REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZA JAVNE RADOVE, OBNOVU I GRADITELJSTVO UPRAVA ZA STANOVANJE, GRADITELJSTVO I STANOGRADNJU

PRAVILNIK
ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU
Propis o tehničkim smjernicama za stanove koji se grade prema odredbama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji

ZAGREB, PROSINAC 2003.

/RADNA VERZIJA 051203/

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

SADRŽAJ: 1. 1.1. 1.2. 2. CILJEVI Cilj programa Cilj privremenog pravilnika IZBOR LOKACIJE 2.1. 2.2. 2.2.1. 2.2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 2.8. 2.8.1. 2.8.2. 2.8.3. 2.8.4. 2.8.5. 2.8.6. 2.8.7. 2.8.8. 2.9. 3. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 4. 4.1. 4.2. 4.3. 5. 5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5. Izvod iz urbanističkog plana Izvod iz katastra Katastarski plan Posjedovni list Izvod iz zemljišne knjige Tehnička karta infrastrukture Geodetski snimak terena Geomehanički elaborat Mjerenje QH linije Oblik i vrst terena Ravan teren Ujednačena vrst tla Neizgrađeno zemljište Stambena zona Blizina visokog zelenila Blizina javnog prometa Blizina javne opskrbe Geofizička podobnost Karta buke

IZBOR PROJEKTANTA Ovlašteni arhitekt Refentna lista Mladi arhitekt Prava i obveze izabranog arhitekta Autorska prava PROJEKTNI PROGRAM Broj i veličina stanova Prateći prostori stanovanja Ostali sadržaji PROJEKTIRANJE Idejni arhitektonski projekt Glavni arhitektonski projekt Knjiga građevinskih detalja Izvedbeni arhitektonski projekt Projektiranje instalacija

1

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

5.6. Projekti infrastrukturnih priključaka 5.7. Projektantski nadzor 5.8. Projekt etažiranja 5.9. Uporabni pregled 5.10. Dodatni zahtjevi investitora 5.11. Sadržaj projekata 5.11.1. Idejni projekt 5.11.1.1. Arhitektonski idejni projekt 5.11.1.2. Konstrukcijski idejni projekt 5.11.1.3. Instalacijski idejni projekti 5.11.1.4. Idejno rješenje okoliša 5.11.1.5. Idejni projekt fizike zgrade 5.11.2. Glavni projekt 5.11.2.1. Arhitektonski projekt 5.11.2.2. Konstrukcijski projekt 5.11.2.3. Instalacijski projekti 5.11.2.3.1. Projekt elektroinstalacija 5.11.2.3.2. Projekt vodovoda, kanalizacije i hidrantske mreže 5.11.2.3.3. Projekt centralnog grijanja 5.11.2.3.4. Projekt dizala 5.11.2.4. Elaborati 5.11.2.4.1. Fizikalna svojstva zgrade 5.11.2.4.2. Akustička svojstva i zaštita od buke 5.11.2.4.3. Zaštita od požara 5.11.2.4.4. Zaštita na radu 5.11.2.5. Troškovnik 5.11.2.6. Katalog stanova 5.11.3. Izvedbeni projekt 5.11.3.1. Arhitektonski projekt 5.11.3.2. Konstrukcijski projekt 5.11.3.3. Projekt etažiranja stanova 5.12. Upute za iscrtavanje nacrta u AutoCAD-u 6. STANDARDI I NORMATIVI 6.1. Okoliš 6.1.1. Uvjeti parkiranja i garažiranja 6.1.2. Uvjeti pješačkog pristupa 6.1.3. Uvjeti za visoko i nisko zelenilo 6.1.4. Uvjeti za igru djece 6.1.5. Uvjeti za odmor i rekreaciju odraslih 6.1.6. Uvjeti za infrastrukturno uređenje parcele 6.1.6.1. Prometno rješenje 6.1.6.2. Odvodnja 6.1.6.3. Rasvjeta 6.1.6.4. Vanjski hidranti 6.2. Zgrada 6.2.1. Glavni ulaz 6.2.2. Sporedni ulaz

2

Garderoba (GD) 6.5.1. Kotlovnica ili podstanica 6.2.8.17.3. Izračun površina 6. Horizontalni razvod vodovoda 6.3.13.3.6.2.2.3. Ulazni prostor 6.3. balkon (BA).2.3.3.2.3.3. Vjetrobran 6.10.3.2. Spavaća soba za dvije osobe (SP2) 6. Kupaona (KP) 6. Opis prostorija u stanu 6.2.3. Prostorija za bicikle 6.3.2.3. Prostorija za kućni otpad i smeće 6. Horizontalni razvod plina 6.1.3.2.3.15.2. Hodnici 6.2.3. Vjetrobran (VJ) 6.2. Vertikalni razvod 6.1. Dizalo 6.19. Bruto površina 6.3. 7.3.3.2.6. Vrste stanova 6.3.10.2. Kuhinja (KH) 6. Sporedno stubište 6.3.3. Vrste prostorija u stanu 6. Trafostanica 6.3.2.3. Površine prostorija u stanu 7.3.7.3.17.16.18.2.11. Horizontalni razvod 6.2.1.3.2. Vrt (VR). Zajedničke instalacije 6. Blagovaona (BL) 6.7. Ulaz (UL) 6.2.2.3.2.13.3.17.8.9.3.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6.17.19. Spavaća soba za jednu osobu (SP1) 6. Stan 6.1.3.3.2.2.14.3. 3 . Dnevni boravak (DB) 6.2.16.1. Izba (IZ) 6. Horizontalni razvod kanalizacije 6.19.3.4.3.3. IZVEDBA Materijali i oprema zgrade Vrata i prozori Podovi 7.3.11. lođa (LO) 6. Spremišta stanara 6.3.15. Glavno stubište 6. Garaža (G) 6.14.2. Neto površina 6.1.2.3. Spavaća soba za roditelje (SP2) 6.3.2. Spremište (S) 6.12. terasa (TE). 7.17.3. Wc (WC) 6.4. Parametri ekonomičnosti 6.5. Galerije 6.2. Zajedničko spremište 6.20.1.9.12. Hodnik (HO) 6.3.

1.1.4.6.2. Hlađenje 7.5. Oprema i instalacije zgrade 7.4. Termotehničke instalacije 7. Pregradni zidovi 7.7.1.3.3.2.3. Krov 7.3.3. Grijanje 7.4.1. Materijali i oprema stana 7.2.2.2.2.4. Plinska instalacija 7.1.2.2. Pregrade 7.5.2. 9.2.3.5.6.5.5.4.1. Toplinska izolacija 7.2.2. 10.3. Konstruktivni elementi zgrade 7. Pročelja 7. ZAKONI I PROPISI KONTROLA I USVAJANJE PROJEKATA Praćenje idejnog projekta Praćenje glavnog projekta Praćenje izvedbenog projekta Nadzor Praćenje izvedbe Završni radovi projektanta ZAKLJUČAK 4 .3. Projekt izvedenog stanja 8.2.2.1.4.5. 9.3. Zidne obloge 7.5.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7.3.2.1. Nosivi zidovi 7.3. Ventilacija 7. Hidroizolacija zgrade 7.1.3. Hidrotehničke instalacije 7. Vanjski zidovi 7.3.3. Vrata i prozori 7.8. Oprema i instalacije stana 7. 9. Dimnjaci 7. 9.5. Podovi 7.5.2.2. 9.5. 9. Elektroinstalacije 7.1.2.1.2. Zidne obloge 7.5. 9.

odnosno najmanja sobnost stana i najveća neto korisna površina stambenog prostora koju 5 . Ministarstvo za javne radove. To je prvi korak društvene brige za stanogradnju. CILJEVI Program Društveno poticane stanogradnje (POS) treba omogućiti rješavanje stambenih potreba građana Republike Hrvatske u okviru njima pristupačnih uvjeta. 109/2001) kojim se reguliraju sva temeljna pravna i ekonomska pitanja ovog Programa. nositelj investitorskih poslova. nekretnine u okviru rečenog Programa POS. te namijenjeni za prodaju skupinama građana s prosječnim platežnim mogućnostima koji nemaju riješeno ili prikladno riješeno svoje stambeno pitanje. uz paralelno poticanje stanogradnje kao razvojnog elementa gospodarstva u cjelini što stvara preduvjete za povećanje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta. gdje bi najsiromašniji građani sticali stan kao osnovno sredstvo za život. Stanovi tj. tj. a istovremeno omogućava da trošak za krajnjeg korisnika stana – građanina bude prihvatljiv u odnosu na prosječne platežne mogućnosti građana. sredstva jedinica lokalne samouprave i učešće građana za kupnju stana. a nisu u mogućnosti samostalno riješiti taj problem. Time se uz realne izvore sredstava zatvara financijska konstrukcija izgradnje. novac poslovnih banaka koje u tome nalaze svoj interes. na način da se osiguraju uvjeti za izgradnju ekonomičnih i jeftinih stanova koji zadovoljavaju traženom kvalitetom. koji nemaju stan. obnovu i graditeljstvo. Cijena izgradnje svih stanova u sklopu POS-a je ograničena na vrijednost 640 EU/m2 neto korisne površine stana kako bi se večini građana koji nemaju stan osigurala mogućnost njegove kupnje. 1. vlasništvo su Republike Hrvatske.1. Cilj programa Društveno poticana stanogradnja ima za cilj pomoći pri kupnji stana svim građanima.N. veličina stana. Republika Hrvatska. odnosno. Izvori financiranja izgradnje stanova u modelu POS su proračunska sredstva države. Društveno poticana stanogradnja provodi se prema Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji (N. te konačno sredstva na tržištu kapitala. Prema Odluci o raspoređivanju i korištenju proračunskih sredstava u realizaciji kapitalnog projekta “Stanovi za socijalne skupine građana” ministra za javne radove. ali u specifičnim slučajevima to može u ime Republike Hrvatske biti i drugo ovlašteno tijelo.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 1. Model financiranja uzgradnje stanova prema programu POS temelji se na partnerskom odnosu više sudionika koje povezuje nositelj – Republika Hrvatska. obnovu i graditeljstvo u ime Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama je nositelj i organizator izgradnje. koji bi u konačnici trebao prerasti u socijalnu stanogradnju.

preko procesa projektiranja do useljenja i upisa u zemljišnu knjigu vlasništva.Projektirati bitna svojstva građevine . svibnja 1984. te koristi iskustva Smjernica za projektiranje višestambene izgradnje za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata koje su izrađene za Ministarstvo razvitka i obnove. travnja 1998.0 sobni Normativima ovog Pravilnika odrediti će se stanova. do 50 m2 stambenog prostora do 65 m2 stambenog prostora do 80 m2 stambenog prostora do 90 m2 stambenog prostora do 100 m2 stambenog prostora do 110 m2 stambenog prostora do 120 m2 stambenog prostora najmanje dozvoljene površine 6 .5 sobni za 5 osoba najmanje 3.Projektirati zgradu i prostor oko nje bez prostornih barijera s maksimalnim mogućnostima korištenja osoba s poteškoćama u kretanju .5 sobni za 3 osobe najmanje 2. 1.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU pojedini građanin može kupiti ovisna je o broju članova njegovog obiteljskog domaćinstva.Projektirati suvremen i kvalitetan stan .Štititi interes investitora PREPREKE NA PUTU OSNOVNIH CILJEVA PRAVILNIKA OTKLONIT ĆE SE FLEKSIBILNOM REVIZIJOM PREDLOŽENIH RJEŠENJA.Projektirati humani slobodni prostor oko zgrade . te iznosi kako slijedi: za 1 osobu za 2 osobe najmanje 1.Uskladiti europske i hrvatske normative. Drugi pravilnici s područja stanovanja trebaju se donijeti u što kraćem vremenu u skladu sa Strategijom razvitka Republike Hrvatske na temelju detaljnih studija uvjeta stanovanja u Hrvatskoj.Odabrati kvalitetnu lokaciju . a u skladu s europskim standardima i normativima.0 sobni za 4 osobe najmanje 2. Cilj Pravilnika Pravilnik ima za cilj definirati sve stručne uvjete za izgradnju stanova prema Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji od izbora lokacije za izgradnju.5 sobni za 7 osoba i više najmanje 4.Odabrati kvalitetnog projektanta .2.Projektirati jeftinu zgradu s maksimalnom cijenom od 640 EU/m2 neto korisne površine stana . zgrade i naselja u društveno usmjerenoj stambenoj izgradnji koji su izrađeni za Zagreb.0 sobni za 6 osoba najmanje 3. Pravilnik preuzima dio standarda. normativa i tehničkih uvjeta iz Standarda stana.Projektirati suvremenu i ambijentalno kvalitetnu zgradu . standarde i smjernice za izgradnju stanova . Glavni ciljevi su: .Projektirati zgradu velike trajnosti .

2. jednoznačno se utvrđuje pravovaljana parcelacija izabrane čestice. Katastarski plan Nacrtom katastarskog plana. postotak izgrađenosti i sl.2.2. te po potrebi izvršiti prenamjenu zemljišta. IZBOR LOKACIJE Prvi važan korak u pripremi ekonomične i jeftine stanogradnje je izbor lokacije koja će osigurati brz i jeftin put do završetka izgradnje. te detaljne i realne propozicije izgradnje pripadajuće infrastrukture. Posjedovni list 7 . minimalno potrebne udaljenosti od susjednih parcela. jer on daje jasnije i preciznije propozicije izgradnje na promatranoj parceli. a u skladu sa zakonom. 2. 2. Katastarskim planom i Posjedovnim listom vršitelj izbora je dužan dokazati da je izvršena parcelacija za promatrano zemljište i da je zemljište upisano prema namjeni kao građevinsko.2. 2. a pri izboru neophodno se držati svih uvjeta i preporuka koje slijede. koji je trenutno na snazi. *Prilog 1: IZBOR LOKACIJE *Prilog 2: DIMENZIONIRANJE PARCELE 2.) Kod izbora zemljišta prednost imaju zemljišta za koja je na snazi Detaljni urbanistički plan (Provedbeni urbanistički plan). kapacitete svih sadržaja. Preslikom provedbenih odredbi potrebno je dokumentirati planske urbanističko-tehničke uvjete za promatrano zemljište (horizontalne i vertikalne gabarite buduće građevine.1. Ovim izvodom potrebno je dokazati da se promatrano zemljište nalazi u građevnoj zoni gdje se mogu graditi stanovi. vršitelj izbora u JLS dužan je izraditi novi parcelacijski elaborat i izvršiti preparcelaciju promatranog zemljišta. kontekstualno usklađenje postojeće i buduće izgradnje. U tom slučaju potrebno je prethodno izraditi i usvojiti neki od zakonskih urbanističkih planova.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 2. Katastarski plan i Posjedovni list za promatranu katastarsku česticu ne smiju biti stariji od 3 mjeseca čime se dokazuje valjanost i istinitost podataka. U suprotnom. Nije dozvoljeno izabrati zemljište za koje nije na snazi niti jedan urbanistički plan. Izvod iz prostorno-planske dokumentacije Za zemljište koje se želi odabrati vršitelj izbora je dužan pribaviti izvod iz postojećeg urbanističkog plana (grafički i tekstualni dio). Izvod iz katastra Izvodom iz katastra dokazuju se ažurnost i točnost podataka za izabranu česticu. Vršitelj izbora je dužan prethodno pribaviti niz dokumenata kojima se dokazuje podobnost prostora predviđenog za Društveno poticanu stanogradnju.1.

te za prijedlog spajanja budućeg rješenja okoliša i susjednih parcela. Geodetski snimak obuhvaća detaljne horizontalne i vertikalne podatke predloženog zemljišta (udaljenosti. 2. telefona i dr. vršitelj izbora dužan je prethodno razriješiti sve pravnoimovinske probleme i to provesti kroz zemljišnu knjigu. Geodetski snimak terena Lokaciju koja se predlaže za izbor potrebno je detaljno geodetski snimiti.).4. 2.) mogu biti samo planirane. a za njih treba JLS pismeno utvrditi svoju obvezu i rok izgradnje. da ono nije opterećeno nikakvim teretima.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Posjedovnim listom dokazuje se usklađenost vlasništva nad izabranom zemljišnom česticom sa stanjem vlasništva iz zemljišne knjige vlasništva kao i usklađenost namjene zemljišta s namjenom iz izvoda iz urbanističkog plana.5. kanalizacije i električne energije. Vršitelj izbora dužan je priložiti potvrdu da za predloženo zemljište nije zatražen povrat imovine. apsolutne visinske kote. 8 . U tehničkoj karti i opisu infrastrukture trebaju biti navedeni svi pokazatelji o dimenzijama.3. Ne može se odabrati parcela za koju podaci iz posjedovnog lista nisu u skladu s urbanističkom namjenom zemljišta ili s vlasništvom iz izvoda iz zemljišne knjige. a tehnički uvjeti priključenja dopisima komunalnih organizacija koje pružaju odgovarajuće usluge. Izvod iz zemljišne knjige Ovim izvodom potrebno je dokumentirati da su riješeni svi pravno imovinski odnosi s vlasništvom nad zemljištem. Nije dozvoljeno izabrati zemljište koje nema izvedene osnovne neophodne vodove infrastrukture u pristupnoj cesti ili kojem se pristupa preko privatne ceste ili druge parcele. položaj visinskog repera i sl. Tehnička karta infrastrukture Promatrano zemljište za izbor za društveno poticanu stanogradnju mora imati izvedenu pristupnu cestu do parcele i u njoj izvedene instalacije vodovoda.) i njegove bliže okolice koja je nužna za ukupnost i preglednost situacije. Ostale instalacije komunalne infrastrukture (instalacije plina.). kuteve. Stanje pristupne ceste i izvedenih instalacija komunalne infrastrukture dokazuje se prilaganjem tehničke karte infrastrukture u mjerilu 1:200 do 1:1000. te da je identifikacija katastarske čestice i površina zemljišta usklađena s podacima iz posjedovnog lista. Prilikom izbora prednost imaju zemljišta na kojima je moguće ostvariti ukupan standard zgrade i stanovanja i koja nisu opterećena uvjetima zajedničkog korištenja (zajednički prilaz. 2. prolaz i sl. U suprotnom. kapacitetima i ostalim uvjetima infrastrukture (QH linija i sl.

2.1. Samo izuzetno mogu se prihvatiti nepovoljniji geomehanički uvjeti kada racionalnost sveukupnog građevinskog poduhvata nije dovedena u pitanje. lakšu organizaciju gradilišta i bolje korištenje okoliša zgrade za prateće sadržaje parkiranja.3. racionalniji presjek zgrade.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Obavezni sastavni dio svakog geodetskog snimka je i snimka točnog položaja vrednijih grupacija visokog zelenila i pojedinačnih stabala na terenu.8.8.2. Ravni tereni omogućavaju jeftinija rješenja pristupa zgradi posebice za invalide i starije osobe.6. 2. a preporuča se da bude jednaka ili veća od 18 m. igre. 2. odmora i rekreacije. Ravni tereni omogućavaju jednostavnija i ekonomičnija rješenja temeljenja. Visina nadtemeljnih zidova treba biti <= 2 m. Mjerenje QH linije Izmjerom QH linije potrebno je dokazati minimalno potreban pritisak u priključnom vodovodu za izvedbu hidrantske instalacije u novoj građevini čime se izbjegavaju dodatni troškovi izgradnje rezervoara i pojačivača pritiska u zgradi. te mu je potrebno posvetiti znatnu pažnju. Neizgrađeno zemljište 9 .8. 2. Prihvatljiva dubina temeljenja određuje se prema strukturi programa. Ujednačena vrst tla Preporučuju se tereni koji imaju istu vrst tla preko cijele površine čime se izbjegavaju skupi oblici temeljenja izvedbom zamjenskog materijala ili miniranjem.7.8. Geomehanički elaborat Prije izbora zemljišta potrebno je izvršiti stručno ispitivanje terena bušenjem i izradom odgovarajućeg geomehaničkog elaborata kojim se dokazuje položaj i nosivost terena. visina podzemne vode i druge karakteristike tla. Preporuča se izbor cjelovitih i geometrijski pravilnih oblika terena. Oblik i vrst terena Pravi izbor oblika i vrste terena znatno smanjuje troškove građenja. Najmanja dimenzija širine i duljine terena mora biti 16 m. Ravan teren Kod izbora preporučuju se ravni tereni koji imaju ujednačenu vrst tla. Nivo podzemne vode treba biti ispod donje kote temelja preporučene geomehaničkim elaboratom. 2. Predloženo zemljište mora imati kvalitetno nosivo tlo smješteno na prihvatljivoj dubini od površine terena koje omogućava ekonomično temeljenje. 2.

8.8.8.6. Stambena zona Pri izboru zemljišta za društveno poticanu gradnju predlaže se prvenstveno birati zemljište u području mirne stambene zone gdje se između stambenih zgrada s pratećim sadržajima ne nalaze drugi sadržaji i namjene koji izazivaju buku.5. Geofizička podobnost Preporuča se prije izbora lokacije izvršiti radiestezijsko ispitivanje terena i u slučaju negativnih rezultata predvidjeti vrstu i razinu zaštite budućih korisnika prostora. Time se osiguravaju uvjeti za izgradnju najjeftinijih stanova.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Posebno je potrebno izbjegavati zemljišta na kojima je potrebno vršiti rušenja i uklanjanje postojećih objekata ili na kojima je predviđena izgradnja novih građevina naslanjanjem na postojeće građevine kako bi se izbjegli dodatni troškovi pojačanja temelja susjednih građevina ili troškovi zaštite građevinske jame. Blizina visokog zelenila Kod izbora preporučuju se zemljišta koja u neposrednoj blizini imaju postojeće visoko zelenilo javno dostupno budućim korisnicima ili koja imaju unutar sebe grupaciju drveća koja neće trebati rušiti prilikom izgradnje. Karta buke Prije odluke o izboru zemljišta potrebno je izmjeriti za svaku lokaciju i izraditi izvještaj o mjerenju s kartom buke kao podlogu za donošenje odluke o izboru i projektantu za eventualno potrebnu zbučnu zaštitu buduće građevine i njenih korisnika.8.4. 2. Izuzetno može se pristupiti izgradnji na parcelama na kojima se traži rekonstrukcija ili restitucija postojećih građevina kada to traži lokalna zajednica i kada je spremna financirati eventualnu razliku povećane cijene izgradnje u odnosu na zakonska ograničenja od 640 EU/m2 neto korisne površine stana. 2. Blizina javne opskrbe Preporuča se izbor lokacije u čijoj blizini se nalazi barem jedna trgovina mješovitom robom (kućne potrepštine). 2.9. 2. Prvenstveno treba birati mjesta gdje se mogu graditi samostojeće zgrade. 2.8. Blizina javnog prometa Unutar lokalnih mogućnosti preporučuje se izbor lokacija koja u relativnoj blizini (10-15 minuta hoda) imaju dostupna sredstva javnog prometa. 10 .7.8. 2. zagađenje i druge negativne utjecaje na stanovanje.

obnovu i graditeljstvo ili drugo ovlašteno tijelo.4. Glavni inženjer je obavezan pravovremeno osigurati uvjete za nesmetan rad izabranog arhitekta ili ishoditi produljenje rokova izrade projekata za onoliko vremena koliko je trajala eventualna zapreka. O toku svake etape tog procesa dužan je odmah pismeno izvijestiti zaduženog glavnog inženjera u Ministarstvu za javne radove. 3. Za navedeni posao arhitekt dobiva punomoć investitora. Hrvatske komore potrebni zakonski Cjeniku Komore s predloži izabrani 11 . Refentna lista Izabrani arhitekt dužan je priložiti svoj autorski portfolio izvedenih i(li) projektiranih stambenih objekata u zadnjih 10 godina. investitor ima pravo posao povjeriti drugonagrađenom autoru koji zadovoljava tražene uvjete.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 3.1. Prava i obveze izabranog arhitekta Nakon sklapanja ugovora izabrani arhitekt (glavni projektant) aktivno vodi sve poslove projektiranja i organiziranja kako proces izrade projekta i ishođenja svih suglasnosti i dozvola ne bi zastao niti jednog trenutka. IZBOR PROJEKTANTA Vršitelj izbora projektanta dužan je priložiti dokaz da je odabrao kvalitetnog i iskusnog projektanta. Prednost pri izboru imaju arhitekti s većim brojem nagrađenih izvedenih stambenih zgrada.2. Svaki objekt dovoljno je prezentirati sa 1-2 fotografije i 1-2 tlocrta. U koliko mladi arhitekt ne pristane na ponuđenu suradnju. 3. Ovlašteni arhitekt Izabrani arhitekt dužan je priložiti rješenje o ovlaštenju arhitekata i inženjera u graditeljstvu čime se osiguravaju uvjeti za cjelovito obavljanje projektantskog zadatka. a paralelno rješava pitanje svoje naknade s investitorom za navedeni posao. Mladi arhitekt U slučaju kada se izabere arhitekt putem javnog arhitektonskog natječaja za idejno rješenje stambene zgrade koji nema ovlaštenje ili nije izveo niti jednu stambenu zgradu investitor će mu ponuditi izradu projekta u jednom od arhitektonskih ureda u kojem je osigurao najpovoljnije uvjete za izradu odabranog projekta uz mogućnost istovremene edukacije mladog odabranog arhitekta. Za sve poslove iz tog procesa izabrani arhitekt dobiva naknadu po Cjeniku Komore. Radi osiguranja svojih ugovornih rokova izabrani arhitekt obavlja i dio poslova koji nije sastavni dio njegovog ugovora. Ugovor za izvršenje poslova projektiranja sklapa se prema poduzećem registriranim za poslove projektiranja koje arhitekt i koje je nositelj svih ugovornih obveza. 3. 3.3.

12 . izvoditelja. Autorska prava Provedbom javnog arhitektonskog natječaja prvonagrađeni autor sva stječe autorska prava. lokalne uprave i drugih zainteresiranih ili uključenih u proces izrade dokumentacije ili izvođenja ugovorenog objekta i njegovog okoliša. komunalnih organizacija.5. investitora. za organiziranje svih sastanaka koordinacije između projektanta.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Osim osnovnog zadatka izrade svih projeklata. arhitekt je zadužen za ishođenje lokacijske (izvoda iz plana) i građevne dozvole. 3. a investitor se obvezuje poštivati ih prema Zakonu o autorskom pravu.

te ovim Pravilnikom. PROJEKTNI PROGRAM Investitor je dužan izraditi i predati projektantu potpisani projektni program i zakonom propisane podloge.3. U koliko nije moguće zadovoljiti u potpunosti traženu strukturu. Kod izrazitog planskog zahtjeva za izgradnjom poslovnog prostora izabrat će se trgovački sadržaj (opskrba mješovitom robom). 4. 13 . Prateći prostori stanovanja Projektnim programom ne tretiraju se prateći prostori stanovanja. Projektni program mora poštivati sve urbanističko tehničke uvjete iz odgovarajućeg važećeg urbanističkog plana kojemu pripada izabrana lokacija kako u pogledu vrste sadržaja. Broj i veličina stanova U projektnom programu nalaze se isključivo stambeni sadržaji osim ako to izrazito drugačije ne traži važeći urbanistički plan. jer su oni zadani zakonskim ili podzakonskim aktima. Projektant je dužan prvenstveno nastojati osigurati traženu strukturu stanova unutar racionalnog rješenja. brže i jeftinije izgradnje stanova. a izbjegavat će se uredski prostori. projektant može odstupiti od tražene strukture uz pismenu suglasnost investitora i dopunu projektnog programa. tako i u pogledu dozvoljenih kapaciteta.2. Projektnim programom definiraju se svi sadržaji i njihove veličine za predmetnu lokaciju. *Prilog 3: IZRADA PROJEKTNOG PROGRAMA 4. a da rješenje bude racionalno i ekonomično. Ostali sadržaji Projektnim programom prvenstveno se izbjegavaju svi ostali sadržaji radi jednostavnije. oni će se dimenzionirati u najmanjoj prihvatljivoj površini i volumenu. Odstupanje od programa kod maksimalno +/-2 stana po broju ili strukturi nije potrebno usuglašavati s investitorom.1. 4. U koliko se važećim urbanističkim planom obavezno traže drugi sadržaji.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 4. Program sadržava traženu strukturu stanova koja se temelji na strukturi izraženoj u anketi za kupnju izvršenoj u JLS (jedinici lokalne samouprave).

POSTUPAK PROJEKTIRANJA Međusobne obveze arhitekta i investitora nastaju pri izradi javnog arhitektonskog natječaja ili pri sklapanju ugovora o izradi tehničke dokumentacije. koncept zaštite od buke i dr. Pismena odobrenja potrebno je ishoditi za: I/ Idejni projekt II/ Glavni projekt III/ Građevinske detalje Revident je dužan potpisati i pečatirati odobreni uvezani projekt. U toku rada na projektu projektant je dužan ishoditi pismena odobrenja svojih rješenja kod stručnog revidenta kojega izabere i imenuje investitor.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 5. te potom građevnu dozvolu. U takvom ovjerenom projektu neophodno se mora nalaziti uvezan ispunjen Prilog 3 koji je osnova i uvjet za reguliranje ugovornih obveza plaćanja naknade za projektiranje. Natječajne podloge sadrže: a/ Projektni program s traženim kapacitetima izgradnje b/ Izvod iz plana c/ Geodetski snimak terena s visinskim kotama d/ Preliminarne geomehaničke podatke e/ Tablice budućih brojčanih pokazatelja stambene zgrade Podloge o lokaciji sadržavaju: a/ Geodetski snimak terena b/ Geomehanički elaborat c/ Izvod iz postojećeg urbanističkog plana d/ Katastarski plan e/ Posjedovni list f/ Izvod iz zemljišne knjige g/ kartu buke Unutar ugovornih rokova projektant je dužan samostalno ishoditi sve posebne urbanističko-tehničke uvjete građenja za ishođenje lokacijske dozvole (ili izvoda iz plana) i sve konačne suglasnosti za ishođenje građevne./ 5. broj i površina stanova i ostalih prostora.1. kojom prilikom mu se uručuje potpisani Projektni program i Dokumentacija o izabranoj lokaciji. Idejni arhitektonski projekt Kvalitet idejnog projekta vrednuje se kroz: a/ Kvalitet svakog stana 14 . Projektant je dužan izraditi kvalitetan i racionalan projekt čiji m2 neto korisne površine stana neće biti skuplji od 640 EU. Projektant pristupa zadatku nakon preuzimanja podloga za izradu natječajnog rješenja ili sklapanja ugovora s investitorom. *Prilog 4: PODACI O ZGRADI /struktura. koncept energetske efikasnosti zgrade.

3. Prije postavljanja zahtjeva za izdavanjem građevne dozvole za zgradu i okoliš projektant je dužan ishoditi odobrenje Glavnog projekta zgrade i okoliša. Glavni arhitektonski projekt Nakon pismenog usvajanja idejnog projekta projektant nastavlja razradu glavnog projekta zgrade i okoliša. U prvom dijelu razrade izvedbenog projekta projektant rješava pet grupa građevinskih detalja: 15 . Osim za ishođenje građevne dozvole. zgradi i okolišu (za svaki stan projektant je dužan u katalogu stanova ponuditi dva rješenja organizacije namještaja kao i rješenje pregrađivanja i odvajanja dodatne polovine sobe) II/ Glavne vodove instalacija III/ Bruto i neto površine zgrade IV/ Koeficijente ekonomičnosti V/ Pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja uštede energije i toplinske zaštite VI/ Pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja zvučne zaštite. projektiranja i nadzora ne smije biti veća od 700 EU odnosno ukupna cijena za zgradu s komunalnom infrastrukturom i priključcima 910 EU. 640 EU.755.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU b/ Kvalitet zgrade c/ Kvalitet okoliša d/ Koeficijente ekonomičnosti zgrade e/ Kvalitet tehničkog rješenja sa stanovišta energetske efikasnosti i zaštite od buke Odabrani projektant mora dobiti pozitivno mišljenje revidenta na svaki pojedinačni segment kvalitete projekta.2. Kvalitet idejnog projekta prvenstveno ovisi o koncepciji idejnog rješenja i zato se projektantu omogućava jedna radna revizija u toku izrade idejnog projekta. dispozicije bučnih i pogonskih prostora i uređaja 5. 5. glavni projekt služi investitoru za precizno ugovaranje izvedbe zgrade i okoliša. cijena građenja. U idejnom projektu potrebno je posebno precizno definirati sve: I/ Materijale. Knjiga građevinskih detalja Nakon pismenog usvajanja glavnog projekta projektant nastavlja razradu izvedbenog projekta zgrade i okoliša. Izgradnju okoliša dužna je financirati lokalna zajednica. Zato se glavni projekt sastoji od: a/ Glavnog projekta zgrade b/ Troškovnika zgrade sa shemama stavaka i projektantskim cijenama c/ Glavnog projekta okoliša d/ Troškovnika okoliša sa shemama opreme i projektantskim cijenama Ukupna cijena izgradnje zgrade s PDV-om po m2 NKP ne smije biti veća od tržišne cijene po lokalnim uvjetima gdje se zgrada gradi niti od etalonske cijene m2 stana od 4.00 KN tj. te svi opisi i količine stavaka u troškovnicima trebaju biti tako razrađene da je moguće potpuno ugovaranje izvedbe zgrade i okoliša sustavom ključ u ruke. tj. opremu i oblike u stanovima. Glavni projekti.

Projektiranje instalacija Na početku izrade idejnih projekata instalacija svaki projektant je dužan pridržavati se posebnih uvjeta građenja komunalnih organizacija. Izvedbeni arhitektonski projekt Nakon pismenog usvajanja Knjige građevinskih detalja projektant završava razradu izvedbenog projekta zgrade i okoliša. 5. Zamjenu pojedinih materijala ili rješenja odobrava službeni revident na temelju pismenog zahtjeva projektanta i detaljnog prijedloga novog rješenja. vode.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU a/ Detalji hidroizolacije b/ Detalji spojeva stolarije i bravarije s masivnom konstrukcijom zgrade c/ Detalji lođa. detaljno se kotiraju i opisuju. Za mjerenje potrošnje električne energije. 16 . plina i topline projektant je dužan za svaki stan projektirati zasebno brojilo električne energije. tip boje i način obrade) III/ Uzorci boje (prema potrebi) 5. Karta boja je poseban elaborat koji se sastoji od: I/ Razvijenog pročelja zgrade s oznakama boja II/ Opisom svih boja na zgradi prema RAL-u ili konkretnom proizvodu (nijansa. plina i toplinske energije ugrađeno u dostupnim prostorijama ili zidnim ormarićima u javnim komunikacijama na nivou svakog stana.5. terasa. Izvedbeni projekt zgrade i okoliša sastoji se od: a/ Polirskih nacrta b/ Planova oplate c/ Radioničkih nacrta d/ Knjige građevinskih detalja e/ Karte boja Svi dijelovi izvedbenog projekta čine cjelinu dovoljnu za preciznu izvedbu zgrade i okoliša. vode. balkona i vrtova d/ Detalji krova e/ Detalji stubišta f/ Detalji s prikazom rješenja toplinskih mostova na kritičnim mjestima Knjiga građevinskih detalja koja se sastoji od: I/ Tlocrta i presjeka zgrade smanjenih na format papira A4 s označenim brojevima građevinskih detalja II/ Grupa građevinskih detalja Građevinski detalji crtaju se tehnički precizno u potrebnom mjerilu da se može razaznati precizno svaki pojedini materijal i načini međusobnog spajanja.4. Svi opšavi prikazuju se dodatno s detaljno kotiranim razvijenim širinama i dužinama. Zamjena pojedinih materijala ili rješenja u toku izvedbe zgrade i okoliša moguća je samo ako se izmjenom dobivaju jednaka ili vrednija ukupna rješenja za investitora i korisnika zgrade pri čemu nije moguće povećanje cijene ugovorene izvedbe po sustavu “ključ u ruke”.

Sadržaj projekata 17 .7. projektant je dužan izraditi Projekt etažiranja kojim se definiraju svi zakonski elementi vezani za upis vlasništva u zemljišnu knjigu vlasništva. kada su poznate sve stvarno izvedene veličine prostora. 5. Projektantski nadzor Investitor je dužan ugovoriti. Dodatni zahtjevi investitora U slučaju dodatnih zahtjeva za promjenom ili dogradnjom završene zgrade ili njenog okoliša. a svi ventili stambenih instalacija ili revizijska okna dimnjaka ne smiju se nalaziti u poslovnim prostorima ili drugim privatnim sadržajima. U koliko investitor odabere drugog projektanta za nastavak projektiranja.8.11. 5.6. Uspješno obavljenim uporabnim pregledom prestaju sve dalje obveze projektanta prema investitoru. Sve primjedbe na izvedbu zgrade i okoliša projektant je dužan upisati u građevinski dnevnik. 5. Projekti infrastrukturnih priključaka U koliko to nije posebno projektnim programom definirano. isti je dužan ishoditi autorsku suglasnost prethodnog projektanta na sva svoja rješenja. Uporabni pregled Projektant je dužan obavezno prisustvovati uporabnom pregledu zgrade. 5. 5. Projektantski nadzor obavlja se jedan puta tjedno ili više prema posebnoj potrebi. 5.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Mjerenje energenata kao i sve instalacije stanova potrebno je potpuno odvojiti horizontalno i vertikalno od instalacija poslovnog prostora. Projektant je dužan prihvatiti objektivan zahtjev investitora koji osigurava ukupno kvalitetna rješenja u funkciji i estetici zgrade i okoliša ili se pismeno odreći prava na nastavak projektiranja. a o neispravljenim primjedbama pismeno izvijestiti investitora. Plan posebnih dijelova i projekt etažiranja U glavnom projektu projektant izrađuje Plan posebnih dijelova zgrade. poslovni prostori moraju imati posebne dimnjake i kanale za ventilaciju.10.9. zadatak odabranog arhitekta nije projektiranje infrastrukturnih priključaka. Također. te prema potrebi razjasniti i(li) dokumentirati povjerenstvu za uporabni pregled sva nejasna rješenja. investitor je obvezan štititi autorsko pravo projektanta i ponuditi mu dodatni ugovor. a nakon izvedbe zgrade. a projektant obavljati projektantski nadzor nad izvedbom zgrade i okoliša koji je projektirao.

sadržaj.predloženih boja eksterijera i interijera 18 .iskaz strukture i veličine stanova .rješenja okoliša.prometnog rješenja s brojem PGM .udaljenosti zgrade od susjeda i rubova parcele . vanjske opreme i zelenila .maksimalnih gabarita zgrade .konstrukcije zgrade .1.iskaz bruto (BP) i bruto razvijene (BRP) površine zgrade s čitljivom dokaznicom izračuna .1. postupak i način prikaza svakog pojedinog projekta.sva pročelja (uključujući unutrašnja.11. 5.iskaz strukture i veličine poslovnih prostora .vanjskog nivelmana .DWG formatu.iskaz ukupnih površina pročelja (PP) i površina ostakljenja (PO) s čitljivom dokaznicom izračuna .oblikovanja zgrade . ako je zgrada razvedena). Arhitektonski idejni projekt .katalog svih stanova s opisom broja stana i shemama rasporeda stanova po etažama s ucrtanim namještajem i radijatorima ili drugim grijaćim tijelima (dvije varijante). mjerilo 1:100 U tehničkom opisu idejnog arhitektonskog projekta potrebno je ispuniti Prilog 3 i izrijekom navesti opis: .svih brojčanih pokazatelja .iskaz neto (NP) i neto korisne (NKP) površine svih sadržaja s čitljivom dokaznicom izračuna .1.11.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Ovim pravilnikom definira se mjerilo.prostorni prikaz .karakteristični presjeci (minimalno uzdužni i poprečni).tehnički opis . Idejni projekt Idejni projekt služi za generalni pregled planiranog zahvata u prostoru kako u pogledu zgrade tako i u pogledu njenog okoliša. mjerilo 1:200 .iskaz koeficijenta ekonomičnosti (K) s čitljivom dokaznicom izračuna a/ K1 = BP/NKP b/ K2 = BRP/NKP c/ K3 = PP/NKP d/ K4 = PP/PO * Napomena: U toku je izrada uvjeta za izračun ekonomičnosti zgrade putem obračuna volumena .tlocrti svih etaža (s ucrtanim blokovima za instalacije i ventilacije). mjerilo 1:200 . Predaje se u 3 primjerka uvezan na papiru i snimljen na CD-u u *. mjerilo 1:200 . 5.upotrebljenih materijala u zgradi i okolišu .situacija s ucrtanom zgradom i ostalim površinama i infrastrukturnim vodovima u mj 1:200 .

vrste podova u cijeloj zgradi Sastavni dio idejnog arhitektonskog projekta je situacija zgrade sa prikazom svih elemenata parcele. Uz arhitektonske nacrte zgrade potrebno je već tijekom izrade idejnog projekta razraditi kvalitetno osnovne arhitektonsko .spoja zgrade s terenom i sve hidrizolacije .1. mjerilo 1:200 .Idejni projekt vodovoda i kanalizacije (glavni razvod vodovoda.veličine vanjskih otvora na stanovima .zvučna zaštita. mjerilo 1:200 5.2.toplinska zaštita i energetske efikasnost .visina stuba .građevinske detalje . Instalacijski idejni projekti .11.11.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .2.Idejni projekt elektroinstalacija (glavni razvod svih elektroinstalacija i tehnički opis).detaljno rješenje opreme i instalacija u kupaoni 5. U arhitektonskim nacrtima ulaznog prostora zgrade potrebno je u idejnom projekt ucrtati pozicije poštanskih sandučića.projekt hortikulture. popločenja. Idejno rješenje okoliša . rasvjete i urbane opreme. položaj i shema kotlovnice ili podstanice i tehnički opis). Idejnim arhitektonskim projektom potrebno je riješiti tehnički izlaz u krovište i na krov zgrade uz primjenu svih odgovarajućih propisa.5.11. mjerilo 1:100 . Glavni projekt 19 .Idejni projekt instalacija grijanja (glavni razvod grijanja.rješenje krovnog vijenca . dječjih igrališta. mjerilo 1:100 .rješenje prometnih i sportsko-rekreacijskih površina. dispozicija bučnih i pogonskih prostora i uređaja 5.visinu obloge keramičkih pločica . mjerilo 1:200 .šematski prikaz dilatacija.svjetle širine vrata za pojedine stambene prostorije .načine spajanja stolarije i bravarije s konstrukcijom zgrade . odvodnje.11.1. kanalizacije elektroinstalacija i tehnički opis).11. lokacijskim i građevinskim elementima i osnovom uređenja okoliša uz prikaz nivelmana radi sprečavanja urbanističkoarhitektonskih barijera za osobe s poteškoćama u kretanju. Konstrukcijski idejni projekt .brutto i netto visinu svake etaže . mjerilo 1:100 5. Idejni projekt fizike zgrade .3.1.4.tehnički opis konstrukcije 5.1.idejni statički proračun .tip zaštite od sunca . hidrantske mreže.

kanalizacije i hidrantske mreže (unutrašnje i vanjske) Sastavni dijelovi projekta vodovoda.2.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Glavni projekt služi za odluku o gradnji planiranog zahvata u prostoru i ishođenje građevne dozvole.11.2.revizija statičkog projekta .atesti 5.specifikacije .tlocrti razvoda i elemenata priključaka.3.2. mjerilo 1:1000 .2. mjerilo 1:100 . mjerilo 1:100 .11.2.sheme sustava . a dva za potrebe investitora. Projekt vodovoda.1.3.1.projekt zaštite susjednih objekata i projekt zaštite građevinske jame 5.3. mjerilo 1:100 .situacija projekta na katastarskom planu. gromobrana.11. Projekt elektroinstalacija Sastavni dijelovi projekta elektroinstalacija su: .projekti jake struje.presjeci s oznakama i opisima slojeva.tehnički opis . interfona i antenskog sistema.statički proračun .11.11.tehnički opis 20 .proračuni mreže .tlocrti razvoda i elemenata priključaka . Instalacijski projekti Sve grupe instalacijskih projekata moraju biti usklađene međusobno i s arhitektonskim projektima 5.shema dispozicija stavaka statičkog računa.2. mjerilo 1:100 .sva pročelje.tlocrti svih etaža. telefona. Arhitektonski projekt Sastavni dijelovi arhitektonskog projekta su: .tehnički opis konstrukcije . temelja i krova s oznakama i opisima slojeva. mjerilo 1:200 .tehnički opis 5.2.geomehanički elaborat . Predaje se u 6 primjeraka uvezanih u tvrde registratore po knjigama (ne u pojedonačnim fasciklima) od kojih 4 primjerka služe za upravni postupak ishođenja građevne dozvole. 5.sheme sustava . mjerilo 1:100 . Konstrukcijski projekt Sastavni dijelovi konstrukcijskog projekta su: . mjerilo 1:100 .detaljna situacija zgrade s okolišem. kanalizacije i hidrantske mreže su: .proračuni mreže .

tehnički opis .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .sheme sustava . mjerilo 1:100 . Projekti Svi projekti izrađuju se kao odvojene cjeline s naslovnom stranicom iz koje je vidljiv njihov autor.program kontrole i osiguranja kakvoće za toplinsku zaštitu .11.11.atesti 5.4. 5.1.posebni tehnički uvjeti za izvođenje i ugradnju opreme i zbrinjavanje građevnog otpada . okno za dizalo.tlocrti razvoda i elemenata priključenja. mjerilo 1:100 .tlocrti.proračuni mreže . mjerilo 1:100 .proračuni s iskaznicom potrebne topline za grijanje . 5.3.11. Projekt dizala . Akustička svojstva i zaštita od buke 21 .2.tehnički opis .4.proračun instalacije i mehanike .specifikacije .11.2. Projekt centralnog grijanja i hlađenja Sastavni dijelovi projekta centralnog grijanja i hlađenja su: . proračuni i troškovnik dizala moraju biti izdvojene cjeline o čijoj izvedbi investitor donosi naknadno konačnu odluku. Nacrti.podaci iz projekata koji su poslužili kao podloga za izradu proračuna .2. te način sprečavanja prijenosa vibracija.revizija elaborata 5.4. Nacrti.specifikacije U skladu s tendencijom društvene pojačane brige za ljude s poteškoćama u kretanju za svaku zgradu višu od prizemlja potrebno je projektirati dizalo.sheme sustava .2.4.atesti Za svaku zgradu potrebno je projektirati sustav hlađenja glavnih stambenih (boravci i spavaone) i radnih prostorija (uredi i trgovine).3.2. a uvezuju se u zajedničke registratore s ostalom dokumentacijom.tehnički opis . tj. proračuni i troškovnik hlađenja moraju biti izdvojene cjeline o čijoj izvedbi investitor donosi naknadno konačnu odluku.presjeci.radionički nacrti .2. 5.11. Uz specifikacije i tehnički opis obavezno je navesti bučnost predviđenih uređaja i opreme.specifikacije .3. Toplinska zaštita i ušteda energije .

mjerilo 1: 20 do 1:1 22 . 5.posebni tehnički uvjeti za izvođenje i ugradnju opreme 5. Sastavni dio kataloga stanova je Prilog 4. Troškovnik .2.situacija za iskolčenje (mjerilo 1:200) .2.3.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . mjerilo 1:50 .tehnički opis . Katalog stanova Potrebno je nacrtati katalog svih stanova s opisom broja stana i shemama rasporeda stanova po etažama prema stvarnim konačnim rješenjima i površinama stanova s ucrtanim namještajem i radijatorima u dvije varijante (u skladu s projektima instalacija).opisi svih stavaka s projektantskim cijenama .11. Zaštita na radu Projektom je potrebno riješiti sva pitanja zaštite na radu prema važećim zakonima.11. mjerilo 1:50 . oznakama i opisima slojeva.4.knjiga građevinskih detalja.proračuni i izvori podataka koji su poslužili kao podloga za izradu proračuna . mjerilo 1:50 .11.6.shema požarnih zona .3. .11.tehnički uvjeti .nacrti oplate.4.2.2. 5.tlocrti temelja.sheme stolarskih i bravarskih radova.tehnički opis .1. Zaštita od požara Projektom je potrebno riješiti sva pitanja zaštite od požara prema važećim zakonima. svih etaža i krova s detaljnim kotama.karakteristični presjeci s detaljnim kotama. Arhitektonski projekt .4.5. oznakama i opisima slojeva . *Prilog 5: UPUTSTVO ZA UPOTREBU STANA 5.3.shema protupožarnih puteva .11. Izvedbeni projekt Izvedbenim projektom potrebno je riješiti sva pitanja izvedbe kako niti jedno pitanje ne bi ostalo nerazjašnjeno.shema evakuacije 5.11.sheme dimnjaka i ventilacijskih kanala 5.program kontrole i osiguranja kakvoće za zaštitu od buke .

LAYER 0 .LAYER SITUACIJA .instalacije kanalizacije .12. bojler.11.specifikacija armature s iskazom količina .3.2.Odnos CAD-ovih jedinica i jedinica crtanja je 1:1 tj.instalacije vodovoda .narančasto . Projekt etažiranja stanova Projektant je dužan napraviti projekt etažiranja prema stvarno izvedenom stanju zgrade.LAYER KOTEPRIZEMLJE . Upute za iscrtavanje nacrta u AutoCAD-u Za ujednačenost nacrta rađenih u AutoCAD-u potrebno je pridržavati se slijedećih uputa: .zeleno 5.instalacije slabe struje . mjerilo 1:50 (prema potrebi veće mjerilo) .2.4.3.LAYER KAT .11.3.LAYER KROV .oker . radijatori namještaj karakteristični presjeci kote i tekst presjeka WHITE GREEN GREEN BLUE BLUE WHITE WHITE YELLOW YELLOW MAGENTA MAGENTA CYAN 8 RED RED 23 .LAYER KOTEPRESJEK rezerva za izradu situacija kote situacija tlocrt temelja kote i tekst temelja tlocrti prizemlja kote i tekst prizemlja tlocrti 1.5 tlocrt krova kote i tekst krova sanitarna oprema.4.LAYER TEMELJ .LAYER OPREMA .2. U projektu upotrebiti slijedeće boje: .ljubičasto .radionički nacrti 5.crveno .LAYER KOTESITUACIJA .Elemente zgrade rasporediti po odgovarajućim LAYER-ima te odgovarajućoj boji i tipu linije: . Sintetski projekt instalacija Svi projektanti instalacija zajedno dužni su napraviti u boji sintetski projekt instalacija koji se sastoji od svih tlocrte svih instalacija zajedno u mjerilu 1:200 za potrebe upravljanja zgradom.LAYER NAMJESTAJ .plavo . 5.LAYER KOTETEMELJ .5 kote i tekst kata 1.instalacije hlađenja .LAYER PRESJEK .LAYER PRIZEMLJE .3.nacrti savijanja armature.LAYER KOTEKAT .3.3.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 5.11. Konstrukcijski projekt .4.LAYER KOTEKROV . jedna CAD-ova jedinica iznosi 1 cm .instalacije grijanja .instalacije jake struje .

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .LAYER OKVIR šrafature fasade okvir crteža i sastavnica WHITE GREEN 9 . Prije početka crtanja instalacija promjeniti boju podloge u YELLOW. 24 .LAYER FASADA . Boje linija prilagoditi prema bojama sadržaja nacrta. obrada podova. C (za centralno grijanje) itd.Projekte instalacija dati tako da svaka od instalacija bude u posebnom file-u tako da ime file-a ukazuje na koje se instalacije odnosi (ime osnovnog arhitektonskog file-a + V (za vodu). E (za elektriku). kat i orijentacija). .LAYER HATCH .Katakog stanova dati u posebnom fajlu.Svaki stan opisati tako da dobije svoj broj od 1 do n i da se vide sve karakteristike stana (stan-br. veličina svake prostorije. K (za kanalizaciju). veličina stana. . a instalacije crtati u drugim bojama.

25 . Uvjeti parkiranja i garažiranja Svaka odabrana parcela svojom veličinom mora osigurati uvjete povoljnog smještaja minimalno potrebnog broja parkirališnih i garažnih mjesta unutar svojih gabarita. Okoliš Kvalitetno odabrana parcela i dimenzioniranje traženih sadržaja u skladu s važećim urbanističkim planom su prvi nužni uvjeti za uspješno projektiranje. ali i posebnih uvjeta koje postavlja investitor s ciljem povećanja pristupačnosti programa svim zainteresiranim građanima Republike Hrvatske. Posebno se preporučuje da se u ukupan zbroj ne računaju okolna parkirališna mjesta na javnoj gradskoj parceli i garaže isprojektirane u novoj zgradi.1. Zato se u ovom Pravilniku nalaze izvodi iz standarda koji trebaju osigurati razjašnjenje svih stručnih nedoumica u ostvarivanju programa i ubrzati efikasnija rješenja. 6. a posebno se vrednuje: a/ Izbjegavanje velikih parkirališta bez visokog zelenila b/ Zadržavanje urbanog lica zgrade prema ulici c/ Izbjegavanje sukoba korištenja stan – PGM radi buke d/ Skrivanje parkirališta i garaža na najlošijim dijelovima parcele e/ Osiguranje strehe (prema lokalnim klimatskim i ekonomskim uvjetima) Pristup parkiralištima i garažama mora biti jednostavan i čitljiv s ulice da slučajni posjetitelj zgradi ne luta i ne ostavlja vlastiti automobil na zelenom pojasu ili opasnim prometnim mjestima uz zgradu. U koliko predviđena parcela ima visoki urbani karakter potrebno je izbjegavati javna pročelja s garažnim vratima u prvom planu.1. uvjetima lokalnog javnog prijevoza i sl. Iz tog razloga projektantima se preporučuje planiranje garaža ispod zgrade s vanjskim pojedinačnim ulazima čime se izbjegavaju velike bruto površine garaža. Prostor parkirališta i garaža projektant oblikuje prema lokalnim uvjetima parcele. Navedeni normativi su donji minimum kod dimenzioniranja. 6. Minimalni broj PGM dimenzinira se: 1 PGM/svaki stan 15 PGM/1000 m2 bruto površine uredskih prostora zgrade 30 PGM/1000 m2 bruto površine trgovačkih prostora zgrade U slučaju da je važećim lokalnim urbanističkim planom dimenzioniranje drugačije biraju se veći kapaciteti PGM.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6. a preporučuje se povećanje traženih kapaciteta PGM prema lokalnim uvjetima ekonomskog standarda sredine. Planiranje garaža ispod zgrade dozvoljeno je samo ako je to projektnim programom definirano ili ako se naknadno usuglasi investitor s projektantskim prijedlogom kojim se osigurava povećanje racionalnosti i koeficijenata ekonomičnosti.1. STANDARDI I NORMATIVI Prilikom projektiranja društveno poticane stanogradnje potrebno se pridržavati svih zakonskih odredbi iz oblasti stanogradnje.

Svi uvjeti za izvedbu zelenila definiraju se krajobraznim rješenjem unutar projekta okoliša. Uvjeti pješačkog pristupa Pješački pristup zgradi s pristupne ulice do svakog ulaza treba biti jednostavan.1. Ispred ulaza u zgradu neophodno je projektirati strehu ili trijem koja pred ulazom štiti 4 do 6 osoba od atmosferskih nepogoda. garažnog ili opskrbnog po oblikovnom izrazu i povećanoj reprezentativnosti. Arhitekt treba izbjegavati planiranje zelenila koje izaziva alergiju i zdravstvene smetnje. Posebno se predlaže planiranje drvoreda prema ulici. Uz prostor za igru potrebno je planirati minimalno jedno mjesto za sjedenje za minimalno 3 do 4 osobe. 6. uutar parkirališta ili prema susjednim parcelama. Niže grmoliko zelenilo ili trava se predlaže uz pročelja stanova kako bi se osigurala intimna zaštita prozora u prizemlju. ali kako se ne bi smanjila neophodno potrebna količina sunca i svjetla u stanovima.4. parkiralištu.2. Ovdje je neophodno paziti da se planski otkloni opasnost od ugrožavanja života radi čestog bježanja lopte na prometne površine ili od ugrožavanja loptom stambenih prozora. Prostor za igru djece treba biti osunčan i opremljen minimalno jednom spravom za igru na svakih 10 stanova. čitljiv i relativno kratak da posjetitelja ne dovodi u sumnju oko položaja ulaza.3. gospodarskog. ali bez oblikovnog pretjerivanja. Glavni ulaz se treba razlikovati od sporednog. 26 .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6.1. Visoko zelenilo treba planirati gdje god je to moguće da se osiguraju poboljšani mikroklimatski uvjeti stanovanja. U vanjskom prostoru treba projektirati minimalno jednu grupu viskokog zelenila uz koju će biti organiziran prostor za odmor i rekreaciju. U prostoru parcele zaštićeno od automobilskog prometa i pristupne ulice potrebno je planirati minimalno 1 igralište za košarku ili mali nogomet. Uvjeti za igru djece U prostoru parcele potrebno je osigurati minimalni prostor za igru djece od 1 do 6 godina koji je prostorno zaštićen od automobilskog prometa i pristupne ulice.1. Na prostoru za igru tlo treba biti zatravnjeno ili od nekog drugog mekog i neopasnog materijala. Od pješačkog nogostupa uz pristupnu ulicu do ulaza u zgradu ne smije biti prostornih urbanističko arhitektonskih barijera za invalide i starije osobe. 6. Sve visinske razlike se trebaju riješiti rampama prema posebnom propisu za izbjegavanje prostornih urbanističko arhitektonskih barijera ili rampama sa stubištem u maksimalnom nagibu od 8% minimalnoj širini od 120 cm. Uvjeti za visoko i nisko zelenilo Stambenu zgradu treba pozicionirati u prostoru parcele tako da se preostali slobodni prostor parcele grupira za ostale prateće sadržaje. Uz ulazni pristup poželjno je projektirati klupu za odmor ili mjesto za čekanje. Igralište za djecu preko 7 godina neophodno je planirati za sve zgrade koje sadrže 30 ili više stanova.

nužne oznake na tlu i prometne znakove uz prometnice kojima se reguliraju režimi prometnog korištenja prostora ili evakuacije prema Pravilniku o ratnim razaranjima i elementarnim nepogodama. broj terena 1 50-100 250-500 5-10 1-2 >100 >500 10 2 Nije dopušteno planirati stambenu zgradu bez dječjeg igrališta. vanjski stolni tenis. Dimenzioniranje vatrogasnog pristupa izvršiti na slijedeći način: . viseća kuglana.6.5. Dimenzioniranje igrališta prema kapacitetu zgrade: Broj stanova <10 10-30 30-50 Min. 6. igrališta u m2 50 50-150 150-250 Min.6. pov.Minimalni radijus zakrivljenosti – 6. Kod zgrada s 50 i više stanova potrebno je planirati u prostoru parcele barem jedno mjesto sa stolom i klupama pod strehom. 6.5 m . prve pomoći i vozila za odvoz smeća i otpada.5 m . obično uz ulazni pristup i prostor za igru djece.1. prostor za pikado i sl.Minimalna visina prolaza kroz zgradu – 4. Uvjeti za odmor i rekreaciju odraslih U prostoru parcele uz grupu visokog zelenila potrebno je planirati manju grupu za sjedenje i odmor odraslih. a u javnom prostoru prvog susjednog reda parcela već se nalazi dječje igralište koje ima kapacitet igrališta minimalno dimenzioniran za cijelo susjedstvo prema ovom Pravilniku. dimenzionirati i ucrtati put za interventna vatrogasna vozila. Kod malih zgrada koje sadrže do 10 stanova neophodno je planirati minimalno jednu klupu ili grupu za sjedenje za 3 do 4 osobe.1.Minimalna širina prolaza kroz zgradu – 3.2 m Opterećenje svih prometnih površina potrebno je dimenzionirati u skladu sa zakonom i njihovom funkcijom. Posebno je važno planirati. Kod zgrada s više od 10 stanova potrebno je prostor za odmor odraslih dimenzionirati s jednom klupom ili grupom za sjedenje na svakih 10 stanova.1.Minimalna širina dvosmjernog pristupa – 5. Posebno se naglašava potreba 27 .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Nije potrebno planirati prostor za igru djece na predmetnoj parceli samo u slučaju kada zgrada ima manje od 10 stanova. broj sprava 1 1-3 3-5 Min.5 m . Kod velikih zgrada preporuča se planiranje i drugih vanjskih prostora za rekreaciju odraslih kao što su igralište za odbojku u pijesku. Prometno rješenje Projektom pješačkih i kolnih površina potrebno je predvidjeti sva rješenja. 6.Minimalna širina jednosmjernog pristupa – 3.0 m .1. vozila policije. Uvjeti za infrastrukturno uređenje parcele Slobodni prostor na parceli potrebno je opremiti i urediti infrastrukturnim zahvatima prema posebnim dijelovima projekta okoliša. boćalište.

te ih precizno kotirati u prostoru okoliša.2.1. 6.6.1. plina.6. Autor 28 .2. Kod dvostrano orijentiranih stanova i poslovnih prostora neophodno je osigurati vatrogasni pristup s jedne duže strane zgrade. 6.3. a položaje pojedinih hidranata predvidjeti na vidljivom mjestu tako da se onemogući njihovo blokiranje parkiranim vozilom ili drugim uskladištenim materijalom. a kod jednostrano orijentiranih stanova obavezno je osigurati pristup sa svih strana zgrade. Na glavnom ulazu potrebno je osigurati minimalno jednu svjetiljku s automatskim paljenjem.1.0 T.6. Vanjski hidranti U okviru protupožarne zaštite. površinskih rigola i kanala ili slobodnim padom prema zelenim površinama od zgrade. Projektant je dužan hidrantski vod dimenzionirati prema važećim propisima. Rasvjeta Sve kolne i pješačke staze oko zgrade potrebno je primjereno osvijetliti.4. Posebno se napominje da poklopci revizijskih okana ne smiju biti u zoni parkiranja radi potrebne neprestane dostupnosti. te sva reviziona okna kanalizacije. 6. Potrebno je pažljivo koordinirati poklopce navedenih okana ili njihove upojne rešetke kako bi se skladno uklopili u okolno popločenje i zelenilo. Ovakvom koordinacijom izbjegavaju se estetske i fizičke neugodnosti pri popravku opreme ili vodova ispred ulaza u zgradu. telefona ili vodovoda treba planirati bočno izvan pješačkog pristupa zgradi. Odvodnja Projektom odvodnje okoliša potrebno je riješiti odvodnju oborinske vode sa svih popločanih ili nepopločanih površina tako da oborinska voda ne ugrožava korištenje zgrade i okoliša. Zgrada Pri odabiru tipologije i morfologije zgrade arhitekt je dužan izuzetnu pažnju posvetiti horizontalnom i vertikalnom skladu kako dijelova zgrade tako i nove zgrade i postojećeg ambijenta. Projektant je dužan voditi računa o izgledu ulaznog pristupa do zgrade. Preporuča se upotreba vanjskih visokih hidrantskih uređaja. Svaki pad terena ili popločenja treba ucrtati u projektu okoliša te ga kotirati apsolutnim ili relativnim visinskim kotama. 6. Posebnu pažnju treba posvetiti osvjetljenju ulaznog pristupa zgradi i dječjeg igrališta. Nosivost poklopaca svih okana treba biti u skladu sa zakonom i njihovom funkcijom. Dokazivanje funkcionalnosti mora biti usklađeno s pažnjom prema skladu tlocrta i presjeka zgrade u granicama traženog koeficijenta ekonomičnosti. Odvodnja se rješava planiranjem oborinske kanalizacije. a u projektu okoliša potrebno je planirati mrežu vanjskih hidranata.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU dimenzioniranja mješovitih pješačko-kolnih površina na osovinski pritisak vatrogasnog vozila od minimalno 8. U projektu vanjske rasvjete potrebno je označiti tip i karakteristike rasvjetnih mjesta.

približno na istoj pristupnoj koti kako bi se osigurao pristup do ulaznog portafona svim osobama. obliku terena i položaju podzemne vode. zastave. Podrum se ne smije planirati kada je nivo podzemne vode manji od 3 m mjereno od površine terena. prva pomoć. Posebno se ne dozvoljava projektiranje stanova u blizini ulice ili javnog pješačkog nogostupa čija je kota poda niža od navedenih komunikacija pa je ugrožena intimnost stambenog prostora. Pomoćni prostori zgrade mogu se planirati u podrumu. civilna zaštita. prostorije za bicikle. te kotlovnice ili podstanice i trafostanice. zajedničkog spremišta za opremu zgrade i priručnu radionu (lopate. . program društveno poticane stanogradnje nema potrebu za velikim podrumskim prostorima. vjetrobrana.Minimalna širina pristupne staze – 120 cm . uredi. skladišta i sl.). Dozvoljava se projektiranje stanova u toplom potkrovlju uz uvjet da se osigura hladni krov. U principu. glavnog pristupnog stubišta i(li) hodnika. rezervni vatrogasni aparati. razizemlju ili povišenom prizemlju. Glavni ulaz Položaj glavn(og)ih ulaza u zgradu treba biti vidljiv s pristupne ulice i lako dostupan tj. Spremišta stanara mogu biti na katovima zgrade samo izuzetno ako doprinose racionalnosti zgrade. a posebno osobama s poteškoćama u kretanju. 6. a nalaze se unutar zgrade ne smiju imati nikakve zajedničke komunikacije niti spojna vrata. Krov se može projektirati kao kosi ili ravni. prostora s pojedinačnim spremištima za svaki stan. Podrum je potrebno planirati kada se u programu nalaze garaže. Presjek stambene zgrade čini podrum. kada je nosivo tlo relativno duboko pa je nužna izvedba nadtemeljnih zidova visine preko 2 m ili kada je teren u padu pa se pri temeljenju u kaskadama stvaraju stambeno neiskoristivi prostori djelomično ukopani.Minimalna širina invalidske rampe – 120 cm 29 . vode i topline prema lokalnim posebnim uvjetima). položaju nosivog tla.1. prostorije za mjerne uređaje infrastrukture (smještaj brojila struje. određen broj stambenih katova i krovište. dizala (prema propisu ili projektnom programu).PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU projektom mora dokazati da je projektirana zgrada doprinos urbanoj kulturi. Oblik i dimenzija glavnog ulaza treba jasno dati do znanja o kojem je ulazu riječ. sporednog ulaza. povišeno prizemlje. prostorije za kućni otpad i smeće. sporednog stubišta i(li) hodnika. Svi sadržaji koji ne pripadaju proširenom stanovanju (poslovni prostori. alat domara i dr. Stanovi se ne mogu planirati na koti gotovog poda manjoj od 80 cm od gornje površine okolnog terena. Planiranje podruma ovisi o projektnom programu. ulaznog prostora. Stanovi se mogu projektirati od povišenog prizemlja na više.2.). Pristupni put od ulice do glavnog ulaza može se svladati blagom rampom ili kombinacijom rampe i stubišta. Iz tog razloga treba izbjegavati projektiranje podruma. Tlocrt stambene zgrade sastoji se od programski definiranog broja stanova i slijedećih zajedničkih prostora ili prostorija: Glavnog ulaza.

Unutarnja vrata u vjetrobran iz stubišta potrebno je projektirati kao dvokrilna mimokretna ili zaokretna oko vertikalne osi širine 2. a odnosom položaja glavnog ulaza u zgradu i njenog okoliša nema funkcionalne potrebe za sporednim ulazom. Ispred ulaza potrebno je izvesti i pomičnu podnu rešetku za čišćenje obuće. Rasvjeta treba biti vezana na stubišni automat s mogućnošću ručnog reguliranja režima rasvjete.6 x 1. 6. Arhitektu se predlaže. Minimalna širina i dubina vjetrobrana je 2. Okov vjetrobranskih vrata mora odgovarati za otvaranje i osobama u invalidskim kolicima.6 m. garažom ili dvorišnim dijelom parcele s prostorima za igru.0 x 2.0 m. Poštanski sandučići mogu biti smješteni ispred vjetrobrana ili bolje u ulaznom prostoru visinski tako da ih može koristiti osoba u invalidskim kolicima ili dijete srednjeg uzrasta.3.2. Ispred glavnog ulaza potrebno je osigurati minimalno jednu svjetiljku s automatskim paljenjem. U vanjskim vratima potrebno je predvidjeti elektro bravu s mogućnošću otvaranja iz stana. a vrata jednokrilna širine 1 m s otvaranjem prema van u odnosu na stubište.2. Vjetrobran treba biti dobro prirodno i umjetno osvijetljen.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .2. 6.0 m.Maksimalni nagib invalidske rampe – 8% Ispred glavnog ulazu u zgradu neohodno je projektirati uvučenu ili izbačenu strehu ili trijem minimalne dubine 150 cm i površine 4 do 6 m2 kojom se ulaz štiti od atmosferskih nepogoda. Vjetrobran U mjestima s jakim vjetrom ispred vjetrobrana potrebno je planirati i zaštitni vjetrobranski zid. Ostala rasvjeta treba biti vezana na stubišni automat s mogućnošću ručnog reguliranja režima rasvjete. ne treba se projektirati sporedni ulaz kada se radi o zgradi s manje od 10 stanova. Glavni ulaz mora biti dobro osvjetljen od pristupne staze. te opremljen i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje. kada to traži odnos zgrade i parcele. Minimalna širina i dubina predprostora je 1.0 m. Sporedni ulaz Na ostalim stranama zgrade. razmotri mogućnosti sigurnosne kontrole glavnog ulaza u zgradu putem projektiranja jednog ulaza u zgradu koji se kontrolira iz stana domara. Vanjska ulazna vrata u vjetrobran potrebno je projektirati kao dvokrilna s otvaranjem prema van širine 2. a preporuča se izvedba strehe i vjetrobrana. te ulazna zvona s oznakama stanova i s govornim aparatom. preko ulaznih vrata do kućnog broja i ulaznih zvona s portafonom. Izuzetno. da prilikom definiranja koncepcije zgrade. Sporedni ulaz potrebno je dobro osvijetliti. Poželjna je topla veza do sandučića. potrebno je projektirati sporedni ulaz za vezu s parkiralištem. a rasvjetu vezati na elektroinstalaciju stubišta. 30 . odmor i rekreaciju. U slučaju veze sporednog ulaza i natkrivene zajedničke garaže između garaže i stambenog stubišta neophodno je projektirati predprostor s dvojim vratima radi sprečavanja širenja otrovnih plinova iz garaže u stubište prema stanovima. Kroz vjetrobran potrebno je osigurati nesmetan prolaz invalidskih kolica pri čemu visinske razlike ne smiju biti veće od 2 cm. Na sporednom ulazu treba projektirati minimalno jednokrilna vrata širine 1 m.

protuklizni U koliko je potrebno unutar stubišta montirati opremu (radijatore i sl.Minimalni obvezni prostor za naknadnu ugradnju dizala – 160x160 cm . a preko predprostora u prostorije za otpad.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . hidrantske.Minimalna širina glavnog podesta – 150 cm . a arhitektu se preporuča u ulaznom prostoru osigurati manju prostornu nišu za razgovor ili manje sjedenje. smeće i garaže.5. aparate za gašenje požara. Osvjetljenje i ventiliranje stubišta preko krovnog otklopivog nadsvjetla ovisi o visini zgrade.2.Minimalna površina krovnog nadsvjetla do P+4 – 1x2 m . Ulaz mora biti dobro umjetno osvijetljen.Formula za izračun stuba – Š = 63 – 2V . Stubište mora biti dobro umjetno osvijetljeno. Dimenzioniranje ulaznog prostora je slobodno. oglasnu ploču i sl. protuklizni 6. hidrante.Minimalna širina gotovog kraka – 120 cm . Ulazni prostor Arhitekt je dužan posebnu pažnju posvetiti oblikovanju ulaznog prostora bez pretjerivanja u dimenzioniranju kako bi se osiguralo dostojanstvo i minimalna reprezentativnost ulaza. . te za privremeno ostavljanje dječjih ili invalidskih kolica.Minimalna površina krovnog nadsvjetla do P+2 – 1x1 m . .Pod – vodootporan.Pod – vodootporan. te opremljeno automatom za gašenje i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje.0 m2. plinske i druge vertikale ili brojila). Rasvjeta treba biti vezana na stubišni automat s mogućnošću ručnog reguliranja režima rasvjete. U ulaznom prostoru zgrade ne dozvoljava se planiranje vidljivih i nezaštićenih instalacijskih vodova (naprimjer: kanalizacijske.) sve navedene dimenzije povećavaju se za potrebnu dimenziju montirane opreme. Sve elemente instalacijske ili druge opreme (poštanske sandučiće.Minimalna neto visina stubišta mjereno okomito na kosinu kraka – 220 cm . Glavno stubište Glavno stubište mora biti prirodno osvijetljeno i ventilirano. protuklizni 6.) potrebno je predvidjeti u zaštićenim i obzidanim nišama s odgovarajućim izolacijama prema ostalim dijelovima građevine.2.4.Minimalna širina sporednog podesta – 120 cm . elektroormare. 31 .Maksimalna visina stube (bez dizala) – 15 cm . te opremljen i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje. U koliko se projektira sigurnosni ulaz.Minimalna širina krovnog nadsvjetla – 100 cm .Pod – vodootporan. tada je potrebno u ulaznom prostoru osigurati vizuru i kontrolu iz stana domara ili posebnu portirsku prostoriju od minimalno 5. Iz ulaznog prostora potrebno je osigurati ulaze u sve prateće prostore kao što su zajednička i pojedinačna spremišta.

nivo galerije mora biti minimalno 5 cm niži od nivoa stanova. 6.Pod – vodootporan.2. protuklizni 6.Maksimalna dužina hodnika do vanjskog prostora – 15 m . U slučaju upotrebe galerije preporuča se samo zatvorena i ventilirana galerija u obliku duplex ili triplex sustava (1 galerija na svakoj drugoj ili trećoj etaži).90 cm (ili više prema proračunu evakuacije iz projekta protupožarne zaštite). Projektantima se prvenstveno ne preporuča upotreba galerijskog sustava komuniciranja radi velikih komunikacijskih površina i nepovoljnih koeficijenata ekonomičnosti.Sporedni nestambeni hodnik – 120 cm . Kod pomoćnih prostora orijentiranih na galeriju arhitekt treba voditi računa o vizualnoj i fizičkoj zaštiti prostora. protuklizni U slučaju upotrebe otvorene galerije. a potrebno je izbjegavati i orijentaciju ostalih stambenih prostora.Minimalna neto visina galerije – 240 cm .6.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Iz stambenog stubišta nije dozvoljen ulaz u poslovne ili druge nestambene sadržaje izuzev u prateće stambene sadržaje navedene pod točkom 7.Minimalna širina galerije (vrata prema stanovima) – 150 cm . .2.Minimalne širine stubišta . Sporedno sigurnosno (vatrogasno) stubište potrebno je projektirati isključivo u specifičnim lokacijskim uvjetima u skladu s protupožarnim uvjetima (visina zgrade i duljina stambenih hodnika).Pod – vodootporan.Pod – vodootporan.Maksimalna dužina slijepog hodnika – 7 m . Izuzetno se dozvoljava otvorena galerija u priobalnim krajevima u kojima nema jakog lokalnog vjetra. . Preporučuje se projektirati otvoreno sporedno stubište na pročelju u laganom negorivom materijalu.Glavni stambeni hodnik (vrata prema stanovima) – 130 cm .2.Minimalna širina galerije (vrata prema galeriji) – 160 cm .2. Hodnici Svi hodnici dimenzioniraju se prema broju stanara u skladu s važećim propisima. . Prema galeriji nije dozvoljena orijentacija spavaona. protuklizni 6.7.8.Glavni stambeni hodnik (vrata prema hodniku) – 150 cm . a pod galerije mora biti izveden od vodonepropusnog materijala s ugrađenom odvodnjom prema pročelju na maksimalno svakih 6 m. Za ostale sadržaje u zgradi potrebno je projektirati posebn(o)a stubišta. Sporedno stubište Arhitekt je dužan prvenstveno izbjegavati potrebu za sporednim stubištem.Maksimalna udaljenost 2 stubišta – 30 m . a minimalne dimenzije iznose: . Kod otvorene galerije svaki stan mora imati vjetrobran s dvojim vratima od 32 . Ona može biti otvorena ili zatvorena. Galerije Galerija je hodnik smješten uz pročelje zgrade.Minimalna neto visina hodnika – 240 cm .

zastave. a strojarnica mora biti pod ključem.2. civilna zaštita.Minimalna neto visina prostorije – 240 cm .Minimalna širina prostorije – 2 m . . a unutar dizala i oko njega potrebno je projektirati prema propisima zvučnu zaštitu. Dizalo U zgradama visine P+4 ili više (u nižim zgradama potrebno je osigurati prostor za naknadnu ugradnju) potrebno je projektirati osobno dizalo na svakom stubištu nosivosti za minimalno 4 osobe.Minimalna površina prostorije .Pod – vodootporan.11.Minimalna neto visina prostorije – 240 cm 33 . Arhitektima se preporučuje upotreba hidrauličkih dizala koja stvaraju manju buku. a unutar prostorije obavezno je projektirati dovod i odvod vode s umivaonikom. te opremljena automatom za gašenje i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje. Prostorija može biti prirodno ili umjetno ventilirana. alat domara i dr. 6.9. Prihvaćaju se alternativna rješenja u blizini ulaza ili garaže za bicikle. Ulaz u strojarnicu dizala mora biti iz javno dostupne komunikacije. Prostorija za bicikle Na nivou podruma ili prizemlja zgrade u blizini glavnog ili sporednog ulaza potrebno je projektirati prostoriju za bicikle. Ulaz u dizalo ne smije se predvidjeti iz vjetrobrana.6 m2/10 stanova . prva pomoć. Zajedničko spremište Na nivou podruma ili prizemlja zgrade u blizini glavnog ili sporednog ulaza potrebno je projektirati zajedničko spremište za opremu zgrade i priručnu radionu (lopate. Ulaz u dizalo mora biti pregledno smješten u odnosu na ulazni prostor s vjetrobranom.10.) Prostorija može biti prirodno ili umjetno ventilirana. . Ispred dizala predprostor se minimalno dimenzionira 150 cm po širini i 200 cm po dubini. plastika i sl. Kod zgrada visine P+8 i više (visine >22 m) uz svako stubište potrebno je projektirati dizalo čija kabina iznosi minimalno neto 100 x 220 cm i fizički ga odvojiti od stubišta.6 m2/10 stanova .2. Položaj voznog okna dizala prema okolnim stanovima u tlocrtu treba projektirati tako da se dizalo naslanja na nestambene prostorije okolnih stanova. 6.Minimalna površina prostorije .). rezervni vatrogasni aparati. Stanice dizala je potrebno planirati isključivo na nivou ulaza u stanove tako da ulazna vrata dizala ne ometaju ulaz u stanove.Minimalna širina prostorije – 2 m .2. protuklizni 6.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU kojih su vanjska vrata izvedena od materijala otpornog na vodu (aluminij. Pozivna tastatura mora imati signalizaciju za visinski položaj dizala. Galerija mora biti dobro umjetno osvijetljena. a njen položaj dostupan iz invalidskih kolica.

Pod – vodootporan.Pod – cementna glazura Spremište stanara služi za odlaganje stvari za povremenu upotrebu.13.).Minimalna neto visina prostorija – 240 cm . Otvori najbližih stanova trebaju biti udaljeni od ulaznih vrata prostorije za smeće i mjesta za njenu ventilaciju.Minimalna širina spremišta – 1 m . ali ne nametljiv radi svoje funkcije. a unutar prostorije obavezno je projektirati dovod i odvod vode s umivaonikom u fizički zaštićenoj niši. staklo. Spremišta stanara Za svaki stan potrebno je predvidjeti jedno spremište u podrumu ili prizemlju u blizini ulaza i stubišta. limenke i sl. Vanjski ulaz u prostorije za otpad i smeće mora biti prometno pristupačan. Sva spremišta stanara potrebno je povezati zajedničkom komunikacijom u protupožarnu cjelinu s prirodnom ventilacijom i ovjetljenjem.Minimalna širina vrata – 1 m . 6. .Minimalna površina prostorije za smeće – 6 m2/10 stanova . Predlaže se smještaj prostorija uz sporedni ulaz. između je neophodno predvidjeti predprostor s dvojim vratima.Minimalna širina vanjskog ulaza s dvosrukim vratima – 2 m . Na podu obavezno projektirati podnu rešetku. Prostorija za smeće se mora prirodno ventilirati i umjetno preko krova.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .Minimalna neto površina spremišta – 2 m2 . Vrata na svakom spremištu otvaraju se prema van.2.12. Prostorije za kućni otpad i smeće Prostorije predvidjeti na svakom stubištu unutar zgrade na pročelju s obaveznim vanjskim ulazom. Unutar prostorija sve kontejnere ili kante predvidjeti mobilne na kotačima. Ulazna vrata u zajedničku komunikaciju potrebno je projektirati iz metala i otvarati ih prema van ili stubištu u smjeru evakuacije.Minimalna širina zajedničkog hodnika – 120 cm . pet ambalaža. Kod većeg broja stanova na stubištu prostorije treba dimenzinirati prema stvarnom proračunu količine otpada i smeća. .2. te ga označiti istim brojem pripadajućeg stana. potrebno ga je projektirati skrivenog u funkcionalno i estetski kvalitetnom objektu. a dodatni otvori mogu biti unutar privatnih spremišta. U koliko se planira dodatni unutarnji ulaz iz stubišta ili drugog prostora zgrade. U koliko se prema lokalnim komunalnim uvjetima zahtjeva deponiranje smeća izvan zgrade.Minimalna površina prostorije za otpad – 6 m2/10 stanova .Pod – vodootporan.Minimalna neto visina spremišta – 240 cm . protuklizni Preferira se prikupljanje otpadnog materijala za reciklažu (papir. Otpadni kontejneri se mogu smjestiti u zgradi ili izvan nje na vidljivom mjestu. Unutar 34 . protuklizni 6.

Svi ventili.Pod – cementna glazura 6.15. Zajedničke instalacije Horizontalni i vertikalni razvod pojedinih instalacija unutar zgrade znatno utječe na funkcionalnost i estetiku zajedničkih i pojedinačnih prostora. revizijska okna dimnjaka ili kanalizacije. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti položaju dimnjaka i rezervnog izlaza. Kotlovnica ili podstanica Smještaj kotlovnice ili podstanice ovisi o pogonskoj energiji i lokalnom dobavljaču energije. 6.16. Trafostanica Projektant treba po svaku cijenu izbjegavati smještaj trafostanice unutar stambene zgrade. Sva dinamička oprema (pumpe i sl. Horizontalni razvod kanalizacije 35 . U idejnom projektu arhitekt mora posvetiti veliku pažnju koncepciji instalacijskog razvoda i usuglašavanju istog.14. Preporuča se smještaj u razizemlju s obaveznim vanjskim ulazom koji je pristupačan za dostavna vozila kod popravka opreme. Projektant je dužan dostaviti dokaz da je takvim rješenjem osigurao zaštitu korisnika zgrade od svih negativnih zračenja i buke. 6.2. a pod mora biti dilatiran zajedno od zidova i temelja.) mora biti učvršćena za pod radi smanjenja vibracija.17.2.1. bočni zidovi i strop prema stanovima moraju biti dvostruko pojačano zvučno izolirani. Ulazna dvokrilna vrata minimalne širine 2 m potrebno je projektirati iz negorivog materijala i otvarati ih prema van u smjeru evakuacije. podnu rešetku i umjetnu ventilaciju preko krova. potrebno je projektom izbjeći dodirivanje zidova ili stropova kotlovnice sa zidovima ili podovima stanova. . U principu. U koliko to nikako nije moguće trafostanicu je potrebno potpuno dilatirati unutar objekta s posebnim temeljima. Dimenzioniranje i ulaz u trafostanicu moraju odgovarati uvjetima lokalnog dobavljača električne energije. Kotlovnica ili podstanica obavezno se planira na vanjskom pročelju zgrade na mjestu koje nije suviše istaknuto prema pristupnoj ulici. te unutar prostora potrebno je predvidjeti praonik. revijska okna i ispusti moraju biti u javno dostupnim komunikacijama.Pod – cementna glazura 6. .2.2. U suprotnom.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU spremišta ne smiju se nalaziti nikakvi ventili. Horizontalni razvod 6.17.2. dvostrukim zidovima i dvostrukim stropom radi osiguranja zvučne zaštite i zaštite od vibracija. ispusti. Na pročelju potrebno je predvidjeti prirodnu ventilaciju i osvjetljenje. U principu kotlovnicu ili podstanicu treba projektirati u težištu zgrade kako bi horizontalni i vertikalni razvod tople vode i grijanja bio što ravnomjerniji. Dimenzioniranje se vrši prema važećim propisima u odnosu na potrebnu količinu energije.

2. Vertikalni razvod U zgradi je obavezno projektirati simpleks sustav vertikalnih instalacija kod kojega svaki stan po horizontali ima svoju instalacijsku vertikalu radi osiguranja potrebne zvučne izolacije između stanova. Ne dozvoljava se glavni horizontalni razvod kanalizacije unutar stambenog prostora ili zajedničkih komunikacija. Horizontalni razvod vodovoda Horizontalni razvod vodovoda potrebno je predvidjeti ispod stropa podruma.3. a ne nužnih strojarskih horizontalnih savijanja. Posebno je potrebno uspostaviti suradnju s lokalnim distributerom plina kako bi se osigurali arhitektonski estetski kriteriji pri razvodu instalacija plina. Za svaki stan je potrebno osigurati vlastito brojilo prema lokalnim komunalnim uvjetima.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Horizontalni razvod kanalizacije potrebno je predvidjeti ispod kote gotovog poda najniže etaže. Svi ventili ili mjesta za ispust moraju biti smješteni u javno dostupnom dijelu prostora s ugrađenim reviziskim oknima. Da bi se osigurao estetski kvalitet instalacijskih čvorova i jedinstvo arhitekture i instalacija potrebno je: . umjetne ventilacije i dimnjaka zatvoren obzidom ili drugim industrijskim materijalom). kanalizacije. u slučaju kada to nije moguće.u tlocrtu projektirati identične čvorove u pravilnom ritmu (u rasteru) . 6.vertikale instalacija maksimalno grupirati .čvorove planirati u osi tlocrta radi usklađivanja sa sljemenom (kada se radi o kosom krovu) .2. ovakve slučajeve treba izbjegavati na način da se ne izvodi podrum gdje nije moguć njegov spoj na kanalizacijsku mrežu. Sve ventile ili mjerne uređaje treba predvidjeti na izoliranim mjestima gdje nema učestalih komunikacija. a preporuča se da budu izvan zgrade. Izgled instalacijskih čvorova u tlocrtu i na krovu znatno utječe na ukupnu estetsku sliku zgrade i stana (instalacijski čvor je vertikalni skup-kanal instalacija vodovoda.2. Unutar zajedničkih komunikacija potrebno je projektirati skriveni horizontalni razvod u kontinuiranom spuštenom stropu.18. Vertikale i plinska brojila potrebno je projektirati u zaštićenoj niši. Revizijski ulazi u takve kanale trebaju biti isključivo iz javno dostupnog prostora.2. Izuzetno.17. horizontalni razvod vodovoda potrebno je predvidjeti u kanalu ispod gotovog poda najniže etaže. 6. Horizontalni razvod plina Horizontalni razvod plina potrebno je predvidjeti ispod stropa podruma ili javno dostupne komunikacije što je pravilnije moguće bez uobičajenih. Kako to značajno poskupljuje izvedbu. Ako zgrada nema podrum.planirati minimalni broj istih prodora kroz krovnu plohu 36 .17. dozvoljava se projektiranje horizontalnog razvoda kanalizacije ispod stropa podruma unutar instalacijske etaže s mogućnošću revizije izvan objekta. 6. pri čemu kanal treba biti hidroizoliran s gornje strane prema stambenom prostoru.

hodnici.projektirati peto pročelje (sliku krova) .00 .00 6.50 .temeljna ploča.duža os svakog čvora mora biti okomita na sljeme Ne dozvoljavaju se krovne uvale kod prodora instalacijskog čvora ili dimjaka kroz krovnu plohu.0 m K – 1.2.0 m K – 0.stanovi i poslovni prostori visine 2.stubišta.60 .2. dizala.4. bez koeficijenata redukcije.neiskorišteni tavan bez stubišnog ulaza visine > 2. Nije dozvoljeno etažiranje vertikala kanalizacije unutar stambenog prostora.25 .50 .00 . te bruto razvijene (BRP) i neto korisne površine (NKP). tehničke i pomoćne prostorije K – 1.natkrivene terase K – 0. Pod neto površinom podrazumjeva se ortogonalna projekcija ukupne izgrađene zgrade mjerene između unutarnjih rubova konačno obrađenih 37 . Bruto površina (BP) i bruto razvijena površina (BRP) Pod bruto površinom podrazumjeva se ortogonalna projekcija ukupne izgrađene zgrade mjerene između vanjskih rubova konačno obrađenih zidova uključujući lođe.spremišta i nepregrađene garaže K – 0.00 . 6. temelji na pilotima i temelji povećane dubine K – 0.75 .00 .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .35 .0 m K – 0. galerije. balkoni i popločani vrtovi K – 0. Ne dozvoljava se ugradnja usponskih vodova instalacija vodovoda i kanalizacije unutar jednog zida radi slabljenja zvučne zaštite i nepristupačnosti za reviziju i popravak.tavan sa stubišnim ulazom visine < 1.35 .50 .0 – 2. rampe.trakasti i temelji samci normalne dubine K – 0. trijemove i sl.2.19.75 .19.2.00 .tavan sa stubišnim ulazom visine 1.50 . Bruto razvijena površina zgrade je zbroj svih građevinskih bruto površina dijelova zgrade korigiranih s odgovarajućim koeficijentima prema slijedećem: .stanovi i poslovni prostori visine > 4.0 m K – 0.1.lođe K – 0.Izračun površina i volumena Kod izračuna površina i volumena koristimo se terminima bruto (BP) i neto površine (NP). Glavni ili rezervni dimjak može se ukomponirati u intalacijski čvor uz uvjet da se osigura pravilno korištenje dimnjaka iz stambene prostorije.0 m K – 1.skloništa K – 1.individualne garaže K – 0.75 . Neto površina (NP) i neto korisna površina (NKP).ravni neprohodni krov K – 0. Vertikalne instalacije projektirane na pročelju zgrade potrebno je dobro izolirati.nenatkrivene terase. Revizijska okna kod etažiranja instalacija moraju se nalaziti u javno pristupačnom prostoru.skupne pregrađene garaže K – 0.19. balkone. stubišta.tavan sa stubišnim ulazom visine > 2. 6.0 m K – 1.5 .

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

zidova uključujući hodnike, stubišta, galerije, lođe, balkone, terase, trijemove i sl. bez bez koeficijenata redukcije. Neto korisna površina je zbroj svih korisnih netto otvorenih i zatvorenih površina svih stanova uključujući površine ugrađenih ormara, kupaonske kade i tuša korigiranih s odgovarajućim koeficijentima prema sljedećem: - podne površine stana visine < 1,0 m K – 0,25 - podne površine stana visine 1,0 – 2,0 m K – 0,50 - podne površine stana visine 2,0 – 2,5 m K – 0,75 - podne površine stana visine 2,5 – 4,0 m K – 1,00 - podne površine stana visine > 4,0 m K – 1,50 - podne površine lođe K – 0,75 - podne površine natkrivene terase K – 0,50 - podne površine nenatkrivene terase i balkona K – 0,25 - popločane površine ograđenog vrta K – 0,25 - nepopločane površine ograđenog vrta K – 0,10 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine < 1,0 m K – 0,00 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine 1,0 – 2,0 m K – 0,25 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine 2,0 – 2,5 m K – 0,50 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine > 2,5 m K – 0,75 U neto korisne površine ne računaju se niše vrata, prozora ili drugoga < od 16 cm, zatim vertikalni usjeci u zidu < 20 cm, kao niti horizontalni usjeci < 50 cm.
*Slijedi obračun prema volumenu

6.2.20. Parametri ekonomičnosti (K) Parametrima ekonomičnosti se određuju odnosi korisne stambene površine i određenih građevinskih veličina u cilju utvrđivanja njihovih kvantifikacijskih omjera i granica u kojima se ti omjeri mogu prihvatiti kao građevinski racionalni i ekonomski opravdani. Programom se definiraju slijedeći koeficijenti ekonomičnosti: K1 = BP/NKP – odnos bruto površine i neto korisne površine K2 = BRP/NKP – odnos bruto razvijene površine i neto korisne površine K3 = PP/NKP – odnos površine pročelja i neto korisne površine K4 = PP/PO – odnos površine pročelja i površine ostakljenja
* Slijedi izrada uvjeta za izračun ekonomičnosti zgrade putem obračuna volumena

Koeficijent ekonomičnosti zgrade K2 treba se kretati u granicama: K2 = 1,35 – 1,40 Ovaj pravilnik upozorava autore arhitektonskih projekata na potrebu racionalnog dimenzioniranja površina pročelja i ostakljenja u skladu sa socijalnim intencijama programa. Jednako tako autori se trebaju racionalno odnositi prema upotrebi raspona i tipa konstrukcije izbjegavajući raspone < 3,0 i > od 6,0 m, kao i izrazito velike konzole.

38

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

6.3.

Stan Poželjna su inovativna stambena rješenja koja uvažavaju najsuvremenije zahtjeve, ali i uvažavaju lokalne uvjete pri čemu je cilj fleksibilan i adaptibilan stan s hibridnim funkcijama u granicama zadanih maksimalnih i minimalnih NKP stana i traženog koeficijenta ekonomičnosti K2. Autor sam bira načine racionalizacije stana i zgrade dokazujući ih detaljnim troškovnikom. Stambene prostorije i grupe prostorija u okviru stana moraju zadovoljiti funkcionalne zahtjeve koji proizlaze iz funkcije spavanja, boravljenja, odmora, prehrane, higijene i kretanja u stanu. Temeljem liječničkih istraživanja odnosa količine i kvalitete zraka u stanu prema razvoju bolesti dišnih puteva Program društveno poticane stanogradnje insistira na povećanoj kubaturi zraka u stanu. Prema orijentaciji stanove dijelimo na jednostrane, dvostrane s nasuprotnim orijentacijama, dvostrane s dijagonalnom orijentacijom i višestrane stanove. Prema stranama svijeta povoljne orijentacije stanova su od istoka, preko juga do zapada. Jednostrana orijentacija od sjeveroistoka do sjeverozapada nije dozvoljena, kao niti jednostrana orijentacija stanova većih od dvoiposobnog. Optimalne orijentacije su dvostrane kardinalne ili ekvisolarne. Male stanove (1S) nužno je orijentirati dužom osi uz pročelje radi osiguranja svih traženih uvjeta osvjetljenja i ventilacije, a kod većih stanova preporuča se najvažnije prostorije u stanu organizirati dužom osi uz pročelje ili projektiranje svjetlika i atrija radi osiguranja uvjeta ventilacije i osvjetljenja kuhinje, blagovanja ili pomoćnih prostorija u stanu. Dnevne i spavaće sobe nije dozvoljeno orijentirati na svjetlik ili atrij manji od 50 m2. Svaki stan, od jednosobnog na dalje, mora imati najmanje polovinu sobe za spavanje vizualno odvojenu od ostalog dijela stana s otvorom na pročelju. Preporuča se organizacija stana prema grupama prostorija s istom ili srodnom funkcijom, ali dozvoljena je organizacija stana prilagođena specifičnostima podneblja i lokalnoj stambenoj kulturi. Kod projektiranja posebno se naglašava potreba istraživanja podizanja nivoa lokalne kulture stanovanja i osiguranja fleksibilnih uvjeta najsuvremenijeg stanovanja kao što je projektiranje hibridnih prostorija i prostora koji lako mogu mijenjati namjenu. Površina pojedinih prostorija se može preraspoređivati što je potrebno dokazati novom kvalitetom stana. Svaku preraspodjelu površina potrebno je dokumentirati kroz upotrebnu vrijednost prostora s ucrtanim namještajem i sanitarnim čvorovima za instalacije. Ulaz u stan potrebno je smjestiti u težištu stana kako bi se osigurala najmanja moguća površina komunikacija i najlakša veza. U ulazno prostoru neophodno je osigurati minimalno jedan garderobni ormar dubine 60 cm i širine 60 kod manjih stanova ili 60 cm dubine i širine 120 cm kod većih stanova. Potrebno je izbjegavati velike komunikacijske prostore odvojene od ostalih prostorija i pokušavati ih preklapati sa stambenim prostorijama radi višenamjenskog korištenja objedinjenih površina. Objedinjavanje komunikacija ne smije narušiti osnovne funkcije prostora (prolazak kroz spavaću sobu, kuhinju ili kupaonu prema drugoj sobi). Nije dozvoljeno projektirati “Z” hodnike od ulaza do zadnje prostorije u stanu.

39

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

U stanovima većim od dvosobnog (2S) obavezno je projektirati odvojeni prostor wc-a s umivaonikom, a druga wc školjka treba se planirati u kupaoni. Preporuča se odvojeni wc projektirati u ulaznom prostoru stana. U jednosobnom stanu obavezno je odvojiti unutar boravka pregradom 8 m2 za spavanje s posebnim otvorom na pročelju, a u stanovima većim od jednosobnog (1S) obavezno je osigurati mogućnost potpunog odvajanja dodatne polovice sobe od 8 m2 s otvorom na pročelju, dok je dozvoljen ulaz u takvu dodatnu sobu iz dnevne sobe, blagovaone ili hodnika. Svakom stanu potrebno je osigurati fizičku, zvučnu i vizualnu zaštitu. U prizemnim stanovima obavezna je ugradnja roleta, grilja ili druge fizičke zaštite od pogleda i provale preko cijele visine i širine prozora i terasa ili lođa. U svakom stanu preporuča se projektirati minimalno jednu lođu zatvorenu staklom, lexanom, roletama i sl. za min. stol s četiri stolice i s ulazom iz javnog dijela stana (boravak, blagovanje, komunikacije). - Obvezna brutto visina stana – 300 cm - Minimalna netto visina stana – 270 cm - Minimalna visina poda stana od okolnog terena – 80 cm - Minimalna visina ograde prizemnog stana mjerena izvana – 180 cm - Minimalna netto dubina vrta – 3 m - Minimalna netto dubina terase – 2 m - Minimalna visina parapeta prema galeriji – 180 cm - Minimalna udaljenost prozora dnevne i spavaće sobe od nasuprotnog volumena – 8 m 6.3.1. Vrste stanova Vrste stanova određuju se prema sadržaju i veličini stana, a naziv prema broju soba i polusoba u stanu ne računajući dnevni boravak i to: G – garsonjera 1 osoba 0,5S – posobni 1-2 osobe + 1 (dodatna polusoba) 1,0S – jednosobni 2 osobe + 1 (dodatna polusoba) 1,5S – jednoiposobni 3 osobe + 1 (dodatna polusoba) 2,0S – dvosobni 4 osobe + 1 (dodatna polusoba) 2,5S – dvoiposobni 4-5 osoba + 1 (dodatna polusoba) 3,0S – trosobni 5 osoba + 1 (dodatna polusoba) 3,5S – troiposobni 5-6 osoba + 1 (dodatna polusoba) 4,0S – četverosobni 6 osoba + 1 (dodatna polusoba Dodatna polusoba je prostor koji korisnik može naknadno odvojiti od dijela stana s posebnim prozorom i grijaćim tijelom, ali u tom slučaju su moguća organizacijska odstupanja od Pravilnika.
*Slijedi izrada normativa stanova za hendikepirane osobe.

6.3.2. Vrste prostorija u stanu Prema namjeni prostorije u stanu dijele se na: a/ Stambene prostorije

40

Minimalna dubina natkrivenog predprostoram – 120 cm . 6. Opis prostorija u stanu Tlocrtni oblik svake prostorije u stanu treba biti cjelovit.Namještaj – vješalica dubine 30 cm 41 . Vanjska vrata vjetrobrana moraju biti od vodootpornog materijala i metalno ojačana radi sigurnosne zaštite.Minimalna dimenzija vjetrobrana – 120 x 120 cm ili 120x60 cm kada se ulazna vrata otvaraju prema van .3.3.3.vjetrobran (VJ) .ulaz (UL) .radna soba (RS) .blagovaona (BL) . Poželjno je da vjetrobran bude prirodno osvjetljen.spremište (S) .balkon (BA) .kupaona (KP) .lođa (LĐ) e/ Prateće prostorije . a otvor na njoj takav da osvjetljava podjednako cijelu prostoriju.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .dnevni boravak (DB) .terasa (TE) . Ispred vjetrobrana obavezno je osigurati natkriveni prostor.spavaća soba za dvije osobe (SP2) . .izba (IZ) .spavaću sobu za jednu osobu (SP1) .1.hodnik (HO) . a kod pomoćnih prostorija ili prostora treba biti unutar maksimalnog odnosa stranica 1:3.kuhinja (KH) b/ Pomoćne prostorije .wc (WC) .3.garaža (G) 6. U principu svaku vanjsku galeriju potrebno je zatvoriti i dobro ventilirati.vrt (VR) . Pod vjetrobrana mora biti minimalno 2 cm niži od poda u ulazu stana. Vjetrobran (VJ) Na ulazu u stan potrebno je projektirati vjetrobran u slučaju prilaska stanu preko vanjske galerije ili kod direktnih ulaza u stan iz vanjskog prostora.biblioteka (BI) .gospodarski prostor (GP) d/ Otvoreni prostori . Optimalni oblik svake stambene prostorije ili prostora treba se kretati unutar raspona stranica 1:1 do 1:2. Pod predprostora ispred vjetrobrana mora biti niži za minimalno 3 cm od poda vjetrobrana s padom od vjetrobrana prema van.garderoba (GD) c/ Dodatne prostorije .

Pod – po izboru projektanta 6.Oprema – kada dužina 170 cm.) 6. dodatni tuš i dr. ventilacija. odvojeni prostor s wc školjkom i odvojeni prostor s kadom (i tušem). rasvjetom i elektro priključkom .3.3. Kod umjetne ventilacije obavezna je ugradnja ventilatora povezanog s paljenjem rasvjete u wc-u. Funkcionalno ulaz može biti odvojen ili spojen s ostalim komunikacijskim prostorima ili prostorom dnevnog boravka i blagovanja.) ne preporuča se na vanjskom 42 . ormarić za prljavo rublje dubine 40 cm. Preporuča se ugradnja suvremene opreme (napr. Oblik kupaone mora biti cjelovit.) ne bi trebao biti na vanjskom zidu. kanalizacija. Ulaz (UL) Oblik ulaza mora osigurati nesmetano mimoilaženje dvije osobe i smještavanje garderobnog ormara za odjeću i obuću. dimnjak i dr.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .Namještaj – ormar dubine 40 do 60 cm.Obavezno projektirati podni sifon.Minimalna širina ulaza do namještaja – 120 cm .3. protuklizni . a instalacijski blok (vodovod.4.3. umivaonik širine 50 . Instalacijski blok (vodovod. protuklizni 6.Minimalna širina prolaza između elemenata opreme – 90 cm .Minimalna svjetla širina vrata – 70 cm . ulaz mora biti iz komunikacijskih prostora. . širine 90 do 120 cm .Obavezan instalacijsko-ventilacijski čvor . ventilacija. širine 60 cm.3. wc školjka. dimnjak i dr. poželjna je prirodna ventilacija i prirodno osvjetljenje. Kod stanova bez odvojenog wc-a ulaz u kupaonu mora biti pristupačan za goste i u blizini kuhinje. Ulaz u wc mora biti iz komunikacijskih prostora u blizini ulaza u stan. Poželjna je prirodna ventilacija i prirodno osvjetljenje.Pod – vodootporan. predprostor s umivaonikom. Kupaona (KP) Kada je u stanu projektirana samo jedna kupaona.60 cm.Pod – vodootporan.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm .2. Kod umjetne ventilacije obavezna je ugradnja ventilatora povezanog s paljenjem rasvjete u kupaoni.3. Ispred wc-a obavezan je prostor s ugrađenim umivaonikom ako je wc u kontaktu s blagovanjem. ormarić s ogledalom. kanalizacija.3.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . . jacuzzi kada. ali nikako iz prostora u kojem je integrirana blagovaona. Preporuča se trodjelna kupaona s odvojenim cjelinama. Wc (WC) Odvojeni prostor wc-a s umivaonikom mora se obavezno predvidjeti kod jednoiposobnih i većih stanova uz obaveznu wc školjku u kupaoni. garderobom ili perilicom. Prema vanjskim bučnim zajedničkim komunikacijama potrebno je predvidjeti zvučno izolirana vrata ili dvostruka vrata. perilica neto dimenzija 60 x 60 cm (ne smije biti pored kade).

3. ali se površina namijenjena za garderobu može prenamijeniti i povećati neki drugi prostor stana.Minimalna širina wc-a bez umivaonika – 90 cm . Poželjna je ventilacija garderobnog prostora. protuklizni 6. U slučaju kada je izba u sredini stana mora biti umjetno ventilirana. Vrata izbe treba otvarati prema van.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU zidu.Pod – po izboru projektanta 6.5S izba se može zamijeniti ventiliranim ormarom adekvatne površine.Oprema – police dubine 40 cm .Minimalna širina prolaza između polica – 60 cm . Garderoba (GD) U stanu je neophodno osigurati minimalno 150 cm dužine garderobnih ormara po svakoj osobi u stanu. Hodnik ispred spavaona poželjno je da bude odvojen vratima ili tako organiziran da se osigura intimno kretanje između spavaona i kupaone.7. protuklizni 6.Pod – vodootporan.Minimalna svjetla širina vrata – 80 cm . Ulaz u izbu preporuča se iz kuhinje ili komunikacijskih prostora.5. ali se preporuča površina namijenjena za hodnik može prenamijeniti i povećati neki drugi prostor stana.3. .Pod – vodootporan.6.3.Minimalna dubina wc-a s vratima prema unutra – 140 cm . Izbu je moguće planirati na pročelju ili u sklopu lođe. Kod stanova G i 0. a nije dozvoljen iz boravka ili spavaona.3.Oprema – ormari dubine 60 cm . Hodnik (HO) Prema potrebi kod većih stanova može se projektirati hodnik koji povezuje funkcionalne dijelove stana.Minimalna širina prolaza između vješalica – 60 cm 43 .Obavezan instalacijsko-ventilacijski čvor . .Minimalna svjetla širina vrata – 60 cm . .Minimalne dimenzije ugrađenog ventiliranog ormara – 60x120 cm . Izba (IZ) Poželjna je prirodna ventilacija i smještaj na hladnom i neosunčanom pročeljnom zidu. Preporuča se projektiranje ugrađenih ormara. Ispred wc-a preporuča se predprostor s ugrađenim minimalnim umivaonikom. Kod velikih stanova preporuča se projektiranje odvojene prostorije garderobe kao zajedničke ili pripojene nekoj od spavaona. umivaonik širine 40 cm .Minimalna dubina prostora garderobe – 120 cm .3.Oprema – wc školjka.3.Minimalna svjetla širina vrata – 60 cm .Minimalna širina hodnika bez namještaja – 90 cm .Minimalna širina wc-a sa umivaonikom na mjestu umivaonika – 120 cm .Minimalna širina prolaza između namještaja – 90 cm . .Minimalna dubina wc-a s vratima prema van – 120 cm .

hladnjak s dovodom i odvodom vode.Pod – po izboru projektanta 6.Minimalna širina prolaza između ormara – 90 cm .Minimalna visina hladnjaka – 150 cm . Poželjno je osigurati ulaz u kuhinju iz komunikacijskih prostora. Na početku ili kraju radne plohe obavezno je potrebno planirati ugradnju visokog hladnjaka.Minimalna svjetla širina vrata – 80 cm . Radna kuhinja može biti povezana s blagovanjem. radne plohe i prema potrebi ventilirani ormar. Ispod visećih elemenata obavezna je umjetna rasvjeta. Sudoper. visoki hladnjak 60 x 60 cm. Nije dozvoljeno projektirati štednjak ispod prozora radi montaže ventilacijske nape.8. štednjak 60 x 60 cm.Minimalna širina prolaza između radnih ploha s elementima – 90 cm . štednjak s napom.Oprema – vješalice ili ormari dubine 60 cm . perilica za suđe. Poželjne su obostrane radne plohe uz štednjak i sudoper.Pod – po izboru projektanta 6.Minimalna visina parapeta prozora – 120 cm . Između elemenata potrebno je projektirati kontinuiranu radnu plohu u kojoj je ugrađena oprema.3.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . Blagovaona (BL) Prostor za jelo u svakom stanu mora omogućiti smještaj stola s minimalno četiri stolice.Obavezan instalacijsko-ventilacijski čvor . minimalno dvostruki sudoper 90 cm s dva korita. Kuhinja (KH) Sadržaj kuhinje čine slijedeći elementi i oprema: sudoper s prostorom za smeće. Ukupna minimalna razvijena duljina kuhinjskih elemenata kod većih stanova treba zadovoljiti kriterij duljine 100 cm po osobi koja živi u stanu. Hladnjak je potebno smjestiti na početku niza elemenata prema ulazu u kuhinju. štednjak i hladnjak treba razmjestiti u obliku što ravnomjernijeg trokuta s ukomponiranim radnim plohama oko svakog navedenog elementa. . elementi za crno i bijelo suđe. odnosno u većim stanovima broj stolica za stolom za blagovanje 44 .Minimalna dubina radne plohe i donjih elemenata – 60 cm . Prostor kuhinje mora se dobro osvijetliti u težištu kuhinje ili po rubu i ventilirati prirodno direktno ili preko blagovaone. Najmanje jedna strana kuhinje treba imati gornje viseće elemente. Potrebno je obratiti pažnju na udaljenost nape od ventilacijskog kanala i način njenog priključenja. napa 50 cm dubine i 60 cm širine . boravkom ili ulazom preko veće stijene koja se može otvarati.3.Maksimalna udaljenost sudopera od kanalizacijske vertikale – 3 m .Minimalna svjetla širina vrata – 80 cm .Maksimalna udaljenost štednjaka od ventilacijske vertikale – 3 m . Preporuča se radna kuhinja u obliku slova “U”.Minimalni pristupak prozora za viseće elemente – 40 cm .3. Kuhinju je potrebno dodatno dobro ventilirati pomoću ugrađene nape s ventilacijskim kanalom i ventilatorom.3.9. “L” ili dvostruki paralelni “I” ili stambena kuhinja.Oprema – radne plohe dubine 60 cm.

4 stolca. .10. dječji krevet 70 x 140 cm.Minimalna oprema – krevet 180 x 200 cm.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm .Pod – po izboru projektanta 6. grupa za rad za jednu osobu. Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm .Minimalna širina polovine sobe – 210 cm .3. . ormar dubine 40 – 60 cm i dužine 200 – 400 cm.12. radni stolac.11. Ako se uz kuhinju prema drugim prostorima projektira bar. a posebno u spavaćoj sobi.3. potrebno je osigurati rješenje za sprečavanje širenja mirisa (pomična pregrada). Dnevni boravak (DB) Projektiranje najvećeg i najvažnijeg zajedničkog prostora u stanu preporuča se dužom stranicom uz pročelje kako bi se osigurao uvjet naknadnog odvajanja dodatne polovine sobe od 8 m2 s posebnim otvorom na pročelju.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU mora odgovarati broju osoba koje žive u stanu povećanom za dva.Pod – po izboru projektanta 6. polica 40 cm dubine 120 cm širine . dobro je projektirati ugrađene garderobne ormare. U cijelom stanu. prostor za video i audio opremu. radni stol 60 cm dubine i 90 cm širine.3. Spavaća soba za dvije osobe (SP2) 45 . terase ili vrta na kojima se može blagovati. Preporuča se prirodno osvjetljenje blagovaone i veza s vanjskim prostorom lođe. Preporuča se sobu dužom stranicom smjestiti uz pročelje kako bi se osigurala mogućnost podjele sobe na dvije polovine. svaka s prozorom na pročelju i ulazom iz javnog dijela stana. . Uz dnevni boravak potrebno je osigurati blizinu otvorenog prostora stana ili povećani francuski prozor pridržavajući se protupožarnih uvjeta (vertikalno naizmjenični francuski prozori). mali stol. uzglavlje kreveta s rasvjetom.Minimalna širina spavaće sobe – 280 cm .Minimalna oprema – grupa za sjedenje za 4 osobe. Spavaća soba za roditelje (SP2) Projektom je potrebno ostvariti mirni prostor u stanu koji je što kraće i jednostavnije povezan s kupaonom i garderobom.Minimalna širina blagovaone kada je duljina paralelna s pročeljem – 220 cm . radni stol 60 cm dubine i 120 cm širine. Blagovaona može biti odvojena ili integrirana u neki drugi prostor s dobrom vezom bez visinskih razlika do kuhinje.Minimalna širina dnevnog boravka – 360 cm .Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm .3.3. ormar dubine 60 cm i dužine 200.Minimalna širina blagovaone kada je duljina okomita na pročelje – 240 cm .3. te radni stolac ako se ne predviđa u dnevnom boravku .Pod – po izboru projektanta 6.Minimalna oprema – minimalno stol 80 cm širine i 120 cm duljine. Dnevni boravak može biti integriran s drugim prostorima stana. vitrina ili polica 40 cm dubine 120 cm širine .

U sobi se preporuča projektirati ugrađeni garderobni ormar. .Minimalna širina spavaće sobe – 210 cm . uzglavlje kreveta s rasvjetom.Minimalna oprema – 2 kreveta 100 x 200 cm.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Projektom je potrebno ostvariti fleksibilni prostor u stanu koji lako može mijenjati namjenu. kao i vizualnu zaštitu prostorija.13. . Poželjna je što kraća i jednostavnija veza s kupaonom i garderobom. 2 radna stolca. a posebno u spavaćoj sobi.14. . 2 police dubine 40 cm i širine 100 cm . U cijelom stanu.Minimalna dubina otvorenog prostora – 200 cm.Minimalna duljina spavaće sobe – 420 cm .3. dobro je projektirati ugrađene garderobne ormare. radni stol 60 cm dubine i 120 cm širine. lođa (LO) Otvorene prostore stana potrebno je vezati uz prostore boravka. a kod većih stanova se preporuča dodati gospodarski otvoreni prostor za sušenje rublja u blizini kuhinje. balkon (BA). Vrt (VR).Pod – po izboru projektanta 6. Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka. radni stolac. 2 ormara dubine 60 cm i dužine 100.3. Kod prizemnih stanova odmah se zahtjeva tehničko rješenje koje osigurava fizičku zaštitu stvari na otvorenom prostoru stana. svaka s prozorom na pročelju i ulazom iz javnog dijela stana. a ukupna reducirana popločena površina ne bi trebala biti veća od 10% površine stana. Bez obzira na odabranu vrstu vanjskog prostora dimenzioniranje otvorenog prostora mora osigurati natkrivenu površinu za smještaj stola sa stolicama za četiri osobe i normalno kretanje oko stola s tri strane. odnosno funkcionalna dubina za smještaj stola i 4 stolca 46 . Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka. uzglavlje kreveta s rasvjetom. Preporuča se sobu dužom stranicom smjestiti uz pročelje kako bi se osigurala mogućnost podjele sobe na dvije polovine. 2 radne plohe 60 cm dubine i 100 cm širine.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm .3. polica dubine 40 cm i širine 120 cm . Spavaća soba za jednu osobu (SP1) Projektom je potrebno ostvariti fleksibilni prostor u stanu koji se lako može pripojiti drugom prostoru ili koji lako može mijenjati namjenu. ormar dubine 60 cm i dužine 100.3. terasa (TE).Pod – po izboru projektanta 6.Minimalna oprema – krevet 100 x 200 cm.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . blagovanja i kuhinje s većim staklenim stijenama (minimalno dvokrilna staklena vrata).Minimalna širina polovine sobe – 210 cm . U glavnom projektu za građevnu dozvolu obavezno je projektirati zatvaranje otvorenih prostora stana. Poželjna je što kraća i jednostavnija veza s kupaonom i garderobom.

Minimalna širina parkirališnog mjesta – 250 cm . kao i vrata na svakom spremištu trebaju se otvarati prema van.16. a pripadajući prozori trebaju biti dostupni iz javne komunikacije.Minimalna širina garaže – 280 cm .Minimalna dubina garaže – 500 cm . Svakoj zatvorenoj cjelini potrebno je osigurati kvalitetnu ventilaciju i osvjetljenje. Ulazna vrata u prostor sa spremištima. Spremište (S) Sva spremišta trebaju biti smještena u podrumu ili prizemlju i lako dostupna iz prostora javne komunikacije ili izvana.3.15. protuklizni. 4 stolca. Kod skupnih garaža preporuča se međusobna fizička podjela pojedinačnih garaža s osiguranjem pojedinačnog zaključavanja. Izuzetno iz posebnih objektivnih razloga spremište stana se može projektirati uz stan.Maksimalni nagib nenatkrivene ulazne rampe – 15% .3. Minimalna širina spremišta – 1. protusmrzavajući 6.0 m Minimalna širina ulaznih vrata – 1.Minimalna širina ulaznih vrata garaže – 240 cm . Obavezno je projektirati podne rešetke i separatore ulja na kraju rampe i u svim pristupnim cestama radi osiguranja mogućnosti pranja. polica dubine 40 cm i širine 100 cm .Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm .3. Preporuča se prirodna ventilacija i osvjetljenje.Minimalna oprema – stol 80 cm širine i 120 cm duljine.0 m Pod – cementna glazura ili sl.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . U svakoj garaži potrebno je osigurati pad poda prema van te prirodnu ventilaciju preko otvora na ulaznim vratima u dva sloja pri podu i stropu. Preporuča se ugradnja podiznih vrata.Maksimalni nagib natkrivene ulazne rampe – 18% 47 . 6. Garaža (G) Garaže se mogu projektirati kao individualne ili skupne ovisno o načinu pristupa. .Pod – vodootporan.3.

0S 7 (1.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6. Površine prostorija u stanu VRSTE PROSTORIJA tip stana broj osoba u stanu vjetrobran (VJ) ulaz (UL) kupaona (KP) wc (WC) izba (IZ) hodnik (HO) garderoba (GD) kuhinja (KH) blagovaona (BL) dnevni boravak (DB) spavaća soba (SP) spavaća soba (SP2) spavaća soba (SP2) spavaća soba (SP2 spavaća soba (SP1) dodatna spavaća soba (DSP*) UKUPNA ZATVORENA NKP STANA otvoreni pr.5S 2 (1.5S 6 (1.5S 4 (1.5 7 4 8 8 22 13 13 13 8 (8) 108 4 2 /12/ 110 115 4.5 1.4.5) 5 6 1.5 1.5 2.5 5 2 6 7 22 13 13 8 (8) 88 4 2 /12/ 90 95 3.5) 5 6 1.5 5 6 21 13 VRSTE STANOVA 1. BA.5 5 5 20 1. TE.5) 5 6 1.0S 3 (1.5 8 5 8 8 25 13 13 13 13 (8) 118 4 2 /12/ 120 125 (8) 42 3 1 /12/ 40 50 10 (8) 50 3 1 /12/ 50 55 (8) 58 4 2 /12/ 60 65 8 (8) 68 4 2 /12/ 70 75 (8) 78 4 2 /12/ 80 85 (VJ) primjenjuje se izuzetno kod galerije /G/ poseban program s garažama * računa se reducirana površina prostora * u sklopu maksimalnih površina stana mogu se projektirati i drugi prostori (radna soba.5 3 5 6 21 13 2.5 1. 48 .5 1.5) 3 6 1. A SVEUKUPNA POVRŠINA STANA TREBA BITI UNUTAR ZADANIH MINIMALNIH I MAKSIMALNIH GRANICA.5) 5 6 1.5 1.5) 5 6 1. * preporuka za dodatnu spavaonu SVE POVRŠINE U TABLICI SU PREPORUČLJIVE.5) 3 4 1 4 4 24 0. (VR.5 1.5) 5 6 1. LĐ)* spremište (S)* garaža /G/* NAJMANJA SVEUKUPNA NKP STANA NAJVEĆA SVEUKUPNA NKP STANA GS 1 (1.5 1. gospodarstvo i sl.3.5 6 3 8 8 22 13 13 13 (8) 98 4 2 /12/ 100 105 3.0S 5 (1.5) 5 6 1.5 4 1 6 7 22 13 13 2.5S 7 (1.0S 7 (1.

U javnim komunikacijama nužno je upotrijebiti trajne materijale. Materijali i oprema zgrade Svi planirani i upotrijebljeni materijali u zgradi moraju zadovoljiti potrebe dugotrajnosti. u potpunosti pridržavati se projekta i svih njegovih rješenja.1. Podovi Izbor materijala za izradu podova prepušta se arhitektu.1. Odabrani materijali moraju biti dostupni na tržištu i po cijeni prihvatljivi programu Društveno poticane stanogradnje.Plastika – metalna jezgra 7. a on je dužan dokazati trajnost odabranih podova u upotrebi u pogledu kvalitete materijala. te odgovarati važećim propisima i standardima. 7. Investitor i izvoditelj sklapaju ugovor o izgradnji samo u slučaju kada je izvoditelj u mogućnosti nuditi cijenu m2 neto korisne površine gotovog stana ispod vrijednosti od 640 EU.Aluminij – prekinuti hladni most.Drvo – I klasa. a projektantu omogućiti obavljanje projektantskog nadzora. pranja i bojanja. veličine i oblika.1. boje.Čelik – prekinuti hladni most.1. a ne preporuča se upotreba keramičkih pločica.2. Vrata i prozori Izbor materijala za izradu vrata i prozora prepušta se arhitektu. Prije uporabnog pregleda zgrade izvoditelj je dužan napraviti Projekt izvedenog stanja zgrade.3. dugotrajni i laki za održavanje. Zidne obloge Sve zidne obloge do visine 200 cm mjereno od poda moraju biti tvrde i otporne na fizička oštećenja. Svi podovi moraju biti protuklizni. veličine i oblika. te ga ovjerenog od projektanta predati investitoru ili tu obvezu ugovorno uz naknadu prepustiti glavnom projektantu zgrade. Izvoditelj zgrade dužan izvoditi kvalitetno. Sva ugrađena vrata i prozori moraju biti dohvatljivi u pogledu otvaranja. te pogodne za lako održavanje. boje. 7. lakog i jeftinog održavanja. 7. okova. IZVEDBA Investitor je dužan odrediti koordinatora izgradnje zgrade te ugovoriti direktivni i projektantski nadzor po Cjeniku Komore. U dodiru s 49 .1. Ostakljeni elementi na mjestu većih frekvencija otvaranja moraju biti sigurnosno tretirani.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7. zaštićeno . Projektant je dužan obavljati ugovoreni projektantski nadzor minimalno 1 puta tjedno odnosno više prema potrebi i prema terminskom planu izvoditelja. zaštićen . zaštićen . a on je dužan svakim rješenjem dokazati trajnost vrata i prozora u upotrebi u pogledu kvalitete materijala. .

Toplinska izolacija Vertikalnu i horizontalnu toplinsku izolaciju potrebno je uvijek fizički zaštititi. Obloga porastog betona. Ne preporuča se projektiranje krovova s unutrašnjim uvalama. U javnim prostorima. Preporuča se projektiranje vanjskih žlijebova i odvoda.1. Horizontalnu toplinsku izolaciju treba štititi rabiciranom betonskom košuljicom ili drugom trajnom fizičkom zaštitom na potkonstrukciji. Potrebno je osobitu pažnju posvetiti izbjegavanju toplinskih mostova. Svaki tip pročelja mora biti vodonepropusan i izoliran od upijanja vlage iz tla. Pokrov može biti po izboru projektanta ili prema posebnim uvjetima. Vertikalnu hidroizolaciju je potrebno dignuti iznad površine okolnog terena prema pravilima struke i svuda dobro fizički zaštititi. Neće se prihvatiti razvedeni krovni proboji. Kod oba tipa krova preporuča se dvostruki hladni krov s ventiliranim prostorom niskog neiskorištenog krovišta.1. a rješenje krova mora pružati kvalitetno peto pročelje zgrade. sudarne reške različitih materijala ili gipskartonske obloge izvode se prema uputama proizvođača. a proboji zbijeni i cjeloviti. 7. a u slučaju rješenja s unutrašnjim odvodima i žlijebovima skrivenim u konstrukciju vijenca neophodno je ugraditi grijače i snjegobrane. Preporuča se upotreba pročelja čija je površinska boja jednaka boji materijala po njegovoj dubini. Krov Krov može biti ravni ili kosi prema posebnim uvjetima i izboru projektanta.4. Broj proboja kroz pokrov mora biti minimalan. 7. potrebno je posvetiti izuzetnu pažnju prema pravilima struke. 7. 7. koje treba hidoizolacijski štititi. a iznad toplinske izolacije.5. poda ili s krova.1. Zato se preporuča planiranje jednostavnih podrumskih ili temeljnih gabarita koje je potrebno kompletno zaštititi hidroizolacijskom košuljicom izvana prema okolnom terenu. komunikacijama i tehničkim prostorima nije dozvoljena upotreba gipsane žbuke.6. Svako dimenzioniranje toplinske izolacije treba vršiti prema odgovarajućim propisima. Krovne proboje uz nadozide potrebno je izbjegavati ili projektirati tako da se opšav nadozida ne lomi. Pročelja Izbor materijala za izradu pročelja prepušta se arhitektu. boje i oblika.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU podovima preporuča se upotreba vodootpornog materijala radi pranja podova. U slučaju upotrebe toplog krova nužno je potrebno projektirati i izvesti kontinuiranu rešku za ventilaciju pokrova po perimetru krova ispod pokrova i duž sljemena visine 5 cm.1. do izvedbe. 50 . Vertikalnu toplinsku izolaciju treba štitit žbukom ili drugom fizičkom opnom na potkonstrukciji.7. Hidroizolacija zgrade Od projektiranja osnovnih gabarita volumena. a on je dužan dokazati trajnost odabranog materijala u upotrebi u pogledu kvalitete tipa i veličine materijala. jer su greške gotovo nepopravljive. kao niti krovni proboji paralelni sa sljemenom.

Sve hidrantske aparate i vertikale potrebno je ugraditi u zid ili obzidati. Revizijska okna instalacija unutar zgrade ne smiju biti u privatnim prostorima ili glavnim komunikacijama zgrade (stubište i glavni etažni hodnici) već je nužno takva mjesta odvojiti vratima od komunikacija zgrade. zaštićeno . veličine i oblika. a posebno temeljne ploče. Odabrani materijali moraju biti dostupni na tržištu i po cijeni prihvatljivi programu Društveno poticane stanogradnje.Drvo – I klasa. Ventilacijske vertikalne kanale s ugrađenim ventilatorima na mjestu usisa može se završiti ispod pokrova u dobro ventiliranom krovu. Materijali i oprema stana Svi planirani i upotrijebljeni materijali u stanu moraju zadovoljiti potrebe lakog i jeftinog održavanja. 7. Zaštita od sunca i pogleda mora se osigurati ugradnjom roleta ili grilja bilo kojeg tipa i materijala na pročelju izvan stana.1. a on je dužan svakim rješenjem dokazati trajnost vrata i prozora u upotrebi u pogledu kvalitete materijala. Sve oduške vertikalnih vodova kanalizacije potrebno je izvesti izvan potkrovlja. 7. U prostorima za smještaj brojila za vodu potrebno je osigurati odvodnju. boje. Preporuča se upotreba standardnih modularnih mjera. pranja i bojanja. okova. Ne dozvoljava se projektiranje posebnog okova. Kutija za rolete unutar prostora mora biti ugrađena tako da ne strši izvan unutarnjeg ruba vanjskog zida. te odgovarati važećim propisima i standardima. .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7. Sve klupćice i pragovi trebaju osigurati precizno brtvljenje. a otvaranje mora biti lako i jednostavno.1. Kod prozora posebna pažnja treba se posvetiti dimenzioniranju osvjetljenja prostorije pri čemu površina stakla na otvoru ne smije biti manja od 1/7 površine poda prostorije. a nužno je izbjeći položaj takvog okna u glavnoj pristupnoj stazi do ulaza u zgradu.2. Vrata i prozori moraju biti dohvatljivi u pogledu otvaranja. a za elektrobrojila se preporuča se smještaj u prizemlju u posebnoj niši ili prostoriji.8.Čelik – prekinuti hladni most. Otvore za ventilaciju takvog potkrovlja potrebno je posebno dobro dimenzionirati. Vrata i prozori Izbor materijala za izradu vrata i prozora prepušta se arhitektu.2. Raspored vanjskih revizijskih okana potrebno je kvalitetno estetski riješiti. Usponske vodove svih instalacija potrebno je zidom ili montažnom oblogom zaštititi i osigurati na svakoj etaži revizijsko vertikalno okno radi popravaka. Preporuča se njihovo spajanje s probojima dimnjaka kroz krovnu plohu ili izvod na vertikalno pročelje potkrovlja kako bi se izbjeglo mnogostruko probijanje krovne plohe. Na glavnom stubištu obavezno je projektirati sigurnosnu rasvjetu za slučaj nestanka struje. Sva vrata i prozori moraju imati ugrađen kvalitetan okov. zaštićen 51 . a izvan prostora mora biti kruta i fizički trajno zaštićena. Oprema i instalacije zgrade Temeljni razvod instalacija potrebno je izbjegavati ispod temelja.

sigurnosnu signalizaciju i zaštitu. U kupaoni i wc-u obavezna je ugradba vodootporne zidne obloge do visine 200 od poda. Na mjestu pričvršćenja kuhinjskih ili kupaonskih elemenata potrebno je izvesti masivnu konstrukciju.jaku struju za rasvjetu i elektromotorni pogon .3. wc-u i na kuhinjskom zidu gdje se nalaze instalacije vode.Plastika – metalna jezgra 7. boje.1. 7. a u kuhinji između donjih i visećih elemenata.2.2.4.2. 7. a topli pod za sve ostale prostore. Oprema i instalacije stana Svim stanovima potrebno je osigurati hladnu vodu i trajno cirkulirajuću toplu vodu u kupaonama. Elektroinstalacije Elektroinstalacije prema vrstama dijelimo na: .5.2. veličine i oblika odabranih podova. 7. a on je dužan dokazati kvalitete materijala. . veličina i boja istog materijala u jednom stanu. Preporuča se upotreba dvije vrste poda u jednom stanu: vodonepropusni i lako perivi pod za mokre prostore kuhinje. kupaone.individualnu potrošnju 52 . Podovi Izbor materijala za izradu podova u stanu prepušta se arhitektu.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .2. ili mogu biti montažne izvedene od podložne metalne podkonstrukcije s unutarnjom ispunom od mineralne vune i vanjskom oblogom od gipskartonskih ploča.zajedničku potrošnju . te pogodne za lako održavanje. Pregrade Pregrade u stanu mogu biti zidane od pune ili šuplje opeke. Potrebno je izbjegavati upotrebu više oblika. a za razvod instalacija dodatno parapetno proširenje. te obložene gipskartonskim pločama ili žbukane.5. kompjutore.2.slabu struju za telefon. wc-a i otvorenih prostora. Gipskartonske ploče i gipsana žbuka ne se trebali upotrebljavati u kupaoni. zaštićen . Zidne obloge Sve zidne obloge u stanu moraju biti tvrde i otporne na fizička oštećenja. centralno ili etažno grijanje i elektroinstalaciju s trotarifnim brojilom s automatskim osiguračima u ormariću za električnu energiju. kuhinjama i wc-ima.Aluminij – prekinuti hladni most. kabelsku televiziju i sl. 7.gromobran a prema korisniku na: . antensku zemaljsku i satelitsku mrežu. Pregrade od porastog betona dozvoljavaju se isključivo uz potpunu primjenu uputa proizvođača i svih sastavnih dijelova proizvoda.

telefonski priključak . Tip stana: . Hidrotehničke instalacije Hidrotehničke instalacije dijele se na: .2. wc-u.5.mješalica za umivaonik .0S 3.0S 2.ormarić s i trotarifnim brojilom .hidrantsku mrežu Sav projektirani materijal za razvod instalacija kao i sanitarne uređaje i opremu bira projektant.TV i UKW priključak .0S 1 1 1 1 1 1 1 1 1 12 7 1 1 2 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 15 8 1 1 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 18 10 1 1 3 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 18 10 1 1 3 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 21 12 1 1 3 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 21 12 1 1 3 3 2 Sva priključna mjesta treba projektirati i izvesti do pune funkcionalnosti. a slavine jednoručne i to: . osiguračima .2. Preporuča se ugradnja razvoda instalacija vode i kanalizacije tipa kao Rehau ili sl. a rasvjetna mjesta u kupaoni.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Razvod svih elektroinstalacija po zgradi mora se vršiti u zaštitnim plastičnim cijevima. Svi keramički elementi trebaju biti iste boje.priključak za kompjuter 1. Projektant vodovodnih instalacija dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje slavina.mješalica za wc umivaonik i priključak za vodokotlić .jednofazna šuko priključnica .vanjsko rasvjetno mjesto / lođi ili terasi .rasvjetno mjeto s prekidačem . odvoda i kupaonske opreme. brijanje) .priključak za perilicu za suđe . a kvalitetu materijala i opreme dokazuje odgovarajućim atestima.5S 3.portafon i zvono .sigurnosni priključak za perilicu . 7.vanjski kupaonski prekidač .mješalica za tuš s ručkom . a navedene priključke vezati uz struni krug rasvjete.priključak s holenderom za perilicu za rublje .priključak za jacuzzi kadu (tuš) . Potrebno je projektirati i ugraditi ventilatore u kupaonici i wc-u.mješalica za sudoper . Projektant elektroinstalacija dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje prekidača i utičnica.5S 4.razvodna ploča s autom.podne rešetke U kuhinji je potrebno planirati ugradnju dvostrukog sudopera.0S 2.vodovod . izbi i na lođi / terasi treba opremiti plafonjerama i žaruljama.kupaonski ormarić (rasvjeta. 53 .kutija za izjednačavanje potencijala .kanalizaciju .višefazni priključak za štednjak .priključak za napu .

2.3.3. Obavezna je minimalno umjetna ventilacija kupaone. Grijanje Centralno grijanje može biti s kotlovnicom ili toplinskom podstanicom. Pri projektiranju potrebno je insistirati na grupiranju svih instalacija i izbjegavanju etažiranja vertikala. Radijatori mogu biti po izboru projektanta.instalacija plina 7. Posebno je važno uskladiti položaj svakog radijatora s utičnicama i prekidačima jake i slabe struje. 54 .2.5. Etažno grijanje može biti na plin ili električnu energiju.1.5. wc-a i nape u kuhinji. Hlađenje Sustav hlađenja možemo podijeliti na: . izbe.2. Projektant centralnog grijanja dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje radijatora.ventilacija .hlađenje . Termotehničke instalacije Termotehničke instalacije dijele se na: . 7. vidljivih vertikala i plinskog bojlera. a obavezna je ugradba termo ventila i odzračnika na svakom radijatoru. .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7.cjeloviti Preporuča se upotreba djelomičnog sustava u kojem se hlade samo dnevni boravci stanova pojedinačnim sustavima s jednom vanjskom i jednom unutarnjom jedinicom.2. s planiranim namještajem i s budućom planiranom polusobom unutar koje se mora nalaziti jedan radijator. Kotlovnica može biti na plin ili lož ulje. s načinom otvaranja vrata. Ventilacija Za ventilacijske kanale mogu se upotrebljavati svi tipovi ventilacije koji mogu dokazati kvalitetu odgovarajućim atestima. 7.Minimalni okrugli presjek ventilacijskog kanala kod prisilne ventilacije – 78 cm2 Projektant ventilacije dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje priključaka i revijskih okana ventilacijskih kanala. Ne dozvoljava se ugradnja radijatora preko stakla francuskog prozora.3.3.5. Tip centralnog grijanja projektant usuglašava s investitorom i lokalnim distributerom energije.2.grijanje . Sve radijatore je potrebno ucrtati u katalogu stanova s ostalom opremom i namještajem. ventilacijskog ormara za hranu.3.djelomični .Minimalni pravokutni presjek ventilacijskog kanala kod prisilne ventilacije – 140 cm2 . Preporuča se upotreba plina gdje je to moguće po sustavu centralnog etažnog grijanja samostalno za svaki stan s ugrađenim plinskim bojlerom i plinskim dimnjakom u svakom stanu.5.

Mjesto za ugradbu peći treba osigurati i ucrtati u katalogu stanova s ostalom opremom i namještajem. a nužno je primijeniti modularnu koordinaciju nosivih zidova zgrade čiji su preferirajući višekratnici 60 cm / 30 cm / 10 cm. Svi vanjski zidovi moraju se planirati u skladu s važećim propisima.2. Projektant dimnjaka dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje priključaka i revijskih okana dimnjaka.3. Nosivi zidovi Nosivi zidovi mogu se izvoditi od opeke.5. 7.2. Preporuča se položaj dimnjaka uz dnevnu sobu i kuhinju. Plinska instalacija Plinska mreža dijeli se na: .3.4. Manji rasponi konstrukcije povećavaju cijenu izvedbe. 7.5. Položaj plinskih ura definiran je uvjetima lokalnog distributera. a onemogućavaju prilagodljivost stana budućim nepoznatim zahtjevima. Nosivi zid između dva stana potrebno je izvesti prema pravilima potrebne zvučne izolacije pri čemu osnovna minimalna debljina nosivog sloja zida iznosi 20 cm u kojoj se ne smiju raditi nikakvi usjeci i zasjeci.4.individualnu Razvod plinske instalacije vrši se na vidljivom i pristupačnom mjestu s vidljivom mrežom.3.2. Radi postizanja kvalitetnog odnosa fleksibilnosti stana i raspona konstrukcije preporuča se upotreba raspona nosivih zidova od 600 cm.3. Svi nosivi zidovi moraju se planirati u skladu s važećim propisima.3. Konstruktivni elementi zgrade Pri projektiranju potrebno je upotrebljavati što jednostavnije nosive sustave i što veći broj istih raspona radi postizanja niže cijene izvedbe. porastog ili armiranog betona. Vanjski zidovi Bez obzira dali su nosivi ili nenosivi vanjski zidovi moraju zadovoljiti potrebe toplinske i zvučne izolacije stana prema svim negrijanim prostorima ili sadržajima koji proizvode buku ili vibracije. Visina nosivih zidova treba biti višekratnik modula 10 cm. 7. Pregradni zidovi 55 .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7.1. 7. Dimjaci Svaki stan bez obzira na način grijanja mora imati ugrađen rezervni dimnjak u stambenoj prostoriji.3. 7.zajedničku .

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Pregradni zidovi mogu biti od opeke. a svi nacrti tehnički precizno iscrtani na matrici. krutosti i otpornosti na vodu i vlagu. Projekt izvedenog stanja Nakon završetka izgradnje zgrade. Projekt mora biti cjelovit. Izvoditelj može izradu projekta izvedenog stanja povjeriti proejktantu uz naknadu. 7. nosivosti. kopirani te uvezani.4. porastog betona ili montažnih elemenata pri čemu nužno moraju zadovoljiti potrebe zvučne izolacije. 56 . a prije uporabnog pregleda izvoditelj je dužan napraviti projekt izvedenog stanja u kome su unešene sve promjene nastale u toku gradnje u odnosu na nacrte iz izvedbenog projekta.

toplinsku zaštitu i zaštitu od buke. izvoditelja i investitora čak i kada su ovi zahtjevi veći od trenutno važećih državnih zakona i propisa. Prema važećem Zakonu o gradnji projektant je dužan ishoditi pozitivno mišljenje o kontroli glavnih projekata od ovlaštenih državnih revidenata za konstrukciju. ZAKONI I PROPISI Svi projektanti u procesu projektiranja dužni su poštivati zakone i propise iz područja koje obuhvaća cjelovit proces građenja stambene zgrade od izbora lokacije do upotrebnog pregleda zgrade.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 8. Investitor svoje posebne zahtjeve donosi ovim Privremenim pravilnikom koji ima snagu ugovora između projektanata. Odgovornost i obvezu ispravke i dorade projekta ili izvedbe zgrade za svaku neusklađenost projekta ili izvedbe s važećim propisima isključivo snose projektanti i izvoditelji u svojim domenama. 57 .

projektant je dužan ishoditi pozitivno mišljenje revidenta. njihovih brojeva i površina. U prilogu nalaze se model Kataloga zgrade i Katalog stanova. u kome su na jednoobrazni način prikazani svi stanovi. Nakon svakih konzultacija revident dostavlja projektantu pismeno mišljenje na posljednju dostavljenu inačicu projekta. U prilogu se nalazi shema obvezne stranice kataloga stanova. projektant investitoru dostavlja tri (3) primjerka kompletnog idejnog projekta uvezanih u registratore. Za slijedeće konzultacije projektant je dužan ispraviti prethodne pismene primjedbe.DWG formatu. projektant prilagođava projektna rješenja prema zahtjevima Privremenog pravilnika. Kad su usuglašena sva tri sastavna dijela projekta investitor izdaje službeno odobrenje idejnog projekta na prijedlog revidenta na Obrascu 1. Također. 9. Po dovršenju idejnog projekta. Također. u Obrascu 1 revident upisuje sve eventualne primjedbe koje je projektant dužan otkloniti u daljoj fazi projektiranja. Svi prilozi moraju biti zapečačeni. Po odobrenju idejnog projekta. Odabrani projektant po potpisu Ugovora započinje izradu idejnog projekta. U procesu izrade idejnog projekta. Kompletani proces usuglašavanja i odobrenja idejnog projekta projektant mora dovršiti u ugovornom roku. Po dobivanju odobrenja idejnog projekta projektantu je službeno odobrena izrada glavnog projekta. odgovarajućih zakona i propisa i naputcima imenovanih revidenata. U odobrenje je obvezno unijeti projektantske podatke kao što su: tablica sa strukturom. tablica s pregledom svih ostalih sadržaja. Revident je dužan prekontrolirati arhitektonsko-građevinski.2. Po dovršenju procesa usuglašavanja projekta s traženim standardima.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 9.1. Za projektanta i izvoditelja obavezno je poštivanje revidentskog mišljenja. projektant dostavlja investitoru i Katalog zgrade u kome je na jednoobrazan način prikazan idejni projekt zgrade. KONTROLA I USVAJANJE PROJEKATA Radi provjere kvalitete projektnih rješenja i osiguranja racionalnosti projekata u okviru maksimalne zadane cijene od 640 EU/m2 neto korisne površine objekta investitor uvodi internu kontrolu projekata preko svojih revidenata. Praćenje glavnog projekta Po odobrenju idejnog projekta investitorov glavni inženjer za pojedino područje Hrvatske projektantu dostavlja potvrdu odobrenja na Obrascu 1. 58 . strojarski i elektroinstalaterski dio projekta i njihovu međusobnu usklađenost. brojem i površinama stanova. 9. pokazatelji ekonomičnosti i dr. Katalog zgrade dostavlja se u tri uvezana primjerka i na CD-u u *. projektant dostavlja investitoru Katalog stanova (dostavlja se u 3 uvezana primjerka). Praćenje idejnog projekta Praćenje izrade idejnog projekta provodi se kroz najviše tri konzultacije na kojima projektant i revident prilagođavaju projekt traženim standardima investitora.

59 . U Obrascu 2 potrebno je unijeti sve promijenjene projektantske podatke iz glavnog projekta u odnosu na idejni projekt.da je uspješno nadzirao najmanje 2 stambena objekta istih ili većih površina . Knjiga građevinskih detalja sastoji se minmalno od 3 detalja (spoj zgrade s terenom. Prvenstvo nadzora ima autor projektnog rješenja.da je priložio njihove fotografije i potvrdu njihovih investitora o uspješno obavljenom nadzoru Imenovanje stupa na snagu kada predloženog kandidata potvrdi investitor. Nadzor Prije početka izgradnje investitor je dužan prema Zakonu o gradnji izabrati službu i odgovornu osobu za vršenje nadzora. Završni radovi projektanta Po dovršenju izgradnje stambene građevine. 9. a odobrenje glavnog projekta izdaje se na Obrascu 2. Kandidat za odgovornu osobu za vršenje nadzora koji udovoljava zakonskim uvjetima mora udovoljiti dodatne kriterije investitora: . ovjerena knjiga građevinskih detalja i izvedbeni nacrti. Prije postupka kontrole glavnog projekta projektant je dužan dostaviti investitoru kompletan glavni projekt i katalog stanova iz usvojenog idejnog projekta.4. 9.6. Ukoliko u pojedinoj fazi radova na gradilištu nema ovjerenih projekata ili izvedbenih nacrta. U slučaju bilo kakvih promjena projektant i izvoditelj su dužni ishoditi pismena odobrenja revidenta i investitora. Praćenje izvedbenog projekta Kod izvedbenog projekta potrebno je dobiti odobrenje samo Knjige građevinskih detalja na Obrascu 3. Svaki pojedini građevinski detalj mora biti ovjeren potpisom i datumom od strane projektanta i revidenta. Praćenje izvedbe U toku izvođenja na gradilištu moraju biti ovjereni glavni projekt. Prije dovršenja radova na izgradnji izvoditelj je dužan provesti Projekt etažiranja stanova.5.3. projektant dostavlja investitoru Katalog stanova izvedenog stanja i Projekt etažiranja zgrade. Navedeni postupak praćenja izrade i odobrenja idejnog projekta primjenjuje se i kod glavnog projekta. U izradi elaborata etažiranja stanova projektant obračunava sve NKP površine prema važećim državnim zakonima i propisima. 9. nadzorni inženjer je dužan zaustaviti radove dok se ne izrade. Katalog stanova izrađuje se na način istovrstan onome kod izrade idejnog projekta.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Ukoliko projektant ne dostavi investitoru tražene kataloge investitor neće ovjeriti projektantu niti jednu privremenu mjesečnu situaciju. spoj detalja stolarije i bravarije stana na pročelju i detalj vijenca). dostave i ovjere traženi nacrti. 9.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Privremeni pravilnik.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 10. ZAKLJUČAK Pravilnik za društveno poticanu stanogradnju obvezujući je akt za investitora. projektanta. nadzornog organa i izvoditelja u programu Društveno poticane stanogradnje. 60 . revidenta.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful