REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZA JAVNE RADOVE, OBNOVU I GRADITELJSTVO UPRAVA ZA STANOVANJE, GRADITELJSTVO I STANOGRADNJU

PRAVILNIK
ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU
Propis o tehničkim smjernicama za stanove koji se grade prema odredbama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji

ZAGREB, PROSINAC 2003.

/RADNA VERZIJA 051203/

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

SADRŽAJ: 1. 1.1. 1.2. 2. CILJEVI Cilj programa Cilj privremenog pravilnika IZBOR LOKACIJE 2.1. 2.2. 2.2.1. 2.2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 2.8. 2.8.1. 2.8.2. 2.8.3. 2.8.4. 2.8.5. 2.8.6. 2.8.7. 2.8.8. 2.9. 3. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 4. 4.1. 4.2. 4.3. 5. 5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5. Izvod iz urbanističkog plana Izvod iz katastra Katastarski plan Posjedovni list Izvod iz zemljišne knjige Tehnička karta infrastrukture Geodetski snimak terena Geomehanički elaborat Mjerenje QH linije Oblik i vrst terena Ravan teren Ujednačena vrst tla Neizgrađeno zemljište Stambena zona Blizina visokog zelenila Blizina javnog prometa Blizina javne opskrbe Geofizička podobnost Karta buke

IZBOR PROJEKTANTA Ovlašteni arhitekt Refentna lista Mladi arhitekt Prava i obveze izabranog arhitekta Autorska prava PROJEKTNI PROGRAM Broj i veličina stanova Prateći prostori stanovanja Ostali sadržaji PROJEKTIRANJE Idejni arhitektonski projekt Glavni arhitektonski projekt Knjiga građevinskih detalja Izvedbeni arhitektonski projekt Projektiranje instalacija

1

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

5.6. Projekti infrastrukturnih priključaka 5.7. Projektantski nadzor 5.8. Projekt etažiranja 5.9. Uporabni pregled 5.10. Dodatni zahtjevi investitora 5.11. Sadržaj projekata 5.11.1. Idejni projekt 5.11.1.1. Arhitektonski idejni projekt 5.11.1.2. Konstrukcijski idejni projekt 5.11.1.3. Instalacijski idejni projekti 5.11.1.4. Idejno rješenje okoliša 5.11.1.5. Idejni projekt fizike zgrade 5.11.2. Glavni projekt 5.11.2.1. Arhitektonski projekt 5.11.2.2. Konstrukcijski projekt 5.11.2.3. Instalacijski projekti 5.11.2.3.1. Projekt elektroinstalacija 5.11.2.3.2. Projekt vodovoda, kanalizacije i hidrantske mreže 5.11.2.3.3. Projekt centralnog grijanja 5.11.2.3.4. Projekt dizala 5.11.2.4. Elaborati 5.11.2.4.1. Fizikalna svojstva zgrade 5.11.2.4.2. Akustička svojstva i zaštita od buke 5.11.2.4.3. Zaštita od požara 5.11.2.4.4. Zaštita na radu 5.11.2.5. Troškovnik 5.11.2.6. Katalog stanova 5.11.3. Izvedbeni projekt 5.11.3.1. Arhitektonski projekt 5.11.3.2. Konstrukcijski projekt 5.11.3.3. Projekt etažiranja stanova 5.12. Upute za iscrtavanje nacrta u AutoCAD-u 6. STANDARDI I NORMATIVI 6.1. Okoliš 6.1.1. Uvjeti parkiranja i garažiranja 6.1.2. Uvjeti pješačkog pristupa 6.1.3. Uvjeti za visoko i nisko zelenilo 6.1.4. Uvjeti za igru djece 6.1.5. Uvjeti za odmor i rekreaciju odraslih 6.1.6. Uvjeti za infrastrukturno uređenje parcele 6.1.6.1. Prometno rješenje 6.1.6.2. Odvodnja 6.1.6.3. Rasvjeta 6.1.6.4. Vanjski hidranti 6.2. Zgrada 6.2.1. Glavni ulaz 6.2.2. Sporedni ulaz

2

14.3.2. Galerije 6.11.5.3.10.2.2.3.17.3. Hodnici 6.3.15. Neto površina 6.2. Prostorija za kućni otpad i smeće 6.13.3.3.7. Horizontalni razvod plina 6. Horizontalni razvod vodovoda 6.2.6.3.3.7.1.2. Blagovaona (BL) 6.3.9.2.1.2. IZVEDBA Materijali i oprema zgrade Vrata i prozori Podovi 7.3.16.2.3. Vjetrobran 6.2. Vrste prostorija u stanu 6.14.3. Vrt (VR).2.3. Vrste stanova 6.20.3. Spremište (S) 6. Spavaća soba za roditelje (SP2) 6.3. Bruto površina 6. Horizontalni razvod kanalizacije 6. Kuhinja (KH) 6.6.2.3. Trafostanica 6. Dizalo 6.3.5. Prostorija za bicikle 6.3.2.3. Sporedno stubište 6.17.2. Hodnik (HO) 6.2. Kotlovnica ili podstanica 6. Izba (IZ) 6.2.2.1.3.3.17.2. Wc (WC) 6.2.8. Površine prostorija u stanu 7.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6.3.3.3.3.10.16. 7. Ulaz (UL) 6. lođa (LO) 6.17.3.1.3. Parametri ekonomičnosti 6.3.2. Zajedničko spremište 6.2.2. Kupaona (KP) 6.1.3. Vjetrobran (VJ) 6.8.11.1.1. terasa (TE).2. Spavaća soba za dvije osobe (SP2) 6.9.3.3. Spremišta stanara 6. balkon (BA). Glavno stubište 6.1.2.18.4.3. Garderoba (GD) 6.3. 7.15.3. Opis prostorija u stanu 6.3.2.2.3.4. Horizontalni razvod 6. 3 .12.19.2. Stan 6.19.3.12. Vertikalni razvod 6. Zajedničke instalacije 6.19.3.3. Garaža (G) 6. Izračun površina 6. Dnevni boravak (DB) 6.3.3.2.17. Ulazni prostor 6. Spavaća soba za jednu osobu (SP1) 6.13.

2.3.2.2.5.3.8. Vanjski zidovi 7.3. Grijanje 7. 9.3.1.2.2. 9. Pregradni zidovi 7. Ventilacija 7.1.5.5. Nosivi zidovi 7.2.4.2. Konstruktivni elementi zgrade 7.2.4. Podovi 7.3. 9.3. Krov 7.7.4.2. Hidroizolacija zgrade 7.3.1.5.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7.3. Zidne obloge 7.2. Vrata i prozori 7. Projekt izvedenog stanja 8.4. Dimnjaci 7. 9. Pregrade 7. Elektroinstalacije 7. 9.1.1.3.6.3.2.3.2.1. Materijali i oprema stana 7.5.5. Zidne obloge 7.5.2.4. ZAKONI I PROPISI KONTROLA I USVAJANJE PROJEKATA Praćenje idejnog projekta Praćenje glavnog projekta Praćenje izvedbenog projekta Nadzor Praćenje izvedbe Završni radovi projektanta ZAKLJUČAK 4 .1.2. Hidrotehničke instalacije 7.6.1. Termotehničke instalacije 7.5. Plinska instalacija 7. 9.1.3. Hlađenje 7.2.3. Pročelja 7.2.5.5.5. 9.1.2.3. Oprema i instalacije zgrade 7. 10.1. Toplinska izolacija 7. Oprema i instalacije stana 7.4.2.2.

koji nemaju stan. nositelj investitorskih poslova.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 1. ali u specifičnim slučajevima to može u ime Republike Hrvatske biti i drugo ovlašteno tijelo. te namijenjeni za prodaju skupinama građana s prosječnim platežnim mogućnostima koji nemaju riješeno ili prikladno riješeno svoje stambeno pitanje. Cilj programa Društveno poticana stanogradnja ima za cilj pomoći pri kupnji stana svim građanima. 109/2001) kojim se reguliraju sva temeljna pravna i ekonomska pitanja ovog Programa. odnosno najmanja sobnost stana i najveća neto korisna površina stambenog prostora koju 5 . Stanovi tj. obnovu i graditeljstvo u ime Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama je nositelj i organizator izgradnje. gdje bi najsiromašniji građani sticali stan kao osnovno sredstvo za život.1. CILJEVI Program Društveno poticane stanogradnje (POS) treba omogućiti rješavanje stambenih potreba građana Republike Hrvatske u okviru njima pristupačnih uvjeta. na način da se osiguraju uvjeti za izgradnju ekonomičnih i jeftinih stanova koji zadovoljavaju traženom kvalitetom. sredstva jedinica lokalne samouprave i učešće građana za kupnju stana. uz paralelno poticanje stanogradnje kao razvojnog elementa gospodarstva u cjelini što stvara preduvjete za povećanje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta. tj. Izvori financiranja izgradnje stanova u modelu POS su proračunska sredstva države. Time se uz realne izvore sredstava zatvara financijska konstrukcija izgradnje. Model financiranja uzgradnje stanova prema programu POS temelji se na partnerskom odnosu više sudionika koje povezuje nositelj – Republika Hrvatska. novac poslovnih banaka koje u tome nalaze svoj interes. te konačno sredstva na tržištu kapitala. veličina stana. Prema Odluci o raspoređivanju i korištenju proračunskih sredstava u realizaciji kapitalnog projekta “Stanovi za socijalne skupine građana” ministra za javne radove. odnosno. 1.N. a istovremeno omogućava da trošak za krajnjeg korisnika stana – građanina bude prihvatljiv u odnosu na prosječne platežne mogućnosti građana. Republika Hrvatska. a nisu u mogućnosti samostalno riješiti taj problem. koji bi u konačnici trebao prerasti u socijalnu stanogradnju. nekretnine u okviru rečenog Programa POS. Društveno poticana stanogradnja provodi se prema Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji (N. To je prvi korak društvene brige za stanogradnju. Ministarstvo za javne radove. vlasništvo su Republike Hrvatske. Cijena izgradnje svih stanova u sklopu POS-a je ograničena na vrijednost 640 EU/m2 neto korisne površine stana kako bi se večini građana koji nemaju stan osigurala mogućnost njegove kupnje. obnovu i graditeljstvo.

Glavni ciljevi su: .2.Projektirati humani slobodni prostor oko zgrade .5 sobni za 3 osobe najmanje 2. preko procesa projektiranja do useljenja i upisa u zemljišnu knjigu vlasništva. standarde i smjernice za izgradnju stanova . Drugi pravilnici s područja stanovanja trebaju se donijeti u što kraćem vremenu u skladu sa Strategijom razvitka Republike Hrvatske na temelju detaljnih studija uvjeta stanovanja u Hrvatskoj.Štititi interes investitora PREPREKE NA PUTU OSNOVNIH CILJEVA PRAVILNIKA OTKLONIT ĆE SE FLEKSIBILNOM REVIZIJOM PREDLOŽENIH RJEŠENJA. Pravilnik preuzima dio standarda.Projektirati jeftinu zgradu s maksimalnom cijenom od 640 EU/m2 neto korisne površine stana .Projektirati suvremenu i ambijentalno kvalitetnu zgradu . do 50 m2 stambenog prostora do 65 m2 stambenog prostora do 80 m2 stambenog prostora do 90 m2 stambenog prostora do 100 m2 stambenog prostora do 110 m2 stambenog prostora do 120 m2 stambenog prostora najmanje dozvoljene površine 6 .0 sobni za 6 osoba najmanje 3. te iznosi kako slijedi: za 1 osobu za 2 osobe najmanje 1. Cilj Pravilnika Pravilnik ima za cilj definirati sve stručne uvjete za izgradnju stanova prema Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji od izbora lokacije za izgradnju.Odabrati kvalitetnu lokaciju .Projektirati suvremen i kvalitetan stan . svibnja 1984. zgrade i naselja u društveno usmjerenoj stambenoj izgradnji koji su izrađeni za Zagreb. normativa i tehničkih uvjeta iz Standarda stana.0 sobni Normativima ovog Pravilnika odrediti će se stanova.0 sobni za 4 osobe najmanje 2.Uskladiti europske i hrvatske normative.5 sobni za 5 osoba najmanje 3. 1.Projektirati bitna svojstva građevine .5 sobni za 7 osoba i više najmanje 4. travnja 1998.Odabrati kvalitetnog projektanta . a u skladu s europskim standardima i normativima.Projektirati zgradu velike trajnosti .Projektirati zgradu i prostor oko nje bez prostornih barijera s maksimalnim mogućnostima korištenja osoba s poteškoćama u kretanju . te koristi iskustva Smjernica za projektiranje višestambene izgradnje za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata koje su izrađene za Ministarstvo razvitka i obnove.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU pojedini građanin može kupiti ovisna je o broju članova njegovog obiteljskog domaćinstva.

U suprotnom. Katastarskim planom i Posjedovnim listom vršitelj izbora je dužan dokazati da je izvršena parcelacija za promatrano zemljište i da je zemljište upisano prema namjeni kao građevinsko. vršitelj izbora u JLS dužan je izraditi novi parcelacijski elaborat i izvršiti preparcelaciju promatranog zemljišta. jer on daje jasnije i preciznije propozicije izgradnje na promatranoj parceli. U tom slučaju potrebno je prethodno izraditi i usvojiti neki od zakonskih urbanističkih planova. a pri izboru neophodno se držati svih uvjeta i preporuka koje slijede. Izvod iz katastra Izvodom iz katastra dokazuju se ažurnost i točnost podataka za izabranu česticu. *Prilog 1: IZBOR LOKACIJE *Prilog 2: DIMENZIONIRANJE PARCELE 2.2.1. kontekstualno usklađenje postojeće i buduće izgradnje. 2. 2. te detaljne i realne propozicije izgradnje pripadajuće infrastrukture. jednoznačno se utvrđuje pravovaljana parcelacija izabrane čestice. 2.2. Katastarski plan Nacrtom katastarskog plana. te po potrebi izvršiti prenamjenu zemljišta.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 2. Nije dozvoljeno izabrati zemljište za koje nije na snazi niti jedan urbanistički plan. Ovim izvodom potrebno je dokazati da se promatrano zemljište nalazi u građevnoj zoni gdje se mogu graditi stanovi. Preslikom provedbenih odredbi potrebno je dokumentirati planske urbanističko-tehničke uvjete za promatrano zemljište (horizontalne i vertikalne gabarite buduće građevine. koji je trenutno na snazi.2.1. Vršitelj izbora je dužan prethodno pribaviti niz dokumenata kojima se dokazuje podobnost prostora predviđenog za Društveno poticanu stanogradnju. Posjedovni list 7 . IZBOR LOKACIJE Prvi važan korak u pripremi ekonomične i jeftine stanogradnje je izbor lokacije koja će osigurati brz i jeftin put do završetka izgradnje. postotak izgrađenosti i sl. minimalno potrebne udaljenosti od susjednih parcela.) Kod izbora zemljišta prednost imaju zemljišta za koja je na snazi Detaljni urbanistički plan (Provedbeni urbanistički plan). Katastarski plan i Posjedovni list za promatranu katastarsku česticu ne smiju biti stariji od 3 mjeseca čime se dokazuje valjanost i istinitost podataka.2. a u skladu sa zakonom. Izvod iz prostorno-planske dokumentacije Za zemljište koje se želi odabrati vršitelj izbora je dužan pribaviti izvod iz postojećeg urbanističkog plana (grafički i tekstualni dio). kapacitete svih sadržaja.

2. U suprotnom. 2. Prilikom izbora prednost imaju zemljišta na kojima je moguće ostvariti ukupan standard zgrade i stanovanja i koja nisu opterećena uvjetima zajedničkog korištenja (zajednički prilaz. Izvod iz zemljišne knjige Ovim izvodom potrebno je dokumentirati da su riješeni svi pravno imovinski odnosi s vlasništvom nad zemljištem. kuteve. prolaz i sl. da ono nije opterećeno nikakvim teretima. Geodetski snimak terena Lokaciju koja se predlaže za izbor potrebno je detaljno geodetski snimiti. Stanje pristupne ceste i izvedenih instalacija komunalne infrastrukture dokazuje se prilaganjem tehničke karte infrastrukture u mjerilu 1:200 do 1:1000. U tehničkoj karti i opisu infrastrukture trebaju biti navedeni svi pokazatelji o dimenzijama.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Posjedovnim listom dokazuje se usklađenost vlasništva nad izabranom zemljišnom česticom sa stanjem vlasništva iz zemljišne knjige vlasništva kao i usklađenost namjene zemljišta s namjenom iz izvoda iz urbanističkog plana. a za njih treba JLS pismeno utvrditi svoju obvezu i rok izgradnje. Vršitelj izbora dužan je priložiti potvrdu da za predloženo zemljište nije zatražen povrat imovine. 2. Ostale instalacije komunalne infrastrukture (instalacije plina.3. Tehnička karta infrastrukture Promatrano zemljište za izbor za društveno poticanu stanogradnju mora imati izvedenu pristupnu cestu do parcele i u njoj izvedene instalacije vodovoda.). a tehnički uvjeti priključenja dopisima komunalnih organizacija koje pružaju odgovarajuće usluge. Ne može se odabrati parcela za koju podaci iz posjedovnog lista nisu u skladu s urbanističkom namjenom zemljišta ili s vlasništvom iz izvoda iz zemljišne knjige. te da je identifikacija katastarske čestice i površina zemljišta usklađena s podacima iz posjedovnog lista. te za prijedlog spajanja budućeg rješenja okoliša i susjednih parcela. 8 .) mogu biti samo planirane. Geodetski snimak obuhvaća detaljne horizontalne i vertikalne podatke predloženog zemljišta (udaljenosti. kapacitetima i ostalim uvjetima infrastrukture (QH linija i sl. apsolutne visinske kote.4. Nije dozvoljeno izabrati zemljište koje nema izvedene osnovne neophodne vodove infrastrukture u pristupnoj cesti ili kojem se pristupa preko privatne ceste ili druge parcele. vršitelj izbora dužan je prethodno razriješiti sve pravnoimovinske probleme i to provesti kroz zemljišnu knjigu.). telefona i dr. kanalizacije i električne energije. položaj visinskog repera i sl.5.) i njegove bliže okolice koja je nužna za ukupnost i preglednost situacije.

Preporuča se izbor cjelovitih i geometrijski pravilnih oblika terena.8. Najmanja dimenzija širine i duljine terena mora biti 16 m.8.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Obavezni sastavni dio svakog geodetskog snimka je i snimka točnog položaja vrednijih grupacija visokog zelenila i pojedinačnih stabala na terenu. 2. visina podzemne vode i druge karakteristike tla. 2. Neizgrađeno zemljište 9 . a preporuča se da bude jednaka ili veća od 18 m. te mu je potrebno posvetiti znatnu pažnju. odmora i rekreacije. Nivo podzemne vode treba biti ispod donje kote temelja preporučene geomehaničkim elaboratom. racionalniji presjek zgrade. 2. 2. igre. Ravan teren Kod izbora preporučuju se ravni tereni koji imaju ujednačenu vrst tla. 2.1. Mjerenje QH linije Izmjerom QH linije potrebno je dokazati minimalno potreban pritisak u priključnom vodovodu za izvedbu hidrantske instalacije u novoj građevini čime se izbjegavaju dodatni troškovi izgradnje rezervoara i pojačivača pritiska u zgradi.2. 2.3. lakšu organizaciju gradilišta i bolje korištenje okoliša zgrade za prateće sadržaje parkiranja. Visina nadtemeljnih zidova treba biti <= 2 m. Samo izuzetno mogu se prihvatiti nepovoljniji geomehanički uvjeti kada racionalnost sveukupnog građevinskog poduhvata nije dovedena u pitanje. Ravni tereni omogućavaju jeftinija rješenja pristupa zgradi posebice za invalide i starije osobe. Ravni tereni omogućavaju jednostavnija i ekonomičnija rješenja temeljenja. Ujednačena vrst tla Preporučuju se tereni koji imaju istu vrst tla preko cijele površine čime se izbjegavaju skupi oblici temeljenja izvedbom zamjenskog materijala ili miniranjem. Geomehanički elaborat Prije izbora zemljišta potrebno je izvršiti stručno ispitivanje terena bušenjem i izradom odgovarajućeg geomehaničkog elaborata kojim se dokazuje položaj i nosivost terena. Prihvatljiva dubina temeljenja određuje se prema strukturi programa. Oblik i vrst terena Pravi izbor oblika i vrste terena znatno smanjuje troškove građenja. Predloženo zemljište mora imati kvalitetno nosivo tlo smješteno na prihvatljivoj dubini od površine terena koje omogućava ekonomično temeljenje.8.8.7.6.

2.8. Prvenstveno treba birati mjesta gdje se mogu graditi samostojeće zgrade.5.7.8.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Posebno je potrebno izbjegavati zemljišta na kojima je potrebno vršiti rušenja i uklanjanje postojećih objekata ili na kojima je predviđena izgradnja novih građevina naslanjanjem na postojeće građevine kako bi se izbjegli dodatni troškovi pojačanja temelja susjednih građevina ili troškovi zaštite građevinske jame. Blizina javnog prometa Unutar lokalnih mogućnosti preporučuje se izbor lokacija koja u relativnoj blizini (10-15 minuta hoda) imaju dostupna sredstva javnog prometa.8.9. 2. 2.8. Blizina javne opskrbe Preporuča se izbor lokacije u čijoj blizini se nalazi barem jedna trgovina mješovitom robom (kućne potrepštine).8. Blizina visokog zelenila Kod izbora preporučuju se zemljišta koja u neposrednoj blizini imaju postojeće visoko zelenilo javno dostupno budućim korisnicima ili koja imaju unutar sebe grupaciju drveća koja neće trebati rušiti prilikom izgradnje. Time se osiguravaju uvjeti za izgradnju najjeftinijih stanova. 2. Geofizička podobnost Preporuča se prije izbora lokacije izvršiti radiestezijsko ispitivanje terena i u slučaju negativnih rezultata predvidjeti vrstu i razinu zaštite budućih korisnika prostora. Izuzetno može se pristupiti izgradnji na parcelama na kojima se traži rekonstrukcija ili restitucija postojećih građevina kada to traži lokalna zajednica i kada je spremna financirati eventualnu razliku povećane cijene izgradnje u odnosu na zakonska ograničenja od 640 EU/m2 neto korisne površine stana. 2. Karta buke Prije odluke o izboru zemljišta potrebno je izmjeriti za svaku lokaciju i izraditi izvještaj o mjerenju s kartom buke kao podlogu za donošenje odluke o izboru i projektantu za eventualno potrebnu zbučnu zaštitu buduće građevine i njenih korisnika.6. 2. 10 . Stambena zona Pri izboru zemljišta za društveno poticanu gradnju predlaže se prvenstveno birati zemljište u području mirne stambene zone gdje se između stambenih zgrada s pratećim sadržajima ne nalaze drugi sadržaji i namjene koji izazivaju buku.8. zagađenje i druge negativne utjecaje na stanovanje.4.

Refentna lista Izabrani arhitekt dužan je priložiti svoj autorski portfolio izvedenih i(li) projektiranih stambenih objekata u zadnjih 10 godina. 3. Ovlašteni arhitekt Izabrani arhitekt dužan je priložiti rješenje o ovlaštenju arhitekata i inženjera u graditeljstvu čime se osiguravaju uvjeti za cjelovito obavljanje projektantskog zadatka. Radi osiguranja svojih ugovornih rokova izabrani arhitekt obavlja i dio poslova koji nije sastavni dio njegovog ugovora.2.3.4.1. obnovu i graditeljstvo ili drugo ovlašteno tijelo. 3. O toku svake etape tog procesa dužan je odmah pismeno izvijestiti zaduženog glavnog inženjera u Ministarstvu za javne radove. Prednost pri izboru imaju arhitekti s većim brojem nagrađenih izvedenih stambenih zgrada. Mladi arhitekt U slučaju kada se izabere arhitekt putem javnog arhitektonskog natječaja za idejno rješenje stambene zgrade koji nema ovlaštenje ili nije izveo niti jednu stambenu zgradu investitor će mu ponuditi izradu projekta u jednom od arhitektonskih ureda u kojem je osigurao najpovoljnije uvjete za izradu odabranog projekta uz mogućnost istovremene edukacije mladog odabranog arhitekta. Hrvatske komore potrebni zakonski Cjeniku Komore s predloži izabrani 11 . investitor ima pravo posao povjeriti drugonagrađenom autoru koji zadovoljava tražene uvjete. 3.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 3. Za navedeni posao arhitekt dobiva punomoć investitora. U koliko mladi arhitekt ne pristane na ponuđenu suradnju. Svaki objekt dovoljno je prezentirati sa 1-2 fotografije i 1-2 tlocrta. IZBOR PROJEKTANTA Vršitelj izbora projektanta dužan je priložiti dokaz da je odabrao kvalitetnog i iskusnog projektanta. 3. a paralelno rješava pitanje svoje naknade s investitorom za navedeni posao. Ugovor za izvršenje poslova projektiranja sklapa se prema poduzećem registriranim za poslove projektiranja koje arhitekt i koje je nositelj svih ugovornih obveza. Glavni inženjer je obavezan pravovremeno osigurati uvjete za nesmetan rad izabranog arhitekta ili ishoditi produljenje rokova izrade projekata za onoliko vremena koliko je trajala eventualna zapreka. Prava i obveze izabranog arhitekta Nakon sklapanja ugovora izabrani arhitekt (glavni projektant) aktivno vodi sve poslove projektiranja i organiziranja kako proces izrade projekta i ishođenja svih suglasnosti i dozvola ne bi zastao niti jednog trenutka. Za sve poslove iz tog procesa izabrani arhitekt dobiva naknadu po Cjeniku Komore.

izvoditelja. investitora. 12 .5. arhitekt je zadužen za ishođenje lokacijske (izvoda iz plana) i građevne dozvole. Autorska prava Provedbom javnog arhitektonskog natječaja prvonagrađeni autor sva stječe autorska prava.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Osim osnovnog zadatka izrade svih projeklata. a investitor se obvezuje poštivati ih prema Zakonu o autorskom pravu. komunalnih organizacija. 3. za organiziranje svih sastanaka koordinacije između projektanta. lokalne uprave i drugih zainteresiranih ili uključenih u proces izrade dokumentacije ili izvođenja ugovorenog objekta i njegovog okoliša.

a da rješenje bude racionalno i ekonomično. Odstupanje od programa kod maksimalno +/-2 stana po broju ili strukturi nije potrebno usuglašavati s investitorom. U koliko se važećim urbanističkim planom obavezno traže drugi sadržaji. Projektnim programom definiraju se svi sadržaji i njihove veličine za predmetnu lokaciju. Program sadržava traženu strukturu stanova koja se temelji na strukturi izraženoj u anketi za kupnju izvršenoj u JLS (jedinici lokalne samouprave). Kod izrazitog planskog zahtjeva za izgradnjom poslovnog prostora izabrat će se trgovački sadržaj (opskrba mješovitom robom). a izbjegavat će se uredski prostori. U koliko nije moguće zadovoljiti u potpunosti traženu strukturu. Ostali sadržaji Projektnim programom prvenstveno se izbjegavaju svi ostali sadržaji radi jednostavnije. 4.1. 4.3. 13 . PROJEKTNI PROGRAM Investitor je dužan izraditi i predati projektantu potpisani projektni program i zakonom propisane podloge. Prateći prostori stanovanja Projektnim programom ne tretiraju se prateći prostori stanovanja. *Prilog 3: IZRADA PROJEKTNOG PROGRAMA 4. jer su oni zadani zakonskim ili podzakonskim aktima. Broj i veličina stanova U projektnom programu nalaze se isključivo stambeni sadržaji osim ako to izrazito drugačije ne traži važeći urbanistički plan. te ovim Pravilnikom. Projektant je dužan prvenstveno nastojati osigurati traženu strukturu stanova unutar racionalnog rješenja. Projektni program mora poštivati sve urbanističko tehničke uvjete iz odgovarajućeg važećeg urbanističkog plana kojemu pripada izabrana lokacija kako u pogledu vrste sadržaja. tako i u pogledu dozvoljenih kapaciteta. brže i jeftinije izgradnje stanova.2.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 4. oni će se dimenzionirati u najmanjoj prihvatljivoj površini i volumenu. projektant može odstupiti od tražene strukture uz pismenu suglasnost investitora i dopunu projektnog programa.

broj i površina stanova i ostalih prostora. POSTUPAK PROJEKTIRANJA Međusobne obveze arhitekta i investitora nastaju pri izradi javnog arhitektonskog natječaja ili pri sklapanju ugovora o izradi tehničke dokumentacije. te potom građevnu dozvolu. kojom prilikom mu se uručuje potpisani Projektni program i Dokumentacija o izabranoj lokaciji. koncept zaštite od buke i dr. Projektant pristupa zadatku nakon preuzimanja podloga za izradu natječajnog rješenja ili sklapanja ugovora s investitorom./ 5.1. U takvom ovjerenom projektu neophodno se mora nalaziti uvezan ispunjen Prilog 3 koji je osnova i uvjet za reguliranje ugovornih obveza plaćanja naknade za projektiranje. *Prilog 4: PODACI O ZGRADI /struktura. Natječajne podloge sadrže: a/ Projektni program s traženim kapacitetima izgradnje b/ Izvod iz plana c/ Geodetski snimak terena s visinskim kotama d/ Preliminarne geomehaničke podatke e/ Tablice budućih brojčanih pokazatelja stambene zgrade Podloge o lokaciji sadržavaju: a/ Geodetski snimak terena b/ Geomehanički elaborat c/ Izvod iz postojećeg urbanističkog plana d/ Katastarski plan e/ Posjedovni list f/ Izvod iz zemljišne knjige g/ kartu buke Unutar ugovornih rokova projektant je dužan samostalno ishoditi sve posebne urbanističko-tehničke uvjete građenja za ishođenje lokacijske dozvole (ili izvoda iz plana) i sve konačne suglasnosti za ishođenje građevne. Idejni arhitektonski projekt Kvalitet idejnog projekta vrednuje se kroz: a/ Kvalitet svakog stana 14 . Pismena odobrenja potrebno je ishoditi za: I/ Idejni projekt II/ Glavni projekt III/ Građevinske detalje Revident je dužan potpisati i pečatirati odobreni uvezani projekt. koncept energetske efikasnosti zgrade.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 5. U toku rada na projektu projektant je dužan ishoditi pismena odobrenja svojih rješenja kod stručnog revidenta kojega izabere i imenuje investitor. Projektant je dužan izraditi kvalitetan i racionalan projekt čiji m2 neto korisne površine stana neće biti skuplji od 640 EU.

Glavni arhitektonski projekt Nakon pismenog usvajanja idejnog projekta projektant nastavlja razradu glavnog projekta zgrade i okoliša. te svi opisi i količine stavaka u troškovnicima trebaju biti tako razrađene da je moguće potpuno ugovaranje izvedbe zgrade i okoliša sustavom ključ u ruke. Zato se glavni projekt sastoji od: a/ Glavnog projekta zgrade b/ Troškovnika zgrade sa shemama stavaka i projektantskim cijenama c/ Glavnog projekta okoliša d/ Troškovnika okoliša sa shemama opreme i projektantskim cijenama Ukupna cijena izgradnje zgrade s PDV-om po m2 NKP ne smije biti veća od tržišne cijene po lokalnim uvjetima gdje se zgrada gradi niti od etalonske cijene m2 stana od 4.00 KN tj.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU b/ Kvalitet zgrade c/ Kvalitet okoliša d/ Koeficijente ekonomičnosti zgrade e/ Kvalitet tehničkog rješenja sa stanovišta energetske efikasnosti i zaštite od buke Odabrani projektant mora dobiti pozitivno mišljenje revidenta na svaki pojedinačni segment kvalitete projekta. dispozicije bučnih i pogonskih prostora i uređaja 5. U prvom dijelu razrade izvedbenog projekta projektant rješava pet grupa građevinskih detalja: 15 . Glavni projekti. Izgradnju okoliša dužna je financirati lokalna zajednica. glavni projekt služi investitoru za precizno ugovaranje izvedbe zgrade i okoliša. U idejnom projektu potrebno je posebno precizno definirati sve: I/ Materijale. 5.3. Prije postavljanja zahtjeva za izdavanjem građevne dozvole za zgradu i okoliš projektant je dužan ishoditi odobrenje Glavnog projekta zgrade i okoliša. Knjiga građevinskih detalja Nakon pismenog usvajanja glavnog projekta projektant nastavlja razradu izvedbenog projekta zgrade i okoliša.2. cijena građenja.755. Kvalitet idejnog projekta prvenstveno ovisi o koncepciji idejnog rješenja i zato se projektantu omogućava jedna radna revizija u toku izrade idejnog projekta. Osim za ishođenje građevne dozvole. 640 EU. zgradi i okolišu (za svaki stan projektant je dužan u katalogu stanova ponuditi dva rješenja organizacije namještaja kao i rješenje pregrađivanja i odvajanja dodatne polovine sobe) II/ Glavne vodove instalacija III/ Bruto i neto površine zgrade IV/ Koeficijente ekonomičnosti V/ Pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja uštede energije i toplinske zaštite VI/ Pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja zvučne zaštite. projektiranja i nadzora ne smije biti veća od 700 EU odnosno ukupna cijena za zgradu s komunalnom infrastrukturom i priključcima 910 EU. opremu i oblike u stanovima. tj.

terasa.4. plina i topline projektant je dužan za svaki stan projektirati zasebno brojilo električne energije.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU a/ Detalji hidroizolacije b/ Detalji spojeva stolarije i bravarije s masivnom konstrukcijom zgrade c/ Detalji lođa. 5. Izvedbeni arhitektonski projekt Nakon pismenog usvajanja Knjige građevinskih detalja projektant završava razradu izvedbenog projekta zgrade i okoliša. Projektiranje instalacija Na početku izrade idejnih projekata instalacija svaki projektant je dužan pridržavati se posebnih uvjeta građenja komunalnih organizacija. 16 . Izvedbeni projekt zgrade i okoliša sastoji se od: a/ Polirskih nacrta b/ Planova oplate c/ Radioničkih nacrta d/ Knjige građevinskih detalja e/ Karte boja Svi dijelovi izvedbenog projekta čine cjelinu dovoljnu za preciznu izvedbu zgrade i okoliša. balkona i vrtova d/ Detalji krova e/ Detalji stubišta f/ Detalji s prikazom rješenja toplinskih mostova na kritičnim mjestima Knjiga građevinskih detalja koja se sastoji od: I/ Tlocrta i presjeka zgrade smanjenih na format papira A4 s označenim brojevima građevinskih detalja II/ Grupa građevinskih detalja Građevinski detalji crtaju se tehnički precizno u potrebnom mjerilu da se može razaznati precizno svaki pojedini materijal i načini međusobnog spajanja. Zamjenu pojedinih materijala ili rješenja odobrava službeni revident na temelju pismenog zahtjeva projektanta i detaljnog prijedloga novog rješenja. Za mjerenje potrošnje električne energije. detaljno se kotiraju i opisuju. Svi opšavi prikazuju se dodatno s detaljno kotiranim razvijenim širinama i dužinama. tip boje i način obrade) III/ Uzorci boje (prema potrebi) 5. Karta boja je poseban elaborat koji se sastoji od: I/ Razvijenog pročelja zgrade s oznakama boja II/ Opisom svih boja na zgradi prema RAL-u ili konkretnom proizvodu (nijansa. vode. plina i toplinske energije ugrađeno u dostupnim prostorijama ili zidnim ormarićima u javnim komunikacijama na nivou svakog stana. vode. Zamjena pojedinih materijala ili rješenja u toku izvedbe zgrade i okoliša moguća je samo ako se izmjenom dobivaju jednaka ili vrednija ukupna rješenja za investitora i korisnika zgrade pri čemu nije moguće povećanje cijene ugovorene izvedbe po sustavu “ključ u ruke”.5.

investitor je obvezan štititi autorsko pravo projektanta i ponuditi mu dodatni ugovor. Plan posebnih dijelova i projekt etažiranja U glavnom projektu projektant izrađuje Plan posebnih dijelova zgrade. isti je dužan ishoditi autorsku suglasnost prethodnog projektanta na sva svoja rješenja.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Mjerenje energenata kao i sve instalacije stanova potrebno je potpuno odvojiti horizontalno i vertikalno od instalacija poslovnog prostora.7. 5.9. zadatak odabranog arhitekta nije projektiranje infrastrukturnih priključaka. Uporabni pregled Projektant je dužan obavezno prisustvovati uporabnom pregledu zgrade. a svi ventili stambenih instalacija ili revizijska okna dimnjaka ne smiju se nalaziti u poslovnim prostorima ili drugim privatnim sadržajima. 5. Projektantski nadzor obavlja se jedan puta tjedno ili više prema posebnoj potrebi. 5. a nakon izvedbe zgrade. Također.6. kada su poznate sve stvarno izvedene veličine prostora.8. U koliko investitor odabere drugog projektanta za nastavak projektiranja. Projekti infrastrukturnih priključaka U koliko to nije posebno projektnim programom definirano. Projektant je dužan prihvatiti objektivan zahtjev investitora koji osigurava ukupno kvalitetna rješenja u funkciji i estetici zgrade i okoliša ili se pismeno odreći prava na nastavak projektiranja.10. 5. 5. projektant je dužan izraditi Projekt etažiranja kojim se definiraju svi zakonski elementi vezani za upis vlasništva u zemljišnu knjigu vlasništva. Dodatni zahtjevi investitora U slučaju dodatnih zahtjeva za promjenom ili dogradnjom završene zgrade ili njenog okoliša. poslovni prostori moraju imati posebne dimnjake i kanale za ventilaciju. a o neispravljenim primjedbama pismeno izvijestiti investitora. Projektantski nadzor Investitor je dužan ugovoriti. 5. Sve primjedbe na izvedbu zgrade i okoliša projektant je dužan upisati u građevinski dnevnik.11. Sadržaj projekata 17 . te prema potrebi razjasniti i(li) dokumentirati povjerenstvu za uporabni pregled sva nejasna rješenja. Uspješno obavljenim uporabnim pregledom prestaju sve dalje obveze projektanta prema investitoru. a projektant obavljati projektantski nadzor nad izvedbom zgrade i okoliša koji je projektirao.

mjerilo 1:200 .prostorni prikaz .iskaz bruto (BP) i bruto razvijene (BRP) površine zgrade s čitljivom dokaznicom izračuna .maksimalnih gabarita zgrade .svih brojčanih pokazatelja .iskaz neto (NP) i neto korisne (NKP) površine svih sadržaja s čitljivom dokaznicom izračuna .situacija s ucrtanom zgradom i ostalim površinama i infrastrukturnim vodovima u mj 1:200 .tlocrti svih etaža (s ucrtanim blokovima za instalacije i ventilacije).PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Ovim pravilnikom definira se mjerilo.sva pročelja (uključujući unutrašnja.DWG formatu.1. Arhitektonski idejni projekt .karakteristični presjeci (minimalno uzdužni i poprečni).katalog svih stanova s opisom broja stana i shemama rasporeda stanova po etažama s ucrtanim namještajem i radijatorima ili drugim grijaćim tijelima (dvije varijante). Idejni projekt Idejni projekt služi za generalni pregled planiranog zahvata u prostoru kako u pogledu zgrade tako i u pogledu njenog okoliša. mjerilo 1:200 . postupak i način prikaza svakog pojedinog projekta.iskaz ukupnih površina pročelja (PP) i površina ostakljenja (PO) s čitljivom dokaznicom izračuna . ako je zgrada razvedena).iskaz strukture i veličine stanova . mjerilo 1:100 U tehničkom opisu idejnog arhitektonskog projekta potrebno je ispuniti Prilog 3 i izrijekom navesti opis: .prometnog rješenja s brojem PGM . Predaje se u 3 primjerka uvezan na papiru i snimljen na CD-u u *.iskaz koeficijenta ekonomičnosti (K) s čitljivom dokaznicom izračuna a/ K1 = BP/NKP b/ K2 = BRP/NKP c/ K3 = PP/NKP d/ K4 = PP/PO * Napomena: U toku je izrada uvjeta za izračun ekonomičnosti zgrade putem obračuna volumena . mjerilo 1:200 .rješenja okoliša.oblikovanja zgrade .konstrukcije zgrade .vanjskog nivelmana .iskaz strukture i veličine poslovnih prostora .11. sadržaj.1. 5. 5.11. vanjske opreme i zelenila .tehnički opis .upotrebljenih materijala u zgradi i okolišu .1.predloženih boja eksterijera i interijera 18 .udaljenosti zgrade od susjeda i rubova parcele .

U arhitektonskim nacrtima ulaznog prostora zgrade potrebno je u idejnom projekt ucrtati pozicije poštanskih sandučića.11. kanalizacije elektroinstalacija i tehnički opis).PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . Idejnim arhitektonskim projektom potrebno je riješiti tehnički izlaz u krovište i na krov zgrade uz primjenu svih odgovarajućih propisa.3.1.toplinska zaštita i energetske efikasnost . rasvjete i urbane opreme. mjerilo 1:100 .1.1. položaj i shema kotlovnice ili podstanice i tehnički opis).zvučna zaštita.Idejni projekt instalacija grijanja (glavni razvod grijanja.4.tehnički opis konstrukcije 5. lokacijskim i građevinskim elementima i osnovom uređenja okoliša uz prikaz nivelmana radi sprečavanja urbanističkoarhitektonskih barijera za osobe s poteškoćama u kretanju.2. Uz arhitektonske nacrte zgrade potrebno je već tijekom izrade idejnog projekta razraditi kvalitetno osnovne arhitektonsko .vrste podova u cijeloj zgradi Sastavni dio idejnog arhitektonskog projekta je situacija zgrade sa prikazom svih elemenata parcele.Idejni projekt elektroinstalacija (glavni razvod svih elektroinstalacija i tehnički opis). mjerilo 1:200 5.visinu obloge keramičkih pločica . Idejni projekt fizike zgrade .rješenje krovnog vijenca .1.brutto i netto visinu svake etaže .detaljno rješenje opreme i instalacija u kupaoni 5.idejni statički proračun . mjerilo 1:100 5.spoja zgrade s terenom i sve hidrizolacije .šematski prikaz dilatacija. popločenja. Instalacijski idejni projekti .11.građevinske detalje .tip zaštite od sunca . mjerilo 1:200 . mjerilo 1:200 .visina stuba .veličine vanjskih otvora na stanovima . dječjih igrališta.2.11.rješenje prometnih i sportsko-rekreacijskih površina.svjetle širine vrata za pojedine stambene prostorije . hidrantske mreže. Glavni projekt 19 . Idejno rješenje okoliša . mjerilo 1:100 . dispozicija bučnih i pogonskih prostora i uređaja 5.5. odvodnje. Konstrukcijski idejni projekt .11.Idejni projekt vodovoda i kanalizacije (glavni razvod vodovoda.načine spajanja stolarije i bravarije s konstrukcijom zgrade .11.projekt hortikulture.

tlocrti razvoda i elemenata priključaka.11.sheme sustava .1. 5.3. Projekt vodovoda. Konstrukcijski projekt Sastavni dijelovi konstrukcijskog projekta su: .11. mjerilo 1:100 .tlocrti razvoda i elemenata priključaka .tehnički opis 5. interfona i antenskog sistema.2.3.geomehanički elaborat .situacija projekta na katastarskom planu.11.sva pročelje.projekt zaštite susjednih objekata i projekt zaštite građevinske jame 5.11.statički proračun .1. mjerilo 1:1000 . Predaje se u 6 primjeraka uvezanih u tvrde registratore po knjigama (ne u pojedonačnim fasciklima) od kojih 4 primjerka služe za upravni postupak ishođenja građevne dozvole.proračuni mreže .tlocrti svih etaža. telefona.tehnički opis .tehnički opis 20 .2.2.11. kanalizacije i hidrantske mreže (unutrašnje i vanjske) Sastavni dijelovi projekta vodovoda.proračuni mreže .2. mjerilo 1:100 . mjerilo 1:100 .atesti 5.tehnički opis konstrukcije .2. mjerilo 1:200 . Projekt elektroinstalacija Sastavni dijelovi projekta elektroinstalacija su: .specifikacije . mjerilo 1:100 .sheme sustava .presjeci s oznakama i opisima slojeva.2.shema dispozicija stavaka statičkog računa. kanalizacije i hidrantske mreže su: . temelja i krova s oznakama i opisima slojeva.detaljna situacija zgrade s okolišem.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Glavni projekt služi za odluku o gradnji planiranog zahvata u prostoru i ishođenje građevne dozvole. Arhitektonski projekt Sastavni dijelovi arhitektonskog projekta su: .revizija statičkog projekta .projekti jake struje. mjerilo 1:100 . a dva za potrebe investitora. gromobrana. mjerilo 1:100 .3. Instalacijski projekti Sve grupe instalacijskih projekata moraju biti usklađene međusobno i s arhitektonskim projektima 5.2.

5.tehnički opis .specifikacije U skladu s tendencijom društvene pojačane brige za ljude s poteškoćama u kretanju za svaku zgradu višu od prizemlja potrebno je projektirati dizalo.proračuni mreže .proračuni s iskaznicom potrebne topline za grijanje .2.2.atesti Za svaku zgradu potrebno je projektirati sustav hlađenja glavnih stambenih (boravci i spavaone) i radnih prostorija (uredi i trgovine).4.sheme sustava .proračun instalacije i mehanike . Nacrti.11.revizija elaborata 5. okno za dizalo. Akustička svojstva i zaštita od buke 21 .1.atesti 5. Uz specifikacije i tehnički opis obavezno je navesti bučnost predviđenih uređaja i opreme. proračuni i troškovnik dizala moraju biti izdvojene cjeline o čijoj izvedbi investitor donosi naknadno konačnu odluku. Nacrti.11. Projekt centralnog grijanja i hlađenja Sastavni dijelovi projekta centralnog grijanja i hlađenja su: . te način sprečavanja prijenosa vibracija.specifikacije .radionički nacrti .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .sheme sustava .podaci iz projekata koji su poslužili kao podloga za izradu proračuna . 5.3. Projekti Svi projekti izrađuju se kao odvojene cjeline s naslovnom stranicom iz koje je vidljiv njihov autor. mjerilo 1:100 . Projekt dizala .4.posebni tehnički uvjeti za izvođenje i ugradnju opreme i zbrinjavanje građevnog otpada .2.4.11. mjerilo 1:100 .2. proračuni i troškovnik hlađenja moraju biti izdvojene cjeline o čijoj izvedbi investitor donosi naknadno konačnu odluku.specifikacije .4.presjeci. mjerilo 1:100 . tj.2.3.program kontrole i osiguranja kakvoće za toplinsku zaštitu . Toplinska zaštita i ušteda energije .11.11. a uvezuju se u zajedničke registratore s ostalom dokumentacijom. 5.tehnički opis .tlocrti razvoda i elemenata priključenja.3.tehnički opis .tlocrti.2.

opisi svih stavaka s projektantskim cijenama .4.2.shema protupožarnih puteva .2. mjerilo 1: 20 do 1:1 22 . Troškovnik . svih etaža i krova s detaljnim kotama.2.5.shema evakuacije 5. mjerilo 1:50 . 5.11.tehnički uvjeti . Zaštita od požara Projektom je potrebno riješiti sva pitanja zaštite od požara prema važećim zakonima. Arhitektonski projekt .11.4.nacrti oplate.11. 5.tehnički opis . mjerilo 1:50 .shema požarnih zona .sheme dimnjaka i ventilacijskih kanala 5.2. mjerilo 1:50 .4.sheme stolarskih i bravarskih radova.1.posebni tehnički uvjeti za izvođenje i ugradnju opreme 5.situacija za iskolčenje (mjerilo 1:200) . Katalog stanova Potrebno je nacrtati katalog svih stanova s opisom broja stana i shemama rasporeda stanova po etažama prema stvarnim konačnim rješenjima i površinama stanova s ucrtanim namještajem i radijatorima u dvije varijante (u skladu s projektima instalacija).3.proračuni i izvori podataka koji su poslužili kao podloga za izradu proračuna .3. Sastavni dio kataloga stanova je Prilog 4. *Prilog 5: UPUTSTVO ZA UPOTREBU STANA 5. Zaštita na radu Projektom je potrebno riješiti sva pitanja zaštite na radu prema važećim zakonima. oznakama i opisima slojeva. oznakama i opisima slojeva .3.11. .11.tlocrti temelja. Izvedbeni projekt Izvedbenim projektom potrebno je riješiti sva pitanja izvedbe kako niti jedno pitanje ne bi ostalo nerazjašnjeno.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .11.karakteristični presjeci s detaljnim kotama.6.program kontrole i osiguranja kakvoće za zaštitu od buke .knjiga građevinskih detalja.tehnički opis .

Odnos CAD-ovih jedinica i jedinica crtanja je 1:1 tj.3.crveno .LAYER NAMJESTAJ .LAYER KOTETEMELJ .instalacije hlađenja .2.2. mjerilo 1:50 (prema potrebi veće mjerilo) .11. Konstrukcijski projekt . Sintetski projekt instalacija Svi projektanti instalacija zajedno dužni su napraviti u boji sintetski projekt instalacija koji se sastoji od svih tlocrte svih instalacija zajedno u mjerilu 1:200 za potrebe upravljanja zgradom.instalacije vodovoda .4.instalacije grijanja .LAYER KAT .LAYER KROV .3.LAYER KOTEKAT .instalacije kanalizacije .2.LAYER OPREMA .ljubičasto .LAYER KOTEPRIZEMLJE . jedna CAD-ova jedinica iznosi 1 cm . U projektu upotrebiti slijedeće boje: .nacrti savijanja armature.11.5 kote i tekst kata 1.3.radionički nacrti 5.LAYER PRIZEMLJE . 5.3. Upute za iscrtavanje nacrta u AutoCAD-u Za ujednačenost nacrta rađenih u AutoCAD-u potrebno je pridržavati se slijedećih uputa: . Projekt etažiranja stanova Projektant je dužan napraviti projekt etažiranja prema stvarno izvedenom stanju zgrade.LAYER KOTEPRESJEK rezerva za izradu situacija kote situacija tlocrt temelja kote i tekst temelja tlocrti prizemlja kote i tekst prizemlja tlocrti 1.LAYER SITUACIJA .narančasto .LAYER KOTESITUACIJA .Elemente zgrade rasporediti po odgovarajućim LAYER-ima te odgovarajućoj boji i tipu linije: .LAYER KOTEKROV .4. radijatori namještaj karakteristični presjeci kote i tekst presjeka WHITE GREEN GREEN BLUE BLUE WHITE WHITE YELLOW YELLOW MAGENTA MAGENTA CYAN 8 RED RED 23 .12.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 5.instalacije jake struje .instalacije slabe struje .3.3.oker .LAYER TEMELJ .plavo . bojler.LAYER 0 .LAYER PRESJEK .4.5 tlocrt krova kote i tekst krova sanitarna oprema.zeleno 5.11.specifikacija armature s iskazom količina .

.Katakog stanova dati u posebnom fajlu.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . E (za elektriku). a instalacije crtati u drugim bojama. veličina svake prostorije. C (za centralno grijanje) itd.LAYER OKVIR šrafature fasade okvir crteža i sastavnica WHITE GREEN 9 . veličina stana.Projekte instalacija dati tako da svaka od instalacija bude u posebnom file-u tako da ime file-a ukazuje na koje se instalacije odnosi (ime osnovnog arhitektonskog file-a + V (za vodu). Boje linija prilagoditi prema bojama sadržaja nacrta. Prije početka crtanja instalacija promjeniti boju podloge u YELLOW.LAYER HATCH . kat i orijentacija). 24 . obrada podova. K (za kanalizaciju).LAYER FASADA . .Svaki stan opisati tako da dobije svoj broj od 1 do n i da se vide sve karakteristike stana (stan-br.

Prostor parkirališta i garaža projektant oblikuje prema lokalnim uvjetima parcele.1. Okoliš Kvalitetno odabrana parcela i dimenzioniranje traženih sadržaja u skladu s važećim urbanističkim planom su prvi nužni uvjeti za uspješno projektiranje.1. 6. ali i posebnih uvjeta koje postavlja investitor s ciljem povećanja pristupačnosti programa svim zainteresiranim građanima Republike Hrvatske. Minimalni broj PGM dimenzinira se: 1 PGM/svaki stan 15 PGM/1000 m2 bruto površine uredskih prostora zgrade 30 PGM/1000 m2 bruto površine trgovačkih prostora zgrade U slučaju da je važećim lokalnim urbanističkim planom dimenzioniranje drugačije biraju se veći kapaciteti PGM. 25 . U koliko predviđena parcela ima visoki urbani karakter potrebno je izbjegavati javna pročelja s garažnim vratima u prvom planu. a preporučuje se povećanje traženih kapaciteta PGM prema lokalnim uvjetima ekonomskog standarda sredine. uvjetima lokalnog javnog prijevoza i sl.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6. Uvjeti parkiranja i garažiranja Svaka odabrana parcela svojom veličinom mora osigurati uvjete povoljnog smještaja minimalno potrebnog broja parkirališnih i garažnih mjesta unutar svojih gabarita. STANDARDI I NORMATIVI Prilikom projektiranja društveno poticane stanogradnje potrebno se pridržavati svih zakonskih odredbi iz oblasti stanogradnje. Navedeni normativi su donji minimum kod dimenzioniranja. Planiranje garaža ispod zgrade dozvoljeno je samo ako je to projektnim programom definirano ili ako se naknadno usuglasi investitor s projektantskim prijedlogom kojim se osigurava povećanje racionalnosti i koeficijenata ekonomičnosti. Iz tog razloga projektantima se preporučuje planiranje garaža ispod zgrade s vanjskim pojedinačnim ulazima čime se izbjegavaju velike bruto površine garaža. Posebno se preporučuje da se u ukupan zbroj ne računaju okolna parkirališna mjesta na javnoj gradskoj parceli i garaže isprojektirane u novoj zgradi. Zato se u ovom Pravilniku nalaze izvodi iz standarda koji trebaju osigurati razjašnjenje svih stručnih nedoumica u ostvarivanju programa i ubrzati efikasnija rješenja. 6. a posebno se vrednuje: a/ Izbjegavanje velikih parkirališta bez visokog zelenila b/ Zadržavanje urbanog lica zgrade prema ulici c/ Izbjegavanje sukoba korištenja stan – PGM radi buke d/ Skrivanje parkirališta i garaža na najlošijim dijelovima parcele e/ Osiguranje strehe (prema lokalnim klimatskim i ekonomskim uvjetima) Pristup parkiralištima i garažama mora biti jednostavan i čitljiv s ulice da slučajni posjetitelj zgradi ne luta i ne ostavlja vlastiti automobil na zelenom pojasu ili opasnim prometnim mjestima uz zgradu.1.

Posebno se predlaže planiranje drvoreda prema ulici. uutar parkirališta ili prema susjednim parcelama. Glavni ulaz se treba razlikovati od sporednog. Uvjeti za igru djece U prostoru parcele potrebno je osigurati minimalni prostor za igru djece od 1 do 6 godina koji je prostorno zaštićen od automobilskog prometa i pristupne ulice. Uz ulazni pristup poželjno je projektirati klupu za odmor ili mjesto za čekanje. garažnog ili opskrbnog po oblikovnom izrazu i povećanoj reprezentativnosti. Ovdje je neophodno paziti da se planski otkloni opasnost od ugrožavanja života radi čestog bježanja lopte na prometne površine ili od ugrožavanja loptom stambenih prozora.3.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6. gospodarskog. U prostoru parcele zaštićeno od automobilskog prometa i pristupne ulice potrebno je planirati minimalno 1 igralište za košarku ili mali nogomet.4. Na prostoru za igru tlo treba biti zatravnjeno ili od nekog drugog mekog i neopasnog materijala. Svi uvjeti za izvedbu zelenila definiraju se krajobraznim rješenjem unutar projekta okoliša. Arhitekt treba izbjegavati planiranje zelenila koje izaziva alergiju i zdravstvene smetnje. Uvjeti za visoko i nisko zelenilo Stambenu zgradu treba pozicionirati u prostoru parcele tako da se preostali slobodni prostor parcele grupira za ostale prateće sadržaje. ali bez oblikovnog pretjerivanja.1. Ispred ulaza u zgradu neophodno je projektirati strehu ili trijem koja pred ulazom štiti 4 do 6 osoba od atmosferskih nepogoda.1. Niže grmoliko zelenilo ili trava se predlaže uz pročelja stanova kako bi se osigurala intimna zaštita prozora u prizemlju. parkiralištu. Igralište za djecu preko 7 godina neophodno je planirati za sve zgrade koje sadrže 30 ili više stanova.2. ali kako se ne bi smanjila neophodno potrebna količina sunca i svjetla u stanovima. Uvjeti pješačkog pristupa Pješački pristup zgradi s pristupne ulice do svakog ulaza treba biti jednostavan. 6. Sve visinske razlike se trebaju riješiti rampama prema posebnom propisu za izbjegavanje prostornih urbanističko arhitektonskih barijera ili rampama sa stubištem u maksimalnom nagibu od 8% minimalnoj širini od 120 cm. Visoko zelenilo treba planirati gdje god je to moguće da se osiguraju poboljšani mikroklimatski uvjeti stanovanja. Prostor za igru djece treba biti osunčan i opremljen minimalno jednom spravom za igru na svakih 10 stanova. 26 . čitljiv i relativno kratak da posjetitelja ne dovodi u sumnju oko položaja ulaza. Od pješačkog nogostupa uz pristupnu ulicu do ulaza u zgradu ne smije biti prostornih urbanističko arhitektonskih barijera za invalide i starije osobe. 6.1. U vanjskom prostoru treba projektirati minimalno jednu grupu viskokog zelenila uz koju će biti organiziran prostor za odmor i rekreaciju. Uz prostor za igru potrebno je planirati minimalno jedno mjesto za sjedenje za minimalno 3 do 4 osobe.

Kod velikih zgrada preporuča se planiranje i drugih vanjskih prostora za rekreaciju odraslih kao što su igralište za odbojku u pijesku.2 m Opterećenje svih prometnih površina potrebno je dimenzionirati u skladu sa zakonom i njihovom funkcijom.Minimalna širina jednosmjernog pristupa – 3. viseća kuglana.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Nije potrebno planirati prostor za igru djece na predmetnoj parceli samo u slučaju kada zgrada ima manje od 10 stanova. nužne oznake na tlu i prometne znakove uz prometnice kojima se reguliraju režimi prometnog korištenja prostora ili evakuacije prema Pravilniku o ratnim razaranjima i elementarnim nepogodama. boćalište.0 m . 6. prostor za pikado i sl.5 m .Minimalna širina prolaza kroz zgradu – 3.5 m . vozila policije. Posebno je važno planirati. Uvjeti za infrastrukturno uređenje parcele Slobodni prostor na parceli potrebno je opremiti i urediti infrastrukturnim zahvatima prema posebnim dijelovima projekta okoliša.5 m .Minimalna širina dvosmjernog pristupa – 5. broj sprava 1 1-3 3-5 Min. dimenzionirati i ucrtati put za interventna vatrogasna vozila. pov. prve pomoći i vozila za odvoz smeća i otpada. Prometno rješenje Projektom pješačkih i kolnih površina potrebno je predvidjeti sva rješenja.5.1.6.Minimalni radijus zakrivljenosti – 6. Posebno se naglašava potreba 27 .1.6. obično uz ulazni pristup i prostor za igru djece. a u javnom prostoru prvog susjednog reda parcela već se nalazi dječje igralište koje ima kapacitet igrališta minimalno dimenzioniran za cijelo susjedstvo prema ovom Pravilniku. Uvjeti za odmor i rekreaciju odraslih U prostoru parcele uz grupu visokog zelenila potrebno je planirati manju grupu za sjedenje i odmor odraslih. Kod zgrada s više od 10 stanova potrebno je prostor za odmor odraslih dimenzionirati s jednom klupom ili grupom za sjedenje na svakih 10 stanova.Minimalna visina prolaza kroz zgradu – 4. broj terena 1 50-100 250-500 5-10 1-2 >100 >500 10 2 Nije dopušteno planirati stambenu zgradu bez dječjeg igrališta. igrališta u m2 50 50-150 150-250 Min.1. Dimenzioniranje vatrogasnog pristupa izvršiti na slijedeći način: . Dimenzioniranje igrališta prema kapacitetu zgrade: Broj stanova <10 10-30 30-50 Min. Kod zgrada s 50 i više stanova potrebno je planirati u prostoru parcele barem jedno mjesto sa stolom i klupama pod strehom. 6. 6. vanjski stolni tenis. Kod malih zgrada koje sadrže do 10 stanova neophodno je planirati minimalno jednu klupu ili grupu za sjedenje za 3 do 4 osobe.1.

Autor 28 . Vanjski hidranti U okviru protupožarne zaštite. 6.1.3.2. Odvodnja Projektom odvodnje okoliša potrebno je riješiti odvodnju oborinske vode sa svih popločanih ili nepopločanih površina tako da oborinska voda ne ugrožava korištenje zgrade i okoliša. Preporuča se upotreba vanjskih visokih hidrantskih uređaja. U projektu vanjske rasvjete potrebno je označiti tip i karakteristike rasvjetnih mjesta.4. 6.6. Odvodnja se rješava planiranjem oborinske kanalizacije. Dokazivanje funkcionalnosti mora biti usklađeno s pažnjom prema skladu tlocrta i presjeka zgrade u granicama traženog koeficijenta ekonomičnosti. te sva reviziona okna kanalizacije. Ovakvom koordinacijom izbjegavaju se estetske i fizičke neugodnosti pri popravku opreme ili vodova ispred ulaza u zgradu. a položaje pojedinih hidranata predvidjeti na vidljivom mjestu tako da se onemogući njihovo blokiranje parkiranim vozilom ili drugim uskladištenim materijalom. Projektant je dužan voditi računa o izgledu ulaznog pristupa do zgrade. Posebno se napominje da poklopci revizijskih okana ne smiju biti u zoni parkiranja radi potrebne neprestane dostupnosti. Na glavnom ulazu potrebno je osigurati minimalno jednu svjetiljku s automatskim paljenjem.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU dimenzioniranja mješovitih pješačko-kolnih površina na osovinski pritisak vatrogasnog vozila od minimalno 8. 6. a kod jednostrano orijentiranih stanova obavezno je osigurati pristup sa svih strana zgrade. Posebnu pažnju treba posvetiti osvjetljenju ulaznog pristupa zgradi i dječjeg igrališta.6. Svaki pad terena ili popločenja treba ucrtati u projektu okoliša te ga kotirati apsolutnim ili relativnim visinskim kotama. Zgrada Pri odabiru tipologije i morfologije zgrade arhitekt je dužan izuzetnu pažnju posvetiti horizontalnom i vertikalnom skladu kako dijelova zgrade tako i nove zgrade i postojećeg ambijenta. Kod dvostrano orijentiranih stanova i poslovnih prostora neophodno je osigurati vatrogasni pristup s jedne duže strane zgrade.2. telefona ili vodovoda treba planirati bočno izvan pješačkog pristupa zgradi.0 T. Rasvjeta Sve kolne i pješačke staze oko zgrade potrebno je primjereno osvijetliti. Projektant je dužan hidrantski vod dimenzionirati prema važećim propisima.6.1. Potrebno je pažljivo koordinirati poklopce navedenih okana ili njihove upojne rešetke kako bi se skladno uklopili u okolno popločenje i zelenilo. te ih precizno kotirati u prostoru okoliša. površinskih rigola i kanala ili slobodnim padom prema zelenim površinama od zgrade. Nosivost poklopaca svih okana treba biti u skladu sa zakonom i njihovom funkcijom.1. 6. plina. a u projektu okoliša potrebno je planirati mrežu vanjskih hidranata.

vode i topline prema lokalnim posebnim uvjetima). 6. civilna zaštita. zajedničkog spremišta za opremu zgrade i priručnu radionu (lopate. . prostorije za bicikle. Stanovi se mogu projektirati od povišenog prizemlja na više. Glavni ulaz Položaj glavn(og)ih ulaza u zgradu treba biti vidljiv s pristupne ulice i lako dostupan tj. prostorije za mjerne uređaje infrastrukture (smještaj brojila struje. sporednog stubišta i(li) hodnika. Tlocrt stambene zgrade sastoji se od programski definiranog broja stanova i slijedećih zajedničkih prostora ili prostorija: Glavnog ulaza. Pristupni put od ulice do glavnog ulaza može se svladati blagom rampom ili kombinacijom rampe i stubišta. te kotlovnice ili podstanice i trafostanice. kada je nosivo tlo relativno duboko pa je nužna izvedba nadtemeljnih zidova visine preko 2 m ili kada je teren u padu pa se pri temeljenju u kaskadama stvaraju stambeno neiskoristivi prostori djelomično ukopani. a nalaze se unutar zgrade ne smiju imati nikakve zajedničke komunikacije niti spojna vrata.Minimalna širina invalidske rampe – 120 cm 29 . zastave. a posebno osobama s poteškoćama u kretanju. razizemlju ili povišenom prizemlju. ulaznog prostora. Stanovi se ne mogu planirati na koti gotovog poda manjoj od 80 cm od gornje površine okolnog terena. program društveno poticane stanogradnje nema potrebu za velikim podrumskim prostorima. Podrum se ne smije planirati kada je nivo podzemne vode manji od 3 m mjereno od površine terena. vjetrobrana. prva pomoć. Spremišta stanara mogu biti na katovima zgrade samo izuzetno ako doprinose racionalnosti zgrade. Planiranje podruma ovisi o projektnom programu. Iz tog razloga treba izbjegavati projektiranje podruma. Svi sadržaji koji ne pripadaju proširenom stanovanju (poslovni prostori. sporednog ulaza.2. dizala (prema propisu ili projektnom programu).).). Oblik i dimenzija glavnog ulaza treba jasno dati do znanja o kojem je ulazu riječ. U principu. približno na istoj pristupnoj koti kako bi se osigurao pristup do ulaznog portafona svim osobama. Pomoćni prostori zgrade mogu se planirati u podrumu.1.Minimalna širina pristupne staze – 120 cm . Dozvoljava se projektiranje stanova u toplom potkrovlju uz uvjet da se osigura hladni krov. prostora s pojedinačnim spremištima za svaki stan. rezervni vatrogasni aparati. položaju nosivog tla. uredi. Posebno se ne dozvoljava projektiranje stanova u blizini ulice ili javnog pješačkog nogostupa čija je kota poda niža od navedenih komunikacija pa je ugrožena intimnost stambenog prostora. Krov se može projektirati kao kosi ili ravni. glavnog pristupnog stubišta i(li) hodnika. alat domara i dr. skladišta i sl. Podrum je potrebno planirati kada se u programu nalaze garaže. prostorije za kućni otpad i smeće. obliku terena i položaju podzemne vode. povišeno prizemlje.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU projektom mora dokazati da je projektirana zgrada doprinos urbanoj kulturi. određen broj stambenih katova i krovište. Presjek stambene zgrade čini podrum.

0 x 2. U vanjskim vratima potrebno je predvidjeti elektro bravu s mogućnošću otvaranja iz stana.2. Sporedni ulaz Na ostalim stranama zgrade. Ispred ulaza potrebno je izvesti i pomičnu podnu rešetku za čišćenje obuće. Rasvjeta treba biti vezana na stubišni automat s mogućnošću ručnog reguliranja režima rasvjete.6 m. Na sporednom ulazu treba projektirati minimalno jednokrilna vrata širine 1 m. 30 . kada to traži odnos zgrade i parcele.6 x 1. a vrata jednokrilna širine 1 m s otvaranjem prema van u odnosu na stubište. Minimalna širina i dubina predprostora je 1. Sporedni ulaz potrebno je dobro osvijetliti. U slučaju veze sporednog ulaza i natkrivene zajedničke garaže između garaže i stambenog stubišta neophodno je projektirati predprostor s dvojim vratima radi sprečavanja širenja otrovnih plinova iz garaže u stubište prema stanovima.0 m. razmotri mogućnosti sigurnosne kontrole glavnog ulaza u zgradu putem projektiranja jednog ulaza u zgradu koji se kontrolira iz stana domara. a odnosom položaja glavnog ulaza u zgradu i njenog okoliša nema funkcionalne potrebe za sporednim ulazom. Vjetrobran treba biti dobro prirodno i umjetno osvijetljen.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . Poželjna je topla veza do sandučića. Vanjska ulazna vrata u vjetrobran potrebno je projektirati kao dvokrilna s otvaranjem prema van širine 2. te ulazna zvona s oznakama stanova i s govornim aparatom. ne treba se projektirati sporedni ulaz kada se radi o zgradi s manje od 10 stanova. Ispred glavnog ulaza potrebno je osigurati minimalno jednu svjetiljku s automatskim paljenjem. Kroz vjetrobran potrebno je osigurati nesmetan prolaz invalidskih kolica pri čemu visinske razlike ne smiju biti veće od 2 cm. odmor i rekreaciju. Izuzetno.0 m. Poštanski sandučići mogu biti smješteni ispred vjetrobrana ili bolje u ulaznom prostoru visinski tako da ih može koristiti osoba u invalidskim kolicima ili dijete srednjeg uzrasta. Unutarnja vrata u vjetrobran iz stubišta potrebno je projektirati kao dvokrilna mimokretna ili zaokretna oko vertikalne osi širine 2. preko ulaznih vrata do kućnog broja i ulaznih zvona s portafonom. Vjetrobran U mjestima s jakim vjetrom ispred vjetrobrana potrebno je planirati i zaštitni vjetrobranski zid. te opremljen i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje. Ostala rasvjeta treba biti vezana na stubišni automat s mogućnošću ručnog reguliranja režima rasvjete. 6. Glavni ulaz mora biti dobro osvjetljen od pristupne staze.2. 6.0 m. garažom ili dvorišnim dijelom parcele s prostorima za igru.Maksimalni nagib invalidske rampe – 8% Ispred glavnog ulazu u zgradu neohodno je projektirati uvučenu ili izbačenu strehu ili trijem minimalne dubine 150 cm i površine 4 do 6 m2 kojom se ulaz štiti od atmosferskih nepogoda.3. Minimalna širina i dubina vjetrobrana je 2. da prilikom definiranja koncepcije zgrade. Arhitektu se predlaže. potrebno je projektirati sporedni ulaz za vezu s parkiralištem. a rasvjetu vezati na elektroinstalaciju stubišta. a preporuča se izvedba strehe i vjetrobrana.2. Okov vjetrobranskih vrata mora odgovarati za otvaranje i osobama u invalidskim kolicima.

) sve navedene dimenzije povećavaju se za potrebnu dimenziju montirane opreme.Minimalna širina glavnog podesta – 150 cm .Pod – vodootporan. Dimenzioniranje ulaznog prostora je slobodno.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .Formula za izračun stuba – Š = 63 – 2V . te za privremeno ostavljanje dječjih ili invalidskih kolica. tada je potrebno u ulaznom prostoru osigurati vizuru i kontrolu iz stana domara ili posebnu portirsku prostoriju od minimalno 5. te opremljeno automatom za gašenje i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje.Minimalna neto visina stubišta mjereno okomito na kosinu kraka – 220 cm .Maksimalna visina stube (bez dizala) – 15 cm . Rasvjeta treba biti vezana na stubišni automat s mogućnošću ručnog reguliranja režima rasvjete. Stubište mora biti dobro umjetno osvijetljeno. Sve elemente instalacijske ili druge opreme (poštanske sandučiće. elektroormare. protuklizni 6. Glavno stubište Glavno stubište mora biti prirodno osvijetljeno i ventilirano. oglasnu ploču i sl.Minimalna širina gotovog kraka – 120 cm . protuklizni 6. te opremljen i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje. Iz ulaznog prostora potrebno je osigurati ulaze u sve prateće prostore kao što su zajednička i pojedinačna spremišta. protuklizni U koliko je potrebno unutar stubišta montirati opremu (radijatore i sl. Ulaz mora biti dobro umjetno osvijetljen. U ulaznom prostoru zgrade ne dozvoljava se planiranje vidljivih i nezaštićenih instalacijskih vodova (naprimjer: kanalizacijske.Pod – vodootporan.5.Minimalni obvezni prostor za naknadnu ugradnju dizala – 160x160 cm . smeće i garaže.Minimalna širina krovnog nadsvjetla – 100 cm . Osvjetljenje i ventiliranje stubišta preko krovnog otklopivog nadsvjetla ovisi o visini zgrade. U koliko se projektira sigurnosni ulaz. plinske i druge vertikale ili brojila).2.Minimalna površina krovnog nadsvjetla do P+2 – 1x1 m . hidrante.4.2. aparate za gašenje požara.Minimalna širina sporednog podesta – 120 cm .Minimalna površina krovnog nadsvjetla do P+4 – 1x2 m . a preko predprostora u prostorije za otpad. .) potrebno je predvidjeti u zaštićenim i obzidanim nišama s odgovarajućim izolacijama prema ostalim dijelovima građevine. 31 . Ulazni prostor Arhitekt je dužan posebnu pažnju posvetiti oblikovanju ulaznog prostora bez pretjerivanja u dimenzioniranju kako bi se osiguralo dostojanstvo i minimalna reprezentativnost ulaza.0 m2.Pod – vodootporan. . a arhitektu se preporuča u ulaznom prostoru osigurati manju prostornu nišu za razgovor ili manje sjedenje. hidrantske.

8.Minimalna neto visina hodnika – 240 cm . Sporedno sigurnosno (vatrogasno) stubište potrebno je projektirati isključivo u specifičnim lokacijskim uvjetima u skladu s protupožarnim uvjetima (visina zgrade i duljina stambenih hodnika).Minimalne širine stubišta . a minimalne dimenzije iznose: . Galerije Galerija je hodnik smješten uz pročelje zgrade. Za ostale sadržaje u zgradi potrebno je projektirati posebn(o)a stubišta. Kod pomoćnih prostora orijentiranih na galeriju arhitekt treba voditi računa o vizualnoj i fizičkoj zaštiti prostora.2.Minimalna neto visina galerije – 240 cm . Ona može biti otvorena ili zatvorena. U slučaju upotrebe galerije preporuča se samo zatvorena i ventilirana galerija u obliku duplex ili triplex sustava (1 galerija na svakoj drugoj ili trećoj etaži). nivo galerije mora biti minimalno 5 cm niži od nivoa stanova. a pod galerije mora biti izveden od vodonepropusnog materijala s ugrađenom odvodnjom prema pročelju na maksimalno svakih 6 m.2.Maksimalna udaljenost 2 stubišta – 30 m .7.Pod – vodootporan. a potrebno je izbjegavati i orijentaciju ostalih stambenih prostora. .Minimalna širina galerije (vrata prema galeriji) – 160 cm . Prema galeriji nije dozvoljena orijentacija spavaona.Pod – vodootporan.2. Projektantima se prvenstveno ne preporuča upotreba galerijskog sustava komuniciranja radi velikih komunikacijskih površina i nepovoljnih koeficijenata ekonomičnosti. 6.Minimalna širina galerije (vrata prema stanovima) – 150 cm . protuklizni 6. .Maksimalna dužina slijepog hodnika – 7 m .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Iz stambenog stubišta nije dozvoljen ulaz u poslovne ili druge nestambene sadržaje izuzev u prateće stambene sadržaje navedene pod točkom 7. protuklizni 6. Izuzetno se dozvoljava otvorena galerija u priobalnim krajevima u kojima nema jakog lokalnog vjetra.Glavni stambeni hodnik (vrata prema hodniku) – 150 cm .Maksimalna dužina hodnika do vanjskog prostora – 15 m . protuklizni U slučaju upotrebe otvorene galerije. Preporučuje se projektirati otvoreno sporedno stubište na pročelju u laganom negorivom materijalu. Hodnici Svi hodnici dimenzioniraju se prema broju stanara u skladu s važećim propisima.Glavni stambeni hodnik (vrata prema stanovima) – 130 cm .6.90 cm (ili više prema proračunu evakuacije iz projekta protupožarne zaštite).Sporedni nestambeni hodnik – 120 cm . Kod otvorene galerije svaki stan mora imati vjetrobran s dvojim vratima od 32 .2. Sporedno stubište Arhitekt je dužan prvenstveno izbjegavati potrebu za sporednim stubištem.Pod – vodootporan. .

11. 6. Ulaz u dizalo mora biti pregledno smješten u odnosu na ulazni prostor s vjetrobranom. .2.Minimalna neto visina prostorije – 240 cm 33 . protuklizni 6.2. Položaj voznog okna dizala prema okolnim stanovima u tlocrtu treba projektirati tako da se dizalo naslanja na nestambene prostorije okolnih stanova.Minimalna širina prostorije – 2 m . 6. civilna zaštita. a unutar prostorije obavezno je projektirati dovod i odvod vode s umivaonikom. .Minimalna površina prostorije . a strojarnica mora biti pod ključem. Zajedničko spremište Na nivou podruma ili prizemlja zgrade u blizini glavnog ili sporednog ulaza potrebno je projektirati zajedničko spremište za opremu zgrade i priručnu radionu (lopate. a unutar dizala i oko njega potrebno je projektirati prema propisima zvučnu zaštitu.Minimalna neto visina prostorije – 240 cm . a njen položaj dostupan iz invalidskih kolica. zastave. plastika i sl. Ulaz u dizalo ne smije se predvidjeti iz vjetrobrana. Arhitektima se preporučuje upotreba hidrauličkih dizala koja stvaraju manju buku. rezervni vatrogasni aparati.6 m2/10 stanova .10.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU kojih su vanjska vrata izvedena od materijala otpornog na vodu (aluminij.).) Prostorija može biti prirodno ili umjetno ventilirana.2. Pozivna tastatura mora imati signalizaciju za visinski položaj dizala. Ulaz u strojarnicu dizala mora biti iz javno dostupne komunikacije. Kod zgrada visine P+8 i više (visine >22 m) uz svako stubište potrebno je projektirati dizalo čija kabina iznosi minimalno neto 100 x 220 cm i fizički ga odvojiti od stubišta. Ispred dizala predprostor se minimalno dimenzionira 150 cm po širini i 200 cm po dubini. prva pomoć. alat domara i dr.Minimalna širina prostorije – 2 m . te opremljena automatom za gašenje i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje. Prostorija može biti prirodno ili umjetno ventilirana.6 m2/10 stanova . Galerija mora biti dobro umjetno osvijetljena.9. Prihvaćaju se alternativna rješenja u blizini ulaza ili garaže za bicikle. Prostorija za bicikle Na nivou podruma ili prizemlja zgrade u blizini glavnog ili sporednog ulaza potrebno je projektirati prostoriju za bicikle.Pod – vodootporan. Stanice dizala je potrebno planirati isključivo na nivou ulaza u stanove tako da ulazna vrata dizala ne ometaju ulaz u stanove.Minimalna površina prostorije . Dizalo U zgradama visine P+4 ili više (u nižim zgradama potrebno je osigurati prostor za naknadnu ugradnju) potrebno je projektirati osobno dizalo na svakom stubištu nosivosti za minimalno 4 osobe.

Vrata na svakom spremištu otvaraju se prema van.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . Unutar 34 .13.Minimalna neto visina spremišta – 240 cm .Minimalna neto površina spremišta – 2 m2 .Pod – cementna glazura Spremište stanara služi za odlaganje stvari za povremenu upotrebu.Minimalna širina spremišta – 1 m .Minimalna površina prostorije za otpad – 6 m2/10 stanova .Minimalna širina vanjskog ulaza s dvosrukim vratima – 2 m . Ulazna vrata u zajedničku komunikaciju potrebno je projektirati iz metala i otvarati ih prema van ili stubištu u smjeru evakuacije.12. protuklizni Preferira se prikupljanje otpadnog materijala za reciklažu (papir. . 6. a unutar prostorije obavezno je projektirati dovod i odvod vode s umivaonikom u fizički zaštićenoj niši. U koliko se planira dodatni unutarnji ulaz iz stubišta ili drugog prostora zgrade. Unutar prostorija sve kontejnere ili kante predvidjeti mobilne na kotačima.Minimalna površina prostorije za smeće – 6 m2/10 stanova .2. limenke i sl. Otvori najbližih stanova trebaju biti udaljeni od ulaznih vrata prostorije za smeće i mjesta za njenu ventilaciju. Sva spremišta stanara potrebno je povezati zajedničkom komunikacijom u protupožarnu cjelinu s prirodnom ventilacijom i ovjetljenjem. protuklizni 6. .Minimalna neto visina prostorija – 240 cm . te ga označiti istim brojem pripadajućeg stana.Minimalna širina vrata – 1 m . potrebno ga je projektirati skrivenog u funkcionalno i estetski kvalitetnom objektu. staklo.2.). pet ambalaža. Vanjski ulaz u prostorije za otpad i smeće mora biti prometno pristupačan.Pod – vodootporan. Prostorija za smeće se mora prirodno ventilirati i umjetno preko krova. Spremišta stanara Za svaki stan potrebno je predvidjeti jedno spremište u podrumu ili prizemlju u blizini ulaza i stubišta. Otpadni kontejneri se mogu smjestiti u zgradi ili izvan nje na vidljivom mjestu.Pod – vodootporan. Kod većeg broja stanova na stubištu prostorije treba dimenzinirati prema stvarnom proračunu količine otpada i smeća. Prostorije za kućni otpad i smeće Prostorije predvidjeti na svakom stubištu unutar zgrade na pročelju s obaveznim vanjskim ulazom. Na podu obavezno projektirati podnu rešetku. Predlaže se smještaj prostorija uz sporedni ulaz. U koliko se prema lokalnim komunalnim uvjetima zahtjeva deponiranje smeća izvan zgrade.Minimalna širina zajedničkog hodnika – 120 cm . a dodatni otvori mogu biti unutar privatnih spremišta. ali ne nametljiv radi svoje funkcije. između je neophodno predvidjeti predprostor s dvojim vratima.

6.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU spremišta ne smiju se nalaziti nikakvi ventili. ispusti. Sva dinamička oprema (pumpe i sl. Kotlovnica ili podstanica Smještaj kotlovnice ili podstanice ovisi o pogonskoj energiji i lokalnom dobavljaču energije. revizijska okna dimnjaka ili kanalizacije. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti položaju dimnjaka i rezervnog izlaza. potrebno je projektom izbjeći dodirivanje zidova ili stropova kotlovnice sa zidovima ili podovima stanova. podnu rešetku i umjetnu ventilaciju preko krova. bočni zidovi i strop prema stanovima moraju biti dvostruko pojačano zvučno izolirani. 6.) mora biti učvršćena za pod radi smanjenja vibracija.2. dvostrukim zidovima i dvostrukim stropom radi osiguranja zvučne zaštite i zaštite od vibracija. a pod mora biti dilatiran zajedno od zidova i temelja. Dimenzioniranje i ulaz u trafostanicu moraju odgovarati uvjetima lokalnog dobavljača električne energije. Na pročelju potrebno je predvidjeti prirodnu ventilaciju i osvjetljenje.Pod – cementna glazura 6. U principu. Zajedničke instalacije Horizontalni i vertikalni razvod pojedinih instalacija unutar zgrade znatno utječe na funkcionalnost i estetiku zajedničkih i pojedinačnih prostora.1. U principu kotlovnicu ili podstanicu treba projektirati u težištu zgrade kako bi horizontalni i vertikalni razvod tople vode i grijanja bio što ravnomjerniji.16. . Projektant je dužan dostaviti dokaz da je takvim rješenjem osigurao zaštitu korisnika zgrade od svih negativnih zračenja i buke.Pod – cementna glazura 6.2. Horizontalni razvod 6. Svi ventili.2. te unutar prostora potrebno je predvidjeti praonik. Ulazna dvokrilna vrata minimalne širine 2 m potrebno je projektirati iz negorivog materijala i otvarati ih prema van u smjeru evakuacije. Trafostanica Projektant treba po svaku cijenu izbjegavati smještaj trafostanice unutar stambene zgrade. . revijska okna i ispusti moraju biti u javno dostupnim komunikacijama.17.2. Horizontalni razvod kanalizacije 35 . Dimenzioniranje se vrši prema važećim propisima u odnosu na potrebnu količinu energije.17. U koliko to nikako nije moguće trafostanicu je potrebno potpuno dilatirati unutar objekta s posebnim temeljima. U idejnom projektu arhitekt mora posvetiti veliku pažnju koncepciji instalacijskog razvoda i usuglašavanju istog. Preporuča se smještaj u razizemlju s obaveznim vanjskim ulazom koji je pristupačan za dostavna vozila kod popravka opreme. Kotlovnica ili podstanica obavezno se planira na vanjskom pročelju zgrade na mjestu koje nije suviše istaknuto prema pristupnoj ulici.14. U suprotnom.2.15.

a ne nužnih strojarskih horizontalnih savijanja. Ne dozvoljava se glavni horizontalni razvod kanalizacije unutar stambenog prostora ili zajedničkih komunikacija.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Horizontalni razvod kanalizacije potrebno je predvidjeti ispod kote gotovog poda najniže etaže. dozvoljava se projektiranje horizontalnog razvoda kanalizacije ispod stropa podruma unutar instalacijske etaže s mogućnošću revizije izvan objekta. Revizijski ulazi u takve kanale trebaju biti isključivo iz javno dostupnog prostora. Vertikale i plinska brojila potrebno je projektirati u zaštićenoj niši. Svi ventili ili mjesta za ispust moraju biti smješteni u javno dostupnom dijelu prostora s ugrađenim reviziskim oknima.u tlocrtu projektirati identične čvorove u pravilnom ritmu (u rasteru) . Izgled instalacijskih čvorova u tlocrtu i na krovu znatno utječe na ukupnu estetsku sliku zgrade i stana (instalacijski čvor je vertikalni skup-kanal instalacija vodovoda. a preporuča se da budu izvan zgrade. 6. 6. 6.vertikale instalacija maksimalno grupirati .3. pri čemu kanal treba biti hidroizoliran s gornje strane prema stambenom prostoru. Vertikalni razvod U zgradi je obavezno projektirati simpleks sustav vertikalnih instalacija kod kojega svaki stan po horizontali ima svoju instalacijsku vertikalu radi osiguranja potrebne zvučne izolacije između stanova.čvorove planirati u osi tlocrta radi usklađivanja sa sljemenom (kada se radi o kosom krovu) . Horizontalni razvod vodovoda Horizontalni razvod vodovoda potrebno je predvidjeti ispod stropa podruma. ovakve slučajeve treba izbjegavati na način da se ne izvodi podrum gdje nije moguć njegov spoj na kanalizacijsku mrežu. Da bi se osigurao estetski kvalitet instalacijskih čvorova i jedinstvo arhitekture i instalacija potrebno je: .2.2.2. horizontalni razvod vodovoda potrebno je predvidjeti u kanalu ispod gotovog poda najniže etaže. kanalizacije. Ako zgrada nema podrum. u slučaju kada to nije moguće. Izuzetno. Unutar zajedničkih komunikacija potrebno je projektirati skriveni horizontalni razvod u kontinuiranom spuštenom stropu.17.2. Za svaki stan je potrebno osigurati vlastito brojilo prema lokalnim komunalnim uvjetima.17.18.planirati minimalni broj istih prodora kroz krovnu plohu 36 . Horizontalni razvod plina Horizontalni razvod plina potrebno je predvidjeti ispod stropa podruma ili javno dostupne komunikacije što je pravilnije moguće bez uobičajenih. Posebno je potrebno uspostaviti suradnju s lokalnim distributerom plina kako bi se osigurali arhitektonski estetski kriteriji pri razvodu instalacija plina. Kako to značajno poskupljuje izvedbu. Sve ventile ili mjerne uređaje treba predvidjeti na izoliranim mjestima gdje nema učestalih komunikacija. umjetne ventilacije i dimnjaka zatvoren obzidom ili drugim industrijskim materijalom).

bez koeficijenata redukcije. galerije.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . Neto površina (NP) i neto korisna površina (NKP).75 .50 . temelji na pilotima i temelji povećane dubine K – 0.individualne garaže K – 0. Revizijska okna kod etažiranja instalacija moraju se nalaziti u javno pristupačnom prostoru.25 .00 . stubišta.19. dizala.19.60 .tavan sa stubišnim ulazom visine < 1.0 m K – 0.0 m K – 0.00 .75 . Ne dozvoljava se ugradnja usponskih vodova instalacija vodovoda i kanalizacije unutar jednog zida radi slabljenja zvučne zaštite i nepristupačnosti za reviziju i popravak. Glavni ili rezervni dimjak može se ukomponirati u intalacijski čvor uz uvjet da se osigura pravilno korištenje dimnjaka iz stambene prostorije. te bruto razvijene (BRP) i neto korisne površine (NKP).00 .lođe K – 0.2.stubišta.stanovi i poslovni prostori visine 2. Vertikalne instalacije projektirane na pročelju zgrade potrebno je dobro izolirati.5 .4.19. rampe.35 .stanovi i poslovni prostori visine > 4.skupne pregrađene garaže K – 0. Bruto površina (BP) i bruto razvijena površina (BRP) Pod bruto površinom podrazumjeva se ortogonalna projekcija ukupne izgrađene zgrade mjerene između vanjskih rubova konačno obrađenih zidova uključujući lođe.temeljna ploča.0 m K – 0.skloništa K – 1. balkone.tavan sa stubišnim ulazom visine 1.spremišta i nepregrađene garaže K – 0. 6.trakasti i temelji samci normalne dubine K – 0.nenatkrivene terase. trijemove i sl.50 .Izračun površina i volumena Kod izračuna površina i volumena koristimo se terminima bruto (BP) i neto površine (NP).1.00 .natkrivene terase K – 0. balkoni i popločani vrtovi K – 0.0 m K – 1.0 m K – 1.ravni neprohodni krov K – 0. hodnici. Pod neto površinom podrazumjeva se ortogonalna projekcija ukupne izgrađene zgrade mjerene između unutarnjih rubova konačno obrađenih 37 .50 .2.00 6.50 .2.projektirati peto pročelje (sliku krova) .0 m K – 1.tavan sa stubišnim ulazom visine > 2.neiskorišteni tavan bez stubišnog ulaza visine > 2.2.00 . Bruto razvijena površina zgrade je zbroj svih građevinskih bruto površina dijelova zgrade korigiranih s odgovarajućim koeficijentima prema slijedećem: . Nije dozvoljeno etažiranje vertikala kanalizacije unutar stambenog prostora.duža os svakog čvora mora biti okomita na sljeme Ne dozvoljavaju se krovne uvale kod prodora instalacijskog čvora ili dimjaka kroz krovnu plohu. tehničke i pomoćne prostorije K – 1.0 – 2. 6.75 .35 .

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

zidova uključujući hodnike, stubišta, galerije, lođe, balkone, terase, trijemove i sl. bez bez koeficijenata redukcije. Neto korisna površina je zbroj svih korisnih netto otvorenih i zatvorenih površina svih stanova uključujući površine ugrađenih ormara, kupaonske kade i tuša korigiranih s odgovarajućim koeficijentima prema sljedećem: - podne površine stana visine < 1,0 m K – 0,25 - podne površine stana visine 1,0 – 2,0 m K – 0,50 - podne površine stana visine 2,0 – 2,5 m K – 0,75 - podne površine stana visine 2,5 – 4,0 m K – 1,00 - podne površine stana visine > 4,0 m K – 1,50 - podne površine lođe K – 0,75 - podne površine natkrivene terase K – 0,50 - podne površine nenatkrivene terase i balkona K – 0,25 - popločane površine ograđenog vrta K – 0,25 - nepopločane površine ograđenog vrta K – 0,10 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine < 1,0 m K – 0,00 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine 1,0 – 2,0 m K – 0,25 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine 2,0 – 2,5 m K – 0,50 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine > 2,5 m K – 0,75 U neto korisne površine ne računaju se niše vrata, prozora ili drugoga < od 16 cm, zatim vertikalni usjeci u zidu < 20 cm, kao niti horizontalni usjeci < 50 cm.
*Slijedi obračun prema volumenu

6.2.20. Parametri ekonomičnosti (K) Parametrima ekonomičnosti se određuju odnosi korisne stambene površine i određenih građevinskih veličina u cilju utvrđivanja njihovih kvantifikacijskih omjera i granica u kojima se ti omjeri mogu prihvatiti kao građevinski racionalni i ekonomski opravdani. Programom se definiraju slijedeći koeficijenti ekonomičnosti: K1 = BP/NKP – odnos bruto površine i neto korisne površine K2 = BRP/NKP – odnos bruto razvijene površine i neto korisne površine K3 = PP/NKP – odnos površine pročelja i neto korisne površine K4 = PP/PO – odnos površine pročelja i površine ostakljenja
* Slijedi izrada uvjeta za izračun ekonomičnosti zgrade putem obračuna volumena

Koeficijent ekonomičnosti zgrade K2 treba se kretati u granicama: K2 = 1,35 – 1,40 Ovaj pravilnik upozorava autore arhitektonskih projekata na potrebu racionalnog dimenzioniranja površina pročelja i ostakljenja u skladu sa socijalnim intencijama programa. Jednako tako autori se trebaju racionalno odnositi prema upotrebi raspona i tipa konstrukcije izbjegavajući raspone < 3,0 i > od 6,0 m, kao i izrazito velike konzole.

38

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

6.3.

Stan Poželjna su inovativna stambena rješenja koja uvažavaju najsuvremenije zahtjeve, ali i uvažavaju lokalne uvjete pri čemu je cilj fleksibilan i adaptibilan stan s hibridnim funkcijama u granicama zadanih maksimalnih i minimalnih NKP stana i traženog koeficijenta ekonomičnosti K2. Autor sam bira načine racionalizacije stana i zgrade dokazujući ih detaljnim troškovnikom. Stambene prostorije i grupe prostorija u okviru stana moraju zadovoljiti funkcionalne zahtjeve koji proizlaze iz funkcije spavanja, boravljenja, odmora, prehrane, higijene i kretanja u stanu. Temeljem liječničkih istraživanja odnosa količine i kvalitete zraka u stanu prema razvoju bolesti dišnih puteva Program društveno poticane stanogradnje insistira na povećanoj kubaturi zraka u stanu. Prema orijentaciji stanove dijelimo na jednostrane, dvostrane s nasuprotnim orijentacijama, dvostrane s dijagonalnom orijentacijom i višestrane stanove. Prema stranama svijeta povoljne orijentacije stanova su od istoka, preko juga do zapada. Jednostrana orijentacija od sjeveroistoka do sjeverozapada nije dozvoljena, kao niti jednostrana orijentacija stanova većih od dvoiposobnog. Optimalne orijentacije su dvostrane kardinalne ili ekvisolarne. Male stanove (1S) nužno je orijentirati dužom osi uz pročelje radi osiguranja svih traženih uvjeta osvjetljenja i ventilacije, a kod većih stanova preporuča se najvažnije prostorije u stanu organizirati dužom osi uz pročelje ili projektiranje svjetlika i atrija radi osiguranja uvjeta ventilacije i osvjetljenja kuhinje, blagovanja ili pomoćnih prostorija u stanu. Dnevne i spavaće sobe nije dozvoljeno orijentirati na svjetlik ili atrij manji od 50 m2. Svaki stan, od jednosobnog na dalje, mora imati najmanje polovinu sobe za spavanje vizualno odvojenu od ostalog dijela stana s otvorom na pročelju. Preporuča se organizacija stana prema grupama prostorija s istom ili srodnom funkcijom, ali dozvoljena je organizacija stana prilagođena specifičnostima podneblja i lokalnoj stambenoj kulturi. Kod projektiranja posebno se naglašava potreba istraživanja podizanja nivoa lokalne kulture stanovanja i osiguranja fleksibilnih uvjeta najsuvremenijeg stanovanja kao što je projektiranje hibridnih prostorija i prostora koji lako mogu mijenjati namjenu. Površina pojedinih prostorija se može preraspoređivati što je potrebno dokazati novom kvalitetom stana. Svaku preraspodjelu površina potrebno je dokumentirati kroz upotrebnu vrijednost prostora s ucrtanim namještajem i sanitarnim čvorovima za instalacije. Ulaz u stan potrebno je smjestiti u težištu stana kako bi se osigurala najmanja moguća površina komunikacija i najlakša veza. U ulazno prostoru neophodno je osigurati minimalno jedan garderobni ormar dubine 60 cm i širine 60 kod manjih stanova ili 60 cm dubine i širine 120 cm kod većih stanova. Potrebno je izbjegavati velike komunikacijske prostore odvojene od ostalih prostorija i pokušavati ih preklapati sa stambenim prostorijama radi višenamjenskog korištenja objedinjenih površina. Objedinjavanje komunikacija ne smije narušiti osnovne funkcije prostora (prolazak kroz spavaću sobu, kuhinju ili kupaonu prema drugoj sobi). Nije dozvoljeno projektirati “Z” hodnike od ulaza do zadnje prostorije u stanu.

39

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

U stanovima većim od dvosobnog (2S) obavezno je projektirati odvojeni prostor wc-a s umivaonikom, a druga wc školjka treba se planirati u kupaoni. Preporuča se odvojeni wc projektirati u ulaznom prostoru stana. U jednosobnom stanu obavezno je odvojiti unutar boravka pregradom 8 m2 za spavanje s posebnim otvorom na pročelju, a u stanovima većim od jednosobnog (1S) obavezno je osigurati mogućnost potpunog odvajanja dodatne polovice sobe od 8 m2 s otvorom na pročelju, dok je dozvoljen ulaz u takvu dodatnu sobu iz dnevne sobe, blagovaone ili hodnika. Svakom stanu potrebno je osigurati fizičku, zvučnu i vizualnu zaštitu. U prizemnim stanovima obavezna je ugradnja roleta, grilja ili druge fizičke zaštite od pogleda i provale preko cijele visine i širine prozora i terasa ili lođa. U svakom stanu preporuča se projektirati minimalno jednu lođu zatvorenu staklom, lexanom, roletama i sl. za min. stol s četiri stolice i s ulazom iz javnog dijela stana (boravak, blagovanje, komunikacije). - Obvezna brutto visina stana – 300 cm - Minimalna netto visina stana – 270 cm - Minimalna visina poda stana od okolnog terena – 80 cm - Minimalna visina ograde prizemnog stana mjerena izvana – 180 cm - Minimalna netto dubina vrta – 3 m - Minimalna netto dubina terase – 2 m - Minimalna visina parapeta prema galeriji – 180 cm - Minimalna udaljenost prozora dnevne i spavaće sobe od nasuprotnog volumena – 8 m 6.3.1. Vrste stanova Vrste stanova određuju se prema sadržaju i veličini stana, a naziv prema broju soba i polusoba u stanu ne računajući dnevni boravak i to: G – garsonjera 1 osoba 0,5S – posobni 1-2 osobe + 1 (dodatna polusoba) 1,0S – jednosobni 2 osobe + 1 (dodatna polusoba) 1,5S – jednoiposobni 3 osobe + 1 (dodatna polusoba) 2,0S – dvosobni 4 osobe + 1 (dodatna polusoba) 2,5S – dvoiposobni 4-5 osoba + 1 (dodatna polusoba) 3,0S – trosobni 5 osoba + 1 (dodatna polusoba) 3,5S – troiposobni 5-6 osoba + 1 (dodatna polusoba) 4,0S – četverosobni 6 osoba + 1 (dodatna polusoba Dodatna polusoba je prostor koji korisnik može naknadno odvojiti od dijela stana s posebnim prozorom i grijaćim tijelom, ali u tom slučaju su moguća organizacijska odstupanja od Pravilnika.
*Slijedi izrada normativa stanova za hendikepirane osobe.

6.3.2. Vrste prostorija u stanu Prema namjeni prostorije u stanu dijele se na: a/ Stambene prostorije

40

lođa (LĐ) e/ Prateće prostorije .3.vrt (VR) .garaža (G) 6. Vanjska vrata vjetrobrana moraju biti od vodootpornog materijala i metalno ojačana radi sigurnosne zaštite. Optimalni oblik svake stambene prostorije ili prostora treba se kretati unutar raspona stranica 1:1 do 1:2.dnevni boravak (DB) . a otvor na njoj takav da osvjetljava podjednako cijelu prostoriju.kuhinja (KH) b/ Pomoćne prostorije .gospodarski prostor (GP) d/ Otvoreni prostori .3. Ispred vjetrobrana obavezno je osigurati natkriveni prostor.biblioteka (BI) . U principu svaku vanjsku galeriju potrebno je zatvoriti i dobro ventilirati.izba (IZ) .vjetrobran (VJ) .radna soba (RS) . Pod predprostora ispred vjetrobrana mora biti niži za minimalno 3 cm od poda vjetrobrana s padom od vjetrobrana prema van.Minimalna dubina natkrivenog predprostoram – 120 cm .hodnik (HO) . 6.Namještaj – vješalica dubine 30 cm 41 . Vjetrobran (VJ) Na ulazu u stan potrebno je projektirati vjetrobran u slučaju prilaska stanu preko vanjske galerije ili kod direktnih ulaza u stan iz vanjskog prostora.blagovaona (BL) .garderoba (GD) c/ Dodatne prostorije . .spavaću sobu za jednu osobu (SP1) .ulaz (UL) .balkon (BA) . Poželjno je da vjetrobran bude prirodno osvjetljen.1.wc (WC) . Pod vjetrobrana mora biti minimalno 2 cm niži od poda u ulazu stana.spremište (S) .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .terasa (TE) . Opis prostorija u stanu Tlocrtni oblik svake prostorije u stanu treba biti cjelovit. a kod pomoćnih prostorija ili prostora treba biti unutar maksimalnog odnosa stranica 1:3.3.spavaća soba za dvije osobe (SP2) .3.Minimalna dimenzija vjetrobrana – 120 x 120 cm ili 120x60 cm kada se ulazna vrata otvaraju prema van .kupaona (KP) .

Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . kanalizacija.Minimalna širina prolaza između elemenata opreme – 90 cm . ventilacija. dimnjak i dr. dodatni tuš i dr. wc školjka. Funkcionalno ulaz može biti odvojen ili spojen s ostalim komunikacijskim prostorima ili prostorom dnevnog boravka i blagovanja.3. ali nikako iz prostora u kojem je integrirana blagovaona.Namještaj – ormar dubine 40 do 60 cm. ventilacija.) ne preporuča se na vanjskom 42 . a instalacijski blok (vodovod.Pod – vodootporan. Ispred wc-a obavezan je prostor s ugrađenim umivaonikom ako je wc u kontaktu s blagovanjem.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . Preporuča se trodjelna kupaona s odvojenim cjelinama. .Obavezno projektirati podni sifon.60 cm.Pod – po izboru projektanta 6.3. . Kupaona (KP) Kada je u stanu projektirana samo jedna kupaona. predprostor s umivaonikom. jacuzzi kada.4. Instalacijski blok (vodovod.3.3. odvojeni prostor s wc školjkom i odvojeni prostor s kadom (i tušem). garderobom ili perilicom.2. poželjna je prirodna ventilacija i prirodno osvjetljenje. Kod umjetne ventilacije obavezna je ugradnja ventilatora povezanog s paljenjem rasvjete u wc-u. rasvjetom i elektro priključkom .Obavezan instalacijsko-ventilacijski čvor . Kod umjetne ventilacije obavezna je ugradnja ventilatora povezanog s paljenjem rasvjete u kupaoni.Minimalna svjetla širina vrata – 70 cm . perilica neto dimenzija 60 x 60 cm (ne smije biti pored kade).Oprema – kada dužina 170 cm.Minimalna širina ulaza do namještaja – 120 cm . protuklizni . Preporuča se ugradnja suvremene opreme (napr. dimnjak i dr.3.) 6. ormarić za prljavo rublje dubine 40 cm.) ne bi trebao biti na vanjskom zidu. ulaz mora biti iz komunikacijskih prostora. Poželjna je prirodna ventilacija i prirodno osvjetljenje. umivaonik širine 50 . Ulaz u wc mora biti iz komunikacijskih prostora u blizini ulaza u stan. Oblik kupaone mora biti cjelovit. Kod stanova bez odvojenog wc-a ulaz u kupaonu mora biti pristupačan za goste i u blizini kuhinje. širine 90 do 120 cm . Prema vanjskim bučnim zajedničkim komunikacijama potrebno je predvidjeti zvučno izolirana vrata ili dvostruka vrata. Wc (WC) Odvojeni prostor wc-a s umivaonikom mora se obavezno predvidjeti kod jednoiposobnih i većih stanova uz obaveznu wc školjku u kupaoni. kanalizacija. ormarić s ogledalom. Ulaz (UL) Oblik ulaza mora osigurati nesmetano mimoilaženje dvije osobe i smještavanje garderobnog ormara za odjeću i obuću. širine 60 cm.3.3.Pod – vodootporan. protuklizni 6.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .

Preporuča se projektiranje ugrađenih ormara.5S izba se može zamijeniti ventiliranim ormarom adekvatne površine.Pod – vodootporan. Ispred wc-a preporuča se predprostor s ugrađenim minimalnim umivaonikom.Minimalna svjetla širina vrata – 60 cm . a nije dozvoljen iz boravka ili spavaona.Minimalna svjetla širina vrata – 60 cm . Kod velikih stanova preporuča se projektiranje odvojene prostorije garderobe kao zajedničke ili pripojene nekoj od spavaona. .Minimalna širina wc-a sa umivaonikom na mjestu umivaonika – 120 cm .3. protuklizni 6.Minimalna širina prolaza između vješalica – 60 cm 43 . Izba (IZ) Poželjna je prirodna ventilacija i smještaj na hladnom i neosunčanom pročeljnom zidu. Hodnik ispred spavaona poželjno je da bude odvojen vratima ili tako organiziran da se osigura intimno kretanje između spavaona i kupaone. Kod stanova G i 0.7.5. U slučaju kada je izba u sredini stana mora biti umjetno ventilirana.3.Minimalna širina wc-a bez umivaonika – 90 cm . .Minimalna dubina prostora garderobe – 120 cm .3.3. Vrata izbe treba otvarati prema van.Obavezan instalacijsko-ventilacijski čvor .3.Minimalna dubina wc-a s vratima prema van – 120 cm .Minimalna dubina wc-a s vratima prema unutra – 140 cm . ali se preporuča površina namijenjena za hodnik može prenamijeniti i povećati neki drugi prostor stana.6.Minimalne dimenzije ugrađenog ventiliranog ormara – 60x120 cm .Minimalna širina prolaza između namještaja – 90 cm .Oprema – wc školjka.Minimalna širina prolaza između polica – 60 cm .Oprema – police dubine 40 cm .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU zidu. protuklizni 6. .Minimalna širina hodnika bez namještaja – 90 cm .Pod – po izboru projektanta 6. umivaonik širine 40 cm . Hodnik (HO) Prema potrebi kod većih stanova može se projektirati hodnik koji povezuje funkcionalne dijelove stana.Oprema – ormari dubine 60 cm . Ulaz u izbu preporuča se iz kuhinje ili komunikacijskih prostora. Poželjna je ventilacija garderobnog prostora.3.Pod – vodootporan. Izbu je moguće planirati na pročelju ili u sklopu lođe. Garderoba (GD) U stanu je neophodno osigurati minimalno 150 cm dužine garderobnih ormara po svakoj osobi u stanu.Minimalna svjetla širina vrata – 80 cm . . ali se površina namijenjena za garderobu može prenamijeniti i povećati neki drugi prostor stana.

Kuhinja (KH) Sadržaj kuhinje čine slijedeći elementi i oprema: sudoper s prostorom za smeće. napa 50 cm dubine i 60 cm širine .3.8.3. Ukupna minimalna razvijena duljina kuhinjskih elemenata kod većih stanova treba zadovoljiti kriterij duljine 100 cm po osobi koja živi u stanu.Obavezan instalacijsko-ventilacijski čvor . Na početku ili kraju radne plohe obavezno je potrebno planirati ugradnju visokog hladnjaka.Pod – po izboru projektanta 6. Sudoper.9. Prostor kuhinje mora se dobro osvijetliti u težištu kuhinje ili po rubu i ventilirati prirodno direktno ili preko blagovaone.Oprema – radne plohe dubine 60 cm. Potrebno je obratiti pažnju na udaljenost nape od ventilacijskog kanala i način njenog priključenja. Nije dozvoljeno projektirati štednjak ispod prozora radi montaže ventilacijske nape. “L” ili dvostruki paralelni “I” ili stambena kuhinja.Minimalni pristupak prozora za viseće elemente – 40 cm .Pod – po izboru projektanta 6.Minimalna širina prolaza između radnih ploha s elementima – 90 cm . boravkom ili ulazom preko veće stijene koja se može otvarati. visoki hladnjak 60 x 60 cm. radne plohe i prema potrebi ventilirani ormar.Minimalna svjetla širina vrata – 80 cm . hladnjak s dovodom i odvodom vode.3. Preporuča se radna kuhinja u obliku slova “U”. štednjak 60 x 60 cm. elementi za crno i bijelo suđe.Minimalna dubina radne plohe i donjih elemenata – 60 cm .Maksimalna udaljenost štednjaka od ventilacijske vertikale – 3 m .Oprema – vješalice ili ormari dubine 60 cm .Minimalna visina parapeta prozora – 120 cm . Najmanje jedna strana kuhinje treba imati gornje viseće elemente. odnosno u većim stanovima broj stolica za stolom za blagovanje 44 .3. perilica za suđe. Između elemenata potrebno je projektirati kontinuiranu radnu plohu u kojoj je ugrađena oprema.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . Poželjne su obostrane radne plohe uz štednjak i sudoper.Minimalna širina prolaza između ormara – 90 cm . Poželjno je osigurati ulaz u kuhinju iz komunikacijskih prostora. minimalno dvostruki sudoper 90 cm s dva korita.Minimalna visina hladnjaka – 150 cm . Kuhinju je potrebno dodatno dobro ventilirati pomoću ugrađene nape s ventilacijskim kanalom i ventilatorom. Radna kuhinja može biti povezana s blagovanjem. Hladnjak je potebno smjestiti na početku niza elemenata prema ulazu u kuhinju. Blagovaona (BL) Prostor za jelo u svakom stanu mora omogućiti smještaj stola s minimalno četiri stolice. Ispod visećih elemenata obavezna je umjetna rasvjeta.Maksimalna udaljenost sudopera od kanalizacijske vertikale – 3 m . štednjak s napom.Minimalna svjetla širina vrata – 80 cm . . štednjak i hladnjak treba razmjestiti u obliku što ravnomjernijeg trokuta s ukomponiranim radnim plohama oko svakog navedenog elementa.

Blagovaona može biti odvojena ili integrirana u neki drugi prostor s dobrom vezom bez visinskih razlika do kuhinje.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . .Minimalna oprema – minimalno stol 80 cm širine i 120 cm duljine.3.12. te radni stolac ako se ne predviđa u dnevnom boravku .10.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . Preporuča se sobu dužom stranicom smjestiti uz pročelje kako bi se osigurala mogućnost podjele sobe na dvije polovine. svaka s prozorom na pročelju i ulazom iz javnog dijela stana. Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka.Minimalna širina dnevnog boravka – 360 cm . radni stolac.Minimalna širina blagovaone kada je duljina okomita na pročelje – 240 cm .Minimalna širina polovine sobe – 210 cm . radni stol 60 cm dubine i 120 cm širine. dječji krevet 70 x 140 cm. potrebno je osigurati rješenje za sprečavanje širenja mirisa (pomična pregrada).Minimalna oprema – krevet 180 x 200 cm.Minimalna širina spavaće sobe – 280 cm . Uz dnevni boravak potrebno je osigurati blizinu otvorenog prostora stana ili povećani francuski prozor pridržavajući se protupožarnih uvjeta (vertikalno naizmjenični francuski prozori). .3. prostor za video i audio opremu.3. ormar dubine 40 – 60 cm i dužine 200 – 400 cm.Pod – po izboru projektanta 6. a posebno u spavaćoj sobi.3. ormar dubine 60 cm i dužine 200. dobro je projektirati ugrađene garderobne ormare. U cijelom stanu.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU mora odgovarati broju osoba koje žive u stanu povećanom za dva. grupa za rad za jednu osobu.11. uzglavlje kreveta s rasvjetom.Minimalna oprema – grupa za sjedenje za 4 osobe.Pod – po izboru projektanta 6. Ako se uz kuhinju prema drugim prostorima projektira bar. polica 40 cm dubine 120 cm širine . Dnevni boravak (DB) Projektiranje najvećeg i najvažnijeg zajedničkog prostora u stanu preporuča se dužom stranicom uz pročelje kako bi se osigurao uvjet naknadnog odvajanja dodatne polovine sobe od 8 m2 s posebnim otvorom na pročelju.Pod – po izboru projektanta 6. mali stol.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . Spavaća soba za roditelje (SP2) Projektom je potrebno ostvariti mirni prostor u stanu koji je što kraće i jednostavnije povezan s kupaonom i garderobom. terase ili vrta na kojima se može blagovati. radni stol 60 cm dubine i 90 cm širine. Preporuča se prirodno osvjetljenje blagovaone i veza s vanjskim prostorom lođe.3. Dnevni boravak može biti integriran s drugim prostorima stana. 4 stolca. .3. Spavaća soba za dvije osobe (SP2) 45 .Minimalna širina blagovaone kada je duljina paralelna s pročeljem – 220 cm . vitrina ili polica 40 cm dubine 120 cm širine .

ormar dubine 60 cm i dužine 100. Vrt (VR). a kod većih stanova se preporuča dodati gospodarski otvoreni prostor za sušenje rublja u blizini kuhinje. radni stolac. polica dubine 40 cm i širine 120 cm .Pod – po izboru projektanta 6.Minimalna oprema – 2 kreveta 100 x 200 cm.Minimalna duljina spavaće sobe – 420 cm .3. a posebno u spavaćoj sobi.Minimalna širina polovine sobe – 210 cm . uzglavlje kreveta s rasvjetom. kao i vizualnu zaštitu prostorija. uzglavlje kreveta s rasvjetom. U sobi se preporuča projektirati ugrađeni garderobni ormar. a ukupna reducirana popločena površina ne bi trebala biti veća od 10% površine stana. terasa (TE).Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . . U glavnom projektu za građevnu dozvolu obavezno je projektirati zatvaranje otvorenih prostora stana. dobro je projektirati ugrađene garderobne ormare. 2 police dubine 40 cm i širine 100 cm .3. Bez obzira na odabranu vrstu vanjskog prostora dimenzioniranje otvorenog prostora mora osigurati natkrivenu površinu za smještaj stola sa stolicama za četiri osobe i normalno kretanje oko stola s tri strane.3. blagovanja i kuhinje s većim staklenim stijenama (minimalno dvokrilna staklena vrata).Minimalna oprema – krevet 100 x 200 cm.Minimalna širina spavaće sobe – 210 cm . svaka s prozorom na pročelju i ulazom iz javnog dijela stana. Poželjna je što kraća i jednostavnija veza s kupaonom i garderobom.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . radni stol 60 cm dubine i 120 cm širine. odnosno funkcionalna dubina za smještaj stola i 4 stolca 46 . Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka. 2 radna stolca.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Projektom je potrebno ostvariti fleksibilni prostor u stanu koji lako može mijenjati namjenu. 2 ormara dubine 60 cm i dužine 100. balkon (BA). lođa (LO) Otvorene prostore stana potrebno je vezati uz prostore boravka.14. Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka. 2 radne plohe 60 cm dubine i 100 cm širine. Spavaća soba za jednu osobu (SP1) Projektom je potrebno ostvariti fleksibilni prostor u stanu koji se lako može pripojiti drugom prostoru ili koji lako može mijenjati namjenu.Minimalna dubina otvorenog prostora – 200 cm.Pod – po izboru projektanta 6.13. U cijelom stanu. . Kod prizemnih stanova odmah se zahtjeva tehničko rješenje koje osigurava fizičku zaštitu stvari na otvorenom prostoru stana. Preporuča se sobu dužom stranicom smjestiti uz pročelje kako bi se osigurala mogućnost podjele sobe na dvije polovine. Poželjna je što kraća i jednostavnija veza s kupaonom i garderobom. .3.

16.Minimalna širina ulaznih vrata garaže – 240 cm .3.Minimalna oprema – stol 80 cm širine i 120 cm duljine.3. Obavezno je projektirati podne rešetke i separatore ulja na kraju rampe i u svim pristupnim cestama radi osiguranja mogućnosti pranja.3. a pripadajući prozori trebaju biti dostupni iz javne komunikacije.0 m Pod – cementna glazura ili sl. Spremište (S) Sva spremišta trebaju biti smještena u podrumu ili prizemlju i lako dostupna iz prostora javne komunikacije ili izvana. Izuzetno iz posebnih objektivnih razloga spremište stana se može projektirati uz stan.Minimalna dubina garaže – 500 cm . Preporuča se prirodna ventilacija i osvjetljenje. protusmrzavajući 6.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm .Minimalna širina parkirališnog mjesta – 250 cm .Maksimalni nagib natkrivene ulazne rampe – 18% 47 . U svakoj garaži potrebno je osigurati pad poda prema van te prirodnu ventilaciju preko otvora na ulaznim vratima u dva sloja pri podu i stropu. . protuklizni.Pod – vodootporan.Minimalna širina garaže – 280 cm . Kod skupnih garaža preporuča se međusobna fizička podjela pojedinačnih garaža s osiguranjem pojedinačnog zaključavanja. Minimalna širina spremišta – 1. Preporuča se ugradnja podiznih vrata.Maksimalni nagib nenatkrivene ulazne rampe – 15% . 4 stolca. Ulazna vrata u prostor sa spremištima.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . Svakoj zatvorenoj cjelini potrebno je osigurati kvalitetnu ventilaciju i osvjetljenje. Garaža (G) Garaže se mogu projektirati kao individualne ili skupne ovisno o načinu pristupa. polica dubine 40 cm i širine 100 cm .0 m Minimalna širina ulaznih vrata – 1. 6.3.15. kao i vrata na svakom spremištu trebaju se otvarati prema van.

5) 5 6 1.5 1. TE.5S 2 (1.5 5 5 20 1.5 1. BA. (VR. LĐ)* spremište (S)* garaža /G/* NAJMANJA SVEUKUPNA NKP STANA NAJVEĆA SVEUKUPNA NKP STANA GS 1 (1.5 5 6 21 13 VRSTE STANOVA 1.5) 3 6 1.5S 4 (1. 48 .5 1.0S 7 (1.5) 5 6 1. gospodarstvo i sl.5) 5 6 1.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6.4. A SVEUKUPNA POVRŠINA STANA TREBA BITI UNUTAR ZADANIH MINIMALNIH I MAKSIMALNIH GRANICA. Površine prostorija u stanu VRSTE PROSTORIJA tip stana broj osoba u stanu vjetrobran (VJ) ulaz (UL) kupaona (KP) wc (WC) izba (IZ) hodnik (HO) garderoba (GD) kuhinja (KH) blagovaona (BL) dnevni boravak (DB) spavaća soba (SP) spavaća soba (SP2) spavaća soba (SP2) spavaća soba (SP2 spavaća soba (SP1) dodatna spavaća soba (DSP*) UKUPNA ZATVORENA NKP STANA otvoreni pr.5S 7 (1.5 3 5 6 21 13 2.5) 5 6 1.5 1.5S 6 (1.5 1.5) 3 4 1 4 4 24 0.0S 3 (1.5 5 2 6 7 22 13 13 8 (8) 88 4 2 /12/ 90 95 3.5 2.5) 5 6 1.5 7 4 8 8 22 13 13 13 8 (8) 108 4 2 /12/ 110 115 4.5 1.5 1.3. * preporuka za dodatnu spavaonu SVE POVRŠINE U TABLICI SU PREPORUČLJIVE.0S 7 (1.5 4 1 6 7 22 13 13 2.5) 5 6 1.5) 5 6 1.5 8 5 8 8 25 13 13 13 13 (8) 118 4 2 /12/ 120 125 (8) 42 3 1 /12/ 40 50 10 (8) 50 3 1 /12/ 50 55 (8) 58 4 2 /12/ 60 65 8 (8) 68 4 2 /12/ 70 75 (8) 78 4 2 /12/ 80 85 (VJ) primjenjuje se izuzetno kod galerije /G/ poseban program s garažama * računa se reducirana površina prostora * u sklopu maksimalnih površina stana mogu se projektirati i drugi prostori (radna soba.5 6 3 8 8 22 13 13 13 (8) 98 4 2 /12/ 100 105 3.0S 5 (1.

Aluminij – prekinuti hladni most. Investitor i izvoditelj sklapaju ugovor o izgradnji samo u slučaju kada je izvoditelj u mogućnosti nuditi cijenu m2 neto korisne površine gotovog stana ispod vrijednosti od 640 EU. Sva ugrađena vrata i prozori moraju biti dohvatljivi u pogledu otvaranja.1. okova.1. zaštićeno . dugotrajni i laki za održavanje. 7. 7. a on je dužan svakim rješenjem dokazati trajnost vrata i prozora u upotrebi u pogledu kvalitete materijala.Drvo – I klasa. Prije uporabnog pregleda zgrade izvoditelj je dužan napraviti Projekt izvedenog stanja zgrade.Plastika – metalna jezgra 7. Materijali i oprema zgrade Svi planirani i upotrijebljeni materijali u zgradi moraju zadovoljiti potrebe dugotrajnosti.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7. lakog i jeftinog održavanja. Svi podovi moraju biti protuklizni. boje. Vrata i prozori Izbor materijala za izradu vrata i prozora prepušta se arhitektu. Projektant je dužan obavljati ugovoreni projektantski nadzor minimalno 1 puta tjedno odnosno više prema potrebi i prema terminskom planu izvoditelja.3. Ostakljeni elementi na mjestu većih frekvencija otvaranja moraju biti sigurnosno tretirani. . u potpunosti pridržavati se projekta i svih njegovih rješenja. U javnim komunikacijama nužno je upotrijebiti trajne materijale.1.Čelik – prekinuti hladni most. 7. te ga ovjerenog od projektanta predati investitoru ili tu obvezu ugovorno uz naknadu prepustiti glavnom projektantu zgrade. Zidne obloge Sve zidne obloge do visine 200 cm mjereno od poda moraju biti tvrde i otporne na fizička oštećenja. te odgovarati važećim propisima i standardima. boje. Podovi Izbor materijala za izradu podova prepušta se arhitektu. U dodiru s 49 . Odabrani materijali moraju biti dostupni na tržištu i po cijeni prihvatljivi programu Društveno poticane stanogradnje. a ne preporuča se upotreba keramičkih pločica. te pogodne za lako održavanje. Izvoditelj zgrade dužan izvoditi kvalitetno. a on je dužan dokazati trajnost odabranih podova u upotrebi u pogledu kvalitete materijala.2.1. veličine i oblika.1. zaštićen . pranja i bojanja. zaštićen . IZVEDBA Investitor je dužan odrediti koordinatora izgradnje zgrade te ugovoriti direktivni i projektantski nadzor po Cjeniku Komore. a projektantu omogućiti obavljanje projektantskog nadzora. veličine i oblika.

Preporuča se upotreba pročelja čija je površinska boja jednaka boji materijala po njegovoj dubini.1.6. a on je dužan dokazati trajnost odabranog materijala u upotrebi u pogledu kvalitete tipa i veličine materijala. Horizontalnu toplinsku izolaciju treba štititi rabiciranom betonskom košuljicom ili drugom trajnom fizičkom zaštitom na potkonstrukciji. sudarne reške različitih materijala ili gipskartonske obloge izvode se prema uputama proizvođača. Potrebno je osobitu pažnju posvetiti izbjegavanju toplinskih mostova. do izvedbe.5. Krov Krov može biti ravni ili kosi prema posebnim uvjetima i izboru projektanta. Pokrov može biti po izboru projektanta ili prema posebnim uvjetima. Vertikalnu hidroizolaciju je potrebno dignuti iznad površine okolnog terena prema pravilima struke i svuda dobro fizički zaštititi. kao niti krovni proboji paralelni sa sljemenom. a proboji zbijeni i cjeloviti. Toplinska izolacija Vertikalnu i horizontalnu toplinsku izolaciju potrebno je uvijek fizički zaštititi. 7. 7. 7. koje treba hidoizolacijski štititi. Kod oba tipa krova preporuča se dvostruki hladni krov s ventiliranim prostorom niskog neiskorištenog krovišta. boje i oblika. Vertikalnu toplinsku izolaciju treba štitit žbukom ili drugom fizičkom opnom na potkonstrukciji.1.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU podovima preporuča se upotreba vodootpornog materijala radi pranja podova. Preporuča se projektiranje vanjskih žlijebova i odvoda. U slučaju upotrebe toplog krova nužno je potrebno projektirati i izvesti kontinuiranu rešku za ventilaciju pokrova po perimetru krova ispod pokrova i duž sljemena visine 5 cm. Pročelja Izbor materijala za izradu pročelja prepušta se arhitektu. Svaki tip pročelja mora biti vodonepropusan i izoliran od upijanja vlage iz tla. komunikacijama i tehničkim prostorima nije dozvoljena upotreba gipsane žbuke. a u slučaju rješenja s unutrašnjim odvodima i žlijebovima skrivenim u konstrukciju vijenca neophodno je ugraditi grijače i snjegobrane.7. 50 . Zato se preporuča planiranje jednostavnih podrumskih ili temeljnih gabarita koje je potrebno kompletno zaštititi hidroizolacijskom košuljicom izvana prema okolnom terenu. Broj proboja kroz pokrov mora biti minimalan. Ne preporuča se projektiranje krovova s unutrašnjim uvalama. 7. Obloga porastog betona.4.1.1. U javnim prostorima. Krovne proboje uz nadozide potrebno je izbjegavati ili projektirati tako da se opšav nadozida ne lomi. Svako dimenzioniranje toplinske izolacije treba vršiti prema odgovarajućim propisima. poda ili s krova. Hidroizolacija zgrade Od projektiranja osnovnih gabarita volumena. a iznad toplinske izolacije. potrebno je posvetiti izuzetnu pažnju prema pravilima struke. a rješenje krova mora pružati kvalitetno peto pročelje zgrade. Neće se prihvatiti razvedeni krovni proboji. jer su greške gotovo nepopravljive.

Raspored vanjskih revizijskih okana potrebno je kvalitetno estetski riješiti. Ventilacijske vertikalne kanale s ugrađenim ventilatorima na mjestu usisa može se završiti ispod pokrova u dobro ventiliranom krovu. Sva vrata i prozori moraju imati ugrađen kvalitetan okov.1. zaštićeno . Revizijska okna instalacija unutar zgrade ne smiju biti u privatnim prostorima ili glavnim komunikacijama zgrade (stubište i glavni etažni hodnici) već je nužno takva mjesta odvojiti vratima od komunikacija zgrade.2. te odgovarati važećim propisima i standardima. 7. veličine i oblika. Na glavnom stubištu obavezno je projektirati sigurnosnu rasvjetu za slučaj nestanka struje. Preporuča se njihovo spajanje s probojima dimnjaka kroz krovnu plohu ili izvod na vertikalno pročelje potkrovlja kako bi se izbjeglo mnogostruko probijanje krovne plohe.Drvo – I klasa. a posebno temeljne ploče. Sve oduške vertikalnih vodova kanalizacije potrebno je izvesti izvan potkrovlja. a nužno je izbjeći položaj takvog okna u glavnoj pristupnoj stazi do ulaza u zgradu. a izvan prostora mora biti kruta i fizički trajno zaštićena. Usponske vodove svih instalacija potrebno je zidom ili montažnom oblogom zaštititi i osigurati na svakoj etaži revizijsko vertikalno okno radi popravaka.1. . Sve hidrantske aparate i vertikale potrebno je ugraditi u zid ili obzidati. a za elektrobrojila se preporuča se smještaj u prizemlju u posebnoj niši ili prostoriji. Odabrani materijali moraju biti dostupni na tržištu i po cijeni prihvatljivi programu Društveno poticane stanogradnje. Materijali i oprema stana Svi planirani i upotrijebljeni materijali u stanu moraju zadovoljiti potrebe lakog i jeftinog održavanja. pranja i bojanja.2. Otvore za ventilaciju takvog potkrovlja potrebno je posebno dobro dimenzionirati. Zaštita od sunca i pogleda mora se osigurati ugradnjom roleta ili grilja bilo kojeg tipa i materijala na pročelju izvan stana.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7. Kutija za rolete unutar prostora mora biti ugrađena tako da ne strši izvan unutarnjeg ruba vanjskog zida. U prostorima za smještaj brojila za vodu potrebno je osigurati odvodnju. 7.Čelik – prekinuti hladni most. okova. boje. Preporuča se upotreba standardnih modularnih mjera. Kod prozora posebna pažnja treba se posvetiti dimenzioniranju osvjetljenja prostorije pri čemu površina stakla na otvoru ne smije biti manja od 1/7 površine poda prostorije. Oprema i instalacije zgrade Temeljni razvod instalacija potrebno je izbjegavati ispod temelja. zaštićen 51 . Vrata i prozori moraju biti dohvatljivi u pogledu otvaranja.8. Vrata i prozori Izbor materijala za izradu vrata i prozora prepušta se arhitektu. a otvaranje mora biti lako i jednostavno. Sve klupćice i pragovi trebaju osigurati precizno brtvljenje. Ne dozvoljava se projektiranje posebnog okova. a on je dužan svakim rješenjem dokazati trajnost vrata i prozora u upotrebi u pogledu kvalitete materijala.

boje. 7. te obložene gipskartonskim pločama ili žbukane.2. wc-u i na kuhinjskom zidu gdje se nalaze instalacije vode. .2.2. veličina i boja istog materijala u jednom stanu. kabelsku televiziju i sl. a on je dužan dokazati kvalitete materijala. wc-a i otvorenih prostora.2. zaštićen .individualnu potrošnju 52 . Preporuča se upotreba dvije vrste poda u jednom stanu: vodonepropusni i lako perivi pod za mokre prostore kuhinje. veličine i oblika odabranih podova.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .Plastika – metalna jezgra 7. a topli pod za sve ostale prostore. kompjutore. Pregrade od porastog betona dozvoljavaju se isključivo uz potpunu primjenu uputa proizvođača i svih sastavnih dijelova proizvoda.Aluminij – prekinuti hladni most. Zidne obloge Sve zidne obloge u stanu moraju biti tvrde i otporne na fizička oštećenja. Na mjestu pričvršćenja kuhinjskih ili kupaonskih elemenata potrebno je izvesti masivnu konstrukciju.slabu struju za telefon. Potrebno je izbjegavati upotrebu više oblika. kupaone. Elektroinstalacije Elektroinstalacije prema vrstama dijelimo na: . ili mogu biti montažne izvedene od podložne metalne podkonstrukcije s unutarnjom ispunom od mineralne vune i vanjskom oblogom od gipskartonskih ploča. U kupaoni i wc-u obavezna je ugradba vodootporne zidne obloge do visine 200 od poda. 7. a za razvod instalacija dodatno parapetno proširenje.2. sigurnosnu signalizaciju i zaštitu.2. 7. Pregrade Pregrade u stanu mogu biti zidane od pune ili šuplje opeke.5.gromobran a prema korisniku na: . a u kuhinji između donjih i visećih elemenata.5. Gipskartonske ploče i gipsana žbuka ne se trebali upotrebljavati u kupaoni.jaku struju za rasvjetu i elektromotorni pogon .3.4. centralno ili etažno grijanje i elektroinstalaciju s trotarifnim brojilom s automatskim osiguračima u ormariću za električnu energiju. kuhinjama i wc-ima.zajedničku potrošnju .1. te pogodne za lako održavanje. Podovi Izbor materijala za izradu podova u stanu prepušta se arhitektu. antensku zemaljsku i satelitsku mrežu. Oprema i instalacije stana Svim stanovima potrebno je osigurati hladnu vodu i trajno cirkulirajuću toplu vodu u kupaonama. 7.

ormarić s i trotarifnim brojilom .podne rešetke U kuhinji je potrebno planirati ugradnju dvostrukog sudopera.mješalica za sudoper .priključak za kompjuter 1.0S 2. a navedene priključke vezati uz struni krug rasvjete. osiguračima . 53 . Projektant vodovodnih instalacija dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje slavina.2.hidrantsku mrežu Sav projektirani materijal za razvod instalacija kao i sanitarne uređaje i opremu bira projektant.jednofazna šuko priključnica .višefazni priključak za štednjak .5S 4.priključak za jacuzzi kadu (tuš) .portafon i zvono . Projektant elektroinstalacija dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje prekidača i utičnica.priključak s holenderom za perilicu za rublje .TV i UKW priključak . brijanje) .mješalica za wc umivaonik i priključak za vodokotlić .mješalica za tuš s ručkom .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Razvod svih elektroinstalacija po zgradi mora se vršiti u zaštitnim plastičnim cijevima. Preporuča se ugradnja razvoda instalacija vode i kanalizacije tipa kao Rehau ili sl. odvoda i kupaonske opreme. 7. Svi keramički elementi trebaju biti iste boje.sigurnosni priključak za perilicu .kanalizaciju . Tip stana: .0S 1 1 1 1 1 1 1 1 1 12 7 1 1 2 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 15 8 1 1 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 18 10 1 1 3 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 18 10 1 1 3 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 21 12 1 1 3 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 21 12 1 1 3 3 2 Sva priključna mjesta treba projektirati i izvesti do pune funkcionalnosti.razvodna ploča s autom. wc-u. a rasvjetna mjesta u kupaoni.kupaonski ormarić (rasvjeta. Hidrotehničke instalacije Hidrotehničke instalacije dijele se na: . izbi i na lođi / terasi treba opremiti plafonjerama i žaruljama.priključak za napu .rasvjetno mjeto s prekidačem .vodovod .5S 3. a slavine jednoručne i to: .0S 3. a kvalitetu materijala i opreme dokazuje odgovarajućim atestima.mješalica za umivaonik .telefonski priključak .0S 2. Potrebno je projektirati i ugraditi ventilatore u kupaonici i wc-u.2.kutija za izjednačavanje potencijala .5.vanjski kupaonski prekidač .priključak za perilicu za suđe .vanjsko rasvjetno mjesto / lođi ili terasi .

Pri projektiranju potrebno je insistirati na grupiranju svih instalacija i izbjegavanju etažiranja vertikala. Ventilacija Za ventilacijske kanale mogu se upotrebljavati svi tipovi ventilacije koji mogu dokazati kvalitetu odgovarajućim atestima.djelomični . s planiranim namještajem i s budućom planiranom polusobom unutar koje se mora nalaziti jedan radijator. 7. 54 . Obavezna je minimalno umjetna ventilacija kupaone.3.Minimalni pravokutni presjek ventilacijskog kanala kod prisilne ventilacije – 140 cm2 . wc-a i nape u kuhinji.2. Grijanje Centralno grijanje može biti s kotlovnicom ili toplinskom podstanicom. Posebno je važno uskladiti položaj svakog radijatora s utičnicama i prekidačima jake i slabe struje.cjeloviti Preporuča se upotreba djelomičnog sustava u kojem se hlade samo dnevni boravci stanova pojedinačnim sustavima s jednom vanjskom i jednom unutarnjom jedinicom. ventilacijskog ormara za hranu.1.Minimalni okrugli presjek ventilacijskog kanala kod prisilne ventilacije – 78 cm2 Projektant ventilacije dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje priključaka i revijskih okana ventilacijskih kanala.5.instalacija plina 7.2.grijanje . izbe.5.3. Sve radijatore je potrebno ucrtati u katalogu stanova s ostalom opremom i namještajem. Etažno grijanje može biti na plin ili električnu energiju.3.hlađenje . vidljivih vertikala i plinskog bojlera. Kotlovnica može biti na plin ili lož ulje. Hlađenje Sustav hlađenja možemo podijeliti na: . .ventilacija . Tip centralnog grijanja projektant usuglašava s investitorom i lokalnim distributerom energije. Termotehničke instalacije Termotehničke instalacije dijele se na: .2.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7. a obavezna je ugradba termo ventila i odzračnika na svakom radijatoru.5.2. Ne dozvoljava se ugradnja radijatora preko stakla francuskog prozora.3. Projektant centralnog grijanja dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje radijatora. Radijatori mogu biti po izboru projektanta. Preporuča se upotreba plina gdje je to moguće po sustavu centralnog etažnog grijanja samostalno za svaki stan s ugrađenim plinskim bojlerom i plinskim dimnjakom u svakom stanu.3.2. s načinom otvaranja vrata. 7.5.

Mjesto za ugradbu peći treba osigurati i ucrtati u katalogu stanova s ostalom opremom i namještajem. Svi nosivi zidovi moraju se planirati u skladu s važećim propisima. Dimjaci Svaki stan bez obzira na način grijanja mora imati ugrađen rezervni dimnjak u stambenoj prostoriji.4.3.3. 7. a nužno je primijeniti modularnu koordinaciju nosivih zidova zgrade čiji su preferirajući višekratnici 60 cm / 30 cm / 10 cm.3. 7. Plinska instalacija Plinska mreža dijeli se na: .1.4.2.3.5.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7. Konstruktivni elementi zgrade Pri projektiranju potrebno je upotrebljavati što jednostavnije nosive sustave i što veći broj istih raspona radi postizanja niže cijene izvedbe. Projektant dimnjaka dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje priključaka i revijskih okana dimnjaka. 7. Vanjski zidovi Bez obzira dali su nosivi ili nenosivi vanjski zidovi moraju zadovoljiti potrebe toplinske i zvučne izolacije stana prema svim negrijanim prostorima ili sadržajima koji proizvode buku ili vibracije. Manji rasponi konstrukcije povećavaju cijenu izvedbe. Pregradni zidovi 55 . Radi postizanja kvalitetnog odnosa fleksibilnosti stana i raspona konstrukcije preporuča se upotreba raspona nosivih zidova od 600 cm. Nosivi zid između dva stana potrebno je izvesti prema pravilima potrebne zvučne izolacije pri čemu osnovna minimalna debljina nosivog sloja zida iznosi 20 cm u kojoj se ne smiju raditi nikakvi usjeci i zasjeci. Svi vanjski zidovi moraju se planirati u skladu s važećim propisima.2.3. Položaj plinskih ura definiran je uvjetima lokalnog distributera.zajedničku .3. a onemogućavaju prilagodljivost stana budućim nepoznatim zahtjevima. Nosivi zidovi Nosivi zidovi mogu se izvoditi od opeke.2. Preporuča se položaj dimnjaka uz dnevnu sobu i kuhinju. porastog ili armiranog betona.5. Visina nosivih zidova treba biti višekratnik modula 10 cm.individualnu Razvod plinske instalacije vrši se na vidljivom i pristupačnom mjestu s vidljivom mrežom. 7. 7.

a prije uporabnog pregleda izvoditelj je dužan napraviti projekt izvedenog stanja u kome su unešene sve promjene nastale u toku gradnje u odnosu na nacrte iz izvedbenog projekta.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Pregradni zidovi mogu biti od opeke. krutosti i otpornosti na vodu i vlagu. nosivosti. Izvoditelj može izradu projekta izvedenog stanja povjeriti proejktantu uz naknadu.4. porastog betona ili montažnih elemenata pri čemu nužno moraju zadovoljiti potrebe zvučne izolacije. kopirani te uvezani. Projekt izvedenog stanja Nakon završetka izgradnje zgrade. Projekt mora biti cjelovit. a svi nacrti tehnički precizno iscrtani na matrici. 56 . 7.

izvoditelja i investitora čak i kada su ovi zahtjevi veći od trenutno važećih državnih zakona i propisa. 57 . toplinsku zaštitu i zaštitu od buke. ZAKONI I PROPISI Svi projektanti u procesu projektiranja dužni su poštivati zakone i propise iz područja koje obuhvaća cjelovit proces građenja stambene zgrade od izbora lokacije do upotrebnog pregleda zgrade.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 8. Prema važećem Zakonu o gradnji projektant je dužan ishoditi pozitivno mišljenje o kontroli glavnih projekata od ovlaštenih državnih revidenata za konstrukciju. Investitor svoje posebne zahtjeve donosi ovim Privremenim pravilnikom koji ima snagu ugovora između projektanata. Odgovornost i obvezu ispravke i dorade projekta ili izvedbe zgrade za svaku neusklađenost projekta ili izvedbe s važećim propisima isključivo snose projektanti i izvoditelji u svojim domenama.

odgovarajućih zakona i propisa i naputcima imenovanih revidenata.1. U odobrenje je obvezno unijeti projektantske podatke kao što su: tablica sa strukturom. Za projektanta i izvoditelja obavezno je poštivanje revidentskog mišljenja. U prilogu nalaze se model Kataloga zgrade i Katalog stanova. Katalog zgrade dostavlja se u tri uvezana primjerka i na CD-u u *. Nakon svakih konzultacija revident dostavlja projektantu pismeno mišljenje na posljednju dostavljenu inačicu projekta. Po dobivanju odobrenja idejnog projekta projektantu je službeno odobrena izrada glavnog projekta. strojarski i elektroinstalaterski dio projekta i njihovu međusobnu usklađenost.DWG formatu. Svi prilozi moraju biti zapečačeni. Također. u Obrascu 1 revident upisuje sve eventualne primjedbe koje je projektant dužan otkloniti u daljoj fazi projektiranja. Revident je dužan prekontrolirati arhitektonsko-građevinski. brojem i površinama stanova. Po dovršenju idejnog projekta. njihovih brojeva i površina. Odabrani projektant po potpisu Ugovora započinje izradu idejnog projekta. projektant dostavlja investitoru i Katalog zgrade u kome je na jednoobrazan način prikazan idejni projekt zgrade. pokazatelji ekonomičnosti i dr. Kompletani proces usuglašavanja i odobrenja idejnog projekta projektant mora dovršiti u ugovornom roku. Kad su usuglašena sva tri sastavna dijela projekta investitor izdaje službeno odobrenje idejnog projekta na prijedlog revidenta na Obrascu 1. projektant investitoru dostavlja tri (3) primjerka kompletnog idejnog projekta uvezanih u registratore.2. U prilogu se nalazi shema obvezne stranice kataloga stanova. Po dovršenju procesa usuglašavanja projekta s traženim standardima. Također. tablica s pregledom svih ostalih sadržaja. Praćenje glavnog projekta Po odobrenju idejnog projekta investitorov glavni inženjer za pojedino područje Hrvatske projektantu dostavlja potvrdu odobrenja na Obrascu 1.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 9. 9. Za slijedeće konzultacije projektant je dužan ispraviti prethodne pismene primjedbe. Praćenje idejnog projekta Praćenje izrade idejnog projekta provodi se kroz najviše tri konzultacije na kojima projektant i revident prilagođavaju projekt traženim standardima investitora. 9. projektant prilagođava projektna rješenja prema zahtjevima Privremenog pravilnika. projektant dostavlja investitoru Katalog stanova (dostavlja se u 3 uvezana primjerka). KONTROLA I USVAJANJE PROJEKATA Radi provjere kvalitete projektnih rješenja i osiguranja racionalnosti projekata u okviru maksimalne zadane cijene od 640 EU/m2 neto korisne površine objekta investitor uvodi internu kontrolu projekata preko svojih revidenata. projektant je dužan ishoditi pozitivno mišljenje revidenta. U procesu izrade idejnog projekta. u kome su na jednoobrazni način prikazani svi stanovi. Po odobrenju idejnog projekta. 58 .

dostave i ovjere traženi nacrti. Prije dovršenja radova na izgradnji izvoditelj je dužan provesti Projekt etažiranja stanova. Katalog stanova izrađuje se na način istovrstan onome kod izrade idejnog projekta. U Obrascu 2 potrebno je unijeti sve promijenjene projektantske podatke iz glavnog projekta u odnosu na idejni projekt. nadzorni inženjer je dužan zaustaviti radove dok se ne izrade.5. Prvenstvo nadzora ima autor projektnog rješenja. 9. Praćenje izvedbe U toku izvođenja na gradilištu moraju biti ovjereni glavni projekt. U slučaju bilo kakvih promjena projektant i izvoditelj su dužni ishoditi pismena odobrenja revidenta i investitora.6.da je uspješno nadzirao najmanje 2 stambena objekta istih ili većih površina . 9. Knjiga građevinskih detalja sastoji se minmalno od 3 detalja (spoj zgrade s terenom.4.3. Navedeni postupak praćenja izrade i odobrenja idejnog projekta primjenjuje se i kod glavnog projekta. projektant dostavlja investitoru Katalog stanova izvedenog stanja i Projekt etažiranja zgrade.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Ukoliko projektant ne dostavi investitoru tražene kataloge investitor neće ovjeriti projektantu niti jednu privremenu mjesečnu situaciju. 9. Ukoliko u pojedinoj fazi radova na gradilištu nema ovjerenih projekata ili izvedbenih nacrta. Nadzor Prije početka izgradnje investitor je dužan prema Zakonu o gradnji izabrati službu i odgovornu osobu za vršenje nadzora. Prije postupka kontrole glavnog projekta projektant je dužan dostaviti investitoru kompletan glavni projekt i katalog stanova iz usvojenog idejnog projekta. Kandidat za odgovornu osobu za vršenje nadzora koji udovoljava zakonskim uvjetima mora udovoljiti dodatne kriterije investitora: . Svaki pojedini građevinski detalj mora biti ovjeren potpisom i datumom od strane projektanta i revidenta. 59 . Praćenje izvedbenog projekta Kod izvedbenog projekta potrebno je dobiti odobrenje samo Knjige građevinskih detalja na Obrascu 3. U izradi elaborata etažiranja stanova projektant obračunava sve NKP površine prema važećim državnim zakonima i propisima. ovjerena knjiga građevinskih detalja i izvedbeni nacrti. Završni radovi projektanta Po dovršenju izgradnje stambene građevine. spoj detalja stolarije i bravarije stana na pročelju i detalj vijenca). 9. a odobrenje glavnog projekta izdaje se na Obrascu 2.da je priložio njihove fotografije i potvrdu njihovih investitora o uspješno obavljenom nadzoru Imenovanje stupa na snagu kada predloženog kandidata potvrdi investitor.

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 10. ZAKLJUČAK Pravilnik za društveno poticanu stanogradnju obvezujući je akt za investitora. revidenta. projektanta. 60 . nadzornog organa i izvoditelja u programu Društveno poticane stanogradnje. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Privremeni pravilnik.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful