REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZA JAVNE RADOVE, OBNOVU I GRADITELJSTVO UPRAVA ZA STANOVANJE, GRADITELJSTVO I STANOGRADNJU

PRAVILNIK
ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU
Propis o tehničkim smjernicama za stanove koji se grade prema odredbama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji

ZAGREB, PROSINAC 2003.

/RADNA VERZIJA 051203/

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

SADRŽAJ: 1. 1.1. 1.2. 2. CILJEVI Cilj programa Cilj privremenog pravilnika IZBOR LOKACIJE 2.1. 2.2. 2.2.1. 2.2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 2.8. 2.8.1. 2.8.2. 2.8.3. 2.8.4. 2.8.5. 2.8.6. 2.8.7. 2.8.8. 2.9. 3. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 4. 4.1. 4.2. 4.3. 5. 5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5. Izvod iz urbanističkog plana Izvod iz katastra Katastarski plan Posjedovni list Izvod iz zemljišne knjige Tehnička karta infrastrukture Geodetski snimak terena Geomehanički elaborat Mjerenje QH linije Oblik i vrst terena Ravan teren Ujednačena vrst tla Neizgrađeno zemljište Stambena zona Blizina visokog zelenila Blizina javnog prometa Blizina javne opskrbe Geofizička podobnost Karta buke

IZBOR PROJEKTANTA Ovlašteni arhitekt Refentna lista Mladi arhitekt Prava i obveze izabranog arhitekta Autorska prava PROJEKTNI PROGRAM Broj i veličina stanova Prateći prostori stanovanja Ostali sadržaji PROJEKTIRANJE Idejni arhitektonski projekt Glavni arhitektonski projekt Knjiga građevinskih detalja Izvedbeni arhitektonski projekt Projektiranje instalacija

1

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

5.6. Projekti infrastrukturnih priključaka 5.7. Projektantski nadzor 5.8. Projekt etažiranja 5.9. Uporabni pregled 5.10. Dodatni zahtjevi investitora 5.11. Sadržaj projekata 5.11.1. Idejni projekt 5.11.1.1. Arhitektonski idejni projekt 5.11.1.2. Konstrukcijski idejni projekt 5.11.1.3. Instalacijski idejni projekti 5.11.1.4. Idejno rješenje okoliša 5.11.1.5. Idejni projekt fizike zgrade 5.11.2. Glavni projekt 5.11.2.1. Arhitektonski projekt 5.11.2.2. Konstrukcijski projekt 5.11.2.3. Instalacijski projekti 5.11.2.3.1. Projekt elektroinstalacija 5.11.2.3.2. Projekt vodovoda, kanalizacije i hidrantske mreže 5.11.2.3.3. Projekt centralnog grijanja 5.11.2.3.4. Projekt dizala 5.11.2.4. Elaborati 5.11.2.4.1. Fizikalna svojstva zgrade 5.11.2.4.2. Akustička svojstva i zaštita od buke 5.11.2.4.3. Zaštita od požara 5.11.2.4.4. Zaštita na radu 5.11.2.5. Troškovnik 5.11.2.6. Katalog stanova 5.11.3. Izvedbeni projekt 5.11.3.1. Arhitektonski projekt 5.11.3.2. Konstrukcijski projekt 5.11.3.3. Projekt etažiranja stanova 5.12. Upute za iscrtavanje nacrta u AutoCAD-u 6. STANDARDI I NORMATIVI 6.1. Okoliš 6.1.1. Uvjeti parkiranja i garažiranja 6.1.2. Uvjeti pješačkog pristupa 6.1.3. Uvjeti za visoko i nisko zelenilo 6.1.4. Uvjeti za igru djece 6.1.5. Uvjeti za odmor i rekreaciju odraslih 6.1.6. Uvjeti za infrastrukturno uređenje parcele 6.1.6.1. Prometno rješenje 6.1.6.2. Odvodnja 6.1.6.3. Rasvjeta 6.1.6.4. Vanjski hidranti 6.2. Zgrada 6.2.1. Glavni ulaz 6.2.2. Sporedni ulaz

2

Vjetrobran 6.3.7.4. Glavno stubište 6. Prostorija za bicikle 6.19.2.3.12. lođa (LO) 6.3. Vjetrobran (VJ) 6.11.2.5.2. Površine prostorija u stanu 7. Blagovaona (BL) 6. Bruto površina 6. Parametri ekonomičnosti 6.3.17.3.2. Spavaća soba za dvije osobe (SP2) 6.2.19.3.3. Garaža (G) 6.17.16.3.3. Horizontalni razvod kanalizacije 6.3.2.3.3. Opis prostorija u stanu 6. Spavaća soba za jednu osobu (SP1) 6.20.1.2. Hodnik (HO) 6. 7.2.6.2. terasa (TE).2.16.2.3.15. Vrste prostorija u stanu 6.2.1. Zajedničko spremište 6. Horizontalni razvod 6.2.1.2. Hodnici 6. Kuhinja (KH) 6.1.12.3.8.3. Vrt (VR).1.3. Ulazni prostor 6. Dnevni boravak (DB) 6. Kupaona (KP) 6.13. IZVEDBA Materijali i oprema zgrade Vrata i prozori Podovi 7.3. Wc (WC) 6. Spavaća soba za roditelje (SP2) 6. Dizalo 6.2.2.3.3. Vertikalni razvod 6.2.3.3. Galerije 6.3.13.3.3.2.15.3. Kotlovnica ili podstanica 6.3.2.17. Ulaz (UL) 6. balkon (BA).PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6. Trafostanica 6.17. Garderoba (GD) 6.3.3.14.9.3.3.17.2.19.1.10.3.3.8.2.18.3. Izračun površina 6.2. Spremište (S) 6. Prostorija za kućni otpad i smeće 6. 3 .5. Neto površina 6.3.4.2.6.3.1.2. Vrste stanova 6.1.2.10.11. Zajedničke instalacije 6. Stan 6.3.14. Izba (IZ) 6.3. Horizontalni razvod plina 6.3.3.2. Spremišta stanara 6.3.2. Horizontalni razvod vodovoda 6. 7.3.7.2. Sporedno stubište 6.9.3.

10.2.4.5.5.8.4. Hidrotehničke instalacije 7.2. Zidne obloge 7. Elektroinstalacije 7.2.7.5.2. 9.1. Oprema i instalacije stana 7.3.1.3. Krov 7. 9.3.1.4. ZAKONI I PROPISI KONTROLA I USVAJANJE PROJEKATA Praćenje idejnog projekta Praćenje glavnog projekta Praćenje izvedbenog projekta Nadzor Praćenje izvedbe Završni radovi projektanta ZAKLJUČAK 4 . 9.2.4. Plinska instalacija 7.4.2. Podovi 7.5. Projekt izvedenog stanja 8. 9.3.5.6.3. 9.5.2.2.2.2. Vrata i prozori 7.3. Vanjski zidovi 7.4. 9.2.2. Toplinska izolacija 7.2.1. Materijali i oprema stana 7.3.3. Zidne obloge 7. Pročelja 7. Hidroizolacija zgrade 7.2. Nosivi zidovi 7.1.2. Grijanje 7.2.5.3.3.6.1.2.1.1. Termotehničke instalacije 7. Dimnjaci 7.1.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7. Pregradni zidovi 7.5.3. Ventilacija 7. Konstruktivni elementi zgrade 7. 9. Hlađenje 7.3.2. Oprema i instalacije zgrade 7.5.5.1.1.3. Pregrade 7.5.2.3.

109/2001) kojim se reguliraju sva temeljna pravna i ekonomska pitanja ovog Programa. obnovu i graditeljstvo. a istovremeno omogućava da trošak za krajnjeg korisnika stana – građanina bude prihvatljiv u odnosu na prosječne platežne mogućnosti građana. Cilj programa Društveno poticana stanogradnja ima za cilj pomoći pri kupnji stana svim građanima. gdje bi najsiromašniji građani sticali stan kao osnovno sredstvo za život. uz paralelno poticanje stanogradnje kao razvojnog elementa gospodarstva u cjelini što stvara preduvjete za povećanje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta. nekretnine u okviru rečenog Programa POS. te namijenjeni za prodaju skupinama građana s prosječnim platežnim mogućnostima koji nemaju riješeno ili prikladno riješeno svoje stambeno pitanje. sredstva jedinica lokalne samouprave i učešće građana za kupnju stana. Republika Hrvatska. nositelj investitorskih poslova. odnosno. To je prvi korak društvene brige za stanogradnju. a nisu u mogućnosti samostalno riješiti taj problem. vlasništvo su Republike Hrvatske. Model financiranja uzgradnje stanova prema programu POS temelji se na partnerskom odnosu više sudionika koje povezuje nositelj – Republika Hrvatska. novac poslovnih banaka koje u tome nalaze svoj interes.N. CILJEVI Program Društveno poticane stanogradnje (POS) treba omogućiti rješavanje stambenih potreba građana Republike Hrvatske u okviru njima pristupačnih uvjeta. obnovu i graditeljstvo u ime Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama je nositelj i organizator izgradnje. Cijena izgradnje svih stanova u sklopu POS-a je ograničena na vrijednost 640 EU/m2 neto korisne površine stana kako bi se večini građana koji nemaju stan osigurala mogućnost njegove kupnje. Time se uz realne izvore sredstava zatvara financijska konstrukcija izgradnje. 1.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 1. koji bi u konačnici trebao prerasti u socijalnu stanogradnju. Prema Odluci o raspoređivanju i korištenju proračunskih sredstava u realizaciji kapitalnog projekta “Stanovi za socijalne skupine građana” ministra za javne radove. Društveno poticana stanogradnja provodi se prema Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji (N.1. odnosno najmanja sobnost stana i najveća neto korisna površina stambenog prostora koju 5 . Stanovi tj. koji nemaju stan. veličina stana. tj. te konačno sredstva na tržištu kapitala. Ministarstvo za javne radove. ali u specifičnim slučajevima to može u ime Republike Hrvatske biti i drugo ovlašteno tijelo. Izvori financiranja izgradnje stanova u modelu POS su proračunska sredstva države. na način da se osiguraju uvjeti za izgradnju ekonomičnih i jeftinih stanova koji zadovoljavaju traženom kvalitetom.

0 sobni za 4 osobe najmanje 2. te koristi iskustva Smjernica za projektiranje višestambene izgradnje za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata koje su izrađene za Ministarstvo razvitka i obnove. do 50 m2 stambenog prostora do 65 m2 stambenog prostora do 80 m2 stambenog prostora do 90 m2 stambenog prostora do 100 m2 stambenog prostora do 110 m2 stambenog prostora do 120 m2 stambenog prostora najmanje dozvoljene površine 6 .Projektirati jeftinu zgradu s maksimalnom cijenom od 640 EU/m2 neto korisne površine stana .Projektirati suvremenu i ambijentalno kvalitetnu zgradu . preko procesa projektiranja do useljenja i upisa u zemljišnu knjigu vlasništva.0 sobni za 6 osoba najmanje 3. normativa i tehničkih uvjeta iz Standarda stana. zgrade i naselja u društveno usmjerenoj stambenoj izgradnji koji su izrađeni za Zagreb. Cilj Pravilnika Pravilnik ima za cilj definirati sve stručne uvjete za izgradnju stanova prema Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji od izbora lokacije za izgradnju.Projektirati zgradu velike trajnosti . te iznosi kako slijedi: za 1 osobu za 2 osobe najmanje 1.Projektirati bitna svojstva građevine .Projektirati humani slobodni prostor oko zgrade .5 sobni za 7 osoba i više najmanje 4. 1.Štititi interes investitora PREPREKE NA PUTU OSNOVNIH CILJEVA PRAVILNIKA OTKLONIT ĆE SE FLEKSIBILNOM REVIZIJOM PREDLOŽENIH RJEŠENJA.Projektirati zgradu i prostor oko nje bez prostornih barijera s maksimalnim mogućnostima korištenja osoba s poteškoćama u kretanju . Glavni ciljevi su: .Uskladiti europske i hrvatske normative. standarde i smjernice za izgradnju stanova .0 sobni Normativima ovog Pravilnika odrediti će se stanova. Drugi pravilnici s područja stanovanja trebaju se donijeti u što kraćem vremenu u skladu sa Strategijom razvitka Republike Hrvatske na temelju detaljnih studija uvjeta stanovanja u Hrvatskoj. a u skladu s europskim standardima i normativima. svibnja 1984. travnja 1998.Odabrati kvalitetnu lokaciju .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU pojedini građanin može kupiti ovisna je o broju članova njegovog obiteljskog domaćinstva.5 sobni za 5 osoba najmanje 3.5 sobni za 3 osobe najmanje 2. Pravilnik preuzima dio standarda.Projektirati suvremen i kvalitetan stan .Odabrati kvalitetnog projektanta .2.

2. 2. kontekstualno usklađenje postojeće i buduće izgradnje. kapacitete svih sadržaja. Katastarski plan Nacrtom katastarskog plana.1. Vršitelj izbora je dužan prethodno pribaviti niz dokumenata kojima se dokazuje podobnost prostora predviđenog za Društveno poticanu stanogradnju. te po potrebi izvršiti prenamjenu zemljišta. Preslikom provedbenih odredbi potrebno je dokumentirati planske urbanističko-tehničke uvjete za promatrano zemljište (horizontalne i vertikalne gabarite buduće građevine. 2. *Prilog 1: IZBOR LOKACIJE *Prilog 2: DIMENZIONIRANJE PARCELE 2. a u skladu sa zakonom.2. jer on daje jasnije i preciznije propozicije izgradnje na promatranoj parceli. koji je trenutno na snazi. Katastarski plan i Posjedovni list za promatranu katastarsku česticu ne smiju biti stariji od 3 mjeseca čime se dokazuje valjanost i istinitost podataka. minimalno potrebne udaljenosti od susjednih parcela. Izvod iz katastra Izvodom iz katastra dokazuju se ažurnost i točnost podataka za izabranu česticu. vršitelj izbora u JLS dužan je izraditi novi parcelacijski elaborat i izvršiti preparcelaciju promatranog zemljišta. U suprotnom.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 2.) Kod izbora zemljišta prednost imaju zemljišta za koja je na snazi Detaljni urbanistički plan (Provedbeni urbanistički plan). postotak izgrađenosti i sl.2. 2. Katastarskim planom i Posjedovnim listom vršitelj izbora je dužan dokazati da je izvršena parcelacija za promatrano zemljište i da je zemljište upisano prema namjeni kao građevinsko. U tom slučaju potrebno je prethodno izraditi i usvojiti neki od zakonskih urbanističkih planova. Ovim izvodom potrebno je dokazati da se promatrano zemljište nalazi u građevnoj zoni gdje se mogu graditi stanovi. jednoznačno se utvrđuje pravovaljana parcelacija izabrane čestice. IZBOR LOKACIJE Prvi važan korak u pripremi ekonomične i jeftine stanogradnje je izbor lokacije koja će osigurati brz i jeftin put do završetka izgradnje.1. te detaljne i realne propozicije izgradnje pripadajuće infrastrukture.2. Posjedovni list 7 . Izvod iz prostorno-planske dokumentacije Za zemljište koje se želi odabrati vršitelj izbora je dužan pribaviti izvod iz postojećeg urbanističkog plana (grafički i tekstualni dio). Nije dozvoljeno izabrati zemljište za koje nije na snazi niti jedan urbanistički plan. a pri izboru neophodno se držati svih uvjeta i preporuka koje slijede.

) mogu biti samo planirane.) i njegove bliže okolice koja je nužna za ukupnost i preglednost situacije.). kuteve. 8 . a za njih treba JLS pismeno utvrditi svoju obvezu i rok izgradnje.). 2. te za prijedlog spajanja budućeg rješenja okoliša i susjednih parcela. Geodetski snimak terena Lokaciju koja se predlaže za izbor potrebno je detaljno geodetski snimiti. vršitelj izbora dužan je prethodno razriješiti sve pravnoimovinske probleme i to provesti kroz zemljišnu knjigu. prolaz i sl. kapacitetima i ostalim uvjetima infrastrukture (QH linija i sl.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Posjedovnim listom dokazuje se usklađenost vlasništva nad izabranom zemljišnom česticom sa stanjem vlasništva iz zemljišne knjige vlasništva kao i usklađenost namjene zemljišta s namjenom iz izvoda iz urbanističkog plana. Prilikom izbora prednost imaju zemljišta na kojima je moguće ostvariti ukupan standard zgrade i stanovanja i koja nisu opterećena uvjetima zajedničkog korištenja (zajednički prilaz. apsolutne visinske kote. telefona i dr. 2. Nije dozvoljeno izabrati zemljište koje nema izvedene osnovne neophodne vodove infrastrukture u pristupnoj cesti ili kojem se pristupa preko privatne ceste ili druge parcele. Vršitelj izbora dužan je priložiti potvrdu da za predloženo zemljište nije zatražen povrat imovine. položaj visinskog repera i sl. Geodetski snimak obuhvaća detaljne horizontalne i vertikalne podatke predloženog zemljišta (udaljenosti. 2. kanalizacije i električne energije. da ono nije opterećeno nikakvim teretima. Ostale instalacije komunalne infrastrukture (instalacije plina. te da je identifikacija katastarske čestice i površina zemljišta usklađena s podacima iz posjedovnog lista. U suprotnom. Stanje pristupne ceste i izvedenih instalacija komunalne infrastrukture dokazuje se prilaganjem tehničke karte infrastrukture u mjerilu 1:200 do 1:1000. U tehničkoj karti i opisu infrastrukture trebaju biti navedeni svi pokazatelji o dimenzijama.4. a tehnički uvjeti priključenja dopisima komunalnih organizacija koje pružaju odgovarajuće usluge. Tehnička karta infrastrukture Promatrano zemljište za izbor za društveno poticanu stanogradnju mora imati izvedenu pristupnu cestu do parcele i u njoj izvedene instalacije vodovoda.5. Ne može se odabrati parcela za koju podaci iz posjedovnog lista nisu u skladu s urbanističkom namjenom zemljišta ili s vlasništvom iz izvoda iz zemljišne knjige.3. Izvod iz zemljišne knjige Ovim izvodom potrebno je dokumentirati da su riješeni svi pravno imovinski odnosi s vlasništvom nad zemljištem.

te mu je potrebno posvetiti znatnu pažnju. 2.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Obavezni sastavni dio svakog geodetskog snimka je i snimka točnog položaja vrednijih grupacija visokog zelenila i pojedinačnih stabala na terenu. Geomehanički elaborat Prije izbora zemljišta potrebno je izvršiti stručno ispitivanje terena bušenjem i izradom odgovarajućeg geomehaničkog elaborata kojim se dokazuje položaj i nosivost terena.2. Ravni tereni omogućavaju jeftinija rješenja pristupa zgradi posebice za invalide i starije osobe. Najmanja dimenzija širine i duljine terena mora biti 16 m. Neizgrađeno zemljište 9 . 2.7.8. igre. 2. Ujednačena vrst tla Preporučuju se tereni koji imaju istu vrst tla preko cijele površine čime se izbjegavaju skupi oblici temeljenja izvedbom zamjenskog materijala ili miniranjem. Preporuča se izbor cjelovitih i geometrijski pravilnih oblika terena. a preporuča se da bude jednaka ili veća od 18 m. 2. 2.6.8. lakšu organizaciju gradilišta i bolje korištenje okoliša zgrade za prateće sadržaje parkiranja. Predloženo zemljište mora imati kvalitetno nosivo tlo smješteno na prihvatljivoj dubini od površine terena koje omogućava ekonomično temeljenje. Ravni tereni omogućavaju jednostavnija i ekonomičnija rješenja temeljenja. Mjerenje QH linije Izmjerom QH linije potrebno je dokazati minimalno potreban pritisak u priključnom vodovodu za izvedbu hidrantske instalacije u novoj građevini čime se izbjegavaju dodatni troškovi izgradnje rezervoara i pojačivača pritiska u zgradi. racionalniji presjek zgrade. Ravan teren Kod izbora preporučuju se ravni tereni koji imaju ujednačenu vrst tla.8. visina podzemne vode i druge karakteristike tla. 2. Oblik i vrst terena Pravi izbor oblika i vrste terena znatno smanjuje troškove građenja. Nivo podzemne vode treba biti ispod donje kote temelja preporučene geomehaničkim elaboratom.3. Prihvatljiva dubina temeljenja određuje se prema strukturi programa.8. Samo izuzetno mogu se prihvatiti nepovoljniji geomehanički uvjeti kada racionalnost sveukupnog građevinskog poduhvata nije dovedena u pitanje. Visina nadtemeljnih zidova treba biti <= 2 m.1. odmora i rekreacije.

8.6. Stambena zona Pri izboru zemljišta za društveno poticanu gradnju predlaže se prvenstveno birati zemljište u području mirne stambene zone gdje se između stambenih zgrada s pratećim sadržajima ne nalaze drugi sadržaji i namjene koji izazivaju buku.8. Karta buke Prije odluke o izboru zemljišta potrebno je izmjeriti za svaku lokaciju i izraditi izvještaj o mjerenju s kartom buke kao podlogu za donošenje odluke o izboru i projektantu za eventualno potrebnu zbučnu zaštitu buduće građevine i njenih korisnika. Izuzetno može se pristupiti izgradnji na parcelama na kojima se traži rekonstrukcija ili restitucija postojećih građevina kada to traži lokalna zajednica i kada je spremna financirati eventualnu razliku povećane cijene izgradnje u odnosu na zakonska ograničenja od 640 EU/m2 neto korisne površine stana. 2.8.7.8.8. Blizina visokog zelenila Kod izbora preporučuju se zemljišta koja u neposrednoj blizini imaju postojeće visoko zelenilo javno dostupno budućim korisnicima ili koja imaju unutar sebe grupaciju drveća koja neće trebati rušiti prilikom izgradnje.5. 2. 2. 2.9. 2. Prvenstveno treba birati mjesta gdje se mogu graditi samostojeće zgrade. zagađenje i druge negativne utjecaje na stanovanje. 10 .8. 2. Time se osiguravaju uvjeti za izgradnju najjeftinijih stanova. Geofizička podobnost Preporuča se prije izbora lokacije izvršiti radiestezijsko ispitivanje terena i u slučaju negativnih rezultata predvidjeti vrstu i razinu zaštite budućih korisnika prostora. Blizina javnog prometa Unutar lokalnih mogućnosti preporučuje se izbor lokacija koja u relativnoj blizini (10-15 minuta hoda) imaju dostupna sredstva javnog prometa. Blizina javne opskrbe Preporuča se izbor lokacije u čijoj blizini se nalazi barem jedna trgovina mješovitom robom (kućne potrepštine).4.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Posebno je potrebno izbjegavati zemljišta na kojima je potrebno vršiti rušenja i uklanjanje postojećih objekata ili na kojima je predviđena izgradnja novih građevina naslanjanjem na postojeće građevine kako bi se izbjegli dodatni troškovi pojačanja temelja susjednih građevina ili troškovi zaštite građevinske jame.

Ovlašteni arhitekt Izabrani arhitekt dužan je priložiti rješenje o ovlaštenju arhitekata i inženjera u graditeljstvu čime se osiguravaju uvjeti za cjelovito obavljanje projektantskog zadatka.2. 3. Prava i obveze izabranog arhitekta Nakon sklapanja ugovora izabrani arhitekt (glavni projektant) aktivno vodi sve poslove projektiranja i organiziranja kako proces izrade projekta i ishođenja svih suglasnosti i dozvola ne bi zastao niti jednog trenutka. a paralelno rješava pitanje svoje naknade s investitorom za navedeni posao. IZBOR PROJEKTANTA Vršitelj izbora projektanta dužan je priložiti dokaz da je odabrao kvalitetnog i iskusnog projektanta. 3.4. obnovu i graditeljstvo ili drugo ovlašteno tijelo. Radi osiguranja svojih ugovornih rokova izabrani arhitekt obavlja i dio poslova koji nije sastavni dio njegovog ugovora.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 3. U koliko mladi arhitekt ne pristane na ponuđenu suradnju. Mladi arhitekt U slučaju kada se izabere arhitekt putem javnog arhitektonskog natječaja za idejno rješenje stambene zgrade koji nema ovlaštenje ili nije izveo niti jednu stambenu zgradu investitor će mu ponuditi izradu projekta u jednom od arhitektonskih ureda u kojem je osigurao najpovoljnije uvjete za izradu odabranog projekta uz mogućnost istovremene edukacije mladog odabranog arhitekta. Glavni inženjer je obavezan pravovremeno osigurati uvjete za nesmetan rad izabranog arhitekta ili ishoditi produljenje rokova izrade projekata za onoliko vremena koliko je trajala eventualna zapreka. Prednost pri izboru imaju arhitekti s većim brojem nagrađenih izvedenih stambenih zgrada. O toku svake etape tog procesa dužan je odmah pismeno izvijestiti zaduženog glavnog inženjera u Ministarstvu za javne radove.1. Refentna lista Izabrani arhitekt dužan je priložiti svoj autorski portfolio izvedenih i(li) projektiranih stambenih objekata u zadnjih 10 godina. Za sve poslove iz tog procesa izabrani arhitekt dobiva naknadu po Cjeniku Komore. Hrvatske komore potrebni zakonski Cjeniku Komore s predloži izabrani 11 . Svaki objekt dovoljno je prezentirati sa 1-2 fotografije i 1-2 tlocrta. 3. Ugovor za izvršenje poslova projektiranja sklapa se prema poduzećem registriranim za poslove projektiranja koje arhitekt i koje je nositelj svih ugovornih obveza. Za navedeni posao arhitekt dobiva punomoć investitora.3. investitor ima pravo posao povjeriti drugonagrađenom autoru koji zadovoljava tražene uvjete. 3.

za organiziranje svih sastanaka koordinacije između projektanta. arhitekt je zadužen za ishođenje lokacijske (izvoda iz plana) i građevne dozvole. a investitor se obvezuje poštivati ih prema Zakonu o autorskom pravu. 12 . izvoditelja. investitora. Autorska prava Provedbom javnog arhitektonskog natječaja prvonagrađeni autor sva stječe autorska prava.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Osim osnovnog zadatka izrade svih projeklata. komunalnih organizacija. lokalne uprave i drugih zainteresiranih ili uključenih u proces izrade dokumentacije ili izvođenja ugovorenog objekta i njegovog okoliša.5. 3.

Projektant je dužan prvenstveno nastojati osigurati traženu strukturu stanova unutar racionalnog rješenja. a da rješenje bude racionalno i ekonomično. U koliko nije moguće zadovoljiti u potpunosti traženu strukturu.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 4. Kod izrazitog planskog zahtjeva za izgradnjom poslovnog prostora izabrat će se trgovački sadržaj (opskrba mješovitom robom). jer su oni zadani zakonskim ili podzakonskim aktima. 4. 13 . 4. Odstupanje od programa kod maksimalno +/-2 stana po broju ili strukturi nije potrebno usuglašavati s investitorom. PROJEKTNI PROGRAM Investitor je dužan izraditi i predati projektantu potpisani projektni program i zakonom propisane podloge.1.2. Ostali sadržaji Projektnim programom prvenstveno se izbjegavaju svi ostali sadržaji radi jednostavnije. te ovim Pravilnikom. Prateći prostori stanovanja Projektnim programom ne tretiraju se prateći prostori stanovanja. tako i u pogledu dozvoljenih kapaciteta. brže i jeftinije izgradnje stanova. a izbjegavat će se uredski prostori.3. *Prilog 3: IZRADA PROJEKTNOG PROGRAMA 4. projektant može odstupiti od tražene strukture uz pismenu suglasnost investitora i dopunu projektnog programa. Program sadržava traženu strukturu stanova koja se temelji na strukturi izraženoj u anketi za kupnju izvršenoj u JLS (jedinici lokalne samouprave). Projektni program mora poštivati sve urbanističko tehničke uvjete iz odgovarajućeg važećeg urbanističkog plana kojemu pripada izabrana lokacija kako u pogledu vrste sadržaja. oni će se dimenzionirati u najmanjoj prihvatljivoj površini i volumenu. Projektnim programom definiraju se svi sadržaji i njihove veličine za predmetnu lokaciju. U koliko se važećim urbanističkim planom obavezno traže drugi sadržaji. Broj i veličina stanova U projektnom programu nalaze se isključivo stambeni sadržaji osim ako to izrazito drugačije ne traži važeći urbanistički plan.

koncept energetske efikasnosti zgrade. *Prilog 4: PODACI O ZGRADI /struktura. Projektant pristupa zadatku nakon preuzimanja podloga za izradu natječajnog rješenja ili sklapanja ugovora s investitorom. U toku rada na projektu projektant je dužan ishoditi pismena odobrenja svojih rješenja kod stručnog revidenta kojega izabere i imenuje investitor.1.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 5. Pismena odobrenja potrebno je ishoditi za: I/ Idejni projekt II/ Glavni projekt III/ Građevinske detalje Revident je dužan potpisati i pečatirati odobreni uvezani projekt./ 5. broj i površina stanova i ostalih prostora. Projektant je dužan izraditi kvalitetan i racionalan projekt čiji m2 neto korisne površine stana neće biti skuplji od 640 EU. U takvom ovjerenom projektu neophodno se mora nalaziti uvezan ispunjen Prilog 3 koji je osnova i uvjet za reguliranje ugovornih obveza plaćanja naknade za projektiranje. Natječajne podloge sadrže: a/ Projektni program s traženim kapacitetima izgradnje b/ Izvod iz plana c/ Geodetski snimak terena s visinskim kotama d/ Preliminarne geomehaničke podatke e/ Tablice budućih brojčanih pokazatelja stambene zgrade Podloge o lokaciji sadržavaju: a/ Geodetski snimak terena b/ Geomehanički elaborat c/ Izvod iz postojećeg urbanističkog plana d/ Katastarski plan e/ Posjedovni list f/ Izvod iz zemljišne knjige g/ kartu buke Unutar ugovornih rokova projektant je dužan samostalno ishoditi sve posebne urbanističko-tehničke uvjete građenja za ishođenje lokacijske dozvole (ili izvoda iz plana) i sve konačne suglasnosti za ishođenje građevne. te potom građevnu dozvolu. kojom prilikom mu se uručuje potpisani Projektni program i Dokumentacija o izabranoj lokaciji. Idejni arhitektonski projekt Kvalitet idejnog projekta vrednuje se kroz: a/ Kvalitet svakog stana 14 . koncept zaštite od buke i dr. POSTUPAK PROJEKTIRANJA Međusobne obveze arhitekta i investitora nastaju pri izradi javnog arhitektonskog natječaja ili pri sklapanju ugovora o izradi tehničke dokumentacije.

Prije postavljanja zahtjeva za izdavanjem građevne dozvole za zgradu i okoliš projektant je dužan ishoditi odobrenje Glavnog projekta zgrade i okoliša. glavni projekt služi investitoru za precizno ugovaranje izvedbe zgrade i okoliša. Knjiga građevinskih detalja Nakon pismenog usvajanja glavnog projekta projektant nastavlja razradu izvedbenog projekta zgrade i okoliša.2. cijena građenja. opremu i oblike u stanovima. Zato se glavni projekt sastoji od: a/ Glavnog projekta zgrade b/ Troškovnika zgrade sa shemama stavaka i projektantskim cijenama c/ Glavnog projekta okoliša d/ Troškovnika okoliša sa shemama opreme i projektantskim cijenama Ukupna cijena izgradnje zgrade s PDV-om po m2 NKP ne smije biti veća od tržišne cijene po lokalnim uvjetima gdje se zgrada gradi niti od etalonske cijene m2 stana od 4. Glavni arhitektonski projekt Nakon pismenog usvajanja idejnog projekta projektant nastavlja razradu glavnog projekta zgrade i okoliša. 5.3. Izgradnju okoliša dužna je financirati lokalna zajednica. tj. Kvalitet idejnog projekta prvenstveno ovisi o koncepciji idejnog rješenja i zato se projektantu omogućava jedna radna revizija u toku izrade idejnog projekta. dispozicije bučnih i pogonskih prostora i uređaja 5. projektiranja i nadzora ne smije biti veća od 700 EU odnosno ukupna cijena za zgradu s komunalnom infrastrukturom i priključcima 910 EU. te svi opisi i količine stavaka u troškovnicima trebaju biti tako razrađene da je moguće potpuno ugovaranje izvedbe zgrade i okoliša sustavom ključ u ruke.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU b/ Kvalitet zgrade c/ Kvalitet okoliša d/ Koeficijente ekonomičnosti zgrade e/ Kvalitet tehničkog rješenja sa stanovišta energetske efikasnosti i zaštite od buke Odabrani projektant mora dobiti pozitivno mišljenje revidenta na svaki pojedinačni segment kvalitete projekta. U prvom dijelu razrade izvedbenog projekta projektant rješava pet grupa građevinskih detalja: 15 .00 KN tj.755. Osim za ishođenje građevne dozvole. 640 EU. U idejnom projektu potrebno je posebno precizno definirati sve: I/ Materijale. Glavni projekti. zgradi i okolišu (za svaki stan projektant je dužan u katalogu stanova ponuditi dva rješenja organizacije namještaja kao i rješenje pregrađivanja i odvajanja dodatne polovine sobe) II/ Glavne vodove instalacija III/ Bruto i neto površine zgrade IV/ Koeficijente ekonomičnosti V/ Pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja uštede energije i toplinske zaštite VI/ Pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja zvučne zaštite.

Projektiranje instalacija Na početku izrade idejnih projekata instalacija svaki projektant je dužan pridržavati se posebnih uvjeta građenja komunalnih organizacija.4. 16 . terasa. Za mjerenje potrošnje električne energije.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU a/ Detalji hidroizolacije b/ Detalji spojeva stolarije i bravarije s masivnom konstrukcijom zgrade c/ Detalji lođa. Svi opšavi prikazuju se dodatno s detaljno kotiranim razvijenim širinama i dužinama. Zamjena pojedinih materijala ili rješenja u toku izvedbe zgrade i okoliša moguća je samo ako se izmjenom dobivaju jednaka ili vrednija ukupna rješenja za investitora i korisnika zgrade pri čemu nije moguće povećanje cijene ugovorene izvedbe po sustavu “ključ u ruke”. Izvedbeni projekt zgrade i okoliša sastoji se od: a/ Polirskih nacrta b/ Planova oplate c/ Radioničkih nacrta d/ Knjige građevinskih detalja e/ Karte boja Svi dijelovi izvedbenog projekta čine cjelinu dovoljnu za preciznu izvedbu zgrade i okoliša.5. detaljno se kotiraju i opisuju. vode. plina i topline projektant je dužan za svaki stan projektirati zasebno brojilo električne energije. 5. Zamjenu pojedinih materijala ili rješenja odobrava službeni revident na temelju pismenog zahtjeva projektanta i detaljnog prijedloga novog rješenja. Karta boja je poseban elaborat koji se sastoji od: I/ Razvijenog pročelja zgrade s oznakama boja II/ Opisom svih boja na zgradi prema RAL-u ili konkretnom proizvodu (nijansa. Izvedbeni arhitektonski projekt Nakon pismenog usvajanja Knjige građevinskih detalja projektant završava razradu izvedbenog projekta zgrade i okoliša. vode. balkona i vrtova d/ Detalji krova e/ Detalji stubišta f/ Detalji s prikazom rješenja toplinskih mostova na kritičnim mjestima Knjiga građevinskih detalja koja se sastoji od: I/ Tlocrta i presjeka zgrade smanjenih na format papira A4 s označenim brojevima građevinskih detalja II/ Grupa građevinskih detalja Građevinski detalji crtaju se tehnički precizno u potrebnom mjerilu da se može razaznati precizno svaki pojedini materijal i načini međusobnog spajanja. tip boje i način obrade) III/ Uzorci boje (prema potrebi) 5. plina i toplinske energije ugrađeno u dostupnim prostorijama ili zidnim ormarićima u javnim komunikacijama na nivou svakog stana.

U koliko investitor odabere drugog projektanta za nastavak projektiranja.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Mjerenje energenata kao i sve instalacije stanova potrebno je potpuno odvojiti horizontalno i vertikalno od instalacija poslovnog prostora.9. investitor je obvezan štititi autorsko pravo projektanta i ponuditi mu dodatni ugovor. a projektant obavljati projektantski nadzor nad izvedbom zgrade i okoliša koji je projektirao. te prema potrebi razjasniti i(li) dokumentirati povjerenstvu za uporabni pregled sva nejasna rješenja. Projektantski nadzor Investitor je dužan ugovoriti. a o neispravljenim primjedbama pismeno izvijestiti investitora. Uporabni pregled Projektant je dužan obavezno prisustvovati uporabnom pregledu zgrade. Sve primjedbe na izvedbu zgrade i okoliša projektant je dužan upisati u građevinski dnevnik. 5. Projektant je dužan prihvatiti objektivan zahtjev investitora koji osigurava ukupno kvalitetna rješenja u funkciji i estetici zgrade i okoliša ili se pismeno odreći prava na nastavak projektiranja. isti je dužan ishoditi autorsku suglasnost prethodnog projektanta na sva svoja rješenja.8. a svi ventili stambenih instalacija ili revizijska okna dimnjaka ne smiju se nalaziti u poslovnim prostorima ili drugim privatnim sadržajima. a nakon izvedbe zgrade. 5. 5. Uspješno obavljenim uporabnim pregledom prestaju sve dalje obveze projektanta prema investitoru. Sadržaj projekata 17 .10. Projekti infrastrukturnih priključaka U koliko to nije posebno projektnim programom definirano. kada su poznate sve stvarno izvedene veličine prostora. 5. projektant je dužan izraditi Projekt etažiranja kojim se definiraju svi zakonski elementi vezani za upis vlasništva u zemljišnu knjigu vlasništva. poslovni prostori moraju imati posebne dimnjake i kanale za ventilaciju. Dodatni zahtjevi investitora U slučaju dodatnih zahtjeva za promjenom ili dogradnjom završene zgrade ili njenog okoliša. Također.7. zadatak odabranog arhitekta nije projektiranje infrastrukturnih priključaka. 5. 5.6. Plan posebnih dijelova i projekt etažiranja U glavnom projektu projektant izrađuje Plan posebnih dijelova zgrade.11. Projektantski nadzor obavlja se jedan puta tjedno ili više prema posebnoj potrebi.

Idejni projekt Idejni projekt služi za generalni pregled planiranog zahvata u prostoru kako u pogledu zgrade tako i u pogledu njenog okoliša.predloženih boja eksterijera i interijera 18 .iskaz ukupnih površina pročelja (PP) i površina ostakljenja (PO) s čitljivom dokaznicom izračuna .iskaz neto (NP) i neto korisne (NKP) površine svih sadržaja s čitljivom dokaznicom izračuna .prometnog rješenja s brojem PGM .upotrebljenih materijala u zgradi i okolišu . mjerilo 1:100 U tehničkom opisu idejnog arhitektonskog projekta potrebno je ispuniti Prilog 3 i izrijekom navesti opis: .situacija s ucrtanom zgradom i ostalim površinama i infrastrukturnim vodovima u mj 1:200 .tehnički opis . vanjske opreme i zelenila .oblikovanja zgrade .tlocrti svih etaža (s ucrtanim blokovima za instalacije i ventilacije). mjerilo 1:200 .iskaz strukture i veličine stanova . Arhitektonski idejni projekt .1. 5.konstrukcije zgrade .iskaz koeficijenta ekonomičnosti (K) s čitljivom dokaznicom izračuna a/ K1 = BP/NKP b/ K2 = BRP/NKP c/ K3 = PP/NKP d/ K4 = PP/PO * Napomena: U toku je izrada uvjeta za izračun ekonomičnosti zgrade putem obračuna volumena .1. sadržaj.11.vanjskog nivelmana .maksimalnih gabarita zgrade .svih brojčanih pokazatelja .rješenja okoliša.prostorni prikaz .iskaz bruto (BP) i bruto razvijene (BRP) površine zgrade s čitljivom dokaznicom izračuna . mjerilo 1:200 . Predaje se u 3 primjerka uvezan na papiru i snimljen na CD-u u *.11. postupak i način prikaza svakog pojedinog projekta.iskaz strukture i veličine poslovnih prostora . 5.1. mjerilo 1:200 .DWG formatu. ako je zgrada razvedena).sva pročelja (uključujući unutrašnja.katalog svih stanova s opisom broja stana i shemama rasporeda stanova po etažama s ucrtanim namještajem i radijatorima ili drugim grijaćim tijelima (dvije varijante).PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Ovim pravilnikom definira se mjerilo.udaljenosti zgrade od susjeda i rubova parcele .karakteristični presjeci (minimalno uzdužni i poprečni).

mjerilo 1:200 5.detaljno rješenje opreme i instalacija u kupaoni 5.tehnički opis konstrukcije 5. mjerilo 1:200 .Idejni projekt elektroinstalacija (glavni razvod svih elektroinstalacija i tehnički opis). Konstrukcijski idejni projekt . U arhitektonskim nacrtima ulaznog prostora zgrade potrebno je u idejnom projekt ucrtati pozicije poštanskih sandučića. Uz arhitektonske nacrte zgrade potrebno je već tijekom izrade idejnog projekta razraditi kvalitetno osnovne arhitektonsko .11.1.šematski prikaz dilatacija.rješenje prometnih i sportsko-rekreacijskih površina.brutto i netto visinu svake etaže .2.Idejni projekt instalacija grijanja (glavni razvod grijanja.5.visinu obloge keramičkih pločica . rasvjete i urbane opreme. dječjih igrališta.idejni statički proračun .tip zaštite od sunca .2.veličine vanjskih otvora na stanovima .11.zvučna zaštita.11. kanalizacije elektroinstalacija i tehnički opis).11.rješenje krovnog vijenca . mjerilo 1:100 5. odvodnje. dispozicija bučnih i pogonskih prostora i uređaja 5.1. mjerilo 1:100 . Idejnim arhitektonskim projektom potrebno je riješiti tehnički izlaz u krovište i na krov zgrade uz primjenu svih odgovarajućih propisa.11. lokacijskim i građevinskim elementima i osnovom uređenja okoliša uz prikaz nivelmana radi sprečavanja urbanističkoarhitektonskih barijera za osobe s poteškoćama u kretanju. mjerilo 1:100 . Idejno rješenje okoliša .svjetle širine vrata za pojedine stambene prostorije .4.toplinska zaštita i energetske efikasnost . popločenja.vrste podova u cijeloj zgradi Sastavni dio idejnog arhitektonskog projekta je situacija zgrade sa prikazom svih elemenata parcele.1.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . Instalacijski idejni projekti .Idejni projekt vodovoda i kanalizacije (glavni razvod vodovoda.3.1.građevinske detalje . Idejni projekt fizike zgrade . hidrantske mreže. mjerilo 1:200 . Glavni projekt 19 . položaj i shema kotlovnice ili podstanice i tehnički opis).spoja zgrade s terenom i sve hidrizolacije .visina stuba .projekt hortikulture.načine spajanja stolarije i bravarije s konstrukcijom zgrade .

Arhitektonski projekt Sastavni dijelovi arhitektonskog projekta su: .revizija statičkog projekta . mjerilo 1:100 . telefona.3. mjerilo 1:200 . mjerilo 1:100 .2.sheme sustava .11. Projekt elektroinstalacija Sastavni dijelovi projekta elektroinstalacija su: .3. mjerilo 1:100 . kanalizacije i hidrantske mreže su: .situacija projekta na katastarskom planu. mjerilo 1:100 .11.detaljna situacija zgrade s okolišem. gromobrana.11. mjerilo 1:100 .sheme sustava .proračuni mreže .2.2.tehnički opis 20 .statički proračun . a dva za potrebe investitora.geomehanički elaborat . 5.3.tehnički opis . Projekt vodovoda. kanalizacije i hidrantske mreže (unutrašnje i vanjske) Sastavni dijelovi projekta vodovoda.presjeci s oznakama i opisima slojeva.11.tlocrti razvoda i elemenata priključaka . mjerilo 1:1000 .shema dispozicija stavaka statičkog računa.projekt zaštite susjednih objekata i projekt zaštite građevinske jame 5. Konstrukcijski projekt Sastavni dijelovi konstrukcijskog projekta su: .1.1. mjerilo 1:100 .2. interfona i antenskog sistema.2. temelja i krova s oznakama i opisima slojeva.tehnički opis konstrukcije .2. Predaje se u 6 primjeraka uvezanih u tvrde registratore po knjigama (ne u pojedonačnim fasciklima) od kojih 4 primjerka služe za upravni postupak ishođenja građevne dozvole.specifikacije .tehnički opis 5.11.2.tlocrti razvoda i elemenata priključaka.sva pročelje.proračuni mreže . Instalacijski projekti Sve grupe instalacijskih projekata moraju biti usklađene međusobno i s arhitektonskim projektima 5.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Glavni projekt služi za odluku o gradnji planiranog zahvata u prostoru i ishođenje građevne dozvole.tlocrti svih etaža.projekti jake struje.atesti 5.

mjerilo 1:100 . 5. mjerilo 1:100 .sheme sustava .2.radionički nacrti .specifikacije U skladu s tendencijom društvene pojačane brige za ljude s poteškoćama u kretanju za svaku zgradu višu od prizemlja potrebno je projektirati dizalo.specifikacije .3.11.program kontrole i osiguranja kakvoće za toplinsku zaštitu . Projekt dizala .presjeci.4.tlocrti.4. Akustička svojstva i zaštita od buke 21 .4.11. Nacrti. proračuni i troškovnik hlađenja moraju biti izdvojene cjeline o čijoj izvedbi investitor donosi naknadno konačnu odluku.tehnički opis .11. Toplinska zaštita i ušteda energije .proračun instalacije i mehanike .tlocrti razvoda i elemenata priključenja.tehnički opis . mjerilo 1:100 .2.2. Uz specifikacije i tehnički opis obavezno je navesti bučnost predviđenih uređaja i opreme.11.specifikacije .tehnički opis .atesti Za svaku zgradu potrebno je projektirati sustav hlađenja glavnih stambenih (boravci i spavaone) i radnih prostorija (uredi i trgovine). Projekt centralnog grijanja i hlađenja Sastavni dijelovi projekta centralnog grijanja i hlađenja su: . 5.sheme sustava .4.1. tj. a uvezuju se u zajedničke registratore s ostalom dokumentacijom. okno za dizalo.proračuni mreže .3.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .2.proračuni s iskaznicom potrebne topline za grijanje .3.2. Projekti Svi projekti izrađuju se kao odvojene cjeline s naslovnom stranicom iz koje je vidljiv njihov autor. proračuni i troškovnik dizala moraju biti izdvojene cjeline o čijoj izvedbi investitor donosi naknadno konačnu odluku. 5.podaci iz projekata koji su poslužili kao podloga za izradu proračuna .11. te način sprečavanja prijenosa vibracija.posebni tehnički uvjeti za izvođenje i ugradnju opreme i zbrinjavanje građevnog otpada . Nacrti.revizija elaborata 5.atesti 5.2.

3.2.11. Zaštita na radu Projektom je potrebno riješiti sva pitanja zaštite na radu prema važećim zakonima.tehnički uvjeti .1. oznakama i opisima slojeva .posebni tehnički uvjeti za izvođenje i ugradnju opreme 5.tehnički opis . oznakama i opisima slojeva. Troškovnik .5. Izvedbeni projekt Izvedbenim projektom potrebno je riješiti sva pitanja izvedbe kako niti jedno pitanje ne bi ostalo nerazjašnjeno.2.tlocrti temelja.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . *Prilog 5: UPUTSTVO ZA UPOTREBU STANA 5.2.karakteristični presjeci s detaljnim kotama. Zaštita od požara Projektom je potrebno riješiti sva pitanja zaštite od požara prema važećim zakonima.11.shema požarnih zona . Katalog stanova Potrebno je nacrtati katalog svih stanova s opisom broja stana i shemama rasporeda stanova po etažama prema stvarnim konačnim rješenjima i površinama stanova s ucrtanim namještajem i radijatorima u dvije varijante (u skladu s projektima instalacija).4. Arhitektonski projekt .shema evakuacije 5. 5.shema protupožarnih puteva .11.3.11. mjerilo 1:50 .opisi svih stavaka s projektantskim cijenama .2.3.sheme dimnjaka i ventilacijskih kanala 5. mjerilo 1:50 .knjiga građevinskih detalja. Sastavni dio kataloga stanova je Prilog 4.11.nacrti oplate.11.sheme stolarskih i bravarskih radova. mjerilo 1:50 .tehnički opis .4.4.program kontrole i osiguranja kakvoće za zaštitu od buke . .situacija za iskolčenje (mjerilo 1:200) .6. 5. svih etaža i krova s detaljnim kotama.proračuni i izvori podataka koji su poslužili kao podloga za izradu proračuna . mjerilo 1: 20 do 1:1 22 .

oker .12.2.Elemente zgrade rasporediti po odgovarajućim LAYER-ima te odgovarajućoj boji i tipu linije: .LAYER SITUACIJA .Odnos CAD-ovih jedinica i jedinica crtanja je 1:1 tj.instalacije slabe struje .LAYER NAMJESTAJ .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 5.radionički nacrti 5. U projektu upotrebiti slijedeće boje: .instalacije kanalizacije . Projekt etažiranja stanova Projektant je dužan napraviti projekt etažiranja prema stvarno izvedenom stanju zgrade.plavo .5 kote i tekst kata 1. jedna CAD-ova jedinica iznosi 1 cm .specifikacija armature s iskazom količina .LAYER KROV .nacrti savijanja armature.3.3.LAYER 0 .zeleno 5.2. Upute za iscrtavanje nacrta u AutoCAD-u Za ujednačenost nacrta rađenih u AutoCAD-u potrebno je pridržavati se slijedećih uputa: .3.3.instalacije grijanja .3.ljubičasto .LAYER KOTESITUACIJA .instalacije vodovoda .LAYER OPREMA .LAYER PRESJEK .LAYER KAT .2.4.LAYER KOTETEMELJ .5 tlocrt krova kote i tekst krova sanitarna oprema.LAYER KOTEKROV .LAYER PRIZEMLJE . mjerilo 1:50 (prema potrebi veće mjerilo) . 5. Sintetski projekt instalacija Svi projektanti instalacija zajedno dužni su napraviti u boji sintetski projekt instalacija koji se sastoji od svih tlocrte svih instalacija zajedno u mjerilu 1:200 za potrebe upravljanja zgradom.4.LAYER KOTEKAT .4.LAYER TEMELJ . radijatori namještaj karakteristični presjeci kote i tekst presjeka WHITE GREEN GREEN BLUE BLUE WHITE WHITE YELLOW YELLOW MAGENTA MAGENTA CYAN 8 RED RED 23 .instalacije hlađenja . bojler.instalacije jake struje .11.LAYER KOTEPRESJEK rezerva za izradu situacija kote situacija tlocrt temelja kote i tekst temelja tlocrti prizemlja kote i tekst prizemlja tlocrti 1.3.LAYER KOTEPRIZEMLJE . Konstrukcijski projekt .11.11.narančasto .crveno .

C (za centralno grijanje) itd. obrada podova.LAYER HATCH .Katakog stanova dati u posebnom fajlu.Svaki stan opisati tako da dobije svoj broj od 1 do n i da se vide sve karakteristike stana (stan-br. E (za elektriku). .Projekte instalacija dati tako da svaka od instalacija bude u posebnom file-u tako da ime file-a ukazuje na koje se instalacije odnosi (ime osnovnog arhitektonskog file-a + V (za vodu). veličina svake prostorije. veličina stana. Prije početka crtanja instalacija promjeniti boju podloge u YELLOW. kat i orijentacija). a instalacije crtati u drugim bojama. Boje linija prilagoditi prema bojama sadržaja nacrta. K (za kanalizaciju). .LAYER FASADA .LAYER OKVIR šrafature fasade okvir crteža i sastavnica WHITE GREEN 9 . 24 .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .

U koliko predviđena parcela ima visoki urbani karakter potrebno je izbjegavati javna pročelja s garažnim vratima u prvom planu. Navedeni normativi su donji minimum kod dimenzioniranja. Uvjeti parkiranja i garažiranja Svaka odabrana parcela svojom veličinom mora osigurati uvjete povoljnog smještaja minimalno potrebnog broja parkirališnih i garažnih mjesta unutar svojih gabarita. 6. Okoliš Kvalitetno odabrana parcela i dimenzioniranje traženih sadržaja u skladu s važećim urbanističkim planom su prvi nužni uvjeti za uspješno projektiranje. 25 . Iz tog razloga projektantima se preporučuje planiranje garaža ispod zgrade s vanjskim pojedinačnim ulazima čime se izbjegavaju velike bruto površine garaža. 6. Posebno se preporučuje da se u ukupan zbroj ne računaju okolna parkirališna mjesta na javnoj gradskoj parceli i garaže isprojektirane u novoj zgradi. Prostor parkirališta i garaža projektant oblikuje prema lokalnim uvjetima parcele.1. a preporučuje se povećanje traženih kapaciteta PGM prema lokalnim uvjetima ekonomskog standarda sredine.1. Zato se u ovom Pravilniku nalaze izvodi iz standarda koji trebaju osigurati razjašnjenje svih stručnih nedoumica u ostvarivanju programa i ubrzati efikasnija rješenja.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6. uvjetima lokalnog javnog prijevoza i sl. STANDARDI I NORMATIVI Prilikom projektiranja društveno poticane stanogradnje potrebno se pridržavati svih zakonskih odredbi iz oblasti stanogradnje. Planiranje garaža ispod zgrade dozvoljeno je samo ako je to projektnim programom definirano ili ako se naknadno usuglasi investitor s projektantskim prijedlogom kojim se osigurava povećanje racionalnosti i koeficijenata ekonomičnosti. ali i posebnih uvjeta koje postavlja investitor s ciljem povećanja pristupačnosti programa svim zainteresiranim građanima Republike Hrvatske.1. a posebno se vrednuje: a/ Izbjegavanje velikih parkirališta bez visokog zelenila b/ Zadržavanje urbanog lica zgrade prema ulici c/ Izbjegavanje sukoba korištenja stan – PGM radi buke d/ Skrivanje parkirališta i garaža na najlošijim dijelovima parcele e/ Osiguranje strehe (prema lokalnim klimatskim i ekonomskim uvjetima) Pristup parkiralištima i garažama mora biti jednostavan i čitljiv s ulice da slučajni posjetitelj zgradi ne luta i ne ostavlja vlastiti automobil na zelenom pojasu ili opasnim prometnim mjestima uz zgradu. Minimalni broj PGM dimenzinira se: 1 PGM/svaki stan 15 PGM/1000 m2 bruto površine uredskih prostora zgrade 30 PGM/1000 m2 bruto površine trgovačkih prostora zgrade U slučaju da je važećim lokalnim urbanističkim planom dimenzioniranje drugačije biraju se veći kapaciteti PGM.

garažnog ili opskrbnog po oblikovnom izrazu i povećanoj reprezentativnosti. Od pješačkog nogostupa uz pristupnu ulicu do ulaza u zgradu ne smije biti prostornih urbanističko arhitektonskih barijera za invalide i starije osobe. Uvjeti za igru djece U prostoru parcele potrebno je osigurati minimalni prostor za igru djece od 1 do 6 godina koji je prostorno zaštićen od automobilskog prometa i pristupne ulice. ali kako se ne bi smanjila neophodno potrebna količina sunca i svjetla u stanovima.2. Visoko zelenilo treba planirati gdje god je to moguće da se osiguraju poboljšani mikroklimatski uvjeti stanovanja. parkiralištu. 26 . Ovdje je neophodno paziti da se planski otkloni opasnost od ugrožavanja života radi čestog bježanja lopte na prometne površine ili od ugrožavanja loptom stambenih prozora. Arhitekt treba izbjegavati planiranje zelenila koje izaziva alergiju i zdravstvene smetnje. Svi uvjeti za izvedbu zelenila definiraju se krajobraznim rješenjem unutar projekta okoliša. Sve visinske razlike se trebaju riješiti rampama prema posebnom propisu za izbjegavanje prostornih urbanističko arhitektonskih barijera ili rampama sa stubištem u maksimalnom nagibu od 8% minimalnoj širini od 120 cm. Glavni ulaz se treba razlikovati od sporednog. Na prostoru za igru tlo treba biti zatravnjeno ili od nekog drugog mekog i neopasnog materijala. ali bez oblikovnog pretjerivanja. U prostoru parcele zaštićeno od automobilskog prometa i pristupne ulice potrebno je planirati minimalno 1 igralište za košarku ili mali nogomet. Uz ulazni pristup poželjno je projektirati klupu za odmor ili mjesto za čekanje. Niže grmoliko zelenilo ili trava se predlaže uz pročelja stanova kako bi se osigurala intimna zaštita prozora u prizemlju. 6.1. Uz prostor za igru potrebno je planirati minimalno jedno mjesto za sjedenje za minimalno 3 do 4 osobe. uutar parkirališta ili prema susjednim parcelama.1. Prostor za igru djece treba biti osunčan i opremljen minimalno jednom spravom za igru na svakih 10 stanova.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6. Igralište za djecu preko 7 godina neophodno je planirati za sve zgrade koje sadrže 30 ili više stanova. Posebno se predlaže planiranje drvoreda prema ulici. Uvjeti za visoko i nisko zelenilo Stambenu zgradu treba pozicionirati u prostoru parcele tako da se preostali slobodni prostor parcele grupira za ostale prateće sadržaje. Uvjeti pješačkog pristupa Pješački pristup zgradi s pristupne ulice do svakog ulaza treba biti jednostavan.4. gospodarskog.1. Ispred ulaza u zgradu neophodno je projektirati strehu ili trijem koja pred ulazom štiti 4 do 6 osoba od atmosferskih nepogoda. U vanjskom prostoru treba projektirati minimalno jednu grupu viskokog zelenila uz koju će biti organiziran prostor za odmor i rekreaciju. čitljiv i relativno kratak da posjetitelja ne dovodi u sumnju oko položaja ulaza.3. 6.

vozila policije. boćalište. igrališta u m2 50 50-150 150-250 Min. 6. prve pomoći i vozila za odvoz smeća i otpada.Minimalna širina dvosmjernog pristupa – 5.1. a u javnom prostoru prvog susjednog reda parcela već se nalazi dječje igralište koje ima kapacitet igrališta minimalno dimenzioniran za cijelo susjedstvo prema ovom Pravilniku. Dimenzioniranje igrališta prema kapacitetu zgrade: Broj stanova <10 10-30 30-50 Min. broj terena 1 50-100 250-500 5-10 1-2 >100 >500 10 2 Nije dopušteno planirati stambenu zgradu bez dječjeg igrališta.6. Kod malih zgrada koje sadrže do 10 stanova neophodno je planirati minimalno jednu klupu ili grupu za sjedenje za 3 do 4 osobe. obično uz ulazni pristup i prostor za igru djece. Uvjeti za odmor i rekreaciju odraslih U prostoru parcele uz grupu visokog zelenila potrebno je planirati manju grupu za sjedenje i odmor odraslih.Minimalna širina jednosmjernog pristupa – 3. dimenzionirati i ucrtati put za interventna vatrogasna vozila. Posebno se naglašava potreba 27 .Minimalni radijus zakrivljenosti – 6. Dimenzioniranje vatrogasnog pristupa izvršiti na slijedeći način: .0 m . Uvjeti za infrastrukturno uređenje parcele Slobodni prostor na parceli potrebno je opremiti i urediti infrastrukturnim zahvatima prema posebnim dijelovima projekta okoliša.1.1. Kod zgrada s 50 i više stanova potrebno je planirati u prostoru parcele barem jedno mjesto sa stolom i klupama pod strehom. Kod velikih zgrada preporuča se planiranje i drugih vanjskih prostora za rekreaciju odraslih kao što su igralište za odbojku u pijesku. Kod zgrada s više od 10 stanova potrebno je prostor za odmor odraslih dimenzionirati s jednom klupom ili grupom za sjedenje na svakih 10 stanova. 6.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Nije potrebno planirati prostor za igru djece na predmetnoj parceli samo u slučaju kada zgrada ima manje od 10 stanova. prostor za pikado i sl. viseća kuglana. broj sprava 1 1-3 3-5 Min.5 m . pov.1.Minimalna širina prolaza kroz zgradu – 3.6.5 m .2 m Opterećenje svih prometnih površina potrebno je dimenzionirati u skladu sa zakonom i njihovom funkcijom. 6.5 m .Minimalna visina prolaza kroz zgradu – 4. Prometno rješenje Projektom pješačkih i kolnih površina potrebno je predvidjeti sva rješenja. nužne oznake na tlu i prometne znakove uz prometnice kojima se reguliraju režimi prometnog korištenja prostora ili evakuacije prema Pravilniku o ratnim razaranjima i elementarnim nepogodama. Posebno je važno planirati. vanjski stolni tenis.5.

a u projektu okoliša potrebno je planirati mrežu vanjskih hidranata. Kod dvostrano orijentiranih stanova i poslovnih prostora neophodno je osigurati vatrogasni pristup s jedne duže strane zgrade. U projektu vanjske rasvjete potrebno je označiti tip i karakteristike rasvjetnih mjesta. površinskih rigola i kanala ili slobodnim padom prema zelenim površinama od zgrade. Na glavnom ulazu potrebno je osigurati minimalno jednu svjetiljku s automatskim paljenjem.6. Nosivost poklopaca svih okana treba biti u skladu sa zakonom i njihovom funkcijom. Rasvjeta Sve kolne i pješačke staze oko zgrade potrebno je primjereno osvijetliti.2. Posebnu pažnju treba posvetiti osvjetljenju ulaznog pristupa zgradi i dječjeg igrališta. 6. 6. Posebno se napominje da poklopci revizijskih okana ne smiju biti u zoni parkiranja radi potrebne neprestane dostupnosti. Zgrada Pri odabiru tipologije i morfologije zgrade arhitekt je dužan izuzetnu pažnju posvetiti horizontalnom i vertikalnom skladu kako dijelova zgrade tako i nove zgrade i postojećeg ambijenta.2. Vanjski hidranti U okviru protupožarne zaštite. a položaje pojedinih hidranata predvidjeti na vidljivom mjestu tako da se onemogući njihovo blokiranje parkiranim vozilom ili drugim uskladištenim materijalom. Autor 28 . Preporuča se upotreba vanjskih visokih hidrantskih uređaja. Svaki pad terena ili popločenja treba ucrtati u projektu okoliša te ga kotirati apsolutnim ili relativnim visinskim kotama. 6. plina.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU dimenzioniranja mješovitih pješačko-kolnih površina na osovinski pritisak vatrogasnog vozila od minimalno 8.1. Odvodnja se rješava planiranjem oborinske kanalizacije.6. telefona ili vodovoda treba planirati bočno izvan pješačkog pristupa zgradi.1. Dokazivanje funkcionalnosti mora biti usklađeno s pažnjom prema skladu tlocrta i presjeka zgrade u granicama traženog koeficijenta ekonomičnosti. te ih precizno kotirati u prostoru okoliša. a kod jednostrano orijentiranih stanova obavezno je osigurati pristup sa svih strana zgrade.6.4. Projektant je dužan hidrantski vod dimenzionirati prema važećim propisima.3.0 T. Ovakvom koordinacijom izbjegavaju se estetske i fizičke neugodnosti pri popravku opreme ili vodova ispred ulaza u zgradu.1. Potrebno je pažljivo koordinirati poklopce navedenih okana ili njihove upojne rešetke kako bi se skladno uklopili u okolno popločenje i zelenilo. 6. Odvodnja Projektom odvodnje okoliša potrebno je riješiti odvodnju oborinske vode sa svih popločanih ili nepopločanih površina tako da oborinska voda ne ugrožava korištenje zgrade i okoliša. Projektant je dužan voditi računa o izgledu ulaznog pristupa do zgrade. te sva reviziona okna kanalizacije.

Planiranje podruma ovisi o projektnom programu.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU projektom mora dokazati da je projektirana zgrada doprinos urbanoj kulturi. U principu. prostorije za kućni otpad i smeće. glavnog pristupnog stubišta i(li) hodnika. Krov se može projektirati kao kosi ili ravni.1. uredi. Oblik i dimenzija glavnog ulaza treba jasno dati do znanja o kojem je ulazu riječ. prostorije za mjerne uređaje infrastrukture (smještaj brojila struje. Dozvoljava se projektiranje stanova u toplom potkrovlju uz uvjet da se osigura hladni krov. Spremišta stanara mogu biti na katovima zgrade samo izuzetno ako doprinose racionalnosti zgrade. Podrum se ne smije planirati kada je nivo podzemne vode manji od 3 m mjereno od površine terena. sporednog ulaza. rezervni vatrogasni aparati. zastave. zajedničkog spremišta za opremu zgrade i priručnu radionu (lopate. Pristupni put od ulice do glavnog ulaza može se svladati blagom rampom ili kombinacijom rampe i stubišta. vjetrobrana. ulaznog prostora. Tlocrt stambene zgrade sastoji se od programski definiranog broja stanova i slijedećih zajedničkih prostora ili prostorija: Glavnog ulaza. razizemlju ili povišenom prizemlju. a posebno osobama s poteškoćama u kretanju. dizala (prema propisu ili projektnom programu). Stanovi se mogu projektirati od povišenog prizemlja na više. položaju nosivog tla. program društveno poticane stanogradnje nema potrebu za velikim podrumskim prostorima. civilna zaštita. prostora s pojedinačnim spremištima za svaki stan. a nalaze se unutar zgrade ne smiju imati nikakve zajedničke komunikacije niti spojna vrata. . povišeno prizemlje. alat domara i dr. kada je nosivo tlo relativno duboko pa je nužna izvedba nadtemeljnih zidova visine preko 2 m ili kada je teren u padu pa se pri temeljenju u kaskadama stvaraju stambeno neiskoristivi prostori djelomično ukopani. određen broj stambenih katova i krovište. Stanovi se ne mogu planirati na koti gotovog poda manjoj od 80 cm od gornje površine okolnog terena.2. sporednog stubišta i(li) hodnika. Pomoćni prostori zgrade mogu se planirati u podrumu. Posebno se ne dozvoljava projektiranje stanova u blizini ulice ili javnog pješačkog nogostupa čija je kota poda niža od navedenih komunikacija pa je ugrožena intimnost stambenog prostora. obliku terena i položaju podzemne vode.). 6.). te kotlovnice ili podstanice i trafostanice. Glavni ulaz Položaj glavn(og)ih ulaza u zgradu treba biti vidljiv s pristupne ulice i lako dostupan tj. Presjek stambene zgrade čini podrum. prva pomoć. vode i topline prema lokalnim posebnim uvjetima).Minimalna širina invalidske rampe – 120 cm 29 . skladišta i sl. približno na istoj pristupnoj koti kako bi se osigurao pristup do ulaznog portafona svim osobama. Svi sadržaji koji ne pripadaju proširenom stanovanju (poslovni prostori.Minimalna širina pristupne staze – 120 cm . Podrum je potrebno planirati kada se u programu nalaze garaže. prostorije za bicikle. Iz tog razloga treba izbjegavati projektiranje podruma.

Glavni ulaz mora biti dobro osvjetljen od pristupne staze. Poštanski sandučići mogu biti smješteni ispred vjetrobrana ili bolje u ulaznom prostoru visinski tako da ih može koristiti osoba u invalidskim kolicima ili dijete srednjeg uzrasta. Vjetrobran U mjestima s jakim vjetrom ispred vjetrobrana potrebno je planirati i zaštitni vjetrobranski zid.Maksimalni nagib invalidske rampe – 8% Ispred glavnog ulazu u zgradu neohodno je projektirati uvučenu ili izbačenu strehu ili trijem minimalne dubine 150 cm i površine 4 do 6 m2 kojom se ulaz štiti od atmosferskih nepogoda. Na sporednom ulazu treba projektirati minimalno jednokrilna vrata širine 1 m. a vrata jednokrilna širine 1 m s otvaranjem prema van u odnosu na stubište. preko ulaznih vrata do kućnog broja i ulaznih zvona s portafonom. razmotri mogućnosti sigurnosne kontrole glavnog ulaza u zgradu putem projektiranja jednog ulaza u zgradu koji se kontrolira iz stana domara. Ispred ulaza potrebno je izvesti i pomičnu podnu rešetku za čišćenje obuće. odmor i rekreaciju. U vanjskim vratima potrebno je predvidjeti elektro bravu s mogućnošću otvaranja iz stana. Sporedni ulaz Na ostalim stranama zgrade.6 m. ne treba se projektirati sporedni ulaz kada se radi o zgradi s manje od 10 stanova. Minimalna širina i dubina vjetrobrana je 2. 6. kada to traži odnos zgrade i parcele.3.6 x 1. Okov vjetrobranskih vrata mora odgovarati za otvaranje i osobama u invalidskim kolicima. Rasvjeta treba biti vezana na stubišni automat s mogućnošću ručnog reguliranja režima rasvjete. te opremljen i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje. Kroz vjetrobran potrebno je osigurati nesmetan prolaz invalidskih kolica pri čemu visinske razlike ne smiju biti veće od 2 cm. garažom ili dvorišnim dijelom parcele s prostorima za igru. da prilikom definiranja koncepcije zgrade. 30 .0 m. U slučaju veze sporednog ulaza i natkrivene zajedničke garaže između garaže i stambenog stubišta neophodno je projektirati predprostor s dvojim vratima radi sprečavanja širenja otrovnih plinova iz garaže u stubište prema stanovima. a odnosom položaja glavnog ulaza u zgradu i njenog okoliša nema funkcionalne potrebe za sporednim ulazom. Vanjska ulazna vrata u vjetrobran potrebno je projektirati kao dvokrilna s otvaranjem prema van širine 2.2. Izuzetno. Poželjna je topla veza do sandučića. Vjetrobran treba biti dobro prirodno i umjetno osvijetljen. Minimalna širina i dubina predprostora je 1.0 x 2. Sporedni ulaz potrebno je dobro osvijetliti.2. potrebno je projektirati sporedni ulaz za vezu s parkiralištem. a rasvjetu vezati na elektroinstalaciju stubišta.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .0 m.2.0 m. Unutarnja vrata u vjetrobran iz stubišta potrebno je projektirati kao dvokrilna mimokretna ili zaokretna oko vertikalne osi širine 2. 6. te ulazna zvona s oznakama stanova i s govornim aparatom. Ostala rasvjeta treba biti vezana na stubišni automat s mogućnošću ručnog reguliranja režima rasvjete. Ispred glavnog ulaza potrebno je osigurati minimalno jednu svjetiljku s automatskim paljenjem. a preporuča se izvedba strehe i vjetrobrana. Arhitektu se predlaže.

tada je potrebno u ulaznom prostoru osigurati vizuru i kontrolu iz stana domara ili posebnu portirsku prostoriju od minimalno 5. te za privremeno ostavljanje dječjih ili invalidskih kolica. oglasnu ploču i sl. Osvjetljenje i ventiliranje stubišta preko krovnog otklopivog nadsvjetla ovisi o visini zgrade. hidrantske. U koliko se projektira sigurnosni ulaz. Sve elemente instalacijske ili druge opreme (poštanske sandučiće.) potrebno je predvidjeti u zaštićenim i obzidanim nišama s odgovarajućim izolacijama prema ostalim dijelovima građevine. Glavno stubište Glavno stubište mora biti prirodno osvijetljeno i ventilirano.Minimalna neto visina stubišta mjereno okomito na kosinu kraka – 220 cm .Minimalna širina glavnog podesta – 150 cm . protuklizni U koliko je potrebno unutar stubišta montirati opremu (radijatore i sl.5.Minimalna širina gotovog kraka – 120 cm . U ulaznom prostoru zgrade ne dozvoljava se planiranje vidljivih i nezaštićenih instalacijskih vodova (naprimjer: kanalizacijske.Minimalni obvezni prostor za naknadnu ugradnju dizala – 160x160 cm . te opremljen i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje.Pod – vodootporan. elektroormare. protuklizni 6.Minimalna širina krovnog nadsvjetla – 100 cm . . aparate za gašenje požara.2.) sve navedene dimenzije povećavaju se za potrebnu dimenziju montirane opreme. Ulaz mora biti dobro umjetno osvijetljen.2. Stubište mora biti dobro umjetno osvijetljeno.Pod – vodootporan. .4. protuklizni 6. smeće i garaže.Formula za izračun stuba – Š = 63 – 2V . Ulazni prostor Arhitekt je dužan posebnu pažnju posvetiti oblikovanju ulaznog prostora bez pretjerivanja u dimenzioniranju kako bi se osiguralo dostojanstvo i minimalna reprezentativnost ulaza.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . Dimenzioniranje ulaznog prostora je slobodno.Minimalna površina krovnog nadsvjetla do P+4 – 1x2 m .Minimalna širina sporednog podesta – 120 cm . 31 . Iz ulaznog prostora potrebno je osigurati ulaze u sve prateće prostore kao što su zajednička i pojedinačna spremišta.Minimalna površina krovnog nadsvjetla do P+2 – 1x1 m . a arhitektu se preporuča u ulaznom prostoru osigurati manju prostornu nišu za razgovor ili manje sjedenje. hidrante.0 m2. a preko predprostora u prostorije za otpad. plinske i druge vertikale ili brojila). te opremljeno automatom za gašenje i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje. Rasvjeta treba biti vezana na stubišni automat s mogućnošću ručnog reguliranja režima rasvjete.Pod – vodootporan.Maksimalna visina stube (bez dizala) – 15 cm .

Minimalne širine stubišta . Kod pomoćnih prostora orijentiranih na galeriju arhitekt treba voditi računa o vizualnoj i fizičkoj zaštiti prostora.Minimalna širina galerije (vrata prema galeriji) – 160 cm . Kod otvorene galerije svaki stan mora imati vjetrobran s dvojim vratima od 32 . Sporedno stubište Arhitekt je dužan prvenstveno izbjegavati potrebu za sporednim stubištem.2.Sporedni nestambeni hodnik – 120 cm . Galerije Galerija je hodnik smješten uz pročelje zgrade. a minimalne dimenzije iznose: .Pod – vodootporan.90 cm (ili više prema proračunu evakuacije iz projekta protupožarne zaštite).Minimalna širina galerije (vrata prema stanovima) – 150 cm . Izuzetno se dozvoljava otvorena galerija u priobalnim krajevima u kojima nema jakog lokalnog vjetra.Pod – vodootporan. a pod galerije mora biti izveden od vodonepropusnog materijala s ugrađenom odvodnjom prema pročelju na maksimalno svakih 6 m.2. Preporučuje se projektirati otvoreno sporedno stubište na pročelju u laganom negorivom materijalu.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Iz stambenog stubišta nije dozvoljen ulaz u poslovne ili druge nestambene sadržaje izuzev u prateće stambene sadržaje navedene pod točkom 7.Maksimalna udaljenost 2 stubišta – 30 m . nivo galerije mora biti minimalno 5 cm niži od nivoa stanova.Maksimalna dužina hodnika do vanjskog prostora – 15 m . Projektantima se prvenstveno ne preporuča upotreba galerijskog sustava komuniciranja radi velikih komunikacijskih površina i nepovoljnih koeficijenata ekonomičnosti.6. protuklizni 6. a potrebno je izbjegavati i orijentaciju ostalih stambenih prostora. protuklizni U slučaju upotrebe otvorene galerije.Glavni stambeni hodnik (vrata prema hodniku) – 150 cm .Minimalna neto visina hodnika – 240 cm .8.Maksimalna dužina slijepog hodnika – 7 m . . . Ona može biti otvorena ili zatvorena. Hodnici Svi hodnici dimenzioniraju se prema broju stanara u skladu s važećim propisima. protuklizni 6.Minimalna neto visina galerije – 240 cm .Glavni stambeni hodnik (vrata prema stanovima) – 130 cm .7.Pod – vodootporan. Sporedno sigurnosno (vatrogasno) stubište potrebno je projektirati isključivo u specifičnim lokacijskim uvjetima u skladu s protupožarnim uvjetima (visina zgrade i duljina stambenih hodnika). U slučaju upotrebe galerije preporuča se samo zatvorena i ventilirana galerija u obliku duplex ili triplex sustava (1 galerija na svakoj drugoj ili trećoj etaži).2.2. 6. Za ostale sadržaje u zgradi potrebno je projektirati posebn(o)a stubišta. . Prema galeriji nije dozvoljena orijentacija spavaona.

a unutar dizala i oko njega potrebno je projektirati prema propisima zvučnu zaštitu. .2.Minimalna površina prostorije . te opremljena automatom za gašenje i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje. Pozivna tastatura mora imati signalizaciju za visinski položaj dizala. Zajedničko spremište Na nivou podruma ili prizemlja zgrade u blizini glavnog ili sporednog ulaza potrebno je projektirati zajedničko spremište za opremu zgrade i priručnu radionu (lopate. Ulaz u dizalo ne smije se predvidjeti iz vjetrobrana. Kod zgrada visine P+8 i više (visine >22 m) uz svako stubište potrebno je projektirati dizalo čija kabina iznosi minimalno neto 100 x 220 cm i fizički ga odvojiti od stubišta. Prihvaćaju se alternativna rješenja u blizini ulaza ili garaže za bicikle. Arhitektima se preporučuje upotreba hidrauličkih dizala koja stvaraju manju buku. a njen položaj dostupan iz invalidskih kolica. Ulaz u dizalo mora biti pregledno smješten u odnosu na ulazni prostor s vjetrobranom. 6.9. Ispred dizala predprostor se minimalno dimenzionira 150 cm po širini i 200 cm po dubini.). Prostorija može biti prirodno ili umjetno ventilirana. Prostorija za bicikle Na nivou podruma ili prizemlja zgrade u blizini glavnog ili sporednog ulaza potrebno je projektirati prostoriju za bicikle. Stanice dizala je potrebno planirati isključivo na nivou ulaza u stanove tako da ulazna vrata dizala ne ometaju ulaz u stanove.) Prostorija može biti prirodno ili umjetno ventilirana. zastave. alat domara i dr.Minimalna širina prostorije – 2 m .2.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU kojih su vanjska vrata izvedena od materijala otpornog na vodu (aluminij. Dizalo U zgradama visine P+4 ili više (u nižim zgradama potrebno je osigurati prostor za naknadnu ugradnju) potrebno je projektirati osobno dizalo na svakom stubištu nosivosti za minimalno 4 osobe.6 m2/10 stanova . prva pomoć.Minimalna širina prostorije – 2 m . rezervni vatrogasni aparati. a strojarnica mora biti pod ključem.Minimalna neto visina prostorije – 240 cm 33 .2. plastika i sl. a unutar prostorije obavezno je projektirati dovod i odvod vode s umivaonikom. Ulaz u strojarnicu dizala mora biti iz javno dostupne komunikacije.10. protuklizni 6.11. Galerija mora biti dobro umjetno osvijetljena.Minimalna površina prostorije . civilna zaštita. 6.Minimalna neto visina prostorije – 240 cm . Položaj voznog okna dizala prema okolnim stanovima u tlocrtu treba projektirati tako da se dizalo naslanja na nestambene prostorije okolnih stanova. .Pod – vodootporan.6 m2/10 stanova .

između je neophodno predvidjeti predprostor s dvojim vratima. Sva spremišta stanara potrebno je povezati zajedničkom komunikacijom u protupožarnu cjelinu s prirodnom ventilacijom i ovjetljenjem. 6. te ga označiti istim brojem pripadajućeg stana.2.Minimalna neto visina spremišta – 240 cm . Unutar prostorija sve kontejnere ili kante predvidjeti mobilne na kotačima. Ulazna vrata u zajedničku komunikaciju potrebno je projektirati iz metala i otvarati ih prema van ili stubištu u smjeru evakuacije.2. Prostorija za smeće se mora prirodno ventilirati i umjetno preko krova.13. Otpadni kontejneri se mogu smjestiti u zgradi ili izvan nje na vidljivom mjestu. Unutar 34 . pet ambalaža. a dodatni otvori mogu biti unutar privatnih spremišta. potrebno ga je projektirati skrivenog u funkcionalno i estetski kvalitetnom objektu.Pod – cementna glazura Spremište stanara služi za odlaganje stvari za povremenu upotrebu. Vanjski ulaz u prostorije za otpad i smeće mora biti prometno pristupačan. Otvori najbližih stanova trebaju biti udaljeni od ulaznih vrata prostorije za smeće i mjesta za njenu ventilaciju. ali ne nametljiv radi svoje funkcije. a unutar prostorije obavezno je projektirati dovod i odvod vode s umivaonikom u fizički zaštićenoj niši. . Kod većeg broja stanova na stubištu prostorije treba dimenzinirati prema stvarnom proračunu količine otpada i smeća.).Pod – vodootporan. Prostorije za kućni otpad i smeće Prostorije predvidjeti na svakom stubištu unutar zgrade na pročelju s obaveznim vanjskim ulazom.Minimalna širina zajedničkog hodnika – 120 cm . staklo. . Spremišta stanara Za svaki stan potrebno je predvidjeti jedno spremište u podrumu ili prizemlju u blizini ulaza i stubišta.Minimalna širina spremišta – 1 m .Minimalna površina prostorije za otpad – 6 m2/10 stanova . protuklizni Preferira se prikupljanje otpadnog materijala za reciklažu (papir. Na podu obavezno projektirati podnu rešetku. U koliko se planira dodatni unutarnji ulaz iz stubišta ili drugog prostora zgrade. protuklizni 6.Minimalna površina prostorije za smeće – 6 m2/10 stanova . Predlaže se smještaj prostorija uz sporedni ulaz.12.Minimalna širina vanjskog ulaza s dvosrukim vratima – 2 m .Minimalna širina vrata – 1 m . limenke i sl.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .Minimalna neto površina spremišta – 2 m2 . U koliko se prema lokalnim komunalnim uvjetima zahtjeva deponiranje smeća izvan zgrade.Pod – vodootporan. Vrata na svakom spremištu otvaraju se prema van.Minimalna neto visina prostorija – 240 cm .

.1. te unutar prostora potrebno je predvidjeti praonik. revizijska okna dimnjaka ili kanalizacije.15. potrebno je projektom izbjeći dodirivanje zidova ili stropova kotlovnice sa zidovima ili podovima stanova. U suprotnom.14. . Kotlovnica ili podstanica Smještaj kotlovnice ili podstanice ovisi o pogonskoj energiji i lokalnom dobavljaču energije.2. Dimenzioniranje i ulaz u trafostanicu moraju odgovarati uvjetima lokalnog dobavljača električne energije. 6. U idejnom projektu arhitekt mora posvetiti veliku pažnju koncepciji instalacijskog razvoda i usuglašavanju istog.) mora biti učvršćena za pod radi smanjenja vibracija. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti položaju dimnjaka i rezervnog izlaza. ispusti.2.2. podnu rešetku i umjetnu ventilaciju preko krova. Sva dinamička oprema (pumpe i sl. a pod mora biti dilatiran zajedno od zidova i temelja.2. U koliko to nikako nije moguće trafostanicu je potrebno potpuno dilatirati unutar objekta s posebnim temeljima.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU spremišta ne smiju se nalaziti nikakvi ventili. Svi ventili. 6. Kotlovnica ili podstanica obavezno se planira na vanjskom pročelju zgrade na mjestu koje nije suviše istaknuto prema pristupnoj ulici. Ulazna dvokrilna vrata minimalne širine 2 m potrebno je projektirati iz negorivog materijala i otvarati ih prema van u smjeru evakuacije. Trafostanica Projektant treba po svaku cijenu izbjegavati smještaj trafostanice unutar stambene zgrade. Preporuča se smještaj u razizemlju s obaveznim vanjskim ulazom koji je pristupačan za dostavna vozila kod popravka opreme. Projektant je dužan dostaviti dokaz da je takvim rješenjem osigurao zaštitu korisnika zgrade od svih negativnih zračenja i buke. dvostrukim zidovima i dvostrukim stropom radi osiguranja zvučne zaštite i zaštite od vibracija. Horizontalni razvod 6.Pod – cementna glazura 6.17. U principu.17. Na pročelju potrebno je predvidjeti prirodnu ventilaciju i osvjetljenje. Dimenzioniranje se vrši prema važećim propisima u odnosu na potrebnu količinu energije.16. Horizontalni razvod kanalizacije 35 .Pod – cementna glazura 6. bočni zidovi i strop prema stanovima moraju biti dvostruko pojačano zvučno izolirani. U principu kotlovnicu ili podstanicu treba projektirati u težištu zgrade kako bi horizontalni i vertikalni razvod tople vode i grijanja bio što ravnomjerniji.2. Zajedničke instalacije Horizontalni i vertikalni razvod pojedinih instalacija unutar zgrade znatno utječe na funkcionalnost i estetiku zajedničkih i pojedinačnih prostora. revijska okna i ispusti moraju biti u javno dostupnim komunikacijama.

dozvoljava se projektiranje horizontalnog razvoda kanalizacije ispod stropa podruma unutar instalacijske etaže s mogućnošću revizije izvan objekta.18. Horizontalni razvod vodovoda Horizontalni razvod vodovoda potrebno je predvidjeti ispod stropa podruma. u slučaju kada to nije moguće. Izgled instalacijskih čvorova u tlocrtu i na krovu znatno utječe na ukupnu estetsku sliku zgrade i stana (instalacijski čvor je vertikalni skup-kanal instalacija vodovoda.2. kanalizacije. 6. 6. pri čemu kanal treba biti hidroizoliran s gornje strane prema stambenom prostoru. Revizijski ulazi u takve kanale trebaju biti isključivo iz javno dostupnog prostora.2.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Horizontalni razvod kanalizacije potrebno je predvidjeti ispod kote gotovog poda najniže etaže. Horizontalni razvod plina Horizontalni razvod plina potrebno je predvidjeti ispod stropa podruma ili javno dostupne komunikacije što je pravilnije moguće bez uobičajenih. 6.planirati minimalni broj istih prodora kroz krovnu plohu 36 .u tlocrtu projektirati identične čvorove u pravilnom ritmu (u rasteru) . Za svaki stan je potrebno osigurati vlastito brojilo prema lokalnim komunalnim uvjetima. Sve ventile ili mjerne uređaje treba predvidjeti na izoliranim mjestima gdje nema učestalih komunikacija. Vertikale i plinska brojila potrebno je projektirati u zaštićenoj niši.čvorove planirati u osi tlocrta radi usklađivanja sa sljemenom (kada se radi o kosom krovu) . Svi ventili ili mjesta za ispust moraju biti smješteni u javno dostupnom dijelu prostora s ugrađenim reviziskim oknima.2.3. Unutar zajedničkih komunikacija potrebno je projektirati skriveni horizontalni razvod u kontinuiranom spuštenom stropu. Posebno je potrebno uspostaviti suradnju s lokalnim distributerom plina kako bi se osigurali arhitektonski estetski kriteriji pri razvodu instalacija plina.2. Kako to značajno poskupljuje izvedbu. Da bi se osigurao estetski kvalitet instalacijskih čvorova i jedinstvo arhitekture i instalacija potrebno je: . a ne nužnih strojarskih horizontalnih savijanja. Vertikalni razvod U zgradi je obavezno projektirati simpleks sustav vertikalnih instalacija kod kojega svaki stan po horizontali ima svoju instalacijsku vertikalu radi osiguranja potrebne zvučne izolacije između stanova. Ako zgrada nema podrum. horizontalni razvod vodovoda potrebno je predvidjeti u kanalu ispod gotovog poda najniže etaže. umjetne ventilacije i dimnjaka zatvoren obzidom ili drugim industrijskim materijalom). Izuzetno. Ne dozvoljava se glavni horizontalni razvod kanalizacije unutar stambenog prostora ili zajedničkih komunikacija.17. ovakve slučajeve treba izbjegavati na način da se ne izvodi podrum gdje nije moguć njegov spoj na kanalizacijsku mrežu.17. a preporuča se da budu izvan zgrade.vertikale instalacija maksimalno grupirati .

stubišta.2.0 m K – 1. tehničke i pomoćne prostorije K – 1.35 . Bruto razvijena površina zgrade je zbroj svih građevinskih bruto površina dijelova zgrade korigiranih s odgovarajućim koeficijentima prema slijedećem: .tavan sa stubišnim ulazom visine 1.individualne garaže K – 0. 6.Izračun površina i volumena Kod izračuna površina i volumena koristimo se terminima bruto (BP) i neto površine (NP).2. balkone. Vertikalne instalacije projektirane na pročelju zgrade potrebno je dobro izolirati.skloništa K – 1.stubišta.60 .0 m K – 0.lođe K – 0.stanovi i poslovni prostori visine 2.50 .temeljna ploča.25 .75 . rampe.00 .0 m K – 1. Nije dozvoljeno etažiranje vertikala kanalizacije unutar stambenog prostora. hodnici.19.1.nenatkrivene terase.50 . dizala.19. Ne dozvoljava se ugradnja usponskih vodova instalacija vodovoda i kanalizacije unutar jednog zida radi slabljenja zvučne zaštite i nepristupačnosti za reviziju i popravak.00 .projektirati peto pročelje (sliku krova) .00 .5 .neiskorišteni tavan bez stubišnog ulaza visine > 2. temelji na pilotima i temelji povećane dubine K – 0. Revizijska okna kod etažiranja instalacija moraju se nalaziti u javno pristupačnom prostoru. bez koeficijenata redukcije.00 .natkrivene terase K – 0.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .00 6.75 .19.tavan sa stubišnim ulazom visine < 1.trakasti i temelji samci normalne dubine K – 0.0 m K – 0.4.0 m K – 1.2. galerije.75 .stanovi i poslovni prostori visine > 4. balkoni i popločani vrtovi K – 0.50 .35 . 6.skupne pregrađene garaže K – 0.0 m K – 0.ravni neprohodni krov K – 0. Glavni ili rezervni dimjak može se ukomponirati u intalacijski čvor uz uvjet da se osigura pravilno korištenje dimnjaka iz stambene prostorije.50 .tavan sa stubišnim ulazom visine > 2. Neto površina (NP) i neto korisna površina (NKP).spremišta i nepregrađene garaže K – 0. Bruto površina (BP) i bruto razvijena površina (BRP) Pod bruto površinom podrazumjeva se ortogonalna projekcija ukupne izgrađene zgrade mjerene između vanjskih rubova konačno obrađenih zidova uključujući lođe.0 – 2.duža os svakog čvora mora biti okomita na sljeme Ne dozvoljavaju se krovne uvale kod prodora instalacijskog čvora ili dimjaka kroz krovnu plohu.00 .2. Pod neto površinom podrazumjeva se ortogonalna projekcija ukupne izgrađene zgrade mjerene između unutarnjih rubova konačno obrađenih 37 . te bruto razvijene (BRP) i neto korisne površine (NKP). trijemove i sl.

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

zidova uključujući hodnike, stubišta, galerije, lođe, balkone, terase, trijemove i sl. bez bez koeficijenata redukcije. Neto korisna površina je zbroj svih korisnih netto otvorenih i zatvorenih površina svih stanova uključujući površine ugrađenih ormara, kupaonske kade i tuša korigiranih s odgovarajućim koeficijentima prema sljedećem: - podne površine stana visine < 1,0 m K – 0,25 - podne površine stana visine 1,0 – 2,0 m K – 0,50 - podne površine stana visine 2,0 – 2,5 m K – 0,75 - podne površine stana visine 2,5 – 4,0 m K – 1,00 - podne površine stana visine > 4,0 m K – 1,50 - podne površine lođe K – 0,75 - podne površine natkrivene terase K – 0,50 - podne površine nenatkrivene terase i balkona K – 0,25 - popločane površine ograđenog vrta K – 0,25 - nepopločane površine ograđenog vrta K – 0,10 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine < 1,0 m K – 0,00 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine 1,0 – 2,0 m K – 0,25 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine 2,0 – 2,5 m K – 0,50 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine > 2,5 m K – 0,75 U neto korisne površine ne računaju se niše vrata, prozora ili drugoga < od 16 cm, zatim vertikalni usjeci u zidu < 20 cm, kao niti horizontalni usjeci < 50 cm.
*Slijedi obračun prema volumenu

6.2.20. Parametri ekonomičnosti (K) Parametrima ekonomičnosti se određuju odnosi korisne stambene površine i određenih građevinskih veličina u cilju utvrđivanja njihovih kvantifikacijskih omjera i granica u kojima se ti omjeri mogu prihvatiti kao građevinski racionalni i ekonomski opravdani. Programom se definiraju slijedeći koeficijenti ekonomičnosti: K1 = BP/NKP – odnos bruto površine i neto korisne površine K2 = BRP/NKP – odnos bruto razvijene površine i neto korisne površine K3 = PP/NKP – odnos površine pročelja i neto korisne površine K4 = PP/PO – odnos površine pročelja i površine ostakljenja
* Slijedi izrada uvjeta za izračun ekonomičnosti zgrade putem obračuna volumena

Koeficijent ekonomičnosti zgrade K2 treba se kretati u granicama: K2 = 1,35 – 1,40 Ovaj pravilnik upozorava autore arhitektonskih projekata na potrebu racionalnog dimenzioniranja površina pročelja i ostakljenja u skladu sa socijalnim intencijama programa. Jednako tako autori se trebaju racionalno odnositi prema upotrebi raspona i tipa konstrukcije izbjegavajući raspone < 3,0 i > od 6,0 m, kao i izrazito velike konzole.

38

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

6.3.

Stan Poželjna su inovativna stambena rješenja koja uvažavaju najsuvremenije zahtjeve, ali i uvažavaju lokalne uvjete pri čemu je cilj fleksibilan i adaptibilan stan s hibridnim funkcijama u granicama zadanih maksimalnih i minimalnih NKP stana i traženog koeficijenta ekonomičnosti K2. Autor sam bira načine racionalizacije stana i zgrade dokazujući ih detaljnim troškovnikom. Stambene prostorije i grupe prostorija u okviru stana moraju zadovoljiti funkcionalne zahtjeve koji proizlaze iz funkcije spavanja, boravljenja, odmora, prehrane, higijene i kretanja u stanu. Temeljem liječničkih istraživanja odnosa količine i kvalitete zraka u stanu prema razvoju bolesti dišnih puteva Program društveno poticane stanogradnje insistira na povećanoj kubaturi zraka u stanu. Prema orijentaciji stanove dijelimo na jednostrane, dvostrane s nasuprotnim orijentacijama, dvostrane s dijagonalnom orijentacijom i višestrane stanove. Prema stranama svijeta povoljne orijentacije stanova su od istoka, preko juga do zapada. Jednostrana orijentacija od sjeveroistoka do sjeverozapada nije dozvoljena, kao niti jednostrana orijentacija stanova većih od dvoiposobnog. Optimalne orijentacije su dvostrane kardinalne ili ekvisolarne. Male stanove (1S) nužno je orijentirati dužom osi uz pročelje radi osiguranja svih traženih uvjeta osvjetljenja i ventilacije, a kod većih stanova preporuča se najvažnije prostorije u stanu organizirati dužom osi uz pročelje ili projektiranje svjetlika i atrija radi osiguranja uvjeta ventilacije i osvjetljenja kuhinje, blagovanja ili pomoćnih prostorija u stanu. Dnevne i spavaće sobe nije dozvoljeno orijentirati na svjetlik ili atrij manji od 50 m2. Svaki stan, od jednosobnog na dalje, mora imati najmanje polovinu sobe za spavanje vizualno odvojenu od ostalog dijela stana s otvorom na pročelju. Preporuča se organizacija stana prema grupama prostorija s istom ili srodnom funkcijom, ali dozvoljena je organizacija stana prilagođena specifičnostima podneblja i lokalnoj stambenoj kulturi. Kod projektiranja posebno se naglašava potreba istraživanja podizanja nivoa lokalne kulture stanovanja i osiguranja fleksibilnih uvjeta najsuvremenijeg stanovanja kao što je projektiranje hibridnih prostorija i prostora koji lako mogu mijenjati namjenu. Površina pojedinih prostorija se može preraspoređivati što je potrebno dokazati novom kvalitetom stana. Svaku preraspodjelu površina potrebno je dokumentirati kroz upotrebnu vrijednost prostora s ucrtanim namještajem i sanitarnim čvorovima za instalacije. Ulaz u stan potrebno je smjestiti u težištu stana kako bi se osigurala najmanja moguća površina komunikacija i najlakša veza. U ulazno prostoru neophodno je osigurati minimalno jedan garderobni ormar dubine 60 cm i širine 60 kod manjih stanova ili 60 cm dubine i širine 120 cm kod većih stanova. Potrebno je izbjegavati velike komunikacijske prostore odvojene od ostalih prostorija i pokušavati ih preklapati sa stambenim prostorijama radi višenamjenskog korištenja objedinjenih površina. Objedinjavanje komunikacija ne smije narušiti osnovne funkcije prostora (prolazak kroz spavaću sobu, kuhinju ili kupaonu prema drugoj sobi). Nije dozvoljeno projektirati “Z” hodnike od ulaza do zadnje prostorije u stanu.

39

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

U stanovima većim od dvosobnog (2S) obavezno je projektirati odvojeni prostor wc-a s umivaonikom, a druga wc školjka treba se planirati u kupaoni. Preporuča se odvojeni wc projektirati u ulaznom prostoru stana. U jednosobnom stanu obavezno je odvojiti unutar boravka pregradom 8 m2 za spavanje s posebnim otvorom na pročelju, a u stanovima većim od jednosobnog (1S) obavezno je osigurati mogućnost potpunog odvajanja dodatne polovice sobe od 8 m2 s otvorom na pročelju, dok je dozvoljen ulaz u takvu dodatnu sobu iz dnevne sobe, blagovaone ili hodnika. Svakom stanu potrebno je osigurati fizičku, zvučnu i vizualnu zaštitu. U prizemnim stanovima obavezna je ugradnja roleta, grilja ili druge fizičke zaštite od pogleda i provale preko cijele visine i širine prozora i terasa ili lođa. U svakom stanu preporuča se projektirati minimalno jednu lođu zatvorenu staklom, lexanom, roletama i sl. za min. stol s četiri stolice i s ulazom iz javnog dijela stana (boravak, blagovanje, komunikacije). - Obvezna brutto visina stana – 300 cm - Minimalna netto visina stana – 270 cm - Minimalna visina poda stana od okolnog terena – 80 cm - Minimalna visina ograde prizemnog stana mjerena izvana – 180 cm - Minimalna netto dubina vrta – 3 m - Minimalna netto dubina terase – 2 m - Minimalna visina parapeta prema galeriji – 180 cm - Minimalna udaljenost prozora dnevne i spavaće sobe od nasuprotnog volumena – 8 m 6.3.1. Vrste stanova Vrste stanova određuju se prema sadržaju i veličini stana, a naziv prema broju soba i polusoba u stanu ne računajući dnevni boravak i to: G – garsonjera 1 osoba 0,5S – posobni 1-2 osobe + 1 (dodatna polusoba) 1,0S – jednosobni 2 osobe + 1 (dodatna polusoba) 1,5S – jednoiposobni 3 osobe + 1 (dodatna polusoba) 2,0S – dvosobni 4 osobe + 1 (dodatna polusoba) 2,5S – dvoiposobni 4-5 osoba + 1 (dodatna polusoba) 3,0S – trosobni 5 osoba + 1 (dodatna polusoba) 3,5S – troiposobni 5-6 osoba + 1 (dodatna polusoba) 4,0S – četverosobni 6 osoba + 1 (dodatna polusoba Dodatna polusoba je prostor koji korisnik može naknadno odvojiti od dijela stana s posebnim prozorom i grijaćim tijelom, ali u tom slučaju su moguća organizacijska odstupanja od Pravilnika.
*Slijedi izrada normativa stanova za hendikepirane osobe.

6.3.2. Vrste prostorija u stanu Prema namjeni prostorije u stanu dijele se na: a/ Stambene prostorije

40

ulaz (UL) .blagovaona (BL) .garderoba (GD) c/ Dodatne prostorije . .vjetrobran (VJ) .spavaću sobu za jednu osobu (SP1) .dnevni boravak (DB) . a kod pomoćnih prostorija ili prostora treba biti unutar maksimalnog odnosa stranica 1:3.Minimalna dimenzija vjetrobrana – 120 x 120 cm ili 120x60 cm kada se ulazna vrata otvaraju prema van . a otvor na njoj takav da osvjetljava podjednako cijelu prostoriju. Vjetrobran (VJ) Na ulazu u stan potrebno je projektirati vjetrobran u slučaju prilaska stanu preko vanjske galerije ili kod direktnih ulaza u stan iz vanjskog prostora.1.vrt (VR) .gospodarski prostor (GP) d/ Otvoreni prostori .Minimalna dubina natkrivenog predprostoram – 120 cm . Poželjno je da vjetrobran bude prirodno osvjetljen.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . U principu svaku vanjsku galeriju potrebno je zatvoriti i dobro ventilirati.kupaona (KP) .radna soba (RS) .3. Opis prostorija u stanu Tlocrtni oblik svake prostorije u stanu treba biti cjelovit.balkon (BA) .terasa (TE) . Ispred vjetrobrana obavezno je osigurati natkriveni prostor.garaža (G) 6.3.3.wc (WC) .izba (IZ) .spavaća soba za dvije osobe (SP2) . Pod predprostora ispred vjetrobrana mora biti niži za minimalno 3 cm od poda vjetrobrana s padom od vjetrobrana prema van.hodnik (HO) .lođa (LĐ) e/ Prateće prostorije . Pod vjetrobrana mora biti minimalno 2 cm niži od poda u ulazu stana.Namještaj – vješalica dubine 30 cm 41 . 6. Optimalni oblik svake stambene prostorije ili prostora treba se kretati unutar raspona stranica 1:1 do 1:2.kuhinja (KH) b/ Pomoćne prostorije .spremište (S) .biblioteka (BI) .3. Vanjska vrata vjetrobrana moraju biti od vodootpornog materijala i metalno ojačana radi sigurnosne zaštite.

dodatni tuš i dr. Oblik kupaone mora biti cjelovit. Instalacijski blok (vodovod. umivaonik širine 50 . širine 90 do 120 cm . Poželjna je prirodna ventilacija i prirodno osvjetljenje. jacuzzi kada.Pod – po izboru projektanta 6. odvojeni prostor s wc školjkom i odvojeni prostor s kadom (i tušem).3.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm .3. Funkcionalno ulaz može biti odvojen ili spojen s ostalim komunikacijskim prostorima ili prostorom dnevnog boravka i blagovanja. poželjna je prirodna ventilacija i prirodno osvjetljenje.) 6.3. ormarić s ogledalom.60 cm. Preporuča se trodjelna kupaona s odvojenim cjelinama.) ne bi trebao biti na vanjskom zidu. a instalacijski blok (vodovod. Prema vanjskim bučnim zajedničkim komunikacijama potrebno je predvidjeti zvučno izolirana vrata ili dvostruka vrata.4.3.Obavezan instalacijsko-ventilacijski čvor . ventilacija. Kod umjetne ventilacije obavezna je ugradnja ventilatora povezanog s paljenjem rasvjete u kupaoni. kanalizacija.3. rasvjetom i elektro priključkom .Pod – vodootporan. ventilacija.3.Namještaj – ormar dubine 40 do 60 cm.3.2. Preporuča se ugradnja suvremene opreme (napr. garderobom ili perilicom.Pod – vodootporan. dimnjak i dr. perilica neto dimenzija 60 x 60 cm (ne smije biti pored kade). Wc (WC) Odvojeni prostor wc-a s umivaonikom mora se obavezno predvidjeti kod jednoiposobnih i većih stanova uz obaveznu wc školjku u kupaoni. Ulaz u wc mora biti iz komunikacijskih prostora u blizini ulaza u stan. predprostor s umivaonikom.Minimalna svjetla širina vrata – 70 cm . Kupaona (KP) Kada je u stanu projektirana samo jedna kupaona.Minimalna širina ulaza do namještaja – 120 cm . Kod umjetne ventilacije obavezna je ugradnja ventilatora povezanog s paljenjem rasvjete u wc-u.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . Ispred wc-a obavezan je prostor s ugrađenim umivaonikom ako je wc u kontaktu s blagovanjem. kanalizacija. wc školjka. . protuklizni . Ulaz (UL) Oblik ulaza mora osigurati nesmetano mimoilaženje dvije osobe i smještavanje garderobnog ormara za odjeću i obuću. ulaz mora biti iz komunikacijskih prostora.) ne preporuča se na vanjskom 42 . protuklizni 6. ormarić za prljavo rublje dubine 40 cm.Minimalna širina prolaza između elemenata opreme – 90 cm .Obavezno projektirati podni sifon. širine 60 cm. ali nikako iz prostora u kojem je integrirana blagovaona. Kod stanova bez odvojenog wc-a ulaz u kupaonu mora biti pristupačan za goste i u blizini kuhinje.Oprema – kada dužina 170 cm. dimnjak i dr. .

Oprema – ormari dubine 60 cm .Minimalna svjetla širina vrata – 60 cm .Pod – vodootporan. Ispred wc-a preporuča se predprostor s ugrađenim minimalnim umivaonikom. . Vrata izbe treba otvarati prema van. a nije dozvoljen iz boravka ili spavaona.3.Minimalna širina prolaza između polica – 60 cm .Minimalna dubina wc-a s vratima prema unutra – 140 cm . Kod stanova G i 0.Minimalne dimenzije ugrađenog ventiliranog ormara – 60x120 cm .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU zidu.Obavezan instalacijsko-ventilacijski čvor .Minimalna svjetla širina vrata – 80 cm .Minimalna širina wc-a sa umivaonikom na mjestu umivaonika – 120 cm . U slučaju kada je izba u sredini stana mora biti umjetno ventilirana.Minimalna širina prolaza između vješalica – 60 cm 43 . Garderoba (GD) U stanu je neophodno osigurati minimalno 150 cm dužine garderobnih ormara po svakoj osobi u stanu. umivaonik širine 40 cm .Pod – vodootporan. .Minimalna dubina wc-a s vratima prema van – 120 cm . .3.5.Pod – po izboru projektanta 6.Minimalna svjetla širina vrata – 60 cm .Minimalna dubina prostora garderobe – 120 cm . .Oprema – wc školjka.3. Hodnik (HO) Prema potrebi kod većih stanova može se projektirati hodnik koji povezuje funkcionalne dijelove stana.Minimalna širina wc-a bez umivaonika – 90 cm .Minimalna širina prolaza između namještaja – 90 cm . ali se preporuča površina namijenjena za hodnik može prenamijeniti i povećati neki drugi prostor stana. Izbu je moguće planirati na pročelju ili u sklopu lođe. protuklizni 6. Kod velikih stanova preporuča se projektiranje odvojene prostorije garderobe kao zajedničke ili pripojene nekoj od spavaona.5S izba se može zamijeniti ventiliranim ormarom adekvatne površine.3.6. Ulaz u izbu preporuča se iz kuhinje ili komunikacijskih prostora.3.3. protuklizni 6.7. Preporuča se projektiranje ugrađenih ormara.Minimalna širina hodnika bez namještaja – 90 cm . Poželjna je ventilacija garderobnog prostora.Oprema – police dubine 40 cm . Izba (IZ) Poželjna je prirodna ventilacija i smještaj na hladnom i neosunčanom pročeljnom zidu. Hodnik ispred spavaona poželjno je da bude odvojen vratima ili tako organiziran da se osigura intimno kretanje između spavaona i kupaone. ali se površina namijenjena za garderobu može prenamijeniti i povećati neki drugi prostor stana.

štednjak 60 x 60 cm.Minimalna dubina radne plohe i donjih elemenata – 60 cm . Prostor kuhinje mora se dobro osvijetliti u težištu kuhinje ili po rubu i ventilirati prirodno direktno ili preko blagovaone. Kuhinja (KH) Sadržaj kuhinje čine slijedeći elementi i oprema: sudoper s prostorom za smeće. Hladnjak je potebno smjestiti na početku niza elemenata prema ulazu u kuhinju. Ukupna minimalna razvijena duljina kuhinjskih elemenata kod većih stanova treba zadovoljiti kriterij duljine 100 cm po osobi koja živi u stanu. Nije dozvoljeno projektirati štednjak ispod prozora radi montaže ventilacijske nape. štednjak i hladnjak treba razmjestiti u obliku što ravnomjernijeg trokuta s ukomponiranim radnim plohama oko svakog navedenog elementa. odnosno u većim stanovima broj stolica za stolom za blagovanje 44 . Ispod visećih elemenata obavezna je umjetna rasvjeta. Sudoper. štednjak s napom. Poželjne su obostrane radne plohe uz štednjak i sudoper. “L” ili dvostruki paralelni “I” ili stambena kuhinja. Na početku ili kraju radne plohe obavezno je potrebno planirati ugradnju visokog hladnjaka. Radna kuhinja može biti povezana s blagovanjem.Minimalna visina parapeta prozora – 120 cm . minimalno dvostruki sudoper 90 cm s dva korita.Oprema – radne plohe dubine 60 cm.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . Blagovaona (BL) Prostor za jelo u svakom stanu mora omogućiti smještaj stola s minimalno četiri stolice. Potrebno je obratiti pažnju na udaljenost nape od ventilacijskog kanala i način njenog priključenja.Minimalna širina prolaza između ormara – 90 cm .3. Kuhinju je potrebno dodatno dobro ventilirati pomoću ugrađene nape s ventilacijskim kanalom i ventilatorom. visoki hladnjak 60 x 60 cm. hladnjak s dovodom i odvodom vode.8. Poželjno je osigurati ulaz u kuhinju iz komunikacijskih prostora. radne plohe i prema potrebi ventilirani ormar. Najmanje jedna strana kuhinje treba imati gornje viseće elemente.Pod – po izboru projektanta 6. . Između elemenata potrebno je projektirati kontinuiranu radnu plohu u kojoj je ugrađena oprema. elementi za crno i bijelo suđe.Maksimalna udaljenost sudopera od kanalizacijske vertikale – 3 m .9.Pod – po izboru projektanta 6.3. Preporuča se radna kuhinja u obliku slova “U”.Obavezan instalacijsko-ventilacijski čvor .Oprema – vješalice ili ormari dubine 60 cm .Minimalna svjetla širina vrata – 80 cm .Minimalna širina prolaza između radnih ploha s elementima – 90 cm .3.Minimalna visina hladnjaka – 150 cm .Minimalna svjetla širina vrata – 80 cm .Minimalni pristupak prozora za viseće elemente – 40 cm .Maksimalna udaljenost štednjaka od ventilacijske vertikale – 3 m . napa 50 cm dubine i 60 cm širine .3. boravkom ili ulazom preko veće stijene koja se može otvarati. perilica za suđe.

3.Minimalna širina dnevnog boravka – 360 cm .Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . Blagovaona može biti odvojena ili integrirana u neki drugi prostor s dobrom vezom bez visinskih razlika do kuhinje.Minimalna širina blagovaone kada je duljina okomita na pročelje – 240 cm .Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm .3.12. dobro je projektirati ugrađene garderobne ormare.Pod – po izboru projektanta 6.Minimalna širina polovine sobe – 210 cm .3. grupa za rad za jednu osobu.Minimalna oprema – grupa za sjedenje za 4 osobe. te radni stolac ako se ne predviđa u dnevnom boravku . a posebno u spavaćoj sobi.Minimalna širina blagovaone kada je duljina paralelna s pročeljem – 220 cm . uzglavlje kreveta s rasvjetom. Uz dnevni boravak potrebno je osigurati blizinu otvorenog prostora stana ili povećani francuski prozor pridržavajući se protupožarnih uvjeta (vertikalno naizmjenični francuski prozori). .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU mora odgovarati broju osoba koje žive u stanu povećanom za dva. 4 stolca. Ako se uz kuhinju prema drugim prostorima projektira bar. . Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka. . polica 40 cm dubine 120 cm širine .Minimalna oprema – krevet 180 x 200 cm.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . Spavaća soba za roditelje (SP2) Projektom je potrebno ostvariti mirni prostor u stanu koji je što kraće i jednostavnije povezan s kupaonom i garderobom.Minimalna širina spavaće sobe – 280 cm . ormar dubine 60 cm i dužine 200. radni stolac. Spavaća soba za dvije osobe (SP2) 45 .Pod – po izboru projektanta 6.3. svaka s prozorom na pročelju i ulazom iz javnog dijela stana.10. potrebno je osigurati rješenje za sprečavanje širenja mirisa (pomična pregrada). terase ili vrta na kojima se može blagovati. ormar dubine 40 – 60 cm i dužine 200 – 400 cm. Preporuča se sobu dužom stranicom smjestiti uz pročelje kako bi se osigurala mogućnost podjele sobe na dvije polovine. prostor za video i audio opremu. Preporuča se prirodno osvjetljenje blagovaone i veza s vanjskim prostorom lođe.Minimalna oprema – minimalno stol 80 cm širine i 120 cm duljine.Pod – po izboru projektanta 6.3. radni stol 60 cm dubine i 90 cm širine. U cijelom stanu. Dnevni boravak može biti integriran s drugim prostorima stana. mali stol. vitrina ili polica 40 cm dubine 120 cm širine . radni stol 60 cm dubine i 120 cm širine. dječji krevet 70 x 140 cm.3. Dnevni boravak (DB) Projektiranje najvećeg i najvažnijeg zajedničkog prostora u stanu preporuča se dužom stranicom uz pročelje kako bi se osigurao uvjet naknadnog odvajanja dodatne polovine sobe od 8 m2 s posebnim otvorom na pročelju.11.

Minimalna oprema – krevet 100 x 200 cm. U sobi se preporuča projektirati ugrađeni garderobni ormar.Minimalna širina spavaće sobe – 210 cm . Vrt (VR).Minimalna dubina otvorenog prostora – 200 cm. lođa (LO) Otvorene prostore stana potrebno je vezati uz prostore boravka. 2 ormara dubine 60 cm i dužine 100. radni stolac. polica dubine 40 cm i širine 120 cm .Pod – po izboru projektanta 6. ormar dubine 60 cm i dužine 100.Pod – po izboru projektanta 6. . U cijelom stanu. . Kod prizemnih stanova odmah se zahtjeva tehničko rješenje koje osigurava fizičku zaštitu stvari na otvorenom prostoru stana.Minimalna širina polovine sobe – 210 cm .Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . 2 police dubine 40 cm i širine 100 cm .Minimalna duljina spavaće sobe – 420 cm . Preporuča se sobu dužom stranicom smjestiti uz pročelje kako bi se osigurala mogućnost podjele sobe na dvije polovine. Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka. svaka s prozorom na pročelju i ulazom iz javnog dijela stana. uzglavlje kreveta s rasvjetom. U glavnom projektu za građevnu dozvolu obavezno je projektirati zatvaranje otvorenih prostora stana. Spavaća soba za jednu osobu (SP1) Projektom je potrebno ostvariti fleksibilni prostor u stanu koji se lako može pripojiti drugom prostoru ili koji lako može mijenjati namjenu.Minimalna oprema – 2 kreveta 100 x 200 cm. 2 radne plohe 60 cm dubine i 100 cm širine. terasa (TE). a ukupna reducirana popločena površina ne bi trebala biti veća od 10% površine stana. balkon (BA).PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Projektom je potrebno ostvariti fleksibilni prostor u stanu koji lako može mijenjati namjenu. . radni stol 60 cm dubine i 120 cm širine.14.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . a posebno u spavaćoj sobi. Poželjna je što kraća i jednostavnija veza s kupaonom i garderobom. Bez obzira na odabranu vrstu vanjskog prostora dimenzioniranje otvorenog prostora mora osigurati natkrivenu površinu za smještaj stola sa stolicama za četiri osobe i normalno kretanje oko stola s tri strane. 2 radna stolca.13. blagovanja i kuhinje s većim staklenim stijenama (minimalno dvokrilna staklena vrata).3. odnosno funkcionalna dubina za smještaj stola i 4 stolca 46 . dobro je projektirati ugrađene garderobne ormare. Poželjna je što kraća i jednostavnija veza s kupaonom i garderobom.3. Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka. a kod većih stanova se preporuča dodati gospodarski otvoreni prostor za sušenje rublja u blizini kuhinje. uzglavlje kreveta s rasvjetom. kao i vizualnu zaštitu prostorija.3.3.

kao i vrata na svakom spremištu trebaju se otvarati prema van.Minimalna dubina garaže – 500 cm .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . polica dubine 40 cm i širine 100 cm . Garaža (G) Garaže se mogu projektirati kao individualne ili skupne ovisno o načinu pristupa. Spremište (S) Sva spremišta trebaju biti smještena u podrumu ili prizemlju i lako dostupna iz prostora javne komunikacije ili izvana. .15.Minimalna širina ulaznih vrata garaže – 240 cm . Preporuča se ugradnja podiznih vrata. U svakoj garaži potrebno je osigurati pad poda prema van te prirodnu ventilaciju preko otvora na ulaznim vratima u dva sloja pri podu i stropu.0 m Minimalna širina ulaznih vrata – 1.Minimalna širina garaže – 280 cm . Minimalna širina spremišta – 1.0 m Pod – cementna glazura ili sl. Obavezno je projektirati podne rešetke i separatore ulja na kraju rampe i u svim pristupnim cestama radi osiguranja mogućnosti pranja.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm .Minimalna širina parkirališnog mjesta – 250 cm .Maksimalni nagib natkrivene ulazne rampe – 18% 47 . protusmrzavajući 6. a pripadajući prozori trebaju biti dostupni iz javne komunikacije.Pod – vodootporan. Svakoj zatvorenoj cjelini potrebno je osigurati kvalitetnu ventilaciju i osvjetljenje.3. 6. 4 stolca. Ulazna vrata u prostor sa spremištima.Maksimalni nagib nenatkrivene ulazne rampe – 15% .3.3.3. Kod skupnih garaža preporuča se međusobna fizička podjela pojedinačnih garaža s osiguranjem pojedinačnog zaključavanja.16.Minimalna oprema – stol 80 cm širine i 120 cm duljine. Izuzetno iz posebnih objektivnih razloga spremište stana se može projektirati uz stan. protuklizni. Preporuča se prirodna ventilacija i osvjetljenje.

5S 2 (1.5 1.5 1.5) 3 4 1 4 4 24 0. TE.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6. gospodarstvo i sl. LĐ)* spremište (S)* garaža /G/* NAJMANJA SVEUKUPNA NKP STANA NAJVEĆA SVEUKUPNA NKP STANA GS 1 (1.0S 5 (1. BA.5 1.5 8 5 8 8 25 13 13 13 13 (8) 118 4 2 /12/ 120 125 (8) 42 3 1 /12/ 40 50 10 (8) 50 3 1 /12/ 50 55 (8) 58 4 2 /12/ 60 65 8 (8) 68 4 2 /12/ 70 75 (8) 78 4 2 /12/ 80 85 (VJ) primjenjuje se izuzetno kod galerije /G/ poseban program s garažama * računa se reducirana površina prostora * u sklopu maksimalnih površina stana mogu se projektirati i drugi prostori (radna soba.5) 5 6 1.5 2.5 4 1 6 7 22 13 13 2.0S 7 (1.0S 3 (1. A SVEUKUPNA POVRŠINA STANA TREBA BITI UNUTAR ZADANIH MINIMALNIH I MAKSIMALNIH GRANICA.5 6 3 8 8 22 13 13 13 (8) 98 4 2 /12/ 100 105 3.5) 5 6 1.5S 6 (1. 48 .5 1.5 5 2 6 7 22 13 13 8 (8) 88 4 2 /12/ 90 95 3.5) 5 6 1.5 1.5) 5 6 1.5 5 6 21 13 VRSTE STANOVA 1.5) 5 6 1.5 1.5 7 4 8 8 22 13 13 13 8 (8) 108 4 2 /12/ 110 115 4.5 5 5 20 1.3. Površine prostorija u stanu VRSTE PROSTORIJA tip stana broj osoba u stanu vjetrobran (VJ) ulaz (UL) kupaona (KP) wc (WC) izba (IZ) hodnik (HO) garderoba (GD) kuhinja (KH) blagovaona (BL) dnevni boravak (DB) spavaća soba (SP) spavaća soba (SP2) spavaća soba (SP2) spavaća soba (SP2 spavaća soba (SP1) dodatna spavaća soba (DSP*) UKUPNA ZATVORENA NKP STANA otvoreni pr.5) 5 6 1.5S 4 (1.5) 5 6 1.4.0S 7 (1.5 3 5 6 21 13 2. (VR.5S 7 (1. * preporuka za dodatnu spavaonu SVE POVRŠINE U TABLICI SU PREPORUČLJIVE.5 1.5) 3 6 1.

Odabrani materijali moraju biti dostupni na tržištu i po cijeni prihvatljivi programu Društveno poticane stanogradnje.1. veličine i oblika. Ostakljeni elementi na mjestu većih frekvencija otvaranja moraju biti sigurnosno tretirani. zaštićen . lakog i jeftinog održavanja. Izvoditelj zgrade dužan izvoditi kvalitetno. Zidne obloge Sve zidne obloge do visine 200 cm mjereno od poda moraju biti tvrde i otporne na fizička oštećenja. zaštićen . Prije uporabnog pregleda zgrade izvoditelj je dužan napraviti Projekt izvedenog stanja zgrade. okova. a on je dužan svakim rješenjem dokazati trajnost vrata i prozora u upotrebi u pogledu kvalitete materijala. Materijali i oprema zgrade Svi planirani i upotrijebljeni materijali u zgradi moraju zadovoljiti potrebe dugotrajnosti.Aluminij – prekinuti hladni most. IZVEDBA Investitor je dužan odrediti koordinatora izgradnje zgrade te ugovoriti direktivni i projektantski nadzor po Cjeniku Komore. veličine i oblika. Sva ugrađena vrata i prozori moraju biti dohvatljivi u pogledu otvaranja. a on je dužan dokazati trajnost odabranih podova u upotrebi u pogledu kvalitete materijala.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7. u potpunosti pridržavati se projekta i svih njegovih rješenja. pranja i bojanja. Podovi Izbor materijala za izradu podova prepušta se arhitektu. . 7. 7. te odgovarati važećim propisima i standardima. te ga ovjerenog od projektanta predati investitoru ili tu obvezu ugovorno uz naknadu prepustiti glavnom projektantu zgrade.1.1.3. Svi podovi moraju biti protuklizni. boje.1. boje. U javnim komunikacijama nužno je upotrijebiti trajne materijale.2.Plastika – metalna jezgra 7. dugotrajni i laki za održavanje.Čelik – prekinuti hladni most. U dodiru s 49 . Investitor i izvoditelj sklapaju ugovor o izgradnji samo u slučaju kada je izvoditelj u mogućnosti nuditi cijenu m2 neto korisne površine gotovog stana ispod vrijednosti od 640 EU. a ne preporuča se upotreba keramičkih pločica. a projektantu omogućiti obavljanje projektantskog nadzora. te pogodne za lako održavanje. zaštićeno . Vrata i prozori Izbor materijala za izradu vrata i prozora prepušta se arhitektu. 7.Drvo – I klasa.1. Projektant je dužan obavljati ugovoreni projektantski nadzor minimalno 1 puta tjedno odnosno više prema potrebi i prema terminskom planu izvoditelja.

50 . Zato se preporuča planiranje jednostavnih podrumskih ili temeljnih gabarita koje je potrebno kompletno zaštititi hidroizolacijskom košuljicom izvana prema okolnom terenu. do izvedbe. 7. poda ili s krova. Ne preporuča se projektiranje krovova s unutrašnjim uvalama. komunikacijama i tehničkim prostorima nije dozvoljena upotreba gipsane žbuke. Horizontalnu toplinsku izolaciju treba štititi rabiciranom betonskom košuljicom ili drugom trajnom fizičkom zaštitom na potkonstrukciji. Vertikalnu hidroizolaciju je potrebno dignuti iznad površine okolnog terena prema pravilima struke i svuda dobro fizički zaštititi. 7. Hidroizolacija zgrade Od projektiranja osnovnih gabarita volumena. Krovne proboje uz nadozide potrebno je izbjegavati ili projektirati tako da se opšav nadozida ne lomi. Pokrov može biti po izboru projektanta ili prema posebnim uvjetima.6. kao niti krovni proboji paralelni sa sljemenom. potrebno je posvetiti izuzetnu pažnju prema pravilima struke. a on je dužan dokazati trajnost odabranog materijala u upotrebi u pogledu kvalitete tipa i veličine materijala. Neće se prihvatiti razvedeni krovni proboji. U javnim prostorima. a u slučaju rješenja s unutrašnjim odvodima i žlijebovima skrivenim u konstrukciju vijenca neophodno je ugraditi grijače i snjegobrane.5.4. koje treba hidoizolacijski štititi. Svako dimenzioniranje toplinske izolacije treba vršiti prema odgovarajućim propisima.7. Vertikalnu toplinsku izolaciju treba štitit žbukom ili drugom fizičkom opnom na potkonstrukciji. U slučaju upotrebe toplog krova nužno je potrebno projektirati i izvesti kontinuiranu rešku za ventilaciju pokrova po perimetru krova ispod pokrova i duž sljemena visine 5 cm. a iznad toplinske izolacije.1. Broj proboja kroz pokrov mora biti minimalan. Pročelja Izbor materijala za izradu pročelja prepušta se arhitektu.1. a proboji zbijeni i cjeloviti. Krov Krov može biti ravni ili kosi prema posebnim uvjetima i izboru projektanta. 7. 7. sudarne reške različitih materijala ili gipskartonske obloge izvode se prema uputama proizvođača.1. Svaki tip pročelja mora biti vodonepropusan i izoliran od upijanja vlage iz tla. Obloga porastog betona. a rješenje krova mora pružati kvalitetno peto pročelje zgrade. Preporuča se projektiranje vanjskih žlijebova i odvoda.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU podovima preporuča se upotreba vodootpornog materijala radi pranja podova. Kod oba tipa krova preporuča se dvostruki hladni krov s ventiliranim prostorom niskog neiskorištenog krovišta. boje i oblika. jer su greške gotovo nepopravljive.1. Preporuča se upotreba pročelja čija je površinska boja jednaka boji materijala po njegovoj dubini. Potrebno je osobitu pažnju posvetiti izbjegavanju toplinskih mostova. Toplinska izolacija Vertikalnu i horizontalnu toplinsku izolaciju potrebno je uvijek fizički zaštititi.

. boje. Kutija za rolete unutar prostora mora biti ugrađena tako da ne strši izvan unutarnjeg ruba vanjskog zida. a izvan prostora mora biti kruta i fizički trajno zaštićena.Drvo – I klasa. Preporuča se njihovo spajanje s probojima dimnjaka kroz krovnu plohu ili izvod na vertikalno pročelje potkrovlja kako bi se izbjeglo mnogostruko probijanje krovne plohe. U prostorima za smještaj brojila za vodu potrebno je osigurati odvodnju. a za elektrobrojila se preporuča se smještaj u prizemlju u posebnoj niši ili prostoriji.2. Sve oduške vertikalnih vodova kanalizacije potrebno je izvesti izvan potkrovlja. Ne dozvoljava se projektiranje posebnog okova. Raspored vanjskih revizijskih okana potrebno je kvalitetno estetski riješiti. a on je dužan svakim rješenjem dokazati trajnost vrata i prozora u upotrebi u pogledu kvalitete materijala. Vrata i prozori Izbor materijala za izradu vrata i prozora prepušta se arhitektu. Vrata i prozori moraju biti dohvatljivi u pogledu otvaranja. Oprema i instalacije zgrade Temeljni razvod instalacija potrebno je izbjegavati ispod temelja. Materijali i oprema stana Svi planirani i upotrijebljeni materijali u stanu moraju zadovoljiti potrebe lakog i jeftinog održavanja. a posebno temeljne ploče. pranja i bojanja. Ventilacijske vertikalne kanale s ugrađenim ventilatorima na mjestu usisa može se završiti ispod pokrova u dobro ventiliranom krovu. Kod prozora posebna pažnja treba se posvetiti dimenzioniranju osvjetljenja prostorije pri čemu površina stakla na otvoru ne smije biti manja od 1/7 površine poda prostorije. 7. Odabrani materijali moraju biti dostupni na tržištu i po cijeni prihvatljivi programu Društveno poticane stanogradnje. te odgovarati važećim propisima i standardima.8. Revizijska okna instalacija unutar zgrade ne smiju biti u privatnim prostorima ili glavnim komunikacijama zgrade (stubište i glavni etažni hodnici) već je nužno takva mjesta odvojiti vratima od komunikacija zgrade. a otvaranje mora biti lako i jednostavno.2. Sva vrata i prozori moraju imati ugrađen kvalitetan okov. Sve hidrantske aparate i vertikale potrebno je ugraditi u zid ili obzidati. zaštićen 51 . 7. Sve klupćice i pragovi trebaju osigurati precizno brtvljenje.1. Preporuča se upotreba standardnih modularnih mjera. okova. Zaštita od sunca i pogleda mora se osigurati ugradnjom roleta ili grilja bilo kojeg tipa i materijala na pročelju izvan stana.1. veličine i oblika. Usponske vodove svih instalacija potrebno je zidom ili montažnom oblogom zaštititi i osigurati na svakoj etaži revizijsko vertikalno okno radi popravaka. Otvore za ventilaciju takvog potkrovlja potrebno je posebno dobro dimenzionirati. Na glavnom stubištu obavezno je projektirati sigurnosnu rasvjetu za slučaj nestanka struje.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7. a nužno je izbjeći položaj takvog okna u glavnoj pristupnoj stazi do ulaza u zgradu. zaštićeno .Čelik – prekinuti hladni most.

3. te pogodne za lako održavanje.Aluminij – prekinuti hladni most. a topli pod za sve ostale prostore. Pregrade od porastog betona dozvoljavaju se isključivo uz potpunu primjenu uputa proizvođača i svih sastavnih dijelova proizvoda. a u kuhinji između donjih i visećih elemenata.2. Elektroinstalacije Elektroinstalacije prema vrstama dijelimo na: . Zidne obloge Sve zidne obloge u stanu moraju biti tvrde i otporne na fizička oštećenja.2. kuhinjama i wc-ima. 7. Gipskartonske ploče i gipsana žbuka ne se trebali upotrebljavati u kupaoni.4. a za razvod instalacija dodatno parapetno proširenje.5. wc-a i otvorenih prostora.2. 7. centralno ili etažno grijanje i elektroinstalaciju s trotarifnim brojilom s automatskim osiguračima u ormariću za električnu energiju. kompjutore.individualnu potrošnju 52 . kupaone. kabelsku televiziju i sl. 7. Pregrade Pregrade u stanu mogu biti zidane od pune ili šuplje opeke. wc-u i na kuhinjskom zidu gdje se nalaze instalacije vode. boje.zajedničku potrošnju . veličine i oblika odabranih podova.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . U kupaoni i wc-u obavezna je ugradba vodootporne zidne obloge do visine 200 od poda.2. antensku zemaljsku i satelitsku mrežu. ili mogu biti montažne izvedene od podložne metalne podkonstrukcije s unutarnjom ispunom od mineralne vune i vanjskom oblogom od gipskartonskih ploča. . sigurnosnu signalizaciju i zaštitu.Plastika – metalna jezgra 7. zaštićen .jaku struju za rasvjetu i elektromotorni pogon . Oprema i instalacije stana Svim stanovima potrebno je osigurati hladnu vodu i trajno cirkulirajuću toplu vodu u kupaonama. 7. Preporuča se upotreba dvije vrste poda u jednom stanu: vodonepropusni i lako perivi pod za mokre prostore kuhinje. Na mjestu pričvršćenja kuhinjskih ili kupaonskih elemenata potrebno je izvesti masivnu konstrukciju.1.slabu struju za telefon. Potrebno je izbjegavati upotrebu više oblika.2. te obložene gipskartonskim pločama ili žbukane. Podovi Izbor materijala za izradu podova u stanu prepušta se arhitektu.2.gromobran a prema korisniku na: .5. veličina i boja istog materijala u jednom stanu. a on je dužan dokazati kvalitete materijala.

0S 1 1 1 1 1 1 1 1 1 12 7 1 1 2 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 15 8 1 1 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 18 10 1 1 3 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 18 10 1 1 3 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 21 12 1 1 3 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 21 12 1 1 3 3 2 Sva priključna mjesta treba projektirati i izvesti do pune funkcionalnosti.mješalica za umivaonik .vanjsko rasvjetno mjesto / lođi ili terasi .5S 4. a kvalitetu materijala i opreme dokazuje odgovarajućim atestima.0S 2. brijanje) .višefazni priključak za štednjak .podne rešetke U kuhinji je potrebno planirati ugradnju dvostrukog sudopera. Preporuča se ugradnja razvoda instalacija vode i kanalizacije tipa kao Rehau ili sl.mješalica za sudoper . Hidrotehničke instalacije Hidrotehničke instalacije dijele se na: .5S 3. a slavine jednoručne i to: .2.vodovod .priključak s holenderom za perilicu za rublje .hidrantsku mrežu Sav projektirani materijal za razvod instalacija kao i sanitarne uređaje i opremu bira projektant.kutija za izjednačavanje potencijala . a rasvjetna mjesta u kupaoni.0S 2. Projektant vodovodnih instalacija dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje slavina. Svi keramički elementi trebaju biti iste boje.TV i UKW priključak .telefonski priključak . 53 .jednofazna šuko priključnica . 7.vanjski kupaonski prekidač . a navedene priključke vezati uz struni krug rasvjete. wc-u.portafon i zvono . odvoda i kupaonske opreme.5.priključak za kompjuter 1.priključak za napu . izbi i na lođi / terasi treba opremiti plafonjerama i žaruljama.0S 3.razvodna ploča s autom.priključak za perilicu za suđe .mješalica za wc umivaonik i priključak za vodokotlić . Tip stana: . Potrebno je projektirati i ugraditi ventilatore u kupaonici i wc-u.2.rasvjetno mjeto s prekidačem . Projektant elektroinstalacija dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje prekidača i utičnica.kanalizaciju .ormarić s i trotarifnim brojilom .sigurnosni priključak za perilicu .kupaonski ormarić (rasvjeta.mješalica za tuš s ručkom .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Razvod svih elektroinstalacija po zgradi mora se vršiti u zaštitnim plastičnim cijevima. osiguračima .priključak za jacuzzi kadu (tuš) .

Posebno je važno uskladiti položaj svakog radijatora s utičnicama i prekidačima jake i slabe struje.hlađenje .5.djelomični .3.2. Tip centralnog grijanja projektant usuglašava s investitorom i lokalnim distributerom energije. Projektant centralnog grijanja dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje radijatora. .1.5. Preporuča se upotreba plina gdje je to moguće po sustavu centralnog etažnog grijanja samostalno za svaki stan s ugrađenim plinskim bojlerom i plinskim dimnjakom u svakom stanu.5. s načinom otvaranja vrata. Hlađenje Sustav hlađenja možemo podijeliti na: .3. 54 . Ne dozvoljava se ugradnja radijatora preko stakla francuskog prozora. Grijanje Centralno grijanje može biti s kotlovnicom ili toplinskom podstanicom.grijanje .2.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7. izbe. Etažno grijanje može biti na plin ili električnu energiju.cjeloviti Preporuča se upotreba djelomičnog sustava u kojem se hlade samo dnevni boravci stanova pojedinačnim sustavima s jednom vanjskom i jednom unutarnjom jedinicom.Minimalni okrugli presjek ventilacijskog kanala kod prisilne ventilacije – 78 cm2 Projektant ventilacije dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje priključaka i revijskih okana ventilacijskih kanala.instalacija plina 7. vidljivih vertikala i plinskog bojlera.5.3. 7. Obavezna je minimalno umjetna ventilacija kupaone. Ventilacija Za ventilacijske kanale mogu se upotrebljavati svi tipovi ventilacije koji mogu dokazati kvalitetu odgovarajućim atestima.Minimalni pravokutni presjek ventilacijskog kanala kod prisilne ventilacije – 140 cm2 .2. s planiranim namještajem i s budućom planiranom polusobom unutar koje se mora nalaziti jedan radijator. ventilacijskog ormara za hranu.3.ventilacija . Kotlovnica može biti na plin ili lož ulje. 7. Termotehničke instalacije Termotehničke instalacije dijele se na: .2. Pri projektiranju potrebno je insistirati na grupiranju svih instalacija i izbjegavanju etažiranja vertikala. Sve radijatore je potrebno ucrtati u katalogu stanova s ostalom opremom i namještajem.2. a obavezna je ugradba termo ventila i odzračnika na svakom radijatoru. wc-a i nape u kuhinji. Radijatori mogu biti po izboru projektanta.3.

3. Preporuča se položaj dimnjaka uz dnevnu sobu i kuhinju. 7.2.3.5.individualnu Razvod plinske instalacije vrši se na vidljivom i pristupačnom mjestu s vidljivom mrežom. Radi postizanja kvalitetnog odnosa fleksibilnosti stana i raspona konstrukcije preporuča se upotreba raspona nosivih zidova od 600 cm.3. Pregradni zidovi 55 . Nosivi zid između dva stana potrebno je izvesti prema pravilima potrebne zvučne izolacije pri čemu osnovna minimalna debljina nosivog sloja zida iznosi 20 cm u kojoj se ne smiju raditi nikakvi usjeci i zasjeci.3. Manji rasponi konstrukcije povećavaju cijenu izvedbe.3. Položaj plinskih ura definiran je uvjetima lokalnog distributera.3. a nužno je primijeniti modularnu koordinaciju nosivih zidova zgrade čiji su preferirajući višekratnici 60 cm / 30 cm / 10 cm.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7.5. Svi nosivi zidovi moraju se planirati u skladu s važećim propisima.4.2. Projektant dimnjaka dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje priključaka i revijskih okana dimnjaka. 7.1.2. Visina nosivih zidova treba biti višekratnik modula 10 cm. a onemogućavaju prilagodljivost stana budućim nepoznatim zahtjevima. 7. Konstruktivni elementi zgrade Pri projektiranju potrebno je upotrebljavati što jednostavnije nosive sustave i što veći broj istih raspona radi postizanja niže cijene izvedbe.4. Vanjski zidovi Bez obzira dali su nosivi ili nenosivi vanjski zidovi moraju zadovoljiti potrebe toplinske i zvučne izolacije stana prema svim negrijanim prostorima ili sadržajima koji proizvode buku ili vibracije. Mjesto za ugradbu peći treba osigurati i ucrtati u katalogu stanova s ostalom opremom i namještajem.zajedničku . Dimjaci Svaki stan bez obzira na način grijanja mora imati ugrađen rezervni dimnjak u stambenoj prostoriji. Nosivi zidovi Nosivi zidovi mogu se izvoditi od opeke. porastog ili armiranog betona. Svi vanjski zidovi moraju se planirati u skladu s važećim propisima. Plinska instalacija Plinska mreža dijeli se na: . 7. 7.

4. Projekt mora biti cjelovit.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Pregradni zidovi mogu biti od opeke. 7. kopirani te uvezani. Projekt izvedenog stanja Nakon završetka izgradnje zgrade. Izvoditelj može izradu projekta izvedenog stanja povjeriti proejktantu uz naknadu. a svi nacrti tehnički precizno iscrtani na matrici. krutosti i otpornosti na vodu i vlagu. a prije uporabnog pregleda izvoditelj je dužan napraviti projekt izvedenog stanja u kome su unešene sve promjene nastale u toku gradnje u odnosu na nacrte iz izvedbenog projekta. 56 . nosivosti. porastog betona ili montažnih elemenata pri čemu nužno moraju zadovoljiti potrebe zvučne izolacije.

Odgovornost i obvezu ispravke i dorade projekta ili izvedbe zgrade za svaku neusklađenost projekta ili izvedbe s važećim propisima isključivo snose projektanti i izvoditelji u svojim domenama.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 8. ZAKONI I PROPISI Svi projektanti u procesu projektiranja dužni su poštivati zakone i propise iz područja koje obuhvaća cjelovit proces građenja stambene zgrade od izbora lokacije do upotrebnog pregleda zgrade. izvoditelja i investitora čak i kada su ovi zahtjevi veći od trenutno važećih državnih zakona i propisa. 57 . Prema važećem Zakonu o gradnji projektant je dužan ishoditi pozitivno mišljenje o kontroli glavnih projekata od ovlaštenih državnih revidenata za konstrukciju. toplinsku zaštitu i zaštitu od buke. Investitor svoje posebne zahtjeve donosi ovim Privremenim pravilnikom koji ima snagu ugovora između projektanata.

9.DWG formatu.1. njihovih brojeva i površina. Svi prilozi moraju biti zapečačeni. Katalog zgrade dostavlja se u tri uvezana primjerka i na CD-u u *. Po dovršenju procesa usuglašavanja projekta s traženim standardima. Za projektanta i izvoditelja obavezno je poštivanje revidentskog mišljenja. Također. Po odobrenju idejnog projekta. 58 . Kad su usuglašena sva tri sastavna dijela projekta investitor izdaje službeno odobrenje idejnog projekta na prijedlog revidenta na Obrascu 1. Odabrani projektant po potpisu Ugovora započinje izradu idejnog projekta. Revident je dužan prekontrolirati arhitektonsko-građevinski. Nakon svakih konzultacija revident dostavlja projektantu pismeno mišljenje na posljednju dostavljenu inačicu projekta. u kome su na jednoobrazni način prikazani svi stanovi. U prilogu se nalazi shema obvezne stranice kataloga stanova. U prilogu nalaze se model Kataloga zgrade i Katalog stanova. projektant dostavlja investitoru i Katalog zgrade u kome je na jednoobrazan način prikazan idejni projekt zgrade. KONTROLA I USVAJANJE PROJEKATA Radi provjere kvalitete projektnih rješenja i osiguranja racionalnosti projekata u okviru maksimalne zadane cijene od 640 EU/m2 neto korisne površine objekta investitor uvodi internu kontrolu projekata preko svojih revidenata. pokazatelji ekonomičnosti i dr.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 9. u Obrascu 1 revident upisuje sve eventualne primjedbe koje je projektant dužan otkloniti u daljoj fazi projektiranja. brojem i površinama stanova. U procesu izrade idejnog projekta. Kompletani proces usuglašavanja i odobrenja idejnog projekta projektant mora dovršiti u ugovornom roku. tablica s pregledom svih ostalih sadržaja. 9. projektant dostavlja investitoru Katalog stanova (dostavlja se u 3 uvezana primjerka). projektant je dužan ishoditi pozitivno mišljenje revidenta. odgovarajućih zakona i propisa i naputcima imenovanih revidenata. Za slijedeće konzultacije projektant je dužan ispraviti prethodne pismene primjedbe.2. U odobrenje je obvezno unijeti projektantske podatke kao što su: tablica sa strukturom. Praćenje glavnog projekta Po odobrenju idejnog projekta investitorov glavni inženjer za pojedino područje Hrvatske projektantu dostavlja potvrdu odobrenja na Obrascu 1. strojarski i elektroinstalaterski dio projekta i njihovu međusobnu usklađenost. Praćenje idejnog projekta Praćenje izrade idejnog projekta provodi se kroz najviše tri konzultacije na kojima projektant i revident prilagođavaju projekt traženim standardima investitora. Po dovršenju idejnog projekta. projektant investitoru dostavlja tri (3) primjerka kompletnog idejnog projekta uvezanih u registratore. projektant prilagođava projektna rješenja prema zahtjevima Privremenog pravilnika. Također. Po dobivanju odobrenja idejnog projekta projektantu je službeno odobrena izrada glavnog projekta.

Nadzor Prije početka izgradnje investitor je dužan prema Zakonu o gradnji izabrati službu i odgovornu osobu za vršenje nadzora. projektant dostavlja investitoru Katalog stanova izvedenog stanja i Projekt etažiranja zgrade. Knjiga građevinskih detalja sastoji se minmalno od 3 detalja (spoj zgrade s terenom. 9. nadzorni inženjer je dužan zaustaviti radove dok se ne izrade. U izradi elaborata etažiranja stanova projektant obračunava sve NKP površine prema važećim državnim zakonima i propisima. Prije postupka kontrole glavnog projekta projektant je dužan dostaviti investitoru kompletan glavni projekt i katalog stanova iz usvojenog idejnog projekta. 9. 9.5.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Ukoliko projektant ne dostavi investitoru tražene kataloge investitor neće ovjeriti projektantu niti jednu privremenu mjesečnu situaciju.3. U slučaju bilo kakvih promjena projektant i izvoditelj su dužni ishoditi pismena odobrenja revidenta i investitora. Kandidat za odgovornu osobu za vršenje nadzora koji udovoljava zakonskim uvjetima mora udovoljiti dodatne kriterije investitora: . spoj detalja stolarije i bravarije stana na pročelju i detalj vijenca). Navedeni postupak praćenja izrade i odobrenja idejnog projekta primjenjuje se i kod glavnog projekta. 59 . Svaki pojedini građevinski detalj mora biti ovjeren potpisom i datumom od strane projektanta i revidenta. a odobrenje glavnog projekta izdaje se na Obrascu 2. Prvenstvo nadzora ima autor projektnog rješenja. Katalog stanova izrađuje se na način istovrstan onome kod izrade idejnog projekta. 9. Ukoliko u pojedinoj fazi radova na gradilištu nema ovjerenih projekata ili izvedbenih nacrta. dostave i ovjere traženi nacrti.6. ovjerena knjiga građevinskih detalja i izvedbeni nacrti. Praćenje izvedbenog projekta Kod izvedbenog projekta potrebno je dobiti odobrenje samo Knjige građevinskih detalja na Obrascu 3.4. Završni radovi projektanta Po dovršenju izgradnje stambene građevine.da je priložio njihove fotografije i potvrdu njihovih investitora o uspješno obavljenom nadzoru Imenovanje stupa na snagu kada predloženog kandidata potvrdi investitor. Praćenje izvedbe U toku izvođenja na gradilištu moraju biti ovjereni glavni projekt. Prije dovršenja radova na izgradnji izvoditelj je dužan provesti Projekt etažiranja stanova. U Obrascu 2 potrebno je unijeti sve promijenjene projektantske podatke iz glavnog projekta u odnosu na idejni projekt.da je uspješno nadzirao najmanje 2 stambena objekta istih ili većih površina .

revidenta. 60 . projektanta.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 10. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Privremeni pravilnik. nadzornog organa i izvoditelja u programu Društveno poticane stanogradnje. ZAKLJUČAK Pravilnik za društveno poticanu stanogradnju obvezujući je akt za investitora.