REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZA JAVNE RADOVE, OBNOVU I GRADITELJSTVO UPRAVA ZA STANOVANJE, GRADITELJSTVO I STANOGRADNJU

PRAVILNIK
ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU
Propis o tehničkim smjernicama za stanove koji se grade prema odredbama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji

ZAGREB, PROSINAC 2003.

/RADNA VERZIJA 051203/

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

SADRŽAJ: 1. 1.1. 1.2. 2. CILJEVI Cilj programa Cilj privremenog pravilnika IZBOR LOKACIJE 2.1. 2.2. 2.2.1. 2.2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 2.8. 2.8.1. 2.8.2. 2.8.3. 2.8.4. 2.8.5. 2.8.6. 2.8.7. 2.8.8. 2.9. 3. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 4. 4.1. 4.2. 4.3. 5. 5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5. Izvod iz urbanističkog plana Izvod iz katastra Katastarski plan Posjedovni list Izvod iz zemljišne knjige Tehnička karta infrastrukture Geodetski snimak terena Geomehanički elaborat Mjerenje QH linije Oblik i vrst terena Ravan teren Ujednačena vrst tla Neizgrađeno zemljište Stambena zona Blizina visokog zelenila Blizina javnog prometa Blizina javne opskrbe Geofizička podobnost Karta buke

IZBOR PROJEKTANTA Ovlašteni arhitekt Refentna lista Mladi arhitekt Prava i obveze izabranog arhitekta Autorska prava PROJEKTNI PROGRAM Broj i veličina stanova Prateći prostori stanovanja Ostali sadržaji PROJEKTIRANJE Idejni arhitektonski projekt Glavni arhitektonski projekt Knjiga građevinskih detalja Izvedbeni arhitektonski projekt Projektiranje instalacija

1

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

5.6. Projekti infrastrukturnih priključaka 5.7. Projektantski nadzor 5.8. Projekt etažiranja 5.9. Uporabni pregled 5.10. Dodatni zahtjevi investitora 5.11. Sadržaj projekata 5.11.1. Idejni projekt 5.11.1.1. Arhitektonski idejni projekt 5.11.1.2. Konstrukcijski idejni projekt 5.11.1.3. Instalacijski idejni projekti 5.11.1.4. Idejno rješenje okoliša 5.11.1.5. Idejni projekt fizike zgrade 5.11.2. Glavni projekt 5.11.2.1. Arhitektonski projekt 5.11.2.2. Konstrukcijski projekt 5.11.2.3. Instalacijski projekti 5.11.2.3.1. Projekt elektroinstalacija 5.11.2.3.2. Projekt vodovoda, kanalizacije i hidrantske mreže 5.11.2.3.3. Projekt centralnog grijanja 5.11.2.3.4. Projekt dizala 5.11.2.4. Elaborati 5.11.2.4.1. Fizikalna svojstva zgrade 5.11.2.4.2. Akustička svojstva i zaštita od buke 5.11.2.4.3. Zaštita od požara 5.11.2.4.4. Zaštita na radu 5.11.2.5. Troškovnik 5.11.2.6. Katalog stanova 5.11.3. Izvedbeni projekt 5.11.3.1. Arhitektonski projekt 5.11.3.2. Konstrukcijski projekt 5.11.3.3. Projekt etažiranja stanova 5.12. Upute za iscrtavanje nacrta u AutoCAD-u 6. STANDARDI I NORMATIVI 6.1. Okoliš 6.1.1. Uvjeti parkiranja i garažiranja 6.1.2. Uvjeti pješačkog pristupa 6.1.3. Uvjeti za visoko i nisko zelenilo 6.1.4. Uvjeti za igru djece 6.1.5. Uvjeti za odmor i rekreaciju odraslih 6.1.6. Uvjeti za infrastrukturno uređenje parcele 6.1.6.1. Prometno rješenje 6.1.6.2. Odvodnja 6.1.6.3. Rasvjeta 6.1.6.4. Vanjski hidranti 6.2. Zgrada 6.2.1. Glavni ulaz 6.2.2. Sporedni ulaz

2

3.2.2.14.3.10.3.16.2.15. Trafostanica 6. Ulazni prostor 6. 7.2. Kupaona (KP) 6. Dnevni boravak (DB) 6.2.3.3. Spavaća soba za dvije osobe (SP2) 6. Galerije 6.7.1. balkon (BA).3.3.3.2.3.3.4. Spavaća soba za jednu osobu (SP1) 6.2. Vertikalni razvod 6.16. Blagovaona (BL) 6. Sporedno stubište 6. Dizalo 6. Garaža (G) 6.2. Vrste stanova 6. Hodnik (HO) 6. Vjetrobran 6.8.3.14.2. Prostorija za bicikle 6. Garderoba (GD) 6.3. Wc (WC) 6.3.2.3.19. IZVEDBA Materijali i oprema zgrade Vrata i prozori Podovi 7.8.2. Glavno stubište 6.3.17.2.3. Stan 6.3.3. Izba (IZ) 6.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6.3.2.12.3.9.3.3.1.2. Vjetrobran (VJ) 6. Hodnici 6.1. Horizontalni razvod plina 6.17.3.2.2.6. Kuhinja (KH) 6.15. Horizontalni razvod vodovoda 6.10. Opis prostorija u stanu 6.2.3.3.1.1. Spavaća soba za roditelje (SP2) 6.3.2. Zajedničke instalacije 6.3. 3 .3.3.6.2. Horizontalni razvod kanalizacije 6.3. Izračun površina 6.2.3.19.12.17.2. Bruto površina 6.11.19. Neto površina 6.3.3. lođa (LO) 6.1.1.1.3.3. Kotlovnica ili podstanica 6. Spremište (S) 6.3.18.5. 7.17.3. Vrste prostorija u stanu 6. Parametri ekonomičnosti 6.2.2.3.4. Površine prostorija u stanu 7.7.2.2.11. Vrt (VR).2.3.20. Spremišta stanara 6.3. Ulaz (UL) 6. Zajedničko spremište 6.3. terasa (TE).5.13.2. Prostorija za kućni otpad i smeće 6.9.2.13.17. Horizontalni razvod 6.3.

Hidroizolacija zgrade 7.4.3. Termotehničke instalacije 7.3.4. Toplinska izolacija 7.2. Projekt izvedenog stanja 8. Konstruktivni elementi zgrade 7.3.1. Krov 7. Hlađenje 7.5.3.2. Ventilacija 7. Hidrotehničke instalacije 7. 9.3.2. 9.1. Materijali i oprema stana 7.2.2.2.2. 9.5. ZAKONI I PROPISI KONTROLA I USVAJANJE PROJEKATA Praćenje idejnog projekta Praćenje glavnog projekta Praćenje izvedbenog projekta Nadzor Praćenje izvedbe Završni radovi projektanta ZAKLJUČAK 4 .2. Zidne obloge 7. Dimnjaci 7.2.2. Nosivi zidovi 7.1.2. 9.1. 9.4.7.5. 9. Vrata i prozori 7.1.3. Podovi 7.6.3.1. Vanjski zidovi 7.2.5.2. 10.2.5.4.8.5.5.5. Oprema i instalacije zgrade 7. Elektroinstalacije 7.3.1.3.2.2.3. Pregrade 7.3.2.2. Oprema i instalacije stana 7.5.4.1.3.1.2. Plinska instalacija 7.3.1.6. Pregradni zidovi 7.3.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7. Grijanje 7.5.4. Pročelja 7.1.5. 9. Zidne obloge 7.

Model financiranja uzgradnje stanova prema programu POS temelji se na partnerskom odnosu više sudionika koje povezuje nositelj – Republika Hrvatska. obnovu i graditeljstvo u ime Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama je nositelj i organizator izgradnje. koji bi u konačnici trebao prerasti u socijalnu stanogradnju. Prema Odluci o raspoređivanju i korištenju proračunskih sredstava u realizaciji kapitalnog projekta “Stanovi za socijalne skupine građana” ministra za javne radove. vlasništvo su Republike Hrvatske. obnovu i graditeljstvo. Izvori financiranja izgradnje stanova u modelu POS su proračunska sredstva države. tj. Republika Hrvatska. Stanovi tj. nekretnine u okviru rečenog Programa POS. CILJEVI Program Društveno poticane stanogradnje (POS) treba omogućiti rješavanje stambenih potreba građana Republike Hrvatske u okviru njima pristupačnih uvjeta. gdje bi najsiromašniji građani sticali stan kao osnovno sredstvo za život. koji nemaju stan.1.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 1. te konačno sredstva na tržištu kapitala.N. veličina stana. na način da se osiguraju uvjeti za izgradnju ekonomičnih i jeftinih stanova koji zadovoljavaju traženom kvalitetom. To je prvi korak društvene brige za stanogradnju. 109/2001) kojim se reguliraju sva temeljna pravna i ekonomska pitanja ovog Programa. Ministarstvo za javne radove. a nisu u mogućnosti samostalno riješiti taj problem. a istovremeno omogućava da trošak za krajnjeg korisnika stana – građanina bude prihvatljiv u odnosu na prosječne platežne mogućnosti građana. 1. ali u specifičnim slučajevima to može u ime Republike Hrvatske biti i drugo ovlašteno tijelo. sredstva jedinica lokalne samouprave i učešće građana za kupnju stana. Time se uz realne izvore sredstava zatvara financijska konstrukcija izgradnje. odnosno najmanja sobnost stana i najveća neto korisna površina stambenog prostora koju 5 . nositelj investitorskih poslova. te namijenjeni za prodaju skupinama građana s prosječnim platežnim mogućnostima koji nemaju riješeno ili prikladno riješeno svoje stambeno pitanje. Cijena izgradnje svih stanova u sklopu POS-a je ograničena na vrijednost 640 EU/m2 neto korisne površine stana kako bi se večini građana koji nemaju stan osigurala mogućnost njegove kupnje. novac poslovnih banaka koje u tome nalaze svoj interes. Društveno poticana stanogradnja provodi se prema Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji (N. Cilj programa Društveno poticana stanogradnja ima za cilj pomoći pri kupnji stana svim građanima. odnosno. uz paralelno poticanje stanogradnje kao razvojnog elementa gospodarstva u cjelini što stvara preduvjete za povećanje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta.

Projektirati zgradu i prostor oko nje bez prostornih barijera s maksimalnim mogućnostima korištenja osoba s poteškoćama u kretanju . Glavni ciljevi su: . te koristi iskustva Smjernica za projektiranje višestambene izgradnje za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata koje su izrađene za Ministarstvo razvitka i obnove. Pravilnik preuzima dio standarda.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU pojedini građanin može kupiti ovisna je o broju članova njegovog obiteljskog domaćinstva.5 sobni za 5 osoba najmanje 3. te iznosi kako slijedi: za 1 osobu za 2 osobe najmanje 1.Projektirati humani slobodni prostor oko zgrade .Uskladiti europske i hrvatske normative.Projektirati zgradu velike trajnosti .Projektirati bitna svojstva građevine .2. standarde i smjernice za izgradnju stanova .Projektirati suvremenu i ambijentalno kvalitetnu zgradu . zgrade i naselja u društveno usmjerenoj stambenoj izgradnji koji su izrađeni za Zagreb.Odabrati kvalitetnog projektanta . 1.Štititi interes investitora PREPREKE NA PUTU OSNOVNIH CILJEVA PRAVILNIKA OTKLONIT ĆE SE FLEKSIBILNOM REVIZIJOM PREDLOŽENIH RJEŠENJA.5 sobni za 7 osoba i više najmanje 4.Projektirati jeftinu zgradu s maksimalnom cijenom od 640 EU/m2 neto korisne površine stana . travnja 1998. a u skladu s europskim standardima i normativima. svibnja 1984.Odabrati kvalitetnu lokaciju . Drugi pravilnici s područja stanovanja trebaju se donijeti u što kraćem vremenu u skladu sa Strategijom razvitka Republike Hrvatske na temelju detaljnih studija uvjeta stanovanja u Hrvatskoj. Cilj Pravilnika Pravilnik ima za cilj definirati sve stručne uvjete za izgradnju stanova prema Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji od izbora lokacije za izgradnju.0 sobni Normativima ovog Pravilnika odrediti će se stanova. do 50 m2 stambenog prostora do 65 m2 stambenog prostora do 80 m2 stambenog prostora do 90 m2 stambenog prostora do 100 m2 stambenog prostora do 110 m2 stambenog prostora do 120 m2 stambenog prostora najmanje dozvoljene površine 6 .0 sobni za 4 osobe najmanje 2.Projektirati suvremen i kvalitetan stan . preko procesa projektiranja do useljenja i upisa u zemljišnu knjigu vlasništva. normativa i tehničkih uvjeta iz Standarda stana.0 sobni za 6 osoba najmanje 3.5 sobni za 3 osobe najmanje 2.

te detaljne i realne propozicije izgradnje pripadajuće infrastrukture. a pri izboru neophodno se držati svih uvjeta i preporuka koje slijede. Ovim izvodom potrebno je dokazati da se promatrano zemljište nalazi u građevnoj zoni gdje se mogu graditi stanovi. Posjedovni list 7 . *Prilog 1: IZBOR LOKACIJE *Prilog 2: DIMENZIONIRANJE PARCELE 2. IZBOR LOKACIJE Prvi važan korak u pripremi ekonomične i jeftine stanogradnje je izbor lokacije koja će osigurati brz i jeftin put do završetka izgradnje. 2.2.1.1.2.2. a u skladu sa zakonom. vršitelj izbora u JLS dužan je izraditi novi parcelacijski elaborat i izvršiti preparcelaciju promatranog zemljišta. 2.2. Katastarskim planom i Posjedovnim listom vršitelj izbora je dužan dokazati da je izvršena parcelacija za promatrano zemljište i da je zemljište upisano prema namjeni kao građevinsko. kontekstualno usklađenje postojeće i buduće izgradnje. jednoznačno se utvrđuje pravovaljana parcelacija izabrane čestice. Preslikom provedbenih odredbi potrebno je dokumentirati planske urbanističko-tehničke uvjete za promatrano zemljište (horizontalne i vertikalne gabarite buduće građevine. koji je trenutno na snazi. postotak izgrađenosti i sl. kapacitete svih sadržaja. 2.) Kod izbora zemljišta prednost imaju zemljišta za koja je na snazi Detaljni urbanistički plan (Provedbeni urbanistički plan). Katastarski plan Nacrtom katastarskog plana. Vršitelj izbora je dužan prethodno pribaviti niz dokumenata kojima se dokazuje podobnost prostora predviđenog za Društveno poticanu stanogradnju. Izvod iz katastra Izvodom iz katastra dokazuju se ažurnost i točnost podataka za izabranu česticu.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 2. U tom slučaju potrebno je prethodno izraditi i usvojiti neki od zakonskih urbanističkih planova. te po potrebi izvršiti prenamjenu zemljišta. Izvod iz prostorno-planske dokumentacije Za zemljište koje se želi odabrati vršitelj izbora je dužan pribaviti izvod iz postojećeg urbanističkog plana (grafički i tekstualni dio). minimalno potrebne udaljenosti od susjednih parcela. jer on daje jasnije i preciznije propozicije izgradnje na promatranoj parceli. U suprotnom. Katastarski plan i Posjedovni list za promatranu katastarsku česticu ne smiju biti stariji od 3 mjeseca čime se dokazuje valjanost i istinitost podataka. Nije dozvoljeno izabrati zemljište za koje nije na snazi niti jedan urbanistički plan.

8 . Geodetski snimak terena Lokaciju koja se predlaže za izbor potrebno je detaljno geodetski snimiti. U suprotnom. Stanje pristupne ceste i izvedenih instalacija komunalne infrastrukture dokazuje se prilaganjem tehničke karte infrastrukture u mjerilu 1:200 do 1:1000. da ono nije opterećeno nikakvim teretima. a za njih treba JLS pismeno utvrditi svoju obvezu i rok izgradnje. položaj visinskog repera i sl.5.) i njegove bliže okolice koja je nužna za ukupnost i preglednost situacije. prolaz i sl. Nije dozvoljeno izabrati zemljište koje nema izvedene osnovne neophodne vodove infrastrukture u pristupnoj cesti ili kojem se pristupa preko privatne ceste ili druge parcele. kapacitetima i ostalim uvjetima infrastrukture (QH linija i sl.). Ne može se odabrati parcela za koju podaci iz posjedovnog lista nisu u skladu s urbanističkom namjenom zemljišta ili s vlasništvom iz izvoda iz zemljišne knjige. Ostale instalacije komunalne infrastrukture (instalacije plina. te da je identifikacija katastarske čestice i površina zemljišta usklađena s podacima iz posjedovnog lista. Tehnička karta infrastrukture Promatrano zemljište za izbor za društveno poticanu stanogradnju mora imati izvedenu pristupnu cestu do parcele i u njoj izvedene instalacije vodovoda.4.3.). 2. Prilikom izbora prednost imaju zemljišta na kojima je moguće ostvariti ukupan standard zgrade i stanovanja i koja nisu opterećena uvjetima zajedničkog korištenja (zajednički prilaz. vršitelj izbora dužan je prethodno razriješiti sve pravnoimovinske probleme i to provesti kroz zemljišnu knjigu.) mogu biti samo planirane. telefona i dr. kuteve. Vršitelj izbora dužan je priložiti potvrdu da za predloženo zemljište nije zatražen povrat imovine. U tehničkoj karti i opisu infrastrukture trebaju biti navedeni svi pokazatelji o dimenzijama. 2. Geodetski snimak obuhvaća detaljne horizontalne i vertikalne podatke predloženog zemljišta (udaljenosti. kanalizacije i električne energije. apsolutne visinske kote. te za prijedlog spajanja budućeg rješenja okoliša i susjednih parcela. 2.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Posjedovnim listom dokazuje se usklađenost vlasništva nad izabranom zemljišnom česticom sa stanjem vlasništva iz zemljišne knjige vlasništva kao i usklađenost namjene zemljišta s namjenom iz izvoda iz urbanističkog plana. a tehnički uvjeti priključenja dopisima komunalnih organizacija koje pružaju odgovarajuće usluge. Izvod iz zemljišne knjige Ovim izvodom potrebno je dokumentirati da su riješeni svi pravno imovinski odnosi s vlasništvom nad zemljištem.

Visina nadtemeljnih zidova treba biti <= 2 m. 2. Samo izuzetno mogu se prihvatiti nepovoljniji geomehanički uvjeti kada racionalnost sveukupnog građevinskog poduhvata nije dovedena u pitanje. Prihvatljiva dubina temeljenja određuje se prema strukturi programa. Ravni tereni omogućavaju jednostavnija i ekonomičnija rješenja temeljenja.8.1. Oblik i vrst terena Pravi izbor oblika i vrste terena znatno smanjuje troškove građenja. Ujednačena vrst tla Preporučuju se tereni koji imaju istu vrst tla preko cijele površine čime se izbjegavaju skupi oblici temeljenja izvedbom zamjenskog materijala ili miniranjem. 2.2. racionalniji presjek zgrade. Nivo podzemne vode treba biti ispod donje kote temelja preporučene geomehaničkim elaboratom. visina podzemne vode i druge karakteristike tla. a preporuča se da bude jednaka ili veća od 18 m. 2. Mjerenje QH linije Izmjerom QH linije potrebno je dokazati minimalno potreban pritisak u priključnom vodovodu za izvedbu hidrantske instalacije u novoj građevini čime se izbjegavaju dodatni troškovi izgradnje rezervoara i pojačivača pritiska u zgradi. Geomehanički elaborat Prije izbora zemljišta potrebno je izvršiti stručno ispitivanje terena bušenjem i izradom odgovarajućeg geomehaničkog elaborata kojim se dokazuje položaj i nosivost terena. odmora i rekreacije.8.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Obavezni sastavni dio svakog geodetskog snimka je i snimka točnog položaja vrednijih grupacija visokog zelenila i pojedinačnih stabala na terenu. Ravni tereni omogućavaju jeftinija rješenja pristupa zgradi posebice za invalide i starije osobe. Preporuča se izbor cjelovitih i geometrijski pravilnih oblika terena.6. lakšu organizaciju gradilišta i bolje korištenje okoliša zgrade za prateće sadržaje parkiranja.3.7.8. 2. Ravan teren Kod izbora preporučuju se ravni tereni koji imaju ujednačenu vrst tla. Najmanja dimenzija širine i duljine terena mora biti 16 m. igre. te mu je potrebno posvetiti znatnu pažnju. Neizgrađeno zemljište 9 .8. 2. 2. Predloženo zemljište mora imati kvalitetno nosivo tlo smješteno na prihvatljivoj dubini od površine terena koje omogućava ekonomično temeljenje.

Blizina visokog zelenila Kod izbora preporučuju se zemljišta koja u neposrednoj blizini imaju postojeće visoko zelenilo javno dostupno budućim korisnicima ili koja imaju unutar sebe grupaciju drveća koja neće trebati rušiti prilikom izgradnje.8.5. 2. 2. 2. Izuzetno može se pristupiti izgradnji na parcelama na kojima se traži rekonstrukcija ili restitucija postojećih građevina kada to traži lokalna zajednica i kada je spremna financirati eventualnu razliku povećane cijene izgradnje u odnosu na zakonska ograničenja od 640 EU/m2 neto korisne površine stana.6.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Posebno je potrebno izbjegavati zemljišta na kojima je potrebno vršiti rušenja i uklanjanje postojećih objekata ili na kojima je predviđena izgradnja novih građevina naslanjanjem na postojeće građevine kako bi se izbjegli dodatni troškovi pojačanja temelja susjednih građevina ili troškovi zaštite građevinske jame.8. zagađenje i druge negativne utjecaje na stanovanje. Time se osiguravaju uvjeti za izgradnju najjeftinijih stanova. Geofizička podobnost Preporuča se prije izbora lokacije izvršiti radiestezijsko ispitivanje terena i u slučaju negativnih rezultata predvidjeti vrstu i razinu zaštite budućih korisnika prostora.8.4.7. 2. Stambena zona Pri izboru zemljišta za društveno poticanu gradnju predlaže se prvenstveno birati zemljište u području mirne stambene zone gdje se između stambenih zgrada s pratećim sadržajima ne nalaze drugi sadržaji i namjene koji izazivaju buku. Blizina javne opskrbe Preporuča se izbor lokacije u čijoj blizini se nalazi barem jedna trgovina mješovitom robom (kućne potrepštine). Karta buke Prije odluke o izboru zemljišta potrebno je izmjeriti za svaku lokaciju i izraditi izvještaj o mjerenju s kartom buke kao podlogu za donošenje odluke o izboru i projektantu za eventualno potrebnu zbučnu zaštitu buduće građevine i njenih korisnika.8.9. Prvenstveno treba birati mjesta gdje se mogu graditi samostojeće zgrade. 10 . 2. 2.8.8. Blizina javnog prometa Unutar lokalnih mogućnosti preporučuje se izbor lokacija koja u relativnoj blizini (10-15 minuta hoda) imaju dostupna sredstva javnog prometa.

3.3. 3. Mladi arhitekt U slučaju kada se izabere arhitekt putem javnog arhitektonskog natječaja za idejno rješenje stambene zgrade koji nema ovlaštenje ili nije izveo niti jednu stambenu zgradu investitor će mu ponuditi izradu projekta u jednom od arhitektonskih ureda u kojem je osigurao najpovoljnije uvjete za izradu odabranog projekta uz mogućnost istovremene edukacije mladog odabranog arhitekta. investitor ima pravo posao povjeriti drugonagrađenom autoru koji zadovoljava tražene uvjete. Za sve poslove iz tog procesa izabrani arhitekt dobiva naknadu po Cjeniku Komore. Hrvatske komore potrebni zakonski Cjeniku Komore s predloži izabrani 11 . Ovlašteni arhitekt Izabrani arhitekt dužan je priložiti rješenje o ovlaštenju arhitekata i inženjera u graditeljstvu čime se osiguravaju uvjeti za cjelovito obavljanje projektantskog zadatka. Ugovor za izvršenje poslova projektiranja sklapa se prema poduzećem registriranim za poslove projektiranja koje arhitekt i koje je nositelj svih ugovornih obveza. Refentna lista Izabrani arhitekt dužan je priložiti svoj autorski portfolio izvedenih i(li) projektiranih stambenih objekata u zadnjih 10 godina. Glavni inženjer je obavezan pravovremeno osigurati uvjete za nesmetan rad izabranog arhitekta ili ishoditi produljenje rokova izrade projekata za onoliko vremena koliko je trajala eventualna zapreka. Za navedeni posao arhitekt dobiva punomoć investitora. Prednost pri izboru imaju arhitekti s većim brojem nagrađenih izvedenih stambenih zgrada. 3. O toku svake etape tog procesa dužan je odmah pismeno izvijestiti zaduženog glavnog inženjera u Ministarstvu za javne radove.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 3. IZBOR PROJEKTANTA Vršitelj izbora projektanta dužan je priložiti dokaz da je odabrao kvalitetnog i iskusnog projektanta. Prava i obveze izabranog arhitekta Nakon sklapanja ugovora izabrani arhitekt (glavni projektant) aktivno vodi sve poslove projektiranja i organiziranja kako proces izrade projekta i ishođenja svih suglasnosti i dozvola ne bi zastao niti jednog trenutka. Svaki objekt dovoljno je prezentirati sa 1-2 fotografije i 1-2 tlocrta. U koliko mladi arhitekt ne pristane na ponuđenu suradnju.4. 3.2. obnovu i graditeljstvo ili drugo ovlašteno tijelo. Radi osiguranja svojih ugovornih rokova izabrani arhitekt obavlja i dio poslova koji nije sastavni dio njegovog ugovora. a paralelno rješava pitanje svoje naknade s investitorom za navedeni posao.1.

arhitekt je zadužen za ishođenje lokacijske (izvoda iz plana) i građevne dozvole. komunalnih organizacija. a investitor se obvezuje poštivati ih prema Zakonu o autorskom pravu. 3. lokalne uprave i drugih zainteresiranih ili uključenih u proces izrade dokumentacije ili izvođenja ugovorenog objekta i njegovog okoliša. Autorska prava Provedbom javnog arhitektonskog natječaja prvonagrađeni autor sva stječe autorska prava. investitora. izvoditelja.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Osim osnovnog zadatka izrade svih projeklata. za organiziranje svih sastanaka koordinacije između projektanta. 12 .5.

Broj i veličina stanova U projektnom programu nalaze se isključivo stambeni sadržaji osim ako to izrazito drugačije ne traži važeći urbanistički plan. PROJEKTNI PROGRAM Investitor je dužan izraditi i predati projektantu potpisani projektni program i zakonom propisane podloge. 13 . te ovim Pravilnikom. Program sadržava traženu strukturu stanova koja se temelji na strukturi izraženoj u anketi za kupnju izvršenoj u JLS (jedinici lokalne samouprave). Odstupanje od programa kod maksimalno +/-2 stana po broju ili strukturi nije potrebno usuglašavati s investitorom. Prateći prostori stanovanja Projektnim programom ne tretiraju se prateći prostori stanovanja. brže i jeftinije izgradnje stanova. tako i u pogledu dozvoljenih kapaciteta. 4. Kod izrazitog planskog zahtjeva za izgradnjom poslovnog prostora izabrat će se trgovački sadržaj (opskrba mješovitom robom). Ostali sadržaji Projektnim programom prvenstveno se izbjegavaju svi ostali sadržaji radi jednostavnije. U koliko nije moguće zadovoljiti u potpunosti traženu strukturu. oni će se dimenzionirati u najmanjoj prihvatljivoj površini i volumenu. jer su oni zadani zakonskim ili podzakonskim aktima.2. Projektni program mora poštivati sve urbanističko tehničke uvjete iz odgovarajućeg važećeg urbanističkog plana kojemu pripada izabrana lokacija kako u pogledu vrste sadržaja. 4. Projektant je dužan prvenstveno nastojati osigurati traženu strukturu stanova unutar racionalnog rješenja.3. a da rješenje bude racionalno i ekonomično. Projektnim programom definiraju se svi sadržaji i njihove veličine za predmetnu lokaciju. U koliko se važećim urbanističkim planom obavezno traže drugi sadržaji. *Prilog 3: IZRADA PROJEKTNOG PROGRAMA 4.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 4. a izbjegavat će se uredski prostori.1. projektant može odstupiti od tražene strukture uz pismenu suglasnost investitora i dopunu projektnog programa.

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 5. Natječajne podloge sadrže: a/ Projektni program s traženim kapacitetima izgradnje b/ Izvod iz plana c/ Geodetski snimak terena s visinskim kotama d/ Preliminarne geomehaničke podatke e/ Tablice budućih brojčanih pokazatelja stambene zgrade Podloge o lokaciji sadržavaju: a/ Geodetski snimak terena b/ Geomehanički elaborat c/ Izvod iz postojećeg urbanističkog plana d/ Katastarski plan e/ Posjedovni list f/ Izvod iz zemljišne knjige g/ kartu buke Unutar ugovornih rokova projektant je dužan samostalno ishoditi sve posebne urbanističko-tehničke uvjete građenja za ishođenje lokacijske dozvole (ili izvoda iz plana) i sve konačne suglasnosti za ishođenje građevne. *Prilog 4: PODACI O ZGRADI /struktura. broj i površina stanova i ostalih prostora. koncept energetske efikasnosti zgrade.1. Idejni arhitektonski projekt Kvalitet idejnog projekta vrednuje se kroz: a/ Kvalitet svakog stana 14 . Projektant je dužan izraditi kvalitetan i racionalan projekt čiji m2 neto korisne površine stana neće biti skuplji od 640 EU. POSTUPAK PROJEKTIRANJA Međusobne obveze arhitekta i investitora nastaju pri izradi javnog arhitektonskog natječaja ili pri sklapanju ugovora o izradi tehničke dokumentacije. koncept zaštite od buke i dr. te potom građevnu dozvolu. Projektant pristupa zadatku nakon preuzimanja podloga za izradu natječajnog rješenja ili sklapanja ugovora s investitorom./ 5. U takvom ovjerenom projektu neophodno se mora nalaziti uvezan ispunjen Prilog 3 koji je osnova i uvjet za reguliranje ugovornih obveza plaćanja naknade za projektiranje. Pismena odobrenja potrebno je ishoditi za: I/ Idejni projekt II/ Glavni projekt III/ Građevinske detalje Revident je dužan potpisati i pečatirati odobreni uvezani projekt. U toku rada na projektu projektant je dužan ishoditi pismena odobrenja svojih rješenja kod stručnog revidenta kojega izabere i imenuje investitor. kojom prilikom mu se uručuje potpisani Projektni program i Dokumentacija o izabranoj lokaciji.

Prije postavljanja zahtjeva za izdavanjem građevne dozvole za zgradu i okoliš projektant je dužan ishoditi odobrenje Glavnog projekta zgrade i okoliša.3. te svi opisi i količine stavaka u troškovnicima trebaju biti tako razrađene da je moguće potpuno ugovaranje izvedbe zgrade i okoliša sustavom ključ u ruke. glavni projekt služi investitoru za precizno ugovaranje izvedbe zgrade i okoliša.755. Kvalitet idejnog projekta prvenstveno ovisi o koncepciji idejnog rješenja i zato se projektantu omogućava jedna radna revizija u toku izrade idejnog projekta. Osim za ishođenje građevne dozvole.2. zgradi i okolišu (za svaki stan projektant je dužan u katalogu stanova ponuditi dva rješenja organizacije namještaja kao i rješenje pregrađivanja i odvajanja dodatne polovine sobe) II/ Glavne vodove instalacija III/ Bruto i neto površine zgrade IV/ Koeficijente ekonomičnosti V/ Pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja uštede energije i toplinske zaštite VI/ Pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja zvučne zaštite. 5. Glavni projekti. U prvom dijelu razrade izvedbenog projekta projektant rješava pet grupa građevinskih detalja: 15 . Izgradnju okoliša dužna je financirati lokalna zajednica. projektiranja i nadzora ne smije biti veća od 700 EU odnosno ukupna cijena za zgradu s komunalnom infrastrukturom i priključcima 910 EU. Zato se glavni projekt sastoji od: a/ Glavnog projekta zgrade b/ Troškovnika zgrade sa shemama stavaka i projektantskim cijenama c/ Glavnog projekta okoliša d/ Troškovnika okoliša sa shemama opreme i projektantskim cijenama Ukupna cijena izgradnje zgrade s PDV-om po m2 NKP ne smije biti veća od tržišne cijene po lokalnim uvjetima gdje se zgrada gradi niti od etalonske cijene m2 stana od 4. cijena građenja.00 KN tj. 640 EU. U idejnom projektu potrebno je posebno precizno definirati sve: I/ Materijale. Knjiga građevinskih detalja Nakon pismenog usvajanja glavnog projekta projektant nastavlja razradu izvedbenog projekta zgrade i okoliša. opremu i oblike u stanovima. dispozicije bučnih i pogonskih prostora i uređaja 5. tj.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU b/ Kvalitet zgrade c/ Kvalitet okoliša d/ Koeficijente ekonomičnosti zgrade e/ Kvalitet tehničkog rješenja sa stanovišta energetske efikasnosti i zaštite od buke Odabrani projektant mora dobiti pozitivno mišljenje revidenta na svaki pojedinačni segment kvalitete projekta. Glavni arhitektonski projekt Nakon pismenog usvajanja idejnog projekta projektant nastavlja razradu glavnog projekta zgrade i okoliša.

plina i toplinske energije ugrađeno u dostupnim prostorijama ili zidnim ormarićima u javnim komunikacijama na nivou svakog stana. Zamjena pojedinih materijala ili rješenja u toku izvedbe zgrade i okoliša moguća je samo ako se izmjenom dobivaju jednaka ili vrednija ukupna rješenja za investitora i korisnika zgrade pri čemu nije moguće povećanje cijene ugovorene izvedbe po sustavu “ključ u ruke”. plina i topline projektant je dužan za svaki stan projektirati zasebno brojilo električne energije.4. Karta boja je poseban elaborat koji se sastoji od: I/ Razvijenog pročelja zgrade s oznakama boja II/ Opisom svih boja na zgradi prema RAL-u ili konkretnom proizvodu (nijansa. Svi opšavi prikazuju se dodatno s detaljno kotiranim razvijenim širinama i dužinama. 16 .5. Projektiranje instalacija Na početku izrade idejnih projekata instalacija svaki projektant je dužan pridržavati se posebnih uvjeta građenja komunalnih organizacija. tip boje i način obrade) III/ Uzorci boje (prema potrebi) 5. detaljno se kotiraju i opisuju. Za mjerenje potrošnje električne energije. vode.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU a/ Detalji hidroizolacije b/ Detalji spojeva stolarije i bravarije s masivnom konstrukcijom zgrade c/ Detalji lođa. balkona i vrtova d/ Detalji krova e/ Detalji stubišta f/ Detalji s prikazom rješenja toplinskih mostova na kritičnim mjestima Knjiga građevinskih detalja koja se sastoji od: I/ Tlocrta i presjeka zgrade smanjenih na format papira A4 s označenim brojevima građevinskih detalja II/ Grupa građevinskih detalja Građevinski detalji crtaju se tehnički precizno u potrebnom mjerilu da se može razaznati precizno svaki pojedini materijal i načini međusobnog spajanja. Izvedbeni projekt zgrade i okoliša sastoji se od: a/ Polirskih nacrta b/ Planova oplate c/ Radioničkih nacrta d/ Knjige građevinskih detalja e/ Karte boja Svi dijelovi izvedbenog projekta čine cjelinu dovoljnu za preciznu izvedbu zgrade i okoliša. 5. Zamjenu pojedinih materijala ili rješenja odobrava službeni revident na temelju pismenog zahtjeva projektanta i detaljnog prijedloga novog rješenja. terasa. vode. Izvedbeni arhitektonski projekt Nakon pismenog usvajanja Knjige građevinskih detalja projektant završava razradu izvedbenog projekta zgrade i okoliša.

Sadržaj projekata 17 . isti je dužan ishoditi autorsku suglasnost prethodnog projektanta na sva svoja rješenja. 5. Projektantski nadzor Investitor je dužan ugovoriti. Plan posebnih dijelova i projekt etažiranja U glavnom projektu projektant izrađuje Plan posebnih dijelova zgrade. Projektantski nadzor obavlja se jedan puta tjedno ili više prema posebnoj potrebi. 5. Projekti infrastrukturnih priključaka U koliko to nije posebno projektnim programom definirano. a nakon izvedbe zgrade. 5. Sve primjedbe na izvedbu zgrade i okoliša projektant je dužan upisati u građevinski dnevnik. U koliko investitor odabere drugog projektanta za nastavak projektiranja. a projektant obavljati projektantski nadzor nad izvedbom zgrade i okoliša koji je projektirao.6. 5. kada su poznate sve stvarno izvedene veličine prostora. investitor je obvezan štititi autorsko pravo projektanta i ponuditi mu dodatni ugovor.8.9. poslovni prostori moraju imati posebne dimnjake i kanale za ventilaciju.10.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Mjerenje energenata kao i sve instalacije stanova potrebno je potpuno odvojiti horizontalno i vertikalno od instalacija poslovnog prostora. zadatak odabranog arhitekta nije projektiranje infrastrukturnih priključaka. Uspješno obavljenim uporabnim pregledom prestaju sve dalje obveze projektanta prema investitoru. projektant je dužan izraditi Projekt etažiranja kojim se definiraju svi zakonski elementi vezani za upis vlasništva u zemljišnu knjigu vlasništva.11. 5. Dodatni zahtjevi investitora U slučaju dodatnih zahtjeva za promjenom ili dogradnjom završene zgrade ili njenog okoliša. a svi ventili stambenih instalacija ili revizijska okna dimnjaka ne smiju se nalaziti u poslovnim prostorima ili drugim privatnim sadržajima. 5. Također. a o neispravljenim primjedbama pismeno izvijestiti investitora. te prema potrebi razjasniti i(li) dokumentirati povjerenstvu za uporabni pregled sva nejasna rješenja.7. Projektant je dužan prihvatiti objektivan zahtjev investitora koji osigurava ukupno kvalitetna rješenja u funkciji i estetici zgrade i okoliša ili se pismeno odreći prava na nastavak projektiranja. Uporabni pregled Projektant je dužan obavezno prisustvovati uporabnom pregledu zgrade.

ako je zgrada razvedena).11.tlocrti svih etaža (s ucrtanim blokovima za instalacije i ventilacije). Arhitektonski idejni projekt .tehnički opis .iskaz strukture i veličine stanova .oblikovanja zgrade .iskaz neto (NP) i neto korisne (NKP) površine svih sadržaja s čitljivom dokaznicom izračuna .predloženih boja eksterijera i interijera 18 . mjerilo 1:200 .katalog svih stanova s opisom broja stana i shemama rasporeda stanova po etažama s ucrtanim namještajem i radijatorima ili drugim grijaćim tijelima (dvije varijante). Idejni projekt Idejni projekt služi za generalni pregled planiranog zahvata u prostoru kako u pogledu zgrade tako i u pogledu njenog okoliša.konstrukcije zgrade .iskaz strukture i veličine poslovnih prostora .1. vanjske opreme i zelenila .11.1.situacija s ucrtanom zgradom i ostalim površinama i infrastrukturnim vodovima u mj 1:200 .sva pročelja (uključujući unutrašnja. 5. 5. sadržaj.prostorni prikaz .iskaz koeficijenta ekonomičnosti (K) s čitljivom dokaznicom izračuna a/ K1 = BP/NKP b/ K2 = BRP/NKP c/ K3 = PP/NKP d/ K4 = PP/PO * Napomena: U toku je izrada uvjeta za izračun ekonomičnosti zgrade putem obračuna volumena .maksimalnih gabarita zgrade .karakteristični presjeci (minimalno uzdužni i poprečni).iskaz bruto (BP) i bruto razvijene (BRP) površine zgrade s čitljivom dokaznicom izračuna . mjerilo 1:200 .iskaz ukupnih površina pročelja (PP) i površina ostakljenja (PO) s čitljivom dokaznicom izračuna . mjerilo 1:200 .svih brojčanih pokazatelja .rješenja okoliša.DWG formatu.1.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Ovim pravilnikom definira se mjerilo. mjerilo 1:100 U tehničkom opisu idejnog arhitektonskog projekta potrebno je ispuniti Prilog 3 i izrijekom navesti opis: .upotrebljenih materijala u zgradi i okolišu .prometnog rješenja s brojem PGM . postupak i način prikaza svakog pojedinog projekta. Predaje se u 3 primjerka uvezan na papiru i snimljen na CD-u u *.udaljenosti zgrade od susjeda i rubova parcele .vanjskog nivelmana .

mjerilo 1:100 .tip zaštite od sunca . U arhitektonskim nacrtima ulaznog prostora zgrade potrebno je u idejnom projekt ucrtati pozicije poštanskih sandučića. Instalacijski idejni projekti .šematski prikaz dilatacija.projekt hortikulture.toplinska zaštita i energetske efikasnost .rješenje prometnih i sportsko-rekreacijskih površina. mjerilo 1:200 5.11. Konstrukcijski idejni projekt . Uz arhitektonske nacrte zgrade potrebno je već tijekom izrade idejnog projekta razraditi kvalitetno osnovne arhitektonsko .11.11. rasvjete i urbane opreme. Idejno rješenje okoliša .zvučna zaštita.detaljno rješenje opreme i instalacija u kupaoni 5.načine spajanja stolarije i bravarije s konstrukcijom zgrade . Idejni projekt fizike zgrade .Idejni projekt instalacija grijanja (glavni razvod grijanja.tehnički opis konstrukcije 5.4.visinu obloge keramičkih pločica .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .Idejni projekt elektroinstalacija (glavni razvod svih elektroinstalacija i tehnički opis). mjerilo 1:100 5.brutto i netto visinu svake etaže .svjetle širine vrata za pojedine stambene prostorije .Idejni projekt vodovoda i kanalizacije (glavni razvod vodovoda. Glavni projekt 19 .građevinske detalje .veličine vanjskih otvora na stanovima . mjerilo 1:100 . položaj i shema kotlovnice ili podstanice i tehnički opis).2.idejni statički proračun .rješenje krovnog vijenca . Idejnim arhitektonskim projektom potrebno je riješiti tehnički izlaz u krovište i na krov zgrade uz primjenu svih odgovarajućih propisa. mjerilo 1:200 .5. kanalizacije elektroinstalacija i tehnički opis).11. odvodnje.visina stuba . lokacijskim i građevinskim elementima i osnovom uređenja okoliša uz prikaz nivelmana radi sprečavanja urbanističkoarhitektonskih barijera za osobe s poteškoćama u kretanju. mjerilo 1:200 .vrste podova u cijeloj zgradi Sastavni dio idejnog arhitektonskog projekta je situacija zgrade sa prikazom svih elemenata parcele.1. dječjih igrališta.spoja zgrade s terenom i sve hidrizolacije .11.3. popločenja.1. dispozicija bučnih i pogonskih prostora i uređaja 5.1.1.2. hidrantske mreže.

projekti jake struje.tlocrti razvoda i elemenata priključaka. Projekt vodovoda. Projekt elektroinstalacija Sastavni dijelovi projekta elektroinstalacija su: .2.tehnički opis 5. mjerilo 1:100 .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Glavni projekt služi za odluku o gradnji planiranog zahvata u prostoru i ishođenje građevne dozvole.2. temelja i krova s oznakama i opisima slojeva.3.tlocrti razvoda i elemenata priključaka .11.shema dispozicija stavaka statičkog računa.sheme sustava .tehnički opis .2. Instalacijski projekti Sve grupe instalacijskih projekata moraju biti usklađene međusobno i s arhitektonskim projektima 5.1.3. mjerilo 1:100 .1.tehnički opis 20 .11.projekt zaštite susjednih objekata i projekt zaštite građevinske jame 5.tehnički opis konstrukcije . kanalizacije i hidrantske mreže su: .11.revizija statičkog projekta .tlocrti svih etaža. mjerilo 1:100 .detaljna situacija zgrade s okolišem. Konstrukcijski projekt Sastavni dijelovi konstrukcijskog projekta su: .11.2.specifikacije . mjerilo 1:100 . Predaje se u 6 primjeraka uvezanih u tvrde registratore po knjigama (ne u pojedonačnim fasciklima) od kojih 4 primjerka služe za upravni postupak ishođenja građevne dozvole.situacija projekta na katastarskom planu.statički proračun . mjerilo 1:200 .2. kanalizacije i hidrantske mreže (unutrašnje i vanjske) Sastavni dijelovi projekta vodovoda. a dva za potrebe investitora.2. mjerilo 1:100 . telefona. Arhitektonski projekt Sastavni dijelovi arhitektonskog projekta su: .proračuni mreže . gromobrana. mjerilo 1:100 .proračuni mreže .presjeci s oznakama i opisima slojeva. mjerilo 1:1000 .sheme sustava . interfona i antenskog sistema.2.atesti 5.geomehanički elaborat .3.11.sva pročelje. 5.

Akustička svojstva i zaštita od buke 21 . 5. proračuni i troškovnik hlađenja moraju biti izdvojene cjeline o čijoj izvedbi investitor donosi naknadno konačnu odluku.11.1. Uz specifikacije i tehnički opis obavezno je navesti bučnost predviđenih uređaja i opreme.sheme sustava . Projekt centralnog grijanja i hlađenja Sastavni dijelovi projekta centralnog grijanja i hlađenja su: .11. Nacrti. proračuni i troškovnik dizala moraju biti izdvojene cjeline o čijoj izvedbi investitor donosi naknadno konačnu odluku.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .specifikacije U skladu s tendencijom društvene pojačane brige za ljude s poteškoćama u kretanju za svaku zgradu višu od prizemlja potrebno je projektirati dizalo. okno za dizalo.4.tehnički opis . a uvezuju se u zajedničke registratore s ostalom dokumentacijom. te način sprečavanja prijenosa vibracija.program kontrole i osiguranja kakvoće za toplinsku zaštitu . Nacrti.2.proračun instalacije i mehanike .presjeci. mjerilo 1:100 .3.2. Projekti Svi projekti izrađuju se kao odvojene cjeline s naslovnom stranicom iz koje je vidljiv njihov autor.proračuni mreže .tehnički opis . mjerilo 1:100 .podaci iz projekata koji su poslužili kao podloga za izradu proračuna . 5.3.radionički nacrti .atesti Za svaku zgradu potrebno je projektirati sustav hlađenja glavnih stambenih (boravci i spavaone) i radnih prostorija (uredi i trgovine).4.specifikacije . Projekt dizala . tj.11.2.specifikacije .revizija elaborata 5.tehnički opis .posebni tehnički uvjeti za izvođenje i ugradnju opreme i zbrinjavanje građevnog otpada . mjerilo 1:100 .11.tlocrti.2.4.4.2.atesti 5.sheme sustava .2. Toplinska zaštita i ušteda energije .3.proračuni s iskaznicom potrebne topline za grijanje .11.tlocrti razvoda i elemenata priključenja. 5.

tehnički uvjeti .shema evakuacije 5. mjerilo 1:50 . Zaštita na radu Projektom je potrebno riješiti sva pitanja zaštite na radu prema važećim zakonima.4. Sastavni dio kataloga stanova je Prilog 4. Arhitektonski projekt .2. oznakama i opisima slojeva.11.1. *Prilog 5: UPUTSTVO ZA UPOTREBU STANA 5.3.tehnički opis . Zaštita od požara Projektom je potrebno riješiti sva pitanja zaštite od požara prema važećim zakonima. Troškovnik . .posebni tehnički uvjeti za izvođenje i ugradnju opreme 5.proračuni i izvori podataka koji su poslužili kao podloga za izradu proračuna .program kontrole i osiguranja kakvoće za zaštitu od buke .knjiga građevinskih detalja.tlocrti temelja. mjerilo 1:50 .11.situacija za iskolčenje (mjerilo 1:200) .3.sheme dimnjaka i ventilacijskih kanala 5.3.11. 5.4.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .5.karakteristični presjeci s detaljnim kotama.shema požarnih zona .shema protupožarnih puteva . mjerilo 1: 20 do 1:1 22 .nacrti oplate. 5.11.2.6.2.tehnički opis .sheme stolarskih i bravarskih radova.4.11. svih etaža i krova s detaljnim kotama. Izvedbeni projekt Izvedbenim projektom potrebno je riješiti sva pitanja izvedbe kako niti jedno pitanje ne bi ostalo nerazjašnjeno.11. mjerilo 1:50 .opisi svih stavaka s projektantskim cijenama . Katalog stanova Potrebno je nacrtati katalog svih stanova s opisom broja stana i shemama rasporeda stanova po etažama prema stvarnim konačnim rješenjima i površinama stanova s ucrtanim namještajem i radijatorima u dvije varijante (u skladu s projektima instalacija).2. oznakama i opisima slojeva .

bojler.plavo .LAYER TEMELJ .3.crveno .3.2. radijatori namještaj karakteristični presjeci kote i tekst presjeka WHITE GREEN GREEN BLUE BLUE WHITE WHITE YELLOW YELLOW MAGENTA MAGENTA CYAN 8 RED RED 23 .11.LAYER KOTETEMELJ . Upute za iscrtavanje nacrta u AutoCAD-u Za ujednačenost nacrta rađenih u AutoCAD-u potrebno je pridržavati se slijedećih uputa: .11.LAYER SITUACIJA .narančasto .LAYER OPREMA .LAYER KOTEKROV . Konstrukcijski projekt .11.4.oker .ljubičasto .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 5.specifikacija armature s iskazom količina .2.LAYER KOTEKAT .3.instalacije slabe struje .LAYER 0 .Elemente zgrade rasporediti po odgovarajućim LAYER-ima te odgovarajućoj boji i tipu linije: .instalacije vodovoda . U projektu upotrebiti slijedeće boje: .3.instalacije grijanja .LAYER NAMJESTAJ .3.LAYER PRIZEMLJE .zeleno 5. Sintetski projekt instalacija Svi projektanti instalacija zajedno dužni su napraviti u boji sintetski projekt instalacija koji se sastoji od svih tlocrte svih instalacija zajedno u mjerilu 1:200 za potrebe upravljanja zgradom.LAYER PRESJEK .12.LAYER KROV . jedna CAD-ova jedinica iznosi 1 cm .4.LAYER KOTEPRIZEMLJE .4.2.5 kote i tekst kata 1.LAYER KOTEPRESJEK rezerva za izradu situacija kote situacija tlocrt temelja kote i tekst temelja tlocrti prizemlja kote i tekst prizemlja tlocrti 1.instalacije hlađenja .nacrti savijanja armature.3.instalacije kanalizacije . Projekt etažiranja stanova Projektant je dužan napraviti projekt etažiranja prema stvarno izvedenom stanju zgrade.5 tlocrt krova kote i tekst krova sanitarna oprema.LAYER KAT .LAYER KOTESITUACIJA . mjerilo 1:50 (prema potrebi veće mjerilo) . 5.instalacije jake struje .radionički nacrti 5.Odnos CAD-ovih jedinica i jedinica crtanja je 1:1 tj.

K (za kanalizaciju). . Prije početka crtanja instalacija promjeniti boju podloge u YELLOW.Katakog stanova dati u posebnom fajlu. kat i orijentacija). veličina stana. . a instalacije crtati u drugim bojama.LAYER FASADA . obrada podova. 24 . veličina svake prostorije. C (za centralno grijanje) itd.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .Svaki stan opisati tako da dobije svoj broj od 1 do n i da se vide sve karakteristike stana (stan-br.Projekte instalacija dati tako da svaka od instalacija bude u posebnom file-u tako da ime file-a ukazuje na koje se instalacije odnosi (ime osnovnog arhitektonskog file-a + V (za vodu). Boje linija prilagoditi prema bojama sadržaja nacrta. E (za elektriku).LAYER HATCH .LAYER OKVIR šrafature fasade okvir crteža i sastavnica WHITE GREEN 9 .

Posebno se preporučuje da se u ukupan zbroj ne računaju okolna parkirališna mjesta na javnoj gradskoj parceli i garaže isprojektirane u novoj zgradi. uvjetima lokalnog javnog prijevoza i sl. Minimalni broj PGM dimenzinira se: 1 PGM/svaki stan 15 PGM/1000 m2 bruto površine uredskih prostora zgrade 30 PGM/1000 m2 bruto površine trgovačkih prostora zgrade U slučaju da je važećim lokalnim urbanističkim planom dimenzioniranje drugačije biraju se veći kapaciteti PGM. ali i posebnih uvjeta koje postavlja investitor s ciljem povećanja pristupačnosti programa svim zainteresiranim građanima Republike Hrvatske. 25 . Planiranje garaža ispod zgrade dozvoljeno je samo ako je to projektnim programom definirano ili ako se naknadno usuglasi investitor s projektantskim prijedlogom kojim se osigurava povećanje racionalnosti i koeficijenata ekonomičnosti. a posebno se vrednuje: a/ Izbjegavanje velikih parkirališta bez visokog zelenila b/ Zadržavanje urbanog lica zgrade prema ulici c/ Izbjegavanje sukoba korištenja stan – PGM radi buke d/ Skrivanje parkirališta i garaža na najlošijim dijelovima parcele e/ Osiguranje strehe (prema lokalnim klimatskim i ekonomskim uvjetima) Pristup parkiralištima i garažama mora biti jednostavan i čitljiv s ulice da slučajni posjetitelj zgradi ne luta i ne ostavlja vlastiti automobil na zelenom pojasu ili opasnim prometnim mjestima uz zgradu. STANDARDI I NORMATIVI Prilikom projektiranja društveno poticane stanogradnje potrebno se pridržavati svih zakonskih odredbi iz oblasti stanogradnje.1. Zato se u ovom Pravilniku nalaze izvodi iz standarda koji trebaju osigurati razjašnjenje svih stručnih nedoumica u ostvarivanju programa i ubrzati efikasnija rješenja. Iz tog razloga projektantima se preporučuje planiranje garaža ispod zgrade s vanjskim pojedinačnim ulazima čime se izbjegavaju velike bruto površine garaža. Navedeni normativi su donji minimum kod dimenzioniranja.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6.1. 6. Uvjeti parkiranja i garažiranja Svaka odabrana parcela svojom veličinom mora osigurati uvjete povoljnog smještaja minimalno potrebnog broja parkirališnih i garažnih mjesta unutar svojih gabarita. U koliko predviđena parcela ima visoki urbani karakter potrebno je izbjegavati javna pročelja s garažnim vratima u prvom planu. Okoliš Kvalitetno odabrana parcela i dimenzioniranje traženih sadržaja u skladu s važećim urbanističkim planom su prvi nužni uvjeti za uspješno projektiranje.1. 6. Prostor parkirališta i garaža projektant oblikuje prema lokalnim uvjetima parcele. a preporučuje se povećanje traženih kapaciteta PGM prema lokalnim uvjetima ekonomskog standarda sredine.

Svi uvjeti za izvedbu zelenila definiraju se krajobraznim rješenjem unutar projekta okoliša. Uvjeti za igru djece U prostoru parcele potrebno je osigurati minimalni prostor za igru djece od 1 do 6 godina koji je prostorno zaštićen od automobilskog prometa i pristupne ulice. Posebno se predlaže planiranje drvoreda prema ulici. Na prostoru za igru tlo treba biti zatravnjeno ili od nekog drugog mekog i neopasnog materijala. Ovdje je neophodno paziti da se planski otkloni opasnost od ugrožavanja života radi čestog bježanja lopte na prometne površine ili od ugrožavanja loptom stambenih prozora. ali bez oblikovnog pretjerivanja. Visoko zelenilo treba planirati gdje god je to moguće da se osiguraju poboljšani mikroklimatski uvjeti stanovanja.1. Niže grmoliko zelenilo ili trava se predlaže uz pročelja stanova kako bi se osigurala intimna zaštita prozora u prizemlju. U vanjskom prostoru treba projektirati minimalno jednu grupu viskokog zelenila uz koju će biti organiziran prostor za odmor i rekreaciju. Igralište za djecu preko 7 godina neophodno je planirati za sve zgrade koje sadrže 30 ili više stanova. 6. garažnog ili opskrbnog po oblikovnom izrazu i povećanoj reprezentativnosti. 6.4. čitljiv i relativno kratak da posjetitelja ne dovodi u sumnju oko položaja ulaza. Glavni ulaz se treba razlikovati od sporednog. Uvjeti pješačkog pristupa Pješački pristup zgradi s pristupne ulice do svakog ulaza treba biti jednostavan.1. gospodarskog. Prostor za igru djece treba biti osunčan i opremljen minimalno jednom spravom za igru na svakih 10 stanova.1. uutar parkirališta ili prema susjednim parcelama. Od pješačkog nogostupa uz pristupnu ulicu do ulaza u zgradu ne smije biti prostornih urbanističko arhitektonskih barijera za invalide i starije osobe. Ispred ulaza u zgradu neophodno je projektirati strehu ili trijem koja pred ulazom štiti 4 do 6 osoba od atmosferskih nepogoda. U prostoru parcele zaštićeno od automobilskog prometa i pristupne ulice potrebno je planirati minimalno 1 igralište za košarku ili mali nogomet.3. Arhitekt treba izbjegavati planiranje zelenila koje izaziva alergiju i zdravstvene smetnje.2. 26 . Uvjeti za visoko i nisko zelenilo Stambenu zgradu treba pozicionirati u prostoru parcele tako da se preostali slobodni prostor parcele grupira za ostale prateće sadržaje. ali kako se ne bi smanjila neophodno potrebna količina sunca i svjetla u stanovima. Sve visinske razlike se trebaju riješiti rampama prema posebnom propisu za izbjegavanje prostornih urbanističko arhitektonskih barijera ili rampama sa stubištem u maksimalnom nagibu od 8% minimalnoj širini od 120 cm. Uz prostor za igru potrebno je planirati minimalno jedno mjesto za sjedenje za minimalno 3 do 4 osobe.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6. Uz ulazni pristup poželjno je projektirati klupu za odmor ili mjesto za čekanje. parkiralištu.

pov. Kod zgrada s više od 10 stanova potrebno je prostor za odmor odraslih dimenzionirati s jednom klupom ili grupom za sjedenje na svakih 10 stanova.0 m . Dimenzioniranje igrališta prema kapacitetu zgrade: Broj stanova <10 10-30 30-50 Min.Minimalna širina dvosmjernog pristupa – 5. vozila policije. Uvjeti za odmor i rekreaciju odraslih U prostoru parcele uz grupu visokog zelenila potrebno je planirati manju grupu za sjedenje i odmor odraslih.6. Kod malih zgrada koje sadrže do 10 stanova neophodno je planirati minimalno jednu klupu ili grupu za sjedenje za 3 do 4 osobe.Minimalna širina jednosmjernog pristupa – 3. 6. Posebno je važno planirati.6. Kod zgrada s 50 i više stanova potrebno je planirati u prostoru parcele barem jedno mjesto sa stolom i klupama pod strehom.5 m . broj terena 1 50-100 250-500 5-10 1-2 >100 >500 10 2 Nije dopušteno planirati stambenu zgradu bez dječjeg igrališta. prve pomoći i vozila za odvoz smeća i otpada. Dimenzioniranje vatrogasnog pristupa izvršiti na slijedeći način: .Minimalna širina prolaza kroz zgradu – 3.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Nije potrebno planirati prostor za igru djece na predmetnoj parceli samo u slučaju kada zgrada ima manje od 10 stanova. boćalište.5 m . broj sprava 1 1-3 3-5 Min. 6. prostor za pikado i sl. 6.1. a u javnom prostoru prvog susjednog reda parcela već se nalazi dječje igralište koje ima kapacitet igrališta minimalno dimenzioniran za cijelo susjedstvo prema ovom Pravilniku. Posebno se naglašava potreba 27 .1. viseća kuglana. nužne oznake na tlu i prometne znakove uz prometnice kojima se reguliraju režimi prometnog korištenja prostora ili evakuacije prema Pravilniku o ratnim razaranjima i elementarnim nepogodama. Uvjeti za infrastrukturno uređenje parcele Slobodni prostor na parceli potrebno je opremiti i urediti infrastrukturnim zahvatima prema posebnim dijelovima projekta okoliša.1. igrališta u m2 50 50-150 150-250 Min. vanjski stolni tenis.5.Minimalna visina prolaza kroz zgradu – 4. obično uz ulazni pristup i prostor za igru djece. Prometno rješenje Projektom pješačkih i kolnih površina potrebno je predvidjeti sva rješenja.1.Minimalni radijus zakrivljenosti – 6.2 m Opterećenje svih prometnih površina potrebno je dimenzionirati u skladu sa zakonom i njihovom funkcijom. Kod velikih zgrada preporuča se planiranje i drugih vanjskih prostora za rekreaciju odraslih kao što su igralište za odbojku u pijesku.5 m . dimenzionirati i ucrtati put za interventna vatrogasna vozila.

1.1. 6.3. te sva reviziona okna kanalizacije. Preporuča se upotreba vanjskih visokih hidrantskih uređaja. Rasvjeta Sve kolne i pješačke staze oko zgrade potrebno je primjereno osvijetliti. Autor 28 . Ovakvom koordinacijom izbjegavaju se estetske i fizičke neugodnosti pri popravku opreme ili vodova ispred ulaza u zgradu. a u projektu okoliša potrebno je planirati mrežu vanjskih hidranata. telefona ili vodovoda treba planirati bočno izvan pješačkog pristupa zgradi. Nosivost poklopaca svih okana treba biti u skladu sa zakonom i njihovom funkcijom.6.1. Projektant je dužan voditi računa o izgledu ulaznog pristupa do zgrade. 6. 6. Potrebno je pažljivo koordinirati poklopce navedenih okana ili njihove upojne rešetke kako bi se skladno uklopili u okolno popločenje i zelenilo. 6. Zgrada Pri odabiru tipologije i morfologije zgrade arhitekt je dužan izuzetnu pažnju posvetiti horizontalnom i vertikalnom skladu kako dijelova zgrade tako i nove zgrade i postojećeg ambijenta. Kod dvostrano orijentiranih stanova i poslovnih prostora neophodno je osigurati vatrogasni pristup s jedne duže strane zgrade. Svaki pad terena ili popločenja treba ucrtati u projektu okoliša te ga kotirati apsolutnim ili relativnim visinskim kotama. a položaje pojedinih hidranata predvidjeti na vidljivom mjestu tako da se onemogući njihovo blokiranje parkiranim vozilom ili drugim uskladištenim materijalom. a kod jednostrano orijentiranih stanova obavezno je osigurati pristup sa svih strana zgrade.6. U projektu vanjske rasvjete potrebno je označiti tip i karakteristike rasvjetnih mjesta.2.6. Vanjski hidranti U okviru protupožarne zaštite. Posebno se napominje da poklopci revizijskih okana ne smiju biti u zoni parkiranja radi potrebne neprestane dostupnosti. Na glavnom ulazu potrebno je osigurati minimalno jednu svjetiljku s automatskim paljenjem.2. Odvodnja se rješava planiranjem oborinske kanalizacije. površinskih rigola i kanala ili slobodnim padom prema zelenim površinama od zgrade. Dokazivanje funkcionalnosti mora biti usklađeno s pažnjom prema skladu tlocrta i presjeka zgrade u granicama traženog koeficijenta ekonomičnosti.4.0 T. plina.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU dimenzioniranja mješovitih pješačko-kolnih površina na osovinski pritisak vatrogasnog vozila od minimalno 8. Projektant je dužan hidrantski vod dimenzionirati prema važećim propisima. te ih precizno kotirati u prostoru okoliša. Posebnu pažnju treba posvetiti osvjetljenju ulaznog pristupa zgradi i dječjeg igrališta. Odvodnja Projektom odvodnje okoliša potrebno je riješiti odvodnju oborinske vode sa svih popločanih ili nepopločanih površina tako da oborinska voda ne ugrožava korištenje zgrade i okoliša.

Dozvoljava se projektiranje stanova u toplom potkrovlju uz uvjet da se osigura hladni krov. uredi. prva pomoć. rezervni vatrogasni aparati. alat domara i dr. Pomoćni prostori zgrade mogu se planirati u podrumu. povišeno prizemlje. Podrum je potrebno planirati kada se u programu nalaze garaže.1. 6. Glavni ulaz Položaj glavn(og)ih ulaza u zgradu treba biti vidljiv s pristupne ulice i lako dostupan tj.). Iz tog razloga treba izbjegavati projektiranje podruma. civilna zaštita. ulaznog prostora. prostorije za mjerne uređaje infrastrukture (smještaj brojila struje. Pristupni put od ulice do glavnog ulaza može se svladati blagom rampom ili kombinacijom rampe i stubišta.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU projektom mora dokazati da je projektirana zgrada doprinos urbanoj kulturi. a posebno osobama s poteškoćama u kretanju. te kotlovnice ili podstanice i trafostanice. glavnog pristupnog stubišta i(li) hodnika. . približno na istoj pristupnoj koti kako bi se osigurao pristup do ulaznog portafona svim osobama. prostorije za kućni otpad i smeće. kada je nosivo tlo relativno duboko pa je nužna izvedba nadtemeljnih zidova visine preko 2 m ili kada je teren u padu pa se pri temeljenju u kaskadama stvaraju stambeno neiskoristivi prostori djelomično ukopani. U principu. dizala (prema propisu ili projektnom programu).2. položaju nosivog tla.). Stanovi se mogu projektirati od povišenog prizemlja na više. vode i topline prema lokalnim posebnim uvjetima). Posebno se ne dozvoljava projektiranje stanova u blizini ulice ili javnog pješačkog nogostupa čija je kota poda niža od navedenih komunikacija pa je ugrožena intimnost stambenog prostora. Podrum se ne smije planirati kada je nivo podzemne vode manji od 3 m mjereno od površine terena. obliku terena i položaju podzemne vode. sporednog stubišta i(li) hodnika. skladišta i sl. Tlocrt stambene zgrade sastoji se od programski definiranog broja stanova i slijedećih zajedničkih prostora ili prostorija: Glavnog ulaza. vjetrobrana. sporednog ulaza. Oblik i dimenzija glavnog ulaza treba jasno dati do znanja o kojem je ulazu riječ. a nalaze se unutar zgrade ne smiju imati nikakve zajedničke komunikacije niti spojna vrata. program društveno poticane stanogradnje nema potrebu za velikim podrumskim prostorima. razizemlju ili povišenom prizemlju. prostorije za bicikle.Minimalna širina pristupne staze – 120 cm . Spremišta stanara mogu biti na katovima zgrade samo izuzetno ako doprinose racionalnosti zgrade. Svi sadržaji koji ne pripadaju proširenom stanovanju (poslovni prostori. zastave. zajedničkog spremišta za opremu zgrade i priručnu radionu (lopate. prostora s pojedinačnim spremištima za svaki stan. određen broj stambenih katova i krovište.Minimalna širina invalidske rampe – 120 cm 29 . Planiranje podruma ovisi o projektnom programu. Stanovi se ne mogu planirati na koti gotovog poda manjoj od 80 cm od gornje površine okolnog terena. Presjek stambene zgrade čini podrum. Krov se može projektirati kao kosi ili ravni.

preko ulaznih vrata do kućnog broja i ulaznih zvona s portafonom. Poželjna je topla veza do sandučića. Rasvjeta treba biti vezana na stubišni automat s mogućnošću ručnog reguliranja režima rasvjete. ne treba se projektirati sporedni ulaz kada se radi o zgradi s manje od 10 stanova.0 x 2.Maksimalni nagib invalidske rampe – 8% Ispred glavnog ulazu u zgradu neohodno je projektirati uvučenu ili izbačenu strehu ili trijem minimalne dubine 150 cm i površine 4 do 6 m2 kojom se ulaz štiti od atmosferskih nepogoda. garažom ili dvorišnim dijelom parcele s prostorima za igru. a vrata jednokrilna širine 1 m s otvaranjem prema van u odnosu na stubište. Ostala rasvjeta treba biti vezana na stubišni automat s mogućnošću ručnog reguliranja režima rasvjete.2. U slučaju veze sporednog ulaza i natkrivene zajedničke garaže između garaže i stambenog stubišta neophodno je projektirati predprostor s dvojim vratima radi sprečavanja širenja otrovnih plinova iz garaže u stubište prema stanovima. Ispred glavnog ulaza potrebno je osigurati minimalno jednu svjetiljku s automatskim paljenjem. U vanjskim vratima potrebno je predvidjeti elektro bravu s mogućnošću otvaranja iz stana.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . Poštanski sandučići mogu biti smješteni ispred vjetrobrana ili bolje u ulaznom prostoru visinski tako da ih može koristiti osoba u invalidskim kolicima ili dijete srednjeg uzrasta.0 m. Vjetrobran treba biti dobro prirodno i umjetno osvijetljen. razmotri mogućnosti sigurnosne kontrole glavnog ulaza u zgradu putem projektiranja jednog ulaza u zgradu koji se kontrolira iz stana domara.0 m.6 x 1. te ulazna zvona s oznakama stanova i s govornim aparatom.3.2. a odnosom položaja glavnog ulaza u zgradu i njenog okoliša nema funkcionalne potrebe za sporednim ulazom. Sporedni ulaz Na ostalim stranama zgrade. Vjetrobran U mjestima s jakim vjetrom ispred vjetrobrana potrebno je planirati i zaštitni vjetrobranski zid. 30 . 6. Minimalna širina i dubina vjetrobrana je 2. da prilikom definiranja koncepcije zgrade. Vanjska ulazna vrata u vjetrobran potrebno je projektirati kao dvokrilna s otvaranjem prema van širine 2. Ispred ulaza potrebno je izvesti i pomičnu podnu rešetku za čišćenje obuće. Arhitektu se predlaže. Sporedni ulaz potrebno je dobro osvijetliti. Okov vjetrobranskih vrata mora odgovarati za otvaranje i osobama u invalidskim kolicima. kada to traži odnos zgrade i parcele. potrebno je projektirati sporedni ulaz za vezu s parkiralištem.6 m. Izuzetno. Glavni ulaz mora biti dobro osvjetljen od pristupne staze. a rasvjetu vezati na elektroinstalaciju stubišta.2. Na sporednom ulazu treba projektirati minimalno jednokrilna vrata širine 1 m. 6.0 m. Minimalna širina i dubina predprostora je 1. te opremljen i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje. Unutarnja vrata u vjetrobran iz stubišta potrebno je projektirati kao dvokrilna mimokretna ili zaokretna oko vertikalne osi širine 2. a preporuča se izvedba strehe i vjetrobrana. odmor i rekreaciju. Kroz vjetrobran potrebno je osigurati nesmetan prolaz invalidskih kolica pri čemu visinske razlike ne smiju biti veće od 2 cm.

Formula za izračun stuba – Š = 63 – 2V . hidrantske. a arhitektu se preporuča u ulaznom prostoru osigurati manju prostornu nišu za razgovor ili manje sjedenje. Glavno stubište Glavno stubište mora biti prirodno osvijetljeno i ventilirano.5. elektroormare. U koliko se projektira sigurnosni ulaz.Minimalna površina krovnog nadsvjetla do P+4 – 1x2 m .Maksimalna visina stube (bez dizala) – 15 cm . protuklizni 6.Pod – vodootporan. U ulaznom prostoru zgrade ne dozvoljava se planiranje vidljivih i nezaštićenih instalacijskih vodova (naprimjer: kanalizacijske. oglasnu ploču i sl.Minimalna širina krovnog nadsvjetla – 100 cm . Ulazni prostor Arhitekt je dužan posebnu pažnju posvetiti oblikovanju ulaznog prostora bez pretjerivanja u dimenzioniranju kako bi se osiguralo dostojanstvo i minimalna reprezentativnost ulaza. te za privremeno ostavljanje dječjih ili invalidskih kolica.2.Minimalna širina sporednog podesta – 120 cm . Rasvjeta treba biti vezana na stubišni automat s mogućnošću ručnog reguliranja režima rasvjete.Pod – vodootporan. Iz ulaznog prostora potrebno je osigurati ulaze u sve prateće prostore kao što su zajednička i pojedinačna spremišta. protuklizni 6. .Minimalna površina krovnog nadsvjetla do P+2 – 1x1 m . te opremljen i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje. Dimenzioniranje ulaznog prostora je slobodno. protuklizni U koliko je potrebno unutar stubišta montirati opremu (radijatore i sl. Sve elemente instalacijske ili druge opreme (poštanske sandučiće.Minimalni obvezni prostor za naknadnu ugradnju dizala – 160x160 cm . Ulaz mora biti dobro umjetno osvijetljen. smeće i garaže. . 31 . Osvjetljenje i ventiliranje stubišta preko krovnog otklopivog nadsvjetla ovisi o visini zgrade. Stubište mora biti dobro umjetno osvijetljeno. hidrante. plinske i druge vertikale ili brojila).PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .) sve navedene dimenzije povećavaju se za potrebnu dimenziju montirane opreme.0 m2. tada je potrebno u ulaznom prostoru osigurati vizuru i kontrolu iz stana domara ili posebnu portirsku prostoriju od minimalno 5.2.Minimalna širina gotovog kraka – 120 cm .4. a preko predprostora u prostorije za otpad.Pod – vodootporan. te opremljeno automatom za gašenje i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje. aparate za gašenje požara.Minimalna neto visina stubišta mjereno okomito na kosinu kraka – 220 cm .) potrebno je predvidjeti u zaštićenim i obzidanim nišama s odgovarajućim izolacijama prema ostalim dijelovima građevine.Minimalna širina glavnog podesta – 150 cm .

Minimalna širina galerije (vrata prema stanovima) – 150 cm . a potrebno je izbjegavati i orijentaciju ostalih stambenih prostora.90 cm (ili više prema proračunu evakuacije iz projekta protupožarne zaštite). Galerije Galerija je hodnik smješten uz pročelje zgrade.Pod – vodootporan. Izuzetno se dozvoljava otvorena galerija u priobalnim krajevima u kojima nema jakog lokalnog vjetra.2.Glavni stambeni hodnik (vrata prema stanovima) – 130 cm .8. Hodnici Svi hodnici dimenzioniraju se prema broju stanara u skladu s važećim propisima. a pod galerije mora biti izveden od vodonepropusnog materijala s ugrađenom odvodnjom prema pročelju na maksimalno svakih 6 m. U slučaju upotrebe galerije preporuča se samo zatvorena i ventilirana galerija u obliku duplex ili triplex sustava (1 galerija na svakoj drugoj ili trećoj etaži).Maksimalna dužina hodnika do vanjskog prostora – 15 m . Prema galeriji nije dozvoljena orijentacija spavaona.2.Minimalne širine stubišta . . Sporedno stubište Arhitekt je dužan prvenstveno izbjegavati potrebu za sporednim stubištem. .Maksimalna udaljenost 2 stubišta – 30 m .Pod – vodootporan.Glavni stambeni hodnik (vrata prema hodniku) – 150 cm .Minimalna neto visina hodnika – 240 cm . protuklizni U slučaju upotrebe otvorene galerije. Kod pomoćnih prostora orijentiranih na galeriju arhitekt treba voditi računa o vizualnoj i fizičkoj zaštiti prostora. protuklizni 6.6.7. Za ostale sadržaje u zgradi potrebno je projektirati posebn(o)a stubišta.Maksimalna dužina slijepog hodnika – 7 m . a minimalne dimenzije iznose: . Ona može biti otvorena ili zatvorena. 6.Sporedni nestambeni hodnik – 120 cm .2. .Pod – vodootporan. nivo galerije mora biti minimalno 5 cm niži od nivoa stanova. Sporedno sigurnosno (vatrogasno) stubište potrebno je projektirati isključivo u specifičnim lokacijskim uvjetima u skladu s protupožarnim uvjetima (visina zgrade i duljina stambenih hodnika).Minimalna neto visina galerije – 240 cm .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Iz stambenog stubišta nije dozvoljen ulaz u poslovne ili druge nestambene sadržaje izuzev u prateće stambene sadržaje navedene pod točkom 7.Minimalna širina galerije (vrata prema galeriji) – 160 cm . Kod otvorene galerije svaki stan mora imati vjetrobran s dvojim vratima od 32 . protuklizni 6. Projektantima se prvenstveno ne preporuča upotreba galerijskog sustava komuniciranja radi velikih komunikacijskih površina i nepovoljnih koeficijenata ekonomičnosti. Preporučuje se projektirati otvoreno sporedno stubište na pročelju u laganom negorivom materijalu.2.

. Galerija mora biti dobro umjetno osvijetljena. plastika i sl.Minimalna površina prostorije .).) Prostorija može biti prirodno ili umjetno ventilirana. Ulaz u dizalo ne smije se predvidjeti iz vjetrobrana. Pozivna tastatura mora imati signalizaciju za visinski položaj dizala.2. Prihvaćaju se alternativna rješenja u blizini ulaza ili garaže za bicikle.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU kojih su vanjska vrata izvedena od materijala otpornog na vodu (aluminij. 6.Minimalna površina prostorije .2. Ulaz u dizalo mora biti pregledno smješten u odnosu na ulazni prostor s vjetrobranom. a strojarnica mora biti pod ključem. Ispred dizala predprostor se minimalno dimenzionira 150 cm po širini i 200 cm po dubini.11. zastave. 6.9. Stanice dizala je potrebno planirati isključivo na nivou ulaza u stanove tako da ulazna vrata dizala ne ometaju ulaz u stanove. prva pomoć. protuklizni 6. Dizalo U zgradama visine P+4 ili više (u nižim zgradama potrebno je osigurati prostor za naknadnu ugradnju) potrebno je projektirati osobno dizalo na svakom stubištu nosivosti za minimalno 4 osobe. a njen položaj dostupan iz invalidskih kolica. Kod zgrada visine P+8 i više (visine >22 m) uz svako stubište potrebno je projektirati dizalo čija kabina iznosi minimalno neto 100 x 220 cm i fizički ga odvojiti od stubišta.Minimalna neto visina prostorije – 240 cm 33 . rezervni vatrogasni aparati. te opremljena automatom za gašenje i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje. Prostorija za bicikle Na nivou podruma ili prizemlja zgrade u blizini glavnog ili sporednog ulaza potrebno je projektirati prostoriju za bicikle. Prostorija može biti prirodno ili umjetno ventilirana. a unutar dizala i oko njega potrebno je projektirati prema propisima zvučnu zaštitu.6 m2/10 stanova .Minimalna širina prostorije – 2 m . alat domara i dr.2.10. . a unutar prostorije obavezno je projektirati dovod i odvod vode s umivaonikom.Pod – vodootporan.Minimalna neto visina prostorije – 240 cm .6 m2/10 stanova . Ulaz u strojarnicu dizala mora biti iz javno dostupne komunikacije.Minimalna širina prostorije – 2 m . Položaj voznog okna dizala prema okolnim stanovima u tlocrtu treba projektirati tako da se dizalo naslanja na nestambene prostorije okolnih stanova. Arhitektima se preporučuje upotreba hidrauličkih dizala koja stvaraju manju buku. Zajedničko spremište Na nivou podruma ili prizemlja zgrade u blizini glavnog ili sporednog ulaza potrebno je projektirati zajedničko spremište za opremu zgrade i priručnu radionu (lopate. civilna zaštita.

. te ga označiti istim brojem pripadajućeg stana. Vanjski ulaz u prostorije za otpad i smeće mora biti prometno pristupačan.Minimalna neto visina spremišta – 240 cm . Spremišta stanara Za svaki stan potrebno je predvidjeti jedno spremište u podrumu ili prizemlju u blizini ulaza i stubišta. Prostorije za kućni otpad i smeće Prostorije predvidjeti na svakom stubištu unutar zgrade na pročelju s obaveznim vanjskim ulazom. Otvori najbližih stanova trebaju biti udaljeni od ulaznih vrata prostorije za smeće i mjesta za njenu ventilaciju.Minimalna širina spremišta – 1 m .Pod – vodootporan. 6.Pod – cementna glazura Spremište stanara služi za odlaganje stvari za povremenu upotrebu. limenke i sl.13.Minimalna površina prostorije za otpad – 6 m2/10 stanova .2.Pod – vodootporan. protuklizni Preferira se prikupljanje otpadnog materijala za reciklažu (papir. ali ne nametljiv radi svoje funkcije.Minimalna širina zajedničkog hodnika – 120 cm . Unutar 34 . a unutar prostorije obavezno je projektirati dovod i odvod vode s umivaonikom u fizički zaštićenoj niši.).2.Minimalna širina vanjskog ulaza s dvosrukim vratima – 2 m . Predlaže se smještaj prostorija uz sporedni ulaz.12. Sva spremišta stanara potrebno je povezati zajedničkom komunikacijom u protupožarnu cjelinu s prirodnom ventilacijom i ovjetljenjem. Kod većeg broja stanova na stubištu prostorije treba dimenzinirati prema stvarnom proračunu količine otpada i smeća.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . Prostorija za smeće se mora prirodno ventilirati i umjetno preko krova. pet ambalaža. staklo. a dodatni otvori mogu biti unutar privatnih spremišta. . Ulazna vrata u zajedničku komunikaciju potrebno je projektirati iz metala i otvarati ih prema van ili stubištu u smjeru evakuacije. U koliko se planira dodatni unutarnji ulaz iz stubišta ili drugog prostora zgrade.Minimalna neto visina prostorija – 240 cm . između je neophodno predvidjeti predprostor s dvojim vratima.Minimalna površina prostorije za smeće – 6 m2/10 stanova . Na podu obavezno projektirati podnu rešetku. protuklizni 6. Unutar prostorija sve kontejnere ili kante predvidjeti mobilne na kotačima.Minimalna širina vrata – 1 m . potrebno ga je projektirati skrivenog u funkcionalno i estetski kvalitetnom objektu. Vrata na svakom spremištu otvaraju se prema van.Minimalna neto površina spremišta – 2 m2 . U koliko se prema lokalnim komunalnim uvjetima zahtjeva deponiranje smeća izvan zgrade. Otpadni kontejneri se mogu smjestiti u zgradi ili izvan nje na vidljivom mjestu.

potrebno je projektom izbjeći dodirivanje zidova ili stropova kotlovnice sa zidovima ili podovima stanova. U suprotnom. revizijska okna dimnjaka ili kanalizacije. Zajedničke instalacije Horizontalni i vertikalni razvod pojedinih instalacija unutar zgrade znatno utječe na funkcionalnost i estetiku zajedničkih i pojedinačnih prostora.15. .1.2. Svi ventili. a pod mora biti dilatiran zajedno od zidova i temelja. U koliko to nikako nije moguće trafostanicu je potrebno potpuno dilatirati unutar objekta s posebnim temeljima. dvostrukim zidovima i dvostrukim stropom radi osiguranja zvučne zaštite i zaštite od vibracija. revijska okna i ispusti moraju biti u javno dostupnim komunikacijama.16. Dimenzioniranje i ulaz u trafostanicu moraju odgovarati uvjetima lokalnog dobavljača električne energije.2. Trafostanica Projektant treba po svaku cijenu izbjegavati smještaj trafostanice unutar stambene zgrade. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti položaju dimnjaka i rezervnog izlaza. . U principu kotlovnicu ili podstanicu treba projektirati u težištu zgrade kako bi horizontalni i vertikalni razvod tople vode i grijanja bio što ravnomjerniji. Projektant je dužan dostaviti dokaz da je takvim rješenjem osigurao zaštitu korisnika zgrade od svih negativnih zračenja i buke. Preporuča se smještaj u razizemlju s obaveznim vanjskim ulazom koji je pristupačan za dostavna vozila kod popravka opreme. Na pročelju potrebno je predvidjeti prirodnu ventilaciju i osvjetljenje. podnu rešetku i umjetnu ventilaciju preko krova. Sva dinamička oprema (pumpe i sl.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU spremišta ne smiju se nalaziti nikakvi ventili. Kotlovnica ili podstanica Smještaj kotlovnice ili podstanice ovisi o pogonskoj energiji i lokalnom dobavljaču energije.Pod – cementna glazura 6.2. Ulazna dvokrilna vrata minimalne širine 2 m potrebno je projektirati iz negorivog materijala i otvarati ih prema van u smjeru evakuacije. te unutar prostora potrebno je predvidjeti praonik. 6. Horizontalni razvod kanalizacije 35 .14.2. ispusti. Kotlovnica ili podstanica obavezno se planira na vanjskom pročelju zgrade na mjestu koje nije suviše istaknuto prema pristupnoj ulici.Pod – cementna glazura 6. 6. U principu. Dimenzioniranje se vrši prema važećim propisima u odnosu na potrebnu količinu energije. Horizontalni razvod 6. U idejnom projektu arhitekt mora posvetiti veliku pažnju koncepciji instalacijskog razvoda i usuglašavanju istog.17.17. bočni zidovi i strop prema stanovima moraju biti dvostruko pojačano zvučno izolirani.2.) mora biti učvršćena za pod radi smanjenja vibracija.

umjetne ventilacije i dimnjaka zatvoren obzidom ili drugim industrijskim materijalom).2. pri čemu kanal treba biti hidroizoliran s gornje strane prema stambenom prostoru.17. Ako zgrada nema podrum. Izgled instalacijskih čvorova u tlocrtu i na krovu znatno utječe na ukupnu estetsku sliku zgrade i stana (instalacijski čvor je vertikalni skup-kanal instalacija vodovoda. 6. Posebno je potrebno uspostaviti suradnju s lokalnim distributerom plina kako bi se osigurali arhitektonski estetski kriteriji pri razvodu instalacija plina. Sve ventile ili mjerne uređaje treba predvidjeti na izoliranim mjestima gdje nema učestalih komunikacija. Za svaki stan je potrebno osigurati vlastito brojilo prema lokalnim komunalnim uvjetima.vertikale instalacija maksimalno grupirati .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Horizontalni razvod kanalizacije potrebno je predvidjeti ispod kote gotovog poda najniže etaže.u tlocrtu projektirati identične čvorove u pravilnom ritmu (u rasteru) .2. Horizontalni razvod plina Horizontalni razvod plina potrebno je predvidjeti ispod stropa podruma ili javno dostupne komunikacije što je pravilnije moguće bez uobičajenih.18. Svi ventili ili mjesta za ispust moraju biti smješteni u javno dostupnom dijelu prostora s ugrađenim reviziskim oknima.čvorove planirati u osi tlocrta radi usklađivanja sa sljemenom (kada se radi o kosom krovu) . Izuzetno. ovakve slučajeve treba izbjegavati na način da se ne izvodi podrum gdje nije moguć njegov spoj na kanalizacijsku mrežu.planirati minimalni broj istih prodora kroz krovnu plohu 36 .3.17. u slučaju kada to nije moguće. Da bi se osigurao estetski kvalitet instalacijskih čvorova i jedinstvo arhitekture i instalacija potrebno je: .2. Horizontalni razvod vodovoda Horizontalni razvod vodovoda potrebno je predvidjeti ispod stropa podruma. dozvoljava se projektiranje horizontalnog razvoda kanalizacije ispod stropa podruma unutar instalacijske etaže s mogućnošću revizije izvan objekta. 6. Vertikalni razvod U zgradi je obavezno projektirati simpleks sustav vertikalnih instalacija kod kojega svaki stan po horizontali ima svoju instalacijsku vertikalu radi osiguranja potrebne zvučne izolacije između stanova. Revizijski ulazi u takve kanale trebaju biti isključivo iz javno dostupnog prostora. 6. Vertikale i plinska brojila potrebno je projektirati u zaštićenoj niši. Unutar zajedničkih komunikacija potrebno je projektirati skriveni horizontalni razvod u kontinuiranom spuštenom stropu. Kako to značajno poskupljuje izvedbu. a preporuča se da budu izvan zgrade. horizontalni razvod vodovoda potrebno je predvidjeti u kanalu ispod gotovog poda najniže etaže. a ne nužnih strojarskih horizontalnih savijanja. Ne dozvoljava se glavni horizontalni razvod kanalizacije unutar stambenog prostora ili zajedničkih komunikacija. kanalizacije.2.

projektirati peto pročelje (sliku krova) .00 . Nije dozvoljeno etažiranje vertikala kanalizacije unutar stambenog prostora. Bruto površina (BP) i bruto razvijena površina (BRP) Pod bruto površinom podrazumjeva se ortogonalna projekcija ukupne izgrađene zgrade mjerene između vanjskih rubova konačno obrađenih zidova uključujući lođe.0 m K – 1. Revizijska okna kod etažiranja instalacija moraju se nalaziti u javno pristupačnom prostoru.50 . Vertikalne instalacije projektirane na pročelju zgrade potrebno je dobro izolirati.00 .2.stanovi i poslovni prostori visine 2.75 . balkone.2.neiskorišteni tavan bez stubišnog ulaza visine > 2. balkoni i popločani vrtovi K – 0.Izračun površina i volumena Kod izračuna površina i volumena koristimo se terminima bruto (BP) i neto površine (NP).stanovi i poslovni prostori visine > 4.75 .25 .35 .individualne garaže K – 0.35 .tavan sa stubišnim ulazom visine > 2. stubišta.duža os svakog čvora mora biti okomita na sljeme Ne dozvoljavaju se krovne uvale kod prodora instalacijskog čvora ili dimjaka kroz krovnu plohu. 6.temeljna ploča.5 . Neto površina (NP) i neto korisna površina (NKP).75 .nenatkrivene terase.0 m K – 1.spremišta i nepregrađene garaže K – 0.trakasti i temelji samci normalne dubine K – 0. bez koeficijenata redukcije. hodnici. galerije. rampe. Pod neto površinom podrazumjeva se ortogonalna projekcija ukupne izgrađene zgrade mjerene između unutarnjih rubova konačno obrađenih 37 .1.00 .00 .tavan sa stubišnim ulazom visine 1.19.0 m K – 0.2. Ne dozvoljava se ugradnja usponskih vodova instalacija vodovoda i kanalizacije unutar jednog zida radi slabljenja zvučne zaštite i nepristupačnosti za reviziju i popravak.0 – 2.50 .4.natkrivene terase K – 0. Bruto razvijena površina zgrade je zbroj svih građevinskih bruto površina dijelova zgrade korigiranih s odgovarajućim koeficijentima prema slijedećem: .stubišta. te bruto razvijene (BRP) i neto korisne površine (NKP). trijemove i sl.00 .ravni neprohodni krov K – 0. dizala.00 6. 6.50 .60 . Glavni ili rezervni dimjak može se ukomponirati u intalacijski čvor uz uvjet da se osigura pravilno korištenje dimnjaka iz stambene prostorije.2.skupne pregrađene garaže K – 0.lođe K – 0. temelji na pilotima i temelji povećane dubine K – 0.0 m K – 0. tehničke i pomoćne prostorije K – 1.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .0 m K – 1.tavan sa stubišnim ulazom visine < 1.skloništa K – 1.19.50 .0 m K – 0.19.

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

zidova uključujući hodnike, stubišta, galerije, lođe, balkone, terase, trijemove i sl. bez bez koeficijenata redukcije. Neto korisna površina je zbroj svih korisnih netto otvorenih i zatvorenih površina svih stanova uključujući površine ugrađenih ormara, kupaonske kade i tuša korigiranih s odgovarajućim koeficijentima prema sljedećem: - podne površine stana visine < 1,0 m K – 0,25 - podne površine stana visine 1,0 – 2,0 m K – 0,50 - podne površine stana visine 2,0 – 2,5 m K – 0,75 - podne površine stana visine 2,5 – 4,0 m K – 1,00 - podne površine stana visine > 4,0 m K – 1,50 - podne površine lođe K – 0,75 - podne površine natkrivene terase K – 0,50 - podne površine nenatkrivene terase i balkona K – 0,25 - popločane površine ograđenog vrta K – 0,25 - nepopločane površine ograđenog vrta K – 0,10 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine < 1,0 m K – 0,00 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine 1,0 – 2,0 m K – 0,25 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine 2,0 – 2,5 m K – 0,50 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine > 2,5 m K – 0,75 U neto korisne površine ne računaju se niše vrata, prozora ili drugoga < od 16 cm, zatim vertikalni usjeci u zidu < 20 cm, kao niti horizontalni usjeci < 50 cm.
*Slijedi obračun prema volumenu

6.2.20. Parametri ekonomičnosti (K) Parametrima ekonomičnosti se određuju odnosi korisne stambene površine i određenih građevinskih veličina u cilju utvrđivanja njihovih kvantifikacijskih omjera i granica u kojima se ti omjeri mogu prihvatiti kao građevinski racionalni i ekonomski opravdani. Programom se definiraju slijedeći koeficijenti ekonomičnosti: K1 = BP/NKP – odnos bruto površine i neto korisne površine K2 = BRP/NKP – odnos bruto razvijene površine i neto korisne površine K3 = PP/NKP – odnos površine pročelja i neto korisne površine K4 = PP/PO – odnos površine pročelja i površine ostakljenja
* Slijedi izrada uvjeta za izračun ekonomičnosti zgrade putem obračuna volumena

Koeficijent ekonomičnosti zgrade K2 treba se kretati u granicama: K2 = 1,35 – 1,40 Ovaj pravilnik upozorava autore arhitektonskih projekata na potrebu racionalnog dimenzioniranja površina pročelja i ostakljenja u skladu sa socijalnim intencijama programa. Jednako tako autori se trebaju racionalno odnositi prema upotrebi raspona i tipa konstrukcije izbjegavajući raspone < 3,0 i > od 6,0 m, kao i izrazito velike konzole.

38

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

6.3.

Stan Poželjna su inovativna stambena rješenja koja uvažavaju najsuvremenije zahtjeve, ali i uvažavaju lokalne uvjete pri čemu je cilj fleksibilan i adaptibilan stan s hibridnim funkcijama u granicama zadanih maksimalnih i minimalnih NKP stana i traženog koeficijenta ekonomičnosti K2. Autor sam bira načine racionalizacije stana i zgrade dokazujući ih detaljnim troškovnikom. Stambene prostorije i grupe prostorija u okviru stana moraju zadovoljiti funkcionalne zahtjeve koji proizlaze iz funkcije spavanja, boravljenja, odmora, prehrane, higijene i kretanja u stanu. Temeljem liječničkih istraživanja odnosa količine i kvalitete zraka u stanu prema razvoju bolesti dišnih puteva Program društveno poticane stanogradnje insistira na povećanoj kubaturi zraka u stanu. Prema orijentaciji stanove dijelimo na jednostrane, dvostrane s nasuprotnim orijentacijama, dvostrane s dijagonalnom orijentacijom i višestrane stanove. Prema stranama svijeta povoljne orijentacije stanova su od istoka, preko juga do zapada. Jednostrana orijentacija od sjeveroistoka do sjeverozapada nije dozvoljena, kao niti jednostrana orijentacija stanova većih od dvoiposobnog. Optimalne orijentacije su dvostrane kardinalne ili ekvisolarne. Male stanove (1S) nužno je orijentirati dužom osi uz pročelje radi osiguranja svih traženih uvjeta osvjetljenja i ventilacije, a kod većih stanova preporuča se najvažnije prostorije u stanu organizirati dužom osi uz pročelje ili projektiranje svjetlika i atrija radi osiguranja uvjeta ventilacije i osvjetljenja kuhinje, blagovanja ili pomoćnih prostorija u stanu. Dnevne i spavaće sobe nije dozvoljeno orijentirati na svjetlik ili atrij manji od 50 m2. Svaki stan, od jednosobnog na dalje, mora imati najmanje polovinu sobe za spavanje vizualno odvojenu od ostalog dijela stana s otvorom na pročelju. Preporuča se organizacija stana prema grupama prostorija s istom ili srodnom funkcijom, ali dozvoljena je organizacija stana prilagođena specifičnostima podneblja i lokalnoj stambenoj kulturi. Kod projektiranja posebno se naglašava potreba istraživanja podizanja nivoa lokalne kulture stanovanja i osiguranja fleksibilnih uvjeta najsuvremenijeg stanovanja kao što je projektiranje hibridnih prostorija i prostora koji lako mogu mijenjati namjenu. Površina pojedinih prostorija se može preraspoređivati što je potrebno dokazati novom kvalitetom stana. Svaku preraspodjelu površina potrebno je dokumentirati kroz upotrebnu vrijednost prostora s ucrtanim namještajem i sanitarnim čvorovima za instalacije. Ulaz u stan potrebno je smjestiti u težištu stana kako bi se osigurala najmanja moguća površina komunikacija i najlakša veza. U ulazno prostoru neophodno je osigurati minimalno jedan garderobni ormar dubine 60 cm i širine 60 kod manjih stanova ili 60 cm dubine i širine 120 cm kod većih stanova. Potrebno je izbjegavati velike komunikacijske prostore odvojene od ostalih prostorija i pokušavati ih preklapati sa stambenim prostorijama radi višenamjenskog korištenja objedinjenih površina. Objedinjavanje komunikacija ne smije narušiti osnovne funkcije prostora (prolazak kroz spavaću sobu, kuhinju ili kupaonu prema drugoj sobi). Nije dozvoljeno projektirati “Z” hodnike od ulaza do zadnje prostorije u stanu.

39

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

U stanovima većim od dvosobnog (2S) obavezno je projektirati odvojeni prostor wc-a s umivaonikom, a druga wc školjka treba se planirati u kupaoni. Preporuča se odvojeni wc projektirati u ulaznom prostoru stana. U jednosobnom stanu obavezno je odvojiti unutar boravka pregradom 8 m2 za spavanje s posebnim otvorom na pročelju, a u stanovima većim od jednosobnog (1S) obavezno je osigurati mogućnost potpunog odvajanja dodatne polovice sobe od 8 m2 s otvorom na pročelju, dok je dozvoljen ulaz u takvu dodatnu sobu iz dnevne sobe, blagovaone ili hodnika. Svakom stanu potrebno je osigurati fizičku, zvučnu i vizualnu zaštitu. U prizemnim stanovima obavezna je ugradnja roleta, grilja ili druge fizičke zaštite od pogleda i provale preko cijele visine i širine prozora i terasa ili lođa. U svakom stanu preporuča se projektirati minimalno jednu lođu zatvorenu staklom, lexanom, roletama i sl. za min. stol s četiri stolice i s ulazom iz javnog dijela stana (boravak, blagovanje, komunikacije). - Obvezna brutto visina stana – 300 cm - Minimalna netto visina stana – 270 cm - Minimalna visina poda stana od okolnog terena – 80 cm - Minimalna visina ograde prizemnog stana mjerena izvana – 180 cm - Minimalna netto dubina vrta – 3 m - Minimalna netto dubina terase – 2 m - Minimalna visina parapeta prema galeriji – 180 cm - Minimalna udaljenost prozora dnevne i spavaće sobe od nasuprotnog volumena – 8 m 6.3.1. Vrste stanova Vrste stanova određuju se prema sadržaju i veličini stana, a naziv prema broju soba i polusoba u stanu ne računajući dnevni boravak i to: G – garsonjera 1 osoba 0,5S – posobni 1-2 osobe + 1 (dodatna polusoba) 1,0S – jednosobni 2 osobe + 1 (dodatna polusoba) 1,5S – jednoiposobni 3 osobe + 1 (dodatna polusoba) 2,0S – dvosobni 4 osobe + 1 (dodatna polusoba) 2,5S – dvoiposobni 4-5 osoba + 1 (dodatna polusoba) 3,0S – trosobni 5 osoba + 1 (dodatna polusoba) 3,5S – troiposobni 5-6 osoba + 1 (dodatna polusoba) 4,0S – četverosobni 6 osoba + 1 (dodatna polusoba Dodatna polusoba je prostor koji korisnik može naknadno odvojiti od dijela stana s posebnim prozorom i grijaćim tijelom, ali u tom slučaju su moguća organizacijska odstupanja od Pravilnika.
*Slijedi izrada normativa stanova za hendikepirane osobe.

6.3.2. Vrste prostorija u stanu Prema namjeni prostorije u stanu dijele se na: a/ Stambene prostorije

40

spavaću sobu za jednu osobu (SP1) .wc (WC) .3.spremište (S) .lođa (LĐ) e/ Prateće prostorije .Minimalna dimenzija vjetrobrana – 120 x 120 cm ili 120x60 cm kada se ulazna vrata otvaraju prema van .3.izba (IZ) . Poželjno je da vjetrobran bude prirodno osvjetljen. a kod pomoćnih prostorija ili prostora treba biti unutar maksimalnog odnosa stranica 1:3. Vjetrobran (VJ) Na ulazu u stan potrebno je projektirati vjetrobran u slučaju prilaska stanu preko vanjske galerije ili kod direktnih ulaza u stan iz vanjskog prostora.spavaća soba za dvije osobe (SP2) .kuhinja (KH) b/ Pomoćne prostorije .garderoba (GD) c/ Dodatne prostorije . Optimalni oblik svake stambene prostorije ili prostora treba se kretati unutar raspona stranica 1:1 do 1:2. Opis prostorija u stanu Tlocrtni oblik svake prostorije u stanu treba biti cjelovit.vrt (VR) .ulaz (UL) . U principu svaku vanjsku galeriju potrebno je zatvoriti i dobro ventilirati. Ispred vjetrobrana obavezno je osigurati natkriveni prostor. a otvor na njoj takav da osvjetljava podjednako cijelu prostoriju.vjetrobran (VJ) .biblioteka (BI) .gospodarski prostor (GP) d/ Otvoreni prostori . Pod predprostora ispred vjetrobrana mora biti niži za minimalno 3 cm od poda vjetrobrana s padom od vjetrobrana prema van.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .Minimalna dubina natkrivenog predprostoram – 120 cm .terasa (TE) .dnevni boravak (DB) .blagovaona (BL) .3. .garaža (G) 6. Vanjska vrata vjetrobrana moraju biti od vodootpornog materijala i metalno ojačana radi sigurnosne zaštite. Pod vjetrobrana mora biti minimalno 2 cm niži od poda u ulazu stana.Namještaj – vješalica dubine 30 cm 41 .hodnik (HO) .kupaona (KP) . 6.3.1.radna soba (RS) .balkon (BA) .

Obavezno projektirati podni sifon. Funkcionalno ulaz može biti odvojen ili spojen s ostalim komunikacijskim prostorima ili prostorom dnevnog boravka i blagovanja. ventilacija.Oprema – kada dužina 170 cm.3.) ne preporuča se na vanjskom 42 .Minimalna širina ulaza do namještaja – 120 cm . Kod stanova bez odvojenog wc-a ulaz u kupaonu mora biti pristupačan za goste i u blizini kuhinje. Prema vanjskim bučnim zajedničkim komunikacijama potrebno je predvidjeti zvučno izolirana vrata ili dvostruka vrata. .3. Wc (WC) Odvojeni prostor wc-a s umivaonikom mora se obavezno predvidjeti kod jednoiposobnih i većih stanova uz obaveznu wc školjku u kupaoni. dimnjak i dr. ormarić za prljavo rublje dubine 40 cm. ulaz mora biti iz komunikacijskih prostora. umivaonik širine 50 . odvojeni prostor s wc školjkom i odvojeni prostor s kadom (i tušem). rasvjetom i elektro priključkom . širine 60 cm. širine 90 do 120 cm . Oblik kupaone mora biti cjelovit.60 cm. dodatni tuš i dr. Ulaz u wc mora biti iz komunikacijskih prostora u blizini ulaza u stan.Obavezan instalacijsko-ventilacijski čvor .Minimalna svjetla širina vrata – 70 cm .4. Instalacijski blok (vodovod. ali nikako iz prostora u kojem je integrirana blagovaona.) ne bi trebao biti na vanjskom zidu.Minimalna širina prolaza između elemenata opreme – 90 cm .Pod – vodootporan. Ulaz (UL) Oblik ulaza mora osigurati nesmetano mimoilaženje dvije osobe i smještavanje garderobnog ormara za odjeću i obuću. dimnjak i dr.Pod – vodootporan.3.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm .Namještaj – ormar dubine 40 do 60 cm.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . Ispred wc-a obavezan je prostor s ugrađenim umivaonikom ako je wc u kontaktu s blagovanjem. protuklizni . Kod umjetne ventilacije obavezna je ugradnja ventilatora povezanog s paljenjem rasvjete u kupaoni.3. ormarić s ogledalom.) 6. perilica neto dimenzija 60 x 60 cm (ne smije biti pored kade). jacuzzi kada. kanalizacija. poželjna je prirodna ventilacija i prirodno osvjetljenje.3.2. garderobom ili perilicom. kanalizacija. Preporuča se trodjelna kupaona s odvojenim cjelinama.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . wc školjka. Preporuča se ugradnja suvremene opreme (napr. Poželjna je prirodna ventilacija i prirodno osvjetljenje.Pod – po izboru projektanta 6. Kod umjetne ventilacije obavezna je ugradnja ventilatora povezanog s paljenjem rasvjete u wc-u. protuklizni 6. a instalacijski blok (vodovod.3. ventilacija. . predprostor s umivaonikom.3. Kupaona (KP) Kada je u stanu projektirana samo jedna kupaona.

Minimalne dimenzije ugrađenog ventiliranog ormara – 60x120 cm .Minimalna širina wc-a bez umivaonika – 90 cm . ali se preporuča površina namijenjena za hodnik može prenamijeniti i povećati neki drugi prostor stana. Preporuča se projektiranje ugrađenih ormara. Ulaz u izbu preporuča se iz kuhinje ili komunikacijskih prostora.Minimalna širina prolaza između namještaja – 90 cm .Minimalna dubina wc-a s vratima prema van – 120 cm . Garderoba (GD) U stanu je neophodno osigurati minimalno 150 cm dužine garderobnih ormara po svakoj osobi u stanu.5S izba se može zamijeniti ventiliranim ormarom adekvatne površine.5.Minimalna svjetla širina vrata – 60 cm .Oprema – police dubine 40 cm . Hodnik (HO) Prema potrebi kod većih stanova može se projektirati hodnik koji povezuje funkcionalne dijelove stana. . . umivaonik širine 40 cm . Hodnik ispred spavaona poželjno je da bude odvojen vratima ili tako organiziran da se osigura intimno kretanje između spavaona i kupaone.Obavezan instalacijsko-ventilacijski čvor . Kod velikih stanova preporuča se projektiranje odvojene prostorije garderobe kao zajedničke ili pripojene nekoj od spavaona.3. protuklizni 6. Kod stanova G i 0.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU zidu.Pod – vodootporan.Oprema – wc školjka. .Minimalna svjetla širina vrata – 80 cm . Poželjna je ventilacija garderobnog prostora.Minimalna dubina prostora garderobe – 120 cm .Minimalna svjetla širina vrata – 60 cm . .Minimalna širina wc-a sa umivaonikom na mjestu umivaonika – 120 cm . Izba (IZ) Poželjna je prirodna ventilacija i smještaj na hladnom i neosunčanom pročeljnom zidu.3. Ispred wc-a preporuča se predprostor s ugrađenim minimalnim umivaonikom.3. protuklizni 6.Minimalna širina prolaza između polica – 60 cm .6.Minimalna dubina wc-a s vratima prema unutra – 140 cm .7.Minimalna širina prolaza između vješalica – 60 cm 43 . U slučaju kada je izba u sredini stana mora biti umjetno ventilirana. ali se površina namijenjena za garderobu može prenamijeniti i povećati neki drugi prostor stana.Oprema – ormari dubine 60 cm . Vrata izbe treba otvarati prema van.3.Pod – vodootporan.3. a nije dozvoljen iz boravka ili spavaona. Izbu je moguće planirati na pročelju ili u sklopu lođe.3.Minimalna širina hodnika bez namještaja – 90 cm .Pod – po izboru projektanta 6.

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . štednjak s napom. Između elemenata potrebno je projektirati kontinuiranu radnu plohu u kojoj je ugrađena oprema. štednjak i hladnjak treba razmjestiti u obliku što ravnomjernijeg trokuta s ukomponiranim radnim plohama oko svakog navedenog elementa.Minimalna širina prolaza između radnih ploha s elementima – 90 cm .Oprema – vješalice ili ormari dubine 60 cm .3.3.Obavezan instalacijsko-ventilacijski čvor . Najmanje jedna strana kuhinje treba imati gornje viseće elemente.Maksimalna udaljenost sudopera od kanalizacijske vertikale – 3 m .Minimalna dubina radne plohe i donjih elemenata – 60 cm . Potrebno je obratiti pažnju na udaljenost nape od ventilacijskog kanala i način njenog priključenja.Maksimalna udaljenost štednjaka od ventilacijske vertikale – 3 m . Preporuča se radna kuhinja u obliku slova “U”. Poželjno je osigurati ulaz u kuhinju iz komunikacijskih prostora. Hladnjak je potebno smjestiti na početku niza elemenata prema ulazu u kuhinju.9. visoki hladnjak 60 x 60 cm. elementi za crno i bijelo suđe. “L” ili dvostruki paralelni “I” ili stambena kuhinja. perilica za suđe. radne plohe i prema potrebi ventilirani ormar.Minimalna svjetla širina vrata – 80 cm . štednjak 60 x 60 cm. hladnjak s dovodom i odvodom vode. Poželjne su obostrane radne plohe uz štednjak i sudoper.8. Kuhinja (KH) Sadržaj kuhinje čine slijedeći elementi i oprema: sudoper s prostorom za smeće. napa 50 cm dubine i 60 cm širine .Minimalni pristupak prozora za viseće elemente – 40 cm .3. Sudoper.3. Ispod visećih elemenata obavezna je umjetna rasvjeta. Radna kuhinja može biti povezana s blagovanjem.Pod – po izboru projektanta 6. Na početku ili kraju radne plohe obavezno je potrebno planirati ugradnju visokog hladnjaka. Prostor kuhinje mora se dobro osvijetliti u težištu kuhinje ili po rubu i ventilirati prirodno direktno ili preko blagovaone. Blagovaona (BL) Prostor za jelo u svakom stanu mora omogućiti smještaj stola s minimalno četiri stolice.Minimalna visina hladnjaka – 150 cm . . Ukupna minimalna razvijena duljina kuhinjskih elemenata kod većih stanova treba zadovoljiti kriterij duljine 100 cm po osobi koja živi u stanu.Minimalna širina prolaza između ormara – 90 cm . Nije dozvoljeno projektirati štednjak ispod prozora radi montaže ventilacijske nape.Oprema – radne plohe dubine 60 cm.Minimalna svjetla širina vrata – 80 cm . boravkom ili ulazom preko veće stijene koja se može otvarati.Pod – po izboru projektanta 6. Kuhinju je potrebno dodatno dobro ventilirati pomoću ugrađene nape s ventilacijskim kanalom i ventilatorom. minimalno dvostruki sudoper 90 cm s dva korita.Minimalna visina parapeta prozora – 120 cm . odnosno u većim stanovima broj stolica za stolom za blagovanje 44 .

Uz dnevni boravak potrebno je osigurati blizinu otvorenog prostora stana ili povećani francuski prozor pridržavajući se protupožarnih uvjeta (vertikalno naizmjenični francuski prozori). svaka s prozorom na pročelju i ulazom iz javnog dijela stana. 4 stolca. Preporuča se prirodno osvjetljenje blagovaone i veza s vanjskim prostorom lođe. Preporuča se sobu dužom stranicom smjestiti uz pročelje kako bi se osigurala mogućnost podjele sobe na dvije polovine. radni stolac. Spavaća soba za dvije osobe (SP2) 45 . Dnevni boravak (DB) Projektiranje najvećeg i najvažnijeg zajedničkog prostora u stanu preporuča se dužom stranicom uz pročelje kako bi se osigurao uvjet naknadnog odvajanja dodatne polovine sobe od 8 m2 s posebnim otvorom na pročelju. mali stol. vitrina ili polica 40 cm dubine 120 cm širine . .3.3.11.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU mora odgovarati broju osoba koje žive u stanu povećanom za dva. a posebno u spavaćoj sobi. ormar dubine 40 – 60 cm i dužine 200 – 400 cm.Minimalna širina polovine sobe – 210 cm . polica 40 cm dubine 120 cm širine .Pod – po izboru projektanta 6. terase ili vrta na kojima se može blagovati. ormar dubine 60 cm i dužine 200.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm .Minimalna širina dnevnog boravka – 360 cm .3.3.3.3. Ako se uz kuhinju prema drugim prostorima projektira bar.Minimalna širina blagovaone kada je duljina paralelna s pročeljem – 220 cm . . dječji krevet 70 x 140 cm. radni stol 60 cm dubine i 90 cm širine. uzglavlje kreveta s rasvjetom. dobro je projektirati ugrađene garderobne ormare. radni stol 60 cm dubine i 120 cm širine. prostor za video i audio opremu. te radni stolac ako se ne predviđa u dnevnom boravku .Minimalna oprema – grupa za sjedenje za 4 osobe.Minimalna širina blagovaone kada je duljina okomita na pročelje – 240 cm . grupa za rad za jednu osobu.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . . Dnevni boravak može biti integriran s drugim prostorima stana. U cijelom stanu. potrebno je osigurati rješenje za sprečavanje širenja mirisa (pomična pregrada).10.Minimalna oprema – krevet 180 x 200 cm.Pod – po izboru projektanta 6.Minimalna širina spavaće sobe – 280 cm .Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm .Pod – po izboru projektanta 6.12.Minimalna oprema – minimalno stol 80 cm širine i 120 cm duljine. Blagovaona može biti odvojena ili integrirana u neki drugi prostor s dobrom vezom bez visinskih razlika do kuhinje. Spavaća soba za roditelje (SP2) Projektom je potrebno ostvariti mirni prostor u stanu koji je što kraće i jednostavnije povezan s kupaonom i garderobom. Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka.

a posebno u spavaćoj sobi. blagovanja i kuhinje s većim staklenim stijenama (minimalno dvokrilna staklena vrata). Preporuča se sobu dužom stranicom smjestiti uz pročelje kako bi se osigurala mogućnost podjele sobe na dvije polovine.Minimalna duljina spavaće sobe – 420 cm .Minimalna širina polovine sobe – 210 cm . Bez obzira na odabranu vrstu vanjskog prostora dimenzioniranje otvorenog prostora mora osigurati natkrivenu površinu za smještaj stola sa stolicama za četiri osobe i normalno kretanje oko stola s tri strane. Poželjna je što kraća i jednostavnija veza s kupaonom i garderobom. 2 ormara dubine 60 cm i dužine 100.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm .3. Poželjna je što kraća i jednostavnija veza s kupaonom i garderobom. 2 police dubine 40 cm i širine 100 cm . kao i vizualnu zaštitu prostorija. . uzglavlje kreveta s rasvjetom. a kod većih stanova se preporuča dodati gospodarski otvoreni prostor za sušenje rublja u blizini kuhinje. U glavnom projektu za građevnu dozvolu obavezno je projektirati zatvaranje otvorenih prostora stana.3. dobro je projektirati ugrađene garderobne ormare. radni stolac. Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka. Vrt (VR). ormar dubine 60 cm i dužine 100. svaka s prozorom na pročelju i ulazom iz javnog dijela stana. Spavaća soba za jednu osobu (SP1) Projektom je potrebno ostvariti fleksibilni prostor u stanu koji se lako može pripojiti drugom prostoru ili koji lako može mijenjati namjenu. . U sobi se preporuča projektirati ugrađeni garderobni ormar.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . balkon (BA).3. a ukupna reducirana popločena površina ne bi trebala biti veća od 10% površine stana. uzglavlje kreveta s rasvjetom. terasa (TE).Pod – po izboru projektanta 6. .Pod – po izboru projektanta 6. 2 radne plohe 60 cm dubine i 100 cm širine. Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka. 2 radna stolca.Minimalna dubina otvorenog prostora – 200 cm.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Projektom je potrebno ostvariti fleksibilni prostor u stanu koji lako može mijenjati namjenu. U cijelom stanu.14.Minimalna oprema – 2 kreveta 100 x 200 cm. odnosno funkcionalna dubina za smještaj stola i 4 stolca 46 . lođa (LO) Otvorene prostore stana potrebno je vezati uz prostore boravka.3. polica dubine 40 cm i širine 120 cm . radni stol 60 cm dubine i 120 cm širine.Minimalna oprema – krevet 100 x 200 cm.13.Minimalna širina spavaće sobe – 210 cm . Kod prizemnih stanova odmah se zahtjeva tehničko rješenje koje osigurava fizičku zaštitu stvari na otvorenom prostoru stana.

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .Pod – vodootporan. kao i vrata na svakom spremištu trebaju se otvarati prema van. Izuzetno iz posebnih objektivnih razloga spremište stana se može projektirati uz stan.15. .3.3. 6.Minimalna širina ulaznih vrata garaže – 240 cm . Obavezno je projektirati podne rešetke i separatore ulja na kraju rampe i u svim pristupnim cestama radi osiguranja mogućnosti pranja.Minimalna širina parkirališnog mjesta – 250 cm .Minimalna dubina garaže – 500 cm .3. polica dubine 40 cm i širine 100 cm . Svakoj zatvorenoj cjelini potrebno je osigurati kvalitetnu ventilaciju i osvjetljenje. Minimalna širina spremišta – 1. U svakoj garaži potrebno je osigurati pad poda prema van te prirodnu ventilaciju preko otvora na ulaznim vratima u dva sloja pri podu i stropu. Preporuča se ugradnja podiznih vrata.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . Spremište (S) Sva spremišta trebaju biti smještena u podrumu ili prizemlju i lako dostupna iz prostora javne komunikacije ili izvana. protusmrzavajući 6.Minimalna oprema – stol 80 cm širine i 120 cm duljine.0 m Minimalna širina ulaznih vrata – 1. 4 stolca. Garaža (G) Garaže se mogu projektirati kao individualne ili skupne ovisno o načinu pristupa. Kod skupnih garaža preporuča se međusobna fizička podjela pojedinačnih garaža s osiguranjem pojedinačnog zaključavanja.Minimalna širina garaže – 280 cm .0 m Pod – cementna glazura ili sl. Ulazna vrata u prostor sa spremištima.3. protuklizni. Preporuča se prirodna ventilacija i osvjetljenje.16. a pripadajući prozori trebaju biti dostupni iz javne komunikacije.Maksimalni nagib nenatkrivene ulazne rampe – 15% .Maksimalni nagib natkrivene ulazne rampe – 18% 47 .

5 5 2 6 7 22 13 13 8 (8) 88 4 2 /12/ 90 95 3.5 6 3 8 8 22 13 13 13 (8) 98 4 2 /12/ 100 105 3.5) 5 6 1.5 1.4.5 1.5 4 1 6 7 22 13 13 2.5) 5 6 1. LĐ)* spremište (S)* garaža /G/* NAJMANJA SVEUKUPNA NKP STANA NAJVEĆA SVEUKUPNA NKP STANA GS 1 (1.0S 7 (1.5) 5 6 1.0S 3 (1.5 3 5 6 21 13 2.5 7 4 8 8 22 13 13 13 8 (8) 108 4 2 /12/ 110 115 4.5 5 6 21 13 VRSTE STANOVA 1.5) 5 6 1.5S 4 (1.0S 7 (1.5S 2 (1.5 1.5 1.5 8 5 8 8 25 13 13 13 13 (8) 118 4 2 /12/ 120 125 (8) 42 3 1 /12/ 40 50 10 (8) 50 3 1 /12/ 50 55 (8) 58 4 2 /12/ 60 65 8 (8) 68 4 2 /12/ 70 75 (8) 78 4 2 /12/ 80 85 (VJ) primjenjuje se izuzetno kod galerije /G/ poseban program s garažama * računa se reducirana površina prostora * u sklopu maksimalnih površina stana mogu se projektirati i drugi prostori (radna soba.5S 6 (1.5 2.5S 7 (1.5 1.5) 5 6 1.5) 5 6 1. Površine prostorija u stanu VRSTE PROSTORIJA tip stana broj osoba u stanu vjetrobran (VJ) ulaz (UL) kupaona (KP) wc (WC) izba (IZ) hodnik (HO) garderoba (GD) kuhinja (KH) blagovaona (BL) dnevni boravak (DB) spavaća soba (SP) spavaća soba (SP2) spavaća soba (SP2) spavaća soba (SP2 spavaća soba (SP1) dodatna spavaća soba (DSP*) UKUPNA ZATVORENA NKP STANA otvoreni pr. gospodarstvo i sl.5 5 5 20 1. * preporuka za dodatnu spavaonu SVE POVRŠINE U TABLICI SU PREPORUČLJIVE.5 1. 48 . (VR.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6. BA. A SVEUKUPNA POVRŠINA STANA TREBA BITI UNUTAR ZADANIH MINIMALNIH I MAKSIMALNIH GRANICA.5) 3 4 1 4 4 24 0.0S 5 (1.5) 3 6 1.3.5 1. TE.5) 5 6 1.

boje. a on je dužan dokazati trajnost odabranih podova u upotrebi u pogledu kvalitete materijala.3.1. Investitor i izvoditelj sklapaju ugovor o izgradnji samo u slučaju kada je izvoditelj u mogućnosti nuditi cijenu m2 neto korisne površine gotovog stana ispod vrijednosti od 640 EU. a on je dužan svakim rješenjem dokazati trajnost vrata i prozora u upotrebi u pogledu kvalitete materijala.Aluminij – prekinuti hladni most. pranja i bojanja. zaštićeno . te pogodne za lako održavanje. te odgovarati važećim propisima i standardima. veličine i oblika. Izvoditelj zgrade dužan izvoditi kvalitetno. U javnim komunikacijama nužno je upotrijebiti trajne materijale. IZVEDBA Investitor je dužan odrediti koordinatora izgradnje zgrade te ugovoriti direktivni i projektantski nadzor po Cjeniku Komore. boje.1. Prije uporabnog pregleda zgrade izvoditelj je dužan napraviti Projekt izvedenog stanja zgrade.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7.Drvo – I klasa. Ostakljeni elementi na mjestu većih frekvencija otvaranja moraju biti sigurnosno tretirani. U dodiru s 49 . Vrata i prozori Izbor materijala za izradu vrata i prozora prepušta se arhitektu. Podovi Izbor materijala za izradu podova prepušta se arhitektu.1.Čelik – prekinuti hladni most. 7. Projektant je dužan obavljati ugovoreni projektantski nadzor minimalno 1 puta tjedno odnosno više prema potrebi i prema terminskom planu izvoditelja. Zidne obloge Sve zidne obloge do visine 200 cm mjereno od poda moraju biti tvrde i otporne na fizička oštećenja. Odabrani materijali moraju biti dostupni na tržištu i po cijeni prihvatljivi programu Društveno poticane stanogradnje. Materijali i oprema zgrade Svi planirani i upotrijebljeni materijali u zgradi moraju zadovoljiti potrebe dugotrajnosti. Svi podovi moraju biti protuklizni.1. veličine i oblika. dugotrajni i laki za održavanje. okova. . u potpunosti pridržavati se projekta i svih njegovih rješenja. a projektantu omogućiti obavljanje projektantskog nadzora. zaštićen . 7. 7. Sva ugrađena vrata i prozori moraju biti dohvatljivi u pogledu otvaranja.1. lakog i jeftinog održavanja. a ne preporuča se upotreba keramičkih pločica.Plastika – metalna jezgra 7. te ga ovjerenog od projektanta predati investitoru ili tu obvezu ugovorno uz naknadu prepustiti glavnom projektantu zgrade.2. zaštićen .

kao niti krovni proboji paralelni sa sljemenom.1. boje i oblika. Svako dimenzioniranje toplinske izolacije treba vršiti prema odgovarajućim propisima. Hidroizolacija zgrade Od projektiranja osnovnih gabarita volumena. 7. potrebno je posvetiti izuzetnu pažnju prema pravilima struke. poda ili s krova. a u slučaju rješenja s unutrašnjim odvodima i žlijebovima skrivenim u konstrukciju vijenca neophodno je ugraditi grijače i snjegobrane. Neće se prihvatiti razvedeni krovni proboji. Broj proboja kroz pokrov mora biti minimalan. Vertikalnu hidroizolaciju je potrebno dignuti iznad površine okolnog terena prema pravilima struke i svuda dobro fizički zaštititi.5. 50 . jer su greške gotovo nepopravljive.1. Obloga porastog betona. Zato se preporuča planiranje jednostavnih podrumskih ili temeljnih gabarita koje je potrebno kompletno zaštititi hidroizolacijskom košuljicom izvana prema okolnom terenu. Ne preporuča se projektiranje krovova s unutrašnjim uvalama. Vertikalnu toplinsku izolaciju treba štitit žbukom ili drugom fizičkom opnom na potkonstrukciji. Pročelja Izbor materijala za izradu pročelja prepušta se arhitektu. 7. Pokrov može biti po izboru projektanta ili prema posebnim uvjetima. Svaki tip pročelja mora biti vodonepropusan i izoliran od upijanja vlage iz tla. Toplinska izolacija Vertikalnu i horizontalnu toplinsku izolaciju potrebno je uvijek fizički zaštititi.1. a iznad toplinske izolacije. Preporuča se upotreba pročelja čija je površinska boja jednaka boji materijala po njegovoj dubini. 7.1. koje treba hidoizolacijski štititi.7. do izvedbe.6. 7. U slučaju upotrebe toplog krova nužno je potrebno projektirati i izvesti kontinuiranu rešku za ventilaciju pokrova po perimetru krova ispod pokrova i duž sljemena visine 5 cm. Kod oba tipa krova preporuča se dvostruki hladni krov s ventiliranim prostorom niskog neiskorištenog krovišta.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU podovima preporuča se upotreba vodootpornog materijala radi pranja podova. Horizontalnu toplinsku izolaciju treba štititi rabiciranom betonskom košuljicom ili drugom trajnom fizičkom zaštitom na potkonstrukciji. Krovne proboje uz nadozide potrebno je izbjegavati ili projektirati tako da se opšav nadozida ne lomi. Potrebno je osobitu pažnju posvetiti izbjegavanju toplinskih mostova. a on je dužan dokazati trajnost odabranog materijala u upotrebi u pogledu kvalitete tipa i veličine materijala. Krov Krov može biti ravni ili kosi prema posebnim uvjetima i izboru projektanta. a rješenje krova mora pružati kvalitetno peto pročelje zgrade. komunikacijama i tehničkim prostorima nije dozvoljena upotreba gipsane žbuke. U javnim prostorima. a proboji zbijeni i cjeloviti. sudarne reške različitih materijala ili gipskartonske obloge izvode se prema uputama proizvođača. Preporuča se projektiranje vanjskih žlijebova i odvoda.4.

Vrata i prozori moraju biti dohvatljivi u pogledu otvaranja. Revizijska okna instalacija unutar zgrade ne smiju biti u privatnim prostorima ili glavnim komunikacijama zgrade (stubište i glavni etažni hodnici) već je nužno takva mjesta odvojiti vratima od komunikacija zgrade. Ne dozvoljava se projektiranje posebnog okova. a posebno temeljne ploče.2. a za elektrobrojila se preporuča se smještaj u prizemlju u posebnoj niši ili prostoriji. Sve oduške vertikalnih vodova kanalizacije potrebno je izvesti izvan potkrovlja. Materijali i oprema stana Svi planirani i upotrijebljeni materijali u stanu moraju zadovoljiti potrebe lakog i jeftinog održavanja.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7. Oprema i instalacije zgrade Temeljni razvod instalacija potrebno je izbjegavati ispod temelja. Vrata i prozori Izbor materijala za izradu vrata i prozora prepušta se arhitektu. .1.Čelik – prekinuti hladni most. Zaštita od sunca i pogleda mora se osigurati ugradnjom roleta ili grilja bilo kojeg tipa i materijala na pročelju izvan stana.1. a on je dužan svakim rješenjem dokazati trajnost vrata i prozora u upotrebi u pogledu kvalitete materijala. Ventilacijske vertikalne kanale s ugrađenim ventilatorima na mjestu usisa može se završiti ispod pokrova u dobro ventiliranom krovu.2. boje. Usponske vodove svih instalacija potrebno je zidom ili montažnom oblogom zaštititi i osigurati na svakoj etaži revizijsko vertikalno okno radi popravaka.8. Sve hidrantske aparate i vertikale potrebno je ugraditi u zid ili obzidati. Otvore za ventilaciju takvog potkrovlja potrebno je posebno dobro dimenzionirati. zaštićen 51 . Kutija za rolete unutar prostora mora biti ugrađena tako da ne strši izvan unutarnjeg ruba vanjskog zida. Preporuča se upotreba standardnih modularnih mjera. 7.Drvo – I klasa. veličine i oblika. Na glavnom stubištu obavezno je projektirati sigurnosnu rasvjetu za slučaj nestanka struje. pranja i bojanja. 7. te odgovarati važećim propisima i standardima. U prostorima za smještaj brojila za vodu potrebno je osigurati odvodnju. Sva vrata i prozori moraju imati ugrađen kvalitetan okov. Odabrani materijali moraju biti dostupni na tržištu i po cijeni prihvatljivi programu Društveno poticane stanogradnje. Preporuča se njihovo spajanje s probojima dimnjaka kroz krovnu plohu ili izvod na vertikalno pročelje potkrovlja kako bi se izbjeglo mnogostruko probijanje krovne plohe. a otvaranje mora biti lako i jednostavno. Sve klupćice i pragovi trebaju osigurati precizno brtvljenje. okova. Kod prozora posebna pažnja treba se posvetiti dimenzioniranju osvjetljenja prostorije pri čemu površina stakla na otvoru ne smije biti manja od 1/7 površine poda prostorije. a nužno je izbjeći položaj takvog okna u glavnoj pristupnoj stazi do ulaza u zgradu. zaštićeno . a izvan prostora mora biti kruta i fizički trajno zaštićena. Raspored vanjskih revizijskih okana potrebno je kvalitetno estetski riješiti.

te pogodne za lako održavanje. kompjutore. veličina i boja istog materijala u jednom stanu. Oprema i instalacije stana Svim stanovima potrebno je osigurati hladnu vodu i trajno cirkulirajuću toplu vodu u kupaonama. ili mogu biti montažne izvedene od podložne metalne podkonstrukcije s unutarnjom ispunom od mineralne vune i vanjskom oblogom od gipskartonskih ploča. Pregrade od porastog betona dozvoljavaju se isključivo uz potpunu primjenu uputa proizvođača i svih sastavnih dijelova proizvoda. veličine i oblika odabranih podova. Pregrade Pregrade u stanu mogu biti zidane od pune ili šuplje opeke.5.zajedničku potrošnju . Na mjestu pričvršćenja kuhinjskih ili kupaonskih elemenata potrebno je izvesti masivnu konstrukciju. kabelsku televiziju i sl. te obložene gipskartonskim pločama ili žbukane. wc-a i otvorenih prostora.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .5. 7.slabu struju za telefon. 7. antensku zemaljsku i satelitsku mrežu. Zidne obloge Sve zidne obloge u stanu moraju biti tvrde i otporne na fizička oštećenja.4. boje. a topli pod za sve ostale prostore. a u kuhinji između donjih i visećih elemenata. U kupaoni i wc-u obavezna je ugradba vodootporne zidne obloge do visine 200 od poda. 7. 7.2.jaku struju za rasvjetu i elektromotorni pogon . Preporuča se upotreba dvije vrste poda u jednom stanu: vodonepropusni i lako perivi pod za mokre prostore kuhinje. wc-u i na kuhinjskom zidu gdje se nalaze instalacije vode.individualnu potrošnju 52 .Plastika – metalna jezgra 7.2. Podovi Izbor materijala za izradu podova u stanu prepušta se arhitektu.2. kupaone.2. Gipskartonske ploče i gipsana žbuka ne se trebali upotrebljavati u kupaoni. a za razvod instalacija dodatno parapetno proširenje. centralno ili etažno grijanje i elektroinstalaciju s trotarifnim brojilom s automatskim osiguračima u ormariću za električnu energiju. a on je dužan dokazati kvalitete materijala. kuhinjama i wc-ima.3.2.1.Aluminij – prekinuti hladni most.gromobran a prema korisniku na: . Potrebno je izbjegavati upotrebu više oblika.2. zaštićen . Elektroinstalacije Elektroinstalacije prema vrstama dijelimo na: . sigurnosnu signalizaciju i zaštitu. .

53 .5.vanjski kupaonski prekidač .telefonski priključak .0S 2.priključak za perilicu za suđe .mješalica za wc umivaonik i priključak za vodokotlić . 7.ormarić s i trotarifnim brojilom .kanalizaciju .mješalica za umivaonik . odvoda i kupaonske opreme.priključak za kompjuter 1.5S 3. wc-u.kupaonski ormarić (rasvjeta.priključak za jacuzzi kadu (tuš) . a navedene priključke vezati uz struni krug rasvjete.0S 2. izbi i na lođi / terasi treba opremiti plafonjerama i žaruljama.vodovod .2.rasvjetno mjeto s prekidačem .mješalica za tuš s ručkom .priključak za napu .2. a slavine jednoručne i to: .mješalica za sudoper .podne rešetke U kuhinji je potrebno planirati ugradnju dvostrukog sudopera. Projektant elektroinstalacija dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje prekidača i utičnica. Svi keramički elementi trebaju biti iste boje.vanjsko rasvjetno mjesto / lođi ili terasi .kutija za izjednačavanje potencijala . Potrebno je projektirati i ugraditi ventilatore u kupaonici i wc-u.0S 1 1 1 1 1 1 1 1 1 12 7 1 1 2 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 15 8 1 1 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 18 10 1 1 3 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 18 10 1 1 3 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 21 12 1 1 3 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 21 12 1 1 3 3 2 Sva priključna mjesta treba projektirati i izvesti do pune funkcionalnosti.5S 4.hidrantsku mrežu Sav projektirani materijal za razvod instalacija kao i sanitarne uređaje i opremu bira projektant. Tip stana: .priključak s holenderom za perilicu za rublje .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Razvod svih elektroinstalacija po zgradi mora se vršiti u zaštitnim plastičnim cijevima.portafon i zvono . Projektant vodovodnih instalacija dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje slavina.TV i UKW priključak .višefazni priključak za štednjak .0S 3.jednofazna šuko priključnica . a kvalitetu materijala i opreme dokazuje odgovarajućim atestima. Preporuča se ugradnja razvoda instalacija vode i kanalizacije tipa kao Rehau ili sl. brijanje) .razvodna ploča s autom.sigurnosni priključak za perilicu . a rasvjetna mjesta u kupaoni. Hidrotehničke instalacije Hidrotehničke instalacije dijele se na: . osiguračima .

2.Minimalni pravokutni presjek ventilacijskog kanala kod prisilne ventilacije – 140 cm2 . Kotlovnica može biti na plin ili lož ulje. Obavezna je minimalno umjetna ventilacija kupaone.5.5.grijanje .2. 54 .djelomični .instalacija plina 7.5. wc-a i nape u kuhinji. 7.1. Etažno grijanje može biti na plin ili električnu energiju.2. Pri projektiranju potrebno je insistirati na grupiranju svih instalacija i izbjegavanju etažiranja vertikala. izbe.Minimalni okrugli presjek ventilacijskog kanala kod prisilne ventilacije – 78 cm2 Projektant ventilacije dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje priključaka i revijskih okana ventilacijskih kanala. ventilacijskog ormara za hranu.2. Radijatori mogu biti po izboru projektanta.ventilacija .cjeloviti Preporuča se upotreba djelomičnog sustava u kojem se hlade samo dnevni boravci stanova pojedinačnim sustavima s jednom vanjskom i jednom unutarnjom jedinicom. a obavezna je ugradba termo ventila i odzračnika na svakom radijatoru. Termotehničke instalacije Termotehničke instalacije dijele se na: . s planiranim namještajem i s budućom planiranom polusobom unutar koje se mora nalaziti jedan radijator.3. Projektant centralnog grijanja dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje radijatora.5.hlađenje .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7. vidljivih vertikala i plinskog bojlera.3. .3. Ne dozvoljava se ugradnja radijatora preko stakla francuskog prozora. Posebno je važno uskladiti položaj svakog radijatora s utičnicama i prekidačima jake i slabe struje. Hlađenje Sustav hlađenja možemo podijeliti na: . Grijanje Centralno grijanje može biti s kotlovnicom ili toplinskom podstanicom.2. Ventilacija Za ventilacijske kanale mogu se upotrebljavati svi tipovi ventilacije koji mogu dokazati kvalitetu odgovarajućim atestima. Sve radijatore je potrebno ucrtati u katalogu stanova s ostalom opremom i namještajem. Preporuča se upotreba plina gdje je to moguće po sustavu centralnog etažnog grijanja samostalno za svaki stan s ugrađenim plinskim bojlerom i plinskim dimnjakom u svakom stanu.3. s načinom otvaranja vrata.3. 7. Tip centralnog grijanja projektant usuglašava s investitorom i lokalnim distributerom energije.

Svi vanjski zidovi moraju se planirati u skladu s važećim propisima. Visina nosivih zidova treba biti višekratnik modula 10 cm. Dimjaci Svaki stan bez obzira na način grijanja mora imati ugrađen rezervni dimnjak u stambenoj prostoriji.1.individualnu Razvod plinske instalacije vrši se na vidljivom i pristupačnom mjestu s vidljivom mrežom. Preporuča se položaj dimnjaka uz dnevnu sobu i kuhinju. Konstruktivni elementi zgrade Pri projektiranju potrebno je upotrebljavati što jednostavnije nosive sustave i što veći broj istih raspona radi postizanja niže cijene izvedbe. 7.4.5. Nosivi zidovi Nosivi zidovi mogu se izvoditi od opeke. Položaj plinskih ura definiran je uvjetima lokalnog distributera.3. Projektant dimnjaka dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje priključaka i revijskih okana dimnjaka. 7.3. Pregradni zidovi 55 . 7.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7.5. Radi postizanja kvalitetnog odnosa fleksibilnosti stana i raspona konstrukcije preporuča se upotreba raspona nosivih zidova od 600 cm.2. Svi nosivi zidovi moraju se planirati u skladu s važećim propisima.2. a onemogućavaju prilagodljivost stana budućim nepoznatim zahtjevima.3. 7. 7.3. a nužno je primijeniti modularnu koordinaciju nosivih zidova zgrade čiji su preferirajući višekratnici 60 cm / 30 cm / 10 cm.3. Mjesto za ugradbu peći treba osigurati i ucrtati u katalogu stanova s ostalom opremom i namještajem.3. Vanjski zidovi Bez obzira dali su nosivi ili nenosivi vanjski zidovi moraju zadovoljiti potrebe toplinske i zvučne izolacije stana prema svim negrijanim prostorima ili sadržajima koji proizvode buku ili vibracije.4.zajedničku . Manji rasponi konstrukcije povećavaju cijenu izvedbe.2. Nosivi zid između dva stana potrebno je izvesti prema pravilima potrebne zvučne izolacije pri čemu osnovna minimalna debljina nosivog sloja zida iznosi 20 cm u kojoj se ne smiju raditi nikakvi usjeci i zasjeci. Plinska instalacija Plinska mreža dijeli se na: . porastog ili armiranog betona.

56 . 7. a svi nacrti tehnički precizno iscrtani na matrici. Projekt izvedenog stanja Nakon završetka izgradnje zgrade. nosivosti.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Pregradni zidovi mogu biti od opeke. Projekt mora biti cjelovit. krutosti i otpornosti na vodu i vlagu. porastog betona ili montažnih elemenata pri čemu nužno moraju zadovoljiti potrebe zvučne izolacije. Izvoditelj može izradu projekta izvedenog stanja povjeriti proejktantu uz naknadu.4. kopirani te uvezani. a prije uporabnog pregleda izvoditelj je dužan napraviti projekt izvedenog stanja u kome su unešene sve promjene nastale u toku gradnje u odnosu na nacrte iz izvedbenog projekta.

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 8. 57 . toplinsku zaštitu i zaštitu od buke. Investitor svoje posebne zahtjeve donosi ovim Privremenim pravilnikom koji ima snagu ugovora između projektanata. Odgovornost i obvezu ispravke i dorade projekta ili izvedbe zgrade za svaku neusklađenost projekta ili izvedbe s važećim propisima isključivo snose projektanti i izvoditelji u svojim domenama. izvoditelja i investitora čak i kada su ovi zahtjevi veći od trenutno važećih državnih zakona i propisa. ZAKONI I PROPISI Svi projektanti u procesu projektiranja dužni su poštivati zakone i propise iz područja koje obuhvaća cjelovit proces građenja stambene zgrade od izbora lokacije do upotrebnog pregleda zgrade. Prema važećem Zakonu o gradnji projektant je dužan ishoditi pozitivno mišljenje o kontroli glavnih projekata od ovlaštenih državnih revidenata za konstrukciju.

Revident je dužan prekontrolirati arhitektonsko-građevinski. 9. projektant prilagođava projektna rješenja prema zahtjevima Privremenog pravilnika. projektant dostavlja investitoru i Katalog zgrade u kome je na jednoobrazan način prikazan idejni projekt zgrade. Praćenje idejnog projekta Praćenje izrade idejnog projekta provodi se kroz najviše tri konzultacije na kojima projektant i revident prilagođavaju projekt traženim standardima investitora. Također. Po odobrenju idejnog projekta. strojarski i elektroinstalaterski dio projekta i njihovu međusobnu usklađenost. Kompletani proces usuglašavanja i odobrenja idejnog projekta projektant mora dovršiti u ugovornom roku. 9. Po dovršenju idejnog projekta. Također. Za slijedeće konzultacije projektant je dužan ispraviti prethodne pismene primjedbe. Po dobivanju odobrenja idejnog projekta projektantu je službeno odobrena izrada glavnog projekta. U prilogu nalaze se model Kataloga zgrade i Katalog stanova. Katalog zgrade dostavlja se u tri uvezana primjerka i na CD-u u *. projektant investitoru dostavlja tri (3) primjerka kompletnog idejnog projekta uvezanih u registratore. U procesu izrade idejnog projekta.DWG formatu.2. u Obrascu 1 revident upisuje sve eventualne primjedbe koje je projektant dužan otkloniti u daljoj fazi projektiranja. Kad su usuglašena sva tri sastavna dijela projekta investitor izdaje službeno odobrenje idejnog projekta na prijedlog revidenta na Obrascu 1. brojem i površinama stanova. Odabrani projektant po potpisu Ugovora započinje izradu idejnog projekta. KONTROLA I USVAJANJE PROJEKATA Radi provjere kvalitete projektnih rješenja i osiguranja racionalnosti projekata u okviru maksimalne zadane cijene od 640 EU/m2 neto korisne površine objekta investitor uvodi internu kontrolu projekata preko svojih revidenata. tablica s pregledom svih ostalih sadržaja. U prilogu se nalazi shema obvezne stranice kataloga stanova. Po dovršenju procesa usuglašavanja projekta s traženim standardima. projektant je dužan ishoditi pozitivno mišljenje revidenta.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 9. projektant dostavlja investitoru Katalog stanova (dostavlja se u 3 uvezana primjerka). odgovarajućih zakona i propisa i naputcima imenovanih revidenata. U odobrenje je obvezno unijeti projektantske podatke kao što su: tablica sa strukturom. pokazatelji ekonomičnosti i dr. njihovih brojeva i površina. 58 .1. Nakon svakih konzultacija revident dostavlja projektantu pismeno mišljenje na posljednju dostavljenu inačicu projekta. Praćenje glavnog projekta Po odobrenju idejnog projekta investitorov glavni inženjer za pojedino područje Hrvatske projektantu dostavlja potvrdu odobrenja na Obrascu 1. u kome su na jednoobrazni način prikazani svi stanovi. Za projektanta i izvoditelja obavezno je poštivanje revidentskog mišljenja. Svi prilozi moraju biti zapečačeni.

U slučaju bilo kakvih promjena projektant i izvoditelj su dužni ishoditi pismena odobrenja revidenta i investitora. nadzorni inženjer je dužan zaustaviti radove dok se ne izrade.da je priložio njihove fotografije i potvrdu njihovih investitora o uspješno obavljenom nadzoru Imenovanje stupa na snagu kada predloženog kandidata potvrdi investitor. Svaki pojedini građevinski detalj mora biti ovjeren potpisom i datumom od strane projektanta i revidenta. U izradi elaborata etažiranja stanova projektant obračunava sve NKP površine prema važećim državnim zakonima i propisima. 59 . 9. spoj detalja stolarije i bravarije stana na pročelju i detalj vijenca). Nadzor Prije početka izgradnje investitor je dužan prema Zakonu o gradnji izabrati službu i odgovornu osobu za vršenje nadzora. Knjiga građevinskih detalja sastoji se minmalno od 3 detalja (spoj zgrade s terenom. Praćenje izvedbe U toku izvođenja na gradilištu moraju biti ovjereni glavni projekt.3. Prije dovršenja radova na izgradnji izvoditelj je dužan provesti Projekt etažiranja stanova. dostave i ovjere traženi nacrti. a odobrenje glavnog projekta izdaje se na Obrascu 2. Praćenje izvedbenog projekta Kod izvedbenog projekta potrebno je dobiti odobrenje samo Knjige građevinskih detalja na Obrascu 3.4. Prvenstvo nadzora ima autor projektnog rješenja. U Obrascu 2 potrebno je unijeti sve promijenjene projektantske podatke iz glavnog projekta u odnosu na idejni projekt. Navedeni postupak praćenja izrade i odobrenja idejnog projekta primjenjuje se i kod glavnog projekta. ovjerena knjiga građevinskih detalja i izvedbeni nacrti. Kandidat za odgovornu osobu za vršenje nadzora koji udovoljava zakonskim uvjetima mora udovoljiti dodatne kriterije investitora: .5. 9. projektant dostavlja investitoru Katalog stanova izvedenog stanja i Projekt etažiranja zgrade. 9. Katalog stanova izrađuje se na način istovrstan onome kod izrade idejnog projekta.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Ukoliko projektant ne dostavi investitoru tražene kataloge investitor neće ovjeriti projektantu niti jednu privremenu mjesečnu situaciju.6. 9. Prije postupka kontrole glavnog projekta projektant je dužan dostaviti investitoru kompletan glavni projekt i katalog stanova iz usvojenog idejnog projekta.da je uspješno nadzirao najmanje 2 stambena objekta istih ili većih površina . Završni radovi projektanta Po dovršenju izgradnje stambene građevine. Ukoliko u pojedinoj fazi radova na gradilištu nema ovjerenih projekata ili izvedbenih nacrta.

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 10. nadzornog organa i izvoditelja u programu Društveno poticane stanogradnje. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Privremeni pravilnik. revidenta. projektanta. ZAKLJUČAK Pravilnik za društveno poticanu stanogradnju obvezujući je akt za investitora. 60 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful