vrste zgrada koje ne pripadaju onima u tablici 2 treba za kanalizacijska postrojenja koeficijent otjecanja K odrediti na temelju specifične namjene zgrade. i/ili nagib sustava odvodnje ne mijenjaju Broj pisoara do 2 do 4 do 6 0. Izljevno mjesto u laboratoriju Iz: E D I N E N 7 5 2 .5 Spojni vod između izljevnog ventila kade i izljeva 40 50 70 _ 1 k 40 50 40* 50 Nominalni promjer sabirnog priključnog Dionica Ts m Dio cjevovoda u kojem se protok. Proračunska količina oborina l/(sha) Slivno područje A V m2 Horizontalna projekcija područja (A) s kojeg oborinska voda pritječe uređaju z a odvodnju Koeficijent otjecanja 1 U smislu ove norme odnos količine oborina koja pritječe uređaju z a odvodnju i ukupne količine oborina slivnog područja. Vidjeti.1 2 do 6 kg suhog rublja s vlastitim sifonom Perilica kapaciteta preko 6 kg do 12 kg suhog rublja Profesionalni stroj z a pranje posuđa.5 0. npr.5 1 1 = 40 70* 100* 50 70 100 100 50 50 D N 100 W C školjka. D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 .1 2 K l/s 0. Vidjeti i D I N 4 4 0 5 : 1 9 8 5 . Pri tome treba u obzir uzeti istodobno otjecanje otpadne vode iz različitih uređaja. priključni vod od izljeva preko 2 m duljine 1 Prelijevanje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda istječu iz sustava odvodnje ili u njega ne mogu uči. pensioni.1 2 Orijentacijske vrijednosti koeficijenta otjecanja K Preračunavanje S/AM/s za različite vrijednosti koeficijenta K prikazano je u tablici 3.1 2 Kada z a kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom (izljev). ODVODNJA ZA ZGRADE I ZEMLJIŠTA Količina oborina z a koju se dimenzioniraju dijelovi uređaja z a odvodnju. s dopustivim tolerancijama* na pr. pa ostaje na površini ili prodire u zgradu. Vrsta građevine. prema zbroju instaliranog dotoka vode i/ili u nekim slučajevima iz stvarnog dotoka: VS=K- + \/e Dotok vode V.1 2 Stupanj punjenja 1 Odnos visine punjenja h prema promjeru d. Vidjeti: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . stroj z a hlađenje Podni izljev DN DN 50 70 1 1.1 2 Količina otpadnih voda Za određivanje presjeka kanalizacije mjerodavna je maksimalna količina otpadne vode koja se može očekivati Vs.5 2 2. fazonskih komada. l/s Efektivni dotok koji ne podliježe razmatranju istovremenosti Otjecanje oborinske vode l/s Otjecanje oborinske vode priključenog slivnog područja pri zadanoj proračunskoj količini oborina Otjecanje fekalne vode l/s Otjecanje u instalaciju koje proizvodi navedeni broj priključenih izljevnih mjesta. uzevši u istovremenost obzir Otjecanje mješovite vode Vm l/s Zbroj količina fekalne i oborinske vode Vm = V s + V.5* 2* 1 1. bit će mjerodavan taj instalirani dotok. proizlazi iz karakteristike otjecanja Kapacitet otjecanja l/s Proračunski protok kanalizacijskog cjevovoda pri kompletnom punjenju bez statičkog pre. tuš na stalku.1 1992-08 Odvod zubarske instalacije prema D I N 1 3 9 3 7 Preopterećenje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda u sustavu odvodnje otječu pod tlakom. ukoliko se radi o kružnom presjeku cijevi. upravne zgrade. z a cijevi. pumpe.0 8 odnosno uređaja z a izdvajanje a m a l g a m a Pisoar (pojedinačna školjka)* 0.0 7 Umivaonik z a ruke.0 7 Kuhinjsko izljevno mjesto (sudoper. škole Bolnice.5 1 1. npr. lječilišta.0* 1.) Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . položene odvodne cijevi Predmet odvoda ili vrsta voda AWS 0. izljev. Npr.7 1. ali ne dospijevaju na površinu i ne uzrokuju prelijevanje.

a maksimalno 1 m od vertikale H L visinska razlika od priključka na odzračni vod do sifona predmeta odvodnje razvijena duljina cjevovoda do sifona iLst l A Maksimalno dopuštene duljine i visinske razlike pojedinačnih priključnih vodova 2) broj lukova uključivo izlazni luk sifona H visinska razlika od priključka na odzračeni vod (vertikala. Sabirni priključni vodovi @ Sabirni neodzračeni priključni vod nominalne dimenzije DN 50 smij e biti dug (uključivo najudaljeniji pojedinačni priključak) najviše 3 m. uz uvjet da zbroj \/q i V m odnosno V s ne prelazi kapacitet glavnog ili sabirnog voda.25 preko1 do 3 bez ograničenja bez ograničenja bez ograničenja bez ograničenja 50 50 maksimalne DN Kriteriji za polaganje 70 50 neodzračeno 1 odzračeno - Duljina L m'l 50 50 70 70 do do do 3 6 5 Visina H m1) do 1 preko 1 do 3 do 1 preko 1 do 3 do 1 neodzračeno DN 50 70 od vertikale 70 100 od vertikale 100 odzračeno DN - Kada z a kupanje s priključkom na podni izljev >40 do 3 do 5 do 0. sabirni ili glavni vod) do najvišeg sifona L razvijena duljina voda do najudaljenijeg sifona 6 umu 3 (3) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi (4) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi 14 .5 4. sjedeća kada 40 do 3 Kada z a kupanje . odnosno sa DN 70 duljine do 10 m i visinskim razlikama H od 1 do 3 m treba poslije vertikalnog dijela ugraditi sljedeću veću DN ili cjevovod od zračiti.a 100 saWC 100 saWC svi 100 Pojedinačni priključni vodovi 70 do 10 Pojedinačni priključni vodovi bez W C školjke 100 preko 10 ii do 1 preko 1 125 do 3 100 16 - - W C školjka W C školjka.7. O D V O D N J A IZ Z G R A D E I ZEMLJIŠTA Dimenzioniranje kanalizacijskih uređaja u nastavku na tlačne vodove Vodove sa slobodnim vodnim licem u nastavku na kanalizaciju pod tlakom treba dimenzionirati kako slijedi: a) kod kanalizacije oborinske vode treba protok iz crpki Vp pribrojiti toku oborinske vode V r . veliki automati za pranje rublja odnosno posuđa koji su tlačnim vodom priključeni na kanalizaciju Proračunska količina otjecanja % dotok vode Ve dotok vode 14 dotok vode l/p protoka pumpe Dimenzioniranje kanalizacije • Priključci Q> Za pojedinačne priključke umivaonika.Odzrazračeno čeno Duljina L m1> DN 40 50 70 DN 40 40 50 40 Umivaonik. umivaonik z a ruke. ali bez kuhinje Jednosobni stan za sve predmete odvodnje Hotelska soba i si.D N vertikale > 7 0 40 do 1 do 0.25 bez ograničenja 40 40 Sabirni priključni vodovi D N uzevši u obzir kriterije polaganja do 3 Kada z a kupanje s direktnim priključkom 50 preko 3 i do 0.priključak na vertikalu preko FB . 4 4 © Karakteristike priključaka određenih jedinica (za vertikalne. max. A k o je više crpki za otpadnu vodu priključeno na jedan zajednički glavni ili sabirni kanalizacijski vod.razmak W C . DIN 4040-1 i-2 i DIN 4043 Kanalizacijske pumpe. b) kod fekalne i mješovite kanalizacije mjerodavna je veća vrijednost .5 - 50 - Podni izljev s priključkom kade ili tuškade 70 preko 5 do 10 100 70 4.a " 100 do 10 preko 1 do 3 preko 6 preko 10 preko 10 do 5 do 5 i i i preko 3 preko 3 preko 3 do 1 1 100 prisilno odzračivanje - 100 bez ograničenja 70 100 100 - 1.5 25 50 70 100 bez W C .25 do 1 preko 1 i do 3 preko 1 do 3 prekol i do 3 40 70 40 1 70 3 3 1. tuš-kada i sjedećih kada koji nemaju više od tri promjene smjera (uključivo luk na sifonu) m o ž e se primijeniti nominalna dimenzija DN 40. visinska razlika H mora biti manja od 1 m. npr. Za sabirni vod sa DN 50 duljine L do 6 m.H maksimalno 4 m iznad položenog voda . svaka se daljnja crpka uzima u račun sa 0. uređaji za dizanje fekalne vode. Ima li više od tri promjene smjera.4 Vp. uz DN 70 najviše 5 m i uz D N 100 (bez priključka zahodske školjke) 10 m. Računska provjera prekoračenja kapaciteta potrebna j e samo kod vodova koji su dirrienzionirani za stupanj punjenja h/d\ = 0. © Udio oborinske vode u mješovitoj kanalizaciji Slučajevi opterećenja l/r otjecanje oborinske vode Pojedinačni priključni vodovi Osnovni DN D N uz uzimanje u obzir kriterija z a polaganje Predmeti kanalizacije Kriteriji za polaganje Visina H Broj lukova komada m 1> 2) do 1 preko 1 i do 3 preko 3 do 3 do 3 preko 3 Neod.5 do 10 70 16 70 50 Pojedinačni priključni vodovi 50 preko 3 preko 5 100 bez W C . Sabirne vodove dulje od 5 m i DN 100 s priključcima zahodskih školjki i visinskim razlikama H o d 1 m ili više treba bezuvjetno odzračiti. treba primijeniti DN 50.Vrste jedinice a) višesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija b) višesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija.protok iz crpke ili ostala količina otpadne vode. za sve predmete odvodnje T. može se ukupno potrebna energija za njihov pogon reducirati. 1 m horizontalne udaljenosti do vertikale Pojedinačni priključni vodovi 100 100 do 5 do 5 do 1 preko 1 do 4 preko3 bez ograničanje 100 100 100 100 - 25 >16 prisilno odzračivanje prisilno odzračivanje svi prisilno odzračivanje 3 W C s jednim umivaonikom (WT) u E G . Slučajevi opterećenja Niz praonika i niz tuševa Laboratorij Uređaj za odjeljivanje prema DIN 1999-1 do 3.AWS 5 4 OSNOVNE NORME DIN 1986. sabirne i glavne vodove) Reducirane karakteristike priključaka Za slučajeve opterećenja prema tablici 2 treba pri dimenzioniranju uzeti u obzir dotok vodel4 odnosno protoku pumpe l/p ili otjecanje oborinske vode VR Pri tome se ne preračunavaju u karakteristike priključaka AWX.

9 146. Odstupanja od ovih pravila mogu biti: .krovne površine nagiba < 3° .tarac s više od 15% reški.3 27 185 324 441 1183 14 94 165 225 604 7 46 81 110 296 - 100 125 150 37 65 88 237 24 41 56 151 12 20 28 74 otjecanje oborinske vode u l/s.n mm 70") maksim.AWS maksim.1. broj WC-a - I. može se proračun provesti s veličinama -> s. .AWS maksim.7).5 0.5 17. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) odzračivanjem priključiti na zasebnu Vertikalne fekalne kanalizacije s direktnim ili indirektnim pomoćnim K = 0.1 5.7 l/s K = 1. 16.2 maksim.7 i/s K = 1.glavni vodovi oborinske vode ispod površina koje ne treba štititi od poplave mogu se proračunati na manju količinu oborina.0 l/s I.AWS maksim.3 0.0 l/s maksim.6 6.vrtne staze s vodom vezanom površinom ili . I.AWS maksim.3 Vodopropusne površine bez odvodnje ili sa zanemarivom odvodnjom.0 l/s OSNOVNE NORME DIN 1 986.za ekstenzivno ozelenjene preko 10 cm debljine sloja .0 121. broj WC-a - © gdje znači: Vr A i// r T(n) 10000 u l/s 68.8 0. prema DIN 1986 . Dimenzioniranje kanalizacije oborinske vode • Dimenzioniranje otjecanja oborinske vode • Proračunska količina oborina Otjecanje s neke slivne površine treba izračunati prema jednadžbi 64 112 154 408 13 22 31 82 8 14 20 52 4 7 10 25 *) vidjeti objašnjenja **) ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. = 0.vidjeti i DIN 1986 . npr. *> vidjeti objašnjenja **> ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s . DIN 1986 . Veličine protoka pri djelomičnom punjenju cijevi dane su prema položaju (unutar ili izvan zgrade .5 l/s maksim.travnjaci lokalnih vlasti.0 10. 16 © . One se kompenziraju zadržavanjem oborinske vode pri trajanju pljuska od 15 minuta na 0. = 0. a opterećenje vodom obuhvatiti statičkim proračunom.6).) .3 6. Unutar područja preopterećenja treba pri polaganju cijevi uzeti u obzir reaktivne sile koje se pojavljuju.1 : 1988-06.).1.3 1.površine pošljunčane ili obrađene šljakom. Osim toga. DN *) K = 0. min VS I.0 Vertikalna fekalna kanalizacija sa sekundarnim odzračivanjem Vrsta površine Koeficijent otjecanja V Vodonepropusne površine.5 4.učvršćene površine s ispunom reški i . rampe l .0 5.krov s kulirom . . ali najmanje na dvogodišnji petominutni pljusak r5{0.7 l/s I.parkovi i površine pod vegetacijom . slivna površina u m 2 .0 121.maksim. sintetički travnjaci . broj WC-a - I. koeficijent otjecanja @ r T ( n ) proračunska količina oborina u l/(s • ha).dječja igrališta s dijelom nepropusnih površina .4 8. 13.3 0.4. dopušt. maksim.krovne površine nagiba većeg od 3° i . .6 7.5 0. Ako mjesne vlasti ne raspolažu podacima o oborinama.5 115. . m. npr.3 0. Dopunjujući DIN 1986 .prilazi i parkirališta od šupljih zatravljenih blokova 0. broj WC-a - K = 1. tab. kocka 10 x 10 cm i manja . izvedbu i održavanje krovne vegetacije Smjernice za ozelenjavanje krovova ® Koeficijenti otjecanja y za određivanje otjecanja oborinske vode Vr 15 .AW% Vs l/s 2.5 115.betonske površine. npr. 200 l/(s • ha). navedena je i količina otpadne vode Vs koja proizlazi iz zbroja AWS s.1 5 33 57 78 208 2 16 28 38 102 Kanalizacijske vertikale Najmanja nominalna dimenzija kanalizacijske vertikale je DN 70.za ekstenzivne ozelenjene ispod 10 cm debljine sloja Djelomično propusne površine i površine sa slabim otjecanjem.5 0.zbog različitih pretpostavljenih veličina pri dimenzioniranju odvodnje zemljišta s jedne i odvodnje iz naselja s druge strane. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) (J) Vertikalne fekalne kanalizacije s odzračivanjem priključiti na zasebnu DN K= 0. . 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) (Z) priključiti na zasebnu Kanalizaciju oborinske vode unutar i izvan zgrada treba dimenzionirati na proračunsku količinu oborina od najmanje 300 l/(s • ha). Glavne i sabirne kanalizacijske vodove (položeni vodovi) treba dimenzionirati prema (h/d-.za sabirne i glavne vodove unutar zgrade može se.5 115. plavljenje neugroženih površina.2 97.športske površine s drenažom .0 samom zemljištu (eventualno poniranje. primijeniti i manja proračunska količina oborina.vodom vezane površine . Pri tome se može primijeniti formula © ili -> © s.posebne izvedbe krova.0 121. dopušt.za intenzivno ozelenjene . Glavni vodovi izvan zgrada mogu se od DN 150 naviše dimenzionirati prema (h/d. uz suglasnost 1.6 0.2 97. ali najmanje dvogodišnji petominutni pljusak r ^ Q 5 y U tom slučaju je za veće ravne krovove (oko 5000 m 2 ili više) potreban proračun preopterećenja na slučaj dvadesetogodišnjeg petominutnog pljuska r 5 ( 0 05) . npr.7 0. broj WC-a - 68. Vertikale s glavnim odzračivanjem treba dimenzionirati prema © U © je naveden i broj priključaka kojima se vertikala smije opteretiti.tarac od betonskih blokova položen na prijesak ili šljaku opločene površine .6 0.gumna . 1988 .1 18 125 219 303 795 - 9 64 112 154 406 4 31 55 76 199 100 125 150 25 44 61 159 16 28 39 102 8 14 20 50 *> vidjeti objašnjenja **' ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. npr.asfaltne površine . S AW% broj Vs d¡ m m mm WC-a l/s 68.AWS mm 70"> 100 125 150 l/s maksim.8 9.2 97.5 l/s maksim. broj WC-a DN *> d. broj WC-a 9 - K = 0. Dimenzioniranje prema ©. retencijskih bazena i si. Vrijednosti ispod izlomljene crte smiju se za dimenzioniranje primijeniti samo uz obrazloženje (v.9 146.5). Izolaciju treba izvesti iznad visine plavljenja.2 10.1 : 1 9 8 8 . broj WC-a - 70») 2. .6.zasađene krovne površine1* . naveden je i granični broj zahodskih školjki (daju velike količine tekućeg i djelomično krutog otpada) koji se smije priključiti. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA d. npr.teraco sa zalijevanjem reški J .7 14. npr. 1988 . javljaju se razlike u očekivanoj količini vode. Kako bi se izbjegle smetnje u pogonu. djelomočno učvršćene.6 treba pri unutarnjoj odvodnji većih krovova predvidjeti zadovoljavajući rezervni odvod.5) uz odobrenje lokalnih vlasti.9 146.4 0.5 l/s K= 0. dopust. Kanalizacijske vertikale sa sekundarnim odzračivanjem mogu se opteretiti sa 70% većim protokom. s planiranim plavljenjem. '' Prema smjernicama za projektiranje.3 K = 0.površine od sintetičkog materijala.

6 8.5 A m2 48 79 120 171 312 485 507 565 918 1972 r = 400 l/(s • ha) V= 1.2 1.8 A m2 23 37 56 80 146 227 238 265 431 924 y/=0. i~5(0. mjerodavna za dimenzioniranje kanalizacije.) Saarlouis Sprendlingen Stuttgart Torfhaus/Solling Trier Tübingen Ulm (Donau) Wetzlar Wilhemshaven Wolsfburg *'Ove vrijednosti potječu iz publikacije "Regenspenden in Deuhschland (Grundwerte für die Entwäserungstechink)" GE 1940.6. I/s 0. statistički gledano. treba osigurati pretvaranje visoke kinetičke energije reduciranjem brzine tečenja na < 2.8 2. Ova se količina može samo u obrazloženim iznimnim slučajevima upotrijebiti za dimenzioniranje sustava odvodnje zemljišta. + Vr u l/s Nominalna dimenzija svih cijevi u zemlji mora iznositi najmanje DN 100. bez obzira na -> 0 nalnu dimenziju najmanje DN 100.5 A m2 36 59 90 129 234 364 380 424 689 1479 Alzey Baden-Baden Bitterfeld*) Bonn Braunlage Bremen Bremerhaven Bremervörde Dieburg Dortmund Dresden*1 Essen Flensburg 114 120 95 108 96 Mjesto OSNOVNE NORME DIN 1 986.) Lübeck Mainz Mönchengladbach Mühlhausen*' München Munster-Lager Neumünster Oldenburg Osnabrück Passau Rüsselsheim Saarland (allgem.Q5) l/(s • ha) 254 267 212 240 214 240 260 227 294 267 227 214 223 267 445 267 267 218 260 187 220 223 218 292 278 234 165 215 334 249 287 289 216 309 236 260 234 194 301 223 247 240 334 274 289 301 303 296 280 265 292 445 312 272 189 249 540 569 450 512 455 512 554 367 625 569 484 455 474 569 948 569 569 464 554 398 469 474 464 621 592 498 351 458 711 531 611 616 460 659 502 554 498 412 640 474 526 512 711 583 616 640 644 630 596 564 621 948 663 578 403 531 v 108 117 102 132 120 102 96 100 120 200 120 120 98 117 84 99 100 98 131 125 105 74 97 150 112 129 130 97 139 106 117 105 87 135 100 111 108 150 123 130 135 136 133 126 119 131 200 140 122 85 112 *' Dimenizije prema DIN 18460.1 : 1 9 8 8 . fi 5 ( i) petnaestominutni pljusak čija se količina. Pri dimenzioniranju tlačnih vodova za odvođenje oborinske vode. Gießen Göttingen Grambek/Holst. f5(0.) Idar-Oberstein Ingolstadt Jever Köln Konstanz Krefeld Lampertheim (Hessen) Lingen (Ems) Leipzig*) Losheim (Saarl. statistički gledano. Izričito se napominje da se sada te vrijednosti mijenjaju u skladu s promijenjenim količinama oborina. Reduciranje nominalne dimenzije cjevovoda u smjeru tečenja vode dopušta se.radnog lista A118 podloga su za proračun petominutnih količina metodom koeficijenta vremena.8 A m2 30 49 75 107 195 303 317 353 574 1233 ¥ = 0. Posebna izvedba krova s planiranim plavljenjem mora imati hidroizolaciju do iznad visine plavljenja i mora biti dimenzionirana prema statičkom proračunu.7 1.radnom listu A 118. sastoji se od količine fekalne vode Vm i količine oborinske vode Vr. statistički gledano. prekorači jednom u 20 godina. Lokalna konstanta u metodi koeficijenata vremena prema ATV . kao raspoloživa tlačna visina uzima se razmak između odvoda i površine usporene vode. jednom u dvije ili jednom u 20 godina.7) Sva u zemlji položena kanalizacija mora. Količina oborina 16 . Dimenzioniranje mješovite kanalizacije Količina mješovite otpadne vode. Za glavne vodove mješovite kanalizacije izvan zgrade s priključkom na kanalizacijsko okno sa slobodnim tečenjem mogu se upotrijebiti cijevi sa DN 150 ili više (h/d\ = 1. za vodove oborinske vode od lima se vrijednosti u tablici osnivaju na lijevkastim uljevima (naglavci) **' Odgovara DN 125 prema DIN 19535-1. statistički gledano.0 A m2 24 40 60 86 156 242 253 283 459 986 i//= 0. na prijelazu u glavnu ili sabirnu kanalizaciju koja djeluje kao cjevovod sa slobodnim vodnim licem.6 4. V.5 13. = 0. odstupajući od odredaba u DIN 1986 . DIN V19560 i DIN V19561 Veličine slivnog područja koja se mogu priključiti na kanalizaciju oborinske vode i njene priključne vodove pri minimalnom uzdužnom nagibu (/ mm = 1. Za dimenzioniranje sustava treba računati s najmanje 300 l/(s • ha). Jednom godišnje prekoračene količine oborina petnaestominutnog pljuska r 15(10 ) prema Reinholdu i noviji podaci iz ATV . navode se podaci iz ATV . proračunana metodom koeficijenta vremena Kao primjeri petominutnog pljuska.0 A m2 18 30 45 64 117 182 190 212 344 740 y/= 0. Petominutna količina oborina. Vm = V.) r 5(0. prekorači jednom godišnje. dop.radnog lista A 118 u tablici 15. /i/d. tj.5 m/s. Halle*) Hamburg Hannover Hannover-Langenhagen Homburg (Saarl. prekorači jednom godišnje.7 7.8 29.DN 50 60*» 75 80*> 100 118**> 120**' 125 150 200 max. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA Količina oborina 'i 51 () r 5 05 <. čija se količina na promatranom području. imati nomi- Frankfurt/Main Garmisch-Partenkrichen Gelsenkirchen Odvodnja s krova p o d t l a k o m Za ovaj sustav treba provesti hidraulički proračun koji se odnosi na građevinu.0 cm/m.radnog lista A118. Za funkcioniranje potreban uspor u području odvoda ne smatra se plavljenjem krovne plohe ako su odvodi usklađeni s odredbama DIN 19599.3 7. prekorači jednom u dvije godine. ako je to dokazano hidrauličkim proračunom.5) petominutni pljusak čija se količina.05) petominutni pljusak čija se količina. Na izljevu. Pri dimenzioniranju sustava odvodnje zemljišta treba uvijek koristiti posljednje izdanje ATV . DIN 19538.6 r = 300 l/(s • ha) V= 1. cijev puna bez unutarnjeg ili vanjskog pretlaka).

Kod priključka na toplovod moraju vrata imati jedno zatvoreno krilo. stubište.0 il.80 m. Presjek okna Priključak na mjesnu kanalizaciju W W W O ' 0. visina 2. dizar ja u m 3 7 14 47 64 144 12 22 100 - • ' si otvor za čišćenje 0. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA U obiteljskim zgradama za jednu ili dvije obitelji nisu potrebne prostorije za kućne priključke.00 m -> Q .8 >0.18012.4m do <0.8 1*1 0. (J) Prostorija za kućne priključke prema DIN 18012 PE FA Antena Gromobran Uzemljenje npr.9x0.8 dno mjesne kanalizacije SZ. okno ij) 1. duljina 3.8 m Primjer zglobni priKljučaK 18 ® Mjere za okno -> © © Izvedba okna sa zglobnim priključkom (8) Uređaj za dizanje DIN 1986 T31 17 .1 Kućni priključak plina Glavni ventil za plin Izolacijski komad Zatvarač Mjerilo potrošnje plina 6 Izjednačavanje potencijala 7 Cijevi grijanja 8 Vertikalna kanalizacija 9 Uzemljenje u temeljima 10 Kutija kućnog priključka struje 11 Kabel telekomunikacija 12 Gromobran 13 Otvor za ventilaciju 14 Priključak vode 2 3 4 5 OSNOVNE NORME DIN 1986. Temperatura u prostoriji ne smije prelaziti 30°C. Mora postojati mogućnost odzračivanja izravno u vanjski prostor. Kanal fekalne vode Kana! mješovite vode Kanal oborinske vode Priključak vode Priključak plina Priključak na toplovod 8 Priključak struje 9 Priključak telekomunikacija (7) Sanduk sa crpkom Odzračivanje preko krova Tlačna ravnina • Gornji rub poklopca okna javne kanalizacije tlačni vod dno priključnog kanala Svjetla širina (LW) za okna u m za dubinu okna od >0.80 m. vrata najmanje 65/195 cm.6 X 0. podrumski hodnik) i ne smiju služiti za prolaženje. Kod priključka na vodovod ili toplovod potreban je odvod u podu. duljina 2.> © . u temeljima Daljinski dojavni uređaj Plinska cijev Cijev grijanja PE Kabel osiguranja V Spojni kabel za TN mrežu W Brojilo potrošnje vode Izolacijski komad plinske cijevi Dugi navoj Nosač izjednačenja potencijala Kutija priključka jake struje Kutija priključka jake struje 1 Mehaničko odzračivanje kupaonica/WC < 100 l > 2 Otpadna voda < 100 | > 3 D o v o d grijanja D N 2 5 4 O d v o d grijanja D N 2 5 5 Topla v o d a D N 2 0 6 Cirkulacija D N 1 5 7 Hladna voda D N 25 1 2 3 4 5 6 7 Rev.8 0.00 m. Do 60 stambenih jedinica / do 30 stambenih jedinica s priključkom na toplovod: širina 1. Temperatura pitke vode ne smije prelaziti 25°C.00 m. Moraju se nalaziti uz vanjski zid kroz koji prolaze priključni vodovi . Moraju biti pristupačne s općenito pristupačnih prostora (npr.8 x 1 Dim snzije u nm B A Z od do 1000 1800 2600 1000 1300 1950 450-500 700-850 800-900 DNZ u mm 100 125 150 I I D bez penjalica bez penjalica I I D Jr Iii LLU-JjJ 10- Obiteljska zgrada Zgrada za više obitelji Stambeni blok m3/h m 3 /h m /h 3 - *' Okna iznad podne visine od 2 m iznad dna okna mogu se izvesti s promjerom od 0.50 m. Dimenzije prostorije za priključke: do 30 stambenih jedinica / do 10 stambenih jedinica ako postoji priključak na toplovod: svijetla širina >1.© • Zidovi moraju odgovarati klasi vatrootpornosti najmanje F30. Prostoriju treba zaštititi od smrzavanja. Prostorije za kućne priključke treba projektirati u suglasnosti s poduzećima za opskrbu i odvodnju. visina 2.9 r Kapacitet Visin.

dvoetažni sustav Mali uređaj za pročišćavanje. npr. ©pod tlakom označava se s DSako je (2^) Postrojenje za dizanje fekalne vode (2^) Kada za kupanje Mješovita kanalizacija ( ) Tuš kada © O ovisno o vrsti vodova Odzračnjvod. jednostruki (IO) Promjena nominalnog promjera (3S^) Sudoper. počinje i nastavlja se prema gore H ^ (31) Umivaonik.u Prskalica na cijevi . višeetažni sustav Mali uređaj za 1 pročišćavanje. ®tlakom označava se sako je pod DS Nacrt Naziv (27) Pumpa za odvodnju podruma i i i i i g i • i i Kanalizacija oborinske vode. 1 8 4 6 0 OSNOVNE NORME V O D O V O D I KANALIZACIJA Tlocrt Tlocrt Nacrt Naziv Fekalna kanalizacija. upojni Tlačni ispirač WC-a Podzemni hidrant DIN 2425 Nadzemni hidrant DIN 2425 Vrtni hidrant DIN 2425 Izljevni ventil s plovkom •o-e18 n Okno sa slobodnim protokom (prikazano za odvod fekalne vode) Okno sa zatvorenim protokom Prskalica za tuš . zidna T • (37) Izljevna školjka (trokadero) ( ) Zatvarač cijevi za čišćenje (3^) Sudoper. stojeća //)////. višeetažni sustav K K V K N Kl |—/Vo Slavina hladne vode W (53) Slavina tople vode Pomična slavina hladne vode "ET nn— H Sp Separator ložulja (separator za lake tekućine) Brana za loživo ulje Brana za ložulje s povratnim zatvaračem Povratni zatvarač za vodu bez fekalija Povratni zatvarač za fekalnu vodu Slavina s navojem -€> ® bunar Upojno okno. dvostruki ( l j ) Sifon (12) Izljev ili odvodni žljeb bez sifona (13) Izljev ili odvodni žljeb sa sifonom ^ ^ Stroj za pranje posuđa Hl ® - M ® nn— nn— Odvod s @ vodu bezpovratnim zatvaračem za fekalija (15) Separator masti (41) Stroj za pranje rublja -CD- "TlT ^ 2 } Stroj za sušenje rublja mr "nr -CD(tD nn— H Sp (16) Separator škroba Klima uređaj © Separator benzina (separator za lake tekućine) ^ 8 ) Taložnik za mulj (19) Separator kiselina Mali uređaj za pročišćavanje.S i m b o l i i o z n a k e za kanalizacijske v o d o v e i p r e d m e t e DIN 1451. ( 7 ) Zatvarač na kraju cijevi © -a Cijev za čišćenje s kružnim ili pravokutnim otvorom tr m 7777777/ v (3^) WC školjka. oznake za smjer kao -> (D . umivaonik za ruke © V Vertikala Oznake za smjer a) prolazno b) počinje i nastavlja se prema dolje c) dolazi odozgo i završava se d) počinje i nastavlja se prema gore ( | | ) Bide (3|) Pisoar 0) c ) s (3^) Pisoar s automatskim ispiranjem • / / / / / / / T—J ( § ) Promjena materijala |qJ WC školjka. višeetažni sustav Mali uređaj za pročišćavanje. 1986.

14-3.1-13.91 0. npr. zaklopac z a i.1 9.9 2. također i za dimnjak za otpadne plinove Filtar Plinska grijalica za prostorije Plinski protočni bojler ra.23-3.30 m 19 .62 1.Simboli za plinske instalacije OSNOVNE NORME PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI 25 © © © © © © © © © ® © Otvoreni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Pokriveni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Promjena presjeka (s podatkom o nominalnom promjeru) Plinski pričuvni bojler Plinska grijalica za prostorije s montažom na vanjski zid (s podatkom o kapacitetu) Plinski grijači kotao Plinski aparati Plinski bojler Cirkulacijski bojler Spremnik vruće vode Plinska peć / plinski kotao Termički kapacitet kW 8.79 Ulaz plinovoda u zgradu (3 Izolacijski element Instalacija u usponu Nastavak instalacije u usponu Instalacija u padu Križanje dvaju vodova bez povezivanja Fleksibilni vod plin žuto / hladna voda svjetloplava cirkulacija tamnoplavo /T Boje topla voda karmin crveno w preljev crno grijanje toplom vodom dovod cinober crveno grijanje toplom vodom odvod plavo za vodove: Vrijednosti priključaka na plinsku instalaciju pijesak Križni spoj Odvojak © Plinske vodove položiti u sraslo tlo. terrnostatski zatvarač 9 Plinski aparat: štednjak.6-60. klinove ® ® © © 1 Kućni priključak okomito na frontu zgrade Gradski plin I 1 m3 Spoj s dugim navojem Vijčani spoj Spoj prirubnicom Zavareni spoj 8 1 Kombinacija elemenata na ulazu u zgradu 2 Regulator tlaka 3 Zatvarač 4 Plinsko brojilo 5 Ulazni vod 6 Opskrbni vod 7 Odvojak 8 Armatura z a priključak aparata.70-1.3 Protoka plina m 3 /h 1.komad za čišćenje K . a k o j e kotlovnica u tavanu.5-28. ne treba osigurati od smrzavanja —|rt 4-rk T .67 0.4 5. Lri Kotlovnica > 35 kW É m Plinski kombinirani bojler Kućni priključak za vodu i plin u istom prostoru širine 1 m i dubine 0.kućni Plinski štednjak (4 plamenika) Instalater priključak 3 Obložna cijev 4 Osigurač na izvlačenje 1 Slobodno postavljen plinski cjevovod. bojler Produkti sagorijevanja plina Osigurač strujanja i zaklopac za otpadne plinove Zaporna slavina Zaporni zasun Zaporni ventil Yï P0=31 SÜF Plinska brojila na katovima T Terrnostatski zatvarač Kutna slavina Redukcija tlaka Plinsko brojilo u podrumu F T O H T X X X X X X X X Plinsko brojilo 1 Opskrbni vod gradske mreže 2 Čelični vod .8-28. Otvori oko 1 0 c m 2 Kod spuštenih stropova moraju se ti otvori razdijeliti u dijagonale. Plinovod ne zathijev a zaštitu od smrzavanja 2 Plinska cijev ispod ž b u k e 3 Plinske instalacije u oknima ili kanalima se moraju ventilirati.komad za čišćenje * \ Automatski . plinovodi se mogu postaviti s vanjske strane zgrade.34-7. Ol -cfe Plinski štednjak s grijalicom (4 plamenika) — H 2 - 5 Glavni zatvarač ( H A E ) s integriranim izolacijskim elementom 6 Granica između G V U i instalatera 7 Regulator tlaka Dumm] Tiiinim Plinski hladnjak Opskrba plinom (48 Plinska toplinska pumpa 1 Minimalna zapremina 1 m ' / k W 2 Otvor z a otpadne plinove kod kapaciteta kotla do 50 k W 2 5 0 c m ' blizu poda 3 Otvor z a otpadne plinove pri kapacitetu kotla preko 5 0 kW: presjek otvora 1 5 0 c m 2 + 2 cm 2 z a svaki k W preko 5 0 k W Primjer kapacitet kotla 6 5 k W = 5 0 kW+ 15 k W 1 5 0 c m 2 + ( 1 5 x 2 = 3 0 ) cm 2 = 180 c m 2 Polaganje plinskih cjevovoda Cijev za otpadni plin (s podatkom o promjeru) Uređaji za otpadni plin (s podatkom o dimenzijama).

Gornji ventilacijski otvor prema susjednoj prostoriji bez mogućnosti zatvaranja Isto od ventilacijskog okna blizu poda nn Uređaji . nn Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi Gornji ventilacijski otvor otpada Mali bojleri (protočni) U prostorijama do 5 m 3 obujma ne postavljaju se mali bojleri a u onima od 5 m 3 do 12 m 3 treba postojati odvod otpadnih plinova iz malog bojlera. Građevinske mjere su svijetle mjere dovršenih prostorija i otvora.Kupaonica Kuhinja s prozorom OSNOVNE NORME PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI DIN 18017 -> Q0 Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi iznad osigurača strujanja. Peći na vanjskim zidovima sa zatvorenim ložištem.25 8. građevinska izvedba i način potrošnje ne izazivaju opasnost. dovod zraka iz susjedne prostorije kW koji će biti Tlocrtna Obujam. moraju biti povezane s okolnim prostorom gornjim i donjim ventilacijskim otvorima presjeka po 600 cm 2 . © Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom. te ako ih je atestirao DVGW.75 15 16.potrošači plina smiju se postaviti u prostorijama samo ako njihov položaj.00 m m © ( 7 ) Dimnjak za otpadne plinove ^ ^ Priključci na dimnjak za otpadne plinove Veličina i kapacitet toplinskih uređaja 20 . Razmak između dijelova zgrade od zapaljivih materijala i izvana zagrijavanih dijelova plinskih uređaja i instalacija ili eventualno umetnute zaštite od toplinskog zračenja mora biti dovoljan da se isključi opasnost od požara. Ti prostori između zapaljivih materijala i potrošača odnosno pregrada ne smiju biti zatvoreni kakb ne bi došlo do akumuliranja topline. osim onih na vanjskim zidovima. Ostale peći. ventiliranih prema DIN-u 18017. ako su u zatvorenom sandučastom okviru. odnosno zbroj nominalnih termičkih opterećenja. veličina.5 140 W/m 27 W/m2 36 45 63 71 80 89 98 107 116 125 110 W/m 45 57 80 91 102 114 125 136 148 160 80 W/m2 63 78 109 125 141 156 172 188 203 219 40 W/m2 94 W/m2 126 156 218 250 282 312 344 376 406 438 © Primjeri za dovod zraka za sagorijevanje i odvođenje otpadnih plinova preko krova 2 34 W/m2 47 W/m i 50/100 mm 0.75/1.75 10 11. 2. Za prostorije veće od 20 m 3 nije potrebna ni ventilacija ni odvod plinova. (2) Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom Kuhinja s prozorom obujam prostorije izračunati prema građevinskim mjerama. Obloga mora bočno i sprijeda udaljena ^ 10 cm od kućišta peći. Prostorije od 12 m 3 do 20 m 3 moraju imati ili ventilaciju ili odvod plinova iz bojlera.25 12. ali iznad osigurača strujanja Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici. Za veličinu i ventiliranje prostorije mjerodavno je nominalno termičko opterećenje. Kod unutarnjih prostorija.5m instalirani 6 m2 8 10 14 16 18 20 22 24 26 28 (5) 15 m3 20 25 35 40 45 50 55 60 65 75 3.5 13. Takve prostorije moraju imati ventilacijske uređaje. treba 0 Plinski bojler u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom Kupaonica Kuhinja s prozorom š 150 cm - 2 nn Protočni plinski bojler u kuhinji s prozorom Otvor za otpadni zrak prema ventilacijskom oknu ispod uvoda odvodne cijevi iznad osigurača strujanja plinskog bojlera S 1. Ne smije se ometati odvođenje otpadnih plinova.80 S 150 cm 2 . treba smjestiti što bliže dimnjaka.25 17. Ventilacijske otvore treba rasporediti prema podacima i nacrtima proizvođača uređaja. površina uz vis. dopušteno samo ako postoji 1m3 obujma prostorije po instaliranom kW Kuhinja s prozorom Otvor za otpadni zrak prem oknu ispod odvodne cijevi. Taj razmak mora svakako biti ^ 5 cm.75 kW 5 6.

šiljak strelice označava smjer pojačanja Telefonski aparat.ulaz Telefonska centrala. npr. uređaj za duboko hlađenje. Motor s naznakom vrste zaštite prema DIN 40050 ^ t Sušilo za ruke.vidi gore (13) Klima uređaj Signaini i komunikacijski uređaji a o U h Telefizor izmjenični Stražarski automat. općenito Mehanizam za otvaranje vrata Signalna svjetiljka. gong Ventilator t> o en Tipka za zvono Pozivna tipka s imenima Mikrofon ©Budilica za sigurnosni prekidač ©ograničenjem vremena zvonjave O . @svjetiljke po 58W 2 Radio aparat broj zvjezdica ®Zamrzivač. npr. kuća . npr. veza kuće i ulaza Protusmjerni interfon. općenito rrrm Grijanje prostorije općenito Termoakumulacijska grijalica Električno grijano staklo EM mžiftHi & ^ 110 Sirena s naznakom vrste struje larmi (111 ^ © a Ulazni interfonski aparat Sirena s naznakom visine frekvencije. npr. 5 sijalica od po 60W Pomična svjetiljka Svjetiljka s prekidačem Svjetiljka u nizu Svjetiljka s prigušivačem Glavni signalni sat © Električni uređaj općenito Električni štednjak s tri ploče Kombinirani električni r®Ji ® štednjak s dijelom za ugljen pecnicom pećr ® Električni štednjak s Pećnica Peć -X © > DIN 4 0 7 1 1 . za stubišnu rasvjetu Relej ili prekidač sa žmiganjem Prekidač za strujni udar Niz svjetiljki.potrošači struje OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJE Svjetiljka općenito Višestruka svjetiljka s naznakom broja i snage sijalica. npr. npr. broj zvjezdica vidjeti DIN 8950 dio 2 36 W 58 W © © © ® Ploča brojila. npr. 3 svjetiljke po 36W Ü] Dojava temperature Vremenski relej. općenito Truba ili rog s naznakom vrste struje Kućni interfonski aparat 50/270 (^Ć®) Sirena. npr s jednim osiguračem Uklopni sat.® zvonjave © Budilica sa svjetlosnim signalom /jj Preklopnik nad žbukom © © Čegrtalka Zujalo Sigurnosna brava za prolaznike Glavna stanica prostrojenja za dojavu požara Automatska dojava promjene osvjetljenja. od 150 do 270 Hz 21 . npr. npr. općenito -(D) 0+ (14) Uređaj za toplu vodu Spremnik za toplu vodu (16) Protočni bojler GH @ Friteza — n p r © Budilica s naznakom vrste struje o® 0 ŒD (jOl) Udarna budilica. svjetlosna barijera Dojava požara s tasterom Automatska dojava požara Interfon.4 Í 1 Generator općenito Motor općenito —. npr. općenito prema DIN 40700. sekretarska garnitura Telefon s potpunom vanjskom linijom Telefon s djelomičnom vanjskom linijom Telefon s internom linojom Zvučnik -D Magnetofon ( 6 ) Mikrovalna pećnica ( 7 ) Infracrveni grijač (X © © G D © Svjetiljka za nuždu Reflektor e Pozivna i prekidna ploča Svjetiljka s dodatnim V i ? svjetlom za nuždu Svjetiljka s dvije v S ' odvojene strujne niti 0 ^ -B- Brojilo Ploča za zagrijavanje ^ g ^ Stroj za pranje posuđa (IO) Kuhinjski stroj ® Uređaj za hlađenje. . dio 10 Višestruki telefon. 140 Hz Sirena sa zavijajućim tonom. signalna sijalica. za promjenu tarife za struju Flourescentna svjetiljka s priborom Flourescentna svjetiljka s podacima Svjetiljka s metalnim parama. svjetlosni signal i Obrtni relej za frekvenciju zvuka I Barijera za frekvenciju zvuka Budilica. općenito Niz svjetiljki. 40 717 Sporedni sat . sušilo za kosu Stroj za pranje rublja Stroj za sušenje rublja Infracrvena grijalica 1T0 Dojava policiji o • o a Budilica s Dojava požara s mehanizmom za pokretanje UJ Dojava taljenjem metala -a I HVt I Slušalica Glavni razdjelnik (signalni uređaj) Preklopnik ispod žbuke ^ (JIM) Motorna budilica Budilica bez prekida ® "¿T Automatski pokazivač temperature Automatski pomoćni uređaj za dojavu požara m Vz Vz Ç? V . fotoćelija CH Truba ili rog. npr. npr.g - Fonograf D Uređaj za reprodukciju tona © -x ®\ Svjetiljka za paniku Pojačalo. s sigurnosnim prekidačem Dojava vibracija (trezorsko klatno) Dojava promjena svjetla.

npr.priključna kutija Širokotračni Vodovi i spojevi v o d o v a (29) Izvedeno i U gradnji i u projektu \ pomični vod ! Podzemni vod. Nadzemni vod. oznake. Utičnica za antenu (prolazna kutija) Antenska utičnica s priključnim otpornikom <xf Kh<f ^02) Senzorski prekidač 9 o Vod ispod žbuke Transformator. predprekidač ( 6 ) Mješovita struja izmjenična struja ®Niskofrekventna Visokofrekventna ®izmjenična struja Izmjenična struja ©najviše frekvencije Zaštitni vod. dvožilni Koaksijalni vod i Pravokutni šuplji vod za ' najvišu frekvenciju I Vod usmjeren prema gore . tropolni Niskonaponski osigurač visokog kapaciteta (NH). tropolni l Prekostrujni relej. Zaštitni prekidač za motore. 63A tropolni 31) Prekidač. nulovanje ©zaštitni prekidač (staro)ili (44) Signalnivod (45) Telefonski vod I Vod za radio i Vod sa simbolima i Pojednostavljeni prikaz ' Zaštitni vodič (PE) PEN-vodič 16A I Osigurač općenito ^05) Dodirni efekt. za trofaznu struju Dvostruka utičnica sa zaštitnim kontaktom 4Cu 20 X 4 N . 4 0 710 2 kHz • T ® H2 (k) O © Senzorski efekt.stup Oslonac s vlačnim usidrenjem (2^) Oslonac s razuporom (28) Stup sa svjetiljkom / I Vod prolazi i gore i dolje I Spoj vodova Razvodna kutija. vod za rasvjetu u nuždi Uvijeni vod. krajnja račva Ormarić za kućni priključak jake struje općenito Ormarić za kućni priključak s naznakom načina osiguranja Razdjelnik Uokvirenje aparata.tipka dojave' 0 IfdvI ( S ) Dojava požara (tipka) ( S ) EDV . tropolni . cijevni stup općenito /////////////++++++ X-X-X-X-X Strani vod Daljni oblici prikazivanja. dvopolni) Prekidač 1/3 (isključivanje. npr. općenito K> Navojni osigurač. npr. 50A veličina 00 Rastalni prekidač za osigurače. npr.vodič Strujna traka A © Krovni nosač. 4 0 7 1 1 . tijelo Element. uzemljenje . potezni BRI © komunikacijski uređaj Vt (125) Telefonski razdjelnik ( S ) Telefonska utičnica (127) Utičnica za antenu Prekidač 4/1 (križni prekidač. tropolni) Prekidač 4/1 (grupni prekidač. Krajnji priključak. 16A. npr. npr. 10A i tip Dll. telefonija.prekidač Osvijetljena tipka prekidač Prekidač s kontrolnom sijalicom Prekidač 1/1 (isključivanje.0 m Pretvarač općenito Ispravljač. Vod usmjeren prema ' dolje jH M ^ 4 ) Utičnica s prekidačem (16) Natezni stup Rešetkasti ©općnenito stup Natezni stup Armiranobetonski stup v S ' općenito Natezni stup Stup sa stopom Dvostruki stup o-o-o-o-o -i-i-i-i-i- H Prekidač za isključenje u nuždi Zvjesdasti trokutni prekidač Pokretač. Pasivni infracrveni ©senzor pokreta ^ © Vremenski relej. zatvarač ! Zaštitni prekidač. npr.stup portalni stup @ Portal od rešetkastih stupova Uzdužno postavljeni A . jednopolni) O ^ 5 ) Utičnica sa zatvaračem Prikaz po potrebi za '—J okomito Utičnica za razdjelni transformator Električni priključak općenito " 0 ® 0 3/N/PE 1 -0- © ^ 9 ) Priključak trofazne struje @ Poprečnoili postavljeni H . npr. npr. konzola. jednopolni) @ Antenski odvojak. ©cijevi npr. npr. npr. razvodni ormarić. noćno uključivanje. četveropolni Zaštitni prekidač i snage. slobodni vod Vod na porculanskim l izolatorima (izolacijska zvona) Vod nad žbukom Vod u žbuki Y Prekidač 5/1 (serijski prekidač. upravljački otpornik.K S t r u j a DIN 4 0 7 1 0 O C D 'stosmjerna struja Izmjenična ©općenito struja Izmjenična struja s ©Tehnička izmjenična naznakom frekvencije struja Izmjenična ili istosmjerna struja (svestrana struja) / t ^ Izolirani vod u v S ' izolacijskoj cijevi prostorije. npr. A 3/N/PE Višestruka utičnica © © © Jednostruka utičnica sa zaštitnim kontaktom Kao gore. npr. žica u Izolirani vod za ©vlažne prostorije Kabel polaganje u ©vani ilizazemlji Izolirani vod za suhe . npr. akumulator ili baterija m mm m fflm cí (Žl) Dimmer > (130) Antensko pojačalo . namjena uzemljenje. I prikaz ako je potrebno i Kutija . transformator za zvono ^03) Dodirni prekidač 22 . razvodna ploča Uzemljenje općenito Mjesto priključka sigurnosnog voda prema VDE0100 (Si) RWA-tipka ventilatora © RWA . jednopolni) Izmjenični prekidač. npr. jednopolni) Prekidač 6/1 (izmjenični prekidač. s 5 stupnjeva pokretanja Tipka . vod za trepćuće svjetlo. v f ^ dvostruki ^ Ž ) Vremenski prekidač -FX- 1 H h ( 7 l ) Masa. stup općenito -e( i j ) Natezni stup Drveni stup A. npr. za stubišnu rasvjetu ^08) Prekidač za strujni udar ^09) Prazna kutija Oslonci vanjskih v o d o v a DIN 4 0 7 2 2 ( H ^ Vod općenito ( i j ) Podzemni vod ( l ^ ) Oslonac. npr dvostruki /¡5q\ Antenski razdjelnik. priključak na mrežu izmjenične struje Pretvarač. jednopolni) Prekidač 1/2 (isključivanje. npr. izmjene polova OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA DIN 4 0 7 1 7 . kućište. općenito © Vodovi.

0 18.5 1.1 0.9-1.2 1.2 0.2 3.6 0.3 3.0 2.5 5.0 3. ~ T .1201 200 I .2 0.1 0.0/21.6 0.0 0.18A1B ' Razvodni plan " Rezerva 23 .Svjetlosni signalizatori DIH40708 Svjetlosni signalizator općenito Gromobranska instalacija DIN 4 8 8 2 0 Kontura zgrade o i ) Oluk i olučna cijev Armirani beton s y priključkom Električni aparat Električni štednjak Ugrađeni kotlić Ugrađena pećnica Mikrovalna pećnica Roštilj OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA DIN 40 708.3 2.0 6. 16A9 L 1 b A * — t < L_ -•n L16A10 Kupaonica ' _ .3 0.2 0.5 5.0 3.6 2. Dnevni~šoba J 7 1 0 _blajjovaomca " ~ L"16A15 _ _ Djeca^ Kućni priključak J \<-(..2 1.5 4.0 ©Trepćući signalizator s pokazivačem smjera © Svjetlosni signalizator s prekidačem za zamračenje Svjetlosni signalizator s tinjalicom Pokazivač s automatskim vraćanjem Pokazivač s automatskim vraćanjem svjetleći I L T ] Čelična konstrukcija (2^) Metalni pokrov ( 2 ^ Dimnjak 0 0 © © © © © m .0 18.0 0.1000 I 0.0 0. otvoren ( 3 ^ Podzemni vodovi / O * Vodovi ispod krova i pod žbukom 1.0/24.7 1.0 0.0 1.5 3.8 2.0 4.0 21.8 3.4 3.0 2.0 8.150 1 301.0 2.1 © 1 0 - Prihvatna motka. brojilo za plin Prema DIN 18 015/2 (46) Bogatija oprema * < E S Kuhinja — a 0 L16A8 P o izboru * i m_ raj Prostorija [ | ] za kućanske poslove Stroj z a glačanje .0 18 (12) Brojilo Brojilo sa svjetlosnim 2.2 4.— 6 (2£ Krovni nosač za električne vodove Ekspanziona posuda.0 Î O (2|j) Antena (3^) Metalni cjevovodi / O Gromobranski v L / vod.8 2. 4 8 8 2 0 Priključena snaga (kW) Izmjenična struja Trofazna struja 8.3 7.e a .5 2.3 14. akumulator © Brojilo za vodu.5 o o O © © Signalizator s uređajem za punjenje ( i T ) Signalizator s pisačem 0.3 3.0 2.0 2.7 0.5 1.0 6.2 1.2.5 / O j Priključak na v i ? cjevovod ( 3 ^ Mjesto razdvajanja fc signalizatorom 4 ($) 14) Višestruki signalizator O @ Cijev i šipka za uzemljenje ( 3 ^ Uzemljenje ( 3 ^ Iskrište (4^) Iskrište zatvoreno (41) Stabilizator ( 4 ^ Prolaz kroz krov ( 4 ^ Dizalo JL —}(• H H - Signalizator obustave napajanja Baterije l I I I I 11 I I (16) Baterija od elemenata Stambena površina m 2 do 4 5 od 4 5 do 55 od 55 do 75 od 75 do 100 preko 100 Broj strujnih krugova za rasvjetu i utičnice 3 4 6 7 8 ^ © S i r —1| 1|- s k a b a t e n i a ( l 8 ) Element. motka za zastavu 2. spremnik Rešetka za snijeg Toster / topla ploča Ručni misker / sokovnik / mješalica Ekspresna ploča Ploča za vafel slastice Espresso kava Friteza Napa Aparat za vrelu vodu Bojler Bojler Bojler Protočni bojler Protočna grijalica Električni stojeći bojler Glačalo Stroj za glačanje Centrifuga Kombinirani stroj za pranje Stroj za pranje rublja Stroj za sušenje rublja Sušilo za kosu Sušilo za ruke Sušilo za ručnike Ovlaživač zraka Infracrvena grijalica Solarij Sauna Kupaonska grijalica Hladnjak Zamrzivač Kombinacija hladnjak / zamrzivač Stroj za pranje posuđa Centar za pranje posuđa Usisavač Usisavač perkusioni Uređaj za čišćenje cipela Naprava za laštenje poda Priključna snaga električnih aparata Stambena površina m 2 do 50 od 50 do 75 od 75 do 100 od 100 do 125 preko 125 Broj strujnih krugova za rasvjetu i utičnice 2 3 4 5 6 Pokazivač s automatskim vraćanjem svjetleći ili mašući Pokazivač bez automatskog vraćanja Pokazivač bez automatskog vraćanja svjetleći 3 1/5 1 51/101/15 1 15 1/30 1 501.0 0.41—j— Í-16A14 A 6 |L16A ^ Predsoblje / hodnik mm Kupaonica .0 4.0 .

polja Dojava promjene kapacitetnog polja K © U@ ® Centrala za dojavu prepada i provala © V Osiguranje preklopnim kapcima Centrale / pribor @signalizatorom Ü E M © Istovremeno otključajmo) vanje/zaključavanje dvjema osobama (SS) Prozorska ručica na zaključavanje BM ©Centralazadojavu pozara Z K (^7) Centrala za kontrolu prilaza Centrala za televizijsku kontrolu Centrala za prijavu provale u lokalu r c? Monitor ° °J Tipkovnica.» DP Tehnika dojave provale £>>'71 y Optički signalizator Uključni relej Digitalni priključak na provodnik Analogno digitalni pretvarač s priključkom na provodnik smjer toka signala iÛJ r . baterija Automatski uređaj za biranje i najavljivanje m Samostojeći čitač sa 1 dodatnim unošenjem koda © © ® ® © © Rolo .polja Dojava promjene NF . dvostruki zasun Osiguranje pdrumske rešetke ß 1 LD [_o o o_| ff Tehnika kontrole prilaza ( © Cilindar brava Osiguranje podiznih vrata Ograda Ograda od bodljikave žice Masivna ograda. zaštitno kućište Zaštitno kućište s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali TV kamera s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali TV kamera sa pokreta + H R Ključanica sa zasunom (95) Stražnja kuka Osiguranje rolo kapkom Uključni relej © Dojava slike rLol /77\ Vatrogasno spremište ključeva © J Mikrovalni Dopplero vi2/ javljač kretanja ^ 7 ) Mikrovalna zapreka Dojava promjene VF .pregrada © ) Rolo .H H- Obrtni križ lî y y Okretna vrata ( 3 ) Magnetni kontakt ^ ^ ^ Dojava vibracija Tehnika dojave požara Termo .digitalni pretvarač Mrežni ispravljač b—a & TO il -X—X—X—X+ + + Čitač isprava Samostojeći čitač isprava s dodatnim unošenjem koda Čitač sa stalnom vezom Čitač isprava s dodatnim unošenjem koda / 7 Dojava prepada T L J Elektromehanička sklopka Duhovna sklopka X L_' 1 J OL A L V1 J J Vremenska sklopka Akumulator. uređaj za izbor slike Monitor s videosignalnim uključenjem slike Sigurnosni preklopni th ©lim brave «CD* FU H H ( 2 l ) VF .diferencijalni signalizator Optički signalizator dima Zaštitna rešetka -JUIT © ( 8 ) Dojava proboja ^ g ^ Dojava pritiska I nagazna hasura s A i p-^-n ( > lonizacijski signalizator dima V L J I Nadzirani razdjelnik C o Sigurnosna rozeta Sigurnosni dugi štitnik © © © Dojava loma stakla Dojava tjelesnih zvukova Pasivni infracrveni javljač kretanja A IR signalizator plamena Tehnika televizijske kontrole \L Okretno . osiguranje krila Križna ključanica Ključanica sa zakretnim zasunom V < < ^ 0 ® © UV signalizator plamena Signalizator pritiska (aktiviranje prskalica) TV kamera TV kamera s vario-optikom <? < 0 — c > © Svjetlosna zapreka Dojava svjetla (o) (42) Ručni signalizator TV kamera.pregrada sa zatvaračem Čelična rolo .zapreka . tipkovnicom © . mreža radîocentra^a Centrala za otvaranje vratiju Pretvarač Prijenosni pretvarač Analogno .maksimalni signalizator T d L_ _J r L n J 1 1 <jo> Ekran Vrata s električnim otključavanjem Vrata s električnim otvaranjem Nadsvjetlo C D Kontakt klatnom 0 Prekidač na vrpci Folija Tipkovnica Kućište i n i I Nadzirano kućište Termo . Ultrazvučni Dopplerov javljač kretanja W S Ultrazvučna zapreka Kontakt s novčanicom © T T © © © © Poprečni zasun.ili kosa rešetka Svjetlosna sklopka Sef Dvostruko sigurnosno staklo H 24 i Akustički signalizator À> Aktivator I registratorskog uređaja Terminal s podacima.OSNOVNE NORME TEHNIKA OSIGURANJA . JL ® • 0 ( D Kontakt na bravi Kontakt pri otvaranju p 2 Uključni relej Uređaj za daljinsko uključivanje Alarmni reflektor Kontrolni prolaz osoba L U * D l .otklopno krilo prozora.

Takozvani crtaći strojevi uobičajeni su u inženjerskoj struci -»(§)• Osim jednostavne. Lepezasto mjerilo. Improvizirana crtačka pomagala . 4 od lipovine ili topole pričvršćuju čavlićima s jednolikim zašiljenjem . Crteži se mogu pričvrstiti i ljepljivim vrpcama od kreppapira . postoji i specijalna "šina" kojom se mogu postavljati različiti kutovi (patentirani autorov izum). Građevinski crteži tvrdom olovkom na jasno prozirnom.» @ i pohrane u ladicama.1 I 1| V o đ e n j e malim prstom duž ruba ravnala CRTANJE Govor projektanta je crtež. podjela dužine . uokviruju se zaštitnim rubom ("obrube se") .» s. Ona je opremljena podjelom na oktometre i centimetre .» © . Njime svoje zamisli izlaže nedvojbeno. a ne cilj sam po sebi kao kod slikara. Građevinski crtež je sredstvo za postizanje svrhe. čime se ravnalo malo odiže od papira pa ne dolazi do brisanja crteža (zbog toga treba crtati odozgo prema dolje!). 5.» (6y umjesto čavlićima (u tom slučaju može podloga za crtanje biti od nekog sintetičnog materijala [Cellon ili neki slični glatki materijal]). a za slikanje i grafičke prikaze vodootporni papiri. Crtačka vještina olakšava mu izlaganje svoje predodžbe i uvjeravanje investitora. internacionalno čitljivo. Za skiciranje mekom olovkom primjenjuju se tanki prozirni papiri. Za početak se sa smotka režu listovi prikladne veličine. Najprije se presavije oko 2 cm široki rub papira koji će poslije postati obrub .» (3). Krivuljari — > ? X i 1 V 0 A ? 1 T Papir za skiciranje (2j 250 1125 250 750 > j- I I Skiciranje (građevisnki raster) f3) ^ Dijeljenje papira Konični oblik pravilno Previjanje spriječava deranje (4) Obrubljivanje nacrta (§) Naprava za crtanje <Smm/ '. paralelni razmjernik za šrafiranje.» s. objektivno geometrijskim crtežima.» s. Crtaći se papiri na jednostavnu crtaću dasku (za DIN-formate .» (3) ili se režu duž njenog unutarnjeg ruba . a za točnije skice milimetarski papir s debljom centimetarskom. Za crtanje tušem prikladan je transparentni papir.» 0 . Za crtanje u skladu s normama i skiciranje pogodan je modularni raster (prema propisanim mjerama DIN 4172) (2). Za prostoručno crtanje u mjerilu pogodni su blokovi za skice (DIN A4) s kvadratičnim uzorkom papira (veličina kvadrata pola centimetra).iimimii' pnmmmf* p'. teško poderivom crtaćem papiru u DIN-formatu .» © . 4176 "7 O «S 5000 / \SOOO — (7) Specijalno kutno ravnalo (8) Crtaći pribor © Trokuti Pomagala pri crtanju ( T ^ Pomoć pri šrafiranju Pravilno držanje prstiju 25 . U tome se stručni crtež i perspektivni prikaz razlikuju od umjetničke slike. privlačno perspektivnim prikazima.» Jednakokračni pravokutni trokuti s podjelom na milimetre i grade -> (9).» © . 4. Pojedinačni listovi kidaju se duž kutnog ravnala . nešto tanjom polacentimetarskom i tankom milimetarskom podjelom .

a za tehničke crteže trebaju šablone sa cjevastim perima. mjerodavno za uspjeh. Dobro za loše pisatelje. grafos. Razna crtačka pomagala: tehnička olovka odgovara za crtaće mine promjera 2 mm svih tvrdoća od 6B do 9H. Za brisanje tuša: stakleni brisač. Ispravno držanje "šine" je.CRTANJE Perspektivni prikazi objašnjavaju zamisli projektanta. Podjela neke crte na određene razmake olakšana je odgovarajuće kosim položajem normalnog centimetarskog mjerila -> s. bez kutnika -> s. Izometrije mogu nadomjestiti ptičju perspektivu ako su crtane u mjerilu š 1:500 -> (§). najčešće uvjerljivije nego riječi. nož za brisanje. 25. Crtačke doskočice: brzo i točno crtanje pravokutnih likova samo "šinom". brisanje olovke: gumica koja ne razmazuje. Upotrijebiti šablone s kurzivnim i uspravnim slovima -> (Ž) . Slova je najbolje pisati bez pomoćnih sredstava. ABCDE AlBCfWII (l^ Samoljepljiva slova i preslikači (8) Veličine slova mjere se u točkama Pisaći stroj za opisivanje Trokraki instrument za crtanje perspektive Podloga za crtanje perspektive Rub crtaće daske Očište (13) Izometrija ^ ^ Metoda za crtanje perspektive ^5) ' Reilesehov pribor za crtanje perspektive Raster za crtanje perspektive 26 . također nožić za brijanje. ili je pogodno upotrijebiti kistić (g). uz mnogo vježbe. Perspektivni raster je u uobičajenim odnosima kutova prikladan i za perspektivni prikaz interijera (§). (4) Minu okretanjem držati šiljaton ABC.(3). Za crteže s mnoštvom crta treba upotrijebiti šablonu za brisanje -> © . Međunarodno normirano pismo ISO 3098/I = DIN 6776. Perspektiva neka bude konstruirana tako da odgovara budućoj stvarnosti. izograf itd. 25.

a ne od jedino ispravne mjere .stvaralac u ruke samo dijelove. On mora znati dimenzije predmeta. toliko je stopa široka ili za toliko glava viša. uzevši u obzir njemačke norme. tramvaju. Iz njih izvodi.praktičaru prištedi trud oko pronalaženja tih osnovnih podataka. Kako se neka prostorija dimenzionira.stvaralac dobiva u planski sređenom. osjeća. odjeće itd. uvijek s ciljem da se projektantu . Time projektant . kako bi iz toga mogao odrediti odgovarajuće dimenzije spremišta. prostorije ili zgrade bude slikovito pred očima. treba projektantu pokazati iz čega su se. metarska mjera to je dokinula. Sve u svemu je ipak. i suviše lako navode na oponašanje. Dobije li arhitekt . Karakteristično je za naše doba da se na slikama (crtežima/fotografijama) u našim stručnim časopisima građevine i prostorije prečesto prikazuju bez ljudi. u radionici m o g a o u d o b n o obavljati p o s l o v e ili se o d m a rati. Želi li se to promijeniti. namjesti i kakav joj je pristup. bit će prisiljen sam ih povezati u cjelinu koja potrebna svojstva projektiranog objekta sklapa u duhovno jedinstvo. on mora poznavati najmanje dimenzije prostora u kojima se svakodnevno kreće..čovjeka. Tko uči graditi. Opisi su ograničeni na najnužnije i koliko je moguće dopunjeni ili zamijenjeni slikovitim crtežima. oboji. Na toj je osnovi koncipirana ova knjiga koja polazi od čovjeka i daje temelje za dimenzioniranje zgrada i njihovih dijelova. sažetom i suvislom obliku potrebne podloge. nego su prikupljeni iz literature. planski prikupljati znanja različitih djelatnosti iz prakse i nastave. i čudimo se kako posve drugačije izgledaju u naravi. Današnje su tehničke mogućnosti uključene u najvećoj mjeri. Ti su dijelovi provjereni na poznatim uspješnim građevinama iste vrste. O tim građevinama samo na temelju slika često stječemo pogrešan dojam o veličini. namještaja itd. kako bi čovjek u s v o j e m u d o m u . bilo u stvarnosti ili na slici. O tim tipično najužim prostorima on ima čvrste predodžbe. Samo je tako moguć dinamičan napredak u skladu s duhom vremena. pa ga svaki arhitekt mora iznova proučiti. najčešće bez razmišljanja prihvaćene. automobilu itd. kojima je čovjek okružen. a izvedene se građevine prikazuju samo ako su mogle poslužiti kao opći primjer. U tome vidim jedan od razloga za nerijetku odsutnost povezanosti građevina međusobno. Još danas možemo bolje predočiti neku stvar ako se kaže: visoka je poput čovjeka. tako da mu pri svakoj oznaci dimenzija veličina projektiranog namještaja. i prema potrebi ispitani na modelima ili putem pokusa. osnovni podaci i iskustva. Međutim. Emotivna strana nije manje važna. kako bi se namještaj m o g a o u d o b n o koristiti b e z rasipanja prostora. koncipirati i oblikovati. podijeli. Međutim. Na kraju. osvijetli. čovjek nije samo tjelesno biće kojemu treba prostor. kako bi se s dovoljno vremena i volje mogao posvetiti važnom stvaralačkom dijelu posla. u kuhinji. p o s l o v n o m prostoru. koje bi inače morao mukotrpno pronalaziti u mnoštvu knjiga ili ih dugotrajno pribavljati mjerenjem izvedenih građevina. Izvedeni objekti. Pri tome je najveća pozornost usmjerena na to da se izloži samo sažetak. Projektant mora znati na koji će način n a m j e š t a j biti pravilno razmješten. svaki zadatak drugačiji. najznačajnije je u smislu kako se to doživljava. blagovaonici. slučajno odabranih mjerila. dimenzije ostalih prostorija. Zbog toga moramo nastojati da i od te mjere steknemo koliko je moguće točnu i živu predodžbu. sustavno u skladu s podacima koji su potrebni za specifični projektni zadatak. navedeni dijelovi nisu manje ili više slučajno popabirčeni iz raznih časopisa. Projektant mora znati koliko mjesta č o v j e k treba između namještaja. Tako su nekad bili ljudski udovi prirodna osnova svih mjernih jedinica. Na kraju. mjere razvile. te da to neprekidno uvježbava. ili barem stvaraju čvrste predodžbe kojih se arhitekt radeći na sličnoj zadaći najčešće teško može riješiti. najčešće znatno manje. Njihove mjere prema tome odgovaraju tijelu. duga je toliko lakata. knjižnici itd. naprotiv. O veličini nekog predmeta odmah ćemo steći točan dojam ako kraj njega vidimo čovjeka. često nesvjesno. To su pojmovi koji su nam prirođeni i čije nam veličine takoreći leže u krvi. Mnoga su načelna pitanja u ovoj knjizi prvi put istražena (razvijena) i međusobno odmjerena. Polazeći od svih ovih razmišljanja i spoznaja počeo sam godine 1926. To čine investitori kad mjere prostorije u svom stanu kako bi stekli uporište za razumijevanje dimenzija na nacrtima. trebao bi početi s tim da si koliko je moguće zorno predoči dimenzije prostorija i predmeta u njima. Projektant mora znati u kojemu su međusobnom odnosu dijelovi tijela dobro razvijenog čovjeka i koliki je prostor čovjeku potreban u raznim položajima i pokretima. što je namjera ove knjige. jer projektanti polaze od različitih. 27 . izuzevši određene norme.UVOD ČOVJEK KAO MJERILO I CILJ Čovjek stvara predmete da bi mu služili. kao na primjer u vlaku.

Le Corbusier je za sve svoje projekte primjenjivao ovaj odnos mjera prema zlatnom rezu pod nazivom "Le Modulor"-» C . Ova podjela se nastavlja sve do V40 h. visina do pupka 1. iz vremena Ptolomeja. Leonardo da Vinci. Krista). On je polazeći od čovjekove visine odredio podjelu izraženu razlomcima kako slijedi: Vq h = duljina stopala.829 m. 1 /i2 h = širina lica u visini donjega ruba nosa. zatim navodi koje su dali Alberti. 1 /io h = visina i širina lica (uključivo uši). Moesel — Q nije Zeisingove radove potvrdio detaljnim ispitivanjem > P vlastitom metodom. te prije svega poznato djelo A. Poznat nam je kanon iz doba faraona. sve dok značajni istraživač na tom polju E. pr. najmanje su se otada. /4 h = duljina noge od gležnja do koljena i dužina od brade do pupka. Kasnije su te veličine dalje dijeljene i dovođene u međusobni odnos. U prošlom je stoljeću prije svih drugih A. 43. U tim se radovima mjere ljudskoga tijela izračunavaju prema dužinama glave. tako da su općenito u životu postale mjerodavne. širina noge (iznad gležnja) itd. duljina šake do zglavka. Njegove su mjere: visiP na čovjeka 1. Zeising.UVOD MJERA SVIH STVARI Odnosi čovječjih mjera određeni oslanjajući se na spoznaje A. Najstariji poznati kanon o odnosima čovječjih mjera pronađen je u jednoj grobnici u dolini piramida blizu Memphisa (oko g. Dakle. Zeisinga Q D 1 1 /2 h = čitav gornji dio tijela od rascjepa. razmak bradavica na prsima. lica i stopala. Sve do našeg doba bili su stopa i lakat uobičajene mjerne jedinice. Prije svega su Durerovi navodi postali opće dobro. istražujući odnose čovječjih mjera na osnovi zlatnog reza i najtočnijim mjerenjima i uspoređivanjem. s. Od godine 1945. kanon Polikleta koji je dugo smatran normom. 28 .130 m itd. uveo u ovu problematiku veću jasnoću. Grka i Rimljana. Nažalost njegovu djelu donedavna nije posvećena dužna pažnja. 3000. Durera. znanstvenici i umjetnici trudili otkriti odnose čovječjih mjera. Michelangelo i ljudi srednjega vijeka. Vq h = duljina glave od tjemena do vrha brade.

LJUDI MJERE LJUDSKOG TIJELA DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR prema normiranim mjerama i utrošku snage I 625 1 h300-i I 875 © ® ® ® ® 1 8 0 0 s 1 1 V > 8 '//1 < /1 * < 11 _ 1 r V ih/-—\1 °00 \ \ir\ 1 Jn \l 1 i ^V M LiJL ° Mjere na stolici za rad @ Mjere na stolici u stanu i blagovaonici Mjere na naslonjaču I 710 1 (17) Rad stojeći Sjedeći Čučeći 29 .

LJUDI POTREBAN PROSTOR IZMEĐU ZIDOVA za ljude u pokretu dodati ž 10 % DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR prema normiranim mjerama —» Q i utrošku snage Q POTREBAN PROSTOR S RUČNOM PRTLJAGOM POTREBAN PROSTOR S ŠTAPOM I KIŠOBRANOM 30 .

62 Vagon putničkog vlaka. Duljina vagona za prtljagu 12.42 m. blagovaonicom i prostorom za prtljagu.97 —i y — 2.75 m. razred i- 1. 68 sjedišta. 2. 1. ukupna duljina 20. 28 sjedišta 2. 48 sjedišta. Tlocrt. Ukupna duljina odjeljaka 12.10 1 razred 2.62 m. vagon za prtljagu 18. tlocrt. 0.f j ® Vagon brzog vlaka.54 H 1.20 -i u 26 --1 \ / 60 75 O ' c* * -s SD TTT7- U —) . razred uzdužni presjek uz © Donja etaža četveroosovinskog dvoetažnog vagona s gospodarskim odjeljkom. razreda 31 .38 m. visina stupa 28 .80 Presjek uz (?) tu I o ff^ 1.32 cm.45 m po sjedištu.ŽELJEZNIČKE MJERE M = 1:100 ČOVJEK l VOZILA Stara i nova vozila kao primjer za minimum prostora za transport osoba ^ 1.

5 0. . Dojenče Dijete od 2.60 5. Toplina prostorija Najugodnija za ljude je temperatura prostorija od 18 do 20°.63 78.92 3.001 0.82 6.05 0. ostalo cm3 po litri Q P 3 Podnošljivo više sati % 0 Jodne pare Klorne pare Bromne pare Soina kiselina Sumporna kiselina Sumporovodik Amonijak Ugljični monoksid Ugljični disulfid Ugljični dioksid 0.90 2.0 10. dovoljno veliki prozori ispravno smješteni prema vlažnosti od 50 do namještaju.25 53.8 m 2 stambene površine po osobi. Previsoka vlažPotrebna količina zraka nost pogoduje mikroo \ < Disanjem čovjek udiše kisik iz zraka i izdiše ugljični diokorganizmima.05 1.33 18.8 % ( 4 ) Štetne koncentracije najvažnijih tvorničkih plinova prema Lehmannu mg po litri.48 19.ČOVJEK I STAN 21° srednja temperatura "•'••:• 23% srednja relativna vlažnost zraka oko 0.05 0. djelatnosti i okolini 0 . razmještaj prostorija u zgradi i način izgradnje -> s.14 62.98 1.14 1.2-4. gljivicasid i vodenu paru.95 0. dovoljno grijanje i odgovarajuće provjetra20 — 6 0 % . oko 0.5 m 1 to znači za odrasle 6.64 24.82 8. pri teškom radu Odrasli u starosti oko oko oko oko 15 40 96 118 1. izmjena zraka zračnim kanalima) može se potrebni prostor po osobi reducirati na 7. dovoditi kisik i odvoditi štetne sastojke.2 - u T 2 3 4 i 10 oko 140 oko 90 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 82.2 0.00 43.3 0.76 7.020 m /sat ugljičnog noće..58 1.55 4.89 4.40 46.015 m3/sat ugljičnog dioksid^ (J) Spavanje kod niže vlažnosti zraka osjetno više © Rad 15 000 mkg srednji satni radni učinak na ergostatu ( D Izlučivanje ugljičnog dioksida i vodene pare čovjeka (prema pokusima H. Količinski je to kod ljudi različito.05 0.1 0. Međutim.01 9.22 71.98 5.(3). gledalište u kazalištu) -» stranica 119-122 mora se umjetno pojačati izmjena zraka.3% 30.86 75. neprijatnim isparenjima u bolnicama ili tvornicama. jeće zgrade dolazi do izmjene zraka jedan i pol puta do I / I M 1 // dva puta u satu. lako količina od 1 do 3 %o C O 2 u zraku izaziva samo dubStvaranje vodene pare ljudskog organizma različito je lje disanje.:.01 - Podnošljivo pola sata do sat % o 0.:. a time utječe i na radnu sposobnost. i raste s opadanjem temperature u prostoriji i porastom tjelesne aktivnosti.31 2. Ako se zrak onečišćava otvorenim plamenom svjetiljaka. ugodna toplina. ugodna vlažnost zraka i odgovarajuća rasvjeta.5 godina Odrasli u mirovanju Odr.22 16.64 10.91 48. a ovima plijesni.71 0.003 0.73 68.0 .8% 43. i uz zatvorene prozore kod slobodno stokrvi). radu Odr.21 28.5 1. Pri temperaturama iznad 70-80° dolazi do raspadanja čiji ostaci nadražuju sluznice ustiju i ždrijela te izazivaju osjećaj suhoće zraka.03 11.89 30.-^>7.25 17.32 10.68 20.7 % 75.004 0. vrijednosti od 40 do 70%.39 5.5 m .48 33.25 1. a pri radu 15-18° ovisno 0 intenzitetu kretanja.@ pojačan osjećaj hlad3 U prosjeku se po osobi računa na 0.. Prema tome.15 1.25 15.09 56. Proizvodnja topline ovisi o okolnostima 0 . Os- Pri grijanju prostorija treba nastojati da se na najprikladnijim dijelovima prostorije zrak blago zagrijava.64 31. a u danu 2520 toplinskih jedinica.. Za te je elemente presudan položaj stana u krajoliku.64 © Toplina(WE/sat) prema Rubeneru -> QP Maksimalni sadržaj vode u m 3 zraka u g 32 .69 2. tj.64 3.93 21.5* 80 Neposredno opasno % 0 - 0. 271.43 13. i znojenje -> (5).51 39.004 0.5% 20.41 37.28 7.49 2. stvaranje truleži dioksida i 40 g/sat vodene pare Q .0005 0.5 toplinskih jedinica na sat po kilogramu vlastite težine.52 50. Uz intenzivniju izmjenu zraka (spavanje uz otvoreni prozor. 23% srednja relativna vlažnost zrakar*::::i&?.31 14.7 % 1.03 m3/sat kisika 58 g/sat vodene pai .:.36 65.015 rrvVsat kisika ' 32g/sat vodene pare . To je razlog zašto su željezne peći i parno grijanje zbog svoje visoke temperature na površini neprikladni za stambene zgrade. U to spada zrak bogat kisikom.05 59. što bi bilo dovoljno da zavrije 25 litara vode.86 0. naročito ako ona prelazi 37°C (temperatura jete. Tempesadržaj ratura u vode u m 3 "Celzija zraka u g 50 49 48 47 46 45 44 43 42 41 40 39 38 37 36 35 34 33 32 31 30 29 28 27 26 25 24 23 22 21 20 19 18 17 16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 A 5 T i 4 Vlažnost prostorije Najugodniji je zrak u novne su pretpostavke za dobro osjećanje termička izo25 1 — # H prostoriji pri relativnoj lacija.0 Ono je važno za proces hlađenCO2. To pri jednokratnoj izmjeni zraka u satu zahtijeva 32 ja čovječjeg organizma i raste s porastom temperature 3 3 m prostora za svaku odraslu osobu i 15 m za svako diprostorije.70 1. izaziva si o tjelesnoj težini.5 2.4-9.83 1. Čovjeka se može usporediti s peći koja se loži hranom i koji proizvodi oko 1.02 m3/sat kisika 40g/sat_vodene pare 21° srednja temperatura "•'•:•:.62 27. Max. Uz visinu prostorija 2.22 3.5 0.46 1.40 35.24 22. prehrani.37 3. u zatvorenim prostorima (npr.76 0.82 12. pri mirovanju.1 - 0.4° srednja temperatura ' 81% srednja relativna vlažnost zraka : oko 0. a u spavaonicama na 10 m 3 po krevetu. pri sred.39 8.59 12.043g/sat ugljičnog dioksida 0.6 3.001 0. VVolperta) Stanovi trebaju ljude štititi od vremenskih nepogoda i pružiti im okruženje koje značajno pridonosi da se što ugodnije osjećaju. zrak u stanu ne bi smio sadržavati više od 1 %o prema uvjetima -> 0 .71 41.35 1. odrasla osoba težine 70 kg 0-0 proizvodi na sat 105.28 6.09 25. bez propuha a u laganom kretanju.6 m 2 i za djecu 3.23 4. a granične su vanje (bez pojave propuha).1 2 m 3 .13 2.05 0..0* 300 3 1 2 + 1 0 . pa u normalnim okolnostima zadovoljava za odrasle 16-24 m 3 prostora (ovisno 0 načinu građenja) i 8 . za dijete.9% 1.

suh zrak bez prašine. Temperatura zraka i okolnih površina. Apsolutni sadržaj vode 2 g/kg 5 g/kg 5 g/kg 8 g/kg 10 g/kg . S temperaturom mijenja se i valna duljina zračenja. brža je i cirkulacija zraka. te "osunčanje unutarnjeg prostora".> (Jf) 41) 38 Polje ugodnosti y 36 t o « a o 34 32 30 28 26 24 22 hladno 70 12 \ Još ug Ddno Neu god no top 0 \ \ j Z £ 5 a b \ \ 1 odno \ * 12 14 16 18 20 22 24 26°C Temper. § 20 18 16 14 orema \ Roedleru s „ prema Franku \ / / / \ V \ • \ • • 14 16 18 20 < c \ & \ 12 22 24 26°C 28 12 14 Temperatura prostorije 9 L 16 18 2 0 22 24 26 28 Temperatura prostorije S L u °C . Zrak i kretanje zraka. Propuh u tom slučaju izaziva lokalno hlađenje tijela. ovisno o prokrvljenosti tijela. sparno vlažno vruće nepodnošljivo Sadržaj vode u zraku pri izdisaju kod 37 °C (100 %) Kondenzacija vode u plućnim mjehurićima Prema formuli koju preporučuje Comite International des Poids et Mesures projzlaziza gustoću vlažnog zraka numerička jednadžba p = [3.04)] (9) Vrijednosti za vlažnost zraka pri disanju // . zraka u prostoriji S L u °C .> (^3) Polje ugodnosti (4) Polje ugodnosti Neugodno Ugodno Neugodno 12 14 16 18 2 0 22 24 26 28 Temperatura zraka u prostoriji tL> in °C . Isijavanje je proporcionalno 4. Toplinska je vodljivost primjerice bakra visoka. tj. Iznad 500°C toplina postaje vidljiva svjetlost. visoka vlažnost i sparina. oblačno nebo.8 puta obujma prostorije na sat po osobi. Količina C 0 2 u zraku mora se nadomjestiti kisikom. Što je brži protok u grijaćem mediju (npr. Temperatura površine stropa ovisi o visini prostorije. Vanjski protok topline: provođenje topline preko nogu. vode u radijatoru). s izmjerivim vrijednostima za tlak zraka. prema tome u stambenim i spavaćim prostorijama treba osigurati 2-3 izmjene zraka u satu. visoka temperatura zračenjem. konvekcija: prijenos topline. Isijavanje topline: površina toplog tijela emitira zračenje koje je ovisno o njenoj temperaturi. Bosonog. primjerice uz dvostruko veću temperaturu je 16 puta veće. a i najzdravija (kaljeva peć). Ova se jednadžba može napisati i u obliku p = (ptr+<pA) [1+0. Količina C 0 2 od 0.2S^/kg Relativna vlažn.041 (Xco^0. duboko modro nebo. Kretanje zraka osjeća se kao propuh. Tople i hladne noge subjektivan su osjet. Temperatura okolnih površina ne smije odstupati za više od 2 do 3°C od temperature zraka. hlađenje: znojenje. zraka u prostoriji 8 L . Ljeti je ugodno 20-24°C zimi oko 21 °C (plus/minus 1°C). postoji i klima u prostoriji.4853+0. količina zraka u prostoriji. Temperatura i relativna vlažnost zraka. Svježi zrak i izmjena zraka. klima za liječenje pluća (Davos) lijepa kasna jesen vrlo dobra klima u prostoriji dobra klima u prostoriji suviše vlažna klima u prost. grijalicom). konvekcija (brzina zraka.378 Xe). zraka 50% 100% 40% 50% 70% 100% Temperatura 0°C 4°C 18°C 21 °C 20 °C 30 °C Opis | " 1 p r i m a r n i i d o m i n a n t n i utjecaji © r a [ ^ J d o d a t n i faktori [ " " " " ! s e k u n d a r n i i n a s l u ć e n i faktori (2) Utjecaj topline zidova 30 °C 28 26 N V \ 1 24 Q. blistavo sunce na zasnježenom polju. Ona je to kraća što je viša temperatura. Izmjena zraka u stambenim prostorijama: 0. Izmjena topline između tijela i okoline Unutarnji protok topline: prijelaz topline iz dubine tijela prema koži. zraka niska (porozni izolacijski materijali!). Iz psiholoških je razloga ta apsorpcija topline za čovjeka najugodnija. isparavanje. Zračenje ispod granice vidljivosti naziva se infracrvenim/toplinskim. a slučajno ili stalno provjetravanje nije. Pojmovi u svezi s izmjenom topline Provođenje topline: prijenos topline izravnim kontaktom. Promjena temperature zraka može se do neke mjere kompenzirati promjenom temperature površina (pad temperature zraka . Veliko vođenje topline u pod preko nogu treba izbjegavati (temperatura poda iznad 17°C). Optimalna usklađenost tih čimbenika stvara ugodnu klimu u prostoriji i pridonosi čovjekovu zdravlju i njegovoj radnoj sposobnosti. a nije obilježje poda. Potrebna količina svježeg zraka za jednu osobu iznosi oko 32.1 vol. temperatura zraka + 30°C prašni velegrad. Ugodnost se uspostavlja kad odvođenje topline tijela odgovara stvarnom gubitku topline u odnosu prema okolini.0144(Xc O 2-0^] "r IO"3 ¿ j (1-0. Kritične su površine prije svega prozori. Ugodna klima veljača/ožujak. potenciji apsolutne temperature površine. visina 2000 m. Zrak se grije u dodiru s toplim tijelom (npr.KLIMA U PROSTORIJI Objašnjenja u svezi s klimom u prostoriji -> QQ Kako postoji vanjska klima. Tok topline usmjeren je od tople prema hladnoj površini. Ta se tijela (i ljudsko tijelo) prilikom apsorpcije zagrijavaju (toplina zračenjem). preko podne obloge i temperature uz pod. Niska temperatura zračenjem. proširenje krvnih žila. Preporuke za oblikovanje klime u prostoriji. čovjek osjeća toplinu/hladnoću samo preko podne obloge i njene debljine sloja. razlika temperature između odjevenih i neodjevenih površina tijela).0 m 3 /sat.> 28 Neu. sredina ljeta (tropski krajevi). disanje (površina tijela. Termoregulacijski postupci tijela Zagrijavanje: prokrvljivanje kože. povećanje brzine krvotoka. razlika tlaka vodene pare između kože i okoline). lijep zimski dan. Dijagrami! Pri suviše velikoj razlici tih temperatura nastaje prejako (preintenzivno) kretanje zraka. hladi se na stropu i onda spušta. Ono se širi u svim smjerovima. Neugodna klima .4 .porast temperature površina). tropska kišna šuma ^ekoliko vrijednosti relativne vlažnosti zraka za usporedbu 33 . diže se. temperaturom zračenja.» Polje ugodnosti f Sadržaj vode u zraku g/kg Odo 5 5 do 8 8 do 10 10 do 20 20 do 25 preko 25 41 preko 41 Prikladnost za disanje vrlo dobro dobro zadovoljavajuće sve lošije već opasno nepodesno Polje ugodnosti Osjet pri disanju lagano svježe normalno još podnošljivo teško. a kruta ga tijela apsorbiraju ili reflektiraju.% ne smije se prekoračiti. Kontrolirano provjetravanje je povoljno. isijavanje topline (razlika temperature između površine tijela i okoline).l 14 16 18 2 0 22 24 26 28 Temper. Temperatura koju čovjek osjeća približno je srednja vrijednost temperature zraka i temperature okolnih površina. Termička se ugodnost uspostavlja kad se tjelesno reguliranje topline nalazi u ravnoteži. Pri manjoj vlažnosti (ispod 30%) čestice prašine počinju lebdjeti. njegovu temperaturu i brzinu.0. 5°C. podrhtavanje mišića. Ugodna je relativna vlažnost zraka 40 do 50%. Zrak cirkulira i prenosi prašinu i lebdeće djeliće. tj. £ 22 I o 2? 3 S Q. prodire kroz zrak ali ga ne zagrije. kad tijelo termičku regulaciju postiže uz minimalni utrošak energije. a obuven to osjeća.

Vodič prema sjeveru © Magnetno polje Zemlje H t t t H M Silnice električnih polja vodenog toka. smetnje na srcu.50 m. dakle. posebno utjecaj 2.» © . U svakom slučaju za pažljivo istraživanje svih tih utjecaja treba imati veliko iskustvo i utrošiti dosta vremena (višekratni obilazak zbog kontrole). oni nisu mrtvi nego u neprekidnom kretanju.5 m linija polovičnih razmaka. kao što se zrake lome u odnosu na vertikalu na granici tlo . a okomito na njih u smjeru istok . Rešetka je magnetski orijentirana. dolazi do daljnjih lomova na masivnim stropnim pločama višekatnih zgrada. od magnetskog sjevernog prema južnom polu."-. dakle na razmacima od 250 odnosno 300 smatra se još pojačanom zonom smetnji trećega reda. prostorija. disanju. U srednjoj Europi osovinski razmak traka iznosi oko 2. neki su se pokazali izvorima smetnji. I u ovom slučaju su najizraženija sjecišta tih traka.30 m čime djelovanje pojačava 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1112 13 14 15 16 I i 1 1 1 1 1 1 -i•- T V _ L i 14 Î h -H S/ 4. Navodno nema smetnji u prostorijama koje su građene prema načelu zlatnoga reza: visina 3 m. normalno = b = voda i iznad 100° = c = para. Čini se da je najvažnija sposobnost prepoznati i razlikovati pojedina utjecajna polja ili zone.križaju se štetno mreže i vodena ®Zona bezmreže 1. •H \/ T / L. oko čitave se Zemljine kugle proteže tzv.jugozapad i sjeverozapad .» © U punom smislu postaju sjecišta traka globalne rešetke patogena kad se poklope s geološkim smetnjama kao što su vodeni tokovi. Tome se u pravokutnim prostorijama pridružuju korespondentne prostorne rešetkaste mreže. u trakama širine oko 20 cm. želucu i izmjeni tvari. Prema Palmu. Pohvale dobivaju okrugle kuće i šesterokutni tlocrti (pčelinje saće).zapad. : : ~ v " ^ — l K n n r nori7emne vode Uspor podzemne vode Površina terena ---.» © .» © Zagrijavanje ubrzava kretanje do prelaska u tekuće stanje -> ( | ) . prema iskustvu. No njihova pravilnost može.jug i 5 do 6 m u smjeru istok . drugi red mnogostruko jača u djelovanju.r H. također u periodama sedmice. Zornu sliku tog fenomena daju lomovi zračenja podzemnog vodotoka -> ( | ) i iz- — -- 1 (- - k + *l 1 % i © Granit Zrak Granit Zrak Desni krevet uz zid doveo je do zdravstvenih tegoba.» © .-r -1-h / * s • •h } Hr f •j S 't-i. > 1 • • TlIlUtiillilllllllil Hill I I I v ' f j f j r ? \ P*—' v 7 .0 x 2. tj. Povoljna je. koje pri koncentraciji stvaraju geopatogene zone Modelsko ispitivanje R.J*' Tok podzemne vode Mjerene razlike električnog potencijala i reakcije rašlji iznad toka podzemne vode 34 . U većini slučajeva nakon kratkog vremena pomaže premještanje kreveta u zone bez smetnji .30 m bez smetnji. Već odstupanja od 1 do 2° dovode do osjetne pogreške lociranja jer su rubne zone naročito patogene.80 x 2. između traka globalne r e š e t k e © Prema Hartmannu najučinkovitije je odmaknuti krevete iz područja smetnji. globalna rešetka -> © od stacionarnih valova. zona ili površina od 1. na površini zemlje. U metalima primjerice oni se lagano kreću oko neke točke ravnoteže . Uzrok tome su atomi ili molekule od kojih je tvar sastavljena. ali sa samo jednom četvrtinom djelovanja. jer moderne građevine mogu utjecati na iglu. pri čemu prednjače vodene žile . slabljenje životne energije.zrak. gradiva i instalacija. Kod drugih tvari vrijede druge granične temperature za tu pretvorbu. prije svega od sjecišta traka . šrafirane zone rubne mreže izgleda nemaju štetnog utjecaja kako je riječ 0 terestričkom zračenju koje dolazi iz nutrine zemlje i koje se zbog kristala u Zemljinoj kori oblikuje u svojevrsnu rešetkastu mrežu. tj.50 — tla.jugoistok . sve do teških kroničnih bolesti kao što je rak./ \ / t• i1 \ L ->- + -- \ t •h sedma traka tog drugog reda. Svaka sedma traka je kao tzv. Međutim. Geološki utjecaji Prema navedenim autorima. b) tekuće i c) plinovito. Vlf -u 7 4S r 4 1 --1 T * \ -L / L\ }-r S •f ItT J_H >1-I-i 1 -r > ->-> * / s i \ -J1. desni je presiječen rubnom zonom. premještanjem u lijevi položaj ozdravljenje nakon kratkog vremena bez lijekova © Globalna mreža prema Palmu s razmacima od oko 4 x 5 m s točkastim linijama polovice razmaka 2 x 2.50 m-> (?) © " " T ^ .» © Mreža globalne biologije Istok Pri tome se javlja efekt zbrajanja. bubrezima.> © .VVoIdbrunn Waldkatzenbach) kako bi ispitali utjecaj okoliša na čovjeka. na visini od više tisuća metara. . rasjedi ili diskontinuiteti. dakle na razmacima od 28 odnosno 35 m i 15 odnosno 42 m .» © .• T \ -» .- rt- f * "I H. uređaja za neutralizaciju smetnji nije svestrano prihvaćeno. vjerojatno uzrokovanih Suncem. duljina 5 m.00 © Globalna mreža magnetno uređena s naročito patogenim točkama križanja Lijevi krevet stoji u točki križanja. pomoću posebno osjetljivih filmova. postoje izvještaji o tomu da lociranje globalnih traka ovisi o pouzdanosti magnetne igle. jer se zone smetnji otkrivaju rašljama ili radiouređajima. čini se bez patogenih utjecaja .3). 0 M 5 10 15 20 Reakcije rašlji Fizičari poznaju tri agregatna stanja tvari: a) čvrsto. što je Endros CD dokazao na modelu . Endrosa pokazuje kako se kvantne silnice na površinama otklanjaju od vertikale i proširuju mjerene veličine takvih smetnji iznad jedne vodene žile . Stvarna rešetka je prema tome globalna oko cijele Zemlje. s razmakom traka od 4 do 5 m u smjeru sjever . Tipičan je primjer voda: ispod 0° = a = led. Osim toga se smatra da postoji i dijagonalna globalna rešetka smjerova sjeveroistok . širina 4 m. -> QJ globalna je rešetka od približno 2. S druge strane. prema Hartmannu dovesti do zaključka 1 2.80 x 2. Djelovanje tzv. a naročito njihova sjecišta pri duljem ili opetovanom boravku na tim sjecištima (kreveti).> ® Glavni štetni utjecaji takvih patogenih zona jesu devitalizacija. građevina. krvotoku. Svaka — — — — — Lijevi krevet je naročito ugrožen jer smetnji između traka se globalne globalne ©žila. Prema istom izvoru postoje u Europi odstupanja od navedenih smjerova do 15° Tvrdi se da su Amerikanci takve trake detektirali iz zraka.zapad oko 2 m Te su trake. fiziološki štetne. S : i •£/-t-•fj . Pri daljnjem zagrijavanju se atomi rastavljaju jedan od drugoga do prelaska u plinovito stanje — (.Sje er GRAĐEVNA BIOLOGIJA ->QP Već se desetak godina trude prije svih liječnici poput dr Palma i dr Hartmanna (voditelj istraživačke grupe za geobiologiju Eberbach .

kao i u zrakopraznom prostoru.GRAĐEVNA BIOLOGIJA -»QP S druge strane. Drvo se kao kondenzirana svjetlost i toplina smatra najvitalnijim gradivom./. ali se od njega ne bi trebali izvoditi čitavi zidovi. sva biljna vlakna kao na primjer morska trava. gdje zrenjem nastaje masno vapno././. Bronca (5 7 5 % bakra).3 0 mm. Za ziđe izloženo vlazi treba upotrijebiti hidraulično vapno. navorana alufolija itd. Primjerice kad je riječ o staklu. P a l m Q P odbija primjenu metala za vanjske zidove i općenito za oblikovanje velikih površina. ako treba i kao ploče od piljevine vezane prirodnim vezivima. pa i olovo. if « f } « f « f « . ' / / / / W / / ' / a / / // Asfaltna hasura na 'masivnom stropu /otklanja prema jugu nagnute zrake iz tla. tj. pa uslijed toga dolazi do difuzije prema hladnijem mediju (s nižim tlakom). Gips je cijenjen kao prirodni gips. Drvo intenzivno reagira na mirise: održava dobre i razara loše. ^ 200"C. jednako svladavajući ( T ) Atomi metala u čvrstom stanju (?) Atomi metala u tekućem stanju difuzijski otpor dijela građevine -> ( D . O tome vidjeti istraživanja industrije betona QP./ / / // . kao drveni ocat. pjenobeton. / 1 1 i / / / / / / ' ^Armiranobetonski strop — Sintetika (plastika) ne odbija se u cjelosti. pečen na što nižoj temperaturi.. Dugogodišnji pokusi prema Schröder . suprotno tomu. također i plutene ploče s preklopom (mogu biti i bitumenizirane). Zaštitna sredstva za drvo trebala bi se dobivati destilacijom samog drva. drveno ulje ili katran. pa ona pečena na približno 950°C za zidove ili krovni pokrov najprikladnija je za organizam. fgj Mljeveno pluto. ali je ipak konačno novi Steinerov Goethea- / / / / i.. i M W num posebno masivna građevina od armiranog betona. zaslužuje pohvalu. koža svila itd. toplina ne mijenja razmještaj atoma koji i tako nisu poredani. < / 1 1 ' 1 1 / 1 ' Prirodno tlo ^ w / w / A . odnosno promjene smjera prethodno prodrlog zračenja prostoriju prodrlo koncentrirano zračenje © . Azbest treba upotrebljavati vrlo oprezno.„/. fmsMss/s / / im^^fm^mm / ¿ / ' / / MS/A*/. vuna od šljake. odbija se izričito Dopušta se ipak u području temeljenja i podruma. pri apsolutnoj ništici (°K = 273. hasure od kokosovih vlakana. čak i kao bakreni krov za stambene zgrade (ne i za crkve)..15°C)prestaje svako gibanje atoma ili molekula. Djelomično se tolerira bakar. tako // // / / / r / / / / ' / / / / / / SU / zrake ^ tla / / M / / / / | / / / / / / ' / / / Prirodno tlo s_ / / / / f / 1 / f / 1 ' / / $ r\ H 1/ jivo proučiti sastojke i postupke proizvodnje kako bi se izbjeglo štetno zračenje. ©da koncentrirano prodiru u susjednu prostoriju i zbog toga im se pojača štetni utjecaj * fMljeveno pluto / / ?4/ / / . Armiranobetonska strop na ploča / / / / / / /' / / / / / /' / / .••. Za razne namaze preporučuje se pažl- •'/////' / '. utemeljitelj antropozofskog društva. Zbog toga se pravo drvo preporučuje i za unutarnje obloge. Kao posebni zagovornik građenja drvom navodi se dr. mljeveno ili u obliku ploča (mogu biti i bitumenizirane)... u svezi s prvim Goetheanumom u Dornachu. Steiner. staklena vuna.•. kad mjesec opada i ostavlja se godinu dana močiti u jami s glinom prije nego se otpremi u pilanu (prilično skupo). Zato zbog izjednačenja (tlakova) ulazi zrak.• • . a naročito armirani beton.i. Prikladne su i ploče od pluta debljine ž 2 5 .. Metal. Ne preporučuju se sintetični materijali.2. Masa molekula pare opet ovisi o toplini. Aluminij ima velike izglede. mine- Asfaltna hasura 2 . Preporučuje se kvarcno odnosno biostaklo koje propušta 70 .5 m m 1 7 / / 4 . Staklo. a dobiva se gašenjem pečenog vapna u vapnari. Tako svaki materijal ima svoj vlastiti atomski svijet koji se okolini manje ili više osjetno prikazuje (4). 34 @) Atomska rešetka vapnenca Za izolacijski materijal preporučuju se prirodni materijali kao pluto.. o O o O o o o o o o o o o ¿o«o«o o «o«o* •o*o«o o» o • o #• o * o * o ohmomo O t O O O I oootoo oomooo oooiot OIOOOO • oo o o • o o i o i o O O O i O l Pokus s mljevenim plutom. željezo se ne prihvaća (navodno grijaća tijela uzrokuju smetnje u polumjeru od 4 m). kao i višeslojno staklo. Pješčenjak se kao prirodni vapnenački pješčenjak tolerira. Poznato je da je vapno baktericidno. prikladan za život i bez štetnih nuspojava. Općenito treba izbjegavati širu upotrebu metala. Amiiranobetonski s t r o p ' / / / ./ / / / // // // // // i // ./. Postoji skepsa prema staklu u boji. i ' ' / i. plinobeton. Asfaltni sloj na masivnoj stropnoj ploči doveo je do loma. ima izvrsnu konstantu vlaženja kao i životinjski tekstil. u smanjenom broju prema hladnijem vanjskom zraku. Treba postupati u skladu sa starim pravilima: drvo se siječe samo zimi. Prednost se daje višeslojnom staklu koje je u staklani stopljeno u odnosu na ono spojeno okvirom od metala ili sintetike. ali i ekspandirana glina i dijatomejska zemlja. / / / S U zrake iz tla .v. Za zidanje se preporučuje masno vapno (zračno vapno) bez sastojaka sumpora. ©tople unutrašnjostipare kreću sezakočene vanjskim zidom. Gornji primjeri s metalima nisu međutim tipični za druge materijale. Glina se smatra zdravim materijalom.' / t*:|/ / S U zrake iz tla i materijala / / / / / / \ i:J / / /si/zra'ke iz tla / / / // ' / / ' '' / 1 / 'Prirodno tlo < © Betonske stropne ploče propuštaju zrake iz tla bez promjene (odnosno otklanjaju ih S. Molekule zraka kreću se izvana prema unutra. Normalno staklo kao prozorsko ili kristalno smatra se neutralnim.H — j / / / / / f -44-4^-44 jl « 4 * ralna vuna. Kositar se cijeni.•. Smatra se da je 10% "kulturni" materijal. pa je uobičajeno ličiti staje vapnenim mlijekom. Beton. debljine 25-30 mm apsorbira štetno zračenje 35 .Specku -> Qp pokazuju da zračenmolekula vodene pare molekula zraka ja organskog podrijetla apsorbiraju ili lome zračenja mineralnog podrijetla. pokazao je apsorpciju zračenja.80% ultraljubičaste svjetlosti. i / ' / i 11 i i / I . Uslijed toga je u susjednu (?). ako su spojene ili nastavljene na prijeklop (8).•.. / . o o « omom•o«o*o o i o » o mmomomo omomom•o«o#o o *o*o* • o « o * o unutra toplo vanjski oioooo O O I O I O vani hladno o o oo•o o • OOo• o ( 3 ) Atomi metala u plinovitom stanju Molekule vodene iz prostorije.

U zatvorenim i prašnim prostorijama prevladavaju pozitivni ioni. od masivnih stropova još i pojačane. Ukopani kabeli. Prema tome. zamrzivači i instalacije centralnog grijanja koje moraju biti stalno u pogonu zahtijevaju u tom slučaju odvojeno napajanje. Istraživanja posljednjih 50 godina potvrđuju povoljno djelovanje negativnih iona na previsok krvni tlak. a isto tako i električne željeznice i vodovi jake struje u blizini stambenih zgrada. Zajedničko uzemljenje više susjednih zgrada također može izazvati patogeno zračenje. Električni uređaji kao grijalice. Prema američkim mjerenjima. u godišnjem je prosjeku dnevna količina iona između 300 . polovi istog predznaka (koji se odbijaju) uzrokuju nered. uz kuhinje i kupaonice. orijentacija plusa prema minusu. dakle i kad nema Kabel od utičnice do svjetiljke na trasi oko uzglavlja uzrokovao je smetnje. astmu.3 m. Polarizacija. djelovanje prema tjelesnoj konstituciji. Dr Hartmann je odmah izliječio narušeno opće zdravstveno stanje kad je pacijent prije spavanja izvukao utikač i tako električni kabel pri uzglavlju isključio iz strujnog kruga ten na suprotni zid (2) (D U drugom pak slučaju nestale su slične tegobe kada je kabel. tj. instalacije treba koncentrirati u sredini zgrade. Novija su mjerenja pokazala jednake impulsne aktivnosti u prostorijama kao i vani. Izvlačenjem utikača nestao je napon struje pa je došlo do ozdravljenja (prema Hartmannu) © Kabel iza uzglavlja uzrokovao je smetnje kao kod 1 Premještanjem kabela na suprotnu stranu prostorije smetnje su nestale (prema Hartmannu) protoka struje jer se stvaraju električna polja s patogenim djelovanjem. 1 . © Električni aparati i motori uzrokovali su smetnje u kući. reumatskim bolestima. po mogućnosti sve zajedno u instalacijski zid s. npr. i naročito mikrovalne pećnice s defektnim uzemljenjem ispod ili blizu spavaonice. Postoje mali. kanalizacija i plinske instalacije zrače u svoju okolinu i utječu u manjoj ili većoj mjeri na ljude i životinje. Već su istraživanja koje je Čiševski proveo dvadesetih godina pokazala povoljan utjecaj negativnih iona na životinje i ljude.> ( 4 ) Između najčešće negativno nabijenoga tla i pozitivno nabijenoga zraka nastaje snažno električno polje s velikim utjecajem na organe. Tolerira se lagani beton s dodatkom ekspandirane gline. Kombinacija generatora i elektroda proizvodi istosmjerno strujno polje negativne ionizacije do 2000 V i djeluje u krugu od približno 2 . Općenito vrijedi: što je gušće gradivo. Sada već postoje automatski prekidači za razdoblje kad nema potrošnje struje. stalno trošeći struju.600 iona/cm 3 gotovo konstantna.9 SU nisu dovela do smetnji. Kod postojećih instalacija pomaže samo premještanje ili radikalno isključenje na strujomjeru. Tome se pribrajaju lutajuće struje koje prate oštećene ili dotrajale stare vodove. samo negativno nabijeni kisik iz zraka je biološki vrijedan. perilice. Od 6 SU vrlo jake smetnje. prolaze u nekoliko metara širokim trakama kroz zidove. Oni djeluju u obliku stropnih elektroda. reumu. spavaonice ili sjedeće garniture u stanovima. Zbog toga bi prostorije namijenjene trajnom boravku ljudi i životinja trebale biti što je moguće dalje od tih uređaja. Endrosu) Utjecaj iona .Otvoreni kabel GRAĐEVNA BIOLOGIJA ->QP Treba razlikovati cement od zgure i kemijski proizvedeni gips s ekstremno visokim vrijednostima zračenja od prirodnog cementa i gipsa. stvaraju poželjnu ravnotežu. Kod novih instalacija mogu se zračenja spriječiti odgovarajućom izolacijom vodiča. Čovjeka u 24 sata probija 100 milijuna takvih zraka. Biološki djeluju srednji i mali ioni. U kubičnom centimetru zraka može biti nekoliko stotina do nekoliko tisuća iona. a njihova količina varira od 100 do 10 000 iona po kubičnom centimetru zraka.Specka). čak ni armirani beton nije bio zapreka za magnetno polje. srednji i veliki ioni. oboljenjima mjehura itd. Hladnjaci. a to se još pojačava kad struja poteče. tj. (SU = mjerna jedinica. a u slučaju mjerljivih oborina količina je negativnih iona za približno 100/ cm 3 veća . Od 3 SU nastaje sklonost prehladama. ovisno o dobu dana (prema R. što je više negativnih aeroiona u zraku. Svi cjevovodi s vodom (hladnom ili toplom). Čovjek je na otvorenom izložen naponu od približno 180 V. transformatorske stanice izazivaju smetnje u široj okolici (Schroder i Speck izmjerili su na jednoj takvoj stanici od 10 do 20 kV zračenja na 30 do 50 m prema sjeveru i 120 do 150 m prema jugu). Takvi aeroioni nastaju u slobodnoj atmosferi. ovisno o području i klimatskim okolnostima. otkrivene su čak i u uskim planinskim dolinama. ali samo pod slabom strujom jer nedostaju slobodni prijenosnici naboja. ali i na biljke. jača je redukcija kozmičkog zračenja.jug kroz zonu smetnji Zona smetnji oko trafostanice sa škodljivim utjecajem na osobe u krevetima 9-12 (prema K. bojleri. prema rodnom mjestu "Suhr" Schroder .6 Trafostanica i mnogobrojni dalekovodi 9-10 Bračni kreveti 11 krevet većeg dječaka 12 krevet manjeg djeteta 13 krevet manjeg djeteta prije oboljenja 14 os sjever . Dakle. Smetnje su ustanovljene do 2 m uokolo. odnosno primanje i otpuštanje naboja rezultira redom. Približno 65% ljudskog tijela sastoji se od kisika. prodire do 300 m u tlo. (4) ^ ^ Srednja godišnja koncentracija umjereno pokretnih pozitivnih i negativnih atmosferskih iona u danima s mjerljivim oborinama u centru Filadelfije. Visinsko zračenje. P 36 . tj. Nadalje. krvotok. 276 (Š) To posebno vrijedi za instalacije izmjenične struje pod naponom. čovjek sporije stari. Velika je ponuda uređaja koji u radnim prostorijama umjetno stvaraju za organizam povoljne negativne ione. podove i stropove. vjerojatno najučinkovitije. ovisno o geografskom položaju i lokalnim okolnostima. Zračenja do 2. a može se mjeriti još 1000 m pod vodom. tako da stanovnik često dolazi pod utjecaj više izvora -»(3). premješPosebno su nezgodni slobodni kabeli jer izazivaju sindrom izmjeničnog polja od 50 Hz. Takva istosmjerna polja (polja istosmjerne struje) dovode do poželjnih okolnosti rasporeda iona u prostoriji. Depolarizacija. koji je bio pod uzglavljem bračnih kreveta. najčešće emitiraju patogeno zračenje koje prolazi kroz zidove i stropove. plinovod i vodovod uzrokuju snažna polja smetnji. Njegova "Teorija promjene organskog naboja" pokazuje stalno opadanje eletričnog potencijala čovjeka tijekom starenja. Izmjenu tvari uglavnom uzrokuju ioni. klimatske rasvjete i stolnih odnosno podnih uređaja. E. Lotzu Q .

jer nisu uklopljeni u zakonitosti perspektive. o a \ D O / <0 L . (J) Crne površine i tijela izgledaju manje od bijelih iste veličine. Svijetla boja uz tamnu čini da tamna izgleda još tamnija. Crno čini vitkim — a jer crno » @apsorbira svjetlost. a horizontalne širinu—»d. vrata. . Bijelo činimijenjaju dojam b. 150 Mi/ Prostorije istih dimenzija mogu djelovati sasvim različito uslijed rasporeda prozora. a dužine A-F i F-D zbog uključivanja u različite površine. karirani uzorak po» većava širinu i visinu — e. crno odjeveni ljudi izgledaju vitkiji. Jednake prostorije i dijelovi prostorija uslijed različitog smjera crta djeluju ne samo raz ličito velike nego i sasvim različito u izražaju. (3) Stvarno paralelne vertikale ove "Zolnerrove figure" zbog kosih crtica djeluju koso. Boja i uzorak tkanina odjeće osobe. namještaja -> djeluje kao "crijevo". Poprečni položaj prozora kod -» \D uz odgovarajući namještaj čini izgled prostorije širim nego duljim Gore prema natrag nagnuti zidovi djeluju vertikalno. iako im je promjer jednak (relativna veličina). a prema gore zakrivljene stube.OKO crni krug iz izvjesne udaljenosti izgleda za oko 1/3 manji od bijeloga U f ! > — C f1 V'. © Dužine a i b djeluju zbog beznačajnih dodataka. kao različito duge. K tome dolazi i osjećaj nesigurnosti pri pogledu prema dolje. mijenja se odnos mjerila uslijed odnosa prozorskih otvora prema preostalom di— ' jelu površine zida. iako su jednake duljine.> @ .o o — n n • • OD • • • • • • • • • • • • • • • • OD • • •O OO OO Brojčani podaci u modularnim 12 </ jedinicama (il)—(14) Bez obzira na arhitektonsku rasčlanjenost (vertikalno. jer bijelo dispergira svjetlost.I ' 12 'H12 16 Već zbog položaja očišta izgleda građevina viđena odozgo višom nego odozdo. horizontalno ili mješovito) . usprkos jednake veličine zgrade i visine etaža (razmještaj prozorskih prečki može tome značajno pridonijeti). zbog kojeg sve izgleda više nego pri sigurnom stavu i pogledu prema gore. To vrijedi i za sve elemente građevine. » Krugovi A u objema skupinama izgledaju oku različito veliki. 37 . vijenci i pojasnice horizontalno (horizontalno zakrivljene). Dinamičko djelovanje (9) Statičko djelovanje ^0) Dimenzije u vertikali izgledaju oku različito od jednakih dimenzija u horizontali. -> v§) je u dojmu kraće zbog poprečno smještenog kreveta odnosno radnog stola pod prozorom. Vertipunašnim — » kalne pruge povećavaju visinu — c. bijelo odjeveni deblji nego što zaista jesu. o o© o o o C 0 3 (¿) ft cgo Dva jednaka lika osobe u perspektivnom crtežu izgledaju različito veliki. ^ I Ako se želi utisak jednake veličine crnih i bijelih površina. moraju bijele biti odgovarajuće manje.

Poznato j e da se toranj gledan odozgo čini mnogo višim nego odozdo .000291 = 0. o osjetilu ravnoteže ili statičkom osjetilu koje bi bilo temelj našeg smisla za lje- Čovječje vidno polje pri mirnom držanju glave i pokretima očiju je široko 54°.000291 A k o j e strop visok.4 3 ili u uravnoteženim predmetima). time je određena ograničena udaljenost na kojoj se određeni detalji mogu raspoznati. sjedala gledatelja od izvođača itd. Ta udaljenost E može biti. čini se prostorija slobodnom i uzvišenom. a visina se uvijek čini većom. Oko točnije ocjenjuje širine nego dubine ili visine. a horizontalni savijeni u sredini .02 m. razlikuje se stacionarna slika i "opipna" slika. Vidno polje nepokretnog oka obuhvaća vrh stošca od 1 što daje približno površinu nokta na palcu ispružene ruke potu koju osjećamo u simetričnim. Odlučujuće za određivanje dimenzija je veličina vidnog polja -»(3). = 5 x 0. tj. (Znanstvenici fiziolozi rade na nauku o šestom čulu. uz ovo crteži —»(3) . Unutar tog "vidnog polja" javljaju se oku predmeti "na jedan pogled" ->(3). Takve zapreke u j e d n a k i m ili ponovljenim razmacima oko osjeća kao takt ili ritam. BOL). a promatranje počinje tamo gdje gledanje završava. Vertikalni rubovi izgledaju s gornje strane nagnuti prema gledatelju.» s. a veliko prema gore 27° i prema dolje 10° > udaljenost pri potpunom sagledavanju građevine = širini građevine ili dovostrukoj visini građevine iznad visine oka. dimenzije detalja _ odnosno dimenzija detalja E • tg 0 T tg0°1'0 ""0. što izaziva osjećaj sličan onome što ga uho prima od glazbe ("Arhitektura . uz to i . Pri tome treba obratiti pozornost na činjenicu d a j e oko podložno optičkim varkama. 5 0 m slika —>(T) —(2). 3 7 . Ravnoteža je prvo obilježje arhitektonske ljepote. o n o dovodi do uživanja gledanjem pronađenih "slika".(9)) konstruirani prema njegovu Cjelina objekta i okolice djelu). 700 m. Stacionarna se slika uspostavlja približno u površini kružnog isječka čiji j e polumjer jednak udaljenosti oka od objekta.204 m.» s.204 = 1.» ( T ) . Oko u kretanju napreduje duž zapreka koje zapaža sve dalje po dubini i širini. visina slova "h" je uobičajeno peterostruka debljina. harmoničnim predmetima i odnosima . izaziva osjećaj zaštićenosti. pojedini elementi mogu neznatnim preoblikovanjem oku ponuditi veće površine (b i c) Pri određivanju širine ulica koje omogućuju opći pregled i razgledavanje detalja treba se pridržavati gore navedenih naznaka Iz ovoga proizlaze i j e d n a k e ili veće udaljenosti knjiga od čitatelja (različita u skladu s veličinom slova). ® Veličina još raspoznatljivijih elemenata građevine može se lako izračunati iz trigonometrijskih odnosa i određene udaljenosti oka tivno naslikanim vijencima. ali ako j e prostorija vrlo duga. u odnosu prema dimenzijama detalja. Imajući na u m u te činjenice ne smije se prijeći u suprotnu krajnost (barok) i primjerice pojačati djelovanje perspektive koso postavljenim prozorima i vijencima (crkva Sv. Prostorija. moraju se izvesti na odgovarajućoj visini (a).> s . Potrebna veličina detalja koji treba razaznati ovisi o njegovoj udaljenosti.zamrznuta glazba". Izvan ovog okvira oko svoje dojmove prima kroz "opipnu" sliku. Elementi građevine koji se nalaze iznad istaka. Idealna stacionarna slika ispoljava se efektom ravnoteže.» Neufert. u nekim slučajevima "polja preciznog gledanja" — » @ a za točno raspoznavanje detalja veličina "polja čitanja" —>(5) i © . pa ga oko prepoznaje samo "pipanjem" uvis. © Točne konture vidi oko samo u kutu od 0°1' = polje čitanja. 37 @ i (§). Grci su se točno držali tih pravila i dimenzionirali najsitnije detalje ispod konzolnog prepušta stropa tako da pri udaljenosti od 27°—»(7) ispunjavaju "polje čitanja" od 0°1' (7) (kako je Maertens —>• QP dokazao. osjećaj potištenosti. . mora debljina slova (prema (§)) iznositi d > 7000 x 0. U zatvorenom se prostoru također javlja stacionarna ili "opipna" Potrebana visina da se prostigne isti utisak kao pri razmaku od 8 . 4 0 .> s.OKO KAO MJERILO ZA IZGLED PREDMETA D O Djelovanje oka dijeli se na gledanje i promatranje. Ovisno o tome j e li se oko na objektu zaustavilo ili oko "pipa" duž © Kod niskih prostorija dojam prostora "na prvi pogled" (mirna slika) @ Kod visokih prostorija dojam prostora "pipanjem" oka prema gore (opipana slika) objekta. svodovima i si. uz pretpostavku da su razmaci zidova i cjelokupne proporcije s time usklađeni.( 9 ) . a trebaju biti vidljivi. Petra u Rimu) ili čak perspek- Treba li neki natpis biti čitljiv na udaljenosti od npr. čiju gornju granicu (strop) opažamo kao stacionarnu sliku. 38 . 37 (§). Gledanje ponajprije služi našoj tjelesnoj sigurnosti.

© Pojedinačni tamni elementi ispred svijetlog zida djeluju snažno i jako se ističu. u pogonima. umirujuće uili introvertno. odozdo sigurno za koračanje i prihvaćanje. mokar hrastovina. Neposredni utjecaj manifestira se impulsima koji proizlaze iz pojedinih boja —> (2). jer osim udjela tamnoće na osjećaj težine utječe i udio prirodne crvene boje) © Krug boja u dvanaest dijelova © Tamne boje opterećuju.ljubičasto = miješane boje koje nastaju miješanjem osnovnih boja < vanje na čovjeka D Tamne i svijetle boje i njihovo djelo- jarkocrvena narančasta žuta svjetloplava^^i i^-^zelena plavozelena © Lake i teške boje (nisu istog značenja kao tamne i svijetle boje -» © . odozdo otežavajuće i potišteno. U prostoriji su impulzivno snažne boje prikladne samo za male površine. naročito kod prividnog predimenzioniranja. Hladne i tamne boje odozgo djeluju prijeteći. Izbor boja u pogonima. laboratorijima itd. —» © . Tople i tamne boje djeluju odozgo završno. sa strane ga griju i približavaju. Bijelo je boja apsolutne čistoće i urednosti.© . dok za velike površine odgovaraju boje slabe impulzivnosti. sa strane obuhvatno. poticajno. crvena. Stupanj svjetlosti površina Vrijednosti između teoretske bijele (100%) i apsolutno crne (0%) boje Bijeli papir Vapneno bijelo Limun žuto Slonova kost Krem Zlatno žuto. uredima ili školama može radni učinak pojačati ili oslabiti. svijetla orah svijetla smreka aluminijska folija pocinčani željezni lim oko 50 35 oko 20 oko 5 oko 18 oko 33 oko 18 oko 50 83 16 oko oko oko oko oko oko oko oko oko 39 . (3). Utjecaj boje ovisi i o tome koliko je svjetla i odakle djeluje. pastelno srebrno sivo siva vapnena žbuka sivi sirovi beton šperploča žuta opeka crvena opeka tamni klinker 15 20 50 35 42 32 38 32 18 10 Solnhof-ploča prosječna boja kamena asfalt. Suprotni trokut: zeleno . odozdo ga olakšavaju i uzdižu. življim i raščlanjenim. npr.narančasto . Prostorije izgledaju više ako su zidovi naglašeno tamni nasuprot svijetlom stropu Kao boja reda. Najmanju impulzivnu snagu ima plava. zelena i purpurna. katkada uznemirujuće. umirujuće © Prirodni krug boja (prema Goetheu): trokut crveno . suh asfalt. aktivnost ili pasivnost. Tople i svijetle boje odozgo potiču duh. tamna hrastovina.ČOVJEK I BOJA toplo lagano Boje su sile koje djeluju na čovjeka i izazivaju osjećaj ugode ili neraspoloženja. od kojih se teoretski miješanjem mogu dobiti sve boje. čisto Žuto kao slama Svijetlooker Čisto-krom žuto Čisto-narančasto 84 80 70 oko 70 oko 70 60 60 oko 60 50 25-30 svijetlosmeđe čisto-bež srednje smeđe losos-ružičasta zasićeno šarlah crveno cinober crveno karmin crveno duboko ljubičasto svijetloplavo duboko nebesko plavo oko oko oko oko 25 25 15 40 16 20 10 oko 5 40-50 30 čisto tirkiz plavo zeleno poput trave zeleno kao lipa.plavo. zelenoplava i ljubičasta boja (hladne i J pasivne boje). Tople boje djeluju aktivno. Hladne boje djeluju pasivno. za crte usmjeravanja i prometnu signalizaciju. slijede žuta. © Pojedinačni svijetli elementi ispred tamne pozadine djeluju lakše. potičući kretanje. Svijetle boje uzdižu. a u bolnicama utjecati na zdravlje pacijenata. Najveću impulzivnu snagu ima narančasta boja. y © Duge prostorije izgledaju kraće ako se završni poprečni zidovi jako naglase bojom. Prostorije izgledaju niže ako su stropovi naglašeni jakom bojom. sa strane udaljavajuće. pa tako preko prostornog djelovanja izazvati osjećaj potištenosti ili slobode — > © . U kolorističkom oblikovanju prostorije bijela boja ima glavnu ulogu pri odvajanju pojedinih skupina boja i njihovoj neutralizaciji. Zelena boja opušta živce. dostojanstveno. bijela se boja koristi za označavanje površina za skladištenje i postavljanje. odozdo glatko. Hladne i svijetle boje odozgo djeluju razvedravajuće i opuštajuće. Utjecaj boje na čovjeka događa se posredno njenim posebnim fiziološkim djelovanjem koje je u stanju prostoriju proširiti ili suziti. pa time ih čini svjetlijim. sa strane hladno i tužno. © Bijelo kao boja za vođenje pri kretanju.žuto = osnovne boje.

Peterokut .y ® ) mogu se oblikovati s a m o približno ili preklapanjem. y: svi cijeli brojevi x j e manji od y m: faktor povećanja odnosno smanjenja. tetiva s i visina trokuta h pokazano j e .5 18°92' 12 35 37 43°60' 20 21 29 31°89' 28 45 53 Brojčani odnosi iz pitagorejskih jednadžbi (izbor) (4) Primjer Tetiva = r mnogokuti.koje treba primjenjivati na širine.5 46°40' 0. cotang p I (li) M f—m—1 (i 2) Deseterokut i zlatni rez Proračun mjera u mnogokutu -> S. deveterokut .sekunde i septime. iz kojih se mogu konstruirati mnogokuti.> © . BD je približno 1/7 opsega kruga ® Približni deveterokut. kružni luk oko A s AB daje točku D na AC = c1 Kružni luk oko C sa CM daje točku E na kružnom luku BD = a. (5) Istostranični trokut. Iz tih brojčanih odnosa trebale bi slijediti dimenzije prostorija.» s. Iznalaženje najvažnijih mjera: polumjer r. 63 (14) Formula Peterokut i zlatni rez 40 .> ( D i kvadrat . "okruglih" građevina potrebni su ^ M j Pitagorin pravokutnik. Za projektiranje i konstruiranje tzv. Pitagorejske odnosno diofantske jednadžbe daju skupine brojeva @ © (4). visine i duljine prostorija. trokut . Dužina DE približno odgovara 1/g opsega kruga k d h = r • cosp S = r sin B 2 S = 2 • r sin p h = S .5 58°11' 0. i: Vrlo su značajni i geometrijski oblici koje su Platon i Vitruvius nazvali krug. 42.kvarta 3/4 oktava 1/2 seksta : terca 4/5 ODNOSI MJERA OSNOVE tH Dogovori o mjerama u graditeljstvu postoje od davnine. uključuje sve intervalne proporcije a isključuje disharmonične. a iskuljučuje disharmonične intervale . S formulom a 2 + b 2 = c 2 mogu se te skupine brojeva izračunati: a2 + b 2 = c 2 a = m (y 2 . 43 © . Važniji konkretni podaci potječu iz Pitagorina vremena. sedmerokut primjerice petnaesterokut © (§).» s. Iz \ 5 m = 3 6 m = 2 \ 5 toga je razvijen Pitagorin pravokutnik --> (?) koji zadržava sve harmonične intervalne proporcije.> © ili pentagram (noga nečastivog) ima kao i iz njega izvedeni deseterokut prirodne odnose prema zlatnom rezu . sekundu i septimu (j2j 3 m= ry' Pitagorin trokut a 36°87' 22°62' 16°26' 28°07' 12°68' a 3 b 4 c 5 P m 53° 13' 1 73°74' 1 77°32' 1 71°08' 0. Tako se može konstruirati preklapanjem istostraničnog trokuta i peterokuta. Pitagora j e polazio od toga da akustički brojčani odnosi moraju biti i optički harmonični. kružni luk oko B s AB i C. Njegovi posebni odnosi mjera nekada baš i nisu upotrebljivi.5 x y 1 2 2 3 3 4 3 5 4 5 5 7 3 7 5 9 5 12 13 67°38' 1 7 24 25 9 40 41 8 15 17 61°93' 0. šesterokut Raspolovljenje polumjera £ B.( ! ) . A-C ž stranica peterokuta ® Peterokut ® Petnaesterokut BC 2__1_= ± 5 3 15 (9) Približni sedmerokut. pravac BC raspolavlja AM u D.x 2 ) b = m 2 x y c = m (y2 + x2) Pri tome su: x. Drugi mnogokuti (npr.» .

58333 .> @ ® ® ima odnos stranica 1 : VZ. ) n/A trokut prema A. . mogu se.> © --> s. 0. taj je odnos mjera postao osnova njemačkih DIN-formata . . . 1. dokazati odnosi mjera osmerokuta na nizu starih građevina. .> ® ® Netočnosti pravog kuta izjednačavaju se vijčanim priključcima štapova na čvorove. Osim svih ovih likova. R. . Njegov pronalazač ga je također uspješno primjenjivao na detalje i uređaje. .> © . Spitzenpfeila. 56 MERO-prostorne rešetke: konstruirane na V2 i V3 -» s.pravokutnik ^g^ Stupnjevana ljestvica brojčane vrijednosti korijena 10 ® V~2 = { i + A—Uizi V+—/ { 1+ / + • 3 7 17 12 • 41 29 • 99 70 239 1C i n f) Povezanost kvadratnih korijena "Puž" V 2 = 1. 43) u obliku G = n-1 Vn = 1 + 1+G )) 1 V 2 .» © .41379 . 12 9« 7 0 | 99 169 239 V2 i Primjeri za nepravokutnu koordinaciju -> s. . Postupak razlaganja na faktore omogućuje primjenu kvadratnih korijena za ugradbu nepravokutnih dijelova građevine. . Jednakokračni trokut kod kojeg baza i visina odgovaraju stranicama kvadrata uspješno je primijenio graditelj katedrale Knauth pri određivanju odnosa dimenzija katedrale u Strassburgu. dijagonalni trokut. Porstmannu.58621 . Jednakokračni pravokutni trokut . "puža" . Na osnovi približnih vrijednosti kvadratnih korijena razvio je Mengeringhausen prostornu rešetku MERO prema načelu tzv. prema istraživanjima L. jer se njegova visina određuje vrhom rotiranog kvadrata. . . . Jedan drugačiji približni proračun kvadratnih korijena cijelih brojeva Vn za nepravokutne dijelove građevine daju verižni razlomci (-» s. .4142135 . Kao podloga je pri tome služio tzv. 4 d.90-92 ® V3 Verižni razlomci V2 41 . 7 17 41 1.4142135 i i 11 ! > 1 1 1. 0. To znači da raspolovljenjem ili udvostručenjem stranica pravokutnika ostaje odnos stranica 1 : V2.® Dracha -> CP nešto je šiljatiji od prethodnoga.5 5 0. v. .4142857 . Tu je visina trokuta dijagonala kvadrata konstruiranog nad polovicom baze Tako oblikovani pravokutnik .5857865 . . v. . 1.6 0.41667.4 1. Zahvaljujući dr. 0. . . 1. .5857143. D © ->® Geometrijski redovi u tom odnosu nude stupnjevani niz osmerokuta .ODNOSI MJERA OSNOVE—» QP Jednakokračni pravokutni trokut s odnosom baze prema visini kao 2 : 1 jest trokut kvadrature. . Drachu © Iz osmerokuta razvijeni kvadrati © .4142011 .> ® . 1.5 0.® a ljestvicu stupnjeva čine vrijednosti korijena brojeva 1 do 7 -»(§) Vezu između kvadratnih korijena cijelih brojeva prikazuje .> © od A.5857989 . 0. .

. sagrađen prema tim odnosima mjera. . (5) Sveti rez. © Proporcije zabatnog ugla dorskog hrama na osnovi zlatnog reza.b 1. . stvorili graditeljske sustavnosti koje omogućuju tradicijski razvoj i nude goleme gospodarske prednosti. a grčko na tri puta rotiranom kvadratu —»(2). Tako su Indijci u svojoj "Mansara". \ \ S! - / Èm Tlocrt upravne zgrade BMW-a u Munchenu Osmerokutni sustav stupove formiran od četverokuta podijeljen u po 6 © f a s a d n i h elemenata. Prema njegovim je istraživanjima primjeri- VÀ7 I 1 / ce rimsko kazalište zasnovano na četiri puta rotiranom trokutu V 1 J_ / — » © . Prema Moesselu Qp (4) v —' Kazalište u Epidaurusu X 1 2 5 12 24 X 1 3 7 17 41 y / x ( V 2 = 1. građevine u Antica Ostia Geometrijski princip (7) Tlocrt cjelokupne gradnje ^g^ Podni mozaik u jednoj kući u Antica Ostia ® Geometrijski k.juč za PaHadijeve @ Palladio.Y i g / B ^ • /.» BOL. ali to nije vjerojatno —»(3) Jedino grčko kazalište. Luk AB ima gotovo istu duljinu kao dijagonala CD raspolovljenog osnovnog kvadrata. Moessel želi dokazati odnose mjera na osnovi zlatnog reza.ODNOSI MJERA PRIMJENA QD /M \ 3 1 V -L 0 Rimsko kazalište prema Vitruviju (2) Primjenu geometrijskih i mjernih odnosa.4 1. On koristi iste prostorne odnose (krug. i. čiji se tlocrt zasniva na peterokutu.4137. što se može prepoznati na stubištima.—. . staroj luci grada Rima. Palladio u Grčko kazalište prema Vitruviju 6 Potporni zid svoje četiri knjige o arhitekturi navodi geometrijski ključ koji se zasniva na Pitagorinim radovima. Zbog toga sveti rez predstavlja i približnu metodu za kvadraturu kruga — » © © © © Čitav je građevinski kompleks. . To se načelo zasniva na raspolavljanju dijagonale kvadrata.) i harmonije za svoje građevine — Ovakve zakonitosti mogu se kod starih istočnjačkih kultura naći u potpuno jasnim formulacijama —>(n). nalazi se u Epidaurusu — U nedavno otkrivenom stambenom naselju Antica Ostia. vjla Pisani u B a g n o l u \ \ t \ \ / ji ft. trokut. Kinezi u svojim modulacijama prema "Toukou". opisao je Vitruvius. ali prije svega Japanci svojom "Kiwariho" . 1.6%. Spoje li se točke u kojima se kružni lukovi polumjera sijeku sa stranicama kvadrata.4166.4142. kvadrat itd. uz odstupanje od samo 0. dobije se rešetka s devet polja. od situacijskog plana do detalja opreme.) 1 1. Obje konstrukcije daju dvanaesterokut. 48-kut razvijen iz: t trokuta - ^l) Japanska riznica Cehovska kuća Rügen u Zürichu 42 . upoznato je načelo Svetog reza. koji su prethodno navedeni. Središnji se kvadrat naziva kvadratom svetog reza.metodom . .

80 588.03 0. ovdje nalazi vezu s engleskim colima.4 7.13 0.86 0.41.4 1.81 20. prema Fibonacciju.382 • _ 2 dijela 3 dijela S dijelova 8 dijelova 13 dijelova 21 dio 34 dijela 55 dijelova L _ Major pokazuje povezanost odnosa proporMajor Minor cija između kvadrata.5 10.3 2506.7 16.02 0. a to je 1.01 85. polazeći od 2.2 . što kod većih mjera nije moguće. stvaraju poznati zlatni red rezova: stopalo.8 3.6 itd.2 26.9 10619.8 3281.8 43.85 278.66.8 1. pa je uspostavio uz to i plavi red.74 4.3 8591.6 591.66 2.53 7.43 0.4.> © .91 53.26 0.28 12.7 58886.06 0.» Q0 U 18.6 3 Arhitekt Le Corbusier razvio je sustav proporcija koji se osniva na Podaci o koordinacijskim susta- © Geometrijska konstrukcija zlatnog reza © Međuzavisnost kvadrata.9 113.3 0 .01 Plavi niz: BI Centimetara Metara 117773. ->(§) Vrijednosti izražene u metarskom sustavu Crveni niz:Ro Centimetara 95280.0 139.5 774.5 0.08 0. Le Corbusier obratno krenuo od 6 engleskih stopa = 1828.57 5.16 0.53 0. kruga i trokuta (DTo znači: Zlatni rez neke dužine može se odrediti i verižnim razlomkom 1 G = 1 + — To je najjednostavniji beskonačni pravilni verižni razloG mak.9 1549. "Zlatni rez" znači da se cijela dužina prema većemu odsječku nakon dijeljenja odnosi kao veći odsječak prema manjemu m = 0.49 9.63 40. 59 d.86 363.» s.8 mm kao visine tijela. Podjelom prema zlatnom rezu formirao je crveni red naviše i naniže Razlike članova tog reda prevelike su za praktičnu upotrebu. Veličine članova crvenog i plavog reda pretvorio je Le Corbusier u praktično primjenjive mjere. solarni pleksus.26 m (vrhovi prstiju uz- (4) Figura proporcija dignute ruke).40 0.04 0.» s.9 182. glava.8 .2 1253.4 957.92 3.8 2. Tek se uvođenjem modularnog reda pojavilo razumijevanje za harmonijske i proporcionalne odnose mjera .7 13901.83 1.02 171. 2 9 . stoljeću i kasnije zapostavljen je harmonijski sustav mjera i prednost se daje aditivnome . (ó) Metara 952.6 6563.56 25.10 32. koju je prema zlatnom rezu podijelio na mjere: 108.0 20. 1177.4 5309.10 0.6 2028.0 22492.73 727. .> ® Kako posljednja mjera gotovo točno odgovara veličini od 10 palaca.3 53.88 449.94 224.26 1. 40 @ vima i mjerama -> s. "Zlatni rez" neke dužine može se odrediti geometrijski ili s pomoću formula.8 295.33 0.4 33.3 4056.25.1 itd. 1+1 ~ 89 dijelova .79 2. koji daje dvostruke vrijednosti crvenog reda .96 1.19 65. 6 2 .5 27802.8 365.5 72788.7 36394.07 15.5 17182.70 0. ->(3) Le Corbusier je označio tri dijela ljudskog tijela koji.9 0.45 . prsti podignute ruke (-»vidjeti i temeljni lik u BEL).ODNOSI MJERA PRIMJENA: MODULARNA KOORDINACIJA .0 44985.8 226.01 A =108 B = 216 (7J Modulor Prikaz vrijednosti i igara modulora prema Le Corbusieru (8) Neograničene brojčane vrijednosti 43 .83 106.75 m .1 4 4 dijela Prikaz Lameovog niza iz knjige Neufert "Bauordnungslehre" Verižni razlomak: zlatni rez G .20 0.0 69.7 86.» s.2 6.g.8 4.1 + ¿ G = 1 + -—1+1 1+1 Zbog toga je 1947. Najprije je Le Corbusier krenuo od poznate prosječne visine Europljanina.7 478.92 139.0 1. kruga i trokuta zlatnom rezu i mjerama ljudskog tijela.

uz iste uvjete. kako bi temeljem tog osjećaja za život oblikovali suvremene odgovarajuće građevine s. točno kao što su nekada bili sagovi zauzlani na stijenkama šatora. uz opsežno korištenje tehničkih mogućnosti svog vremena. daje mogućnosti novog oblikovanja pojedinosti i cjeline. ostvare njegove umjetničke predodžbe. Te "vječne oblike" dokazao je V. ali bez vlastitog izraza. druge tehnike i drugačije uporabe na- © Drvena konstrukcija slična (T) kakva se još i danas svugdje primjenjuje ® Konstrukcija od lomljenog kamena zahtijeva okvirne elemente od čisto obrađenog kamena meće se i drugačiji oblik. Pri primjeni drugog gradiva. prije svega Alhambre u Granadi. proizlazi iz tehnike tkanja (slično kao trake i astragali u grčkim građevinama). Oblici koji su proizašli iz gradiva. slični su kao jaje jajetu. prema njenoj određenoj tehničkoj zadaći. Što je jasnija duhovnost i umjetnikov svjetonazor. organska povezanost gradnje. bilo da su ukrasi šablonama otisnuti u gipsu ili su uloženi kao "azulejos" (glazirana glinena keramika). kod tvorničkih i drugih velikih zgrada već su uspjela nova. iako povremeno isključivo ukrasni oblici. uvjerljiva ostvarenja. temelji na tehnici građenja drvom. kao i svaka prava umjetnost. Dakako da se pri tom podrazumijeva tehničko. U tome leže novi poticaji za nas arhitekte. 46. čeliku i staklu. © Čavlana drvena skeletna konstrukcija. prostora i konstrukcije i dobro usklađen sklop povezanih prostorija i vanjskog oblikovanja. Takvo je djelo . taje ili čak prikazuju nešto drugo (barok). suprotno tome. ako nisu čak i jednaki. jer za njih potreba velikih površina prozora jasno određuje sustav građenja -> © Jasni prikaz sastavnih dijelova građevine. čak i u grčkim hramovima ¡ Ove su spoznaje razmjerno nove. Bolje ju je sakriti oplatom ili žbukom © Armiranobetonska konstrukcija sa stupovima u vanjskom zidu. prilagodba okolini. sa- © 44 Armiranobetonska konstrukcija s uvučenim stupovima sa statički povoljnim i ekonomičnim konzolnim istakom s prozorskim vijencem ( q \ Armiranobetonska gljivasta stropna ploča s tankim čeličnim stupovima u •' vanjskom zidu između prozora —> s. ali je sve veći broj primjera koji dokazuju njihovu vjerodostojnost. oslonjena na konzolni istak stropne ploče Bilo bi pogrešno vjerovati da našem vremenu pripada samo zadatak razraditi čiste konstrukcije. koje je u gotovo svim kulturama osnova arhitektonskih oblika. Za to treba: osjećaj mjere. Svaki način građenja jednom pronalazi svoj vječni oblik i logični završetak iznalaženja. Čak su i snažni umjetnici s elementarnim nagonom za oblikovanje. Ovdje je oblik proizašao iz šatorske tehnike jednostavno prenesen u gips. 47. Za oblikovanje građevina odlučujući je dakle na kraju ipak duh vremena. U nekim prostorijama Alcazara u Sevilli jasno se u uglovima opaža "spletenost" zidova u gipsu. Danas se još zalažemo za odgovarajuće izražavanje u betonu. a dalje se samo kultivira i usavršava. i u današnje doba. svrsishodna. Obrada interijera maurskih građevina. držajnije i trajnije biti njegovo djelo.zvuči paradoksalno . organizacijsko i gospodarstveno ispunjenje svrhe. © Uhde je tim pitanjima posvetio vrlo značajan rad . podložni takvim zahtjevima i pod utjecajem "duha vremena". Kr. koji prekrivaju prilikama dozreli osnovni oblik. osnova oblikovanja grčkih hramova Q¿\ Oblikovanje u kaneu kojemu Grci dalje razvijali na osnovi (J^ posebno uvjerljivo dokazao da se podrijetlo maurske arhitekture. Wersin ->• 00 uvjerljivim primjerima. Uporabni predmeti u istočnoj Aziji i Europi. Kasnije se pojavilo građenje drvom. "koji imaju što reći". zrelije će. čvorovi i užad svojom tehnikom uvjetovanim pletivom i tkanjem dali su prve oblike. .DIJELOVI GRAĐEVINE KAO POSLJEDICE OBRADE GRADIVA U početku ljudskih kultura vezovi. oni iz godine 3000 pr. jeftina. u svim su zemljama i vremenima slični. suzdržanost. Razvijena površina 33 cm Danas nas kod starih građevina opet više uzbuđuje pitanje nastanka umjetničkog oblika nego rezultat.lijepo za sva vremena. Polovica debljine parapeta nalazi se ispred stupova. u kojem je Q Izvorna drvena konstrukcija. skrivaju to oku. tehnike i potrebe. kako bi buduća vremena na njima samo kultivirala čisti oblik -> (2). Daleko je važnija zadaća svih arhitekata da.» Q .

stoga se prva kamena kuća takoreći sastojala samo od krova s niskim ulazom Obrađeni lomljeni kamen omogućuje izvedbu viših zidova. a kasnije iz toga nastaje čisti. od kamena najprije u doba Rimljana. s prozorima od morževih crijeva. nad kružnim tlocrtom. Osim kružne kupole se kao pokrov u mnogim krajevima može naći bačvasti svod. U Perziji su Sasanidi (6. Kao ukrućenje služe košnici u prozorskim parapetima © Suprotno prethodnoj. st. 45 . slamom. što odgovara "wigwamu" u njihovoj pradomovini. Slična je i zimska kuća "iglu" © Rimljani su izgradili prve kupole od kamena.) prilikom građenja svojih prvih kupola polazili od kvadratičnog tlocrta. ali često i besmisleni oblik. Preostali dijelovi zidova izvode se od nepravilnog lomIjenog kamena i žbukaju Težnja za što većim prozorima na gradskim kućama dovela je do pojave zgrada s kamenim stupovima. na kojima svaki laik raspoznaje osnovne oblike drvenih konstrukcija. čiji je način provođenja sila postao bitnim obilježjem stila (potporni lukovi i kontrafori) DRVO Podnožje od lomljenog kamena ® U svim zemljama svijeta koje su bogate drvom su brvnare slično oblikovane. čak i zabatnih zidova i nadsvođenih otvora U kasnijem se razdoblju uokviruju otvori i zidaju uglovi točno obrađenim kamenom..GRAĐEVINSKI OBLICI KAO POSLJEDICA KONSTRUKCIJE SVODOVI Blokovi od snijega Led k a 0 Prozor © Primitivni narodi grade svoje okrugle kolibe od materijala koji se nađe na licu mjesta. trskom. Na Pantenonu je to izvedeno u najčišćem obliku. koji se pri pojavi novih gradiva u prvo vrijeme prenosi na njih. a uz upotrebu morta. slična skeletnim drvenim kućama -» uQ) Na početku je uvijek konstrukcija osnova oblikovanja. Za to se mogu naći bezbrojni primjeri. a kasnije u graditeljstvu romanike (primjer: katedrala u Šibeniku) Polazeći od križnog svoda (prodor dvaju bačvastih svodova) nastali su u gotici primjenom šiljatih lukova smjeli zvjezdasti i mrežasti svodovi. krznom ili sličnim materijalom © Slično grade i Eskimi svoje ljetne kuće od kitovih rebara obloženih krznom. kao posljedica konstrukcijskog rješenja U područjima koja su siromašna drvom razvila se skeletna konstrukcija (pojedinačni drveni stupovi i prozori između njih). od Likijskih kamenih grobnica. obložene lišćem.. drvenih motki i pletera od lijana. ali iznutra sakrivena optičkim efektima (dematerijalizacija). Njena je konstrukcija izvana jasno vidljiva. od "vezača" od trske i pokriven pletenom trskom (način građenja u Mezopotamiji) . Prelaz od kvadrata na krug ostvaren je "trompama" Lučni vezač od trske Hasura od trske / X \ ¡Tlinf A Bizantinski su graditelji prije 1400 godina izveli kupolu Aje Sofije nad pravokutnim tlocrtom. Od neobrađenog prirodnog kamena bez morta mogu se izvesti samo niski zidovi (podnožja). do automobila na prijelazu stoljeća koji imitira kočiju (uključivši i držač za bič). kamena. razvila se kanatna konstrukcija s pojedinačno razmještenim prozorima s ukrućenjem putem kosnika u uglovima i ispunom polja od vrbovog pruća i gline Panelna građevina dobiva svoj oblik panelima koji se izrađuju u radionici i brzo i jeftino sklapaju na gradilištu KAMEN A J • " .

Arh. 46 . Niemeyer Raspodjela sila u sve smjerove armiranobetonskih ploha primjenjuje se za ljuske u obliku kupole sa odsječenim segmentima . suprotno vre- menu cara VVilhelma. tražeći odgovarajući izraz u skladu s konkretnom graditeljskom zadaćom. Novicki s M. ali nisu svugdje dopustive. M. Mies van der Rohe s (?) 1 ^ Čiste čelične konstrukcije omogućuju najlakše pojavne oblike s jedva vidljivim stupovima . pa obloženi čelični elementi sliče čistom armiranom betonu -> (5) I za ove konstrukcije je tipič- no obilježje veliki konzolni istak stropnih ploča preko podvlaka -> ( D ili ukliješten u toranjsku jezgru -> (§).» ( § ) . otvorene hale s malim brojem stupova i daleko izvučenim konzolnim krovovima su domena građenja čelikom ili aluminijem -> ARMIRANI BETON (ß) Arh. O. Wright (7) Arh. a ipak solidni oblici sa širokim otvorenim prostorima. Samo se u rijekim iznimkama dopuštaju vanjski goli čelični stupovi . tako da je prazni besadržajni oblik upotrijebljen kao "dekoracija".» tU ČELIK (5) Arh. jezgru zgrade-» @ ili oblikovan poput gljivaste ploče-» (§). skoro bez granica -> (3) Lagane.> 0 .NOVE KONSTRUKCIJE I OBLICI . F L. L. nego najčešće zbog duhovnog poniranja u suštinu novoga načina građenja.-» Armiranobetonske viseće plohe u kombinaciji s krutim rubnim nosačima daju ekonomične i vrlo efektne građevine također s mogućnošću velikih konzolnih istaka Naše je vrijeme opet počelo razvijati oblike iz konstrukcije. U kombinaciji s vidljivim čeličnim stropnim gredama nude se naročito lagani. Wright Za mnoge građevine zahtijeva građevinska inspekcija vatrootporne ili čak nezapaljive konstrukcije. LJUSKE Arh. Deitrich Viseće konstrukcije su već kod primitivnih naroda primjenjivane za svladavanje velikih raspona-» Cirkuski šator je najpoznatiji oblik lake viseće plohe _» (§). ritmički nastavljenih poprečnih Ijuskinizova ljuski s kosim stupovima u nul-točkama_> rt?). drva ili gipsa. Wright (§) Arh.» (9). F L. kada su se primjenjivali postojeći oblici i upotrebljavali se u svakoj konstrukciji.» ® . F L. uzdužne ljuske . ne samo zbog gradiva ili spoznaja iz statike. bez obzira na to je li od kamena. Odlučujuća je razlika u traženju oblika koji proizlazi iz konstrukcije.

svatko zamišlja nešto drugo. stoljeću promjenljive prostorije. ali je okolni prostor otvoren okružen niskom ogradom © ULAZI U 20. široka dvokrilna vrata. g. 44. g. načina građenja (brvnara) i načina života (mali prozori) Kamena kuća oko 1500. Masivni zidovi kao zaštita od neprijatelja i hladnoće zauzimaju istu površinu kao prostorije Kuća oko g. Na građevinama i njihovim dijelovima. ćelije s oskudnim dnevnim svjetlom. stoljeću nema više nikakvih ograda (naročito u Americi). s vitkim nosivim čeličnim stupovima. g. doduše. prozirno staklo i potezno zvono ® U 20. sitnih prozora i kuća nalik na tvrđave. pod od širokih kratkih dasaka i] fj J j 1 1 1 — 1 1 i [ i l c I-4 « 1 i i ' Pomična stijenka klizni prozor ® Oko 1700. Robe U razdoblju između otprilike godine 1500. stoljeću povezuje suhi hodnik automobil s vratima od zrcalnog armiranog stakla. . Mies v d. Između predsoblja. g. g. a građevine svjetlije i lakše. su kuće i cijeli gradovi bili opasani zidovima i zatvoreni teškim vratima © Oko 1700. lijepi i oslobađajući okvir za život. zid i vrata služe samo kao ograda. klizna vrata i zrcalni prozori na električni pogon. su na brvnarama vrata bila niska. Pod time.vremena spaljivanja vještica. svjetlo je dolazilo kroz otvore u krovu) (&) na. g.. omogućujući pogled koji mnogo obećava © U 19. neovisno o njima tanki nenosivi razdjelni i vanjski zidovi čiji sastav osigurava najbolju akustičku. jasno se vidi kako je tijekom tih stoljeća čovjek postao slobodniji i samosvjesniji. g. a malobrojni su već stigli u 20. je odraz kraja. 47 . Poklapanje stoljeća ovdje predstavlja "sreću u braku" između investitora i arhitekta. ulazna vrata imaju ukrasne prečke. čiji se oblici ponekad i danas još priželjkuju . dnevne sobe i blagovaonice ne postoje vrata. zajednički njegovanom perivoju. kuća stoji u velikom. niska teška vrata. nenametljivo među drvećem ® Okog. 1000. stoljeće.ZGRADA I OBLICI KAO ODRAZ VREMENA I NAČINA ŽIVOTA VANJSKI PRETPROSTORI ® Oko 1500. g. postoji zvekir. s visokim pragom (nije bilo prozora. Fotoćelija otvara vrata i ujedno najavljuje posjetitelja VEZE PROSTORIJA V (9) Oko 1500. obloga poda linoleumom. prozori s rešetkama i malim okruglim ispupćenim staklima © Oko 1700. samo prostorno razdvajanje Arh. praznovjerja. otvoren prema prirodi ali ipak svestrana zaštita od njenih nepogoda. Pri tome je odlučujuće investitorovo definiranje zadatka. stoljeću je kuća još zatvorena. stoljeću. Za modernog čovjeka kuća više nije utvrda protiv neprijatelja. o stvaralačkoj snazi pojedinca ovisi što će pri tome vidjeti i osjećati. termičku i klimatsku izolaciju. markize (platneni krovovi koji se mogu smotati) kao zaštita od sunca Zahod i bide Spavaća soba Strana prema vrtu Drvena kuća oko 1500. a i na drugim stvarima i načinu života. i u kojoj je mjeri sposoban da taj doživljaj vidljivo izrazi gradivom -> s. nego nenametljivi. prostorije u nizu. klizna vrata za spajanje prostorija. razbojnika ili demona. pod od parketa ® Oko 1900. klizni prozori i potezne zavjese U 20.i našega doba postoji golem tehnički i gospodarski razvitak i znatna promjena duha. Mnogi su investitori i arhitekti u mislima i osjećajima još u 15. 2000.

Pregled nacrta traje 3 do 6 mjeseci. Bolje su oblikovane prostorije. ovisno 0 okolnostima. -» s.). Nakon dovršetka idejnog projekta -» (3) preporučljiva je stanka 3 do 14 dana. opasne stube u hodniku. 49 i 50 i građevne © Idejni projekt zgrade ima nedostatke! Garderoba i vjetrobran preveliki. pa se radovi mogu ugovoriti i započeti. jer donosi odmak od projekta i omogućuje oštrije zapažanje nedostataka i rađanje ideja za njihovo otklanjanje. uređenje gradilišta. Zahtijevane prostorije glede površine. ponajprije u duhu. pri uživljavanju u organske i organizacijske odnose projektnog zadatka i njegove duhovne pozadine. Položaj i veličina zemljišta. a 3 do 12 mjeseci za velike zgrade (bolnice i si. kod jednoga je ishod onoga "rađanja" slobodna skica ugljenom. položaja zemljišta. Za opisane radove arhitektu. Vrijeme izrade projekta ne treba nerazumno štedjeti. podastiru se nacrti nadležnim organima vlasti. gospodars ki dio objekta je na zapadu. 3. Sada slijedi. s. a prihvaćena je varijanta 1 (2) /o*} Kod ove varijante je pad terena ¡Spred zgrade povoljan. vodoopskrbe i elektroinstalacija . visinske razlike u njemu i u odnosu prema cesti. a kod drugoga filigranska crtarija. te iz toga materijalizacija njene pojave kroz tlocrt i izgled. urbanistički uvjeti itd. treba 2 do 3 mjeseca za veću obiteljsku kuću. visine. U tom vremenu radi se predračun i raspisuje natječaj prema propisima -»QP tako da do dobivanja građevne dozvole pristignu i ponude. Važna pomoć pri tome su upitnici knjige s. na temelju opisanog postupka definiranja površine zgrade. Zbog prirodnog pada terena su spavaće sobe 2. Na osnovi takvih istraživanja odluka nastaje najčešće vrlo brzo. 48 . izlaz i kolni prilaz s ulice na sjeveru. Položaj instalacija vodovoda i kanalizacije. garaža ispod njih u razini terena (3) Projektni program Rad počinje sastavljanjem detaljnog projektnog programa uz pomoć iskusnog arhitekta prema smjernicama upitnika -» s. Nakon toga. smjerova vjetra. 1:2000" PROJEKT POSTUPAK IZRADE Poslije toga pristupa se shematskom crtanju prostorija u obliku jednostavnih pravokutnika traženih površina u jedinstvenom mjerilu i utvrđivanjem traženih odnosa prostorija međusobno s.. ali često i u tijeku rada. To vrijeme omogućuje nestanak nametnutih predodžbi i korisne dogovore sa suradnicima i investitorom. građenje itd. 59. ako se iz oblika unaprijed ne nametne jedino mogući položaj zgrade. Ovisno 0 arhitektovu temperamentu. Za iskorištenje mogućnosti -> Q potrebno je više pokušaja kao osnova za iscrpno razmatranje argumenata za i protiv. Sad počinje razrada projekta. 5. iz kuNnje nema pregleda nad ulazom (3) Definitivni projekt zgrade s uklonjenim nedostacima. često su u stanju projekt neposredno prostoručno nacrtati u mjerilu i sa svim pojedinostima kao konačno rješenje. građevinski propisi. kad zgrada ima pokrov crijepom drugačije će se otpočetka graditi nego zgradu s ravnim krovom.4. položaja i međusobnih funkcionalnih veza. Nespretni razrađivači često pokvare nadahnutost prve skice. ali im najčešće nedostaje zanos mladenačkih ostvarenja. 271 i prema stranama svijeta. Financijska sredstva koja su na raspolaganju za kupnju zemljišta. utvrđuje se konstrukcija i instalacije. kupaonica i prostorija za pripremanje preuske.5 m iznad terena. Dimenzije postojećeg namještaja. pa se konture zgrade već jasnije razabiru-» (2). 49 i 50. dogovor sa statičarom i projektantima grijanja. konačna lokacija zgrade na zemljištu.ukratko. jer se valjana priprema obilno nadoknađuje uštedom vremena i troškova građenja. Stariji. Način građenja koji treba primijeniti. Na toj se osnovi za projektanta otkriva shematska predodžba cjelokupnog sadržaja zgrade i njenog prostornog ugođaja.M . (T) Četiri prijedloga položaja zgrade na gradilištu od 3000 m2 s padom terena prema sjeveroistoku. Prije početka projektiranja mora biti poznato: 1. zreli arhitekti. postojeće vegetacije i susjedstva. Tako nastaju produhovljena djela zrele dobi. mogućnosti prilaza. 51-58. 4. Tijekom ovog rada projektantu se zadatak sve jasnije i zornije pojavljuje pred njegovim duhovnim okom. 2. Investitor je predvidio varijantu. S projektantovim iskustvom i njegovom osobnošću najčešće raste jasnoća misaone predodžbe. Ishođenje ovih podloga obavlja se kod ovlaštenog geodetskog inženjera i u uredu za katastar koji će izraditi službeni lokacijski elaborat. Pri tome su odlučujuća pitanja strana svijeta. Sad počinju "porođajne muke" prvoga projekta zgrade.

Na kojim se sporazumima zasniva kalkulacija cijene? 2. Postoje li fotografije okolice novogradnje (s oznakom stajališta snimatelja)? Naručeno? 4. Iz toga je shvatljivo što se "definitivni" crteži i troškovi pojavljuju tek kad je građevina već skoro dovršena. Ime nadležne (najbliže) željezničke postaje? 4.SURADNJA INVESTITORA . Projektni zadatak 1. treba li naručiti ograđivanje gradilišta? Može li se ogradu iznajmiti u reklamne svrhe? Treba li naručiti natpisnu ploču za gradilište? Natpis na njoj? 2. Sigurno su odstupanja potrebna. Podaci o investitoru 1. Koje kasnije zahvate treba već sada uzeti u obzir? 7. Na koja investitorova osobna obilježja treba posebno obratiti pozornost? 7. Tko nam čini poteškoće? Zašto ih čini? Koje su moguće posljedice? 8. Trebamo li preuzeti i radove na izvedbi? 6. Postoje li mjesne odredbe glede vanjskog oblikovanja novogradnji za ovo gradilište? 9. Visine postojećih zgrada i katova? Ulična regulacijska linija? Građevinski pravci? Kasnija izgradnja ulica? Drveće (vrsta. ali je čitav niz podataka tako općenit da upitnici mogu svakom graditelju koristiti.» QP Rad na projektiranju često se požuruje a izvedba ugovara i započinje s nedovoljnim podlogama. Kakav je njegov odnos prema likovnoj umjetnosti općenito? A posebno u svezi s našim načinom rada? 6. Moraju li crteži biti razumljivi za laike? 10.S kim treba voditi sve pripremne dogovore? 2. Zašto prethodno djelatni arhitekt nije dobio ovaj posao? 12. Traži li se generalni plan urbaniziranja područja? 8. Je li potreban rukovoditelj gradnje? Poželjan? Starija ili mlađa osoba? Kada? Stalno ili povremeno? Do kada? 8. Tko kontrolira račune? 4. a kojima bi se projektna kuća trebala služiti kao i ostalima. Pogodba cijene 1. Radno vrijeme građevinskih radnika? V. primjerice obrascima za predračun troškova. Tko je revident za umjetničke elemente u okviru građevne dozvole? Kakvo je njegovo stajalište? Je li uputno konzultirati ga već u fazi idejnog projekta? 10. Kakvo je poslovno ponašanje? 3. Kolika je investicijska svota? 5. Što inače treba uzeti u obzir pri oblikovanju? 5. Upitnik za izvještaj o narudžbi Izvještaj za narudžbu br. Naziv nadležnog (najbližega) poštanskog ureda? 5. makar samo kao poticaj. Tko je sastavio projektni program? Je li iscrpan? Trebamo li ga mi ili netko drugi dopuniti? Treba li ga investitor prije početka projektiranja ponovno potvrditi? 2. Točan naziv novogradnje? Konačni naziv objekta? 3. Kakav je razvoj poduzeća? Financijsko stanje? Stupanj zaposlenosti? Ukupni kapital? Odakle potječu podaci? 2. Općenito 1. 9. Upitnik što slijedi samo je dio obrazaca koji služe uštedi rada. koji moraju već pri ugovaranju radova biti pri ruci. Je li sklopljen ugovor ili je samo pismeno potvrđen dogovor? III. 3. Postoji li stručna literatura o toj vrsti građevine? Što se o tome nalazi u našoj dokumentaciji? 5.telefon. Gdje je sličan objekt primjerno izveden? 6. Treba li procijeniti investicijsku svotu i temeljem nje izračunati cijenu? 4. Tko je za nas mjerodavna osoba? Tko je zamjenik? Tko je posljednja instancija? 4. Planira li investitor izgradnju daljnjih objekata? Kakvih? Koje veličine? Kada? Postoje li projekti za to? Postoje li izgledi da dobijemo taj posao? Koji su koraci poduzeti u tom cilju? S kakvim uspjehom? 11. 9. Možemo li neposredno izdavati naloge u ime investitora? Do koje svote? Postoji li za to pismena ovlast? VI. telefon) 7. Želi li investitor kasnije svoj objekt izložiti javnosti? 9. Osobe i poduzeća vezani na posao 1 . Osigurava li investitor prostorije za ured na gradilištu? Oprema za to . Telefon na gradilištu? U blizini? Kada i kako dostupan? 6. adresa. Koja je viša instancija za slučaj žalbe? Koji je postupak? Koji je rok podnošenja žalbe? Kakvo je stajalište nadležne institucije? 1 r J Povjerljivo! 6. Koje su investitorove posebne želje u umjetničkom pogledu? 5. Kako izgleda okolina? Krajolik? Vegetacija? Klima? Strane svijeta? Smjer vjetra? 2. Kojeg izvođača preporučuje investitor? (naziv. veličina)? 6. pisaći stroj? IV. Tu ne pomažu poduke i predavanja investitoru. Kako su oblikovane postojeće zgrade? Od kojih su gradiva? -> VIII. Je li investitor sporazuman s našim odredbama glede pravnog statusa rukovoditelja gradnje? 9. pomaže samo arhitektov ubrzan i ažuran rad te odgovarajuća priprema u uredu i na gradilištu. Koja je približna ocjena odnosa građevinskih i obrtničkih radova? 3. Ako nema ograde. 3. Tko je prije davao arhitektonske savjete? I I .PROJEKT PREDRADNJE . Koji način naručivanja i kontroliranja treba primijeniti? 5. Kojim lokalnim ili državnim propisima podliježe novogradnja? Prostorni plan? 4. Tko je nadležan za koja specijalistička područja? 3. Detaljno koncipirani upitnici i obrasci. Osnove oblikovanja 1.: Izdavatelj naloga: Narudžba: Izvjestitelj: Kopije za: I. Najčešće se pri svakoj gradnji javljaju ista pitanja. ubrzavaju napredovanje. Čijim je posredništvom moguće razgledanje? Već dogovoreno? 49 . Mora li novogradnja biti u nekoj vezi s postojećim ili budućim zgradama? -> VIII.

Vrsta signalnog uređaja? Zvono? Svjetlo? Komandni uređaj? 23. Kakve su skladišne površine za gradiva? Kvadratura otvorenih površina? Kvadratura natkrivenih površina? Koje su visine u odnosu prema gradilištu? Može li više izvođača neometano raditi jedan pored drugoga? 5. Uvjeti rješenja kanalizacije? 7. Kakve su prilazne ceste? Treba li urediti zastor .eventualno oblice. Kakvi prozori? Čelik? Drvo? Sintetika? Drvo/aluminij? Vrsta stakla? Način otvaranja? Jednostruki. Kakva vrata? Uklađena? Čelični okvir? Ukočeno drvo? Čelik? S gumenim odbojnikom? Vatrostalna? S automatskom bravom? 13. Postoji li lokacijski nacrt? Naručen? Službeno ovjeren? 4. Na koji način treba izvoditi građevinu? Posebno važno: Pod u podrumu: način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Zaštitni premaz? Zapreke protiv podzemne vode? Stropna ploča nad podrumom? Način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Stropna ploča iznad prizemlja: Gradivo? Opterećenje? Čime? Obloge? Krovna konstrukcija: način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Zaštitni premaz? Kakav pokrov? Oluci? Olučne cijevi izvana ili iznutra? 8. Koji je 0 priključka na plinsku mrežu? Kapacitet? Cijena po m 3 ? Popust za velike količine? Postoje li posebni propisi za postavljanje instalacije? Odzračivanje? 20. Podloge za projektiranje 1. s kutijom? 12.do? Popust za visoku potrošnju? Transformatorska stanica? Stanica visokog napona? Vlastita proizvodnja energije? Dizelski agregat. Je li razjašnjen priključak na plinsku mrežu? 8. Datum raspisa natječaja? 10. Kakav se način temeljenja može smatrati prikladnim? 7. Kakvo je temeljno tlo toga kraja? 2. vjetrenjača? 21. Preuzima li investitor sam neke isporuke ili radove? Koje? Čišćenje? Čuvanje? Hortikulturni radovi? 6. Prijam grubih građevinskih radova? 14. Je li na zemljištu već postojala neka građevina? Kakva? S koliko katova? Koliko je dubok bio podrum? 6. Vrsta telefonske instalacije? Automat? Podcentrala? Gdje? 22. Rokovi 1. Koliki se dopušteni pritisak na tlo može prihvatiti? 4. parna turbina. Koja su gradiva uobičajena U mjestu? Posebno jeftina? Cijena? 25. Jesu li razjašnjeni uvjeti vodoopskrbe? 6. Način grijanja? Ogrjev? Zaliha za koje razdoblje? Grijanje loživim uljem? Dizalo za šljaku? Posuda za pepeo? Rezervoar s kišnicom za punjenje sustava? 14. Početak građenja? 13. Postoje li podaci o visinskim odnosima? Naručeno? 5. crvenoj boji? Kaširano na \ platnu? 13. VIII. Je li pregledana zemljišna knjiga? Je li dobavljen izvod? Ima li u njemu relevantnih podataka za projektiranje? 2. krilo na krilo. Kakva rasvjeta? Vrsta struje? Napon? Mogućnost priključka? Ograničenje potrošnje? Cijena kWh za rasvjetu? Za snagu? Noćna tarifa od . Kakva je kanalizacija? Priključak na gradsku mrežu? Gdje? Koji je 0 glavnog voda? Na kojoj je dubini? Kamo teku otpadne vode? Je li moguće izvesti septičku jamu? Dopušta S se to? Vlai stiti taložnik? Traži li se samo mehaničko ili i biološko kondicioniranje? 19. Postoji li situacija naselja? Je li naručena? S podacima o prometu? 3. Skice za dogovor sa suradnicima? 2. Sklapanje ugovora? Terminski plan izvedbe? 12. Izvedbeni nacrti? 9. Ostalo. Postoji li priključni kolosijek za gradilište? Normalni ili uski kolosijek? Mogućnosti istovara? 3. Idejni projekt (mjerilo?) s aproksimacijom troškova? 4. Normalna razina podzemne vode? Visoki vodostaj? Najviši vodostaj? 5. Skice za dogovor s investitorom? 3. Jesu li snimljene susjedne zgrade? Ustanovljen njihov način građenja? 10. Jesu li na gradilištu provedena geotehnička ispitivanja? Gdje? S kojim rezultatima? 3. Projekt (mjerilo)? 5. Koji se zahtjevi odnose na reviziju statičkog proračuna? Tko je ovlašteni revident? Koje osobe dolaze u obzir? (Koga određuje nadležna institucija za graditeljstvo?) UPITNIK 50 . Tehnički prijam zgrade (spremno za useljenje)? 15. Postoje li izgledi za predujam i isplatu u gotovini? Koji su rokovi i načini isplate primjereni? 7. Je li određen priključak na elektromrežu? Odobren od elektrane? Kabliranje ili zračni vod? 9. talpe? 4. Isporuka nacrta za građevnu dozvolu. Predračun? 6. Priprema tople vode: potrebne količine? U koje vrijeme? Na kojem mjestu? Kemijski sastav pitke vode? Treba li uređaj za omekšavanje? 15. Način ventiliranja: Izmjena zraka? U kojim prostorijama? Odstranjivanje plinova? Odvlaživanje? 16. Je li stabilizirana stalna točka za geodetske radove? 11. Okna za otpad i mljevenje otpada? Gdje? Veličina? Za koju vrstu otpada? Spaljivanje? Briketiranje papira? 26. Kome se treba obratiti za ishođenje građevne dozvole? Potreban broj primjeraka projektnog elaborata? U kojem obliku? Formati nacrta? Kopije u plavoj. Oblikovanje stupova? Vanjski zidovi? Unutarnji zidovi? 10. Kolika je udaljenost gradilišta od teretnog željezničkog kolodvora? 2. Je li potreban plan uređenja i organizacije gradilišta? 12. Ostali transportni uređaji? Dimenzije? Putovi? Kapacitet? Cijevna pošta? X. Opskrba vodom? 0 dovoda? 0 fleksibilnih cijevi mjesnih vatrogasaca? Tlak u vodovodnoj mreži? Postoje li značajne oscilacije tlaka? U kojoj mjeri? Cijena vode po m 3 ? Slavine vani? 18. Kakva konstrukcija stubišta? Opterećenje? 11. Kakvu izolaciju treba predvidjeti? Protiv buke? Horizontalno? Vertikalno? Protiv vibracija? Protiv topline? Horizontalno? Vertikalno? 9. Tehničke podloge 1. sa statičkim proračunom i ostalim potrebnim prilozima? 7. Kakvo hlađenje? Priprema leda? 17. Podaci za izvedbu 1.PROJEKT VII. Predvidivo trajanje procedure izdavanja građevne dozvole? Nadležna tijela? Mogućnosti požurivanja? 8. Rok predaje ponuda? 11. Završni obračun? IX. Vrsta dizala? Potrebna nosivost? Platforma u visini poda ili parapeta? Brzina? Strojarnica gore ili dolje? 24.

9. određivanje materijala. 55 (2). 51 . obloge zidova. duljina. procjena / obračun troškova usp. sredstva / instrumenti planiranja izvedbe (crteži. armiranobetonske. Provjera planova izvođenja koje je sastavio izvođač na temelju opisa i programa izvedbe radova. faza izrade 5. 1 : 5 . HOAI.3 IZVEDBA GRAĐEVINE -»ro Za projekte interijera prostorija: detaljni prikaz prostorija i slijeda prostorija u mjerilu 1:25 do 1:1.. glavni projekt (11%). 1.0 Građevina . LPH 6. članak 15.73% cjelokupnog honorara s. smjernice za mjesta okupljanja. koje nisu surađivale na izradi projekata. DIN 276. npr. sa svim za izvedbu potrebnim podacima i kotama.. Nacrti objekta sa svim za izvedbu nužnim pojedinostima. osnovna aktivnost. usp. Razrada detalja.1 1. kao podloge opisa i programa izvedbe radova *). uobičajeno mjerilo 1:50 ovisno o konstrukciji. pojedinačni nacrti).izvedba B Aktivnosti pri izvedbi građevine Plan izvođenja Definiranje aktivnosti / sadržaji Ciljevi / rizici u planiranju izvođenja Sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe * izvedbeni nacrti * nacrti detalja.sadrže tablično potpune podatke o veličinama (npr. * Građevne knjige (= knjige prostorija) . npr.0 Nadzor 3.3 Sredstva / instrumenti za planiranje izvođenja * Izvedbeni nacrti.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB * VOB (dijelovi A/B/C. niže) (odgovarajući software na raspolaganju). ekonomske podloge: instrumenti za kontrolu troškova. ventilacije. udvostručenje rada). površina. građevno . o materijalima (npr.). Nedovoljno planiranje izvođenja radova često dovodi do gubitka materijala (otklanjanje nedostataka. stalnog smanjenja vrijednosti (pogreške u planiranju / pogreške u izvedbi.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. članak 15.0 Projekt građevine HOAI. čl. tj. čelične. s potrebnim tekstualnim napomenama. suradnja oko ugovaranja (4%). mrežno planiranje) C Upute u literaturi o izvođenju građevinskih radova —> CP A Definiranje pojmova Definiranje aktivnosti iz područja rada arhitekata i njihovo adekvatno honoriranje određeno je u HOAI (Honorarordnung fur Architekten und Ingenieure . *) Ova posebna aktivnost postaje u opisu i programu izvedbe radova u potpunosti ili djelomično osnovna aktivnost.3 Sredstva / instrumenti nadzora * podloge za AVA.SISTEMATIZACIJA A Definiranje pojmova 1.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji 2. te usporedba s projektantskim planovima*). faza izrade (LPH) 5-9: izvedbeni projekti (25%).0 Ugovaranje radova 2. volumen prostorije ili dijela prostorije itd.2 Ciljevi / rizici ugovaranja radova 2. 1 : 1 .). tako da se postigne rješenje pripravno za izvedbu. propadanje).1 Definicija aktivnosti / sadržaji 3. pripreme ugovora (10%).2 1. . "projektantske aktivnosti" . izvršne odredbe. mogu se riješiti sa CAD (Computer Aided Design) u okviru EDV i po potrebi povezano s AVA (usp. uzevši u obzir urbanističke. 55 * Posebni nacrti. programi aktivnosti) * knjiga standarda za radove * LV . ako se ti radovi odnose na elemente koji nisu mogli biti uključeni u predračun. smjernice. gubitaka radnog vremena (prazan hod. linijski dijagrami. uobičajeno mjerilo 1:50 -> s. sanitarija. faza izrade (LPH) 1-4: prikupljanje podloga (3%). npr. posebno aktivnost HOAI. tehničke podloge: priznata pravila tehnike i umijeća građenja. "aktivnosti oko izvedbe" . uvodne napomene) * opis aktivnosti (popis aktivnosti. Provjera i odobravanje nacrta trećih osoba. LPH 5.0 1. podne obloge itd. glede njihove usklađenosti s izvedbenim nacrtima (npr. ako se primijeni opis i program izvođenja radova. drvene itd. članak 15. visina. Izrada podloga za druge stručne suradnike na projektu i uklapanje njihovih priloga kako bi se postiglo rješenje pripravno za izvedbu. B Aktivnosti pri izvedbi građevine 1. pa su podloga funkcionalnog opisa aktivnosti (= opis i program izvedbe radova. tehničke.27% od ukupnog honorara [poglavlje 2. * Osnovni radovi: Razrada rezultata radnih faza 3 i 4 (postupna obrada i prikaz rješenja). koristeći priloge drugih stručnjaka.fizičke. suprotno od opisa i programa izvedbe. funkcionalne. biološke i ekološke zahtjeve. temeljne aktivnosti prema HOAI odgovaraju potrebnim radovima u praksi. nadzor (31 %). tehničke i ekonomske strane (pravne podloge: državni građevinski propisi. U tom slučaju otpadaju odgovarajuće osnovne aktivnosti ove faze radova.. uobičajena mjerila 1 : 2 0 .] 2. 1 : 1 0 . elektroinstalacija itd. idejni projekt (7%).). oblikovne.projekt 2. pravne.). Kontinuirani rad na operativnom planiranju tijekom izvođenja objekta * Posebne aktivnosti: Sastavljanje detaljnog opisa objekta u građevnoj knjizi. npr. 55 @ • * Parcijalni nacrti (= nacrti detalja.propisi o honoriranju arhitekata i inženjera na temelju prvog i drugog članka Zakona o reguliranju rada inženjera i arhitekata) [poglavlje 1.) . energetske (npr. podaci iz ugovora o građenju) * tehnike operativnog planiranja / terminski plan (stupnjeviti dijagrami. Ovu materiju propisuje HOAI. Obradu svih vrsta crteža propisuje DIN 1356.uzori * podloge namijenjene izvođaču 3.15. Sastavljanje detaljnog opisa objekta u knjigu prostorija. dopunjuju izvedbene nacrte za određene dijelove građevine.0 Izvedba građevine HOAI. uredbe. članak 15. 1. širina.» s. instalacije grijanja.] 1. radionički nacrti izvođača. kao podloge opisa i programa izvedbe radova *). s potrebnim tekstualnim objašnjenjem. briga oko objekta i dokumentacija (3%).0 Građevina . i prema potrebi konzultacije s ekspertima). gospodarske.2 Ciljevi / rizici nadzora 3. primjerice definitivni kompletni izvedbeni nacrti detalja i konstrukcijskih elemenata u mjerilu 1:50 do 1:1.). o opremi (npr. u smislu racionalne upotrebe energije).2 Ciljevi! rizici u planiranju izvođenja Cilj planiranja izvođenja je da se građenje odvija bez smetnji i pogrešaka. nacrti pojedinosti * posebni crteži * građevna knjiga 2. isporučiteljevi nacrti rasporeda strojeva i njihovih temelja).prikazuju druge dijelove građevine / uređaje prema potrebi. ishođenje dozvola (6%). 1.0 Plan izvođenja 1.izrađuju se za posebne konstrukcije (npr. Pretpostavka za to su potpuno riješeni oblikovni i tehnički problemi do u detalje te njihova provjera s formalne. HOAI se u velikoj mjeri zasniva na praksi. konzultacije s ekspertima. DIN-norme. VOB/Ačl.

sastavljanje alternativnih opisa radova za određena područja aktivnosti.rekapitulacija troškova prema DIN-u 276 na temelju jediničnih ili paušalnih cijena iz ponuda. + pismena potvrda s podacima o mogućnostima uvida u podloge izdavanja radova / mjesto i vrijeme otvaranja ponuda / rokova za prihvaćanje i ostajanja u obvezi itd. čl. otklanjanje nedostataka. AGB . koje odgovarajuća BGB-pravila stavljaju izvan snage ako je tako dogovoreno.5. postaju ponuda a prihvaćena nepromijenjena ponuda postaje ugovor (regulira sve modalitete potrebne za provedbu planova izvođenja. Članci 631 . . obveze prihvaćanja naručitelja.pregovori s ponuđačima. 3. otkaz od strane naručitelja.650. sporovi.638.646. otkaz od strane izvoditelja. Radovi se mogu izdati ako su poznate cijene s. usp. či. IZVEDBA GRAĐEVINE ->&) čl. Upute za opis radova . . nepotpune podloge za izdavanje radova dovode do loših ugovora koji izazivaju sukobe / prekoračenje rokova / nedostatke / smanjenje vrijednosti / dodatne troškove..suradnja pri dodjeli posla. čl. .644.642. Naslovi / sadržaji pojedinih članaka su: čl. 55©-© * VOB (Pravilnik o obavljanju građevinskih radova) ima poseban pristup (suprotno općenitim odredbama BGB) i vodi računa o tome da u ugovoru o građenju budu regulirani raznovrsni stručni i pravni problemi / zahtjevi (usp. faza izrade 6+7 * Osnovne aktivnosti: .sastavljanje opisa radova s popisima radova prema vrstama.635.639. rad u akordu. čl. čl. čl. ponovljena izmjera odnosno odbici).VOB/C (DIN 18300 18450) = Opći tehnički uvjeti za ugovaranje građevinskih radova (ATV) Sadržaj: pravila (prema sporazumu) za pojedine vrste radova (npr. 13.sastavljanje usporednih pregleda cijena koristeći priloge drugih stručnih suradnika na projektiranju. uključujući pregled cijena *). otkaz od strane naručitelja. suština ugovora o radu. npr. .-651. ometanje i prekid izvođenja. cijene.636.641. uz suradnju svih sudionika faza aktivnosti 6 i 7.sastavljanje obaveznih uvjeta za izvođenje svih vrsta radova. jamstva naručitelja. predračun. utvrđeno odgovarajućim uredbama (usp. suradnja naručitelja. 17. čl. dospjelost plaćanja. Opći sastavni dijelovi ugovora. čl. zaključno reguliranje.640.utvrđivanje vrste / opsega pomoćnih radova (uz glavne radove prema popisu radova) bez posebne naplate. čl. odgovornost itd. 5. 55 © 0.634.637. kaznene odredbe. osiguranje. razgraničenje dijelova građevine koji se međusobno isprepleću. uz potpunu 52 . 7. Gradiva / građevinski elementi.) Ugovori o građenju (time i podloge za izdavanje radova) moraju iscrpno / potpuno unaprijed raščistiti moguće nesuglasice između ugovornih strana . VOB .1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. čl. postavljanje rokova i mogućnost promjene. 15. opis radova / uvjeti ugovora itd. 55 © .02 potrebni dopunski podaci. vrsta / opseg rada. hipoteka na građevinsko zemljište. 2. 1.2. Izvođenje. Pomoćni radovi / posebni radovi. . čl.Bürgerliches Gesetzbuch. podjela rizika.2 Ciljevi i rizici ugovaranja radova Cilj je sklapanja ugovora stvarati ugovoreno djelo i provoditi planove izvedbe u okviru građanskog prava. kao npr. "standardi" za gradiva /građevne elemente (DIN-norme. 55 © za definirane aktivnosti (podloge za izdavanje radova = podloge za ugovaranje radova. . službena odobrenja). dopunjuju se "prethodnim napomenama" (dodatni ugovorni uvjeti. Sadrže prave norme za ugovore o radu. iscrpnih raspisa (br. ČI. rokovi. moguć i u okviru općih poslovnih uvjeta.633. čl.643. čl. 16. čl. naknade. 11.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB (Građanski zakonik) propisuje u ugovoru o građenju (ugovoru o radu) pravne odnose između investitora / izvođača (naručitelja / izvoditelja) ako nema drugačijih sporazuma. čl. čl.međusobne obveze jasno utvrditi. 10. čl. 4. posebni ugovorni uvjeti.647. .. 2. smanjenja i prekida. jamstvene obveze izvođača.usuglašavanje i koordiniranje opisa radova stručnih suradnika na projektu. . čl.648. Naslovi / sadržaji članaka su: čl. čl. čl. dijelovi A/B/C ) s.VOB/A (DIN 1960) = Opće odredbe za izdavanje građevinskih radova Sadržaj: smjernice za formiranje i sastavljanje raspisa natječaja. ugovor o isporuci djela -» s. . kašnjenje izvedbe. naknada štete zbog neizvršenja. prekid i obustava zastare. jamstva. odnosno njegova ovlaštenog zastupnika. podloge za izvedbu. založno pravo izvoditelja. čl. . nositelj rizika. odgovornost ugovornih strana.-651. čl. br. . istovar i skladištenje". čl. dovršetak preuzimanja. 2. čl. rokovi izvedbe. čl. pa vrijedi tek ako se dogovori njegova primjena (dio B/C. Obračun . naknade.propisi za obračun prema utvrđenim stvarno izvedenim količinama (odnosi se na obračunske jedinice. preuzimanje. 23. Ovu materiju propisuje HOAI.propisi glede tehnike izvođenja (eventualno DINnorme) usmjereno na "standardno izvođenje". 12. članak 9.upućivanje na postojeće DIN-norme (tehničke odredbe za izvođenje).iznalaženje i prikazivanje količina kao podloga za sastavljanje opisa radova. VOB nije zakon ni pravni propis. 4.a obavezujuće su za javnopravne investitore. usp.usklađivanje i objedinjavanje aktivnosti svih stručnjaka koji sudjeluju u ugovaranju. 8.uvjeti kvalitete. čl. otkaz od strane izvoditelja. zemljani radovi. . uz upotrebu priloga drugih stručnim suradnika na projektu. obračun.1. generalna klauzula: "Gradiva i građevinski elementi podrazumijevaju se uključivši isporuku. Odredbe VOB/A imaju obilježje preporuke (za privatne investitore) . Podjela VOB-a u tri dijela: .sastavljanje. kontrola i vrednovanje pregleda cijena prema posebnim zahtjevima.prikupljanje ponuda. uključujući sastavljanje pregleda cijena po vrstama radova. .632. 18. čl. Podloge za izdavanje radova s unesenim cijenama i potpisom ponuđača. ne smiju biti u proturječju s općim odredbama za ugovaranje. kratka zastara.sastavljanje opisa i programa izvedbe radova u svezi s građevnom knjigom *).).kontrola i vrednovanje ponuda temeljem opisa i programa radova. . 2.01 opći neophodni podaci. 15.645. 5.). čl. * Posebne aktivnosti: . čl. .pomoćne napomene za sastavljanje jednoznačnih.zakon. najčešće nedovoljni za jednoznačno. čl. čl. odnosno Uredba o ugovaranju građevinskih radova.0 Ugovaranje radova (priprema / suradnja pri ugovaranju) 2. . čl. isplata. čl. 3. . VOB/A. čl. ugovaranje.VOB/B (DIN 1961) = Opće odredbe za ugovaranje izvedbe građevinskih radova Sadržaj: posebno sastavljene odredbe za građevinske ugovore. prestanak jamstva. izvođenje.Verdingungsordnung für Bauleistungen.651. Važeće područje. Građanski zakonik. zidarski radovi itd. 14. 6. vrsta / opseg radova. 1. čl.631.kontrola i vrednovanje ponuda. .zakon).) prema jedinstvenoj sistematizaciji s. BGB . AGB . izdavanje radova. 9. čl.649. članci 631 . Nejasne. čl. .

sastavljanje plana zaliha. 1. .prijam građevinskih radova uz suradnju drugih stručnjaka uključenih u projektiranje i nadzor.nadzor tijekom izvođenja objekta glede usklađenosti s građevnom dozvolom.sustavno sređivanje crteža i proračuna objekta.utvrđivanje troškova prema DIN-u 276 ili prema pravnim propisima za obračun u stanogradnji.mogući dodatni sporazumi odnose se na odredbe koje služe definiranju aktivnosti (bez narušavanja uravnoteženosti VOB-a).preispitivanje analize troškova / koristi za građevinu i poslovanje.zakona (uravnoteženost VOB-a kao "cjeline").kontrola računa. ekonomski) koji se odnose na dovršenu aktivnost. moguć je standardizirani popis aktivnosti bez naznake količina). Tako se pojedini tekstovi (povezani u poglavlje. planovima izvođenja i opisima aktivnosti.nadgledanje uklanjanja nedostataka koji su ustanovljeni prilikom primanja radova. .primjenu odredaba AGB . Ponuđači: različiti izdavači ->• s. 15. VOB/B čl. Opisi aktivnosti . pomažu pri rješavanju posebnih konstrukcijskih detalja. .zahtjev za službena primanja radova i sudjelovanje u njima.katalog standardnih radova za cestogradnju i mostogradnju (StLK). količini. npr. . npr. opći tehnički uvjeti za ugovore o izvedbi građevinskih radova (VOB/B) (dakle "posebno" vrijedi prije "općeg") -> s.opis i program radova (funkcionalni opis aktivnosti. .popis jamstvenih rokova. obilježeno rednim brojem / brojem pozicije) -> s. dimenziji. tj. .opis aktivnosti s popisom radova (VOB/A. Postupak prijama itd. * LV . Cijelo je područje izdavanja radova idealno EDV-pogodno (tekstovi.kontrola radova na čuvanju i održavanju. .obilazak objekta kako bi se ustanovili nedostaci prije isteka jamstvenog roka izvođača.iznalaženje i utvrđivanje troškova za izradu financijskih pokazatelja. . . iscrpna definicija aktivnosti.regionalni katalozi aktivnosti (RLK) pojedinačnih korisnika.suradnja pri oslobađanju od aktivnosti osiguranja. cilj: primjena jedinstvenih standardnih tekstova za opis aktivnosti u graditeljstvu na području cijele države). ako ta djelatnost prema zakonima dotične zemaljske vlade prelazi okvire osnovne aktivnosti iz faze aktivnosti 8. proračuni). pa zbog toga u IZVEDBA GRAĐEVINE kompletu postaju vrlo opsežni. uključujući sastavljanje i predaju potrebnih podloga. . . . vrijede redom (usp. . . popisi aktivnosti. skraćeni tekst / opširni tekst) mogu kombinirati (broj odjeljka. područja aktivnosti 100-199. Kombinacija podataka za izdavanje radova i planiranja izvođenja moguća je primjenom odgovarajućeg CAD (Computer Aided Design) AVA (raspis / izdavanje / obračun) softvvareom.sastavljanje i praćenje terminskog plana (gantogram). čl. Ti obrasci obuhvaćaju što je moguće više varijanata teksta (tekstovi stvoreni precrtavanjem).knjiga standardnih aktivnosti savezne željeznice (StLB-DB). . . 3. čl. 56 > Treba razlikovati: . troškova ili kapaciteta.katalog standardnih radova za vodogradnje (StLK).9. 56 Jedinstvena (standardizirana) kombinacija omogućuje racionalizaciju kroz EDV (Izdanja knjiga o standardnim radovima: Zajednički odbor elektronika u graditeljstvu. . 56 Programi aktivnosti. * Posebne aktivnosti: .1): Opis aktivnosti.priprema brojčanih podataka za datoteku objekta. GEAB. npr. objektu / dokumentacija) 3. područja aktivnosti 400-499. Poglavlja standardnog teksta raspoređena su hijerarhijski u 5 odjeljaka./3-9). 56 * Opis aktivnosti.djelatnost odgovornog voditelja gradnje. način izražavanja itd. područja aktivnosti 800-999. * Osnovne aktivnosti: . kao i s općenito prihvaćenim pravilima tehnike i odnosnim propisima. .9. kao jednoznačna. upute za rukovanje. . . . _ potrebni dodatni sporazumi razjašnjavaju jednoznačno VOB "može se .kontrola i korigiranje detalja predgotovljenih elemenata. posebne ugovorne odredbe. nadgledanje i daljnje vođenje plana isplata. .sastavljanje popisa opreme i inventara. prema potrebi iz 5 odjeljaka. funkcionalno.1 Definicija aktivnosti / sadržaji regulirano propisom HOAI. ČI. Opisi građenja (opći prikaz graditeljskog zadatka) upotpunjuju popise radova tako da postaju opisi radova. atesti.odredbe". postaje podlogom kasnijeg ugovora o građenju — s.kao dio podloga za pogodbu radova .nadgledanje otklanjanja nedostataka koji su nastali tijekom jamstvenog roka. Ima li proturječnih dijelova ugovora. 56 * Standardna knjiga aktivnosti (StLB) za građevinarstvo pomaže pri sastavljanju opisa aktivnosti (daje: sažete tekstove.predaja objekta. VOB/A.koordiniranje stručnjaka koji sudjeluju u nadzoru. kakvoći. . faze aktivnosti 8 i 9. područja aktivnosti 200-299.sastavljanje. .sastavljanje. . . tehnički.kontrola troškova. vrste radova + broj pojedinih poglavlja = broj standardnog opisa aktivnosti) s.zajednička izmjera radova s izvođačima.obilazak građevine nakon predaje. Svako poglavlje ima svoj broj. ali najdulje do pet godina od primitka građevinskih radova. rastavljanje na pojedinačne pozicije (pozicija je opis dijela aktivnosti prema vrsti. .vođenje građevnog dnevnika. ./10-12). . Odustajući od detaljnog prikaza faze aktivnosti (suprotno: popis aktivnosti s pojedinačnim pozicijama. opisi mjerodavnih uvjeta / zahtjeva (oblikovno. utvrđivanje nedostataka. nadgledanje i daljnje vođenje diferenciranih planova vremena. eventualne dodatne ugovorne odredbe. 53 . . tehnički besprijekorne.0 Nadzor (nadzor na građevini.unošenjem cijena (ponuda) i raspisom (izdavanje radova) postaju dijelom ugovora o građenju. FLP.upravljanje objektom.obrasci za popise aktivnosti slični su građevnoj knjizi (prethodnik StLB). . 56 @ mogu se raščlaniti nepovezano (stupnjevi izgrađenosti / faze građenja / stupnjevi dovršenosti) ili prema naslovima (sažeto prema vrstama radova) uz pomoć "prethodnih napomena" ->s. izvještaji u građevnom dnevniku. . s. 56 * Obrasci namijenjeni proizvođačima za popise aktivnosti nude dodatne informacije. potpune) tako što nudi standardna poglavlja opisa pojedinih pozicija koje se uklapaju u odgovarajuća područja aktivnosti (područja aktivnosti približno su vrste građevinskih radova prema VOB/C).izrada uputa za čuvanje i održavanje. .promatranje objekta. . Daljnje zbirke standardnih tekstova za radove u graditeljstvu: . eventualni dodatni tehnički uvjeti.

58 2 Metode čvornog mrežnog planiranja (Metra . Vremenski model je normalno stohastički (= određivanje vremenskih razmaka između događaja računom vjerojatnosti). ne može se ustanoviti). posebni crteži). 58 @ Sadržaji streličnih mrežnih planova odražavaju se u listama procesa (izlistanje pojedinačnih aktivnosti s odgovarajućim naznakama vremena) s.v. prikazu. kontroli odvijanja radova. materijala u pravo vrijeme.g. Prednosti / nedostaci / područja primjene različitih metoda mrežnog planiranja: unaprijed organizirane mreže s determinističkim vremenskim modelom (CPM/MPM) najprikladnije su za detaljirano upravljanje / kontrolu izvođenja građevina (težište na pojedinim aktivnostima). PERT) prikazuju događaje čvorovima.najraniji početni. SAZ / najkasnije rokove završetka. 57 Različite orijentacije mreže (procesi / događaji) i prikazi (strelice / čvorovi) daju tri tipa mrežnih planova s. MPM) prikazuju procese čvorovima. očiglednost. izmjere. visina. Nedostaci gantograma: paušalnost. u potrebnoj količini. izdava-nje. na pravom mjestu). .. teškoće u prikazu kombinacija / ovisnosti radnih procesa (nekritični / kritični procesi = promjena trajanja procesa odgovara promjeni vremena zbroja procesa. manjkava kontrola dovode često do nezadovoljavajućeg izvođenja. planiranju. Strelice odražavaju odnose organizacije radova. Prednost: očigledna predstava brzina i kritičnih razmaka. Mreže orijentirane prema događajima (PERT) bolje služe okvirnom i pregleđnom planiranju (događaji = miljokazi). Uključene prethodno procijenjene vremenske IZVEDBA GRAĐEVINE CD rezerve daju (pribrojene) navedeni projektni rok završetka VZ(n). 58 @ @ 3 Metode mrežnog planiranja pomoću čvorova događaja (Progmamm Evaluation and Review Technique. ali nema primjenjivane metode.planiranje tijeka građenja uz primjenu metoda projektantskog menadžmenta (raspoloživost ljudi. mehanizacije. Popisi aktivnosti ( = liste prikaza tijeka građenja = liste podataka o radovima) pripomažu pri izradi gantograma i omogućuju usporedbu predviđeno ostvareno. tornjevi. nedostataka (vidljivi / skriveni).3. sredstva za izvedbu itd. Mrežni su planovi općenito vrlo detaljirani. * Tehnike planiranja tijeka građenja / terminsko planiranje koriste različite uobičajene metode: . Građevinski nadzor usmjeren je na dva težišta: . Strelice odražavaju odnose organizacije radova. SEZ) za nastupanje svih događaja / procesa (proračun unatrag). ali nedovoljno ilustrativni (stoga: dodatni prikazi rezultata u obliku gantograma. planiranje ulaganja (program radne snage / program opreme) .» s. a horizontalno (= os x = apscisa) pripadajuće vrijeme (određeno temeljem iskustvenih vrijednosti / proračuna) koje je prikazano duljinom odgovarajuće horizontalne crte.Gantogrami postavljaju u koordinatnom sustavu vertikalno (= os y = ordinata) faze rada / građevinske procese. pogrešaka u obračunu. CPM). Građevinski nadzor temelji se na projektu (izvedbeni nacrti. a na drugoj jedinice duljine puta (rjeđe količina). Geometrijski modeli PERT + CPM mogu dati mješovite prikaze (procese kao strelicu. odnosno ukupnu vremensku rezervu GP pojedinih događaja / procesa (GP = najkasniji rok SZ . npr. najkasniji početni. događaje kao čvor). Temeljni poredak odnosa (= ovisnost između događaja /procesa može se kvantificirati) kad je CPM normalni slijed (određeni odnos od završetka prethodnog do početka sljedećeg događaja. Sadržaji čvornih mrežnih planova prikazuju se u listama procesa (usp. završni rok SAZ / SEZ minus najraniji rok . opasnosti za ljude (nesretni slučajevi) i materijal.) kod MPM je početni slijed (određen odnos od početka prethodne do početka sljedeće aktivnosti. pojmovi vidjeti DIN 69900. odsutnost koordinacije najčešće dovode do kašnjenja / dodatnih troškova. poglavlje izdavanje posla) -> s.» s. ceste. troškovi. početni događaj aktivnosti A = početni događaj aktivnosti B). vrijeme između početka i završetka procesa). Iz toga se raspoznaje brzina izvođenja (kut koji proizlazi iz odnosa vrijeme / put) i vremenski i prostorni razmaci između aktivnosti. međuzavisnosti dijelova procesa kao preduvjet nekog sljedećeg procesa prikazuju se fiktivnim procesima (nulte veze.) Kao pomoć za posebno velike mrežne planove predestinirana je EDV (za sastavljanje mrežnog plana dovoljan je unos odgovarajućih podataka iz liste procesa). razvijeniji. nacrti detalja.12. Loš nadzor. najkasnije rokove SZ (najkasnije rokove početka. vremena) predstavljaju u koordinatnom sustavu na jednoj osi (kojoj = ovisno o građevinskom zadatku) jedinice vremena (odabrane). 57 . FAZ / najraniji termin završetka. organizacijski odnosi koji se pojavljuju u mrežnim planovima uobičajeni su slijed aktivnosti u 70-80% slučajeva). te eventualnoj građevnoj knjizi odnosno na podlogama za ugovor o građenju. neraščlanjenost dijelova procesa. Vremenski model je determiniran (v. list 1).3 Sredstva/instrumenti za građevinski nadzor * Podloge AVA. 54 . Rezultat = put najduljega trajanja (kritični put) / projektni termin završetka FZ(n). povećanja troškova. Vremenski model je determiniran (tj.3. Čvorovi predstavljaju početne i završne događaje procesa. usp. FEZ) za nastupanje svih događaja / procesa (D = trajanje. pronalaze (proračun unaprijed) najranije termine FZ (najraniji termin početka. upravljanju. obračun kao dopuna AVA (raspis. Dummy. kao i sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe objašnjeni su pod 1. završni rok FAZ/FEZ) .) prikazuju se međusobne ovisnosti različitih aktivnosti. Mrežni proračuni polaze od projektnog polaznog termina VZ (O) (startni čvor. vremenski kad tijeku građenja nedostaje smjer prema dovršenju) Područja primjene: prikaz tijeka građenja s određenim smjerom dovršavanja (duljina. potkopi i si. Prednosti gantograma: preglednost.Potential Method.Mrežni planovi. završni događaj procesa A = početni događaj procesa B). Postoji odgovarajući software (pretežni dio: CPM). planiranje pojedinih tokova (programi aktivnosti). Redoslijed građevinskih radova trebao bi biti prikazan odgovarajućim redom upisa u dijagram. čitljivost (prikaz proporcija vremena).» s. Nedostaci: nepreglednost pri preklapanju različitih aktivnosti (prostorno. najkasniji projektni rok početka SZ.3. stariji.) . Najvažnija pomoćna sredstva jesu tehnike planiranja tijeka građenja / tehnike terminskog planiranja prema različitim metodama.g. obračun. CPM) prikazuju procese strelicama (rubovima).22]. CPM) . procesu je određeno konkretno procijenjeno vrijeme). Područja primjene: prikaz tijeka građenja bez posebnog smjera dovršavanja. rezultati tehnike mrežnog planiranja (dio istraživačke oblasti Operation Research) [si.« 5 7 . 57 @ .2 Ciljevi/rizici građevinskog nadzora. dimnjaci i si. prikazuju veći broj uvjeta nego strelični planovi aktivnosti (CPM. odnosi redoslijeda u streličnim mrežama s vremenskim razmakom 0) -» s. Uvršta-vanjem što više ulaznih parametara (vrijeme. Temeljni odnos organizacije (def. ali CPM je rašireniji u praksi. Međusobno ovisni procesi koji teku usporedno. Teoretski se može zamisliti mrežni plan pomoću strelica događaja. Nezadovoljavajući projektantski menadžment. Čvorni planovi aktivnosti (MPM) lakše se postavljaju / mijenjaju (dosljedno odvajanje planiranja tijeka od planiranja vremena). 57 @ 1 Metode streličnog mrežnog planiranja (Critical . 3. služe analizi. puta [količina].Path Method.Linijski dijagrami (dijagrami brzine.kontrola. v.

Grubi radovi (R) DIN 18330 Zidarski radovi (R)DIN 18331 Betonski i arm.77 1 1 L 2. obustave) |§ Prijam |§ Dospjelost plaćanja § Suradnja naručitelja § Otkaz od strane izvođača § Rizik § Odgovornost naručitelja § Dovršenje umjesto prijama Pravo izvođača na hipoteku Hipotekarno osiguranje građevine Pravo otkaza naručitelja Predračun troškova Ugovor 0 isporuci © lz: Mantscheff: "Einführung in die Baubetriebslehre". konst. odgovornost.47 N N 4. • inst.ne postoji 8 Otkaz putem A G . 1985. betonska ploča Procjedni otvor 10 cm (8) Opći uvjeti ugovaranja 2.363 2.475 N 0. 7) § 5 Rokovi izvođenja § 13 Jamstvo (br. Zemljani radovi i temeljenje (F) DIN 18300 Zemljani radovi (F) DIN 18301 Bušaći radovi (R)DIN 18302 Građenje bunara (R)DIN 18303 Zagrađivanje (R) DIN 18304 Pobijanje pilota (R)DIN 18305 Navodnjavanje (F) DIN 18306 Odvodnjavanje i kanalizacija (R)DIN 18307 Vodovodi i plinovodi (F) DIN 18308 Drenaže (R)DIN 18309 Injektiranje (R) DIN 18310 Radovi na osiguranju vodotoka. s. Planovi z a građ.utičnica za telefon W A . grij. arm. promjene. 7) Jamstvo I Prijam | Plaćanje | Izvođenje Otkaz putem A N . smanjenje § 635 Naknada štete |§ 17 Osiguranje | |§ 13 Učinci jamstva (br. N N 1. d o z v o l u ORGANIZACIJA GRAĐENJA ->QQ Pravila V O B / B koja odstupaju od pravila ugovaranja BGB l p h 5 I z v e d b e n i projekti B G B ugovor o radu §632 Naknade § |§ § § § VOB/B 2 14 15 4 13 Naknade I Obračun | Rad u akordu Izvođenje (br 7) Jamstvo (br.zidno.4) W B S . 7) § 8 Otkaz putem A G (br 5) § 13 Jamstvo (br.63 WWH - - AAD - 22 1 w c .4. (R)DIN 18335 Građenje čelikom (R)DIN 18336 Izolaterski radovi (R)DIN 18338 Krovopokrivači i krovo. 5.kada W B .sudoper SPA .prisilna ventilacija W 604 Vent.87 •e Sadržai B4 Kućanski tehnički priključci za 4 1 2 3 Grijanje Ventilacija Sanitarije ELT/js B5 Mjerne veličine 1 3 ti < 2 > Površina m2 6.475 N 8. 6 7 Podjela rizika 12 Prijam .36 2. 49 Opseg ugovora i prijevremeni raskid Izvođenje.nije predmet V O B § 636 § 637 § 638 § 639 §640 § 641 § 642 § 643 § 644 § 645 § 646 § 647 § 648 § 649 § 650 § 651 Zakašnjenje izrade Prestanak jamstva |§ Zastara (kratka) |§ Zastara (prekid.grijanje vode Z W E .interfon S T D . Werner Verlag.891 Knjige prostorija (skraćeni oblik .razdjelnik stana W W H .utičnica za antenu DB .uputa § 12 br. Düsseldorf. tijelo s S C H c 104 Hodnik W W N N 1 1 _ WWH _ ZWE °c 20 F C H LUX 1 _ WA WB 204 Kup. radovi (R) DIN 18332 Radovi s prirod. - Odnos investitor / izvođač A2 Oznaka prostorije 1 Privr. 3. kamenom (F) DIN 18333 Radovi s beton. 3. nasipa i obaloutvrda (R)DIN 18311 Bageriranje u vodi (R) DIN 18312 Podzemni radovi (R)DIN 18313 Izrada dijafragmi s potpornom tekućinom (R) DIN 18314 Radovi s mlaznim betonom (9) Iz: VOB dio C 5 ELT/ss 6 Transp tek.-sp. 3.prekidač S P .47 2.-b(. bet. garancija Plaćanje Izolacija Podloga za pad 8 cm.3) Vffi-zidno grij tijelo bez SCH (B. B + C I i 1. 6) § 4 Izvođenje (br.primjer) 55 . radovi i opločenja (F) DIN 18353 Izrada podnih podloga (R) DIN 18354 Asfalterski radovi (F) DIN 18355 Stolarski radovi (R)DIN 18356 Parketarski radovi (3) Nacrt detalja [Ugovor 0 građenju) " Dodatak r Cijena + I Podloga za ustupanje Dopisi + [Pogodbene podloge Ugovorni uvjeti + BGB I Opis aktivnosti (4^) Ugovor o građenju Pravni propisi 0 ugovaranju radova § § 6 3 1 ff B G B Dio A. F 0.09 1 2.588 wc W 304 Kuhinja SCH DB WVT WB STD PA SCH STD WBS GAD DB SCH STD DB TAD SPA - - 24 7 N 6.92 S > Visina m 2.L P H 1 Prikupljanje podloga l p h 2 Idejni projekti LPH 3 G l a v n i projekti l p h i. Završni radovi (R) DIN 18350 Žbukanje i radovi u gipsu (R)DIN 18352 Keram./WC 3.04 WWH ZWE SP - - - 20 4 W W 404 504 Lođa st.stropno grijaće tijelo G A D .4. smetnje. broj prostorije A B 2 Korištenje 3 Korisnik (ABT) B2 Veličina prostorije 1 2 3 <61 m 3 N 14. blokovima (R) DIN 18334 Tesarski radovi i drv.izjednačavanje potencijala S C H .umivaonik (B.utičnica za kuć. dio 1.47 Temp LW Svjetlo Primjedbe (adrese) AAD .69 19. preuzimanje VOB/B Izvođenje Podnošenje rizika.izolaterski radovi (R)DIN 18339 Limarski radovi 3. aparat PA .000 48.utičnica TAD .47 N 15.uputa § 2 . 6) l p h 6 Priprema z a ustupanje radova l p h 7 S u r a d n j a pri ustupanju § 6 3 3 Nedostaci § 634 Postavljanje rokova.ne postoji .wc V W T . 3) 13 13 12 16 4 9 Jamstvo (br.

2) Zidovi 1. u dvostranoj oplati. 105 m2 UM/S: DM 24. 2.01 Brojčana oznaka standardnog rada Opis djelatnosti 81 013013 11 11 10 14 Beton sloja čistoće podloga horizontalna gornja površina betona horizontalna od nearmiranog betona kao normalni beton DIN 1045 B5 debljina 8 cm Količina Jedinica mjere EP GP 25 m (jl) Dodatne pojedinosti (^2) Opis djelatnosti Kratki tekst: "si. u armiranom betonu debljine 30 cm od B15.70 3748. Elementi zgrada u izgradnji Uputa: Opisu radova trebaju prethoditi propisi o obračunu odjeljka 0. 2d) Raspis (poziv za podnošenje ponuda (VOB/A § 17 br. 12 cm izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima.02 Podne ploče podruma od nabijenog betona B debljine 10. koja se doprema / postoji na gradilištu.02 Količ.ostalo DM . 12 cm.rad DM 24. za 1 m2 EP i.70 3748. m vanjski / unutarnji / potporni zidovi. B5" Primjer 1.50 Nedostaci: a) mnogo prostora za tekst b) nema podataka za udio u EP c) EP nije napisan slovima Primjer 2.60/DM 11. .. W. sa / bez armature Č . tridesetpet 70/100 . izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima.T 4 . 105..2. 7 Konstruktivno povezani elementi građevine koji se izvode u jednom radnom procesu moraju se opisati u T1/048 ili 053 K.10/DM . nagih Popis djelatnosti (LVZ) zid zid okna zid kanala zid parapet stubišni parapet Attika potporni zid krilni zid potporanj ležaj beton na licu mjesta Prethodne napomene i pozicije ® ® Podloge za ustupanje radova (VOB/A§ 17 br.10 .T3. Kratki tekst Nedostaci: EP i količine nisu u istom retku Primjer 3..0 Opis m podnih ploča podruma od nabijenog betona B debljine 10. KG. Dugi tekst 3. beton. Količina i EP izvan teksta Poz. 1 odsj. m 2 /m 3 vanjski / unutarnji / potporni zidovi (navesti mjesto). LB 013 (betonski i armiranobetonski radovi) T1 T2 T3 Jed. W.. EP i.50 Prednosti: a) velika ušteda prostora b) količine x EP = ukupna cijena u jednom retku Popis djelatnosti 037 038 039 040 041 042 043 044 045 046 047 048 Q 1 2 3 Beton na licu mjesta za zid — zid okna — zid kanala — zid između čelične konstrukcije — parapet — stubišni parapet — — — — — atika potporni zid krilni zid zid potpornja zid ležaja 11 jedna bočna površina u nagibu .Godina izdanja StLB: 1981 • područje djelatnosti: betonski i armiranobetonski radovi • beton na licu mjesta sloja čistoće . za 1 m2 EP jedinična cijena GP ukupna cijena 35.0 m podnih ploča podruma od nabijenog betona B debljine 10. 4. bez oplate Popis radova (15) Podloge za ustupanje radova 56 ..IZVEDBA GRAĐEVINE 0) Redni broj (OZ) 3.: tridesetpet 70/100 35.. VOB/B § 1 br.1 str. 12 cm. čist.60 -materijal DM11.T 5 (16) 35. čelika. u betonu / armiranom betonu debljine cm od B u dvostranoj oplati. 4) + 21 obje strane nagnute Izvod: standardna knjiga radova Pogodbene podloge (VOB/A § 10 br. odsj. 2) Tehnički sadržaj (1) Opis radova (4) Dodatni tehnički propisi ZTV (5) Opći tehnički propisi VOB/C Ugovor o građenju Pravni sadržaj (2) Posebni ugovorni uvjeti BVB (3) Dodatni ugovorni uvjeti ZVB (6) Opći ugovorni uvjeti VOB/B Uvjeti natječaja (VOB/A § 10 br. EP i količine u tekstu i u jednom retku 2. EP u tekstu 2. 1-3. bez / sa oplatom Posebni zahtjevi: beton m° po m 2 ••3 betonski čelik kg po m 2 /m 3 oplata m 2 po m 2 /m 3 3 2. izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima.podloga horizontalna • gornja površina betona horizontalna • od nearmiranog betona • kao normalni beton DIN 1045 • B5 • debljina 8 cm 81013 013 11 11 10 T„T 2 .70 3748.50 U Standardni tipski tekstualni opis Izvod: StLB. bez bet.-br.02 105.

§ 15. projektiranja ra c Startni čvor ° 4—SZ. ment Radni mjere građe proces vine Količina Utrošak h/E Xh Trajanje h/jedin. vremena (dan mjes. br.Raspis Ustupanje Obračun HOAI.) Usporedba n Termin poč. LPH 8 (19) N a d z o r na objektu Program gradnje WW Veliača 21 20 Ožuiak Travani fc lb b E radna Teška- 19 18 17 16 15 K 13 1? tt 10 fc fc IE ^ S _ Â J SSr«= 3 a S3 j ê <= f o p B = CS E — radna_ reška L T D 1 it. i 3 1 8 3 $W a eg t 3T o e a n m uređenje gradilišta CZ1 zemljani radovi C 3 betonski radovi w77t oplate i radovi u čeliku i — i postavljanje skele uklanjanje skele Terminski plan s podjelom pojedinih radnih procesa Program mehanizacije Redoslijed radova: Gradilište urediti i raspremiti Zemljani radovi i rušenja Izrada presjeka ceste Radovi na taracanju i ugradbi rubnjaka Terminski plan građenja • Linearno programiranje -Simulacija Operativna istraživanjaBroj radnih mjesta / 1 .smjenski pogon 1 . Red EleJedin. termin početka SEZ = najkas. § 15. LPH 6 -i 7 IZVEDBA GRAĐEVINE -»CP 493 m HOAI.smjenski pogon Elementi mreže ¡/^Tehnika mrežnog planiranja Ostalo f Siječanj Veljača | Ožujak Travanj f Svibanj Lipanj Srpanj Rujai Najkasniji termin -početka r projektiranja | Najkasniji termini: SAZ = najkas.smjenski pogon 2 . 5 o..< £5 = Rezerva Kritični put Najraniji termini ' I F A Z = najraniji termin početka FEZ = najraniji termin završetka | Termin završetka projektiranja = vz(n) Zadani termin završetka projektiranja treba jest treba jest treba jest Elementi mreža — Orjentacija Prikaz Aktivnost Strelica Proračun mreže * Događaj Čvor Tablica ispunjenja plana Orijentacije mreže 57 . termin zavržtetka SZo 4 — S Z . god.

Redni broj \ I \ 4 0 4 302 6 11 4 8 I 8 8 402 16 16 8 0 20 0 12 Ii / I I .* 1 šetak šetak ž 2 2 0 0 0 2 4 8 2 4 8 16 26 8 16 32 4 8 13 19 8 16 26 30 16 32 40 2 4 13 11 4 8 18 28 8 16 32 4 8 18 28 8 16 28 32 16 32 40 0 0 5 9 0 0 2 2 0 0 0 1 Završni događaj od j i —fr Završ. Dummy kritični put 16 16 0 21 32 32 0 22 36 32 501 48 44 4 27 12 4 28 8 8 16 16 0 4 0 13 Uf t > = lančana igra Procesna lista (CPM) usp. VN VD NP FA FE SA SE GP broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrežnog plana najraniji početak najraniji završetak najkasniji početak najkasniji završetak ukupno rezervirano vrijeme = lančana igra aktivnost nulta veza odn. 403 401. •c CM Z = D. 502 Najrani Najkasrliji Ukup. Skraćeni poz opis 103 Iskop P2 od j Termin Tra. poč. događ.402 403. Odnosi završetak. 2 2 4 5 3 4 8 10 4 8 16 8 2 4 6 8 10 11 13 15 17 19 21 23 12 14 16 18 20 22 24 3 5 7 9 Dummy od I do br.t ] w mu . od i • Zavri događ. stup W1 403 Beton. zavr. Trajaaktivnost nje 2 2 4 5 17 4 8 10 4 8 16 8 12 12 12 103 102 101 103 102 103. stup P2 1 Čvor SA SE GP FA FE NP VN VD » . događ. 1 1 3 1 5 1 7 5 7 12 9 14 10 16 12 14 20 18 22 2 4 6 8 11 13 15 17 19 21 23 Najranije Najkasnije 1 poč.402 303. + 1 .0. Opis poz aktivnosti 103 Iskop P2 102 Iskop P1 101 Iskop W1 104 Iskop W2 203 Piloti 302 Temelji P1 301 Temelji W1 304 Temelji W2 303 Temelji P2 402 Beton. 0 2 4 8 2 4 8 16 26 8 16 40 32 44 2 4 8 13 19 8 16 26 30 16 32 60 44 56 72 0 2 4 13 11 4 8 18 28 8 16 40 36 48 60 2 4 8 18 28 8 16 18 32 16 32 60 48 60 72 0 0 0 5 9 0 0 2 2 0 0 0 4 4 ÇhHD «»CH-a CQ.2 vizi h E ^no t :i-cf Dk^ctó Z = D. stup W1 403 Beton.poč. n ^ 26Bgj^8I3? L zm ge m 131 8 1 0 60|72|6O|72 17 112 I 0 72(72 403 turn min 2 ÏWTW L« 104 m T W T 141201 s?O < u . završ. I 0 19 Čvor Odnos redosljeda ' VN VD NP FA FE SA SE GP Opis aktivnosti FA 1 0 I SA Odnos redosljeda 10 20 i \ i \ 0 0 0 103 2 2 2 0 i FA 2 3 FE VN SA SE X •f 28 19 9 10 i 20 26 303 32 30 2 17 4 2 18 1 32 32 403 40 40 0 23 8 0 24 NP 60 60 0 31 40 40 404 60 60 0 25 28 0 26 72 72 0 32 —X 13 5 B 104 18 13 B 5" 5 9 18 16 304 28 26 2 15 10 2 16 1 7 VD GP broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrežnog plana najraniji početak najraniji završetak najkasniji početak najkasniji završetak ukupno rezervirano vrijeme = lančana igra ovisnost • > kritični put 16132116132 401 Metoda mrežnog planiranja strelicama aktivnosti nm m 32|44 3 6 p 15 12 l 4 Metoda mjerila Linijski dijagram Gredni dijagram Metoda mrežnog planiranja CPM orijentacija prema rubu MPM orijentacija prema čvoru 3 I2 I 6 MOMS TTTTT 302 ¡11618 1 6 1 1.početak (prividna aktivnost) Normalni slijed 0. od j 102 Iskop P1 101 Iskop W1 104 Iskop W2 203 Piloti 17 302 Temelji P1 301 Temelji W1 304 Temelji W2 303 Temelji P2 402 Beton. rez. Normalni slijed s prividnom aktivnošću Vremenski uvjetovana prividna aktivnost IZVEDBA GRAĐEVINE Dio procesa Br. Usporedba oblika prikazivanja različitih tehnika odvijanja aktivnosti (§} 58 .Í D — KZh- 5 15 1 5 Mrežni plan Q3 •Mota T-^o Or*ÇN3 •< . £D— = •Su. 304 302 301. vrijeme" poč.M U — « ü h Br. 501 404. 301 203. stup P1 401 Beton. Z=D. 302 104. događ. završ. stup P1 401 Beton. + 2 503 Gornji ustroj P2-VV2 1 60 0 > = lančana igra Procesna lista (MPM) usp.od I do janje br. u. zavr. 16112 1 4 m C H .02 UNI 6 44¡56|48)60. stup P2 501 Gornji ustroj W1-P1 502 Gornji ustroj P1-P2 Preth.

stupovi.2 S 0 c i i i . širina prozorske klupčice itd. 8.i četrdeseterodijelni redovi mogu se sa svojim međuvrijednostima interpolirati). pregledniju i jasniju informaciju o građevini nego bilo kakav opis.. Po završetku izvođenja građevna je knjiga podloga za obračun radova. Građevinske mjere Suprotno strojogradnji.3 Pojedinačna mjera: pojedinačne mjere su mjere (najčešće male) za jedinice grubih ili završnih radova. 8 9 1 0 6c m 3. Osnovna mjera je kontinentalna jedinica mjere . Stranice u DIN-formatu A4 odmah se više puta kopiraju. grube građevinske i izvedbene mjere. Neufert Normni brojevi (NZ) Da bi se dimenzioniranje strojeva i tehničkih uređaja moglo jednoobrazno provesti i međusobno prilagoditi.5 7 5 2 2 braäs pso cöfafefio. Normni brojevi za građevine moraju dakle ponajprije ispuniti te zahtjeve.: kamen. 125 i udvostručenja broja 1 = 2. Primjer: © m m<%>cD Hill m O ® oa r w i < ^ > ( S Š Q ) Mantise < % > ( 5 g o ) \ m } < 0 . a stalno moraju biti pri ruci nadzornoj službi. a njima se mogu koristiti izvođačevi kalkulanti i voditelj gradnje.1 rn p m ^jeqäsltöioin r a e pq ku r et preiis s e ^ t k m p c ša o ' pee t r f ku pe t realističkom r na pfqektu B sbJ e e uc -a g r U B sh D r P uc uo kreni b a o j 2c a to ^ ^ Knjiga prostorija OSNOVNE MJERE (-» Pravilnik o graditeljstvu ) BOL. prozori i tome slično. 63. kuta ua Dba un i 6 Širina 5 StrBroj projekta Broj prostorija Kat: 2 : 455. Ovi normni brojevi pružaju mnoge prednosti pri računanju: 1) produkti ili kvocijenti proizvoljnog broja NZ opet daju NZ.5 . mjera za debljinu nabijenog beton.5 m ämiij säo m sfiK&ka 1 gb č ljeto 2. Kofičma Maci 1 . 500. w t Ö H bw ae & & n a M fr üc p sa f nrasr m is c f uj e te et B s K e e p d bä ud t g r o z i u e U Bsh D r P uc uo bfefa bijda ke b a rmo j strtftožtatoje 4 5 6.50/69 r ae 4 ušasce normira žn^e 3 1 20a 00 sseoji p ž r n z o ea oaa a & v i t i po ou rzr išćrecazaaifeitsi sMa ( d q k sa b z a so t k LR 1m Z 2m powš.2SOO mm Keinzle T. Bit će najbolje da poleđina obrazaca ostane slobodna kako bi se na nju mogli unositi crteži koji se odnose na sljedeću stranicu. kao i osnova mjera za projektiranje i izvedbu. Projektant: Meier Odtei Rezultat Pi j d e rme b ha. 125. listovi odgovaraju tijeku radova te se na kraju uvezuju. Kasnije će to za iskusnog stručnjaka biti prava kronika građenja objekta. nastala od polovičnog dijeljenja broja 1000 = 500. 1 Pojmovi < = Približne n vrijednosti J I Veza s 10"" i 2im nizom <=£ 10" n . broj n = 3. 2 3. zida = 25 cm = 25 cm.» © ( V e ć i petodijelni i precizniji dvadesetero.OSNOVNE MJERE Na kraju se nalazi nekoliko stupaca za posebne dijelove građevine.Važan obrazac za pojednostavljenje i poboljšanje vođenja gradnje je onaj za opis prostorija po broju. VOĐENJE GRADNJE . npr. Kienzle 1. vezovi. Berlin 1941 modularna mjera za duljinu opeke mod. Geometrijski deseterodijelni NZ .5 (položaj decimalnog zareza nema utjecaja na broj). 1.5/2. visina do vijenca. 8. 16. Tu se primjerice unose visina parapeta.00 m.metar.0 Veza sa sustavom mjera: 2 £ m . uz korištenje mjera u glavi obrasca. grube građevinske i izvedbene mjere koje se u praksi pojavljuju. 250. stvoreni su nedugo poslije Prvoga svjetskog rata normni brojevi (NZ) (DIN 323). K 4444 V 2) Prikaz reda normnih brojeva (osnovni red 10) prema Prof. Podaci se najjednostavnije unose u natuknicama strana 10. 250. £ < g > ( D X 1. tolerancije itd.5 zaokružena na 63.8 .9 . if o dp&n b p ss va o Weyeretr. u graditeljstvu teško da postoji potreba geometrijskog stupnjevanja s obzirom na pretežnu primjenu aritmetičkih redova za jednake dijelove građevine. Naknadna pitanja koja smetaju i često izazivaju pogrešrle odgovore na taj se način gotovo sasvim izbjegavaju.14 i VlO = 3. 4 partner KNJIGA PROSTORIJA Projekt terasasta zgrada Površina m1 3 0 Osg pe Visina O u1 ba jm m' prostorije m m 2. Dobro je na svakom listu ostaviti po jedan stupac prazan tako da se obrazac može upotrijebiti i za eventualne naknadne posebne radove. širina reški. DIN 4172 (normne mjere u visokogradnji) utvrđuje građevinske NZ i polazna je norma za niz daljnjih građevinskih normi. 48 .ispunjeni obrasci daju podrobniju. npr. 7. Glava obrasca već sadrži rubrike u koje se unose mjere promatrane prostorije na način da ih je lako provjeriti.2 Graditeljske modularne mjere: graditeljske modularne mjere izvedene ponajprije u teoretske mjere. sljedeći broj 32 je s obzirom na točnu vrijednost odgovarajućeg broja iz prvoga reda od 31. 3) dvostruki ili polovice NZ jesu NZ. 59 . k*m l ^ m P A U G A LN H S G mW • • NEUFERT H T A N G A TU N RF • m .02 :9 : prizemlje . one su podloga za pojedinačne. zahtijeva normirane mjere kao podlogu za dimenzioniranje cjelokupnog graditeljskog normiranja. 2) cjelobrojne potencije NZ opet daju NZ. Stupac "veličina" neka služi samo za unošenje dimenzija predmeta. 3 m 0 2 4 m 0 2 3 m p d ( o n cto^) 0 o pda 3 m pol 0 2 1 m kuli£ l t č 9 ea e 1 pfoz^i/ffsta vrela 8 / 0 52 1 2 ** itšespi Promd vBfjnflbäon zJ ae sveärih hst w a rs n o hä v a s om i Bj os bijela Pntnjaibe gpea za a prpeirtjena z poizbcfu ssn t ä a tepös.2 5 d n i . 31. koji jednako vrijede u Francuskoj pa čak i u Americi.5. mjere prijevoja.25.016 m. tako da svaka pozicija sadrži istovjetan tekst.15 odnosno 31. Ovakvi .16 zaokružen na 3.. točno 1. debljina žbuke. podvlake. H. a u Americi 40 palaca (cola) = 1.4 J5 A Normni brojni red R 10 ( D I N 323) I .1 Graditeljski normni broj: graditeljski normni brojevi su brojevi za graditeljske modularne veličine i iz toga izvedene pojedinačne. 1000 . DIN 4172 normiranje mjera u visokogradnji (izvodi) Uvodna napomena Razvoj graditeljstva.ičeftja17. Tako dobiveno vrijeme obilno nadoknađuje neveliki trud uložen u sastavljanje građevne knjige = knjige prostorija. 2. ali uzevši u obzir želju za tehničkim jedinstvom. 16. grede.5 6 6 Kfitn 2 07 Obrazac 21 8/98 Ga e Prataat rđ K ć Staub. pa je utvrđena dvojna struktura redova NZ u okviru decimalnog sustava. dr.1 2 3 . (?).red dakle je: 1. posebno u visokogradnji. moraju biti usklađeni i sa NZ.. se n gnjfto rde j c s eäräi en sa v paritet (imz&psl&l H s ) pc d a ae ro n zQ ^ re o & s bet p w e plodna po feaaiRžhio we i rS d f n. te u skladu s tim polovica od 125 = 62. Čista decimalna podjela metra nije odgovarala potrebama tehnike za geometrijskim stupnjevanjem. One su potrebne da bi se svi dijelovi građevine planski povezali. 4. 4.

25 cm.5 25 27.5 75 77.5 mm (nominalna mjera = 52 mm) dobiva se odnos stranica 250 x125 x 62. Za otvore: NM = RR + 2 x '/2 reške = RR + 2. što opeci daje odlučujuće prednosti. 2. 5 mm. b. 4. red R10.6 mm.5 80 82.5 85 87. 1. c i d iz DIN-a 4172 Isto tako su i mjere drugih elemenata za grube radove kao betonski blokovi s. Primjer: modularna mjera duljine opeke =25 cm nazivna mjera duljine opeke =25-1 =24 cm.5 mm 2 4 0 x 1 1 5 x 5 2 mm 50 Modularne i nominalne mjere opeke prema DIN normama Vt H^ 75 75 75 75 81 V4 83 % 87 1/2 91 2/3 87 1/2 93 3/4 100 100 100 100 3.1. 4. =300+1=301 cm. visine katova.3. tlocrtne mjere postolja.2 Grube građevinske mjere ili nazivne mjere koje se susreću kod dijelova građevine bez reški ili površinske obrade jednake graditeljskim modularnim mjerama. debljina međukatne ploče. otvori prozora i vrata -» s. 1. svijetle dimenzije prostorija i otvora nakon dovršene obrade površina.5 Izvedbena mjera: izvedbene mjere su mjere za dovršenu građevinu. Prema DIN-u 323. Male mjere Male mjere smatraju se mjere od 2.5 mm Za stupce. visine etaža itd.5 mm.5 20 22. 181-187. 12 y2 12 1/2 16 2 / 3 18 /4 25 25 25 25 31 /4 33 V3 37 1/2 41 /3 43 3/4 50 50 50 50 56 v4 58 1/3 62 y2 66 2/3 62 V2 68 3/4 2 1 3 2. Uz dio 1. 73. mjera za debljinu zida od nabijenog betona 2 Građevinski normni brojevi Redovi prvenstveno za grube radove a 25 b 25 2 c 2£ 3 d 2£ 4 25 10 Redovi prvenst.naziv. 3.5 90 92.6 cm.5 30 32.2.3 mm. mjera 50 250x125x62.5 100 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 100 100 100 90 80 80 70 75 60 60 40 40 30 20 20 25 10 37 V2 mod. mjera neožbukanih otvora za vrata i prozore. 1. NM = RR . Grube građevinske mjere ili nazivne mjere se kod dijelova građevine s reškama ili površinskom obradom izvode iz graditeljskih modularnih mjera odbitkom ili dodatkom dimenzija reške ili površinske obrade. To daje nominalne mjere 240 x 115 mm. 1. 2 cm. Primjer: modularna mjera za duljinu opeke = 25 cm debljina reške = 1 cm .25 mm.modul. 6. zidarske mjere (bez debljine žbuke).4 Gruba građevinska mjera: grube građevinske mjere jesu mjere za grube radove.5 cm i manje.5 70 72. mjera nom. Redovi prvenstveno za interijer f g 2x5 h 4x5 i 5x5 5 2 5 6V 4 8V. sveden je nemetarski stari normni format od 25 x 12 cm (s reškama 26 x 13 cm) na NZ mjeru od 250 x 125 mm (s reškama).5 65 67. normirane prema DIN-u 4172. Također ih treba uzeti iz tablice © Građevinska modularna (RR) i nominalna (NM) mjera kod zidova od opeke.5 45 50 52.5 mm ? 60 . izvedbene mjere i pojedinačne mjere treba uzeti iz tablice. 8 mm.5 35 37. npr.5 95 97. s građevinskim normnim brojevima. 1. kako je u BOL-u opširno prikazano C i (1) D Na taj način u DIN-u 105 normirane zidne opeke svojim modularnim mjerama odgovaraju redovima grubih građevinskih radova a.nazivna mjera za duljinu opeke .5 5 7. za detaljne mjere e = OSNOVNE MJERE 4.5 10 12.6 Nazivna mjera: kod građevinskih elemenata bez spojnih reški nazivne su mjere istovjetne modularnim mjerama. 1 mm.5 40 42. npr.2 i 1.6 DIN 4172 = 24 cm = 25 cm = 25 cm. kao npr opeke. Kod dijelova građevine koji sadrže reške dobiju se nazivne mjere iz modularnih uz odbitak reški. treba ih odabirati u veličinama: 2.2 x V reške = RR .1 Graditeljske modularne mjere. 1 cm. Objašnjenja uz DIN 4172 Da bi se osiguralo slaganje i najmanjih elemenata građevine. mjera za debljinu zida od nabijenog betona . modularna mjera širine prostorije =300 cm nazivna mjera širine prost. 2 mm. Uz odgovarajuću visinu s reškom od 62.5 15 17.5 55 57. Primjena građevinskih normnih mjera 4.5 60 62. tako da se njihove dimenzije kao crvena nit stalno ponavljaju.2 mm. 1.5 = 4:2:1.5 cm.

vrlo je blizu sa 4 engleske stope (= 1. prema tome.00 m. 1: 4 za pokrov od valovitog salonita. kranske staze i ostale elemente. Višekratnik od toga daje osovinske razmake od 5. 15. što vrijedi i kad se prikazuje nagnuta ploha.5 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom na drvenoj konstrukciji. treba uračunati i širinu reški.25 m preuzet je 1942.00 m. 3. brojka 125 je NZ koji se najčešće primjenjuje. za pokrov ravnim pločama. mogu se izrađivati unaprijed i svestrano upotrebljavati. U Njemačkoj je prije uvođenja metarskog sustava u područjima kanatnog građenja postojala slična sustavnost. 80. 2. U međuvremenu su po tom sustavu mjera izvedene tisuće tipskih građevina. 40. iverice i si. 1:12.25 m. šed .50 m.00 m (62. Ujednačeni osovinski razmaci za pogonske.00 m. u Tokiju određeni stil i veličina zgrada sustavom mjera po metodi "Kivvariho". Najzad.50/2 = 1.. proizvedene na američkim strojevima. sredine zidova itd. a isto tako i gipsane ploče. U posebnim slučajevima (nastambe OSOVINSKE MJERE ili blagovaonice) primjenjuje se i temeljna mjera od 2.25 cm. Istu osnovnu mjeru od 1. gdje su nakon velikog požara godine 1657. stropne konstrukcije. bet. 8.5 cm i pregradak kao 1. U skladu s geometrijskim stupnjevanjem preporučuje se iznad 10 m: 12. U skladu s praktičnim potrebama utvrđuju se sljedeći nagibi krova: 1:20 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom kod čeličnih i armiranobetonskih konstrukcija. Primjenu te polovične mjere iznad 10 m treba izbjegavati. Pobliže -> BOL.50 m. pocinčanih čeličnih ploča na letvama ili oplati. 27. naročito ako se upotrebljavalo drvo. prozore. zastakljene površine. Za okvirne su konstrukcije mjerodavne središnje osi ležajnih točaka u temeljima. 1:2 Objašnjenja Planska standardizacija na području industrijskih građevina i baraka polazi od tipova koji su se postupno oblikovali. Nagibi krova Nagibi krova ovise 0 vrsti pokrova i konstrukciji krovišta.0 m. mogućnost zamjene i držanje zalihe na skladištu donose uštedu radne snage.219 m) duljini 1.5 cm = duljina koraka odraslog čovjeka -> s. i danas najčešće 125/2 = 62. pojeftinilo i ubrzalo građenje kuća u Japanu. pa su prozori i vrata. Kao mjerna crta uvijek služi os statičkog sustava konstrukcije. To je značajno pojednostavnilo. Kod zidnih blokova. kao normativ za odgovarajuće nagibe krova (2).00 m. vrata. Osovinski razmak stupova bio je najčešće 1 pregradak = 2 lakta = 4 stope -> 0 . 6.125 . Mjere se uvijek odnose na horizontalnu ravninu tlocrta i vertikalnu ravninu projekcije presjeka. pocinčanog lima s dvostruko preklopljenim rubovima i pokrov bitumeniziranom Ijepenkom za privremene nastambe (barake). materijala. Normiranje osovinskih razmaka izvanredno pojednostavnjuje izvedbu građevine.00 m. zidove. 30. koja je najšire rasprostranjena i odgovara rajnskoj i danskoj stopi. O 3. Pruska.00 m.50 m). rogove. armiranobetonskih ploča itd. 60.25. Osovinski razmaci a) Općenito Industrijske i skladišne građevine se u tlocrtu najčešće dijele osovinskim razmacima pod pravim kutom. Red mjera koji proizlazi iz 1. troškova i vremena. Osovinski razmaci su mjere nastale dijeljenjem dimenzija tlocrta. industrijske i skladišne građevine 1. 7. Osovinski je razmak gredica kod montažnih stropova. nosača. vezače.818 m. 100. koji se također zasniva na 4 stope. u zemljama s metarskim sustavom široke 1. b) Industrijske građevine Kod industrijskih građevina za osovinske razmake vrijedi temeljna mjera od 2. Njemačke krovne ploče od eternita također su normnih dimenzija 2x1.25 m upotrebljavala su mnoga privatna poduzeća za svoje standardne gradnje.25. Osovinski razmaci zidova određivani su na cijeli ken ili na polovicu kena. Serijska proizvodnja.Najstarija pravila o građevinskim mjerama ima Japan. Pri tome treba osovinske razmake zbrajati bez međumjera. lakat 62.krovovi itd. čak i podne hasure. Primjeri -> BOL. Mjerodavna je veličina bila pruska stopa.25 m. prevodi se u metarski sustav kao 31. 20.25 m i njeni višekratnici Tako nastaju i interpolirane mjere 1. Osnovna je mjera bio ken = 6 japanskih stopa = 1.5 i 10.| 50%1 Nagib krova za žljebnjake za plitki krov 625 -r~25%1 Krovni pokrov Ijepenkom za privremene objekte 200 . uz izuzetak posebnih konstrukcija kao što su ljuske.5 m. pocinčanog lima s ukrućenjem. npr.0. dimenzionirani prema tim osnovnim mjerama.00 m. kontrsrukcije Stara danska kanatna zgrada s jednakim osovinskim razmacima stupova Nagib krova u jednolikom stupnjevanju u skladu s vrstom pokrova 61 .g.75.00 m. krovni pokrov. itd.-15L 125 - 5Vo Krovni pokrov Ijepenkom za čelične i arm. Normirani građevni elementi i dijelovi za ugrađivanje mogu se međusobno zamijeniti. 50. valovitog lima. čime se određuje položaj stupova. Na temelju normiranih osovinskih razmaka bilo je moguće standardizirati razmake ležaja kranskih staza.75 m.25 m. Zbog toga su građevne ploče.25 = 2. 25. itd. letve. staklenih ploča. Navedeni osovinski razmaci utječu na pojedine detalje građevine: stupove. rajnska i danska stopa. Određivanje neke osnovne mjere ostvaruje preduvjete za normiranje mjera pojedinih građevnih elemenata i njihovo lako sklapanje.p75%1 \ U I Nagib krova za škriljevac i obične žljebnjake 1 250 . 2. Engleski i američki sustav mjera.1125%] / | Šiljati krov za određena područja i namjene 2500 -)100%) Nagib krova za biber crijep i sve ostale vrste crijepa 1 8 7 5 . koja je još i danas u danskom graditeljstvu u uporabi.

ovisno o projektu.> ® Koordinacijski se sustav može za različite skupine elemenata (npr. već se njegova središnja os poklopi s jednom koordinacijskom ravninom. uključivši reške i vodeći računa o tolerancijama. To se naziva graničnim odnosom.MODULARNA KOORDINACIJA DIN 18000 © Građevni elementi u koordinatnom sustavu ® Koordinatni prostor (ograničen sa šest še ravnina) DIN. Koordinacijski se sustav sastoji od pravokutnih međusobno orijentiranih ravnina. biti u sve tri dimenzije različiti. nego samo građevni elementi sastavljeni od njih (stubišta. J i .> © Daljnje su mogućnosti uklapanja nemodularnih elemenata tzv. jer se nemodulama zona može odrediti samo potpuno određenom mjerom.> © .®. Modularna koordinacija šadrži podatke za projektantsku i konstrukcijsku sustavnost na osnovi koordinacijskog sustava. stube. vrata itd.75 cm 16 16 • 26 = 416 cm 420 = 42 M Idejni projekt objekta za odmor na autocesti © Predgotovljeni armiranobetonski stubišni krak = 26. Ti razmaci mogu. . elementi koji zatvaraju neku prostoriju itd. čiji su razmaci koordinacijske mjere. Tako se element u jednoj dimenziji svojom osi definira samo po položaju. - Koordinatna ravnina (2) Koordinatni sustav Granični odnos ipa ©(sjecište dviju ravnina) Koordinatni pravac © Granični odnos.).) ne moraju biti modularni.) raščlaniti na djelomične sustave. . Pojam "usklađivanje" ovdje znači da se kod modularne koordinacije radi o sređivanju mjera i prostornoj koordinaciji dijelova građevine. Uz toga proizlaze nazivne mjere građevnih elemenata kao i mjere reški i priključaka. Preduvjet za to je da su dimenzije elementa u nemodularnoj zoni poznate već u trenutku postavljanja koordinacijskog sustava. . Najčešće se dijelovi građevine u jednoj dimenziji uklapaju među dvije paralelne koordinacijske ravnine na način da ispune koordinacijsku mjeru. nemodulama zona koja koordinacijski sustav potpuno razdvaja u dva djelomična sustava.normama 18000 preneseni su međunarodni sporazumi o projektiranju i izvođenju građevina kao i za projektiranje i proizvodnju građevnih elemenata i poluproizvoda u njemačke normative. osovinski odnos © Koordinatna točka (sjecište triju ravnina) © Superponirani djelomični koordinatni sustav © Nemodulama zona 9 •na " /\ © 1H 1 Poprečno priključeni nemodularni građevni elementi u središnjem položaju © Poprečno priključeni nemodularni građevni elementi u rubnom položaju Veza osovinskog odnosa i modularne zone materijala -72M- 12. Modularna koordinacija je pomoćno sredstvo za usklađivanje mjera u graditeljstvu. Element je tako u jednoj dimenziji definiran svojom mjerom i svojim položajem.> © Pokazalo se da pojedinačni detalji (npr.8 16 36M 96M 114M ilagajna/ kiosk V\ Kafeterija /jelo 30 i—o .> © .> © U nekim drugim slučajevima može biti korisno da se element ne uklapa među dvije koordinacijske ravnine. i .> h = 322=18.12. fasadni ili pregradni zidni elementi itd. Geometrijske definicije Koordinacijskim sustavom koordiniraju se građevine i građevni elementi te određuje njihov položaj i veličina. Koordinacijski je sustav uvijek objektno specifičan. . 0-©. 30 121 30 18 12 12 Dsoblj« 33M —I—o 30 M = 300:19 = 15. središnji i rubni položaji u modularnim zonama. kao pomoćno sredstvo za projektiranje i izvođenje u graditeljstvu. nosiva struktura. ->(§) Za nemodularne građevne elemente koji poprečno ili uzdužno prolaze kroz cijelu građevinu može se uvesti tzv. Zbog toga se u normi postavljaju geometrijske i dimenzijske definicije.2 cm 16 (pretpostavljene fuge 1 cm) -> b= 62 . prozori.

6. verižni razlomci) mogu se i nepravokutni elementi uklopiti u modularni koordinacijski sustav. graditeljstvo. 4. "okrugle" građevine.? T3 ?v ¿ 1 51 .1 ) = 44 Kombinacija dimenzija građevnih elemenata bez zajedničkog faktora Zgrada Građevinski radovi za elektroničku opremu Transportna sredstva | N —/ Domena transporta Utovame jedinice | rj\ Konstrukcija zaobljenog ruba krova od reguliranih mnogokuta (situacija) Modularni niz mnogokuta (9) Primjer povezivanja tehničkih područja primjenom modularnih redova 63 . 1M. npr. konstrukcijskih i ekonomskih razloga. (2) + (D Uz pomoć konstrukcije nizova poligona (npr. 2. postoje i normirane nemodularne dopunske mjere. 6M = 600 mm i 12M = 1200 mm. 16 struko. ?7 71 . 6. 12 20. 0 Osim toga.24 _ 29 41 29 46 34 39 34 22 22 51* 39 34 34 Također DIN 30798 7 f 2 r* - . 3. od koje na dalje nastupa kontinuirani slijed. Pitagorinih) ili rastavljanjem na faktore (npr. za umetke i priključke s preklopom. transport). 3M = 300 mm 1M6M = 600 mm 30 12M = 1200 mm 1ŽM Preferentni 6M brojevi nxmxM 3M. —• (3) > Koordinacijski sustav u praktičnoj primjeni. Krit Z = (a -1) (b -1) - • (§) Primjena rotacije za 45° uz pomoć 12M u tlocrtu Namještaj W t OM Z = ( 1 2 . I = 25 mm. izračunava se pomoću kritičnog broja (Krit Z). Poglavito se od njih trebaju formirati koordinacijske mjere . Uz pomoć pravila kombinatorike mogu se i građevni elementi različitih dimenzija uklopiti u modularni koordinacijski sustav © P r e f e r e n t n i brojevi 5 E ci Proračunom brojčanih skupina (npr. 30 struko KOORDINACIJSKI SUSTAV + KOORDINACIJSKE MJERE PREMA DIN 18000 MODULARNA KOORDINACIJA U GRADITELJSTVU (U izvodu) Jedinice modularne koordinacije su osnovni modul M = 100 mm i multimoduli 3M = 300 mm.red n = 1.1 ) • ( 5 .. 11 ?? 29 „ ! 0 5 ffi 39 24 M "27 .red 5. četverokut. elektrotehnika. peterokut i njihovim prepolavljanjem) mogu se projektirati i tzv.Osnovni modul Ograničenje: M = 100 mm horizontalno: 12M Multimodul: 6M i 3M mxM m = 3.? ? ?7 56 68 22 65 ' 63 90 1 I I £i 3 • • c © Dopunske mjere u horizontalama 1 " " ]•[• no 0 bi l bi l 1 " Najmanja moguća mjera. © (3) Dopunske mjere u vertikalama |f| Uli (2) 4•n•U ||| 4•n•M 4 • n • m • M 4 • n • m • M UU Primjer za primjenu. kosi krov Modularnom se koordinacijom mogu povezati tehnička područja koja su s obzirom na geometriju i dimenzije međusobno zavisna (npr. trokut. (9) . 50 mm i 75 mm.teoretske baždarne mjere. Ograničenje je proisteklo iz funkcionalnih. iz njih se stvaraju ograničeni višekratnici preferentnog reda brojeva. ..

kao i ponašanja odabranog načina temeljenja. 4 Postojeća zgrada Predviđena zgrada Postojeća zgrada Povgpina terena Granica 1 prarna slici i Ali Izvedba građ.05 Pojasna gredica 16x16 cm Ukrućenje razuporom 1-2:0. Uređenje i osiguranje stijenki građevne jame DIN 4124. kampada 7. Al (?) Mjere osiguranja pri građenju 1 v Podzemna voda © Osiguranje zgrada postojećih susjednih Slijeganja nastaju zbog tlačenja tla opterećenjem temelja i/ili ako se pojave i opterećenja u neposrednom susjedstvu. p= 60°. potrebno je : pravodobno ispitati tlo.<t> 10 cm Podložna gredica 16x16 cm ili 4 16 cm (ako je > — ~ potrebno) >0.TEMELJNO TLO Površina terena 3- TEMELJENJA. Pogrešne ocjene temeljnog tla i stanja podzemne vode. položaju i debljini slojeva tla. DIN 4094. bušenje (rotacijsko / udarno) s uzimanjem uzoraka (DIN 4020 / 4021) i sondiranje.. Ako su na raspolaganju dovoljna lokalna iskustva o sastavu. Posljedica: potpuni slom temelja. podaci o tlu za projektiranje i prikaz temelja: slike slojeva DIN 4023 sa slijedom slojeva i njihovim sastavom. vlažnost. Ispitivanje uzoraka podzemne vode na agresivnost prema betonu DIN 4030. Ovjes (rak) (8) Jarak sa zakošenim rubovima (9) Djelomično razuprti jarak Osiguranje ugradnjom vertikalnih ® Jarak s rubnim gredama kanalskih platica 64 . Ispitivanje uzoraka tla: granulometrijski sastav.18196. prosuđivanje.1 1 r~r r "I 1. 4125 ->QQ Prikupljanje informacija: istraživanje. Oštećenja temelja nastaju uslijed bočnog istiskivanja tla pod opterećenjem. specifična masa. Broj i dubina ovise o topografiji. imati uvida u slojeve tla = iskop jame (ručno / bagerom).6H Poklopac od oblica min. savjetujući se po mogućnosti.6H vi VI s Viseći čelični štap <> J 16 m m ili 10x30 m m 1. vrsti građevine i podacima koji se traže. Opis tla (stijene) DIN 4022. tako da temelj tone u tlo ili se pomiče u stranu. Sondiranja daju kontinuirane podatke o čvrstoći / gustoći do dubine do koje su provedena. Osnovna norma za temeljno tlo i pitanja temeljenja: DIN 1054. Ako takva iskustva nedostaju.* ( 4 ) © Tlocrt -> (5) |-aO. beton ili armirani beton) 10 t iskopa ® Stopa t e m e l i a : > y ^ f Ali w Podzemna voda 2 0.5 I. temeljne ploče) i dubokog temeljenja (temeljenje pilotima). konzistencija. Dubine temeljenja / iskopa.H Temeljenje u presjeku -» (7) (4) Podgrađivanje u presjeku -> © VI r T 1. 4123. sa stručnjacima za geotehniku. količine iskopa. kampada "1 r Sljedeća kampada Sljedeća kampada 1. Posljedica: deformacije i oštećenja (pukotine) u gornjemu dijelu građevine. kampada / (6) Tlocrt . "p ^ jame prema DIN 4124 Podgrađivanje (zid. Rezultate istraživanja / ekspertno mišljenje o temeljnom tlu (neskraćeno dostaviti izvođaču). 4022. ROVOVI DIN 1 054. 4124.6 H (-2 0. 4030. stišljivost. Fali prijevod do kraja Bez proračunskog dokaza stabilnosti ne smiju se prekoračiti sljedeći kutovi nagiba kosine: a) b) c) kod nekoherentnog ili nekog koherentnog tla kod čvrstog ili polučvrstog koherentnog tla kod stijene p = 45°. k a m p a d a _ i ' ••I 1. dovode najčešće do tehničkih / ekonomskih nepopravljivih šteta. (T) Pokos građevne jame s bermom za prihvat materijala koji se obrušava Postojeća z g r a d g ^ > Površina terena Kota berme ne ispod kote poda podruma Stopa t e m e l j .0—. GRAĐEVNE JAME. Razina podzemne vode: ugradnja piezometara u bušotine i redovito mjerenje (promjene razine). norma za rutinske slučajeve daje smjernice za dimenzioniranje plitkog temeljenja (temelji samci / trakasti temelji. vodopropusnost. /?=80°. rasprostiranju. klasifikacija za zemljane radove DIN 18300.— S 2 . posmična čvrstoća. stanja podzemne vode.

00 m 0. Mlazni beton na pokosima 0 .70 m 0. JAME.80 do 1. preko 0. 9 0 m do 1.25 m 0.GRAĐEVNA JAMA DIN 4124.00 m do 1. što ugrožava nosivost temeljnog tla.uzgon djeluje na građevinu ^B) Minimalne svijetle širine za prohodne jarke DIN 4124 osiguranje stijenki djelomičnim razupiranjem (8^ Otvorena odvodnja građevne jame 1) Kanalizacijski jarci Nanosna_ skela CjoN Građevna jama s radnim prostorom i kosim stranicama © Građevna jama s radnim prostorom i osiguranjem stijenke 65 .85 b = d + 1.40 m preko 0 .40 do 0. -Geosidro Čelični stup ( 7 ) O s i g u r a n j e stijenke o b l i c a m a © Građevina se naginje Osiguranje stijenke vertikalnim drvenim platicama do 0.50 m preko 1. Ugradnje nosača i betonske ispune (D Čelično žmurje 0 uvijek osigurano geosidrima.30 m Normalna dubina polaganja Svijetla širina jarka Minimalna svijetla širina jarka bez dostupnog radnog prostora Vanjski promjer cijevi odnosno kolčaka i peleša d u m do 0.40 preko 1. Uz mali dotok podzemne vode se voda kontinuirano crpi iz uduljbenja ili jaraka s drenovima u dnu građevne jame (§).40 b = d + 0. ZAŠTITA. potrebno je sniziti razinu podzemne vode @ Razina podzemne vode treba pasti na sigurnosnu dubinu od 50 cm ispod dna građevne jame.90 m 0.70 ^7) Građevna jama ispod razine podzemne vode .40 S razupiranjem b = d + 0.00 b = d + 0.40 Razina podzemne vode preko 0. Kod jačeg dotoka vode kroz dno građevne jame.60 m ® O s i g u r a n j e kosine m l a z n i m betonom © Osiguranje nosačima i ispunom od betona f?. Jarci također moraju biti osigurani izvedbom kosih stijenki ili razupiranjem 0 Kao pravilna dubina pola-ganja označen je razmak od površine terena do dna kanala ili do cijevi.40 b = d + 0.70 Jarak bez podgrade stijenki (3 < 60° | b > 60° Povišeni tlak tla b = d + 0.70 m do 0.80 preko 0.40 Plavljenje temeljne stope Minimalna svijetla širina b u m Jarak s podgradom stijenki Normalno b = d + 0.70 b = d + 0. ZEMLJIŠTE Protiv prodora vode sa strane pomaže ograđivanje građevne jame.

koje označavaju vanjsku konturu zgrade. 18303 Ako zemljište još nije razmjereno.X © .© .© To je najvažniji prilog zahtjevu za izdavanje građevne dozvole. duljine 2030 mm. Visine se mjere gradiranom letvom. najčešće drvena ili aluminijska letva duljine 3 m s ugrađenom ili nasađenom libelom. Razulja je prožima. na čijim krajevima vertikalno držane staklene cijevi s milimetarskom podjelom omogućuju pogled na površinu vode. Što je tlo pjeskovitije. savitljiva cijev punjena vodom. Visine točaka terena očitavaju se na graduiranoj letvi. Orijentacija se zasniva na mjerama u okolici. treba uključiti geodeta. Građevna jama mora biti veća od kuće. Predviđena građevna jama označava se drvenim kolcima -> © .05 7777777Z (7) Određivanje visina za zgradu T • 66 . jame Radni .GRAĐEVNA JAMA RAZMJERAVANJE ZGRADE DIN 18196. Nakon iskopa zemlje napinju se žice.50 prostor (5) Kuća u građevnoj jami _ \ 3m Konopac 5m ^ b \ a I © Nanosna skela tako se iskolčava zgrada - Određivanje pravokutnog trokuta po Pitagori Drvena Ukrućenje daska Podravnjača 4 ^ Utisak Ravnjača je najčešće duga 3 m.© . horizontira se i podupre na slobodnom kraju. kad se obje staklene cijevi drže jedna kraj druge. Nakon provjere. 0 © Izvod iz katastarskog plana (?) Geodetska oznaka Situacija s ucrtanom zgradom © Projektirana kuća razmjerena na terenu 50 Pokos Vrsta tla rastresita tla mješovita tla vezana tla trošna i kompaktna stijena ® Građevna jama Konopac C ' \ 4m Dno građ. Na presječnim točkama određuju se pomoću viska vanjski uglovi zgrade -> © . Prostor za rad > 50 cm . Nakon izdane građevne dozvole bit će zgrada na zemljištu isk o l č e n a .> © . u različitim prostorijama. polazeći od nanosnih skela -> © . Nagib pokosa ovisi o sastavu tla. Izmjeriti treba i visine-» © .© . mogu se prenositi visine s milimetarskom točnošću između točaka koje se i ne moraju međusobno vidjeti. U službeni situacijski plan tada će se ucrtati kuća © . blaži je nagib -> © . Križevi ® Reper Uglovna skela -> © ® Ravnjača Susjedna zgrada 5ÄÜ Visina H nazidka Visina ceste (poklopac kanala) Građevna jama za projektiranu zgradu Kota dna iskopa -4. npr. 18300. Ravnjača -> (§).

RADOVI U TLU I TEMELJENJE DIN 1054. Linije rasprostiranja opterećenja .> © .f ^ — f j ) ćenje rasprostire pod 4 5 ° nije točna. pijesak. dilatacijskim reškama ^4) Presjeci temeljnih ploča © Jednostavni pravokutni temelj od mršavog betona Stepenasto prošireni temelj od nearmiranog betona Skošeni temelj od nearmiranog betona Još širi temelj kao armirano betonska ploča 67 . bez veziva.r kraj stojeće 2grade d) Pojačanje ispod stupova 0 = (9) Armiranobetonska temeljna ploča Oblikovanje temelja na razdjelnim odn. Za prijenos vlačnih sila ugrađuje se armatura .kut nagiba padine. šupljina se zatvara mineralnim agregatom različite granulacije. Temeljenje na nasipu ( 5 ) od pijeska visine 0. I vrsta zgrade utječe na izbor načina-temeljenja: temelji samci -» © . Stabilizacija cementom.3 do 3 m. razmak vibratorskih jezgri oko 1. ne može se primijeniti kod koherentnih tala i tala agresivnih prema cementu.> D D Građevinsko-tehnička ispitivanja tla trebaju pripremiti podatke za ekonomski i tehnički besprijekorno projektiranje i izvedbu građevina. Oblikovanje temelja uz dilatacije i postojeće zgrade -> Presjeci temeljnih ploča -» @ primjenjuju se u slučaju slabe nosivosti tla. količini betona i dubini iskopa temelja. a) Vibriranje vibracijskim sredstvima (vibrator).80 -1.5 m.20 m.80 m kod inženjerskih konstrukcija 1. Pijesak se nasipa u slojevima debljine 15 cm i sabija uz viaženje. ® Preklapanje utjecaja sus(5} jednih temelja povećava opasnost od slijeganja i pojave pukotina.ZEMLJANI RADOVI. Tlo se dosipava. Temelji samci za lagane zgrade bez podruma a) Ploča konstantne debljine a) Temelji razdvojeni (pogrešno) b) Temelj nije razdvo en b) Ploča ojačana gredama S z z z z J I Z Z Z Z Z Z Z Z c) Ploča ojačana gredama 8 (A c) Izvedba pri razdvojenoj temeljnoj stopi Duboko temeljenje na pilotima i ^ 0 ) bunarima d)Teme|j . kalcijev klorid). c) Učvršćivanje i zbijanje tla.0-1. Temeljenje ispod dubine smrzavanja prema DIN 1 054 § 0. Opterećenje se raspodjeljuje na veću površinu temeljnog tla.).5 m. 4014 . Poboljšanje ovisi o granulometriji i prvobitnom položaju. Nearmirani betonski temelji primjenjuju se kad su manji kutovi rasprostiranja opterećenja i normalni su način temeljenja manjih objekata visokogradnje. Prema Kogleru i Scheidingu -> QP su linije j e d n a k o g tlaka (izobare) približno k r u ž n o g oblika Uz jednako kontaktno naprezanje će slijeganja pod širim temeljem biti veća nego pod uskim. Zidani su temelji rijetki zbog viših troškova.a u betonskima 60°. . sabijanje u okrugu od 2. drobljenac). Poboljšanje nosivosti temeljnog tla. Važno za novogradnju blizu već konsolidirane postojeće zgrade.1055.© • Kod armiranog se betona u usporedbi s nabijenim betonom postiže ušteda u visini. trakasti temelji -» ® . kad samci ili trakasti temelji ne mogu prenijeti opterećenje. b) Piloti za zbijanje tla.Ubrizgavanje kemikalija (otopina silicijeve kiseline. Armiranobetonske temelje treba primijeniti kad su veće širine i veći kontaktni pritisci. Trenutno i trajno okamenjivanje može se primijeniti samo ako tlo sadrži kvare (šljunak. (8) Najčešće se izvode trakasti temelji Pretpostavka p r a k s e d a s e o p ^ e . Ovisno 0 vrsti građevine ocjenjuje se tlo kao temeljno tlo (temeljenje) ili kao gradivo (zemljani radovi). Na osnovi stručne ocjene 0 tlu (ako je pravno i urbanistički moguće) određuje se lokacija građevine (izbjegavajući močvarne dijelove zemljišta itd. Ako je nosivi sloj tla na većoj dubini: temeljenje na pilotima -» ® Kut rasprostiranja opterećenja u zidanim temeljima ne smije prijeći 45°. temeljna ploča ® . Temeljenje na padini.

If --I ' . Piloti izloženi savijanju. ali š 6. utiskivanjem. T2) [i n u (J2) Minimalne dubine za građevinske bušotine prema DIN 1054 » 3d 1. Dubina istražnih bušotina može se za trećinu reducirati (T = 1. pa su prema tome izloženi izvijanju Gradiva: drvo. Izrada i ugradba. Za ocjenu dopuštenih naprezanja tla treba sondažnim jamama ili bušenjem (razmak bušotina š 25 m) ustanoviti vrstu. • i-Ti. beton. T1) U l a z n a vilica V Ispust v o d e " Ulaz Lijevak z a ulije- — Ulaz zraka K a p a z a pritisak % y / Cijev z a bušenje ? 5Z Gumeni . Temeljenje na pilotima. Razlikuju se piloti koji tlo zbijaju. Stojeći piloti prenose opterećenje na temeljno tlo uglavnom pritiskom stope. na temelju podataka o tijeku zabijanja ili ispitivanjem uzoraka materijala tla koji se dobiva tijekom bušenja. vibriranjem. Način prijenosa opterećenja' lebdeći piloti prenose najveći dio opterećenja na nosive slojeve trenjem po oplošju. I • (Î) Potrebni razmaci zabijenih pilota (prema DIN 4026) W Á V / / IU Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod stope bušenih pilota (prema DIN 4 014. osno opterećeni piloti. 1 055. Potrebni razmaci bušenih pilota -> za zabijene pilote —• 0 .e U. prostiranje.0 B ili 2x promjer pilota. Zabijanjem pilota zbijaju se slabo nosivi slojevi tla. Slobodnostojeći piloti (dugi piloti) samo su donjim dijelom u tlu a gornji im je dio slobodan. trenje po oplošju je u ovom slučaju nebitno. prednapeti beton Način ugradnje u tlo: zabijeni piloti koji se u tlo zabijaju. Kad se temelji na pilotima. ugrađeni u šupljinu izvedenu u tlu bušenjem. Prednost je in situ pilota u tome što se njihova duljina određuje tijekom građenja. sastav. zabijanjem itd. te dodatno trenjem po oplošju Lebdeći piloti: stope pilota ne dopiru do nosivog tla. istiskuju ili razrahljuju Vrsta opterećenja.10 m f- (3) Potrebni razmaci bušenih pilota (prema DIN 4014. Piloti izvedeni in situ. Dopušteno opterećenje znatno se povećava proširenjem stope.piloti koji se ugrađuju u bušotinu Uvijeni (uvrtani) piloti ulaze u tlo poput vijka. prsten © 68 Bušeni pilot betoniran pod pritiskom (sustav Brechtel) . oni se izvode kontinuirano.ZEMLJANI RADOVI I TEMELJENJE DIN 1054. Tlačni piloti opterećeni su tlačnom silom koju prenose na tlo pritiskom na stopi i trenjem po oplošju. ako lokalna iskustva ne mogu dati zadovoljavajuće obavijesti. Stojeći piloti: opterećenje se prenosi preko stope pilota na nosivo tlo. vlačni piloti opterećeni su vlačnom silom koju prenose na tlo trenjem po oplošju.0 m). ispiranjem tla. čelik. Način prijenosa opterećenja ovisi o tlu i svojstvima pilota. treba dubinu bušenja računati od ravnine glava pilota 0 . pritiskom na stopi pilota ili na oba načina. Predgotovljeni piloti. Navedene veličine razmaka ne vrijede za nosive zidove od žmurja ili bušenih pilota. Brechtelov sustav 0. armirani beton. npr horizontalno opterećeni bušeni piloti velikog presjeka. dopremljeni na gradilište u dijelovima ili u potpunoj duljini.piloti koji su čitavom duljinom u tlu. položaj i debljinu slojeva tla. T1) • 'v . ugrađuju se u tlo zabijanjem. osnovni pojmovi: opterećenje pilota može se na nosivo temeljno tlo prenijeti trenjem po oplošju. Mješoviti piloti.s2dF. tj. a) u tlu upeta stijenka od žmurja ili betonirana in situ b) usidrena stijenka od žmurja ili betonirana in situ c) stijenka od žmurja ili betona uključena u građevinu d) građevina betonirana l stijenku građevne jame e) gravitacijski potporni zid f) polugravitacijski potporni zid (jf) Konstrukcije koje treba dimenzionirati na aktivni potisak tla (prema DIN 1055. 4014 —» [JJ Građevine koje obično treba proračunati na aktivni potisak tla DIN 1055 0 . Položaj pilota u tlu: piloti u tlu . bušeni piloti . utisnuti piloti se utiskuju. izvedeni od predgotovljenih elemenata na gradilištu. Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod bušenih pilota -> bušeni pilot betoniran pod tlakom. uvijanjem ili postavljanjem u pripremljene bušotine.

•o. Preduvjet je izolacija podruma od vlage izvana. drobljenac ili šljunak. u razini površine okolnog terena T e m e l j n a ploča Izolacija zgrade s podrumom. naprotiv. ' o .> © . zidovi od opeke na trakastim temeljima ^g^ Izolacija zgrade s podrumom./ t Izmjena slojeva. Kod vanjskih zidova na visini od 30 cm iznad terena --> © .-Q a'cP. . zidovi od betona ® Izolacija zgrade s podrumom.@. Kota poda \w ••o . d r e n a ž n a t cijev 0 1 0 0 m m 50 Kapilarna voda Zaštita valoviti tekstil Cementna žbuka ili slična izolacija @ Drenaža i izolacija Zaštitni zid od šupljih blokova Izolacijska hasura ^gj Zaštitni sloj od azbest-cementnih ploča ili slično 69 . sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija (zidovi od opeke na trakastim temeljima) (8) — Izolacija zgrade s podrumom. n ° .o-Q . Q . Za horizontalne izolacije u zidovima koristi se bitumenizirana Ijepenka.Q Kota terena! Kota t e r e n a krovove i izolacijske trake od sintetičnih materijala. filtarska obloga. U skladu s tim javlja se želja za j| © Podrum treba horizontalno i vertikalno zaštititi od vlage iz tla -> (7) većim stambenim komforom i povoljnijom klimom u podrumskim prostorijama. a brdske vode odvesti drenažom -> nom izolacijom zaštititi od kapilarne vlage . U skladu s vr- m1 Kota poda stom izolacije i materijalom ispune iza zida radne prostorije treba predvidjeti zaštitne slojeve -> @ Neposredno na izolaciju ne smije se nasipati građevni otpad. 4095 —> tU Podrumi se danas sve manje koriste kao isključivo skladišni prostor. sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija: nasip na visini zidne izolacije © Izolacija zgrade bez podruma.> © . češće kao prostor za aktivnosti u slobodno vrijeme te kao dodatni stambeni i radni prostor. Kod nepodrumljenih zgrada treba vanjske i unutarnje zidove horizontal- © Ako je teren u nagibu treba brdsku stranu posebno pažljivo zaštititi.-Q-. zidovi od opeke na temeljnoj ploči V. sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija: nasip na visini okolnog terena Voda se pojavljuje kao Izolacija služi protiv kapilarnog djelovanja na vertikalne dijelove zgrade procjedne vode (bez tlaka) po nagnutim dijelovima zgrade Vrsta izolacije izolacijski sloj protiv vlage Nosivi pod vlaga iz tla Kota p o d a oborinska voda Kota t e r e n a izolacija protiv procjedne vode 'i \ \ Zračni prostor A\' k/Avy/A\y/AW podzemna voda hidrostatskog tlaka izolacija protiv vode pod tlakom (5) Izolacija zgrade bez podruma: pod ventiliran zračnim prostorom Izolacija zgrade bez podruma: pod leži nisko. Kod zgrada sa zidanim podrumskim zidovima treba u vanjskim zidovima predvidjeti najmanje dvije horizontalne izolacije .© . izolacijske trake za . \ \ \ \ \ \ \ \ k w\| \\ \\ © Izolacija zgrade bez podruma. 0 //A^áVkVV/A\y/.© • Kod unutarnjih zidova može se gornja izolacija izostaviti.IZOLACIJA GRAĐEVINA DIN 18195.

5 % Cijev za ispiranje i kontrolu nominalni promjer DN 300 Okno za ispiranje. Pri tome treba spriječiti ispiranje sitnih čestica tla (filtarska drenaža).20 >0.l Dio građevine Filtarski sloj Gradivo Pijesak. proizlazi iz slučajeva (?) .10 >0. Otjecanje Q u l/s .ploča. element (drenažni kamen. o ••°.20 >0.50 >0.IZOLACIJE GRAĐEVINA DRENIRANJE KAO ZAŠTITA GRAĐEVINA DIN 4095. Drenaža nominalni promjer DN 100. 18195 -»CD Dreniranje je odvodnjavanje tla drenažnim slojem i drenažnim cijevima. . kontrolu i sabiranje nominalni promjer DN 1000..50 >0. premaz 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 30 40 50 Drenažni sloj R»<X>34 Zaštitni sloj Razdvaj. sloj Šljunak 4 / 3 2 Izolacija Drenaža - - Cijev za ispiranje i kontrolu. (3) Kad je prisutna voda pod tlakom. redovito u obliku podzemne vode ili kad odvođenje vode drenažom nije moguće.15 >0. Betonske filtarske drenažne cijevi ^0) Nomogram za dimenzioniranje drenažnih sustava — Sintetičke drenažne cijevi ^g^ Negativni bunar za male količine otjecanja (9) Simboli za drenažne elemente 70 . sabirno okno za ispiranje. Dren je skupni naziv za drenažne cijevi i drenažne slojeve.°0 (T) Vlaga u tlu kod jako propusnog tla © Voda bez tlaka u slabo propusnom tlu —Šljunak 4/32 Pijesak 0 / 4 Položaj Voda pod tlakom u tlu s podzemnom vodom ^ ^ Drenaža s minimalnim drenažnim slojem Materijal šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 Debljina u m >0. r .10 >0. ispiranje i odvoda.10 Šljunak 4 / 3 2 = 0. Drenažna se instalacija sastoji od uređaja za dreniranje.(3) 0 Kad se pojavljuje vlaga u j^ko propusnom tlu (2) Kad se voda koja prodire može drenažom ukloniti.5% (d) Drenaža oko podzemne građevine Izvedba i debljina drenažnog sloja za mineralna gradiva..) Spojni element (drenažna ploča) Folija. Je li drenaža iza zida potrebna.10 Ispred zidova filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 šljunak granulacije 4/32 i geotekstil Na stropovima Ispod podnih ploča šljunak granulacije 4/32 i geotekstil filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 i šljunak granulacije 4/32 i geotekstil šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 procjedni sloj granulacija 4/32 i filtarski sloj granulacija 0/4 šljunak granulacije 4/32 i geotekstil Oko drenažnih cijevi >0.-. tako da ne nastaje hidrostatički tlak. kako bi se spriječio hidrostatički tlak vode koja miruje u tlu. geotekstil (filtarska vuna) Šljunak pojedin. kontrolu. • 0 o: 0 O'-O . pad 0.3 | D N 100 (5) Drenaža s drenažnim elementima DN 3on s_0.0 DN 1000 D N 100 "tr Primjer rasporeda drenažnih cijevi i uređaja za kontrolu i čišćenje kod prstenaste drenaže Simbol h-.-.

koji će izolaciju pritisnuti uz zaštitne zidove. ožbukan radi prihvata obodne izolacije.-» ' Betonska posteljica ( j ^ Z i d o v e g r a đ e v i n e n a strani brda t r e b a p o u z d a n o zaštititi od v o d e 18. vijci M 2 0 ^•• o• qi'o-i'VoT•°o • ' • ? . 2 sloja po 2 m m položena bez lijepljenja Izolacija a) brtvljenje spoja dvaju zidova na mjestu izolacijskog sloja pomoću tanjurastih sidara / V / V / / Armiranobetonski J strop Debljina prirubnice > 1. . bez premaza J^RV-i .80 0100 Í 3 — Okno za čišćenje i kontrolu Kontrolni otvor ij Taiožnik pumpe B Odvod u kanalizaciju Površinska d r e n a ž a s procjednim v o d o m i prstenasta d r e n a ž a s u m j e t n i m preljevom / / \ Šljunkoviti pijesak Ispuna razdjelnice Kolnik od lijevanog asfalta Prema kanalizaciji • Kontrolni otvor .© ili izolacija kao za slučaj vode pod tlakom (4) . Vodonepropusna obloga IsDuna razdielnice Sitna kocka Staklene prizme Prirodno tlc plinoviti pijesak Zidna drenaža mješoviti filtar pjeskoviti šljunak 4 . C i j e v n a d r e n a ž a s mješovitim filtrom Konkretno Y/ tlo Teren Cijevna d r e n a ž a s stupnjevanim filtrom ® Brtveni sloj uz priključak na prozorski otvor ili p o d r u m s k o o k n o Sidrena . Termoizolacija nasipom. bet.32mm __ ( 4 ) Podložni beton pjeskoviti šljunak ( 5 ) r o a i u z n i Deion fj|( a Prijelaz © izolacije preko dilatacijske r a z d j e l n i c e stropne a r m .Beton Zaliveno mastiksom Zaštitni sloj Elastična brtvena traka. najvišu razinu podzemne vode i moguće kemijske tvari u njoj.^ T r T ^ V ^ Drenažna cijev 0 150 . o . mora se izvesti zatvorena izolacija ispod temeljne ploče i oko bočnih zidova.Jl.oo -A^O ^ . zbog toga je potrebna drenaža za odvod vode -> 0 . voda se skuplja i izolacija dolazi pod hidrostatički tlak vode. Izolacija se izvodi od više slojeva bitumenizirane Ijepenke. p l o č e .Površinski filtar 15 cm šljunkoviti pijesak @ b) brtvljenje prodora cijevi kroz izolacijski sloj pomoću prirubnica ( 9 ) Detalji: izolacija i z m e đ u d v a z i d a M a s a za zalijevanje reški ( ¿ ) Presjek A . Izvedba.18195 ->QP Ako temeljno tlo ne upija oborine i propušta ih kao nasuto zemljište. Ona najčešće leži uz vodu © . valovite s kalotama. Izolaciju treba izvesti 30 cm iznad najviše razine podzemne vode. ' • ^ ^ K o Hf. Izolacija mora oblikovati zatvorenu kadu oko i ispod čitavog objekta.(D Kod izolacije na unutarnjoj strani mora konstrukcija obloge preuzeti ukupan pritisak vode.IZOLACIJE GRAĐEVINA DIN 4095.ploča kao ležaj Razdjelni sloj od bitumenizirane Ijepenke tipa 500. metalnih folija ili folija od sintetičnih materijala. nakon toga treba izvesti armiranobetonsku ploču poda i nosive zidove podruma. Nakon sniženja razine podzemne vode ispod kote podrumskoga poda. ^ . treba izvesti zaštitni zid.i I 1 laobljenje Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom ( 7 ) Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom © N a k n a d n o i z v e d e n a izolacija protiv podzemne vode Izolacija n a r u b n o m l e ž a j u kod zid o v a s filtarskom z a l o g o m 71 . Obratiti pažnju na zaobljenje uglova -<6)-(7). Za projektiranje takve izolacije protiv vode pod tlakom treba poznavati vrstu temeljnog tla.5 cm Širina prirubnice > 12 cm R a z m a k vijaka < 15 cm.© Voda pod tlakom Ako su dijelovi građevine potopljeni u podzemnu vodu.> © Izolacija pomičnih dilatacijskih reški u armiranobetonskim pločama 2 sloja bakrene trake.B .

3) 3(0.0) 22(2.ZIĐE OD PRIRODNOG KAMENA DIN 1 053 Zidovi od prirodnog kamena dobivaju oznake prema načinu obrade kamena: zid od lomljenog kamena.6) 4(0. Veze u zidu od čistog prirodnog kamena moraju u čitavom presjeku odgovarati pravilima struke.8) 12(1.2) 30(3. Posebno treba paziti na dobro povezivanje kamena na svim stranama. tlačna čvrstoća u KP/cm 2 (MN/m 2 ) 200 (20) 300 (30) 500 (50) c D 800 (80) E 1 2 0 0 (120) 1) Minimalna tlačna čvrstoća nekih vrsta kamena Grupa morta I ll/lla III I ll/lla III I ll/lla III I ll/lla III A 2(0.8) 6(0. ©. nastao taloženjem. melafir.6) Grupa prema tablici B C 2(0.2) 16(1.5) 10(1.7) 10(1.0) 40(4. diorit. mora se u zid ugraditi u položaju kako se nalazio u kamenolomu 0 .0) 16(1.6) 22(2. Zahtijeva se da: a) na prednjoj i stražnjoj plohi zida nigdje se ne sudaraju više od tri reške.3) 30(3.2) 8(0.6) 9(0. granit itd.6) 6(0. što daje ljepši i prirodniji izgled i u statičkom je smislu ispravnije. b) ni jedna sudarna reška ne prolazi kroz više od dva sloja.5) 40(4.2) 3(0.0) 16(1.9) 12(1.3) 12 14 16 ® stegom'' ^ Sa Stat Čki n 0 S V i m Pfe ' ' " ® Obloga pločama statički nije nosiva (¡3) Dopuštena tlačna naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2 72 .0) 6(0.© . ali najmanje 30 cm. ili da se izmjenjuju slojevi dužnjaka i vezača. kvarcitni pješčenjaci (sa silicijskim vezivom). Kod mješovitih zidova se uzidani kamen uračunava u nosivi dio presjeka ako je debljine = 12 cm © .0) Uslojeni zid od poluobrađenog kamena Zid od tesanaca (Š) Mješoviti zid Nepravilno i pravilno uslojeno ziđe statički nosivi presjek Zid od klesanaca © 1 2 3 4 i—id S 4 c m 5 6 18 20 10 Osnovne vrijednosti dopuštenog tlačnog naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2) 10(1. niti manja od njegove visine.9) 12(1. slojeviti zid.4) 22(2. Izravnavajući sloj za statičko izjednačenje svakih 1.5) 5(0.0) 50(5.2) 30(3. mješoviti zid .8) 12(1. c) na dva dužnjaka dolazi najmanje jedan vezač.0) 40(4.5 .5) 3(0.6) 9(0.5) 3(0.3) 5(0.7) 5(0.0) 7(0. vulkanski tuf meki pješčenjak ( s glinovitim vezivom) kompaktni (čvrsti) vapnenci i dolomiti (uklj.0) 7(0.2) 16(1. (T) Suhozid (2) Ciklopski zid Grupa Vrste kamena (5) Nepravilno uslojeni zid Uslojeni zid od poluobrađenog kamena statički nosivi presjek A B vapnenci. f) preklapanje sudarnih reški kod slojevitog zida bude i 10 cm a kod zida od tesanaca = 15 cm ©. © .0) 30(3. prikladan je kamen eruptivnog podrijetla.0) 40(4.6) 10(1. Za ciklopski zid (2). Reške ovisno 0 hrapavosti i obradi = 3 cm debljine.5 puta veća od visine sloja.6) 4(0.0) Vitkost odn.4) 10(1.4) 3(0. Upotrijebiti vapneni ili produžni mort jer čisti cementni mort mijenja boju kamena.7) 10(1.7) 50(5.4) 7(0.3) 5(0.6) 11(1.3) 16(1.0) 7(0. zid od tesanaca. g) na uglovima ugrađuje se najveće kamenje . travertin. Obloga kamenim pločama debljine 2.6) 16(1.8) 6(0. jer opterećenje djeluje okomito na ravninu sloja. bazaltna lava i si. Duljina pojedinog kamena ne treba biti veća od 4 do 5 njegovih visina.5 cm (travertin.2) 22(2.0) 40(4.8) 8(0. Ploče se nehrđajućim sidrima učvršćuju u zid na razmaku od 2 cm.2) 16(1.2) 30(3.6) 16(1.0) 16(1.7) 10(1.-» (10).2) 14(1.0 m (visina radne skele).6) 22(2.7) 5(0.© Slojeviti kamen.0) 7(0.2) 3(0.2) 8(0.0) 6(0.4) 10(1.4) 3(0. d) debljina (dubina) vezača je oko 1.0) 30(3. kvarcni porfirit. Min.5 .6) 22(2.0) 30(3.6) 22(2.4) 7(0. (3).1) 8(0.» © . dijabaz i si.3) 12(1.5) 6(0.7) 5(0.0) 50(5. vapnenac.5) 7(0.2. zamjenjujuća vitkost 8(0. mramor).2) 3(0.) ne uračunava se u presjek.2) 10(1.2) 14(1. ciklopski zid.2) 16(1.5) 6(0. e) debljina (dubina) dužnjaka bude približno jednaka visini sloja.2) 12(1.4) 10(1.2) 10(1.2) 14(1.0) 22(2.» © .6) 4(0.0) 10(1. sijenit.6) 22(2.0) 22(2.2) 2(0.0) 8(0.0) Vrsta ziđa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ziđe od lomljenog kamena D 4(0.2) 15(1. sive sedimentne stijene granit.6) 4(0.6) 9(0.8) 12(1. Vidljive plohe treba naknadno fugirati. Vrlo je važno odrediti dimenzije kamena.2) 22(2.0) 30(3.9) 12(1.3) 5(0.8) 6(0.0) E 6(0.

5 x 2.40 1. puni blok od zgure DIN DIN DIN DIN 4165 18149 18151 18152 blokovi od plinobetona blok.5 17. Preferentne mjere .5 >17.0 x 5. Dvoslojni s obloženim zidom ^ ^ Jednoslojni s termoizolacijom (WDVS) 15 1 Duljina u cm DF NF 1 Vi NF 2V2NF 24 24 24 24 Širina u cm 11. i 6. do 4. razmaci i duljine zidova za ukrućenje Debljina zida u cm 11.5 x 12.0 6.0 6. stropna se konstrukcija smije oslanjati samo na unutarnji sloj zida © + @ Slojeve treba povezati s pomoću najmanje 5 žicanih sidara.00 <8.3 Oznaka Tanki format Normalni format 1 1 /2 normalni format 2 1 /2 normalni format Formati blokova prema DIN 105 20-100 I—l H 240^00 © Jednoslojni sovješenom fasadom © ¿ejan°^ni S unutam J°m ® Međusobna ovisnost visina opeke.0 24.25 <3.5 x 6. u 5.5 76.5 6. izrezano - Horizontalni i kosi utori Širina x dubina u cm - 11.0 51.75 1.35 2.0x3.0 x 6. horizontalno 75 cm.3 11.00 Duljina >1/5 visine > 11^(17 5 .2 7. od plinobet.0 x 12.00 Zid za ukrućenje u 1.50 1. promjera 3 mm po kvadratnom metru zida. 398.5 17. punoj etaži odozgo Debljina u cm > 11.5x3.0 x 12.00 36.5 30 24 Minimalne debljine podrumskih zidova Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti u cm 11.0 x 4.5 Sa/bez zračnog sloja.ZIĐE OD UMJETNOG DIN 105. Razmak sidara vertikalno treba biti 25 cm.0 x 3.5 < d < 17.1 11.0 14.5 11. pri zidanju naknad. 1053.5 24 30 36.0 51.5 Razmak um <4.00 1.0 36. Vrste blokova: DIN 105 zidna opeka Mz = puna opeka VMz = fasadna puna opeka KMz = puna klinker opeka Hlz = šuplja opeka VHLz = fasadna šuplja opeka KHLz = šuplja klinker opeka DIN 106 blokovi od vapna i pijeska : KS puni blokovi KSVm = KS-fasadni blokovi KSVb = KS-obložni blokovi KSL = šuplji blokovi i blokovi s otvorima KSVmL = KSL-fasadni blokovi KSVbl = KSL-obložni blokovi DIN 18153 šuplji betonski blokovi DIN 398 blokovi od šljake HSV = puni blok od zgure HHbl = šuplji blok od zgure HSL = blok od zgure s otvorima VHSV = fas. Kad je dvostruki zid. ožbukan Obloga pločama na ziđu visoke termičke izolacije Vertikaln žljebovi Širina x c ubina u cm izved.5 14.0 x 3.> • © b-J l I Debljina zida d u cm Visina h terena iznad poda u podrumu u m pri vertikalnom opterećenju zida (stalni teret) od < 50 kN/m > 50 kN/m 2. s otvorima šuplji blokovi od plinobetona puni blokovi od lakog betona = puni blok malog formata = puni blok velikog formata = dodatno slovo za puni blok s utorima KAMENA 18151-53 Jednoslojni ožbukan Jednoslojni s vidljivim licem 115 20 240 >17 5 (115) V VBI S Sve zidove treba izvoditi horizontalno.5x2.0x3.5 63. 240) Debljine.0 51.0 30. vodeći računa o pravilima veza.0 Bez statičkog provjeravanja dopušteni vertikalni utori i žljebovi 73 .5 Visina u cm 5.50 <6. vertikalno i u pravcu.5 11.0 17.5 < d < 24 Dvoslojni sa zračnim međuslojem (8) Dvoslojni bez zračnog sloja 24 < d < 30 30 < d (14) Visina etaže um <3.5 17. 106.50 <5.

2 0 E NF 24x11.5x11.6666 1.000 2.75 4.750 0.8 blokovi 49.5000 1.625 0. Nenosivi zidovi su pločasti elementi građevine koji su opterećeni samo vlastitom težinom i ne služe kao ukrućenje protiv izvijanja.615 0.00 1.625 1.3333 1.4375 2.8334 2.8125 0.50 1.5 11.0833 0.5 2 DF 24x11. 106.5x5.5 36.8750 2.250 0.2500 2.8334 3.1250 1.5x23.6240 0.125 2.8 © 74 Zidni blokovi s 5 cm izolacijskog sloja i žljebovima za punjenje mortom © Montažni zidni blokovi s izolacijom kanalima za mort Potrebni materijal za zidarske radove .6667 0.0000 3.385 1.875 2.500 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 52 Visinske mjere u m pri debljini blokova u mm 71 0.5000 1.750 1.2500 0.1875 0.115 0.3 8 Stiropor 5 cm 5.875 1. 0 3 DF 24x17. treba ugraditi serklaže. 18153.8 37x24x23.3334 0.510 0.500 1.260 2.625 1. 73 U sve vanjske i poprečne zidove.6250 2.7500 0. 18152.00 4.750 1.75 2.365 2.7500 238 0. Udubljenja i žljebovi moraju se izvesti glodanjem ili unaprijed tijekom zidanja.760 0.5625 0.375 2.375 1.5000 0.25 1.8750 0.1666 3.5 24 36.875 2.135 2.865 1. Isto vrijedi za zgrade s više od dvije etaže.3750 3.5x23.3334 2.010 2.3750 0.5625 3.625 0.50 2.0000 3.5 17.375 1.1875 1.8333 0.4167 0.365 0.7500 0.760 1.0000 1.8 i šuplji 49.115 2.5833 0.1666 2.00 0.000 2.490 1.8 37x30x23.3 8 o.5x24x23.250 2. 73 -» Treba ih dimenzionirati kao nosive zidove ako moraju prenijeti više od svoje vlastite težine jedne etaže.3750 0.6875 0.5625 0. ili duljine preko 18 m ako to zahtijevaju okolnosti temeljnog tla.5833 1.385 0.990 2.3333 0.8 8 4 4 4 4 4 4 4 Blokovi i šuplji blokovi Blokovi 49. nadvoji nad prozorima i vratima A 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 0.260 1.3125 0.5 Po m2 zida blokova kom 66 132 198 50 99 148 33 66 99 33 45 33 16 8 8 8 12 12 16 Po m 3 ziđa morta blokova morta kom lit lit 29 68 109 26 64 101 19 49 80 28 42 39 20 16 22 26 26 32 36 573 550 541 428 412 406 286 275 271 188 185 137 69 46 33 27 50 42 45 242 284 300 225 265 276 163 204 220 160 175 164 99 84 86 88 110 105 100 24x11.25 2. O = mjere otvora. Horizontalna i kosa udubljenja mogu se uz privremeno podupiranje izvesti bez posebnog proračuna ako je vitkost zida < 14 i debljina > 24 cm inače treba dati računski dokaz -» s. treba predvidjeti serklaže.1667 1.75 1.4167 1.875 1.0625 2.2500 © Ziđe od blokova od lakog betona (šuplji blokovi) s armiranim nadvojem od lakog betona ^g^ Ziđe od šupljih blokova s koritastim nadvojem * A = vanjske mjere.1875 0.500 0.750 0.00 2.500 0. Kod zidova s mnogim ili velikim otvorima.50 0.0833 1.5x17.365 1.375 0.135 1.1250 0.50 3.9375 1.6875 1.1 12 0 Blokovi od plinobetona.000 1.0000 1. 1053.5000 0.740 1.ZIĐE OD UMJETNOG KAMENA DIN 105.75 3.250 1.375 2. Dvoslojni zid sa zračnim međuslojem (2) Priključak na podnožje Križanje armiranih zidova od blokova od laganog betona © Redni broj Armirano ziđe.1875 3.5 24 30 24 30 36.125 2.9175 1.5000 2.5x36.490 0.885 1.00 3.9375 1.8 24.25 0. zida u cm 11.5x7.510 1.2500 1. koji kao vertikalne ploče preuzimaju horizontalna opterećenja.4375 0.240 1.635 0.990 1.25 4.3334 1.635 1.5000 0.125 1.6667 113 0. 18151.885 2.75 5.250 1.135 0. naročito ako zbroj širina otvora prelazi 60% duljine zida ili širina prozora iznosi više od dvije trećine visine etaže ili 40% duljine zida.6666 0.0000 2.510 Slojevi V 0.375 0.50 4.0625 0.5 24 36.125 1. Zidovi za ukrućenje su pločasti elementi građevine protiv izvijanja nosivih zidova -»s.5000 1.1250 1.0000 1.3334 175 0.1666 0.3 24x24x23.250 2.1667 0.740 0. zaliveno mortom n 0 (U 11.3125 1.500 155 0.385 2.000 1.5x11.615 1.010 1.490 Duljine u m O 0.0625 1.865 0.7500 0.240 2.240 0. 4 DF 8 DF 24x24x11.125 0.5x30x23.5 24 24 24 17.25 3.8334 1.2500 0. V = nominalne mjere (jj) Projektantske mjere za zidove Format bloka Oznakć bloka Mjere u cm D DF E Š V Broj slojeva na 1 m visine 16 Debljin. 4165 Ziđe treba osigurati zidovima za ukrućenje i stropnim konstrukcijama koje djeluju kao ploča (princip prostorne ćelije).260 0. 399. lijepljeni reške: 1 mm ® Zid od porozne opeke.125 0.250 0.8125 3.115 1.500 1.6666 2.1666 1.

0 5 9 Ei 6 9 16 1.Pločica od sintetike (samo za dvoslojno ziđe sa zračnim međuprostorom) Međukatna ploča ZIĐE OD UMJETNOG KAMENA DIN 105.00 4226 2 dio 1600 1800 2000 1200 1400 1600 450 625 775 275 325 425 250 250 250 250 250 250 i 11..5 Š3. treba predvidjeti vanjsku žbuku prema DIN 18550 ili neku drugu zaštitu od atmosferilija.51) 17.5 cm 2) Izvode li se križno armirane ploče mogu se vrijednosti za smjer. 399.(2). opterećenjem među katnih konstrukcija.5 117. uvjeti primjene Debljina Dopuštena veličina pov ršine oblaganja u m2 pri v sini iznad terena od zida u cm 0 do 8 m 8 do 20 m 20 do 100 m E 11. glinom. Dvoslojni zid bez zračnog međuprostora. Obloga je uključena u nosivi presjek -> s.5 cm.5 4226 2 dio 13. © Nosivi unutarnji zidovi d < 24 cm.0 Ei 8 14 25 2. za lake razdjelne zidove Broj punih etaža iznad 17. na križanjima ^ 5 mm.0 E i 4 2. do 4. Statički potrebnu debljinu zida treba dokazati.1053. punoj etaži odozgo debljina cm Razmak m 14. pri dvoslojnom ziđu za vanjske zidove Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti cm 111. a za zidove od 17. Dvoslojni zid s izolacijskom jezgrom. prir. 66-67 Debljina zida u cm Visina etaže u m Korisno opterećenje u kN/m2 uklj. iz kojih proizlaze manja opterećenja zidova. horizontalne uz vezove s unutarnjim zidom -» © .* Debljine i razmaci zidova za ukrucenje 75 . dodatak za lake pregradne zidove p = 2. ali s poroznim agregatom 312. debljine zidova.50 16. Čelik 0 ^ 8 mm. npr. 4165 Zid s vidljivom plohom jednoslojan je i njegova se vanjska obloga od fasadne opeke izvodi u vezu s unutarnjim dijelom zida.106.5 <24 <30 Visina etaže m = 3. Te koncentrirane sile moraju za zidove od 11.5 124 130 <17. Uklj. i 6.5 cm biti = 30 kN.5 250 250 Minimalna debljina unutrašnjeg sloja u cm. „ „_.!. između kojih prolazi jedna kontinuirana uzdužna reška smaknuta po slojevima. Armirani zid. Prazni prostor između slojeva može se ispuniti izolacijskim materijalom za koji postoji odobrenje građevinske inspekcije.5 i 24 = 1. „. Vrste zidova. povećati za 2 m.. 18151.5 18152 puni blokovi od lakog betona 24 24 ) Najviše dop.25 m. dod. vertikalno korisno opterećenje uklj. pri čemu je kod križno armiranih ploča mjerodavna manja stranica3' Između ukrućujućih poprečnih zidova dopušta se samo po jedan otvor širine = 1. obostrano ožbukanih \ D . debljine 2 cm. požara i vlage. Pri odabiru debljina zidova treba voditi računa 0 funkciji zida glede zaštite od topline. i neporoznim agregatom kao šljunak kao naprijed. 3) Centralno locirana koncentrirana opterećenja od krovne konstrukcije su dopuštena ako se centričnost dokaže.5 ¿8. Dvoslojni zid sa zračnim međuprostorom. zračni međuprostor debljine 6 cm. Povezivanje slojeva sidrima -> © .50 m. Ako zidni blokovi nisu otporni na smrzavanje. ev. L Dilatacijska razdjelnica Žičano sidro za dvoslojno ziđe za vanjske zidove © Sidrenje vanjske ljuske -> s. 1 8 1 5 2 . To nije potrebno ako odabrana debljina zida očigledno zadovoljava. a za vitkosti i razmake ukrućenja mjerodavan je zbroj debljine unutarnjeg i polovice debljine vanjskog sloja.00 © Minimalne debljine vanjskih zidova. etaže sa zidovima debljine 11. Vertikalne dilatacijske razdjelnice U vanjskom sloju najmanje na uglovima zgrade. opterećenje vjetrom. ploča sa svijetlim rasponima = 4.0 Ei 5 13 23 1. te horizontalnim silama. Reške s armaturom £ 2 cm.5 312. Zračni međuprostor. vodi se neprekinuto do krova.5 cm = 50 kN.75 kN/m2 4165 blokovi od plinobetona (6) 4223 4226 2 dio parom stvrdnuti plinobeton građevinski elementi velikog formata s ekspand. škriljcem. pjenastom lavom bez kvarcnog pijeska laki beton s poroznom strukt.3 . Pri dokazu naprezanja uzima se u obzir samo debljina unutarnjeg sloja.50 = 5.5 i 2. zvuka. eks. Vanjske slojeve treba pri dnu i pri vrhu opremiti ventilacijskim otvorima presjeka 150 cm 2 . 73. Svaki sloj mora imati ž 2 reda kamena. mort III.5" 17. Klasa čvrstoće zidnog bloka ^ 12.5 cm. Debljina zida ^ 11. Najmanja debljina unutarnjeg sloja -» © Vanjski sloj i 11. prema DIN 1045 Kod svih ostalih stropova 1 2 13 šuplji blokovi od lakog betona s dvije ili tri šupljine 1000 1200 1400 800 1000 1200 1400 1600 600 800 800 800 1000 1200 1400 300 365 490 240 300 300 385 490 240 240 175 175 200 275 350 11. punoj etaži odozgo debljina cm ukrućenje u 5.„.75 41)2) 22) Dopušteno samo kao međuoslonac kont. potpuno ispunjena mortom. zidova između stanova i zidova stubišta. počevši od 10 cm iznad terena.0 6 12 20 36 16 12 (7) Površiva oblaganja nenosivih vanjskih zidova (samo mort lla ili III) DIN norma Oznaka Prostorna masa kg/m3 Vanjski zidovi DIN 4108 Zidovi između stanova i stubišni zidovi 300 240 240 300 300 240 240 240 365 365 18151 Broj dopuštenih punih etaža uključujući izgrađeno potkrovlje Kod stropova koji opterećuju samo jednoslojne poprečne zidove (sustav pregrada) i masivnih stropova s dovoljnom poprečnom raspodjelom opterećenja.00 š 17.5 312. npr. plovuč. Nosivi zidovi su najčešće pločasti elementi opterećeni vertikalnim tlačnim silama.25 Zid za u 1.25 11.0 E Š2. Vanjski sloj mora nalijegati punom površinom i mora biti najmanje svakih ^ 12 m učvršćen vezom s unutarnjim slojem. npr.

6 ^gj Zid od drvenih elemenata (ignotrend) Blokovi od lameliranih letava 76 . Toplinska izolacija zgrada je u niskoenergetskom načinu građenja bitno ovisna 0 povezivanju različitih elemenata građevine.6-28. U tim detaljima može -doći do znatnih gubitaka topline.11-0.© 10*. 120-150 175+240 Q Ziđe s termoizolacijom Vanjski sloj • Termoizolacijski materijal . U prodaji se nudi velik broj gradiva kao što su beton. Gipsana žbuka 175 (4) Dvoslojno ziđe Ploča od gipsa s vlaknima OSB pločas Drvena obloga 0. pluto.Žbuka od umjetne smole VANJSKI ZIDOVI NISKOENERGETSKI NAČIN GRAĐENJA Važan element za štednju energije grijanja jest termoizolacijsko svojstvo vanjskih zidova.Termoizolacijski materijal (3) Prirodni izolacijski sloj (bio-glina) Obložni sloj. izolacijski materijali.19 W/(m 2 K) © Niskoenergetski ekokuća) Drvena oplata zid (Heckmann (fT) Ziđe s izolacijskom ljuskom (j9) Građenje drvenim pločama 18. Glina se kao gradivo dokazala tisućljećima. Danas se može naći na tržištu u obliku predgotovljenih elemenata. gips. Ona je najraširenije i odavno usvojeno gradivo cijelog svijeta. prilagođenih današnjem stanju tehnike -> ® . ziđe. Biološki je i ekološki besprijekorno gradivo. drvo. trska i glina. Standardni presjeci s navedenim građevnim materijalima daju povoljne vrijednosti termoizolacije.

.VEZOVI ZIDNIH OPEKA ® 2. sa smaknutim šupljinama Šuplji zid od dva nasatična zida od 1/4 opeke s nasatičnim sidrenim opekama i i B IP B P /SM ¡§ 1 m § P P i m m w kao (¡21) drugačije složeno (moguće mnoge varijacije) Jako izložena podna obloga od nasatičnih opeka (uzorak riblja kost kao kod parketa) kao s četvrtinama opeke (uzorak pletiva) Podna obloga od cijelih i polovica opeka (također i klinker) Perforirani zid (otvori 1/2x1/2 opeke) za rasvjetu ili ventilaciju kao (¡25) (otvori 1/4x1/2 opeke) kao (otvori 1 x 1 / 4 opeke) 77 .. povezan sidrima s unutarnjim zidom Šuplji zid od dva nasatična zida od 1/4 opeke. s poljima od 4 opeke i I i i i fl 1 1 © Nasatični obložni zid ispred zračnog prostora. ^^ " Vez 1 vezača sa 2 dužnjaka izmjenično po slojevima ^ t o '///A y m Vez 1 dužnjaka i 1 vezača izmjenično po slojevima ® 1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po slojevima s usponom preklopa od 1/4 opeke desno i lijevo 1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po slojevima. holandski vez: naizmjenično umetanje vezača između dva dužnjaka i sloj samih vezača © Vez dužnjaka s preklopom 1/2 ope ke Vez dužnjaka s preklopom 1/4 ope- Vez dužnjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke u jednu stranu ® Vez dužnjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke izmjenično v/m v m W//s — 56: " M " Ižržža w i I M fe^ZE W/A MM vm vm '////A V////A V//A y///A ^g^ ^ . armiran. « W//A ------U ^ . povezan vezačima (koji šupljinu dijele horizontalno) i nasatičnim sidrenim opekama Zid od opeke koji djeluje kao ornament. preklop od 1/2 opeke u usponu u lijevo zid od 1/2 opeke.

2750 60/ 46 2 1622 4060 3 4 5 3340 22.9090 105 Dvostrano otvore noOtv. U obzir dolazi i vatrostalni beton ili sivi lijev. Otvorenim kaminima mora strujati vanjski zrak kroz slabo brtvljene prozore i vrata. hrastovinu.@.4545 48 45 55 105. Otvoreni kamini ne smiju se postavljati u prostorije s manje od 12 m 2 površine poda. odozdo i sa strane biti udaljeni od otvora ložišta © . Bolji su izbor kanali koji zrak dovode u blizinu otvora ložišta -> © .©Djelotvorna visina dimnjaka od ložišta do grla dimnjaka = 4.5 52 72 50 19.5 30 32.4 19. Zidne opeke ili blokovi moraju biti izrađeni za građenje dimnjaka. brezovinu. Svrhovito je otvore za dovod zraka smjestiti u podnožju kamina sprijeda ili sa strane . Priključak spojnog komada na dimnjak pod 45° -> ® Otvori za dovod zraka trebaju biti izvana.5 28 15 64 94 65 51 6 21 71 105 76 55 7 50 77 77 64 80 6. Zapaljivi predmeti i građevni elementi te ugrađeni namještaj moraju odozgo.5 30 © Razmaci između otvora ložišta i građ.4 64 80 6.w KAMINI O T V O R E N ! K A M I N I . & Ö © Kamin otvoren jednostrano/dvostrano u odvojenim prostorijama © Kamin otvoren s dvije strane sa sigurnosnim područjem Tip Površina prostorije oko (m2) Obujam prostorije oko (m3) (5) Oblici površina za zračenje topline Veličina otvora ložišta (cm2) Svijetle mjere otvora ložišta (cm) Otvoreno s jedne strane 1 male prost.> DD © Kamin otvoren s jedne strane sa sigurnosnim područjem Kamin otvoren s jedne strane u odvojenim prostorijama g ¿4* Svaki se kamin mora priključiti na vlastiti dimnjak 0 . bukovinu. . zidovi.5 82 95 360 108 77 108 77 82 95 6.5 26 104.5 27.5 m.> © .4 65 50 58 90 90 71 88 6. Pod.© Otvoreni kamini moraju biti sagrađeni stabilno i od vatrostalnog materijala klase A1 DIN 4102 dio 1. prostor za pepeo i kolektor dima moraju biti od šamotnih opeka ili ploča.4 65 114 114 32.prekt 105. mjedenog ili bakrenog lima debljine 2 mm. ili ložiti plinom prema DVGW radni list G 260.> © Upotrebljavati treba samo drvo s malo smole i s malo čvorova. Presjek dimnjaka i veličina ložišta kamina moraju se međusobno uskladiti -> © Kamin i dimnjak treba sagraditi u neposrednoj blizini -> 0 .3030 35 60.150150 150 150 150 200 3650 4550 5750 7100 5000 6900 9500 7200 9800 13500 70/ 52 22 24 15 58 84 60 47 97 6 80 80/ 58 25 90/ 64 30 100/ 71 30 30 21 78 115 93 26 59 129 7 25 30 - 0 (cm) odgovarajućeg 20 dimnjaka Mjere su u cm A B C D E F G H I Težina (kg) 22. DIN 1691. drvo voćaka.5 22.5 42 88 6 165 30 30 - 35 30 - 25 30 - 30 30 - 35 30 - 25.4 58 90 71 88 6. s tri strane 6 2535 7 8 9 10 11 preko 55 35.prekc 35. Kolektor dima može biti od čeličnog.90120 105 10S.5 13. male prost.5 120 27. elemenata od zapaljivog materijala 310 385 470 225 300 405 190 255 © Zaštita zapaljivih podova ispred otvora ložišta / dovoda zraka (§) Dimenzioniranje i mjere otvorenih kamina f s O U ^g^ Kamin otvoren s jedne strane (si stem Schiedel) Kamin otvoren s dvije strane Kamin otvoren s tri strane Pribor uz kamin 78 .

5 cm. Za dimnjake sjednoslojnom stijenkom smiju se kao gradivo upotrebljavati: fazonski komadi od lakog betona DIN 18150.5-struke kraće stranice.18160 —> C D Kućni dimnjaci su okna sagrađena u zgradi ili do nje. rešetka ili stube za kretanje-» (jj) Oplati Letva 4 x 6 © Rešetka za pristup čišćenja dimnjaka -> © Izlaz na krov Glava dimnjaka s oblogom od škriljevca Zidana obloga Razdjelna reška do obloge / 1 . Na zajednički dimnjak mogu se priključiti dp tri ložišta na kruta ili tekuća goriva nazivne snage i 20 kW ili tri plinska ložišta snage i 30 kW. Za plinovita goriva ž 4 m . šuplja opeka B DIN 105.Dimnjak Razmak između krovne grede i dimnjaka 79 . Ako se dimnjak ne može čistiti kroz grlo. Najmanja djelotvorna visina dimnjaka £ 4 m. Ako je dimnjak od dograđenog dijela krova udaljen manje od jednoipol do trostruke visine dogradnje. otvoreno ložište. opeka od šljake DIN 398.5 x h MJ 1. dulja stranica ne smije biti veća od 1.5 x h > 1. mora se u tavanu ili na krovu izvesti još jedan otvor za čišćenje. Za izolacijski sloj izolacijski materijal DIN 18147. Svaki dimnjak mora imati otvor za čišćenje širok > 10 cm i visok £ 18 cm. Slobodne vanjske površine dimnjaka u tavanu treba grubo ožbukati > 5-10 mm debelo. puna opeka od šljake DIN 398. Za zajedničke dimnjake k 5 m. za vanjski sloj: fazonski komadi od lakog betona.00 Utjecaj oblika i presjeka glave dimnjaka na kretanje zraka dogradnja na krovu h ¡<1. smješten > 20 cm ispod najnižega priključka ložišta. duljina najmanje stranice 10 cm. zidna puna opeka DIN 105. namijenjena odvođenju dimnih plinova od ložišta preko krova u atmosferu. Grlo dimnjaka £ 40 cm iznad najvišega ruba krova nagiba većega od 20° -» (§) kod nagiba ispod 20° £1 m.2 cm izolaciona hasura do koje se betonira : dimnjaka kroz drvenu i konstrukciju Prolaz kroz betonsku stropnu ploču Razmak između drvenog grednika i dimnjaka " ploča . Ako su zidani od opeke 2: 13. puna opeka od pijeska i vapna DIN 106. ložište s upaljačem i mijehom mora imati svoj dimnjak. Troslojni dimnjaci s toplinskom izolacijom i pomičnim unutarnjim slojem: za unutarnji sloj fazonski komadi od lakog betona DIN 18147 ili šamota DIN 18147.00 (?) Visine dimnjaka iznad krova (T) Montažni dimnjaci (§) Montažni dimnjaci s ventilacijom (9) Montažni dimnjaci (IO) Montažni dimnjaci s ventilacijom Oplata na krovu nagiba preko 15° potrebne su nagazne daske. svaki otvoreni kamin. Svako ložište u zgradama s više od 5 etaža. puna opeka od pijeska i vapna DIN 106.DIMNJACI DIN 18150. mora biti za £ 1 m viši od dogradnje. zidna puna opeka. © Brojčana usporedba stupnjeva korisnog učinka © ® O Utjecaj vjetra na funkcioniranje dimnjaka 1. Na krovovima s parapetnim zidom mora grlo dimnjaka biti > 1 m iznad para peta. Dimnjaci moraju imati kružni ili pravokutni svijetli presjek. blokovi od plinobetona DIN 4165. površine >100 cm2. Na jedan dimnjak može se priključiti: jedno ložište nazivne termičke snage veće od 20 kW ili plinsko ložište snage iznad 30 kW.00 1. kovačka vatra. Stijenke dimnjaka ne smiju se opterećivati.

©-(J6) • Zapaljivi zid ^g^ riovodne cijev Prolaz dimovodne cijevi kroz zid od zapaljivog materijala Otvor za čišćenje 1 1 1 dimnjaka s krova H*"H 1 ! Okruglo željezo . Preporučuje se predgotovljeni opšav. nezapaljivih materijala Bliski zidovi od zapaljivih materijala (g) Vratašca za čišćenje u tavanu Izlazni otvor s Ijestvama i nagaznom daskom Glava dimnjaka / obloga škriljcem 80 .® Predvidjeti ventilaciju gore i dolje ® Bliski zidovi od zapaljivih odn.: Orrrtšir. azbestcementnim pločama.Zaštita od toplinskog zračenja DIMNJACI Ev. pričvrstiti za dimnjak čepovima (ne drvenim).:::: g' Jj ® Dimnjak u blizini zapaljivih materijala / Zid od nezapaljivih materijala (?) Zaštita ugrađenog namještaja zmi EFpšr Predvidjeti ventilaciju gore i dolje . pocinčanim ili bakrenim limom. Izolacijska vrpca 2-31 m i. laki beton DSN 1 8 1 5 0 . 1 8 1 6 0 —» CD T >40 < Nezapaljivi zid Opšav glave dimnjaka treba izvesti od škriljčanih ploča.

sabirnih kanala s jednim glavnim i jednim sekundarnim kanalom Primjer izvedbe s jednim glavnim i dva sekundarna kanala 81 . Pojedinačna ventilacijska okna bez motornog pogona © z a kupaonice i zahode bez prozora upotrebljavaju se do osam etaža. zadovoljava kapacitet od 60 m 3 /satVsamo za zahode zadovoljava 30 m 3 /sat po školjci. Nepotpuno brtvljena vrata ekvivalent su za 25 cm2. Zajedničke ventilacijske instalacije imaju i zajednički glavni kanal -> @ + ©.3 cm) ] • ¡2x15/10 3x15/10 \ V H || tü Centralno ventilacijsko postrojenje s odvojenim glavnim kanalima [ POOP4X15/10 • /S\ Centralno ventilacijsko postrojenje UG l e ^midinu s vise glavnih. Veličina presjeka kanala mora biti 10 cm2 za svaki kubični metar volumena prostorije. U kupaonicama ne smije se uslijed ventilacije dogoditi pad temperature ispod 22°C. • • Centralno ventilacijsko postrojenje s odvođenjem zraka preko krova Svijetli presjek glavnog kanala cm 2 Dopušteni broj priključaka Unutarnja mjera glavni kanal cm 20x17 20x20 25x20 20x17 20x20 25x20 2x20/17 2x20/20 2x25/20 sekundarni kanal cm 9x17 12x20 12x20 2x9/17 2x12/20 2x12x20 9x17 12x20 12x20 Ventilator '''^-Ventilator I. a za pojedinačne ventilacijske instalacije dopušta se odvođenje u dobro prozračene neiskorištene tavanske prostore. Svaka pojedinačna ventilacijska instalacija mora imati vlastiti glavni kanal .. gdje je i zahod. . popr.1 sustav Hamburška ventilacija (Berlinska ventilacija) Sustav Kolnske ventilacije (dovod i odvod zraka) © Ventilacija pom. priključeni na jedan kanal -> 0 .. Količinskivza kupaonice.> © + © . koriste se ventilacijski uređaji za jednu ili više prostorija.(2). Brzina strujanja zraka u prostoru gdje se ljudi zadržavaju = 0.2 m/s. hoteli.3 Za ventiliranje sanitarnih prostorija u stambenim i drugim zgradama kao što su škole. V e n t i l a t o r z a j e d n u p r o s t o r i j u z a in- stalacije pod žbukom i t 1 I \ \ i\ In ^Ventilator Ventilator za dvije prostorije za instalacije pod žbukom \ vi vi I V s r •-s (4) W Centralno ventilacijsko postrojenje jednjm |avnim k a n a | o m i sekund_ H ti ..5 cm Izlaz zraka na suprotnim stranama Prekrivanje. .DN 80 Naglavak cijevi za odvod zraka dužine D N 80 x 3 cm N a g l a v a k cijevi z a odvod zraka dužine D N 80 x 3 cm l a v a k cijevi z a d r u g u toriju duljine D N 80 x 3 cm SUSTAVI VENTILACIJE DIN 18017 list 1 . . pregrade 5 cm • • • • • 0 7 x 1 5 / 1 0 Ventilacija pojedinačnim kanalima. Ventilacijske instalacije treba dimenzionirati za najmanje 4 izmjene zraka na sat.V \ | v r do 10 m 5 6 8 5 6 8 5 6 8 10-15m 6 7 9 6 7 9 6 7 9 preko 15 m 7 8 10 7 8 10 7 8 10 340 400 500 340 400 500 340 400 [| | || (T\ \ t 500 (9) Tablica za dimenzioniranje sabirnih ventilacijskih kanala za 1 visinu bloka (33. bez sekundarnih ka® O O O O Q >*15/10 • • • • • • • 8x15/10 uzdužno tanke stijenke. . Presjek je ventilacijskog okna 150 cm 2 po prostoriji. Funkcioniranje sabirnih ventilacijskih okana s termičkim uzgonom bitno ovisi 0 raspoloživoj površini presjeka okna u odnosu na broj priključaka -> © . gostionice i si. debljina vanjske stijenke 2. Svaka prostorija u unutrašnjosti zgrade mora imati jedan otvor (koji se ne može zatvoriti) za ulaz zraka. Otpadni zrak treba odvoditi u atmosferu. Meidinger pločom Izlazni presjek na svakoj strani jednak I t > 1 5 j e zbroju p r e s j e k a svih k a n a l a Jednokanalno ventilacijsko postro® j e n j e prema DIN 18017 1. .

čelik. 15—40 10-20 "-i 30-60 10-20 s © Krovište s veznicima © Krovište s podrožnicama bez kosnika (?) Krovište s podrožnicama s kosnicima Krovište s veznicima i izgrađenim potkrovljem (9) Krovište s veznicima i podrožnicama 82 . Dvostruka stolica je u većini slučajeva najekonomičnija konstrukcija. hladnoća. Visina elemenata h Nagib krova u stupnjevima Raspon L u m Nosivi elementi ovise o gradivu (drvo. ali su takvi veznici povoljni za velika slobodno oslonjena krovišta. Sastoje se od nosive konstrukcije i pokrova. nagibu krovišta. snijeg). toplina). dakle prikladna samo za iznimne slučajeve. s Kod nosivih sustava kosih krovova treba razlikovati krovište od rogova i krovište s podrožnicama. opterećenju itd. vrsti i težini pokrova. Obje konstrukcije mogu se i kombinirati. štite ih od oborina i drugih atmosferskih utjecaja (vjetar. Jednostruka stolica je uvijek skuplja od jednostavnog krovišta s rogovima. način prijenosa sila. vjetar.Duljina rogova kod krovišta s rogovima KROVIŠTA Jednostavno krovište od samih rogova predstavlja za male širine zgrade najekonomičnije rješenje. Granica ekonomičnosti krpvišta od rogova / krovišta s veznicima Krovovi su gornji završni dio građevina. Krovišta s veznicima ispod 45° nisu nikad najjeftiniji. Trostruka stolica dolazi u obzir samo za vrlo široke građevine. Karakterizira ih različita funkcija nosivih elemenata. što utječe i na raspodjelu prostorija u tlocrtu. armirani beton). pokretno opterećenje. Za veličine opterećenja vidjeti propise (vlastiti teret.

konstrukcijski sustav. hrptom C =nosač sa sandučastim hrptom Sustav I nosača ® Gang-Nail čavlana ploča Gornji pojas .5 m). 82 ® Za veće mansardne prostore ne dolaze u obzir krovovi od rogova. s kosnicima pod 45°.10° i 15° aj Silazne dijagonale s vertikalnim štapovima d) Uzlazne i silazne dijagonale s vertikalnim štapovima — Moguć i • konzolní ¡ istak ' : I ii | Donji pojas — b) Uzlazne dijagonale s vertikalnim štapovima č) Üz!azne~l"s¡iazñe~cfijagonale~ Euro-predgotovljeni vezač u Gang-Nail sustavu prema oktametarskim mjerama kao plitki krov na jednu ili dvije vode © Oblici drvenih vezača i ukrućenja 83 . 80. duljina veznika do 4 m.. prijenos sila na vezače.5 m. 80 @ prvobitni oblik^ krovišta. Takva je krovna konstrukcija trozglobni okvir sa zategom. Krovište od drvenih rešetkastih rogova. odnos visine presjeka i raspona 1:15-1:20 (7j ^^ Spoj na tupi sudar s obrazima Nagibi krova na dvije vode 6°. duljina rogova do 8 m. treba poduprijeti veznike -» s. Dvovodni krovovi s podrožnicama imaju najmanje jednu stolicu u sredini ako je duljina rogova = 4. moguće rješenje unutarnjeg prostora bez oslonaca. Krov od rogova (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom je obliku moguć kad je mala duljina rogova (do 4. 15° i 25' Nagibi krova na jednu vodu 6°. raspon < 25 m 8-14 12-14 A =nosač sjednostr hrptom B =nosač s dvostr. prijašnji oblik: nosiva konstrukcija sljemenjače. (jf) Krovište od nastavljenih rogova s vertikalnim stupovima Krov od rogova s veznicima pogodan je za širine zgrade do 12 m.5 m. Pri većim širinama zgrade i duljini rogova = 4. Pravilan.5 m dvostruka je ili višestruka stolica.lom plohe krova) -> s.KROVIŠTA ->CP Krov s podrožnicama. Ako je duljina rogova veća od 4. što utječe na oblikovanje tlocrta -» s. inače ukrućenje veznikom -> s. Između stope roga i stropnih greda potrebna je vlačna veza (vanjski znak prepoznavanja krova od rogova: nadvišenje na kraju stropnih greda . Ijepljenje ima garanciju za vijek trajanja. Gornji pojas produženje % Krovište od lijepljenih rogova I presjeka. Koncentracija opterećenja u podvlakama. Rogovi imaju podređenu funkciju (slabi presjeci. 82 (§). moguća i primjena oblica). snažno povezan. Potreban je niz podupora u unutrašnjosti.

70 godina. Krovni pokrov od šindre -> @ .45-0.Stakleni crijep © - Betonski crijep sa Crjepovi posebnih formata nor- PSL GL G - POR T P W TSR SR SL PSL GL G OL TOL OL FOL GR FOR F OR TOR Šatorasti krov.5 cm. mnogokutni tlocrt (jT) Fazonski crijepovi ® kN°m°d r a Ž 6 n e S a m e Hi t r S k 6 ' ' 0.25 kN/m2 Engleski krov od škriljca.Okapni dvovodni crijep lijevi FOL .80 kN/m2. 0. Škriljevac: na oplati od dasaka širine ^ 2.hrast. laganiji. rjeđe smreka.2 -1.70 © Krov od šindre 0. debljine ^ 16 cm bitumenizirana Ijepenka br.50 kN/m (^7) Užljebljeni crijep. ariš. ili od eternit ploča. Vijek trajanja u sunčanim predjelima 60 .Uglovni crijep okapnice dvovodnog krova desni F Središnji crijep u polju GZ . desni uglovni crijep za bočni priključak desno crijep za bočni priključak lijevo crijep za bočni priključak jednovodnog krova lijevo Završni crijep sljemena lijevo Crijep za sljeme i greben OL TOL .Početni crijep za sljeme i greben desni FOR .55 kN/m2 Dvostruko pokriven ©crijep).Crijep za priključak dvovodnog sljemena desni F Priključni crijep sljemena OR . debljine sloja 1 8 .2 0 cm. bor. 0.Dvovodni crijep desni TOR .crijepa/m krov (biber .60 kN/m 34-44 2 2 Betonski crijepovi 0. Najprirodnije djeluje "njemački pokrov" -» (§) Pokrivanje prema šabloni prikladno i za umjetni škriljevac (azbestcementne ploče) -» Crijep: biber.4 m. s vrhom prema gore. -»(9) Fazonski crijepovi -> @ POR T P W TSR SR SL Zabatni jednovodni sljemeni ugaoni desni crijep Crijep okapnice Jednovodni završni crijep Crijep na spoju sa zidom Crijep za završetak okapnice. težak pokrov. bolje 10 cm. Preklopi 8 cm. nagib 18° 2 Valoviti crijep.55 I 84 . 0.OBLICI KROVOVA KROVNI POKROVI —> CP Za slamnate krovove od ražene slame ili trske s ručnom vršidbom. užljebljeni ili koritasti -» suhim sljemenom i grebenom -> mirani su. na letvama razmaka 30 cm. u vlažnima jedva polovicu tog vremena -> ® .Dvovodni crijep lijevi .60-0. duljine 1. 0. mnogokutni tlocrt (čT) Mansardni krov. 200 kao zaštita od vjetra i prašine.Dvovodni crijep za priključak sljemena lijevo GR .

6 (0. bitumen. falcane ploče.1-2. min. s brtvljenjem preklopa Pričvršćenje 129.0 .0 1. ploče za ravni krov DIN 456 Falcani betonski crijep DIN 1117 Žljebljeni crijep DIN 456 Ploče DIN 1118 Ploče velikog formata (do 10 kom/m2) Žljebnjaci bez polaganja u mort 0. letve na oplati uklj.50 ' l— 7. Ijepenci uklj.50 0. trgovački formati -» (?).7 Metalni pokrov aluminijem (alu.175 m za ploče od 2.25 kN/m2 Minimalni nagibi krova za pokrivanje pocinčanim čeličnim limom 7.60 0. bitumen.0 19 kg/m Zapr. 0. 1 6 .5%) (25.25 0. R a z m a k obujmica 2 m.30 0. Biber crijep DIN 456 i betonski biber crijep DIN 1116 jednostruki pokrov uklj.7%) (13.9%) (29. čelična traka Čelični lim D I N 1541 pocinčan i (Zn) (St 2) (St 2) (St 2) (Cu) (Cu) (AI) (St 2) m2 do 25 preko preko preko preko 25-40 40-60 60-90 90-125 mm 70 80 90 125 150 Širina krojenja za iimene oluke mm 200 200 250 285 333 400 500 (10-djelni) (8-djelni) (7-djelni) (6-djelni) (5-djelni) (4-djelni) 10—15 150 mm.3 2 kg -Smjer pokrivanj. oplata Krov s dvostrukim prijevojem od pocinčanog lima (debljine 0. Bakar u odnosu na sve druge metalne pokrove ima najveću vlačnu deformaciju do sloma.5 tež.63 mm) uklj.60 0.93 Dubina krova streha/sljeme do 6 m 6-10 m 10-15 m preko 15 m Visina profila 1 8 .50 0. reform ploče.7 m m Kuka za oluk: pocinč.60 0. -> © . pričvrsni materijal cinčani pokrov preko letava od cinčanog lima br.0 8.50 '/2 vala normalno Kornere.8-31.80 0. Min. bakreni lim.7 mm) uklj. korozije i smrzavanja.5 0 mm 5° 8° 10° 12° (8. Limeni krovovi od pocinčanog lima. čiji unutarnji kružni luk odgovara olučnoj cijevi..2 5 mm 10° 13° 15° 17° (17.55 0. formati Duljina m Širina m. Ijepenka i oplata Pokrov valovitim limom (pocinčani čelični lim DIN 59231) uklj. bočni preklop Širina krojenja za limene cijevi mm 167 200 250 285 333 400 500 (12-djelni) (10-djelni) (8-djelni) (7-djelni) (6-djelni) (5-djelni) (4-djelni) Odvodnja krova W I | 0 Odvodnjavana Normirani krovna površina promjer uz kruž. oplata Staronjemački pokrov škriljcem na oplati i Ijepenci dvostruki pokrov Pokrov krova čeličnim pločama (pocinčani lim DIN 59231) na letvama uklj. bez težine rogova.25 0.9%) (17.20 kN/m2 = 10° nagiba s brtvenim užetom {2) Minimalni nagibi krova klopi po visini 0 i pre- I—Smjer pokrivanja— Profil 177/51 Duljina mm 2500 2000 1600 Širina mm 920 920 920 Smjer vjetra 1250 920 debljine 6.2-2. čelična traka preko 1 2 5 .45 0.75 mm.50 0.).5 \3j Valovite ploče od azbestcementa (7) Mogućnost pričvršćenja Limeni krov s falcanim pokrovom 0.KROVNI POKROVI Azbestcementni krovovi od valovitih ploča s razmakom podrožnica 70 . Ijepenka i oplata s velikim pločama (360 X 280 mm) s malim pločama (oko 200 X 150 mm) Engleski pokrov škriljcem uklj. zato su posebno prikladni za hladne krovove -» s. Preklopi 150 odnosno 200 mm -» @ .2%) 2 6 .8%) 3° ( 5 % ) Duljina mm 9000 Širina mm 1000 7500 4000 1000 1000 8. letve na letvama dvostruki pokrov na oplati i bitumen.66) 0.2 7 5 200 Ležeći Oznake: (primjer: polukružni viseći oluk 333 Z N 0.0 0.60 m i od 1. Patina koja je tipična za bakar vrlo je omiljena.15 do 1.93 Ploče 2. ali uračunate letve. Vlastita težina krovnog pokrova (računska težina u kN/m2 površine krova) za četvorni metar krovne plohe pod nagibom. Mort dodati kao 0. oplata Bakreni krov s dvostrukim prijevojima (bakreni lim debljine 0.55 0. Ijepenka i oplata Pokrov njemačkim škriljcem na oplati uklj. razmak olučne cijevi od zida 20 mm.30 ® Krov od azbestcementnih valovitih ploča s fazonskim komadima za sljeme i strehu 0. Q O i (J) i Veliki elementi za krov i zid (Canaleta) i H Oblici isporuke i kroja valjanog bakrenog materijala za pokrovne ploče i trake Odvodnjavana Normirana krovna površina veličina uz polukružni oluka oluk Pocinčani lim D I N 9721 min. bez brtvljenja preklopa preko 15° 100 mm bez brtvljenja preklopa Pokrov pločama od čeličnog lima ^ ^ Pokrov valovitim limom. podrožnica i vezača. Pričvršćenje obujmicama (zaštićene od korozije). kombinacija s olovom i nehrđajućim čelikom prihvatljiva je.1 kN/m2. Treba izbjegavati kombinaciju s aluminijem. aluminija. Kuke za oluk su u pravilu pocinčano plosno željezo širine 20-50 mm i debljine 4 . opšav ruba itd. 88-89. cinka itd. 13 uklj.30 0. Debljina m m Trake 30-40 0.4%) (22. Profil 130/30 Duljina mm 2500 Širina mm 1000 2000 1000 1600 1000 1250 1000 debljina 6.1 7 5 180 preko 1 7 5 . umeci krunski ili dvostruki pokrov Vučeni falcani crijep DIN 456 Falcani crijep. i* . s kukama 333 St Stojeći Zn) Oluke principijelno postavljati u padu. titancinkom i pocinčanim čelikom.30 0.6 mm) uklj. Veća brzina tečenja protiv začepljenja. savijanje itd. Bakreni su krovovi nepropusni za vodenu paru. težina kg/dm 3 - Širina ploče 1 0 0 1-1.50 —i 11° ( 2 % ) h . presjek olučne olučne cijevi cijevi m2 do preko preko preko preko preko preko preko preko 20 20-50 50-90 60-100 90-120 100-180 180-250 250-375 325-500 mm 50 60 70 80 100 125 150 175 200 0 Polukružni Pravokutni obložen olovom Kuka z a oluk: pocinč.7. (li) Oblik i položaj oluka Materijali Normirane veličine oluka u odnosu prema površini s koje se odvodi voda ® Normirani otvori olučnih cijevi u odnosu prema odvodnjavanoj površini 85 .0 tež 15. max.15 0.00H -Korisna širina 91 5 8 .0 8.1 0 ° 2 0 0 mm.(2). čelična traka Bakreni lim DIN 1787 Kuka za oluk: plosni bakar Aluminijski lim D I N 1725 Kuka za oluk: pocinč.6 mm. Pokrov crijepom i betonskim crijepom bez morta.50 0. oplata 0. deb. Svi fazonski komadi za sljeme.45 0.55 0.145 cm za ploče duljine 1.90 0. oluk. 0.4%) (20. nagib krova.50 0. bakra. pa je pogodan za sve vrste oblikovanja (razvlačenje.50 m. titancinka.

Način prijenosa opterećenja utječe i na unutarnji raspored prostorija u tlocrtu. preklop. veza čavlom © Rog sprepustom preko strehe rRog © g ^ ^ 0 9 3 čeličnim sp0jnim Sidreni vijak / / / / // /y ' "V Nazidnica ž 80 > 1. Krov s podrožnicama: rogovi imaju podređenu funkciju (slabi presjeci.B Pogled (8) Povezivanje sidrenjem Pnčavlani lim Mijena A Presjek C . dobro povezan konstrukcijski sustav. Krov od rogova: (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom obliku moguć kad su male duljine rogova (do 4. moguć unutarnji prostor bez stupova. Čeona daska ^JPj Detalj krovne okapnice krovišta s podrožnicama Detalj krovne okapnice s dvoslojnim zidom Priključak roga svornjakom na podvlači Vezica roga Obloga © Potporanj roga. Te se konstrukcije mogu i kombinirati. Karakteristika im je različitost funkcija nosivih elemenata. prijenos opterećenja u osi vezača. Veza između stope roga i stropne grede mora prenositi vlak (krov od rogova ima karakterističan vanjski izgled). Pravilan.D ® Perspektivni prikaz Izdužena "gajba" krova s podrožnicama Završetak roga.5 m). Koncentracija opterećenja u podvlakama.KROVNE KONSTRUKCIJE DETALJI Kod nosivih sustava kosog krova treba razlikovati krov s podrožnicama od krova samo s rogovima. moguća i upotreba oblica). osiguranje vijkom © Detalj veze kada je rog konzolno prepušten izvan krovišta 86 .90 Presjek A . niz podupora u unutrašnjosti utječe na oblikovanje tlocrta. inače treba ukrućenje vezačima.

Širina te prozorske konstrukcije neka odgovara razmaku rogova kako bi se izbjegle skupe izmjene rogova. Te konstrukcije i prozori trebaju po mogućnosti biti iste vrste i veličine. 0 Šiljata "gajba" 45° (2) Zabatna "gajba" 45° (JT) Zabatna "gajba" 45° (?) Trapezna "gajba" © kao® © kao @ (7) Plosnata "gajba" s ravnim krovom (8^ kao ® © kao® (l5) Izvučena "gajba" ® Zaobljena "gajba" kao © kao © @ kao® Panoramska "gajba" Obrubljena panoramska "gajba" (17) Trokutna "gajba" "Gajba" tipa "šišmiš" (volovsko oko) 87 . O njihovu skladnom uklapanju u plohu krova.USPRAVNI KROVNI PROZOR Ako tavanski prozori na zabatu nisu dovoljni za osvjetljenje tavana. Veličina. grade se uspravni krovni prozori s odgovarajućom konstrukcijom. gradivu i rješenju detalja ovisi cjelokupni izgled zgrade. 0 njihovu obliku. oblik i raspored tih konstrukcija ovisi 0 obliku i veličini krova i 0 potrebnoj količini dnevnog svjetla.

Ako se tavan grije bez dovoljne toplinske izolacije. Nastanjene je prostorije ispod tavana štitila od hladnoće uskladištena ljetina.5%o pripadajuće nagnute krovne plohe A1 +A2 Tijek proračuna Au .debljina materijala (m) Primjena: a) tvrda poliuretanska pjena (PUR) (debljine 8 cm) s = 8 cm = 0.30/100 (v. Da bi se odvela vodena para. svaki veličine najmanje 2% površine krova. topi se snijeg i nastaju ledene barijere Ugradba termoizolacijskog materijala ispod ventiliranog pokrova sprečava tu pojavu.0+9. slama i si. Kod dvovodnog krova s duljinama rogova š 10 m vrijedi za strehu 2 A 2 crr|J/ Au streha = jgoo x A1 m © Betonski krov (jT) Drvena krovna konstrukcija • Sljemenjak (10) Drveni krov s ovješenim stropom © Dvoslojni hladni krov. ® Primjer: proračun ventilacijskih presjeka krova na dvije vode DIN 4108 88 .0 .). 200 cm2/m. dio 4.4 cm.180 cm2/m Kako je 180 cm2/m manje od traženog min. difuzijska debljina zračnog sloja a = 10 m: sd = 2 m a š 15 m: sd = 5 m a > 15 m: sd š 10 m uz sd . izolacije može se zahtjev sd = 2 m bez problema ispuniti. 100 . to znači prosječnu visinu proreza od 2 cm/M (fi).08= 2.L (8 + 8) 200 100-16 = 2.ventilacijski presjek 05 Au sljeme = .4 cm Kod dvovodnog krova s duljinama rogova < 10 m vrijedi za strehu AL š 200 cm2/m.4 m = sđ sd potrebno = 2 m b) Izolacijska ploča od mineralne vune s kaširanom aluminijskom folijom (naručiti kod proizvođača) s = 8 cm Sd = 100 m > sđ potrebno = 2 m Uz pripremu odgov. presjeka od 200 cm2/m treba izvesti min. dio 4) s . 4. 200 cm2/m Tijek proračuna: AL . stranica 7) sd = 30 x 0.0) = 0.4 cm Pri tome treba računati na debljinu donje oplate.200 cm2/m: Visina: Ventilacijski prorez HL = potrebno A.Hladni zrak Usporena voda IZGRAĐENA POTKROVLJA DIN 4108 Nenastanjeni tavanski prostori starih seoskih kuća služili su kao "ostave" za uskladištenje ljetine (sijeno. ventiliranje obaju zračnih prostora kroz proreze u kalkanskoj dasci Uvjet: S 0. tablica 1 DIN 4108. DIN 4108.0.018 m2/m . Dokaz: Ekvivalentna difuzijska debljina zračnog sloja Ventiliranje potkrovnog prostora reškama u drvenoj oplati "Sljemenjak © Oblikovanje strehe kod dvoslojnog hladnog krova s ukrštenim letvama i oplatom Sljemenjak 100-16 H u ž 2.ventilacijski presjek 2 AL streha =^qqq x 9.vodena para Koeficijent difuzijskog otpora (v. tj.009 m2/m = 90 cm2/m Dimenzioniranje: A l sljeme = 90 cm2/m Primjena: Elementi sljemena s ventilacijskim presjekom i/ili ventilacijskim crijepovaima prema podacima proizvođača. Uvjet: a -duljina roga s<j-ekviv. U ventiliranom tavanu treba na dvjema suprotnim stranama predvidjeti otvore.08 m ji . I I Presjek kroz planinsku seljačku kuću sa spremištem (?) Shema stvaranja ledene barijere Vrsta krova: krov na dvije vode Dimenzije (3) A)^ Primjeri ventiliranih krovova s nagibom = 10° (shematski) B^ Sastav krova: izolacija između rogova Razmatra se ventilacijski presjek između termoizolacije i donjeg ruba oplate H ™ ČAJ—(5) 2 55 ™ ^ Uvjet: = 2%o pripadajuće nagnute krovne plohe A 1 ili A 2 ali min. Za ekvivalentnu debljinu slojeva zraka sd različitih izolacijskih materijala najbolje je prikupiti informacije od proizvođača. pa se zbog toga temperatura u tavanu malo razlikovala od vanjske ® Tako je snijeg ostajao jednoliko ležati na čitavoj površini krova. Dimenzioniranje: AL streha 1200 cm2/m Primjena: Iznalaženje visine kontinuiranog ventilacijskog proreza za kontinuirani ventilacijski prostor uzevši u obzir širinu rogova od 8 cm uz Al . pri debljini od 2 cm mora visina od gornjeg ruba termoizolacije do gornjeg ruba roga iznositi min.(8 + 8) 200 L 5 Proračun Primjeri ventiliranih krovova s nagibom <10° (shematski) Dokaz: Ostala krovna površina Uvjet: Slobodni ventilacijski presjek A l minimalno 200 cm2 Slobodna visina minimalno 2 cm Tijek proračuna: Visina ventilacijskog pr0St0ra= 100 . Ti su prostori bili pri strehi otvoreni tako da je hladni zrak strujao kroz tavan.T^pc (9.n s (m) H .

Bezuvjetno osigurati pad — 3% prema slivnicima.0.4 5 ° Krov od falcanog crijepa. 2. beton u padu Besprijekorna izvedba toplog krova Težina krova 100 kg/m2 50 kg/m2 20 kg/m2 (¿) Potrebni otpori prolazu topline 1/A 0. Zaštitni sloj po mogućnosti 5 cm sloj šljunka profila zrna 1 5 . 85 Razlika unutarnje i vanjske temperature Iako t 20°/.rizično! Nosiva masivna ploča mora se zbog termičkih dilatacija osloniti na klizne ležaje. 70% relativne vlage .94 m 2 KAA/ Uz vanjsku termoizolaciju od = 0. termoizolacija .5%. 90 (5) -(§). 60% relativne vlage Vanjska temperatura Zatvorena plivališta 30°C. Termički izolirana odvodna cijev s parnom branom s.ovisno o sadržaju vlage u zraku može se izraziti kao postotak "x" razlike temperature vani i unutra (3). sprečava stvaranje mjehura.50° obično 2 2 ° . može i šljunčani nasip. dvostruk 35° • 60° obično 45° pokrov krunskim crijepom 40° • 60° obično 45° Pokrov žljebnjacima 45° Pokrov krovnim trakama .30° Cinčani krov s dvostrukim uspravnim pregibom (cin. rel.betonska ploča kao krovna konstrukcija i hidroizolacija .hidroizolacija . mehanička oštećenja. dimenzioniranje tablica (4). bolje 3%.10° Krovna Ijepenka sa šljunkom 4° • 50° obično 6 ° . Spoj na rubu treba biti pomičan a izvodi se pomoću predgotovljenih aluminijskih ili betonskih profila -> s.10 m2 • K/W 1.80 m2 • K/W 1.4° Prohodni ravni krov 2. vlažnost 20760% (prema pretpostavci u DIN 4108) Vanjska temperatura -15°. Topli krov kao obrnuti krov: s. Razlike između unutarnje i vanjske temperature dijeli se na slojeve građevinskih elemenata i zrak proporcionalno njihovom učešću u termoizolaciji. dio.3 kg/m2 • Krovna ploća odn.zaštitni sloj. ako je nagib manji od 10%.pa ne može doći do kondenzacije. Topli krov s betonskom izolacijom: s.12 15 .15 23 .120 m2 K/W Slojevi do parne brane = 0.7 0 ° RAVNI KROV DIN 52128-133.zaštitni sloj kao balast.18 21 ® Max udio "x" u termoizolaciji elementa građevine što ga slojevi s unutarnje strane parne brane smiju imati.5 kg/m2 bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 2 • Traka perforirane staklene vune (samo položena) • Pretpremaz bitumenom 0. Nagib = 1. polaganje u dva sloja ili spojevi na preklop: optimalni su preklopi s previnutim rubom (na svim stranama).095 m2 K/W Unutarnji sloj zraka 1/a = 0. krovna Ijepenka s 1.215% £ 23%. Brtviti priključak na odvodnu cijev.4 5 ° Krov od umjetnog škriljca 25° • 90° obično 30° . Trapezasti lim kao krovna ploča može zbog vibriranja potrgati krovnu opnu. 90.(I). ispod nje razdjelni ili izravnavajući sloj (DIN 18338.1 2 ° Krovna Ijepenka. bit. mehanički pričvrstiti.725 = 3 cm stiropora na parnu branu neće nastati kondenzat. Krovna opna polaže se na sloj za izjednačavanje tlaka pare (rebrasti karton ili užljebljena termoizolacija protiv mjehura) u tri sloja postupkom lijevanja i valjanja. redoslijed sastava odozdo: krovna konstrukcija parna brana . Između dva sloja staklene mreže dolazi jedan sloj staklene vune. ili dva sloja debele bitumenizirane folije (d § 5 mm). 90 @ . Spoj sa zidom mora biti š 15 cm iznad razine odvodnjavanja. Topli krov u konvencionalnom obliku ^4): način izvedbe s parnom branom. 90. 100% = 0.hidroizolacija . Bitni detalji Slivnici s. 90 (5) . Dodatnu sigurnost daju ploče od drobljene gume debljine 8 mm ispod nabačaja šljunka.10.2 mm na kliznom sloju perforirane staklene vune (prethodno premaz bitumenskom emulzijom protiv prodora prašine). Redoslijed sastava odozdo: krovna. položaj parne brane dovoljno nisko da se isključi kondenzacija -»(2). uključivši i granični sloj zraka. x = 23% Betonska ploča 20 cm 1/A = 0.2 0 ° Krov od šindre (šindra 90°) 2 0 ° • 33° obično 2 2 ° Krov od falcanog crijepa.4° Drvo-cementni krov 3° • 30° obično 4 ° .5 kg/m2 bitumena 85/25 (s preklopima) Izravnavajući sloj (valoviti karton) protiv pojave mjehura Termoizolacija (20 kg/m31 više) 1.215 m2 KAA/ 0.80° obično 6 0 ° .215 i 0.15°C sadržaj vlage (100%) Sm % relat. utjecaje ultraljubičastih zraka. treba povećati krutost (deblji lim) ili položiti lagane ploče od drvene vune debljine 15 mm (mehanički pričvršćene) kako bi se smanjila amplituda vibracija. normalan 18° • 35° obično 25° Krov od valovitog cinčanog ili čeličnog lima 5° • 90° obično 30° Krov od valovitih azbestcementnih ploča 2 0 ° • 90° obično 2 5 ° . Ako udio slojeva na strani unutar parne brane "x" i "y" ostaje ispod postotka "x" ostaje i temperatura parne brane iznad točke rošenja . 'Parna brana treba se po mogućnosti izvesti kao krovna obloga s uloškom od aluminija 0. Jednoslojna izolacija folijom doduše je dopuštena ali je riskantna zbog male debljine (moguće mehaničko oštećenje) i moguće pogreške u spajanju (drugi sloj pruža dodatnu sigurnost!).50° obično 45° 45° Pokrov trskom ili slamom . izvesti dosljedno klizne ležaje na nosivim zidovima s. također priključak parne brane. normalan 30° •45° obično 33° Stakleni krov 30° • 60° obično 45° Pokrov crijepom. 91 Način građenja s ventiliranim vanjskim pokrovom. Stambene prostorije 20°C.@ moraju uvijek biti termički izolirani. jednostruka 12° • 18° obično 15° Ravni krov od čeličnog l i m a ^ 18° . 5 cm pranog šljunka 7/53 i dvostruki vrući premaz Staklena mreža. 3.15 14 .2). konstrukcija. dvostruki pokrov 30° . Parna brana na limu uvijek u zavarenoj izvedbi (zbog odvođenja topline)! . trake) 8° -15° obično 1 0 ° . "Odzračnik" kliznog sloja u parnoj brani nije potreban Na rubovima krova konzekventno izvesti klizni ležaj -> s. Termoizolacija po mogućnosti od materijala otpornih na organsku razgradnju (pjenasti materijali). 3.18338 Hladni krov s.18 13 (%) -12 25 . ne samo lijepiti (obvezujući propis iz DIN-a 18195).90° obično 5° . priključci u dvije razine. 4-stPuki fale 18° •21° obično 19° ..12° Dvostruka krovna Ijepenka 3° . 52143. To je preduvjet za funkcioniranje sustava.3 0 mm na dvostrukom vrućem premazu s razdvajajućom folijom. bit. vlažnost zraka -20 -10 ±0 +10 +20 +30 Temperatura 1 Vlažni zrak izlučuje vodu ako se ohladi ispod točke rošenja. 90 i odvojiti unutrašnje razdjelne zidove od ploče (prethodno ugraditi trake od stiropora). ako se želi spriječiti kondenzacija Primjer: Stambeni prostor.40 m2 • K/W Izolacijske vrijednosti 1/A za ravne krovove prema DIN 4108 89 .termoizolacija s dokazanim svojstvima za takav slučaj .50° Krov od škriljca. cinčani su priključci tehnički neprihvatljivi (rastrgaju krovnu opnu).5 kg/m2 bitumena 82/25 premazan na parne brane koja se izvodi sa 3.94 .—\ Nagib krova -> s.90° obično 45° Krov od škriljca.Nagibi krova 2° • 4° obično 3° . spojene postupkom zavarivanja. Razlika između temperature zraka u prostoriji i točke rošenja .termoizolacija . 3. 90 0 sprečava štete uslijed kondenzacije. temperaturne šokove. Spojeve krovnih traka treba zavariti (za terase i krovne vrtove obvezatno). u protivnom nastaju lokve. te predvidjeti krovnu opnu visoke otpornosti prema kidanju. treba predvidjeti u konstrukciji.5° • 4° obično 3° . provjetravanje je nedovoljno i zato se danas izvodi samo s parnom branom prema DIN 4108. Ijepenka 3 kg/m2 Staklena vuna br 5 s 3 kg/m bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 500 juteni filc.

bolje šljunčani nasip ^ f 00) 'dom.Betonska ploča I '— Termoizolacija I ' — Hidroizolacija . umjesto zaštitnog estriha preporučuju ploče od granulirane gume Priključak dimnjaka s obloženom pločom 90 . 177 Humus 3 0 ."Izolacijski prsten" Krovna opna Termoizolacija Žbuka Izolacijsko tijelo od staklene pjene Passavant krovni odvod © Odvodnja krova. nagibi 3% Slivnik na ravnom krovu od polies.Žbuka T KutniK od cinčanog I trna Pokrovna letva Hidroizolacija Termoizolacija • Beton _ Brtvljenje kitom "Prirubna šina .& tera armiranog staklenim vlaknima r s predgotovljenom termoizolacijom.Roče na podlošcima V ® Spoj sa zidom na mjestu vrata za terasu Držač voda na izolacijskoj traci Gromobran Betonski predložak 15/15/18 V® Spoj sa zidom. "Compi* traka . otporno na pritisak -Brtvena prirub. bolje je da prag vrata bude iste visine kao zaštitni nazidak .3 5 c m Žbuka Sloj slame ili staklene vune Šljunak. Dvoetažni slivnik.p? (2(3 nom konstrukcijom i pokrovom ^ Krovni vrt na toplom krovu. bolje dvoetažno _> •-n. Termoizolacija • Hidroizolacija Sa zabrtvljenom odvodnom cijevi ("samurova cijev") Rubno ispupčenje (Laki beton) Dio s prepustom Nosači na razmaama Beton 2bl .RAVNI KROV DETALJI TOPLOG KROVA Zaštitna rešetka "izolacijsko tijelo". min. brtvljen \ 3 ) prirubnicom i termoizolacijom od staklene pjene čiji se donji rub ubetonira ("Passavant") M 1:10 MS završni krovni profil (Aluminij) Predgotovljeni element od lakog betona .Stdrena šina Podne ploče položene na predloške i 0 to Svomjak < Spužvasta guma Brtveno uže 0 10 Zaštita: dvostruki uložak šljunka.Pokrov razdjelnice Pomoćna konstrukcija Dvostojna rasvjetna kupola s ventilacijskim prorezima -» s. granuiirana keramika ili šljaka 10-20 cm — Zaštitni estrih Hidroizolacija Termoizolacija Beton za pod Beton —Žbuka © Postavljanje gromobrana na betonske podloške bez prodora kroz krovnu opnu Izdignuta dilatacijska razdjelnica s dodatnom zaštitom a Dilatacijska razdjelnica s pomoć. umj< muviii vn lopiom Krovu. za pajriu branu rtvena prirubnica . 2 slivnika.Klizni ležaj -Termoizoiacijska (meka) i ploča zbog širenja ploče Rub ravnog krova s pokrivenim kliznom reškom (klizna traka) Aluminijski završni profil Laki beton Termoizolacija Hidroizolacija 3 sloja Žbuka Zakitana rešetka Kuka Skriveni završetak krova Betonski rubni profil (sustav Kaniš) . kutnik od cinčanog lima i pokrovna letva sa z Spoj sa zidom s prirubnom širinom Spoj sa zidom s FD brtvenom letvom (otpornom na gaženje) Ovoslojna rasvjetna kupola I Spoj sa zidom Termoizolacija Hidroizolacija Ploče na podlošcima .

koji se ljeti uvijek osuši.: Ventilirati prostor iznad obješenog stropa ili tu šupljinu grijati. ne samo zbog male težine po jedinici površine nego i zato što bi inače udio slojeva do parne brane (granični sloj zraka + debljina drva) bio previsok. 110 120. znači "klimu barake".> © .5%. 90 Nagib > 1. naročito kod zatvorenih bazena. Važno: unutarnji sloj mora biti nepropustan za zrak! Spoj na pero i utor to nije! Termoizolacija -> s. Pred premaz Masa za lijepljenje po čitavoj površini Masa za lijepljenje .' kupalište) Simboli za označavanje sastava krovne izolacije 91 .bolje 3%. 90 (2) primijeniti tablicu (3) . Redoslijed slojeva -> (§) i (§). Betonski krov -> © : zbog "pogrešnog položaja" termoizolacije moguća je pojava kondenzata. unutarnjeg sloja > 10 cm. Obrnuti krov -» (2): nekonvencionalno rješenje. ventilacijski jh» /^TA hladnog krova (natkriveno prorez se može zamrznuti V . toleriraju se neizbježni čavlani spojevi). 90 Krovovi iznad zatvorenih bazena i si. Kod lakih konstrukcija treba prilike temperaturnih amplituda (PTA) popraviti dodatnim slojevima balasta (akumuliranje topline) ispod termoizolacije. preko toga filtarsko predivo -> s. ne može se poboljšati samo termoizolacijom! Kod umjetne ventilacije prostorija ispod hladnih krovova uvijek u njima mora vladati podtlak. Termoizolacija 10 do 20% deblja nego kod normalnog toplog krova. preveliki istak. Termički izolirati i cijevi koje prolaze kroz krov -» (§). Potrebna je zatvorena parna brana (nepropusni preklopi i priključci na zidove. bljencem Zaštita površine šljunkom Vijenac od predgotovljenih elemeVentilacija na sljemenu kosog nata.u obliku traka ili točkasto Parna brana ' Zavarene bitumen trake 5 cm šljunka 15/30 ili podne ploče na podlošcima ' Položaj otvora za odvod zraka na suprotnoj strani i ci i (5) Topli krov od lameliranih lijepljenih ^ r ( 6 ) nosača. lako je pronaći pogreške. dugog vijeka trajanja (za sada izvedivo samo pjenastim materijalima od polistirola). jer će inače zrak iz prostorije ulaziti u šupljinu krova. Prednost: brza zaštita od oborina. Prednost: ravnina odvodnjavanja je ispod obloge pa nema smrzavanja). neprikladno za vlažne prostorije.Uobičajeno: udio svih slojeva do parne brane uključivo granični sloj prema zraku najviše 13. 90 @ (rahlo polagati u šljunčanu posteljicu ili na podmetače.5% otpora prolazu topline 1/k! Na drvu (5): jednostavno jeftino rješenje. Kad se radi 0 pukotinama uslijed geometrije krova i problemima oko priključka na prodore kroz krov rizično je zbog pojačane potrebe za pažnjom pri izvođenju. sloj zraka služi samo za izjednačenje tlaka pare. Nepovoljna PTA: praćenje gotovo svih vanjskih temperaturnih oscilacija. jer može za ventiliranje služiti samo uz nagib iznad 10%. Umjesto tablice -> s.bolje je položiti ploče. Samo šljunak kao balast u nekim pokrajinama nije dovoljan . Važno: termoizolacija iznad parne brane deblja je nego u slučaju masivne ploče. Hladni krov . podgled blanjane talpe Dodatni odzračnik s prilijepljenom kapon Hladni krov teške konstrukcije Košara za zaštitu od lišća 3 sloja Ijepenke Žbuka'""' Beton ^ t<® Dodatni odzračnik kod hladnog krova za izuzetno velike krovne površine i za ventiliranje uz priključak na više dijelove građevine — Drvena oplata Hidroizolaclja 3 sloja Šljunak Termoizolacija slivnika hladnog ravnog krova u ventiliranom praznom prostoru Žbuka armirana staklenom mrežom (8) Hladni krov lake konstrukcije Jednostruka Ijepenka — Pokrov limom Eternit Ventilacija (dvorane) Termoizolacija Krovna letva Nasatice postav gredica Alu -parna brana Bit Ijepenka Termoizolacija Stvaranje ledene barijere ó bol ab-hsfrKrovna traka Sloj za izjednačenje tlaka pare Z hidroizolacijska Masa za reške & u m P a s t a za premaz Izolacijska traka s tekstilnim uloškom Izolacijska traka s metalnim uloškom Žbuka Zid Izolacijska traka s uloškom od sintetike Folija od sintetike p Zaštita površine sitnim dro. 89 Hidroizolacija kao za topli krov s.Šljunak Alu. važno za odvodnju. nasipa keramičke sačme ili šljunka.-završni profil • Laki beton • Parna brana+klizni sloj Termoizolacija Hidroizolaclja + folija RAVNI KROVOVI ALTERNATIVNI HLADNI KROVOVI Obloga krovnih terasa: s.( § ) Sasvim ravan krov samo s parnom branom: difuzijski otpor s. Žbuka Termoizolacija — Betonski krov (vodonepropusan) I ' * © oSmann-krot)bet0nSkí ^ t" © Ravni krov brtvljen folijom Krovni vrt s površinskom drenažom od drenažnih ploča. nema ograničenja primjene. analogno toplom krovu.

na koji su se naselile biljke. Termička izolacija zbog zraka u travi i sloja zemlje s korijenjem gdje se zbivaju životni mikroprocesi (procesna toplina) 2.fizičke prednosti ultraljubičasto zračenje i velike oscilacije temperature spriječene su uslijed zaštitnih svojstava vegetacije i sloja zemlje 7. Veže prašinu 8. Gotovo zaboravljeni zeleni krov ponovno je u 20. Poboljšava mikroklimu 5. Štiti od buke i sposoban je akumulirati toplinu 3. Građevinsko . stoljeću otkrio Le Corbusier Svojstva zelenog krova ® Krovni vrtovi na najamnim stambenim zgradama: "Programsko usmjerenje za novu arhitekturu" © Krovni vrtovi kao skupina lončanica na balkonima i krovnim terasama 1. Povećava ukupne zelene površine. st. Poboljšava zrak u gusto naseljenim područjima 4.OZELENJIVANJE KROVOVA —» Q P Povijest Babilonci su imali 6 stoljeća prije Krista krovne vrtove i ozelenjivali su krovove. Poboljšava se odvodnja grada i vodni režim u okolici 6. prije Krista) ® Izgubljene zelene površine mogu se vratiti ozelenjivanjem krovova Pri "uobičajenom" krovu Pri "zelenom" krovu (5) Pregrijani. seljačke kuće radi zaštite od požara pokrivane slojem humusa.čvrste površi- Raspodjela oborina površine neizgrađene Pri "uobičajenom" krovu Pri "zelenom" krovu (7) Stvaranje i kovitlanje prašine-» ( s ) (8) — Poboljšanje gradskog zraka •filtri— ranjem i apsorbiranjem prašine i uslijed kisika što ga proizvode biljke Gradnjom svake nove kuće gubi se dio slobodnog terena -> (14) @ Veliki dio izgubljenih slobodnih površina mogao bi se nadoknaditi ozelenjivanjem krovova Površinski sloj humusa hranjive tvari Prirodno kruženje vode i hranjivih tvari Psiho-fizička vrijednost zelenih površina (zelene površine pozitivno utječu na osjećaj ugodnosti) 92 . © Semiramidini viseći vrtovi u Babilonu (u 6. Element je oblikovanja /poboljšava kvalitetu života 9. suhi gradski zrak-> (6) © Hladniji i vlažniji zrak zbog ispara vanja biljaka koje troše energiju Raspodjela oborina . U Berlinu su oko 1890.g.

Sempervivum Tectorum Pelosperma Festuca Glauca Festuca Ovina Koeleria Glauca Melicia Ciliatx Ozelenjivanje krova sustav Zinco f Floraterra Ozelenjivanje krova sustav Zinco Floradrain Prokušane vrste i sorte za ozelenjivanje krova (ekstenzivno) ¿te Sloj usitnjenog treseta Mješavina zemlje •3 Filtarska hasura "4 Drenažni sloj — 6 Sloj za zaštitu od korijenja Razdvajajuće-zaštltni sloj Hidroizolacija krova Nosiva konstrukcija Visina ^ 250 cm Visina nasipa od 35 cm Površin. Kišenje.9-3.1 0 cm 10 cm 0. drveće.7 kN/m2 Količina vode 170 l/m2 Sloj usitnjenog treseta . Gnojiva se mogu razastirati preko vegetacijskog sloja ili ih treba pri umjetnom navodnjavanju dodati vodi. Ravni krovovi bi trebali imati nagib od najmanje 2 do 3%.v. parapeta i balkona. Ekstenzivno ozelenjivanje. Perforirane cijevi u vegetacijskom ili drenažnom sloju navodnjavaju biljke u doba suše. (svjetlozelena) Zimzelen (žuta) Zimzelen (zlatna) Zimzelen (žuta) Zimzelen (žuta) Zimzelen Zimzelen Čuvarkuća (ružičasta) Čuvarkuća (ružičasta) Čuvarkuća (ružičasta) Podnevnik (žuta) Vijuk (plava) Vijuk (zelena) Trava (zeleno srebrna) Trava (svjetlozelena) visina 5 cm 8 cm 8 cm 5 cm 10 cm 5 cm 8 cm 5 cm 8 cm 10 cm 12 cm 5 cm 5 cm 5 cm 6 cm 6 cm 8 cm 8 cm 25 cm 25 cm 25 cm 30 cm cvjeta VI VI-VII VI-VII VI VI VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VIII-IX VI-VII VI VI VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VI VI VI V-VI Sedum Album „Coral Capet" Sedum Album „Laconicum" Sedum Album „Micranthum" Sedum Album „Murale" Sedum Album „Cloroticum" Sedum Hybr.cm 7-23 cm 12 cm Ručno ili automatski 5 .2 0 cm 12 cm 1.v.15 kN/m2 40 l/m2 . Gnojenje.ružičasta) Oštri žednjak (žuta) Bijeli žednjak (bijela) bijela sorta bijela sorta bijela sorta bijela sorta Busenasti žed. Mobilno zelenilo. Raslinje: livadna trava.2 5 cm 14 cm 1. Kapljično navodnjavanje. Voda se akumulira u drenažnom sloju i vegetacijskom sloju. lođama i si. Vrste ozelenjivanja krova. 3. .v. ukrasno bilje. zaštitna hasura 2 folije za zaštitu od korijenja . zeljaste biljke. drveće. grmlje. opter.v.cm Mješavina zemlje 23 cm Drenažni sloj 12 cm Navodnjavanje ručno ili automatski do 250 cm 19-35 cm 1. Lončanice i drugo bilje u posudama služe za ozelenjivanje krovnih terasa.cm 5 cm 9 cm Ručno ili automatski 5 .v. Uređaji za kišenje iznad vegetacijskog sloja. Zalijevanje.' Razdjelni sloj . Raslinje: mahovina. Kod dvostrešnog krova nagib ne bi trebao biti veći od 25°. Sve treba stalno održavati.1 kN/m2 45 l/m2 1 cm 4 cm 7 cm Ručno 5 . Bilje raste na tankom sloju zemlje i zahtijeva minimalnu njegu. Sedum Floriferum Sedum Reflexum „Elégant" Sedum Sexangulare Sedum Bijela Tatra" Sedum Spur.2 0 cm 12 cm 1.OZELENJIVANJE KROVOVA Nagibi krova. „Superbum" Sempervivum Arachnoideum Sempervivum Hybr.4 kN/m2 60 l/m2 . (3) Raspored slojeva zelenog krova 4 Sanduci s biljkama kao obrub zelene površine A17/1 1 Latinski nazivi Saxifrage Aizoon Sedum Acre Sedum Album Filtarska tkanina elementi Floradraina izol. Prirodno navodnjavanje: kiša.7 kN/m2 80-170 l/m2 . grmlje.hidroizolacija krova t Hrvatski nazivi (boja cvjetova) Kamenika (bijelo . Kišnica se akumulira u drenažnom sloju i ta se voda mehanički dolijeva ako prirodno navodnjavanje nije dovoljno.cm 7 cm 5 cm Ručno 5 .9 kN/m2 30 l/m2 1 cm 4 cm 5 cm Ručno ® Različiti načini ozelenjivanja krova 93 . Intenzivno ozelenjivanje. trava. Krov postaje stambeni vrt opremljen pergolama.

\-XY.\ ^ k d moguće) K s s s s s f l s s r Spoj sa zidom sa sigurnosnim trakom šljunka "Čičkasta" drenažna hasuraM Zemlja Busenje (s livade ^ t^ (9) Ozelenjivanje kosog krova ^0) Ozelenjivanje strmog kosog krova Prijelaz sa cestovnog kolnika na intenzivno ozelenjeni krov Prijelaz s pješačke staze na intenzivno odnosno ekstenzivno ozelenjenje 94 . zadržavaju vodu i oblikuju tlo. neravnine i progibe krovne konstrukcije.© zahtijeva opsežne konstrukcijske predradnje (opasnost od klizanja. rubne priključke. Filtarski sloj. hidroizolaciju krova (mjehuri. polistiren pjena Šljunak Vegetacijski sloj Filtarski sloj Drenažni sloj Zaštitni sloj Termoizolacija Sloj za zaštitu od korijenja—j — Rubni krovni profil L Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Krovna ploča —'"p 1 Hidroizolacija krova Odvodna cijev viv ® Obrnuti krov -> (?) Obrnuti krov sa zelenilom 1 Detalj strehe kosog ozelenjenog krova Obloga pločama na pijesku Filtarski filc Drenažni elementi Folija za zaštitu od korijenja Hidro. Sastoji se od filtarskog materijala i sprečava zamuljivanje drenažnog sloja. ostakljene kupole. Pruža zaštitu u fazi građenja i sprečava koncentrirana opterećenja. Primjeri -» Q .^ O S O n k a i zemlje Drenažni sloj "^IJT" — S l o j za zaštitu od korijenja "TL Klizno-zaštitni sloj Hidroizolacija krova . Prodiranje korijenja zaustavlja se PVC/ECB i EPDM . rijetki busen) u P Vegetacijski sloj . Razdjelni sloj. Zaštitni sloj. isušivanje). Zadaće: spremište hranjivih tvari.vrijednost). Prije izvedbe ozelenjivanja treba provjeriti besprijekornost krova i ispravnost funkcije pojedinih slojeva. Sprečava suvišno navodnjavanje biljaka. ventilacijske cijevi).OZELENJIVANJE K O O A RVV DETALJI Vegetacija Vegetacijski sloj Filtarski sloj • Šljunak Drenažni sloj Zaštitni sloj Sloj za zaštitu od korijenja Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Razdjelni sloj Termoizolacija Parna brana Izravnavajući sloj Krovna ploča tD fr® Topli krov -> ( | ) (2) Vegetacija Vegetacijski sloj Filtarski sloj Topli krov sa zelenilom . prodore (svjetlarnici.| 32 izolacija 1— 2 5 1 Detalj strehe -> (n Vegetacija Vegetacija (koja može uspijevati na šljunku. 50 I I lllJ 11 Mješavina šijuFiltarskhstej— . Dvostrešni krovovi se također mogu ozelenjeti. Upotrebljava se ekspandirana glina i ekspandirani škriljevac. Drenažni sloj. Oni daju: stabilnost strukture. Sloj za zaštitu od korijenja. (S) Hladni krov -> @ ® Vegetacija Hladni krov sa zelenilom Busen u svitku (ispod toga mješavina ekspandirane gline i zemlje) Filterski filc Ekstr.\\'-. dilatacijske razdjelnice. oblikovanje nagiba. ploče od sintetike. slivnike. Razdvaja nosivu konstrukciju od krovnog zelenila.Y:YXv/:\Y:\\v/^y.trakama. polistiren-pjena Drenažna cijev Nasip šljunk Filterski filc Ekstr. zaštitni materijali. ^ 11 Vegetacijski sloj. Ozelenjivanje kosih krovova -»{§) . zadržavanje vode.-. drenažne trake od pjenastog materijala.©prikazuju uobičajene detalje ravnih krovova i varijantu s ozelenjivanjem. Obratiti naročito pažnju na: sklop slojeva (stanje).Šljunak Drenažni sloj Zaštitni sloj Sloj za zaštitu od korijenja Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Drvena oplata Nosač Zračni prostor Termoizolacija 1. Materijal: hasure od vlaknastog tkanja. zračenje tla. reakcija tla (pH . Treba pažljivo ispitati tehničku ispravnost krovne površine.v. pukotine). prozračivanje.

10. prodori. U području ruba i uglova rubova krova treba računati s povećanim silama sisanja. 95 . Rubno područje Unutarnje područje — mm 40 kg/m 2 1 1 Konstrukcijske osnove projektiranja i izvođenja 1. 10. 2. plinova i vode.vrijednost neka u kiselom području ne prelazi 6. šljunka. Na tim bi mjestima. Najmanja težina funkcionalnih slojeva kao balasta za osiguranje krovne izolacije treba odgovarati podacima prema sljedećoj tablici iz Smjernica za ravne krovove njemačkog krovopokrivačkog obrta: 4. primijeniti hasure od vlaknastog materijala koje ne trule nego moraju akumulirati vlagu i hranjive tvari. 3. Područje primjene Smjernice vrijede za ozelenjene površine koje nemaju prirodni dodir s tlom. krovne priključke i sigurnosne pojase. npr. kako bi se omogućila odvodnja suvišne vode iz vegetacijskog sloja.štiti hidroizolaciju od kemijskog i mehaničkog djelovanja korijenja.* QP 5. Vegetacijski sloj . 8. 4. Visina strehe iznad terena m do 8 od 8 do 20 preko 20 najmanje najmanje najmanje 80 130 160 5. a njegu u smislu održavanja smanjiti na najmanju mjeru. 6. 7. pri čemu posebno treba kontrolirati i po potrebi očistiti slivnike. Treba predvidjeti redovitu košnju i gnojenje. Kod ekstenzivnih ozelenjivanja krova preuzima vegetacijski sloj funkciju zaštitnog sloja u smislu Smjernica za ravne krovove.sađenje. 8. zaštitni slojevi trebali biti od anorganskog materijala. 7.služi sigurnoj odvodnji suviška vode i prozračivanju vegetacijskog sloja. V . Raslinje treba u velikoj mjeri biti prepušteno samo sebi. Drenažni sloj . naročito vrba. Svaki pravilno izvedeni sklop slojeva za ozelenjivanje ima sljedeći redoslijed: Ekstenzivna biljna površina . 9. Sloj za zaštitu od korijenja mora hidroizolaciju trajno štititi. .0. 12. slivnici. Krovnu konstrukciju. 8.tehničke zahtjeve treba međusobno uskladiti. koje tražeći vodu i hranjive tvari može razviti znatne razarajuće sile. 2. moraju biti lako pristupačna mjesta koja zahtijevaju redovitu kontrolu. te služi za dozirano otjecanje vode. ne smatraju se stranom vegetacijom. 5. konstrukcijske mjere 1. U vodom zasićenom sklopu slojeva mora volumen zraka iznositi najmanje 20%. podzemnim garažama. javor i si. Unutarnje poaručje Sigurnosni trak 9. dilatacije.) b/8 = 1 m = 2 m. šljunak. ploče). Filtarski sloj . Zelena površina i održavanje 1. prednost dati biljkama koje se same regeneriraju. pa i mahovine i lišaji. pH . Nepoželjnu stranu vegetaciju treba odstraniti. 2. Sloj za zaštitu od korijenja mora biti zaštićen od mehaničkog oštećenja. 6. Stranom vegetacijom smatraju se stablašice. Ovisno o opterećenju vjetrom. Održavanje: pregled najmanje jednom godišnje.sprečava ispiranje hranjivih tvari i sitnih čestica iz vegetacijskog sloja i zamuljivanje drenažnog sloja. Velike krovne površine treba podijeliti na odvojene zone odvodnjavanja. statiku. 3. u širini od (prema DIN 1055. rasađivanje mladica (biljni kontejneri.mora na čitavoj površini i na svim priključcima biti trajno nepropustan (DIN 18531. Treba postupati u skladu s protupožarnim propisima. hasure. Ozelenjivanje ne smije ugroziti funkciju hidroizolacije. zaštitnim slojevima koji zahtijevaju održavanje. 11. tj. zahtjeve građevinske fizike i vegetacijsko . Hidroizolacija od visokopolimeriziranih traka treba iz građevinsko . sadrži vodu i hranjive tvari te omogućuje izmjenu tvari. zidni priključci itd. Biljke koje se same nasele. Stvaranje kondenzata (DIN 4108) u krovnom pokrovu mora biti trajno i efikasno spriječeno. breza. stepa i kamenjara Balast rubno područje kg/m 2 Unutarnje područje kg/m 2 40 65 80 2 treba kombinirano upotrebljavati. Zaštita od korijenja . skloništima i si. ozelenjivanja krovova moraju biti jednostavna za održavanje. Sklop slojeva mora biti u stanju preuzeti dnevnu količinu oborina od najmanje 30 l/m2. 11. sijanje. kao npr. sedra. Vegetacijski sloj mora imati: visok volumen pora za izmjenu plinova i držanje vode. te zadržavanju i eventualnom dovođenju vode. Biljke se sade nakon prethodnog kultiviranja. naročito na krovovima.Definiranje pojmova Pod ekstenzivnim ozelenjivanjem krovova razumijeva se zamjena uobičajenih slojeva. topola. U načelu. Hidroizolaciju krova treba izvesti prema Smjernicama za ravne krovove 2.fizičkih razloga imati i funkciju zaštite od korijenja 6. Pod utjecajem okoline može doći do promjena u vegetacijskom sloju. 3. funkcije. 7. Zahtjevi su ispunjeni ako je sklop teško zapaljiv (materijal klase B 1). Zahtjevi. OZELENJIVANJE KROVA IZVOD: SMJERNICE SAVEZA ZA KROVNE VRTOVE E . Treba omogućiti odvajanje vegetacijskog sloja od hidroizolacije jer ona mora biti pristupačna kontroli 4. u najmanjoj širini od 50 cm. Divlje grmlje i trave biocenoze suhih tratina. Krovni pokrov . npr.daje biljci stabilnost. Pojedine zone krova povezuju se sa slivnicima kanalima sličnim koritu potoka. ili siju odnosno presađuju kao mladice. dio 4. Rubno područje — min 80 kg/m 2 - Zaštita od požara 1. DIN 18195). Vegetacijski sloj mora imati visoku strukturnu stabilnost i otpornost protiv truljenja. način se izvođenja i težina balasta određuju prema visini zgrade i dimenzijama površine krova. Kod hidroizolacije na osnovi bitumena treba upotrijebiti zaštitu od korijenja koja je kompatibilna s bitumenom.

dvorane za skupove ili sportske aktivnosti. Predgotovljavanje. vodonepropusno. otpornim na koroziju Visokovrijedna membrana: predivo od staklenih vlakana presvučeno slojem PTFE. 40 m.3 m.GRAĐENJE TEKSTILNIM MATERIJALIMA Konstruiranje šatorastih i tekstilnih krovova sve više se usavršava. otporno je na agresivne utjecaje okoliša. čelika ili aluminija: rasponi max. Otpornost protiv požara: teško zapaljivo prema DIN 4102. Membrana može biti višeslojna radi bolje toplinske izolacije. vijek trajanja 20-30 godina. propušta svjetlo. krug. kombiniranjem spomenutih postupaka ili spajanje stezaljkama. niski troškovi izvedbe 96 . Primjena: izložbene. © . natkriti bazeni. paviljoni. sportske dvorane. (4) 4Sm Pneumatske hale Napete konstrukcije. Primjena: spoj ne komunikacije. Vijek trajanja minimalno 30 godina. Svojstva: visoka čvrstoća (sigurno protiv opterećenja snijegom i vjetrom). najčešće 1. stabilno protiv uItraljubičastih zraka. Dovod zraka može se kombinirati s grijanjem. čelika ili aluminija. oko kojeg je napeta membrana kao zaštitna presvlaka. propušta svjetlo. ne truli. visoka postojanost boje. duljina neograničena. vodonepropusno. presvučeno slojem silikona (npr. Proizvodnja: proizvodi se u smotcima u širini od 1 . Duljina do 2000 m. lijepljenjem. Rasponi mogu biti i veći od 100 m. Propuštanje svjetla: od "neprozirno" do 50%. Primjena: izložbene. Od jednostavnih šatora i krovova prelazi se na građenje tehnički složenih tekstilnih građevina najrazličitijih vrsta. -Tia*. spaja šivanjem. pravokutnik. Materijal: tkanje od sintetičnih vlakana (poliester) kao nosivo pletivo. Natkrivanje površina »HuMMI © Gradnja kupole © © Napete konstrukcije: Pomoću užadi i jarbola membrana se napinje između točaka i uzduž rubova. odbija pr~ ljavštinu i vodu. Dodatna je izolacija moguća unutarnjom membranom (zračni jastuk). Širina = 45 m. mnogokut. Materijal visoke propusnosti za svjetlo: Mreža od staklenih vlakana. Težina: 800-1 200 g/m 2 . vodonepropusno. zavarivanjem. trokut. Natkrivaju površine raznih oblika: kvadrat. Zračne ustave sprečavaju jače istjecanje nosivog zraka.5 m. Primjena: izložbene. obostrano folije od ETFE. 0 Pneumatske hale: Membranu nosi mali pretlak zraka. upotrebljava se i za odjeću astronauta. s obostranim zaštitnim slojem od PVC-a.© S k e l e t n e hale: Nosivi skelet od drva. nadstrešnice. Kroji se prema konstrukciji. -> 0 Zbrojivi standardni sustavi: Standardne jedinice mogu se u proizvoljnom broju ponavljati u svim smjerovima. Vijek trajanja: 1 5 . Specijalna membranska konstrukcija: Predivo od staklenih vlakana. te natkrivanje gradilišta (rad zimi). industrijske i sportske hale. Sikabran). skladišne i industrijske hale. (20-30 godina) Izgled: u svim bojama. brza montaža. skladišne i industrijske hale.2 0 godina. nadstrešnice itd. posebni oblici • gradnje tekstilom Provizorne građevine s nosivom skelom od drva. Visoka kakvoća glede svjetla. čekaonice. vijek trajanja minimalno 30 godina PTFE predivo.

Kurt Ackermann i partner. krovna opna poliestersko pletivo obloženo BST ploče spojna os sintetički podlošci h . čelične mreže od užadi. Arh. Gutbrod. Njemački paviljon na Svjetskoj izložbi 1967. Na rubovima konstrukcije od mreže užadi.g. arhitekti: R.5 mm PVC-om 3. ® kao i klizačka hala u olimpijskom parku u Munchenu-> (g). preko pokretnih. (7). 9. u Munchenu -> (3). najčešće kosih čeličnih stupova. 6 x 6 cm 8.5 cm plošni čelik 300/60x8 kabelska mreža 11. Konstrukcijski su elementi pretežno čelični piloni. Caragiannidis. olimpijski stadion 1972. Montreal Expo 1967.KONSTRUKCIJE OD MREŽE UŽADI Konstrukcije od mreže užadi omogućuju da se svladavaju s lakoćom veliki rasponi bez oslonaca. čelične ili drvene rešetke i krovni pokrovi od akrilnog stakla ili prozirne folije ojačane sintetičnim materijalom.2. Bili II 5 3 A Hl Poprečni presjek Uzdužni presjek Klizačka dvorana olimpijskog parka München. 7. 1.sidrenih vijaka.—. strehama i si. (g). dijele duljinu glavne nosive užadi kako bi im se smanjio presjek. F Otto Sportska hala ¿U Sportska hala ® Montreal 1967 (^3) Park olimpijade München 1972. Takozvani lebdeći stupovi . lijevanih čahura. letva: 4x6 cm 5.: Bechnisch i partner \\ \ I I / ' skretno sedlo visinske točke Studentski projekt: S. 6. u Montrealu izveden je na taj način . 1983. Zanimljiv je prijedlog i projekt studentskog kluba Sveučilišta i Stručne visoke škole u Dortmundu . stezne naprave 10. vijak @ © S t e z n a naprava kabelske mreže sa sastavom krova Stezna naprava rubnog užeta kabelske mreže 97 . (5). ^g^ Prijenos sila s kablova na poprečne grede glave jarbola ® Točka promjene smjera rubnog užeta (9) (4) Olimpyski stadion München 1972. koja se zatim natežu i usidruju. Pričvršćenje užadi može se izvesti sigurnosnim maticama prema DIN 980 ili pomoću tlačnih spona.nosivi elementi koji su i sami poduprti. 4.» ( § ) . (11) 2.> © .g. kabelskih sidara itd. ® . vodi se užad u obliku girlandi.. arh. . letva. © . Sile zategnutog užeta prenose se uglavnom preko lijevanih elemenata . (T) Njemački paviljon. G.

(2) Značajan doprinos arhitekturi poduprtih konstrukcija dali su Norman Foster -» 0 . Panzer ® 98 Istraživački centar Schlumberger. (4) Detalj sustava ostakljenja "Planar" (5) Sportska dvorana na lokaciji Schafersfeld u Lorchu. ^ A A A J»PÄ — © Fleetguard Fabrik Quimper/France.. (7) Presjek kroz fasadu Arh: Richard Rodgers i partner. Poduprte konstrukcije smanjuju razmak ležaja podvlake i time potrebni moment otpora presjeka -» Kod poduprtih je konstrukcija.@. Dortmund . Stuttgart A A A . Uglavnom se to može izvesti samo primjenom čeličnih ili drvenih skeletnih konstrukcija. Arh: Michael Hopkins i partner. Gerber i partner.© i Gunter Behnisch -» © Zgrada Renaulta Normana Fostera u Svvindonu sastoji se od savijenih čeličnih nosača koji su u gornjoj četvrtini sljemena ovješeni na okrugle prednapete čelične jarbole . Cambridge/GB. čime se ostvaruju lagani "filigranski" objekti.. projekt: Koncertna dvorana. Michael Hopkins -» ® . Nova tvornica tvrtke Fleetguard u Ouimperu. arh. Hugo. i u normalnim slučajevima može se i naknadno utezati. Projekt omogućuje proširenje osnovne površine za približno 67%. London © Otpremna zgrada zračne luke Paderborn / Lippstadt.OVJESENE I PODUPRTE KONSTRUKCIJE-» tu Vješanje i podupiranje nosivih konstrukcija služi smanjenju presjeka. Vlačna užad je čelična. tvornica motora u SAD. Ovješena konstrukcija daje spojne točke koje omogućuju izvedbu građevnih radova bez prekidanja radnog procesa.© i sportskih hala Guntera Bechnischa -» © .. sajamski kompleks Dortmund. Norman Foster Ass. London (9) Perspektiva interijera / zimski vrt Postaja podzemne željeznice Stadtgarten Dortmund. Echterhoffe. London . izvrgnut izvijanju. potreban "lebdeći stup" koji je.© . arh: Bechnisch i partner. Interijer izložbene hale ® Prodajna centrala Renaulta.> © . trebala je odgovarati promjenljivim zahtjevima i funkcijama Zbog toga je Richard Rogers odabrao ovješenu konstrukciju kako bi unutrašnjost objekta bila slobodna od nosivih struktura -» © ©• (3) Vanjski izgled s galerijom Slična je ideja u osnovi projekta istraživačkog centra Schlumberg u Cambridgeu koji je ostvario Michael Hopkins -» © . Poduprte konstrukcije imaju svrhu smanjiti raspone podvlaka ili pridržati konzolne nosače. Richard Rogers .> 0 .0 . Putničke zgrade zračnih luka (prijedlog za Paderborn/Lippstadt) -» ® ili koncertne dvorane (prijedlog za sajam u Dortmundu) -» @ mogu se lako zamisliti u ovom tipu građevine. Swindon / Wiltshire arh. slično kao kod mrežastih. kao tlačni element. Užad prenosi samo vlačne sile. natječajni projekt: Portmann.

» OSNOVE .> Q P Prostorne rešetke mogu se najpotpunije sastaviti od istostraničnih i/ili istokračnih pravokutnih trokuta na način da nastaju pravilni poliedri. od oktaedara i tetraedara s reduciranom visinom © Prostorna rešetka . Kod ravnih beskonačnih mreža postoje točno tri geometrijske strukture.V. Duljine štapova tijela za prostorne rešetke čine geometrijski red s faktorom V z Za izgradnju pravilne prostorne rešetke dovoljan je čvor s najviše 18 priključaka pod kutovima 45°. Kao i kod ravninskih rešetki. sastavljena od oktaedara i tetraedara s pravilnim štednim otvorima u donjem pojasu '.6. Da bi se trodimenzionalna konstrukcija nepokretno oslonila potrebna su 1 + 2 + 3 pridržajna štapa. Pravilne ravne mreže trokutne su. kvadratične i šesterokutne. = = = = = 4-površina 6-površina 8-površina 12-površina 20-površina sferične mreže (T) Platonska tijela Jednadžba rešetke Za postizanje kinematičke stabilnosti mora biti ispunjena Fopplova jednadžba rešetke: broj štapova = 3 x broj čvorova . Primijenjeno na pet platonskih tijela.roštilj.. oktaedre i ikosaedre. 60° i 90°. proizlazi iz jednadžbe rešetke da su samo one trodimenzionalne nosive strukture od čvorova i štapova kinematički stabilne čiji štapovi tvore zatvorenu mrežu trokutova. a kod sferičnih konačnih točno pet pravilnih poliedarskih mreža. prema tome je 3 x broj čvorova (1+2+3) = broj štapova. mora se poći od toga da se štapovi na čvorove vežu zglobno. štapova. a dodekaedar 24 štapa. koje se uvijek sastoje od samo jednog tipa čvorova.roštilj. mora osnovni poligon biti odgovarajuće nepokretno oslonjen. od poluoktaedara i tetraedara u zakrenutom položaju (45°) Prostorni građevni elementi oktaedar i tetraedar © Prostorni građevni elementi oktaedar i tetraedar (veliki ugao kocke) s reduciranom visinom ^g^ Prostorni građevni elementi poluoktaedar i tetraedar Prostorni građevni elementi poluoktaedar i tetraedar 'S > K/ W V W V W V Geometrijski red duljina štapova s © f a k t o r o m V"2 i prirodni predložak za geometrijske redove: kućište amonita Jednoslojna sferična ikosaedarska kupola Prostorna rešetka ® Prostorna rešetka 99 . Heksaedar zahtijeva u svrhu stabiliziranja dodatnih 6 štapova.roštilj. jer u trodimenzionalnom prostoru mora svaki čvor biti fiksiran s tri štapa. dakle tetraedre. od poluoktaedara i tetraedara u položaju paralelno s rubovima © Prostorna rešetka .PROSTORNE REŠETKE Pet platonskih tijela Tetraedar Heksaedar Oktaedar Dodekaedar Ikosaedar .W3- N A A A A A A A A / ^ " ® Prostorna rešetka . © Prostorna rešetka .roštilj. Ako sferična trokutasta mreža nije zatvorena preko čitave površine. te prema tome i površina...

ovisno 0 silama koje treba prenijeti. direktno oslanjanje krovne opne. Kod prostornih kombinacija postoji mogućnost da se. veze pomoću više vijaka otporne na savijanje. jedno. koji se proizvodi u velikim serijama Suprotno tome. jedno. razvojem se došlo do velikog broja dopunskih sustava čvor . direktno oslanjanje krovne opne. direktno oslanjanje krovne opne. @ Neograničena fleksibilnost dolazi do izražaja u mogućnosti oblikovanja zakrivljenih rešetkastih roštilja. sastoji se od čvorova i štapova -> 0 .Normalni čvor s 18 površina dopušta kuteve priključaka od 45°. može i trapezolika geometrija. u skladu s uzdužnim silama u štapovima. glede veličine priključaka kao i kuta između dva ubušena navoja. arh. veze vijcima neotporne na savijanje u trokutastom rasteru. dvoslojne nosive strukture. koju je razvio Mengeringhausen. 60°. projektiraju konstrukcije koje se mogu uklopiti u proizvoljne nosive površine -> (i|). donji pojas u KK-sustavu TK-sustav (tanjurasti čvor). Do sada najveća polukuglasta zgrada u svijetu je Globe . nego mogu. kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor gornjeg pojasa. uz slobodni izbor osnovne jedinice rastera i V2 odnosno V3 -strukom vrijednošću tih duljina štapova. prenijeti i male momente savijanja -> 0 . arh.© © Priključak štapova na čvor Li = osovinska mjera sustava I 2 = nominalna mjera štapa L3 = proizvodna mjera štapa L4 = neto duljina cijevi 1 Kružni profil šupljine KHP (cijev) 2 Stožasti naglavak (3) Građenje Mero rešetke 3 Osigurač navoja 4 Naglavak zavrtnja 5 Sigurnosni urez 6 Zavareni šav 7 Otvor za odvodnju 8 Otvor za uvođenje trna NK-sustav (lončasti čvor) direktno oslanjanje krovne opne na štapove gornjeg pojasa.štap. Essen (NK-sustav) 100 . kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor BK-sustav (blok čvor). montaža odsječaka ili postupak podizanja ploča. dobiva samo toliko rupa koliko je potrebno za velike količine identičnih čvorova u prostornim roštiljnim rešetkama.i viševijčane veze. jednoslojne strukture. optika čvora integracijom štapova (12) Dio presjeka kroz gradsku dvoranu u Hildenu. Polazeći od kuglastog zgloba sa 18 mogućnosti priključaka za cijevne štapove okruglog presjeka. regularni čvor. Uslijed mnogostruke statičke neodređenosti prostornih rešetki.i višeslojne strukture. Radi protukorozijske zaštite svi su dijelovi pocinčani. koji se najčešće izvodi sa 10 površina.: Berg Detalj šed-sljemena. koji omogućuju optimiranje konstrukcije i pokrova -> ® .(3) Pri tome vrijedi osnovno načelo da se. veze vijcima neotporne na savijanje. Pogled na krovove paviljona za izložbe biljaka Gruga. biraju odgovarajući čvorovi odnosno tipovi štapova iz asortimana tog sustava.arena u Stocholmu -> Postupci montaže su slobodna konzolna gradnja.(7). samo jednoslojne strukture. Specijalni se čvorovi mogu proizvesti prema slobodnoj narudžbi. otkaz nekoliko štapova u slučaju požara ne dovodi do sloma konstrukcije. Strizevvski Presjek Globe-arene u Stockholmu. 90° i njihove višekratnike. Postoji samo jedan normirani čvor jednog tipa. Mero-čvorovi PROSTORNE REŠETKE PRIMJENA —» Qp Prostorna rešetka MERO. Kod građevnih elemenata MERO priključci štapova na čvorove ne djeluju kao "idealni zglobovi". kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor ZK-sustav (cilindrični čvor).

^ B r o j pozicije stat. proračuna \ ^ 0 . Spojna su sredstva vjjci koji se posebnim postupkom usađuju u krajeve štapova i pritežu u kuglasti čvor -> © Za sve prostorne rešetke karakteristično je da omogućuju slobodne raspone od najmanje 80 . Dortmund . u slučaju potrebe mogu se štapovi zamijeniti bez razaranja. Ruter. Uglavnom su svi štapovi pocinčani. U sustavu Krupp-Montal® mogu se vijci ispitati tako da ih se ne vadi iz štapova. Unutarnji vijak prolazi kroz cijev vodilicu na kraju štapa i priteže je u čvor. upeti stup (o) Pričvršćenje podrožnice ® Modul mreže S Opći središnji čvor . a dodatno se može nanijeti i boja. 3 ' k u g l e Dimenzije cijevi Priključni vijak Štapovi gornjeg pojasa (?) Dijagonalni štapovi Glava stupa Elastomerni ležaj Dimenzije cijevi Priključni vijak Broj pozicije stat. Prostornu rešetku Scane-Space razvio je Kaj Thomsen.centralni dio s 12 priključaka.(5). detalji -> © . proračuna ft kugle Priključni vijak i .1 0 0 m. klina i obuhvatnog prstena s osiguračem. KEBA-veza cijevi s čvorom predviđena je za prijenos vlačnih i tlačnih sila.PROSTORNE REŠETKE PRIMJENA —» CD Prostornu rešetku Krupp-Montal® koncipirao je i razradio E.Horde. lim 7 Klin 11 Držač klina 4 Postolje 8 Podrožnica 12 Horizontalna cijev Primjer mogućeg oblika krova i detalji njegovih čvorova -» @ — @ (14) Sustav prostorne rešetke Čvorna točka 101 .® . od toga 4 x horizontalni i 8 x dijagonalni štapovi Opći središnji čvor 1 Hidroizolacija krova 2 Termoizolacija 5 Centralni dio 6 Ležište klina 9 Obuhvatni prsten 10 Osigurač 13 Dijagonalna cijev (13) 3 Čelični trapez. proračuna ft kugle Upeti stup Kugla (5) Štapovi donjeg pojasa (6) Svestrano pomični ležaj (7) Glava stupa. klinaste spojke. bez vijaka i bez problema u slučaju rastavljanja -> (?) KEBA-veza sastoji se od klinaste čeljusti (KEBA). 0 Čvorna točka (2) Sustav prostorne rešetke Dimenzije cijevi Broj pozicije stat. Štapovi se unutarnjim šesterokutnim vijkom spajaju na kuglu od kovanog željeza. Sustav Krupp-Montal® prikazan je -> 0 .

zglobna veza ploča u sredini polja). Konstrukcija: skeletne gradnje s neprekinutim stupovima -> © © . Stupovi s konzolno istaknutom pločom na sve četiri strane (ploče kruto spojene sa stupovima. Kruti čvorovi: lako izvedivi u armiranom betonu na mjestu gradnje. Spoj stupova može biti pomaknut od kata do kata.© . Zglobni okviri jedan iznad drugoga: stupovi i grede međusobno kruto povezani. Nužna su vertikalna ukrućenja poprečnim zidovima i horizontalna stropnim konstrukcijama. najčešće kvadratični osnovni raster © . pa je potrebna kruta jezgra. masivne ploče (zidne ploče. Uporabivo u svim područjima visokogradnje. Konstrukcijski sustavi: stupovi i glavni nosači određuju okvirnu konstrukciju s krutim ili zglobnim čvorovima (spojevi stupova i greda). prečke na sakrivenim konzolama (D Prolazni stupovi. rebrasta ili kasetirana ploča. Dvozglobni okvir. Skeletna gradnja s prekinutim stupovima . slobodno se oblikuje tlocrt i fasada (ispuna ili ovješena). Skeletna je gradnja takva konstrukcija koja ne zatvara prostor. rešetke). s poprečnim okvirima.» © . Izvedba kao armiranobetonska skeletna gradnja: građenje na samom gradilištu i predgotovljenost. različita predgotovljenost. šuplja. s uzdužnim okvirima. Skeletne gradnje s gljivastim pločama . kao panelna ili skeletna gradnja. pa su te tako nastale krute ploče zglobno postavljene jedna iznad druge. s uzdužnim i poprečnim okvirima. Konstrukcija: vertikalni stupovi ili zidovi od gradiva s vlačnom čvrstoćom ili bez nje. zabatni zidovi. Visina stupova moguća i kroz dva kata. bez greda. Vrste konstrukcije: skelet s glavnim nosačima na zglobnim stupovima. opterećenja podvlaka preuzimaju glavni nosači Stropni nosivi sustav s nosačima u dva sloja: opterećenje nosača ploče prenose se preko podvlaka na stupove . prečke na konzolama © Nastavljani stupovi.© Dijelovi okvira u obliku slova H s obješenom gredom u srednjem polju (zglobni katni okvir). Omogućuje velik broj katova. Potpuno kruti okviri: stupovi i grede krutim uglovnim čvorovima povezani su u katne okvire. skeletna gradnja u čeliku.© © Dvozglobni okvir © Stupovi oblika slova T i L Masivna betonska ploča © 102 Gljivasta okvirna konstrukcija © Stropni nosivi sustav s nosačima u jednom smjeru: nosač leži neposredno na stupu ® Stropni nosivi sustav s nosačima u tri sloja: za vrlo velike razmake stupova. Izbor gradiva ovisi o konstrukciji i mjestu gradnje.3 n = n = n KATNE KONSTRUKCIJE -»QQ r r i p ir ir i i ir © Prolazni stupovi. Stropna konstrukcija neposredno preuzima vertikalna opterećenja i vodi ih horizontalno do oslonaca. zidovi stubišta). Mogući mješoviti sustavi. prečke na sakrivenim konzolama © Nastavljani stupovi. stupovi s prečkama pojedinačni ® Nastavljani stupovi. u srednjem polju slobodno položena ili s okvirom kruto spojena greda (zglobni katni okvir). predgotovljene armiranobetonske konstrukcije najčešće sa zglobnim čvorovima. Skeletne gradnje s dijelovima okvira. prečke na konzolama © Katni okviri oblika slova H Izvode se na gradilištu ili od predgotovljenih elemenata. broj katova ograničen nosivošću i težinom gradiva.> © . Vezovi (košnici. Pojedinačni stupovi s gredama (neposredno oslonjene na konzole ili skrivene konzole) -> © . aluminiju i drvu.slap). Skeletne gradnje s dijelovima okvira © . Masivna betonska ploča. Zglobni stupovi s jezgrom za ukrućenje. Debljine zidova i ukrućenja: DIN 1045/1053. što je loše za provođenje instalacija (moguć postupak lift . Čisto zglobni okviri: zglobni čvorovi izvedeni. vrlo je teška kad su veliki razmaci stupova. Grede leže na konzolama ili skrivenim konzolama.

Debljina = 7 cm granica ekonomičnosti oko 15 cm. najmanje 4 cm debelih armiranobetonskih ploča u funkciji oplate i sprežu betonom na mjestu ugradnje do pune potrebne debljine ploče (¡2).750 . betonskih rebara i ispunom od opekarskih šupljih blokova goo . Elementi se međusobno spajaju zalijevanjem reški.1250 mm. Ova konstrukcija povezuje prednosti montažne gradnje s dobrim stranama konvencionalnog građenja. uz to uvodi vlagu u građevinu. duljina do 7.(2) u otvorenom ili zatvorenom načinu građenja. Debljine konstrukcije najviše 19 + 21.20 m. (D Drveni grednik od lijepljenih daščanih nosača s otvorenim podgledom ® Strop od predgotovljenih arm. betonska stropna ploča.35 m.5. bez oplate. smjeru ® Arm. Debljina elementa 15 i 18 cm.375 .2 6 cm. širina rebra = 5 cm © Rebrasti strop od U . pa je stoga vlastita težina ploče mala. betonskih I . Polaganjem betonskih pločica debljine 60 mm poboljšava se zaštita od buke (2) Djelomično ili potpuno montažne stropne konstrukcije postavljaju se u suho. razmaku š 1 3 0 cm Svod (Pruska kapa) osov. armirana u jednom smjeru ili križno Strop od čeličnih nosača s ispunom od armiranih ploča od lakog betona 103 . Širina stropnih elemenata 1 m.Nabijeni beton- ž 1. širina 1. Debljina ploče 1 0 . razmak rebara š 70 cm.20 m.500 . Strop je nakon ispune spojnih reški bez žbuke pripremljen za ličenje. "Filigranske" stropne konstrukcije izvode se od predgotovljenih. Masivna stropna ploča betonirana preko oplate na mjestu gradnje Postaje nosiva tek nakon vezanja betona. beton. i odmah su sposobne preuzeti opterećenje ->• (3) . Sloj betona nije potreban. razmak prema stat. betonskih elemenata s ispunom od šupljih elemenata koji statički nisu nosivi ® Montažni strop od arm.Parket Cementni estrih Ploče od mineralnih vlakana Šperploče Šperploče Akustična izolacija STROPNE KONSTRUKCIJE Drvene stropne konstrukcije od punih greda ili lijepljenih daščanih nosača @ .© Rebrasti stropovi: razmak rebara neka slijedi red mjera: 250 . povezanih vijcima.1000 . Spregnuta čelična stropna konstrukcija ->(¡3) Trapezni i valjani profili osnovni su elementi oplate od pocinčanog čeličnog lima. Širina ploča najviše 2.5 cm. proračunu Strop od čeličnih nosača s ispunom -» @ 3 m Kompletno montažni strop od arm.48 m. Stropovi od opekarskih proizvoda ->• © mogu se izvoditi montažno.625 . Križno armirana betonska ploča: odnos stranica do 1:1.profila (arm. razmaku 5 150 cm Opeka pri osov.10 Opeka 1— 1 Ovisno 0 strelici luka Opeka 1 © Monta-strop od šupljih opeka i sa žljebovima za armaturu i beton Šuplja ploča od prednapetog betona s upredenom žicom za prednapinjanje Nabijeni beton pri osov. grede). čime se postiže krutost u popreč. Raspon od 6. Šuplja ploča od prednapetog betona ->• © sastoji se od nosivih prednapetih betonskih predgotovljenih elemenata sa šupljinama.nosača Kompletno montažni strop od arm betonskih nosača sandučastog presjeka Armiranobetonski rebrasti strop betoniran na licu mjesta.

Ploče od prirodnog kamena:Solnhoferske ploče. Drveni tarac: (čeono drvo) kvadratičnog ili okruglog presjeka. ^g^ Četverokuti s umetcima. uzorak pletiva ^gj Četverokut s umetcima 100/100. Piljene ploče od vapnenca (mramora). mozaika i dasaka -» @ . 33/33 mm 20/20. pa nema gotovo nikakvog upijanja vode. keramike ili prirodnog kamena položeno u cementni mort ili lijepljeno. u rimskom slogu © Mali kvadratični mozaik. Parket: od prirodnog drva DIN 18356 i 280 u obliku parketnih daščica. -» (3). 69/69. za brodski pod na pero i utor nordijska smreka / jela. Mozaik-podovi: raznobojno opločenje od stakla. polubrušene i brušene -» 0 .(J) Keramičke podne ploče: ploče i mozaik-pločice dobivaju se od gline koja se u procesu pečenja sinterizira. na glatko zaribanom položenom betonu (profesionalno) 104 . polaže se na betonsku podlogu -» @>. kvaliteti stanovanja i troškovima održavanja. 50/50 mm Mozaik parket ® Uzorak pletiva Drveni tarac Specijalno ljepilo Izravnavajući sloj ili plivajuCi estrih —Osnovni premaz Predgotovljene parketne ploče na konstrukciji s podnim grijanjem Predgotovljene parketne ploče na starim drvenim podovima Drveni tarac položen u ljepilo s površinskom obradom (stambeni prostori) Drveni tarac položen u ljepilo.(§) Ploče od prirodnog kamena. 75/75 mm © Mali peterokutni mozaik 45/32 mm ® ^ 0 ™ z a ! k Essenskog oblika. Polažu se u mort ili lijepe na estrih.@ Vrste drva za daščani pod: njemačka smreka / jela. pješčenjaka i svih eruptivnih stijena imaju po želji obrađenu gornju površinu.( | ) . ploče od škriljevca i pješčenjaka mogu se upotrebljavati neobrađene. Zbog toga su otpčrne na smrzavanje. © Kvadratični mozaik.@ Gornji sloj predgotovljenih parketnih ploča izrađuje se od hrastovine ili nekog drugog tvrdog drva u tri različita asortimana -> ® . donekle i na kiseline.PODOVI Podovi u znatnoj mjeri određuju ukupni dojam o prostorijama. američki crveni bor (redpine) i smolasti bor (pitchpine). položene bez pravilnog rasporeda Ploče od prirodnog kamena. malo se mehanički troše i nisu uvijek otporne na ulja. 50/50. ploča.

r a . Ložionica s 2 2 m 3 Vrata ložionice otvaraju se van " . Manja cijena goriva (u odnosu na plin oko 10 . Preporučljivo za vodozaštitna područja. Nisko zagađenje okoline. Potreban veliki skladišni prostor.Odvod -Povratni vod • r t a o . Loženje plinom. U najamnim zgradama gubi se dio moguće najamnine zbog skladišnog prostora za gorivo. Prijelaz s ulja na plin zahtijeva preinake dimnjaka. i . Kruta goriva. / / / / / / . Daljinsko grijanje je za razliku od glavnih prenositelja energije pos- Ložionica (minimalne veličine 8m3) potrebna za termički učinak = 50 kW C 7 / k / / I / / / / / / / / / / / l— Presjek Dimnjak V / / / / / / / / / / / / 7 7 7 / Odvod zraka Ložionica1 s 22 m 3 1 Ss2. 4108. Mnogo rada oko loženja. Plinski b o j l e r — t T ~ | n=U O . . Niske cijene goriva. prozor) za slučaj nužde redan prenositelj. Prednosti i nedostaci krutih goriva.40m Dovod zrakai z z z z z / / / / / / / / / / / / / / / / / Druga vrata ložionice (odn. p . Plaćanje nakon upotrebe. Preporučljivo za vodozaštitna područja. 4705. veličina 22m3) potrebna za termički učinak = 350 kW Prednosti i nedostaci daljinskog grijanja. rezu. Ta goriva emitiraju velike količine tvari koje su štetne za okolinu. Ovisno je o opskrbnoj mreži. Visoka cijena energije. Lako se regulira. U porastu je grijanje zemnim plinom. energija vjetra. Amortizacija ovih instalacija ne može se postići tijekom radnog vijeka. 4755. L u ' S n i . energija vode. Nema troškova skladištenja. Moguće grijanje pojedinačnih stanova odnosno prostorija (plinske peći). Promjena načina grijanja zahtijeva izgradnju dimnjaka. 4725. Tome pripadaju: Sunčeva energija. ' S J 4—Kotao I im o . rezi-. Obnovljivi oblici energije.» Q D Instalacije grijanja razlikuju se prema vrsti energije i vrsti grijaćih površina. Još uvijek je najrasprostranjenije loženje lakim loživim uljem. Ne ovisi o javnoj opskrbnoj mreži. Ne ovisi se o uvoznim energentima. Toplina se proizvodi u blokovskim toplanama ili energanama izmjenom energije u toplinu. pa državni propisi nameću visoka davanja. Nisu potrebna ložišta ni dimnjaci. 44576 . Za grijanje zgrada rijetko se upotrebljava kameni i mrki ugljen te drvo. Niski troškovi održavanja. t o . Lako se regulira. T Plinski Odvod vodovi Povratni vod C E ^ g c t i r c i p a & sa a t a . Slabe mogućnosti reguliranja. Viša cijena energije.0 m i Dovod zraka Prednosti i nedostaci loženja plinom.130 W/m 2 90 W/m 2 50 WIm 2 385 m 2 550 m 2 1 000 m 100 50 kW 200 2 2700 m 2 3900 m 2 7000 m 2 300 400 350 kW 500 kW Nominalni termički učinak GRIJANJE DIN 4701. Strah od eksplozije plina.Povratni vod ® Dvocijevni sustav s donjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovi- © Dvocijevni sustav s gornjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovi- © Jednocijevni sustav sa specijalnim ventilima i horizontalnim razvodom © Dvocijevni sustav s horizontalnim razvodom (standardna izvedba za uredske zgrade) 105 . Pri prijelazu energije u toplinu štiti se okolina. pa je potražnja za njima mala. Ložionica s 2 vrata (J) Ložišta s temičkim učinkom iznad 50 kW zahtijevaju vlastitu ložionicu | Dimnjak / / / / / / / / / V T Ložionica s 8 m 3 = 2. Prednosti i nedostaci loženja uljem. Iznimke su blokovske toplane jer se tek iznad nekog kapaciteta postiže ekonomičnost takvog grijanja. Ovisnost o opskrbnoj mreži. visok godišnji stupanj korisnog učinka. TT rtm. Loženje uljem.r a c r t a li 21 i a m ta . Velika emisija štetnih tvari. 6608. Visoki troškovi spremnika i uskladištenja. Plaćanje goriva prije upotrebe.r a o ^ i a r a a S . Visoko zagađenje okoline.25%). .. Nema troškova skladištenja. biološke mase (biljke). 4756. Plaćanje goriva tek nakon upotrebe. / / / / / / / /'A Jh-HiV/i Podrumska vrata za slučaj nužde (3) Ložionica s 2 vrata (min.Kotao ~L Odvod . otpadne tvari (bioplin). U vodozaštitnim područjima i područjima ugroženim od poplava moguća primjena samo ako se postupa u skladu sa strogim propisima. . o .

zbog visoke cijene struje. mogu se kod konvektora s nedovoljnom visinom okna (npr. Nedostatak im je intenzivno komešanje zraka i kovitlanje prašine. iznimka je akumulacijsko grijanje jeftinijom noćnom strujom. Ako su maske metalne. nema otpadnih plinova.16 0. Za akumuliranje se koristi vrijeme niske potrošnje struje u distribucijskoj mreži.306 0.58 Mjere za ugradnju lijevanih radijatora prema DIN 4720 Dimenzije lijevanih radijatora prema DIN 4720 Visina h. a ispod 20% (§). pa onda teče hladan preko poda prema grijaču i zagrijava se tek tamo s. ovaj se oblik grijanja može regulirati. nema skladištenja. m 4HWI50 H Dužina u mm 300 450 600 Razmak nosača H2 u mm 200 350 500 Dubina C u mm 250 160 220 110 160 220 110 160 220 Površina za ličenje po članku (m2) 0. Konvektori ispod poda @ .205 0. Kod konvektora se toplina ne prenosi zračenjem nego izravno na molekule zraka. struji uz prozor prema stropu i hladi se na vanjskim i unutarnjim zidovima.255 0. Podno grijanje zasniva se na tome što se noću pod grije a danju se toplina iz njega prenosi u zrak prostorije.12 0. Nije potrebno ložište ni dimnjak.185 0.48 1000 900 Grijanje strujom.285 0. Vrijede isti uvjeti kao za konvektore iznad poda.255 0. a time i o razlici temperatura grijaćeg tijela . garaže.345 0.09 0.24 0.44 0.185 0.14 0. Da bi se povećao učinak. 107. zanemariva je potreba prostora. Ohlađeni zrak teče preko poda opet prema grijaču. toplina se zračenjem u znatnoj mjeri gubi -> s. Mjere za ugradnju čeličnih radijatora prema DIN 4722 ^g^ Dimenzije čeličnih radijatora prema DIN 4722 DD f h i D u ž i n a po "članku 4 6 m m i - © i fS I- é I i +1 s 1 igy m '/////////V. Treba paziti na zadovoljavajuće mogućnosti čišćenja. Trajno grijanje prostorija električnom strujom. Slično tome se u akumulacijskim pećima ili bojlerima odgovarajući dijelovi zagrijavaju u vrijeme slabog opterećenja mreže. r>> V V 35 H 821 1 a) Horizontalnob) Horizontalno ffl s_|amelama E E H w Različiti oblici plašta vertikalnih vodova kod cijevnih radijatora Presjek kroz plosnato grijaće tijelo 821 ® m 1 ) Horizont 2-redno 1001 1 I) Vertikalno 2-redno © 106 Cijevni radijator (3-cijevni) Prikaz različitih pločastih grijaćih tijela . Akumulacijsko grijanje strujom. Glavne prednosti: kratko vrijeme za postizanje odgovarajuće temperature. niski troškovi instalacija. Zbog buke koju proizvode ventilatorski konvektori. Razmak nosača u mm 200 350 H2 c Dubina /C_H c K o d d u b o k i h radijatorskih niša preporučuje s e ostaviti p r o r e z e u mm 280 430 m i 580 500 111 680 980 77777777777. 600 900 u mm 250 70 110 160 220 70 110 160 220 160 70 160 220 Površina za ličenje po članku (m2) 0. Zrak se zagrijava na grijaču. Konvektori. u stambenim su prostorijama samo ograničeno uporabivi-> 0 . npr. Primjenjuje se kao električno podno grijanje i za grijaća tijela poput termoakumulacijske električne peći i električnog bojlera. Prednosti akumulacijskog grijanja strujom. Zbog toga se konvektori mogu maskirati ili ugraditi tako da se ne smanjuje toplinski učinak. Presjeci prostora za dovod i odvod zraka moraju biti jako dimenzionirani 0 .155 0. nema skladištenja goriva. ali ako su od materijala niske toplinske vodljivosti. portirnice. moguće je samo u posebnim prilikama. Raspored ispod podnih konvektora ovisi o udjelu prozora u ukupnoj potrebi topline prostorije. Za razliku od podnog.21 0. podni konvektori) ugraditi ventilatori.GRIJANJE -»tu 0 U g r a đ e n ispod p o d a g) U g r a đ e n ispod p o d a h ) U g r a đ e n ispod p o d a s usisavanjem zraka s usisavanjem s obostranim iz prostorije hladnog zraka usisavanjem i)Konvektor iza klupe (2) Različite mogućnosti ugradnje konvektora prema GEA Visina hl / 4 0 min. Konvektori bez ventilatora nisu pogodni za grijanje niskom temperaturom jer njihov učinak ovisi o količini zraka koji prolazi. crkve. Raspored @ odgovara udjelu preko 70%.12° 0. niski su troškovi održavanja. toplina se zračenjem gotovo u cijelosti prenosi na zrak u prostoriji. Prikazano je kretanje zraka unutar grijane prostorije. čist pogon. Učinak konvektora ovisi o visini okna iznad grijaćeg tijela.205 0. Prednost je struje u grijanju povremeno korištenih prostorija. stalna pripravnost za rad. Tada se zrak hladi na prozoru. od 20% do 70% odgovara @>.18 2 0. 107 0 .34 0. Grijaća tijela mogu se na razne načine maskirati.zrak u prostoriji. Drugačije je ako se grijač nalazi uza zid nasuprot prozoru. U nekim slučajevima se javlja značajno smanjenje korisnog učinka.

novi gornji pod s nosivim slojem (visina promjenjiva) .posteljici od morta 30 mm . 4 5 mm) .2 m m -aluminijske lamele . Osim toga se kod grijača s konvekcijskim lamelama javljaju nerješivi problemi glede čišćenja.PE.psihološku ocjenu sustava grijanja 107 .5 mm) . (4) Podno grijanje (8) Podno grijanje (suho polaganje) Slojevi poda odozgo prema dolje: . Toplinski učinak može. ili se postavljaju čelični spremnici proizvoljnog obujma (5) Podno grijanje (mokro polaganje) Slojevi poda odozgo prema dolje: . perfortrana obloga grijaćeg tijela A Širina okna .h a s u r a od mineralnih vlakana 13/10 kao akustička izolacija (ako je potrebno) (S) Podno grijanje (termički moduli) Slojevi poda odozgo prema dolje: . Do sada su se. ali se to može riješiti dodatnim grijačima.estrih (visina iznad cijevi min.polistirolska podloga s utorima za cijevi 4 0 mm . estrih ploče 19 mm . Kod ukopanih spremnika mora postojati osiguranje od propuštanja.p l o č i c e 10 mm. čiji je obujam po 500 2000 litara. To se postiže jednoslojnim pločama bez konvekcijskih lamela i rebrastih radijatora. O problemu alergija na kućnu prašinu u grijanim prostorijama. zidno grijanje. iznositi 70-110 W/m 2 . Prijelaz topline u zrak je konvektivan. zanemarivala grijaća tijela. U vodozaštitnim područjima propisuju se maksimalne količine i dodatne sigurnosne mjere.2 mm -termoizolacija PST 33/30 Vodove stropnc«/ grijanja treba uz vanjske zidove položiti na manjim razmacima koji se izrađuju zavarivanjem na mjestu gdje se postavljaju. uslijed kretanja zraka površinom poda. Prijenos topline na zidove i strop obavlja se zračenjem.1 0 litara po kubičnom metru grijanoga prostora.termički modul s termoizolacijom © Stropno grijanje s aluminijskim kasetama Zidni uređaj za grijanje zraka 16° 20° 24" 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° Razvod zraka pom. C Dubina gnjaćeg tijela (1T) Promjene emisije topline pri različitim načinima oblaganja grijaćih tijela za najmanje 3 mjeseca i najviše za jednu sezonu grijanja.a r m . ali otpor prolazu topline ne bi trebao biti veći od 0. U slučaju nužde mora prostorija u kojoj su spremnici primiti cjelokup- ^^Betonskapl'o nu količinu ulja. drva ili tekstila.3 mm . ploča Krivulje temperature u prostoriji za termičko . lijepljene. Količina loživog ulja mora biti dovoljna (2) Kretanje zraka A pri grijanju radijatorima i B kod stropnog grijanja I Zatvorena obloga gnjaćeg tijela 3 otvorena odn. Uskladištenje loživog ulja. npr. ovisno o vrsti podne obloge.p l o č i c e 15 mm u . ali i zidovima i stropu. Kod podnog grijanja se toplina od površine poda predaje zraku u prostoriji. uz uglavnom razmjerno niske temperature. tj.C+2k E Razmak nosača radijatora B Razmak od poda minimalno H Min. Pogodna su dakle grijaća tijela kod kojih su ispunjeni sljedeći uvjeti: što je moguće manji udio konvekcije i mogućnost čišćenja bez teškoća.a r m a t u r n a mreža ( 0 3. Kao podna obloga prikladna je gotovo svaka uobičajena obloga od keramike. ili tapison . Osim toga se propisuju ventili protiv prelijevanja i uređaji koji signaliziraju istjecanje ulja (npr. U zgradama se postavljaju baterije spremnika od sintetike.folija 0. Spremnici moraju stajati u posudi koja može primiti cjelokupnu količinu ulja.15 m 2 kW. U tom slučaju dolazi do jednolikog zagrijavanja zraka u prostoriji. Panelna grijanja sastoje se općenito od velikih površina na graničnim površinama prostorija. Prostor sa spremnicima mora biti pristupačan.e s t r i h 4 5 mm . Problemi se javljaju samo kad su prozori suviše veliki. Spremnici moraju imati instalacije za punjenje i odzračivanje. kad je riječ o mjerama protiv alergija na kućnu prašinu odnosno grinje.p l o č i c e 10 mm. Podno grijanje. U određenim vremenskim razmacima mora se provjeriti nepropusnost spremnika.P E . Vrste panelnog grijanja: podno grijanje. Grijači s velikim udjelom konvekcije uzvitlaju kućnu prašinu.P E . pri ukopanim spremnicima). podnim konvektorima. dvostruke stijenke ili unutarnja obloga od sintetičnog materijala. pa ona intenzivnije dolazi u dodir sa sluznicama.PE-folija .vodilice . lijepljene .m o n t .f o l i j a 0. U kotlovnici se smije uskladištiti najviše 5 m 3 .k l i z n a folija 0. mreža za cijevi .GRIJANJE -»tu Treća je mogućnost da umjesto grijaćeg tijela pod služi za zagrijavanje prostorije.2 mm -termoizolacija PST 33/30 Slojevi poda odozgo prema dolje' . mjera ukupne visine 70 mm bolje 120 mm K Udaljenost od zida odn obloge. Približna prosječna godišnja količina loživog ulja iznosi oko 6 .f o l i j a 0. stropno grijanje. npr.

GRIJANJE -» Q P

E3-

JiE^

tí!

©

Razne mogućnosti postavljanja normiranih spremnika loživog ulja

250 mm

250 mm

250 mm

250 mm

H

E

H

(2)

Iskop jame za spremnik loživog ulja u zemlji

Estrih za podno grijanje mora odgovarati D I N - u 1 8 5 6 0 odnosno uputama Središnjeg saveza njemačkih građevinskih obrtnika. Debljina estriha ovisi o njegovoj vrsti, obradi i opterećenju koje mora preuzeti. Kad se primjenjuju cementni estrih ZE 20 i grijaće cijevi koje leže neposredno iznad toplinske izolacije, propisano je prekrivanje cijevi najmanje 45 mm. Ne računajući oblogu poda, to daje minimalnu debljinu od 75 mm. Estrih se pri grijanju širi, a na početku grijanja javljaju se razlike temperature između gornje i donje strane. Zbog tako prouzročenih razlika u širenju, nastaju kod keramičke podne obloge u gornjoj zoni estriha vlačna naprezanja koje može preuzeti samo armatura. Ako postoji parket ili tapison, armatura nije potrebna, jer je tada razlika temperature manja. U propisima o toplinskoj izolaciji postavljaju se, neovisno o izboru termičkih proračuna, posebni zahtjevi za ograničenje provođenja topline kod panelnog grijanja: "Kod panelnog grijanja ne smije koeficijent prolaza topline kroz slojeve promatranog dijela građevine između grijaće površine i vanjske atmosfere, tla ili dijelova građevine sa znatno nižim temperaturama u unutrašnjosti biti veći od 0,45 W/m2" U DIN-u 4 7 2 5 (podno grijanje toplom vodom) navode se najveće dopuštene temperature površine poda: za područja stalnog boravka to je 2 9 ° C , a za rubna područja čija širina ne smije biti veća od 1 m 3 5 ° C . Za kupaonice i kupališta vrijedi najveća dopuštena temperatura poda od 9°C iznad normalne temperature zraka u prostoriji. U normalnim je okolnostima pod tim uvjetima grijanje moguće jer potreba za toplinom rijetko prelazi 90 W/m 2 . Samo u nekim slučajevima, npr. ako su velike površine prozora ili ako prostorija ima više od dva vanjska zida, potrebno je više topline. U tom slučaju treba osim podnog grijanja instalirati i druge, statične grijaće površine ili grijanje toplim zrakom.

730 mm

730 mm

730. mm

Nominalni volumen V u litrama (dm 3 ) 1 000 1500 2 000 (1100) (1600)

Dimenzije u mm max. Duljina I Dubina t (1100) (1720) 720 720 720 Masa m (s priborom) u kg « 3 0 - 5 0 kg * 4 0 - 6 0 kg * 5 0 - 8 0 kg

. .. , ,. Posuda za gorivo od najlona (pohamid), pogled sa strane

Skupina Dosuda za gorivo od naj. , , L ona "T (velicina skuPine m a x ' 5 posuda)

1100 1650 2150

(^9)

Dimenzije posuda za gorivo (skupine posuda) od sintetičnih materijala
Dimenzije u mm (minimalno) Vanjski Debljina lima Duljina promjer 1-struka s 2-strukon I stijenka stij (svaka) di 1000 1250 1600 1600 1600 1600 2000 2000 2000 2500 2500 2500 1510 2740 2820 3740 5350 8570 6969 8540 10120 8800 10800 12800 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4(5) 4 4 Težina u ka od 1,2 B A/C 700 930 1250 1850 2400 2850 3400 4400 5300 6300 790 980 1300 1900 2450 2900 3450 4450 5350 6350

Volumen Vum minimalno 1 3 5 7 10 16 20 25 30 40 50

Svijetla širina 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600

1,1 Jednostijeni 265 325 700 885 1200 1800 2300 2750 3300 4200 5100 6100

©

Spremnik za loživo ulje, pogled sa strane

Spremnik za loživo ulje, pogled sprijeda

60

Težina u kg od 1,3 A 1,7 2,8 3,8 1250 1600 1600 1600 2000 1600 1600 1600 2000 2000 2000 2500 40 50 60 2500 2500 2900 2500 2900 1590 1670 2130 2820 2220 3740 5350 8570 6960 8540 10120 6665 8800 10800 8400 12800 9585 5 5 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 9 7 9 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 500 500 500 500 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600 600 600 600 700 885 1250 1800 2300 2750 3300 4200 5100 6100 2,1 B 2.2 B

_
745 930 1250 1950 2350 2800 3350 4250 5150 6150 -

935 1250 1850 2350 2800 3350 4250 6150 6900

390 390 600 740 930 -

Spremnik — Kontrolna letva

5 6 7 10 16 20 25 30

(T)

Spremnik u kadi

^g^

Predgotovljena betonska zaštitna kada za spremnike

Dimenzije cilindričnih spremnika za ulje (posude) ->

©

108

SKLADIŠTENJE TEKUĆIH GORIVA->QP
60

h

-10

(T)

Spremnici za loživo ulje u prostorijama %
R a z m a k ograničen

Polijevanje spremnika Razmak

Prihvatni prostori moraju u slučaju istjecanja uskladištene tekućine spriječiti njeno razlijevanje u okolinu. Moraju biti u stanju prihvatiti najmanje 1/10 obujma svih spremnika, ili najmanje cijeli obujam najvećega spremnika u prostoriji. Spremnici u prostorijama: prihvatni prostor zahtijeva se ako je obujam spremnika veći od 450 litara. To nije potrebno ako su spremnici od čelika s dvostrukim stijenkama, do obujma od 100000 litara ako postoji uređaj za signalizaciju izlijevanja, ili pojačanja od sintetike armirane staklenim vlaknima, ili kod metalnih spremnika s unutarnjom oblogom od sintetike, sve uz dozvolu nadležnih službi. Prihvatni prostori moraju biti od negorivog, vatrostalnog materijala dovoljne čvrstoće, nepropusni i stabilni, te ne smiju sadržavati nikakve slivnike. Razmak spremnika od zida s dvije strane pristupačnog najmanje je 40 cm, inače je 25 cm, najmanje 10 cm od poda i 60 cm od stropa -» 0 Klase opasnosti: A Plamište ispod 100°C AI Plamište ispod 21 °C AII Plamište od 21°do 55°C A III Plamište von 55° do 100°C B Plamište ispod 21 °C pri 15°C topivo u vodi. Nadzemni spremnici na terenu: prihvatni prostori potrebni su iznad 1000 litara obujma; sve ostalo kao za spremnike u prostorijama. Prihvatni se prostori mogu i oblikovati nasipima. Za spremnike iznad 100 m 3 mora biti razmak do nasipa, zida ili kružnog omotača najmanje 1,5 m. Kod uspravnih cilindričnih spremnika do 2000 m 3 obujma i četverokutnih prihvatnih prostora može se taj razmak reducirati na 1 m. Treba predvidjeti uređaje za odvod vode, ali mora postojati mogućnost njihova zatvaranja. Ako voda može otjecati gravitacijom, treba ugraditi separatore. Nadzemni dijelovi postrojenja moraju biti osigurani od naleta vozila. Najmanji razmak susjednih objekata obujma 500 m 3 jest 3 m; s porastom obujma razmak se povećava, do 8 m za 2000 m 3 . Zbog mogućega požara moraju postojati prilazne prometnice za vatrogasna vozila i opremu -» (§)- (3). Podzemni (ukopani) spremnici: najmanji razmak spremnika od granica 0,4 m, od zgrada 1 m. Spremnike treba usidriti zbog uzgona podzemne vode na prazni spremnik. Nasip iznad spremnika najmanje 0,3 m, najviše 1 m. Ulazni otvori 0 60 cm, iznad svakog zatvoreno okno bez slivnika, najmanje širine 1 m, odnosno 0,2 m šire od otvora slivnika. Ako okno leži na prometnoj površini, mora poklopac biti ispitan na teret od 100kN. Priključna mjesta za punjenje moraju odobriti nadležna tijela ako se radi o zapaljivim tekućinama klase A I, AII ili B. Takva mjesta moraju biti pristupačna za vozila bez manevriranja i osigurana od udara vozila. Tlo mora biti nepropusno, sa zastorom od bitumena, betona, ili tarac sa zalivenim reškama. Odvodi moraju imati separatore. Potrebni su preljevni ventili i uređaji za pražnjenje i ispiranje dostavnih vozila. Spremnici za opskrbu cestovnih vozila, plovila i zrakoplova tekućim gorivima klase A III, npr. loživo ulje i dieselsko gorivo, ne smiju se skladištiti zajedno sonima klaseAl, A l i ili B. Manipulativna područja površina i separatora ne smiju se preklapati. -» @ Svi spremnici moraju biti opremljeni: uređajima za ventiliranje i odzračivanje, s otvorima najmanje 50 cm iznad terena, i zaštićeni od kišnice; uređajima za kontrolu visine punjenja; ulaznim otvorima promjera najmanje 600 mm ili otvorima za vizualnu kontrolu promjera najmanje 120 mm. Osiguranje od groma i elektrostatičkog naboja. Otpornost protiv plamena, te korozije izvana i iznutra, vatrogasni aparati odgovarajućih tipova. Spremnici za dieselsko gorivo ili loživo ulje EL, kojima je obujam veći od 1000 litara imaju automatski uređaj za prekid punjenja preko granične visine i preljevni ventil.

A I Spremnik podzemni

EristupnLpi
10 20 m
Zaštitni pojas p r e m a T R b F 1 1 0 . br. 7 . 8 4 Slobodna površina prema T F b F 2 1 0 br. 4 . 6 1

(?)

Malo skladište tekućih goriva

(J)

Postrojenje za opskrbu gorivom

109

Proizvodnja struje _

Proizvodnja pare f I Proširenje " 1

r-n r i i ! i !

TERMOELEKTRANA
I I I I

D O

Tehnološka para

V

Pomoćna postrojenja ^

Termoelektrana s v r t l o ž n i m s l o j e v i t i m i z g a r a n j e m Svojstvo je termoelektrana pouzdana i ekološki povoljna proizvodnja struje, pare ili vruće vode. U termoelektranama na ugljen, osim tehnika izgaranja prašine, izgaranja na roštilju itd., probila se 80-tih godina i tehnika vrtložnog slojevitog izgaranja. Razvijeni su različiti koncepti i izvedbe, od stacionarnih do cirkulacijskih. Zbog sve zahtjevnije zaštite okoliša, razvoj ide u smjeru cirkulacijskog vrtložnog slojevitog izgaranja. Daljnji se razvoj očekuje od današnjeg atmosferskog prema visokotlačnom vrtložnom sloju. - » ( T ) shematski prikazuje osnovne elemente postrojenja i najvažnije tokove materijala. Jedan od osnovnih elemenata je pogon za proizvodnju pare, koji se sastoji od kotlovnice s više kotlova, bunkera i manjih spremišta za ugljen, pomoćnih postrojenja - električnih filtara, usisnih ventilatora i dimnjaka. Drugi kompleks jest pogon za proizvodnju struje koji sadrži zgradu s turbinama i razvodnikom pare, rasklopnu stanicu s transformatorima, distribuciju struje, elektrotehniku te mjerne i regulacijske uređaje. Nadzor svih sustava i upravljanje njima provodi se iz središnje upravljačke prostorije. Osnovni tokovi materijala su: a) ulazni tokovi kao što su ugljen, loživo ulje ili plin, vapno, pijesak i kondenzat, b) izlazni tokovi - struja, procesna para, pepeo i dimni plinovi, c) interni tokovi kao npr. voda za hlađenje.

Ugljen Vapno1 ulje/plin PijesahT Grnbt Kondenzat P®**80

•+JL


Fini pepeo

3

Shema dispozicije termoelektrane
Grijaće površine Pama turbina [ G ) Generator lehnoktška para

*
Fini pepeo

Priprema i skladištenje krutih i tekućih materijala obavlja se centralno u pomoćnim postrojenjima, odakle se opskrbljuju pojedini potrošači u sklopu termoelektrane. - » © j e shema funkcioniranja termoelektrane s vrtložnim slojevitim izgaranjem i pretvorbom snage u toplinu. Takav se postupak zbiva u industrijskim energetskim postrojenjima i toplanama. Ugljen se kao gorivo mehaničkim transportnim trakama dovodi na vrući pepeo, koji je na povratnom putu, i tako dospijeva u donji dio ložišta; ako se raspolaže suhim vrstama ugljena, prednost se daje pneumatskom ubacivanju izravno u ložište. Pri temperaturama između 800°C i 900°C dolazi do potpunog izgaranja. Potrebni zrak usisava se iz kotlovnice ili izvana, grije u predgrijaču i tlačnim ventilatorom uvodi u ložište kroz sapnice u podu ložišta kao primarni zrak, te kroz bočne otvore na više razina kao sekundarni zrak. Pri izgaranju nastaju vrući dimni plinovi; pepeo koji se nalazi u ložištu intenzivnim vrtloženjem preuzima dio topline izgaranja, dimni ga plinovi povlače sa sobom pa se tako toplina prenosi na grijaće površine u ložištu, sve do ulaska u ciklon. U ciklonu se iz mješavine dimnih plinova i pepela najveći dio krutih čestica izdvaja i povratnim tokom pepela vraća se u ložište - tako se postiže cirkulacija krutih tvari. Vrući se dimni plinovi hlade na sekundarnim grijaćim površinama; ovisno 0 temperaturi stvara se pregrijana para visokog i srednjeg tlaka, te zagrijan kondenzat i zrak potreban za izgaranje. Dimni se plinovi pri temperaturi otprilike 140°C u elektro - ili mrežastim filtrima oslobađaju sitnih čestica i usisnim ventilatorima upućuju u pojedinačne dimnjake ili u jedan zajednički. Kako bi se spriječila emisija sumpora, u odgovarajućim se količinama u ložište ubacuje vapno. Pri prvom punjenju i dopunjavanju cirkulirajućih krutih tvari dodaje se, između ostalog, i pijesak. Proizvedena para visokog tlaka u parnoj se turbini djelomično i nakon ponovnog pregrijavanja kao para srednjeg tlaka dovodi u stanje procesne pare; njena se energija u turbini pretvara u snagu, a ona se u generatoru pretvara u struju. Procesna se para upotrebljava za proizvodnju vruće vode, razne postupke sušenja ili kemijske procese. Para uglavnom daje toplinu kondenzacijom. Kondenzat se, ako treba, pročišćava i vraća u kotao. - > (3) je presjek, a - > (4) tlocrt termoelektrane s dimenzijama osnovnih dijelova. Te dimenzije vrijede za industrijsko energetsko postrojenje srednje veličine, koje proizvodi 200 t/sat pare u svakom od tri kotla, s mogućnošću proširenja za još jedan kotao. Novi pogoni moraju se u postojeće energetske komplekse integrirati uglav n o m u fazama. Pri projektiranju novih objekata treba predvidjeti mogućnost proširenja, ali tako da se time ne prekida kontinuirani rad postojećeg postrojenja; za to unaprijed treba osigurati potrebne površine.

Funkcionalna shema termoelektrane sa sustavom

Poprečni presjek ->• (4) tlocrt termoelektrane

¡1

5

r<
* 1

r-

-v-r.-"

* u

®

Proširenje

Tlocrt termoelektrane s vrtložnim zagrijavanjem

10

v

Instalirana snaga

Pj nst

HIDROELEKTRANE ->Q0
Način građenja, oblikovanje i veličina strojarnice hidroelektrana ovise o prirodnim okolnostima i tipu, obliku kućišta, položaju osovine i broju

P[kW]

strojeva. Što je stroj manji, manji j e i njegov utjecaj na građevinski dio.
V I Prosječno opterećenje.

5 0 % -|

Prateća

Oe p ro 0[?terećen)eTm, f n vt

T

:

1

Tipovi turbina
8 7 6 0 h/a

Područje primjene Velika visina pada (do 1820 m), mali protoci, više sapunice kod velikih protoka Srednje visine pada (između 670 i 50 m) uz velike protoke Vrlo promjenljivi veliki protoci i male visine pada (najviše 70 m) Za snage do najviše 800 kW pri vrlo p r o m j e n j i v i m visinama pada i protocima

Pelton - turbina
1) t a k o đ e r i r e v e r z i b i l n a h i d r o e l e k t r a n a 2) visokotlačna protočna hidroelektrana (bez akumulacije)

Francis - turbina Kaplan - turbina Protočna (Ossberger) turbina

(T)

Dijagram opterećenja mreže i tipovi hidroelektrana

Tip turbine j e karakteriziran specifičnim b r o j e m okretaja. P u m p e reverzibilnih hidroelektrana, koje v i š k o m struje stvaraju zalihe 1 Akumulac. jezero 2 Ulazna građevina 3 Tlačni cjevovod 4 Okno zatvarača 5 Uzvod. razdj. vod 6 Komore zatvarača 7 Pogonska zgrada \v.v. (strojarnica) •>>;•; 8 Nizvodni razdj. vod '•» 9 Odvod 10 Ulazna građevina Uzvodni dio Duljina pogonskog cjevovoda" Hidroelektrana s visoko smještenom akumulacijom i dugim dovodom Nizvodni dio hidroenergije, j e s u centrifugalne p u m p e i o d g o v a r a j u Francisovim turbinama, ali m o g u biti stupnjevite a k o treba svladati velike visine dizanja v o d e . P u m p n e turbine su reverzibilni strojevi za p u m p a n j e i p o g o n turbine. Kućište: Francisovim i Kaplanovim turbinama obično se v o d a dovodi kroz spiralno kućište; kad su manje s n a g e i visine pada vode, m o ž e s e voda dovoditi iz okna. Z a Kaplanove turbine male i srednje s n a g e prihv a ć e n a j e cijevna turbina kod koje j e turbinsko kolo slično b r o d s k o m propeleru i smješteno u cijevi. Kod Peltonovih turbina kućište je s a m o zaštita od prskanja upotrijebljene vode. Položaj o s o v i n e stroja: vertikalan, horizontalan, a kod cijevnih turbina uobičajen j e i kosi položaj. B r o j strojeva: učinak postrojenja se o p t i m i r a n j e m broja dijeli na stroj e v e j e d n a k e veličine. Svaki strojni k o m p l e t s m j e š t e n j e u s v o m bloku čije dimenzije n e p o s r e d n o ovise o tipu i p r o m j e r u turbinskog kola (5), (7), Z a visinu građevinskih troškova, kao i z a besprijekoran

rad p r e s u d a n j e ispravan visinske položaj turbine; o n ovisi o tipu turbine i nadmorskoj visini lokacije. Strojarnica se sastoji od strojnih blokova, tlocrtno približno j e d n a k o velikog bloka z a m o n t a ž u i pratećih prostorija koje treba uz najmanje m o g u ć e t r o š k o v e i duljine komunikacija smjestiti o k o navedenih blokova. Način građenja strojarnice: veličina i oblikovanje prostora iznad stroTlocrt Niskotlačna hidroelektrana sa spiralnom turbinom s vertikalnom osovinom, nadzemna gradnja j e v a slijedi dvije tendencije (izuzetak s u p o d z e m n a postrojenja): kola s m o s t n o m dizalicom, d i m e n z i o n i r a n o m z a prijenos i najvećih dijelova strojeva (tip zatvorene visokogradnje) [Main, Weser]; druga j e m o g u ć nost izgradnja na o t v o r e n o m prostoru, pri č e m u s e najveći dijelovi stroj e v a spuštaju ili dižu kroz m o n t a ž n e otvore e k s t r e m n o nisko smještenog krova strojarnice p o m o ć u portalne dizalice (ili pokretne dizalice) [Inn, Mosel, Saar], D u b o k o postavljanje strojeva - javlja se kod visokotlačnih i reverzibilnih hidroelektrana - tendira p r e m a zatrpavanju nasipnim materijalom (horizontalni strojevi) ili g r a đ e n j u u o k n i m a (vertikalni strojevi). Kod p o d z e m n i h hidroelektrana postavljaju s e strojevi u podz e m n u prostoriju, izvedenu rudarskim m e t o d a m a , po m o g u ć n o s t i u čvrstoj stijeni i s m a l o m količinom konstrukcijskog betona.

^Jj

Strojarnica s nagnutom cijevnom turbinom i ledobranom

©

Hidroelektrana s vertikalnom Kaplan-turbinom, nadzemna gradnja

Pogonska zgrada

03Om 'I Pogonska zgrada sa slobodno stojećom strojarnicom

P o d z e m n i prostor F = 6 7 0 m 2

©

Pogonska zgrada pokrivena nasipom

Hidroelektrana u oknu

(9)

Podzemna hidroelektrana

111

SOLARNA ARHITEKTURA
Ekonomska razmatranja zapravo su potaknula projektante i investitore da potraže alternativnu energiju prema uobičajenim izvorima fosilne energije. Danas se tome pridružuje jednako važna nužnost zaštite okoliša. Energetski ispravnim građenjem može se potreba energije stambene zgrade smanjiti za približno 50% u usporedbi s konvencionalnom izgradnjom. Energetska bilanca zgrada Dobici energije: izvor energije svakoj je zgradi besplatno na raspolaganju. U našem je klimatskom području Sunčevo zračenje ipak toliko slabo da je za grijanje prostorija, pripravljanje tople vode, rasvjetu i pogon kućanskih uređaja potrebna dodatna energija. Gubici energije: najveći gubici energije iz zgrade nastaju gubitkom topline kroz prozore, zidove, stropove i krovove. Razmatranja o energetski ispravnom građenju Potrebna energija za stambenu zgradu može se znatno smanjiti na tri osnovna načina: 1. smanjenjem gubitaka topline, 2. povećanjem korištenja energije Sunčevog zračenja, 3. promišljenim ponašanjem korisnika u svrhu poboljšanja energetske bilance. Osnova za smanjenje gubitaka topline iz zgrade može se dobiti već pri izboru lokacije zgrade. Unutar malog područja neke regije već postoje različiti uvjeti, npr. visinskim položajem zemljišta mijenjaju se prilike vjetra i temperature. Relativno povoljni mikroklimatski uvjeti postoje na južno orijentiranim padinama ako je zemljište na njenoj gornjoj trećini, ali ispod sljemena. Važnu ulogu pri energetski ispravnom građenju ima i oblik zgrade. Fasade zgrade u izravnoj su vezi s vanjskom klimom i predaju vrijednu energiju okolnom zraku. Projektom zgrade treba dati što manju površinu fasada u odnosu na ukupno izgrađeni obujam zgrade. Treba težiti obliku kocke, a idealni je primjer polukugla. Ove teoretske postavke vrijede samo za slobodnostojeće jednoobiteljske kuće.

Hi3«)-i400t;;:;Xf-:-Hi5(X>-i600| MM1400-1500|

11600-1700 ^^^1800-1900

"~"]1700-1800 Prosječan broj sati osunčanja godišnje

©

Sunčane zrake / trajanje osunčanja « = 30

/f đ
./V"
l y i/

\ N

a = 45

N

sV S •-V

x

90

a

= 60

\

%

a = 90

\

V \ NN

Slječan Veljača

Ožujak Travanj

Sviban

Lipanj

Srpanj

Kolov.

Rujan

Listop.

Studen Prosin. Gubici Sunčevog zračenja na ulasku u kuću (primjer)

©

Djelotvorno globalno zračenje pri različitom nagibu a kolektora (prosječne vrijednosti za Njemačku prema mjerenim podacima njemačke meteorološke službe)

Kut upada Sunčevih zraka p (visina Sunca za geografsku širinu 50° sjeverno

(5) W

Svaki pojedini utjecajni faktor treba pažljivo ispitati kako bi se gubici pažljivo ispitati kako bi se gubici Sunčevog zračenja smanjili koliko je moguće

/g\ W

0 v j s n o s t ko|jčine zračenja na neku po vršinu

o kutu upada zraka

•of

\\>

l !
(4)

f

f

I

!

U

I

I

I

|

Godišnji tijek optimalnog nagiba a za Njemačku

©

Oba utjecaja djeluju istovremeno na dvije veličine, promjenu visine i promjenu kuta azimuta

112

Južno orijentirane površine u nagibu 55° do 65° omogućuju najveće iskorištenje Sunčeve energije tijekom hladnih zimskih mjeseci

SOLARNA ARHITEKTURA

-> Q P
Organizacija tlocrta Kad je posrijedi pasivno korištenje Sunčeve energije, toplina se dobiva izravnim zračenjem i akumuliranjem u određenim dijelovima zgrade, npr. zidovima, podu. Iz toga proizlazi logična organizacija tlocrta. Stalno korištene stambene prostorije neka budu orijentirane prema jugu i opremljene velikim prozorima. Korisno je u području za stanovanje i boravak predvidjeti zastakljene prostorije. Za to postoje važni razlozi: 1. proširuje se stambena površina, 2. dobiva se Sunčeva energija, 3. stvara se termička tampon - zona. Manje korištene, hladnije i negrijane prostorije s malom potrebom dnevnog svjetla trebaju se orijentirati prema sjeveru. Te prostorije imaju funkciju tampona između toplog stambenog prostora i hladne vanjske klime. Korištenje Sunčeve energije Korištenje Sunčeve energije može biti aktivno i pasivno. Aktivno korištenje Sunčeve energije znači primjenu tehničkih uređaja, npr. sunčanih kolektora, cijevnih vodova, sabirnih posuda, pumpi itd. za prijenos Sunčeve energije. Za investiciju i održavanje takvog sustava potrebno je mnogo novca. Taj se novac može vratiti samo uštedom troškova energije. U jednoobiteljskim zgradama takvi sustavi nisu ekonomični. Pasivno korištenje Sunčeve energije - znači upotrebu određenih dijelova građevine za akumuliranje topline, npr. zidova, stropova, staklene strukture. Korisni učinak ovog sustava ovisi o određenim čimbenicima, a to su: 1. klimatske okolnosti: srednja mjesečna temperatura, geometrija osunčanja odnosno Sunčevog zračenja, trajanje osunčanja, zračenje energije; 2. način korištenja Sunčeve energije: neposredno korištenje, posredno korištenje; 3. izbor gradiva: sposobnost površinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline.

Južno orijentirane površine u nagibu od 30° do 60° daju suprotno gornjem dobro iskorištenje energije tijekom prijelaznih razdoblja (to su mjerodavna godišnja doba za optimiziranje osunčanja kuće) Južno orijentirane površine u nagibu 0° do 30° su tipične za korištenje ljetnog Sunca (npr. za kolekotre za grijanje vode za kućanstvo). One su najprikladnije za skupljanje energije difuznog zračenja.

©

Iskorištenje Sunčeve energije ovisno o nagibu

ft

¿t)

Kombinacija različito nagnutih kolektora \ „.»"»i""«,, 1

V
¿A 50% l

f™ ,

1

®

Blago nagnute i kose plohe su prikladne za prikupljanje difuznog zračenja

®

Nasuprot tome vertikalni prozori primaju pri pokrivenom nebu samo do 50% difuznog zračenja

©

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam direktnog zračenja (nebo bez oblaka)

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam difuznog zračenja (oblačno nebo)

A
(7)

J

Gubici topline i rezlike temperature ovisno o položaju na terenu

©

Direktno korištenje Sunčeve energije kroz zastakljenu površinu

©

Indirektno korištenje Sunčeve energije kroz Trombe-zid

Polovica kocke sa 4 kompaktne jedinice (fT)

1 Razdvojenog ^ Naslagano

®

Optimiranje površine. Gubitak topline opada proprcionalno redukciji površine

Zimski dan. Upadajuće Sunčevo zračenje grije zrak između stakla i Trombe-zida. Otvorenim gornjim i donjim zaklopnicima zrak se u prostoriji kreće i grije.

Zimska noć. Zagrijani zid djeluje u prostoriji kao grijaće tijelo. Zrak između vanjskog ostakljenja i Trombe-zida pri zatvorenim zaklopnicima smanjuje gubitke topline.

113

SOLARNA ARHITEKTURA

Istok

Staklenik: Suptropska vegetacija, prosječna relativna vlažnost zraka 40 - 65%, visok sadržaj kisika, mogućnost upotrebe oko 300 dana u godini

Veliki ventilacijski otvori su važan preduvjet za regulaciju klime u stakleniku tijekom ljetnih mjeseci

©

Uređaj za zaštitu od Sunca postavljeni izvana su učinkoviti jer Sunčevo zračenje ne dopire u prostoriju, ali nisu trajni jer su izloženi vjetru i nevremenu

©

Dogradnje s vanjske strane: zimi osunčane što je više moguće. Nedostatak je eventualno zasjenjenje od susjednih objekata

®

Ljeti zasjeniti koliko je moguće. Lisnatim drvećem, grmljem i slično postiže se ciljana klimatizacija

(5)

Gradska sunčana kuća. Zimski vrtovi za dvije etaže

Arh.. Planungsteam LOG

Otvoreni kamin

(6)

Mogućnost dogradnje ostakljenih dijelova zgrade pri postojećim objektima

©
1 2 3 4

Obiteljska kuća sa staklenikom Arh. Bela Bambek, Aichwald

Funkcija hipokaustičnog zabatnog grijanja

®-®
Dnevni boravak Blagovaonica Staklenik Ulaz 5 Gosti 9 Spavaća soba 13 Gosti 6 Kućna radion. 10 Garderoba 14 Dječja soba 7 Kuhinja 11 Kupaonica 15 Balkon 8 Kamin 12 Ostava

m e t o

M
(If) Tlocrt prizemlja Arh. Berndt (lÖ) Tlocrt kata (li) Presjek - » ® @ Tlocrti 1 Hodnik 2 Kućna tehnika 3 Ostava 4 Podrum 5 Vlažni podrum 6 Dvojna garaža 7 Vjetrobran 8 Predsoblje 9 Dnevni boravak 10 Blagovaonica 11 Kuhinja 12 Prostorija za domaćinstvo 13 Djeca 14 Zimski vrt 15 Akumulacijska površina 16 Spavaonica 17 Balkon Prizemlje

®

Kat

Arh.. Planungsteam LOG

114

SOLARNA ENERGIJA
U kućanstvu treba po osobi oko 1,5 m 2 površine kolektora i oko 100 litara volumena spremnika za vodu - » ® . Jednoobiteljsko kućanstvo sa 4 člana treba za pripremu tople vode kolektor od 30 cijevi sa 3 m 2 površine apsorbera. Kolektor ovisno o osunčanju prikuplja 8,5 - 1 4 , 0 kWh na dan. To je dovoljno da zagrije 200 - 280 litara vode -> © . Svaka solarna instalacija zahtijeva za sada i sustav za grijanje, jer se izravno Sunčevom energijom u dogledno vrijeme ne može grijati.

10 80 90100 Trad. kuća Trad. kuća Niskoener1982 1995 getska kuća Potrebna toplinska energija za toplu i pitku vodu obiteljske stambene zgrade
Zgrada Zgrada - - Zgrada ™ Zgrada s s s s

150

min. termoizolacijom flSOVV/m2) poboljš. termoizolacijom (13QWnf) dobrom termoizolacijom (150W/rrf) vrlo dobrom termoizolacijom (70 W/rrf)

©

Potrošnja energije u domaćinstvu Topla voda 88 litara Hladna voda 28 litara

© P o t r e b a topline i potrošnja goriva u stambenim zgradama ovisno o termoizolaciji Kut nagiba kolektora^

Higijena tijela Pranje, rublje Pranje posuđa Ostalo čišćenje Ukupno

©

53 18 10 7 88

litre litara litara litara litara

Toaleta 201 Piće, kuhanje 4 I Pranje automobila Vrt _4J Ukupno 28 I

Sunčeva energija može se doW / / / / / / / / / / / / / / y > bivati aktivno i pasivno. % Nagib 100 Aktivno dobivanje Sunčeve energije: primjena tehničkih uređaja, npr. sunčani kolektori, cijevni vodovi, sabirni spremnici, pumpe itd. za prijenos Sunčeve energije.
0 ) 20 40 60 Kut nagiba kolektora Apsorber 1
¡ Upravljački

Potrošnja vode u domaćinstvu

Kuća Kolektor

n n
130°-138°

Pasivno dobivanje Sunčeve energije: primjena određenih dijelova građevine za akumuliranje topline, npr. zidovi, stropovi, staklene strukture: korisni učinak tog sustava ovisi o različitim faktorima: 1. klimatske okolnosti - srednja mjesečna temperatura, geometrija osunčanja odnosno Sunčevog zračenja, trajanje osunčanja, zračenje energije; 2. način korištenja Sunčeve energije - neposredno korištenje, posredno korištenje; 3. izbor gradiva - sposobnost površinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline. Različite tehnologije: 1. Solarna termija: termičko korištenje solarne energije služi se kolektorima. Pojam kolektor znači prikupljanje ili "hvatanje". Solarna termija služi za grijanje vode.

\45°-53° Korištenje sučevog zračenja
^ 1 = kolektor J(-\ 2 = dovod i odvod !s " \ O j 3 = osigur. s o l a m o g postroj. m . 4 = regulator

(s)

Polumjer osunčanja zimi

Apsorber za bazen Cijev izmjenjivača topline Kondenzator Tekućina za prijenos topline •Termo izolacija

^

J

\ ^ '//
V. •

A

Presjek termičke cijevi S ^j)

J //

//

Vakuum - cijevni kolektori Standardna solarna tehika => Niska temperatura potrošne tople vode Grijanje bazena - prostorija Niska temperatura za grijanje prostorija

Termičko iskorištenje solarne energije

^
=>
r

CI'
Pasivna solarna energija iOO

LEn
>

2. Solarna struja: fotovoltaža (PV) neposredna je pretvorba Sunčevog zračenja u istosmjernu električnu struju uz pomoć solarnih ćelija.

Koncentrirani solarni kolektori
P a r a visoke temperature z a tehnološku energiju i električnu energiju

Fotoelektrično iskorištenje solarne energije

<¿á
Solarne ćelije

=>

Električna energija

©

Solarno postrojenje za potrošnu vodu

Solarne tehnike (shematski prikaz)

115

HLADNJAČE

C ä

DIN 4701, 4 7 1 0 Q p Kad je riječ o novogradnjama i prvoj ugradnji, zamjeni ili obnovi vanjskih dijelova postojećih zgrada, ne smiju se prekoračiti granične vrijednosti prolaza topline iz tablice -» @ (maksimalni koeficijenti toplinske provodljivosti). Treba se držati propisanih debljina termoizolacije. Ako se stropovi ispod neizgrađenih tavana i ispod stropova prostorija koje iznad ili ispod graniče s otvorenim prostorom obnavljaju tako da se: a) krovna obloga (uključivši oplatu) zamjenjuje neposredno ispod krovne obloge, b) oblaže pločama ili pločastim građevnim elementima koji nisu neposredno prigrađeni, vezani žbukom ili lijepljeni, ili c) ugrađuju slojevi termoizolacije, vrijede zahtjevi prema -» @ redak 3. Jačine vjetra Brzina u m/s

1-10 Enscheds K Osnabrück

i Frankfurt ad 0.

; f l \ w ü b e r W""" Ü T *lsipzig\Meissen) v t-n Jf . / »Gera Dresden 7Fulda4 , QhV ^ • > »Plauen

r

»Eger
Bayreuth (.

Saarbrücken Karlsruhe/« Strossburg

• Nürnberg W über 600m ü.NN
Izotermička karta najnižeg dvodnevnog prosjeka temperature Passau z r a k a u ° C ( 1 0 puta u 2 0 godina), razdoblje 1 9 5 1 . - 1 9 7 0 . Sastavila '.^•Salzburg njemačka meteoroloured Offenbach/Main

©
Smjer \vjetra Mjesec^^ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje [2) 3,8 5,1 5,5 5,3 4,7 4,9 5,3 4,5 4,5 4,4 4,8 5,1 4,9 3,8 4,4 4,4 4,1 4,4 4,4 3,7 3,3 3,2 3,1 4,0 4,1 4,0 4,3 3,8 5,0 4,4 4,3 3,7 3,0 3,4 3,0 2,8 3,7 4,0 3,9 4,2 3,9 3,5 3,9 3,6 3,2 2,9 3,4 3,1 3,0 4,0 3,6 3,6 3,9 4,5 3,5 4,2 3,5 3,3 3,4 3,5 3,7 3,1 4,0 4,9 4,0 5,4 6,4 6,6 6,6 5,7 4,7 5,3 5,3 5,3 5,9 7,7 7,1 6,1 S SI

£? Berchtesgaden š k a s l u ž b a , c e n t r a l n i

0 tišina 1 tihi propuh 2 laki vjetar 3 slabi vjetar 4 umjereni vjetar 5 svježi vjetar 6 jaki vjetar

0 1-2 2-4 4-6 6-8 8-10 10-12

7 vihor 8 olujni vjetar 9 oluja 10 jaka oluja 11 orkanska oluja 12 orkan

12-14 14-17 17-20 20-24 24-30 preko 30

I

JI

J

JZ

Z

SZ

Prosjek Prosjek bez tišine s tišinom vjetra vjetra 4,6 5,2 5,2 5,8 4,9 4,8 6,3 4,4 4,6 4,7 6,7 5,9 5,2 4,6 5,2 5,2 5,8 4,9 4,8 5,3 4,4 4,6 4,7 6,7 5,9 5,2

6,9 6,8 7,0 6,9 6,2 5,5 6,3 6,3 5,7 7,0 8,4 8,1 6,8

6,3 6,7 7,0 7,7 6,3 6,4 7,0 7,0 6,4 6,4 9,1 8,3 6,8

Prosječne brzine vjetra u m/s; zračna luka Frankfurt/Main Smjer \vjetra S SI I

JI
1,3 1,6 1,0 1,5 1,8 1,7 1,7 1,8 1,4 1,6 1,2 1,2 1,6

J

JZ

Z

SZ

Mjesec\ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje (3) 1,8 2,9 3,3 3,9 3,1 3,2 3,0 3,0 2,9 2,6 2,1 2,6 3,1 2,3 2,6 3,1 3,7 2,5 2,6 2,6 2,6 2,5 2,3 1,5 2,1 2,6 2,1 1,9 2,1 1,9 2,2 1,7 1,7 2,0 1,6 2,1 1,3 1,7 1,9 2,7 3,1 2,8 3,4 3,0 2,3 2,8 2,6 3,4 3,0 3,4 3,8 3,1 3,5 4,9 4,2 5,1 4,2 3,7 3,8 3,7 4,1 4,0 4,6 5,4 4,3 4,0 4,4 4,6 4,9 4,8 4,5 4,4 4,2 4,2 4,4 5,1 6,1 4,7 3,6 3,6 3,4 4,0 3,3 3,6 3,2 3,6 3,4 3,4 3,6 5,0 3,6

Prosjek Prosjek bez tišine s tišinom vjetra vjetra 2,5 3,3 3,2 3,9 3,3 3,1 3,2 2,9 3,1 3,0 3,7 4,0 3,3 2,5 3,2 3,2 3,9 3,3 3,0 3,2 2,9 3,0 3,6 3,6 4,0 3,2

Rashladne prostori Pri određivanju potrebne hladnoće za hlađenje prostorija treba uzeti u obzir činjenicu da različita roba zahtijeva određenu temperaturu, vlažnost, izmjenu zraka, trajanje hlađenja odnosno smrzavanja, način skladištenja itd. -» s. 115 Q . Nadalje treba voditi računa o specifičnoj toplini robe, klimi, obilježjima građevine, položaju, toplini od rasvjete i prometu unutar hlađenog prostora. Proračun potrebne hladnoće obuhvaća: 1. rashlađivanje robe koju treba hladiti odnosno zamrznuti (hlađenje do točke smrzavanja - smrzavanje - pothlađivanje) (Q = m cp At). Ako treba robu zamrznuti, mora se na točki smrzavanja oduzeti potrebna količina topline, pa je poslije toga specifična toplina robe manja. Smanjenje vlage iznosi oko 5%; 2. rashlađivanje i sušenje zraka koji struji; 3. dotjecanje topline kroz zidove, stropove, pod; 4. gubitke uslijed prometa (otvaranje vrata), osvjetljenja (prozori), topline od rasvjete, kao i rada pumpi i ventilatora; 5. kondenzaciju vodene pare iz zidova -» s. 123-130. Hlađenje mesa Svježe zaklano meso rashlađuje se u prostoru za prethodno hlađenje pri 280,15K do 281,15K i relativnoj vlažnosti od 85 do 90% tijekom 8 do 10 sati sa 303,15K na 288,15K, zatim u rashladnom prostoru na 275,15K do 281,15K pri relativnoj vlažnosti od 75% tijekom 28 do 30 sati. Hlađenje i skladištenje je odvojeno. Gubitak težine u 7 dana 4-5%. Danas se sve više primjenjuje brzo rashlađivanje u rashladnoj prostoriji bez prethlađenja, gdje se mesu temperatura od 303,15K pri klanju spušta na temperaturu skladištenja od 274,15K, pri izmjeni zraka od 60 do 80 ciklusa / sat i relativnoj vlažnosti od 90 do 95%.

Prosječne brzine vjetra u m/s; Bremerhaven Max. koeficijent prolaza topline W/(m2K)1> 0,60 Minim, zahtijevana debljina termoizolacije bez proračuna 2) 50 mm

Elementi građevine

Vanjski zidovi Prozori Stropovi ispod neizgrađenog tavanskog prostora i stropovi (uklj. kosi krov) koji ograničuju prostoriju prema gore ili dolje u odnosu na zrak izvana Podrumski stropovi i podne ploče, te zidovi i ploče koje graniče s negrijanim prostorijama
11 2)

Dvostruko ili izolacijsko ostakljenje 0,45 80 mm

0,70

40 mm Max. vrijeme skladištenja pri različitim temperaturama i postocima vlažnosti (0 K = 273,15°C) 4 8 12 16

Koeficijent p r o l a z a t o p l i n e m o ž e s e u s t a n o v i t i iz p o d a t a k a o s l o j e v i m a e l e m e n t a g r a đ e v i n e P o d a t a k o debljini o d n o s i s e n a provodljivost t o p l i n e X = 0 , 0 4 W / ( m K ) . A k o s e u g r a đ u j u m a t e r i jali d r u g a č i j i h k o e f i c i j e n a t a provodljivosti t r e b a d e b l j i n e t e r m o i z o l a c i j s k i h s l o j e v a o d g o v a r a j u ć e prilagoditi. U o b i č a j e n i m a t e r i j a l i o d m i n e r a l n e v u n e ili p j e n a s t e s i n t e t i k e m o g u s e r a č u n a t i s k o e f i c i j e n t o m provodljivosti o d 0 , 0 4 W / ( m K ) .

© O g r a n i č e n j e prolaza topline pri prvoj ugradnji, zamjeni i obnovi elemenata građevine

©

V r e m e n s k e jedinice

116

Roba za hlađenje

Temperatura K

Kretanje zraka M. = srednje St. = jako D. = u tami

Relativna Trajanje vlažnost skladištenja zraka u%

HLADNJAČE
HLAĐENJE I SMRZAVANJE MESA -» Q P Proces smrzavanja mijenja stanje i raspodjelu vode u mesu, ali se sastav mesa ne mijenja. Smrzavanje govedine je na 261,15K, svinjetine na 258,15K pri relativnoj vlazi od 90%. Vrijeme smrzavanja: ovčetina, teletina, svinjetina 2 do 4 dana; govedina - stražnja četvrtina 4 dana, prednja četvrtina 3 dana. Ispravno odmrzavanje 3 do 5 dana na 278,15 - 281,15K ponovno uspostavlja stanje svježeg mesa. U novije vrijeme - poglavito u Americi - postupak ubrzanog smrzavanja pri temperaturama od 248,15 do 243,15K i 120 - 1 5 0 izmjena zraka u satu. Prednosti: mali gubitak težine, meso postaje mekše, zamjenjuje se proces dozrijevanja, mali gubitak sokova, velika čvrstoća i održivost nakon otapanja. Trajanje uskladištenja ovisi o temperaturi u skladištu, npr. govedina se na temperaturi od 255,15K može držati 15 mjeseci, pri temperaturi 261,15K 4 mjeseca, pri 263,65K 3 mjeseca. Na kubični metar rashladnog prostora stane 400 do 500 kg ovčetine, 350 do 500 kg svinjetine, 400 do 500 kg govedine, uz normalnu visinu slaganja od 2,5m. Vrsta mesa Govedina Temperatura u skladištu °C -18 -12 - 9,5 -18 -10 - 9,5 -18 -10 -22 -18 -12 - 9,5 -35 -23 -18 -12 Vrijeme skladištenja (mjeseci) 15 4 3 12 2-4 1 51/2 4 do 18 4 do 10 2 preko 12 12 6 3

Pivovara Skladištenje piva Skladišta hmelja Meso Govedina Svinjetina Ovčetina i teletina Iznutrice Smrznuto meso Suho meso, kobasice Divljač i perad Divljač smrznuta Perad svježa Perad smrznuta Riba Ohlađena u ledu Smrznuta, masna riba Smrznuta, nemasna riba Soljena riba Jaja Jaja u hladnjači Maslac, mlijeko, sir Maslac, kratkotraj. sklad. Maslac, trajno skladišt. Sir, meki Skladište sira, Švicarska Povrće Cvjetača Grah, sušen Grašak u mahunama Krastavci, otv. skladištem Krumpir Kiseli kupus Šparoge Špinat Rajčice, zrele Luk Smrznuto povrće Voće Ananas Jabuka, prema sorti Naranče Banane Kruške Jagode Trešnje, ribiz Šljive Ogrozd Grožđe Limun Smrznuto voće i voćni soli Sušeno voće Biljke i cvijeće Jorgovan i đurđice Ruže Rezano cvijeće Krzna i vunena roba Čahure svilene bube, mrtve Krznena roba Vunena roba Kože Kruh, brašno i dr. Kruh, tjestenina Brašno Gotova peciva Skladište za čokoladu Žito, suho Vina i sokovi Rajnsko i mozelsko vino Bordo i burgundac Jabukovača, grožđ. mošt Rakije Razno Restoranske hladnjače Izložbene vitrine Skladište za dimljene proizvode (krzna) Konzervator jestivog leda Umjetno klizalište Led na umjet, klizalištu Mrtvačnica, pretinci Knjige u knjižnicama

274,15-274,65 M. 273,15-271,15 M. 272,65-273,65 M. 271,15-272,15 M. 274,15-272,15 M. 273,15-274,15 M. 258,15-255,15 D. 283,15-274,15 M. 265,15-263,15 272,15-273,65 258,15-255,15 M. M. M. D.

90 75 80-85 80-85 80-85 75-85 85-90 75-80 85-90 80-85 85-90

-

6 mjeseci 15 dana 15 dana 15 dana 3 dana 10 mjeseci 6 mjeseci 9 mjeseci 8 dana 4-10 mjes.

273,15-274,15 250,15-245,15 253,15 271,15 272,65-273,65

-

D. D. M. St.

100 90-95 90-95 85-95 75-85 pr. pakiranju 75-80 80-85 80-85 70 90 70-75 85-90 85 85-90
-

5-10 dana 8 mjeseci 12 mjeseci 10 mjeseci 8-10 mjes.

272,15-277,15 263,15-259,15 275,15-277,15 274,65-277,15 272,15-273,15 278,15-280,15 273,15 273,15-277,15 276,15-279,15 276,15 273,65-274,15 272,15-272,65 273,15-274,15 271,15-270,65 250,15-255,15 277,15 272,15-276,15 273,15-275,15 284,65 271,15-275,15 272,15-274,15 273,15-274,15 273,15-275,65 273,15-274,15 272,65-275,15 275,15-278,15 250,15-255,15 272,15-277,15 269,15-266,15 272,15-270,15 275,15 258,15-253,15 275,15-271,15 275,15-278,15 274,15-275,15 281,15-283,15 275,15-277,15 279,15-281,15 277,15-279,15 280,15 279,15-284,15 283,15-284,15 273,15-274,15 276,15 275,15 279,15-281,15 283,15-276,15 265,15-261,15 288,15 268,15 268,15 291,15-297,15

St. M. D. M. M. M.
-

do 6 tjedana 12 mjeseci 2-6 mjes. 4-12 mjes. 4 tjedna 9-12 mjes. 1-2 tjedna 1-2 tjedna 6-9 mjes. 6-9 mjes. 4 tjedna 8-10 dana 10-14 dana 6-8 mjes. 6-12 mjes. 2-4 tjed. 3-10 tjed. 1-2 mjes 3 tjedna 1-8 mjes. 2-3 tjed. 2-4 tjed. 5-6 tjed. 2-6 tjed. 3-6 mjes. 1-2 mjes. 6-12 mjes. 9-12 mjes.
-

M.
-

Svinjetina

M. St.
-

85-90 90 80-90 75-80
-

Svinjski but Kokoši

-

M. M. M. M. M. M. M. M. M. M.
-

85 90-95 85 85 90-95 90 90 85 85-90 80-85 80-85
-

Puran

(Í2)

Temperatura i trajanje skladištenja

70-75 80 90 85
-

M.
-

M.
-

-

90 80 95
-

Hlađenje ribe Svježa riba može se na ledu pri 272,15K i relativnoj vlazi od 90 do 100% održati svježom do 7 dana. Dulje vrijeme skladištenja postiže se upotrebom baktericidnog leda (kalcijev hipoklorit ili kaporit). Za dulje skladištenje potrebno je ubrzano smrzavati na 248,15 233,15K, po mogućnosti glazirati slatkom vodom da se spriječi pristup zraka i isušivanje. Sanduci za ribu 90x50x34 = oko 150kg. Hlađenje maslaca Rok skladištenja: pri temperaturi 265,15K 3 do 4 mjeseca, na 258,15 - 252,15K: 6 do 8 mjeseci, pri 252,15K i niže: 12 mjeseci. Relativna vlažnost zraka 85-90%. Posuda za maslac visine 600 mm, 0 350 do 450 mm, težina 50 do 60 kg. Hlađenje voća i povrća Važno: odmah prethladiti jer sniženje temperature na 281,15K dovodi do 50-postotnog usporenja dozrijevanja. Rok skladištenja: ovisi o svojstvima zraka (temperatura, relativna vlažnost, kretanje), vrste, zrelosti, sastava tla, gnojenja, klime, transporta, prethlađenja itd.

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

80-85
-

-

-

-

-

-

M. D.

55-65

©

Povoljni uvjeti skladištenja hlađene robe (273,15 K = 0°C)

117

HLADNJAČE
Hlađenje jaja Hlađena su jaja ona koja su uskladištena u prostoriju kojoj se umjetno temperatura održava ispod +8°C. Ona moraju biti označena kao "hlađena jaja". Pri izlazu iz hladnjače moraju se u prostoriji s klimatiziranim zrakom zagrijati ako je vanjska temperatura iznad 5°C viša od one u hladnjači, kako bi se spriječilo znojenje. Površina prostorije za zagrijavanje približno je 12% površine hladnjače. Vrijeme zagrijavanja za četvrtine sanduka je oko 10 sati, a za polovice i cijele sanduke 18 do 24 sata. Slaganje četvrtina kutija u prostoriji za zagrijavanje: oko 5000 do 6000 jaja (oko 400 kg bruto) na četvorni metar. Sanduci za 500 jaja dugi su 92 cm, široki 48 cm i visoki 18 cm; za 122 tuceta = 1440 komada 175 x 53 x 25 cm. Računa se 10-13 sanduka za po 30 tuceta na kubični metar rashladnog prostora; jaje teži 50-60 grama, pa u kubični metar prostora stane 180-220kg jaja. Za 10000 jaja treba neto 2,8 m 3 rashladnog prostora. 2 milijuna jaja = 15 vagona. Za izvoz treba jaja, obložena drvenom vunom, pakirati u sanduke u koje stane 1440 komada. Bruto težina 80-105kg; kod egipatskih jaja 70-87kg. Tara, tj. težina praznog sanduka i drvene vune iznosi 1618kg. 1 vagon sadrži 100 polueksport sanduka = 144000 jaja ili 400 izgubljenih sanduka po 360 komada. Njemački uobičajeni sanduci za 360 jaja dugački su 66cm, široki 31,6 cm i visoki 36,1 cm (tzv. izgubljeni sanduci). Središnja pregrada omogućuje rastavljanje sanduka u dva dijela. Ulošci su od kartona, a sanduci od suhe jelovine; borovina nije pogodna. Ako se 7 sanduka slaže jedan na drugi, stane na četvorni metar neto 10 11000 jaja. Suh zrak od 75% u nepropusnom pakiranju, kockaste kutije sa 360 komada u kartonskim pregradama. Ako su jaja izložena zraku, može relativna vlažnost iznositi 83-85%. Vlažnost se regulira rashlađivanjem ili zagrijavanjem zraka u tlačnom kanalu. Gubitak težine pri hladnom skladištenju u prvim je mjesecima veći nego kasnije. Nakon 7 mjeseci gubitak je 3 do 4,5%. Jaja se mogu konzervirati i u plinu od 88% C 0 2 i 12% N prema Lescarde-Everaertu. Autoklavi se pune plinom u prostoriji na 0°C. Tako se održava prirodno stanje jaja. Važna je jednolikost temperature i vlažnosti. Često se u hladnjače za jaja dodaje ozon. Tijekom skladištenja potrebna količina hladnoće po četvornom metru tlocrtne površine iznosi 3300-5000 kJ/dan; tijekom punjenja više. Jaja se skladište od travnja / svibnja do listopada / studenog. Hlađenje i smrzavanje divljači i peradi Visokoj divljači (jelen, srna, divlja svinja) treba prije smrzavanja odstraniti iznutrice, što za sitnu divljač (zec, kunić, pernata divljač) nije potrebno. Sva se divljač smrzava s krznom odnosno perjem. Pri smrzavanju divljač treba slobodno visjeti, a kad se skladišti treba je naslagati na podnu rešetku. Zrak pri smrzavanju intenzivno struji, a tijekom skladištenja to je strujanje slabo. Na četvorni metar površine poda i uz visinu slaganja od 3 m može se složiti oko 20 srna, 710 jelena ili 100 zečeva. Relativna je vlažnost pri -12°C oko 85%. Domaću perad ne treba smrzavati i skladištiti uz divljač jer zbog svog sadržaja masti treba niže temperature i ne podnosi miris divljači. Perad se hladi na 0°C i 80 do 85% relativne vlažnosti tako da visi na stalci ma, ili u ledenoj vodi oko 7 dana; skladišti se pri 0°C i 85% relativne vlažnosti. Smrzavanje je pri temperaturi otprilike od - 3 0 do —35°C, a skladištenje pri otprilike -25°C i 8 5 - 9 0 % relativne vlažnosti. Za smrzavanje kokoši treba oko 4 sata uz brzinu strujanja zraka od 2 do 3 m/s. Duboko smrzavanje provodi se prema postupku Cryovaca i perad se pakira u plastične vakuumirane vrećice. Pilići se smrznu za 2-3 sata. Rok je skladištenja pri -18°C oko 8 mjeseci. Da se ne bi užegla, treba perad umotati u polietilensku foliju koja ne propušta vodenu paru. -»O D Pivovare Skladištenje slada: +8 do +10°C. Potrebna količina hladnoće po m 2 tlocrta je 5000 - 6300kJ/dan. Podrum za vrenje: vrijeme vrenja 8 do 10 dana pri +3,5 do +6°C Potrebna količina hladnoće je po četvornom metru tlocrtne površine 4200-5000kJ/dan. Za hlađenje kace količina hladnoće za vrenje treba biti 500 do 630kJ po hektolitru mješavine slada na dan. Skladišni podrum: - 1 °C do +1,5°C Potrebna je količina hladnoće oko 20-25 W m 3 , za prazni prostor, odnosno 2,5-3kcal/sat po hektolitru kapaciteta skladišta. Instalirana je rashladna snaga oko 2,1 do 2,3Whl prosječno godišnje. Hlađenje prostorija općenito Postrojenje za hlađenje, radi mogućih zaliha i sigurnosti, izvodi se veće od proračunane potrebe. Pretpostavlja se da je pogonsko vrijeme pri tome 16-20 sati dnevno; u pojedinim slučajevima i kraće, npr. zbog iskorištenja povoljnije cijene struje. U rashladnim prostorijama za meso instalirana snaga ne treba biti prevelika, kako bi i pri smanjenoj potrebi količine hladnoće bilo osigurano dovoljno vrijeme pogona i potrebno prozračivanje prostorije. Za rashladne prostorije malog obrtništva, s temperaturama +2°/ +4°C i obrta robe oko 50 kg/m 2 /dan može sljedeća tablica dati podatke za određivanje potrebne količine hlađenja i instalirane snage postrojenja: Tlocrtna površina prostorije m2 5 10 15 20 25 30 Potrebna količina hlađenja kJ/Tag 50000 82000 111300 138600 163800 187000 Snaga postrojenja za hlađenje W 870 1400 1900 2400 2850 3250

Dalje se može približno računati: rashladni prostor pri višekatnom načinu građenja 5000-8400 kJ/dan/m 2 . Skladište smrznute robe u prizemnom objektu 1050-1 700 kJ/dan/m 3 Količina mesa, obješenog u hladnjači, po m2 tlocrtne površine i računajući 15-20% za prolaze: ovce 50-200 kg (5-6 komada), svinje 250-300 kg (3-3 1/2 cijele, 6 - 7 polovica), goveda 350 kg ( 4 - 5 goveđih četvrtina) Po dužinskom metru može se objesiti na niske trake: 5 svinjskih polovica ili 3 goveđe četvrtine ili 2-3 teleta. Osovinski razmak cijevi niske trake: oko 0,65 m; visina do osi cijevi 2,3-2,5 m. Međusobni razmak visokih traka 1,2-1,5 m uz slobodni prolaz; visina do cijevi 3,3-3,5 m. Po dužinskom metru visoke trake može visjeti 1-1,5 govedo (2-3 polovice), ovisno o veličini. Približna potrebna količina hladnoće pri hlađenju mesa: prostorije za brzo hlađenje 21000-31500 kJ/m 2 na dan prostorije za najbrže moguće hlađenje oko 4200 kJ/m 2 sat Skladišni prostor za smrznuto meso Količina po kubičnom metru prostorije: smrznute ovce 400-500 kg smrznute svinje 350-500 kg smrznuta goveda 400-500 kg Normalna visina slaganja: 2,5 m Masti se pod utjecajem svjetla i kisika s vremenom užegnu, pa je ograničen rok skladištenja. Prostor za salamurenje mesa: temperatura +6° do 8°C Potrebna količina hladnoće 4200-5000 kJ/dan Slana voda u bačvama za salamurenje privlači vlagu iz zraka. Željeznički vagon tovarnog kapaciteta 15000 kg prihvaća oko 170 visećih svinjskih polovica na površini poda od 21,8 m 2 .

118

Kretanje zraka nastaje z b o g razlike u tlaku, o d n o s n o p o r e m e ć a j u r a v n o t e ž e koju u z r o k u j u :

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1 946 -> W Informacije: Središnji savez za sanitarije, grijanje i klimu, Rathausallee 6, St. Augustin Opće smjernice za projektiranje uređaja za klimatizaciju i ventilaciju DIN 1946 Vlažnost zraka u prostoriji: za osjećaj ugodnosti gornja je granica vlažnosti zraka 11,5g vode po kilogramu suhog zraka. Ne treba prekoračiti 65% relativnu vlažnost! Najmanje strujanje vanjskog zraka po osobi u kinodvorani, svečanoj dvorani, čitaonici, sajamskim halama, prodavaonici, muzeju, sportskoj dvorani jest 20 m 3 /satu, u uredu, kantini, sobi za sastanke, prostoriji za odmor, predavaonici, hotelskoj sobi to je 30 m 3 /satu, u restoranu 40 m 3 /satu, a u velikom zajedničkom uredskom prostoru to iznosi 50 m 3 /satu.
Dovod svježeg zraka_ Ventilator Okno za izbacivanje produkata sagorijevanja i svježeg zraka Ventilator odvoda Mreža dovoda

1. temperaturne razlike 2. prirodni vjetar 3. rad ventilatora

"Prirodna ventilacija" prozori, vrata, ventilacijska okna; "Prisilna ventilacija", uređaji za do vod i odvod zraka, klima uređaji

©

Raščlamba tehnike ventiliranja

Ventilacijski se uređaji postavljaju s ciljem da se postigne tražena klima u prostoriji. Za to mora, ovisno o zahtjevima, biti ispunjeno sljedeće: a) ukloniti onečišćenosti zraka iz prostorija - neugodne mirise, štetne i suvišne tvari; b) odstraniti primjetna toplinska opterećenja iz prostorija - opterećenja uslijed grijanja ili hlađenja; c) odstraniti latentna toplinska opterećenja iz prostorija - entalpijska strujanja od opterećenja vlaženjem ili sušenjem; d) održavati zaštitni tlak - održavati tlak u zgradama koji štiti od neželjene izmjene zraka. Većina uvjeta pod a) ispunit će se uobičajenim stalnim obnavljanjem zraka (provjetravanje) ili pogodnom obradom zraka (filtriranje). Uvjeti pod b) i c) najčešće se postižu pogodnom termodinamičkom obradom zraka, u ograničenoj mjeri također obnavljanjem zraka. Uvjeti pod d) bit će zadovoljeni dovođenjem i odvođenjem zračne mase pomoću različitih strojeva. 1. Prirodno provjetravanje Spontano provjetravanje kroz zidove zbog vjetra je manje nego kroz spojeve prozora, vrata i kutija za rolete. "S obzirom na pojačane zahtjeve za toplinskom zaštitom zgrada, u nekim slučajevima provjetravanje zbog slabog brtvljenja prozora i vrata nije dovoljno jer koeficijent propusnosti spojeva kod današnjih konstrukcija prozora obično iznosi
> 0

(5)

Shematski prikaz instalacije s dvostrukim strujanjem plina

20

21

22

23 v 24

25

26

27

28

29

30

°C

32

(cT)

Područje ugodne temperature zraka u prostoriji

Vanjska temp.U

-

Krivulja vrijedi za: - s t u p a n j aktivnosti 1 - o s r e d n j a odjevenost -temperatura zraka približno jednaka temperaturi površina koje zatvaraju prostoriju Osim toga se pretpostavlja: - d o v o đ e n j e zraka vrtložnim miješanjem - a r i t m . sredina na jednom mjestu tijekom mjerenja kroz min. 2s - a n e m o m e t a r s vremenskom konstantom od max 2s i cos - k a r a k teristikom u oba smjera strujanja Dopušteno je: -kratkotrajne vršne brzine koje mogu i višestruko premašiti aritm. sred. vrijednost -prekoračenje dopuštenih brzina zraka do 10% na max 10% mjernih mjesta Nije dopušteno: 2 7 -prekoračenje brzine dulje od 1 min. koje nastaju npr. uslijed nestacionarne regulacije

, i =

m?

.

h m (da Pa) 2/3 To je razlog što u stanogradnji može biti potrebno kontrolirano provjetravanje stanova mehaničkim uređajima za dovođenje i odvođenje zraka, eventualno i uz povrat topline". Provjetravanje kroz prozore s. 181 0 - ( § ) općenito zadovoljava za stambene prostorije. Povoljni su vertikalno klizni prozori, kod kojih vanjski zrak dolje ulazi a zrak iznutra gore izlazi. Intenzivno provjetravanje postiže se "...uređajima za provjetravanje prema DIN-u 18017 za kupaonice i zahode bez prozora, kao i odvođenje zraka kroz okna, pri čemu treba osigurati zadovoljavajući ulaz svježega zraka kroz za to predviđene elemente ili nebrtvljene prozore. Treba također paziti i na to da ulaz vanjskoga zraka ne izaziva propuh". Ugradnja zidnih ventilacijskih otvora za dovod i odvod zraka može zimi uzrokovati propuh. Bolje su rješenje mehanički uređaji za provjetravanje (provjetravanje stanova, DIN 1946).
22 23 24 25 26 °C — T e m p e r a t u r a z r a k a u prostoriji to

(7)

Krivulja dopuštene gornje granice ugodnih brzina kretanja zraka u prostoriji
Odvod z r a k a iz ^prostorije Skala boja: vanjski zrak dovod zraka odvod zraka kretanje zraka mješoviti zrak zelena zelena žuta žuta naranč.

KDovod vanjskog zraka Komora za I miješanje

1

sr

(r

:

r

«

(?)

Shema klimauređaja

119

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1 946 -> Q P Uređaji za ventilaciju i klimatizaciju imaju najčešće sljedeće stupnjeve obrade zraka: 1. Filtriranje Čišćenje zraka od krupne prašine (krupnoća zrna 5-50): a) nauljenje metalne filtarske ploče s okvirom ili automatski okretni filtri. Naročito za ozračivanje industrijskih prostorija. Nedostatak: sa zrakom ulazi i raspršeno ulje. b) suhi slojeviti filtri od tekstilnih ili staklenih vlakana u metalnom okviru, ne mogu se obnoviti, javljaju se i kao namotani trakasti filtri s automatskim čišćenjem. Fino čišćenje, odnosno uklanjanje čađe: c) elektrostatički zračni filtri. Prašina se ionizira i pada (ruši) na negativno nabijene metalne ploče. Vrlo mali otpor zraka. Nedostaci: veliki prostori za filtre, čišćenje toplom vodom. d) Fino filtriranje kroz filtarske medije od papira ili staklenih vlakana. Prednost: jeftino u nabavi, nema korozije zbog agresivnog zraka, veća sigurnost pogona. Nedostaci: veći otpor zraka nego kod elektrofiltara, u porastu s porastom prljavštine, stoga nastaju smetnje u bilanci zraka. e) Pranje zraka uklanja prašinu, aerosole i pare kiselina, ali ne i čađu, pa se ne preporučuje za područja gdje se mnogo loži uljem. sredstvima za hlađenje Frigen 12 ili Frigen 22 (F12, F22) itd. Ako je uređaj za hlađenje smješten neposredno do klimatizacijske centrale, moguće je isparavanje sredstva za hlađenje u odjelu za hlađenje centrale. Sredstvo za hlađenje koje sadrži FCKW zabranjeno je od 1995. godine. c) Kod većih postrojenja hlađenje se vode koja cirkulira u zatvorenom toku obavlja pumpanjem. Prednost: rashladna centrala može biti na mjestu gdje buka i vibracije ne smetaju. Vrlo siguran pogon. Danas su uobičajeni kompletni sustavi za hlađenje vode i postrojenja za klimatizaciju. v Za velike centrale za hlađenje: d) Stlačivanje sredstva za hlađenje u hermetičnom turbokompresoru (kompleti strojeva s kompresorom, rashlađivačem vode i kondenzatorom), malo vibracija, vrlo tiho. e) Apsorpcijski uređaji za hlađenje litijevim bromidom i vodom. Isparavanjem vode oduzima se toplina vodi za hlađenje; litijev bromid apsorbira vodenu paru i u kružnom je procesu opet ispušta; vodena se para kondenzira i vraća u proces isparavanja. Vrlo tihi uređaj bez vibracija, malih dimenzija. f) Hlađenje mlazom pare: mlazom pare velike brzine u jednoj se posudi stvara podtlak. Cirkulirajuća voda pretvara se u paru i maglu pri čemu se hladi. Hladna voda dovodi se u uređaje za hlađenje zraka klimatizacijskog postrojenja. Ovaj se način hlađenja primjenjuje u industrijskim objektima. Kod svih mehaničkih uređaja za hlađenje treba odvoditi kondenzatorsku toplinu. Za to stoje na raspolaganju: vodom hlađeni kondenzatori (voda iz zdenca ili vodovoda) ili zrakom hlađeni kondenzatori. Za vodeno hlađenje treba dopuštenje vodnogospodarskih vlasti. Osim toga treba pažljivo provjeriti nije li voda agresivna, jer bi se kondenzatori mogli oštetiti. Ako se rabi morska voda, moraju kondenzatori biti otporni na tu vodu (povišeni troškovi). Za vodu koja cirkulira potreban je rashladni toranj. U njemu se voda rasprskava sapnicama, teče preko rastresitih slojeva kroz koje se tlači zrak (hlađenje isparavanjem). Rashladne tornjeve, treba zbog buke smjestiti podalje od zgrada, ili još bolje na krovove zgrada. Isto vrijedi za zrakom hlađene kondenzatore.

Filtarska klasa EU 1 EU 2 EU 3 EU 4 EU 5 EU 6 EU 7 EU 8 EU 91>
1)

Prosječni stupanj filtriranja u odnosu na sintetičnu prašinu u %
Am<

Prosječni stupanj učinka Em u odnosu prema atmosferskoj prašini u %
-

65

65<Am<80 80<An<90 90
<Am
-

-

40 < £ m < 60 60 < £ m < 80 80 < £ m < 90 90 < £ m < 95 95 < £ m

-

Filtri za zrak s visokim prosječnim stupnjem učinka mogu se već izjednačiti s klasom za filtre lebdećih čestica prema DIN 24185 (T) Filtri za zrak se prema DIN 24185 dijele na filtarske klase

2. Zagrijavanje zraka a) Kod jednostavnih uređaja za loženje krutim gorivima ograničena je mogućnost reguliranja. b) Uređaji zagrijani električnom strujom, zemnim plinom ili loživim uljem. Dobra mogućnost reguliranja. c) Zagrijavanje parom niskog tlaka, toplom ili vrelom vodom. Rebrasti radijatori od pocinčanog čelika, bakrene cijevi, bakrene ili aluminijske lamele. Dobro i jednostavno reguliranje; neovisno o dimnjacima. 3. Hlađenje zraka Načelno za industriju ako se kroz čitavu godinu mora održavati stalna temperatura i vlažnost; za poslovne i trgovačke zgrade, kazališta i kinodvorane ljeti. a) Hlađenje zraka vodom iz gradskog vodovoda ili iz zdenaca, ako je temperatura zdenčane vode do 13°C. Zdenčanu vodu treba radi održavanja razine podzemne vode vratiti procjeđivanjem. Hlađenje vodom iz vodovoda u većini je gradova zabranjeno, a nije ni ekonomično zbog visoke cijene vode. Za zdenčane uređaje treba dozvola nadležnih vodnogospodarskih tijela. b) Kompresorski uređaji za hlađenje prema U W - VBG - 20: rashladni uređaji, kondicioniranje zraka DIN 1946 neotrovnim

4. Filtriranje, vlaženje, hlađenje isparavanjem Uređaji za filtriranje zraka ovlažuju suviše suh zrak ako su ispravno regulirani, a pritom ga do određene mjere i pročišćuju. Zasićenjem, tj. povišenjem apsolutne količine vode u zraku, dolazi do "hlađenja isparavanjem" (jeftina mogućnost hlađenja za industrijska klimatizacijska postrojenja u predjelima s malom vlažnošću atmosfere). U filtru se pomoću crpki i sapnica voda pretvara u finu maglu. Izvodi se od pocinčanog željeznog lima ili vodonepropusnog zida odnosno betona. Homogenizatori zraka odnosno limeni odbojnici sprečavaju prolaz vode u klimatizacijsku komoru. Ostali uređaji za vlaženje: a) posude za isparavanje na radijatorima ili raspršivači; b) središnji uređaji s parom ili električno grijane posude za isparavanje. Nedostatak: ovapnjenje; c) pokretni raspršivači (aerosolni uređaji) prikladni su samo za male količine zraka.

120

Ventilatori Radijalni i aksijalni ventilatori. Rešetke za dovod zraka s usmjerivačem strujanja TT i © Zračni kanal s rutom za osvjetljenje Rešetka za dovod i odvod zraka F E1 klimatizacijske uređaje za komforne uređaje za centralu iz koje se odvodi zrak eđaje: oko 12 m oko 16-22 m oko 4 . 24191.0 m ] 4.6 m. Otvori na stropu za dovod i odvod zraka tehnički su ispravno rješenje. Planiranje uređaja za ventilaciju i klimatizaciju treba uključiti već u idejni projekt jer znatno utječu na projekt i konstrukciju zgrade.( 5 ) Uvođenje zraka u uredske prostorije treba biti po mogućnosti kroz prozor (najjače hlađenje odnosno grijanje). bolje keramika. d.tehnički zahtjevi VDI 3803.7 0 0 0 0 m 3 /sat širina x visina 3.4 0 0 0 0 m 3 /sat 4 0 . ne postavljaju se na prohodne dijelove poda (izuzetak industrijske građevine i EDV prostorije). najprikladniji su od lima s pečenim lakom -> 0 .za tamne komore. primjena naročito u industrijskim građevinama. izbjegavati akumuliranje topline. Prostorije za uređaje Građevinski i sigurnosno .5 m l 4. slivnici sa sifonima protiv mirisa ili s hermetičkim poklopcima koji se mogu skinuti. a iznad te vrijednosti aksijalni je ventilator glasniji. Duljina u smjeru strujanja zraka 1. Vođenje zraka ovisi o obliku i namjeni prostorije. Kanali za dovod zraka prigušuju se malom masom. Ispust zraka odlučujuće određuje raspodjelu zraka u prostoriji. smjer strujanja horizontalan i vertikalan. Širina i visina (svijetle mjere) centrala za industrijske i komforne urProhodna rešetka za dovod i odvod zraka s kutijom za prašinu do 20000 m 3 /sat zraka 2 0 . Presjek kanala mora biti dovoljno velik za čišćenje (prljavština onečišćuje zrak). a može biti i pravokutan. Rešetke za dovod i odvod zraka. Dodatno opterećenje poda od strojeva 750 do 1 500 kg/m 2 + težina zidova zračnih komora. ploče od tvrdih vlakana ili lima. Posebna je klimatizacijska zona područje uz fasade (uređaji s velikom brzinom). Klimatizacijski uređaji za velike uredske prostorije Svrhovito je velike prostorije klimatizirati pomoću više uređaja. e • nepokretni. c. s premazom koji se može prati.uređaja DIN 4109". Voditi računa o protupožarnim zahtjevima koji se odnose na ventilacijske uređaje. uređaji niskotlačni ili s visokim brzinama -> @ Topla voda (dovod) Topla voda (odvod) Nosivi stup .5-3m. Na vanjskim zidovima treba biti termoizolacija i parna brana da se spriječe oštećenja od kondenzata. Za izolaciju od vibracija primjenjuju se specijalni temelji s amortizerima.5 do 2m za montažu i popravke. Zidani kanali bolje prigušuju zvuk nego betonirani. Na uskim i dugim tlocrtnim površinama mogu se komore pravilno poredati jedna do druge. Salonitni kanali (bez azbesta) prikladni su za vlažni zrak bez kiselina. Zidovi zidani. Tome treba dodati prolaz 1. 24167. s odnosom stranica do 1:3. kinodvorane i predavaonice treba omogućiti da zrak dolazi ispod sjedala.TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA DIN 1946 5. Za kazališta. upravna zarada Dvckerhoff Zement AG 121 . Potrebni prostor za klimatizacijske centrale bitno ovisi o zahtjevima za filtriranje zraka i prigušenje buke.Parapetna ploča -Obloga 'Rešetka za razmak ® Primjer izvedbe visokotlačnog klimatizacijskog postrojenja (sustav LTG).75 m 4. QP VDI 2081 "Smanjenje buke kod RTL . ali moraju se moći lako čistiti. Unutrašnjost treba glatko ožbukati i nanijeti presvlaku koja se može prati. Do ukupnog radnog pritiska od približno 40 mm VS imaju obje vrste istu jačinu buke. Zidani ili betonirani kanali ekonomičniji su od limenih za velike podne ili kose kanale. nehrđajućeg čelika vatrootpornih iverica i si.sami se otvaraju. Potrebno je redovito održavanje. mTTTTT r P & & K v s N U l i / \ Q Q 8. Skretanje oko uglova treba zaobliti -> DIN 24147. Najprikladniji je kvadratičan ili kružni presjek. prema DIN 4740.za ručno opsluživanje X X >i (T) V -1 J.0 m 3. Korisni učinak prikladnih ventilatora ovisno o nanqjeni iznosi 80-90%. b. Za centrale iznad drugih prostorija treba predvidjeti vodonepropusni pod. 7. ovisno o prigušenju. a isisava se na stropu. Izvedba u kulisama od vatrootpornih materijala. d . Podni kanali za odvod zraka moraju imati brtvljene ispuste za vodu i dovoljan broj otvora za čišćenje. npr. Prostorije za uređaje trebaju biti blizu klimatiziranih prostorija ako je to akustički prihvatljivo. Odvodnja poda u svim komorama. 24151-53. a kanali od sintetike za agresivne plinovite medije.0 m 3. U visokogradnji treba uzeti u obzir zaštitu od buke. Duljina za jednostavne industrijske ^2^ Ventilacijski otvori: a . s ispunom od mineralne vune. ožbukani. Kod velikih postrojenja klimatizacijska centrala i prostor za distribuciju grijanja imaju zajednički hodnik za opsluživanje i prostoriju za središnju upravljačku ploču.0 m J komorne centrale 6. dobar pristup. Prigušivači buke U zračnim kanalima prigušivači buke sprečavaju prijenos buke od centrale prema klimatiziranim prostorijama. 24163. ispust sisanjem na strani hodnika. a posebna je zona i unutarnje područje zgrade. f . Kanali i zračni ispusti odnosno ulazi: od pocinčanog željeznog lima. Postoje li visoki zahtjevi glede buke i vibracija. rješenje je "kuća u kući".

općenito Pumpa za tekućine. DIN 4109 2. pa su slabo brtvljena mjesta praktički zanemariva. Visina 3-5 m.postrojenje (sustav LTG) ® < D © Ventilator. Kotlove. a toplina odnosno hladnoća prenose se vodom sustavom cijevi kao kod centralnog grijanja. Kod još viših zgrada treba za svakih 7-10 katova predvidjeti instalacijsku etažu za uređaje grijanja i klimatizacije. Manja količina zraka omogućuje primjenu manjih centrala odnosno besprijekorno kondicioniranje zraka. Uređaji za ventiliranje kuhinja Velike kuhinje VDI 2052 ->• i s. Čitava je zgrada pod laganim pretlakom. jačina buke š 30 do 33 fona. Visokotlačni vodovi zraka. Kod visokotlačnih uređaja nema cirkulacije zraka jer je količina zraka već reducirana na mjeru koja je potrebna za besprijekorna svojstva kondicioniranog zraka. Regulacija je samo na izmjenjivaču topline. općenito A Pretvarač vodene pare ~ Izmjenjivač topline s 23) križanjem tokova materijala _ Izmjenjivač topline bez 24) križanja tokova materijala Stroj za grijanje i hlađenje općenito NJ Povratna armatura. 4. za 14-katni- TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA tu cu jedna centrala u podrumu i jedna na krovu. štednjake i friteze treba grupirati i iznad toga staviti odvod zraka s filtrom za masnoće. kondenzator.5 do 2m raspored s vertikalnim cijevima za dovod zraka. Isisavanje zraka provodi se iza ugrađenih ormara na hodnik. općenito Prekiopnik. Vanjski zrak se čisti predfiltrima i finim filtrima. idealne prilike za strujanje. npr. ili instalacijska etaža na sredini visine zgrade. Sekundarni zrak rAJ Injektorski aparat I Grijanje Visokotlačno klima . općenito Armatura sa sigurnosnom funkcijom Separator općenito ^5) Prolaz ulaznog zraka Ispravljač strujanja n6) Prolaz izlaznog zraka Zaštitna rešetka od atmosferilija IX! O Armatura s ručnim upravljanjem Komora za miješanje. zrak odlazi iz susjednih prostorija pa njihova grijaća tijela treba odgovarajuće povećano dimenzionirati. po mogućnosti kružnog presjeka. Bez cirkulacijskog provjetravanja. Kod osovinskih razmaka prozora od 1. Ispod svakog prozora smješten je klimatizacijski konvektor (injektivni uređaj) s posebnim sapnicama za ispuštanje zraka i izmjenu topline. I. Nije li tako. filtar za pročišćavanje sekundarnog zraka (cirkulacija zraka DIN 1946). općenito ^J^ ^2) Prigušivač zvuka.Visokotlačni klimatizacijski uređaji Veliki presjeci kanala niskotlačnih klimatizacijskih uređaja potrebni su samo zbog količine zraka koja je potrebna za prijenos topline zimi odnosno hladnoće ljeti. Skuplji je razmještaj s jednim glavnim zračnim oknom i horizontalnim razvodom po hodnicima na svakom katu s ograncima prema van ili neposredno iza fasade. dovodni zrak filtrirati i zimi grijati. općenito Regulator. naizmjenično nosivi stup i instalacijski stup s mrežom cijevi za zrak i vodu. izmjenjivač topline mora i bez ventilacije biti u stanju održavati sobnu temperaturu u svim vremenskim prilikama. 3. općenito Kotao za vodu Protočni regulacijski ventil (prigušni ventil) © © © © © © 122 Uređaj za vlaženje. bez vibracija. Izmjena zraka oko 15-30 puta. Kubični metar vode prenosi oko 3450 puta više topline nego kubični metar zraka. općenito ¿ © p Posuda općenito. mjerno mjesto Toranj za hlađenje općenito 0 Grafički simboli tehnike kondicioniranja zraka DIN 1 946 T 1 . Vertikalni vod zraka za zgrade do 7 katova 0175-225mm. dakle najveća širina zgrade ako nema unutarnjeg uređaja je 2x6 = 12 m + hodnik. općenito Pretvarač. koji se iz centrale opskrbljuje klimatiziranim zrakom i toplom ili hladnom vodom. Visokotlačni klimatizacijski uređaji zahtijevaju otprilike trećinu uobičajenih količina zraka za provjetravanje čistim zrakom izvana. Gornje dijelove zidova i strop treba ožbukati porozno (nikako uljena boja). sušenje zraka ^4) Mješač (zraka). 458-459. a ne zbog opće potrebe ventiliranja. temperatura hladne vode ljeti ne smije biti ispod 15-16°C. grijač zraka © R e g u l a t o r količine strujanja. Potrebno je lokalno loženje i izolacijsko ostakljenje. . odnosno u odzračni kanal na hodniku ili kroz sanitarne prostorije. treba dodatni unutarnji uređaj za hlađenje. Najveća dubina prostorije za visokotlačne klimatizacijske uređaje približno je 6 m. općenito Industrijski uređaj općenito Senzor. i to na nižem katu i prodorima kroz stropove prema gore. Kanale svake godine treba čistiti. paziti na podtlak. u protivnom pogon za hlađenje nije ekonomičan i stvara se kondenzat na uređajima uz prozore (rashladne se površine prljaju). Klimatizacijski konvektori. općenito A Proizvođač vodene pare X M Armatura. općenito i Filtar općenito i ^10) Zračni vod. općenito Razdjelna komora. ekspanzijska jedinica Ventilatorski konvektor. Opći zahtjevi: 1.

22 = 1.16kcal].7 = 0. primjer uz 1/A od 0. 1/A 1 / a a = 1 3 % + 8 3 % + 4 % Pri razlici od 40 K između vanjskih i unutarnjih temperatura odnos je: 1/a.00 1/a. Otpor prolazu topline 1/k u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] jest zbroj otpora jednog elementa građevine prolazu topline: 1/k = 1/aj + 1/A + 1/aa (njegova recipročna vrijednost k .ušteda energije za grijanje.4K. "mjerne vrijednosti" ne mogu se s tim usporediti! Otpor prolazu topline 1/A u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] ] specifična je vrijednost za debljinu sloja: 1/A = d l k (d = debljina sloja u m).12 0.34 0.02 0.48 2 4 c m šo + 5 c m stiropor staklo 6 m m izolacijsko staklo 2 x 6 mm © Tok temperature u različito termoizoliranim elementima građevine za unutarnju temperaturu 9. vođenjem.015 Zid 0. Primjer: kosi krov izgrađenog potkrovlja Termoizolacija |. Količina topline.2 K 1/A 8 3 % • 40 = 33.83 = 0.33 bio bi odnos 0.30 Vanjska žbuka 0. Izmjena topline konvekcijom (prijenos topline). = 28° i vanjsku teperaturu 9a = 12° Temperatura 9W.04 1. = 10 A.Termoizolacija Fw + k F • F f + k D L • F d l + 0. 1 primjer: O p a d a n j e temperature odgovara 1/k ) T o k temperature u višeslojnom elementu građevine ®kirani prikaz elementa građevine (u mjerilu koeficijenata otpora prolazu topline). toliko je niža temperatura unutarnje površine elementa (7) i toliko lakše dolazi do pojave kondenzata vode.33 0. 124. s t o j e manji taj broj. za tok temperature u elementu građevine i za oštećenja zbog kondenzacije (-> dolje). toliko je veća vrijednost 1/a na vanjskoj strani elementa (1/a a ) 0.08). pa se može prikazati pravcem ako su slojevi crtani u mjerilu veličina svojih termoizolacijskih svojstava (§).1/A= d' • D'. ali kari- (šuplja o p e k a ) k = 0.udobnost. 1 3 % .zaštita od oštećenja građevine koja nastaju zbog nedovoljne ili pogrešno postavljene termoizolacije pa nastaju termička strujanja.56 1/a B Vanjska žbuka Unutarnja žbuka _ 1 1/k 1.83 + 0. "granični" sloj zraka.16Wh (= 1 kcal) podiže temperaturu 1000g vode za 1K.02 1. 0. Na unutarnjoj strani elementa (1/a.95 km = § 0 .4 K hladnija od zraka u prostoriji! Prema tome.daje u W/m 2 K [kcal/m 2 hK] gubitak topline kroz element građevine i služi kao osnova za proračune grijanja). Promjena temperature ovisi o toplinskom prigušenju pojedinih slojeva.04 = 2 6 % 6 6 % 8 % U tom slučaju na unutarnji granični sloj zraka otpada 26% 40 = 10.E ^ ^ Proračun prosječnog koeficijenta otpora prolazu topline sastavljenog elementa građevine.64 Proračun vrijednosti k višeslojnih elemenata građvine. Promjena temperature nije samo važna kad je posrijedi kondenzacija nego je važna i za termičke dilatacije elemenata građevine -» s. prozor (F). (§). Izvedena je veličina km(F+w) = srednja veličina "prozor + zid".MEHANIZMI jzziczr Svrha je termoizolacije: . 4 5 70 + = 0. zaštita čovjeka od previše i premalo topline. Što je manja brzina kretanja zraka.vrijednosti sastavnih dijelova omotača: zid (W). Primjer: zid od plinobetona 500 kg/m3 debljine 30 cm.5 0. svladava otpor elementa prema prolazu topline i dosiže vanjsku površinu elementa. može se termoizolacijom usporiti ali ne spriječiti. površine poda na tlu (G) i površine stropa u dodiru sa zrakom (DL). . prijašnja dimenzija grd).4 0 = 5.4 0 = 1.koeficijent toplinske vodljivosti .13 + 0. ožbukan k2 Rog + _ l i " A. Koeficijent toplinske vodljivosti X u jedinicama W/mK [kcal/mhK] specifično je svojstvo gradiva.45 k između rogova = 0. 1. tako se mogu zakonitosti lakše utvrditi.8 k D • FD + 0. . proračunava se iz jednakih dijelova F i k-vrijednosti obiju komponenti: km(F+w) = (k F • FF+kw)' (Ff + Fw) k m = srednja vrijednost koeficijenta toplinske provodljivosti omotača zgrade izračunan iz podjednakih udjela F i k . = 70 A = 80 M Termoizolacija Žbuka k na mjestu roga = 0.36 0. Tok temperature je u cijelom elementu građevine linearan Tok temperature kao (5). 123 . uzevši u obzir minimalne faktore za površine krova i podova na tlu: kw • km — © Princip prolaza topline kroz neki element građevine Tok temperature u jednoslojnom elementu građevine Unutarnja žbuka 0. Vrijednosti prema DIN-u 4108 sadrže i dodatke za praktičnu primjenu. njegova je veličina za razne slučajeve propisana u DIN-u 4108 i "Odredbama o termoizolaciji" Ista veličina služi projektantu grijanja kao podloga za dimenzioniranje.87 = 0. manja je i toplinska vodljivost. Koeficijent otpora prolazu topline važan je za poštivanje odredaba DIN-a 4108.> (3) 1/aj + 1/A + 1/ota = 0.04 = 1.13 0.> ( i ) Razlika između vanjskih i unutarnjih temperatura pri tome se raspodjeljuje na pojedine slojeve u postotnom omjeru kojim sudjeluju u ukupnom otporu prema prolazu topline 1 / k . a prije svega kondenzacija vodene pare.). Koeficijent toplinske vodljivosti k u jedinicama W/m 2 K [kcal/m 2 hK] Recipročna vrijednost koeficijenta otpora prolazu topline 1/k danas je najvažniji brojčani podatak za proračun termoizolacije. Definiranje pojmova u DIN 4108 [podaci u uglatim zagradama: jedinice u prijašnjem sustavu kcal]. navodi se u Wh [=1. zračenjem i difuzijom vodene pare. unutarnje površine zida je toliko viša koliko je bolja termoizolacija.TERMOIZOLACIJA POJMOVI .6 K 2. temperatura °C. što znači da je površina zida za 10.056 + 0. koliko je slabija termoizolacijska moć elementa građevine. može se jednostavnije proračunati množenjem debljine sloja d' (u cm) s faktorom D'. ¡=•1=1 i—u—i- I Opadanje temperature o d g o v a r a 1/k .2 K 1/a a 4 % . razlike temperature K (kelvin.04 (ako postoji vanjska obloga 0.5 ke • FG Fw + Ff + Fdl+ Fd + FG Prolaz topline kroz jedan element građevine: stanovita količina topline svladava unutarnji granični sloj zraka i tako iz zraka u prostoriji dolazi na unutarnju površinu elementa. krov (D). svladava vanjski granični sloj zraka i izlazi u vanjski zrak. Koeficijent prijelaza topline 1/a jest termoizolacijska vrijednost sloja zraka koji prianja uz element građevine..02 1/A 1/a.

Difuzijom nastaje unutar elementa pad parcijalnog tlaka pare. važno je: • Dovoljna termoizolacija U primjeru © jednoslojni je element bez kondenzacije.0= © Parcijalni tlak vodene pare u zraku © Max.6 mbar H d 4.0 © Apsolutna razlika tlaka (razlika tlaka zraka) među stranama elemenata građevine Temp. analogno protoku temperature u elementu građevine dijeli se i pad tlaka na pojedine slojeve proporcionalno njihovu udjelu u ukupnom difuzijskom otporu elementa. udio graničnog sloja zraka odn. °C -10 .parcijalni tlak pare.3 88. Atmosferski tlak iznosi 1 bar ili 1000 mbara (nazvano i hektopaskal). treba parnu branu ugraditi s unutarnje strane. termoizolacija na unutarnjoj strani parne brane 124 .15 • 10 5 | 1 | 1 | ' I RJ !' ><1 i K / J / /| KTJ y ] / i I i ' nog otpora prolazu topline 1/k —> © .7 mbar. jer se time razmatranja o difuziji mogu jednostavnije prikazati (0.4% 60 25% 23% 21% 70 17. Tome se slojevi suprotstavljaju svojim otporom protiv difuzije \i d (cm.3 mbar zrak 20°C. treba spriječiti kondenzaciju na njenim elementima. vrlo dekorativna na ružinim laticama.9 62. želi li se to spriječiti.9 238. Zrak može primiti samo određenu količinu vodene pare: ta količina je veća pri višoj temperaturi. 12.3 mbar / 23.g. parcijalni tlak pare u zraku (kp/m2) 26.3 mbar / 17. u primjeru © nastaje kondenzat na unutrašnjoj strani elementa jer je udio graničnog sloja zraka očito prevelik. uzdiže se prema van = kondenzat u unutrašnjosti elemenata građevine otpora. •Parna brana na pravom mjestu mbar . tj.6 mbar = 1 g vode/kg zraka). unutarnji 2 cm) zanemariti. 123).15 .1 323. Iz praktičnih razloga ta se veličina upotrebljava kao podatak o količini vodene pare u zraku (v. posljedica je kondenzacija —> @ . izvana nizak faktor difuzijskog otpora.9 40.5. nastaje pretvorbom u paru pri temperaturi vrelišta i isparavanjem pri svakoj temperaturi. zakrivljena crta pokazuje najveći mogući parcijalni tlak pare.3 mbar Razlika 119 . dobar prolaz topline = visoki faktor sloja i A . • Ispravno postavljanje slojeva Nagib krivulje difuzije treba biti s unutarnje strane koliko je moguće strm.8% 16.mbar = ® Količina vodene pare u zraku pri različitoj relativnoj vlažnosti zraka © Iz toka temperature u elementu građevine proizlazi krivulja max. Primjeri difuzije I 1 1 I 1 1 Da bi se izbjegle oštečenosti građevine.14 = 10. Unutarnja žbuka 1. X=max. toplina koja je za to potrebna (oko 700Wh) oduzima se okolini.0% kova u smislu parnog kotla . on se iskazuje debljinom sloja zraka koji bi imao isti difuzijski otpor. Primjer Unutra 2 0 7 5 0 % = 11. I Iznutra I I / i I I I I / I I 1 Zid 24 cm.18 Relativna vlažnost zraka 50 33.0% 105 = 9. U primjerima © @ © Parcijalni tlak vodene pare ostaje ispod max. nema kondenzata © uslijed nedovoljne izolacije: kondenzat na i u elementu građevine. vodena bi se para kondenzirala u tekuću vodu: na taj način nastaje rosa. plinovito agregatno stanje vode.» (4) npr u mjehurima hidroizolacije krova -> s.r 25 Ako je sloj koji zatvara prolaz pare na vanjskoj strani.5 cm.5 2 4 = H d 6 1.8 mbar 105 = 0.5% 30.2% 15. m). 12. količine vodene pare koja difundirá kroz element zrak 10°C. pri čemu slojevi ispred brane ne smiju premašiti određeni dio X cjelokupnog otpora prolazu topline 1 /k © © Parna brana na hladnoj strani: kondenzat u elementu građevine Dodatna parna brana na toploj strani sprečava stvaranje kondenzata. a s vanjske blag . zadan pravcem protoka temperature. pada prema van = dobro! © Pogrešan raspored slojeva: faktor rasporeda = nagib krivulje. -»tablica (§)). loš prolaz topline = nizak faktor sloja (A. do granice pare („x") l mbar f 25 . vani . Razlike parcijalnog tlaka pare —> © dakle su samo različite količine molekula vodene pare pri istom ukupnom tlaku zraka (suprotnost: apsolutna razlika tla- © Relativna razlika tlaka pare (razlika parcijalnog tlaka pare) među stranama elemenata građevine max.» © . tamo će doći do ukupnog pada tlaka pare.4 mbar 108 cm 6 cm 114 cm 94. izračunava se kao umnožak debljine sloja d i koeficijent difuzijskog otpora (.1 5 7 8 0 % = 1. Granični slojevi zraka mogu se zbog svoje male debljine (vanjski 0. Kondenzacija nastaje tamo gdje stvarna količina vodene pare prelazi onu koja je prema temperaturi moguća.20 . Zato se temperatura pri kojoj relativna vlaga dosiže O O O O O O • • • • • • • • • • • o o o o o • • o o o • o o o • • • o o o o o o ••••••••• ••••••••• ••••••••• -ooooooooooo ooooooooooo 100% naziva rosištem mješavine zraka i vodene pare. 10 0 10 20 30 (°C) Temperatura zraka Primjer količina vodene pare u zraku 12. raste relativna vlažnost ako količina vodene pare ostane ista.t. Kad temperatura pada.4 mbar = 52% 72% zrak 15°C.2 173. Relativna vlažnost zraka je postotni odnos stvarno prisutne vodene pare i najveće moguće količine pri toj temperaturi. dopušteni udio graničnog sloja zraka 1 prikazanje element građevine sa svojim graničnim slojevima zraka u mjerilu termoizolacije (usporedi s.» © proizlazi iz faktora slojeva Taj nagib s unutarnje strane visok koeficijent difuzijskog I © Faktor rasporeda slojeva = nagib krivulje.10 5 | 1 | i | I 1 ' Iznutra I I I mbar r 25 -20 -15 -10 5 | I I | / 1 I | I | . Da bi se izbjegla oštećenja. 89 i dalje).9 125. Različiti parcijalni tlakovi pare nastoje se izjednačiti difuzijom.7% 5. 3 mbar = 100% Ako bi prema ovom primjeru temperatura zraka i dalje padala. Granični sloj zraka ne smije prijeći određeni dio X ukup- mbar r 25 -20 . u protivnom dolazi do kondenzacije .8% 28.5 ± 0 ± 5 + 10 + 15 + 20 + 25 Vanjska temperatura (°C) -12 -15 .3% 100.TERMOIZOLACIJA Tok temperature DIFUZIJA VODENE PARE Vodena para.5 cm. Vodena para u zraku nije vidljiva ("oblaci vodene pare" kapljice su koje lebde u zraku).3 mbar / 1 2 . mogućeg. X=max. 12. prolazom kroz elemente građevine i njihove slojeve. u mješavini vodene pare i zraka dio tog tlaka proizvodi vodena para .

261-262). zr.kod vertikalnih elemenata teško je izvedivo. okolinom koja je dobar vodič topline ili dovođenjem toplog zraka.0 0. Tipični su primjeri prikazani na ® . sloj iznutra Ukupno 0.otpor lacije 1M d : D |j d (cm) d (cm) Gran. 124.Parna brana TERMOIZOLACIJA NAČINI GRAĐENJA Način građenja bez parne brane -» @ Uobičajeni način građenja ne sadrži slojeve koji sprečavaju prolaz pare. preporučeno "izjednačenje tlakova" pomoću tog sloja često je besmisleno (suprotno tome: slojevi za izjednačenje tlaka ispod pokrivača ravnog krova -> s.Zračni prostor p Termoizolacija JCTtiirmnYffimnroffmvniro ® Masivni zid s paronepropusnom fasadom © Masivni zid s ventiliranom fasadnom oblogom ® Na unutarnjoj površini vanjskog ugla stvara se kondenzat (j\ Na unutarnjem uglu ne nastaje kondenzat Betonski zid izvana \ Izvana tt ® i II 9 /n / ^ ftl Zid Iznutra l i 1 tt I Zid 1 ft v \ \ / Betonski zid iznutra Na velikoj vanjskoj površini toplins(9) —' Pri velikoj unutarnjoj| površini toplinskog mosta je gubitak topline po jedinici površine znatno manji kog mosta nastaje kondenzat (veliki gubitak topline po jedinici površine) 125 . funkcija ventiliranja zbog visinske razlike (najmanji pad 10% između ulaza i izlaza zraka). Način građenja s parnom branom -» (2) Novi je način građenja ("topli krov".120 8 1 5 Detalj I Detalj II '"•i • m 100 200 300 1000 Difuzijski otpor Z [ c d ( c m ) Detalj III (D Ispitivanje pojave kondenzirane vode na nekom krovu . Međutim. faktor X smanjuje se iznutra prema van. Povećanje dovoda topline prema toplinskom mostu povećanjem njegove unutarnje površine. 125. zatvoreni bazeni) treba analitički ili grafički provjeriti tok tlaka pare -» (3). 123 © ) . ne smije prijeći određeni dio ukupnog otpora prolazu topline -» s.02 0. Za vrlo vlažne prostorije (npr. pa je u tom slučaju bolje izvesti ventiliranu fasadu (iznimka: predgotovljeni zidovi). 92 i dalje). U tu svrhu mogući su načini: Smanjenje gubitka topline kroz toplinski most pomoću termoizolacijskog sloja protiv "vanjske hladnoće" (povećanje termoizolacije smanjuje postotni udio graničnog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k). Da bi se izbjegao kondenzat na površini građevnog elementa i njegove neugodne posljedice (pojava plijesni i si.«f<iiiitit»HiiHTiTinnf EZH (T) F777IF71 Masivni zid bez termoizolacije © Masivni krov s paronepropusnim pokrovom Otpor prolazu topline 1/k elementa građevine Redoslijed slojeva od izvana prema unutra Difuzijski Debljina -Koefic. Stoga treba upotrijebiti žbuku armiranu staklenim vlaknima -» (4) (ne za zatvorene bazene -> s. pa temperatura na površini toplinskog mosta na unutarnjoj strani pada i može doći do kondenzacije (-> s. Način građenja s ventiliranom fasadom -» (5) Ventilacija iza fasadne obloge uklanja paronepropusno djelovanje relativno paronepropusnih vanjskih slojeva. Tako raste dio otpora prolazu topline graničnog sloja zraka na tom mjestu. sloja termoizo.). Raspored slojeva treba biti takav da ne nastaje kondenzat: dovoljna termoizolacija. Na zidovima s minimalnom termoizolacijom zbog toga će na uglovima zgrade često doći do pojave kondenzata i plijesni. a time i udio graničnog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k. S obzirom na činjenicu da na unutarnjoj strani par> ne brane ne nastaje tlak u smislu parnog kotla. Raspored slojeva na unutarnjoj strani kao način građenja bez parne brane. Kod masivnih konstrukcija treba izravnavajućim slojem zaštititi parnu branu od mehaničkih oštećenja — s. mora se povisiti temperatura na unutarnjoj površini toplinskog mosta. obrnuto nego kod (9) maloj unutarnjoj površini koja prima toplinu pridružena velika vanjska površina koja predaje toplinu.04 0. (—»s. jer se u protivnom javlja prevelik prolaz pare i kondenzacija na vanjskoj oblozi. Tako se smanjuje otpor prijelazu topline1/aj u odnosu na toplinski most. Kad je manji pad. potrebna je parna brana (raspored -» način građenja s parnom branom) s difuzijskim otporom (i • d unutarnje obloge £ 10 m (kod zatvorenog bazena £ 100 m).5 Gran.- Žbuka wuMr¿nimimiir4riUH.Azbestcementne ploče [— Žbuka (sintetika) Nosač žbuke (staklena vuna) Termoizolacija i . 123). sloj izvana _ Beton ( 2 2 0 0 kg/m^) 10 Stiropor tip 0 4 0 4 Žbuka 1.047 600 200 15 1. 124). Preduvjet: presjek ventilacijskog prostora na svakom mjestu ^ 2 cm. Porast troškova grijanja zbog toplinskog mosta beznačajan je ako je on malih dimenzija: ali ne kod jednostrukih prozora koji se također moraju smatrati toplinskim mostovima. Važno: na vanjskoj strani kod normalne žbuke preko termoizolacijskih slojeva postoji opasnost od pojave pukotina zbog gomilanja topline i podloge slabo otporne na posmična naprezanja. "topla fasada") s vanjskim slojem otpornim na prolaz pare i time uvjetovanom unutarnjom parnom branom (-» s. tome se pridodaje i činjenica da je termoizolacijski kapacitet graničnog sloja zraka u uglovima znatno veći nego na širokoj površini. Važno: termička izolacija.Hidroizolacija i— Termoizolacija . Unutarnja obloga mora biti uvijek nepropusna za zrak! Topli mostovi su dijelovi elementa građevine u kojima je termoizolacijski učinak manji od okolnoga. i uobičajeni vanjski ugao -» © predstavlja toplinski most jer je tamo. 92 i dalje. (ZZŽ3Z3 . zr. uključivo granični sloj zraka slojeva do parne brane. nego samo parcijalni tlak pare -» s.12 1/y=1.

25 0.13 0. Armirani beton Arm.66 0.26 0. ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 140 165 190 225 240 265 290 0.40 0.17" 0.5 Unutarnja žbuka ' R O I k \ \ V W — Žbuka Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 s poprečnim rebrima (bez žbuke) a a'foaifaof ioi a 1 ton jna^aa?J t a 30 30 30 30 30 0 0 0 0 0 ¿¿li ina 190 225 240 265 290 0.56" 1.63* 0.16 0.13 0.33** 0.38 0.33 0.63 1.17 0.nosač ploča © Otpor prolazu topline (koef.41 0.32* 1.14 0. bet.12 a 500 "(625.11 0.20 0. 123) treba smanjiti.44 0.49* 0.15 37.66 0.25 0.34* 1.19 0.24 0.18 0.3%..28 0.15 0.08 3tĐO/••I (31 30 30 30 30 30 0 0 0 0 0 i ¡c-a«^ 1 Bitumenska emulzi|a 300 kg/m2 ZkJ KSK 11.10 0. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) velikoformatnih betonskih elemenata je primjetan: uporaba armiranog lakog betona (npr.09 0.99 0. 90 i dalje nužna je termoizolacija kako bi se uštedjeli troškovi grijanja (tanji zid.08 0.22 0.79" 1.' ~ ffi zračnog prostora * š 200 kg/m Površinska težina uključivo žbuka ** = 150 kg/m2 Površinska težina uključivo žbuka " * 1100 kg/m Površinska težina uključivo žbuka j" || ^ \ Iznutra © 126 Otpor prolazu topline (koef. slojevi do parne brane -> s.26 0.04 0.15 0.97 1.29 0.27 0.10 0.750) 500 (625.750) 500 (625.06 0.63 0.12 0.33 0.09 0.82 0.23 0.12 0.57*** 0.09 25.25 2.18 0.16 0.07 0. Arm.95* 1. bet.70 1. spoj prozora sa zidom -> Posebni slučaj: vlažne prostorije (npr.09 0.13 © V i š e s l o j n i zid s termoizolacijom na unutarnjoj strani ® Z i d s parnom branom na unutarnjoj strani Zračni prostor Masivna konstrukcija Stiropor 4 c m Letve Azbestcementna ploča Azbestcementna ploča 3. viša temperatura).89"* 0.75 1. Staklena pjena u mastiksu Bitumenska emulzija 300 kg/m2 Vanjski zn Parna brana TermoizolacijaVanjski zid 1.11 0.50 0.20 0.35 0. rebrasta ploča (bez žbuke) 120 140 160 180 200 220 250 120 140 160 180 200 220 240 0. Kritični detalji: klizna spojnica na priključku ravnog krova -> s.14 0.07 0.52 0.07 0.16 0.31 0.83* 0. ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 140 165 190 225 240 265 290 4.24 0. U ovom je slučaju sintetična žbuka suviše paronepropusna pa je prikladnija ventilirana fasada -> (5) ili način građenja s parnom branom -> @ . uz primjenu ekspandirane gline ili škriljevca itd.42* 0.06 0.11 0.27 0.78*" 0.30 0. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) Prostorna masa kg/m3 12.21 0.24 0.14 0. zatvoreni bazen): jača termoizolacija.60 0.Kutnik .750) ~ (625.34 0.04 0. Strop od arm.06 Debljina (cm) 18.03 0. očvrsnut parom.54" 0.18 0.32 0.08 0.12 31. plinobeton očvrsnut parom Armirani laki beton kompaktan.08 0. najveći udio X unutarnjih slojeva (granični sloj zraka.66"* 0.87 0.20 0. eventualno sa završnim slojem mineralne žbuke.36 1. r i Termoizolacija vanjskog ruba stropa presjek Kosi krov s masivnim stropom u 1) Kosi krov s drvenim g red ni kom .26 0.13 0. ploča s rebrima i gredicama prema DIN 1045 sa šupljim opekarskim elementima prema DIN 4160 Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 bez poprečnih rebara (bez žbuke) 115 140 165 0.09 0.11 0.50 0.07 0. bet.10 0.23** 1.20 0.51 1.06 0.64* 1.36 0. šuplje grede prema DIN 1045 (Bez žbuke) 65 80 100 (5) Višeslojni zid bez parne brane ^7) Termoizolacija niše za grijaće tijelo • • • DfD • • DfD • sj 0.06 0.30 0. za balkone) poboljšava termoizolaciju za do 68.69 0. ne upotrebljavati mineralne žbuke nego oblogu s ventiliranjem -> © ili žbuku na bazi sintetike (pojačana staklenim predivom).55 0.99** 0.15 0.750) Arm.22 0.21 0.Naziv i skica Debljina Otpor prolazu S topline 1/A m 2 K/w u prosjeku na najpovoljnijem mjestu DETALJI TERMOIZOLACIJE: VANJSKI ZID Općenito: ako se termoizolacija ugrađuje s vanjske strane.41" 0.12 0.5 400 500 600 800 800 1000 1200 1400 1600 600 1000 1400 1800 (2400) 0.22 0.34 1.34 0.0 1.07 0.25 0.24 0. bet.10 0. prema DIN 4159 Blokovi s djelom.85" 0.28 0.09 0. pjenobeton laki beton.18 Azbestcementne Vrsta betona ® Drveni krov hale (hladni krov) ® ^ Plino-.79 0.06 0.09 0.04 0.34" 1.22 0.43 1.750) T M 500 500 "(625.68" 2.30 0.12 0. bez kvarcnog pijeska Laki beton s poroznim agregatom bez kvarcnog pijeska Armirani beton 8 | I • i Pravilni položaj 111 J termoizolactjskog ' j r i . Arm.05 Termoizolacija prolazi neprekinuta preko konstrukcije . ploča s gredicama ( bez žbuke) fk Í ÚODt _ J _ 500 I (625.28 0. blokova prema DIN 1045 s opekarskim element.750) t 2.82* 0.5 2.10 0.26 0.08 0.11 0.13 Blokovi s potpun.

44 m2 Element: strop iznad podruma A1 strop iznad podruma 11. vrata .50 m 2 .01 m2 m2 9.60) x 2.26 m 2 1.12 + 10.01) x 2.99 x 11.(1.51 x 3.76 1.41 1. vrata .01 x x x x 1. Ostali profili s atestom za kr do 2.0 Grupa materijala za okvir: 1 Vrijednost kr 2.46 m 3 3. unutra ^ 10°C Stambena zgrada Predgotovljeni objekt: ne Svijetla visina prostorija: ^ 2.26 11.46 41.8.01 m 2 .02 m2 m2 m2 m2 Ukupna površina elementa: Element: vanjski prozori na jugu A1 Stanovanje Element: krovni prozor A1 AF Element: ulazna vrata A1 AT 1.50 m 2 Vanjski prozori istok/zapad: Element: vanjski zid poroton 36.4071 .14 x 1 .498 . vrijed.39x2.prozori ne istok 7.60 Okvir grupe 1.9. kF prema WSVO: Dop.26 + 3.29 m 2 .TERMOIZOLACIJA PRORAČUN TERMOIZOLACIJE WSVO 1994.12 Ukupna površina elementa: Element: vanjski prozori istok / zapad A1 A2 A3 A4 Stanovanje Hodnik Djeca Kupaonica 2.41 m 2 -7.28 m 2 Dop.030 W/(m 2 K) 1.35 m 2 Staklo: Vrijednost kv g-faktor: Okvir: specijalno staklo s atestom kv = 1. 5 5 + 1.12 1.50 m 2 11.6 1.418 kWh/a 1.000 m 2 K/W 0.eq: Vrijednost k: Rezultati proračuna: Dop.78 m 2 Ukupna površina elementa: Rezultati proračuna: kao vanjski prozori sjever 127 .50 27.39 + 10.39x4.9.28 m 2 159.46/2 Ukupni grijani volumen zgrade: Proračun površina elemenata građevine Element: vanjski prozori na sjeveru A1 WC 0. investitor: Neufert 1.30 m 2 163.12 x 3.40 1. sintetika. k prema DIN 4108: nema zahtijeva Element odgovara DIN 4108.012 m 2 £15%.55 + 1.1 pojedinačni/dvojni objekt.39x11.06 m 2 .2 x 3. vrijed.8.65 26. Ostali profili s atestom za kr do 2.( 1 .5 . kombinirano.20 A3 Stanovanje (vanjska vrata) 0.5012 . vrijed.40 1.58 m 2 V4 DG (površina kao EG) 120. prozori.6 1./zap.65x2.85 A2 Kuhinja 1.95 m 3 535.0 Grupa materijala za okvir: 1 Vrijednost kr 2. DIN 4108 Oznaka: Tip zgrade: ogledni projekt BEL.6 W/(m 2 K) 0.8 134.51 m 2 1. sintetika.33 m 11.600 W/(m 2 K) 2.odbivši EG V3 UG 324.51 + 3.55 m 2 134. 1 2 x 3 .79 5.99 + 11.6 W/(m 2 K) 0.400 W/(m 2 K) Element odgovara WSVO za taj tip građevine 3.26 1.eq: Vrijednost k: prozori.0 W/(m 2 K) Vrsta elementa: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kp.49 m 2 147.26 x 2. kombinirano.86 m 3 3 Rezultati pojedinih elemenata građevine Element: unutarnjni zid stubišta > UG A1 stubišni zidovi UG (3.407 m 2 ^ 15%.218 kWh/a 0.99 x 3. -površina AF jug -površina AF sjever ulazna vrata A6 zabatne strane DG (11.12 7.50 m 2 3.50 Vanjski prozori sjever Staklo: Vrijednost kv g-faktor: Okvir: specijalno staklo s atestom kv = 1.41 m 2 Okvir grupe 1. 9 5 m 2 ( A G p r o r a č u n a t o p r e m a W S V O ) Proračun volumena: V1 EG V2 .0 W/(m 2 K) Vrsta elementa: Ispred grijaćeg tijela: / Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.9.26) x 2.000 m 2 K/W 415.81 1.26 x 1. 4 4 x 2 4.51 x 2.3.01 m 2 8.87 + 1.76 m 2 .99 + 1.7.51 x 3.60 m Uređaj za ventilaciju: (nema) Grijana zapremina: 535.99x13.39 x 4.40 1.01x2.6 -3.864 m 3 Element: pod stubišta A1 Pod stubišta 3.prozori ne sjever/zasjenjeno 9. <40% 0.2832 3.3.000 m 2 K/W 532.99 A2 . drvo.76x2.5 cm A1 A W E G A2 A3 A4 A5 -površina AF sjever -površina AF ist. drvo.01 A4 Roditelji 2.01) Ukupna površina elementa: 143.600 W/(m 2 K) Ukupna površina elementa: Element: vanjski zid stubište > teren A1 AW stubište Element: krov A1 krov A2 -površina AF4 krovni prozor 11.21 m 2 T l o c r t n a p o v r š i n a AG: 1 5 4 .65 9.01 1.60 0.4 207.3.51 x 0. k v prema WSVO: 3.odbitak .89 x 2.610 W/(m 2 K) 1. < 40% 0.01 1.0121 .000 m 2 K/W 0.

6 W/(m 2 K) 0.726 kWh/a 2. prostorna 0. LM21 3 Žbuka od umjetne 0.1 betonski ili metalni profili s atestom za kr2.500 kg 0. dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka elementa 1 Gipskarton ploče DIN 18180 2 Polietilen folije debljina > 0.147 m 2 95.06 dix 0.0 W/(m2K) prozori. jug Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvir specijalno staklo s atestom kv = 1.301 m 2 180.355 m 2 326.425 W/(m 2 K) 2.0 1 2.67 0. [kg/m 3 ] 1200 [1] 10 d IX [m K/W] 2 1 Gipsana žbuka bez 0. < 40% 0.180 600 5 10 80 250 1. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 1. neventilirano ne 159. 1 Element odgovara DIN 4108.3650 masa 0.70 okvir grupe 1 drvo.0 do 2.790 W/(m 2 K) nema zahtjeva d [m] X [W/mK] P [kg/m 3 ] H [1] dM.5 cm (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva d [m] X [W/mK] 0.300 0.781 m 2 0.5 Grupa materijala za ovkir Vrijednost krVrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.8 W/(m 2 K) vanjska ostakljena vrata. < 40% 0. općenito ne 147.02 19.6 1.040 m 2 K/W 0.12 50 1.1 mm 3 Polistirol (PS) .28 15 0.408 W/(m 2 K) 0.500 kg nema zahtjeva 128 .390 W/(m2K) nema zahtjeva 0.000 m 2 K/W 0.1 W/(m 2 K) 0.08 Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Vanjski zid poroton 36. kombinirano.blokovi W6 .130 m 2 K/W 0.727 kWh/a 0.0150 smole Vrsta elemenata građevine: Površinsko grijanje: Površina: Masa po m 2 : 0.0120 X [W/mK] 0.435 W/(m 2 K) kao vanjski zid poroton 36. LM 21 2 Polistirol. tablica 1 Element odgovara DIN 4108. sintetika.0005 0.000 m 2 K/W 0.eqVrijednost k: izolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 3.040 m 2 K/W 0.532 kWh/a 1. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine Krovni rogovi.160 0.1400 0.130 m 2 K/W 0. < 40% 0. 2: Masa po jedinici površine: (slojevi nisu definirani kao drveni) Element odgovara DIN 4108.0 1 2.400 kg 0.000 m 2 K/W 128.1 2.398 W/(m 2 K) Grupa materijala za okvir Vrijednost kr Vrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.854 W/(m 2 K) 2.0 W/(m K) 0. kombinirano.000 W/(m 2 K) vanjski zid u terenu ne 9.04 10 2.šuplja opeka.040 m 2 K/W 0.80.035 0.0400 0.TERMOIZOLACIJA Vanjski prozor. sintetika. [m2 K/W] 0.501 m 2 > 15%.eq: Vrijednost k: Vanjski stubišni zid iznad terena (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka gradiva 1 KLB lakiklima . nagib krova > 15° ne istok 3.060 W/(m 2 K) 1.000 m 2 K/W 938.0200 0.250 W/(m 2 K) 0.000 m 2 K/W 0. vrata-prozori ne jug 8.50 okvir grupe 2.80 kg/m 2 d [m] 0.3000 0.50 Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Krovni prozor Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvirizolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 2. 6.NB.600 W/(m 2 K) 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.8 2.040 25 0.60 okvir grupe 1 drvo.00 1. Ostali profili s atestom za kr = 2.130 m 2 K/W 0.tvrda pjena (stiropor) 4 Smreka.130 m 2 K/W 0. zasjenjeno 3.900 W/(m 2 K) Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.585 W/(m K) 10.000 m 2 K/W 0. tab.210 P [kg/m 3 ] 900 H [1] 8 8 [m 2 K/W] 0. sljubnice ispunjene. dijelovi presjeka Udio TDW 12% 88% Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Oznaka rogovi međupolja krov/strop prema vanjskom zraku odozgo. tabl.000 m 2 K/W 290.0 W/(m 2 K) krovni prozor.350 P . jela Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: Masa po m 2 : 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna Dodatni zahtjevi za lake elemente dopuštenih vrijednosti k prema DIN 4108/2. bor. prostorna masaO.283 m 2 > 15%.700 800 1100 5 50 200 vanjski zid.498 m 2 > 15%. okvir < 30% ne sjever. ekstrudirana smjesa Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: Masa po m21/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Krov. Ostali profili s atestom za kr = 2.0150 aditiva 2 Poroton .130 0 100000 100000 20 15 600 40 40 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 0.eq: Vrijednost k: Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Ulazna vrata Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvir Grupa materijala za ovkir Vrijednost kr Vrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.

Proračun QH prema WSVO zadovoljava uvjete. DIN 106/1+2.0 520.14 56.00 1 Gipsana žbuka bez 0.08 strop iznad podruma (podrum nije grijan) da 135.600 2.607 m 2 17.58 58.0 1.8 0.00 krov/strop prema vanjskom zraku odozgo neventilirano ne 140.7 0.750 kg 0.58 0.000 2.930 W/(m 2 K) nema zahtjeva Vanjski zid stubišta iznad terena 9.8 100.357 Udio [%] 31.0120 900 0.100 2400 0.06 0.57 3 Polistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 035 0.2 0.398 0.040 15 2.0 1.0700 X [W/mK] 1. ne 26.28 kWh/a m .1600 2. 129 .5 0.350 W/(m 2 K) Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.06 0.58 Af 9.78 Ag 0.0 1.70 Ad 159.229 W / ( m 2 K) kao za krov Unutarnji zid prema znatno hladnijim prostor.58 1.6 31.91 kWh/a m .100 kg 0.5 Udio [%] 28.000 m 2 K/W 0.75 22.25 Ukupno Prozori Vanjski prozori sjever Vanjski prozori istok/zapad Vanjski prozori jug Krovni prozori Ulazna vrata Ukupno Krovovi/stropovi Krov Ukupno Elementi prizemlja zgrade 26. 8.04 X [W/mK] 0.50 31.170 m 2 K/W 0.785 W / ( m 2 K) 1.200 0. 1 Element odgovara DIN 4108.35 147.130 m 2 K/W 0.0 29. : 8.0 15. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 0.30 kWh/a nr Godišnji solarni dobici Q's: (u odnosu na volumen zgrade) Godišnja potreba topline za grijanje: 30.398 ATk [W/K] 0.0400 X [W/mK] 1. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: element odgovara WSVO za taj tip građevine Pregled razmatranih elemenata građevine Pod stubišta (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva 1 Cementni estrih 2 Normalni beton prema DIN 1045 d [m] 0.64 kWh/a m .040 50 3.400 P .0 58.350 p [kg/m 3 ] 1200 n [1] 10 10 5 10 20 50 8 d/X [m 2 K M ] 0.7 159.4 17.1600 2.6 30.01 0.97 1/m Odnos površine prema volumenu A/V: 29.250 32.41 7.0 vrijed.300 0 0.37 Sveukupno 0.tvrda pjena (stiropor) 040 0.0 0.700 1400 0.43 10.130 m 2 K/W 0. tabl.1 30. 1 Element odgovara DIN 4108.1 mm d [m] 0.785 10.dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva 1 Gipskarton ploče DIN 18180 2 Polietilen folije debljine > 0 .0200 4 Gipskartonske ploče DIN 18180 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.040 - 15 pod na zemlji ne 11.50 3. tabl. Q'H-: 95.08 Unutarnji zid stubišta iznad suterena 26.5 0.95 520. 1994.170 m 2 K/W 0.0 1.37 kWh/a m : Q'h = 0.0400 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.035 0.600 1.810 W/(m 2 K) 0.43 3 PoIistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 040 0. [kg/m 3 ] 2000 2000 [1] 300 400 15 35 100000 100000 20 50 70 150 d/X [m 2 K/W] 0.0120 8 8 100000 100000 0.14 0.03 1.05 11.2 100.8 0.000 0.86 Strop iznad podruma (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka gradiva 1 Keramičke pločice 2 Cementni estrih 3 Polietilenska folija debljine > 0.210 m 2 545.00 kWh/a m Godišnji interni dobici Q'.28 3.: 4.170 m 2 K/W 0.02 3.9 (Q'r + Q'L) .0350 15 20 50 1.960 W/(m 2 K) nema zahtjeva Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.400 P [kg/m 3 ] 2000 [1] 15 35 70 150 20 50 d/X [m K/W] 2 Oznaka elementa Zidovi Vanjski zid poroton 36. 1 mm d [m] Unutarnji zid stubišta iznad suterena (redoslijet slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva d [m] X [W/mK] 0.100 2400 0.0 1.34 0.0100 0.00 Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.0020 0.30 11.00 32.5 0.785 0.400 0.656 0.75 kWh/a nr O'Hma*: Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline nije prekoračena. Godišnja potreba transmisijske topline Q'r: 18.86 m3 Grijani volumen V: 520.44 Pod stubišta Strop iznad podruma 134.78 159.5 5.05 Pregled prosječnih vrijednosti k vanjskih elemenata građevine Ogledni projekt BEL Neufert Aw Zidovi Aab Bočni zidovi Af Prozori sa solarnim dobicima Ad Krovovi/stropovi A d l Stropovi sa zrakom odozdo Aq Elementi prizemlja zgrade Ukupno Površina [m 2 ] 147. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine Proračun prema WSVO za zgrade 535. Q"H = Q'H/0. izdanje od 16.50 28.335 W / ( m 2 K) 0.1000 5 Normalni beton prema DIN 1045 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.0 520.21 Ukupno 154.300 0 0.3 5.600 1.35 Aab f Vrijednost k [W/m 2 K] 0.22 13.0400 4 Izolacijski materijal od mineralnih/biljnih vlakana 040 0.839 0.900 15. k * f [W/(m 2 K)] 0.435 0.57 10.5 0. Podaci koji se odnose na energiju proračunati su prema odredbamapropisa o termičkoj zaštiti (WSVO).392 1.210 15 0.443 m 2 464.TERMOIZOLACIJA Krovna polja .2400 3 Polistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 035 0.130 m 2 K/W 0.5 cm Ukupno Bočni zidovi A [m 2 ] Aw 147.656 W / ( m 2 K) 1.13 kWh/a m . tabl.500 kg 0.579 m 2 365.58 0.1 6.182 0.50 0.210 p [kg/m 3 ] 900 [1] d/X [m 2 K/W] 0.32: Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline: 30. Ljetna zaštita od topline prema WSWO nije ispitivana. 1Element odgovrara DIN 4108.335 2.000 1.0005 0.37 m2 Ukupna površina omotača A: 0.01 4 Polistirol (PS) .27 185.1200 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.040 m 2 K/W 0. Godišnja potreba ventilacijske topline Q'L.60 6.0150 dodataka 2 Vapneno-pješčani blokovi i ploče.01 8.(Q'| + Q's): 94.400 kg 0.4 26.1.

dopust.' Vanjski zidovi 2 Aj.28 1.TERMOIZOLACIJA Dokument o potrebnoj toplini prema § 1 2 Propisa o toplinskoj zaštiti Površinski Površina -Koeficijent O z n a k a / onjentacija elemenata A. 1.60 0.21 Vanjski zid poroton 3 6 .0 7 8 prozori / vrta i vanjska vrata Q"HZUI = 95. Q'HZUI = 30.5 I. površine u kontaktu s tlom A ^ Ploče sa z r a k o m odozdo V Unutarnji zid stubišta > U G 26. 9 7 nrr 1 Vanjski prozori: istok / z a p a d Krovni prozon Onjentacija: z a p a d Orijentacija: jug 7. nije uključen korisni učinak postrojenja za grijanje i eventualno različitim navikama korisnika.99 Prizemlje stambene površine 95. godišnja potreba topline za grij.5. -prolaza topline K. 11 Vanjski prozon jug 8.0 1. stupanj povrata topline uređaja r| W = % Q** h = Q h / A * = 108.900 0.99 (T) Presjek (?) 11. = 4286.5 0.600 0.86 m 3 Orijentacija 1 sjever / zasjenjeno Vanjski prozon sjever U l a z n a vrata Orijentacija.91 kWh/(M a) 9 10 2 2 A / V = 0 .56 kWh/(m 2 a Napomene uz osnove ovog dokumenta o potrebnoj toplini Naprijed navedene vrijednosti godišnje potrebe topline za grijanje u prvom redu daju polazne točke za usporednu ocjenu energetske kvalitete zgrade. Granične površ p r e m a dijelovima z g r a d a s visokom unutar temperat.389 0.21 kWh/a Potrebe energije za ventilaciju Q L = 9795.70 1.0 Dostavljaju se sljedeći podaci: Preračunato na • stambenu površinu prema § 4 4 . Ventilacijski uređaj s mehaničkim pogonom bez povrata topline Kod zatvorenih negrijanih staklenih dogradnji su za vanjske elemente građevine u tom dijelu dani faktori redukcije prema WSVO prilog 1.435 0. Q'HZUI = 30.A*= .91 m 2 proizlazi godišnja potreba topline za grijanje • glavna korisna površina prema DIN 277 . Stupanj ukupnog prolaza energije 9I [W/m2K)j 0.250 Br element broj Faktor specifičnih temperat.50 1.64 kWh/(m 3 a) 6 A ^ . A = 520.30 11. određene pretpostavke o iskoristivim unutarnjim dobicima topline i izmjeni zraka).62 kWh/a h sadržan u Q. Proračunska zapremina zraka V L = 428.8 Za zgradu s normalnim unutarnjim temperaturama proračun prema prilogu 1 broj 1 i 6 Propisa o toplinskoj zaštiti Oznaka zgrade ili dijela zgrade: Mjesto: Područje: BEL Neufert Ulica i kućni broj Broj parcele: [m ] 1 AV.3. pa se stvarni utrošak energije samo uvjetno može ocijeniti na temelju proračunate godišnje potrebe topline za grijanje.5 0.5 Grijani volumen zgrade V = 535.50 1.59 kWh/a Korisna površina zgrade prema Propisu o toplinskoj zaštiti An = 171.69 m 3 11. negrijane staklene dogradnje s jednostrukim ostakljenjem 1 ) / izolacijskim ili dvostrukim ostakljenjem 1 ) / termoizolacijskim ostakljenjem uz odgovarajuće označene površine Povišene vrijednosti iskoristive unutarnje topline zbog isključivog korištenja kao uredske ili upravne zgrade Ventilacijski uređaj s mehaničkim pogonom s povratom topline (sa ili bez toplinske pumpe).41 3. godišnja potreba topline za grij.0 1. Ostale karakteristike koje se odnose na energiju Godišnje potrebe topline za grijanje (sveukupno) Q h = 16274. Godišnja potreba topline za grijanje A/V Omotač zgrade koji pren.44 134.64 kWh/(m 3 a) Pror dopušt.600 2.48 kWh/a Uzeto je u obzir Potreba transmisijske energije Q r = 15612.60 1. m 2 Pri proračunu godišnje potrebe topline za grijanje uzeto je u obzir Zatvorene.335 0.teren Pod stubišta Strop iznad podruma 9.' Površina krova i krovnih ploča 3 A g : Donji završetak z g r a d e uključ. 5 c m Krov 147.37 m2 4 5 Max.600 2. st 1 II. Ap: Prozori.za druga korištenja .75 kWh/(m A) Q"HZUI = 94. Međutim.785 0. topi. razlika elemenata građevine 1 1.48 m 2 Iskoristivi unutranji dobici topline Q.0 0.01 3. 0.78 2 H 0.58 Vanjski zid stubište . BV -samo uz korištenje stana A*=149. istok 9.91 m2 (ogledni tlocrt) 130 .91 kWh/a Iskoristivi solarni dobici topline H Q S = 2305. meteorološki podaci.000 0.50 1.0 Godišnja potrebna toplina za grijanje Q" H odnosi se na površinu koja je izvedena iz volumena zgrade (korisna površina zgrade A N ).565 0.35 159. Ove se vrijednosti proračunavaju prema jedinstvenim rubnim uvjetima koji su definirani u Propisu o toplinskoj zaštiti (npr.60 0.

pjenobeton 11.limena glazba materijalni zvuk: buka koraka . (promjena tlaka pri glasnom govoru = približno jedna milijuntina atmosfere).„Srednje čujno područje • AKUSTIČNA IZOLACIJA 120 110 Q D To je svaka mjera kojom se smanjuje prijenos zvuka od njegova izvora do slušatelja .5 cm.vika . dr. 1 Hz (Hertz) = 1 titraj u sekundi.element . glazba s radioaparata sobne jačine u zatvorenoj prostoriji Buka tihog usisača. Prostor između dviju ljuski treba ispuniti materijalom koji upija zvuk kako bi se spriječilo naizmjenično reflektiranje zvuka. laka ploča od drvene vune 2. tihi razgovor.) Skala jačine tona a) Pogrešno bjlspravno © Prikaz savijenih valova zida pri normalnim frekvencijama: zid ne vibrira kao cjelina (-> a). a ako su u različitim prostorijama. razlika između prvobitne i prigušene razine zvuka (za materijalni zvuk navodi se najviša razina koja od normiranog šuma smije preostati). laka ploča. ubrzanje je teško i zahtijeva silu. veličine jačine zvuka i zvuka (db) i jačine zvuka (|iW/cm2) 0- 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 100-130 Početak čujnosti Tiho šuštanje lišća Donja granica uobičajenih šumova u stanu srednji šumovi u stanu. to se postiže upijanjem zvuka -> s. Za građevine je važno područje između 100 i 3200 Hz. Gosele. žbuka od gipsa i pijeska 2 cm Izolacija od zračnog zvuka zida (T) prema mjerenjima prof. To je zvučno područje podijeljeno na 12 dijelova = 12 bela (B) (prema izumitelju telefona A. Ako su izvor zvuka i slušatelj u istoj prostoriji. Za označavanje akustične izolacije služi za zračni zvuk razlika razine zvuka. bolja izolacija od one koju bi dala sama masa elemenata javlja se samo iznad tzv. veličina izolacije od zraC j ) čnog zvuka bez obloge .glasovir (ujedno i zračni zvuk). mirna stambena ulica Uobičajena razina razgovora. koja se klate već uz lagane udare (rezonantna frekvencija). pri čemu se energija zvuka gubi najprije na prijelazu zvuka iz zraka u element građevine. motocikl Vrlo bučan pogon (kotlarnica i si.7 dB. U DIN-u 4109 propisane su vrijednosti akustične izolacije koje treba postići -> s. dvorana s pisaćim strojevima Glasna tvornička hala Bosch-ova truba na udaljenosti od 7 m. Zvuk se širi kroz zrak kao uzdužni val -> © a u čvrstim materijalima kao savijeni val. Najčešće se razina zvuka navodi u decibelima . Ako se element neposredno pobudi (materijalni zvuk). Kod akustične se izolacije prema vrsti zvučne smetnje razlikuje izolacija od zračnog zvuka (ako izvor zvuka prije svega pobuđuje okolni zrak) i izolacija od materijalnog zvuka (ako izvor zvuka neposredno pobuđuje neki element građevine). Zvuk se širi mehaničkim titraji> ma i tlačnim valovima koji povećavaju ili smanjuju atmosferski tlak (= 1. Frekvencija kod koje brzina širenja savijenog vala u nekom elementu građevine iznosi također 340 m/s jest granična frekvencija. Tlak zvuka kreće se u čujnom području čovjeka od praga čujnosti do praga boli (7). ekspandiran). mjerljivim u mikrobarima (|ib). s oblogom + 2 dB 131 . rezonantne frekvencije. dakle teškim debelim elementima građevine. stiropor 1. nego njegovi dijelovi vibriraju jedan prema drugom (-»b) © Osjećaj jačine tona: uho općenito osjeća neki šum kao dvostruko glasniji ako je jačina zvuka udeseterostručena Žbuka 100 200 400 800 1600 3200 Hz cm 0. to se uglavnom postiže akustičnom izolacijom. usporenje kretanja vrata može se lako postići kočenjem.dB (A) odnosno iznad 60 dB u belima (B). 133. Brzina širenja uzdužnog vala iznosi 340 m/s. Bellu).zrak.6 cm (el.element . mjeri koja približno odgovara prijašnjoj mjeri fon. koja bi stoga trebala biti niža od 100 Hz. Lake konstrukcije za akustičnu izolaciju (§) koriste višestruki prijelaz zvuka: zrak . debljini sloja i frekvenciji. Zvučni titraji koje možemo čuti imaju frekvenciju od 20 Hz do 20000 Hz. kod te je frekvencije prijelaz zvuka iz zraka u element i obrnuto vrlo dobar 100 90 80 0 70 5 Q 50 40 30 20 10 0 20 30 40 50 70 100 200 300 500 700 1000 Frekvencija f —2000 3000 4000 7000 10000 Hz ® Odnos između jačine tona (fon). zatim pobuđivanjem mase elementa i na kraju opet pri prijelazu u zrak. uobičajena buka u poslovnoj ulici Pojedinačni pisaći stroj.nije ga moguće potpuno spriječiti. 134. na koje je ljudsko uho posebno osjetljivo. Vio bela = 1 decibel (db) je donja granica razlike tlaka zvuka što ga ljudsko uho može registrirati pri normalnoj frekvenciji od 1000 Hz. izolacija od buke koraka — s.šumovi od instalacija .5 1 2 4 6 8 10 Debljina elementa građevine (5) Granične frekvencije za ploče od različitih gradiva © Obložna ljuska od ožbukane drvene vune.0333 2 kg/cm ) u vrlo malim veličinama. 132.5 cm prikovana s velikim razmakom čavala. Akustična se izolacija uglavnom ostvaruje masom. tj. Primjer zračnog zvuka: radio . žbuka 1. tlaka zvuka (|ib). prigušenje je zvuka dakako manje.5 cm. G. kod savijenog vala ovisi o materijalu.zrak . zvono telefona na udaljenosti 1 m Vrlo prometna ulica. Rezonantna frekvencija može se usporediti s klaćenjem letećih vrata. Zbog toga je uzet decibel kao fizikalna mjera jačine zvuka u odnosu na jedinicu površine -> (T).

otvaraju se pojedinačno Teška dvostruka vrata s pragom i brtvom Jednostruki prozor bez posebne brtve Jednostruki prozor s dobrom brtvom Dvostruki prozor s kutijom bez posebne brtve Dvostruki prozor s kutijom i dobrom brtvom Akustična izolacija vrata i prozora prema DIN 4109 do 20 dB do 30 dB do 30 dB do 40 dB do 15 dB do 25 dB do 25 dB do 30 dB 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 © Minimalne debljine jednoslojnih zidova s veličinom izolacije od zračnog zvuka LSM = OdB 132 . propisane vrijednosti .5 2 ( 2 6 0 0 kg/m3) Staklo Prešani azbestcement ( 2 0 0 0 kg/m3) 10 15 \20f.7 1. ljuskom -> s. Zidovi s neDijagonalni prijenos dovoljnim prigušenjem mogu se popravjtj ^vjtljivqm_obLQŽnnm.ZRAČNA AKUSTIČNA IZOLACIJA U tom je slučaju akustična izolacija koju pruža element posebno loša.6 1.6 0. ako ti zidovi i ploče imaju površinsku masu iznad 250 kg/m2 © Debljina e l e m e n t a (cm) uz niže n a v e d e n e površinske težine Teški beton* ( 2 2 0 0 kg/m3)| 6 . Savitljive ljuske relativno su neosjetljive na © Zaobilazni put preko priključenih jednoslojnih elemenata građevine. potrebna debljina zida . puna opeka 1. npr šljunka Plino-1 pjenobeton 0.0 1.5 Ziđe od pune ili šuplje o p e k e ili blokova. kruti elementi imaju svoju graničnu frekvenciju usred interesantnog područja. drobljene opeke i si.3 I Gips 0.5 437.5 375 312. 0 Zračni zvuk .0 1.4 1. Kod teških krutih elemenata granična je frekvencija iznad.5 I 2 ' 2 .prenošenje Pri izolaciji od zračnog zvuka javlja se v negativni utjecaj "pokrajnjih putova" veći negoli pri izolaciji od buke koraka (zbog toga bi u atestima 0 akustičnoj izolaciji zidova trebalo uvijek uzeti u obzir i "pokrajnje putove" koji su posljedica uobičajenog načina građenja).5 187.2 1.» (2). treba dakle prije svega poboljšati prigušenje zvuka od vrata i prozora.5 125 I terijalu (npr na uobičajenom stiroporu) znatno smanjuje akustičnu izolaciju! Laki beton* ( 8 0 0 kg/m3) | 6 .5 1.6 0.6 1.5 I 2 2 |37.7 1.3 l M i Ukočeno .5j ReBroj lista norme Oznaka Prostorna masa kg/dm 3 Klinker ( 1 9 0 0 k g / m 3 ) 1 5 .5 250 187.5 M a s a zida > 400 kg/m2 M a s a zida > 350 kg/m2 < 400 kg/m2 mm kp/m2 mm kp/m2 dak e: 1. Malo M / 1 Vrata i prozori sa svojim niskim vrijednostima prigušenja zvuka .5 187.0 1.2 1.2 437.6 DIN 4165 Blokovi od plino-1 pjenobetona 0.* s.2 1.9 1. 2 5 * obostrano ožbukani zidovi (zidarske mjere) 05 10.5 150 350 350 350 360 350 350 370 370 380 1 2 3 4 5 6 7 8 (§) Jednostruka vrata s pragom bez posebne brtve Teška vrata s pragom i dobrom brtvom Dvostruka vrata s pragom bez posebne brtve. DIN 4232 Porozni beton od neporoznog agregata. čak i pri malom udjelu otvora u ukupnoj površini zida bit će rezultirajuće prigušenje zvuka najčešće ispod aritmetičke sredine prigušenja zvuka od zida i otvora. blokovi od v a p n a i pijeska* ( 1 8 0 0 kg/m ) | 5 . a kod tankih savitljivih elemenata ispod interesantnog područja frekvencija.6 0. moraju biti teški najmanje 400 kg/m 2 (ako su pregradni zidovi teži od 250 kg/m 2 tada je dovoljno 350 kg/m 2 ).> © . obostrano ožbukani debljine 15 m m 31 32 DIN 4164 Beton od plovučca.6 1.2 1.8 Puna opeka Klmker z a visokogradnju DIN 105 Šuplja opeka.2 1.5 1-1.» © S p u š t e n i strop imaju izrazito negativan utjecaj na prigušenje zračnog zvuka. 131 © . i ( 1 0 0 0 k g / m 3 ) [1 1. slabija nego bi to od njegove mase trebalo očekivati.5 111.» time raste utjecaj granične frekvencije na prigušenje zvuka . šljake.0 1. „ „ .4 1.9 365 300 240 240 240 300 300 240 240 240 240 240 240 240 300 300 240 240 365") 300 365 365 300 240 240 490 450 445 405 485 505 440 445 405 440 440 485 530 485 505 420 460 410 440 400 430 405 450 445 405 440 485 300 240 300 240 240 380 360 380 360 360 355 380 380 360 390 380 °. stoga granični zidovi između stanova.8 2 1. Krivulja u DIN-u 4109 određuje kolika mora biti najmanja razlika razina zvuka pri pojedinim S p o r e d n i put frekvencijama Zahtijevana granična krivulja za zračni zvuk da bi se postigla veličina akustične izolacije LSM = ± 0 dB.8 1. dakle smanjenu akustični izolaciju ->©• Zračenje zvuka G l a v n i put Otpor pobudi Zaštita o d z r a č n o g z v u k a Kod zračnog zvuka zvučni val pobuđuje element građevine .0 1. 2 5 Šuplja opeka* ( 1 4 0 0 kg/m3) | 5 .8 1.5 | 3 | |11.4 1.8 1. .2 1.9 DIN 1047 Kompaktni beton od šljunka ili drobljenca 2.5 male zvučne mostove (suprotno od krutih ljuska). šupljine ispunjene pijeskom Puni blokovi od vapna 1 pijeska DIN 106 list 1 Giter blokovi od vapna 1 pijeska Šuplji blokovi od vapna 1 pijeska 1. 2 5 11.8 0.» (5).2 1.4 1. 131 ® ili ako su potpuno odvojeni od površine na kojoj leže. obostrana žbuka debljine 15 m m 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 DIN 18152 Puni blokovi od lakog betona Bez ispune pijeskom DIN 18151 DIN 3 9 8 Blokovi od zgure Tvrdi blokovi od zgure Šuplji biokovi s dvije ili tri šupIjine Obrnuto ugra đeni. 11.4 1.5 250 250 250 250 250 187.5 400 400 425 425 400 450 475 425 475 405 460 500 375 375 312.5 187. površinska masa i debljina elementa (prema Gosele-u) 2 Laki betoni 1 betoni u zidovima bez reški i pločama visine kata. 2 5 112. Za dvostruke zidove koji imaju funkciju akustične izolacije treba uvijek primijeniti tipiziranje. I drvo <600 k9/m > _ 300 240 _ 300 240 490 365 10 20 30 40 50 70 100 200 300 400 500 29 30 Površinska masa elementa (kg/m ) (jT) Prigušenje zračnog zvuka. provjerene načine građenja! Ljuska od žbuke na uobičajeno tvrdom izolacijskom ma124 136.8 1. dvostruki zidovi daju posebno dobar učinak ako leže na elastičnom izolacijskom materijalu i ako su savitljivi . na koje se nadovezuju pregradni zidovi.6 1.4 1. Kao pokrajnji putovi posebno se ističu krute ljuske težine između 10 i 160 kg/m 2 . 2 5 P u n a o p e k a * .

Estrih je tanka kruta ljuska.vrijednosti odmah nakon izvedbe moraju biti za 3 dB povoljnije. mora se strop nad podrumom izvesti s plivajućim podom ili nekom elastičnom podnom oblogom (kao i razdjelni stropovi između stanova). to je ujedno i izolacija od zračnog zvuka. Ako reška počinje od temelja nisu potrebne dodatne mjere. vrijedi i za podnu oblogu od keramike -> © . Koliko će plivajući estrih ili meka elastična podna obloga poboljšati izolaciju od buke koraka. već i najmanja spojena mjesta smanjuju djelotvornost izolacije jer su zidne ljuske krute! Složeni zidovi Kod složenih zidova (tome pripada svaki zid s površinama različite akustične izolacije. glina. Za porozne zidove propisano ^g^ Žbukanje nakon izvedbe estriha kod masivnih zidova 5 10 15 20 25 30 Razlika pojednačnih izolacijskih vrijednosti Dz=Di-D2 © Smanjenje akustičke izolacije prema Zeller-u C D — Trajno elastična masa Plivajući pod od pločica . reška zabrtvljena trajnoelastičnim kitom. list 3). ako u gornjoj prostoriji djeluje normirano "tapkalo". pokriven zaštitnim slojem.Elast. i preko toga estrih od betona. počinje li ona tek na razini terena. npr. dakle dopušteno za sve vrste međukatnih konstrukcija (konstrukcije grupe I i II. Kod međukatnih konstrukcija koje su dovoljna izolacija protiv zračnog zvuka (konstrukcije grupe II) može se prigušenje buke koraka postići mekom elastičnom podnom oblogom -> konstrukcije grupe I mogu se ovješenom savitljivom stropnom oblogom pretvoriti u konstrukciju grupe II -> (9). anhidrita.ZAŠTITA OD ZRAČNOG ZVUKA I OD BUKE KORAKA-» Q P Razdjelni zidovi Zidovi koji razdvajaju zgade od slojeva težine ispod 350 kg/m 2 moraju biti odvojeni razdjelnom reškom po čitavoj dubini zgrade.Izolacija — Estrih (podloga) . proizlazi iz vrijednosti poboljšanja VM (dB). Smanjenje akustičke izolacije R proizlazi iz sjecišta krivulje odnosa površina s vertikalama razlike pojedinačnih izolacijskih vrijednosti D z . Reške treba ispuniti odgovarajućim materijalom (ploče od pjenastog materijala) s preklopima. stoga ekstremno osjetljiv na zvučne mostove.Estrih (podloga) za pod Izolacija i . rub uvijek slobodno pokretan. Krivulja u DIN-u 4109 -> @ daje normiranu razinu zvuka. 133 . lijevanog asfalta (debljina propisana u DIN-u 4109. zid s vratima) dobiva se ukupna vrijednost akustične izolacije D g nakon što se odbije smanjenje izolacije R od veće izolacijske vrijednosti -> © 'TN ' Dvoslojni razdjelni zid s kontinuiranom razdjelnicom u presjeku (2) Tlocrt-»© Nepovoljno m u 5Všl G l a v n i put ) 7 / S p o r e d n i put U Zračenje zvuka Prijenos materijalnog zvuka © Frekvencija (Hz) Poželjna granična krivulja buke koraka . dakle maksimalnu jačinu zvuka koji se smije čuti odozgo u prostoriji ispod. Pri tome . stiropor ^ 1 0 mm Drveni pod .Estrih Zaštitni estrih -Podne pločice ili ploče Tijek proračuna: 1 Ustanoviti razliku pojedinačnih izolacijskih vrijednosti D z = D1 .D2. Ploča Izolacija Plivajući pod od keramičkih pločica (kupaonice) ^g^ Slojevi poda s hidroizolacijom za kupaonice s tušem r. Izračunati odnos površina izolacijskih dijelova zida 3. pri čemu treba staviti Di > D2 2. minimalna masa ispune iznosi 150 kg/m 2 (kod višekatnih zgrada 200 kg/m2). šljaka ^ (9) Savitljiva stropna ploča ^ Žbuka na pleteru Letve Mogućnost prigušenja buke koraka kod drvenog grednika Prigušenje buke koraka Zbog zvuka koraka međukatna se ploča izravno pobuđuje na vibriranje -> (3). Uobičajeni oblik akustične izolacije je plivajući pod: meki elastični izolacijski sloj bez reški.Obloga 0 Ploča © Ž b u k a nanesena prije estriha do gornjeg ruba ploče.zbog utjecaja starenja .Pijesak.

kanali za smeće. npr. efekt zaklona = 17dB 134 .. b) akustički izolirati vanjske zidove. a istovremeno opada razina buke unutar dotadašnjeg polumjera jeke © Polumjer jeke i kapacitet upijanja zvuka neke prostorije = 24. past će razina reflektiranog zvuka izvan dotadašnjeg polumjera jeke.00 m 2 Zaštita od vanjske buke Za zaštitu od buke izvana (buka prometa i si. 2 0 = h/>.03 60 m 2 akustičnog stropa • 0.6 3.1 m 2 po kubičnom metru obujma prostorije v (polumjer jeke iznosio bi pri tome u prostoriji 6 x 10 x 2. zidove ili veSkica dimenzija iz -> © Q = izvor zvuka B = slušatelj getaciju.zatvoreni bazen: 40 m 2 vode • 0. Primjer.4 • Konstrukcija. Što je deblji komplet slojeva.. podnožje koje apsorbira zvuk).5/0. priključkom na dimnjak akustički izoliranim cijevima. spavaća soba).50 m uz 500 Hz (podr. obuhvaćaju se dublje frekvencije. između ostalog. • šum instalacijskih vodova nastaje stvaranjem vrtloga u vodovima. ^ V.4 29 A = = 0. c) ugraditi u fasadu prepreke protiv širenja buke. Ako se smanji refleksija zvuka.1 m).68 Valna duljina je h/7 =2. Ventilacijs- A = m a t e r i j a l z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a . iz toga proizlazi koliko je važna veličina H određena kutom a. a za polovicu vremena odzvanjanja dvostruko toliko. grupa II sa = 30 db (A) dopušteno samo za unutrašnje zidove u stanu i za zidove prema tuđim instalacijskim prostorijama. 4 0 . Dijelovi kućnih tehničkih instalacija koji proizvode buku (cijevi vodovoda i kanalizacije.5 2 5 50 0 200 400 600 800 Udaljenost od izvora z v u k a (m) Ekv površina upijanja z v u k a (m 2 ) površina upijanja zvuka A biti 0. dovoljne dimenzije. 8 1.) postoje sljedeće mogućnosti: a) ispravno projektirati zgrade: boravišne prostorije locirati na suprotnoj strani od izvora buke. Najveća dopuštena razina zvuka od instalacija u tuđim stanovima je 35 dB (A). d) izvesti prikladne zahvate u okolnom prostoru. pomoću prigušivača zvuka. Vidjeti i: Smjernice za građevinske zahvate u svrhu zaštite od vanjske buke i DIN 18005 zaštita od buke u urbanizmu. Za vrijeme odzvanjanja od 1. Za nasipe. već samo smanjuje reflektirani zvuk. I Kmg).5 sekunde . polumjer jeke se povećava.5 m samo 1.00 m 2 29. oni se sastoje od obložnih slojeva koji upijaju zvuk i između kojih struji zrak. © Efekt akustične izolacije uz pomoć zapreka na otvorenom (A. • šumovi pražnjenja (šumovi grgljanja). zvučno izoliranim poklopcem gorača. Beton B 25 Bitumenska Ijepenka Ploča pluta Bitumenska Ijepenka Beton B 25 12 cmD 500 g/m2 5 cmD 500 g/m2 12 cmD AKUSTIČNA IZOLACIJA Šumovi od instalacija javljaju se kao • šum instalacijskih armatura: može se smanjiti upotrebom armatura koje prigušuju zvuk.2 0 . poboljšanje svih armatura. e v i s p u n a m a t e r i j a l o m z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a (^3) Metalno gumeni element ® Kanal opremljen materijalom koji upija zvuk .75 sekundi = = 2. Prijenos zvuka u ventilacijskim vodovima.najčešće ne smanjuje prolaz zvuka kroz element građevine. to je idealna površina upijanja zvuka koja ima isti kapacitet kao sama prostorija. poboljšanje: spri- I 1 o n / . odzračni ventili u armaturama. dizalo) ne smiju se ugra- P W 1 diti u zidove mirnih stambenih prostorija (dnevna soba.idealno za privatne zatvorene bazene i si. Isto tako ne utječe na zvuk koji od izvora neposredno stiže u uho. npr nasipe. poboljšanje: lukovi umjesto koljena. ispitna grupa I sa = 20 db (A) razine armaturnih šumova na svim mjestima. vertikalni plinovodi. osobito prozore i vrata.mora ekvivalentna 1. postavljanje kade na zvučno izolirajuće noge (u tom slučaju i rub elastično prisloniti na zid). g u m a B = z r a č n i prostor.•EZ] i i I I • I . Kako neposredni zvuk opada s udaljenošću od izvora.2 V. poboljšanje: pravilno dimenzioniranje i odzračivanje odvodnih cijevi.05 100 m 2 zidova i poda • 0. telefonskih prigušivača zvuka.00 m 2 3.suprotno od prigušenja zvuka .) ¿340/500 = 0.| čki izolirana obujmica Akustički izolirani temelj kotla širine 90 cm ječiti rezonanciju objekata.(telefonski prigušivač zvuka) ke instalacije treba postavljati akustički izolirano! Upijanje zvuka Upijanje zvuka . Na ordinati je djelovanje zaklona ovisno o kutu « -> (8).00 m 2 Postupcima upijanja zvuka može se razina reflektiranog zvuka sniziti Time polumjer jeke postaje veći.68 = 3. . treba predvidjeti ventilaciju.2 6. bučnost ventilacijskih i klimatizacijskih uređaja smanjuje se pomoću tzv. nužan je atest.a = 30° h = 2. sred frekv. Kotlovi se akustički izoliraju: izolirajućim postavljanjem (odvojeni temelj — > (2). bit će od nekog polumjera "jeke" oko izvora zvuka reflektirani zvuk jednako glasan odnosno glasniji -> (5) od neposrednog zvuka.68.4 12."v Akus. priključak na razvodnu L M a t e r i j a l koji upija z v u k cijevnu mrežu pomoću gumenih kompenzatora. vrijeme odzvanjanja dakle 0. ako su prozori fiksni. Visine su u metrima a duljine zvučnih valova treba očitati Primjer. zidove i ostale zapreke može se veličina izolacijskog djelovanja za različite valne dužine očitati iz dijagrama (7) (valna dužina približno 340 m/frekvencija). akustično izolirani nosači -» (?) • šumovi punjenja pri udaru vode na stijenku kade i si. Unutar dotadašnjeg polumjera jeke ništa se ne mijenja! Kapacitet upijanja zvuka neke prostorije izražava se u četvornim metrima ekvivalentne površine upijanja zvuka.

n a j č e š ć e j e j a č a i b u k a pri n e p o s r e d n o j p o b u di. r a z l o g j e t o m u najčešće neposredna pobuda materijalnog zvuka /—. p u n a g u m a i slični m a t e r i j a l i n i s u p r i k l a d n i j e r s u s u v i š e kruti. treba pričvrstiti na zidove p o v r š i n s k e t e ž i n e m " ^ 2 5 0 k g / m 2 -> (2) K a d e t r e b a postaviti na plivajući e s t r i h i o d v o j i t i o d z i d o v a d a n e k a d e r e š k e su p r e m a z i d o v i m a ! Z a h o d s k e instalacije koje vise na z i d u i z a z i v a j u n e p o s r e d n u p o b u d u m a t e r i j a l n o g z v u k a . a d a nisu preo p t e r e ć e n i . npr v i b r i r a j u ć i h ili rotirajućih m a s a . A k o o d b i j e n i z r a č n i z v u k s a d r ž i s a m o j e d a n ton. Kod pojedin a č n i h o p r u g a t r e b a se voditi r a č u n a 0 t e ž i š t u u r e đ a j a .p j e n e . Za posebne slučajeve primjenjuju se z r a č n e opruge. ( O d v o j e n o o k n o dizala '• 3 c m _ mineralna vlakna Završetak okna na neoprenu Z a ozi- M o g u s e e v e n t u a l n o u g r a d i t i e l a s t i č n i slojevi.> Q P V i b r a c i j e u č v r s t i m tijelima n a z i v a j u s e m a t e r i j a l n i z v u k O n n a s t a j e uslijed z r a č n o g z v u k a ¡li n e p o s r e d n o m e h a n i č k o m p o b u d o m -> 0 K a k o s u m e h a n i č k e sile vibriranja n a j č e š ć e j a č e o d o n i h k o j e u z r o kuju vibracije z r a k a . npr t e m e l j a na e l a s t i č n o m e s t r i h u ..ZAŠTITA OD VIBRACIJA MATERIJALNI ZVUK . Pluto. C j e v o v o d e . bolji j e u č i n a k Kod površinski ugrađenih izolacijskih materijala mora opterećenje n a j č e š ć e biti > 0. pobuda j a l n o g z v u k a t r e b a d a k l e usmjeriti na s p r e č a v a n j e p o b u d e ili pro- (D } P o b u d a od materijalnog zvuka vođenja zvuka Mjere protiv provođenja materijalnog zvuka Za vodovodne instalacije t r e b a u p o t r e b l j a v a t i s a m o a r m a t u r e s a t e s t o m g r u p e I ili II T l a k v o d e t r e b a biti što niži Brzina p r o t o k a v o d e i m a p o d r e đ e n u u l o g u .5 N / m m 2 20 A k o to nije. M o g u s e u g r a d i t i i a k u s t i č n o i z o l a c i j s k i materijali o d m i n e r a l n i h v l a k a n a i P S . t a k o d a b u d u j e d n o l i k o o p t e r e ć e n e -> @ Pri p e r i o d i č n o m p o b u đ i v a n j u . p o t r e b n i s u p o j e d i n a č n i le- -10 žaji d i m e n z i o n i r a n i p r e m a t e ž i n i u r e đ a j a U č i n a k p r i g u š e n j a j e i u t o m s l u č a j u najbolji a k o s u e l e m e n t i m a k s i 0 m a l n o o p t e r e ć e n i . K o m p e n z a t o r i r a s t e r e ć u j u o d v l a č n i h sila jer u n u t a r n j i tlak d j e l u j e 1 u s m j e r u u z d u ž n e osi cijevi -> (5) K a o p r i g u š i v a č i s u za t e m e l j e n a r o č i t o p r i k l a d n e p l o č e o d g r a n u l a t a g u m e z a t o što i m a j u v i s o k u t l a č n u č v r s t o ć u . P u m p e i strojevi m o r a j u s e p o s t a v i t i na t e m e l j e i z o l i r a n e o d m a t e r i - Betonski temelj kao umirujuća m a s a S t o p a stroja G M T j a l n o g z v u k a i e l a s t i č n o učvrstiti. prema DIN-u 4109. fl<P"M Poniklana čelična opruga Postavljanje (J5j stroja na elastičnom ••—' umetku u temelju Primjeri elemente za pojedinačne opružne Š t o s e materijali p o d o p t e r e ć e n j e m v i š e k o m p r i m i r a j u . m o ž e dovesti do pogoršanja Opruga- DP 16 KuTno sidro 1 / 2 2 Uipskarton ploče Primjer z a stropni e l e m e n t s oscilirajućim metalom ® Dvostruko elastično oslonjeni ventilator 135 . ali b e z p r e o p t e r e ć e n j a n e o p r e n a ili čelika -> © Elementi se izrađuju od (D <D i g » 10 > • 20 »30 Pojačanje f rigušenje 10 20 50 10 Najbolje prigušenje materijalnog zvuka daju čelične opruge zbog s v o j e m a l e krutosti. Dizala treba ugraditi u odvojena okna -> (3)1 reške zapuniti mineralnim Pričvrsni e l e m e n t dul)ine ^ ± £ cjevovoda vlaknima (ploče ^ 3 cm) ili konstrukciju osloniti na neopren -> @ . ne 1 0 3 »40 0 2 = 1 41 ( 7 ) Postavljanje opruga p r e m a težištu (j3) Djelovanje elastičnih ležaja s m i j e f r e k v e n c i j a p o b u d e biti j e d n a k a vlastitoj f r e k v e n c i j i e l a s t i č n o pričvršćenog sustava Z b o g r e z o n a n c i j e n a s t a j u veliki p o m a c i koji k o d e l e m e n a t a m a l o g p r i g u š e n j a m o g u d o v e s t i d o l o m a -> (§) N a r o č i t o s e d o b r a izolacije p o s t i ž e d v o s t r u k i m e l a s t i č n i m o s l a n j a n - Stropni ovjes D E 2 0 A Vješalica usidrenja 1/16 Mineralna vlakna j e m -> (9) N e p o v o l j n o p o d e š a v a n j e .s n a ž n a teški zid slaba pobuda. Č e s t o se j a v l j a j u i f e n o m e n i r e z o n a n c i j e koji u u s k i m f r e k v e n c i j s kim područjima izazivaju pojačanu emisiju zvuka. ali s e n e m o ž e izbjeći kruto p r i č v r š ć e n j e . Zaštitu od materi- Laki zid . V o d o v o d n e i k a n a l i z a c i j s k e i n s t a l a c i j e m o r a j u s e pričvrstiti elastič- Nakon montaže n i m m a t e r i j a l i m a i ne s m i j u biti u d o d i r u s e l e m e n t o m g r a đ e v i n e .

trajanje odjeka. s usporenjem do približno 80 ms (odgovara 27 m razlike u duljini puta) u odnosu na neposredni zvuk.5 1.5 1. zapremina u m3 5000 8000 Volumenska karakteristika u m3/mjesto pri dubokim i kraće pri višim frekvencijama.3 i 1. opereta Dvorana za komornu glazbu 20 40 J. 3.1 3.refleksije kao posljedica primarne i sekundarne strukture prostorije 1 Trajanje odjeka: (j) Mjerenja trajanja odjeka Vrijeme opadanja razine zvuka^od 60 dB nakon isključenja izvora zvuka -» 0 . kako se razumljivost ne bi smanjila.6 2. Vrednuje se područje -5 dB do -35 dB (DIN 52216 mjerenje trajanja odjeka u dvoranama za slušateljstvo). Nije normirana. S = dio površine Vrijeme trajanja odjeka izračunava se iz apsorpcijske površine formulom t Govor Kabare Igrokaz Predavanje Glazba Komorna glazba Opera Koncert Orgulje 1. Govor zahtijeva manje usporenje. dramsko kazal. Namjena prostorije Trajanje odjeka u sek. glazbu Prostorije za oratorije i koncerte na orguljama j^g^ Razumljivost slogova | Loše Dobro Vrlo d o b r o ^5) Razumljivost govora Tablica spec. . ter (logatomi). Zahtjevi za prostorije 1 Trajanje odjeka: 10 5 •o o C 1 4 D G (4-) Tolerancije trajanja odjeka ± 20% Uporabna funkcija Dvorane za sast. Prostorije za muziciranje trebaju imati dulje trajanje odjeka. dok rane refleksije. a točnost napisanoga služi ocjenjivanju razumljivosti. U novijim objektivnim postupcima primjenjuju se modulirani šumni signali (RAST-postupak) koji dovode bez velikih ulaganja do ponovljivih rezultata. Treba uzeti u obzir različite utjecaje.razumljivost rečenice. oni se nazivaju jekom £ 1 2 5 2. 0.1 8 •S 1 6 r I - Za govor i glazbu vrijede različite veličine vremena i intenziteta kao kriterij jeke. do 50 ms. Trajanje odjeka je između ostalog ovisno i 0 frekvenciji.AKUSTICNOST PROSTORIJE DIN 52216 tU Projektiranje akustičnosti prostorije za govorne i glazbene predstave treba omogućiti da se slušateljima pruže najpovoljniji uvjeti za slušanje. izraženo kao površina s potpunom apsorpcijom (otvoreni prozor). pa se uglavnom mogu smatrati manje kritičnima s gledišta jeke.. razumljivost sloga.8 1. dulje je Max. npr lin. Višenamjenska prostorija za govor i glazbu Opera.0 1. Apsorpcijska površina: Određuje trajanje odjeka svojom količinom apsorbirajućeg materijala.163 V as S (Sabineova formula) 3. p o v o l j n e refleksije Slijed refleksije u prostoriji 136 . Razumljivost govora određuje se tako da veće skupine slušatelja ispisuju pojedine slogove bez smisla.0 (2) S 30 Kriterij jeke /'o . Za f = 500 HZ mogu se na osnovi iskustva predložiti približno optimalne vrijednosti ->© 2 Razumljivost govora Služi za ocjenu razumljivosti izgovorene riječi -» (5). 60 8 0 % 100 2 3 5 Volumen V Optimalna vrijednost ovisi o namjeni i obujmu prostorije (3). Doživljaj prostora Doživljaj refleksija koje dolaze iz prostorije prema vremenu i smjeru Kod glazbe su difuzne refleksije povoljne za punoću zvuka.0 h. od kojih su najvažniji. tako da su uobičajeni pojmovi . subjektivno prepoznatljivi šiljci. . ocjena logatomima Pri mjerenju logatomima smatra se > 70% izvrsnom vošću govora.') Područje optimalnog trajanja odjeka _ 0. Jeka: Ako se iz jednoliko opadajuće krivulje trajanja odjeka -> 0 ističu pojedini.7 2.0 Vrijeme 2. A = as S as = stupanj apsorpcije zvuka prema mjerenju odjeka. pojačavaju razgovjetnost -> (§). volumena V = f(vrsta) i 17 33 100 R a n e . razumlji- 3 4 5 7 5 6 8 10 8 10 12 14 15000 10000 25000 30000 Koncert dvorana za simfon.

npr nabiranje površine zidova koji se šire -> (D Oblikovanje stropa pomoću ovješenih jedara -> 0 ili elementiranjem -> s. visoke prostorije s raščlanjenim. U blizini podija potrebne su refleksijske površine za rane početne refleksije i balans orkestra. visinsko stupnjevanje grupa redova sjedala Podij u maloj dvorani za komornu glazbu Beethoven . Postavljanje podija: po mogućnosti na uskoj stranici prostorije. Taj se nedostatak može kompenzirati dodatnim refleksijskim površinama ("vinogradarske stepenice"). Stražnji zid prostorije ne smije reflektirati zvuk u smjeru podija jer bi to moglo djelovati kao jeka. ali za govor ili u malim prostorijama (komorna glazba) može se postaviti i uz uzdužne zidove (Beethovenov arhiv -> © ) . neraščlanjene površine. jer oba uha primaju različite signale Uske. jer bi bočne refleksije mogle biti premale 0 .arhiva u Bonnu 137 . što daje jednoliki neposredni zvuk na svim mjestima -> (7). Treba izbjegavati paralelne. 138 (2) Berlinska filharmonija. Podiji moraju biti znatno viši od parketa kako bi poduprli neposredno širenje zvuka. Manje su pogodne prostorije koje se šire prema natrag. kad je posrijedi glazba. nastaju velike razlike u jačini zvuka zbog njegove koncentracije. npr Berlinska i Kolnska filharmonija-»® ili moraju zidovi biti jako naborani zbog provođenja zvuka. visoke prostorije s raščlanjenim zidovima (rana pojava bočne refleksije) posebno pogodne. geometrijski reflektirajučim zidovima i difuzno reflektirajućim stropovima najjednostavnije su s gledišta akustike prostorija Primarna struktura prostorija (0) Sprečavanje treperave jeke (2J Nepovoljni oblik stropa Obujam: ovisno o namjeni -> s. subjektivno se povoljnije ocjenjuju nego refleksije sa stropa.Koncert 4 m 3 /po osobi 10 m 3 /po osobi Suviše mali obujam prostorije onemogućuje zadovoljavajuće trajanje odjeka. Uspon krivulje prati logaritamsku spiralu Sekundarna struktura Refleksijske površine mogu u znatnoj mjeri kompenzirati nepovoljnu primarnu strukturu.AKUSTICNOST PROSTORIJA Rane bočne refleksije. čak i pri malim vremenima zaostajanja (nesimetričnost akustičnog doživljaja). Višenamjenske prostorije s različitom postavom podija i ravnim parketom često su neprikladne za glazbu. Ako je nepovoljan oblik stropa. 136 © -Govor . jer u protivnome prejako pada razina zvuka pri širenju -> (9) Iz optičnih i akustičnih razloga treba nadvisivati redove stolica. kako bi se onemogućila treperava jeka uslijed višestruke refleksije -> (2) Izvedbom nabora s kutovima > 5° može se paralelnost izbjeći i postići difuzna refleksija Strop prostorije služi vođenju zvuka u stražnje područje prostorije i mora biti odgovarajuće oblikovan -» (3). Oblik prostorije: za glazbu su uske.

Dodatne apsorpcijske površine za visoke frekvencije potrebne su s a m o u slučaju kad je specifični o b u j a m -> s. prema DIN-u 5 2 2 1 2 .163 • V «s Stupanj apsorpcije zvuka n e k o g materijala as. slično osobi koja sjedi. najčešće j e potrebna s a m o korekcija trajanja odjeka za d u b o k e frekvencije Približenje ž e l j e n o m trajanju odjeka postiže se kombiniranjem površina različitih svojstava. jednolike krivulje trajanja odjeka. 136 © znatno premašen. dijeljenjem zvučnih valova ili vremenski pomaknutih refleksija -> (4) Proračun trajanja odjeka provodi se najčešće S a b i n e o v o m formulom t = 0. tj. Udio otvora. Difuzne refleksije s v o j o m j e d n o l i k o m raspodjelom zvuka daju glatke. parapeti. porozni materijali primjenjuju se za apsorpciju visokih frekvencija Debljina sloja i otpor strujanju utječu na prijelaz prema d u b o kim frekvencijama -» (7). Ta su svojstva o d r e đ e n a njihovom strukturom: vibrirajuće površine apsorbiraju d u b o k e frekvencije. 250. Odgovarajuća izmjena reflektirajućih i apsorbirajućih površina djeluje na refleksiju poput j a k o raščlanjene površine -> (3) Zakrivljene plohe m o g u izazvati pojavu žarišta (kupola). 2 0 0 0 . 4 0 0 0 Hz. Njegova j e vrijednost između 0 i > 1 Trajanje odjeka proračunava se za frekvencije f = 125. o b u j a m i izolacija šupljina o d r e đ u j u frekvenciju. Frekvencija - Apsorpcija dubokih frekvencija oscilirajućim površinama Frekvencija :e) Apsorpcijsko ponašanje rezonatora Frekvencija [7j Apsorpcija poroznih materijala .AKUSTICNOST PROSTORIJA Apsorbirajuće površine s p r e č a v a j u Koncentracije zvuka i prilagođavaju trajanje odjeka t r a ž e n i m vrijednostima.. a k o središte kugle leži u visini podija -> (§} Ovaj se nedostatak m o ž e izbjeći: o d g o v a r a j u ć i m oblikovanjem zakrivljenog stropa postiže se vrlo dobro usmjeravanje zvuka -> (9) (^T) Platna za vođenje zvuka Rastavljanje nepovoljnih reflektirajućih površina Difuzne refleksije' površine od kojih se m o ž e očekivati jeka moraju difuzno reflektirati. intenzitet i oblik m a k s i m u m a apsorpcije -> ( i ) . razmaci i ispuna šupljina mijenjaju se u svrhu finog podešavanja -> (5) površine s otvorima ispred šupljina najviše apsorbiraju srednje frekvencije (Helmholtzovi rezonatori).— s [3j a) difuzna refleksija promjenom matenjala b) difuzno reflektirajuča površina Difuznost uslijed refleksije u vmenskim razmacima određuje se u prostorijama za odjek. P o d a c i o srednjem trajanju odjeka odnose se najčešće na vrijednost od 500 Hz. osobe. Raščlanjenje nabiranjem površina zahtijeva kutove > 5° J e d n a k o su učinkovite j a k e strukture površine. A k o su obuj a m prostorije i stolice d o b r o m e đ u s o b n o usklađeni. 500. 1000. U proračun treba uključiti sve p o j e d i n a č n e površine. Dimenzije. stolice i dekoracije sa svojim specifičnim vrijednostima Često je d o s t u p n o trajanje odjeka ovisno s a m o 0 slušateljstvu i stolicama Kako bi trajanje odjeka što manje ovisilo o slušateljima. koriste se stolice čija sjedala i prednji dio naslona za leđa ostvaruju što j e m o g u ć e v e ć u apsorpciju. niše itd. P o s e b n o su nepovoljne prostorije oblika polukugle zbog trodimenzionalne koncentracije zvuka. dolazeći zvuk rastresito reflektirati -> (3).

o k o 6 0 udara g r o m a u z e m l j u i 2 0 0 d o 2 5 0 m u n j a m e đ u oblacima.> (§) © K a d električna struja g r o m a p o t e č e k r o z o t p o r u z e m l j e n j a . k r o v n i v o d o v i . treba postaviti m e t a l n u t r a k u na d r v e n e n o s a č e 6 0 c m i z n a d sljem e n a . dimnjake i ventilacijske uređaje T r e b a ih s v a k a k o priključiti na g r o m o b r a n s k u instalaciju. Uređaji za prihvat j e s u m e t a l n e š i p k e . provođenje i uzemljenje Z a d a ć a j o j j e odrediti m j e s t o u d a r a i o s i g u r a t i d a z g r a d a b u d e u z a š t i ć e n o j zoni Pri instaliranju g r o m o b r a n a t r e b a obratiti p o s e b n u p a ž n j u na k r o v n e nadgradnje. zidovi i si.—. m e t a l n e krovne p o v r š i n e i m e t a l n a tijela. beton s priključkom Rub zgrade W | ! . s tim da su na t e m e l j u iskustva p o v e ć a n a m r e ž n a o k c a . zatvorene balkone. Cijevno i štapno uzemljenje Uzemljenje __ d s £ p E3- Arm. U k r u g u p o l u m j e r a 30 m o d m j e s t a u d a r a g r o m a ( d r v e ć e . "" Simboličke oznake za elemente gromobranske instalacije vod za uzemljenje 139 . 57185 Otprilike na 50. olučne cijevi i si.) č o v j e k j e na o t v o r e n o m e u g r o ž e n o d e l e k t r i č n o g n a p o n a . stabala nalik na e k s p l o z i j u Dakle. za plin Krovni nosač za elektr vodove Hvataljka/motka za zastavu Metalni cjevovodi J J I (ED GDzgrada pogledu tlocrtu. z b o g o p a s n o s t i o d p o ž a r a z b o g iskrenja. štete n a s t a j u g d j e ima v l a g e U o s n o v i g r o m o b r a n s k a instalacija p r e d s t a v l j a " F a r a d a y e v kavez". - Čelična konstrukcija Čelični spremnik Svjetiljka • o ® . vod na sljemenu na stupora\ Slamom pokrivenacm iznadusljemena i udaljenost vodova od krova drvenim sabirni 8 J vima uzdignut 60 40 cm. npr 1 0 0 0 0 0 A x 5 c m = 5 0 0 0 0 0 V U t r e n u t k u u d a r a g r o m a t o m v i s o k o m potencijalu izvrgnuta je c j e l o k u p n a g r o m o b r a n ska instalacija i svi s n j o m p o v e z a n i m e t a l n i dijelovi. Vrlo d j e l o t v o r n a mjera. D o d a t n o s e postavljaju m e t a l n i šiljci koji o d r e đ u j u m j e s t o u d a r a g r o m a G r o m o b r a n s k a instalacija sastoji s e o d u r e đ a j a za prihvat.e - ] Brojilo za vodu. d o l a z i d o p a d a n a p o n a . O Traka za izjednačenje potencijala /traka za uzemljenje Dubinsko uzemljenje Razdvojnik iskrenja Dilatacijski luk Hvataljka Stabilizator © --0— — i—i—i— C instalacija D Danas uobičajena gromobranska —M— Rešetka za zadržavanje snijega Prik. Ni j e d n a t o č k a na k r o v u n e s m i j e biti pre- ^oj Kosi krov na dvije vode © ko 15 m u d a l j e n a o d u r e đ a j a za p r i h v a t g r o m a Krov na četiri vode Na s l a m n a t i m k r o v o v i m a . mjesta na cjevovode. da se svi v e ć i m e t a l n i dijelovi i v o d o v i p o v e ž u s g r o m o b r a n s k o m instalacijom. j a r b o l a . a k o j e u r a s k o r a k u treba skupiti n o g e Šteta na g r a đ e v i n a m a n a s t a j e r a z v o j e m t o p l i n e pri u d a r u g r o m a jer Krov na jednu vodu © se v o d a s a d r ž a n a u materijalu pretvara u paru pa nastaju razaranja Krov s blagim nagibom z i d o v a . oluk. n a z i v a se i z j e d n a č e n j e m p o t e n c i jala (J5) Šatorasti I (6) Šedl Krovni vod Vod uzemljenja Uzemljenje u temeljima Antena 0 1 ] D • o Dizalo Kamin Metalne dogradnje Premoštenje brojila za plin-vodu -oo— Razdjelno mjesto Pomoćno uzemljenje (razdjelno mjesto) Priključak na metal Savitljivi priključak tí H <*- > — ===== Prolaz kroz krov Vodo-plinovod Brojčana oznaka razd mjesta Oluci i olučne cijevi Metalni pokrov j — i .GROMOBRANI DIN 48801. stupnju g e o g r a f s k e širine n a s t a j u u s v a k o m satu oluje.

Površinska se u z e m l j e n j a i z v o d e l i n e a r n o ili p r s t e n a s t o .5 m m Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m Zidna obloga Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m Cijevi u z e m dubina u m još ekonomično nije više ekonomično (D Zidna aluminijska obloga kao odvod \y6/) Aluminijski krov i zid Otpor rasprostiranja traka i cijevi za uzemnenje kod različitih vrsta tla V-V Dimnjaci na sljemenu s prihvatnom napravom od kutnih čeličnih profila /^oN >-J Dimnjak s prihvatnom motkom priključenom na sljemeni vod Uzemljenje u temelju od nearmiranog betona Uzemljenje u temelju od armiranog betona ® 140 Sve metalne elemente koji izlaze iz krova. ventilacijske cijevi i si . R a z l i k u j u s e d u b o k a i površinska uzemljenja.( § ) d o p u š t e n i v o d o v i o d g o l o g ili p o c i n č a n o g b a k r a u m i n i j ili p o c i n č a n i č e l i k . A k o s u z a b i j e n a d u b l j e o d 6 m. o n d a s e n a z i v a j u d u b o k i m u z e m ljenjima Z r a k a s t o u z e m l j e n j e j e s n o p t r a k a k o j e s e z r a k a s t o š i r e iz ij za prihvat Aluminijski pokrov min 0 . c i n k a ili p o c i n č a n o g č e l i k a . Razmak za otvoreno iskrenje = 3 cm Za čelične elemente s el. P r e p o r u č u j e s e u z e m l j e n j a ugrađivati u beton temelja -> © . na d u b i n u na kojoj s e p o s t i ž e nizak o t p o r rasprostiranju u tlo @ V e l i č i n a o t p o r a u z e m l j e n j a ovisi o vrsti i v l a ž n o s t i tla (ij). nisu O d g o v a r a goli al- Glina. krov priključiti na sljemeni vod i odvod . Z a k r o v o v e o d a l u m i n i j a . t e š t a p o v i o k r u g l o g a ili r a z v e d e n o g p r e s j e ka. poljopriv. Uzemljenje ima z a d a ć u da struju g r o m a brzo i jednolično odvodi u tlo.Aluminijska o b l o g a min 0.> ( i ) . priključiti na gromobransku instalaciju u0) Prihvatnu motku na dimnjaku blizu strehe priključiti na oluk ® Krovni nosač voda jake struje ne treba neposredno priključiti. c i j e v i ili ploča. Š t a p a s t a u z e m l j e n j a z n a č e d a s e u z e m l j u z a b i j a j u c i j e v i .(£}. 5 mm jedne točke. uređajima ugraditi stabilizator napona I _ .— s (Jj Čelična skeletna građevina skelet priključiti na krovni vod i na vod za uzemljenje Limeni krov s drvenim stijenkama.GROMOBRANI U z e m l j e n j e s e i z v o d i p o m o ć u n e i z o l i r a n i h m e t a l n i h t r a k a . zemljište Suhi pijesak i šljunak Razdjelnik Kamenito tlo Močvarno zemljište Vlažni šljunak Vlažni pijesak Vrsta uzemljivača Otpor rasprostiranja o Uzemljenje © Osnovni dijelovi gromobranske instalaciie /¿N Ks Aluminijski krovni pokrov kao uređaj za prihvat Trakasti u z e m duljina u m Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m 12 6 6 3 4 2 2 1 40 20 20 10 13 7 7 3 80 40 40 20 27 14 13 7 200 100 100 50 67 34 33 17 400 200 200 100 133 70 67 33 1200 600 600 300 400 200 200 100 30 15 10 5 IOJ zida s krovom ukoliko konstruktivni metalni spoj ne postoji .

u normama označene i kao LPZ (Lighting Protection Zone) © Zona zaštite 0A: Izvan zgrade koju treba zaštititi nalazi se zona zaštite OA. vanjski zidovi i pod podruma zgrade. zaštitnim ku tom i mrežom S = sigurnosni razmak = zaštitni kut Energetska mreža Čelična armatura Uzemljenje u temelju Instalacija u z e m l j e n j a 0 0 I z j e d n a č e n j e potencijala gromobrana Lokalno izjednačenje potencijala i stabilizator n Krovovi zaštićeni prihvatnom motkom (I) 141 . pri čemu njihova svojstva (zaštita vanjskih dijelova zgrade) moraju zadovoljavati određene uvjete. Instalacija u z e m l j e n j a Postupci za postavljanje prihvatnih uređaja gromobranskom kuglom. K l a s a g r o m o . Zona zaštite 1: Sama zgrada koju treba zaštititi označena je kao zona zaštite od groma 1 Granicu prema zoni zaštite O u pravilu čine krov.> © [r] I II III IV M 5 m x [i] 2 0 0 kA 150 kA 100 kA 98% 95% 20 m 30 m 45 m 60 m 10 m x 10 m 15 m x 15 m 20 m x 20 m 90% 80% Klase gromobrana Kut zaštite ovisno o klasi gromobranske zaštite i visine iznad područja koje treba zaštititi (J5y' W = veličina otvora m r e ž e Z o n a g r o m o b r a n a O. a g r o m o b r a n a Of.U tom su području mogući direktni udari groma. postoji neprigušeno polje odterećenja groma.f j frfmr eže ZAŠTITA OD GROMA U principu se objekt koji treba zaštititi svrstava u različite zone zaštite. isključeni. Postoji neprigušeno polje pražnjenja groma. Zona zaštite 0B: Zbog uređaja za prihvaćanja na i uz objekte koje treba štititi javljaju se područja za koja su direktni udari groma. Takva područja izvan objekta označavaju se kao zona zaštite od groma (BSZ) 0 B .O d v o d g r o m a za zaštitu energetske i informacijske Energetska mreža . u skladu s klasom zaštite.Učinkovitost b r a n a [P] [E] P o l u m j e r kugli Veličina gromobrana otvora mreže Tipični razmaci odvoda 5 m 10 m 15 m 20 m 25 m Zaštitni kut Min j a č i n a struje g r o m a I1'] . _ I n f o r m a c i j s k a mreža Stabilizator n a p o n a I z j e d n a č e n j e potencijala g r o m o b r a n a U 7 Područje razdvajanja iskrenja is B S Z 1 = z o n a g r o m o b r a n s k e zaštite 1 \ / \ Cijev za p u n j e n j e s p r e m n i k a s k a t o d n o m z a š t i t o m Uzemljenje u temelju Kanal/zaci^ska cijev & Zona zaštite 2 i više: Može biti svrhovito ili zahtijevano da se unutar zone zaštite 1 urede daljnje zone zaštite od groma. Na primjer računalni centar kao zona zaštite 2 i pojedini elektronički uređaji kao zona zaštite 3.

treba provesti statički proračun prema VDE 0855. treba antenu pričvrstiti na vanjski zid. polarizaciju. ->(š) +(§) koja su ujedno mjerodavna i za uzemljenja Kad se priključuju na vodovod.koaksijalni kablovi 13 Razdjelne kutije za razdvajanje osnovnih vodova 14 Antenske utičnice za radio i TV 15 Priključni kabel za radio 16 Priključni kabel za TV 17 Uzemljenje Postojeća . Učinak antena bitno ovisi o okolini -» 0 i vodovima visokog napona. pri uklještenju u zid > 0.Topli v l a ž n i zrak G r a n i č n i sloj prema J Henjesu -> ANTENE Hladni suhi zrak Širenje elektromagnetskih valova odgovara optičkim zakonima valova ( o^S Smetnje prijema mogu se izbjeći izborom povoljne lokacije Slob duljina L (m) 4 15 4 0 3 75 3. Brojni različiti oblici antena stoje na raspolaganju.antenskih kablova Pojačalo Dodirna površina š 10 cm2 Šina za uzemljenje vanjskih dijelova glavnih vodova Premoštenje cijevi od sintetike ili nekog privremenog prekida Cu 10 mm2 Premoštenje brojila za vodu © 142 Shema instalacije skupne antene © Shema gromobranske instalacije (Siemens) Kućno Uzemljenje uzemljenje gromobranske instalacije . 140. te za više područja TV valova. dio 1 — > @ U normalnim okolnostima računa se za jarbol usađen u građu krovišta s duljinom uklještenja > 1 m. a uz to i tzv. treba obratiti pozornost na premoštenje vodomjera ^ (§) Tijekom grubih građevinskih radova važno je da se uzemljenje gromobrana izvede stručno -> s. blisko smještene antene jedna drugoj smetaju pri prijamu. Tome mogu pomoći skupne antene Osim toga.koaksijalni kablovi Pojačalo za LMKU i TV-kanale 10 Šina za uzemljenje 11 Kabelska spojnica s kontrolnom kutijom 12 Glavni vodovi 75-U.0 2. trske ili drugih lako zapaljivih materijala! U tim okolnostima treba predvidjeti antene na jarbolima ili u prozorima.0 M o m e n t od vjetra M R 80 MR 110 (kpm) 41 4 38 4 33 7 29 4 25.1 96 57 0 53 0 46 4 40 5 34. Zbog opasnosti od korozije ne preporučuje se pričvršćivati na aktivni dimnjak. izvedba treba osigurati trajnost i zaštitu od korozije. Projektiranje skupne antene treba uzeti u obzir već tijekom grubih građevinskih radova (b) s pojačalima protiv opadanja napona u vodovima itd. Kod kabelske televizije nema antene Uz kućni priključak treba predvidjeti pojačalo priključeno na električnu mrežu Moment od vjetra MR na cijevnom nosaču 50 mm 1 LMK-antena i UKW antena za odabrani smjer prijama VHF antena (npr F III (K8)) VHF antena (npr. gromobranska^^^l instalacija Ako gromobranska nstalacija postoji treba ostvariti ovu vezu Cu 0 8 mm ili NYY 10 mm? Šina za uzemljenje vanjskih vodova svih HF .5 3. Kad su uređaji na jarbolu. Antene se ne smiju postavljati na krovove od slame.3 21 6 18 1 15. srednjih. a dio odlazi u troposferu i odatle se reflektira. Tako je u nekim slučajevima moguć televizijski prjjam i na mjestu koje odašiljač uobičajeno ne doseže. 75-ii. Dobar prijam zahtijeva usmjerenost prema najbližemu odašiljaču.75 m. Najbolje je postavljati antene s izravnim dogledanjem i odašiljačem.25 3. Kratki valovi ne slijede zakrivljenost Zemlje.75 2 5 2 25 2. Treba se držati osnovnih pravila — (|) Važan je potrebni prostor za smještaj > dodatnih kućnih uređaja za uzemljenje gromobrana -> © Visoka stabla koja nadvisuju vrh antene mogu predstavljati smetnju u smjeru prema odašiljaču. naročito ako se radi o crnogorici Potkrovne antene u području VHF imaju smanjen prijam. kratkih i UKV valova. U području VHF to je smanjenje u odnosu prema vanjskim antenama otprilike polovica prethodno navedenog Sobne su antene mnogostruko slabije (pomoćne antene). F II (K10)) UHF antena (npr F IV (K35)) UHF antena (npr F 5 (K56)) Antenski nosač za 2 UHF antene Provođenje cijevi nosača antene Priključci antene.8 28 7 24 9 20. Jedna antena trebala bi služiti za prijam dugih.6 16 7 13 4 Antene za prijam radijskih i televizijskih emisija nagrđuju izgled grada. valovi metarske duljine djelomično slijede. Kad su ravni krovovi.1 12.

Burggrafenstr 6. vrlo dobra reprodukcija boje. Fizikalne i tehničke veličine svjetlosnog zračenja Strujni vod s reflektorima Svjetlosni sustav / svjet. parama P(W): 7 5 . Tipične vrijednosti: globalno zračenje (vedro nebo) max.Fizikalne veličine Tok zračenja Jačina zračenja Jačina ozračenja Gustoća zračenja Količina zračenja Ozračje (T) Tehničke veličine i oznake u formulama Svjetlosni tok Svjetlosna jakost Jačina osvjetljenja Gustoća svjetla Količina svjetla Osvjetljenje <> t I E L Q H Rasvjetno-tehnička jedinica i skraćena oznaka Lumen Candela Lux (lm) (cd) (lx) (cd/m2) (Im h) (lx h) RASVJETA . Svjetiljke pretvaraju električnu snagu (W) u svjetlosnu snagu (Im).2 5 0 Žarulja s halogenim met. Berlin ERCO Leuchten GmbH.1 5 0 Reflektor. žarulja s halogenim metalnim parama P(W): 7 0 . općenito X Rasvjetno tijelo s naznakom X 6 b r o j a žarulja i snage 0 o Zidni fluter.5 0 0 PAR 56 P (W): 300 Reflektor. Tipična obilježja žarulje s električnim pražnjenjem: za rad je nužna sprava za preduključenje.t e h n i č k e veličine Učinak zračenja što ga oko može ocijeniti naziva se svjetlosni tok O. LVK karakterizira zračenje žarulje kao usko.smjernice "Umjetna rasvjeta". kvadrati čne Ugrađene / viseće svjetiljke. i općenito se prikazuje krivuljom raspodjele jačine svjetla (LVK) -> s. Svjetlosna jakost neke žarulje u svim smjerovima zračenja daje raspodjelu svjetlosne jakosti. Mjera za korisni učinak je svjetlosno iskorištenje (ImA/V).1 0 0 Mliječna žarulja P(W): 2 5 . Svjetiljke Za rasvjetu prostorija upotrebljavaju se žarulje i svjetiljke s električnim pražnjenjem -» (4) Tipična obilježja žarulja: boja je svjetla toplo bijela.2 5 0 Žarulja s natrijevim parama f" > . nema treperenja.• 1 5 \ 1• Usporedba: ušteda struje do 80%. mliječnost stakla ograničena. uporabna trajnost im je 1000 do 3000 sati. dobre su mogućnosti koncentriranja svjetla u željenom smjeru.6 0 Minjon žarulja QR-CB er P(W): 3 5 . Lüdenscheid S v j e t l o s n o . općenito Svjetleća traka s naznakom snage Svjetleća traka s naznakom broja svjetiljki i snage Kontrolna svjetiljka općenito Općenite oznake za žarulje u arhitektonskim nacrtima © Oznake za rasvjetna tijela za arh. Za rad bez treperenja potreban je elektronički uređaj za preduključenje (EVG). 100000 Ix globalno zračenje (oblačno) max.4 0 0 Žarulja s halogenim met.1 2 0 Linijska žarulja P (W): 20 Reflektor.1 2 5 Reflektorska žarulja sa živinim parama P(W): 250 Reflektor. Reprodukcija boje umjereno je do vrlo dobra. žarulja P(W): 10 13 18 PAR 38 (QR 122) TC-L a r=p P(W): 2 5 .1 0 0 HIT P ( W ) : 18 24 36 P(W): 7 40 11 55 TC-SB 1 y Ii « GR-48 P(W): 1 5 . Postfach. stalno upaljeno Svjetlo za nuždu koje se pali prema potrebi Reflektor Rasvjetno tijelo s metalnim parama. reflektor okrugao / cilindričan Ugrađene / viseće svjetiljke. parama P(W): 3 5 . Sjajnost žarulja relativno je visoka i dovodi do zasljepljivanja. a u nekim slučajevima i starter Veliko im je svjetlosno iskorištenje i razmjerno su dugotrajne.2 lx Sjajnost L je mjera za registriranu svjetlost. pravokutne x X < s 2 Q 58 W xQ X • Rasvjetno tijelo s prekidačem Svjetlo za nuždu. male dimenzije žarulja omogućuju male dimenzije svjetiljki. srednje ili široko.Geschäftsstelle. žarulja QT P(W): 300 500 750 1000 nir\ P (W): 75 . Svjetlosni tok određeno usmjeren po prostornom kutu jačina je svjetla I. Boja svjetla im je ovisno 0 tipu.4 0 0 Žarulja sa živinim parama Fluorescentna žarulja T P(W): 18 36 58 Kompaktne fluorescentne žarulje đl 4 P(W): 7 9 11 26 GM PAR 38 P(W): 6 0 . Svojstva: malo svjetlosno iskorištenje (lm/W). žarulja P(W): 2 0 .250 Parabolična reflektorska žarulja HIT-DE ¿ 4 ft fijf 0 P(W): 8 0 .200 Žarulja za opću uporabu Halogene žarulje QT o o P (W): 75 . nacrte prema DIN 40717 Žarulje s električnim pražnjenjem Visokotlačne žarulje Niskotlačne žarulje =C Žarulja s parama žive ili natrija A Fluorescentna žarulja Žarulja s halogenim ' metalnim parama (?) Sistematizacija žarulja Kompjfflria fhinrpcrpntna tarnlia I Žarulje P (W): 60 .1 0 0 Žarulja s halogenim met.1 5 0 Žarulja s halogenim met.> t n Umjetna rasvjeta. parama P(W): 3 5 . Svjetlosni tok koji pada na jedinicu površine jest jačina osvjetljenja E. 20000 Ix optimalno gledanje 2 0 0 0 lx minimum na radnom mjestu 200 lx rasvjeta za orijentaciju 20 lx ulična rasvjeta 10 lx mjesečina 0. Iz toga proizlazi zahtjev da treba zasjeniti svjetiljke u zatvorenim prostorima.1 0 0 Kriptonska žarulja Niskonaponske Halogene žarulje QT y P(W): 2 0 . parama T « 3 0 = 3 TC-D P(W): 6 0 . toplo bijela.1 2 0 Reflektor žarulja QT-DE P(W): 2 0 0 . 144 (2).250 V i s o k o t l a č n e žarulje s električnim pražnjenjem P(W): 5 0 . Visoka sjajnost (osvijetljenost). deseterostruki vijek trajanja © 143 . naročito u reflektorima. cijevi i Svjetlosni sustav s umetnutim žaruljama O O O l -'9 r a đ e n e ' vise oe svjetiljke. stoga naročito kod halogenih žarulja izvanredan svjetlosni učinak. Sjajnost površina u prostoriji dobije se iz jačine osvjetljenja E i stupnja refleksije (L = E • p/7t). 5000 do 15000 sati. ASR 7/3 1979 Informacije: LiTG .7 5 Reflektor s hlad nim svjetlom P(W): 3 5 . simetrično ili nesimetrično. staklo može biti mliječno po želji. neutralno bijela ili bijela kao dnevno svjetlo.1 0 0 Reflektor. DIN 5035 Radni prostori . okrugle / cilindrične Rasvjetno tijelo. žarulja HIE Ugrađen starter HST 25 W 40 w 60 W 75 W 100 W 120 W f J— 5 W 7 W -*• 11 W W 20 W -®*23 W QR-111 HSE P(W): 5 0 .

Svjetlosno sredstvo A \ Fluter \ ^ ^ Uplight Downlight RASVJETA Rasterna svjetiljka i N .300 W QT Halogena žarulja 75 . otvor djelomično prekriven: .250 W (T) o o o o 120V Odgovarajući tipovi žarulja za određene tipove rasvjetnih tijela '60° Viseća zrcalna rasterna svjetiljka direktno .250 W = [I OT-DE n t .indirektna y750 cd/klm i Direktno . R Parabolična reflektorska žarulja Reflektorska žarulja 60 .^ ^ 5 0 5 Indirektna svjetiljka Svjetiljke i raspodjela svjetla Kvadratični dovvnlight reflektor 300x300 mm 144 ..400 W Žarulja s natrijevim parama 5 0 .100 W Fluorescentna žarulja 18 .metalnim uloškom .indirektna svjetiljka X / ^^ s0L cd/kim.55 W Žarulja sa živinim parama 50 .250 W Halogena žarulja s dva podnoška 100-500 W Niskonaponska halogena žarulja 2 0 .indirektno rasvjetno tijelo Downlight 60WJ VvA® 0 " Jednosmjerno ventilirano downlight svjetlo 160 m3/h kod 35dB(A) 200 m3/h kod 40 dB (A) Zrcalni rasterni zidni fluter Dvosmjerno ventilirano downlight svjetlo 160 m3/h kod 35 dB (A) 200 m3/h kod 40dB(A) Dekoracijsko downlight svjetlo.akrilnim prstenom — ^ 30° cd/klm^--^ 60 A / 7 Direktno .prizmatičnom lećom .58 W Kompaktna fluorescentna žarulja 7 .zatamnjenim staklom . • >n ja M U ¿J / A T a = ji M TC TC-D TC-L HME QT-LV o o o o o o o o o OR-LV H l * P\ U <* A \J HSE/ HST HIT Žarulja s halogenim i^M] HIT-DE metalnim parama 35 .200 W o o o o o o o o o o o o o o O O O PAR.100 W Niskonaponska reflektorska halogena žarulja 2 0 . Pravokutna Q Kvadratična s Q « n A Žarulja opće uporabe 60 .

predavaonice Izložbeni prostori Sajamske hale Prodajni centri A PAR R QT QT-DE = Žarulja opće namjene = Parabolična reflektorska žarulja = Reflektorska žarulja = Halogena žarulja = Halogena žarulja s dva podnoška QT-LV = Niskonapon. čitaonice Do 750 Lux Izložbene dvorane Sajamske hale Robne kuće Prodajni centri Velike kuhinje Koncertni podiji Industrijske hale.cijevna TC-L = Kompaktna fluorescentna žarulja izduženi oblik = Žarulja sa živinim parama = Žarulja s natrijevim parama = Žarulja s natrij. dvorane za skupove Do 500 Lux Prodavaonice Izložbene dvorane. strojarnice. halog. šalter-sale. žarulja QR-CB-LV= Niskonapon. galerije slika Zračne luke. kazališta Radionice Industrijske hale Predavaonice. cijevna = Halogena žarulja s metal. muzeji. hladno svjetlo • • • • • • • • • • ® @ l• • • O 1• UJ X • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • $ • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • © • • • • • • • • • • ® • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • # • • • • • • • • • • • • • • 3m do 5m • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • | • • • •1 HME HSE HST HIT HIE • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • © T = Fluorescentna žarulja TC = Kompaktna fluorescentna žarulja TC-D = Kompaktna fluorescentna žarulja 4. parama. galerije. nastavne prostorije. eliptični oblik 145 . žarulja QR-LV = Niskonapon. željezničke postaje. prometne zone Svečane dvorane Sportske i višenamjenske dvorane Industrijske hale Do 750 Lux Auditoriji. reflekt. rasklopna postrojenja Do 200 Lux Skladišta s visokim regalima Crkve Koncertne dvorane. svečane dvorane Ulazni pretprostori Obrada podataka. reflekt. žarulja. aule. prostorije za pakiranje Nusprostorije Do 200 Lux Radionice Restorani Foyeri Standardni uredi. veliki uredi Skladišta Radionice Do 200 Lux Industrijske hale Foyeri Restorani Crkve Koncertne dvorane. parama = Halogena žarulja s metalnim parama. standardni uredi s višim zahtjevima vidljivosti Radionice Robne kuće Do 750 Lux Prodajni centri Izlozi Hotelske kuhinje Koncertni podiji Tehničko crtanje. galerije slika Ulazne dvorane Ugostiteljski objekti Sportske dvorane. višenamjenske i gimnastičke dvorane Radionice Crtaonice Laboratoriji Knjižnice. kazališta Industrijske hale Preko 5m Do 500 Lux Muzeji. blagajne Prostorije za sjednice Radionice Do 500 Lux Do 3m Knjižare Prodavaonice Izložbene dvorane Muzeji.Nominalna jačina svjetla RASVJETA HIT-DE < 70 W QT < 250 W QT > 250 W HME < 80 W HME > 80W HIT-DE > 70 W A < 100 W A > 100 W QR-CB-LV Visina prostorije Nominalna jačina rasvjete HIT > 70 W • • • • • • • • • • • • • • • • • HIT < 70 W • • • • PAR 38 PAR 56 Prostorije QT-DE QR-LV QT-LV TC-D TC-L HSE HST a: Parkirne garaže.

Postavljaju se blizu zidova radi njihove jednolične osvijetljenosti. Za rasvjetu radnih mjesta treba sjajnost stropnih svjetiljki ograničiti na 400 cd/m 2 . Zidni širokokutni reflektori u nizu -» © . Zidni širokokutni reflektori ugrađeni u strop -» 0 . direktno osvjetljenje ® Zidni fluter s djelomičnim osvjetljenjem prostorije. zidni reflektori s rasterom -> 0 . Zaštita od zasljepljivanja rasterima i zaštitnim zaklonima. Zidna svjetiljka -> @>. Moguća ugradba halogenih žarulja ili fluorescentnih žarulja. Služe isključivo za osvjetljavanje zidova. a za vrlo visoki svjetlosni komfor oko 40° i više. Primjenjuju se za površinsko osvjetljenje stropa odnosno poda. Ovisno o odabranim razmacima svjetiljki postiže se jačina osvijetljenosti do 500 lx. na tračničkom razvodu © Zidni fluter Indirektno osvjetljenje (7) Direktno . Vertikalne razine osvijetljenosti od 50 lx. izložbene prostorije. npr. direktno . 150 lx i 300 lx trebaju se postići kao tipizirane vrijednosti za izložbe.RASVJETA Vrste rasvjete u prostorijama ^ Neposredna. naročito su prikladni za izložbene i muzejske prostore. prostorija za kretanje publike i za prometna područja. Pretežno se upotrebljavaju fluorescentne žarulje ali mogu se kombinirati s običnim žaruljama.indirektno osvjetljenje (8) Stropni fluter © 146 Podni fluter ® Zidna svjetiljka. Downlight uskosnopni reflektori -» Pri pravilnom rasporedu svjetiljki na stropu moguća je diferencirana osvijetljenost prostorije. Preduvjet je dovoljna visina prostorije. Upotrebljavaju se halogene žarulje i fluorescentne žarulje. Uskosnopni reflektor može se nagibati do 40° i okretati u punom krugu od 360°. Pri povoljnoj visini prostorije (h = 3 m) prednost se daje kombinaciji neposredne i posredne rasvjete: postiže se doživljaj svijetle prostorije uz prihvatljiv utrošak energije (70% neposrednog. U prostoriji to djeluje kao izravna rasvjeta. Promjene svjetlosnog stošca pomoću leća (skulpturna leća i Fresnellova leća) i promjene spektra pomoću UV i IR zaštitnih filtara (muzeji. prostorija za skupove. simetrična rasvjeta 0 . U ograničenom opsegu i za osvjetljenje stropa i poda. pomoću filtra za boju i prizmi. Potrošnja energije je do tri puta viša nego pri izravnoj rasvjeti. Normirane vrijednosti specifične priključne snage -> s. © Direktno osvjetljenje. Upotrebljavaju se halogene žarulje ili fluorescentne žarulje a moguće su i visotlačne žarulje s električnim pražnjenjem. potrebna je relativno mala električna snaga. Neposredno . Oprema: žarulje i fluorescentne svjetiljke.zidni širokokutni reflektori. 149 0 Kutovi zasjenjenja svjetiljke u prostorijama za rad i okupljanje iznose oko 30°. Uskosnopni reflektori u nizu -» Najčešće upotrebljavani kut zračenja 10° („Spot"). simetrično © Zidni fluter. Stropni širokokutni reflektori. Posredna rasvjeta -» (§). Preporučuje se za opću rasvjetu: radnih prostorija. naročito one niskonaponske. prodavaonice) i filtara u boji. Pretežno za dekorativno osvjetljenje zida mogući i svjetlosni učinci. 30% posrednog). Jednolična rasvjeta zidova i dijela prostorije.indirektno osvjetljenje © Zidni fluter na tračničkom razvodu Reflektor na tračničkom razvodu . Downlight . Potrebno je pažljivo uskladiti rasvjetu i arhitektonske detalje stropa.(9). podni širokokutni reflektori -> (§) .posredna rasvjeta -> © . Koriste se halogene žarulje. Zidni širokokutni u nizu -» © . Karakteristika ove rasvjete temelji se na doživljaju svijetle prostorije i pri niskoj razini osvijetljenosti i odsutnosti refleksnog zasljepljivanja. 30° („Flood") i 90° („Fluter"). B e z osvjetljavanja poda. Da bi se postigla neka zadana razina osvijetljenosti. Pri projektiranju rasvjete treba polaziti od kuta zračenja 70° i 90°.

galerije Stan. 1500. bolnica. djelatnost osvjetljenja 20 50 30 100 150 300 500 50 Putovi i radne površine na otvorenom 150 Orijentacija u prostorijama pri kratkom zadržavanju 200 Radni prostori koji se ne koriste stalno 500 Vizualni zadaci. © © T b 4) ® O O 200 lx 2000 lx i € Jteri O ' raZmak SVjet Faktor 1. hotel.» ( § ) . Najpogodniji kut upada svjetla na objekte i područje zidova je od 30° (optimalno) do 40° . brojčana oznaka.2a úa^va'^a^ Preporučena jačina Područje. 2000 lx smatra se optimalnom jačinom osvjetljenja za radne prostorije. zaštita 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Bez zaštite Zaštita od kapanja vode vertikalno Koso pod kutom do 15° Od vode koja sipi Od vode koja prska Od vode u mlazu Protiv prodora vode pri preplavljivanju Od prodora vode pri uronjavanja Od prodora vode pri potapanju Slovna oznaka: IP Prva brojčana oznaka: 0 .. Kut zaklanjanja snopa svjetlosti kod down!ighta je između 30° (širokosnopna svjetlost. laki 750 Vizualni zadaci. npr. 300.Y. 1000. Jačina osvjetljenja u unutarnjim prostorijama (D wní. ured. npr.150.8 1.Y.y^ " © Downlight. 50. 20 lx Potrebno za raspoznavanje crta lica.y. npr. srednje teški V 100 200 300 500 750 750 1000 Vizualni zadaci visokih zahtjeva.mm VfMífífífíífíííífíMííMMÍiifííííJÍÍÍ}}}} RASVJETA Geometrija rasporeda svjetiljki Razmaci svjetiljki međusobno i u odnosu prema zidu ovisni su o visini prostorije. 30. jačine osvjetljenja za stalno zauzete radne prostore.5 je najmanja razlika u jačini osvjetljenja koja se još zapaža. 2000 itd. .© .100. Kut "a (optimum) flutera a = 30 -'40 ' Stim^Kn) . ' © Kut nagiba reflektora za osvjetljenje * a = 30" /opi 1000 1500 2000 Vizualni zadaci s vrlo velikim teškoćama. zaštita 0 Bez zaštite 1 Zaštita od velikih stranih tijela (> 50 mm) 2 Od srednje velikih stranih tijela (>12 mm) 3 Od malih stranih tijela (< 2. zadovoljavajuće ograničenje blještavila) i 50° (duboko zračenje svjetlosti visoko ograničenje blještavila) -» kod svjetiljki s rasterom od 30° do 40°.@ .Y^iV. -» © . brojčana oznaka.750. kontrolni zadaci Iznad 2000 02) Preporučene jačine osvjetljenja prema CIE Primjer: IP 44 Stupanj zaštite od dodira i stranih tijela Stupanj zaštite od prodora vode 2. uredski poslovi 100 1500 Vizualni zadaci s velikim teškoćama. 500. restoran. precizna montaža Dodatno osvjetljenje za posebno teške specijalne vizualne zadatke r*~~ acr-io* . Zbog toga je 20 lx horizontalne jačine osvjetljenja minimalna vrijednost za interijere izvan radnih prostorija. tekstilna industrija Industrija Industrijska i ostala postrojenja s malim zahtjevima glede reprodukcije boje Ostalo Reprodukcija boje žarulje prema DIN 5035 147 . tiskara. Zbog toga je 200 lx min.dT-19 5a ' rM. Iz toga proizlazi stupnjevanje nominalnih jačina osvjetljenja E n u unutarnjim prostorijama: 20. Radne površine djeluju mračno pri jačinama osvjetljenja E < 200 lx. 75. razmak svjetiljki: b .5 mm) 4 Od zrnatih stranih tijela (< 1 mm) 5 Od naslaga prašine 6 Od prodora prašine (7) Osvjetljenje objekta (§) Osvjetljenje zida reflektorom 03) Vrste zaštite rasvjetnih tijela Stupanj Indeks Ra 1A 1B 2A 3 4 (9) Osvjetljenje zida fluterom ^ Kut zaklanjanja svjetlosti (= 30°/40°/50°) 04) >90 90 > Ra > 80 80 > Ra > 70 70 > Ra > 60 60 > Ra > 40 40 > Ra > 20 Tipična područja primjene Biranje boja. 200. škola.6 Druga brojčana oznaka: 0 .

zagasit Aluminij. visokopoliran Papir. eloksiran. crvena. Osim tih kvantitativnih kriterija. prije svega arhitektonske kriterije.tehničkih materijala 148 . ručju zračenja imati nisku razinu sjajnosti Stupanj refleksije % Materijali za izradu svjetiljk Aluminij. Proračun jačine osvijetljenosti točke -> (§) Jačine osvijetljenosti (horizontalno Eh i vertikalno E v ). zagasit Aluminij. a preduvjet je za to krilati oblik LVK s. vap.5000 K) i bijelo poput dnevnog svjetla (više od 5000 K). uzevši u obzir ekonomičnost. bijel Srebrna pozadina ogledala Srebro. visokopoliran Mjed. beton. zadovoljiti funkcionalne i ergonomske zahtjeve. čist. razmak d i kut upada svjetla a). Razlikuju se tri grupe: toplo bijelo svjetlo (temperatura boje ispod 3300 K). mogu se odrediti na osnovi fotometrijskog zakona razmaka iz jačine svjetla i geometrije prostorije (visina h. poliran Emajl. Ograničenje blještavila 0 . svijetla. što uglavnom ovisi o spektralnom sastavu svjetla. Ograničenje neposrednog bliještanja postiže se primjenom svjetiljki s kutom zaklanjanja (kut zasjenjenja) š 30°. Za urede se najčešće biraju izvori svjetla tople ili neutralne bijele boje.0 Ograničenje blještavila odnosi se na područja neposrednog bliještanja. Ograničenje refleksnog bliještanja postiže se bočnim upadom svjetla na radno mjesto. treba nastojati da se generalno postigne stupanj 1 (vrlo dobra reprodukcija boje). obojen. Smjer svjetla 0 Preporučuje se da svjetlo na radno mjesto pada sa strane. Raspodjela sjajnosti Harmonična raspodjela sjajnosti posljedica je pažljivog usklađivanja svih stupnjeva refleksije u prostoriji 0 Sjajnost pri posrednoj rasvjeti ne smije prijeći 400 cd/m 2 . sirova Cement. u kombinaciji sa zagasitim površinama oko radnog mjesta 0 Ograničenje zrcalnih refleksa ekrana postiže se odgovarajućim izborom postavljanja ekrana. Viša razina osvijetljenosti moža se uz istu opću razinu postići dodatnim osvjetljenjem pojedinog radnog mjesta. refleksnog bliještanja i zrcalnih refleksa na ekranima. koje proizvode pojedinačne svjetiljke. polirana Granit Vapnenac Mramor. Boja svjetla i reprodukcija boje s. Svjetiljke koje bi se unatoč tomu mogle reflektirati moraju imati sjajnost ž 200 cd/m 2 (primijeniti reflektore visokog sjaja). neutralno bijelo svjetlo (3300 K . tamna. 147 @ Boja svjetla određuje se izborom žarulje. visokopoliran Aluminij. visokopolirana Nikal. Pri reprodukciji boje. žbuka Mort taman Pješčenjak Šperploča. 144 Q). poliran Aluminij.RASVJETA ->QP Obilježja kakvoće rasvjete Dobro rješenje rasvjete mora. sirov Opeka. poliran 80 do 87 80 do 85 65 do 75 55 do 76 55 do 65 60 do 70 65 do 75 80 do 85 60 do 70 70 do 75 50 do 60 70 do 80 80 do 88 90 do 92 Mort svijetli. treba obratiti pozornost i na kvalitativne. zagasit Krom. visokopolirano Građevinski materijali Hrastovina. Kvantitativni kriteriji Razina osvijetljenosti Kao srednja vrijednost za radne prostorije zahtijeva se između 300 lx (pojedinačni ured s dnevnim svjetlom) i 750 lx (velika prostorija). nova Boje Bijela Svijetlo siva Srednje siva Tamno siva Svijetlo plava Tamno plava Svijetlo zelena Tamno zelena Svijetlo žuta Smeđa Svijetlo crvena Tamno crvena Stupanj refleksije % 40 do 45 15 do 25 20 do 40 25 do 40 20 do 30 10 do 15 25 do 10 do 20 do 35 do 30 do 35 15 25 55 70 75 do 85 40 do 60 25 do 35 10 do 15 40 do 50 15 do 20 45 do 55 15 do 20 60 do 70 20 do 30 45 do 55 15 do 20 Stupanj refleksije rasvjetno . polirana Hrastovina. bijel Lak sasvim bijel Bakar.

Ona se odnosi na neposredno osvjetljenje.45 0.60 0. 5 . Dvoosna prostorija površine 24 m 2 .40 0.6 0.90 0.1-0. 5 / 0 .1-0.65 0. Površina prostorije A = 1 0 0 m 2 Visina prostorije H = 3 m ® Stupnjevi refleksije 0 .2 Korekcijski faktor k Stupanj refleksije Visina Površini A[m 2 ] 070502 050201 000 H svjetlo srednje tamno Do 3m 3-5m 20 50 S100 20 50 S100 50 S100 0.4 0. osim konvencionalnih zrcalnih rasternih svjetiljki.1 6 Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo (ERCO) Stupanj učinkovitosti osv jetljenja 1B Velika površina Mala površina Velika udaljenost Tornjevi 0.3 0.55 0.65 0. o .75 En = E n = 3 7 5 Ix En = 1 A P ° ° P k (?) Proračun za uredsku prostoriju P En A P* 100 1 k E„ P P* A k Nominalna jačina osvjetljenja (lx) Priključna snaga (W) Specifična priključna snaga (W/m2) -> ( i ) Tlocrtna površina prostorije Korekcijski faktor -> (2) (8) Formula za srednju jačinu osvjetljenja E„ i priključnu snagu P <> = potrebni svjetlosni tok t L = srednja sjajnost (cd/m2) A = površina osvjetljavanja rj B = stupanj učinkovitosti osvjetljenja p = stupanj refleksije građ. u prikazanom primjeru opremljena je četirima žaruljama sa po dvije žarulje od 36 W (priključna snaga obuhvaća i uređaj za pretpaljenje 90 W). odnosno odrediti potrebnu električnu priključnu snagu P za zahtijevanu razinu osvijetljenosti. Proračunom prema -» © dobije se jačina osvijetljenosti od približno 375 lx. 2 / 0 .10 -13 .2-0.4 0.60 0. 100 • 3 2 0 .3-0.5 6 . Za uredske se prostorije često.3-0.75 0.1-0.75 0. treba komponente proračunati pojedinačno i na kraju zbrojiti -» © .5 0.Specifična priključna snaga P* W/m 2 za 100 lx pri visini 3 m. Predviđaju li se u prostoriji upotrijebiti različiti tipovi žarulja. površina = 100 m2 i refleksiji 0.00 m k P.4 0.80 0.Svjetleće strukture omogućuju i kombinaciju sa strujnim napojnim trakama i reflektorima.5 0. P* = 10 W / m 2 (halogena žarulja) P = 16 • 2 0 W = 3 2 0 W Formula .ffl.3 0.7/0.75 0. 0 0 © Proračun jačine osvjetljenja za neku unutarnju prostoriju E n _ (100 • 405 100 -4 100 12 100 10 ' ' E n = 180 lx A = 24 m 2 = 0 .00 0.2 Potreban svjetlosni tok svjetiljki za osvjetljenje (6) Svjetleća struktura (ERCO) 15 10 2 0 15^5" © Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo (ERCO) ^O) Preporučene mjere za električne vodove u stambenim prostorijama u cm 149 .75 0.3-0.= 3 W / m 2 P =4 90 W = 360 W 100 • 4 24 3 0. materijala Stupanj refleksije pri osv etljenju Građevinski materijal P Opeka bijelo glazirana Mramor bijeli Žbuka svjetla Žbuka tamna Pješčenjak svjetli Pješčenjak tamni Opeka svjetla Opeka tamna Drvo svjetlo Granit 0.2 Proračunska formula za svetlosni tok svjetiljke ^ t ct>= L A P NB Sjajnost za osvjetljenje Objekt Slobodno stojeći Tamna okolina Srednje svijetla okolina Vrlo svijetla okolina (cd/m2) L 3 10 13 6.40 0. Proračun osvijetljenosti pomoću specifične priključne snage može se primijeniti i za uredske prostorije. • O® 0© o • O ffl O ffl Offl o 9 ® ' ffl • o EB« ffl « (standardna žarulja) 100 W = 8 0 0 W Tip rasvjetnog tijela ( £ ) .55 0.90 0. Korekcijski faktor k ovisi o veličini prostorije i stupnju refleksije zidova.ffl.90 1.> @ 1 0 0 ' 8 0 0 . ffl^. E n i P mogu se prema formuli © približno odrediti. .80 0.85 0.60 RASVJETA Proračun srednjih jakosti osvijetljenosti—» C D U praksi često treba približno odrediti srednje jakosti osvijetljenosti (En) za danu električnu priključnu snagu žarulja. Za to potrebna specifična priključna snaga P* ovisi o primijenjenom tipu žarulje 0 .45 0. postavljaju i kvadratične rasterne svjetiljke s kompaktnim fluorescentnim svjetiljkama -» © ili svjetleće strukture -» © .5/0.2 0.3-0. 7 5 (svjetla refleksija) 6. Osvjetljenje zgrada Pri osvjetljenju zgrada proračunava se potrebni svjetlosni tok žarulja koje će se postaviti na osnovi formule -> Sjajnost iznosi od 3 cd/m 2 (slobodno stojeći objekti) i 16 cd/m 2 (objekti u vrlo svijetloj okolini).2 0.65 0. 1 (srednja refleksija) Tip rasvjetnog tijela @ • P* = 4 W / m 2 (komp fluorescentna žarulja) P = 9 • 45 W = 405 W ® : Tip rasvjetnog tijela P* = 12 W / m ? P = 8 .85 0. stropa i poda (2). O A 12 W/m 2 10 W/m 2 5 W/m 2 5 W/m 2 öQTe tC TC-L 4 W/m 2 3 W/m 2 5-7m T26 © Specifična priključna snaga P* za različite tipove žarulja (2) Primjer: Tablica korekcijskih faktora .75 0.

koža Namještaj. koncert. dvorane. pješačke zone Osvjetljenje vert. dječji vrtići Knjižnice. hobi. obrt Radionice Elektrotehnika. razredi. satovi. hodnici Dvorane za sjednice Školski i nastavni prostori Predavaonice. voće. frizer Cvijeće Pecivo Hlađena roba Sir. kupaonica. ugostiteljstvo. podrum Vanjska rasvjeta Ulice. čekaonice Stanovi Dnevni boravak Kuhinja. sagovi Pribor za sport i igre. čitaonice Društvene prostorije Restorani. valjaonice Laboratorij Ispitivanje boja Uredi i uprava Uredi.RASVJETA Toplo bijelo Boje svjetla (PHILIPS) Stupanj reprodukcije boje Prodavaonice Živžne namirnice Meso Tekstil. signalizacije Q Pravilna primjenafluorescentnihžarulja = preporučuje se • = može se primijeniti • • • • • • • • • • • 76 29 3 827 1B 927 1A 830 ' 1B 930 1A Neutralno bijelo 25 2A 33 2B 840 1B 940 1A Bijelo kao dnevno svjetlo 950 1A 865 1B 965 1A 54 2A X X X X • X X X X X • X X X X • • X • X X • X X X X X X X X X X X X X X X X • X X X X X X • • X X • X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X • X X X X X X X X X X X X X X X X X X 150 . prodajni centri Industrija. papir Foto. transport Uzgoj biljaka Obrada drva Ljevaonice. grafički obrt Ispitivanje boja Lakimica Skladište. povrće Riba Robne kuće. foyeri Prostorije za priredbe Izložbene i sajamske hale Sportske i višenamjenske dvorane Galerije. nakit Kozmetika. hoteli Kazališta. staze. muzeji Klinike i ordinacije Dijagnostika i tretman Bolesničke sobe. strojogradnja Tekstilna industrija Tiskare.

srednje fina 300 Montaža. modelska stolarija Rad na strojevima za obradu drva Oplemenjivanje drva Kontrola 100 200 200 500 500 500 750 Uredske i slične prostorije: Uredske prostorije s radnim mjestima blizu prozora Uredske prostorije Veliki uredi / grupni uredi: Visoka refleksija Srednja refleksija Tehničko crtanje Prostorije za razgovor Prijamne prostorije Prostorije za promet publike Obrada podataka 300 500 750 1000 750 300 100 200 500 Trgovina na veliko i malo: Prodajni prostori. prost. gruba 200 Montaža. keramika. čeličane. sortiranje Laboratoriji 200 300 300 300 500 500 1000 Prometnice u zgradama: Za osobe Za vozila Stubišta Utovarne / istovarne rampe 50 100 100 100 Obrada i prerada drva: Parenje Piljenje Sastavljanje Izbor furnira. montažni radovi. ispitivanje Montaža najfinijih dijelova. oblikovanje sloga 1000 Kontrola boja pri višebojnom tisku 1500 Urezivanje u čelik i bakar 2000 200 200 300 300 300 500 500 Kemijska industrija: Postrojenja s daljinskim upravljanjem 50 Postrojenja s povremenim ručnim intervencijama 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta u postrojenjima tehnoloških procesa 200 Održavanje 300 Laboratoriji 300 Radovi s povećanim vizualnim opterećenjem 500 Kontrola boja 1000 Pogoni uslužnih djelatnosti: Hoteli i gostionice. 50 Platforme 100 Priprema pijeska 200 Čišćenje odljevaka 200 Radna mjesta na mješalici 200 Ljevaoničke hale 200 Izljevna mjesta 200 Strojno oblikovanje 200 Ručno oblikovanje 300 Izrada kalupa 300 Modelarstvo 500 Galvanizacija 300 Ličenje 300 Kontrolna mjesta 750 Izrada alata. jetkanje. radovi na kamenu i pločama. tisak na tekstilu Kitničarstvo Ukrašavanje Kontrola robe. valjaonice. poliranje stakla. mljekare. oblikovanje staklenih instrumenata 500 Dekoraterski radovi 500 Ručno brušenje i graviranje 750 Fini radovi 1000 Rasklopna postrojenja u zgradama 100 Rasklopna postrojenja na otvorenom 20 Održavanje 300 Revizije 500 Kontrola kvalitete Visoki zahtjevi Kontrola kvalitete Vrlo visoki zahtjevi Ispitivanje boje 1000 1500 1000 Elektrotehnička industrija: Talionice. tiskarski strojevi. fina mehanika 1000 Karoseristički radovi 500 Lakirnica 750 Noćna lakirnica 1000 Tapetarski radovi 500 Završna montaža 500 Inspekcija 750 Industrija nakita i satova: Proizvodnja nakita Obrada dragog kamenja Urarska i optičarska radionica 1000 1500 1500 Prehrambena industrija i industrija potrošne robe: Opća radna mjesta Miješanje. u kojima treba nešto pročitati 200 Prolazi u visokoregalnim skladištima 20 Pult za izdavanje 200 Otprema 200 Kantine 200 Ostale prostorije za odmor 100 Gimnastičke prostorije 300 Garderobe 100 Praonice 100 Toalete 100 Sanitetske prostorije 500 Strojarnice 100 Opskrba energijom 100 Pošta 500 Telefonska centrala 300 Brušenje. kontrola boja 200 300 300 500 750 750 1000 1000 300 500 1000 1500 1500 Obrada i prerada metala: Kovanje malih komada 200 Zavarivanje 300 Grubi i srednji radovi sa strojevima 300 Fini radovi sa strojevima 500 Kontrolna mjesta 750 Hladne valjaonice 200 Vučena žica 300 Prerada teških limova 200 Prerada lakih limova 300 Izrada ručnog alata 500 Montaža. lakiranje. post. s ljudskim intervencijama 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta u proizvodnim postrojenjima 200 Održavanje 300 Kontrolna mjesta 500 Proizvodnja kablova i vodova. namotavanje grubom žicom Montaža telefonskih aparata. pozlaćivanje. mješalice ili mlinove Valjanje. litografija. smjernice za radna mjesta Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/ix Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Opći prostori: Prometne zone u spremištima 50 Skladišni prostori 50 Sklad. podešavanje. u kojima se roba traži 100 Sklad. Srednji zahtjevi 200 300 500 750 750 200 300 151 . puhanje stakla Energetska postrojenja: Pogon za snabdijevanje Kotlovnica Prostorija za izjednačenje tlaka Strojarnice Nusprostorije 50 100 200 100 50 Rad na buradi Prerada koža Sedlarski radovi Bojenje kože Kontrola kvalitete. grafički obrt: Brušenje drva 200 Strojevi za papir. raspakiranje Klaonice. prešanje i jetkanje klišeja. prost. proizvodnja kartonaže 300 Knjigovežnica. staklarski obrt: Radna mjesta ili zone uz peći. izrada matrica 500 Ručni tisak. prešanje. stalna radna mjesta Radna mjesta uz blagajnu Zanatstvo i obrtništvo (primjeri iz različitih struka): Ličenje čeličnih konstrukcija Predmontaža uređaja za grijanje i ventilaciju Bravarija Automehaničarske radionice Građevna stolarija Radionice za razne popravke Radionice za radio i TV aparate 300 500 Izrada i obrada papira. dekoriranje. izrada tapeta 300 Krojenje. sortiranje papira 750 Retuširanje. namotavanje srednjom žicom Montaža finih aparata. velike ljevaonice Proizvodna postrojenja automatizirana50 Proiz. prijam 200 Kuhinja 500 Blagovaonica 200 Buffet 300 Dvorane za sjednice 300 Restorani sa samoposluživanjem 300 Praonice. fina 500 Oblikovanje kovanjem 200 Ljevaonice. podrum itd. ručno i strojno slaganje. elektroničkih dijelova Umjetno krpanje Proizvodnja i prerada tekstila: Radna mjesta u kupkama Predionice Bojenje Predenje.RASVJETA Smjernice za radna mjesta "Umjetno osvjetljenje" ASR 7/3 kao i DIN 5035 dio 2 (izvod) Tablica nominalnih jačina osvjetljenja. oblikovanje. tkanje Šivanje. pletenje. mlinovi Rezanje i sortiranje Proizvodnja delikatesa i cigareta Kontrola proizvoda. pranje 300 Strojno glačanje 300 Ručno glačanje 300 Sortiranje 300 Kontrola 1000 Frizer 500 Kozmetičar 750 Kožarska industrija: Industrija cementa.

4 Refleksija % 6-8 7-24 7-20 6-16 40-66 43-54 65-78 31 . rasipanje i refleksiju građevnih materijala za postizanje umjetničkog i ekonomskog učinka. Svilena sjenila u boji. ornamenata i likovnih prikaza. uobičajena primjena za kinodvorane.f I I I I I .95% svjetla.b— \ RASVJETA FLUORESCENTNE CIJEVI ZA REKLAMNE PLOČE Proizvoljno vođenje linije. obostrano ravnih sjajnih površina. Ono je jasno prozirno. informacije: Flachglas AG.0 1. kao obloženo staklo. Heyestraße 178. za stambene i uredske prostorije. Posebno staklo za specijalne namjene u svim debljinama. Žarulje za mješovito svjetlo sa svjetlećim medijem (HWL) daju svjetlo slično dnevnom. nagrizanje. vrata. iznutra matirano Opalna stakla: grupa 1 grupa 2 grupa 3 Naborana grupa 1 opalna stakla grupa 2 Opalno staklo u boji: crveno narančasto zeleno Opalinsko staklo Porculan Mramor. bezbojno. Svjetlo pretežno pada izravno prema dolje ® . Svjetlopropusnost je 91 . izvana matirano Prozirno staklo. kazališta. jednolike debljine. skladišta. Razlikuju se: materijali koji reflektiraju svjetlo (9) s usmjerenom. Viktoriaallee 3 . plav (zamućen) Celon.2-5. Treba napomenuti: matirana stakla s unutarnjim matiranjem (preporučljivo i s obzirom na manje prljanje) apsorbiraju manje svjetla od onih s vanjskim matiranjem tablica (9). tamno žut Svila.8-3. pečenje.6 1. Auf der Reihe 2. PROZIRNA. U uredima i poslovnim zgradama potrebna je rasterska obloga ispod fluorescentnih cijevi. Lako reguliranje (pomoću otpornika ili transformatora). SVJETLOPROPUSNA GRADIVA Pri određivanju veličine. Svjetleće trake i svjetiljke u izduženim poljima omogućuju jednoličnu opću osvijetljenost s blagom pojavom sjene.93%. poliran Mramor.1-2. prodavaonice. naročito ako su dvostruka i trostruka. propuštaju 65 . bitno naruši toplinska izolacija. oko 20% manju apsorpciju od nepodstavljenih. svjetao Celon. STAKLO. Za pojedinu prostoriju treba upotrijebiti samo staklo iste klase.1 1. oblikovanju boja. natopljen Alabaster Karton.1 1. žut (zamućen) Celon.8 1. a također i za vanjsku rasvjetu. Gelsenkirchen-Rotthausen Interpane. Dodatna obrada: brušenje. dvostruke ploče.5 1.4 5 54-67 64-69 63-68 60-66 13-28 72-77 30-71 27-54 49-67 69 48 37 36 28-38 5-24 68 32-39 46-48 55 36 12 12 8 9 8 6 Prozirno staklo Ornament staklo Prozirno staklo.75-3. Primjena' ostakljenje prozora. Klasa 2: građevno staklo za tvornice. neobojen Pergament. Žarulje su bez startera u normalnom grlu (npr. dok ona koja se trebaju približiti difuznoj svjetlosti neba apsorbiraju 60 . sve vrste pisma. namještaj. obojen svjetlo žuto Pergament. zelen (zamućen) Kristalno staklo Armirano staklo Sirovo staklo Staklo za zaštitu od sunca (zeleno) (9) 1. razdjelnih stijena. Propusnost % 90-92 57-90 63-87 77-89 12-38 37-51 13-35 47-66 27-35 2-4 6-10 3-9 58-84 2-8 3-8 12-40 17-30 8 42 41 14 61-71 13-54 28 20-36 25-33 17 9 4 4 88 74 88 38 Apsorpcija % 2-4 3-21 4-17 3-11 20-31 6-11 4-10 3-10 8-11 29-34 22-31 30-31 2-14 20-21 24-65 11 .© . s dobrom reprodukcijom boje.6 1. svjetlog opalnog stakla itd.9 1. sa smicanjem kosih zraka ® s.5 1. Aachen Staklo vučeno mehaniziranim postupkom izlazi iz stroja spremno za uporabu bez daljnje obrade. dimenzioniranju prozora i osvijetljenosti prostorija važno je poznavati svjetlopropusnost. podrumske i tavanske prozore.3 2-3 2-3 2-3 2. sigurnosno staklo.0 10 6-8 6-8 4-6 2. bojenje.2-13. Kleffneru -» Q zbog loše prozirnosti staP kla. imaju. savijanje. s bijelom podstavom.0 1.tehnička svojstva građevinskih materijala koji propuštaju svjetlo 152 .5 . difuznom (?) i mješovitom propusnošću -» (S).5 3. obojena Pamučna tkanina Resopal.49 14-21 23 10 22 50 1 27-80 4 26-48 21-28 28 55 84 84 4 17 4 56 Materijal Rasipanje Nikakve Malo Malo Malo Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Malo Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Debljina mm 2-4 3. toniran Pollopas. staklo za suhe ploče. automobilsko staklo.80%. Visokotlačne živine žarulje sa svjetlećim medijem (HQL) upotrebljavaju se za rasvjetu tvornica i radionica.3-10 3-5 11.9 2. Postfach 20.2-1. bijel (zamućen) Celon. u grlu za standardnu žarulju). oblaganje. Stakla za dnevnu svjetlost. Klasifikacija: Klasa 1: najbolja trgovačka roba prema DIN-u 1249.4-3. uz malo smanjenje propusnosti. bijela Svila.akla Difuzna propusnost opalnog mliječnog ' a i a b a s t e r a ltd - (8) Mješovita propusnost ornament stakla. reklamu. izloga. slabo obojen Pergament.0 Svjetlosno .2-2. V s N O CT izvedba rastera ( i ) Paralelni raster (2) Paralelni kosi raster (3) Dijagonalni raster (4) Dijagonalni kosi raster (5) Razmještaj svjetljki a = 2 / 3 d r^JLJE © Planparalelna ploča © propusnost prozirnog stakla.0 7. može doći do tolike apsorpcije svjetla da se. sigurnosno staklo. kojima je zadaća da boju električne rasvjete učine sličnom dnevnoj svjetlosti. ovisno o kakvoći. zbog toga potrebno povećanje površine prozora.7-2. potpuno difuznom i djelomično difuznom refleksijom i svjetlopropusni materijali s usmjerenom (§).75-3. Düsseldorf VEGLA Vereinigte Glaswerke GmbH. matiranje. svile. Prozorska stakla prozirna stakla. Lauenförde Gerresheimer Glas AG. slično dnevnoj svjetlosti.9-2.7-3. Prema dr. apsorbiraju oko 35%.

2 Staklo Visina 8 Izvanai naJ fevjna : .0 ±2. 38 k-vrijednost (W/m2 K)* Propusnost svjetla Debljina elemenata Max.5) (8.0 1:10 32 300 500 10. ravno staklo) koje su međusobno odvojene jednim međuprostorom ili više njih ispunjenih zrakom ili plinom.0 1:10 28 ± 1.4 1:6 18 141 240 3. ±2.0 1:10 24 300 500 8.STAKLO IZOLACIJSKO STAKLO Višestruko izolacijsko staklo element je ostakljenja koji se sastoji od dviju ili više staklenih ploča 0 (prozorsko staklo. zrcalno staklo.0 1:10 36 ± 1. U međuprostoru se nalazi osušeni zrak ili specijalni plin.0 1:10 28 300 500 10.4 1:6 16 141 240 3. 750 p a ) 2 0 m ( = 1.0 ±2. k-Wert SZR Širina u cm u cm m2 Staklo ^13° Staklo + 1 0 ° W/m2 K* 2xC PTIFLC AT-zrca nog sta da 4 mm 5 mm 6 mm 8 mm 10 mm 12 mm 141 240 3. izolacijskog i trostrukog ostakljenja 10 Širina Visina Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm Širina Visina 12 Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm Tolerancije debljine u mm Tolerancije veličine u mm Masa (5) kg/m2 u cm u cm m2 u cm u cm m2 ±1.0 1:10 22 ± 1.2 kN/m 2 1200 Pa) (?) Preporučene debljine stakla za visinu ugradbe do 8 m (7) Preporučena debljina stakla za visinu ugradbe do 20 m 153 .0 ±2.0 1:10 24 300 500 10.4 1:10 18 245 300 6. Višesloj no izolacijskt staklo Dd JOpadanje 8' Kompaktno staklo sa zavarenim rubom © Od dvije staklene ploče Od tri staklene ploče Izolacijsko staklo Zrak u prostoriji Zrak u prostorijj_ Opadanje + 2 1 ° 23° [Opadanje 11° Zrak u prostoriji +21° k vrijedn. 30 Tolerancija deblj.4 1:6 20 ± 1. Višestruko izolacijsko staklo pruža.5) 1. 30 5 5 5 (6) (6) 2. duljina stranice Min.0 72 27 180x240 24x24 1:6 3.9 72 32 180x240 24x24 1:6 3.0 1:10 22 280 500 8.0 74 24 141x240 24x24 1:6 3.0 3.5 20 185 300 3.0 25 185 500 3.0 mm (6) Trostruko izolacijsko staklo Dulja stranica u cm (širina) 'Ispitano prema DIN 52619 Mogućnost isporuke modela oblika stakla (primjeri) Dulja stranica u cm (širina) 50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500 0 50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500 Preporuka za debljinu vanjske i unutarnje staklene ploče kod izolacijskog stakla visine ugradbe do 8 m (opterećenje vjetrom = 0.5) (8. 38 4 4 4 (6) (6) 2.10' -2° Izvana 10° Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm (2) Toplinsko zračenje kod jednostrukog.0 50 300 500 10.5) 1.8 1:10 20 280 500 8.:-1 mm / +2 mm Tolerancija vel. visoku termoizolaciju i/ili akustičnu izolaciju (npr. lijevano staklo.4 ca. S obzirom na različitost rubnih spojeva izolacijsko se staklo dijeli u tri grupe: kompaktno izolacijsko staklo © A . izolacijsko staklo s rubnim spojem od organskog materijala © B.0 ±2. lemljeno izolacijsko staklo © B. akustično izolacijsko staklo.0 40 300 500 10. spregnuto staklo s međuslojem).0 60 3.4 ca. staklo za zaštitu od sunca.0 1:10 26 300 500 12.0 1:10 34 300 500 10.75 kN/m 2 odn. dimenzije Odnos stranica Max .9 5 5 5 (8. ovisno o izvedbi.0 1:10 30 300 500 12.površina Masa Mnogokut Zaobljeni uglovi Zaobljeni uglovi u m2 u kg/m2 % u mm u cm u cm2 74 29 141x 240 24x24 1:6 3.1 3.0 ± 1.0 ±2.0 1:10 20 245 300 6.4 ca.0 30 Dvostruko izolacijsko staklo Podaci OPTIFLOAT u mm SZR u mm 4 4 4 (8.4 ca.0 1:10 32 ± 1.

spregnutim sigurnosnim staklom.09 1.26 0.VIŠENAMJENSKO STAKLO 240x340 240x340 47 47/51 43 43/39 ČUDO 78 (za uspor edbu) (3) Solarnoizolacijsko staklo SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO Solarnoizolacijsko staklo odlikuje se visokom svjetlopropusnošću uz istodobno što manju propusnost ukupne energije. zaštita od topline. U svim tim namjenama radi se o povećanim zaštitnim učincima koji se konvencionalnim izolacijskim staklom ne mogu postići.4 1. Reprodukcija boja označava se indeksom "R". oklopnim izolacijskim staklom.34 0.primjer 154 .Ž? § Dl| Solarnoizolacijsko staklo zlato 30/17 Propusnost ukupne energije g % Refleksija svjetla izvana/iznutra RL % Q. estetika u oblikovanju. osoba i okoliša.59 0.4 1. • gu(%) 0 _.4 1. Faktor b je srednji faktor propusnosti Sunčeve energije u odnosu prema prolazu energije kroz jednostruko staklo debljine 3 mm u iznosu od 87%.08 240x340 240x340 260x500 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 260x500 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 200x340 240x340 240x340 240x340 300x500 260x500 240 x 340 Vrijedi odnos: b = .3 1.31 1.44 0. dimenzije cmxcm Svjetlopropusnost TL je u rasponu valnih duljina svjetla od 380 do 780 nm (nanometara) u odnosu na svjetlosnu osjetljivost ljudskog oka izraženu u postocima. ovisno o tipu.00 1.Sloj z a zaštitu od sunca ~~ Upadno zračenje SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO 100% Refleksija svjetla prema Transmisija svjetla i2D Refleksija zraCenja prema van > o i> Transmisija zračenja 14% Sekundarna predaja . Visoka vrijednost S pokazuje povoljan odnos svjetlopropusnosti (TL) prema ukupnoj propusnosti energije (g). Ra > 80 = dobra reprodukcija boje Propusnost ultraljubičastih zraka Tuv u rasponu valnih duljina od 280 do 380 nm. Primjer: auresin (= modro) 40/26.45 0. nude se mnoge mogućnosti oblikovanja.53 | 260x500 1.37 0.3 1. 0/ 0//0 I 1. DIN 52619. DIN 67507.vrijedn. sivo ili umbralno. požara.2 W/m 2 K ispunjava sve zahtjeve glede visokog stupnja termoizolacije. lijevanim staklom / ornamentnim staklom kao vanjska ili unutrašnja ploča.30 0.43 1.9 1. Osim dobrih svojstava solarne izolacije. bilanca k- Akustična izolacija Rw Zaštita okoliša Solarnoizolac.48 1. Na doživljaj boja u prostoriji vrlo malo djeluju solarnoizolacijska stakla jer se dnevnoj prolaznoj svjetlosti mijenja tek neznatno spektralni sastav.6 1. Propusnost ukupne energije g u~rasponu valnih duljina od 320 do 2500 nm jest zbroj neposredne energetske propusnosti i sekundarne emisije topline (= isijavanje i konvekcija) prema unutra.25 0. Koeficijent prolaza topline k ploče izolacijskog stakla pokazuje koliko se energije gubi prolazom kroz staklo.30 1. Indeks reprodukcije boje Ra DIN 6169: Ra > 90 = vrlo dobra reprodukcija boje.4 | 43 44 32 32 39 26 28 26 23 35 30 43 48 32 33 22 22 33 26 | 0.2 2.4 1.32 0. Pri gledanju iznutra prema van boje se uglavnom ne mijenjaju.5 1.. standardno višenamjensko staklo ne postoji.4 1. DIN 67507 u postocima.6 1. w propusnost svjetla Tl % Brojčana oznaka selektivnost S Prosječni faktor propusnosti b 66 | 21 | 18 | 17 66 50 49 45 40 39 40 30 50 50 49 48 37 36 36 15 49 36 51 51 37 38 15 19 38 30 32 26 25 18 40 37 36 39 40 46 48 26 16 26 11 16 25 34 6 7 15 11 16 36 17 22 11 36 40 35 34 22 21 14 26 45 42 35 46 30 10 36 17 22 17 15 7 9 10 11 8 9 11 11 14 18 14 13 8 8 9 8 12 8 15 18 3 8 27 18 98 1. ipak. vrijednost k poboljšava se slojevima plemenitih kovina.38 0.54 1.53 1.5 1.68 dB 36 - - - _ da 98 da da Višenamjensko staklo .14 1.25 0.40 0. Kad je riječ o solarnoizolacijskom staklu.38 1. Uz pooštrene zahtjeve za fasadne elemente postavljaju se i za ostakljenje visoki i brojni zahtjevi. Vrijednost k najvećim dijelom ovisi o prostoru između staklenih ploča (SZR) i mediju u njemu (zrak ili plemeniti plin).50 0.5 1. Svaki se tip stakla označava bojom (gledano izvana) i parom brojčanih vrijednosti oznaka.4 1.40 1.50 1.4 2.38 0.4 1.45 0. F Titan 66/43 | Auresin 66/44 50/32 49/32 45/39 40/26 39/28 Zlato 40/26 30/23 Srebro 50/35 50/30 49/43 48/48 37/32 36/33 36/22 15/22 Bronca 49/33 36/26 Neutralno 51/39 51/38 Zeleno 37/20 38/28 Sivo max.56 1.37 0.67 1. vrijednost g- Sastav stakla SZR staklo Reprodukcija boje RaD Debljina elemenata Pasivna sigurnost Estetika mm ESG 6/16/4 (?) mm 26 W/m z K 1. Navedene vrijednosti k.55 0. zvuka.23 0. od kojih prva daje propusnost svjetla a druga propusnost ukupne energije u postocima. Višenamjensko izolacijsko staklo je izolacijski element koji u sebi sjedinjuje više zaštitnih namjena. Zahvaljujući velikom izboru boja i koloristički neutralnim tipovima.83 1. S = T L /g.5 1.68 1. Nije moguća kombinacija s armiranim staklom. odnose se na SZR širine 12 mm.34 1. To se može primijetiti ako se gleda izvana kroz "preko ugla" ostakljene prozore. Pri neposrednoj usporedbi uz otvoreni prozor razabire se lagano toniranje većine stakala koje je. (4) Termoizolacijska vrijednost ky- Vrijednost energ.5 1. DIN 67507. Sunca.36 0. takvo staklo s vrijednostima k 1. Što je njegova vrijednost manja.4 1. manji je gubitak topline.85 1. uz dopunu pomoću prikladno obojenih jednostrukih i dvostrukih fasadnih ploča.09 1. Srednji faktor propusnosti (shading coefficient) VDI 2078.92 1.45 0.15 1. jednostrukim sigurnosnim staklom. Solarnoizolacijsko staklo © 1) k.4 1. To je omogućeno vrlo tankim filmom plemenite kovine koja je nanesena na unutarnju stranu prema prostoru između stakala.49 0. Tehnički je moguće gotovo sve zahtjeve ispuniti jednim višenamjenskim izolacijskom staklom.4 1.0 | 39 38 20 28 51 39 72 Brojčana oznaka selektivnosti S.37 0.30 0.2 % 43 W/m*K 0.6 1. W/m K (12 mm) u o c vi 3 C L O „ O. Solarnoizolacijsko staklo može se kombinirati s akustičnim izolacijskim staklom.49 | 0.5 3.32 0.30 0. IZOLACIJSKO STAKLO . Refleksija svjetla RL prema van i prema unutra izražava se u postocima.64 0.16 1.54 1. zaštita objekata.

psih.slovna oznaka D.0 10 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim opterećenjima u DIN 1055 © Max. čime se povećava aktivna sigurnost (sprečava se probijanje i provala).» ( 3 ) ESG kombinacije 4 Debljina stakla u mm 5 6 8 4 Debljine stakla u mm Float 5 6 8 10 4 5 ESG 6 8 10 6 VSG 8 10 12 Klasa Sastav otpornosti Deb.. Suprotno float . Područje u cijelosti ostakljene fasade .Težins Max. školske građevine i dječji vrtići također iz sigurnosnih razloga. Max. 6 1:10 1 6 jati. povr. robne kuće. Mogućnosti: dvostruko VSG u različitim debljinama s PVB .odnos šina str. "ESG" se može obraditi da bi se moglo kombinirati s konvencionalnim izolacijskom staklom -» (?) SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA. Već oštećenost površine dovodi do razaranja stakla. (?) Ostakljenje otporno na proboj Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim opterećenjima u DIN 1055 (ž) Max.0 9/10/4 I so 23.6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1:6 Zgrade u naseljima za jednu ili viiše obitelji Usamljene privatne zgrade Stambene zgrade s visokovrijednom opremom i usamljene zgrade za odmor Vile.75 225x30C 6.stakla ili više njih čvrsto spajaju pomoću jedne visokoelastične folije od polivinilbutirala ili pomoću više njih.0 225x400 9. ovisno o debljini. posebno ugroženi objekti A2 Jednoslojno 9.0 225X40C 6. VSG je posebno prikladan za "ostakljenja iznad glave".0 225x400 9. na vanjsko staklo. vrata i razdjelne stijene. krznarije B3 Jednoslojno 28 28/10/5 Isc 43 10 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 12 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 kazneno . Prozirnost. u stambenim i poslovnim zgradama za stubišta. antikvari- 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 321 321 321 200 300 321 321 321 321 321 321 321 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 B2 Jednoslojno 21 9.0 225x300 6.popravne ustanove. Trostruko ili višestruko VSG u različitim debljinama s PVB . neznatno se smanjuje. pa je ponegdje radi sigurnosti i propisano kao obvezno -» Ostakijenje otporno na udarac bačenog predmeta OSTAKLJENOST OTPORNA NA PROBIJANJE Prema DIN-u 52290 dio 3. dimenljina zije mm B1 Jednoslojno 17 9/10/4 Iso 32 kg/m2 cm 40 54 Max.5/10/4 Is ¡37 52 66 66 80 225x300 6. ostakljenost protiv probijanja dijeli se prema stupnju otpornosti u tri grupe: B1 . . dimenzije cm Max.B . Područje primjene: ulazni prostori komunalnih građevina. Max. škola i dječjih vrtića.STAKLO JEDNOSTRUKO SIGURNOSNO STAKLO (ESG) "ESG" je prednapeto staklo. ostakljenje otporno protiv eksplozije .B3.slovne oznake A . VSG je staklo koje veže krhotine. dijelovi robnih kuća.5 9. Osim toga se "ESG" odlikuje i drugim prednostima: povišena čvrstoća na savijanje i udar. ukoliko se deblja staklena ploča ugradi s vanjske strane. Osim što osigurava od provale. centrale SA = pojava krhotina Gore navedene max. Primjeri primjene m2 - 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 120x 120x 120x 120x 120x 100x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 240 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321 x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 A1 Jednoslojno 9. dimenzije i površine odnose se na vanjsku uporabu. ukoliko se deblja staklena ploča ugradi s vanjske strane. te postojanost na temperaturne promjene (razlika temperature od 150 K). energet. U slučaju loma stakla VSG i dalje zatvara prostor. Klasa Sastav otpornosti Deb. djelomično i obavezna primjena. Područje primjene: sportske dvorane radi sigurnosti od udara lopte. npr.ograde. Kod jednoslojnih A-tipova max. s rastućim stupnjem sigurnosti -> (4) Ostakljenje protiv probijanja s atestom VdS važno je za određivanje premije osiguranja.folijom. Dodatnu sigurnost pruža kombinacija s alarmnom trakom ili žicom povezanom sa sustavom za uzbunjivanje.0 A3 Jednoslojno 10.0 11/10/4 Iso 25. dimenzija jednoslojnog izolacijskog stakla ESG u cm DH 4 Jednoslojno 11.staklu. najčešće tupih rubova. Naknadna obrada "ESG" nije moguća.0 225x400 9.C. Proizvodni proces tehničke obrade obuhvaća naglo zagrijavanje i nakon toga lagano hlađenje strujom hladnog zraka. od "ESG" nastaju mali komadići. klinike C 3 SA Draguljarnice.Težina ljina mm kg/m2 21 32 22 33 23 34 24 35 Max. Napada se obično izvana. Ostakljenja DIN 52290 dijele se u sljedeće grupe: ostakljenje otporno na proboj . DIN 52290 Spregnuto sigurnosno staklo VSG je prikladan prozirni materijal koji može pružati zadovoljavajuću sigurnost protiv napada.0 225x400 9. muzeji. računski centri C 2 SA Galerije. okretanjem elemenata . dimenzije predstavljaju tehničke mogućnosti proizvodnje pa prema tome ne vrijede za primjenu na vanjskoj strani. pri lomu krhotine ostaju zalijepljene za foliju. povr. od kojeg prilikom loma nastaju oštre šiljate krhotine. dimenzije odnose se na vanjsku uporabu.parapetna stakla DIN 18516 dio 4. Žilavo elastična folija otežava probijanje. ® SPREGNUTO SIGURNOSNO STAKLO (VSG) U proizvodnji "VSG" dvije se ploče float .0 1:10 1. dimenzije spregnnutog izolacijskog stakla VSG u cm 155 . staklo se upotrebljava kao stubišna i balkonska ograda radi osiguranja od pada. Kad je riječ o kaznenim ustanovama otporno staklo mora biti na unutarnjoj strani.0 225x400 6.0 1:10 1.0 Gore navedene max. Ne dopušta se promjena redoslijeda ugradnje.folijom izvodi se standardnim ili pojačanim načinom.5/10/4 Isc 24.0 10/10/4 I so 24. Prednapon se postiže termičkom obradom.0 225/400 6.odnos Dodat.75 225x30d 6. pa je opasnost od ozljeda bitno smanjena.0 225/400 6. ljekarnice. šina strani« učinak Primjeri primjene m2 - <DVSG Kombinacije Debljina stakla u mm 6 8 4 5 Debljine stakla u mm Float 6 8 10 4 5 ESG 6 8 10 6 VSG 8 10 12 225x30C 6.0 1:10 1 6 C 1 SA Trgovine foto i video priborom. koja je za staklo uobičajena.75 225x300 6.

odnos stranica Primjeri primjene - Klasa otpornosti Sastav Debljina mm Težina Max. jednoslojna izvedba 600 kg. Max.0 1.0 3. indeks prozirnost stranica šina Klasa otpornosti Sastav Debljina Težina Max.0 72 93 54 55 6. g . najčešće je veći i učinak izolacije. ^dimenzija cm 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 Max. veza ploča lijevanom smolom) bit će obično i učinak izolacije veći.5/10/32. Priznati proizvodi uvršteni su u potreban popis. O tomu se treba pravodobno dogovoriti s osiguravateljima. robne kuće.0 1.© © Zastakljivanje otporno na proboj s VdS . duljina povrstranica šina Shading Max. vrijedi samo ako mu je površina «1 m2 Klasa otpornosti Sastav Debljina mm Težina Max.5/10/32.83 0.75 225/300 6. posebno ugroženi objekti Trgovine foto i video priborom.9 3. psihijatrijske klinike Draguljarnice. dimenzija cm 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 210/300 210/300 225 / 300 219/300 225 / 300 Max. Debljina vanjske i unutarnje staklene ploče ne smije biti jednaka.0 78 Opć. SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA DIN 52290 Ostakljenja protiv djelovanja eksplozije -> (3) Klase otpornosti D1 D3 imaju. ovisi o okolnostima.5 Iso Jednoslojno 34/10/11 Iso Jednoslojno 17/10/21 Iso Jednoslojno 48/10/11 Iso Jednoslojno 32. povr- Max. Klasa otpornosti protiv eksplozije.STAKLO SIGURNOSNO STAKLO Ostakljenje otporno na probijanje s atestom VdS ->(T) Da bi se odredila premija za zaštitne objekte.jednost čna izolacija R w ispunj.70 5. dimenzija Max.20 3.00 225x300 6.50 3.0 1.74 50/40 Gl- 40 50 3.75 225/300 6. krznarije. muzeji.A^ustireproduk.00 4.00 6. Postoji pet klasa otpornosti: od C1 do C5. površina m2 1.75 34 24 35 39 52 51 63 78 91 225/300 6. kazneno .0 4.86 0.6 1:10 1 6 1:10 1 6 4 3 / 3 4 1 0 / 2 0 / 4 34 4 4 / 3 8 10/24/4 3 8 C2 (5) Staklo za akustičnu izolaciju Tip C3 Sklop izvana SZR iznutra Deb.69 GH 20/ 55/50 Gl50 20/10 G l 75 3.20 3. Najveća težina po jedinici izolacijskog stakla iznosi 500 kg.0 Max.86 0.5/ 15/6 Gh 10/ 20/6 GH 10/ 20/10 GH 12/ 20/10 Gl- 97 1:10 0.5 Iso Jednoslojno 32.vri. površina m2 6. navedena za neki tip stakla. To se staklo ugrađuje tamo gdje se u ozbiljnoj situaciji ljudi mogu nalaziti neposredno iza stakla. DIN 52290. svjetla cija boje.0 4.75 225/300 6.0 78 97 64 47 6.vri. energet.79 mm C 1 SA SF SA SF SA SF SA SF SA SF Jednoslojno 17/10/5 Iso Jednoslojno 19/10/9 Iso Jednoslojno 11/10/10 Iso Jednoslojno 28/10/11 Iso Jednoslojno 11/10/19. centrale D2 D3 Jednoslojno 11 6/8/11 Iso 6/8/17 Iso 6/8/28 Iso 25 31 42 Jednoslojno 17 Jednoslojno 28 16 16 16 16 16 16 A3 B1/C1 SA B3/C3 SA (3) Ostakljenje otporno na eksploziiju STAKLO ZA AKUSTIČNU IZOLACIJU Asimetrični sklop staklenih ploča © . prema tipu. duljina Max.9 2.00 D 1 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 Zgrade u naseljima za jednu ili više obitelji Vile.20 3.00 6. Različita EH ostakljenja podijeljena su prema otpornosti u pet kategorija: EH01-02-1-2-3.79 0. B) Što je sastavljeno staklo elastičnije (npr.0 1:10 0.Akusti- Max.10 0. i sigurnosna obilježja protiv probijanja. odnos stranica - Dodatni učinak kg/m2 24 40 40 57 66 83 Jednoslojno 10 EH 01 10/10/4 I so 24 Jednoslojno 11 EH 02 11/10/4 Iso 25 Jednoslojno 18 EH 1 18/10//5 Isc 33 Jednoslojno 25 EH 2 25/10/5 Iso 40 Jednoslojno 36 EH 3 36/10/5 Iso 51 m2 kg/m2 cm 23 225x300 6. dijelovi robnih kuća. odnos stranica - mm 37/22 6/12/4 39/24 6/14/4 40/26 8/14/4 mm 22 24 26 kg/m 2 25 25 30 35 35 W/m2K 2. ljekarnice. jednost nost plinom reproduk. svjetla plinom W/m 2 K % 3.zastakljenje otporno na proboj metka © Staklo za superakustičnu izolaciju 156 .20 Max.71 C5 53/42 Gl- 42 55 3.00 225x300 6.00 6.00 225x300 6. Savez osiguravatelja objekata (VdS) ispituje svojstva otpornosti protiv probijanja provalnih ostakljenja (EH).75 225/300 6.popravne inst.75 6.certifikatom Ostakljenja otporna na proboj metka. odnos koef stranica mm mm 30 kg/m 2 40 % 64 dB 45 cm 200 x 300 200 x 300 200 x 300 200 x 300 200 x 300 m? 6.. (4) Staklo za akustičnu izolaciju Tip Sklop izvana SZR iznutra Debljina Težina k-vri- Propus Opć.0 1. izolacija indeks Rw prozirnosti - Max.75 5. antikvarijati.60 3.20 3. površina Max. sloma i proboja metkom.0 4.50 5.0 75 95 60 53 6.75 6.75 6.0 1.0 4. svi tipovi stakla imaju i povećanu otpornost protiv provale. -> @ Što je razlika veća.30 6.74 47/36 G l 36 40 3.0 % 82 82 81 80 80 - % 75 75 72 69 69 dB 37 39 40 43 44 cm 300 300 300 300 300 m2 4. Osim toga se razlikuju stakla bez krhotina (SF) i ona s krhotinama (SA) -> (2) Kako se sva ostakljenja otporna na proboj metka sastoje od višeslojnog asimetričnog VSG.Težina ljina k-vri Propus jednost nost ispunj.62 Oklopno staklo .jednost čka cija boje.0 - - C4 45/30 G GH 9. odnos stranici Shading koef.5 Iso 17 32 28 38 23 31 34 49 28 40 50 55 44 48 70 69 77 75 77 75 kg/m2 37 54 66 64 52 48 83 93 64 69 122 109 104 90 168 140 187 156 187 156 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1.9 2.0 77 95 62 50 6.6* 0. Koja je kategorija potrebna za određeni objekt. računski centri Galerije.90 4.75 6. g .0 - - 97 97 97 96 96 16 1:6 1:6 1:6" 1. oklopno staklo najveće sigurnosti od napada na život.0 1:10 0.00 225x300 6. Ispuna plinom A) Težina ploče: akustična izolacija obično raste s težinom ploče.0 1:10 0.0 1.

3 48x 120 46 x 144 60x 174 73x 143 73x 165 60x200 Max. kako bi se spoj rubova mogao besprijekorno izvesti.dimenzije DIN 18111 Vrsta stakla Debljina stakla mm Max. dimenzije mm2 2400 x 3430 2150x 3500* 2400 x 3430 2150x 3500* 1860x 3430 1860x 3500* 1700x2800 1700x 3000* Tolerance debljine mm ±0.2 ±0.5 ±0. 552. To staklo nije jasno prozirno. armirano staklo bijelo ili obojeno. bronca.njemačko k . 5 9 7 Patio Sirovo staklo.3 ±0.3 ±0. glatko O r n a m e n t 134 (Núcleo) O r n a m e n t 178 (Silvit) Ornament 187 (Abstracto) Ornament 502. ESG. bronca OPTIVVHITE® Struktura 200 Bambus. sivo. 5 2 3 Armirani ornament Flora 0 3 5 + Neolit Edelit 504. dimenzije STAKLO Potpuno ostakljena vrata sastoje se od vratnog krila ili više njih. 504. staklo s parom mreža^ Arm. mogu biti potrebna i ukrućenja.staklo.6 1:6 1:6 1:6 1:6 1-6 1:6 1:10 1:10 1:6 16 16 1:6 1:6 1:6 1:6 1:6 1:10 1:10 1:10 1. harmonika-vrata. 1086 Pleter Kugelit 0 3 0 Listral Maya M a y a matirano Neolit Niagara Niagara matirano. s a m o izvana = V Pruganje strukture po visini = A Strukturirana str. niti s obloženim termoizolacijskim i solarnoizolacijskim staklom. dimenzije (cm x cm) Posebne dimenzije su moguće do veličine od: 1000x2100 mm2 1150x 2100 mm2 (4) Staklena vrata . -> Ugrađuje se tamo gdje je jasna prozirnost nepoželjna (kupaonica. sirovo staklo bijelo. kovano Sirovo sstaklo. To je moguće samo ako je struktura plitka. bronca i bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Bijela Bijela Bijela 4 4 4 4 5 4 5 5 4 5 5 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 7 5 « x 1:6 16 1.kraći rub na < 2 5 cm Gotsko staklo Cinčila Kroko 129 Delta Difulit 5 9 7 Difulit. Dimenzije vrata odgovaraju mjerama za dovratnike DSN 18111 "Čelični dovratnici za užljebljena drvena vrata" --> (3) . žuta. 5 2 3 Ornament 523 Ornament 528 Ornament 550. Uobičajena je debljina stakla 10 ili 12 mm.( f ) . Isporučuju se u raznim strukturama i bojama. Ornamentirano lijevano staklo klasificira se kao: ornamentno.niemačko Staro . proizvoljno = * 1) Armirano staklo s parom m r e ž e u krovnom prozoru max. od bočnih dijelova i nadsvjetla. bronca i bijela Bijela Bronca i bijela Bronca i bijela Žuta. Gotovo svako komercijalno lijevano staklo može se naći u kombinaciji za izolacijsko staklo -> 0 Strukturirana strana treba biti gotovo uvijek izvana. staklo bijelo ili obojeno. Pri nasilnom razaranju raspada se staklo u mrežu sitnog zrnja koja se manje ili više labavo drže na okupu. 1086 Karolit dvostran Katedral krupno i sitno kovano Katedral 102 Katedral 1074. Radi lakšega se čišćenja strukturirana strana okreće prema SZR. cm 150x210 A « » 3ijela.6 150x210 150x200 150x210 150x210 150x210 150 x 2 1 0 156 x 2 1 3 156 X 2 1 3 150x210 156 X 2 1 3 156x213 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 156x213 186x300 186x450 150x210 X 0 x 0 0 0 0 0 X X X 0 X 0 X 0 x 0 x x x A A A x « A A A A A • x x X X x A x x A © © Pruganje strukture Pruganje strukture proizvoljno = * se ne m o ž e uzeti u obzir = • Strukturirana str.5 Sjajno. činčila.6 1:6 1:10 1:10 1:10 1:10 150x210 150x210 156 X 2 1 3 156 X 2 1 3 156x213 150x210 150x245 186 x 3 0 0 150 X 2 4 5 1 5 0 x 300 A « « X X x x x • x (abstracto) Armirani ornament 521. Vrsta stakla Nominalna debljina mm 3 4 Tolerancije mm ±0. siva i bijela Siva Bijela 7 4 5 4 4 4 A A A x X „ x x x X X 1:10 1-6 1:6 1:6 1:6 1:6 180x245 150x210 150x210 150x210 126x210 150x210 A « x x Bijela Žuta Siva Žuta i bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Bronca i bijela Bijela Žuta. d v o .Stakleni proizvod Boja Debljina Izolacijsko staklo Struk tura mm Staro . 5 2 0 O r n a m e n t 521. VSG. Obojeno lijevano staklo ne kombinirati sa staklima u boji kao float . Ostale mogućnosti: klizna vrata. segmentna ili kružna vrata. 1082. odnos stranica pri 12 m m SZR 1:6 Max. armiran 5 9 7 Arm. odnos strana 1 3 © Veličina I Vanjska mjera krila standard Mjere žljeba dovratnika Zidarska mjera 709 x 1972 mm2 716 x 1983 mm2 750 x 2000 mm2 dvokrilne kombinacije vrata Kombinacije lijevanog stakla Veličina II 834 x 1972 mm2 841 x 1983 mm2 875 x 2000 mm2 Veličina III 959 x 1972 mm2 966 x 1983 mm2 1000x2000 mm2 Lijevano staklo je strojno izvedeno staklo kojem se valjanjem oblikuje određena struktura površine. sjajno/bronca (5) 10 12 10 10 10 10 CO CO Vrtno prozirno staklo (normativne mjere) (2) Vrtno prozirno staklo Potpuno ostakljena vrata (s nadsvjetlom i bočnim dijelovima) 157 . kovano Tigris 0 3 3 Bronca i bijela 7 7 0 0 1:10 1:10 180x245 180x245 Bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Žuta.i j e d n o s t r a n Flora 0 3 5 Lijevana antika Lijevana antika 1074. Prema statičkim zahtjevima. zahod) ili se upotrebljava kao oblikovni element. 1082. Nude se standardne i posebne dimenzije. staklo s parom mreža^) Armirani okulit Armirani ornament 187 Žuta i bijela 4 Pruganje Strana X x 0 X 0 x x X x x 0 Max. siva Žuta i bijela Bronca i bijela Bijela Bronca i bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bijela 4 6 4 4 4 4 7 7 9 9 1:6 1:6 1-6 1:6 1.

5 <1. pri čemu se ne smije preuzimati nikakva konstrukcijska opterećenja.u vapnenom mortu k = 2. L profil 7 .Metalni držač.5 cm 19. H 4 1 Ugradba u okvirni žljeb u zidu — 1.profilima i izvana postavljenom termoizolacijom Dimenzije staklenih blokova 1-Klizna reška 2-Dilatacijska reška.8 3.0 Optereć.5 c m b a A b A = n.1 [JL S \QJ 240 x 240 x 80 3.4102-3.Dilatarijska reška. b + n2 a | n.0 cm 105. npr. dobra svjetlopropusnost (do 82%). pregrade prostorija (gimnastičke i sportske dvorane).0 cm 370.0 ne smiju se armirati Nominalna mjera staklenog bloka 11. polumjer 19.5 cm H =A+ c + d d = 6. vjetra kN/m2 <0.0 cm 295. oslanjanjem 2 I 1 a I « n Min. rasvjetne trake. polumjer R pri debljini staklenog bloka 8 cm Reške <1.3 2. s oblogom izvana ili iznutra. prozori.0 cm 65. tvrdi spužvasti materijal 3.5 cm 200. npr. Zbok konstruktivne armature rubnih traka obratiti pažnju na DIN 4242. Pri tome međuprostor ostaje hermetički zatvoren.0 cm ' j 8 ( Širina reške od 1. balkonske ograde i terasne stijenke.5 cm Formule za određivanje min.8 cm 135 cm min.0 cm 95.Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Alum.3 cm c = 1. povišene čvrstoće protiv udara. Raspored reški Kontinuirane Debljina mm >80 Dimenz ije zida Manja stranica Veća stranica m m >1.9 W/m 2 K .0 cm c = 1.0 cm 24. prozorska klupčica 6 .Klizna reška 2.profil 7-Metalni L-profil 8. Primjenjuju se izvana ili unutar zgrade. prema želji u obliku uspravnog ili ležećeg pravokutnika.000 42 512 504 10 2. svijetle razdjelne stijene.0 cm 215. polumjer Širina reške 24. bijelo ili u boji. Svojstva: dobra akustična izolacija i termoizolacija. Blokovi se mogu proizvesti u raznim dimenzijama.0 1. Termoizolacija zida od staklenih blokova: u cementnom mortu k = 3.8 cm m s 6 5 c m min. bez obloge. npr. unutar.9 16 10 300 x 300x100 7.2 W/m 2 K.0 cm 180.0 25 25 25 360 Detalj ugla u tlocrtu 1-Klizna reška 2-Dilatacijska reška.0 cm 135.8 Komada za m 2 64 Komada u kutiji 10 Komada na paleti 1.Metalni U .Sidro ili čep Ugradba s jednostr. 1055. = broj blokova (b) n2 = broj reški (a) B = A+ 2 c c = 8. difuzni i matirani.5 c m " i (5) Minimalni polumjeri za zidove od staklenih blokova Dimenzije mm 115x115x80 Ugradba u ravnini fasade s L .0 2. Ostakljenje klase vatrootpornosti G 60 odnosno G 120 primjenjuje se kao dvostruka stijena najveće pojedinačne površine 3. tvrdi spužvasti materijal 3-Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Metalni U -profil 6-Sidro ili čep Tlocrt Nearmirapi zidovi od staklenih blokova Zidovi od staklenih blokova koji ispunjavaju uvjete tablice -» (7) smiju se bez posebnih dokaza izvesti bez armature. Obje bočne površine mogu biti u rasponu od glatkih i prozirnih do vrlo ornamentiranih i gotovo neprozirnih.Sidro ili čep mm 288 32 10 500 2. b a a c STAKLO DIN 4242. polumjer 11.držačem Tlocrti (2) Primjeri konstrukcije zidova od staklenih blokova 146x 146x98 6" x 6" x 4" 190x 190x50 190x 190x80 190x190x100 197x 197x98 8" x 8" x 4" 240x115x80 Težina kg 1.0 cm 105 c m min.8 c m > 0 ^ i r i n a r e š k e od 1.18175 Stakleni blok je šuplje stakleno tijelo koje se dobiva stapanjem dvaju dijelova pod pritiskom. u skladu s dekoracijom mogu biti prozirni do blistavi.0 cm od 2.profila Presjek l I (7) Obavezni uvjeti za nearmirane zidove od staklenih blokova .r-4—1 i 5 c a i Ili. tvrdi spužvasti materijal 3-Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Alum. To su npr.5 m 2 . Za građevne elemente stakleni se blokovi upotrebljavaju prema DIN-u 4242.0 128 Ugradba s U . prozorska klupčica 6. •0.5 <6. zidarske mjere otvora Normativne mjere za zidove od staklenih blokova 2 «¿JL™.8 Pomaknute © 158 Priključak na unutarnji zid pomoću U .

70 1.15 Gornji rub otvora za osvjetljenje Tip stakla .95 5.35 2.75 3.00 do 20 m L* 2.10 2.15 4.60 2.45 3. 5 65(85) JŽT n = broj traka Određivanje širine i visine: Širina Wsina B = n A + 5 cm.i T T r C c = jednoslojno rebra iznutra i izvana s 80-200 g h 7-183 33-200 Razvij. treba primijeniti Reglit SP2 /Profilit .45 3.55 5. 2 5 .20 5. Prikladno je za okna dizala i ostakljenje krova.95 6.65 1.45 3.35 2. dulj.00 do 8 m L* 4.35 3.20 3.65 2. Normalni i specijalni profili mogu biti i uzdužno armirani žicom.( 1 .85 1.40 3.70 3.5 [i 2 .15 2."antisol" omogućuje zaštitu osjetljivih dobara od ultraljubičastih zraka refleksijom i apsorpcijom infracrvenog i ultraljubičastog valnog područja.50 2.40 2.50 2.« . Svjetlopropusnost ostaje nepromijenjena.30 3.45 1.5."jantar" I P .15 1.20 2. promjenjljivi oblici Mogućnosti ugrađivanja ® Oblici savijanja (mjere u mm) s 140-300 h 60-100 R 71-163 Razvij.20 1.95 2.60 4.00 1. dulj.55 L_ V do 100 m L* 2. 112-464 D = jednoslojno.45 3.65 4.35 4.20 2.10 2.i m A = jednoslojno. 202-382 159 . H = L + 4 cm Mjere ugrađivanja Savijeno staklo -» Q Q a) Savijanje u obliku kružnih isječaka sa ili bez ravnih dijelova b) Dvostruko savijanje s jednakim ili promjenljivim polumjerom savijanja c) Stožasto savijanje d) Savijanje S . dulj. iznad ter r .50 3.40 4.90 3. Gornji rub otv.10 1.65 3.75 1.60 5.25 2.8 1.05 II do 20 m L* 3. 7 gLLio A = nominalna mjera + reška B = vanjska mjera okvira H = vanjska mjera okvira (visina) L =duljina stakla h/a = 0 .profil.. rebra izmjenično rr—n stfüTVT " P I P I i (5) m m n s 160-340 m 20-200 Razvij.15 3.40 71 (ö) Jednoslojno ostakljenje H i r — = višekratnik od 2 5 cm L/ • * 2.55 5.60 2.05 2.35 1.8 W/m 2 K SP k = 2.65 1.95 3. Amethyst.7".50 1.55 2.45 5. Za ostakljenje sportskih prostorija.65 4. Prozirno je.95 1.60 1. gdje su stakla izložena udarcima.65 2. 308-488 E-l = dvoslojno.> NP 2 K22/41/6 NP 26 K25/41/6 NP 3 K32/41/6 NP 5 K50/41/6 SP 2 K22/60/7 SP 26 K25/60/7 K32/60/7 (T do 8 m L* 3.oblika e) Savijanje U .95 3.85 4. za osvjetljenje Tip stakia-Ö^ NP 2 K22/41/6 NP 26 K25/41/6 NP 3 K32/41/6 NP 5 K50/41/6 SP 2 K22/60/7 SP 26 K25/60/7 K32/60/7 do 8 m L* 2.45 5.80 Profilno građevno staklo je lijevano staklo.95 2. 126-501 ifirn S v i m s 100-340 20-260 9 0-100 h 40-140 Razvij.95 1.50 2.70 3.8 W/m 2 K.75 3.40 4.10 3.K 22/60/7 (sigurnost protiv udara lopte DIN 18032) bez žičanog uloška.95 3.15 fL J ^"j65(85) 2.7 W/m2 K Primjeri mogućnosti savijanja ornament stakla r n r r .90 7. Cascade.40 j do 100 m L3.90 2.05 1.75 100 m L* 2.85 3. Reduciran je prolaz energije zračenja u prostoriju i smanjen efekt staklenika.75 2.85 1.45 4.25 g) Dvoslojno ostakljenje Ö J H/a = 0.65 do 100 m L* 1. Termoizolacijsko staklo Reglit i Profilit "plus 1.25 3. Solarnoizolacijsko staklo: tip R .65 2.20 do 100 rn L* 1.35 2.70 3.10 4.25 2.80 2.55 do 8 m L* 4.10 1. postiže vrijednost k = 1. 5 Vis.65 2.65 6.50 2. K 32/41/6 K50/416 —H6 J I 4 1 262 32/60/7 J I60 K J J41 486 NP/SP = Reglit K = Proflit (T) Profilno građevno staklo .65 3.45 2.30 I do 20 m L* 2. dulj.95 4.95 2. Nema blještavila u prostorijama.00 do 100 m L* 2. . Nema posebnih zahtjeva pri održavanju.60 5.20 1.15 4. 146-506 i T T . Reglit/Profilit dopušta se kao vatrozaštitno ostakljenje klase a30 DIN 4102.45 3. presvučeno slojem metalnog oksida.80 2.75 5.25 do 8 m L* 3. Posebni tipovi: profilit-bronca.00 6.35 do 20 m L* 1. sa ili bez ravnih dijelova (7) Oblici savijanja L = duljina staklenih traka u metrima (3) Otvorena zgrada Propusnost svjetla: Akustična izolacija: Termička izolacija: © jednoslojno dvoslojno jednoslojno dvoslojno trosiojno jednoslojno dvoslojno do 89% do 81 % do 29 dB do 41 dB do 55 dB k = 5. s ornamentima na vanjskoj strani profila (ornament 504) i podliježe klasifikaciji kakvoće lijevanoga stakla.75 3.55 3.90 2.25 III do 20 m L* 3.80 q) «—i q) r-Vi do 8 m L* 3.90 6.80 3.30 2. 5 5 (60) Nominalna mjera 55 (60) I—i ' : 5.oblika ili slično.85 4.presjeci DIN 1249 v V V do 100 m L* 2.50 3.90 4. rebra iznutra T " -rr" "niti s 80-300 r 40-150 g 0-100 h 40-190 Razvij.40 4.85 5.95 2.15 2.6 W/m2 K NP k = 2.25 4.75 2. rebra izvana ( n m B = jednoslojno.35 3.10 2.10 2.75 do 20 m L* 2. Topas.05 3.55 4.40 do 8 m L" 2.25 2.5 (2) Zatvorena zgrada (0.90 4.( 1 . .6H 220 ^ I J41 K 22/41/6 218 I SP 2 J41 K 25/41/6 STAKLO lNP2 232 250 |NP 26 262 6H|NP 3 331 6 H|NP 5 319 J I ' 60 -H 7 1 JöO K 22/60/7 7 kI SP 26 K 25/60/7 -H6 .65 4.75 1.60 do 20 m L* 2. dulj.75 2. proizvedeno kao U .

50 dB (A) danju noću 30 . F120.5 m 6. sa što manjim prozorima.5 m 6. Pri tome se razlikuju sljedeće klase vatrootpornosti: G30.5 m 6. T120. izol R'w 4 0 dB 4 2 dB 4 5 dB 4 1 dB >50dB Pogodno za dvoslojne prozore/zidove od staklenih blokova Pogodno z a plohe od staklenih blokova 190 x 190 x 80 2 4 0 x 2 4 0 x 80 240x115x80 300x300x100 Dvoslojni zid s 240 x 240 x 80 5 4 5 .10 dB 7dB Ocijenj vel. U slučaju požara float .4 0 dB (A) 4 0 . F60. kao i sve ostale stijene od staklenih blokova.0 m 3 4 35 .34dB 2 5 . kino Studio z a tonska snimanja 4 5 .3 0 dB (A) Prosječna najviša razina danju noću 4 0 .5 m 6. Pyran. za ugrožena se ostakljenja određuju u građevnoj dozvoli potrebna vremena otpornosti protiv požara.5 m2 1 1 1.0 m nije potreban jednoslojno G 120 4. šalterske dvorane 5 6 7 Ulazne prostorije.6 5 dB (A) 35 dB (A) 3 0 . Za svako "G . -> (7) Rw = LSM + 52 dB (LSM = veličina izolacije od zračnog zvuka) Jednostruke konstrukcije od staklenih blokova udovoljavaju zahtjeVrsta prostorije Normativne vrijednosti dopuštene razine buke koja izvana prodire u prostoriju Razina za proračun*) 1 Prostorije za boravak u stanovima. ispadaju veliki odlomljeni komadi i prijeti širenje požara.5 m 2 3. gostionice. širina elementa Potrebna visina parapeta Oblik ostakljenja Format staklenih blokova G 60 3. npr.Om 3.stakla moraju kroz određeno vrijeme spriječiti prolaz plamena i plinova (npr.5 m 6. sobe u hotelima.25 kN/m2 pri debljini od 100 mm 1. a i sve mogućnosti povezivanja zapravo su istovjetne. G90. Prema DIN-u 4102. gust promet Razrijeđena izgradnja srednji do gust promet Državne ceste Županijske ceste Glavne prometnice u centrima velikih gradova 4 4 3 2 nije potreban nije potreban dvoslojno dvoslojno 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 1 9 0 x 190 x 80 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 Preporučene klase akustičke izolacije za standardne slučajeve pri buci od cestovnog prometa Klase vodootpornosti staklenih blokova FX-' Klasa akustični izolacije 6 R„ Format staklenog bloka m m Vrijed.6 0 dB (A) © *) Z a buku zračnog prometa ekvivalentna trajna razina Normativne veličine razine buke za određene namjene prostorije VDI smjernice 2719 Situacija izvora buke Udaljenost od prozora do osi ceste Preporučene klase akustične izolacije za navedene vrste prostorija 1 2 3 2 0 4 3 1 2 1 0 1 0 0 5 0 0 0 4 0 3 2 0 1 0 0 3 2 1 4 1 0 0 2 1 0 0 0 0 0 0 0 3 Autoceste. akust. T60. 4 komada 2 Trnovi i čelični vijci M 10 dopušteni z a protupožarnu primjenu 1 0 35 . sazidati s U . T180 Klasa vatrootpornosti . F180 T30.55 dB (A) 50 .Om 1. Konstrukcije od staklenih blokova idealno su rješenje svuda gdje je potrebna povišena zaštita od zračnog zvuka. od zračnog zvuka L S M . otvorima za ventilaciju i prolazima u slučaju nužde.4 m 2 3.5 5 dB (A) 2 5 dB (A) prema specijalnim zahtjevima 5 5 .ostakljenja mogu se izvesti na tri načina: armirano staklo s točkasto zavarenom žičanom mrežom. srednja gustoća prometa 25 m 80 m 250 m 4 3 1 5 4 2 3 2 1 2 1 0 5 Autoceste.50 dB (A) 30 .2 9 dB S 2 5 dB (3) Detalji ugradbe . Vrijednost pokazatelja akustične izolacije R'w određuje se prema DINu 52210.8m jednoslojno G 120 2.smjernicama 2719 za prozore © Plohe od staklenih blokova 160 . mirni pojedinačni uredi. Zbog jakog linearnog širenja prilikom požara i pojave dimnih plinova.4 0 dB (A) Čelik / Čelični 'okvir — Gipskarton Građ. znanstvene radne prostorije.50 dB (A) 4 5 .4 5 dB (A) 4 0 .4 4 dB Pogodno za plohe od staklenih blokova - 2dB 50 dB 3 2 1 Kutni čelik bO % b5 m m Duljina ž 100 mm.STAKLO AKUSTIČNA IZOLACIJA Posebno dobra akustična izolacija može se postići samo vlastitom težinom stijene od staklenih blokova sa: 1. treba stijenu od staklenih blokova sa svih strana položiti u uloške od mineralnih vlakana (mineralna vuna) ->(3) Klasa otpornosti I Veličina ostakljenja u m 2 Max.00 kN/m2 pri debljini od 80 mm 1. Pri povišenim zahtjevima za akustičnom izolacijom mogu se postići ekonomična rješenja ako se osvijetljenost prostorije ostvari staklenim blokovima. G180 F30.kombinacija u sklopu izolacijskog stakla.12 dB . T90. složena specijalna ESG . knjižnice. crkve.ostakljenje" i njegovu nosivu konstrukciju mora se ishoditi službena dozvola.G" Takozvana G . G30 = 30 minuta). konferencijske dvorane i predavaonice. visina elementa Max.8m dvoslojno G 90 9.Om F 60 4.42 kN/m2 kod specijalnih staklenih blokova BSH.. prodavaonice. ->(T) G .0 m 2 3. Priključeni elementi građevine moraju imati isti stupanj akustične izolacije. najviše do G60/G90. Sve većom upotrebom stakla u visokogradnji za fasade. otprema Opera. Obratiti pažnju na DIN 4109. elemente ograde i parapeta te za razdjelne stijene povećala se opasnost pri izbijanju požara. visoka gustoća prometa 25 m 80 m 250 m 8 m 25 m 80 m 8 m 25 m 80 m Kompaktna izgradnja. prednapeto borosilikatno staklo. liječničke ordinacije i operacijske dvorane. STAKLENI BLOKOVI S ČELIČNOM ARMATUROM DIN 18175 Vatrootporna ostakljenja od staklenih blokova mogu se.4 m 2 3. F90. akustična izolacija u visokogradnji.39 dB 3 0 .profilom i bez njega. po staklenom polju min. bolesničke sobe u bolnicama i sanatorijima 2 Nastavne prostorije.4 0 dB (A) 20 . G60.staklo pri jednostranom utjecaju topline puca nakon vrlo kratkog vremena. kazalište.protupožarno ostakljenje 3 Plosni čelik z a pričvršćenje zida od staklenih blokova (zavariti) © Klase akustičke izolacije prema VDI .11 dB 4 4 0 . ploče © Ostakljenje klase vatrootpornosti "G" PROTUPOŽARNO STAKLO Obično se staklo u području protupožarne zaštite može samo uvjetno koristiti. G120. aule Uredi z a više osoba Veliki uredi. zašt.4 9 dB . čekaonice.

prikazani su u tablici: ( ? ) Fazonski komadi ( ô ) Predgotovljeni elementi -> s. 177 ABS CR EP EPS GFK = = = = akril-butadien-stiren kloropren epoksidna smola ekspandirani polistiren sint. lako se oblikuju i mijenjaju oblik. Industrijska dorada kemijskim dodacima.5. građevne materijale i predgotovljene elemente.kupola Hannover (1970) 33 kg/m oslonjena na 3 točke (prof. 6. moguće i veće duljine. rasvjetna tijela. duljina za ostakljenje krova 2. 3.6. armature i ostale primjese. obojeni su. primjene: 2. može biti i folija na čeliku. Plošno (ljuska) 3.5. termoplaste (toplinom se mogu oblikovati). 40 mm.6. lako se obrađuju. tvrdi pjenasti materijali. Konstrukcije od sintetičnih materijala vrlo su lagane. 5. mogu biti kao samostalni proizvod ili trajno naneseni na druga gradiva. Schott Jena (1925) 450 kg/m2 r>.4.7 kuće od sintetičnog materijala. uređenje. Posebna svojstva za primjenu u graditeljstvu: otporni su na vodu i koroziju.65 kg/m 161 .. mora se držati međunarodnih kemijskih oznaka i kratica za sintetične materijale. 6. 2. 6. namještaj i pribor. trake i ploče od mekog pjenastog materijala. pa je stoga malo opterećenje donjih konstrukcija i moguća predgotovljenost . prozori. O. Elementi građevine. Podjela sintetičnih proizvoda za graditeljstvo © Sendvič .8. rasvjetna instalacija. ležaji (oslonci). Pomoćna sredstva. 2. Dvostruke ploče s rebrima. 3. unutarnji zid. dr. netkani tekstili. 6.1. Velik broj komercijalnih naziva zbunjuje projektanta.) 1. Petra u Rimu (1585. 2.2. dakle zapaljivi.5 m. 2. butilkaučuk melaminformaldehid = poliamid polkarbonat PE PIB = PMMA = PP PS polistiren PVC hart = tvrdi polivinilklorid PVC weich = meki polivinilklorid UP nezasićena poliesterska smola Sintetični materijali koji su prerađeni u poluproizvode. K . visoko su otporni na svjetlo.7 cijevi. širina 1200 mm. OsannstrafJe 37.5 m. 5. snijega i vjetra. Najvažniji sintetični materijali za graditeljstvo. kao i za mala dodatna korisna opterećenja (npr. tornjevi. 3. 3. trake. Crkva sv.7. Granične temperature pri upotrebi iznose 80° do 120° Dugotrajna izloženost temperaturi iznad 80° u graditeljstvu je rijetkost (iznimka su vodovi vrele vode i požar). Kućna tehnika. profili (bez prozora).1 krovovi i krovne konstrukcije. bazeni. s oznakama. Prikladni su sljedeći sintetični materijali: akrilno staklo (do raspona od 10 m).2.3. 1. staklenim vlaknima i bojom daje poluproizvode. veziva za žbuke i dr.SINTETIČNI MATERIJALI Informacije: Institut fur das Bauen mit Kunststoffen (IBK). 3. najčešće su klase B2 (normalno zapaljivo).3. 2.3.2. Ponašanje pri požaru: sintetični su materijali organskog podrijetla. 3. Oprema. propisima i smjernicama.6. Komercijalni oblici ( T ) .1. vanjski zid. Gradiva. 1.ispuna ( i g ) Poboljšanje zida (13) Poboljšanje stropa 1. Konstrukcijska primjena. pneumatske i šatoraste konstrukcije. 2. U nekim slučajevima postižu klasu B1 prema DIN-u 4102 (teško zapaljivo). arm. sanitarni objekti. mala im je težina. za vertikalno ostakljenje 3. 6. elektroinstalacija i pribor. 4. ne traže održavanje. 4. vlak. 1. kamini.) 2600 kg/m A Sendvič . vlaknima polietilen poliisobutilen polimetakrilat (akrilno staklo) polipropilen GF-UP IIR MF PA PC poliester arm. grijanje.4. svjetlopropusno -> ( 3 ) . punilima.5. GF .1. granulirani .laki beton). 3. čija su svojstva u većini slučajeva već utvrđena normama. dijelovi okova. brtveni materijali.obložni materijali za sportske površine. krov i pribor. poluproizvodi. armature i sanitarni pribor.4. stak.60 m. 1. oplate i pribor. duljine 1.3.00 m. stubišta. 4. 2.> © -<§) 14) Linearna nosiva struktura (rešetka) 1 (Î6) Nabrana struktura (T?) Ljuska Betonska ljuska f. podne obloge. Darmstadt Sintetični materijali kao sirovine tekući. silosi. 4. ventilacijski pribor (bez cijevi).1. 1.4.4.UP (do 40 m). ljepila.5. spremnici za gorivo. 6. 6. 3. gradiva i predgotovljene elemente sadrže pretežno do 50% punila. Odgovarajući propisi dani su u pokrajinskoj građevnoj regulativi i smjernicama za upotrebu zapaljivih gradiva u visokogradnji. elastomere (trajno elastični).0 m. Dvostruke ploče s rebrima. pričvrsni elementi. 2. 5. crijeva i pribor. pjenasti materijali s mineralnim dodacima (HS .dijele se u: 1 duroplaste (stvrdnuti toplinom). Sintetični materijali u proizvodnji i primjeni vrlo su ovisni o temperaturi. kapije i pribor. 1.2. ostali sitni dijelovi.1 sanitarni dijelovi.2. vrata. a neki klase B3 (lako zapaljivo). 1. 1. ukočenom drvu -> (3) itd. u prahu.3. niska im je toplinska vodljivost.5 m. građevinske ploče i trake.30 m. folije.> © .6. 6. 16 mm. doprozornici i pribor. sendviči s jezgrom od pjene i metalnih limova (do 45 m).(§). 2. pletiva. Kao konstrukcijski oblici povoljniji su plošni nosači (oblik ljuske) nego linijski.5. strop. 4. 4.2. posude. brtvene trake. svijetli krovovi. prostorne ćelije. PUR integralna pjena. kod svjetionika). stak. pneumatske membrane (0 do 74 m) . 2. sitni dijelovi i d r : 3. Jungbluth) Pneumatska hala Forossa Finska (1972.© Nosive konstrukcije od sintetičnih materijala (bez drugih gradiva) za sada se primjenjuju samo za prijenos vlastite težine.

tako su npr. Spektralne boje određene su svojim valnim dužinama. dakle 39°-23.5°. tj.zračenje 10'4- 10"4 100000 10"5 10000 6 Narančasto Žuto 1 milijuntinka 10" 1 deset milijuntinka 1 sto milijuntinka 10" 1000 100 10 10 Ultraljubičastq 10' 6 .5).00 sati (a s = 180°) za 23.5°. smjernicama za radne prostorije i pokrajinskim normama SR Njemačke.5° viši nego 21. Odgovarajuće su odredbe u glavnim crtama iznijete u DIN-u 5034 "Dnevno svjetlo u interijeru" (dio 1 . s oznakom horizontalnog odstupanja od 0°. 270° = zapad -» © gledano od strane promatrača. položaj Sunca Izvori svjetlosnog zračenja koji daju dnevno svjetlo nisu konstantni. neovisno o različitim nebeskim prilikama. 10 z b - Energetski spektar elektromagnetskog zračenja-» Qp (1 nanometar = 1 milijunti dio milimetra) 21. Svjetlost je (dnevno i umjetno svjetlo) isječak elektromagnetskog zračenja. Nagib Zemljine osi od 23. lipnja.5°.5 = 62.00 sati (a s = 180°) 51° -> (§). 180° = jug. dnevna rotacija Zemlje oko vlastite osi i godišnji obilazak Zemlje oko Sunca daju za svako mjesto na zemlji položaj Sunca koji ovisi o godišnjem dobu i dobu dana -» ( ! ) . Sunčeva svjetlost sadrži relativno više kratkovalnog zračenja nego žarulja s većom količinom dugovalnog zračenja. 10! 10 1 desetinka 10" 1 stotinka 1 tisućinka 1 deset tisućinka 1 sto tisućinka 100 milijuna 10~2 10 milijuna 10~3 1 milijun Radarski 10".posebno za umjetno svjetlo jest luks (lx).ovdje na sjevernoj hemisferi Horizontalno 0° odstupanje^ S r" Položaji Sunca proizlaze iz stupnjeva geografske širine. Dnevnu svjetlost čovjek doživljava kao bijelu. ožujka 23. većega udjela crvenog svjetla. Položaj je Sunca u podne 21. 21. Sunčeva deklinacija + 23. dakle u 12. naime valnih dužina od približno 380 do 780 nm. rujna jesu proljetna i jesenska ravnodnevica (TNG). Sunce je "primarni izvor svjetla" -» Q . Isto tako treba osigurati primjerenu optičku vezu s eksterijerom. Dnevno svjetlo u interijeru navodi se u postocima (vidjeti poslije).zračenje 10'7- 7 IO" 8 1 milijarditi 10~9 1 dio 1 deset mili. Sunčeva deklinacija -23. Sunčeva deklinacija 0°. valna dužina.00 sati (a s = 180°) daje Sunce za svaki stupanj širine zenitni kut iste veličine. Taj položaj karakteriziraju dva kuta: Azimut Og i visinski kut ys Azimut a s : tlocrtna projekcija položaja Sunca. ožujka i 23. ožujka i 23. ožujka i 23.5°. 163 -> (5) nastaju četiri osnovna odsječka godine (godišnja doba) odnosno položaji Sunca: 21. a 21. duga itd.5° Ekvinocij 23. Ova su odstupanja jednaka za sve stupnjeve geografske širine. 21. Astronomske osnove: Sunce. Kut azimuta -a. određivanje stupnja geografske širine i visinskog kuta.10"'° 1 desetinka jarditi dio 1 sto milijarditi dio 10"" 1 stotinka 10. rujna Ekvinocij Godišnja doba .5° niži nego pri ekvinociju. prosinca za 23. rujna u 12. Na temelju Sunčeve deklinacije tijekom godine s. gledano od strane promatrača -» Određivanje položaja Sunca Za određivanje položaja Sunca u odnosu na promatrano mjesto postoji više metoda. Visinski kut Sunca iznad horizonta iznosi 90°-51° = 39°. (4) Visinski kut -ys 162 . Jedinica mjere za jačinu osvjetljenja . Primjerice na 51° sjeverne širine (grad Kassel) zenitni je kut u 12. lipnja ljetni solsticij (najdulji dan).Frekvencija U metrima 100000 10000 1000 100 10 1 10 5 DNEVNO SVJETLO DIN 5034 —» tD Općeniti zahtjevi glede dnevne osvijetljenosti interijera Dugi valovi U nanometrima (nm) 100 bilijuna 10 bilijuna 1 bilijun U hercima (Hz) 10' 10: 106 104 103 102 10 1 1 - Srednji valovi 100 milijardi 10 milijardi 1 milijardi 107 — Kratki valovi 10 8 - Ultra kratki valovi Televizija Sve prostorije namijenjene trajnom zadržavanju ljudi moraju se zadovoljavajuće osvijetliti dnevnim svjetlom. rujna. 90° = istok. dakle 39° +23. između ultraljubičastog i infracrvenog. nasuprot tome je položaj Sunca 21. Na ovaj se način mogu za sve stupnjeve geografske širine odrediti visinski kutovi položaja Sunca koji odgovaraju godišnjim dobima. prosinca je zimski solsticij (najkraći dan). za nastanak dnevnog svjetP la. npr.e- Rendgenske zrake Ljubičasto 10'9— 1020102'10: 10 : 1 bilijuntidio 10"'2 1 tisućinka 1 deset bilijunti dio 10~'3 1 deset tisućinka 1 sto bilijunti 10"14 1 sto dio tisućinka 1 bilijarditi dio10-15 1 milijuntinka 10. Visinski kut ys: vertikalna projekcija položaja Sunca iznad horizonta. Svjetlost.5°. ljubičasti valovi kratki a crveni dugi.5° = 15. boja svjetla U području elektromagnetskih zrgčenja -» 0 vidljiva je svjetlost relativno mali isječak. koji oko može osjetiti.valovi 10 Infracrveno 1013. odstupanja su jutarnje i večernje rumenilo. 0° = sjever.

Da bi se odredio položaj Sunca. npr. 3. Kassel) ovisno o godišnjem dobu i dobu dana-» [J] l 18 Ruj RWE . 8° 39' ID. za 51° sjeverne širine (Kassel -» ( j ) . 15° istočne dužine). u dijagramima položaja Sunca) pri određivanju dnevnog svjetla. treba WOZ preračunati na zonsko vrijeme. Dijagram sadrži tlocrtnu projekciju azimuta a s i visinski kut ys ovisno o dnevnim i godišnjim dobima za dotični stupanj geografske širine i naznaku meridijana vremenske zone. 9. Oblik satnih krivulja posljedica je elipsaste putanje Zemlje i kosi položaj ekliptike. Za određivanje mjesnog toka promjene položaja Sunca RWE u Essenu tiskao je u boji dijagram položaja Sunca -» ® . a zalazi istoga dana u 18. Dijagram prikazuje tlocrtnu projekciju položaja Sunca azimutom i visinskim kutom pri stvarnom mjesnom vremenu. Sjecište dnevnih i satnih krivulja iste boje obilježavaju položaj Sunca toga dana i toga sata. meridijan računanja vremena: 15° 00'lD -> Q Q ® Stereografska projekcija kretanja Sunca. Ako se žele dobiti podaci u odnosu na zonsko vrijeme. Pravo mjesno vrijeme (WOZ) uobičajeni je podatak za doba dana (npr. Navedena vremena u danu odnose se na meridijan vremenske zone kojoj pripada promatrano mjesto (npr.dijagram položaja Sunca za 49° 52' SŠ. grad Essen: srednjoeuropsko vrijeme. sjevernu i južnu Njemačku. satno vrijeme i određivanje vremena Položaj Sunca određuje okolnosti dnevnog svjetla ovisno o dobu dana i godišnjem dobu.00 sati i a s = 270°. rujna Sunce izlazi u 6.9. Svako je mjesto uključeno u neku vremensku zonu u kojoj vrijedi jedinstveno satno vrijeme (zonsko vrijeme). za pune sate nacrtane su satne krivulje u obliku petlje. izlazak Sunca u 6. koje je za SR Njemačku srednjoeuropsko vrijeme (MEZ). Koln.DNEVNO SVJETLO DIN 5034 Q D Dijagrami položaja Sunca U DIN-u 5034 navedena su tri dijagrama položaja Sunca za srednju. zalazak Sunca u 18. Iz narančastog polarnog dijagrama može se očitati položaj Sunca kao smjerni kut Sunca (azimut).00 sati. y s = 39° u 12. za 51° SŠ.. Položaj Sunca. i visinski kut Sunca (visina) (D • Geografska širina i visinski kut ys -> / \ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac (5) Sunčeva deklinacija 5 tijekom godine-» Qp Projekcija putanja Sunca Stereografskim projekcijama i uz pomoć danih plošnih podloga (D može se za svaki stupanj geografske širine odrediti putanja Sunca ovisno o godišnjem dobu i dobu dana (uvijek za 21. npr. 21. odn. © Azimut Sunca a s i visina Sunca y s 51° SŠ (srednja Njemačka. Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac 23. u 12. pri čemu ljubičasta boja označuje prvo polugodište a zelena drugo polugodište. Aachen.00 sati. 23. MEZ = WOZ + razlika vremena pri čemu u ljetu treba uzeti u obzir i ljetno vrijeme (srednjoeuropsko ljetno vrijeme MESZ = MEZ + 1 sat).00 sati je istoga dana a s = 180° (jug) i visinski kut 39°.00 sati pri a s = 90° (istok).00 sati-» Q] 163 . Primjerice u Kasselu 23. u mjesecu).

oko zgrade i u zgradi iznalaze prave okolnosti položaja Sunca i sjene. visinskom kutu.simulacija na modelu: Za određivanje točnog godišnjeg osunčanja ili zasjenjenja zgrade preporučuje se pod "umjetnim suncem" (paralelno svjetlo) ispitati model izrađen u mjerilu Grafička konstrukcija sjene 45° odstupanje od 0° Sunčevo osvj | • središnje osi i»5° 90" • I 105° 49° SS 120" Panoramska maska t Jugoistok t Istok + Jug t Jugozapad t Zapad Mogući tokovi sjena na foliji-» Q] Nebeski svod h 3 cm (prozirno) Zamjenljivi listići s krivuljama za Sunce. pomagala Da bi se ustanovilo i preispitalo kako stvarno padaju Sunčeve zrake odnosno kako zasjenjuju izvan i unutar zgrade ovisno o geografskom položaju. za urbanizam. zrake. ovisno o orijentaciji zgrade.. stručni odsjek arhitektura 164 . Položajni nacrt se orijentira prema sjeveru. topline itd.istočna strana-» [Tj (14) "Umjetno sunce" kao na TH Darmstadt. .DNEVNO SVJETLO Položaj Sunca. raspoznat će se pravi dio otvora kroz koji upada svjetlo. te stupnjeva geografske širine Projekcija prozora Shematski tlocrt Horizontoskop s projekcijom prozora . U tom času Sunce sije pod azimutom (a s1 ) od 245° i visinskim kutom (ys1) od 20° s. ožujka u 16.panoramska maska: Za sjevernu. dobu dana i godišnjem dobu. Sjecište sa smjerom zasjenjenja daje duljinu sjene. kad se otvor prozora projicira na nebeski svod i istodobno na listić s krivuljama ispod svoda. prikazano Na nekom određenom mjestu u prostoriji.00 sati. zračenja. . dakle paralelama sa smjerom Sunčevih zraka (a s1 = 245°) kroz uglove zgrade. podloge i zamjenjivih listića s krivuljama koji se. Panoramske maske koje treba kopirati na prozirnu foliju. srednju i južnu Njemačku postoje u vertikalnoj projekciji (gledajući prema jugu) nacrtani tokovi putanje Sunca (DIN A4) s podacima o azimutu. dobu dana i godišnjem dobu. ovisno o lokaciji koju treba istražiti © Gledajući kroz masku. o građevinskim okolnostima i uvjetima okoline. zasjenjivanje. postavljaju se savijene u mogućem smjeru Sunčevih zraka. a isto tako i zenitno zasjenjenje.grafička konstrukcija sjene: Određivanje sjene koju baca neka zgrada može se u tlocrtu i vertikalnoj projekciji konstruirati uz pomoć projiciranih (prividnih) tokova Sunčeve putanje prikazanih na -» s. znači treba smanjiti stvarnu visinu zgrade (h) i nanijeti visinski kut od 20°. svjetlo. Tako je moguće za svako mjesto u prostoriji. podlažu za određivanje svjetla. toplinu. Nakon toga se folija može upotrijebiti za analizu eventualnih zasjenjenja i osunčanja dijelova fasada odnosno zgrade u pravom mjerilu. 51° sjeverne širine. Duljina sjene određena je vertikalnim rubovima zgrade. ovisno o zadatku. Podloga 0 14 cm s kompasom 1 "Umjetno sunce" s paraboličnim zrcalom ili slično 2 Model: npr. za svako godišnje doba i doba dana odrediti odnose upada Sunčevih zraka i osvijetljenost . 163 © + ( § ) . Horizontoskop se sastoji od prozirnog "nebeskog svoda".horizontoskop: To je pomagalo kojim se na gradilištu. Smjer zasjenjenja određen je horizontalnim rubovima zgrade. postoje sljedeća pomagala: . treba prikazati za 21. svaki se utjecaj na okolinu. 160 Primjerice zasjenjenje nekog dvorišta u Kasselu. arhitekturu 3 Simulator za različita doba dana i godine. može prenijeti u mjerilu 1:1 na prethodno kopirani tok putanje Sunca (§). Način rada horizontoskopa je odrediti prave odnose svjetlosti i sjene u prostoru. kompasa.

tj. Broj sunčanih sati u Njemačkoj varira između 1300 i 1900 sati godišnje od čega najmanje 3/4 otpada na ljetno polugodište. treba znati sljedeće: Godina ima 8760 sati. rasipanje. Podaci prikazuju samo makroklimu. U razdoblju "Svijetlog dnevnog osvjetljenja" dakle se na Zemljinoj površini javljaju različiti intenziteti Sunčevog zračenja i promjenljiva kakvoća dnevnog svjetla. ugljičnog 60000100000 10-20% 1900040000 20 .5 pm u području vidljive svjetlosti). rasipanja i apsorpcije zračenja zbog dioksida. ugljičnog dioksida i ozona iz zraka. Fizikalne osnove zračenja Sunčevo zračenje vrlo je "nepostojan izvor topline".0 6 0 0 . za nas tipičnom.30% S 000 20000 80100% refleksije. klimatskim okolnostima i različitim stanjima neba (vedro.S ® « 2. Šrafirano područje prikazuje gubitke sadržaja vodene pare. npr. trajanju dnevnog i Sunčevog svjetla.0 (im. trajanje osunčanja.0 2.2 do 0. odnosno dovodi do neravnomjernosti njihova intenziteta. te oko 53% infracrveno zračenje u području valnih dužina od 0.) mogu se saznati od Njemačke meteorološke službe u Offenbachu. Samo mali dio Sunčeve energije dolazi na Zemljinu površinu kao toplinska energija jer Zemljina atmosfera oslabljuje Sunčeve zrake. Raspodjela ukupne energije na Zemljinoj površini: oko 3% ultraljubičasto zračenje u području valnih dužina od 0.). Tijekom većega dijela godine. "Ostvarena vremena Sunčevog zračenja registrirana su u jedinicama 1/10 sata.400 50-150 Intenzitet J Sunčevog zračenja na granici Z e m Ijine atmosfere ovisno o valnoj dužini (y s = 90°).200 W/m 2 .38 do 0.5 3.2 do 3. oko 44% vidljivo zračenje u području valnih dužina od 0. lokalna mikroklimatska odstupanja nisu uzeta u obzir". mutan dan i Jf' \ TUE N] 1 1.5 Površina 2 ® prikazuje Sunčevo zračenje koje dospijeva na Zemlju. ovisno o mjesnim klimatskim prilikama. usporedi 1 I Jt 0 O.78 do 3. kao npr. ovisno o geografskoj širini i klimatskim prilikama. vidjeti sliku (§). (14) Prosječno godišnje trajanje osunčanja u satima-» Q Q Neposredno i posredno Sunčevo zračenje koje pada na Zemljinu površinu (globalno zračenje) na taj način stvara na Zemljinoj površini i bližoj okolici lokalno promjenljivu klimu. sunce se vidi kao bijela ploča I Nebo prekriveno oblacima. djelomično oblačno itd.DNEVNO SVJETLO Meteorološke prilike Toplinske zrake i intenzitet dnevnog svjetla na Zemljinoj površini tijekom godine određeni su geografskom širinom. Učinak zračenja se kod vrlo gustog naoblačenja smanjuje na približno 200 W/m 2 a kod isključivo difuznog zračenja (oblačno nebo s potpuno pokrivenim Suncem) na približno 50 . kao i zbog vodene pare.0 [im "TT Tl > Q • D Položaj.0M«m| uslijed Horizontalna jačina ozračenja W/m 2 Horizontalna jačina osvjetlienia lux Difuzijski udio neba 1. Smanjenje uglavnom nastaje zbog različitih faktora zamućenja. Q P Stvarni podaci o klimi nekog mjesta (temperatura. oblačno. to je solarna konstanta i iznosi u našoj regiji oko 1000 vata po četvornom metru okomito ozračene površine.38 jam. stanja neba itd. tmurno. refleksija i apsorpcija zračenja. prašine i čestica vlage u zraku © ® Intenzitet J Sunčevog zračenja koje dopire do Zemlje Područje vidljivog svjetla-» DP Različiti intenziteti zračenja i promjenljiva kakvoća dnevnog svjetla pri različitim klimatskim prilikama -> CD © 165 .800 2 0 0 . O. Trajanje "svijetlog dnevnog osvjetljenja" iznosi u godini prosječno oko 4300 sati. djelići prašine i kapljice vode (uzrok difuznog dnevnog svjetla). 51°SŠ Vrijeme SMJ> < j Vedro plavo nebo bez oblaka Maglovito oblačno. tijekom 2/3 sati dnevnog svjetla. Q Q Ukupna energija Sunčevog zračenja koja stiže na Zemlju prenosi se u valnom području od 0. na Zemlju dopire manje ili više difuzno Sunčevo svjetlo.78 pm (maksimum je pri 0.

ventilacija itd. ulica i okolnih površina (naročito onih jako reflektirajučih). -> Q Q 166 . .kolovoz. ® prikazuje ". . dio 2. u vatsatima/m2 dnevno.horizontalnu jačinu ozračenja u W/m2 od Sunca E e s i od neba E e n ovisno o visini Sunca. X \ \ \ A / \ ' / . .* QJ (T) Moguće ozračenje unutarnjih površina zgrade direktnim upadom Sunčevih zraka od zime do ljeta n8) (2) Optimalni nagib kolektora za tijekom godine iskoristivo globalno zračenje -> Qp -> s i67 Optimalni kutovi nagiba za površine orijentirane prema jugu z Tl = 2 Kod vertikalne površine može se iskoristiti samo oko 50% horizontalne jačine globalnog zračenja. moraju se odrediti udjeli u odnosu na nagib i orijentaciju površina zgrade prema © .. pomoću kolektora... Horizontalna jačina ozračenja može se uzeti iz ® .primj. mjesečno ili godišnje. koje treba odrediti za lokalno korištenje. udio globalnog zračenja određuje termičko opterećenje u proračunu uređaja za ventilaciju ili klimatizaciju pojedinih tipova zgrada (vidjeti i DIN 4701 i VDI 2078). Da bi se uzela u obzir relativna raspodjela gustoće zračenja udjela neba.. npr. lako udio globalnoga zračenja od rujna do travnja nije naročito intenzivan -*s. Horizontalne jačine ozračenja E eS od Sunca i EeH od neba pri vedrom nebu i različitim faktorima zamućenja TL (prema Linke-u) ovisno o visini Sunca Također i horizontalne jačine ozračenja od Sunca i neba na morskoj razini ovisno 0 visini Sunca. Globalno zračenje može se iskoristiti za zadovoljenje energetskih potreba zgrade kao izvor topline neposredno "pasivnim korištenjem" pomoću građevinskih zahvata (npr. Ono je zbroj "direktnog" i "difuznog" (nastaje uslijed rasipanja zračenja zbog Zemljine atmosfere i različitih stanja neba) Sunčevog zračenja.* Qp 1000 800 1600 £400 i" 200 8 10 12 Zapadni prozor 14 16 LI 18 20 h Ljet 4 6 8 10 Južni prozor 12 14 16 18 2 0 h 4 6 Sjeverni prozor t Zi n a ^ Zs Intenzitet zračenja na vertikalne plohe različitih strana svijeta vedrog dana bez oblaka u zimi (prosinac) i ljetu (lipanj) prema mjerenjima u Holzkirchenu. solarnih ćelija ." pri vedrom nebu. U usporedbi s time može se u ® naći količina zračenja koja pri vedrom nebu pada na različito orijentirane površine u slučaju najvišega odnosno najnižega položaja Sunca. pri tome je u prvom planu problem dugoročnog akumuliranja energije. od susjednih zgrada. navodi se globalno zračenje za oblačno. vedro i "srednje" nebo. Pasivni i aktivni solarni sustavi Potreba za energijom neke zgrade u našim je geografskim širinama (misli se na njemačke uvjete . izraženo u W/m2ili npr. ur. Kod difuznog i direktnog zračenja treba uzeti u obzir i dio reflektiranog zračenja. Takozvano potrebno globalno zračenje na zgrade odnosno površine kolektora. / / Y* 0 i" 1 . ) . ^f u jutro + /LUä^f----^ iga Jug Istok . ostakljene površine za korištenje "efekta staklenika".zapad Usporedba direktnog ozračenja na horizontalnim i vertikalnim plohama pri različitim položajima Sunca tijekom dana.. Globalna jačina ozračenja E ^ je zbroj horizontalnih jačina ozračenja od Sunca E eS i neba EeH. unutarnji termoakumulacijski zidovi. Pri korištenju solarne energije razlikuju se po svom načinu djelovanja dva sustava: aktivni i pasivni. topla voda.) može pokriti termičkim korištenjem energije okoline. može se dobiti kao energetska veličina. . Zavisnost količine zračenja na neku površinu o kutu upada zraka (yx).» ® Obrnuto.) @ ili posredno "aktivnim korištenjem" (npr..DNEVNO SVJETLO —C ^ O Globalno zračenje Sunčevo zračenje koje je djelotvorno za neku zgradu (na površinama zgrade se djelomično pretvara u termičko zračenje) jest globalno zračenje Eeg.) tijekom sedmomjesečnoga razdoblja grijanja relativno visoka u usporedbi s razdobljem svibanj . Horizontalna jačina globalnog ozračenja je zbroj udjela dobivenih od Sunca E e s i neba EeHPrimjena: da bi se mogla odrediti stvarno iskoristiva količina solarne energije. U tom smislu @ prikazuje smanjenje upadne količine energije zbog nagiba (0°-90°) odnosno orijentacije. U DIN-u 5034. 167 ipak se dio energetske potrebe zgrade (grijanje. Smanjenje količine Sunčevog zračenja u funkciji različitih nagiba (0°-90°). navode se u DIN-u 5034 podaci za jačinu ozračenja na različito nagnute i različito orijentirane površine s točnim faktorima korekcije 'R' koji ovise o visini Sunca i azimutu Sunca.

Zračenje topline: -» © 3 Kratkovalno sunčano zračenje pretvara se na površini materijala u dugovalno (infracrveno). općenito 0.25 0. solarno izolacijsko) 0. treba se za svaki pojedini slučaj provesti točna analiza -» @ Preporučene max. akumulira i neposredno predaje zgradi. pri čemu se oblikom zgrade. jer se mogu pojaviti veliki vizualni učinci i eventualno trajno pogoršati vizualne kontakte interijera s eksterijerom -» Da bi se uskladili prirodni uvjeti okoline. istak oko 90 cm . Ovdje će se navesti četiri fizikalna procesa koji su važni za dobivanje.17 0.primjerena veličina prozora (s izolacijskim staklom) za upad svjetla i topline.svijetla do srednja obloga poda .» @ 4 Prilikom primjene navedenih sustava treba obratiti pažnju na akumuliranje. 3. šljunak ispred zgrade . 3 Faktor redukcije z uređaja za solarnu izolaciju u kombinaciji s ostakljenjima Objašnjenja uz sliku (§): Vanjski prostor i fasada © . ventilacija Smanjenje zagrijavanja zaštitom od zračenja uz istovremeno hlađenje pasivnim mjerama (npr. dijelu DIN-a 4108 (->@)) definiraju velike zaštitne plohe koje znatno izlaze iz ravnine fasade. a ovisi i o specifičnom termičkom kapacitetu materijala. Kod pasivnih se sustava solarna energija koristi "direktno".0 Ostakljenje 9 Dvost. kako bi se izbjeglo pregrijavanje. Ako je temperatura okoline primjerice niža od zagrijanog zida. specifičnosti materijala i oblik zgrade. uredske zgrade bez klima uređaja) 167 .3 Aktivni sustavi su oni kod kojih se procesi dobivanja i predavanja topline odvijaju uz pomoć uređaja instaliranih u zgradi.poprečna ventilacija otklopnim krilom . dio 2. 1.0. Preporuka glasi: umnožak stupnja propusnosti ukupne energije (g) (-» © ) x faktor zaštite od sunca (z) ( -» ® )x udio površine prozora (f) na fasadi .svjetla zavjesa kao zaštita od blještanja.25 0. grmlje itd. Tako zagrijani zrak diže se uvis.5 Preporučene max. reguliranje i raspodjelu u zgradi. ostakljenje prozir. "akumulirana" će se toplinska energija predati okolini. fizikalne zakonitosti. U unutrašnjosti se sunčano zračenje pretvara u dugovalno i ne može ponovno proći kroz staklo. u 2.5 Stupnjevi propuštanja ukupne energije ostakljenja Kolona 1 2 3 Smješten izvana Žaluzine. Nazivaju se i indirektnim sustavima jer predaja topline uslijedi tek nakon nekih procesa pretvaranja.svijetle matirane boje na zidovima i naročito na stropu (pastelne i prirodne boje namještaja) . npr.25 a za lake 0 . Što je razlika temperature zida i okoline veća. pretvaranja i predaju topline. tab.zaštita od sunca i blještanja (P = 35°).14 Postoji pojačana prirodna ventilacija 0. 1 2 .7 0.20.trajanje osunčanja Toplotna kaskada . predaje se više topline.event.svijetla obloga poda (širina oko 1 m) npr. Tok topline stvara se razlikom temperature.> @ .aktivni sustav Zračenje topline Pasivni sustavi .. Treba pristupiti kritički kada se u tablici 5. Konvekcija:-» @> 2 Sunčanim zračenjem zagrijani zid ili materijal predaje prisutnu energiju okolini. grilje. Materijal zrači u svim smjerovima. 2. koja direktno sunčevo zračenje pretvara u difuzno (naročito u prelaznim razdobljima) .svjetli reflektirajući materijali fasade (pastelne boje) . Pri tome se toplina može dobivati primjerice uz pomoć solarnih kolektora ili slično. Provođenje topline: -» @ 1 Ako neki materijal apsorbira sunčano zračenje.4-0. mogućnostima ventiliranja prema DIN 4108 dio 2. ventilirane straga Žaluzine.3 0. folije Žaluzine 0. gradivom. vrijednosti (gf f) ovisno o prir. pomične lamele.event.6 0..7 Stakleni blokovi Višeslojno ostakljenje specijalnim staklom (termoizolacijsko.8 Trost.) .fleksibilni sustav grijanja (komb.(drveće.principi (3) QQ Kolektor © z 1. vrijednosti (gf f) Redak Gradnja Nema interijere pojačane prirodne ventilacije 1 2 Lako Teško 0. okvir iznutra bijel Unutarnji prostor i fasada .12 0. pokretne ili nepokretne lamele Nadstrešnice. rolete. jednostavna mehan.14 . y A Proizvodnja topline.dakle g xzxftreba za teške zgrade iznositi 0. 4. ostakljenje prozir. konstrukcijom i njenim sastavnim dijelovima pretvara solarna energija u toplinsku. k o l e k t o r Zatvoreni ^ Medij k r u ž n i tok DANJE SVJETLO 1 Plinovit ili t e k u ć 2 Izmjenjivač topline Zatvoreni ^ A' kružni tok Medij Emisija S V O T S L S K R L S P topline J 12) Potreba topline . staklom 0. biljke . Zaštita od ljetnog ozračenja Prema DIN-u 4108.0 . staklon 0. ovisno o razlici temperature. a intenzitet ovisi o temperaturi njegove površine. preporučuje se ljetna termička izolacija otvorenih fasada u zgradama s prirodnom ventilacijom.zasjenjenje i hlađenje putem vegetacije . pa se tako unutrašnjost zagrijava (efekt staklenika) . 1 7 .4 0. ta se solarna energija pretvara u toplinsku. Kolektor: -> @ 4 Kroz staklene površine orijentirane prema jugu prodire sunčana svjetlost.8 Uređaj za zaštitu od sunca Uređaj ne postoji Smješten iznutra ili između stakala Tkanine odn. lođe Markize. ventilirane odozgo ili sa strane Markize. U (-» (§}) prikazan je način rada i djelovanja aktivnih sustava kao toplinska kaskada. grijanje zrakom i toplom vodom) .

175 W/m2 150 DANJE SVJETLO J _ -»tu Dimenzioniranje i ocjenjivanje danjega svjetla (TL) u prostorijama s 125 <>100_ rasvjetom sa strane ili odozgo: Danje s e svjetlo u prostorijama m o ž e ocjenjivati po sljedećim kriterijima: . Velj.DV .» (§) Kvocijent danjega svjetla u točki P sastavljen je od više utjecajnih faktora: D = (DH + DV + DR) x i x k1 x k2 x k3 .zasjenjivanje. Srp. a njome se utvrđuje Dmin i Dmax (v. Ovdje znači: .fr. difuzno zračenje). 50 — 25 Osnove: Ocjenjivanju danjega svjetla u prostorijama uvijek je osnova jači0 na osvijetljenosti oblačnog neba (dakle. točka u najudaljenijem dijelu prostorije . prostorijama: ref. u Smjernicama za radne prostorije to nije točno utvrđeno. Lis.> (33) D m i n . Horizontalna jačina osvjetljenja Ea pri oblačnom nebu za 51° sjev..> @ prikazuje nekoliko primjera za različite željene jačine osvijetljenosti prostorije u ovisnosti 0 jačinama osvijetljenosti vanjskoga prostora. (Ei = D x Ea/100%).prljavština na ostakljenju k3 .1.> © . Kvocijent danjega svjetla uvijek j e konstantan.DH . Kvocijent danjeg svjetla pri bočnoj rasvjeti s referentnom površinom i tokom danjeg svjetla u prostoriji Potrebni kvocijenti danjeg svjetla u stambenim i radnim prostorijama Napomena: A k o su prozori bočno postavljeni. npr. Taj kvocijent označuje odnos između jačine osvijetljenosti prostorije (Ei) i istodobno jačine vanjske osvijetljenosti (Ea).stupanj svjetlopropusnosti ostakljenja k1 .upadni kut danjega svjetla. npr. jačina vanjskoga svjetla 5000 luksa (lx). Uz preduvjet da se dimenzije radnih prostorija mogu usporediti sa stambenima. ali se za to traženi tok danjega svjetla može odrediti i provjeriti na osnovi jednolikosti (vidjeti kasnije).jednoličnost . Krivulja kvocijenata danjega svjetla daje dakle informaciju o toku danjega svjetla u prostoriji. Z a sada o tome nema daljnjih podataka. 75.2 % u rad.0% Jačina vanj. Odgovarajući koeficijenti danjega svjetla (koje treba naći) mogu se onda prikazati u obliku krivulje kvocijenta danjega svjetla .zasljepljivanje .1 % u stamb. i jednolikost). Tok krivulje u presjeku daje jačinu horizontalne osvijetljenosti na referentnoj površini (u odgovarajućim točkama). prostorijama: ref. Ožu.Factor).0% 14% 2. Stu.85 m iznad kote poda. Tra. Jačina vanjskog osvijetljenja oblačnoga neba mijenja se ovisno o dobu dana i godišnjem dobu. Osvijetljenost prostorije mijenja se proporcionalno osvijetljenosti vanjskog prostora. treba postići sljedeće vrijednosti kvocijenata danjega svjetla u radnim prostorijama: Dmin . a u prostoriji 500 lx daje D = 10%. Jačina vanjsk 3g osvjetljenja osvjetljenja Ea Ei/lux 10 000 lux 5000 200 500 700 4. a uz rasvjetu odozgo treba u radnim prostorijama srednji kvocijent Jačina unut. D m i n . Danje svjetlo u prostoriji uvijek se navodi u postocima.DR . točka sredina prostorije . Danje svjetlo Sij. 168 . D = (Ei : Ea) x 100%. prostorijama . Lip.faktor unutarnje refleksije . Razmak do površina koje omeđuju prostor iznosi 1 m.za prozore na dvjema stranama. Taj DIN daje točne podatke o minimalnim zahtjevima o toku danjega svjetla u stambenim i radnim prostorijama.faktor neprozirnih dijelova konstrukcije prozora k2 . .: Potrebni kvocijenti danjega svjetla D %: Presjek Propisi o tomu sadržani su u DIN-u 5034 (danje svjetlo u prostorijama) i Smjernicama za radne prostorije A S R 7. Svi.» @>. ako je D = 1%. Referentna površina i irdr. Jačine osvjetljenja prostorije u EP koje se mogu očekivati pri različitim jačinama osvijetljennosti oblačnog neba. širine ovisno o dobu dana i godine -» .4 % . osvjetljenja Ea/lux 5000 10 000 Jačina unut. Referentna ravnina za jačinu horizontalne osvijetljenosti u interijeru određena je prema DIN-u 5034 -> Ona se nalazi na visini od 0.Faktori redukcije: i . Pro.0% 5.faktor izgrađenosti .» @>.faktor osvijetljenosti neba .0% 10.jačina osvijetljenosti i j a s n o ć a . osvjetljenja Ei/!ux 50 100 danjega svjetla (Dm) biti 2 x veći od Dmin. Međutim. u rad. Kol Ruj.2 % u radnim prostorijama s rasvjetom odozgo.0% 7. od 5000 lx zimi do 20000 lx ljeti. treba pripadni maksimalni kvocijent danjega svjetla biti najmanje 6 puta veći od minimalnog zahtjeva. pri (Dm) min . . Ee = horizontalna jačina ozračenja Danje svjetlo i jačina osvjetljenja u unutrašnjosti prostorije u točki P h i I o 4 — — ^ Na toj se referentnoj površini određuju mjerodavne točke (EP) za jačinu horizontalne osvijetljenosti. koje upada kroz prozor sa strane izražava se kvocijentom danjega svjetla D (Daylight . Potrebni kvocijenti danjeg svjetla za željene jačine osvijetljenosti pri različitim jačinama osvjetljenja oblačnog neba (D = Ei/Ea x 100%).

3 • A F . treba.75.širina prozora = 0.55 • b ^ 0.9 za sredinu stambene prostorije.55 • b Minimalni zahtjev prema D I N 5 0 3 4 . površina (A) = 50 m 2 Vizualna povezanost s vanjskim prostorom zahtijeva potrebne veličine prozora i za stambene i za radne prostorije.55 x širina prostorije.55 • b Vizurne veze prema DIN 5034 2.85 4.85 2. paziti na upad svjetla.7. .treba se pridržavati graničnih razmaka i površine razgraničenja za odgovarajuće visine građevine. prljavština k2 = 0.85 3. -> @> i ®>) Napomena: ovo vrijedi i za radne prostorije ako su im dimenzije slične stambenima: visina (h) = 3.75 3.50 m 1. dubina (t) = 6 m. Kad se građevinski propisi i norme primjenjuju u urbanističke svrhe. 5 0 m c .0 m T ^ Kl) hFž 1.refleksija: zid = 0.16 A b F • h F / m 2 ^ 0.83 5.95 .1 • A / m 2 i 0. .50 m.85 m 5m | 7m 5 7 5 7 5 7 2.hp := 1.6.00 m A £ 50 m 2 R a d n e prostorije prema D I N 5 0 3 4 ako je h < 3 .69 5.85-1. veličina i vrsta bočnog prozora bitno određuju tok danjega svjetla u prostoriji -> DIN 5034 (dio 4. i u istom smislu u Smjernicama za radne prostorije (ASR 7.20 m h8 £ 0. ako je: h s 2. oblikovanje površina i prozora nasuprotnih zgrada. Pri tome osnovu čine sljedeći uvjeti: .85 2.1 A A < 6 0 0 m 2 E F= 6 0 + 0.75 3.85 2.75 3.3 m t S 1. odnosno umjetnim nebom ili endoskopskim uređajem.1. kao z a stambene prostorije. poželjni su razmaci među zgradama B = 2H (= 27°) Iz toga proizlazi kut otvaranja od = 4° (ograničeno nadvojima i susjednim zgradama) prema nebu i približno se osigurava minimum toga svjetla u prostoriji Nove urbanističke koncepte treba preispitati i s obzirom na njihove predviđene kvalitete u vezi s osvijetljenošću interijera. . odnosno za najudaljeniju točku radne prostorije.75 3.kut okolnih zgrada a = von 0° do 50° (s. minimalni zahtjevi obvezatni su u SR Njemačkoj) -> ®. među ostalim.90 m b F i 0.07 • A • h/m 3 Potrebni prozori u stamb. . Određivanje potrebnih širina prozora (bF) pri različitim dimenzijama prostorije i promjenljivoj zagrađenosti.DANJE SVJETLO Svjetlost. Preporučuje se pri planiranju unutarnji i vanjski prostor vizualno provjeriti pomoću modela pod umjetnim suncem.25 m 2 t> 5 m F .gubici svjetlosti: staklo = 0.75 3.0 (0. Različiti tokovi danjeg svjetla u prostoriji pri različito postavljenim vertikalnim prozorima Definicija za određivanje potrebnih širina prozora Širina prozora = (bF) m Visina prostorije (h)— Visina prozora (hF) — Dubina prostorije (t)— Širina prostorije (b) 5 Zagrađenost 7 a = 0° 5 7 5 7 2.za sve prostorije u kojima se boravi zahtijeva se vizualna veza s vanjskim prostorom.50 m t i 6.25m i © .1.01 A A > 6 0 0 m 2 i 0.oblačno nebo. općenito odgovarajući propisi i norme postavljaju samo minimalne zahtjeve.50 m 1. Građevinski propisi SR Njemačke utvrđuju to ovako: .25m ® S t a m b e n a prostorija bF bF/m bF • hF R a d n a prostorija tž 5 m F 1.5 m u bolnicama) 1.75 3.) definira odgovarajuće veličine prozora za različito dimenzionirane stambene i radne prostorije. 5 0 m površina prozora > 3 0 % od b x h ako je h > 3 . npr.2 . razmake zgrada.85 3.18 - DIN 5034. .46 6.07 2.75 3.2) .D% = 0.0.07 - m 2.za stambene prostorije treba uglavnom predvidjeti veličinu prozora otprilike 1/8 do 1/10 korisne površine. vizualna povezanost Položaj.85 2. ®. To je obuhvaćeno u DIN-u 5034. prostorijama - m Zahtijevane veličine u radnim prostorijama i prema ASR-» CD Upad danjeg svjetla + razmak zgrada -> Q ] Sažimanje vizurnih veza i veličina prozora 169 . strop = 0. pod = 0. veličina prozora.75.85 2.75 3.35 m 5m | 7m 2.30 m hB ž 0.5 m 2 e F = 0.90 m bF * 0. ovdje u izvodu -L Jf Presjek S t a m b e n e prostorije prema D I N 5 0 3 4 c i 2. konstrukcijski elementi k1 = 0.reflektirano svjetlo okolnih zgrada: (Dv = 0.

15-0. odnosno izvana u kombinaciji sa zaštitom od sunca.zaštita od bliještanja (također i na sjeveru).. na sjever noj dobro Jačine 41} osvijetljenosti D% Stupnjevi refleksije (boje neobrađenog materijala) -> Qp "tb Lo»«^ 1 iii IIILJJ Jednolikost pri bočnoj rasvjeti \ / Cl H li h II Bliještanje b& Neznatno bliještanje © D % Krivulja © Zasjenjenost pri bočnoj rasvjeti OD Zasjenjenost pri rasvjeti odozgo • O D Situacija rasvjete u japanskoj stambenoj kući .00! 0.3-0.0 .stupnjevi refleksije (vrlo visoki).1 Nap.33 2. . površini Tamne Srednje Svjetle 0. Svjetle Op. Različito strukturiranje svjetlosti u prostoriji neposredno ovisi o stupnjevima refleksije površina i rasporedu prozora na fasadi -» © i usporedi -><§). 7 5 Siva Cma 0. Na tok danjega svjetla uz istodoban dobar pogled na vanjski prostor utječe oblikovanje fasade.zaštita od sunca. Stupnjevani.) Mjere koje treba poduzeti da bi se pri bočnoj rasvjeti postiglo zasjenjenje koje daje dojam plastičnosti: .bočna rasvjeta Općenito vrijedi da kriterije kakvoće danjega svjetla treba primijeniti tako da nastane identitet prostorije.5 Podne obloge od traka i ploča (Tamno do svijetlo) Tamne Srednje 0.55 0. Mjere koje treba poduzeti da bi se postiglo odgovarajuće zasjenjenje pri rasvjeti odozgo: .( . -> © . Zasjenjenost je do određene mjere poželjna kako bi se predmeti i ostalo u prostoriji mogli razlikovati (-» ©shema. opeka Žuta opeka 0. 1 0 % je na južno strani previše. Na mjere za promjenu jednolikosti mogu utjecati: . elementi konstrukcije).0 .3 0.zaštita od bliještanja . višeslojni i istodobno transparentni prijelaz iz interijera u eksterijer može zadovoljiti različite zahtjeve u vezi s danjim svjetlom tijekom izmjene godišnjih doba.15-0.zaštita od sunca .4 DANJE SVJETLO -»OD 0 . pri rasvjeti odozgo G = 1 : 2 .Zbog toga treba koordinirati odabir stupnjeva refleksije površina koje zatvaraju prostoriju sa zahtjevima koji se tiču vidljivosti..površine bez sjaja.4 0.00 Smeđa Fino 10. 6 Drv.1-0.25-0. prijelaz iz interijera u eksterijer. 6 5 Ziđe Crv.> © shema) u padajuće danje svjetlo na donjemu rubu otvora treba filtrirati translucentnim materijalima. . . stupnjevi refleksije. .1-0.25-0. . tj.15-0.05-0.2-0.1 bis 0. Sažetak. ovisno o vrsti aktivnosti.usmjerenje svjetla zaslonima. 0 .5 Bijela (sred. .6 0.rasporedom prozora.15 0.ne smije biti neposrednog bliještanja. Jednolikost (G) danjega svjetla u prostoriji treba iznositi: pri bočnoj rasvjeti G = D min /D max 1 : 6. roštiljima ili si. određene jačine osvijetljenosti pri danjem svjetlu ->• ©. .25 0. od pij.izvana. 7 .» ©. . kriteriji kakvoće TL .66 Zelena Plava Vrlo fino 5.dopunska rasvjeta uz danje svijetlo (TEB). Da bi se ispunili određeni vizualni zahtjevi potrebni su. reprodukcija boje i zasljepljivanje Međudjelovanje navedenih svojstava danjega svjetla bitno utječe na rasvjetu u interijeru.0 .Boje prema svjetlini Vrsta rada Grubo Sred.iznutra.5 Materijali neobrađeni bojom (Tamno do svijetlo) Beton 0. fino Danje svjetlo D°/c 1.2 0.3 (Tamno do svijetlo) Crvena Žuta 0. .* Q0 170 .4-0. .uravnotežena raspodjela danjega svjetla.višeslojne odnosno stupnjevane fasade. i va[ 0 . Jednolikost je pri rasvjeti odozgo veća jer je gustoća zenitnog svjetla tri puta veća od one na horizontu.4 0.1-0.1-0. Bliještanje je izazvano direktnom i indirektnom refleksijom površina i nepovoljnim kontrastima gustoće osvijetljenosti Mjere koje treba poduzeti da bi se izbjeglo bliještanje: .svijetle matirane površine u kombinaciji s različitim bojama (npr.ispravno postavljanje dodatnih izvora svjetlosti.Time je tok danjega svjetla u prostoriji načelno određen. 2 5 . . 5 .45 Jačina osvijetljenosti.15-0.

Solarna stakla.a DANJE SVJETLO .rasvjeta odozgo (izvedeni primjeri.priguši gustoća zenitnog svjetla. usmjeravanja svjetla. Pogled u eksterijer je očuvan.zavjese: pomične svijetle vanjske zavjese skreću danje svjetlo. Firenca Usmjeravanje svjetla Dijecezanski muzej. muzeji) -> Qp 171 . Eventualno TEB na prečki. Prizmine ploče omogućuju zadovoljavajuću danju rasvjetu prostorije do dubine od približno 8 m. . Pogled.ostvari bolja osvijetljenost danjim svjetlom u dubini prostorije. dovoljna je samo zaštita od unutarnjega bliještanja. München Dvorana umjetnosti. Tokio Kimbell Art Musum Fort VVorth. SAD-> QQ Prizme S optičkim je prizmama moguća ciljana selekcija i preusmjerenje zračenja -> @ Ploče prizama reflektiraju sunčanu svjetlost s malim odstupanjem i propuštaju samo difuzno nebesko svjetlo.7 m) smanjuje se intenzitet danjega svjetla (vidjeti krivulju kvocijenta danjega svjetla). Eventualnu zaštitu od bliještanja treba postaviti između prečke i stropa -> ( D r-p.izbjegne dodatna zaštita od sunca (eventualno stabla). odn. Samo je zimi potrebna zaštita od bliještanja. One znatno popravljaju jednoličnost rasvjete. staklene opeke.Texas Nofdiyllands Kunstmuseum Äalborg. polirane ili bijele površine služe kao ravnina refleksije. S. Pennsylvania 7£L± Oblikovanje stropa u svrhu preusmjerenja svjetla-» Qp Nacionalni muzeja za zapadnjačku kulturu. među ostalim. Carolina.» m Usmjeravanje svjetla (bočno svjetlo) S rastućom dubinom prostorije (normalno 5 . da se to svjetlo posredno koristi.staklene opeke: prizmatično brušene povećavaju jednolikost. Da bi se spriječio prolaz sunčanih zraka. iskoristi sunčana energija zimi. Berlin Museum Abteiberg Mönchengladbach Muzej zaklade Maeght St. Gustoća je zenitnog svjetla prigušena.izbjegne bliještanje zbog visokog položaja sunca. Primjeri za usmjeravanje svjetla u području stropa -» © u muzejima. Usmjeravanje svjetla omogućuje osvijetljenost danjim svjetlom i pri većim dubinama prostorije.preusmjeravanje svjetla Cilj je toga preusmjerenja da se: -> @> . Zrcalne.preusmjeri posebno difuzno zračenje. sljedeći sustavi -> @ : . . . naročito uz odgovarajuće oblikovanje stropa. Bremen Brandywine River Museum Chadds Ford.solarna stakla: zrcalni reflektori (nepomični) između stakala uzrokuju ljeti refleksiju svjetla a zimi transmisiju svjetla. Paderborn Guggenheim Museum New York New Yor* Preusmjeravanje svjetla . ploče prizama su zrcala.ravnomjernije raspodijeli danje svjetlo. Paul-de-Vence Uffizi. zavjese Za selekciju i preusmjerenje svjetlosnih zraka na raspolaganju su. Dànska Bauhausarchiv. Osnove . . zaštita od bliještanja Usmjeravanjem svjetla i odgovarajućim oblikovanjem stropa može se poboljšati osvijetljenost dubine prostorije -> @ . . . © Ostakljenje ® Staklena prizma C Zrcalna ploha D ® Izolacija ® Staklena prizma © Ostakljenje Nova pinakoteka. . Lightshelves (reflektori) Mogu se razmjestiti ispred ili iza prozora u području prozorske prečke. Strukturirana ^ površina Zastor za svjetlo (D žaluzine © Princip preusmjeravanja svjetla ^ Mount Airy Public Library.

DV. jačine osvijetljenosti. Kriteriji kakvoće nadsvjetla Tok danjega svjetla (D%) u prostorijama s bočnim prozorima izražava se sa D min i D ma „ -» (fj). pa u tom slučaju kvocijent danjega svjetla u prostoru u točki P iznosi 10%. Treba nastojati da se održe kriteriji kakvoće danjega svjetla. Dakle 100% nebeskog svjetla pada na nadsvjetlo. Za danje svjetlo u prostoriji s nadsvjetlom zahtijeva se jednolikost G = 1:2 (Dn n/Dn i D i O = 1%. tj. Za eksperimentiranje sa svjetlom u modelu prostorije važni su sljedeći materijali: . folija ili si. Na njemu se mogu ispitati različiti načini djelovanja danjega svjetla.proporcije prostorije . Treba li na referentnoj ravnini (0.kriteriji kakvoće danje svjetlo . mn d a u radnim prostorijama čak (Dmin) = 4%! l i i Model Zrcalo rVc n Stol z a m o d e l ^ ^ ¿ida 1 1 y 1 ) *! M j e r a č luxa Zid s r e d n j e svjetle boje Umjetno nebo. . preporučuje se približno simulirati stanje danjega svjetla. analitički. Da bi se pronašle konačne osnove za odluke o "prostoru koji treba izgraditi". a samo 50% tog svjetla u bočni prozor.nadsvjetlo . Eksperimentalni postupak: prostor s ovješenim. Za određivanje udjela danjega svjetla (DH. dimenzije prostorija itd. Dnevno svjetlo može se doduše odrediti i ocijeniti samo u trodimenzionalnom prostoru. matiranim.odozgo) pri oblačnom nebu: Za određivanje danjega svjetla postoji niz postupaka: npr. Stol z a m o d e l V i z u a l n a kontrola Eksperimentiranje sa svjetlom na modelu pod umjetnim nebom 100% Zenit Bočna rasvjeta Rasvjeta odozgo Danje svjetlo (D % i Dm %) i jednolikost (G) pri rasvjeti sa strane i odozgo 172 . Obrazloženje: rasvjeta odozgo svjetlija je jer je gustoća svjetlosti u zenitu 3 puta viša nego na horizontu.transparentni papiri za zaštitu od bliještanja i dobivanje difuznog zračenja. odnosno za "zgradu koju treba sagraditi".-» Danje svjetlo u prostorijama osvijetljenima odozgo Rasvjeta prostorija danjim svjetlom "odozgo" podliježe istim pretpostavkama i uvjetima kao prostorije s bočno smještenim prozorima. koloristične efekte.faktori redukcije. dakle osvjetljenju danjim svjetlom pri oblačnom nebu. Sondom se mjeri dobivena jačina osvijetljenosti unutar prostora modela (npr. Kakvoću danjega svjetla u prostorijama pomoću nadsvjetla bitno određuju sljedeći faktori: .5 puta veći od otvora na krovu. to je pri "nadsvjetlu" drugačije. . To se može izvesti na temelju crteža ili modela.kartoni ili papiri različitih. Rasvjeta prostorije "odozgo" ovisi o njenim proporcijama. koji ima umjetnu rasvjetu odozgo i zrcala na zidovima koji ga okružuju (horizont).3000 lx. o duljini. mjerno . Ei = 200 lx). grafički. Pomoću arhitektonskog modela (mjerilo ~ 1:20) može se mjernim uređajem ustanoviti jačina vanjske svjetlosti umjetnog neba (Ea = 2000 lx).gustoća zenitnog svjetla . primjer 1 ¿ ¿ 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Mjerenje danjega svjetla na modelu pod umjetnim nebom 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 V i z u e l n a kontrola A l u m . širini i visini. Radno mjesto -» © u prostoriji jednako je udaljeno od bočnog prozora i od nadsvjetla iznad njega. mora bočni prozor biti 5. Tom se metodom može odrediti tok danjega svjetla u modelu -» @ Različitim se materijalima može utjecati npr.tehnički. po mogućnosti pastelnih boja.85 m iznad poda) postići bočnim prozorom istu jačinu osvijetljenosti kao nadsvjetlom.aluminijska folija ili sličan sjajni materijal za zrcalne efekte. DR) u prostoru treba iz DIN-a 5034 uzeti daljnje informacije. simulira se stvarno djelovanje jednoliko naoblačenog neba u eksterijeru -» Dovoljna je jačina osvijetljenosti od približno 2000 . translucentnim stropom.DANJE SVJETLO 1| O 1 O 0 0 0 1 Jj OO 6 Šupljina stropa 6 6 1 6 1 6 6 1 6 1 1 6 6 1 6 1 6 -»CD Postupci i metode određivanja danjega svjetla (D%) u prostorijama (svjetlo sa strane . pa stoga treba uz simulirane okolnosti testirati model prostorije odnosno zgrade. svijetlim. na tokove danjega svjetla. prema -» Eventualnu pojavu efekta špilje treba izbjeći. Dok bočno svjetlo daje relativno lošu jednolikost (stoga i veći zahtjev za D%). kompjutorski.

prije nego opskrbi prostoriju danjim svjetlom. s masivnom konstrukcijom ispod njih Jednoliko osvjetljenje prostorije i time bolji odnosi danjeg svjetla kod nadsvjetala s filigranskom dobro reflektirajućom konstrukcijom ispod njih Nadsvjetla + D/% šedovi + nagnuti šedovi D = 5% Bočni prozori + nadsvjetla sa suprotne strane D/% za K 10 5 0 0. Vertikalnim nadsvjetlom postiže se najmanja jačina osvijetljenosti na referentnoj ravnini.na kvocijent danjeg svjetla. pri navedenim odnosima. Kod svjetlarnika h = 2a ( ) -> m Redukcija količine danjeg svjetla kod nadsvjetala s visokim oknima odn.uz iste glavne dimenzije prostorije kF = površina prozora / površina tlocrta = 1:6 . © prikazuje različitost u padajuće količine svjetla pri različitim proporcijama okna ispod pokrova nadsvjetla. k1 = konstrukcijski elementi.6 Utjecaj otvora za danje svjetlo . visina prostorije i jednolikost koju se nastoji postići uzevši u obzir odgovarajuće oblikovanje nadsvjetla u području krova (ke .4 1.5. nego na D min . Idealna se jednolikost postiže ako razmaci između nadsvjetala (O) odgovaraju visini prostorije (h).vrijednost za Dmin = 5% -> m 173 . II -» © prikazana je. mora se udio površine prozora znatno povećati. Računski se ocjenjuje srednja vrijednost tih "svijetlih" i "tamnih" područja. Postoji dakle faktor redukcije (ky) za količinu svjetlosti koja upada ovisno o različito nagnutim otvorima u krovu.2 1. Uz to je navedena potrebna kF. naročito ako je riječ o kosim shed krovovima.5 1. Važan je i odnos ukupne površine nadsvjetala prema tlocrtnoj površini prostorije (kF . bočnim prozorom postiže se maksimalna jačina osvijetljenosti samo u blizini prozora. Najveća količina svjetlosti upada kroz horizontalno položeni otvor.ke . Ostali faktori redukcije kod otvora za nadsvjetlo: x = transmisijski stupanj ostakljenja. i sljedeće komponente: visina prostorije i oblikovanje svjetlosnih otvora (ke . Traženo G = 1:2 ne odnosi se na D max .faktor). Da bi se pri bočnim prozorima i nasuprotno smještenim nadsvjetlima kvocijent danjega svjetla povisio na 5%. površina nadsvjetla povećati tek neznatno. Vrste i konstrukcija otvora za svjetlo Nagib otvora nadsvjetla određuje postotni udio svjetla s tako izrezanog svoda nebeskog svjetla. jer se nejednolikosti danjega svjetla odozgo fiziološki osjećaju "jačim od kontrasta". odnosno prevelike dubine ugradnje -» © a.vrijednosti = O/h Odnos Dmin:Dmax < 1 1.0 Prihvatljivo Kritično Izbjegavati 1. do odnosa 1:1.0 2. i konstrukcija odnosno dubina ugradnje otvora nadsvjetla. usporedba bočnih prozora i osvijetljenosti nadsvjetlima. Dm je dakle aritmetička sredina između D min i D max u odnosu na korisnu odnosno referentnu površinu (0.2 DANJE SVJETLO Otvori nadsvjetla —» C D Točkasto razmješteni otvori za svjetlo u području krova daju na ravnini korištenja tipične minimume i maksimume osvijetljenosti. Tu zadovoljava približno odnos 1:4 do 1:5 (odnos otvora nadsvjetla i tlocrtne površine).7 Razmak nadsvjetla. -» © . dobro reflektirajuća konstrukcija -» © b.faktor).5 10- 50- SI 0. mora se za isti zahtjev.4 1. II -» © a uspoređuje se količina svjetlosti koja upada kroz bočni prozor s količinom svjetlosti koja upada kroz otvor nadsvjetla pod različitim nagibima. npr.5 do 1:2.6 1.8 3 10 0. vidjeti s.3 1.> CD Preporučene vrijednosti odnosa D m j n / D m a x u 60° Y Usporedba tokova i količina danjeg a svjetla za rasvjetu sa strane i odozgo ovisno o četiri različito nagnuta otvora nadsvjetla -> C D 90° Faktor redukcije ky ovisno o kutu b nagiba y ostakljenja šed krovova h = O 1.» © b predočeni su odgovarajući faktori redukcije (ky) za različito nagnute shed krovove C D Na difuzno zračenje koje pada na nadsvjetlo djeluje. Također je dana preporuka za oblikovanje svjetlosnih otvora. Preporučuje se stoga filigranska. Preporuka | Nastojati ^ 1. Suprotno tome. k2 = prljavština na staklu. U . Kod svjetlarnika h = a ( ) h = 2a 3.3 S i S i 0-.25 " S i 10 1- 5 0 0.faktor) . Pri toj jednolikosti (Dmin = 1 i D m = 2) mora biti D min = 2% -> usporedi -> Na kriterije kakvoće koje treba zadovoljiti nadalje utječu. k3 = difuzna svjetlost. Treba dakle izbjegavati suviše visoka ili masivna okna. 0.7 2. to se naziva srednjim kvocijentom danjega svjetla D m .85 m iznad poda).1 1. Pri horizontalnom otvoru za svjetlo bez okna h = O (h = a 2. pri usmjeravanju danjega svjetla odozgo u prostoriju. Suprotno tome. © prikazuje tablicu iz koje se mogu uzeti navedeni odnosi i način njihova funkcioniranja. II praksi vrijedi pravilo: odnos razmaka nadsvjetala prema visini prostorije trebao bi iznositi 1:1.8 2. dakle pri odnosu ~ 1:1. Kakvoća danjega svjetla u prostorijama s nadsvjetlima ne ovisi samo o prije navedenim parametrima.

usmjerivanje svjetla. Projektni parametri . bočna rasvjeta a) Međusobno uklopljene smaknute koso položene ljuske c) Bočna nadsvjetla kao vijenac @ t i Horizont (Shema) Horizont Korpus zgrade koji bi trebalo razviu sjevernim regijama (visok udio difuznog osvjetljenja). b) Svod (npr. Te različite prilike osvijetIjenosti treba simulirati pod umjetnim nebom.osvjetljavati sve kutove prostorija i površina koje ju zatvaraju. pasaž) Pojedinačni otvori velikih dimenzija d) Svjetlarnici za direktni i indirektni upad svjetla c) Laterne b) Membrane (npr. za sportske dvorane) d) Transparentni prostor. natkriven i s usmjerenim vizurama i osvjetljenjem iWïi \l2) Otvori velikih površina naročitih oblika d) Krovovi na dvije vode (može i kao pojedinačne svjetlosne kupole) Svjetlo sa strane i odozgo Izbor između tih dviju mogućnosti osvijetljenosti ovisi i o korištenju i namjeni zgrade i o raspoloživim vanjskim izvorima svjetlosti. konveksni) Šed otvori (konkavni. Primjerice za ekstremne uvjete svjetlosti i klime treba razviti odgovarajuće oblike građevine © + @ Oblici zgrada u našim geografskim širinama trebali bi se projektirati na osnovi raspoložive ponude osvjetljenja . uzimajući u obzir teme o gornjoj i bočnoj rasvjeti. ali i pod umjetnim suncem. .površine koje zatvaraju prostoriju međusobno rasvjetno .omogućiti pogled van. .. termičko opterećenje itd. Konturni zidovi odvojeni od stropa 174 .Dm .difuzna i neposredna sunčana svjetlost . . izgradio u SAD nekoliko zgrada koje mogu biti primjer kako rješavati ovakve konfliktne situacije -> DD. Međutim. konveksni) d) Zaobljeni s bijelom vanjskom površinom Horizont (Shema) Horizont © K o r p u s zgrade koji bi trebalo razviti u južnim regijama (visoko sunčevo zračenje). Gunnar Birkets je.voditi računa o prosječnom kvocijentu danjega svjetla .izbjegavati visoke kontraste gustoće osvijetljenosti.tehnički odvojiti . . otvori nadsvjetla izloženi su ne samo difuznom nego i neposrednom sunčanom zračenju.izbjegavati bliještanje.^ 'O O O O O O a Ovješeru strop s 1/j umjetnom rasvjetom DANJE SVJETLO ^ O O O O O O O O O U O O U OOđ Empirijska ocjena kakvoće danjega svjetla kod nadsvjetla Konačno ocjenjivanje prilika danjega svjetla treba poduzeti pri oblačnom nebu.držati se kriterija kakvoće za danje svjetlo.» © + © . bolje je plastično zasjenjenje. Tom prilikom treba kriterije kakvoće danjega svjetla vizualno procijeniti na modelu -> © .nadsvjetlo @ @ usporedi @ .ne orijentirati nadsvjetla prema jugu. Zenit b) Nagib 60° (konkavni. . Alvar Aalto je naročito u skandinavskom prostoru (visok udio difuzne svjetlosti) razvio nekoliko oglednih primjera graditeljskih kompleksa CD. tj.pretvoriti upadajuće sunčano zračenje u difuzno zračenje. rasvjeta sa strane i odozgo b) Lepti rasti otvor sa svjetlopropusnim stropom (7l) Posebni oblici d) Stakleni krov s lamelama za difuzno i direktno svjetlo Mogućnost za rasvjetu sa strane i odozgo Rasvjeta sa strane i odozgo. o geografskom položaju lokacije. .

162-166 Primjena Osunčanje projektirane građevine može se odmah očitati ako se projekt građevine. srpnja približno jednako traje. lipnja nego jedan od posljednjih dana srpnja. Sunce i toplina Prirodna toplina na otvorenome ovisi o položaju Sunca i sposobnosti tla da otpušta toplinu. Stupnjevi navedeni u dva vanjska prstena odnose se na "azimut". B. studenoga do 21.München . stupnja lokalno je vrijeme za svaki stupanj 4 minute ranije.Salzburg .5° S Šir. Stuttgart 35%). Sljedeći podaci o Sunčevoj putanji odnose se na područje 51. (Dortmund Halle) © Kretanje sunca u vrijeme proljetnog (oko 21 ožujka) i jesenskog (oko 23.Wien) treba ucrtanim visinama Sunca dodati 3. Za mjesta istočno od 15. prosinca nego se javlja u posljednjim danima siječnja. Kürtu -> Q P DIN 5 0 3 4 . u skladu sa svojom stvarnom orijentacijom u prostoru preklopi preko grafikona Sunčeve putanje ili obrnuto.SUNČEVA SVJETLOST Određivanje osunčanja građevina prema H. treba 3. Zbog toga krivulja topline kasni oko mjesec dana iza krivulje visine Sunca.5° odbiti. 16 do 163/4 sati. najtopliji dan nije 21.5° sjeverne širine (Dortmund .2 . nacrtan na prozirnom papiru. Fisheru i W. a najhladniji dan nije 21.Bornholm .Königsberg). Trajanje osunčanja Moguća dnevna insolacija od 21 . rujna) ekvinocija 175 . siječnja traje 81/4 do 7 1 / 2 sati.Halle . © Kretanje Sunca u vrijeme ljetnog solsticija (približno 21.Bornholm = meridijan srednjoeuropskog vremena). U Berlinu su okolnosti naročito povoljne (u srpnju gotovo 50%. tj. Točne podatke o tome za predjele o kojima je ovdje riječ. daju državni meteorološki uredi.5°. lipnja) Najdulji dan u godini 51. a od 21.Militsch). Za Potsdam je na 13° istočno od Greenwicha prema tome lokalno vrijeme 8 minuta kasnije od srednjoeuropskog vremena. Stvarno osunčanje zbog magle i oblaka iznosi jedva 40% od navedenoga. Za najsjeverniji dio.svibnja do 21. Za najjužniji dio sa 48° sjeverne širine (Freiburg . U mjesecima između toga mijenja se trajanje osunčanja za gotovo 2 sata mjesečno.Stargard . Lokalna vremena navedena u vanjskom prstenu poklapaju se unutar Njemačke s normalnim vremenom za 15° istočne dužine (Görlitz . Stupanj djelovanja je u raznim mjestima vrlo različit. to je kut kojim se mjeri prividno kretanje Sunca s istoka prema zapadu u projekciji na horizontalnu ravninu. Naravno i u tome se lokalne okolnosti znatno razlikuju.Göttingen . a za zapadna 4 minute kasnije od normalnog vremena.> s . sa 55° sjeverne širine (Flensburg .

prosinca v Osunčano od 1 4 « — 1 8 h = 3M © E k v i n o c i j . prosinca).SUNČEVA SVJETLOST Osunčano od 14—20 1 S Osunčano od 10 1 0 — 2 0 1 S h = 9% / -614 h Osunčano od 3 " — 1 0 M " «6% (5) Ljetni solsticij. jugoistočna strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni 176 . ubrzo nakon 13 sati leži i jugoistočna strana u sjeni. a jugoistočna strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni Osunčano od 9—1545 \ Nije osunčano / 1-aH Pogled •i°Visina Sunca Osunčano od 8 ' 5 — 9 ' Za ustanovljenje osunčanja :li zasjenjenja u neko određeno doba godine i dana (npr. lipnja Ljetni solsticij 21. On u tlocrtu određuje granicu sjene na koju se preklopljeno ucrtava visina Sunca (stvarna zraka svjetla). © Zimski solsticij. najkraći dan u godini 51 5° S širine (Dortmund .Halle) ' ' 2 1 . dok su ostale strane u odgovarajućim vremenima osunčane. ožujka i 2 3 rujna . ekvinocij 11 sati) nanosi se kut azimuta u tlocrtu na promatrani ugao. što odgovara tlocrtnoj projekciji visine Sunca. 2 1 . Udaljenost Sunca od promatrača odgovara unutarnjem polumjeru crteža kretanja Sunca s točkastim kretanjem Sunca u tlocrtu. Q^ Položaj Sunca u podne karakterističnih dana u godini. Sjeveroistočna strana je ubrzo nakon 10 sati u sjeni. Ubrzo nakon 11 sati počinje na sjeveroistočnoj strani zasjenjenje. daje u vezi s gornjim rubom zgrade granicu sjene na predK njoj fasadi. prenesen na pogled. Osunčano od 9* 5 —16 = 81/4 \ © Kretanje Sunca: zimski solsticij (oko 21. Odsječak x nanesen vertikalno na sjenu u tlocrtu. Sjeveroistočna strana dobiva Sunce jedva jedan sat.

50 x 1.50 1.50x2. stubišta itd.50 -SVJETLOSNE KUPOLE 15-30 1 Ventilator H L « 3 'JM. kapci za odvođenje dima i rebrenice kao kruti ili pomični elementi. onda je orijentacija niz vjetar . 100.70 O k r u g l a kupola: 0 6 0 . 180.08 72 x 2.50 4.70 3.80 1. Kad je riječ o uređajima za odvođenje dima.00 5 0 x 1.40 1.40 1. Usmjerenjem svjetlosne kupole prema sjeveru sprečava se upad sunčanih zraka i bliještanje -» Smanjenje bliještanja postiže se oštrim kutom upada sunčanih zraka uz pomoć visokog rubnog vijenca -> © Ako se svjetlosna kupola koristi i za ventilira-nje.20 x 1.00 4.00-4.50 1.40 1.50 x 3.00 x 1.60 1.00 1. kruta i ventilirana 6 0 X 60 80x80 90x90 1.00 1.5. 2 5 0 © "Normalna" svjetlosna kupola Svjetlosna kupola s visokim postoljem *L mi A 40 70 80 1.20 x 2.50 m.50 1.16x76 (4) B= Otvor na stropu 125 x 1.50 x 1. a u posebnoj izvedbi 7. Cikličkim smicanjem dimnih odvoda za po 90° koriste se vjetrovi iz svih smjerova. Ugrađuju li se parovi ventilacijskih otvora prema glavnom smjeru vjetra odnosno protiv toga smjera.00 1.51-7.45 x 2.25x2. Za stubišta.50x1.00 x 3.00 1.80 1.uz vjetar.20 1.00 x 2.70 2.51-6.00x2.50 (3) Piramidalna svjetlosna kupola Kupola za sjeverno svjetlo Za osvjetljenje i ventiliranje prostorija.80 2.30 75x1.40 B 1. učinak je 150 .80x2. svjetlosna staza (6) Gusjeničasto nadsvjetlo (7) Dvovodno nadsvjetlo (0) Jednovodno nadsvjetlo -2. kasete. elementi za osvjetljenje.40 2.50 190 m m Element Šed .80 1.50 1.20 2. dvorana.20 2.61-4.50 60x60 60 x 90 90x90 1. bez pomoćne konstrukcije.50 x 1.nadsvjetlo od poliesterskih ploča armiranih staklenim vlaknima (2) Dvoslojni transparente elementi za nadsvjetla 177 .50 B x x x x x 60 90 1.00 1.00 - ® Laterna s nagnutim otvorima ® Vertikalna laterna O 60°-šed.80 2.50 2.01-5.50 Termoizolacija u području zasjenjenja uloška od staklenog prediva 170 m m 1 90 m m Element 3.00x2.70 A= Prolaz svjetla 72 x 1.50 x 2.00 1.30 2.25 1. Ti su otvori različitih veličina do 5. odvodna površina treba biti aerodinamična.20 2.01-4.00 x 1. 1 2 0 .20 1.50 : \ A 1.00 1.00 1. Mogu biti i od pleksistakla koje reflektira toplinu.50 1.80 1.25x2. Prisilno odvođenje zraka postiže se ugradbom ventilatora u rubni vijenac.20x2.1000 m3/sat -> © Svjetlosna kupola može služiti i kao izlaz na krov. Otvor za dovod zraka treba biti 20% manji od otvora za odvod zraka.00 1. mora otvor biti na suprotnoj strani od prevladavajućeg smjera vjetra kako bi se koristilo njegovo usisno djelovanje.tehničke prednosti hale sa šed krovom -> Uobičajene ravne krovove moguće je podizanjem pretvoriti u šed krovove H 1 .NADSVJETLA z S postoljem. kad ima više od 4 cjelovite etaže.00 X 1.00- . 1 5 0 .6.80 x 1.50 50 x 1. 9 0 .50 1.00 2.0 (5) Svjetlosna traka. kosi šed 90°-šed.80 x 1.00 2. vertikalni šed 60° = Kut z r a č e n j a S u n c a Sjever 7 6 % Propusnost z a svjetlo 40 mm 3.20 1. potrebni su otvori za odvođenje dima.50 1.20 x 1. x x x x x 2.50 1 40 mm 1 70 mm 5.20 x 1. 5 0 . te za odvođenje dima iz tih prostora.80 1.00 x 2. na raspolaganju su: kupole. Sustavi nadsvjetla daju difuzno osvjetljenje prostorija bez bliještanja -> Nadsvjetla kod šed krovova s ulošcima od staklenog prediva pružaju sve značajne klimatsko .50 H 5.50 m.20 X 1.20 2.30 60 90 1. 220.00 x 2.70 x 2.

Nagib krovne plohe je poznat.5 m mora svjetlopropusna površina prozora iznositi najmanje 30% površine vanjskoga zida: = 0. Slobodnostojeća zgrada će uz istu površinu da.8 m 2 prozora. nagiba a 30°. moralo se ovdje svakodnevno živjeti pretežno u zatvorenom prostoru koji je bio vezan uz danje svjetlo jer je umjetna rasvjeta bila skupa. Razlog: što su susjedne zgrade bliže i što su više.3 m n S 9 0 Parapet Primjer ->(5) A Stan.5 R.najmanja visina ostakljene površine 1. ukoliko se ne računa na dobivanje topline od sunca kroz prozor.5 R B Potrebna veličina prozora u dnevnom boravku C 17% tlocrtne površine dnevnog boravka zadovoljava kao veličina prozora. U skladu s tako važnom ulogom razvili su se otvori za danje svjetlo u značajan element stilskoga oblikovanja: od romaničkih prozora s kružnim svodom do baroknih prozora. Ukupna širina svih prozora mora iznositi najmanje 1/10 ukupne širine svih zidova (M + N + O + P ) .ali nedostaje pogled na okolicu. Osim veličine prozora i njegovog nagiba važna je i lokacija zgrade. Primjer © © prozora dobivati više svjetla nego zgrada u centru gra- 3 18' c b a i 1 15 20 25% 10 t> Veličina prozora u % tlocrtne površine sobe (5) Veličine prozora u stambenim zgradama Visina parapeta = 0.» © . Prozori su uvijek bili i jesu najslabija točka termoizolacije.30° (3) Presjek kroz fasadu (4) Širina otvora prozora Q = 0. veći je i strmiji kut upada i manja količina svjetlosti koja prodire u zgradu. Što je veći kut upada svjetlosti toliko moraju prozori biti veći. U europskom kulturnom području sjeverno od Alpa oblikovanje prozora ima posebna obilježja. ® a Potrebna veličina prozora dnevne sobe 14% tlocrtne površine. A Nagib krovnog prozora 40° Kuća nije na slobodnoj lokaciji. c b a ftVi S30--S45' c S 18'-S30* b c b a s> B nadsvjetlo pod nagibom 0° zahtijeva samo 20% veličine vertikalno postavljenog prozora.9 m Ukupna visina svih prozora mora iznositi 50% širine radne prostorije Q < 0. uokvirenih bogatim razigranim dekorom. Svijetli otvor prozora Površine ostakljenja = 1/20 tlocrtne površine širina prozora: 1/10 ( M + N + O + P) ® Veličine prozora kod industrijskih objekata Veličine prozora = 0. Svjetlopropusna površina mora iznositi najmanje 1/20 tlocrtne površine radne prostorije. Kod radnih prostorija viših od 3. upadni kut svjetla 18° . tj. uz isti efekt osvjetljenja prostorije . d Kut upada svjetlosti.PROZORI Prozori su nezaobilazni elementi koji prostoriji moraju osigurati zadovoljavajuće danje svjetlo.3 A x B Za prostorije čije dimenzije odgovaraju stambenim prostorijama vrijedi sljedeće: .3AxB-> ©. Manja količina svjetlosti nadomješta se većim prozorima. Za dnevnu sobu od 20 m 2 x 0. ali nije značajno zasjenjena 10% tlocrtne površine je dovoljno kao veličina prozora Veličina prozora (7) Krovni prozor 178 . U Nizozemskoj se propisima određuju veličine prozora ovisno o kutu upada svjetlosti. b Potrebna veličina prozora za kuhinje. c Potrebna veličina prozora svih ostalih prostorija. Svako radno mjesto mora imati jedan prozor za vezu s eksterijerom. Stoga je povoljno zadovoljavajuće osvjetljenje postići malom veličinom prozora.14 = 2. Dobra rasvjeta prostorija tijekom sati bez danje svjetlosti bila je za široko stanovništvo nedostižna. Suprotno od klimatski povlaštenoga kulturnog područja Mediterana.

lamelasti zastori Platnena roleta ili sintetička Lamelasta roleta (venecijaner) 179 . elementom (6) Prostorije s dobrim pogledom (7) Normalna visina (visina stola) 1.75 > (§) Kuhinja (IO) Ured (registratora) (li) Garderoba Nadsvjetlo u crtaonici VENTILACIJA ® - ® GRIJANJE .a ^ i u sobu. topli zrak © ^ S r ^ * Osoba koja sjedi je izložena hladnom i toplom zraku (nezdravo) Ugrađena grijaća tijela (konvektori) zahtijevaju dovođenje i odvođenje zraka ZAŠTITA OD POGLEDA ® Za zavjese treba predvidjeti dovoljno prostora u uglovima Vertikalne rebrenice.PROZORI POLOŽAJ PO ŠIRINI DIN 5034 RASPORED (?) U zidu od lomljenog kamena U zidu od opeka (3) U kanatnoj stijeni ® U čeličnom ili armiranom betonskom skeletu POLOŽAJ PO VISINI ® Na mjestu s lijepim pogledom i istaknutim građ.* ( § ) - © © H ^ .

sintetični materijali) čiji je razmak nešto manji od širine (nagib se može mijenjati) . srpnja. u podne a 1 = 50°.60 3 . sunce dopire iza stakla. markiza 28%.> © .5 Venecijaner Brise soleil. Na 50° geografske širine južni prozori imaju pri upadnom kutu 30° potpunu zaštitu od sunca -> ® . Rolete. ožujka i 21. © Rebrenice iznutra.i5o° ^ ^ Markize štite od sunčevih zraka i topline © Markizolete © Koso . svibnja i 31.vertikalna markiza Kut upada sunca a 1 i zasjenjenja a za južni zid ispod 50° sjeverne širine (Frankfurt Schvveinfurt) -> ( 7 ) . min. 1. a = 40°. rujna (ekvinocij). Briše soleil © ugrađen fiksno ili okretno oko osi lamela. ili /—n Dvostruka uvosu (11) zaštita Kosa zaštita Položaj rebrenice daje difuzno svjetlo. a = 27°. djeluje kao zasjenjenje @ 1 7.(8) 21. u podne a 1 = 63°. zaštita od sunca i bliještanja to § 2. u zemljama srednjih geografskih širina preporučuju se veliki prozori s velikim upadom difuznog svjetla -> © . smanjiti ulazno zračenje topline. a = 50° Općenito istak A = tg kuta zasjenjenja a • visina prozora H. alum. 1 0 / / / ? / / / / / / / / / / / / / S/ / / / Zaštita od Regulabilna markiza 180 . aluminij. markize i markizolete postavljaju se po želji.10 15° 2. Dok u južnim geografskim širinama i minimalna veličina prozora omogućuje dovoljan upad svjetla. Prema Houghtonu -> C drvena rebreP nica propušta 22%. 21. Toplini koja se uzdiže uz fasadu mora se omogućiti izlaz kroz proreze. Pogodno i za visoke i za kose površine prozora. nepovoljno (2) Rebrenice izvana © . Rebrenice -> ® od plosnatih lamela (drvo.SOLARNA IZOLACIJA PROZORI DIN 18073 ->QD Zaštita od sunca treba spriječiti bliještanje. a unutarnje platnene rolete 45% sunčane topline (nezaštićeni prozor 100%).® . u podne a 1 = 40°. a ne da ulazi u stan kroz otvorena nadsvjetla uslijed gomilanja kraj elemenata za zaštitu od sunca. lipnja (ljetni solsticij). istak A = tga ® H) debljina zida D ©čišćenje prozora Balkon ili staza za ¿asma oa čel. lima (10) drveta.

preporučljive za prozore na pr ® Način nalijeganja 2 (nalijeganje izvana) aonicama ® Zidarske mjere (RR) za prozorske otvore DIN 18 050 Način nalijeganja 3 (bez nalijeganja) 181 . preporučljive za prozorske trake | Veličine.5 8x6 ID I a Prr 0 ! 0 ® Način nalijeganja 1 (nalijeganje iznutra) 0 / m^ 62.5 9x11 " 5 RR Objašnjenje: H l Preporučene veličine •Veličine § Veličine.5 62. preporučljive za podrumske prozore s Veličine. preporučljive za prozore/vrata ElVeličine. 125 m m z a širinu i visinu: npn: prozorski otvor 9 * 11 = (9 * 125) * (11 * 125) = 1 1 2 5 » 1375 62.5 62.PROZORI NAČINI OTVARANJA 5 Otklopno krilo Okretno krilo oko •' horizontalne Okretno krilo oko vertikalne osi (može biti i ekscentrična) Zaklopno krilo ( T ) Krilo ( p r e m a v a n i unutra) ^ ^ Okretno krilo oko vertikalne i horizontalne osi ( 3 ) Vertikalni klizni prozor Klizni prozor OBLICI NALIJEGANJA © Nalijeganje iznutra na sakriveni doprozornik • I Jednokrilni prozori | Dvokrilni prozori Nalijeganje izvana na sakriveni doprozornik 1 Trokrilni prozori (8) Prozor sa cvijećem 375500 625 750 875 1000 1125 1250 1375 1500 1625 1750 1875 2000 rr F 8x4 E ! s r Brojevi iznad slika su brojčane oznake z a veličinu. O n e se sastoje od višekratnika jedinične mjere.

Strmi krovovi zahtijevaju kraće.36 (D Uz nazidak (7) Pri dodatnom vertikalnom prozoru (tj) Određivanje veličine prozora u odnosu na tlocrtnu površinu prostorije r ^ (8) 1 20-75° N Varijanta ugradbe. .PROZORI ¿L PROZORI ZA STAMBENA POTKROVLJA Za određivanje veličine prozora mjerodavna je tražena stambena kakvoća prostora.» © . 54cm "|B4cm | . ili u obliku kaseta slagati jedne pokraj ili iznad drugih .36 3-4 3. prozora 54/83 5 4 / 1 0 3 64/103 74/103 74/123 74/144 144/123 114/144 134/144 Površina upada svjetla m 2 0.21 Veličina 2 2 prostorije u m 0.93 11 1.© . Građevinski propisi nalažu da je za stambene prostorije najmanja svijetla površina prozora = 1/8 tlocrtne površine prostorije -» Veliki prozori s mnogo svjetlosne površine čine prostorije ugodnima za stanovanje. Za nusprostorije treba širinu prozora odrediti prema razmaku rogova.klizni prozor | | Dodatni element kružni luk ® Okretni prozor ñ A A © Klizni prozor. a blaže nagnuti dulje prozore. Krovni se prozori mogu pokrivnim okvirima spajati u nizove -> ® .74cm. prozorskim elementom Okretni prozor r A A n \ k f \ \ \ / Prozor učvršćen tvrdom pjenom Otklopno okretni prozor t' Izlazni prozor • 64cm K (5) Postavljanje prozora u krovnoj plohi Dodatni element zid ® 1. Bogati. dodat. otklopno .20 Veličina prozora Vel.12 13 m 2 1.44 4-5 3. 94cm 114cm .66 9 0. prozorima ->(in) Jedan pokraj ili iznad drugog 182 . (T) Okretni prozor ^g^ Otklopni prozor. .00 -1.vrata Otklopni prozor s metal.28 2-3 0. prozor .55 5-7 0. široki prozori za stambene prostorije mogu se dobiti ugradnjom mijena i pomoćnih rogova. 134cm . vertikalni presjek (9} Horizontalni presjek Prozorski niz s vertikal.

2 2.8 2.6 2.1 | 2.5 1 ) Za prozore kod kojih okvir ne prelazi 5% (npr.3 3.7 3. okvir (kF) 183 .9 2.1 2.1") 3.6 2. 4108 Zidarska mjera Modularna zidarska mjera Vanjska mjera doprozornika DIN 68121 normira drvene profile za okretne.9 2.3 3.3 33' Uz upotrebu normalnog stakla 1 2 3 4 5 6 7 tf (3) Prozor od čeličnih cijevnih profila 8 9 Jednostruko ostakljenje > 6 do < 8 mm jednostruko staklo od > 8 do <10 mm jednostruko staklo od >10 do <16 mm jednostruko staklo od > 6 do < 8 mm izolacijsko staklo s dva puta > 8 do < 10 mm izolacijsko staklo s dva puta >10 do <16 mm izolacijsko staklo s dva puta 20 do 100 mm dvostruko ostakljenje s razmakom stakala od 20 do 100 mm Dvostruko ostakljenje s normalnim i izolacijskim staklom (zračni međuprostor 10 do 16 mm) s razmakom stakala 20 do 100 mm .0 2.7 11 3.vrata uključujući okvir F W/ (m K) 2 1 2) W/m2 K) 2. Vanjske prozore i ostakljena vrata grijanih prostorija treba izvesti s izolacijskim ili dvostrukim staklom.8 2.0") 3. Zbog visokih zahtjeva koji se traže u vezi s prozorima (termoizolacija i akustična izolacija).6 1.PROZORI DIN 68121.1 Grupa 2. okretno . ostakljenje izloga) može se za koeficijent propusnosti topline kF uzeti koeficijent ostakljenja k v 2) Stupnjevanje prozorskih okvira u grupe materijala za okvirel do 3 treba provesti kako slijedi: t? (7) Prozor od^sintetičnog materijala Grupa 1 Prozori s okvirom od drva.1 W/m2K.2 2.4 2.9 2.0 2.2 2.1 2.3 2.8 2.2 3.4 1.3 2.8 1. sintetike (vidjeti primjedbu) i kombinacije drva (npr. ^ 0 Drveni prozor Ž T «T - Vanjska mjera doprozornika Zidarska mjera Jednostruki prozor (6) Prozor krilo na krilo Dvostruki prozor Prozor sa sakrivenim okvirom Prozor s punim okvirom Oblici prozora (2) Čelični prozor 1 Opis ostakljenja 2 Ostakljenja i) «V 3 4 5 6 7 Prozori i prozori .2 2.2 3.otklopne i otklopne prozore.4 4.9 3.H. a eventualni metalni ulošci služe samo za montažu.5 2.4 3. nastali su brojni oblici i konstrukcije prozora -> © .9 2.8 W/(m2 K) dokazan atestima Grupa 2. Koeficijent propusnosti topline ne smije biti veći od 3.7") 3.0 2.1 10 1.5 1.D i prema vrsti okvira ->@E .6") 4.8 3.4 3.2 2. Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih okvira koeficijenta propusnosti topline okvira3.vrata uklj. Podjela prozora prema vrsti krila -> © A .d).6 > kR > 2.4 3.6 3. drveni okvir s aluminijskim oblogom) bez posebnog dokazivanja ili ako je koeficijent propusnosti topline okvira kF < 2.8") 3.2 3.2 3.dvostruko ostakljenje s dvije jedinice izola cijskog stakla (zračni međuprostor 10 do 15 mm) i razmakom stakala 20 do 100 mm Zid od staklenih blokova prema DIN 4242 sa šupljim blokovima prema DIN 18 5.3 2. Primjedba: u grupu 1 se mogu profili za prozore od sintetike uvrstiti samo ako je oblikovanje profila određeno vrstom sintetike.0 W/(m2 K) dokazan atestima.5 2.2: t? (5) Aluminijski prozor © Proračunske vrijednosti koeficijenata propusnosti topline za ostakljenja (kv) i za prozore i prozore . Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih profila.2 3.8 W/(m2 K) dokazan atestima.7 2.0 2.7 2.2 5. ako je koeficijent propusnosti topline okvira kR < 2.1 2.4 2.

PROZORI
DIN 4109 0 izboru konstrukcije, gradiva ili površinske obrade prozora odlučuju tehničke i oblikovne želje, iz kojih proizlaze zahtjevi koji taj element građevine treba ispuniti. Osnovni zahtjevi u vezi s konstrukcijom: veličina, format, podjela, način otvaranja, gradivo okvira 1 obrada površine. Da bi se na dulje vrijeme osigurala nepropusnost protiv pljuska, važno je oblikovanje žljebova te položaj i namještanje brtvenih elemenata. Dodatni elementi koji se ugrađuju kao npr. kutije za rolete, parapeti i ventilacija, moraju biti usklađeni s akustičnom izolacijom prozora -» ® Tehnički zahtjevi: nepropusnost za pljusak, propusnost reški, ventilacija, termička izolacija, akustična izolacija, zaštita od požara, opća sigurnost, ostakljenje protiv provale.

t*
w

/T\

Aluminijski prozor sa spojenim krilima

(2)

Aluminijski prozor s termički odvojenim profilima do 37 dB

Prom. opt. tijekom dana u oba smjera, vozila na sat

Udaljenost

i^DjV n
4|f V^/

L

L

Stambena ulica Stambena ulica (dvotračna)

<10 <35 26 do 35 11 do 25 i 10 >100 36 do 100 26 do 35 11 do 25 i 10 101 do 300 101 do 300 36 do 100 11 do 35 i 10 101 do 300 36 do 100 >35 101 do 300 10 do

Stambeno sabirna ulica (dvotračna)

50 do

Univerzalni aluminijski prozor, iz- f ^ među krila ugrađena solarna izola- V cija, kapacitet do 47 dB

Aluminijski prozor krilo na krilo, temnoizolacija do 47 dB

0 0 50 1 II III 0 1 200 II III IV

0

Prosječna vanjska razina buke (u dB)

Tip ulice

ulice (m)

t 3 t

Razina buke

1 I

^ 50

"

i

pfa
m

EH
j L / ^ N Aluminijsko - drveni prozor, V 2 / konstrukcija krilo na krilo, do 40 dB

Lokalna cesta u naselju" (dvotračna) Stambeno sabirna ulica (dvotračna) Gradske glavne prometne ulice Industnjska područja 4-do 6 tračne glavne prometne ceste. autocestovni priključci i auto ceste

1
1 II 200 do 1000 III IV III 1000 do 3000 IV V IV

51 do 55

II

56 do 60

III

61 do 65

IV

66 do 70

i 100

3000 do 5000 V

V

>70

2

"Izvan naselja i kod cesta u industnjskim i radnim zonama uzeti slijedeću viSu razinu buke

> Vrijednosti u zagradi odnose se na vanjske zidove i moraju se uzimati i za prozore, ukoliko oni predstavljaju više od 60% površine vanjskog zida

t»(D

Aluminijski klizni prozor, temnoizoliran do 35 dB

Kolika je glasnoća? Klasa akustične izolacije 6

®

Izbor odgovarajuće akustičke izolacije

m T 4: A
ru
* (7) prozor oa sintetičnog materijala, aluminijski istaknuti doprozornik, do 42 dB * W .0. Prozor od sintetičnog materijala, krilo na krilo, između ploha solama izolacija, kapacitet do 45 dB

Veličina Orijentacijska upozorenja 0 obilježjima konstrukcije prigušenja prozora i ventilacijskih uređaja buke dB 50 Prozor s kutijom i odvojenim slijepim doprozornicima sa specijalnim brtvljenjem, vrlo velikim razmakom stakala veće debljine Prozor s kutijom sa specijalnim brtvljenjem, velikim razmakom debelih stakala; prozori krilo na krilo s odvojenim okvirima krila, specijalnim brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 100 mm Prozor s kutijom sa specijalniim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; prozori krilo na krilo sa specijalnim brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 60 mm Prozor s kutijom bez dodatnog brtvljenja i srednje debelim staklom; prozori krilo na krilo sa dodatnim brtvljenjem, uobičajenim razmakom stakala veće debljine, izolacijsko ostakljenje u teškoj višeslojnoj izvedbi; staklo debljine 12 mm, fiksno ugrađeno ili u brtvljenim prozorima Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje debelim staklom; fiksno ugrađeno ili s brtvljenim prozorima Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje tankim staklom u prozorima bez dodatnog brtvljenja Nebrtvljeni prozori s jednostrukim ili izolacijskim ostakljenjem

5

45-49

4

40-44

3

35-39

-

-

-

-

-

-

2

30-34

1

25-29

J — — I 1.39 4 — ——I 1 — 1 — — 1

0

20-24

1

( 9 )

Vanjske mjere slijepog doprozornika za klizne prozore-»

©

Klase akustične izolacije prozora (izvod iz VDI - smjernica br. 2719)

184

Potrebna vrijednost akustične izolacije prozora Rw (u dB) u prostorijama za boravak u stanovima2) 25(30) 25(30) 30(35) 35(40) 40(45) 45(50)

J

CISCENJE ZGRADE
TRA 900 + AuFzV - > Q P Fasadna dizala i transporteri Kao osiguranje od pada mogu se upotrijebiti sigurnosni pojasi s uprtačima, sigurnosna užad ili drugi uređaji za osiguranje na visini -»

©

Osiguranje pomoću sigurnosne košare i sigurnosnog pojasa

@

raraielno pomične sigurnosne ljestve, moguća uporaba za 3 - 4 etaže

Fasadna dizala odnosno transporteri za čišćenje prozora (što omogućuje fiksno ostakljenje) i fasada -> © - ® služe i za radove na održavanju i popravcima (štedi se izgradnja skele). Uz pravodobno postavljanje služe i za izvedbu građevinskih radova (namještanje rebrenice, montaža prozora itd.). Uz male tehničke preinake mogu fasadna dizala i transporteri poslužiti za spašavanje pri požaru. Izvedba kao prijevozne viseće ljestve na vodilicama, uređaj s gondolom bez tračnica, uređaj s gondolom na tračnicama, pričvršćeno na krovnu ploču ili na balustradu, sa zavojima i skretnicama. Uređaj s visećim Ijestvama (fasadni transporter) od lakog metala -» ©sastoji se od pokretnih visećih ljestvi i tračnica. Širina ljestvi 724 ili 840 mm, ukupna duljina najviše 25 m, ovisno o sklopu zgrade. Najveće korisno opterećenje 200 kg (dva čovjeka i pribor). Varijante su galerije za održavanje -» © i balkoni za čišćenje -» © .

Čišćenje susjednih prozora

®

Zatamnjena površina predstavlja prihvatljivu veličinu za čišćenje Vrsta građevine Uredi Javni uredi Prodavaonice Prodavaonice (na gl. ulicama) Bolnice Škole Hoteli (first class) Tvornice (precizni radovi) Tvornice (teški rad) Privatne kuće Vanjski prozori Svaka 3 mjeseca* 2 tjedna Izvana svaki tjedan Iznutra svaki 2. tjedan Izvana dnevno Iznutra svaki tjedan 3 mjeseca 3 - 4 mjeseca 2 tjedna 4 tjedna 2 mjeseca 4 - 6 tjedana Krovni prozori Svakih: 12 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca 6 mjeseci
-

* Prozore u prizemlju treba češće čistiti Balkoni za čišćenje (7) Vremenski razmaci čišćenja prozora

Sustav Gardemann Radne platforme

185

VRATA
DIN 107 s.8

©

Općenito pogrešno otvaranje

(2)

Općenito pravilno otvaranje

i.

(5)

S ormarom (povoljan raspored)

©

Dvoja vrata na uglu koja se otvaraju u istu prostoriju

(7)

Dvoja vrata pogrešno

(8)

Dvoja vrata pravilno

Lijeva brava y e v a šarka K-J

LE (9)

VZ7-77 (T^)

RE

\

^ « ^ ^ D e s n

Lijeva Sarka

J

Desna brava

Lijeva brava

Zatvaranje desno
Desna brava

Zatvaranje lijevo

Desno krilo

Lijevo krilo

Desna šarka

Dvokrilna vrata s desnom bravom

^ ^

Leteća vrata jedno- i dvokrilna, event, desni promet

Okretna vrata, jednokrilna, ekscentrična

Centrična, za desni promet

SZ3

Πv ^ v v Krilo s bravom

(i?)

Četverokrilna vrata

Klizna vrata, klize ispred zida

Klizna vrata, ulaze u zid
Dvokrilno

Američki Balanced Door

Američki Balanced Door

U unutrašnjosti zgrade moraju vrata biti smisleno raspoređena, jer nepovoljno smještena ili nepotrebna vrata smanjuju iskoristivost prostora, otežavaju njegovo korištenje i uzrokuju gubitak prostora za smještaj namještaja - » © - ® . Razlikuju se: vrata koja se otvaraju prema unutra, u prostoriju, i vrata koja se otvaraju van, prema hodniku. Uobičajeno je da se vrata otvaraju u prostoriju - » ® Vrata se označavaju prema položaju i namjeni, smjeru otvaranja, načinu nalijeganja, vrsti dovratnika, konstrukciji krila, načinu pokretanja i otvaranja. Unutarnja vrata: sobna vrata, ulazna vrata u stan, podrumska vrata, vrata za kupaonicu, zahod i ostale nusprostorije.
Vrata se otvaraju u prostoriju Vrata se otvaraju na hodnik

O
I I I I
Oblikovanje krila vrata

Vanjska vrata: kućna i dvorišna ulazna vrata, vrata za balkone i terase. Balanced Door - » @ - ® zahtijeva minimalnu silu za otvaranje, pogodno za prolazna vrata u hodnicima, u vjetrobranu itd. Širina vrata ovisi 0 namjeni prostorije koju zatvaraju. Najmanja svijetla širina iznosi 55 cm U stambenim zgradama iznosi svijetla širina: jednokrilna vrata, sobna vrata oko 80 oko 70 za nusprostorije, kupaonice, zahode ulazna vrata u stan oko 90 kućna vrata do 115 sobna vrata oko 170 dvokrilna vrata, kućna vrata 140-225 Svijetla visina unutarnjih vrata: minimalno 185 normalno 195-200 cm cm cm cm cm cm cm cm

I 0 I I I

£
£

Ne dopušta se da su klizna i okretna vrata izlazna jer u slučaju opasnosti otežavaju bijeg iz zgrade.

186

VRATA
DIN 4172,18100, 18101, 18111 Mjere otvora za vrata u zidovima -> © normirane su građevinske mjere prema DIN-u 4172. Ako su u iznimnim slučajevima nužne drugačije veličine, treba ih oblikovati kao višekratnike od 125 mm. Čelični se dovratnici mogu upotrijebiti kao desni i lijevi -> Oznaka za zidni otvor širine 875 mm i visine 2000 mm (u normiranoj građevinskoj mjeri): zidni otvor DIN 1 8 1 0 0 - 8 7 5 x 2000

Normirane zidarske mjere Zidni otvori z a vrata DIN 18100

Mjere krila Vanjske mjere vratnog krila ('tipske mjere") Mjere krila o d žljeba do žljeba, nominalne mj. dop. odstup.

Mjere dovratnika Svjetla širina dovratnika u žljebu dop. odstup

±1

±1

Svjetla visina dovratnika u žlljebu

-3
841 591 716 841 966 716 841 966 1091 1858 1983 1983 1983 1983 2108 2108 2108 2108,

8 .

1
2

875 625 750 875 1000 750 875 1000 1125

1875 2000 2000 2000 2000 2125 2125 2125 2125

860 610 735 860 985 735 860 985 1110

1880 1985 1985 1985 1985 2110 2110 2110 2110

834 584 709 834 959 709 834 959 1084

1847 1972 1972 1972 1972 2097 2097 2097 2097

•D m

Debelo uokvireno preferentne mjere

Granica z a naziv "vrata"

3 4 5

Z a veličine označene brojkom su u DIN 1 8 1 0 1 n a v e d e n e točne mjere z a dovratnike i vratna krila. Brojka je identična broju retka u tab. 1. D I N 1 8 1 0 1

6 7

Zidni otvori ovih preferentnih veličina su u pravilu z a dvokrilna vrata

8 9

(§)

Užfjebljena vratna krila i dovratnici DIN 18101 Svjetla mjera prolaza kroz dovratnik ŠxV 811x1843 561x1968 686x1968 811x1968 936x19682) 686x2093 811x2093 936x20932) 1061x20932) Vanjska mjera kroz dovratnik (DIN 18101) SxV 860x1860 610x1985 735x1985 860x1985 985x1985 735x2110 860x2110 985x2110 1110x2110

Mormirana zidarska Nominalna mjera Mjera žljeba njera (DIN 18100 zidnog otvora dovratnika širina x visina ŠxV ŠxV ±1 -2 875x1875 625x2000') 750x2000D 875x20001> 1000x2000» 750x2125 875x2125 1000x2125 1125x2125
1 2

| M j e r a v r a t n o g krila ¡Normirana z i d a r s k a

885x1880 635x2005 760x2005 885x2005 1010x2005 760x2130 885x2130 1010x2130 1135x2130

841x1858 591x1983 716x1983 841x1983 966x1983 716x2108 841x2108 966x2108 1091x2108

mjera Visina vrata

>Ove su mjere preferentne (dovratnici sa skladišta)

>Samo su ove veličine prikladne za osobe u invalidskim kolicima (DIN 18025) Mjere čeličnih dovratnika - * © + ®

(2)

Širina >

(§)

I Mjera dovratnika od I Ižlijeba do žlijeba I Mjera vratnog krila ¡Normirana zidarska mjera (4) Vrata sa slijepim dovratnikom (5)

Mjera dovratnika od žlijeba do žlijeba M j e r a v r a t n o g krila Normirana zidarska mjera Normirana zidarska mjera

Vrata sa slijepim dovratnikom

(Í0)

Čelični dovratnik DIN 18111

j g j
Svijetla m j e r a otvora Svijetla mjera otvora Svijetla mjera otvora

Svijetla mjera prolaza

S
i Mjera dovratnika od 'žlijeba do žlijeba I M j e r a v r a t n o g krila I N o r m i r a n a z i d a r s k a mjera Vrata sa stolarskim dovratnikom I Mjera dovratnika od 'žlijeba d o žlijeba M j e r a v r a t n o g krila ' Normirana zidarska mjera (drveni) i Normirana zidarska mjera

I

| M j e r a v r a t n o g krila Mjera dovratnika od žlijeba d o žlijeba ' M j e r a v r a t n o g krila I Normirana zidarska mjera I

Normirana iz'dar"
sk a

I [Mjera 'vratnog krila Mjera dovratnika od žlijeba do žlijeba

.

©

Vrata s dovratnikom

©

m

'era

Kutni dovratnik

Obuhvatni dovratnik

Dovratnik

187

VRATA
Okretna vrata -» © - © izrađuju se tako da se mogu sklopiti, tj. kad je mnogo prolaznika, osobito ljeti, krila se sklope u sredini ako ljudi istodobno ulaze i izlaze. Krila se mogu sasvim gurnuti na stranu ako se prolazi samo u jednom smjeru (kraj radnog vremena) -> @ - © Automatska vrata, uređaji za otvaranje: radarsko upravljanje, električna kontaktna hasura -> © - ® pneumatski kontakt u podu. Jednosmjerni ili refleksni svjetlosni branik, automatska klizna vrata pogodna za izlaze za nuždu u trgovinama, upravnim zgradama, samoposluživanjima, 6-krilna širine do 8 m. Vrata - zračna zavjesa -> (§) , noću se zatvara podiznim vratima ->• (D Zatvaranje prostorije pomoću sklopivih vrata-» ®). Harmonika - vrata obješena u sredini -> (vi) za zatvaranje širokih otvora. Kombinacija okretanja i klizanja. Akordeon - vrata izrađuju se od ukočenog drva, umjetne kože ili tekstila -> © Teleskopska vrata sadrže više krila koja su međusobno spojena zupcem. Teleskopska vrata s vanjskom vodilicom jednoslojna su -> © a s unutarnjom vodilicom dvoslojna -> ®
© Sklopiva vrata vođena bočno Sklopiva vrata vođena centrično (harmonika - vrata) Akordeon - vrata od drvenih ploča odn. savitljivog materijala

Teleskopska vrata jedna do drugih-» © ili jedna u drugima -> ® s gornjim ovjesom mogu se voditi oko ugla © ili koristiti za promjenljiva zatvaranja ->© Razdjelne zavjese nabrane odozgo -> © , ili horizontalno s gornjim ovjesom —• © omo> gućuju dijeljenje velikih prostorija.

1

Klizna vrata vođena oko ugla, zglobna klizna vrata

Razdjelna zavjesa prema DIN 10032 d. 4

188

POSEBNA VRATA
—» Q P Za garaže i slično proizvode se podizno - zakretna vrata 0, zakretno - preklopna vrata s oprugom ili protuutegom. Jednostijena, dvostijena, zatvorena, djelomično ili potpuno ostakljena. Ispuna drvo, sintetska, aluminij, pocinčani čelični lim.Najveći otvor za prolaz vozila 4,82 x 1,96 m. Maksimalna veličina krila oko 10 m 2 . Može se ugraditi i u kružni ili segmentni luk. Udobno rukovanje pomoću motora za daljinsko upravljanje. Podizna sklopiva vrata -» CD, člankovita vrata -> (D, teleskopska podizna vrata -> rolo-vrata © od aluminija za smještaj ispod stropa. Jednostijena i višestijena velika ulazna vrata za industrijske, prometne i radioničke građevine. Maksimalna širina 18 m i visina 6 m. Rukovanje pomoću: poteznog prekidača, fotoćelijom, indukcijskim ili bežičnim daljinskim upravljačem (električno ili pneumatski), kontaktnim pragom. Provozne vratnice s brzim otvaranjem -» © , PVC vratnice klatna -> ® jednoslojni PVC otporan na trošenje i udar. Proizvodi se i kao trakasti zastor -> ® Brtvljenje vrata gumenim segmentima ili gumenim svitkom za utovar u grijane skladišne prostorije. Zaštita od atmosferilija pri utovaru i istovaru © - © Protupožarna vrata T30 - T90 jednokrilna i dvokrilna -> © Protupožarna klizna vrata. -> @ Klizna, podizna ili podizno zakretna vrata u protupožarnim zidovima moraju funkcionirati neovisno o električnoj napojnoj mreži. U slučaju požara moraju se automatski zatvoriti (Fischerov zasun).

a) Podizno-preklopna vrata

b) Podizna vrata s oprugom za izjednačenje težine bez stropne vodilice

c) Podizna vrata s protuutegom

A 2,25 2,37= 2,50 2,75 3,00 4,00 4,50 5,00 8,00

m m m m m m m m m

B •••V^ 2,00 m 2.12 5 m 2,25 m 2,37 5 m 2,50 m 2,75 m 3,00 m 3,00 m 7,00 m

15-18

(?)

Podizna sklopiva vrata

©

Člankovita vrata (sekcijska vrata), normirane veličine

Rolo - vrata / rolo - rešetka (čelik aluminij) 14 m

Klizna vrata Čelična klizna vrata T 30 - T 90 T 30: 5,00 x 4,00; T 90: 8,50 x 3,50

©

Moguća staklena ispuna

Sklopiva vrata na mehanički pogon (brzo pokretna)

A 1,00 1,00 1.25 1,25 1,50 1,50 1,75 1.75 2,50

B 2,00 2,125 2,00 2,125 2,00 2,125 2,00 2,125 2,50

©

Brtvljenje vrata gumenim segmentima

Brtvljenje vrata gumenim svitkom

Protupožarna vrata T30 - T 9 0

^ ^

Protupožarna klizna vrata T30-T90

189

UREĐAJI ZA ZAKLJUČAVANJE
DIN 18252

Cilindrične brave pružaju najveću sigurnost jer je otključavanje pomoću alata gotovo nemoguće. Cilindrična brava koju je razvio LINUS YALE bitno se razlikuje od drugih sustava brava. Razlikuju se profilni, ovalni, okrugli, dvostruki i polucilindrični sustavi © Cilindri se prema potrebi isporučuju kao jednostrani ili dvostrani, u dužinama koje se povećavaju za po 5 mm, kako bi odgovarale debljini vrata. Najveću sigurnost pruža cilindar DOM IX ->(§) Varijacijom širine sustav je IX predviđen i za neuobičajeno velike i komplicirane ključarske sustave. Pri projektiranju i narudžbi ključarskog sustava izrađuje se plan zaključavanja i izdaje pripadajuća sigurnosna isprava, rezervni se ključevi isporučuju samo nakon predočenja tih dokumenata. Sustav centralne brave U ovom sustavu ključ ulaznih vrata stana zaključava i sva zajednička vrata zgrade koja koriste svi stanari, npr. vrata u vrt, podrum ili ulaza u zgradu. Pogodno za zgrade s više stanova -» © Sustav glavnog ključa U ovom sustavu zaključava jedan "nadređeni" ključ sve cilindre čitavog sustava. Prikladno za obiteljske zgrade, škole, gostionice -» <D
(5) Sustav glavnog ključa

1

Sustav centralnog ključa U ovom se sustavu sjedinjuje više sustava centralne brave. Pogodno za stambene zgrade © Svaki stanar svojim ključem zatvara svoj stan, a jedan glavni ključ zatvara sva glavna vrata.

11
fl
f=±%f

_

?1
il J 0• O S ,
f—

0 Ü H I "SSiSä B«« gSiS

n

m

lilrâà

Sustav generalnog centralnog ključa Ovaj se sustav sastoji od više sustava glavnog ključa. Generalni glavni ključ omogućuje jednoj osobi pristup svim prostorijama. Moguća je podjela na područja glavnim i skupnim ključevima. Svaki cilindar ima i svoj posebni ključ i može se zaključati samo tim i "nadređenim" glavnim ključem. Primjena: tvornice, radionice, zračne luke, hoteli © Slaba mjesta na koja treba obratiti pažnju pri projektiranju zgrade -»

©

Kombinacija sustava centralnog i glavnog ključa

Ormari za spise, kabine za kupanje, poštanski sandučići, prolazna vrata, vrata za nuždu, garderobe, brave ormara, hladnjače, vrata na namještaju vrata u cijevnom okviru, rolo - vrata, pisaći stolovi, zasuni, kabine za presvlačenje Strojarnica dizala, prekidači dizala, prostorije elektr. postrojenja, garažna vrata, zakretna vrata, rešetkasta vrata, vrata kotlovnice, podrumska vrata vatrozaštitna i vatrootporna, priključci za spremnik ulja, razvodne kutije Ulazna vrata uredske zgrade, krovni otvori, okretni i otklopni prozori, prostorije za elektron, obradu podataka, ulazna vrata, rešetkasta vrata, podizna vrata, podrum, prozori, nadsvjetla, prekidači, ulazna vrata stana (5) Stupnjevi ugroženosti

Ugroženo

Jako ugroženo Vrlo jako ugroženo

Dimenzije u m m

Sustav generalnog i centralnog ključa

Cilindrične brave: profil, polovica, okrugla

190

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA
DIN 57100, 57 800, 57 804 - > t D

Sigurnosna tehnika obuhvaća mjere koje su potrebne za otklanjanje kriminalne opasnosti za tijelo, život i materijalna dobra. Zapravo se svi dijelovi zgrade mogu probiti, makar bili i od čelika ili armiranog betona, ali je ipak osiguranje potrebno. Ustanovljuje se analizom sigurnosti slabih mjesta, uz predračun troškova / koristi. Policija surađuje i savjetuje pri izboru sigurnosnih i kontrolnih sustava.

Mehanička osiguranja su graditeljski zahvati koji počinitelju suprotstavljaju mehanički otpor, čije je svladavanje moguće samo silom, uz ostavljanje tragova nasilja. Važan kriterij je veličina otpora. Osnovna mjesta za poduzimanje mjera u stanovima su ulazna vrata, prozori i podrumska okna, a u poslovnim zgradama izlazi, ulazi, prozori i nadsvjetla, ograde. Mehaničke sigurnosne naprave, među ostalim, čelične su rešetke, fiksne ili rolo-rešetke na otvorima zgrade i otvorima za ventilaciju, sigurnosne rolete, sigurnosne brave, lanci itd. Kod stakala to su žičani ulošci ili ulošci od čeličnih vlakana koji djeluju kao zaštita od provale. Akrilna i polikarbonatna stakla pružaju povećanu zaštitu.
I Policija Zaštitarska poduzeća | Vratar Ćl. obitelji, suradnici

0

Uređaji za dojavu provale - organizacija i način djelovanja Uređaj za dojavu požara Sustavi daljinskog upravljanja Sustavi osiguranja robeUređaj za dojavu napada ¡^provale Sustav za alarmiranje iz dizala

Električni alarmni uređaji automatski javljaju pokušaj provale ili nasilnog ulaza u nadzirani prostor. Osnovni kriterij je vrijeme između dojave i intervencije službe kojoj je dojava upućena. 1. Uređaji za dojavu provale (EMA) i uređaji za dojavu prepada (UMA) služe čuvanju i osiguranju osoba i stvari koje se nalaze u zgradi. Ti uređaji ne mogu spriječiti upad u čuvane prostorije, ali moraju takav pokušaj što prije dojaviti. Optimalno se osiguranje dakle može postići samo kombinacijom mehaničkog osiguranja i smisleno ugrađenoga uređaja za dojavu provale. Mjere nadzora: kontrola oplošja zgrade, nadzor nad prostorijama, pojedinačnim objektima, sigurnosne klopke, alarmni signali.

Sustav video -nadzora Uređaj za nadzor © v a n j s k i h površina Sustavi osiguranja

Sustav kontrole prilaza

(3)

Vanjsko osiguranje zgrade u privatnom području

Uređaji za dojavu požara (BMA) namijenjeni su za dojavu opasnosti (GMA) kako bi ljudi mogli neposredno pozvati u pomoć i / ili za pravodobno otkrivanje i dojavu požara. Ti uređaji služe za zaštitu osoba i materijalnih dobara. 2. Uređaji za nadgledanje vanjskog prostora namijenjeni su da se sa svih strana izvan zatvorenih zgrada nadzire prostor. Služe za zaštitu objekta pomoću mjera koje se poduzimaju u njegovu okruženju, odnosno u okolnom slobodnom prostoru, najčešće do granica zemljišta (uključujući i granice). Sastoje se od mehaničkih / graditeljskih mjera, elektroničkih detektora i / ili organizacijskih / osobnih mjera. Svrha: pravno razgraničenje, odvraćanje, sprečavanje, usporavanje, rano upozoravanje, detekcija osoba i vozila, promatranje i identifikacija pokušaja sabotaže i špijunaže. Sastav: građevinski zahvati: ograde, jarci, zidovi, barijere, posebna vrata, nadziranje prilaza, rasvjeta. Elektrotehničke mjere: centralna kontrola, detektori, senzori, video / TV, sustav kontrole prilaza, obavještavanje viših nadležnih službi PO/TEMEX/TWG/FUNK. Organizacijske mjere: osoblje, promatranje, nadzor, osiguranje, specijalne jedinice, tehničko osoblje, psi čuvari, plan akcije na poziv u pomoć.

®

Unutarnje osiguranje zgrade u industrijskom i komunalnom području

191

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA
pDijelovi zgrade i oprema koje treba osigurati
2 £ o

Jl/IT

m *>E o
i ? ro re a S <2*5 I I

I

DIN 57100, 57 800, 57 804 - >

Qp

Simboli -» s. 24 3. Sustavi za osiguranje robe, nazvani i sustavi protiv krađe u prodavaonici, jesu elektronički sustavi i služe zaštiti od krađe i neovlaštenog ili zabranjenog odnošenja robe iz nadzirane prostorije ili područja tijekom normalnog dnevnog poslovanja.

ÜC 0 O
Kućna vrata, vanjska vrata Unutarnja ulazna vrata Sobna vrata") Klizna vrata - unutra « Garažna podizna vrata Prozori - s krilima Prozori - vrata, podizna vrata Ostakljena klizna vrata - vani Svjetlosne kupole Prozori u krovnoj plohi Zidovi od staklenih blokova Izlozi, velika fiksna ostakljenja Masivni zidovi i stropovi Laki zidovi i stropovi Tavanske stube - pokretne
- skulpture Pojedin. objekti 1 2) — reljefi - slike
1

C (O Olfí S o 2

-a.ü

o o o o O o o o o o o o

o'
o'

5

o
o

o

o71
o'
o" o o o o"

o"

o3' o' O 4. Sustav za kontrolu prilaza je elektronički sustav koji povezan s mehanikom dopušta odnosno oslobađa pristup npr. zgradi, prostoriji, zoni samo uz provjeru identiteta. To se poduzima nakon elektroničke provjere osobne identifi-

o

o

o5' o
51

kacijske O

isprave

ili

dozvole službe.

izdane od nadležne

Tehnički je moguće istodobno nadzirati pristup i uređaje za bilježenje vremena. 5. Daljinski sustavi za informiranje, prijenos / izmjena poda11

Podne površine - unutra") Oklopljena blagajna ) Ormari, kućišta aparata12) Kanali, ventilacijska okna, instalacije
Javljači provale ^ O Vrlo prikladni Još uporabivi Različiti javljači mogu se samo ograničeno upotrebljavati, npr. ne na armir., spregnutom ili strukturiranom staklu Prvenstveno kao uređaj za zaključavanje Ako je uklopmk na tim vratima Ako treba osigurati samo ulazna vrata, vidjeti i zatvaranje vrata s alarmiranjem Postavljeno kao klopka ispred Posebno oblikovani magnetni kontakt z a montažu u podu Ne upotrebljavati u tzv području dohvata rakom, ako je krilo nesetabilno odn. ima vibracija u blizini Postoje svjetlosne kupole s ugrađenim alarmnim uređajem Obratiti pažnju na ograničenja zbog težine stakla Za vrlo vrijednu i sadržajem bogatu opremu preporučuje se posebno pojedinačno osiguranje Preporučuju se kapacitivni vanjski detektori i/ili uključeno u nadzor prostorije
12

o 51

) > ") 5 ) 8) 7 > 3 > 9 ) 1 °) 11 ) 12 >
3

2

taka između dviju različitih službi putem javne telefonske mreže Njemačke savezne pošte. TEMEX/DATEX/BTX služe daljinskoj kontroli, mjerenju, upravljanju, dijagnostici, regulaciji, informatici, kontroli stanja informacija i podataka i povezivanju jednog objekta s drugim.

©

Kontaktni i površinski nadzor - prikladna instalacija javljača provale

Usporedbeni kriteriji

m .
Ultrazvučna zaštita praštanje Karakteristika nadzora prioritetno obuhvaćen smjer kretanja Ultrazvučni dopler Visokofrekventni dopler Infracrveni dopler

lili
Montaža na stopu 90 - 1 1 0 m 2 montaža na zidu oko 4 0 m 2 do 9 m Garantirano Ovisno o uređaju 30 - 50 m 2 do 14 m Ovisno o uređaju 150 - 200 m 2 do 25 m Ovisno o uređaju 60 80 m 2 prostorije do 12m hodnici do 60m Garantirano - male do velike prostorije - puni i djelomični nadzor nad prostorijom - sigurnosna zamka - ujedno i dojava požara Dopušteno Dopušteno Nije dopušteno Bez problema Nije garantirano Nije garantirano

6. Sustavi za nadzor, promatranje, upravljanje, provjeru: bilježenje zbivanja pomoću kamere i monitora ručno i / ili automatski unutar i izvan objekata, danju i noću tijekom 365 dana. 7. Sustav alarmiranja iz dizala koristi se za osobna i teretna dizala. Ti sustavi služe sigurnosti korisnika takvih uređaja i predviđeni su prije svega s namjenom da se mogu osloboditi osobe koje su se zatekle zatvorene u dizalu. Zatvorene osobe dobivaju izravnu govornu vezu s odgovarajućom, stalno prisutnom službom za oslobađanje / spašavanje.

Područje nadzora po jedinici orijentacijske vrijednosti dosega

Nadzor nad čitavom prostorijom (preko 8 0 % prostorije) Tipična mjesta postavljanja

- male do velike prostorije - hodnici - puni i djelomični nadzor nad prostorijom Uvjetno dopušteno Dopušteno Nije dopušteno Bez problema

- male do velike prostorije - djelomični nadzor nad prostorijom - sigurnosna zamka Uvjetno dopušteno Dopušteno Nije dopušteno S oprezom

- duge, velike prostorije - nadzor nad dijelom prostorije sigurnosna zamka za velike prostorije Dopušteno Dopušteno Dopušteno S oprezom

Dopuštena temperatura okoline

ispod 0 °C od 0° do 50 °C preko 50 °C

Može li u istoj prostoriji biti više javljača? Utjecaj susjednih prostorija ili zona uličnog prometa

Bez problema

Bez problema

Ne preporučuje se

Bez problema

Mogući uzroci pogrešnog alarma

- jaki šumovi u području frekvencije ultrazvuka - zračno grijanje u blizini javljača - jaka turbulencija zraka - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr. male životinje

- j a k i šumovi u području frekvencije ultrazvuka - zračno grijanje - turbulencija zraka - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr male životinje - smetajući utjecaji u blizini javljača (povišena osjetljivost)

- skretanje zraka uslijed refleksije na metalnim predmetima - zraka prodire kroz zidove i prozore - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr. male životinje - ventilatori - elektromagnetski utjecaji

- izvori topline s brzom promjenom temperature, npr. žarulje, el. grijalice, otvoreni plamen u podr. djel. - direktni, jaki i promijenjljivi svjetlosni utjecaji na javljač - objekti u pokretu, npr. male životinje

(2)

Nadzor prostorija - najvažniji usporedbeni kriteriji

192

STUBISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5
2,00

©

n S i - ,

Duljina čovječjeg koraka na horizontalnoj površini

©

Podloga u usponu skraćuje duljinu koraka, ugodan uspon 1:10 - 1 : 8

©

Povoljan normalni uspon 17/29, duljina koraka 2 visine + 1 gazište = oko 62,5 cm

Z a do 5 stuba m o ž e se r u k o h v a t i o g r a d a izostaviti

S t u b e n a g i b a i s p o d 1:4 b e z rukohvata

(4)

Stube slične Ijestvama, s ogradom

Normalne stube 17/29, podest poslije max. 18 stuba

©

Stube bez rukohvata

Odredbe o stubištima u građevinskoj su regulativi različite. DIN 18065 regulira zahtjeve o dimenzijama stubišta. Za stambene zgrade do dva stana korisna širina je najmanje 0,80 m, stube visina / gazište 17/28 cm. Stubišta koja po propisima nisu nužna: 0,50 m 21/21. Prema propisima, nužna stubišta najmanjih dimenzija 1,00 m te 17/28. U visokim stambenim zgradama širina treba biti 1,25 m. Širina stubišta u javnim zgradama izračunava se prema željenom vremenu pražnjenja -» s. 490. stadion. Dužina stubišnog kraka 3 stube do 18 stuba © , Duljina podesta = n-struka duljina koraka + 1 širina gazišta (npr. kod stuba 17/29 = 1x63+29 = 92 cm, ili 2x63+29 = 1,55 m). Vrata koja se otvaraju prema stubištu ne smiju smanjiti širinu prolaza. Blagi udobni nagib za stubišta na otvorenom, npr. u vrtovima i si., postiže se umetanjem podesta između svake tri stube. Stubištem u kazalištu ili na otvorenom ljudi se kreću sporo, pa ono može biti blago. Stubište na pomoćnom ulazu ili na izlazu za nuždu mora omogućiti brzo svladavanje visine.

©

Pravilno postavljeni stubišni krakovi jedan iznad drugog štede prostor

©

Položaj rogova i greda u smjeru stubišnog kraka štedi prostor i novac

©

Podrumska stubišta s otklopnim vratima treba izbjegavati; gornja kombinacija je prikladna i bezopasna Visina etaže Dvokrako stubište Jedno- i trokrako stubište, stubište u zgradi blagi (ugodan) blagi (ugodan) nagib nagib - broj stuba a 2250 2500 2625 2750 3000 b - visina - broj stube stuba c f - visina stube 9 173,0 166,6 175,0
-

_
14
-

_
178,5
-

13 15 15
-

16 18

171,8 166,6

17

176,4

MQ)

Kod zavojitih stubišta treba Hl) razmak između linije hoda i vanjske ograde biti 35 - 40 cm

Kod stubišnog kraka u pravcu razmak između linije hoda i ograde 55 cm

02) ^ ^

Stubište na kojem se dva čovjeka mogu mimoići

= širina za 3 osobe

^4)

Visina etaže i nagib stuba

Konsna širina prolaza između površine _ zida i unutarnjeg ruba rukohvata Stubišta u obiteljskim zgradama unutar stana, stube za tavan i podrum U stambenim zgradama s d o dvije p u n e e t a ž e

>1,0m ili između rukohvata U višekatnicama u bolnicama > 1,25 < 2,50 U s t a m b e n i m z g r a d a m a s više od I 2 p u n e e t a ž e i ostalim z g r a d a m a |

S t u b e m o r a j u imati čvrsti rukohvat. Kod širine stuba preko 4 m p o t r e b a n j e dodatni međurukohvat. Zavojito stubište: rukohvat na vanjskoj strani

Manje š i r i n e prolaza kod rijetko korištenih stuba

Veće Širine prolaza z a više od 1 5 0 o s o b a 20 30 Gazište ( c m ) •

Minimalne dimenzije stuba

Mjere korisne širine prolaza -> s. 194

(4)

©

Potrošnja energije odrasle osobe pri usponu stubama

193

2 0 / 2 3 Najstrmije stube u stambenoj zgradi / 19/25 18/27 Udobne stube u stambenoj zgradi

STU BISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5 , 4 1 7 4 Širok je raspon stvaralačke izražajnosti kad je riječ o stubištima i prilaznim putovima: od oblikovnih mogućnosti najrazličitijih stubišta u stambenim zgradama do raskošnih vanjskih stubišta kod kojih uspinjanje 1 silaženje postaje koračanje. Kretanje stubištem zahtijeva u prosjeku 7 puta veći utrošak energije nego normalni hod po ravnom. Pri usponu stubištem fiziološki je povoljan "rad penjanja" pri nagibu stubišta od 30° i izražen je odnosom penjanja visina stube H _ 17

l •

Blage rampe do 6° odn.1:10

stubišta (?) Slobodni profil stubišta

Nagibi za rampe, vanjska stubišta, stubišta u stambenim zgradama, stubišta u strojarnicama i ljestve

Vrsta z g r a d e

Vrsta stuba

Korisna širina stuba o CO All

Nagib a2)

Gazište a3'

/

• 251

Ž50

• 25~

Stambena zgrada s ne više od dva stana
1)

- stube propisane građ. regulativom

- s t u b e koje v o d e u prostoriju za boravak

17±3 = 21

281? = 21

. Korisna svijetla širina stubišta

iH

Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodat, stube), v. DIN 18064/11.79., odsjek 2.5 S t u b e koje p r e m a p r o p i s i m a nisu n e o p h o d n e ( d o d a t n e stube) u stanovima

=

50

= 21

= 21

RukohvatQ

=

50

Nije p r o p i s a n o

širina gazišta T 29 Odnos penjanja određen je duljinom koraka odraslog čovjeka (oko 63 - 64 cm). Za povoljan odnos penjanja uz najmanji utrošak energije vrijedi formula: 2 h + t = 63 (1 korak). Pri dimenzioniranju i oblikovanju stubišta vrlo je važan, uz navedene odnose, funkcionalna i oblikovna svrha stubišta. Važno je ne samo svladavanje visine nego i način njenog svladavanja. Kod stubišta na otvorenom, s masovnim prometom, preporučuju se niske stube 16x30 cm. Stubišta za urede ili stubišta za nuždu moraju omogućiti brzo svladavanje visine. Svako potrebno stubište mora biti smješteno u svom vlastitom prostoru koji mora sa svojim prilazima i izlazima u vanjski prostor biti tako smješten i oblikovan da se bez opasnosti može koristiti kao izlaz za nuždu. Širina izlaza š širini stube. Od svakog mjesta neke prostorije za boravak, kao i podrumske etaže, mora udaljenost do najmanje jednog stubišta ili izlaza biti š 35 m Ako je potrebno više stubišta, treba ih razmjestiti tako da putovi za spašavanje budu što kraći. U stubišnom prostoru moraju otvori prema podrumu, neizgrađenom tavanskom prostoru, radionicama, skladištima i sličnim prostorijama biti opremljeni vatrootpornim automatskim zatvarajućim vratima, vremena otpora protiv požara T30.

o co Ali o o o m All All

Ostale zgrade

S t u b e koje z a h t i j e v a j u propisi Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodatne stube), v. DIN 1 8 0 6 4 / 1 1 . 7 9 , odsijek 2.5

17!i §21

2811 = 21

1) 2)

Uključuje i m a n s a r d n e s t a n o v e u z g r a d a m a s više o d 2 s t a n a ali ne < 1 4 c m
3)

ali ne > 3 7 c m = utvrđivanje o d n o s a uspona a / a

• 6

Svijetla širina stubišta

:>: D 6

(2)

Stubišta u zgradama D!N 18 065 -» ( 3 ) — ( 4 )

©

u
•4,2 m2 • 4,3 m 2 4,7 m2

m
5,Om2

m
5,2 m2 4,9 m 2

l:B
na gornji krak može zakrivljenjem ->

Slike 16 uspona 17/29, 17,2/28,1; visina etaže 2,75 m; širina prolaza 1,0 m.

Stubišta bez podesta pokrivaju u svim formama praktički skoro istu tlocrtnu površinu, ali se put od izlaza s donjeg do pristupa — ( f j ) znatno skratiti. Zbog toga se takav oblik preporučuje za višekatne zgrade

I'M
5,0 m
J

- 5,4 m

2

6,2 m2

-5,6 mJ

K I I I

1 1 -) 1

Y

1 — 1 t-—1 1 — -1 1 1 1 1

UVu
Stubišta s podestima pokrivaju tlocrtnu površinu jednokrakih stubišta površina podesta - 1 površina stube. Stubišta s podestima su potrebna za visine etaža > 2,75m. Širina podesta > širina prolaza stuba
, 1,20 '.r

(17)

Trokraka

stubišta: skupo, nije svrhovito, zauzima prostor

1,20

žF/
J 2,70 Kosi nastup i izvučene stube štede prostor Zaobljenje stuba kod uskih stubišta štedi širinu podesta Minimalno potreban prostor za prijenos namještaja Za transport bolesničkih nosila

U zavojitom stubištu

194

STU BISTA
>301.

©

Bolje

> Ako je širina gazišta (b) manja od 2 6 0 m m treba stubu podvući = 30 m m

Profili stuba: da bi se izbjegle ružne mrlje od paste za cipele koja se tare s peta uz vertikalni rub 0 profil treba izvesti koso, čime se postiže i šire gazište. Ako je širina (b) manja od 260 mm, treba gazište podvući za ^ 30 mm. Čovjek na visini rukohvata treba najviše mjesta, u području stopala osjetno manje. Tu može širina stubišta biti smanjena u korist stubišnog oka. Tako smaknuti raspored tetive i rukohvata omogućuje statički povoljnije pričvršćenje ograde na tetivu. Povoljan raspored tetive i rukohvata uz približno od 12 cm, rukohvat pomaknut unutra (3). Rukohvat za djecu 0 (visina 75 cm). Kaskadne terase, crkvene i ostale galerije, balkoni itd. moraju biti ograđeni (iznad 1 m visinske razlike obvezno): za visinu pada < 12 m H = 0,90 m za visinu pada > 12 m H = 1,10 m Stube - ljestve imaju nagib od 45° - 55°. Traži li se zbog nekog razloga mogućnost uspinjanja slična stubištu, npr. ako je raspoloživa duljina premala za normalni stubišni krak, bira se stubišni krak sa smaknutim gazištima, tzv. kratki, tipa žlice ili "samba" krak @ + Broj gazišta takvog kratkog stubišnog kraka neka bude što manji, a visina stube < 20 cm. Pri tome se širina gazišta mjeri (naizmjence) po osima koračanja lijevom i desnom nogom a + b ->

Metalni profil

Profil od sintetike

Pleksi - staklo

12 (3)

djecu

Bez stubišnog okna

Rukohvat i detalji obraza

®

Rukohvat na podestu

Svijetla visina prostorije 220-280 220-300 220-300 240-300 Širina sanduka: B = 59; 69; 79 cm

Tavanske stube veličina (cm) 100x60(70) 120x60 (70) 130x60 (70 + 80) 140x60 (70 + 80)

Duljina sanduka L = 120; 130; 140 cm Visina sanduka: H = 25 cm
. .

H12 1,30Ravno

^ ^

Kratke, žličaste ili samba stube od drva; presjek u sredini

Stubište u prostoriji na najužem prostoru

©

Sklopive pod iz ne tavanske stube

195

STU BISTA
R A M P E Z A V O J I T A S T U B I Š T A

2,5 c m Lako savladivo Presjek

Pješacima, osobama u invalidskim kolicima i osobama s dječjim kolicima treba omogućiti nesmetano svladavanje visine. Rampe -> © stepenasta rampa (D rampa u stubištu -> © nagib ->©• Zavojito stubište, spiralno stubište Kad je promjer otvora veći od 210 cm, za jednoobiteljske i dvoobiteljske kuće moguće je "prema građevinskim propisima potrebno stubište DIN 18065" (najmanje 80 cm korisne širine), za ostale zgrade veći od 0 260 cm (najmanje 1,0 m korisne širine). Spiralno stubište ispod 80 cm korisne širine dopušta se samo kao "ne nužno stubište". Za podrumske, tavanske i druge sporedne prostorije izvode se stube za spiralna stubišta od profiliranog lima, rešetke, mramora, drva, umjetnog kamena. Limene stube obložene sintetikom ili tapisonom © - ©• Stubišta se mogu izvesti od čeličnih, aluminijskih ili drvenih montažnih elemenata. Upotreba kao stubište za poslugu, protupožarno ili međukatno stubište © . Stubišna ograda od čelika, drva ili pleksistakla Spiralna stubišta štede prostor, a treba ih konstruirati stabilno sa stupom u osi ->• © - © . Središnja os može biti i prazna, čime se postiže otvoreno spiralno stubište sa stubišnim okom

(?)

Rampa

(2)

Stepenasta rampa

(3)

Rampa u stubištu

Ako

prednji rub gazišta

tangira centralni stup dobije s e š i r e g a z i š t e

©

Gazišta zavojitog stubišta

^g^ © Spiralno stubište -> ®

Stube od drva, čelika, umjetnog i prirodnog kamena

Ograda

-4—

PVC

-(• O g r a d a

Č e l i č n i lim Čelični lim Izolacijski

©

materijal Stuba od masivnog drva
1,875

©

PVC na cementnom estrihu

(10)

Kvadratični otvor u stropu
3

(Tj)

Okrugli otvor u stropu li

Poligonalni otvor

Pod pojmom namjena se podrazumijeva spoj od - do

rotusmjerni promet. - nije moguć - moguć Teško Dobro prohodno Lako prohodno Moguć transport prohodno Moguć transport
malih komada namj rastavljenog namještaja

- lako moguć Udobno prohodno
Moguć transport namještaja Z a jaku frekvenciju

- sporedne prostorije - podrum, tavan - kućni bar, hobi prostorije - spavaće sobe, sauna - bazen, laboratorij - radionica, vrt - qaleriia, prir. skladište - prodavaonica, int. toaleta - mans. stan, boutique - uredske prostorije, skladište - radne prostorije, trgovina - sobe.za goste - stube za nuždu - "potrebne stube" u obit. zgradi 2050 0 stube (nominalne mjere) 2200 2100 1500 1850 1600 1700 1800 1250 1200 1300 2150 1550 1650 1750 0 0
CM

^ ^

Presjek zavojitog stubišta

širina prolaza u mm

« CO « 00 0 m CM 0 CD n CD Između centralnog stupa i rukohvata
CD m S CD CD ir>

co

m

00

0 N. n od 10 cm širine gazišta

in CM CD

0 m CD

0 m

in

0 0 co

m CM CO

O

0

ID CM CT>

Određivanje minimalnih veličina spiralnih stubišta svih tipova prema namjeni

Tlocrt uz

1

196

Spiralna stubišta daju najbolji dojam ako vode na galerije U otvorenom prostoru dolazi konstrukcija do punog izražaja.5 cm Spiralno stubište kvadratičnog oblika Ako su stubišni krakovi pod pravim kutom. Bočno udoban prilaz stubištu © Početak ograde uz prednji rub 1. i 2.00 2. stube.oblika ® Osmerokutno stubište 5 mm 5 mm "TJ5 n I Nominalni položaj Pogled i: Podest Pristupna stuba J ^ a Tlocrt © Tolerancije za pristupnu stubu © Početak ograde između 1.2.00 2. stube.00 2. Ograda optički djeluje niža nego Galerija Konzolno spiralno stubište Galerija Spiralno stubište s podestom = 60° Spiralno stubište s koso priključenim podestom V-' Spiralno stubište koje slobodno stoji u prostoriji.> © Odstupanja dimenzija izvedenih stuba ne smiju biti veća od 5 mm u odnosu na dimenzije po projektu .> © . gdje se uz zaokret od 180° mora projektirati prilaz uz minimalni utrošak prostora ® Štedno spiralno stubište sa smaknutim stubama © Vrste podesta za spiralna stubišta.> © . U protivnome nastaju razlike u visini ograde u području skretanja. Prilaz podestu iste širine kao širina prolaza stubišta 6 0 ° . treba ih izbjegavati ako je moguće.00 90 80 20 Okruglo spiralno stubište.7 2 ° © Podeste oblikovati pravokutno da bi se postigao kontinuitet ograde Instalacijsko okno (7) Stubište s odvojenim uglovima 5 mm 5 mm -"H-H- © Stubište S . Korisna širina prolaza 80 cm/gazište 24 cm v£/ 80 1 i 80 2 0 Širina prolaza @Poluzavojito stubište. jer se samo tako postiže kontinuitet ograde .20-1. s korisnom širinom od 80 cm -KD-®. treba podest između njih biti pravokutnik a ne kvadrat. jer je svaki centimetar korisne širine dragocjen.00 STUBISTA DIN 18064-65 lako spiralno stubište djeluje bogato. Usporedba stubišta u prostoru 2x2 m 90 2.00 2.40 Stubište je prikladno kao prilaz nenastanjenim prostorijama umjesto Ijestava. Spiralna stubišta promjera > 190 cm dopuštena su kao jedino spojno stubište unutar istoga stana. 1. Posebni oblici stubišta . Korisna širina prolaza 90 cm/gazište 26. s produženim podestom i Spiralne stube oslonjene na zid 197 .

TO (§} Izlaz s prijelaznim elementom (T) Izlaz s produžetkom (§) Podest s ogradom n I n T T 1. uređaje itd.0 5 . nazvane i vertikalnim fiksnim Ijestvama. 24532. m o r a j u s e moći p o t p u n o otvoriti. 14094 Mjesta za postavljanje Ijestava treba tako odabrati da ugroženi ljudi mogu biti viđeni s javnih prometnih površina. 2 0 svij. 0 .0 Leđna zaštita LZ — — © Izlaz za nuždu s izlaznim podestom @ Bafcon za spasavanje / (5) Podizne ljestve Pričvršćenja u zidu pari 3 3 4 4 5 6 @ 8 13 LZ LZ LZ LZ 5 LZ Smaknuta izvedba — > ® + 10. silose. A k o je > 8 .10 v .0 m Podest za prelaženje 1:131 1 • M .20 m P o d e s t za ' " prelaženje 1 1 i 2.0 4 .70 m.0 2. Klizni prozor. spremnike. 0 m potrebne su o k r e t n e ljestve (2) Krovni prozor kao izlaz za nui du Dimenzije-» ( § ) Visina zgrade m od/do 3 .4. Za građevine visoke iznad 5 m moraju vertikalne ljestve biti opremljene zaštitom za leđa. 0 . 0 .© Promjer koša 0. Jedan krak takvih Ijestava ne smije biti visine iznad 10 m -» (¡2) ..0-20. ' • <10.7. m o r a s e m o ć i p o t p u n o otvoriti IZLAZ ZA NUŽDU DIN 18799. m j e r e . 9 0 x 1 .0 <10. 0 .0-11.l S4-I <10. dimnjake. <10.10 I 1.0 < 3.0 8 .0 7 .20-3.6.9. strojeve.0 6 .0-10. Ljestve za nuždu uređaji su na građevini pomoću kojih ljudi u slučaju nužde mogu biti spašeni .0 LZ Skokovi od po 1 m do * Podest 8 0 / 7 0 .0 (9) Uzlazne ljestve podizne ^ Uzlazne ljestve smaknute Uzlazne ljestve s podestima za prelaženje Ljestve za nuždu 198 . potrebne su za uspon na krovove.0 Visina penjanja Visina z g r a d e " .> © .5. L.0 9.@ + Ljestve za uspinjanje.8. 0 .LJESTVE ZA BIJEG S v i potrebni prozori m i n 0 .0 19.0 2. 0 .

5 . S horizontalnim prilaznim i odlaznim površinama je ukupna duljna oko 9 m.> © . osobna dizala 8%. Na prilazima i izlazima treba predvidjeti retencijski prostor dubine = 2. 3rzina Vrijeme vožnje jedne osobe ~ 18 sec . 2) v ( m / s ) = brzina kretanja f= dubina stuba f = 0 . Brzina kretanja u robnim kućama.794.14 sec Pri širini dovoljnoj za 1 osobu 2 osobe jedna do druge biti će biti će prevezeno prevezeno 4. Nagibje preuzet iz odnosa 16/30 koji označuje udobno kretanje stubištem.ZA TRGOVAČKE I POSLOVNE ZGRADE Otvor u stropu 6 . u prosjeku se postavlja jedno pokretno stubište na 1 500 m 2 prodajnog prostora.000 1.65 m/sec Za postavljanje i pogon vrijede "Smjernice za pokretne stube i pokretne staze" što ih je izdao Glavni savez profesionalnih strukovnih udruženja.© (10) Podaci o kapacitetu -> 199 . ako je moguće.50 m. 80 cm (1 . iz psiholoških i sigurnosnih razloga prednost se daje nagibu od 30° Kapacitet je za oba nagiba približno jednak.0 .5. Prosječna raspodjela prometa u usponu u velikim robnim kućama: nepokretno stubište 2%.732 x visina etaže Pri nagibu 35° = 1. 2 0 T í 23 Otvor Širina stuba POKRETNE STUBE tTf Kontakt z a I zaustavljanje u nuždi Razina l Kontakt z a zaustavljanje u nuždi T LT (2) Širina pokretnih stuba © Pokretne stube u uzdužnom presjeku / tlocrt temelja Širina stuba A 600 605r620 1170-1220 1280 5000-6000 Osoba 800 805-820 1320-1420 1480 1000 1005-1020 1570-1620 1680 Kapacitet prijenosa Q = 3600 x x f(osoba/h) B C <apacitetprijenosa/h t pri c e m u je G p = broj osoba po stubi (1. sajamskim halama i zračnim lukama najčešće ne prelazi 0. konstrukcija.50 m i nagib 30° (nagib 35° u inozemstvu ponegdje nije dopušten) Duljina u tlocrtu: 1. 8 stupanj korisnog učinka pokretnih stuba 7000-8000 8000-10000 Osoba Osoba Dimenzije i kapaciteti za pokretne stube s nagibom od 30° odn. pokretne stube 90%.00 m Duljina u tlocrtu-» (i) Pri nagibu 30° = 1. Pokretne stube npr. Širine 1. Pokretne stube u prometnim građevinama.2 osobe) ili 100 cm (2 osobe) . Dimenzije i kapacitet -» © .000 0.2 8 ° .7 0 0 m 2 . U postajama podzemne željeznice i javnim prometnim građevinama prednost se daje brzini od 0. Kad su veće visine uspinjanja. Prema tome može istovremeno oko 20 osoba stajati jedna iza druge na pokretnim stubama.1.000 osoba/sat © 8.000 5.5 m/sec 0. u robnim kućama imaju kut uspona 30° ili 35°. Prema "Smjernicama za pokretna stubišta" (Bostrab) zahtijeva se visok standard (funkcija.732 x 7. sigurnost). Stube od 35° su ekonomičnije jer zahtijevaju manju tlocrtnu površinu. Kut nagiba 27° 18° i 30°.5 m/s. Pokretne stube -» © .65 m/s.© pogodne su za neprekidni prijenos mnoštva ljudi (u građevnoregulativnom smislu smatra se da ne postoje). 35° (27° 18°) (?) Jednokrake paralelne S= (5) Jednokrake sa spojenim krajevima^ ( 6 ) © Dvokrake koje se križaiu ® ® Ji (!) Pokretne stube širine 60 cm. Pri silaženju je oko 75% prometa pokretnim stubama. dovoljno prostora imaju i osobe s prtljagom. ali bi bilo najpovoljnije da se postavi na 5 0 0 . Prema sadašnjim podacima. treba primijeniti nagib od 2 7 ° .© • Ako je širina 100 cm. U svijetu uobičajena norma za širinu pokretnih stuba iznosi 60 cm (1 osoba). U prometnim građevinama. uredskim i upravnim zgradama.428 x visina etaže Primjer: visina etaže 4.

V = brzina kretanja u m/s. Normalna je brzina za horizontalnu stazu 0.POKRETNE STAZE Presjek Event. DN . Kratkom se stazom smatra ona do 30 m.25 ispod razlomačke crte predstavlja površinu od 0. Pri projektiranju treba vrlo pažljivo ocijeniti prometno opterećenje kako bi uređaj imao optimalni kapacitet.6713+ 3340 Sx 5.52 m. za razliku od -> © .5 i 0.1 6 m -10 m prema statističkom proračunu 225 m = = 300 m 40m/min 11 000 osoba/h — © Postavljanje nasuprot t — ¿ ¿ ¿ L — moguća koriš. predvidjeti o d v o d v o d e © Tip A B C Poprečni presjek -> 60 600 1220 1300 © 80 100 1000 1620 1700 i Tlocrt temelja u. nagib 12° prosječna duljina = 4.0. bicikli i glomazni komadi prtljage. Dvostruka pokretna staza pruža prednost jer je moguće horizontalno skretanje-» ® .75 m/s. K = Faktor popunjenosti.7 Brojka 0. Kapacitet ovisi 0 korisnoj širini. Taj faktor varira ovisno o opterećenju između 0. u nagibu do 4° do 0.12000 osoba / sat.7046 + 2990 g i (ij) Pokretna staza s prijelaznim lukom odozgo -> s paletnom trakom 800 +1000 1370 +1570 Horizontalna pokretna traka s prenos.7046 + 12950 5450 H x 4. Njihova mala građevinska visina od 180 mm omogućuje da se postave i u postojeće zgrade. Moguć je kapacitet od 6000 .Vrijednosti za kotangens nagiba pokretne trake: Formula = ctg x B x visina prijevoza nagib u 0 ctgB 10° 5.prosječna vrijednost 0. a duge se staze mogu graditi do 250 m. 800 1420 1500 © Pokretna staza. 200 .9.EN 115 Nagib 10° 11° 12° d Sx 5.7046 Primjerice visina prijevoza 5 m.7046 x 5 m = zaokruženo 23.® . uzdužni presjek i tlocrt temelja Satni kapacitet prijenosa pokretne staze proračunava se prema formuli K B V 3600 Q= U.6713 + 15480 6400 H x 5.1446 12° 4. brzini kretanja i faktoru popunjenosti. Najveći nagib 12° = 21 %.5 .6713 11° 5. trakom dvosmjerna (gumena traka) pokretna staza 750 + 950 1370 +1570 2 x 800 + 2 x 1000 3700 + 4200 ® 1 osoba s kolicima za kupovinu 60 c n širine (80 cm) cm korisna širina S vanjska širina B izvedba duljina jedne sekcije razmak oslonaca izvedeno u ravnini nagiba = 4° 12 . kolica za kupovinu.1145+ 3150 © Sx 4. POKRETNE STAZE ZA ROBNE KUĆE I TRGOVAČKE OBJEKTE (ZAJEDNIČKE SMJERNICE ZA POKRETNE STUBE I STAZE) Smjernice Bostrab.Zo rT^č osoba/sat © Dimenzije-» © - © Pri tome znači: B = širina staze u m.25 m 2 /osobi.1446 + 14100 5900 H x 5. Prednost je pokretne staze što se uz minimalnu opasnost od nezgode mogu ponijeti dječja i invalidska kolica.6 m/s. svrhovito je predvidjeti niz kraćih pokretnih staza. dužina L kapacitet prijenosa V (?) Postavljanje pokretnih staza © 2 osobe 1 m širine (¡2) Dimenzije i kapaciteti horizontalnih pokretnih staza -> © Presjek pokretne staze s gumenim trakom s paletastim trakom Tlocrt© fjf / q \ ' vi/ Shematski presjek dvosmjerne pokretne staze -> @ N a t e z n a strana Pogonska strana Pokretne ili kotrljajuće staze sredstvo su za horizontalni ili blago nagnuti prijevoz osoba. Budući da je moguć bočni prilaz / izlaz.

tiA t 1 z 1000 kg l.0 nrt 3 U 630 kg l. širina r mm 2400 2400 2700 2700 3000 2700 2700 3000 V ( 5 ) Okno i strojarnica 20 t^ Okno hidrauličnog dizala 55 g- Min.0 mb 6 1 »630 • IKlOOOkg 1.60 0. Arhitekt će za projektiranje dizala najčešće konzultirati inženjera odgovarajuće struke. visina h mm 2000 2200 2000 2200 2600 2000 2200 2600 Svijetla širina s Svijetla dubina b 2 I «400 kg 1.orrVt 10 2x630 * 1x1000 kg 1. Prostor za skupljanje ispred pojedinačnog dizala: . mjerena u smjeru dubine kabine dizala. 1X1000 kg 1. visina gornjeg završetka a 1400 1500 1700 1400 1500 1700 2800 1400 1500 1700 2800 3700 3800 4 0 0 0 3700 3800 4 0 0 0 5000 3700 3800 4 0 0 0 5000 Vrata | Svijetla širina c 2 Svijetla visina s2 Min.00 1. Teretna dizala treba vidljivo odvojiti od osobnih.najmanja korisna površina mora biti jednaka umnošku dubine kabine i širine okna dizala. čak i ako imaju ručnu prtljagu.50 0. nosila.60 2. dubina d kg = ml mm mm mm mm 400 0. dubina jame p Min. mjerena u smjeru dubine dizala. mora biti jednaka dubini najdublje kabine.najmanja korisna širina između vrata dizala i nasuprotnog zida.SnV> 2.DIZALA Osobna dizala za stambene zgrade DIN 15306 Vertikalni promet u novosagrađenim višekatnim zgradama uglavnom se obavlja dizalima. namještaj) mogu unositi ili iznositi bez opasnost od ozljeda ljudi ili oštećenja zgrade odnosno dizala. namještaja i invalida u kolicima .00 1.00 1800 1500 630 1. Mjesta za skupljanje ispred više dizala u nizu: .6 nVs 12 2x1000kg 2. mora biti jednaka dubini kabine. Za osobna dizala u stambenim zgradama određene su sljedeće nosivosti: 400 kg (malo dizalo) 630 kg (srednje dizalo) 1000 kg (veliko dizalo) 20 Simetrično otvaranje Tlocrt okna dizala U © Vrata za prijevoz osoba s ručnom prtljagom.CrrVi 5 i i 4 0 0 . pri čemu ometanje ostalog prometa mora ostati u granicama neizbježnog.63 1000 1.najmanja korisna širina između zida s vratima dizala i nasuprotnog zida. za upotrebu osobama s dječjim i invalidskim kolicima. lijesovi. širina c Min.> ® b - Prilaz u o v o m području (3) Strojarnica (?) Strojarnica skupine dizala Prostor za skupljanje ljudi ispred ulaza u dizalo mora se oblikovati i dimenzionirati tako . 1« 1000 kg l. dječja ili invalidska kolica. Nosivost Brzina kretanja Min.63 1.50 1800 2600 o c •C S Min. služe i za prijevoz bolesničkog nosila.da se i najveći tereti za koje je dotično dizalo predviđeno (npr. dubina s s mm 3200 3200 3700 3700 3700 4208 4200 4200 Min. uz to treba projektom predvidjeti mogućnost da se pri velikom prometnom opterećenju i teretna dizala mogu uključiti u promet osoba. .63 1.60 1800 2100 2. lijesova. . površina mm mm m2 8 800 2000 10 10 800 2000 12 14 12 800 2000 14 15 ra o 'c Min. U većim višekatnim zgradama bit će svrhovito grupirati potrebna dizala u jedno prometno čvorište.da oni koji ulaze ili izlaze ne smetaju jedni drugima.5 nVs 1} 3x1000 kg Svijetla visina k Kabina Svijetla širina prilaza kabini c 2 Svijetla visina prilaza kabini f 2 Dopušteni broj osoba mm mm mm mm mm mm mm 1100 950 2200 800 800 2000 2000 5 1100 1400 2200 800 800 2000 2000 8 1100 2100 2200 800 800 200 1 0 100 200 300 400 600 700 800 13 Broj s t a n a r a u svim e t a ž a m a Potrebni kapaciteti za normalne stambene zgrade ® ) Građevinske mjere.0 m/s 6 u e n . dimenzije kabine i vrata 201 .

» f.63 | 1.631 1. Dizala su strojarski uređaji s dugogodišnjom trajnošću (oko 25 . dubina j a m e okna kg m/s c d p 800 0..5 1600 0.x . hotele itd.DIZALA Osobna dizala namijenjena pretežno za urede. Treba ih dakle projektirati tako da i nakon 10 godina zadovolje narasle potrebe.0 | 1. Prosječno vrijeme čekanja je vrijeme između poziva i dolaska kabine. širina strojarnice Min dubina strojarnice Min. Prometna analiza: oblici i definicije Presjek okna dizala R TI— 11 11 | |200 Vrijeme kretanja: izračunana vrijednost daje vrijeme koje je dizalu potrebno za predviđenu vrstu prometa. 5 2400 3000 2000 0. banke.5 i f o t v o r za montažu Min. visina strojarnice Širina kabine Dubina kabine Visina kabine Širina vrata kabine 0 100 200 300 400 500 600 700 800 Visina vrata kabine Dopušteni broi osoba q c. 7 4400 5400 4400 5400 4800 5600 1300 2100 26 3200 5500 1300(1400) > 27 3500 5800 2800 29 6 1400 2400 1500 I 2700 1800 2300 1300 1300 (1400) 5 > 2100 21 | 26 | 33 I Broj s t a n a r a u s v i m p u n i m e t a ž a m a © 202 Potrebni kapaciteti za komforne stambene zgrade sa i bez uredskih etaža (9) Građevinske mjere dizala za bolničke krevete .631 1.6 2400 2300 1700 2800 1400 | 2. visina strojarnice Širina kabine q c.0 11.0 11.63 | 1. f.6 | 2 .0 | 1.631 1. dubina okna Min.5 2500 0. . Pri projektiranju treba prometne okolnosti točno istražiti Kad postoji mogućnost grupirana dizala treba smjestiti u glavnom stubištu. m2 r s h a b k e. Služe vertikalnom prijevozu osoblja i bolesnika. Prosječno vrijeme čekanja (s) = vrijeme kretanja (s) broj dizala u grupi Kapacitet: unutar 5-minutnog razmaka maksimalno se mogući kapacitet (broj osoba) izračunava prema: 300 (s) x kapacitet kabine (osoba) vrijeme kretanja (s) x broj dizala u grupi L l U _ 7 ^ U r (3) Strojarnica © Zajednička strojarnica za skupinu dizala Kapacitet u postocima: . 7 > 1.6 | 2 .5 1800 1 7 0 0 1900 2 8 0 0 1 6 0 0 1 7 0 0 190C 2 8 0 0 1800 1900 210C 3 0 0 0 Min. 3800 4000 5000 4200 5200 4400 5400 800 2000 15 2500 3700 2200 1350 1400 2200 800 2000 10 18 2800 4900 2800 1100 2100 20 3200 4900 2400 1500 1400 2300 1100 2100 13 1100 2100 25 3200 5500 2800 1950 1750 2300 1100 2100 21 2800 GRP t Dubina kabine Visina kabine Širina vrata kabine Visina vrata kabine Dopušteni broi osoba r t^ (5) Okno za pojedinačno dizalo © Pregled dizala-* ® (§) .6 | 2. dizala za bolesničke krevete DIN 15 309 Zgrada i njena namjena određuju osnovni tip dizala koja će se ugraditi.0 11. visina gornjeg završetka okna Širina vrata okna Visina vrata okna Min.0 11. površina strojarnice Min širina strojarnice Min dubina strojarnice Min. Izmjene pogrešno ili suviše štedljivo projektiranih uređaja vrlo su skupe ili čak nemoguće. m7 r s h a b k e? i. Nosivost Nominalna brzina Min širina okna Min dubina okna Min. 5 1900 2300 1 4 0 0 1 5 0 0 1700 2 8 0 0 1400 1000 ( 1 2 5 0 ) 0.63 | 1.6 2700 3300 | 2.40 godina). dubina j a m e okna kg m/s c d p 1600 0. visina gornjeg završetka okna Širina vrata okna Visina vrata okna Min površina strojarnice Min.6 26Q0 2600 1900 2800 | 2. n/ 100 x kapacitet (osoba) kapacitet % = broj osoba u zgradi Nosivost Nominalna brzina Min širina okna Min.

s 2 = konstantni faktor za jedan ciklus odlaska i povratka.4 u. prenose male terete. 1100 1570 2200 mm 1100 2200 mm 1800 1700 m/s m/s m/s m/s 1200 1300 3700 3800 1900 1300 1870 2200 1300 2200 2000 2000 1300 1300 3800 3900 1900 1500 2470 2200 1500 2200 2200 2600 1300 1600 3900 4200 1900 1500 2870 2200 1500 2200 2300 3000 1300 1600 4000 4200 2100 1800 2870 2200 1800 2200 2600 3000 1300 1800 4100 4400 1900 Građevinske mjere za teretno dizalo s pogonskim pločama- p © Presjek-» © - 203 . Kapacitet F proizlazi iz vremena za jedan radni ciklus prema formuli: F = 60 vrijeme ciklusa u s © Dizalo za male terete s vertikalno kliznim vratima u razini poda © Dizalo za male terete s okretnim vratima u razini poda © 300 0.3 Dizalo za male terete s parapetom i vertikalno kliznim vratima Podaci o dizalu 1 prilaz i dvostrani prilaz Prilaz oko ugla i dvostrani prilaz oko ugla Korisni teret Brzina Širina kabine = širina vrata Dubina kabine Visina kabine = visina vrata Širina vrata z a utovar oko ugla Širina okna Dubina okna Širina vrata strojarnice Visina vrata strojarnice R a z m a k utovarnih mjesta min.45 700 700 1020 880 700 600 2730 700 600 800 980 800 800 800 1120 1180 2590 800 800 1000 1200 - 100 0.8 m visina. t. = vrijeme za ubrzanje i usporenje kretanja. te strojarnica Nosivost kg Brzina kretanja Dimenzije kabine BK TK* HK Dimenzije vrata BT" HT Dimenzije okna BS TS H S G 0.8 m 2 . H = broj stajališta. Dizala za hranu u bolnicama: unutarnje stijenke okna moraju biti glatke i jednostavne za pranje. za vertikalna klizna vrata dizala za male terete oko 3 s.0 HO 630 m/s mm 2000 0.vožnji/min.) 2. Ne prevoze osobe.63 2500 3200 .4 0 mm . Na svakom stajalištu mora izvana postojati kontaktno dugme za pozivanje i odašiljanje poruka.4-0.63 1. za dvokrilna vrata 10 s.) B 820 680 500 400 400 500 500 600 600 800 920 780 1990 600 1930 100 0. Formula za proračun vremena jednog radnog ciklusa glasi: h Z = 2 .40 0. Konstrukcija okna najčešće od čeličnih profila oslonjena u dnu okna ili obješena o strop. b) prijevoz osoba koje rade na postrojenju.DIZALA Tehnička TRA400 Dizala za male terete pravila za dizala Dizala za male terete: nosivost = 300 g površina poda kabine = 0.teretna dizala bez usporavanja kretanja ± 2 0 .25-0..0 m/s. spise.+ Bz + H (t. Bz = vrijeme utovara i istovara u sekundama. R a z m a k utovarnih mjesta min.45 500 500 450 820 680 500 920 780 2145 600 1930 700 600 800 700 600 800 600 600 800 550 650 1020 880 850 1120 980 1120 1180 2745 800 2730 700 700 800 800 800 1000 1200 800 1000 1200 350 1120 1180 2590 800 2730 450 800 Visina gornjeg završetka okna m i n . 0 . + t2) = . u sekundama.. Z Građevinske odredbe: prostorija s pogonskim uređajem mora biti dovoljno osvijetljena.63-1.. mora biti zaključana i mora biti tako dimenzionirana da su isključene nezgode pri održavanju. Proračun kapaciteta teretnih dizala @.0 H S K 0.00 » 2000 3070 2200 2000 2200 2900 3200 1400 1900 4200 4400 1900 TERETNA DIZALA Teretna dizala su postrojenja određena za a) transport robe. hranu itd..dizala za osobe i teret s usporavanjem kretanja ± 10-30 mm .brzina: 0. h = visina dizanja. 0. Visina parapeta S a m o najdonja postaja Q [kg] v [m/s] KB = TB KT KH = T H TB SB ST 720 580 500 1. Svestrana obloga od nezapaljivog materijala -> © ©. S K H © Građevinske mjere dizala za male terete 60 .4 u. za jednokrilna vrata 6 s. v = brzina kretanja. t2 = vrijeme zatvaranja i otvaranja vrata. 6 3 1. -i ! I I I I« I Li 11 ^Strojarnica d o g r a đ e n a lijevp (O^ Teretno dizalo s dvostranim prilazom ) 1000 <— 1600 Teretno dizala s jednostranim prilazom. Točnost zaustavljanja: . Visina strojarnice = 1.

promjer jame za cilindar D Hidraulična dizala ispunjavaju zahtjev da se veliki tereti ekonomično prevoze na male visine.15 0. dubine jame za cilindar ZST. 100 mm od ostalih vrata.39 r f f ^ Ä . L J -> Dimenzije Nosivost kg Brzina kretanja m/s iL UAJ 1 iI L>i_! II I t? ( 7 ) Tandem jednostruki Nosivost ¡i ' " ' i i Potporanj jednostrani © 630 0.78 13.30 Brzina kretanja.0 0. ¥ 1100 1500 2200 1100 2200 1500 1500 1 8 0 0 2 0 0 0 2200 2700 2700 3500 2200 2200 2200 2200 1500 1500 1800 2200 2200 2200 2000 2200 Dimenzije kabine mm TfHTf 1 1 ! 111 11 111 ' J U Dimenzije okna mm. veće udaljenosti prema zahtjevu) SB ST = = Širina = Dubina Vjsjna _ Q € 5 0 0 0 kg KB + 5 0 0 Q € 1 0 0 0 0 kg KB + 5 5 0 K T + 150 pri jednostranom prilazu K T + 100 pri dvostranom prilazu 2000 2600 2200 2200 2800 2700 (3) Vertikalni presjek okna © kg Tehnički podaci -> (JJ Nosivost 630 0.25 0. .28 7. m Dimenzije kabine mm.i "H SB 1000/ H I- TB SB ft © Korisni t e r e t [kgl t? ( 2 ) Tlocrt okna sa strojarnicom 10000 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 H V i s i n a d i z a n j a ¡m] © Dijagram za određivanje visine gornjeg završetka okna SKH. Vrata mogu biti: dvokrilna okretna. m Dimenzije kabine mm. .0 3000 0. što omogućuje da se teret unosi u kabinu dizala sasvim vodoravno.0 7. (mogući su i drugi položaji strojarnice do udaljenosti od 5 m od okna.24 Visina dizanja max m 6.38 3200 0. Najčešće se postavlja središnji teleskopski stup -> © Treba samo izbušiti rupu za hidrauliku.2 .(?).20 0.62 18. Korisni teret Širina okna Dubina okna Dimenzije strojarnice cea. m/s Visina dizanja max. HSK UJi rfif u ® Tandem dvostruki 1 T 2300 2300 H S U min 1 3 0 0 HKK 34UU Potporanj dvostruki 2:1 »Dimenzije Dimenzije 204 .64 16.0. dubine dna okna SGT.0 1100 1500 2200 1000 0.0 7.18 0. B 2200 2200 2600 T 2300 2800 2800 H S G min 1300 1 3 0 0 1300 H S K min.0 1500 2200 2200 -> Dimenzije @ kg Brzina kretanja m/s 1600 2 0 0 0 2500 0.i 7.32 0.51 18. Izvedba strojarnice u krovištu nije potrebna.8 m/s.50 0.30 0.0 1500 2200 2200 1500 2200 ' f v r v t Y p v r r v 1650 1600 1200 3200 2150 2300 1600 3200 !'' ! 1111»111 kg 1600 2 0 0 0 2 5 0 0 0.31 0.80 16.21 0.0 Dimenzije kabine mm. Neposredna klipna dizala standardne proizvodnje prevoze korisni teret do 201 na visinu do najviše 17 m -> 0 . B i H S U min. Brzina je hidrauličnih dizala 0. B T H Dimenzije kabine mm B H Dimenzije okna mm.18 0. Tolerancija pristajanja mora se bez obzira na teret svesti na ± 3 mm Svijetla visina vrata dizala veća je za 50 .61 13. H S K min.28 0.23 0.0 1300 1900 2200 1600 0.'1 K K w i * 7 k N Kuka sa strane aradnie ' I I 1 •f I-' ~ ^KB .30 0.0 1300 1700 2200 1300 2200 1900 1800 1400 3200 1600 0.HIDRAULIČNA DIZALA 1 1 .(3) a posredna klipna dizala u standardnoj izvedbi prevoze najviše 7 t na visinu do 34 m.24 0.0 Visina dizanja max. Racionalno je primjenjivati ih do 12 m visine. B T H Dimenzije kabine mm B H fi % Visina dizanja max.24 0.0 B T H B H B T H S G min.39 0. .0 0 19 0.23 0. Postoji više varijanata hidraulike ->• © .30 0. na ručni ili automatski pogon. B T H Dimenzije kabine mm B H Dimenzije okna mm.50 14. m Dimenzije kabine mm. s jednostranim ili središnjim otvaranjem. m/s Nosivost Brzina kretanja. B 1500 1 5 0 0 1 8 0 0 2 0 0 0 2200 2700 2700 3500 2200 2200 2200 2200 1 5 0 0 1 5 0 0 18U0 2 0 0 0 2200 2200 2200 2200 2300 2800 1300 JbSU 2600 2900 ¡>¡¡00 3 6 0 0 1300 1300 3B5U 3 6 5 0 1100 2200 1650 lbUU J2UU 1300 2200 1900 2UUU S/UU 1500 2200 2150 2300 3200 Dimenzije okna mm. 3 4 5 0 3 4 5 0 3 4 5 0 2800 3600 1300 3450 0.0 7. 1000 0.39 0.47 6.42 0.46 0. zglobna klizna. Strojarnica se može smjestiti neovisno o oknu dizala.

Panoramska dizala u donjem području brzine omogućuju mirnu ugodnu vožnju bez trzaja.4.DIZALA PANORAMSKA OSTAKLJENA DIZALA Primjeri oblika kabine -» 0 . Za panoramska dizala najvažnije je da kabina omogućuje dobar vizualni dojam.1500 kg. 5 . najviše 10 stajališta. Nosivost 400 . To vrijedi za vanjska dizala na fasadama raskošno oblikovanih poslovnih zgrada.20 osoba.70 KD Polukružni oblik U ® Kružni oblik Ograda o o T í (5) Okrugla kabina t " © Oblik slova U V (9) Skupina panoramskih ostakljenih dizala (?) Presjek hidrauličnog dizala-> © fi* Presjek dizala s užetom (10) Dizalo unutar zgrade -> ® © Panoramsko dizalo -> @ 205 .© Schindlerov sustav. Moguće je grupirati dizala -» ® .25 -1.© . visoko polirano.oblik . 0. polukružna U . Različiti sustavi pogona i nominalne brzine kretanja ovise o visini zgrade i očekivanoj udobnosti.63.0 m/s hidraulika. 0.0 m/s izmjenična struja. 8 -kutni oblik kabine 6. Nominalne brzine i pogon: 0.brušeno. unutarnja dizala u robnim kućama ili u predvorju velikih hotela. Oblici kabine: uglata.kutni oblik kabine Ograda u području prometa 1. Visina dizanja ^ 35 m. mjed i bronca.> © . Kao materijal dolazi u obzir staklo s čelikom .1. Panoramska dizala vrlo su privlačna. Osoba u dizalu uživa promatrajući ulični prostor koji može obuhvatiti pogledom ili u robnoj kući gledajući na izložbene i prodajne etaže. okrugla.

POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (50 km/h) Informacije: Forschungsgesellschaft für Strassen .50 0.autobus B . Za VZul Š 50 km/sat je SsKFZ = 0.und Verkehrswesen. zatim od bočnih i gornjega zaštitnog -3.25 m (1.70 m kako bi se omogućila OV/B obnova kolnika.25 -H-i- ® ® T v n v TV/OV Prometni profil za promet motornih vozila sastoji se od prostora što ga zauzima predviđeno vozilo . 437 i dalje. Širina sigurnosnog pojasa za biciklistički promet iznosi 0. Za ceste sa VZul ^ 70 km/sat je SsKFZ ^ 1.v ® .gornji sigurnosni prostor F = pješaci = granica slobodnog profila — = = granica prometnog profila biciklisti motorna vozila KV/OV T V .20 m 14. Ta širina ovisi o dopuštenoj maksimalnoj brzini VZul.C j ) Prometni profil za biciklistički promet širok je po 1.50 m. Visina slobodnog profila za motorni promet iznosi 4. Za pješačke i biciklističke staze slobodna visina iznosi 2.00 m). Prometni profil za pješački promet širok je po 0.25 s SKFZi 8 ¿»SR ! BiciklističkaiBočni razdjelni Kolnik KFZ I | KFZ = (19) Dimenzije slobodnog/prometnog profila za motorna vozila 206 . bolje je 4.osobno vozilo | s OKFZ bočnog sigurnosnog pojasa (SsKFZ) mjeri se od ruba prometnog profila u stranu.50 POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (< 40 km/h) ® OV/B bo ool 2.25 m.75 m za svakog pješaka u poprečnom presjeku i visok 2.00 m za svaki vozni trak i KV/KV slobodni prostor prometni profil Osnovne mjere slobodnih i prometnih profila pri određenim slučajevima mimoilaženja s nesmanjenom i smanjenom brzinom A .20 m . Širina Ss =bočni sigurnosni prostor So .teretno vozilo KV .bicikl visok 2.25 m.125 J 0. Visina mu iznosi 4.25 4. dodatke za protusmjerni promet i dijelova prostora iznad rubnih traOV/OV kova. Köln.» s . Konrad Adenauer-str 13 —> Q P KV/KV (6) KV/OV 3.75 0.60 profila. rigola i stabiliziranih bankina.50 m.75 m .komercijalno vozilo O V .

50f2.00 75 2 .00 -K 4 ^ 1.3 .25 - ?1*4 L > r >. 0 0 J ^ .00 2. 2 5 3.75 1.5) I 2.00 75 c2pr : 2.Informacije: Forscungsgesellschaft für Strassen .^ 2 .3 .00 10. .\ .00 ] f .2 .0 0 .75 . 0 o | ."s" utvrđena bankina.75 d4pr ."p" proširenja ili trak za parkiranje na rubu kolnika."m" izgrađen razdjelni trak.75 m.. raznolikim hortikulturnim elementima: oblikovanje uličnoga prostora mora pomoći snalaženju u ulici i u samom gradu. 2 5 -J. 208.3.3 .3 .50 75 3.7 1 .001 75 > . 2 5 ^ 3 . Konrad Adenauer-str 13—» Q P Da bi se u projektu.75 ^ 25 2.75 .00f^2. o o j .25 • 75 B 3.00 1.."a-f grupa profila s osnovnom širinom voznog traka 3. 0 0 . 208. 2 5 ^ 3 . usklađenim rasporedom pojedinih dijelova poprečnog profila.Oo[. odmjerenim odnosom širine i visine prostora ulice. 2 5 c4mpr 0 3 .50 12.25-7f2.00 7. izgradnji i uporabi cesta postigla jedinstvenost.^ 2 .501.f 3. 0 0 ^ 1 ."6" broj voznih trakova za oba smjera vožnje ® s.OOf 1.0025 ( R Q 12) b 2 © 3. 2 5 -?<.3 .75 3.00f^2.50 25 3..25 5.75 251. 0 0 •}(• 3. 5 0 ^ ' 2 . 0 0 >'-2.00 ^ 2. ^ 3 .3. 2 5 2.00^^2.0 d4mpr 2.0 .00jsj'2. 0 0 f .25 • 3.00f7.00f75 3. 1. površine za zadržavanje i sjedenje.. Područja primjene tipskih profila -» s. Dijelovi poprečnog profila s obje strane kolnika utječu na funkcionalno i vizualno oblikovanje prostora.3 .2 5 ^ 2 . zaklonjene i zaštitne površine. T i p s k i p o p r e č n i profili c e s t a u z k o j e s e g r a d e o b j e k t i 207 . .25 -7f2. 2 5 75 3.2.SOf1 50 17...75 c4pr -7f2. 0 0 3 .und Verkehrswesen.501.25 ^3.3.00 ( R Q 10) d 2 izgradnje T i p s k i p o p r e č n i profili ( R Q ) c e s t a u z k o j e n e m a Parkiranje ( P ) 18.00 . Pri oblikovanju treba s obzirom na namjenu i djelovanje uskladiti sljedeće elemente: pješačke i biciklističke staze koje prate kolnik. ^ 3.00 -ŽL 2 . pogone i trgovine.2. Köln.. 0 0 j s f 2 .00> 75 f2p . površine za mirujući promet. 7 5 4 2 .5025 3 . Tipski profili za ceste bez izgradnje su 0.> [ ."r" biciklistička staza unutar profila.2.00 - 5.00.. 0 0 <-Jf2.00 Sj'2. 7 5 1. .75 Treba nastojati da je izgled prostora trase prepoznatljiv.75 c2pr . kod "a 6 ms" znači: ..50 (RQ9)e2 <RQ7.00 9. za ulice s izgradnjom -» 0 Tako npr. To se postiže jasnim diferenciranim dimenzijama. 0 0 } v 2 . .50 -3.00f 75 3. . propisani su tipski poprečni profili od kojih ne treba bez razloga odstupati. 0 0 f . prostore gdje se doprema roba za privređivanje.

voz. voz. voz. Mot. Mot. voz. Mot. Mot. Mot.tehničko dimenzioniranje nije potrebno V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 50 km/h V = 70 km/h V = 50 km/h V = 60 km/h V = 50 km/h V = 60 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h Pri malom prometu teretnih vozila. Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći - CESTE Dopuštena brzina v Čvorišta Projektna brzina V8 [km/h] 7 8 120 100 120 100 120 100 100 100 100 100 100 100 90 90 90 90 90 (80) zui [km/h] 6 Više razina Više razina Više razina Jedna (više) razina Jedna (više) razina Više razina Više razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Više razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina 1 3 v= 90 km/h V = 110 km/h V = 90 km/h V = 100 km/h V = 70 km/h V = 90 km/h v = 70 km/h V = 80 km/h v = 70 km/h V = 90 km/h V = 70 km/h V = 90 km/h v = 70 km/h V = 80 km/h V = 70 km/h V = 80 km/h v = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 50 km/h V = 70 km/h V V V V = = = = 50 km/h 70 km/h 50 km/h 60 km/h - A I £ 2200 a 1800 s 1700 s 900 s 1300 £ 900 = 4100 a 3400 = 2600 = 2200 S 2300 S 2100 - a 100(120) a - 100 - a 100(80) A II S 1700 S 1400 s 1600 a a a a 100 100 100 100 90 80 90 90 90 90 a 900 S 1700 S 900 100 100 100 100 (100) 80 80 80 80 a a a a 1300 900 1000 700 a 100 a 80(100) a 2600 a 2100 (90) 80 80 70 80 70 80 70 80 70 60 80 70 60 80 70 60 80 70 60 70 60 A III A IV a 1800 a 1700 a 900 a 1600 a 900 a 1300 a 700 a 800 a 700 a 1400 a 1000 a 900 a 700 a 300 to to a 2300 a 80 a a a a a a a 100 100 100 100 100 100 100 V = 40 km/h V = 60 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h o o o o HA HA a 80 a 80 a 70 a a a 70 70 70 os 80 70 80 70 70 70 70 70 (60) (60) 60 60 60 60 60 60 (70) (60) (70) (60) (70) (60) (70) (60) (60) (60) 50 50 50 50 50 50 50 50 50 (40) (40) (40) (40) (40) (50) (50) (50) 50 50 B II a 2600 a 2100 a 2500 a 2100 a 2500 a 2100 Bili a 1800 a 1400 a 1000 a 900 a 700 a 1400 S 1000 a 2200 & a 60 a 60 a a a a a a a a a a 60 50 50 50 50 50 50 50 50 50 BIV a a 900 700 2100 a a 2000 a 1900 c m a 1800 a 1700 S 1500 CIV a a a 1000 1000 600 (60) (60) Područja primjene i tipski presjeci -» s.Područje primjene Kategorija ceste Prometno opterećenje (vozila/sat) 2 S 3800 a 2800 S 2400 S 1800 V = 90 km/h V = 110 km/h Posebni kriteriji primjene Tip ceste Tipski poprečni profil 4 a6ms a4ms Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima b4ms b2s Pri malom prometu teretnih vozila b2 b6ms b4ms Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima c4m b2s Pri malom prometu teretnih vozila Pri poljoprivrednom prometu > 10 vozila/sat b2 b2s b2 Pri malom prometu teretnih vozila d2 c4m Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima Pri poljoprivrednom prometu > 20 vozila/sat Pri jakom prometu teretnih vozila Pri malom prometu teretnih vozila d4 b2s b2 d2 e2 Pri jakom prometu teretnih vozila d2 e2 Prometno . 207 208 . ograničen promet linijskih autobusa Pri malom prometu teretnih vozila. Opći Opći Opći Opći Opći Opći Mot. voz. voz. voz. voz. voz. voz. Mot. ograničen promet linijskih autobusa Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima Pri jakom prometu teretnih vozila Pri jakom prometu teretnih vozila (2 b4ms c4m d4 c4m d4 d2 e2 d2 e2 c4mpr Pri malom prometu teretnih vozila Poseban slučaj c4mpr pri prisilnim uvjetima Poseban slučaj d4mpr pri prisilnim uvjetima d4mpr c4pr d4pr c2pr Pri malom prometu teretnih vozila Pri jakom prometu teretnih vozila d2pr c2pr d2pr Ograničen promet linijskih utobusa (2p Vrsta prometa 5 Mot. Mot. Mot. Mot. voz. voz. Mot. voz. voz. Mot. Mot. Opći Opći Opći Mot. voz.

@ i četverokrako čvorište (dvije ceste se sijeku) 0 ® . Promjer kružnog toka ovisi o odgovarajućoj dužini retencije vozila koja je potrebna prometnom opterećenju.. u stambenim četvrtima {©. Ograničenja izgradnje postoje do 40 m od ruba kolnika s. (S) Uklkjučivanje u sabirnu ulicu ® S dodatnim trakom za lijeve skretače M Interzonalna ili sabirna ulica Normalno križanje (kod 1 I yulica nižeg reda) J lnterzonalna~Ñ¡ \ j sabirna ulica V Vi Os ceste Smjer kretanja Pješački prijelazi JednosmjernaN . Pogodno za spori promet kao npr. samo za spori promet 209 . 0 r r u i 0 Trokraka čvorišta u jednoj razini © -•kao čvorišta na trasi dvotračnih ulica najčešće su u jednoj razini (sa svjetlosnom signalizacijom ili bez nje). Sabirna i prometna ulica = t a ' Za ceste saveznog značenja zabranjena je izgradnja na udaljenosti do 20 m. Daljnja prednost: ne treba svjetlosna signalizacija..CESTE fit DD Raskrižja u obliku kružnog toka ® u Njemačkoj se rijetko grade. Razmaknuto raskrižje osigurava više prostora. niža je jačina buke i potrošnja energije. U drugim zemljama (Engleska) daje im se prednost jer smanjuju opasnost od teških nesreća.i R li R min P r e m a tipu cesete © Raskrižja u jednoj razini (6) kao ® (j) _>kao0 ® kao © Povezivanje petljama zahtijeva relativno velike površine Povezivanje . 213. petljama zahtijeva relativno velike > površir •2= Prometna cesta y r © Trokraka čvorišta / raskrižja .više razina (H) kao ® • kao ® Interzonalna ulica"S ^3) Suženje kolnika Kružni tok s pješačkim stazama © Smaknuto cestovno križanje. mjereno od vanjskog ruba kolnika. bolju preglednost i prikladan završetak ulice. autoceste. Razlikuje se: trokrako čvorište (jedna cesta se priključuje na drugu-> 0 .

50) 3.00) l bicikliste š i r o k e s u 2 . t r g o v a č k i h c e n t a r a .755' J ^ s o l (Ž0.50 zaštitni p o j a s p r e m a k o l n i k u ) . O d a t m o s f e r s k i h u t j e c a j a t r e b a ih zaštititi d r v e ć e m . t r e b a n a s t o j a t i d a s u š i r o k e najmanje 3 m ® -(7).75s' ( ž 0. 6 0 m ) a k o s u d v o t r a č n e . U blizini š k o l a .5% .b u d u ć i d a s l u ž e i z a d j e č j e igre .t r e b a projektirati razn o v r s n o i z a n i m l j i v o .20|l.50) (4 na < 250 m f (8 na < 30 m f 30 10 2.25 5 1 ( 1 .50Í'12 + 6.50 (1.75 -Is^^ MdvP S0. 6 0 ) = 1.755» (S0. 5 0 m ( n a j m a n j e ^ . zeleni pojas © ©-® > I 1 Izgradnja s kolnim = 0.éO'l' (2)' (4 na < 250 m f (8 na < 30 m f 2.50f (2.50 struja plin voda topiovod telefonski kabel kanal mješov. zavoja Parkirna mjesta Gredica s biljem Površina za posebne namjene s kamenim pločama Površine za pješački i biciklistički promet Primjeri oblikovanja uličnog prostora s bočnom izgradnjom 210 . 9 0 1.00 do 4. II KS I P 1 w 1 e1 Il I E G W FH P KM KS KR F R Kfz P/G = = = = = = = = = = = = (2)' (4 na < 250 m f (8 na < 30 m) 2.Poprečni profili1' (vrijednosti u zagradi su minimalne mjere u postojećim izgrađenim područjima) .5% 1 — r I \! \ 0.00 1 1 1 j I I 1 El G1W1 P 1 FHI ¡ .255' 6 (12)8 2. 0 m ) . kanalizac. „„ Ï ' 1 2 0 ¡¡ // i//KF (5) Biciklistička staza koja prati ulicu 1 .25 ^ ^ Vrijednosti projektnih elemenata S max [%] 2> Svjetla visina min [m] CESTE -> tu P o v r š i n e za p j e š a č k i i biciklistički p r o m e t P j e š a č k e p o v r š i n e .50 m 5 ) ostali dodaci na širinu kontinuirani drvoredi zahtijevaju zeleni pojas širine min.e .90l I I 1 F © Zajednička pješačka i biciklistička staza 0.» s. 2.60) S0. KM I P ÍWI'GIEÍ Ü i l R F Š0.p.755' ( S 0.5% (odvodnja) 3 > duljina stambenih prilaza bez prometa vozila za 1 do 2 etaže 80 m 3 etaže 60 m 4 i više etaže 50 m 4 > kod razdjelne kanalizacije 4. Z a j e d n i č k e s t a z e z a p j e š a k e i R 6) F ). kanal fekal.50 Samostalno vođena biciklistička staza 6 (12)8 (1. 5 0 m Š0.0 m a k o s u j e d n o t r a č n e .20.50)' ji_£0. a 2 . 7 5 m z a š t i t n o g p o j a s a p r e m a k o l n i k u .500 Biciklistička ulica 0.50) (1. 7 0 0 . kanalizacije kanal oborin. Ž0. 7 0 0 . Č e s t o j e s v r h o v i t o d a s u i šire.75 0.50) KR >1 . zavoja H w = polumjer konkavnog vert.50) (7^ Stambeni prilaz bez prometa vozila Napomene ') manja odstupanja od mjera za širine mogu se pojaviti zbog dimenzija ploča 2 > Smm = 0.755' © (§0.50) > 1 41 6 (12)8 Samostalno vođena pješačka staza Kolnik -6-8m-¿3.50 m 6 > dvosmjerni promet samo u iznimnim slučajevima polumjer zaobljenja u područjima čvorišta u iznimnim slučajevima Kratice: F R R1 s = = = = pješaci biciklisti polumjer zavoja uzdužni nagib Hk = polumjer konveksnog vert.2551 m—jfô.50 0 . 2.00} ¿?0.60 0.7551 (S0.2. kanalizac.60 |1.50 (8) Osnovne širine opskrbnih i odvodnih instalacija i njihov razmještaj u uličnom prostoru F 2.50 (2.50 m n a j m a n j a širina z a k r e t a n j e i 0 . 2 0 6 Kao odgovarajuća vrsta ceste 2. © Pješačka staza koja prati ulicu Biciklističke s t a z e d u ž u l i c e m o r a j u biti š i r o k e n a j m a n j e 1. 0 m ( i z n i m n o 1 . P j e š a č k e s t a z e po m o g u ć n o s t i n e s m i j u biti u ž e o d 2 m ( o d t o g a 1. ark a d a m a i i z n i m n o z a š t i t n i m n a t k r i v a n j e m .75 5 1 (Š0. r e k r e a c i j s k i h g r a đ e v i n a itd. D o d a t n o s e p r e d v i đ a širina 0 . pješaci biciklisti motorna vozila parkirni odn. 7 0 0 .

paralelno © R a s p o r e d smaknut po visini. 0. st. površine 1 po krevetu 0.00 m.80 I i ' 2.50 1. dvorane. prljanja i oštećenja prilikom zaključavanja. I 1.00 1 1.50 . na kolodvorima. 60 © Osnovne mjere za bicikle (?) Bicikl s košarom / dječjim sjedalom 1. ' 75 (3) 45 75 ' 35 40 35 40 35 Suženo postavljanje bicikala I . Ukupna organizacija treba biti što jasnija i jednostavnija za orijentaciju. ostavljanja i izvlačenja bicikla. Prikolice za bicikle (s rudom) duge su oko 1.60 1. široke 1.50 . Treba postojati mogućnost da se zaključa samo jednim lokotom na sponi koja obuhvaća oslonac te okvir i prednji kotač bicikla.80 : I—= 1—1 1. pod kutom Stanovi Posjetitelji privatnih stanova Studentski domovi Opće obrazovne škole Osnovne škole Zgrade s predavaonicama Knjižnice Fakultetske menze Radna mjesta Prodavaonice robe svakodnevne potrošnje Trgovački centri Trgovine za periodičke potrebe Uredi.00 1. zatvorena plivališta Prostori za značajne skupove Ostali prostori za skupove Mjesni ugostiteljski objekti Vrtne pivnice 1 na 30 m 2 ukupne st. Pri dvostrukom redanju bicikala moguća je ušteda prostora preklapanjem prednjih kotača. 1.2 po istovrem.00 1 .75 3.© . 1.20 1. S © Osnovne mjere za paralelno ostavljanje bicikala (S) Raspored na istoj visini. stavljanja prtljage. Za zadržavanje tijekom više sati treba predvidjeti natkrivanje i rasvjetu.00 I— 1.© . Treba predvidjeti poprečne staze.80 1. kupalištima i pri trgovačkim centrima. prisut.7 po učeničkom mjestu 0. Nadzor nad parkiranim biciklima potreban je tamo gdje se održavaju velike priredbe. Postoje i specijalni bicikli za invalide i prijevoz tereta. I I Prostrano ostavljanje bicikala f ^ gfo 1. Suprotno tome.90-2.90-2. čitaon.80 5. Oslonci za bicikle bez mogućnosti zaključavanja dolaze u obzir samo u unutarnjim prostorima koji su dostupni malom broju ovlaštenih. postoji opasnost od ozljeda.00 r 1.BICIKLISTIČKI PROMET Osnovne mjere bicikla -> ® .75 1. pod kutom (li) Orijentacijske veličine za određivanje potebnog broja biciklističkih parkirnih mjesta (ftfo | Oslonac (ftfo (gjg) ' 2 .35 m. površine 1 na 200 m? ukup. liječničke ordinacije Sportski tereni.90 Treba nastojati da prostor gdje se ostavljaju bicikli bude dovoljno pristupačan i velik-» (3) Ako je preuzak. Zbog toga su naročito pogodni oslonci za okvir © .80 m -> © .80 1 1.60 m. Oslonac za okvir koristi se s obje strane.20 .60 m. pa razmak treba biti 1.75-80.prema potrebi.50-1.5 po mjestu u garderobi 1 na 20 mjesta za posjetitelje 1 na 7 mjesta za posjetitelje 1 na 7 mjesta za sjedenje 1 na 2 mjesta za sjedenje 1.3 po radnom mjestu 1 na 25 m 2 prodajnog prostora 1 na 80 m 2 prodajnog prostora 1 na 35 m 2 prodajnog prostora 0. 1. 1. Parkirni prostor treba biti u blizini odredišta.75-80.3 po mjestu za sjedenje 0.50 1 .20 m ® Širina prilaznog puta 1.90-2.60 1. Pri tome treba uzeti u obzir košare i sjedalice za djecu. tako da se može lako pronaći. Parkirna površina za bicikle može se osigurati i prenamjenom parkirališta za motorna vozila. tandem do 2.5 po učeničkom mjestu 0. šport.60 1.50 1 U slučaju da se u istoj zgradi javlja više korisnika treba odgovarajuće veličine zbrojiti © Raspored smaknut po visini.20 1.00 ' ' 1. Duljina ležećih bicikala do 2.60 Biciklistički parkirni prostor s osloncima ^d) Preklapanje bicikala Preklapanje prednjeg kotača sa središnjim prolazom 211 .7 po mjestu za sjedenje 1 na 40 m 2 neto površ.60 1.70-1.50 1 — — — l . Dječji bicikli su manji. Dodatne parkirne površine za prikolice i specijalne bicikle . smicanje po visini problematično je zbog mogućnosti oštećenja Najpovoljniji broj mjesta proizlazi iz orijentacijskih podataka i građevinskih propisa -> Držač bicikla mora pružiti siguran oslonac i kad je bicikl natovaren.90-2. da mu se jednostavno prilazi i da je osiguran nadzor. stranci 0. Treba predvidjeti prečku za dječje bicikle.

pješačka staza 2. a preporučuje se 2. obloga prirodnim ili umjetnim kamenom. crvena • Betonske ploče.50 30 _ 2. Betonska kocka. Većoj duljini stalka odgovara veća širina prilaza: širina 1.10 Lučni krov.50 2.20 m za duljinu do 25 m.00 m. 1.3 etaže. crvene Asfalt.2.90 2. potrebna je širina 2.biciklistička staza . Skladište bicikala 212 .60 m i visine biciklista -> (5) te potrebnih manevarskih prostora koji odgovaraju različitim okolnostima. Osnovne mjere prometnog profila za biciklista mogu se sastaviti od osnovne širine 0. Prilazne staze između stalaka za bicikle treba projektirati dovoljno široko. tamno sivo Kosi položaj © S držačem okvira © Biciklistička staza. sa 15 do 42 bicikla. « S f c ^ .50 m.BICIKLISTIČKI PROMET -> Q P Pri običnoj vožnji u jednom smjeru biciklistička staza treba biti široka 1.00 - S 1. visina iznad terena 5 m .10 60 •t—H 60 35 35 (2) Jedan kraj drugog smaknuto 3.50 Pješačka staza Biciklistička staza '50 i .40 m. Pretjecanje i mimoilaženje smanjenom brzinom traži širinu 1.5% Zaštitni trak.60 .50 m.okvir od cijevi (9) Natkriveni stalci za bicikle (11) Biciklistička staza sa zelenim pojasom na strani prema kolniku Dobro rješenje. Na svakih 15 m dolazi jedan poprečni prolaz. Ako se očekuju biciklisti s prikolicom. Skladište bicikla može imati 1 .60 m. Za etažne stalke širina je najmanje 2. lučni krov (7) 2.50 m.2.50 1. a bolje da je 1. Tlocrtna površina 4x4 m.00-2.00 .80 m za 15 m te 2.25 . najmanje 1. dvostruki stalak (8) ' Trakasti temelj Nadstrešnica .70 — 1.2.> @ 1.10 1.50 Dvostruko postavljanje i 1 0.00 m.50 m za duljinu do 10 m. crven Kolnik . . —{Jj Trakasti temelj (6) Nadstrešnica.

50 1.5Q Autoceste su namijenjene brzom prometu motornih vozila. Zona zabrane je pojas do 40 m od vanjskoga kolničkog ruba.75 0.50 . 5 0 0 ^ 5 0 3.50 | 3.50 2. .75) m | 1.50 3.50 .50 2.50 (3) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29. 2. Kolnik sadrži dva vozna traka ili više i.50 i 3.75 | 3. Neposredno uzduž autoceste ne dopušta se izgradnja objekata. odvlačenje pažnje).50 3. (1. Euskirchen —> CP 11. a zona ograničenja izgradnje pojas 40 -100 m od ruba ->® (?) Truba © Trokut © Račva A u t o c e s t o v n o čvorište (četverokrako) Zona zabrane građenja 40 > m Zona ograničenja građenja ( 7 ) Djetelina ( 8 ) M a l t e š k i križ .50 0.00 (4.75 é 3. Lokacija signalizacijskog okvira kod priključaka treba biti 1000 m ispred točke na koju se odnosi.00 4.50.50. su 1.5% 0 1. osim iznimno.50 1.75 3.AUTOCESTE Informacije: Rheinisches StraBenbauamt.putokaz -» (12). RQ 26) a 4 ms 2.00 m) © Poludjetelina ^j) Paralelne rampe J Signalizacijski portal iznad kolnika 213 . Pri projektiranju i građenju najveća je briga kako zaštititi okoliš.00 29. a uz to i najvišega kapaciteta.5% 2.50 2.50 (T) Tipski poprečni profil za 6-tračne autoceste (RQ 37. 2 .50 1.75 0. jedan zaustavni trak-»(T) - (DAutoceste se međusobno povezuju čvorištima izvan razine (trokraka čvorišta četverokraka (7) . 5 0 3.50 0.50 0.00 3. pa su zakonom propisane zone zabrane i zone ograničenja izgradnje.00 m) (1.75 3.00 0.75 1.1. Prometna signalizacija .50) a 6 ms 2.00 3.50 26.00 a 0. 5 0 0 . Oba kolnika za protusmjerni promet odvojena su razdjelnim pojasom.75 3.50 3.75 0.(9)) i opremljena priključnim čvorištima -> (2) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29.75 | 3. RQ 26) b 4 ms Autocestovno čvorište (trokrako) Autoceste su najsigurnije ceste.00 . a kod autocestovnih čvorišta 2000 m.50. Građevine uz autocestu mogu negativno utjecati na odvijanje prometa (smanjena preglednost. 2 .1.50 I 4. (9) Vjetrenjača Zabrana građenja / ograničenje građenja Priključci na autoceste (četverokraki) 5.5%.00 37.

151 RJ ® J l P _ B = 4.30 0.50 * — M/ ¡B/2 B / 2 1 1 H i ^ r J ¡ C .65 Tip C 7. a ne sudjeluje u uličnom prometu.50 I ili n Bez stupova 0.50 0. Poprečni nagib: najviše 1:10. 2 0 i z n a d perona P r e k o 5 0 .uuu»»ujuy/lrB- 2.) - ® a) N a otvorenoj pruzi ±0. Sustavne razlike: tramvaj prometuje isključivo prema vizualnim informacijama i sudjeluje u uličnom prometu (podliježe StVO).40. Ako se predviđaju čekaonice.30 2.65 6.65 0.15 0.15 0.05 a) N a otvorenoj pruzi ±0. BOStrab.20 m proizašla je iz lokalnih okolnosti i treba se kod novogradnje izbjegavati). ' © Pješački prijelaz preko kolosijeka b e z regulacije svjetlosnim signalom m rri\ I I Ud 1 1 F • • 1 ¡ I ^ 1• • •• •• . 2 . B e z stupova 0.3 2.05 3.5 JH m Stupovi s a s t r a n e (iš) N o r m i r a n e širine z a z a s e b n i trup ž e l j e z n i č k o g kolosijeka u sabirnim u l i c a m a Tip A 0.00 (SO) 0. Donji rub n a p o j n o g v o d a u pro-1 G r a n i č n a linija m e t n o m prostoru j a v n e c e s t e \ razmaka Kontura slobodnog profila kolnika + 4. metarski kolosijek 1.5 2.65 0.30 2.65 0. 2 .20m Najniži položaj napojnog voda u prolazu ispod objekata S t u p o v i U srëdinî " ' *"L 2.3 2.20 m.10 m zbog potrebnog proširenja u zavojima srednjih polumjera.50 m.00(s0) © Mjere u m b) N a p o s t a j a m a i uličnim zaštitnim otocima M i n i m a l n i r a z m a c i a k o s u kolosijeci n a p o s e b n o m trupu unutar p r o m e t n o g prostora javne ceste Tip A 0.40.20 prometnom " I -T5iOQ prostoru j a v n e ceste N a j v e ć a visina U v o z i l a ( b e z trole) P r e k o 5 0 . 0 0 ^ Donji rub napojnog voda u prometnom prostoru j a v n e ceste Gornji rub 2 .40. 0 ° Donji rub napojnog v o d a u GRADSKA ŽELJEZNICA tU + 4.30 2. i Stupovi u sredini 3. 2 0 iznad p e r o n a R a z m a k d o fiksnih o b j e k a t a (stubišta itd.50. gradska željeznica koristi izgrađene podzemne i / ili nadzemne kolosijeke s vlastitim sigurnosnim uređajima. nadvišenost pri normalnom kolosijeku najviše 165 mm.0brn 0. ali min.65 C. ali min.65 0.50 0. Razmak između rubnjaka i vagona: uobičajeno 0.U ÜL TT" 12.65 m (djelomično još prisutna mjera od 2. ali bi to u interesu putnika trebalo izbjegavati (u uskim prostorima širina od 2 m trebala bi biti donja granica jednostranih perona).435 m.60 odnosno 2. Minimalna slobodna visina 4.95 m. podzemna željeznica prometuje samo na posebnim kolosijecima s križanjima izvan razine. kod priključaka i okretnica najmanje 25 m.50 Tip B 2. .50 u. Postaje: širina perona treba biti najmanje 3.00 m.500.d_B = 4.65 0.50 m. može se nalaziti u cestovnom kolniku. Po mogućnosti treba ispred kružnog luka predvidjeti prelaznicu koja se poklapa s rampom nadvišenja (tada je najveći nagib 1:6 • V).85 m od granične crte vozila na strani gdje su vrata.15 S a svjetlosnim signalima z a prijelaz preko kolosijeka 214 .50 m ako se nalazi unutar uličnog profila.60 0.00m 0. duljina vlaka najviše 75 m.05 3. Širina vagona: 2.00 0 20 h"' + 5 .55 J G r a n i č n a linija vozila 50 m 1 1 Stupovi s a s t r a n e L i.05 2. Dimenzije vozila: duljine vozila od 15 m do 40 m.65 0.TRAMVAJ R a d n i prostor trole G r a n i č n a kontura vozila G r a n i č n a linija r a z m a k a z a fiksne ili pokretne o b j e k t e • (i u o d n o s u n a graničnu liniju r a z m a k a drugih tračni čkih vozila) O g r a n i č e n j e z a niše i sigurnosne prostore (SO) ±0. širina dvostranih perona treba biti najmanje 5.50 SI 0.3 3. a unutar uličnoga profila 5 m. iznimno do 40%o.30 do 2.30 2.5 m.05 b) N a p o s t a j a m a i uličnim zaštitnim otocima Minimalni r a z m a c i a k o su kolosjeci u kolniku j a v n e ceste R a d n i prostor trole G r a n i č n a kontura vozila G r a n i č n a linija r a z m a k a z a fiksne ili p o k r e t n e objekte (i u odnosu na graničnu liniju r a z m a k a drugih tračničkih vozila) O g r a n i č e n j e z a niše i sigurnosne prostor|Q) ¿A j t ± 0 .50 Tip C ^ 0. 8 0 s p u š t e n e trole N a j v e ć a visina vozila 2 .70 m '•'i Stupovi s a s t r a n e j o t j = 400'J ( 5 ) ->(3) Postaje obostrano © 0. pri metarskom 120 mm. Širina slobodnog profila = širina vagona + dodatak zbog prolaza kroz zavoj + dodatak zbog nadvišenja i ljuljanja (najmanje 2x0.65 0. BOStrab dopušta da peron bude širok najmanje 1. 2 0 iznad perona Pravna podloga: Zakon o prijevozu osoba. Širina kolosijeka:: normalni kolosijek 1.15 0. 3 0 IT1 Kolnik j a v n e c e s t e (3. Uzdužni nagib: najviše 25%o. iznimno 0 .30.65 0.30.50.40 m.05 3.5" -TD. Osovinski razmak kolosijeka: najmanje 2. bolje 3.50 S i|B/2 B/2« Stupovi u s r e d i n i L - M •>< Tip C !£L 10.40. t «sj. na trasama koje nisu bezuvjetno u vezi s ulicama (željeznički kolosijeci u ulici ili posebno). Visina vagona najviše 3.50 Tip B 2.50 Polumjeri zavoja: po mogućnosti iznad 180 m.15 ® -» ( 3 ) Postaje s jedne strane U iznimnim iznim slučajevima 3 0 m G r a n i č n e linije s l o b o d n i h p r o f i l a k o l nika i tramvaja f l l M I I. ih ' ' r ' AN. Sigurnosni pojas: širina 0.65 0. duljina perona = duljina vlaka + 5 m za netočno kočenje.15 m).50 r r 2.65 IFII 0.

II. odnosno vođena na vlastitom kolosijek -» © . glavne prometnice s kolosijekom ili bez njega -> © . prometne ulice sa 2 .© . trgovima i slobodnim površinama mogućnost je raznolikosti oblikovanja vrlo velika -» C D Ulicu treba.) treba projektirati na osnovi kibernetičkih spoznaja. uzevši u obzir sve čimbenike koji su u međusobnoj vezi. Presjek (3) 4 . III. Seredzunu . povezujući promet (gradske željeznice.tračne ulice 3 reda ci — _L«*d— (5) Parkirati na jednoj strani Parkiranje obostrano Mogućnosti parkiranja u "parkirnim džepovima" između zgrada 215 . s prostornog gledišta. stambena ulica sa = 2 vozna traka. Zollneru Prometne površine (ulice.4 vozna traka. autoceste) sa = 4 vozna traka. Za ulice IV. smatrati dijelom urbanizacije.PROMETNI PROSTORI prema R. reda trebale bi biti bez prilaza i izgradnje uz rub. tj. Ulice II. parkirne površine pokraj ili unutar profila ulice -» @ + @. reda s prilazima. Razlikuje se: i. kolosijeci i si. Velike parkirne površine predlažu se uz stambene ulice © + © a mogući su i parkirni "džepovi" između stambenih zgrada -» © .» s. djelomično parkirne površine uz rub -» © te konačno IV.H. 216 © . Šinska vozila za javni lokalni promet moraju biti isključena iz profila ulice.

.» © .© + © + © sa spojnim ulicama prema stambenim četvrtima.1.» © • Još bolje djeluju ceste u usjeku s ozelenjenim nasipima . Tu se nalaze i nizovi garaža i parkirne površine.» © + © . posebno kad se urbanističkim planiranjem nove izgradnje brze gradske prometnice (100 . što znači da se buka doživljava kao da je smanjena na polovicu. promet prilikom selidbe) do stambenih zgrada ->s. ali je bolje bočno napajanje. Pošumljeni pojas širine ~100 m smanjuje buku za ~10 dB.» © ili potpuno u usjeku . Valjane mjere zaštite od buke općenito su moguće samo kad je riječ 0 novogradnji.© . Promet nije ometan uličnom svjetlosnom signalizacijom. . 215 © . Mnogo zelenila sa zimzelenim drvećem (crnogoricom) pridonosi mirnom stanovanju -»<§). ili nasipima sa zelenilom . Zaštita od buke ->s.V. Dobro rješenje omogućuju vlastiti kolosijeci od'Mi vojeni ogradom ili živicom od cestovnih kolnika . U usjeku s nasadima na zemljanim pokbširria ' Pješački tunel a 9 9 e B (9) Sa zemljanim nasipima sa strane postiže se dobra zaštita od buke @ U I 216 . neupitna je točnost voznoga reda. J t f - j - - ^ e B L f e j j . najbolje u usjeku. (2) Gradska željeznica ŠMŽM&M (3) Izdignuta na objektu (4) U plitkom usjeku (6) U usjeku s potpornim zidovima Ind. - ' ^ ^ . gdje buka manje smeta ©. Cesta na vijaduktu prihvatljivo je rješenje u radnim i industrijskim četvrtima. Zaštitni pojas mora biti dovoljno dug da se zaštite zgrade položene okomito prema prometnici.K. Buka s ulice u ravničarskom terenu može se ublažiti nenastanjenim građevinama (garaže) hortikulturnim zahvatima © desno. Izdignuti kolosijeci . vatrogasci.". £x Gradska željeznica s napojnim vodom odozgo Gradske željeznice mogu biti s gornjim napojnim vodom. sa spojnim ulicama prema stambenim četvrtima. .» (§) omogućuju slobodno odvijanje prometa ispod građevine.120 km/sat) dovoljno udaIjuju od stambenih zgrada. . ispod njega parkiranje ^0) Ulica na ravničarskom terenu Pokusima je d o k a z a n o da je s akustičnot e h n i č k o g stajališta n a j p o v o l j n i j e r j e š e n j e cesta u usjeku s n a s a d i m a na pokosima.PROMETNI PROSTORI m (T) m o I B I E H IZ] o o o II ILctv. te široke pješačke površine po kojima je moguć interventni promet (hitna pomoć.'. + obrtnički pogoni (7) Na objektu. djelomično ili dubokom © ili u podzemlju (0). 218.'. G l a v n i zvučni valovi n e smiju n e p o s r e d n o dosegnuti do zgrada. ali je povećana buka za okolno stanovništvo. Bolje rješenje su kolosijeci u usjeku. " Jlfr.

ograničenje brzine vožnje na "brzinu koračanja" (20 km/sat). prostora 4 Voznodinamičke zapreke Pojedinačne mjere: B1 + B2 + B3 + (.4 - 3 Jednosmjerne ulice B 1 Promjena materijala kolnika 2 Suženje profila 3 Opt.prometni sustav B .redukcija brzine vožnje suženjima kolnika i djelomičnim popločavanjem . B4 + B6) + C1 + C2 Zadržati razdvajanje kolnih i pješačkih područja. jednakim pravima ili prioritetom za pješake i bicikliste <ooooot> Područje s prioritetom motornog prometa (A3) + B1 + B2 + B3 + B4 + B5 + B6 + C1 Vožnja. 217 .oblikovanje detalja C . regul. Opsežno preoblikovanje cjelokupnog prostora u skladu s potrebama stanovanja u "stambenoj ulici" Gradske i regionalne Glavne prometne ceste Shematski prikaz odnosa prostora i prometnih prioriteta © Oblikovanje ulice prijedlog B .> @ .poboljšano oblikovanje prostornom raščlambom. odn.vođenje prometa # O željeni učinak vjerojatni učinak mogući učinak Br. (T) Smirivanje prometa na ulicama u stambenim područjima / pregled mjera i učinaka Čisti pješački prostor I OOOOOOOOOO^ ' nOO°°?°£> Područje sa sporim prometom. ali reducirati širinu kolnika u korist širih pješačkih hodnika .moguće je višenamjensko korištenje cjelokupne površine ulice . predn. mjere LU = S CL 1 Slijepe ulice Ulice s petljama . preoblikovanje ul.Kompleks mjera Željeni učinak 05 > TO a) cd 2 "c CD o c ro to ra •o o > o CL QJ cd >w «u 'č£ CD E i š co -Q SMIRIVANJE PROMETA O D & S E A . 5 Preuređenje mirujućeg prometa © Oblikovanje ulige prijedlog A 6 Popločenje C 1 2 Oznake "stambena zona" Brzina 30 Prometni znak 325/326 . parkiranje i kretanje pješaka odvijaju se na zajedničkoj površini (mješovita površina) . © Y 3 Promj.više prostora i sigurnosti za pješake .

12 >1000-3000 Gradska glavna prometna cesta i c e s t a u ind. . područje vikendica Zaštitna Općenito stambeno 35 područje.> © .. i Smjernice za zaštitu od buke na cestama RLS . „„ „ . malo naselje Seosko ili mješovito područje 60 Zona centra. Utjecaj zemljanog nasipa ili stijenke za zaštitu od buke na razinu bučnosti Noć 35 Čisto stambeno nase.tu od buke ( T i ) Približna procjena postojeće odn.19 1. Refrakcijom zvučnih valova može manji dio energije zvuka proći u zonu "sjene". očekivane buke od cestovnog prometa Dnevno prometno opterećenje u oba smjera vozila/sat < 10 10-50 Tipovi cesta p r e m a p r o m e t n o m o p t e r e ć e n j u s t a m b e n a ulica R a z m a k mjesta prijema z v u k a o d osi k o l n i k a u m S t a m b e n a ulica ( d v o t r a č n a ) >35 26-35 11-25 <10 >50-200 S a b i r n a ulica ( d v o t r a č n a ) >100 36-100 26-35 11-25 š 10 >200-1000 C e s t a u naselju i sabirna ulica ( d v o t r a č n a ) 101-300 36-100 11-35 Š10 C e s t a i z v a n n a s e l j a ili u ind. i koje visoko apsorbiraju 8 df} (A) < LAa STR..7 0 35-70 za građevinska područja u dB (A) Efektivna visina zaštitnog objekta h e f (m) (?) Dijagram za određivanje potrebne visine stijenke za zaštitu od buke ^8) Smanjenje razine buke < 8 dB (A). STR.50 D © 218 Piramida z a zaštitu od buke (betonski predootovljeni elementi) . O i ' "~50dB(A) 4 5 dB(A) f 8 0 'dB(A) 1 6 t S t i j e n k a z a z a š t i t u o d b u k e ' !v I — 28 1 23 63 1 1 Karta izofona. Bedem za zast. c e s t a .81 daju iscrpne podatke za proračun. Njeno djelovanje zasniva se na stvaranju "zvučne sjene" za buku od vozila. ali ta "sjena" za razliku od optičkih okolnosti . Teren Potrebna uda Ijenost u m Livade Šuma 10 75-125 50-75 15 125-250 75-100 20 225-400 100-125 25 375-555 125-175 30 175-225 35 200-250 r (9) Smanjenje razine buke uslijed udaljenosti 1 2 10 3 14 4 16.6 trakova) >3000-5000 1251 1. Buka od prometa trebala bi pri prolazu kroz zaštitnu pregradu oslabjeti za = 25 dB (A). naročito u prometnim prostorima. i obrtničkom području (dvotračna) 101-300 36-100 11-35 =10 101-300 36-100 <35 101-300 = 100 Područje razine buke 0 0 I II III 0 1 II III IV 1 II III IV II III IV V IV IV V IV V ® Normirano postavljanje stijenke za zaštitu od buke uz ceste ^ ^ t40-90( Zaštitni zid od betonskih zid od be elemenata H = 1. < 4 dB (A). Moguća učinkovitost zaštitne pregrade ne ovisi 0 gradivu. obrtnička 65 zona š i r i n a ulige za I H max.50 Ije.50 •g». a.5 5 18. autocesta (4 . koje apsorbiraju 4 dB (A) < LAa STR. drva i čelika. objekta u m Redukcija u d B (A) 6 ( 1 0 ) Približna procjena redukcije postojeće odn.- 50 Industrijska zona 70 70 Projektna razina buke 4 5 . zaštitnih pregrada i zaštitnih piramida . Industrija nudi brojne predgotovljene betonske elemente i zaštitne pregrade od stakla. priključak na auto. i o b r t n i č k o m području (dvotračna) G l a v n a p r o m e t . I . Dac^ 75 dB(A) \ X "¿mljani nasifi. Intenzitet buke prouzročen višim prometnim opterećenjem i gustoća izgrađenosti zahtijevaju učinkovitu zaštitu u obliku zemljanih nasipa. Stijenka Stijenka sa stambenim vrtom (3) I Mjere za smanjenje buke uz prometnicu Zahtijevano smanjenje 2. Taj je dio toliko manji koliko je pregrada viša i put refrakcije zvučnog vala dulji. R.nije potpuna. očekivane buke od cestovnog prometa .5 7 23. Ta redukcija označuje se sa A LA. već pretežno o visini pregrade. STR.PROMETNI PROSTORI 65 dB(A) 7 0 dB(A) 60 dB(A) \ 55 dB(A) ZAŠTITA OD BUKE DIN 18005 Smjernice za zaštitu od buke na cestama Povećana ekološka svijest doprinosi sve većoj važnosti zaštite od buke.© .5 6 20. Razlikuju se zaštitne pregrade koje reflektiraju A LA. i predstavlja modificiranu mjeru prigušenja buke od cestovnog prometa.5 Visina zaštit. DIN 18005 dio 1.

okviri i palisade bit će trajniji ako se impregniraju u koti u pod tlakom i u vakuumu.» © Ogradu treba podići na međi.00 m. obveza ograđivanja = 5. A .ograda (Fi) Ograda od okrajaka Od uzdužno rezanih okrajaka 3 Livadna ograda s oblicom na vrhu ^ ^ HZ! Od naizmjenično postavljenih lijepljenih talpi Jednostavna drvena ograda Varijanta drvene ograde J : -N ' Od savijenih drvenih letava na okviru od čeličnih cijevi © Livadna ograda sa smaknutim stupovima i prečkama Od drvenih talpi kvadratičnog presjeka Neobrađene daske iz pilane pribijene na stupove -10 cm u zemlji Ograda od žičane mreže.00 m ta je udaljenost 0. a troškove snose oba vlasnika zemljišta u jednakim dijelovima. Ograda mora biti u skladu s mjesnim običajima.20 m . Vlastita ograda: rub temelja dodiruje među. voda koja prska 1 1 Pričvršćenje stupova za ograde i pergole r^i A (?) Ukopavanje stupova Unutar izgrađenog dijela naselja vlasnik je zemljišta.00 m. a za visoku do 2. uz donji rub mali razmak i bodIjkava žica.OGRADE -> O D Zakon o susjedskim pravima. dužan na zahtjev vlasnika susjednog zemljišta podići ogradu na zajedničkoj međi. na kojem je zgrada ili se obavlja neka gospodarska djelatnost. Pričvršćenje prečke na stup u S/SA Moguće tit if A -y A-t A— • i/ n n^ Bolje (?) T Za zaštitu od pogleda prikladne su ograde od drvenih lamela -» © a mogu služiti i kao zaštita od buke. naročito ako su u živici -» Drvene ograde. Poželjno je da je ta ograda visoka oko 1. Zaštitne ograde protiv divljači treba ukopati 1 0 . . '«*/1' D . plastificirana. Ograda od ukrštenih letava.50 m -» Kod živice se mjeri od bočne površine. Zajednička se ograda postavlja centrično na međi. najomiljeniji je način ograđivanja zemljišta Letve na prečki (4) Oblikovanje vrha letava / / / B / / / / / / / / / / / / H / / ž [ W f W W W t f T O 1 W w u (5^) Ograda s nadvišenim stupovima (ß) S kontinuiranom prečkom © S horizontalnim lamelama (8) S vertikalnim drvenim lamelama (9) Lovačka ograda Ornament . oba su vlasnika dužna zajednički podići ogradu. a kod drveća od sredine stabla. Postoje li na oba zemljišta zgrade ili se obavlja gospodarska djelatnost. Trajnost im je tada više od 30 godina.2 0 cm. nazvana i lovačka ograda. udaljenost od međe treba biti 1.Drveni stup . Papuča za stup VRTOVI . ili ukopana Ograda od čeličnih profila (pocinčanih) sa plastičnim ogradnim elementima Živica s uloškom od žičane mreže Horizontalni u Vertikalni' presjek presjek •v Razdjelna ograda o<f armiranog 4) ornament . Udaljenost do međe za živicu: ako je živica viša od 2.stakla na betonskom postolju 219 . stupovi.

' ' Vijak Držač žice za zatezanje (5) Žičana ornament . Zatezna č a h u r a .> ( D . Plastificirana žičana pletiva s pocinčanim stupovima ne treba održavati. .i ^ V .90/0. granit ili kvare.rešetka (4) Žičane hasure Srednji stup ^ .> ® i l i klesani . mogu se upotrijebiti neobrađeni . jer će s druge strane ogradu podići drugi susjed.750+-875-+-1000-M 125 - .> ® . Žičana pletiva . 1— 1 . betonskih ili čeličnih stupova © + © koji su temeljeni u tlu.i } ^ T J ft - I t nTT Pogled Detalj (7) Zatezanje žicanog pletiva © Različite metode spajanja i obrade četverokutnog i plosnog čelika Čelična rešetka I I . I" 8/12 Pogled (— 375/375 —I Osovinske mjere Presjek 4 4 7 i/IO 6/10 5 a' r r © t Uobičajeni komercijalni oblici betonskih blokova 5 »i i. Ograda od kovanog željeza može biti umjetnički obrađena ili jednostavna. gotovo svaki oblik je moguć . u skladu s različitim željama korisnika.40 O^fYTTO 3x10 Žičano pletivo. Žičani ornamenti ili rešetkaste ograde točkasto su zavareni rpocinčani . Žičana se ograda nateže preko drvenih.5 cm (?) Čvorasta rešetka i ukrasna rešetka '"t t ± r r Prirodni i lomljeni kamen.8 1 3/B I2/B 1 4/6 5/bI5/6 i i .65/0. m 0. Sve osovinske mjere su višekratnik od 125 mm uz reške od 10 mm.i r .» © isporučuju se s okcima različitih veličina. g+ "u 4/5 5/5 ¡6/5 ¡4/4 5/4 6/4 j 7/4 „ ¡4/3 i 1 -^ 0| jl625l. uobičajena veličina oka 4-5. 1 - 8/6 8/5 8/4 I 9/5 10/6 >0/5 j Presjek © 220 Slojeviti kameni zid s različito debelim slojevima ^g^ Zid od lomljenog i obrađenog kamena Ova tablica daje dimenzije u skladu s normativnim mjerama u visokogradnji DIN 4172./ ( S f i K o ^ Krajnji stup Držač žice za zatezanji iržačžicezazatezanje2|cazazateza| Žica za zatezanje Vanjskj ugao Žičana m r e ž a Zatega od nefiraajucegt •fi M Ograda Vrata i polje ograde od valovite rešetke ^g^ o OOO b o o Bodljikava ž i c a 7 Držač žice za zatezanje* Sidro u zemlji Držač žice za zatezanje Vanjski ugao Krajnji stup Detalji stupa © Detalji zatezanja čvorastog pletiva Vrtna vrata od umjetničkog kovanog željeza T .200/22 100/16 15 VRTOVI OGRADE 3 x 10 Vlasnik zemljišta najčešće podiže ogradu samo prema jednom susjedu. Po mogućnosti treba upotrijebiti samo jednu vrstu kamena.

@ . Da bi se udobnije hodalo. polož. Stube se mogu vrlo maštovito oblikovati upotrebom "Karlsruhe" vrtnih elemenata.80 m. skupo ali t r a j n o i Sloj ploštimice položenih opeka postavljene k a m e n e ploče Betonski potporni zid (izvodi s e i S u h o z i d . cm 12 14 ® Ploče z a vrtne s t a z e • 625 - u © Opločene staze među gredicama.> ® . Pri opločenju se razlikuje povišena staza između cvjetnih lijeha ili staza u razini travnjaka ->©-(7). Nagib prema brdu 5 . op.> ® . grmlja i cvijeća. Predgotovljeni elementi z a potporne zidove 221 . Primjeri © . Pijesak Šljaka ili d r o b l j e n a c © VCIlINdillU Kamen obrađen s dvije strane Pošljunčana staza © Sitna kocka. samo se treba držati formule za stubišta ->s. dječja kolica. Suhozid od kamena u slojevima do 2 m ako podupire sraslo tlo. 2 1 9 (T) © s upo m z itd a n iv i m a ( 2 ) Duljina L cm 50 50 Širina B cm 50 70 Visina kut. Betonski potporni zidovi jednostavniji su i jeftiniji a moguća je nabava predgotovljenih elemenata ->@ raznih oblika i veličina.. 267 Elementi za opločavanje čvrstih staza između lijeha upotrebljavaju se radi lakšega održavanja . tako da se po njima može sigurno i udobno hodati.> © z a bicikle.> ® + ® . između ostalog kutni profili. STAZE. Pomoću predgotovljenih elemenata mogu se oblikovati i lukovi. Rampe s bočnim stubištem . nije p o t r e b n a p o s e b n a odvodnja od predgotovljenih elemenata)-»^.i I ( T ) 1. 205/125 polumjer 24. STUBE.t 1 90 1 Pergola na Izdizanje tla p r o t i v drveta iznad truljenja Okvir z a penjačice .> @ . Element dimenzija 55/30 omogućuje najmanji polumjer od 4. kolica za smeće i invalide s pratiocem.» S. Mašti ne treba postavljati granice. treba niveleta uspona biti konkavna Valja paziti na smjer nagiba terena pri projektiranju staze . 193-197.> S . uzvišenje zbog m a n j e g prljanja ( § ) U travnjaku u istoj r a z i n i ( n e s m e t a kosačici) duljina k o r a k a debljina = 3 c m : R a z m a k ploča = n n i rw^ffff^T ^jiff* « ivIvXv! ® l ï v n S S o 'inija U S P ° n a j e ® k o n v eksna © S t a z a uz kuču: poprečn nagib Pješačka staza na padini Kolni put n a padini i l 4 6 Z a v r š n i sloj V e z n i sloj Sloj sitnog šljunka Sloj krupnog šljunka D r v e n e oblice Q D D O Q C D a ^ i o 10-15 3DC 1 5 -Sitna kocka Ispuna reški pijeskom Sloj plošt. prikladne su stube od oblica .90 m.20% .VRTOVI PERGOLE. POTPORNI ZIDOVI .. Stube moraju biti blago nagnute naprijed kako bi kišnica mogla otjecati. i'i ! ! K a m e n a ploča [.60 i i !l tV. Da bi vrt izgledao što sličnije prirodnomu.( § > pokazuju oblike stuba u vrtu. unutarnji ugaoni i obli profili. ali ih se mora skladno uklopiti u nasade drveća.

pijesak). klizanja.0 18.* 3.0 18. tj.0 16. a na površinama za sadnju biljaka 40 cm. Kut prirodnog potkosa u grad.0 19.Žlijeb z a /"odvodnju VRTOVI ZEMLJANI RADOVI DIN 18915 .0 35-40 45 27-30 42 37 Nasipano tlo Ilovača 15.0 15.0 14.0 22. . •yC*''-"}.grejder) kad se izvodi nasip.0 25. odnošenje tla vjetrom itd. osiguranje kosina Treba izbjeći pojave erozije.5 kg negašenog vapna.0-20. Kosine. Pri nasipanju humus treba sabijati ako se neposredno nakon zemljanih radova izvode vrtnotehničke građevine. Sabijanje polijevanjem moguće je samo kod nekih vrsta materijala (šljunak.5 20. Izvedba stuba kod viših nasipa na nagnutom tlu ->• (3) sprečava klizanje (širina stuba = 50 cm).).0 17. osiguranje umjetnih kosina Smaknuti raster blokova koji su otvoreni za sadnju. Nasipanjem materijala u slojevima postižu se najstabilnije kosine.0 19.0 20. preporučuje se posaditi biljke koje mogu poslužiti kao zeleno gnojivo. Ako nije u sjeni. .0 16. nevezani nasipni materijal može se vibrirati.0 18. putove i slobodne prostore treba sabijati i najgornji sloj. Kod svih radova oko sabijanja treba voditi računa o namjeni. . 5. krupnim šljunkom ili drobljencem Šljunak Pijesak Drobljeni kamen. pionirska sadnja i prskanje bitumenom za osiguranje strmih kosina Ispuna pijeskom . © Stabiliziranje horizof položenim busenjem Konstrukcija od armaturnih m r e ž a ® Berma za grmlje. Kamena rebra za odvodnjju . Za staze.0 20. mokar Glina rahla i suha rahla i jako vlažna čvrsta i prirodno vlažna (čvrsto tlo) Suhi pijesak i krš „ . 4. Kod svih čvrstih tala moguće je nabijanje i zabijanje.0 20. slama itd. travnjaci ili ako se sadi (posebno važno za izvođenje staza i slobodnih prostora). za travnjake treba ma površini ostaviti 10 cm sipkog tla. Naslagu humusa treba najmanje jednom godišnje prekopati i onda na svaki kubični metar dodati 0.0-22. Najčešće je dovoljno prelaženje mehanizacije (gusjeničar . Profiliranjem podtla ->• (2) postiže se veza nasipnog materijala i podloge i sprečava stvaranje kliznih ploha. 1. Valjanje se primjenjuje i za slojeve tucanika pri gradnji putova.0 18. >?/ I—— 3 . kN/m 3 rahlo i suho rahlo i prirodno vlažno rahlo i zasićeno vodom nabijeno i suho nabijeno i prirodno vlažno rahla i suha (prosjek za laka tla) rahla i priroodno vlažna rahla i zasićena vodom (prosjek za srednja tla) nabijena i suha nabijena i prirodno vlažna (oblutci) srednje krupni i suhi srednje krupni i vlažni suhi sitan i suh sitan i prirodno vlažan sitan i zasićen vodom krupan i suh 14. Sipki. Nasipavanje humusa nagnute plohe na blago (?) Nasipanje u slojevima 777777777?.5 18. Ostaje li to odlagalište dulje vrijeme. tež.. Ploče od busenja učvršćene kolčićima za nagibe > 1:2 . Uvijek treba valjati izvana prema unutra.40 cm).0 18. potreban je uzdužni nagib radi odvodnje procjedne vode. 2.šljunkom ^jgj Osiguranje površine kosine konstrukcijom tipa Weber Vrsta tla Prost.4 m ——I © Naslaga humusa © Koherentni materijal u podlozi s blago nagnutim stepenicama Humus D o b a r materijal Loš materijal Humus na gradilištima čuva se privremenim odlaganjem na hrpu ->• 0 . treba hrpu zaštititi od pretjeranog isušivanja (busen. stepenasto ¡j n a g i b u 1 : 1 i 5 W Težina i kut prirodnog pokosa različitih vrsta tala DIN 1055-2 222 . od padine prema sredini nasute površine.0 16. Ako su stube nagnute prema brdu.> Q D v/ s / h .0 40-45 45 20-25 40 70 30-45 25-30 35-40 30-35 40 25 35 30-40 40-50 20-25 70 35 © Odvodnja i osiguranje nožice kosine nabačajem drobljenca i kamena Osiguranje kosine kamenom. . Koherentno tlo sabija se valjanjem u slojevima (debljina sloja 30 .

treba plosnato busenje učvrstiti drvenim kolcima ->• s. 222. Kod živog pletera (vrbovi kolci) treba naknadno posaditi bjelogoricu kao trajno rješenje s. Krajolik ostaje zelen. Ako je nagib strmiji od 1:2. Razlikuje se mrtvi i živi pleter. zaobljenih kosina čije se površine učvršćuju travom. Za osiguranje dubokih usjeka u cestogradnji ili pri građenju na padinama potrebne su opsežne zaštitne mjere . pleterom. u slojevima tla različite čvrstoće © Oblikovanje (i osiguranje) kosina u slojevima tla različite čvrstoće ® Stijenska kosina uvjetovana geološkim okolnostima Stijenska kosina uvjetovana geološkim okolnostima Krainer" zid u Ebenseeu 223 . © d i j a f r a g m o m ili žmurjem (sa ili bez sidrenja) u nevezanom kamenom materijalu Sidreni k a b e l 33-651 © Osiguranje kosine u nevezanom kamenom materijalu: stepenasti iskop odozgo prema dolje uz istovremeno podupiranje zidnim elementima i aluvijalnim sidrima (autocesta preko Brenneta) ® Primarno osiguranje kosine u glinom vezanim ili djelomično vezanim materijalima pomoću usidrenog roštilja od greda F a z e iskopa © Osiguranje kosine u nevezanom kamenom materijalu: stepenasti iskop odozgo prema dolje i istovremeno osiguranje mlaznim betonom s armaturnom mrežom (ô) Prostorna rešetka kao potporni zid ("Krainerov" zid) od betona (sustav Ebensee) "Krainer" zidovi izvedeni u stepenicama daju dovoljno prostora za novu trasu.> Q P Na strmim padinama treba učvrstiti površinski sloj.» © + © . Pleterom se učvršćuju strme kosine na kojima je teško zasaditi raslinje. Kosine koje su strmije od prirodnog kuta nasipanja učvršćuju se busenjem. mogu se visoki zidovi izvesti i s usidrenjem u tlo Bušotina z a odvodnju Stijena od pilota.VRTOVI OSIGURANJE PADINE . Polja između njih pokrivaju se armiranim mlaznim betonom . izvedba blago nagnutih. Ovisno o sustavu i nagibu.© .> © . ceste i putove.» © . stabilna) kosina ( N ) Znatno povećanje nagiba u m j e t n e kosine (K) m o g u ć e j e s a m o uz p o s e b n a osiguranja (ovdje npr. Čeono busenje treba primijeniti za nagibe od 1:1 1 /2 do 1:1/2. međutim. potpornim z i d o m u nožici) Blagi nagib slojeva (po mogućnosti b e z i z v e d b e Strmi nagib slojeva ( s a s t e p e n i c a m a ili bermom) Potrebno ublažavanje. dijafragma ili ž m u r j e Obložni zid za kosinu od nevezanog kamenja s prethodno izvedenom sidrenom gredom (shema Badberg II . grmljem ili drvećem. od horizontalnih usidrenih greda i uspravnih stupova. taracanjem ili zidovima. nagiba i osiguranje it'rmi pokćs moguć ^amo uz osiguranje (naročito ako ima nevezanih slojeva) © Oblikovanje (i osiguranje) kosina. npr.Badgastein) Obložni zid sa stijenom od pilota. Mulleru 1969. Ozelenjeni potporni zidovi stvaraju prostor za dobro uporabiva zemljišta.) Prirodna (ne b e z u v j e t n o . Preporučuje se. 222. Mogu se svladati i znatne visinske razlike . Usidreni roštilji od greda različite izvedbe. Načini oblaganja stijene kao obložni ili potporni zid (prema L.

0 Sadnice T^o a h 1. / _ „ (7) Verrier . a bočne grane vode se lijevo i desno pod 90° Sađenje u kvadrat © ® • ® • Sađenje u kvadrat s ispunom @ • o o O o o © ® @ © © o o o o o @ # © Sađenje u kvadrat s dvostrukom ispunom o o o o • • • • • • # • • • • • • * A® • • • • • • # l • • • • • t • t # • L Stabla na 1/4 ha e • • Stabla na 1/4 ha 167 104 42 167 104 42 46 26 « • • ^ ^ Žičana skela za grmlje kupine c Stabla na 1/4 ha 46 26 Nategnuta žica K a d g r a n e izrastu i z n a d ž i c e odrezati na 1 5 c m i z n a d najviše žice.5m 4 x 6 x 3m 6 x 10 x 5m Sađenje u pravokutnik s dvostrukom ispunom • a ® a ® a a • • • • • a a a a m a 0 v e X / * • * • e ® 0 » • N a k o n b e r b e orezati tako d a o s t a n e 5 .0-4. Špalir: srednje stablo u špaliru vuče se vertikalno.8 g r a n a v. Iz njihovih se izboja početkom proljeća oblikuje lepeza. (9) Dvokraki horizontalni kordonac Sustavi sađenja prema -> CD De Haas • ® f • ® $ 9 9 9 ® 9 9 9 • • • • • e • • ( • e • • • » ® # • • • e • t • « ® # • • t • 1 • -• ® • — o o o 1 Razmak 4x111 6x6m 10* lOm © i Stabla na 1/4 ha 156 •—® Razmak 4 x 4 x {2) m 10 x 10 x (5) m ® • i1 .VRTOVI .5 h • ® « '"V Stabla na 1/4 ha 80 160 -150-60 ©v ® Ribiz ® Sađenje u trokut © S a đ e n j e u trokut s ispunom Sađenje u trokut s dvostrukom ispunom Mjere za sadnju malina Ogrozd i ribiz 224 . saviti u obliku slova U i privezati • Razmak 3 x 5 x 2.T •—í @ a © a © Stabla na 1/4 ha Glavna stabla Ispuna 156 156 25 25 Stabla na 1/4 ha 6 x 3 x 3m 8 x 4 x 4m 10 x 5 x 5m 69 39 25 69 39 25 Lepeza: pušta se da rastu samo dvije grane pod kutem od 45° prema tlu.® • c Maline a Stupovi * a a Razmak 1.5 x 3 x 3m 2 x4x4m 3 x 6 x Gm 320 178 80 320 178 80 3 x 3 x 3m 80 © a 3.5 h ® • Ogrozd -i 1.palmeta (6 i 8 grama) (8) Palmeta u obliku svijećnjaka .> QP T~ 30 cm u zemlji (?) Skela špalira od željeznih cijevi (2) Skela za dvostruke špalire ( D Stijenka špalira od drva — L e t v e z a špalir Ž i c a špalira 1— 6 0 H (5) Vertiklani kordonci (6) Kordonci oblika slova U Ž i c a špalira .

Kod mahunarki zahtijeva svaka biljka svoju motku za penjanje.6 zelenkast 6 .razmak: 70 x 60 najviše 50 x 100 cm ^g^ Dvostruka rešetka od žičanog pletiva (jjg) Zaštitna rešetka za ptice od pletene žice Rešetka za vriježe graška od pletene žice Višegodišnje vrste Bršljan .Wisteria sinenis Pavitina .» ® .6 m rast: brz 2 .crven 5 .» QP Za biljke penjačice nije dovoljno samo pogodno tlo i ispravna orijentacija -> © treba uzeti u obzir i visinu rasta.Clematis montana Glicinija .4 m rast: brz 3 .1 1 biljaka (7) Metoda šatora © Skala za vriježe od pruća .Polygonum aubertii Divlja loza .8 narančast 5 .Humulus Lupulus Kozja krv . Za dva reda biljaka pogodna je metoda šatora — © .9 bijel 5 .P. tricuspidata „Veitchii" Pavitina gorska . npr.6 zelenkast 5 .4 žut Mjesto O-© O • o® o @ o @ o @ ® @• o o @ o @ O 9 o a 00 o ® o ® O = sunčano d = polusjena.VRTOVI .9 bijel 6 .Lonicera heckrottii Hmelj .Vitis vinifera Kozjak .7 bijel 5 .8 zelenkast 6 .9 različito 1 . sjeverni zid ® = sjenovito 225 .6 zelenkast 5 .4 m rast: brz 2 . Višegodišnje penjačice i puzavice -> © . > Za sadnju u koritima i kacama prikladna je metoda vigvama (indijanski šator) .© .Hedera helix Troskot .9 žuto .6 modar 7 . Zaštitne mreže od pletene žice štite sjeme i sadnice od ptica .6 smeđ 7 .Hydrangea petiolaris Američka lulica -Aristolocchia macrophylla Kampsis .> @ ili dvostrano žičano pletivo.6 zelenkast 5 . Kad se ozelenjivaju zidovi zgrada.Vitis coignetiae Vinova loza .2 m rast: brz 2 .crven 6 .> © Visina do 25 m do 15 m do 15 m do 8 m do 10 m do 10 m 5 do 8 m do 10 m do 8 m do 10 m do 10 m 3 do 4 m 4 do 6 m do 5 m do 5 m 2 do 4 m 2 do 4 m do 3 m Rast polagan brz brz brz srednji brz srednji srednji polagan srednji srednji srednji brz srednji srednji polagan srednji polagan Podupiranje x potrebno x x X (x) preporučuje se X (x) preporučuje se X X X X X X (x) preporučuje se X X Lišće zimi eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti imi ljeti zimi Zalijevanje - + (+) (+) /+) /+) /+) + - <+) + + Cvijet/mjesec 9 .> ® .Euonymus fortunei Bijela loza .Clematis vitalba Hortenzija penjačica .Campsis radicans Pasja loza . Jednogodišnje biljke: zvončići visina ukrasne tikvice visina japanski hmelj visina ladolež visina grahorica visina ukrasni grah visina dragoljub visina 4 .6 bijel 5 .Lonicera caprifolium Ruže penjačice Kuri ka .Clematis-Hybriden Zimski jasmin . napeta žičana mreža .4 m rast: brz 1 .8 različito 6 .6 žuto .3 m rast: brz lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno © Penjačice i visina njihova rasta (2) Horizontalne penjačice (3) Mahunarke koje pokrivaju zid (?) Šesterokutna žičana mreža (5) Špalir od letvica (6) Metoda vigvama za 8 .10 zelenkast 7 .Jasminum nudiflorum Pregled nekih penjačica i puzavica . potrebna su različita pomagala za penjanje -> (2) <D.5 m rast: brz 3 .> © Pomoć pri penjanju graška: grane koje otpadaju pri obrezivanju stabala .

VRTOVI PUZAV1CE I PENJAČICE Povoljno mjesto Sunčano. armaturne mreže Pavitine vole hladne noge i vruću glavu 226 . brz Podupiranje: drvo. polusjena. umjeren. nategnute žice. sjenovito Rast: polagan.

poriluk. Pri sijanju. Brežuljkasta lijeha izraziti je izvor topline.(3). Na povišenim i brežuljkastim lijehama može se postići rana berba. Navodnjavanje francuskim crijevom (3) ili kapanjem.zemlja VRTOVI Francuska cijev za zalijevanje Drvo 40/60 Iskop jame dubine oko 25 cm i širine oko 1. impregnirane oblice.> ( ? ) + (3) © Brežuljkasta lijeha pokrivena folijom. Upravo na brežuljkastoj ili povišenoj lijehi posebno dobro uspijevaju mješovite kulture. Brežuljkasta lijeha široka je oko 1. sađenju i branju ne treba se sagibati ako su lijehe visoke 60 do 80 cm © + (f). Varijanta brežuljkaste lijehe jest povišena lijeha. Najbolje je oblikovati je tijekom jeseni. idealno za izjednačenje visinskih razlika 1.(?) ® Povišena lijeha izvedena uz južni zid. kišenje francuskom cijevi za Humus Grubi kompost Popločana staza © Presjek brežuljkaste lijehe Bolja je betonska platica kao završetak-» (2j • © Povišene lijehe. Umjesto dasaka može se upotrijebiti svaki drugi materijal koji brzo ne trune.Betonska p l a t j c ^ Zem|ja Sloj treseta (T) Uređenje brežuljkaste lijehe © Završni sloj je zemljani omotač debeo oko 10 cm .50 m Sloj vlažnog lišća oko 20 cm Grubi kompost Granje POVIŠENE I BREŽULJKASTE LIJEHE Važan je pravilan sklop i položaj sjever .jug Q . jer je tada na raspolaganju najveća količina vrtnog otpada. gredice ili kameni zidovi. pokrivena staklom kao mali staklenik ® Mini jezerce u povišenoj lijehi od kamena Luk. mrkva ® Kraterska lijeha 0 2m-»© 227 . npr. Doduše zahtijeva stanovit napor pri oblikovanju.50 m i dugačka 4 m. u osnovi zapravo hrpa komposta omeđena daskama © . Sloj vrtnih otpadaka i granja visine 25 cm i širine 4 0 cm Sloj grubog komposta 10 c m _ 2ljeb za zalijevanje . Na njima se postižu rekordni prinosi i rana berba. ali se zato može upotrebljavati godinama.00-1. Rajčice visokog uzrasta dolaze u sredinu. Visoke lijehe povećavaju urod ako su slojevito ispunjene organskim materijalom kao što su panjevi i grane. nasiječene grančice ili fina kompostna zemlja.slojevita ispunjena kao brežuljkasta lijeha -> (T) . Biljke koriste sunčanu toplinu koja pada na bočne stijenke.25 (6) Povišena lijeha .

glavni i pomoćni ulaz. Natkrivena terasa je povezujući dio kuće i vrta. 1 113.10 ® V e ć i vrt sa sportskim terenom ispred kuće. .( ? ) . M. Tamnosmeđi zidovi od opeke primaju više topline od onih bijelo oličenih.(§) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Mjesto za sjedenje Korito Mjesto za vatru Bazen/tekuća voda Zidni bunar Stube Kamena klupa Betonske ploče Ploče od granita Kulir / klinker Živica od šišmira Travnjak Biljke u loncima Kameni blokovi Krupni šljunak Šimšir oblikovan u kugle Mješovita kultura Brežuljkasta tijela Silos za kompost Suhozidovi (¿T) Ukrasni i ekonomski vrtovi (5) Atrijski vrt 228 . okružen trkaćom stazom između nasutih kosina.Glavni smjer vjetra Legenda . Za spušteni vrt tipične su stube. .> ( T ) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 Stan Terasa Sjenica Pumpna kućica Vodovod Staja Bazen Travnjak Mjesto za gnoj Zimsko povrće Povrće Maline Ogrozd i ribiz Cvijeće Ukrasno i zaštitno grmlje Spalir na zidu Živice Lisnato drveće Voćke Koštičavo voće Jezgričavo voće Upojni bunar VRTOVI OGLEDNI PRIMJERI Projektiranje vrta treba započeti prije konačne verzije građevinskih projekata. grmljem i drvećem povezana s raznim prostorima vrta koji okružuju zgradu i povezuju je s krajolikom. Od ljetnog jugoistočnog vjetra zaštitu pruža živica na zapadnoj strani. buke. živicama.» (5) .» (3) Pri izboru biljaka treba posebno paziti na svijetle i sjenovite zone. opločenim stazama. a od sjevernoistočnog vjetra stijene od platica. Ona je suhozidovima.» (4) Tako na maloj površini nastaje strogo geometrijski oblikovani vrt. Neufert Legenda->(2) . Pogodno za suptropsko raslinje. Zidovi oko vrta štite od vjetra pa se u vrtu zadržava topli zrak. npr. E. povišeno mjesto za sjedenje i roštilj. terase i prije svega visinski položaj prizemlja te orijentacija kuće usko povezani s oblikovanjem vrta.. Dugi i uski vrtovi djeluju manje usko ako ih se poprečno podijeli na različite zone. štite od vjetra i daju povoljnu klimu za biljke koje vole suho tlo i sunce. obrasli zidovi i jezerce u sredini . vjetra i prašine. Klima atrijskog vrta toliko je toplija koliko okolni zidovi bolje primaju i akumuliraju toplinu od sunčanih zraka. 1 1000 (1929) Weimar (Gelmeroda) Arh. jer su kolni prilaz. te štite stanovnike od pogleda. Bočni zidovi akumuliraju toplinu.

21 22.(rj) 1 2 3. U tu se svrhu mora oko 20% krovne površine izvesti kao ventilacijska traka ili moraju na raspolaganju biti pojedinačni zaklopci za zračenje.00 Solarna brežuljkasta lijeha s poklopcem Zemlja ^ (?) 30 Gnoj Središnji prolaz Sanduk za brzi rast vlastite izrade 23° Holandski staklenik Tj65 Razmak vezača 3. odnosno ozelenjene.<- Priključeni staklenik (i^) Priključeni staklenik (11) Zaštita od sunca smještena izvana. 10. s punom ventilacijom ispod nje Optimalni ploha kut nagiba staklenih 229 . Staklenik s odgovarajućim uređajima i klimatizacijom Grijanje Stol za sadnju Lijeha za umnožavanje Svjetiljka za raslinje Automatksa prisilna ventilacija Svjetiljka staklenika Regulator vlage Mjerač vlažnosti zraka Regulator temperature u prostoriji Veličina 1.00/1. Kapljično navodnjavanje Pribor za zalijevanje Pumpa za vodu Kabel za podno grijanje Bazen za vodu za zalijevanje Izolacija 14. treba se pobrinuti za neku zaštitu od sunca kako bi se uz intenzivno osunčanje osigurala podnošljiva klima. 7 Krovna ventilacija Automatski otvarači prozora Vanjsko sjenilo Odvlaživač zraka Pokretač zraka Bočni ventilacijski prozori Dvostruke ploče od pleksistakla • 8. 13. Ekonomična je zaštita iznutra. 20. 9. 16. 17 18.STAKLENIK Prozračivanje staklenika treba dimenzionirati tako da se pri otvorenoj ventilaciji postiže temperatura približno jednaka vanjskoj. 11. 15. 6. Treba se pobrinuti za dovoljni dovod svježega zraka. Vanjska zaštita je učinkovitija ako je dovoljan razmak između zaštitnih elemenata i staklene stijene -» 0 i © . 5.00 i 1. Zaštita od sunca može se izvesti izvan ili unutar staklenika. 19.00/2. Ako stijenke nisu izvana dovoljno obrasle. 4.04Staklenik s nagibom krova 23°-27 Ventilacija ispod zaštite od sunca . 12.065 m Razmak rebara 613 mm ¿>4 C/illP^ Staklena ploha orijentirana (8) 13.

3. i to na južnoj strani.VRTOVI DRVEĆE I ŽIVICE Sloj koji se uklanja Sloj koji se navozi Stvaranje h u m u s a Glavni prostor z a korijenje Oslobađanje hranjivih.> © . Grane se režu tako da se usmjeruju prema van i kako bi svjetlost doprla u krunu stabla.> © .© Živica smanjuje brzinu vjetra.25 m. T J c l - -s Hodnici kišnih glista kroz sve slojeve Mineralni sloj (rastrojeno kamenje. Oblici stabala . spremnik vode) MatiCna stijena (rastrošna ili srasla stijena) Svaki je sloj tla pun života. Potporni kolac mora biti za širinu dlana udaljen od debla .» © . regulira oborine.> © Voćke treba uvijek saditi u nešto višem položaju nego što su bile u rasadniku.» © . zaštitom od vjetra. Deblo i dvije ili tri grane treba ostaviti .. Želja za skrovitošću u vlastitu vrtu. Svaka razina ima svoje stanovnike © Krošnja stabla i razgranata mreža korijenja slične su kao slike u ogledalu © Piramida je osnovni oblik poput "božičnog drvca". Za visinu živice do 1. Grane se skraćuju pa se ne lome tako lako pod teretom plodova ili snijega. i 5. Mjesto na kojem je voćka cijepljena prepoznaje se lako po zadebljanju na obodu debla. © Svaki sloj humusa ispunjen je životom. ® Visoko deblo kod još mladog stabla.50 m. Korijenje prodire i u stjenovite slojeve. buke. godini nakon sadnje (lijevo ljetni. kako bi štitio stablo od prejakog sunca.> © . ima prednost pred oblikom kaleža jer se bočne grane mogu držati kratkima i ne lome se lako pod težinom plodova ili snijega. "naklon") u obalnom području daje zavjetrinu do 200 m..75 m .kako bi se održao željeni oblik (5J Oblici stabla za kućni vrt ® Obrezivanje grabove živice u 1.© .-¿L \ O i i o \ o \ •. a studeni u krajevima s blagom klimom. Grane se usmjeravaju prema van da bi svjetlo dospijevalo u krošnje. Piramida je oblik "božičnog drvca" i ima prednost pred oblikom kaleža. Oblik stabla poput kaleža sa slobodnom sredinom. Kalež s otvorenim središtem podsjeća na šalicu ili kupicu. Pri sađenju živice valja paziti na razmak prema susjedu. desno zimski rez) ^g^ Kod sadnje četinjača treba razvezati krpu oko korijena Podupirač treba postaviti koso ® Visina živice © "Prijelom" u Sjevernoj Njemačkoj Mjesto cijepljenja mora biti iznad zemlje Pravilna sadnja lisnatog stabla Deblo treba od sunca zaštititi slamom Visoka stabla se sidre nategnutom žicom © 230 Drveće za vrt © Visine rasta obrezanih i slobodno rastućih živica (biljka označena s X posebno dobro podnosi obrezivanje) (u zagradama broj biljaka na tekući metar) . to mjesto mora bezuvjetno biti iznad razine tla . akumulira toplinu i štiti tlo od erozije."fvnriM-sSV QJ <3 • . tvari iz tla •. a za onu iznad 2 m 0. Živica na nasipu (tzv. Svaka etaža ima svoje stanovnike . za visinu do 2 m 0. Najbolje je vrijeme za sadnju voćaka kasna jesen: u krajevima s ranim mrazom to je mjesec listopad. povećava stvaranje rose. prašine i znatiželjnih pogleda čini živicu prijeko potrebnom .2 m razmak treba biti 0.

Za prvu sadnju dovoljno je 5 vodenih biljaka po četvornom metru. žabe i vodozemci mogu prezimiti samo ako se spriječi zamrzavanje i osigura protjecanje vode. oko 4 .(5). Ako su količine vode. mogu se podizanjem ili spuštanjem prilagoditi vodostaju koji im odgovara. Pretežni dio močvarnih i vodenih biljaka zahtijeva mnogo sunca. Da bi kukci i ličinke mogli prezimiti.30 cm. Mora se uspostaviti odgovarajući odnos površine i volumena vode (oko 400 l/m2).6 sati dnevno. Močvarne ili plitkovodne zone .2 0 cm. Ribe.VRTOVI VRTNO JEZERCE Jezerca treba skladno uklopiti u vrt. Idealna je vodena površina od 20 do 25 m 2 . nastat će nakon 6 . Jezero treba i preko zime biti puno kako bi se izbjeglo bubrenje dna zbog smrzavanja. Niske biljke oko ruba sade se u nizovima ili grupama. Biljke se vrlo brzo razmnožavaju. ali već 3 . pijeska i raslinja dobro usklađene. odakle se jezerce dobro vidi. posude ili izravno u posebnu zemlju. Da bi se postigla skladna ukupna slika.(2) te vlažne lijehe dopunjuju i stvaraju prirodne odnose. s jednim dijelom dubine najmanje 60 cm. Za poluvisoke treba razmak 30 . Veličina jezera ovisi o veličini vrta. Biljke u posudama.8 tjedana biološka ravnoteža. najvažnije je ispravno odabrati lokaciju.> ( ? ) . Dublji dio služi i kao pribježište za sve životinjske stanovnike. Najpogodniji je položaj u blizini terasa i mjesta za sjedenje. Sadnja biljaka prethodi punjenju jezera. Vrtno jezerce postaje stanište kukaca i biljaka. potrebne su veće vodene zone dubine 5 .40 cm. Popločena staza Folija 20 cm 5 cm supstrata pijeska zemlje ® S t e p e n a s t o izvedeno jezerce od folije 2 cm šljunka v / / / w / / Vlažna zona 777777777777777/ Zona plitke vode Zona duboke vode od sintetike armirane staklenim vlaknima Vrtno jezerce horizontirati i ispuniti vodom do visine prve stepenice Više od 5 cm pijeska može prouzročiti slijeganje i naginjanje bazena ? T / f i y ? / y 7 / Pijeska (3) Pravilna ugradnja vrtnog jezerca Sa zemljom iz iskopa dobro nabiti Mješavina lišća i pijeska kao zimsko prebivalište vodozemaca Za vrijeme mraza staviti svežnjeve slame ili na drugi način osigurati kisik Obalna zona (8) Šljunak Folija Korito protoka u presjeku ( 5j Staza na konzoli 231 . Mora se oblikovati i okolina jezera. s razmakom među biljkama 20 . voda će se razbistriti. Da bi biljke i životinje napredovale u jezercu i oko njega. Biljke se mogu posaditi u košare. što treba obaviti vrlo pažljivo. Vrijeme je sadnje od svibnja do rujna.5 m 2 nudi mnoge vrste životnog prostora. Gotovi bazeni nude košarama s biljem ispravnu dubinu i sprečavaju slijeganje ili klizanje šljunka i zemlje za biljke (2) . treba visoke biljke saditi pojedinačno.

područje za kupanje > 1. područje za bistrenje 25 m2 -> © . Jezerce u kojem se može plivati treba imati površinu 155 m2.© Dubina vode: močvarna zona < 25 cm. Idealan je položaj u smjeru istok . Plastična cijev za prekid kapilarenja pijesak 5 cm 50-100 "zona 3 j 1 2 200 i geotekstll folija TOde supstrat 10 cm z o n a bil aka ž 5 0 % P°uršine 0 Oblikovanje obale Razina vode Varijanta za prekid kapilarenja (5) Zona taloženja / taložnik ^0) Vodotok sa širokim i dubokim meandrima i kaskadama. -> ( § ) 232 . Tko želi jezerce koristiti i uživati u njemu. Velike su mogućnosti da se planirano vrtno jezerce prilagodi vlastitim željama u pogledu veličine. duboka voda > 50 cm. i volumena 35 m3.JEZERCE ZA PLIVANJE Oblikovne mogućnosti da se vrt I optički obogati biološkim elementom vodom . prostor za kupanje 40 m2.30 cm.6 sati sunca u danu.zapad sa 5 . područje za obnavljanje vode 90 m2. oblika i uporabe.vrlo su raznolike. ne manje od 55 m2. planirat će ga u blizini terase uz kuću -» © Veličina površine treba biti 60 m2 . zona plićaka 10-40 cm.

idealno je 8 . i tu se obogaćuje kisikom i ugodno grije. žuta zelena neugledna zlatnožuta ružičasta plava neugledna žuta bijelo-ružičasta smeđa zeleno-bijela crno-smeđa Zona plitke vode. prezimljava k a o lisnati pupoljak (9) Biljke proizvođači kisika za jezerce 233 . posaditi u dno j e z e r a K a n a d s k a v o d e n a kuga M o č v a r n a rebratica Vrste krocanja Vrste mrijesnjaka Žabnjak Obična mješinka b e z korijenja. Prednost treba dati ležernim.® Korito potoka je važan sastavni dio jezerca u kojem se može kupati.4 0 cm Calla palustris Caltha palustris Carex grayi Equisetum variegatum Eriophorum angustifolium Euphorbia palustris Juncus ensifolius Lysimachia thyrsiflora Lysichiton americanus Mentha aquatica Menyanthes trifoliata Mimulus cupreus Myosotis palustris Nasturtium officinale Onoclea sensibilis Veronica beccabunga © Achillea ptarmica Ajuga reptans Chelone obiigua Darmera peltata Eupatorium cannabium Filipéndula ulmaria Ligularia przewalskii Lysimachia nummularia Lythrum salicaria Osmunda regaiis Polemonium caeruleum Polygonum blstorta Primula in Arten Ranunculus acris "Multiplex" Trollius-Hybriden © Callitriche stagnalis Ceratophyllum demersum Elodea canadensis Hottonia palustris Myriophyllum in Arten Potamogeton in Arten Ranunculus circinatus Utricularia vulgaris Ispusno okno.( D Preko kaskada i kamenja protječe oko 15 m3 vode u satu. m a l i m m j e h u r i m a lovi kukce. prezimi kao pupoljak na dnu jezera z i m z e l e n a . bijela.tek ukupnost biljaka svih prostora čini jezerski krajolik bogatim. ljutić Hibridi planinčice VII—VIII V-Vl VIII-IX IV-V VII-IX Vl-Vll VIII-IX Vl-Vll VII-IX Vl-Vll Vl-Vll V-VIII ab III bis VII V-Vl V-Vl bijela ljubičasta ružičastocrvena ružičasta ružičasta ljubičasta žuta žuta Ijubičastocrvena smeđi vijenčić plava do bijela ružičasta prema vrsti žuta razni tonovi žute Dubine sađenja Hrvatski naziv Vodenklas Žabogriz Lokvanj žuti Lopoč Okrugolisni plavun Plivajući mrijesnjak Vodeni žabnjak Rezac Vodeni orašak Zona lopoča-> Botanički naziv Aponogeton distachyos Hydrocharis morsus-ranae Nuphar lutea Nymphaea-Hybriden Nymphoides peltata Potamogeton natans Ranunculus aquatilis Stratiotes aloides Trapa natans © Vrijeme cvat Boja cvijeta Vll-X VI-VIII VI-VIII VI-IX Vl-Vll VI-IX VI-IX V-Vll Vl-Vll bijela bijela žuta kao žumanjak prema vrsti zlatnožuta bijela bijela bijela bijela. WX^TTW/s PVC . blijeda (§) Vlažna zona Jezerska žabovlatka Kruta vaščika z i m z e l e n e . korijenje u mulju z i m z e l e n a . korijenje u dnu j e z e r a saditi u biljni kontejner z b o g kontrole rasta z i m z e l e n a . Životni prostori u vrtu razlikuju se prije svega po vlažnosti ili po vodostaju.S malom jamom ulaz vode neće bit previsok 10-12 JEZERCE ZA KUPANJE U dobro projektiranom jezercu pojedini su životni prostori bez vidljivih granica.10 m -» © .tlačni vod pumpe (T) Izvorski kamen -» (5) f Izvorski kamen — > © Hrvatski naziv Mirisni šaš Obični žabočun Žabnjačka kornjačnica Štitasti vodoljub Viseći šaš Velika pirevina Borak Zlatni štap Vodeni dvornik Štukina trava Kovrčavi mrijesnjak Veliki žabnjak Obična strelica Jezerska šašina Razgranieni iežinac Uskolisni rogoz (§) Botanicki naziv Acorus calamus Alisma plantago-aquatica Baldellia ranunculoides Butomus umbellatus Carex pseudocyperus Glyceria maxima "Variegata" Hippuris vulgaris Orontium aquaticum Polygonum amphibium Pontederia cordata Potamogeton crispus Ranunculus lingua Saqittaria saqittifolia Scirpus lacustris Sparqanium erectum Typha angustifolia Vrijeme cvat Boja cvijeta Vl-Vll Vl-Vll Vl-X VI-VIII Vl-Vll V-Vll VII—VIII V-Vl Vl-Vll VII—VIII VI-IX VI-IX VI-VIII VII—VHI VII—VIII Vl-Vll © Vl-Vll IV-VI VI-VIII - žuto-zelena. prirodnim oblicima. Prirodno jezerce se sastoji od više životnih prostora . organskim.ružičasta smeđa ružičasta. korijenje razvija u podlozi b e z korijenja. dubina vode 1 0 . smeđa bijelo . prirodnim i lijepim. mineralni slojevi različite granulacije Vodeni kozlac Močvarna kaljužnica Šaš kareks Šarena preslica Uskolisna suhoperka Močvarna mlječika Sita Protivak Američki kozlac Vodena metvica Močvarna trolistica Bakreni cvijet Močvarna potočnica Dragušac Biserna paprat Potočna čestoslavica (7) Močvarna zona V-Vl IV-V VII-IX V-Vl IV-V VI-VIII V-Vl V-X VI-IX IV-VI - V-IX bijela žuta zelene glavice nema cvijeta bijela žuta smeđe glavice žuta žuta svjetloljubičasta bijela . Svaka biljka traži svoj prirodni životni prostor i samo u takvomu će napredovati. 0 . sklona širenju z i m z e l e n a . crv. Treba biti što dulje. saditi u dno j e z e r a . crvena svjetloplava žuta nema cvijeta tamno plava Poprečni presjek jezerca za plivanje-» ( 2 ) Močvarni stolisnik Puzajuća ivica Štikac mali Štikac veliki Konopljuša Suručnica Jezičnjača Metiljeva trava Purpurna vrbica Kraljevski pujanik Jakobova ljestvica Livadni dvornik Vrste jaglaca Žabnjak.svjetloružič.

f = 0.75 Neto površina krova = 120 m2 Količina kišnice = Neto površina krova 120 m2 x God.335 1.9% < 20% => g = 0. godišnjoj količini oborina. Može se i naknadno postaviti u kući ili vrtu. 11. Prosječna potrošnja vode po osobi dnevno. Površina vrta = 200 m2 Potrebna količina kišnice = Broj osoba 4 x dnevna potrošnja 45 I x 365 dana + površina vrta 200 m 2 x godišnja potrošnja 50 l/m2 Potrebna količina kišnice = 75700 l/godišnje Faktor g = (1 . (6) 1500 /.05 ako se raspoloživa količina kišnice od potrebne razlikuje za manje od ± 20 % g = 0. ostalo 8 I = ukupno 75 I kišnice (kod ekonomičnih ispirača 48 I). 4. zahod 45 I (kod ekonomičnih ispirača 18 I).40 ako se pretežno koristi za navodnjavanje vrta i u slučaju velikih sezonskih razlika u količini oborina. Sito s poklopcem na dnu oiučne Cljevl JL^ Filtarski taložnik 0 1.605 1. 5. Godišnja količina oborina (npr NRW oko 740 . 7 8..05 obujam spremnika = 3600 1 preporuka: spremnik korisnoga obujma 4500 I Objašnjenja: Neto površina krova: projekcija krova od oluka do oluka (odgovara tlocrtnoj površini kuće). za pranje rublja 18 I.60 za ravni krov s nasipom šljunka. 5 6 7 8. 10.0. 3. 3.60 I kišnice po četvornom metru Primjer: God. količina oborina 800 mm = 800 l/m2 Kosi krov . za obiteljsku kuću oko 5000 I Obujam spremnika za navodnjavanje vrta ovisi o površini vrta. 20 mm ili 234 . Filtar ispred spremnika kišnice Kućni vodovod Protočni ventil Dovod pitke vode Spremnik Preljev Olučna cijev Kanal Filtarski lonac Sifon --sf-r : Vt •'t © Uređaj za prikupljanje kišnice s filtarskim loncem i vanjskim spremnicima 1. treba u proračun uključiti broj osoba i izljevnih mjesta. bure za kišnicu Ručna pumpa (2) 1 2.900 mm £ l/m2) očitava se iz odgovarajućih karata ili dobiva od meteorološke službe. 9.03 ako je razlika veća od ± 20 % g = 0.20-2.40 . Koeficijent otjecanja: f = 0. kupanje/tuširanje 40 I. količina oborina 800 l/m2 x koeficijent otjecanja f = 0. Oluk / olučna cijev Filtarski skupljač Dovod Spremnik Preljev sa sifonom Usisni vod Kućna vodovodna stanica Zaštita od praznog hoda Mreža vodova kišnice Instalacija pitke vode Magnetni ventil Plovak Obujam Duljina Širina Visina Težina 1100/ 1.45 1500/ 1. 9.75 Raspoloživa količina kišnice = 72 000 l/godišnje Broj osoba = 4 Dnevna potrošnja = 45 I po osobi (ekonomični ispirač u zahodu).za piće i kuhanje 5 I. 6.500 / Filtarski lonac Stilna zaliha vode za zalijevanje.64 53 kg 81 kg 130 kg Instalacija za kišnicu Vrtna cijeva Osnovni spremnik za kišnicu Ručna pumpa Iznad protočnog ven Min 20 mm ili 2d Uronjena pumpa 1100/:. Za navodnjavanje vrta treba godišnje 40 .20 . 4. Faktor g: g = 0. 12.05 Obujam spremnika = raspoloživa količina kišnice 72000 I x faktor g 0.75 za kosi i ravni krov.50 Ekološki spremnik kišnice . Pri odluci o njegovu obujmu ne treba biti pretjerano štedljiv. Ako je kišnica i za kućnu uporabu.52 2000 / 2.05 (5) 72 72 72 1. za njegu tijela 10 I = ukupno 65 I pitke vode. ispiranje 10 I. Naime.0.koeficijent otjecanja f = 0.išni kapaciteta do 12.: 20001 Iznad slobodnog izljeva Uređaj za korištenje kišnice ^0) Dopuna pitke vode Spremnik oborinskih voda za navodnjavanje vrta ' ^ A — Kućni vodovod Olučna cijev Razvodnik s pokazivačem razine punjena Slobodno istjecanje razmak min.raspoloživa količina kišnice 72000 I potrebna količina kišnice 75700 I) x 100 = 4.VRTOVI UPORABA KIŠNICE U projekt nove kuće treba uključiti spremnik za prihvat kišnice. Proračun veličine spremnika za navodnjavanje vrta. površini krova i koeficijentu otjecanja. veći obujam postiže se malim povećanjem troškova. čišćenje 4 I. 2.

djelomično s upuhavanjem zraka radi čišćenja). predvidjeti mogućnost reguliranja! Znatno se produžuje sezona kupanja uz relativno niske troškove Zaštita djece: po mogućnosti ne ogradom nego pokrivanjem bazena ili pomoću automatskog alarmnog uređaja (reagira na pojavu valova). bakreni sulfat). općenito nije nosivo. jednostavna izvedba s Wiesbadenskim žljebom Zidani bazen s drenažom (9) Skimmer (skidač pjene) ^ ^ Wiesbadenski žljeb. U blizini bazena ne smije biti bjelogorice i grmlja po rubu (padanje lišća). Načini građenja bazena: Uobičajeno: bazen s folijom (folija: nepropusna površina).6 2. sredstva protiv algi bez klora. Nosiva konstrukcija zidana beton. Grijanje: pomoću protustrujnog uređaja ili protočnim grijačem u bojleru.5 Dodatni mjeseci 5. znatni toplinski gubici javnih kupališta (hotelski bazeni itd.60/8.80/9.08/7. Dubina vode: do brade domaćice.50/8.). Dodatno treba uništavati alge pomoću kemikalija (klor. npr. 1300 kcal/m2d). pjena od sintetičnog materijala. prostor saune Bazen za noge Najmanji plivački bazen s jednom stazom (2 plivačka zamaha.9 2.5 1.9 2. u vidnom polju. Treba ga zaštititi od upadanja trave.75/10. Dužina zamaha pri plivanju 1. tj. čelik (može i iznad terena) ili ukopano ->(5). važno: jednoliko odvođenje vode s dobrim čišćenjem površine pomoću skimera ili bolje pomoću žlijeba-> Vrste filtara: šljunak (dubinski filtar.65/7.25/10.6 3. Predvidjeti stazu oko rubova.0 6.) zbog korištenja zagrijane vode za povratno ispiranje filtara (do 1. dijatomit (površinski filtar).20/9.0 6. zimi ne prazniti! (iskošeni rub bazena).50/9. rijetko se izvodi na gradilištu. grijanjem ili preljevom zaštićenim od smrzavanja.2 1.60/9. bazen s preljevnim žljebom (jj) Zuriški žljeb na obodu bazena Voda 8w 22 °C 23 °C 24 °C 25 °C 26 °C Sezona 4.26/8. ovisi o načinu odvođenja vode ->®-<fl).5 kW/m2d odn.55/7.© ireni bazen Garderoba WC Tuš VRTNI PLIVAČKI BAZEN tu Položaj: Vrtni plivački bazen treba biti zaštićen od vjetra CD.u. predgotovljeni elementi): površina najčešće keramika ili stakleni mozaik. Održavanje vode: danas uobičajeno uređajem za miješanje vode. po mogućnosti podići rub bazena (pitanje oblikovanja). za boravak Kuhinja © Bar © Stanovanje Dijagram rasporeda plivačke dvorane u jednoobiteljskoj kući. mjesec 1. rub osiguran drvenom gredom -Alumin. oprema: vidjeti privatni zatvoreni bazen -» s. Pribor. slobodnostojećeg zida bazena tijekom 5 .8 4.2 2.66/9.25/9.5 4.65/7. Treba biti vidljiv iz kuhinje i dnevne sobe (radi nadziranja djece i iz dekorativnih razloga). cementna boja). rjeđe premaz (klor . svakako s nišom za ljestve ili stube. mjesec 2.2 5. 1/1-2 osobe) Srednji plivački bazen s dvije staze (3-4 plivačka zamaha.66/9.2 5.25/6. rubni profil T Jednoslojni predgotovljeni poliesterski bazen Armiranobetonski bazen. blizu spavaonice (upotreba u prohladnim danima).33/7. Zaštita od smrzavanja: za krute konstrukcije bazena pomoću rubnih greda.70/7.5 2. Prostorija za boravak može kao površina biti dio plivačke dvorane © Veličine bazena © Normalna dubina za privatna kupališta (bazeni za plivače) Bazen s pokosom i folijom.kaučuk. x = interpolacija Gubitak topline površine bazena odn.8 5.98/8.8 2. Bazen od poliestera. nisu uključeni posebni utjecaji. mjesec 1.75/10.2 2. dodati dužinu tijela: za četiri zamaha treba 8 m duljine.2 3.50 m. ne djece! Razlika dubine bazena .5 3. mjesec 1. 261-263 @ Trim prostorija (D Predvorje saune © Sauna (ž) ® Otvor.50/7. najmanji bazen za startni skok s čeone strane 4.5 4. najčešće predgotovljeni elementi.25 CD Prost. Veličina: Širina trake 2.mjesečne sezone (prosječne vrijednosti) ® Podni izljev s izjednačavanjem tlaka podzemne vode 235 . pravokutnik.8 3. mjesec 1.00/10.5 Gubici topline otvorenog plivačkog bazena (prosječno / maksimalno) u kWh/m2d prema mjerenjima RWE. potrebna je zaloga od mršavog betona -> © Betonske ploče © vodonepropusne (beton na gradilištu u dvostranoj oplati.dubina vode -> (4). 2/4-5 osoba).00/8.25 m. Oblik: Što jednostavniji zbog troškova i odvođenja vode (s.3 3. mlazni beton preko jednostrane oplate.50/7.9 2.

Kappler 236 .® ® Prizemljem ® . Primjer -> © . u razini terena ispred dnevnog boravka. Neufert U ® Presjek -> © . Richter + 6.® stambena kuća na padini s otvorenim bazenom. pristup iz suterena ili vanjskim stubištem.© Arh. P.STAMBENE KUĆE S PLIVAČKIM BAZENOM U VRTU Primjer ® . U © Suteren -> @ . K.® tnmrrr U © Prizemlje -> © ® V © Presjek -> ® .® Arh.® kratak put od saune i spavaonice do bazena u vrtu.00 Nagib 1:10 Perspektiva (5) Okrugli plivački bazen na padini Plivački bazen između kuće i garaže Arh.

WC-om. ali mora biti odmah uočljiv s ulice ili vrtnih vrata.25 m fas ^ W jednostrani hodnici za 2 osobe nesmetano mimoilaze šir|na 1 3 n .6 m za 2 osobe. izvan dominantnog smjera vjetra. a naročito stubište -» © - Povoljna je neposredna veza između kuhinje. ULAZ U nepovoljnim klimatskim okolnostima vjetrobran je prijeko potreban.na hodnika o d > 0 9m. Svrhovite širine hodnika -> © Po mogućnosti trebaju se sva vrata otvarati u prostorije -> s. škole.0 W Za hodnik s vratima samo s jedne strane dovoljna . Iz pretprostora trebaju biti neposredno pristupačne najvažnije prostorije kroz koje se najviše prolazi. osovinski razmak zidova 1. bolje t O m .e sir.1. >2.30 . stubišta i zahoda Q Međusobna veza prostorija V© Ulaz centralno t>® •jf /Tn * Ulaz povezan s podrumskim stubištem p ^ ^ Predprostor povezan s uredskim prostorijama (§) U vezi s podrumskim stubištem ^ (7) U vezi s dnevnim boravkom © u vezi s vjetrobranom ® U vezi s kuhinjom. koliko je to moguće. o tome je li jednostran ili obostran. Ulaz u pretprostor treba biti. 1 4 0 m širina 1. podrumskim stubištem i spavaćom sobom HODNICI Širina hodnika ovisi o njegovu položaju. Ra> čuna se da je 1 m slobodne širine hodnika (bez istaka) potreban za 60 do 70 ljudi (-> kazališta. VJETROBRAN. >90-1.PRETPROSTOR. 186.).0 m za 3 osobe © Jednostrani hodnici sa slabim prometom: širina hodnika = širina vratiju + 50 cm Jednostrani hodnici sa živahnim prometom Dvostrani hodnici sa smaknutim 1 vratima pri živahnom prometu Dvostrani hodnici s nasuprotno postavljenim vratima 237 .40 m koje se Dvostrani hodnici sa živahnim prometom: 1. stubišta itd. o rasporedu vrata — A ili B i jačini prometa.

f ^ h 1.0 H I I I I I I I I I I I I I I I 11 I I I I I I I 60 ^ — 90 — — 4.25 ' H ® H 1. Ovdje posjetitelj stječe prvi dojam.65 1.70 I 600 1 1 900 1 U 1-95-1 H 0 13 H T 105 1 013H 0 16 h) 1 75 •iiiiii" "TrnrnTTT" n 1 1 1 1 1 1 1 JL jfe ÜU 1.80 JL_ « t « b db ¿ ¿ s '165( 59 33 L Q IH Ti »t > I 1 H ^ ^ ? H H T 1.00 -i ^l) h 1..0 I I I I I 11 11 I I I I I I I I I I I I I II I 1 H 4 -H-H+- 1 . šešir i kovčeg > ? Ženske cipele < ^ ^ Stalak za kišobrane s nepropusnim koritom Sanduk za kišobrane ¿.0 3 kuke 5 kuka (14) Garderobni stalak Garderobni stalak ± 45 (12) Garderobne kuke Garderobne motke • T 4.0 T 1.j liMr I S v j » .0—1-75- A 90 T 1. sa stalkom za glačanje © Garderoba. (7) Kaput ® Kišobran. listonoše i posjetitelje mora sve što je potrebno biti predviđeno. jednodjelna.— 2 1.••.0 H+++ -H+H- T 1 B H H — 90 — ¡ | 6 0 | — 75 . nenapadno ali prikladno pri ruci..35 1. GARDEROBE Ulaz određuje izgled kuće.. od osvijetljenog kućnog broja do četke kraj ogledala. dvodjelna. sa stalcima za glačanje 238 . tu sve mora biti promišljeno. Za dostavljače.50 + 2.40 -r 13 >- 1 |— 38 —| (2) Kaputić ULAZI. Mm Garderoba.""55"+• ® Za odlaganje odjeće 6 kuka na 1 m ® 1.15 1.30 Za udobno odlaganje odjeće 28 kuka 38 kuka Za udoban rastanak 1—43—1 95 T 1 (6) T ^ 1.

^ tima 3 ® v —J Hodnik 4m 2 = 5 prostorija s ugrade. mm ormarima i krevetima tfg) Hodnik 3m 2 = 6 prostorija. © prikazuju najekonomičnije oblike hodnika za određene okolnosti. međutim. njprikladnije iskorištenje h o d n i .@ pokazuje maksimalnu pristupačnost različitih veličina i oblika hodnika prema prostorijama koje su šire od 2 m (prostorije š i r o k e 2 . garderoba) °" Hodnik 7m 2 .Potrebna površina pri različitom broju prostorija HODNICI a V' ( D HnHnik im2 . te WC V © W ©^nemaiolje"mogućnost?[frilazaj U ali je čišći prostor © W Pr storije (kupaonica. Ta širina. garderoba ili slično. otpadaju stubini podesti) Hodnik 1m2 = 4 prostorije kao čvoV (13) t ° * f između spavače sobe. Zbog o t . pristup ^ T u ^ ^ kLp^oTe"'fsp'avate sobe i „ J ^ za boravak sobe „ „ ( T ) .» © . uz to 1 osta-a va ali bez WC-a ili slično.V ( 3 J ka s ugodnim oblikom prostora Hodnik 3m 2 = kao @ . p dječje sobe.t uoiiko nmctnriio na * kraju stuba koje še ne^nastavljaj ^ Hodnik 2m 2 = 4 velike prostorije i » WC. jer se u tom slučaju dva člana obitelji još mogu mimoići. pa ih treba ugraditi Pri raspoređivanju vrata treba razmotriti položaj kreveta i ugrađenih ormara u sobama.p mm ormarima ¿ ^ S S H ^ 239 . ostavom). garderoba) ('gN Hodnik 5m 2 = 5 prostorija i 1 kuDaonica kupaonica © Hodnik 7m 2 = 8 prostorija i stubište t / 1 © ™ ^ ^ ^ 1 k U p a °> © ca. nije dovoljna za postavljanje ormara. kupaonice i sobe za boravak ¿4) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije.3 u ovom se razmatranju smatraju garderobom. Često sobe postaju prostranije ako se povećanjem hodnika na račun soba postigne povoljniji odnos vrata i ormara . samo 5 prostorija i 2 p male (kupaonica. kupaonica.F ( 4 ) vorenog stubišta hodnik djeluje prostrano kao sa 4m 2 Hodnik 3m 2 = 4 velike prostorije i 1 mala prostorija.( i j ) . U tim primjerima usvojena širina hodnika od jednoga metra zadovoljava kao minimalna širina. o s t a l o g ( f o kao ([3) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije s ugrađe-fc. garderoba i ostava Hodnik 4m 2 = 4 velike prostorije i 4 male. pri smaknutim etažama (povoljno rješenje.

niše i uglovi nude prostore za ostave. metle itd. Ormari bi gore i dolje trebali imati otvore za zrak iii vrata kao rebrenice tako da je omogućena staina ventilacija. (7). Kod krovnih kosina treba iza ormara ugraditi dobru termoizolaciju.SPREMISTA Krovne i stubišne kosine. Okvir s lameliranim vratima Prostor za ormare ispod kosine krova pokraj mansardnog prozora Sklopivi krevet pri strmom nagibu krova . Ispod stubišne kosine često ima mjesta za ormare s kliznim vratima (§) ili za radni prostor -» (8) ® 240 lzviačivi ormari smješteni do pod strehu © Prostor za ormare ispod kosine krova. ormare i pretince. Klupa sa sandukom u hodniku služi za smještaj pribora za čišćenje cipela.

3 5 % okna za bacanje smeća. iz sigurnosnih razloga. U kućama s jednom obitelji pogodna su okna za ubacivanje rublja ->(5).5 d 95 130 110 110 110 110 110 e Vrsta otpada Kućni otpad rastresit Otpad u vrećama 110 I Papir (uredski otpad) Rublje (jednoobiteljska zgrada) Rublje (veći objekti kao stambene zgrade. Potreban prostor za kontejnere za smeće -»(§).kontejner za pražnjenje 241 . Okno 0 cm Za otpad Za odzr. Kante za smeće od pocinčanog čeličnog lima ili polietilena.(13) (T) Okvir za čišćenje sagova (8) Prikladna visina ormara J S L I <> Za svaka daljnja vrata se sanduk proširuje za 820 mm (9) Potrebni prostor za velike sanduke za smeće Velika kanta za otpad .PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO s. isto tako i za hotele. Obujam 50. 25 30 30 15 25 25 30 Min. papir ili rublje treba biti od nehrđajućeg čelika ili pocinčanog čeličnog lima.110 litara. DIN 6623. sredstva za pranje i čišćenje. bolnice.10 m 3 (1100 I). .» © o k n o za odzračivanje -»(13)presjeka 3 0 . bolnice) 40+45 50 55 30 40 45 50 > Q. mjere cm a 55 60 65 35 45 50 55 b 55 60 65 35 45 50 55 c 24 24 24 11. Taj se sustav ne može primijeniti za više otvora istodobno. s kliznim poklopcem i odvodom vode. hoteli. O •5 c o © feST*''j@[e' St0j6Će 0S 0njene ' © Klupica sa stubama (li) Uređaji za odlaganje kućnog otpada ^ 2 ) . kante. Uređaji za odlaganje smeća okno za kućno smeće. Kućni otpad namjenski se skuplja za odvoz u pokretnim kontejnerima obujma približno kubični metar Važno je voditi računa o dimenzioniranju mjesta za postavljanje i putove odvoza.5 11. Kontejner za smeće -» (¿5) od čeličnog lima ili polietilena. 6629. Pri oblikovanju kućanskih naprava treba osigurati jednostavno rukovanje bez ugrožavanja zdravlja Q)-(§). Prečke Za visinu prostorije mm 2400 2600 3500 Cjelokupna dužina ljestvi oko mrr 1350 1580 2540 Prečke Za visinu prostorije mm 3630 4750 5870 Cjelokupna dužina ljestvi oko mrr 1710 2250 2770 3 4 do 8 12 16 20 © Ljestve-»©. obujma 0.5 11.4 © četka © Kanta za smeće 3 Univerzalni usisač Usisač za prašinu Presjeci .5 11.77 m 3 i 1. letla za prašinu 1. alat i ljestve Širina prostora za ormar = 60 cm. usisač. Velike kante za otpad (¡5))s obujmom 120 i 240 litara trebaju biti pokretne. umirovljeničke domove itd. 243 Za njegu i čišćenje potrebno je: ormar za manje kućne naprave. Tržište nudi uređaje za ubacivanje smeća s električnim otvaranjem vratašca.

» © .đ>© D »"đ™ t " © u- t"© L-oblik U © fra^omoćn^ulS Pr0St0r ia ' © Pristupačno iz kuhinje V (9) p r i s t u p a t n o iz V Pokraj kuhinje i kupaonice -1. prost.© .. glačanje.0.00 60 4.20 (-60-100—I -2. a može biti kao kutak i za hobi.Dijelovi uređaja i opreme Širina u cm Bolje PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO Povoljna je orijentacija prema sjeveru . pranje rublja. sklopiv t * ^5) Šivaći stroj * © g D . gosp. 1 k d rxs.80 1 + (5 1 I—60-1. Pri oblikovanju pribora i sprava za kućanstvo treba se brinuti o udobnosti i zdravlju korisnika. ® Shema prostornih veza s kućnim gospodarskim prostorom <D Potrebni prostor za dijelove opreme I 8 + 8 1 8 + • i + D 8 8 C + + 8 8 c 1 8 §8 8 + 1-60- j: -1.» © . valjak za glačanje ^ ^ Kombinirani pribor za glačanje. za šivanje. bolje rješenje neposredno uz kuhinju ili pristup iz kuhinje .40-2.60 Kuć. s dugim pultom za odlaganje . Minimalne dimenzije _ • © .> © mora biti drugačije visine od one uz koju se sjedi Podrumsko stubište Automatska perilica i aparat za sušenje rublja kao komplet Korito za pranje s grijaiem vode Sanduk za prljavo rublje Radna površina za slaganje rublja Uređaj za glatanje oko Ormar za manji pribor Ukupno 60 60 Kuhinja 60 50 60 100 50 380 60 60 1.0S.> © .Snj Z e a ru 9 ÍS nje ¡ = * © stroj za glačanje Stroj za glačanje ugrađen u ormar 242 . Prostorija za potrebe kućanstva uz pomoćni ulaz.20-60-100-1 -2.ilal.00- 1 á ¡él. 90 ¡50> © Daska za glačanje. sklopiva uz zid ormar K Potrebni prostor za glačanje u sjedećem stavu Uz elektr.20 1.Lssrrp. Daska uz koju se glača stojeći .80- + 1 8 .40- 1.© • Takva prostorija služi za smještaj ormara s priborom za čišćenje.40-2.

daske za glačanje s.> © . ostaviti niše za ugrađene ormare ->(t3). daske za glačanje rukava. u nastavku na WC t f (S) Smočnica ispred kuhinje Hladnjače . ljestve. mora u stanu postojati prostorija za odlaganje = 1 m 2 svijetle širine 75 cm. Za veće stanove treba u projektu predvidjeti ostavu po mogućnosti od 2% površine stana. Ona služi za odlaganje i čuvanje pribora za čišćenje. također s odvojenim odjeljcima za hlađenje i zamrzavanje.06 m2 SPREMIŠTA Osim prostorija u podrumu i na tavanu. 242. korisna površina 1. torbe. hladnjače. košare.SPREMISTE. kovčege.razne veličine. SMOCNICA Pri projektiranju stanova ili kuća treba voditi računa o nusprostorijama kao što su smočnice. zaštićena od sunca. košare za rublje. Treba predvidjeti priključak za zamrzivač i eventualno hladnjak za vino. vrata se otvaraju prema van.23-3. Za veća kućanstva tržište nudi hladnjačke ćelije po sustavu nadograđivanja . (6) Smočnica zbog uštede prostora u nastavku na kadu t^ (7) Kao prije. spremišta. Te su prostorije vrlo važne za svakodnevni život. hodnik i spavaće Kuhinja Spremište Prostori za odlaganje i ormare Spremište u području ulaza • W (14) opicllllMc Uni Spremište iI ormar za cipele u području ulaza 4 Spremište Smočnica i ostava u području oiiiuuik kuhinje V Q5) 243 . Radi uštede prostora. alata.r-v. ona mora biti hladna i prozračena. nakit za božično drvce. Treba predvidjeti rasvjetu s prekidačem na vratima i pobrinuti se za dobru ventilaciju. Jednoredna V ® Smočnice t ^ (2) Smočnica u nastavku na ormar t^ (¿) Smočnica preko ugla a W (4) Smočnica u nastavku ugla za blagovanje i r . Najbolje je police postaviti sve do stropa. Najpraktičniji je položaj smočnice pokraj ili unutar kuhinje . Prostoriju predvidjeti neposredno uz kuhinju.

20- na sudopera s policom .20 H—60—| !— a 1.20—l I—60—I I—60—I (T) Presjek kuhinje s 2 radna mjesta © Presjek kuhinje s prostorom za 2 osobe © Nisko smješteni dijelovi štednjaka zahtijevaju odgovarajući prostor za rukovanje.KUHINJE |-45-(-4CH 80—I—60—I |—60—1. iznad štednjaka postaviti odvod para © Stolovi za rad i odlaganje dubine 60 cm H60H © W 1.znad njega © W sobe'zT bta g o va njls s I užTd odava nju h r a n e b a d njega su obostrano pristupačne police za posuđe (7) W Rade dvije osobe jedna do druge ® Između prostorije za pripremu i blagovaonice treba leteća vrata dolje obložiti zbog mogućnosti otvaranja nogom ^g^ Ispravna i pogrešna rasvjeta u kuhinji © Uobičajena visina stola od 85 cm je između povoljne visine za miješanje tijesta i sudopera © Predvidjeti radnu ploču koja se može izvući za rad u sjedećem položaju Ispravno izvedeno podnožje ormara za lako čišćenje > 8 cm ^ t! U "1-¡fi m tv A B umjetno oazracivanje veniuaiuium Umjetno odzračivanje ventilatorom na vanjskom zidu (A) ili bolje preko nape direktno iznad štednjaka (B) (14) Bolja je napa za usisavanje para Stol za izvlačenje Barski pult za blagovanje © 244 Presjek kroz elemente kuhinjske opreme prema preferentnim mjerama DIN 68901 Kuhinjska oprema i mjesta za postavljanje elemenata prema DIN 18022 Radnu visin uskladiti s visinom tijela .10-1.

Sudoper i ploča za cijeđenje ugrađuju se u donje ormariće. sredstva za čišćenje ili za zalihu namirnica.^ . vidljive plohe: brušeni lak. eventualno električni bojler. pećnice i mikrovalne pećnice na prikladnoj visini. Općenito se kuhinjski namještaj isporučuje u širinama od 20 do 120 cm s korakom od 5 cm i visinom od 85 cm. sintetika. koji se uklapaju u svaku kuhinju koju je arhitekt projektirao. Materijal: drvo. ormarić za kuhinjske strojeve i dijelove s ladicama na izvlačenje ili otklapanje. Za odvod zraka mora postojati ventilacijsko okno.H(cm) x B(cm) x T(cm) 85 20-60 60 H(cm) x B(cm) x T(cm) 85 70-150 60 KUHINJE ELEMENTI ZA POSTAVU I UGRADNJU Mjere i programi proizvodnje nažalost su.@ kao što je naprava za rezanje kruha ili univerzalna. a posuđe se doseže lako i bez prig i banja.> (5) služe za metle. Posebna oprema -> © .l (?) Dvodjelni gornji ili zidni ormarići (3) Jednodjelni gornji ili zidni ormarići H(cm) x B(cm) x T(cm) 203 45-60 40-60 © Visoki ormarići © Kutni ormarići © Ugrađena pećnica ( ^ Kuhinjski centralni element (9) Elektronička preša za smeće ^0) Niše za kuhanje © Ormarić za kuhinjske aparate i ormarić za sušenje 245 . Za lonce su najbolje metalne rešetke. drvo. Gornji ili zidni ormarići (3) + 0 ograničene su dubine kako bi se radna ploha ispod njih mogla nesmetano koristiti. cej . Radne površine i površine za odlaganje čine jedinstvenu plohu. i dalje različiti. sintetika. pribor za ispiranje i čišćenje. Donji ormarići: -> ® + (2) za smještaj većih. L Q Jednodjelni donji ormarići x (5) Dvodjelni donji ormarići H(cm) x B(cm) 35 20-120 65 T(cm) 35 H(cm) x B(cm) x T(cm) 50 70-150 35 65 L^lJ L . kuhinjski kablić. Vrata klizna. Razlikuju se naprave za odvod i naprave za cirkuliranje zraka. Ispod sudopera je posuda za smeće. usprkos normizaciji.J I 100 100 l-i-l-l 1 l . upušta se ispod radne plohe. Visoki ili bočni ormarići . bolje specijalna otklopna koja pri otvaranju ne zahtijevaju dodatni prostor. kuhinjska vaga te posude za namirnice i mirodije koje se upuštaju. Tipizirani elementi. šperploče. težih ili rijetko korištenih kuhinjskih sprava i pribora. uključujući po mogućnosti i električni štednjak (s izrezima za grijaće ploče). Preporučuje se mehanička ventilacijska naprava iznad štednjaka -> Za tu svrhu na tržištu se nude nape. Gornji ormarići pripomažu iskorištenju prostora. iverice. spajaju se prilikom ugrađivanja i nepomičnu cjelinu. sušilo za ručnik . ali je taj uređaj znatno učinkovitiji od onoga za cirkuliranje zraka.sve pomaže da se štedi vrijeme i snaga. pogodni za ugradnju hladnjaka. police u ormarima drvene ili ploče obložene sintetikom.l .

ali obilje komfora. odlike su "single" kuhinje. (I) b (cm) t (cm) 50 75 100 (4) Hladnjak 55 55 55 50-55 55-60 60-65 (7) © h (cm) 80-85 85-90 90 © 44 1. Najčešće je potreban dvostruki sudoper (7) .24 (§) Dimenzije • O 86 25/34 44 I T 44^ 1 '24 Pločice iznad uzdignutog ruba (7) Mjere za ugrađene sudopere 1.24 Ugrađeni sudoperi rezance i tijesto Kutije od stakla ili plastike ^ ^ Kuhinjske daske Kuhinjske vage Kuhinjski stroj ® Univerzalni električni nož Stroj za mljevenje mesa CÍO 246 . ® 85 80 (?) Električni štednjak (5) Veliki plinski štednjak (3) Trajno goreća peć Hladnjaci Zapr.KUHINJE Ako se nastoji uštedjeti prostor.10 1. po jednu dvostruku utičnicu za svako područje rada i pripreme. Veličina prostorije nije sama po sebi mjerodavna.@ sa 60 cm širokom plohom za cijeđenje lijevo i 60 cm širokom plohom za odlaganje desno. treba u projektu predvidjeti dovoljne površine za postavljanje kuhinjskog pribora i strojeva. Stroj za pranje posuđa treba smjestiti desno ili lijevo uz sudoper. ugraditi i kombinirati omogućujući nesmetano obavljanje poslova. treba paziti na dimenzije sprava i uređaja jer su važne za određivanje dimenzija ormarića. Električni i plinski uređaji te kuhinjski namještaj danas se izrađuju tako da se mogu međusobno poredati. Treba predvidjeti dovoljan broj utičnica. (I) 50 75 100 125 150 200 250 b (cm) 55 55 55-60 55-60 60-65 65-75 70-80 t (cm) 55-60 60-65 60-65 65-70 65-70 70-75 70-75 h (cm) 80-85 85 85 90-100 120-130 130-140 140-150 Ugrađeni hladnjaci Zapr. Malo potrebnog prostora.

\ Vrtna vrata V ¡ Podrumske stube | ¡ % Kuhinja _l Smočnica Dječje igralište Blagovaonica Soba za boravak _) Prostorija za L Erigremu Povrtnjak Pogled iz kuhinje Putevi Ove prostorije su uobičajene samo kod velikih kuća © Odnosi prostorija veće kuhinje % I Učestalost korištenja radnog prostora [ i J < Glavne veze s ostalim područjima Učestalost korištenja puteva između područja Za korištenje sprava i namještaja nužan je između nizova slobodni prostor širine 1.> DIN 18011. Uz dubinu niza sa svake strane od 60 cm dobije se minimalna širina kuhinje od 2.PREPORUKE . mjesto za kuhanje 60 cm. prilagoditi visinu radne plohe visini tijela.0 . male naprave. ulazna vrata. hladnjak 60 cm. dobra rasvjeta radnog mjesta s. Često je kuhinja sastajalište obitelji ako prostor za blagovanje pripada kuhinji ® Prilikom namještanja treba obratiti pažnju na sljedeće: Štedjeti kretanje. sudoper. dječje igralište i terasa 0. idući s desna na lijevo: površina za odlaganje. Svi su primjeri koncipirani za dešnjake.1 0 m 2 .6 m 2 . ali istodobno i boravak domaćice tijekom mnogih sati. Po mogućnosti se iz kuhinje trebaju vidjeti vrtna vrata. To znači.. Povoljan raspored radnih mjesta u kuhinji E 60 T ©O O© B A 60 1 30 A = povrSina za odlaganje >30 B = štednjak 60 C = radna ploha >60 D = sudoper prema proizvođaču E = površinaza odlaganje odn. sudoper s dva korita i plohom za cijeđenje (uključivo stroj za pranje posuđa) 150 cm. tj.Ulaz Predprostor Gospodarska prostorija Pomoćni ulaz | KUHINJE AMK . Kuhinja je u stanu radno mjesto. radna kuhinja s prostorom za jelo 12-14 m 2 0 . omogućiti nesmetan rad i dovoljnu slobodu kretanja. u posrednoj vezi s vrtom za povrće i začine. 68901 Kuhinju treba orijentirati prema sjeveroistoku ili sjeverozapadu.I 'ra I1 tšJ 0^ © Perspektivniprikaz jednoredne k u h i n j e V J V ~ Perspektiva-»© t " @ v N e S r Í n j a S T h r a S r t Ormar-kuhinja (firma Haas u Sohn) 247 . 18022. Da bi se olakšalo raditi u kuhinji. Pravilan raspored bitno utječe na olakšanje posla. ormar za metle 50 cm. Za ljevake to će biti slijeva nadesno. treba svrhovito poredati radna mjesta. radna kuhinja 8 . Za to ukupno treba 700 cm kako bi se postavili svi elementi.20 m. povoljno držanje tijela. zamrzivač 60 cm. izbjegavati rad u stojećem položaju. površina za cijeđenje — @ > . te s podrumom. donji ormarići za posuđe. pribor itd. pokrovna ploča od 200 cm ujedno je površina za pripravljanje i odlaganje.40 m (?).00 m i — IV 1ÍT I E. štednjak. Najmanja tlocrtna površina kuhinjske niše 5 .©. mjesto za pripravljanje. ormarić za namirnice 60 cm. 244. pećnica 60 cm. Potreban prostor za namještaj i sprave: štednjak. radni proces slijedi zdesna nalijevo. c^edenje F = velika radna polča i donji ormarići G = gornji ormarići H = visoki ormar (i) Jednoredna kuhinja (5) Dvoredna kuhinja V (6) Kuhinja u obliku slova U (7) L-oblik s kutom za jelo 3 1-62 2.

14 Min. predjelo.80- C O . desert.•> o c o c o C O o C O •O c 3 . potrebna površina za postavljanje stola • Min.9 5.14 m 3. sladoled. pri 60 cm širine mjesta i 6 osoba = 60 x 6 = 180 (2. jelo s ribom i jelo s mesom.8 3. jelo s mesom. bijelo i crno vino Meni: juha. desert.0010f-50-80— -50-110 45 ! • Mjesta za blagovanje Širina cm Dubina cm š 130 ž 180(190) Površina m2 2.80-2.m O t/i •O N (0 TON (0 ra (0 <J <J •> BLAGOVAONICE POSUĐE I NAMJEŠTAJ a a ¡s s s a g « s * . jelo s ribom i jelo s mesom.6 3. •i« B -1.14 Npr. potrebna površina za postavljanje stola Min.o C .a o I tfí m i ^ tx> = 1.2 • . piće Meni: juha. bijelo i crno vino -2. jelo s ribom i jelo s mesom.1 5. bijelo i crno vino Meni. potrebna površina za postavljanje stola 248 .„ H I I & l 1 1 1 -g I s i ^ s >¡>>N"N"N5>nz>ÍMOTOT>N (?) Čaše © Meni: juha.00- 4 osobe I s 5 osoba 6 osoba 7 osoba 8 osoba 3. 5P •I. šampanjac. desert.o N (0 ra o (0 Č* (0 C L E C O (0 (0 <J TO •S is C ¡ O S ra <J E <J o c É.00) š 195 š 245 (255) = 260 JlO± j 45 -1. šampanjac.

80 T 1. To zahtijeva dodatne površine za namještaj i kretanje -> @ . 4 do 6 osoba V 9 .ploča Jif: Stol na izvlačenje i zakretanje Stol na izvlačenje I -1. visine 70 .© Uvijek je ugodno sjediti za okruglim stolom © . treba svaka osoba za stolom imati dio površine stola 60 x 40 cm.• no mirnim položajem mjesta za blagovanje Blagovaonica između terase i sobe za boravak. ali zbog uzdignute police od 15 cm zahtijeva manje mjesta.90 m. najudobniji raspored stolica. mora se dodati 80 cm za kretanje oko sjedećih mjesta. Mjesto za blagovanje > zahtijeva znatno više prostora. 4J^ 30 (?) 1 • (?) • 3. Razmak između ploče stola i donjega ruba svjetiljke ne veći od 60 cm © .. kutni ormarić za posuđe Soba za boravak ÍBIagoyi: Kuhinja Shema odnosa prostorija oko blagovaonice ^ ' Zatvorena blagovaonica između kuhinje i sobe za boravak s poseb. Vanjski prostori (verande.vratima ->• © + © Da bi se moglo udobno jesti. nešto više: niša za jelo © Uz više od 5 osoba mora se predvidjeti prolaz do stražnjih mjesta. dubine 40 cm. sa sobom za boravak uz zajedničku terasu. Klupa u kutu sa stolom kao mjesto za jelo zauzima najmanji prostor -> © .BLAGOVAONICE DIN 18011 U kuhinji je poželjno imati mjesto za međuobroke. Lijevo i desno od stola površina za kretanje od 80 cm.110-1 1-60-1-40-1—80—| 80 »4/54 80 T I O 4o • • h45-f-40-H-30f 30| ••:" i .00—1 1-1. Orijentacija blagovaonice prema zapadu. lonce i si.© Mjesto za mali obrok može biti stolić koji se izvlači iz donjega ormarića.75 cm -> © .10-1 n •: 2.00 1 T 80 C3 T > i. stol može biti u sklopu slobodno stojećeg ormarića -> © Manju dubinu zahtijeva barski pult za jelo.00 I ofefo i 7t> /! © Najmanja blagovaonica za 6 osoba: vL' Blagovaonica za 12 osoba s površinom za pripremu.@ Preporučuje se iz> laz na terasu. ušteda prostora: stol s kutnom klupom l-50-t— 155 —I- (?) Okrugli stol.25 m. tako da je dovoljan razmak do susjeda © i moguć smještaj cjelokupnog pribora. Povoljno je ako se prostorija za jelo može prilikom svečanosti proširiti sklopivim ili harmonika . terase) leže na sunčanoj strani zaštićenoj od vjetra.27 1 i a a a D D D 0 M . mogućnost produljenja ako postoje harmonika vrata prema susjednoj prostoriji ^ 2 ) Smještaj jednog kompleta pribora za jelo ^—' okrugli stol. © Min. ispred blagovaonice ili dnevnog boravka (dakle pri najčešćem jugozapadnom vjetru prema istoku do jugoistoku). Tako nema bliještanja i susjedi si mogu gledati u oči. I (?) u I T 40 ' + 120 50 . Ako treba smjestiti više od 3 osobe. ali može zamijeniti posebnu blagovaonicu -> © . ili i za glavne obroke.® Najmanji je promjer takvoga stola 0. Potrebne su posebne stolice ili visoke stolice bez naslona — © .00 >j •i •i :ll . veza prostorija letećim vratima Blagovaonica kao naprijed. prostorija za zajutrak prema istoku Prilaz iz kuhinje ili prostorije za pripravljanje — @ . bolje 1.1. s D] II. Ako ima prostora.0 \¡ QOOOQ O O 4. 4 - •:• 60 © Minimalni prostor: stol za jelo u vagon-restoranu. dobra rasvjeta prostorija 249 . razmak do zida ovisi o posluživanju © Razmak između površine za pripremu i stola predvidjeti i za prolaz © Za ladice i vrata 1—60 —1—50 .4C 1 I1 k 1 35 a q D D 1.: II II : Bar . . Stolne svjetiljke ne smiju zasljepljivati.10 . Na sredini stola treba ostaviti trak širine 20 cm za zdjele.

p . 160 x 200.SPAVAĆE SOBE Udobnost pri spavanju ovisi o krevetu. Dobro je rješenje ormar sa zrcalima na vratima ili stranicama. potrebno je i svjetlo za čitanje -> (2). treba naći mjesto na hodniku . 75 Spavaća soba s više prostora za toaletu 1 ormare . Uobičajene dimenzije: 90 x 190. ( g ) Spavaća soba -t d j e č j a soba do nje t ' ^ 3 ) Spavaća soba / tuš / kupaonica V ® Dvokrevetna soba / dijete / gost t * (15) (§) t ^ 06) Dvokrevetna soba V © Mogućnost podjele Q6 250 . a naročito ako usporedno s krevetom stoje ormari. Pri otvorenim vratima mora ostati dovoljan prostor za kretanje -> Lijevo i desno od bračnog kreveta mora postojati prostor za odlaganje. 100x200. ( g ) Spavaća^soba s garderobom i prila.00 2. Prikladni su i ormarići na koje se mogu postaviti noćne svjetiljke -> Po osobi treba osigurati oko metar prostora za ormar. bolje 75 cm -> © . 75 .75 .00 .60 10(7) Spavaća soba s garderobom f ® Spavaća soba s garderobom V © bnimtednikom ^ " * * * ^ ^ Kupaonica U © Spavaća soba i garderobni hodnik p . Oko kreveta prostor 75 cm © Odlaganje je neophodno: noćni ormarić uz krevet Sjever Prostor za ormare sa sklopivim vratiV-/ ma Sjever * n 4fr (5) V-/ 2. Oko svih strana kreveta treba projektirati prostor širok najmanje 60 cm. Duljina kreveta za svaku pojedinu osobu treba biti jednaka tjelesnoj visini + 25 cm. To je važno za namještanje kreveta. 2. Osim rasvjete čitave prostorije. Ako nema raspoloživog mjesta. 100 x 190.00 V (?) v—/ Mala spavaća soba/dječja soba r 1 > V " (B) Uobičajena svrhovito namještena spavaća soba 75 . U spavaću sobu treba postaviti najmanje jedno zrcalo u kojem se može vidjeti cjelokupna figura.> © + © .

A) Ležaji na raznim visinama SPAVAĆE SOBE VRSTE KREVETA i. 11) kuće za odmor i dječje sobe. pokrivač i jastuk su preko dana smotani u navlake s patentnim zatvaračem © Kao prije. brodske kabine.00 l © Rastezljivi krevet za 1 ili 2 osobe. potreban prostor 0. sklopljen se može koristiti kao klupa za sjedenje Niski krevet od čeličnih cijevi s poplunom ili vunenim pokrivačem ^ ^ Bakin krevet s perinom. preko dana se ugura u krevet Zidni ormar za rastezljive krevete -* obratiti pažnju na uske otvore za vrata Rastezljivi kreveti mogu stajati ispred zatvorenih vrata ormara Kod okretno-sklopivih kreveta je ormar noću otvoren 251 .10 2. počivaljka) - © Počivaljka. ~ Tro katni krevet za spavaća kola. prikladno za vrlo male prostorije. ateliere i si. sličan je japanski način spavanja Poljski krevet s napetim platnom za jedra.338 m 2 po krevetu Pullman-krevet za stambene prikolice i spavaća kola. glomazan s visokim nogama B) Ležaji (kauč. niski ormar za odjeću. sa sandukom tspod madraca za smještaj posteljine preko dana © Počivaljka sa sandukom za posteIjinu iza kosih jastuka /g\ Počivaljka za spavanje na izvlačenje C) Ležaji za nuždu -62—j- © Visoki krevet na ormaru s dubokim vodilicama s gornjom pločom na izvlačenje koja je ujedno poklopac © Krevet na ormaru.72 -i— 68 ^ 2. potreban je poseban sanduk za posteljinu) ^ ^ Počivaljka za spavanje (rasklopiva) Frankfurtski krevet (bočno preklopiv) Frankfurtski krevet (preklapa se po visini) 2-struk ili kao dva kreveta E) Rastezljivi i zidni kreveti Mmmmm t . ® Vreća za spavanje s patentnim zatvaračem i kapuljačom za glavu. uzdignuti naslon je drugi krevet D) Sklopivi kreveti 35 ? Naslonjač za spavanje (rasklopiv.

važan je njihov međusobni položaj.SPAVAĆE SOBE POLOŽAJ KREVETA Za osjećaj sigurnosti i mira osobe koja se odmara. uz zatvorene zavjese osebujno osvijetljen odozgo kroz baldahin.kuća koji je bio oblikovan poput bazilike. vrlo je važno gdje je krevet smješten: ® Sl ° i i slobodno u sobi Samosvjestan čovjek rado spava u slobodnom prostoru sobe @ . Posljednja četiri primjera zorno pokazuju koliko je oblikovanje prostora i namještaja ovisno o načinu života u nekom razdoblju. a također i položaj glave u krevetima koji se dodiruju osjetljivije razlike kad je riječ o bračnim krevetima: © + @ .(J) Osjećaj smirenosti ovisi 0 zidnoj oblozi. položaju prema stranama svijeta (glava po mogućnosti prema sjeveru). a nekada je zajednički ležaj bio uklopljen u zasebni prostor: I krevetu u sanduku Krevet s baldahinom Natkriveni krevet Krevet . jer ako: (§) Prijatelji spavaju u istoj sobi. bojažljivi radije uza zid -» 0 + (2). obliku kreveta. ili još radije -> (5) . Danas prevladava odvojeni položaj bračnih kreveta.> © + © . Ako su kreveti razdvojeni. po mogućnosti bračni par ne leži u istom smjeru nego u suprotnim smjerovima . Ima li više kreveta. o položaju u odnosu prema svjetlu (otkrenuto od prozora ) i vratima (pogled na vrata). Još su VM Dva kreveta jedan do drugog 3 • Dva kreveta jedan iznad drugog položaj kreveta manje ovisi o prostornim mogućnostima nego 0 osobnim željama. 252 . određeni zahtjevi uvjetuju raspored kreveta.

25 3. Najpovoljnije su masivno obrubljene niše s običnim podom. izvrstan raspored ormara. jllfi i t i á . Po^Jgd na dvokatnu krevetsku nišu ^g^ Pogled i presjek krevgtske niše s gornjim ormarom • Za vlastiti dom poželjni su ugrađeni ormari. 30 t i 1 i i 9-10 / Hlače Ladice za rublje V Sfc" CJi O. ^ 70 T 33 33 1 \ 30 jf / / Unutarnje površine tapete ili obojene (6) Uobičajeni ormar za odjeću i rublje (7) Ugrađeni ormar za odjeću i rublje Ugrađeni dvostruki orrrar. zidovi obojeni ili oblijepljeni tapetama koje se mogu prati. a za unajmljeni stan pokretni ormari. Ventilacija je potrebna i za garderobe @ .00 T J 1 n I f \ M: ¿Mt 60 © Krevetska niša oblikovana ugrađenim ormarima © Dvostruka niša (s površinama za odlaganje na vratima) (Q) U ^ Mnogo kratkih odjevnih predmeta. ormari obostrano Prostorija za ormare s mjestom za oblačenje 253 . dobro iskorištenje prostora 10 © Presjek -> (§) 60 Presjek dijela s ladicama-» (§) Presjek-» 60 ® 1.Z I S .00 1. Najprikladniji su ormari kao pregrade između spavaćih soba -> (?). treba paziti na termoizolaciju i ventiliranje kako bi se izbjeglo kondenziranje vode. klizna vrata tipizirane proizvodnje.25 KREVETSKE NIŠE I ZIDNI ORMARI i 1. pa su poželjni ormari duž cijele stijene.00 ^g^j Prostorija za ormare i tuš između dviju dječjih soba Prostor za ormare s razdvojenim pristupom Prostorija za ormare.SPAVAĆE SOBE 2. © i Ako su ormari uz vanjski zid. ušteda troškova i prostora -» © .50 65 . Male prostorije zahtijevaju maksimalnu štednju prostora.00 : 1 55 1. 1.50 I I . 90 ^ ^ Prohodni ormar između dviju prostorija 2.

45-1. (5) Muško rublje 3 kom.60 . 3 para sportskih čarapa Muške čarape 10x8x3.. ^Ulu ® Ženski "I kaputi " MuškT" kaputi Kaputi (2) Ženska odjeća 6 12 6 12 12 3 8 24 pidžama dnevnih košulja potkošulja mrežastih košulja gaća košulje za frak maramica para tara pa 2 ljetna šešira 2 zimska šešira 1 slamnati šešir 1 kruti šešir 1 cilindar 5 pari cipela 1. 1 frak 1. malih frotir-ručnika Ci) Ručnici i si.5-10 kom. frotira* za tuširanje 6 kom. ručnika 24 ručnika 6 krpa za brisanje. 253 254 . dimenzije s. 15 pari čarapa za prijelazno vrijeme 8 pari rukavica 8 pari cipela 5 bluza 4 šešira 4 večernje haljine 4 ljetne haljine ostalo 6 plahti 6 presvlaka 12 jastučnica 6 frotir. naslon u obliku vješalice za odjeću Ormar za odjeću i rublje s iskorištenjem površinama vratiju.5 Čarape i rukavice Vješalice za odjeću 14) Toaletni stolić Stolica za odjeću.30 85 za damu 18 gaćica 1 zimski kaput 1 krzneni kaput i kaputić 6 košulja 2 ljetna i kišna 5 potkošulja 6 pidžama i kaputa spavaćica 4 kostima 5 vunenih haljina i halj. 50-70 cm 5-10 kom.. 4 §^>5 cm GARDEROBE U ormare za odjeću i rublje moraju se najmanje moći smjestiti: za gospodina 2 ljetna odijela 2 zimska odijela 1 sportsko odijelo 2 ljetna kaputa 1 kišni kaput 2 zimska kaputa 1 crno odijelo 1 smoking.

ormanc Ormarić za lijekove pod ključem Dva umivaonika s držačima ručnika između njih Dvostruki kombinirani stol za umivanje s donjim ormarom Kombinirani stol za umivanje 255 .04 1. 0 0 ^ © WC ispod kosine krova ili stuba © Podnožje pomično I—S 55—| 1 1. .05 1 ^l^rLdbT" ^ ^ ^ Prostor između kade i zida Poželjan slobodni prostor 19-22. potrošnja vode 6 litara 1 . Toaletn.25 1.KUPAONICE OPREMA -> tH 1. „ . 1 (-27-40 •23-ar (14) Bojler ispod umivaonika Protočni plinski bojler s priključkom na dimnjak . .ili dvostrana.20 Konzolna WC školjka s niskim vodokotlićem WC čučavac (francuska izvedba) ® WC školjka s ugrađenim vodokotlićem. također i s konvektorom 11S1S75 1 t—41—1 t-33sH 2.70 © Kod kraćih kada veća je potrošnja vode % 7T T 38 \ 1 I-30H U tuš kabini J105 1 (4) Ugrađena kada Obloga kade jedno.

50- Iz higijenskih razloga bolje je postaviti školjku uza zid. 256 . 40 .20 1 P© -2.70 1. 25 40 20 40 15 1 H H 40 20 i p ® —I 30 90 1—I . Kupaće kade osim za pranje tijela služe i za oporavak (ljekovite kupke). — L — I-AH 1 O p © n A B L T 38-45 60-75 55-75 120-135 \\{l/) --—J 1 [q] ' 6 5 ±15 40 2.80 100-120 120-150 V © 25 . U — ® I—80—I—90 1 j————1. Zahod sa stojećom ili zidnom školjkom P® — 1 1. K D Mora biti dovoljno velik i imati dovoljno prostora za odlaganje. Povoljno: visoka kada s ugrađenim konvektorskim grijanjem s.00—t—70—I [ — 1 .15- ¥ fl 5. 7 0 . 4. 40 15 50 20. n? 1 t t 160-180 70. Kupaće kade Najčešće je to ugrađena kada. Umivaonik 35-45 35-45 60-75 100-120 2 . Tuš . —L— I—A—I U® 1 55 15 40 H 20 40 H h- 25 -2..KUPAONICE tu i.05- TT I B I _ A B L T 80-100 75-100 80-100 130-175 3. Zahodske školjke s dubinskim ispiranjem smanjuju neugodne mirise. Mješalice s polugom štede vodu i energiju.55 120-175 100-145 BxT 75 x 90 1/ 80 x 80 90 x 90 8 0 x 100 _ P ® I—1. Dvostruki umivaonik širine 1.35 1—'7°—H—9C 1| 1..kade služe uglavnom za pranje tijela. Armature ispod žbuke štede prostor i lako se održavaju. Bolje rješenje su dva umivaonika s prostorom za ručnike između njih i sa strane za odlaganje s. 255 © .20 m ne pruža dovoljno prostora za ruke pri pranju. Radi akustične izolacije treba upotrebljavati armature grupe I. Pisoar ->• 0 .e 20 60 1. H — H H (SI (8) gl 20.70 ——I •• c• l i t ó B li A B L T 115-145 40.20.© Danas uobičajeno i u kući.25 1 — V © -2.] 70!) Í t ^ h I 7 5 — 9 0 2. 255.

prešanoga nehrđajućeg čelika. Predgotavljavaju se instalacijski blokovi . © .53 1.© .115 W (6) Kao prije. ali tuš sa strane Kompaktna kabina .6 -1. zgrade za odmor. zgrade s apartmanima.745 1. naročito za zgrade u nizu.> © do (3) instalacijski zidovi.945 2. [oJ(q) Blok ispred zida 0 v v Uobičajene instalacije za tzv. Konstrukcije: Najčešće tipa sendvič.> © . Cjelovite kabine s nepromjenljivim dimenzijama . hotele i za sanaciju starih zgrada.32 bABS P © wc-kompaktnakabinasobjektima P . S obzirom na to da su zahtjevi uglavnom jednaki.05 " si 39 !R "l 1 1.72 H ( j ) oknom S tUŠem i )sklmj^ ( g ) Mala kabina s kadom ' lnsta a c i P® Kabina s kadom 1. Poliester armiran staklenim vlaknima. min. kuće za više obitelji. sred. max.53 P Kabina s kadom i perilicom P (li) Kompaktna kabina Kao prije. max mm ^ (3) Instalacijski blok ispred zida p (4) Instalacijski zid I 1. preporučljivo je predgotovljavanje. cijele kabine za cjelovitu visinu etaže. azbestcementa. aluminija.45 2.> © Dimenzije instalacijskih okana Instalacije kućne tehnike Z W K WAS pt © Instalacijski elementi za WC ^ (2) instalacijski elementi za kupaonicu •• WA r G Hu Hr min.2.40-1 P © Kabina s tušem u hotelu P © Kabina s tušem u najmanjem stanut^ © S h S in^alacNe ^ 53 V © w c kabina u bolnici 257 .© . sred.. kao drveni kostur s pločama od lesonita.806 6 H—72—H 1.285—I 1-1. . s ugrađenim instalacijama i sanitarijama s priborom. ali i drugi sintetični materijal.30®.76 2. s tušem „ I 2. mokre prostorije najčešće su skupe i zahtijevaju vrijeme za izvedbu.SANITARNE KABINE PREDGOTOVLJAVANJE w o f iojio) Biok ugrađen u zid Blok ugrađen u zid mmmmmm © Blok ispred zida i f f—>.875 1.20 - 1. Postoji i izvedba gdje su kuća i oprema od istog materijala.

ugrađenim u zid) 11 Pisoar 40 40 40 75 60 40 Sprave za pranje 12 Perilica 13 Sušilo za rublje 40 do 60 60 60 60 Kupaonski namještaj . ® Odnosi kupaonice prema ostalim prostorijama Uređaji Površina za smještaj Širina u cm Dubina u cm Toaletni stolovi s umivaonikom. između sobe za boravak i tri spavaće sobe 40 * Kod tuš . dostupna iz hodnika 5 5 0.5 25 10 10 40 20 30 37 37 37 37 37 37 38 37 40 4 4 4 6 10 10 10 10 5 Kupanje: Ležeća kada Sjedeća kada Kada za noge Tuširanje 140-160 40 25 40-75 40 40 40 40 15 5 5 6 Njega tijela: Brijanje na mokro Letećim vratima mogu se spavaće V ® p°ostorHa Pa0niCa ° d V ° i i . a za starije sjedeće ili ležeće kade -> primjer @ . soba supruge Ako nije predviđena prostorija za kućanske poslove.® s manjim potrebnim prostorom od prostora za kupaonice s tušem. i ^ ^ ^ ® Kupaonica i tuš dostupni iz hodnika (TT) Potrebna količina tople vode. stojeći ili konzolni na zidu > 60 >120 > 70 >140 > 50 40 >55 >55 >60 >60 >40 60 Kade b® ^ToSan^Sr^ S0b3 > (D Kupaonica ugrađena u kuhinji 7 Kada za kupanje 8 Tuš . Prilaz iz spavaće sobe i kroz zahod -»(§) Najpovoljniji je položaj u neposrednoj blizini spavaćih soba. temperatura i vrijeme trošenja vode 1 37 4 258 . soba supruga Spav. gornji ormari prema proizvođaču (4) Kupaonica na hodniku. min) /gN * Kupaonica dvojim vratima dostupna s hodnika i spavaće sobe p. Kupaonica između spavaćih soba. V Neposredni pristup kupaonici i WC-u letećim vratima iz roditeljske spavaće sobe 14 Donji ormari.kada >170 > 80 >75 >80* WC i pisoar 9 WC s tlačnim ispiračem ili vodokotlićem 10 WC bez vodokotlića (s vodokot.KUPAONICE POLOŽAJ U KUĆI Kupaonica ra g •p O Spav. umivaonici za ruke i bide 1 Jednostruki toaletni stol 2 Dvostruki toaletni stol 3 Ugrađeni toaletni stol s jednim umivaonikom i donjim ormarom 4 Ugrađeni toaletni stol s dva umivaonika i donjim ormarom 5 Umivaonik za ruke 6 Bide (bidet). mora se u kupaonici predvidjeti prostor i osigurati priključci za strojeve za pranje i sušenje rublja te prostor za košaru za prljavo rublje Za mlade ljude pogodniji su tuševi. visoki ormari.kada s b = 90 i 75 cm (ÍO) Potreban prostor za uređaje u kupaonici i WC-u Potrošnja tople vode za: Pranje: Ruke Lice Zubi Noge Gornji dio tijela Donji dio tijela Cijelo tijelo Glava Pranje djeteta Potrebna količina tople vode (0 Temperatura tople vode (°C) Vrijeme trošenja (pribl.

Dvije susjedne kupaonice dvaju različitih stanova ne smiju se priključiti na zajedničke instalacije dovoda i odvoda vode.kada. dodatna grijalica. u drugim zgradama (npr.Dobro je smjestiti kupaonicu u područje spavaćih soba . bojler za toplu vodu. a zahodska školjka.. kupaonica i WC na jednom f < / o N paonica i WC u unutrašnjem podinstalacijskom zidu ručju tjr Kuhinja.» ( i ) . kutija za papir na dohvat ruke. čaše za pranje zuba. jer će tako biti najniži troškovi instalacija i akustične izolacije. Kada za kupanje i/ili tuš . Kupaonicu i zahod treba orijentirati prema sjeveru. Treba predvidjeti odgovarajuću izolaciju. Iz ekonomskih i tehničkih razloga treba kupaonicu i zahod. a također i kupaonicu i kuhinju. Obloga poda mora biti sigurna od klizanja. kuKuhinja. Jačina buke koju uzrokuju kućanske tehničke naprave i instalacije u tuđim stanovima ne smije prijeći 35 dB (A). rukohvati iznad kade. Za zahod u stanu + 20 °C. Treba predvidjeti najmanje jednu uzemljenu utičnicu za električne naprave uz ogledalo. Prostorije se zaključavaju. U višekatnoj zgradi treba kupaonice i zahode smjestiti tako da instalacijski zidovi leže jedan iznad drugoga. Za akustičnu je izolaciju mjerodavan DIN 4109. ® .KUPAONICE POLOŽAJ U KUĆI DIN 18022 Prema DIN 18022. Prostorija kupaonice znatno je izložena vlazi. (6^) Tipični hotelski tlocrt: hotel "Nassauer Hoff" Wiesbaden arh. šalice za sapun i površine za odlaganje. moraju površine biti jednostavne za čišćenje. U kupaonici i zahodu trebaju se naći i: ormari za ručnike i sredstva za pranje i čišćenje. po mogućnosti s prirodnom rasvjetom i ventilacijom. smjestiti tako da se mogu koristiti zajednička instalacijska okna. Kupaonica i zahod mogu biti povezani sa spavaćom sobom ako postoji drugi zahod ili kupaonica sa zahodom s pristupom iz hodnika . s krovnim prozorom p ^J) Kupaonica dostupna iz spavaće sobe i kroz tuš / WC U ® Kupaonica uz unutrašnji hodnik V ® IB1 IS! C l | Spavanje I1—) Spavanje a V v (5) Tipična kupaonica u kućama u nizu . Ako se nalaze u unutrašnjosti zgrade.© .® . Ugodna temperatura kupaonice iznosi + 22 °C do 24 °C. ^ Kupaonica u tavanu.@ ® . Zidna i stropna žbuka moraju biti u stanju upiti i ispustiti dovoljno vlage iz zraka. umivaonik i perilica pripadaju kupaonici. ogledalo s rasvjetom. držači za male i velike ručnike. Treba predvidjeti dvije odvojene prostorije za kupaonicu i zahod. bide i mali umivaonik zahodu. na visini od 1. treba predvidjeti najmanje 4 izmjene zraka u satu. kupaonice i zahod samostalne su prostorije u kojima su smješteni uređaji i oprema za njegu tijela i održavanje zdravlja.» © . Verfasser © Kuhinja. kupaonica i WC na jednom instalacijskom zidu * /JTjS Kupaonica dostupna iz spavaće y f m y sobe Velika kupaonica Kupaonica i sauna (veza preko tuša) 259 . upravne zgrade) + 15 °C. Važno je da su takve u stanovima s više od 5 osoba. ormarić za lijekove i zavoje (pod ključem). kućno gospodarstvo. sušilo za ručnike. Zbog visoke vlažnosti zraka i stvaranja kondenzata.30 m.

00 . 70 40 V (8) 55-65 (9) 1. s dva umivaonika Kada sa zaobljenim kutem.0 prikazuju minikupaonice. ali širine 2.60-1. WC.15 Kao -> 0 . bide. tuš i kadu koji su od umjetne smole (poliester).65 2. sa širokim dijelom za ramena i uskim za noge. Tržište nudi i kade sa zakošenim kutovima. ali širine 2. umivaonik 1. zahtijevaju najmanje prostora. Prema tome.> 0 . oblikovani i prilagođeni svojoj namjeni.^ (g) 0dvojenj prostor za umivanje Uj 0 90/90 25' 40 '25 U © WC i tuš odvojeni Tuš. tako da se vrata mogu lakše otvarati (za stare zgrade) V© 1.80 Kupaonica s odvojenim tušem 10 76 75 Kada i tuš u kutovima Dvoredni raspored ^l) Odvojeni prostor za tuš li! •¡¡fli • Kupaonica I h i u zasebnim prJIto.p 5.50 m Primjeri uređenja malih kupaonica 6 0 76 0 šesterokutna kada i tuš 1.KUPAONICE PRIMJERI IZ PROJEKATA Primjeri .44 80 Kupaonica s kadom u kutu 75 t " ® 75 75 Tuš i kupaonica na 7 m Mala kupaonica s iskorištenjem ku.50 Kao -> 0 .15 m © 2. potrebno u skučenom prostoru 260 . 70-75 Kupaonica i tuš odvojeni Kupaonica i tuš odvojeni. tj.

Zbog visoke relativne vlažnosti zraka do 70%. mjesto za najmanje 2 ležaljke. Minimalne dimenzije bazena . nikako gips. prigušivači zvuka za ventilacijske uređaje. konvektorima ili zračno grijanje. Dodatne prostorije: prostorija za boravak. ako je bez otvora. tobogan. nužno. 40 °C)._ I. zrak 30-31°.> 0 Hot-Whirl-Pool (masaža. ugradbom dvostrukog stakla (K = 1. daske za skakanje zahtijevaju odgovarajuću dubinu vode i visinu hale. 2. @stiju broj istovremeno prisutnih go- © Hotelski bazeni u Njemačkoj. 1 1 | Ventilacija | Uobičajena veličina plivačke dvorane <D dvorane kod jednoobiteljske kuće Raspored prostorija oko plivačke 40 1. a nisu potrebni ni konvektori ispod prozora.!' 100 __ Normalno prskanje A = »:•-•• -»u Protustrujni uređaj 2. pokrivanjem bazena (rolo ili pokretni prekrivači). sola rij.50.^ D o n j a gra lica 32 Hotel u velegradu Kreveti 100 200 300 £ Kreveti 100 Max.© . Ostala oprema: startni blok. Najčešći način građenja je cjelovito izolirana zimska hala (Km = 0. bar. u hali je nužno imati (i ako je dograđena uz kuću): zahod. Tehničke pojedinosti Načelno samo materijali otporni protiv korozije: pocinčani čelik. opasnost od prehlade). proizvoljno određena veličina bazena Plivački bazen Presvlačenje Grijanje 37. Tehnička oprema: priprema vode s uređajima za filtriranje i doziranje sredstava za dezinfekciju. podvodni reflektori (paziti na sigurnost). ventilacija s dovodom svježeg zraka i uređajem za miješanje zraka -» s. 262 (ii) . kompleks saune (sauna. Ušteda energije može se postići toplinskim pumpama (ekonomičnost ovisi o cijeni struje) i/ili povratnim izmjenjivačem topline (Menerga/Frölich) u uređaju za ventilaciju.25 m/s. pa ne treba ventilacijom poremetiti taj sloj. nepotrebno je grijati prozore toplim zrakom. U stanju mirovanja već pri niskim vrijednostima prestaje isparavanje jer se nad bazenom stvara zasićeni sloj zraka. 262. problematično zbog toplinskih mostova.. / / Kuhinja "|— | vanjski bazen [ Blagajna Strani posjetitelji Prohodni bazen ] Terasa s ležaljkama —Igralište "| .. uklanjanje vlage iz prostorije ventiliranjem je skupo.25 obilazna staza u. tuš. samo pri temperaturi zraka < 29 °C) ili povišenjem temperature zraka (reguliranje higrostatom) u stankama između kupanja. smjestiti uz kotlovnicu.00 Najmanji bazen ® Udaljenost do koje dopire prskanje od mjesta nastanka 261 . drvo obrađeno lazurnom bojom! Odredbom o termičkoj izolaciji više se ne postavljaju nikakvi zahtjevi (prije: najviše = 0. prostorija za odmor) .> © . preljevna posuda na kraju žlijeba (oko 3 m 3) . %* ° a .85 W/m2 k max).5 ¡Uređaj za miježanj44)de 4. aluminij otporan protiv morske vode. svaki mali toplinski most dovodi u kratko vrijeme do štete na zgradi! Specijalna literatura -»QP . Podno grijanje je dodatni komfor. ugraditi opremu za zabavu! Bazen u podrumu. maksimalna brzina zraka 0. prozore okrenute prema vrtu. prostorija za hlađenje vode. priručna kuhinja. relativna vlažnost zraka 60%-70%. Isparavanje vode 16 g/m 3 sat (mirovanje) do najviše 204 g/m 3 sat (upotreba). masaža i fitnes. otvoreni prostor. prostoriju za tehničke uređaje = 10 m 2 . nakon kratkog vremena prestat će se upotrebljavati! Uobičajeno: voda 26-27°. inače. ili primitivni ventilacijski sanduk s ventilatorom za izbacivanje zraka (suviše velika brzina zraka.4). rjeđe neizolirana "ljetna" hala (po mogućnosti rastavljiva). grijanje radijatorima.7.PRIVATNI ZATVORENI BAZEN QP Neprijeporno služi uživanju tijekom slobodnog vremena.> ® .73). b) prema spavaćoj sobi roditelja (eventualno roditeljska kupaonica može služiti za tuširanje) i c) prema dnevnoj sobi. omekšivač vode (za tvrdoću iznad 7° dH) i uređaj za raspršivanje sredstva protiv gljivica na nogama (naročito ako je oko bazena tapison). kombinirano s uređajem za ventiliranje. treba mnogo svjetla.j Travnjak za ležanje ] - Bazen za djecu j © Veze prostorija uz zatvoreni bazen • • • •• Hotel u velegradu / s / e Uobičajeni hotel 9 /* ' > /"vobičajeni hotel Orijentacija: a) prema vrtu (idealni "zatvoreni bazen" je otvoreni bazen) s koritom za prilaz. Ušteda do 30% ukupno potrebne topline. bazen s izolacijom protiv materijalnog zvuka). ali nužno.! > 150 res: Jako prskanje . predvidjeti podzemni prohodni kanal za instalacije radi mogućega propuštanja bazena i instalacija i vođenja ventilacijskih uređaja -» s. ima smisla ako je izolacija poda k > 0. Nadzemni prolaz oko bazena ->s. Uz visoku prozorsku termoizolaciju. Glavni problem je vlažnost zraka: iz bazena voda isparava dok se ne dosegne granica zasićenja -» s.00 . Važna je zaštita od sunca i akustična izolacija (strop koji apsorbira zvuk. djelomično pokretni krovovi ili dijelovi hale omogućuju da se pri lijepom vremenu kratkotrajno otvori hala i bazen koristi kao otvoreni (kupanje po svakom vremenu). ili zrak u hali < 29°. 262 širina ovisi o obradi površine zida (visina prskanja . 262 s kanalima u stropu i podu. protustrujni uređaj za plivanje.

npr.5 mm (izolacija). sauna. stakleni mozaik ili jednostavni nalič (vodonepropusni beton!) ili poliester. (3) Površinski usisnik (Skimmer) © Preljevni žlijeb sustava "Wiesbaden" f Rubnjak bazena H Rešetka ^ p l o t e ™ Ploča za prihvaćanje ReJMto Hop. Skimmer ili bolje žlijeb. Predvidjeti slivnik u podu. sprave za vježbanje. nekoliko kabina za presvlačenje.Žlijeb / /Rešetka / Dilat. stijena od platica|v°%y"v . Dilatacijska razdjelnica do 12 m duljine nije potrebna. mirovanje 28 mbar 30 °C/65% vF. Izgrađen nadzemno sa zidovima od lake opeke skuplji je za oko 5000 DM od potpuno ukopanoga (jer su i instalacije jeftinije). Irtvena traka ( / '/i Rubnjak bazena /Hrapave ploče Rubnjak bazena Hrapave ploče PRIVATNI ZATVORENI BAZEN -> Q D Bazeni se najčešće grade od armiranog betona. Nužan je uređaj za ventilaciju -» (j4) Bazen za hotele: općenito je dovoljan ba2 zen površine 60 m iznimke: hotel za vrhunac sezone.(§) .. prirodni kamen (pad prema slivnicima!). preljevni žlijeb sustava "Wiesbaden" Ij X . ali potrebno samo s jedne strane. temperatura vode tw=27°C.) 262 . jeftino. Preko ljeta proširuje se mogućnost korištenja dodatnim vanjskim bazenom i spojnim kanalom kroz koji se može plivati. kao i uređaj za raspršivanje sredstva protiv gljivica na nogama! Grijanje poda uz temperaturu zraka > 20 °C i dobru podnu izolaciju besmisleno je! Materijal za obradu površina mora biti otporan na vlagu i neosjetljiv na prskanje vodom. posebno stubište). korištenje (M) prema Kappleru -> tH T&T T5 0 + 1 0 + 2 0 i f 3 0 + 4 0 Temperatura zraka odnosno vode Ventilator za odvod zraka v.30 "C/84% vF. PVC folija debljine najmanje 1. ali ormarići za odjeću pod ključem. slijed donjih linija: stanje mirovanja.jeftinije u nabavi i eksploataciji Granica isparavanja kod zatvorenog bazena .. Najčešće je potreban nadzornik bazena (smjernice saveza HUK-a poštovati). Važno: velike površine za ležanje. a mnogo je bolje jer nema hidrauličkog tlaka na oblogu obilazne staze. bar. Potrebno je preljevno okno: uzdignuto -» (2) jednako lijepo kao ( 4 ) .. najčešće bez nadzornika. ležaljke. u novije vrijeme vodopropusni tapison (nadomješta oblogu stropa koja apsorbira zvuk). . Zajednički bazen. neposredna veza između hotelske sobe i bazena (dizalo.»» Prstenasti vod ® S i S £ n i a k 0 m t o n a ® Finski žlijeb Prozori .Obloga od poliesterskih ploča Prohodni kontrolni hodnik /ćTn Ventilacija s mehaničkom regulacijom (jednostavno rješenje) L Nosiva ploča I. Glavne teškoće: a) dogovor oko troškova i čišćenja. Važno: potreban je ventil za izjednačenje s tlakom podzemne vode da bi se spriječilo razaranje bazenal Obloga: keramika. Uobičajena podna obloga: keramika. b) ako služi za više od 60 do 80 stanova. te livadom za sunčanje. granica isparavanja u pogonu 36 mbar ( . lako pregledno Relat. analogan hotelskom. već nakon nekoliko prvih mjeseci neće više biti "prihvatljiv" Klizni ležaj Prstenasti vod Prstenasti vod Naglavnica bazena. odvojeni ležaji. reška JT^TTT. vlažnost zraka 50% 1 60% 1 70% © Aluminijski bazen s oblogom od poliestera Tempe ratu ra 28°C R 24°C M R 26°C M R 28°C M R 30°C M 21 219 48 294 96 378 157 471 26°C 13 193 53 269 104 353 145 446 28°C 0 143 21 218 66 302 123 395 zraka 30 °C 28°C 0 67 2 163 31 247 81 339 0 143 36 227 89 320 " Razlika temperature voda/zrak od 4K ne može se trajno održati Strojarnica (l^) Plivačka dvorana ispod terena Specifična količina vodene pare u © z a t v o r e n o m bazenu (g/m sat) za stanje mirovanja (R) i maks. Moritz" Hidroizolacija i parna brana [-Estrih u padu r Stakleni mozaik ili slično *-Alum..) odn. . podvodne reflektore s brtvenim prirubnicama! Bazen od sintetičnog materijala samo iznimno zbog podzemnog kontrolnog hodnika -» (7) ili s posebnim potpornim konstrukcijama..gornja linija. plivajući protustrujni uređaj. hoteli za zimske sportove. Predvidjeti odvodnjavanje ispod obloge.Termoizolacija ovješena Podno grijanje ovješeno = jednostavno.vrata I Preljevni žlijeb sustava "St. oprema za odmor i zabavu. ^ vanjskom zidu piŽM g Hibridna toplinska pumpa postrojenje za odvlaživanje Shema postrojenja za dovod svježeg zraka © Jednostavno postrojenje bez dovoda svježeg zraka .

10 1.50 p'tfp1' J:V> Q.90 6. mogućnosti ugradbe Bočna kanalska pumpa Uređaj za mjerenje i regulaciju Dezinfekcija^ Kojek.00 x 1.20 x 1.20 x 2. vrtložni bazen i sauna Podne ploče M / 7 .OÏ f .20/1..--_—_ --.-.50 12.50 x 3.ovl bazen za 5.10 x 1. Korig. 1. .r -.Klupa za sjedenje BAZEN ZA PLIVANJE DETALJI Prema kanalu @ Klasični filtarski sustav sa skimmerom i dovodom Voda .r ^ t .10 x 1.70 x 5. vrtložni bazen i sauna (jo) Plivački bazen s rimskom stubom Ulaz > (j) Plivački bazen. /¿n P l l v a n J e ">• (2) 263 . Go.00 x 1.---r _ Terasa Plivački bazen.. .00 x 3.20 x4.50 ¿jpN _ . jesak .. p h (3) Shema cjevovoda za plivački bazen s preljevnim žlijebom (4) S h e m a cjevovoda z a whirlpool .95 x 1.50 6. .20 x 1.^pH Bo^ulactja V P r e m a Kanalu v P r e m a kanalu FloKulacija.80 .. r (8) Okrugli plivački bazen s vrtložnim bazenom 7^ F .Betonska ploča Poliesterski bazen / gotovi bazen za plivanje .75 1.20/1.40 1.20 x 4.60 10.00 x 6.1 " t Odzračivanje žlijeba ti Komand Dmand U zidu bazena dolje (2) U žlijebu bazena na dnu U zidu bazena gore Ispod konzolne ploče Pokrivanje bazena.50 x 3.60 10.35 11.20 x 1.

0 kg/jedno pranje: 5 kg/jedna perilica rublja = 1.V. Kod inkontinencjje: oko 25 kg/krevet. oko 5 kg/krevet (turistički hotel. Hoteli oko 20 kg/krevet (svakodnevno posteljina i ručnici). 60% od 904 = 524 pranja/mjesec : 30 dana = 18 pranja/dan.8 = 2 perilice. Za navedene ustanove udio rublja koje se glača iznosi oko 60%.V.6 kg/jedno pranje 2. Domovi za stambeni dom: oko 3 kg/krevet.8 perilica Potrebne su 1.1 5 kg/krevet. Potreba: i 18 pranja: 4 sata = 4. 70 mjesta za bolesne 70 mjesta za bolesne po 12 kg rublja = 840 kg/tjedan (sumnja na infekcije) 9 5x5 50 mjesta za zdrave po 3 kg rublja stolno i kuhinjsko rublje (nije sumnjivo na infekciju) Potrebni kapacitet = 250 kg Potrebni kapacitet = 840 k = 33. popunjenost 60% = 48 kreveta 4 izmjene posteljine /tjedan.••V. popunjenost 60% = 90 kreveta Dnevna izmjena posteljine i ručnika = 20 kg/krevet.3 kg/jedno pranje Utičnica 3x6 Stambena zgrada sa 90 stanara oko 3 kg rublja po osobi i tjednu Potrebni kapacitet= količina rublja/tjedan !L (7) Vreli valjak ® »%••••••••••••••••••• H50I-390-I Pogled sa strane-» ( j ) broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan 90 osoba x 3 kg = 270 kg: (6 dana x 5 pranja) = 9. pansione i restorane udio rublja koje se glača iznosi oko 75%.20 H 595 20 H PRAONICA RUBLJA .V. Navedene količine vrijede uključujući mjesto u restoranu. Potrebno je dakle 5 perilica i dva stroja za sušenje.> QD r ~i i ili® ® 0 • i '. Za hotele. Za bolnice udio rublja koje se glača iznosi oko 70%. Bolnice. tj. Pansioni: oko 3 kg/krevet Restorani: oko 1 .5 do 5 perilica. oko 1 2 . Dječji domovi: oko 4 kg/krevet. Bolnice za ženske bolesti i porodništvo oko 16 kg/krevet.V. Dom. to vrijeme može se pretpostaviti da je između 16 i 20 sati (= 4 sata).1 2 kg/krevet. kod inkontinencije: oko 25 kg/krevet. Lječilišta i ustanove za njegu: oko 4 kg/krevet.1 0 kg/krevet (tjedno 2 . Potrošnja rublja u kilogramima suhog rublja tjedno: Kućanstvo oko 3 kg/osoba (udio rublja koje se glača oko 40%).6 kg/jedno pranje = 150 kg/tjedan 100 kg/tjedan 250 kg/tjedan = 8. 4 pranja mjesečno za 1 SJ.V. Hotel sa 150 kreveta. dnevna izmjena ručnika = oko 12 kg/krevet 48 kreveta po 12 kg rublja = 576 kg/tjedan Stolno i kuhinjsko rublje oko 74 kg/tjedan Potrebni kapacitet = 650 kg/tjedan = 18. tjedno 1 izmjena rublja).3 kg/mjesto. oko 8 . klinike (do približno 200 kreveta): Opće bolnice: 12 . za dojenčad: oko 10 . Bolničko osoblje: oko 3.V. Za odvijanje programa pranja i punjenje te za pražnjenje perilice mora se računati na približno 1 sat.1 5 kg/krevet (tjedno 4 izmjene rublja). 5 . Studentski dom 226 stambenih jedinica (SJ). umirovljenike: dom s njegom: s oko 8 kg/krevet.1 kg/jedno pranje 3x7 Starački dom i dom za njegu: 50 mjesta za zdrave.V.UREĐAJI ZA PRANJE ii íI .3 izmjene rublja). (9) Koritasti valjak Pogled sa strane • 264 .5 kg/osoba potrebni kapacitet praonice = I 1100 700 1 1 (T) Centrifuga za rublje (2) Pogled sa strane (T) 20 H 595 20 H rivanje novca T + količina rublja/tjedan broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan © Sušionik Pogled sa strane -> ( f ) Primjeri proračuna 1 Hotel sa 80 kreveta. 90 kreveta po 20 kg Stolno i kuhinjsko rublje oko Potrebni kapacitet = 2000 k = 1800 kg/tjedan 200 kg/tjedan 2000 kg/tjedan S- (5) Centrifuga za rublje ® r Pogled sa strane (§) 9 = 57. Dječje bolnice: oko 18 kg/krevet. Potrebni broj perilica: studenti zbog prisustvovanja nastavi imaju na raspolaganju samo određeno vrijeme u danu. za studentski se dom može pretpostaviti popunjenost od 60%. 1 jedinica = 1 stanovnik Iznalaženje potrebnog kapaciteta: U kućanstvu s jednom osobom najmanje se jednom tjedno. 226 SJ x 4 pranja(SJ = 904 pranja/mjesec 1 100% Prema iskustvu.

PRAONICA RUBLJA .» © . Vrata tog "filtra" za osoblje moraju se naizmjenično zaključavati. postolje © Korito za rublje © Blok za glačanje ® Stol za odlaganje © Stol za odlaganje @ Stol za glačanje Pokretni regal | Q ) Šivaći stroj izdv. V _ © © © Glačanje ©Vozno postolje © Korito za rublje © Stol za odlaganje 1 Blok za glačanje J pokretan) © Mala perionica za hotel ® © ® (D ® © ® © ® © © © ® ® ® + ® Pranje Sušenje Glačanje + + Težina Muško rublje Košulja Potkošulja © Težina Rublje za kupaonicu Ogrtač za kupanje Ručnik za kupanje 100 x 200 Prostirka za plažu Ručnik Kupaće gaće Kupaći kostim 67 x 140 50x100 1-djelni 2-djeini g 900 800 400 200 100 260 200 © © Razvrstavanje Glačanje 9 170 laka teška kratke duge 100 150 75 180 450 20 70 Odlaganje Skladištenje + + Gaće © ® © ® @ Pranje Sušenje Razvrstavanje Glačanje + odlaganje Skladištenje Glačanje + Pidžama Maramica čarape (par) Žensko rublje Bluza Garnitura Podsuknja Pidžama Noćna košulja Maramica Pregača Radna haljina Dječje rublje (malo dijete) Odijelce Garnitura Kaputić.-' © Pranje © Sušenje © Glačanje I Pranje Korito I pokretno postolje Ti K| 1-1. za pranje © Pokret.samoposluga ®_J KfflDhZMT -4.» © .© . pulover Hlačice Maramica Čarape Čarape s gaćicama Glačanje + Šivanje + Posteljina Navlaka 140 140 75 350 170 10 170 130 Plahta 160 x 200 150x250 850 670 600 200 _>0D + ® Preklopna navlaka 140 x 230 Jastučnica 80 x 80 Stolno i kuhinjsko rublje Stolnjak Veliki stolnjak Salveta Ručnik Krpa za suđe 125 x 160 125 x 400 70 x 70 40 x 60 60 x 60 370 1000 80 100 100 110 80 75 25 15 70 100 Radna odjeća Radno odijelo Overall Pregača Muški radni ogrtač Ženski radni ogrtač 1200 800 200 500 400 U dvije odvojene prostorije -a M Glačanje © Prosječne težine komada rublja a 2£ Pranje T T ® •rl r ©r K = Blagajna JL © Pranje © Postolje Sušenje K. zidovi i vanjske površine ugrađene opreme i strojeva na nečistoj strani moraju se moći prati i dezinficirati.20—t(4) Perionica . Prolazi za osoblje između čiste i nečiste strane praonice moraju se urediti za obaveznu dezinfekciju ruku i u njima osigurati prostor za zaštitnu odjeću.UREĐAJI ZA PRANJE © Pranje i centrifugiranje © Sušenje -> CD Praonice rublja u bolnicama treba podijeliti na čistu i nečistu stranu. za osoblje © Razdjelni zid | @CE> © Perilice s jednim vratima u dezinfekcijskoj kabini Pranje s razdvojenim prostorijama za čisto i nečisto ® Perionica u domu za starije osobe 265 .© .00 © Sredst. prost. Podovi. svaku sa svojim prilazom . tako da se istodobno mogu otvoriti samo jedna vrata .

čitanje. Suprotno tome. suncobrane i si. Funkcionalnoj dubini treba dodati prostor za posude s cvijećem -»(§) Ugaoni balkoni nude zaštitu od pogleda i vjetra.> ( D . Masivna ograda ne smije biti visoka da se ne stvori dojam korita.> ( j ) . Osunčane su samo kratko i susjednim prostorijama stvaraju odviše vanjskih zidnih površina.BALKONI Vrijednost je stanovanja veća ako postoje balkoni i otvoreni prostori. Služe za odmor. tlocrtno pomaknuti balkoni daju izvrsnu zaštitu od pogleda i vjetra .6 osoba A = 6.0 m 2 balkon za 1 . ležanje.0 m2 balkon za 3 .0 m2 za 5 . lošega vremena i sunca . postaviti horizontalnu čeličnu cijev ili posude s cvijećem ->(§).4 osobe B = g. © Zajednički balkoni s pregradama od pogleda (zaštita od vjetra) © Zajednički balkoni odvojeni ostavama za balkonski namještaj (5) Uvučeni balkon (lođa) © • Smaknuti balkoni Zrak struji I M / o o / _o a_ o a a H ä 7. ali se teško zaštititi od pogleda. jako sunce). drvo na nosivoj konstrukciji. Još je bolje da su razdvojeni izvedbom ostava za balkonski namještaj. već treba iznad nje na propisanoj visini (= 900 mm). Pri projektiranju treba obratiti pažnju na sljedeće zahtjeve: dobra orijentacija prema suncu i pogledu. radnim ili spavaćim sobama s kojima graniči. Dobro je ploču ograde izvana spustiti do ispod donjega ruba balkonske ploče ili izvesti masivnu ogradu. prostorni odnos prema stambenim. dovoljne dimenzije. jelo. javlja se propuh -»(§). © Ugaoni balkoni © Slobodni balkoni sa zaklonom od pogleda (ujedno zaštita od vjetra) Lođe su u južnim krajevima opravdane. što izaziva hlađenje -»(5). pomaknuti balkoni u pogledu mogu učiniti izgled fasade rahlijim.» © . spavanje. pa ju stanari najčešće sami nekontrolirano oblažu raznim materijalom.2 osobe B = 10 m2 za 3 . ispravan položaj u odnosu prema susjednom stanu i kući. zaštita od pogleda. a najbolji su laki čelični profili ili cijevi s dobrim usidrenjem u zidove. Prošireno je područje rada i omogućen jednostavni nadzor nad dječjim igralištem.5 cm ® v a z g ^ ^ e ^ n S ^ Š ® Vanjante ograda I^R) Dječji krevet i dječja kolica Balkon s ostavom za balkonski namještaj — • •• • • W B || A I • •SSsSsi— • s I li I li — — o J • I • o p OJ (9) Sklopiva ležaljka ® Stol i stolice A = 7. a u njemačkom klimatskom području nisu prikladne. Rešetkasta ograda od vertikalnih čeličnih šipki (preko horizontalnih se djeca mogu penjati!) nije pogodna jer ne pruža zaštitu od vjetra i pogleda. buke i klimatskih utjecaja (vjetar. sintetični materijali.4 osobe 266 . Zajednički balkoni (u zgradama za iznajmljivanje) trebaju imati pregrade koje štite od pogleda i vjetra —>(3). Zbog toga treba za slobodne balkone predvidjeti zaštitu od vjetra -»(2). i ugodniji su od slobodnih balkona . Za ogradu balkona prikladno je neprozirno staklo. Ako je ostavljen prostor između betonske ploče i ograde. kiša.

Mogu se isporučiti i klinasti blokovi za zakrivljene dijelove poligonalni šuplji blokovi ispunjeni travom ® za gospodarske putove.25 11. 20/10. prilazne putove u zaplavnim područjima. osiguranje kosina protiv erozije. Tako je moguća prilagodba normiranim širinama u cestogradnji Visina cm 6 8 Širina cm 14/9 14/9 Duljina cm 23 23 Komada po m^ 38 38 Visina cm 6 8 10 Širina cm 11. nosivi sloj 15 .25 11. 200 © Betonska palisada ^5) Povezana palisada (16) Blokovi za cvjetnjak / beton (i7) Drvena palisada 267 . drobljenac veličine zrna 0 .25. izjednačenje visinskih razlika i osiguranje kosina. parkirališta. Trava se sije radi brzoga ozelenjivanja i stabilne vegetacije. 8 i 10 cm.5 Komada po m^ 39 39 39 (D Debljinu nosivog sloja (šljunak. stabilizacija dna i kosina vodotoka. 221 Vezano opločenje: za ulice. 150.20 Komada po m^ 48.20 10.25 cm treba sabiti do stabilne čvrstoće.5 Kom. Visine blokova 6.25 Duljina cm 22.96 48. 80. parkirališta. Dolaze u obzir i oblice impregnirane pod tlakom © Profilirani blokovi (7) Dekorativni profilirani blokovi Visina cm 6 8 Širina cm 10 10 Duljina cm 10.5 22. Povezane i okrugle palisade od betona @ . opločenje kolosijeka.3 5 mm) treba prilagoditi podlozi i prometnom opterećenju.96 visina cm 8 8 Širina cm 7 14 Duljina cm 21 14:21 Komada po m^ 68 51. Ploče polagati u 4 cm sloj pijeska ili drobljenca 2 .5 22. 100. 12/6 itd. Uz dobro nosivu podlogu.5/11./m2 1% Normal 3 / « % Klin -1 Klin -2 © © © © © © 8 12 18 46 8 12 12 69 8 9 12 92 8 6 12 139 8 8/11 12 87 8 5/13 12 92 Puni blokovi istih dimenzija © Opločenje okruglim blokovima ® Šuplji blokovi za travu Dubina ukopavanja 1/3 ukupne visine Visina cm 40 Širina cm 9 Osovinskirazmak cm 12. vatrogasne prilaze. Dimenzije duljina/širina 22. Nakon vibriranja posteljica se sabije za 3 cm.PUTOVI I ULICE a Visoki rubnjaci © 12 b 15 c 13 d 25 l Skošeni rubnjaci (T) Visoki rubnjak (?) Skošeni rubnjak (3) Zaobljeni rubnjak Zaobljeni rubnjaci (3) © 7 15 9 12 18 15 20 19 22 15 13 15 50 100 50 100 50 /100 \ \ 50 ) 100 e ) Rubnjaci za travnjake © _ - 8 8 6 _ - 20 25 30 Parkovski rubnjaci (4) Rubnjak za travnjake (5) Parkovski rubnjaci © DIN 483 -» s. 60. podove u halama. 120. stabilizirane vozne trake. 10/10.5 33 Komada po m^ 18 12 Visina Širina Duljina k.8 mm. 180.® služe za ograničenje i uokvirenje zelenih i površina pod biljnim pokrovom./ m2 8 40. Podnosi veliko prometno opterećenje zbog povezanosti ako postoji odgovarajući donji ustroj.34 (8) Sistemsko opločenje ® Rustikalni tarac \ZZ3 l Blok Visina cm 10 10 Širina cm 33 33 Duljina cm 16.

sjedenje.Šatori STANOVI ZA ODMOR dDO <=zx> <=X> 0 Mali šator s apsidom © Veći šator s unutrašnjim šatorom.07 Sjedenje u krug Velika stambena prikolica.kuća s visokim bočnim stranicama.Joker 1 ^4) Kombi za kampiranje Ti scher XL65 ^5) Kombi za kampiranje Lyding ROG2 Brodske kabine Otklopni krevet TT n • • • — 1.85 nO) Mala stambena prikolica s prostorima za kuhanje. jelo. 2 apside i nadstrešnicom Veliki šator . nadstrešnicom i prozorima Stambene prikolice Površina za ležanje i — Klupa r Stol 2. unutarnjim šatorima.10 Kuhinja- Ili 1 J Noć „ Dan [Garderobni \ I (7) Stambena prikolica s 3 kreveta (5) S 5 kreveta ® S 4 kreveta. Ormar O Kupaonica— ± p r r ~ X s S Kabina s 2 donja i jednim gornjim krevetom. prednji i stražnji dijelovi su od Šatorskog platna Visina s kotačima 2. toaletom i kliznim vratima U otvorenom položaju: bočni.12 © Ista prikolica priređena za spa vanje (5 mjesta za spavanje) 2. toaletom i kliznim vratima © S 5 kreveta. stanovanje 2. tušAA/C © Dvokrevetna kabina unutra Dvokrevetna kabina uz vanjsku stranu Apartman s prostorijama za boravak / spavanje 268 . spavanje i prtljagu I ^ 1 Dostruki krevet (q\ Perspektivni prikaz-» (5) Noću na mjestu stola 3 ležaja 1.00 (8) Mala stambena prikolica s odjelima za kuhanje.45 m 3. ležajna površina za 8 -9 osoba Kombi za kampiranje VVestfalia .Joker 1 / Club .

Iz sigurnosnih razloga opremu treba povezati s konstrukcijom. Lovvett P © Kuća za odmor u Belgiji t* © Kuća za odmor u Grčkoj — = - i Galerija:::::: 14 m2 - = = EEE Arh.1 m2 p © Dograđena vrtna kuća t * (¿) Stube .KUCE ZA ODMOR VRTNE KUĆE Kuće za odmor u brdima treba smjestiti tako da budu zaštićene od zapadnih vjetrova. Za zimske sportove zaštićeno od istočnjaka..26 2. Otvore zatvarati kapcima da se oteža provala. ///////////////////// Površina 3. H.». ..7 m 2 rt Prizemlje 1 Stanovanje Ulaz 1 (?) p^gj^m"3^1™6'10'11 otvorenom 4. otvoreno prema jugu. isto tako kraj vode.kuća za 4 osobe. Hagen ^ m o i Z a 0 d m I2L Dj Arh. Površina 3. I 2.36 I ! I (3) Površina 7. Solvsten U ® Vikend kuća V ® ° r U Z Gornja e t a ž a .15 KuhinjaJ Alat -3. drvo).ljestve I . Konstrukcija po mogućnosti od prirodnog i organskog materijala tipičnog za okolno područje (prirodni kamen. površine 2 Arh. Jensen Arh. Immich/Erdenich © Prizemlje ® 1 1 © Potkrovlje U ® Presjek (9) Pogled -> (9) fm a Lio Ü0DD c i :BÜD Boravak 0 Cli i Sr :0 iiiiiiiiiiiiiiiiiäi f I Arh.44- i i. 25 m stamb.> ® Kuća za odmor na Bornholmu 269 .30 (5) Brvnara sa spavanjem u tavanu Vrtna kuća s prepuštenim krovom ^ Presjek Konzolni prepust 5 m tf © Drvena vikend .15 ' 2. otvorene prema istoku (jutarnje sunce).15 m 2 Mala vrtna kuća Gornja etaža Spavanje -2. Konstantinidis Arh.

Područje prskanja vode treba konstruirati tako da se elementi mogu lako izmijeniti Najmanja debljina vanjske obloge iznosi 20 mm. izvesti tako da se može izmijeniti © Mogućnost izmjene grede balkona ili terase 1 100-120 1 100-120 . nude brojne konstrukcijske i oblikovne mogućnosti . Vertikalno opterećenje prenosi se preko nosivih rebara. najvažnije je sprije-čiti prodor vode u drvo.> @ .» QP Najstariji način građenja drvenih kuća jest građenje brvnara . Varijanta okvirnog sustava panelno je građenje. Građenje drvenim panelima /Jc\ (16) Drvena obloaa daskama horizontalnim /W\ VI) Drvena obloga vertikalnim daskama 270 . međusobno povezuju i učvršćuju nazubljenjem. Vanjsku oblogu izvesti tako da kišnica brzo otječe.GRAĐENJE DRVENIH KUCA .> 0 . Ispunjava sve zahtjeve glede građevinske fizike. kakvoće. Drvene skeletne konstrukcije.@ Najrašireniji način građenja drvenih kuća jest drvena okvirna konstrukcija. Širina daske ne smije biti veća od 140 m m Građenje oblom i rezanom drvenom građom (3) Stijene od punog drveta Sustav u presjeku Glavni nosač Sekundarni nosač (4) Drvena skeletna konstrukcija (5) Sustav u tlocrtu -> (4) © Čvorna točka: stup prolazi neprekinuto ® " ® Sustav u presjeku Naglavnica (7) Vidljiva kanatna konstrukcija (9) Tesarski vez kanatne konstrukcije (l0) Gornja etaža konzolno istaknuta © Drvena konstrukcija na stupovima od rezane građe ¿ToN Zaštita od prskanja vode pri duDoko v 5 ' spuštenoj oplati Intenzivno močena drvena oplata.( | ) . statike i udobnosti. pri čemu se tesane oblice ili grede polažu jedna na drugu. nazvane i kanatne kuće. Pri projektiranju treba predvidjeti zadovoljavajući istak krova. Zgrada se sastavlja od zidnih i stropnih panela -» Za zaštitu fasade. To je najekonomičniji način građenja drvene kuće.

tako da lijevo i desno od zgrade ostaje samo zakonom propisani razmak do međe. pa čak i mjesto u sobi. jer su tada sve nusprostorije i ulaz okrenuti prema sjeveru i s dobrim pogledom prema ulici . manje muke s muhama Građevni pravac Najpovolji liji polo.POLOŽAJ KUCE p Pf a=razmak do međe SJEVER Sjever R] . hladni zimski vjetrovi. bolje je graditi neposredno ispod ceste s orijentacijom prema jezeru i vrtom između kuće i jezera -»(7). stabala i si.zapad Stubište. Treba paziti na prevladavajući smjer vjetra. Vrt leži mirno.» © . strme zrake sunca ljeti. Osiguranje od zagađivanja. 271 . 177 > Vrlo dobro ÍÑ • / Dobro \ T3" © Povoljni i nepovoljni poožaji na obroncima i uz cestu © Povoljni položaji kuća na različito orijentiranim ulicama Pogodni predjeli za stanovanje Pogodni predjeli za stambenu izgradnju uglavnom su na zapadu i jugu naših gradova. sunčalište Prostori za sport. duboko osunčanje zimi.zapad -»(2) i (§). veliki prepust krova — s. već su prihvatljivi za industriju. po mogućnosti smjestiti kuću uz stražnju među ->(T). Ako je kuća iznad ceste. usprkos povećanim troškovima prilaznog puta. Takva su zemljišta pogodna za zgrade koje gledano s ulice reprezentativno izgledaju.zapad © © Povoljna orijentacija prostorija prema stranama svijeta Blagovaonica Dječja soba Soba za boravak Zimski vrt. 172 a az\ Što veći razmak _Sjeve[_ O Povoljni položaji kuća na ulicama smjera istok . Ako zemljište leži na sjevernoj strani ulice. potrebni veći prozori za difuzno dnevno svjetlo. hodnici. Sve stambene i spavaće sobe nalaze se tako na suprotnoj strani od ulice. To su pogodni položaji kad su ulice različito usmjerene -»(§). Položaj prostorija Sve stambene prostorije i spavaće sobe po mogućnosti treba okrenuti prema vrtu i sunčanoj strani. s izlazom i pogledom prema vrtu ->(T). U tom slučaju se položaj i tlocrt mogu tome prilagoditi tako da se sunce ne može kasnije zakloniti. za zaštitu od sunca markize.Prilazni put Malo sunca. mirno je oko njih i osunčane su (istok . donosi svježi zrak iz pokrajine a odnosi dim i gradski smog prema sjeveru i istoku. bolji je položaj na istočnoj strani jer su stambene prostorije i vrt na istočnoj strani zaštićene od vjetra i nikakve susjedne zgrade ne zaklanjaju nisko istočno sunce. treba višak iskoristiti na zaštićenoj sunčanoj strani projektiranjem velikih prozora. U brdovitim predjelima ili uz jezera mogu okolnosti biti obrnute. Ti bi krajevi dakle bili neprikladni za stanovanje. Iza kuće najčešće su potrebni potporni zidovi za zaštitu od odrona i betonirani jarci za prihvat brdskih voda. Posebno je povoljna istočna strana ulice Povoljno Nepovoljno Povoljno Nepovoljno Za garažu povoljno Jezero ili rijeka \ SI JUG Najvrijednija strana kuće. terasa i balkona . okružen drugim vrtovima -»(?). što je slučaj kod izgradnje uz ulicu istok . Ulica istok .zapad).Najčešće su zemljišta uska i duboka kako bi ulična strana bila što kraća. jer sunčane južne i istočne padine na sjeveru i zapadu nekog grada koji je u kotlini upravo su tražena zemljišta za obiteljske kuće. Na zemljištima na zapadnoj strani treba kuće ako je moguće međusobno pomaknuti. ostave A Operacijska dvorana HladnjaCa Zalihe Vinski podrum Smočnica Tamna komora Kotlovnica Garaža WC Ulaz Garderoba Atelje Kuhinja Pripremanje * Pranje posuđa Mjesto u A Staje Perionica rublja Soba za glačanje Gospodarske prostorije Prostorije za umi\ vanje i tuširanje \zanatlija i osoblja ¡ t:î ~i—r / / !\ ft Jugoistočna terasa y \ \ m ^j^ni I ZAPAD Vjetrovita strana Duboko osunčanje poslije podne povezano sa zagrijavanjem i blještanjem ljeti -» s. Zimi hladni vjetrovi sa sjevera do sjeveroistoka -» @. kako bi svi imali sunce s juga i slobodan pogled s terase ->(2). ugodno grijanje ljeti. treba zgradu smjestiti što dalje od ulice. dvorana Soba za dame Soba za pušenje Knjižnica Prostorija za igre Ured i radionica. Prostorije trebaju biti osunčane (osim iznimaka) u vrijeme kad se najviše koriste . odnosno jugozapada. jednoliko osvjetljenje. Može se dovesti neposredno do kuće. 172 saditi drveće Prostor za sušenje (na uglu zbog propuha) društvene prostorije Soba za muziciranje Predsoblje. slobodan pogled Prednost treba dati zemljištima oko kojih su susjedna zemljišta izgrađena na južnoj strani.> Q i (2). Ako je zemljište šire. soba intelektualca bolesničke sobe oba za goste Mjesto za doručak ISTOK Duboko osunčanje ujutro. kako bi se stvorio osunčani vrt ispred kuće ->(T). Kad je zemljište uz ulicu u smjeru sjever . Da bi se zimi moglo koristiti nisko južno sunce. Zemljište uz vodu Pokraj rijeka i jezera ne gradi se suviše blizu vode zbog komaraca i magle. povoljan položaj stana: jug do jugoistok. Općenito u Njemačkoj nepovoljna strana vjetra i atmosferilija: zapad do jugozapad. Kupaonica pav. 175. Terasa Soba za gospodu Radna soba Stambena kuhinja Stan od jedne prostorije Povoljni položaji kuća na ulicama smjera sjever jug. garaža može biti uz kuću.jug -»(2). Položaj prema ulici Pri otvorenoj izgradnji (pojedinačne kuće s ogradnim zidovima na međama). Zemljišta na padinama brda Zemljišta ispod brdskih cesta naročito su pogodna. a gospodarske prostorije prema ulici -»(3). jer vjetar najčešće puše s juga do zapada. zemljište je na južnoj strani ulice najpogodnije. Prostorije za osoblje Spavaća soba 7anatlije Garderoba.jug .» s . s terasom od istoka do juga. Uz pomoć sunčevih tablica -» s. mora se zgrada locirati sasvim na sjeveru zemljišta. orijentiran prema sunčanoj strani i dolini. brdske vode prihvaća sustav odvodnje ceste. nedostaje sunčana padina za vrt pred kućom. 175 može se točno ustanoviti kako će Sunce nekog određenog sata i godišnjeg doba osvijetliti sobu. najveće hlađenje zimi -> s. odnosno kako treba zgradu orijentirati prema stranama svijeta ili ju odmaknuti od susjednih građevina.

57 (0. zasjenjenje.4 (0. raspored prostorija (funkcionalna područja) 272 . prljavština.4 | I | I | 150 0.5 1 15 (13.4 160 0.5 (0.3) | I i 0.6 130 0.6 0.5 Minimalna dubina parcele poželjna dubina Minimalna veličina parcele 18. kiša. 188 Uobičajeni broj punih etaža Prosječna bruto površina etaža/kuće m 2 1 11/2 1 1/2 | 2 (1)-2 j 1 I | 2 I | 150 I i 0.5 (20) 1 — tc I 5.78 | 0.- 1 o Minimalna širina fronte m m 22 (25) 440 (500) 20 (25) 400 (500) 20 (25) 300 (375) 20 (25) 260 (325) I 7. kuća s vrtom S D 01 13. I I — .8 0. vegetacija Ulica ÉSÉ Ulica (vT) Odnos stambene zgrade i parcele Zoniranje parcela s utjecajem na oblikovanje tlocrta stana.8 (0.5 0.32) 150 0.5 33 | 26-38 88 116 90-130 18 24 I | I 28 133 140 38 40 3.5) 0.4) 0. < = P ^ susjedna zgrada Prednji vrt Topografija.45) (0. Susjed.4 1 0 Prosječni broj stanara EW/WE Neto gutoća naseljenosti WE/ha maksimalno Dopušteno variranje Neto gustoća naseljenosti EW/ha maksimalno D"opušteno variranje _ Prosječno WE/ha " Bruto gustoća naseljenosti"" 3.79 I i 7 150 0. hladnoća Slobodnostojeća Susjedna zgrada dograđena s jedne strane Susjedna zgrada s obje strane Kontakt s okolinom.5 (25) 250 (338) 3 m2 m2 I 262 (236) (300) (30) a Dostatna površina za garažu ili parkirno mjesto 5 5 Površina parcele m2 = neto površina za izgradnju (4 + 5) 440 (500) I | 400 (500) 300 (375) 260 (325) 250 (338) | I 262 (266) (330) 160 (173) 165 .45) 0.6 (0.5 24 (26) 130 (143) T . okolina Klimatski utjecaji vjetar. skučenost Stambeni vrt Pogled C zasjenjenje Oblik parcele .34 (0.20 *** Razlika između neto i bruto površine za stambenu izgradnju 20 - Buka.75) 130 0 0 n Odnos izgrađene površine prema površini parcele (GFZ) za proračun Maksimalni dopušteni G F Z " Maksimalni dopušteni GRZ" I i 0.4 160 0.5)—0.8 0.8 150 0.5 38 62 | 60 50-62 217 J ^ 2 1 0 J _ 186 I 53 | 20-25 ¡ 70-90 I | I 25 ' 17 100-140 I 28 | 28 I 170-210 42 Q Pregled gustoće naseljenosti kod jednoobiteljskih stambenih zgrada * Bez garaže na parceli ** Seoska i stambena područja prema Bau NVO § 19. 0 Ali •I * •i .5 ¡ 29-40 ^ 133 3.62 (0.GRADNJA STANOVA Tipovi zgrada s pripadnim parcelama Slobodnostojeća jednoobiteljska zgrada Dvojna zgrada Kuća u nizu.5 I ^ | | 0. pogled Oblikovano uklapanje s gledišta arhitekture i vegetacije (2) Odnos stambene zgrade i njene okoline (4) Položaj kuće na parceli i (graditeljsko) uklapanje u susjedstvo Širina.5)17.5 I 22 77 — 3.

Pretežno korištenje prostorija GRAĐENJE STANOVA Pretežno vrijeme boravka. (?) U seoskom okruženju Prilagodljivost oblika zgrade u oblik krajolika U naselju (6) U "gradskoj" situaciji (7) U slobodnom krajoliku A . te međusobni odnosi stvaraju preduvjete za približno jednoliko osunčanje tijekom dana.prilagodljivo i s okolinom usklađeno projektiranje kuće. Lokalna specifična obilježja urbanističke situacije.3 0 0 " Sunce najdužeg dana u ljetu Spavaća soba Noću Poželjno jutarnje sunce © Dijagram: orijentacija stambenih prostorija ^g) Dijagram Sunčevog ozračivanja kroz godišnja doba Hi h h b Uklapanje kuće u urbanističko tkivo i krajolik. poželjno osunčanje -> W Prostorija za boravak Od podneva do večeri Blagovaonica / mjesto za blagovanje Od jutra do večeri Određivanje položaja zgrada na situacijskom planu.u prvom redu oblikovno . Krov na 2 vode (?) Ravničarski krajolik Strm krov Krov na četiri vode Krov s lomom sljemena Ravni krovovi (9) Valoviti teren. susjednih zgrada.2 0 0 ° Sunce od početka proljeća do kraja jeseni C . Dužnost je arhitektonskog projekta da organizacijom tlocrta postigne poželjno osunčanje pojedinih skupina prostorija. trgova ili krajolika zahtijevaju .1 0 0 ° Sunce najkraćeg dana u zimi 0 B . (5) Orijentacija stambenih prostorija Dječja soba Od podneva do večeri A . mogućnost otvaranja gradilišta. ulica. položaji na kosini s 4- Nepovoljno Povoljno Strm nagib terena 273 .

na ulici ili na zajedničkoj parceli. najčešće kao jedinstvena koncepcija projekta (tipska rješenja). rjeđe kao zbroj individualnih projekata (najčešće je potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje zajedničkih osnova). ( 3 ) Atrijske kuće kao individualni projekti (potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje osnovnih uvjeta) ili tipska rješenja s jednakim ili ISD 0 Dvojna kuća 1 1/2 PD 1 1/2 SD fvH f ? 1 1/2 FD (2) Kuća u lančanom nizu 1 1/2 PD II FD I FD (?) Atrijske kuće I FD neznatno promijenjenim tipovima kuća. posebno ekonomičan oblik kuće. 1 1/2 broj etaža S D krov na dvije vode P D krov s lomom sljemena F D ravni krov (5) Gradske kuće 274 . otvoreno ili zatvoreno građenje. Građenje je otvorenog (najviše 50 m) ili zatvorenog tipa. Garaže/parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili na zajedničkoj parceli. Garaže / parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili zajedničkoj parceli. ! FD A . rjeđe kao zbroj individualno projektiranih polovica kuća. moguća znatna gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. 0 Kuće u nizu zajedničko građevinsko oblikovanje kao niz jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća.Oblici zgrada tipični za pojedina područja GRAĐENJE STANOVA . Garaže / parkirna mjesta pretežno na zajedničkoj parceli. moguća prihvatljiva gustoća uz visoku kakvoću stanovanja.stan za poslugu II 1/2 PD Legenda: 1. katkada kao individualni projekti. uobičajeno garaže ili natkrivena parkirna mjesta na privatnom zemljištu (sa strane prema međi).» OD 0 Dvojne kuće 1 1/2 SD I SD najčešće tipizirane dimenzije prema jednakim ili neznatno promijenjenim tipovima kuća. otvoreno građenje. zatvoreno građenje. otvoreno ili zatvoreno građenje. ( 2 ) Kuće u lančanom nizu . moguća visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. ( 5 ) Gradske kuće zajedničko građevinsko oblikovanje niza jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća ili niza individualno projektiranih kuća (potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje osnovnih uvjeta). moguća visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. Garaže / parkirna mjesta na privatnom zemljištu.glavni stan B .

Prilagodljivost glede osunčanja ograničena (rješenja tlocrta moraju biti usmjerena prema povoljnom osunčanju). izbor materijala. Kuće u nizu: Jedinstveno oblikovanje tlocrta i izgradnje.» ( 2 ) . jedinstvena koncepcija tlocrta i arhitektonskog oblikovanja.GRAĐENJE STANOVA ->PP FFT3" V Ali T I j ] FD Ulica N L_ t © 4mifi EG Prizemlje Presjeci FD Dvojne kuće Dvojne kuće: široka sloboda u oblikovanju tlocrta i zadovoljavajuća sposobnost prilagođavanja glede osunčanja. Zadovoljavajuća mogućnost prilagođavanja uvjetima osunčanja. uz dobru kakvoću stanovanja. 4 [ML 1 • 1 1 I— | Prizemlje (2) Kuće u lančanom nizu -L 10.V. Visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. najekonomičniji oblik kuće s vrtom . Garaže ili parkirna mjesta često su sa strane prema međi. Atrijske kuće: Moguće kao zbroj individualnih projekata ili kao kolektivno građevinsko oblikovanje.^ 1 2 3 6 Glavna © Skica izgradnje Gradska kuća iffl^ W M spavanje < 3 " Nusprostorije 275 . rjeđe kao kombinacija zasebno projektiranih polovica kuće.» © .00—| Kat J X WA Presjeci FD m. I t Prizemlje (EG) Kat (OG) Presjeci © Kuće u nizu Gradska kuća: Zajednički građevinski oblik kao nizanje jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća ~> (I).-»(T) Kuće u lančanom nizu: Kolektivno oblikovana izgradnja. Preporučljiv način građenja jer je moguća povoljna gustoća uz visoku kakvoću stanovanja. Moguće je otvaranje građevinskog zemljišta uz uštedu prostora i troškova. Kuća u nizu je. Javlja se i kao individualni projekt. Minimalna veličina parcele 270 m 2 /kuća. z a boravak fc. l V. E urar 2 li 18-22° -12.50- Prizemlje Kat Presjeci N Ulica TWIV!' _L I T L. rješenje detalja i izbor boja. Slobodno oblikovanje tlocrta. Minimalna veličina parcele 225 m 2 . Minimalna veličina jedne parcele 375 m 2 . p r o s . Zahtijeva se jedinstveno oblikovanje krovova.V. Često jednaki ili beznačajno različiti tipovi kuće. garaže/parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili zajedničkoj parceli -»(3).

K. Hermann t ^ ( § ) Podrum i potkrovlje -> ( f ) Kuća u nizu s poprečnim stubištem V>® 276 .STAMBENE ZGRADE U NIZU Potkrovlje Potkrovlje / stan za poslugu K -v i 11^ u Prizemlje M __ Xj Skupina kuća u nizu sa smaknutim razinama Arh. Sve instalacije u jednom oknu ^ Kuće u nizu s povoljnim osvjetljenjem i osunčanjem Arh. Kulka __ Prizemlje varijanta Varijanta Kuća u nizu 1. Leonhardt i E. i B. VVoicke V ( J ) Rješenje kuće na kraju niza -> (§) Arh. kat i stube za stan za poslugu u potkrovlju (3) Kuće u nizu različitih dubina izgrađenosti Arh. Kulka/Neufert U Balkoni] Kat 1 t Potkrovlje (¿) Kuće u nizu. Schirmer / (2) Kuća u nizu sa stanom za poslugu u potkrovlju Arh. Disch Podrumska etaža Potkrovlje sa stanom za poslugu Arh. H.

Probst t^ (ij) Dvojna stambena zgrada. R. Neff Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s dvije terase Dvojna stambena zgrada s kvadratičnim tlocrtom Rad. Gospodarsfl prostorija m Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s atrijem Arh. L. suteren (l2) Prizemlje 277 .DVOJNE STAMBENE ZGRADE Prizemlje / ^^^ CD Smočnica ^ Dvojna stambena zgrada s ugaonom terasom p (6) ' Prizemlje ^ v o i n a s t a r r | bena zgrada ena zgradi podijeljena dijagonalno V © Kat -> (§) Prizemlje Prizemlje T " [Kat t^ (2) Dvojna stambena zgrada sa smaknutim razinama t* (8) ' Dv ° j n a st a m b ena zgrada s ulazom j L / g \ Dvojna stambena zgrada s ulazom spriieda * V—' sa strane Prizemlje V (¿) Kat Arh.

STAMBENE ZGRADE ATRIJSKE KUĆE Unutarnjim dvorištima stvaraju se otvoreni prostori koji su zaklonjeni od trećih osoba. moraju unutarnja dvorišta biti što je moguće manja. 180 m 2 stamb. Chambertin .F 3 Arh. Boskamp i partneri. površine u ® Prizemlje -» © V® Arh. dovoljna je veličina jedne sobe za dnevni boravak. K Kupaonica Natkriveni hodnik Arh. U drugom slučaju. Stosberg i partneri dvorištem V_V V © Dvoetažna atrijska kuća . kad se za vrt i dvorište zahtijevaju velike površine. A. Hennig ^ © Arh. Jacobs i Wiedemann t ' ^3) Prizemlje V ® V © Presjek ~> V © Presjek 278 . prije svega zato što su zaklonjeni otvoreni prostori. Kohnke. Schwingen i Wermuth Ulaz f* Arh. C. Kat Spavanje . kako se ne bi ometalo oblikovanje tlocrta -»(T> + (n) Stanovanje u vrtu zahtijeva relativno male slobodne površine.> ( ? ) . Kuhn.nr 01 . twf __ Vi^ Arh.® Izgrađeno vrtno dvorište. Latty i Tucker Kuća s vrtnim i gospodarskim v 2 / dvorištem TT Arh. Kuća s vrtnim dvorištem i direktno dostupnom slobodnom površinom Arh. Papendick t^ (9) Kuća s vrtnim dvorištem / prizemlje Prizemlje s vrtnim dvorištem u predsoblju U® Stambena zgrada s atrijem u Kaliforniji Ulaz t<0 l r a. Ungers Diferencirani slobodni prostori Trti Spavanje | Vit r= Boravak — . _ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim tw * m i \ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim dvorištima Arh.T Spav. Bahlo. usporedi li se sa slobodno stojećim zgradama. jamči visoku kakvoću stanovanja. Tako se i jako duboki tlocrti mogu osvijetliti . premda na relativno malim parcelama. Podrumska etaža Prizemlje.

Potz Đ ^ o O Q Spavaća Kiipi-MP soba ffB^ — t^ © Prizemlje -> U® Kat t * ® Potkrovlje t* Presjek Arh. Heckrott 279 .— .STAMBENE ZGRADE Op "p *-« itiinjalli t nP U Jelo ""jpiliitf—if-1 i1 Boravak u Rad - r Q \ i i Terasa !! n i i ¡1 4 .1 - I* © Prizemlje -> V © Presjek V® Presjek Arh. Tissi u.

nego sustav koji treba tehnički definirati.@ Arh. ventilacija i zasjenjenje. Cramer Arh.f i Grijanje PL TTfT Radij 2 f l Podrumska etaža © Prizemlje -» ® ® K a t . Gundogan V @ Prizemlje 280 . U najpovoljnijem slučaju može ušteda energije iznositi oko 25% ukupne potrebe.® V>® Kat pr © Presjek -» ® .STAMBENE ZGRADE SA ZIMSKIM VRTOVIMA Zimski vrtovi nisu jednostavno staklene dogradnje. Važnija je korist u tome što zimski vrt povećava kakvoću stanovanja. Staklenici djeluju kao sunčani kolektori... ako se želi da sustav djeluje na zadovoljavajući način. Zimski vrt je prijelazno područje između vanjske klime i stambenog prostora. B. temeljem kojih se određuju stakleni elementi. Hellwig M Balkon V® Prizemlje -> U® Kat U © Presjek -» © • - © _ Q X | Radna soba I L r .* ® . To je u vezi s različitim oblicima korištenja.. Za ugodnost boravka u kući i radi uštede energije preporučuje se ugraditi staklena vrata na prilazu u zimski vrt. kako bi se oba područja mogla termo-tehnički razdvojiti -» 0 ~ © P © Prizemlje-» © .® Arh.® ® ) Presjek ® .

Simons 281 . M. B. Rosevvich t ^ (16) Stanovanje bez barijera Arh.STAMBENE ZGRADE Arh. Luckmann Prizemlje sa stanom za poslugu (j)~(Q) Arh. + K.

Romberger (12) Prizemlje ^ (13) Potkrovlje ^ (14) Poprečni presjek Arh.STAMBENE ZGRADE OBLIK KVADRATA. Brixel (7) Uzdužni presjek -> ( § ) . prostorija Hobi Zalihe Grijanje Garaža Terasa Terasa/jelo Atelijer rrs „ 1 • vV | 2 •D r c -J U | 1 I L-r 1 1 i — d .( 1 12 18 r 10 BSjnC w r L K7B i j 1 Potkrovlje -> ® V (8) Etaža na padini ]• 1 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Dječja soba Gosp. Lederer . J. • n l! °° 1 2 3 4 5 6 Predsoblje Boravak Kuhinja / bar za jelo Blagovaonica Kupaonica Spavaća soba • • Prizemlje Stambena zgrada na padini Kat (9) Prizemlje 13 Terasa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Garaža Terasa Ulaz Blagovanje Boravak Radna soba Kaljeva peć Dijete Dijete Roditelji Kupaonica I — \ I I Drvena stambena zgrada u obliku šatora 10) t*® Poprečni presjek -> (f)-® Arh. KOCKE I ŠATORA Prizemlje K J\ V Stambena zgrada kvadratičnog tlocrta 4r Arh.

smreka. pa je impregnacija suvišna. uobičajena je neograničena trajnost i niski troškovi održavanja. Jednoslojna stijenka daje poslovičnu izvornost atmosfere u kući (kuća od prirodnog drva). Prilaz za čišćenje. ekonomskim potrebama mnogih naručitelja. Taj način građenja odgovara ekološkim. ne zanemarivo. Mnoge drvene kuće mogu se projektirati prema željama naručitelja. nadstrešnice za vozilo i vrtne kućice isporučuju se u skladu s kućom -> ( 7 ) . nude da i sam naručitelj sudjeluje u građenju. uz stručno vodstvo majstora. f / (T) Prizemlje Kemi kuća 2 Jk ( 3 ) Prizemlje Ulaz V® Gruber: drvena kuća t>© Prizemlje U® 1 Ventilacija Kupaonice 2 Odzračivanje kroz prozore 3 Ventilator za prazni prostor ispod poda 4 Prazni prostor 5 Vent. Upotrebljava se izabrana masivna drvena građa i prirodni izolacijski materijali kao što su pamuk. Drvena se kuća može zagrijati uz uštedu goriva.(§). ovčja vuna i pluto. Za gradnju brvnare najčešće se upotrebljavaju vrste drveta koje sporo rastu na hladnom sjeveru. biološkim i. izvornog. Baker-Brown + McKay © 9 Kotao za grijanje 10 Dovod zraka 11 Odvod zraka od kotla do prizemlja. Široki prepusti krova štite fasade. Garaže. cedar) također se prepušta naručitelju. zdravog stanovanja. Isporučitelji nude različite sastave vanjskih stijenki.DRVENE KUCE EKOLOŠKO GRAĐENJE Brvnara je prototip prirodnog. Interijer se najčešće može slobodno oblikovati. Investitor može birati između rustikalnih oblica ili pravokutno otesanih greda. počevši od grubih radova na postavljanju konstrukcije do dovršenja zgrade. kanal kotla 6 Kanal za odvod zraka 7 Dovod zraka za kotao 8 Dovod zraka za kuhinje Prizemlje Artv. 12 Odvod zraka iz kup i VVC-a 13 Solidni kotao za grijanje 14 Dovod zraka prema otvorenom prostoru Shema energetskog sustava (§) 13 Svježi zrak za kuću 16 Autom. Prirodni proizvodi poput glinenog crijepa i biljne boje daju visoki standard kakvoće. Dvostruka stijena sastoji se od dviju greda jednakih presjeka s izolacijom između njih. Mnogi izvođači. Izbor vrste drveta (bor. zaklopac za izbjegavanje pregrijavanja 17 Dobivena solama energija za predgrijavanje zimskog vita 18 Zimski vrt 19 Dovod zraka iz praznog prostora u zimski vit 20 Pod akumulira toplinu koja nastaje uslijed topline vanjskog zraka i pradgrijava zrak koji se uvodi u zimski vrt 283 . Tako neke vrste ariša sadrže kiselinu koja prirodno štiti drvo.

. Neff 284 .STAMBENE ZGRADE t* © Prizemlje (D - @ ^ (5) Poprečni presjek (?) Pogled s juga i pregled kroz bazen Arh. P Neufert U ® Prizemlje -> (§) .. L. F Kuhnis I? (?) Prizemlje ® Suteren (o) Arh.(?) t"© Podrumska etaža k ® Ulaz -H t^ ® Uzdužni presjek Arh.

* (?) — (5) V ® Suteren © Arh .STAMBENE ZGRADE NA PADINI ^ © Prizemlje .kuća uz kamenolom . L.kuća na padini \2) V ® Suteren © t^ (5) Prizemlje . v © Potkrovlje ® - © P ® Poprečni presjek © - © V® đgmmamammmmmm. I Prizemlje bpavaca soba 1rl i 0 a 1 1« \ ^ 0 u ® Podrum @ Arh. v.d.Valentyn 285 . Neff •o ..

Trakt spavaćih soba je zaštita stambenog vrta od vjetra i pogleda. Arh.. Mj. Daljnje crtaonice sa sjevernim osvjetljenjem iznad kuhinje. radna soba između ateljea i dvorane za boravak.. otvoren prema istoku. R. t^ (2) Prizemna stambena zgrada sa stanom za poslugu (vozač). 1:500 Arh. 1:500 Arh. Natkriveno mjesto za sjedenje na otvorenom dobiva sunce sa zapada. Mj. autor Stambena zgrada u Beverly Hillsu. Atelje i gospodaarske prostorije uz pomoćni ulaz. California. Neutra 288 . autor.STAMBENE ZGRADE VELIKE Kolni prilaz ^ ^ rrrrTT: | r /tn Stambena zgrada jednog arhitekta.

STAMBENE ZGRADE MEĐUNARODNI PRIMJERI iV t " © 2.* ® V ® Kat-*© V © Kat-*© Arh.Neff ® Prizemna kuća u SAD . M. R. Los Angeles 2. kat-* (2) P © Prizemlje-*®-© t* © Prizemlje-*®-© V © Prizemna kuća u SAD . k a t ..* © Arh. Kappe.. kat . R.. L.* © ifflEr- Vrt Prizemna kuća u saveznoj državi Victoria/Australija ^ Arh.® Perioni J Podrumska etaža .* © t * © 1. Breuer 289 .* ® .. Meier Kuća u Kaliforniji Ostava Ulaz Arh.. Bilt Modem ^3) Suteren Arch.

STAMBENE ZGRADE Podrum -> ( 9 ) p © Prizemlje I " ® 290 .

izgradnja poput nebodera ili površinska izgradnja velikih dimenzija.C. Kao urbane "dominante" često se povezuju s površinskim (niskim) strukturama zgrada. Izgradnja velikih blokova © Proširenje i povezivanje zgrada . E..diskova u velike cjeline. kao grupiranje istih ili varijantnih tipova kuća. 4 Dječja soba 5 Kuhinja 6 Kupaonica "Točkasta" izgradnja Tlocrt etaže s četiri stana . Iron 291 . kao jedinstveni objekt ili niz pojedinačnih zgrada. Moguća velika gustoća. Između vanjskih i unutarnjih prostorija nema razlika ili su slabo naznačene. ravninski oblik izgradnje.. U 2-4 stana Galerija Unutrašnji na etaži hodnik ( 3 ) Izgradnja u diskovima 1 2 3 4 5 cp (§) Stambena zgrada Augsburg -» © © Jelo Boravak Kupaonica/WC Roditelji Dječja soba Arh. ili zgrada različitih koncepcija. Izgradnja u diskovima © Zgrade poput nebodera najčešće su vrlo dugačke i visoke. "Točkasta" izgradnja © (1) 2-4 stana na etaži 0 Galerija Blokovska izgradnja 0 JI •o $ 2-4 stana Galerija @ n a etaži Linijska izgradnja m Cb o ^ Izrazite značajke nebodera su da je slobodno stojeći u prostoru odnosno na površini. Oblikovanje prostorija može se samo naznačiti. Miiller 3-4 stana Galerija _ n a etaži {4) Unutra hodnik (7) Zgrade povezane hodnicima -> (T) — © Izgradnja velikih blokova <> 5 1 Jelo 2 Boravak 3 Spavaća s. Razlikovanje vanjskih i unutarnjih prostorija teško se može postići. te nema mogućnosti diferenciranja prostorija. ravninski oblik izgradnje. Vanjske i unutarnje prostorije moraju se namjenski i oblikom jasno razlikovati. W. Linijska izgradnja @ Otvoreni.> © Arh.VIŠEKATNE STAMBENE ZGRADE Blokovska izgradnja © Zatvoreni. bez razlikovanja vanjskih i unutarnjih prostorija.

Roditelji a K Etaža s dva stana sa stubištem unutar zgrade Arh. Ostava 8. Diener i partneri Etaža s dva četverosobna stana (5) © Etaža s tri dvosobna stana (9) Etaža s tri stana. Dječja soba 7. Boravak 2. 2 tro. Peichl (14) Etaža sa četiri stana Arh. Neufert/Mittmann/Graf 292 . Hodnik 5. Balkon 9. Spavaća soba 4. Predsoblje 11. Ulaz 12... Jelo 10.Legenda: 1. L. Neff (© Etaža sa četiri stana.i 1 dvosobni ® Etaža s tri dvosobna stana Etaža s tri stana Arh. Kupaonica 6... Kuhinja 3. 2 dvosobna i 2 četverosobna (13) Etaža sa četiri stana Arch.

treba oblikovati tako da budu pregledne i komunikativne. starijih osoba.. nusprostorije <107 m2 Dnevna soba > 18 m 2 . nusprostorije < 60 m2 (65 m2) 3 sobe.SOCIJALNI STANOVI ZA