REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZA JAVNE RADOVE, OBNOVU I GRADITELJSTVO UPRAVA ZA STANOVANJE, GRADITELJSTVO I STANOGRADNJU

PRAVILNIK
ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU
Propis o tehničkim smjernicama za stanove koji se grade prema odredbama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji

ZAGREB, PROSINAC 2003.

/RADNA VERZIJA 051203/

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

SADRŽAJ: 1. 1.1. 1.2. 2. CILJEVI Cilj programa Cilj privremenog pravilnika IZBOR LOKACIJE 2.1. 2.2. 2.2.1. 2.2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 2.8. 2.8.1. 2.8.2. 2.8.3. 2.8.4. 2.8.5. 2.8.6. 2.8.7. 2.8.8. 2.9. 3. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 4. 4.1. 4.2. 4.3. 5. 5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5. Izvod iz urbanističkog plana Izvod iz katastra Katastarski plan Posjedovni list Izvod iz zemljišne knjige Tehnička karta infrastrukture Geodetski snimak terena Geomehanički elaborat Mjerenje QH linije Oblik i vrst terena Ravan teren Ujednačena vrst tla Neizgrađeno zemljište Stambena zona Blizina visokog zelenila Blizina javnog prometa Blizina javne opskrbe Geofizička podobnost Karta buke

IZBOR PROJEKTANTA Ovlašteni arhitekt Refentna lista Mladi arhitekt Prava i obveze izabranog arhitekta Autorska prava PROJEKTNI PROGRAM Broj i veličina stanova Prateći prostori stanovanja Ostali sadržaji PROJEKTIRANJE Idejni arhitektonski projekt Glavni arhitektonski projekt Knjiga građevinskih detalja Izvedbeni arhitektonski projekt Projektiranje instalacija

1

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

5.6. Projekti infrastrukturnih priključaka 5.7. Projektantski nadzor 5.8. Projekt etažiranja 5.9. Uporabni pregled 5.10. Dodatni zahtjevi investitora 5.11. Sadržaj projekata 5.11.1. Idejni projekt 5.11.1.1. Arhitektonski idejni projekt 5.11.1.2. Konstrukcijski idejni projekt 5.11.1.3. Instalacijski idejni projekti 5.11.1.4. Idejno rješenje okoliša 5.11.1.5. Idejni projekt fizike zgrade 5.11.2. Glavni projekt 5.11.2.1. Arhitektonski projekt 5.11.2.2. Konstrukcijski projekt 5.11.2.3. Instalacijski projekti 5.11.2.3.1. Projekt elektroinstalacija 5.11.2.3.2. Projekt vodovoda, kanalizacije i hidrantske mreže 5.11.2.3.3. Projekt centralnog grijanja 5.11.2.3.4. Projekt dizala 5.11.2.4. Elaborati 5.11.2.4.1. Fizikalna svojstva zgrade 5.11.2.4.2. Akustička svojstva i zaštita od buke 5.11.2.4.3. Zaštita od požara 5.11.2.4.4. Zaštita na radu 5.11.2.5. Troškovnik 5.11.2.6. Katalog stanova 5.11.3. Izvedbeni projekt 5.11.3.1. Arhitektonski projekt 5.11.3.2. Konstrukcijski projekt 5.11.3.3. Projekt etažiranja stanova 5.12. Upute za iscrtavanje nacrta u AutoCAD-u 6. STANDARDI I NORMATIVI 6.1. Okoliš 6.1.1. Uvjeti parkiranja i garažiranja 6.1.2. Uvjeti pješačkog pristupa 6.1.3. Uvjeti za visoko i nisko zelenilo 6.1.4. Uvjeti za igru djece 6.1.5. Uvjeti za odmor i rekreaciju odraslih 6.1.6. Uvjeti za infrastrukturno uređenje parcele 6.1.6.1. Prometno rješenje 6.1.6.2. Odvodnja 6.1.6.3. Rasvjeta 6.1.6.4. Vanjski hidranti 6.2. Zgrada 6.2.1. Glavni ulaz 6.2.2. Sporedni ulaz

2

3. Vjetrobran (VJ) 6.19.17. Horizontalni razvod vodovoda 6.14.11.3.3.2. terasa (TE).7.3. Spavaća soba za jednu osobu (SP1) 6.9.1. Vrt (VR).11.3.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6.2.3.3.3.2.3. Dnevni boravak (DB) 6. Kuhinja (KH) 6.16. Vrste prostorija u stanu 6.1.13.1.19. Vertikalni razvod 6.3.3.3. Površine prostorija u stanu 7.17.3.3. 7.2. Kupaona (KP) 6.3. Bruto površina 6.3.17. IZVEDBA Materijali i oprema zgrade Vrata i prozori Podovi 7. Horizontalni razvod 6. Kotlovnica ili podstanica 6.14.3. 7. Vjetrobran 6.2. Zajedničke instalacije 6.2.3.1.2.3.2. Spremišta stanara 6. Glavno stubište 6.2.1.3.3.3.2.2.3.2.2.2.2. Prostorija za kućni otpad i smeće 6.2.5.18.3. Blagovaona (BL) 6.2. balkon (BA).3.2.2. Horizontalni razvod plina 6. Hodnik (HO) 6. Parametri ekonomičnosti 6. lođa (LO) 6.2. Opis prostorija u stanu 6.10.6.3.7.3.3.17. Galerije 6.1.2. Spremište (S) 6. 3 .3.3. Neto površina 6.3.13. Horizontalni razvod kanalizacije 6.2. Sporedno stubište 6.5.15.4.3. Vrste stanova 6.2.16. Hodnici 6.3.12.8.3.17.10.2. Ulaz (UL) 6.2. Garderoba (GD) 6. Prostorija za bicikle 6.20. Izba (IZ) 6.3.2.3. Garaža (G) 6.3.15. Izračun površina 6.2. Spavaća soba za dvije osobe (SP2) 6.6.19.12. Ulazni prostor 6. Wc (WC) 6.3.3.2. Stan 6. Trafostanica 6. Spavaća soba za roditelje (SP2) 6.1. Zajedničko spremište 6.3.3.9. Dizalo 6.3.8.1.4.

9.6. ZAKONI I PROPISI KONTROLA I USVAJANJE PROJEKATA Praćenje idejnog projekta Praćenje glavnog projekta Praćenje izvedbenog projekta Nadzor Praćenje izvedbe Završni radovi projektanta ZAKLJUČAK 4 .3.2.4. Oprema i instalacije zgrade 7.3.2.5.1. Grijanje 7. Zidne obloge 7. Pregrade 7. 9. 9.5.1.3.4.7. Projekt izvedenog stanja 8. Krov 7.5.3.6.1.1. Termotehničke instalacije 7. Ventilacija 7.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7.3. 9.3.2. Dimnjaci 7.3. Hidroizolacija zgrade 7. Zidne obloge 7.2.1. 9. Hlađenje 7.4.3.4. Toplinska izolacija 7.1.2.2. Oprema i instalacije stana 7.2.2.1.5.4.2.5.5.2.3.4. Materijali i oprema stana 7.1.3.2.3. 9. Vanjski zidovi 7.3.2. Konstruktivni elementi zgrade 7. Podovi 7.5.2.2.2. Elektroinstalacije 7.5.2.3. Nosivi zidovi 7.2.1. 10.1.1.2.8. Vrata i prozori 7. Pregradni zidovi 7. Pročelja 7. 9.5.5.2. Plinska instalacija 7.5. Hidrotehničke instalacije 7.3.

a istovremeno omogućava da trošak za krajnjeg korisnika stana – građanina bude prihvatljiv u odnosu na prosječne platežne mogućnosti građana. koji nemaju stan. te namijenjeni za prodaju skupinama građana s prosječnim platežnim mogućnostima koji nemaju riješeno ili prikladno riješeno svoje stambeno pitanje. Time se uz realne izvore sredstava zatvara financijska konstrukcija izgradnje. na način da se osiguraju uvjeti za izgradnju ekonomičnih i jeftinih stanova koji zadovoljavaju traženom kvalitetom. nositelj investitorskih poslova. Stanovi tj. obnovu i graditeljstvo. Model financiranja uzgradnje stanova prema programu POS temelji se na partnerskom odnosu više sudionika koje povezuje nositelj – Republika Hrvatska. odnosno. uz paralelno poticanje stanogradnje kao razvojnog elementa gospodarstva u cjelini što stvara preduvjete za povećanje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta. tj. Ministarstvo za javne radove. 109/2001) kojim se reguliraju sva temeljna pravna i ekonomska pitanja ovog Programa. 1. Republika Hrvatska.N. CILJEVI Program Društveno poticane stanogradnje (POS) treba omogućiti rješavanje stambenih potreba građana Republike Hrvatske u okviru njima pristupačnih uvjeta. Prema Odluci o raspoređivanju i korištenju proračunskih sredstava u realizaciji kapitalnog projekta “Stanovi za socijalne skupine građana” ministra za javne radove. vlasništvo su Republike Hrvatske. a nisu u mogućnosti samostalno riješiti taj problem. sredstva jedinica lokalne samouprave i učešće građana za kupnju stana. gdje bi najsiromašniji građani sticali stan kao osnovno sredstvo za život. ali u specifičnim slučajevima to može u ime Republike Hrvatske biti i drugo ovlašteno tijelo. novac poslovnih banaka koje u tome nalaze svoj interes. Cijena izgradnje svih stanova u sklopu POS-a je ograničena na vrijednost 640 EU/m2 neto korisne površine stana kako bi se večini građana koji nemaju stan osigurala mogućnost njegove kupnje. Cilj programa Društveno poticana stanogradnja ima za cilj pomoći pri kupnji stana svim građanima. To je prvi korak društvene brige za stanogradnju.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 1. koji bi u konačnici trebao prerasti u socijalnu stanogradnju. Izvori financiranja izgradnje stanova u modelu POS su proračunska sredstva države. nekretnine u okviru rečenog Programa POS. te konačno sredstva na tržištu kapitala. obnovu i graditeljstvo u ime Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama je nositelj i organizator izgradnje.1. odnosno najmanja sobnost stana i najveća neto korisna površina stambenog prostora koju 5 . Društveno poticana stanogradnja provodi se prema Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji (N. veličina stana.

Uskladiti europske i hrvatske normative. travnja 1998. svibnja 1984. Drugi pravilnici s područja stanovanja trebaju se donijeti u što kraćem vremenu u skladu sa Strategijom razvitka Republike Hrvatske na temelju detaljnih studija uvjeta stanovanja u Hrvatskoj. te koristi iskustva Smjernica za projektiranje višestambene izgradnje za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata koje su izrađene za Ministarstvo razvitka i obnove.0 sobni Normativima ovog Pravilnika odrediti će se stanova. zgrade i naselja u društveno usmjerenoj stambenoj izgradnji koji su izrađeni za Zagreb.Projektirati zgradu velike trajnosti .5 sobni za 3 osobe najmanje 2.Projektirati humani slobodni prostor oko zgrade . normativa i tehničkih uvjeta iz Standarda stana. a u skladu s europskim standardima i normativima.2.Projektirati bitna svojstva građevine .5 sobni za 5 osoba najmanje 3.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU pojedini građanin može kupiti ovisna je o broju članova njegovog obiteljskog domaćinstva. Cilj Pravilnika Pravilnik ima za cilj definirati sve stručne uvjete za izgradnju stanova prema Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji od izbora lokacije za izgradnju.0 sobni za 4 osobe najmanje 2.5 sobni za 7 osoba i više najmanje 4.0 sobni za 6 osoba najmanje 3. do 50 m2 stambenog prostora do 65 m2 stambenog prostora do 80 m2 stambenog prostora do 90 m2 stambenog prostora do 100 m2 stambenog prostora do 110 m2 stambenog prostora do 120 m2 stambenog prostora najmanje dozvoljene površine 6 .Odabrati kvalitetnog projektanta . Glavni ciljevi su: . 1. standarde i smjernice za izgradnju stanova . preko procesa projektiranja do useljenja i upisa u zemljišnu knjigu vlasništva.Projektirati suvremenu i ambijentalno kvalitetnu zgradu . te iznosi kako slijedi: za 1 osobu za 2 osobe najmanje 1.Odabrati kvalitetnu lokaciju . Pravilnik preuzima dio standarda.Projektirati zgradu i prostor oko nje bez prostornih barijera s maksimalnim mogućnostima korištenja osoba s poteškoćama u kretanju .Projektirati jeftinu zgradu s maksimalnom cijenom od 640 EU/m2 neto korisne površine stana .Štititi interes investitora PREPREKE NA PUTU OSNOVNIH CILJEVA PRAVILNIKA OTKLONIT ĆE SE FLEKSIBILNOM REVIZIJOM PREDLOŽENIH RJEŠENJA.Projektirati suvremen i kvalitetan stan .

1.) Kod izbora zemljišta prednost imaju zemljišta za koja je na snazi Detaljni urbanistički plan (Provedbeni urbanistički plan). jer on daje jasnije i preciznije propozicije izgradnje na promatranoj parceli. Katastarski plan i Posjedovni list za promatranu katastarsku česticu ne smiju biti stariji od 3 mjeseca čime se dokazuje valjanost i istinitost podataka. U tom slučaju potrebno je prethodno izraditi i usvojiti neki od zakonskih urbanističkih planova. a u skladu sa zakonom. minimalno potrebne udaljenosti od susjednih parcela. te detaljne i realne propozicije izgradnje pripadajuće infrastrukture. 2. *Prilog 1: IZBOR LOKACIJE *Prilog 2: DIMENZIONIRANJE PARCELE 2.2. 2. Katastarskim planom i Posjedovnim listom vršitelj izbora je dužan dokazati da je izvršena parcelacija za promatrano zemljište i da je zemljište upisano prema namjeni kao građevinsko. postotak izgrađenosti i sl. kontekstualno usklađenje postojeće i buduće izgradnje. Izvod iz prostorno-planske dokumentacije Za zemljište koje se želi odabrati vršitelj izbora je dužan pribaviti izvod iz postojećeg urbanističkog plana (grafički i tekstualni dio). Katastarski plan Nacrtom katastarskog plana. 2. a pri izboru neophodno se držati svih uvjeta i preporuka koje slijede. Vršitelj izbora je dužan prethodno pribaviti niz dokumenata kojima se dokazuje podobnost prostora predviđenog za Društveno poticanu stanogradnju. Nije dozvoljeno izabrati zemljište za koje nije na snazi niti jedan urbanistički plan. te po potrebi izvršiti prenamjenu zemljišta.2. IZBOR LOKACIJE Prvi važan korak u pripremi ekonomične i jeftine stanogradnje je izbor lokacije koja će osigurati brz i jeftin put do završetka izgradnje. Preslikom provedbenih odredbi potrebno je dokumentirati planske urbanističko-tehničke uvjete za promatrano zemljište (horizontalne i vertikalne gabarite buduće građevine. Ovim izvodom potrebno je dokazati da se promatrano zemljište nalazi u građevnoj zoni gdje se mogu graditi stanovi.2.1.2. kapacitete svih sadržaja. Izvod iz katastra Izvodom iz katastra dokazuju se ažurnost i točnost podataka za izabranu česticu. vršitelj izbora u JLS dužan je izraditi novi parcelacijski elaborat i izvršiti preparcelaciju promatranog zemljišta. U suprotnom. Posjedovni list 7 . koji je trenutno na snazi. jednoznačno se utvrđuje pravovaljana parcelacija izabrane čestice.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 2.

3. te za prijedlog spajanja budućeg rješenja okoliša i susjednih parcela. Ne može se odabrati parcela za koju podaci iz posjedovnog lista nisu u skladu s urbanističkom namjenom zemljišta ili s vlasništvom iz izvoda iz zemljišne knjige. Stanje pristupne ceste i izvedenih instalacija komunalne infrastrukture dokazuje se prilaganjem tehničke karte infrastrukture u mjerilu 1:200 do 1:1000. telefona i dr. kuteve.5. Tehnička karta infrastrukture Promatrano zemljište za izbor za društveno poticanu stanogradnju mora imati izvedenu pristupnu cestu do parcele i u njoj izvedene instalacije vodovoda. prolaz i sl. Vršitelj izbora dužan je priložiti potvrdu da za predloženo zemljište nije zatražen povrat imovine.) mogu biti samo planirane.4.) i njegove bliže okolice koja je nužna za ukupnost i preglednost situacije. da ono nije opterećeno nikakvim teretima. 2. U suprotnom. 8 . 2. kanalizacije i električne energije. a za njih treba JLS pismeno utvrditi svoju obvezu i rok izgradnje. Ostale instalacije komunalne infrastrukture (instalacije plina.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Posjedovnim listom dokazuje se usklađenost vlasništva nad izabranom zemljišnom česticom sa stanjem vlasništva iz zemljišne knjige vlasništva kao i usklađenost namjene zemljišta s namjenom iz izvoda iz urbanističkog plana. te da je identifikacija katastarske čestice i površina zemljišta usklađena s podacima iz posjedovnog lista. kapacitetima i ostalim uvjetima infrastrukture (QH linija i sl. položaj visinskog repera i sl. a tehnički uvjeti priključenja dopisima komunalnih organizacija koje pružaju odgovarajuće usluge.). Nije dozvoljeno izabrati zemljište koje nema izvedene osnovne neophodne vodove infrastrukture u pristupnoj cesti ili kojem se pristupa preko privatne ceste ili druge parcele. Izvod iz zemljišne knjige Ovim izvodom potrebno je dokumentirati da su riješeni svi pravno imovinski odnosi s vlasništvom nad zemljištem. U tehničkoj karti i opisu infrastrukture trebaju biti navedeni svi pokazatelji o dimenzijama. Geodetski snimak terena Lokaciju koja se predlaže za izbor potrebno je detaljno geodetski snimiti. 2. vršitelj izbora dužan je prethodno razriješiti sve pravnoimovinske probleme i to provesti kroz zemljišnu knjigu. apsolutne visinske kote. Prilikom izbora prednost imaju zemljišta na kojima je moguće ostvariti ukupan standard zgrade i stanovanja i koja nisu opterećena uvjetima zajedničkog korištenja (zajednički prilaz. Geodetski snimak obuhvaća detaljne horizontalne i vertikalne podatke predloženog zemljišta (udaljenosti.).

Preporuča se izbor cjelovitih i geometrijski pravilnih oblika terena. 2. 2. Ujednačena vrst tla Preporučuju se tereni koji imaju istu vrst tla preko cijele površine čime se izbjegavaju skupi oblici temeljenja izvedbom zamjenskog materijala ili miniranjem. 2. 2.7. Ravni tereni omogućavaju jeftinija rješenja pristupa zgradi posebice za invalide i starije osobe. Predloženo zemljište mora imati kvalitetno nosivo tlo smješteno na prihvatljivoj dubini od površine terena koje omogućava ekonomično temeljenje.8. racionalniji presjek zgrade.3. Oblik i vrst terena Pravi izbor oblika i vrste terena znatno smanjuje troškove građenja.6. 2. Ravan teren Kod izbora preporučuju se ravni tereni koji imaju ujednačenu vrst tla. Nivo podzemne vode treba biti ispod donje kote temelja preporučene geomehaničkim elaboratom. odmora i rekreacije.2. a preporuča se da bude jednaka ili veća od 18 m. visina podzemne vode i druge karakteristike tla. Geomehanički elaborat Prije izbora zemljišta potrebno je izvršiti stručno ispitivanje terena bušenjem i izradom odgovarajućeg geomehaničkog elaborata kojim se dokazuje položaj i nosivost terena. 2.8. Samo izuzetno mogu se prihvatiti nepovoljniji geomehanički uvjeti kada racionalnost sveukupnog građevinskog poduhvata nije dovedena u pitanje.8. Mjerenje QH linije Izmjerom QH linije potrebno je dokazati minimalno potreban pritisak u priključnom vodovodu za izvedbu hidrantske instalacije u novoj građevini čime se izbjegavaju dodatni troškovi izgradnje rezervoara i pojačivača pritiska u zgradi.1. Neizgrađeno zemljište 9 .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Obavezni sastavni dio svakog geodetskog snimka je i snimka točnog položaja vrednijih grupacija visokog zelenila i pojedinačnih stabala na terenu.8. Ravni tereni omogućavaju jednostavnija i ekonomičnija rješenja temeljenja. Visina nadtemeljnih zidova treba biti <= 2 m. Najmanja dimenzija širine i duljine terena mora biti 16 m. igre. lakšu organizaciju gradilišta i bolje korištenje okoliša zgrade za prateće sadržaje parkiranja. Prihvatljiva dubina temeljenja određuje se prema strukturi programa. te mu je potrebno posvetiti znatnu pažnju.

2. 10 .7. 2.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Posebno je potrebno izbjegavati zemljišta na kojima je potrebno vršiti rušenja i uklanjanje postojećih objekata ili na kojima je predviđena izgradnja novih građevina naslanjanjem na postojeće građevine kako bi se izbjegli dodatni troškovi pojačanja temelja susjednih građevina ili troškovi zaštite građevinske jame. Prvenstveno treba birati mjesta gdje se mogu graditi samostojeće zgrade. Karta buke Prije odluke o izboru zemljišta potrebno je izmjeriti za svaku lokaciju i izraditi izvještaj o mjerenju s kartom buke kao podlogu za donošenje odluke o izboru i projektantu za eventualno potrebnu zbučnu zaštitu buduće građevine i njenih korisnika. Izuzetno može se pristupiti izgradnji na parcelama na kojima se traži rekonstrukcija ili restitucija postojećih građevina kada to traži lokalna zajednica i kada je spremna financirati eventualnu razliku povećane cijene izgradnje u odnosu na zakonska ograničenja od 640 EU/m2 neto korisne površine stana.5. zagađenje i druge negativne utjecaje na stanovanje. 2. Stambena zona Pri izboru zemljišta za društveno poticanu gradnju predlaže se prvenstveno birati zemljište u području mirne stambene zone gdje se između stambenih zgrada s pratećim sadržajima ne nalaze drugi sadržaji i namjene koji izazivaju buku.8. Blizina javnog prometa Unutar lokalnih mogućnosti preporučuje se izbor lokacija koja u relativnoj blizini (10-15 minuta hoda) imaju dostupna sredstva javnog prometa. 2.9. 2.8.8.8.4. Blizina visokog zelenila Kod izbora preporučuju se zemljišta koja u neposrednoj blizini imaju postojeće visoko zelenilo javno dostupno budućim korisnicima ili koja imaju unutar sebe grupaciju drveća koja neće trebati rušiti prilikom izgradnje.8. Time se osiguravaju uvjeti za izgradnju najjeftinijih stanova.8. Blizina javne opskrbe Preporuča se izbor lokacije u čijoj blizini se nalazi barem jedna trgovina mješovitom robom (kućne potrepštine).6. 2. Geofizička podobnost Preporuča se prije izbora lokacije izvršiti radiestezijsko ispitivanje terena i u slučaju negativnih rezultata predvidjeti vrstu i razinu zaštite budućih korisnika prostora.

3. Radi osiguranja svojih ugovornih rokova izabrani arhitekt obavlja i dio poslova koji nije sastavni dio njegovog ugovora.3. a paralelno rješava pitanje svoje naknade s investitorom za navedeni posao. Za navedeni posao arhitekt dobiva punomoć investitora. Hrvatske komore potrebni zakonski Cjeniku Komore s predloži izabrani 11 . Glavni inženjer je obavezan pravovremeno osigurati uvjete za nesmetan rad izabranog arhitekta ili ishoditi produljenje rokova izrade projekata za onoliko vremena koliko je trajala eventualna zapreka. U koliko mladi arhitekt ne pristane na ponuđenu suradnju. Ugovor za izvršenje poslova projektiranja sklapa se prema poduzećem registriranim za poslove projektiranja koje arhitekt i koje je nositelj svih ugovornih obveza.2. O toku svake etape tog procesa dužan je odmah pismeno izvijestiti zaduženog glavnog inženjera u Ministarstvu za javne radove. Za sve poslove iz tog procesa izabrani arhitekt dobiva naknadu po Cjeniku Komore. Refentna lista Izabrani arhitekt dužan je priložiti svoj autorski portfolio izvedenih i(li) projektiranih stambenih objekata u zadnjih 10 godina.4. Svaki objekt dovoljno je prezentirati sa 1-2 fotografije i 1-2 tlocrta. IZBOR PROJEKTANTA Vršitelj izbora projektanta dužan je priložiti dokaz da je odabrao kvalitetnog i iskusnog projektanta. 3. Mladi arhitekt U slučaju kada se izabere arhitekt putem javnog arhitektonskog natječaja za idejno rješenje stambene zgrade koji nema ovlaštenje ili nije izveo niti jednu stambenu zgradu investitor će mu ponuditi izradu projekta u jednom od arhitektonskih ureda u kojem je osigurao najpovoljnije uvjete za izradu odabranog projekta uz mogućnost istovremene edukacije mladog odabranog arhitekta. Prednost pri izboru imaju arhitekti s većim brojem nagrađenih izvedenih stambenih zgrada. investitor ima pravo posao povjeriti drugonagrađenom autoru koji zadovoljava tražene uvjete.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 3. obnovu i graditeljstvo ili drugo ovlašteno tijelo.1. 3. Ovlašteni arhitekt Izabrani arhitekt dužan je priložiti rješenje o ovlaštenju arhitekata i inženjera u graditeljstvu čime se osiguravaju uvjeti za cjelovito obavljanje projektantskog zadatka. 3. Prava i obveze izabranog arhitekta Nakon sklapanja ugovora izabrani arhitekt (glavni projektant) aktivno vodi sve poslove projektiranja i organiziranja kako proces izrade projekta i ishođenja svih suglasnosti i dozvola ne bi zastao niti jednog trenutka.

5. lokalne uprave i drugih zainteresiranih ili uključenih u proces izrade dokumentacije ili izvođenja ugovorenog objekta i njegovog okoliša. investitora. Autorska prava Provedbom javnog arhitektonskog natječaja prvonagrađeni autor sva stječe autorska prava. za organiziranje svih sastanaka koordinacije između projektanta. arhitekt je zadužen za ishođenje lokacijske (izvoda iz plana) i građevne dozvole. a investitor se obvezuje poštivati ih prema Zakonu o autorskom pravu.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Osim osnovnog zadatka izrade svih projeklata. komunalnih organizacija. 12 . izvoditelja. 3.

jer su oni zadani zakonskim ili podzakonskim aktima. Projektni program mora poštivati sve urbanističko tehničke uvjete iz odgovarajućeg važećeg urbanističkog plana kojemu pripada izabrana lokacija kako u pogledu vrste sadržaja. a izbjegavat će se uredski prostori. Projektant je dužan prvenstveno nastojati osigurati traženu strukturu stanova unutar racionalnog rješenja. Odstupanje od programa kod maksimalno +/-2 stana po broju ili strukturi nije potrebno usuglašavati s investitorom. te ovim Pravilnikom. *Prilog 3: IZRADA PROJEKTNOG PROGRAMA 4. PROJEKTNI PROGRAM Investitor je dužan izraditi i predati projektantu potpisani projektni program i zakonom propisane podloge.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 4. Projektnim programom definiraju se svi sadržaji i njihove veličine za predmetnu lokaciju. U koliko nije moguće zadovoljiti u potpunosti traženu strukturu. a da rješenje bude racionalno i ekonomično.3. 4. projektant može odstupiti od tražene strukture uz pismenu suglasnost investitora i dopunu projektnog programa.1. U koliko se važećim urbanističkim planom obavezno traže drugi sadržaji. oni će se dimenzionirati u najmanjoj prihvatljivoj površini i volumenu. tako i u pogledu dozvoljenih kapaciteta. Broj i veličina stanova U projektnom programu nalaze se isključivo stambeni sadržaji osim ako to izrazito drugačije ne traži važeći urbanistički plan. 13 . brže i jeftinije izgradnje stanova. Ostali sadržaji Projektnim programom prvenstveno se izbjegavaju svi ostali sadržaji radi jednostavnije. 4. Kod izrazitog planskog zahtjeva za izgradnjom poslovnog prostora izabrat će se trgovački sadržaj (opskrba mješovitom robom).2. Prateći prostori stanovanja Projektnim programom ne tretiraju se prateći prostori stanovanja. Program sadržava traženu strukturu stanova koja se temelji na strukturi izraženoj u anketi za kupnju izvršenoj u JLS (jedinici lokalne samouprave).

Projektant pristupa zadatku nakon preuzimanja podloga za izradu natječajnog rješenja ili sklapanja ugovora s investitorom. U takvom ovjerenom projektu neophodno se mora nalaziti uvezan ispunjen Prilog 3 koji je osnova i uvjet za reguliranje ugovornih obveza plaćanja naknade za projektiranje. Natječajne podloge sadrže: a/ Projektni program s traženim kapacitetima izgradnje b/ Izvod iz plana c/ Geodetski snimak terena s visinskim kotama d/ Preliminarne geomehaničke podatke e/ Tablice budućih brojčanih pokazatelja stambene zgrade Podloge o lokaciji sadržavaju: a/ Geodetski snimak terena b/ Geomehanički elaborat c/ Izvod iz postojećeg urbanističkog plana d/ Katastarski plan e/ Posjedovni list f/ Izvod iz zemljišne knjige g/ kartu buke Unutar ugovornih rokova projektant je dužan samostalno ishoditi sve posebne urbanističko-tehničke uvjete građenja za ishođenje lokacijske dozvole (ili izvoda iz plana) i sve konačne suglasnosti za ishođenje građevne. U toku rada na projektu projektant je dužan ishoditi pismena odobrenja svojih rješenja kod stručnog revidenta kojega izabere i imenuje investitor. *Prilog 4: PODACI O ZGRADI /struktura. Idejni arhitektonski projekt Kvalitet idejnog projekta vrednuje se kroz: a/ Kvalitet svakog stana 14 .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 5. koncept energetske efikasnosti zgrade. te potom građevnu dozvolu.1. Pismena odobrenja potrebno je ishoditi za: I/ Idejni projekt II/ Glavni projekt III/ Građevinske detalje Revident je dužan potpisati i pečatirati odobreni uvezani projekt. kojom prilikom mu se uručuje potpisani Projektni program i Dokumentacija o izabranoj lokaciji. Projektant je dužan izraditi kvalitetan i racionalan projekt čiji m2 neto korisne površine stana neće biti skuplji od 640 EU. broj i površina stanova i ostalih prostora. POSTUPAK PROJEKTIRANJA Međusobne obveze arhitekta i investitora nastaju pri izradi javnog arhitektonskog natječaja ili pri sklapanju ugovora o izradi tehničke dokumentacije./ 5. koncept zaštite od buke i dr.

3.755. Prije postavljanja zahtjeva za izdavanjem građevne dozvole za zgradu i okoliš projektant je dužan ishoditi odobrenje Glavnog projekta zgrade i okoliša. zgradi i okolišu (za svaki stan projektant je dužan u katalogu stanova ponuditi dva rješenja organizacije namještaja kao i rješenje pregrađivanja i odvajanja dodatne polovine sobe) II/ Glavne vodove instalacija III/ Bruto i neto površine zgrade IV/ Koeficijente ekonomičnosti V/ Pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja uštede energije i toplinske zaštite VI/ Pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja zvučne zaštite. projektiranja i nadzora ne smije biti veća od 700 EU odnosno ukupna cijena za zgradu s komunalnom infrastrukturom i priključcima 910 EU. Glavni projekti. te svi opisi i količine stavaka u troškovnicima trebaju biti tako razrađene da je moguće potpuno ugovaranje izvedbe zgrade i okoliša sustavom ključ u ruke. Izgradnju okoliša dužna je financirati lokalna zajednica. tj. Osim za ishođenje građevne dozvole. Glavni arhitektonski projekt Nakon pismenog usvajanja idejnog projekta projektant nastavlja razradu glavnog projekta zgrade i okoliša. dispozicije bučnih i pogonskih prostora i uređaja 5. Knjiga građevinskih detalja Nakon pismenog usvajanja glavnog projekta projektant nastavlja razradu izvedbenog projekta zgrade i okoliša. 5. opremu i oblike u stanovima. 640 EU. Kvalitet idejnog projekta prvenstveno ovisi o koncepciji idejnog rješenja i zato se projektantu omogućava jedna radna revizija u toku izrade idejnog projekta.2. U idejnom projektu potrebno je posebno precizno definirati sve: I/ Materijale. cijena građenja. U prvom dijelu razrade izvedbenog projekta projektant rješava pet grupa građevinskih detalja: 15 .00 KN tj. Zato se glavni projekt sastoji od: a/ Glavnog projekta zgrade b/ Troškovnika zgrade sa shemama stavaka i projektantskim cijenama c/ Glavnog projekta okoliša d/ Troškovnika okoliša sa shemama opreme i projektantskim cijenama Ukupna cijena izgradnje zgrade s PDV-om po m2 NKP ne smije biti veća od tržišne cijene po lokalnim uvjetima gdje se zgrada gradi niti od etalonske cijene m2 stana od 4.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU b/ Kvalitet zgrade c/ Kvalitet okoliša d/ Koeficijente ekonomičnosti zgrade e/ Kvalitet tehničkog rješenja sa stanovišta energetske efikasnosti i zaštite od buke Odabrani projektant mora dobiti pozitivno mišljenje revidenta na svaki pojedinačni segment kvalitete projekta. glavni projekt služi investitoru za precizno ugovaranje izvedbe zgrade i okoliša.

5. Karta boja je poseban elaborat koji se sastoji od: I/ Razvijenog pročelja zgrade s oznakama boja II/ Opisom svih boja na zgradi prema RAL-u ili konkretnom proizvodu (nijansa. vode. detaljno se kotiraju i opisuju. 16 . Svi opšavi prikazuju se dodatno s detaljno kotiranim razvijenim širinama i dužinama. Zamjenu pojedinih materijala ili rješenja odobrava službeni revident na temelju pismenog zahtjeva projektanta i detaljnog prijedloga novog rješenja. Za mjerenje potrošnje električne energije. Projektiranje instalacija Na početku izrade idejnih projekata instalacija svaki projektant je dužan pridržavati se posebnih uvjeta građenja komunalnih organizacija. Zamjena pojedinih materijala ili rješenja u toku izvedbe zgrade i okoliša moguća je samo ako se izmjenom dobivaju jednaka ili vrednija ukupna rješenja za investitora i korisnika zgrade pri čemu nije moguće povećanje cijene ugovorene izvedbe po sustavu “ključ u ruke”. 5. plina i topline projektant je dužan za svaki stan projektirati zasebno brojilo električne energije.4. Izvedbeni projekt zgrade i okoliša sastoji se od: a/ Polirskih nacrta b/ Planova oplate c/ Radioničkih nacrta d/ Knjige građevinskih detalja e/ Karte boja Svi dijelovi izvedbenog projekta čine cjelinu dovoljnu za preciznu izvedbu zgrade i okoliša. terasa.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU a/ Detalji hidroizolacije b/ Detalji spojeva stolarije i bravarije s masivnom konstrukcijom zgrade c/ Detalji lođa. balkona i vrtova d/ Detalji krova e/ Detalji stubišta f/ Detalji s prikazom rješenja toplinskih mostova na kritičnim mjestima Knjiga građevinskih detalja koja se sastoji od: I/ Tlocrta i presjeka zgrade smanjenih na format papira A4 s označenim brojevima građevinskih detalja II/ Grupa građevinskih detalja Građevinski detalji crtaju se tehnički precizno u potrebnom mjerilu da se može razaznati precizno svaki pojedini materijal i načini međusobnog spajanja. Izvedbeni arhitektonski projekt Nakon pismenog usvajanja Knjige građevinskih detalja projektant završava razradu izvedbenog projekta zgrade i okoliša. tip boje i način obrade) III/ Uzorci boje (prema potrebi) 5. vode. plina i toplinske energije ugrađeno u dostupnim prostorijama ili zidnim ormarićima u javnim komunikacijama na nivou svakog stana.

8. a nakon izvedbe zgrade. 5. Projekti infrastrukturnih priključaka U koliko to nije posebno projektnim programom definirano. Projektantski nadzor obavlja se jedan puta tjedno ili više prema posebnoj potrebi.11. projektant je dužan izraditi Projekt etažiranja kojim se definiraju svi zakonski elementi vezani za upis vlasništva u zemljišnu knjigu vlasništva. Uspješno obavljenim uporabnim pregledom prestaju sve dalje obveze projektanta prema investitoru. 5. U koliko investitor odabere drugog projektanta za nastavak projektiranja.9. kada su poznate sve stvarno izvedene veličine prostora. investitor je obvezan štititi autorsko pravo projektanta i ponuditi mu dodatni ugovor. a svi ventili stambenih instalacija ili revizijska okna dimnjaka ne smiju se nalaziti u poslovnim prostorima ili drugim privatnim sadržajima. zadatak odabranog arhitekta nije projektiranje infrastrukturnih priključaka.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Mjerenje energenata kao i sve instalacije stanova potrebno je potpuno odvojiti horizontalno i vertikalno od instalacija poslovnog prostora. Sadržaj projekata 17 . Projektant je dužan prihvatiti objektivan zahtjev investitora koji osigurava ukupno kvalitetna rješenja u funkciji i estetici zgrade i okoliša ili se pismeno odreći prava na nastavak projektiranja. Dodatni zahtjevi investitora U slučaju dodatnih zahtjeva za promjenom ili dogradnjom završene zgrade ili njenog okoliša. Sve primjedbe na izvedbu zgrade i okoliša projektant je dužan upisati u građevinski dnevnik. Projektantski nadzor Investitor je dužan ugovoriti. isti je dužan ishoditi autorsku suglasnost prethodnog projektanta na sva svoja rješenja. Uporabni pregled Projektant je dužan obavezno prisustvovati uporabnom pregledu zgrade. 5. 5. 5.7. a o neispravljenim primjedbama pismeno izvijestiti investitora. te prema potrebi razjasniti i(li) dokumentirati povjerenstvu za uporabni pregled sva nejasna rješenja.10.6. a projektant obavljati projektantski nadzor nad izvedbom zgrade i okoliša koji je projektirao. Plan posebnih dijelova i projekt etažiranja U glavnom projektu projektant izrađuje Plan posebnih dijelova zgrade. Također. 5. poslovni prostori moraju imati posebne dimnjake i kanale za ventilaciju.

vanjskog nivelmana . Idejni projekt Idejni projekt služi za generalni pregled planiranog zahvata u prostoru kako u pogledu zgrade tako i u pogledu njenog okoliša.prostorni prikaz .iskaz ukupnih površina pročelja (PP) i površina ostakljenja (PO) s čitljivom dokaznicom izračuna .1.konstrukcije zgrade . mjerilo 1:100 U tehničkom opisu idejnog arhitektonskog projekta potrebno je ispuniti Prilog 3 i izrijekom navesti opis: . mjerilo 1:200 .11. ako je zgrada razvedena).rješenja okoliša.katalog svih stanova s opisom broja stana i shemama rasporeda stanova po etažama s ucrtanim namještajem i radijatorima ili drugim grijaćim tijelima (dvije varijante).oblikovanja zgrade .iskaz strukture i veličine poslovnih prostora .upotrebljenih materijala u zgradi i okolišu .iskaz koeficijenta ekonomičnosti (K) s čitljivom dokaznicom izračuna a/ K1 = BP/NKP b/ K2 = BRP/NKP c/ K3 = PP/NKP d/ K4 = PP/PO * Napomena: U toku je izrada uvjeta za izračun ekonomičnosti zgrade putem obračuna volumena . postupak i način prikaza svakog pojedinog projekta.iskaz strukture i veličine stanova . sadržaj.karakteristični presjeci (minimalno uzdužni i poprečni).maksimalnih gabarita zgrade .tehnički opis . 5.situacija s ucrtanom zgradom i ostalim površinama i infrastrukturnim vodovima u mj 1:200 .prometnog rješenja s brojem PGM .sva pročelja (uključujući unutrašnja. vanjske opreme i zelenila .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Ovim pravilnikom definira se mjerilo.iskaz neto (NP) i neto korisne (NKP) površine svih sadržaja s čitljivom dokaznicom izračuna . mjerilo 1:200 .DWG formatu. Arhitektonski idejni projekt .predloženih boja eksterijera i interijera 18 .svih brojčanih pokazatelja . Predaje se u 3 primjerka uvezan na papiru i snimljen na CD-u u *.udaljenosti zgrade od susjeda i rubova parcele .iskaz bruto (BP) i bruto razvijene (BRP) površine zgrade s čitljivom dokaznicom izračuna .11.tlocrti svih etaža (s ucrtanim blokovima za instalacije i ventilacije).1.1. 5. mjerilo 1:200 .

11. dječjih igrališta.veličine vanjskih otvora na stanovima . Glavni projekt 19 .2.načine spajanja stolarije i bravarije s konstrukcijom zgrade .11. lokacijskim i građevinskim elementima i osnovom uređenja okoliša uz prikaz nivelmana radi sprečavanja urbanističkoarhitektonskih barijera za osobe s poteškoćama u kretanju.šematski prikaz dilatacija. mjerilo 1:200 5. hidrantske mreže.tip zaštite od sunca .1. popločenja.11.tehnički opis konstrukcije 5. rasvjete i urbane opreme.2.projekt hortikulture. mjerilo 1:200 .4.toplinska zaštita i energetske efikasnost .1.građevinske detalje .visina stuba .11. Instalacijski idejni projekti . mjerilo 1:100 .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .zvučna zaštita.rješenje prometnih i sportsko-rekreacijskih površina. kanalizacije elektroinstalacija i tehnički opis). U arhitektonskim nacrtima ulaznog prostora zgrade potrebno je u idejnom projekt ucrtati pozicije poštanskih sandučića. mjerilo 1:100 5.vrste podova u cijeloj zgradi Sastavni dio idejnog arhitektonskog projekta je situacija zgrade sa prikazom svih elemenata parcele. Konstrukcijski idejni projekt . mjerilo 1:100 . odvodnje.5. mjerilo 1:200 . Idejno rješenje okoliša .visinu obloge keramičkih pločica .11.brutto i netto visinu svake etaže .spoja zgrade s terenom i sve hidrizolacije .svjetle širine vrata za pojedine stambene prostorije .1.Idejni projekt instalacija grijanja (glavni razvod grijanja. dispozicija bučnih i pogonskih prostora i uređaja 5. položaj i shema kotlovnice ili podstanice i tehnički opis).idejni statički proračun . Idejnim arhitektonskim projektom potrebno je riješiti tehnički izlaz u krovište i na krov zgrade uz primjenu svih odgovarajućih propisa.Idejni projekt elektroinstalacija (glavni razvod svih elektroinstalacija i tehnički opis).1.detaljno rješenje opreme i instalacija u kupaoni 5. Uz arhitektonske nacrte zgrade potrebno je već tijekom izrade idejnog projekta razraditi kvalitetno osnovne arhitektonsko .3.Idejni projekt vodovoda i kanalizacije (glavni razvod vodovoda.rješenje krovnog vijenca . Idejni projekt fizike zgrade .

tehnički opis . a dva za potrebe investitora.2.1.revizija statičkog projekta .tlocrti razvoda i elemenata priključaka . mjerilo 1:100 . mjerilo 1:100 .statički proračun . Arhitektonski projekt Sastavni dijelovi arhitektonskog projekta su: .proračuni mreže .11.tehnički opis 20 .tlocrti razvoda i elemenata priključaka.3.presjeci s oznakama i opisima slojeva. temelja i krova s oznakama i opisima slojeva.tlocrti svih etaža.11.2.geomehanički elaborat . telefona.projekt zaštite susjednih objekata i projekt zaštite građevinske jame 5.11. mjerilo 1:100 .tehnički opis konstrukcije .2.2.detaljna situacija zgrade s okolišem.3. Predaje se u 6 primjeraka uvezanih u tvrde registratore po knjigama (ne u pojedonačnim fasciklima) od kojih 4 primjerka služe za upravni postupak ishođenja građevne dozvole. Projekt elektroinstalacija Sastavni dijelovi projekta elektroinstalacija su: . mjerilo 1:100 . 5. Instalacijski projekti Sve grupe instalacijskih projekata moraju biti usklađene međusobno i s arhitektonskim projektima 5.proračuni mreže .3. mjerilo 1:100 .sheme sustava .situacija projekta na katastarskom planu. kanalizacije i hidrantske mreže (unutrašnje i vanjske) Sastavni dijelovi projekta vodovoda. Projekt vodovoda.2. mjerilo 1:200 . Konstrukcijski projekt Sastavni dijelovi konstrukcijskog projekta su: . mjerilo 1:1000 .sheme sustava . interfona i antenskog sistema.atesti 5.sva pročelje.projekti jake struje. mjerilo 1:100 .tehnički opis 5.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Glavni projekt služi za odluku o gradnji planiranog zahvata u prostoru i ishođenje građevne dozvole.2. gromobrana.2.specifikacije . kanalizacije i hidrantske mreže su: .11.1.shema dispozicija stavaka statičkog računa.11.

4.11.program kontrole i osiguranja kakvoće za toplinsku zaštitu .specifikacije .sheme sustava .atesti Za svaku zgradu potrebno je projektirati sustav hlađenja glavnih stambenih (boravci i spavaone) i radnih prostorija (uredi i trgovine). Akustička svojstva i zaštita od buke 21 .revizija elaborata 5. Nacrti. Nacrti.proračuni s iskaznicom potrebne topline za grijanje . Uz specifikacije i tehnički opis obavezno je navesti bučnost predviđenih uređaja i opreme.2.1.specifikacije U skladu s tendencijom društvene pojačane brige za ljude s poteškoćama u kretanju za svaku zgradu višu od prizemlja potrebno je projektirati dizalo.3. Projekti Svi projekti izrađuju se kao odvojene cjeline s naslovnom stranicom iz koje je vidljiv njihov autor. 5.2. proračuni i troškovnik dizala moraju biti izdvojene cjeline o čijoj izvedbi investitor donosi naknadno konačnu odluku.atesti 5.2.proračuni mreže .tehnički opis .specifikacije . Projekt centralnog grijanja i hlađenja Sastavni dijelovi projekta centralnog grijanja i hlađenja su: . te način sprečavanja prijenosa vibracija.radionički nacrti .proračun instalacije i mehanike . tj. mjerilo 1:100 . mjerilo 1:100 .3.presjeci.11.tehnički opis .4. 5. proračuni i troškovnik hlađenja moraju biti izdvojene cjeline o čijoj izvedbi investitor donosi naknadno konačnu odluku. Projekt dizala . 5.4. okno za dizalo.2.2.sheme sustava .11.11. mjerilo 1:100 .tehnički opis .2.3.4.tlocrti razvoda i elemenata priključenja. a uvezuju se u zajedničke registratore s ostalom dokumentacijom.posebni tehnički uvjeti za izvođenje i ugradnju opreme i zbrinjavanje građevnog otpada . Toplinska zaštita i ušteda energije .11.tlocrti.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .podaci iz projekata koji su poslužili kao podloga za izradu proračuna .

mjerilo 1:50 .11.situacija za iskolčenje (mjerilo 1:200) .tehnički opis .4.proračuni i izvori podataka koji su poslužili kao podloga za izradu proračuna .tehnički opis .2.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . Zaštita na radu Projektom je potrebno riješiti sva pitanja zaštite na radu prema važećim zakonima.2.posebni tehnički uvjeti za izvođenje i ugradnju opreme 5.6.11. Arhitektonski projekt . Izvedbeni projekt Izvedbenim projektom potrebno je riješiti sva pitanja izvedbe kako niti jedno pitanje ne bi ostalo nerazjašnjeno.5.11.2.karakteristični presjeci s detaljnim kotama.shema protupožarnih puteva . oznakama i opisima slojeva .shema evakuacije 5. *Prilog 5: UPUTSTVO ZA UPOTREBU STANA 5.3. mjerilo 1: 20 do 1:1 22 .1.tehnički uvjeti .11.opisi svih stavaka s projektantskim cijenama .sheme dimnjaka i ventilacijskih kanala 5. svih etaža i krova s detaljnim kotama. Katalog stanova Potrebno je nacrtati katalog svih stanova s opisom broja stana i shemama rasporeda stanova po etažama prema stvarnim konačnim rješenjima i površinama stanova s ucrtanim namještajem i radijatorima u dvije varijante (u skladu s projektima instalacija).program kontrole i osiguranja kakvoće za zaštitu od buke .3.knjiga građevinskih detalja. Troškovnik .sheme stolarskih i bravarskih radova.tlocrti temelja. Sastavni dio kataloga stanova je Prilog 4.4. 5. mjerilo 1:50 . . mjerilo 1:50 .2.3.nacrti oplate.4. Zaštita od požara Projektom je potrebno riješiti sva pitanja zaštite od požara prema važećim zakonima.11. oznakama i opisima slojeva.11.shema požarnih zona . 5.

4.3. jedna CAD-ova jedinica iznosi 1 cm .LAYER NAMJESTAJ .LAYER OPREMA .LAYER KAT .instalacije hlađenja .LAYER PRESJEK .LAYER KOTEPRIZEMLJE . Upute za iscrtavanje nacrta u AutoCAD-u Za ujednačenost nacrta rađenih u AutoCAD-u potrebno je pridržavati se slijedećih uputa: .Odnos CAD-ovih jedinica i jedinica crtanja je 1:1 tj.11.instalacije jake struje .plavo .2.radionički nacrti 5. Konstrukcijski projekt .3. Projekt etažiranja stanova Projektant je dužan napraviti projekt etažiranja prema stvarno izvedenom stanju zgrade.crveno . bojler.LAYER KOTEPRESJEK rezerva za izradu situacija kote situacija tlocrt temelja kote i tekst temelja tlocrti prizemlja kote i tekst prizemlja tlocrti 1.LAYER KOTETEMELJ .instalacije kanalizacije .LAYER KOTESITUACIJA .LAYER TEMELJ . 5.nacrti savijanja armature.instalacije grijanja .LAYER KROV .ljubičasto .Elemente zgrade rasporediti po odgovarajućim LAYER-ima te odgovarajućoj boji i tipu linije: .3.12. Sintetski projekt instalacija Svi projektanti instalacija zajedno dužni su napraviti u boji sintetski projekt instalacija koji se sastoji od svih tlocrte svih instalacija zajedno u mjerilu 1:200 za potrebe upravljanja zgradom.11.5 tlocrt krova kote i tekst krova sanitarna oprema.LAYER KOTEKROV .3.4.LAYER PRIZEMLJE .zeleno 5.LAYER 0 .2. radijatori namještaj karakteristični presjeci kote i tekst presjeka WHITE GREEN GREEN BLUE BLUE WHITE WHITE YELLOW YELLOW MAGENTA MAGENTA CYAN 8 RED RED 23 .3.LAYER KOTEKAT .narančasto .oker . mjerilo 1:50 (prema potrebi veće mjerilo) .instalacije slabe struje .instalacije vodovoda .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 5.4. U projektu upotrebiti slijedeće boje: .2.11.specifikacija armature s iskazom količina .LAYER SITUACIJA .5 kote i tekst kata 1.3.

Boje linija prilagoditi prema bojama sadržaja nacrta.Svaki stan opisati tako da dobije svoj broj od 1 do n i da se vide sve karakteristike stana (stan-br. veličina stana.LAYER OKVIR šrafature fasade okvir crteža i sastavnica WHITE GREEN 9 . C (za centralno grijanje) itd. kat i orijentacija). K (za kanalizaciju).Katakog stanova dati u posebnom fajlu. a instalacije crtati u drugim bojama.LAYER HATCH .LAYER FASADA . .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . veličina svake prostorije. E (za elektriku). Prije početka crtanja instalacija promjeniti boju podloge u YELLOW. 24 .Projekte instalacija dati tako da svaka od instalacija bude u posebnom file-u tako da ime file-a ukazuje na koje se instalacije odnosi (ime osnovnog arhitektonskog file-a + V (za vodu). . obrada podova.

Iz tog razloga projektantima se preporučuje planiranje garaža ispod zgrade s vanjskim pojedinačnim ulazima čime se izbjegavaju velike bruto površine garaža. ali i posebnih uvjeta koje postavlja investitor s ciljem povećanja pristupačnosti programa svim zainteresiranim građanima Republike Hrvatske.1. 6. Zato se u ovom Pravilniku nalaze izvodi iz standarda koji trebaju osigurati razjašnjenje svih stručnih nedoumica u ostvarivanju programa i ubrzati efikasnija rješenja. a preporučuje se povećanje traženih kapaciteta PGM prema lokalnim uvjetima ekonomskog standarda sredine.1.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6.1. Posebno se preporučuje da se u ukupan zbroj ne računaju okolna parkirališna mjesta na javnoj gradskoj parceli i garaže isprojektirane u novoj zgradi. U koliko predviđena parcela ima visoki urbani karakter potrebno je izbjegavati javna pročelja s garažnim vratima u prvom planu. 6. Okoliš Kvalitetno odabrana parcela i dimenzioniranje traženih sadržaja u skladu s važećim urbanističkim planom su prvi nužni uvjeti za uspješno projektiranje. Prostor parkirališta i garaža projektant oblikuje prema lokalnim uvjetima parcele. 25 . Navedeni normativi su donji minimum kod dimenzioniranja. Uvjeti parkiranja i garažiranja Svaka odabrana parcela svojom veličinom mora osigurati uvjete povoljnog smještaja minimalno potrebnog broja parkirališnih i garažnih mjesta unutar svojih gabarita. Planiranje garaža ispod zgrade dozvoljeno je samo ako je to projektnim programom definirano ili ako se naknadno usuglasi investitor s projektantskim prijedlogom kojim se osigurava povećanje racionalnosti i koeficijenata ekonomičnosti. STANDARDI I NORMATIVI Prilikom projektiranja društveno poticane stanogradnje potrebno se pridržavati svih zakonskih odredbi iz oblasti stanogradnje. uvjetima lokalnog javnog prijevoza i sl. a posebno se vrednuje: a/ Izbjegavanje velikih parkirališta bez visokog zelenila b/ Zadržavanje urbanog lica zgrade prema ulici c/ Izbjegavanje sukoba korištenja stan – PGM radi buke d/ Skrivanje parkirališta i garaža na najlošijim dijelovima parcele e/ Osiguranje strehe (prema lokalnim klimatskim i ekonomskim uvjetima) Pristup parkiralištima i garažama mora biti jednostavan i čitljiv s ulice da slučajni posjetitelj zgradi ne luta i ne ostavlja vlastiti automobil na zelenom pojasu ili opasnim prometnim mjestima uz zgradu. Minimalni broj PGM dimenzinira se: 1 PGM/svaki stan 15 PGM/1000 m2 bruto površine uredskih prostora zgrade 30 PGM/1000 m2 bruto površine trgovačkih prostora zgrade U slučaju da je važećim lokalnim urbanističkim planom dimenzioniranje drugačije biraju se veći kapaciteti PGM.

Igralište za djecu preko 7 godina neophodno je planirati za sve zgrade koje sadrže 30 ili više stanova. 26 .1. Ovdje je neophodno paziti da se planski otkloni opasnost od ugrožavanja života radi čestog bježanja lopte na prometne površine ili od ugrožavanja loptom stambenih prozora. Uz prostor za igru potrebno je planirati minimalno jedno mjesto za sjedenje za minimalno 3 do 4 osobe. parkiralištu. Visoko zelenilo treba planirati gdje god je to moguće da se osiguraju poboljšani mikroklimatski uvjeti stanovanja. ali kako se ne bi smanjila neophodno potrebna količina sunca i svjetla u stanovima. U vanjskom prostoru treba projektirati minimalno jednu grupu viskokog zelenila uz koju će biti organiziran prostor za odmor i rekreaciju. garažnog ili opskrbnog po oblikovnom izrazu i povećanoj reprezentativnosti. Uvjeti za igru djece U prostoru parcele potrebno je osigurati minimalni prostor za igru djece od 1 do 6 godina koji je prostorno zaštićen od automobilskog prometa i pristupne ulice. Arhitekt treba izbjegavati planiranje zelenila koje izaziva alergiju i zdravstvene smetnje. Uvjeti za visoko i nisko zelenilo Stambenu zgradu treba pozicionirati u prostoru parcele tako da se preostali slobodni prostor parcele grupira za ostale prateće sadržaje. U prostoru parcele zaštićeno od automobilskog prometa i pristupne ulice potrebno je planirati minimalno 1 igralište za košarku ili mali nogomet.1. Od pješačkog nogostupa uz pristupnu ulicu do ulaza u zgradu ne smije biti prostornih urbanističko arhitektonskih barijera za invalide i starije osobe. Posebno se predlaže planiranje drvoreda prema ulici. Ispred ulaza u zgradu neophodno je projektirati strehu ili trijem koja pred ulazom štiti 4 do 6 osoba od atmosferskih nepogoda. Uvjeti pješačkog pristupa Pješački pristup zgradi s pristupne ulice do svakog ulaza treba biti jednostavan. 6. Uz ulazni pristup poželjno je projektirati klupu za odmor ili mjesto za čekanje. Na prostoru za igru tlo treba biti zatravnjeno ili od nekog drugog mekog i neopasnog materijala. Svi uvjeti za izvedbu zelenila definiraju se krajobraznim rješenjem unutar projekta okoliša. 6. Glavni ulaz se treba razlikovati od sporednog.2.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6. uutar parkirališta ili prema susjednim parcelama.1.4. ali bez oblikovnog pretjerivanja. Sve visinske razlike se trebaju riješiti rampama prema posebnom propisu za izbjegavanje prostornih urbanističko arhitektonskih barijera ili rampama sa stubištem u maksimalnom nagibu od 8% minimalnoj širini od 120 cm. Prostor za igru djece treba biti osunčan i opremljen minimalno jednom spravom za igru na svakih 10 stanova.3. Niže grmoliko zelenilo ili trava se predlaže uz pročelja stanova kako bi se osigurala intimna zaštita prozora u prizemlju. čitljiv i relativno kratak da posjetitelja ne dovodi u sumnju oko položaja ulaza. gospodarskog.

Uvjeti za odmor i rekreaciju odraslih U prostoru parcele uz grupu visokog zelenila potrebno je planirati manju grupu za sjedenje i odmor odraslih. Prometno rješenje Projektom pješačkih i kolnih površina potrebno je predvidjeti sva rješenja. obično uz ulazni pristup i prostor za igru djece. Kod malih zgrada koje sadrže do 10 stanova neophodno je planirati minimalno jednu klupu ili grupu za sjedenje za 3 do 4 osobe. Dimenzioniranje igrališta prema kapacitetu zgrade: Broj stanova <10 10-30 30-50 Min.Minimalna visina prolaza kroz zgradu – 4. prostor za pikado i sl. nužne oznake na tlu i prometne znakove uz prometnice kojima se reguliraju režimi prometnog korištenja prostora ili evakuacije prema Pravilniku o ratnim razaranjima i elementarnim nepogodama. Dimenzioniranje vatrogasnog pristupa izvršiti na slijedeći način: . vozila policije. Posebno se naglašava potreba 27 .5.Minimalna širina prolaza kroz zgradu – 3.Minimalna širina jednosmjernog pristupa – 3.5 m .1. viseća kuglana. broj sprava 1 1-3 3-5 Min.1. vanjski stolni tenis.2 m Opterećenje svih prometnih površina potrebno je dimenzionirati u skladu sa zakonom i njihovom funkcijom. pov.5 m . Kod zgrada s 50 i više stanova potrebno je planirati u prostoru parcele barem jedno mjesto sa stolom i klupama pod strehom. 6.6.Minimalni radijus zakrivljenosti – 6. a u javnom prostoru prvog susjednog reda parcela već se nalazi dječje igralište koje ima kapacitet igrališta minimalno dimenzioniran za cijelo susjedstvo prema ovom Pravilniku.5 m . Posebno je važno planirati.6. Kod zgrada s više od 10 stanova potrebno je prostor za odmor odraslih dimenzionirati s jednom klupom ili grupom za sjedenje na svakih 10 stanova. igrališta u m2 50 50-150 150-250 Min.1. 6.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Nije potrebno planirati prostor za igru djece na predmetnoj parceli samo u slučaju kada zgrada ima manje od 10 stanova. 6. Uvjeti za infrastrukturno uređenje parcele Slobodni prostor na parceli potrebno je opremiti i urediti infrastrukturnim zahvatima prema posebnim dijelovima projekta okoliša. prve pomoći i vozila za odvoz smeća i otpada.0 m .Minimalna širina dvosmjernog pristupa – 5. dimenzionirati i ucrtati put za interventna vatrogasna vozila. boćalište.1. broj terena 1 50-100 250-500 5-10 1-2 >100 >500 10 2 Nije dopušteno planirati stambenu zgradu bez dječjeg igrališta. Kod velikih zgrada preporuča se planiranje i drugih vanjskih prostora za rekreaciju odraslih kao što su igralište za odbojku u pijesku.

Posebnu pažnju treba posvetiti osvjetljenju ulaznog pristupa zgradi i dječjeg igrališta. a položaje pojedinih hidranata predvidjeti na vidljivom mjestu tako da se onemogući njihovo blokiranje parkiranim vozilom ili drugim uskladištenim materijalom.4. Projektant je dužan voditi računa o izgledu ulaznog pristupa do zgrade.3.1. Nosivost poklopaca svih okana treba biti u skladu sa zakonom i njihovom funkcijom. Potrebno je pažljivo koordinirati poklopce navedenih okana ili njihove upojne rešetke kako bi se skladno uklopili u okolno popločenje i zelenilo.6. površinskih rigola i kanala ili slobodnim padom prema zelenim površinama od zgrade. te ih precizno kotirati u prostoru okoliša.6. plina. Kod dvostrano orijentiranih stanova i poslovnih prostora neophodno je osigurati vatrogasni pristup s jedne duže strane zgrade. te sva reviziona okna kanalizacije. 6. Zgrada Pri odabiru tipologije i morfologije zgrade arhitekt je dužan izuzetnu pažnju posvetiti horizontalnom i vertikalnom skladu kako dijelova zgrade tako i nove zgrade i postojećeg ambijenta. 6. Autor 28 . 6.1. a kod jednostrano orijentiranih stanova obavezno je osigurati pristup sa svih strana zgrade. Odvodnja se rješava planiranjem oborinske kanalizacije. a u projektu okoliša potrebno je planirati mrežu vanjskih hidranata. Ovakvom koordinacijom izbjegavaju se estetske i fizičke neugodnosti pri popravku opreme ili vodova ispred ulaza u zgradu.0 T. U projektu vanjske rasvjete potrebno je označiti tip i karakteristike rasvjetnih mjesta. Odvodnja Projektom odvodnje okoliša potrebno je riješiti odvodnju oborinske vode sa svih popločanih ili nepopločanih površina tako da oborinska voda ne ugrožava korištenje zgrade i okoliša.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU dimenzioniranja mješovitih pješačko-kolnih površina na osovinski pritisak vatrogasnog vozila od minimalno 8. Preporuča se upotreba vanjskih visokih hidrantskih uređaja. Svaki pad terena ili popločenja treba ucrtati u projektu okoliša te ga kotirati apsolutnim ili relativnim visinskim kotama. Dokazivanje funkcionalnosti mora biti usklađeno s pažnjom prema skladu tlocrta i presjeka zgrade u granicama traženog koeficijenta ekonomičnosti. Projektant je dužan hidrantski vod dimenzionirati prema važećim propisima.6. Vanjski hidranti U okviru protupožarne zaštite. Na glavnom ulazu potrebno je osigurati minimalno jednu svjetiljku s automatskim paljenjem.2. Posebno se napominje da poklopci revizijskih okana ne smiju biti u zoni parkiranja radi potrebne neprestane dostupnosti.2. telefona ili vodovoda treba planirati bočno izvan pješačkog pristupa zgradi.1. Rasvjeta Sve kolne i pješačke staze oko zgrade potrebno je primjereno osvijetliti. 6.

U principu. civilna zaštita.Minimalna širina invalidske rampe – 120 cm 29 . ulaznog prostora. Presjek stambene zgrade čini podrum. Iz tog razloga treba izbjegavati projektiranje podruma. Pomoćni prostori zgrade mogu se planirati u podrumu. vjetrobrana. uredi. skladišta i sl.). prostorije za bicikle.2. prostora s pojedinačnim spremištima za svaki stan. sporednog stubišta i(li) hodnika. dizala (prema propisu ili projektnom programu). sporednog ulaza. približno na istoj pristupnoj koti kako bi se osigurao pristup do ulaznog portafona svim osobama. program društveno poticane stanogradnje nema potrebu za velikim podrumskim prostorima. Podrum se ne smije planirati kada je nivo podzemne vode manji od 3 m mjereno od površine terena. prostorije za mjerne uređaje infrastrukture (smještaj brojila struje. Planiranje podruma ovisi o projektnom programu. Krov se može projektirati kao kosi ili ravni. kada je nosivo tlo relativno duboko pa je nužna izvedba nadtemeljnih zidova visine preko 2 m ili kada je teren u padu pa se pri temeljenju u kaskadama stvaraju stambeno neiskoristivi prostori djelomično ukopani. Pristupni put od ulice do glavnog ulaza može se svladati blagom rampom ili kombinacijom rampe i stubišta. prva pomoć. . Tlocrt stambene zgrade sastoji se od programski definiranog broja stanova i slijedećih zajedničkih prostora ili prostorija: Glavnog ulaza. zastave. razizemlju ili povišenom prizemlju. rezervni vatrogasni aparati.Minimalna širina pristupne staze – 120 cm . Oblik i dimenzija glavnog ulaza treba jasno dati do znanja o kojem je ulazu riječ. Stanovi se ne mogu planirati na koti gotovog poda manjoj od 80 cm od gornje površine okolnog terena. povišeno prizemlje. 6. alat domara i dr.1. vode i topline prema lokalnim posebnim uvjetima). Posebno se ne dozvoljava projektiranje stanova u blizini ulice ili javnog pješačkog nogostupa čija je kota poda niža od navedenih komunikacija pa je ugrožena intimnost stambenog prostora.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU projektom mora dokazati da je projektirana zgrada doprinos urbanoj kulturi. Dozvoljava se projektiranje stanova u toplom potkrovlju uz uvjet da se osigura hladni krov. Podrum je potrebno planirati kada se u programu nalaze garaže. te kotlovnice ili podstanice i trafostanice. a posebno osobama s poteškoćama u kretanju. Glavni ulaz Položaj glavn(og)ih ulaza u zgradu treba biti vidljiv s pristupne ulice i lako dostupan tj. glavnog pristupnog stubišta i(li) hodnika. obliku terena i položaju podzemne vode. Stanovi se mogu projektirati od povišenog prizemlja na više. zajedničkog spremišta za opremu zgrade i priručnu radionu (lopate. Spremišta stanara mogu biti na katovima zgrade samo izuzetno ako doprinose racionalnosti zgrade. a nalaze se unutar zgrade ne smiju imati nikakve zajedničke komunikacije niti spojna vrata.). Svi sadržaji koji ne pripadaju proširenom stanovanju (poslovni prostori. položaju nosivog tla. određen broj stambenih katova i krovište. prostorije za kućni otpad i smeće.

3.0 x 2.2. 6.6 m. a vrata jednokrilna širine 1 m s otvaranjem prema van u odnosu na stubište. a preporuča se izvedba strehe i vjetrobrana. U vanjskim vratima potrebno je predvidjeti elektro bravu s mogućnošću otvaranja iz stana. U slučaju veze sporednog ulaza i natkrivene zajedničke garaže između garaže i stambenog stubišta neophodno je projektirati predprostor s dvojim vratima radi sprečavanja širenja otrovnih plinova iz garaže u stubište prema stanovima. Poželjna je topla veza do sandučića. Glavni ulaz mora biti dobro osvjetljen od pristupne staze.2. preko ulaznih vrata do kućnog broja i ulaznih zvona s portafonom.0 m. Unutarnja vrata u vjetrobran iz stubišta potrebno je projektirati kao dvokrilna mimokretna ili zaokretna oko vertikalne osi širine 2. Izuzetno.Maksimalni nagib invalidske rampe – 8% Ispred glavnog ulazu u zgradu neohodno je projektirati uvučenu ili izbačenu strehu ili trijem minimalne dubine 150 cm i površine 4 do 6 m2 kojom se ulaz štiti od atmosferskih nepogoda. Sporedni ulaz Na ostalim stranama zgrade. Sporedni ulaz potrebno je dobro osvijetliti. 30 . Vjetrobran treba biti dobro prirodno i umjetno osvijetljen. a rasvjetu vezati na elektroinstalaciju stubišta. kada to traži odnos zgrade i parcele. razmotri mogućnosti sigurnosne kontrole glavnog ulaza u zgradu putem projektiranja jednog ulaza u zgradu koji se kontrolira iz stana domara.0 m. ne treba se projektirati sporedni ulaz kada se radi o zgradi s manje od 10 stanova. Ostala rasvjeta treba biti vezana na stubišni automat s mogućnošću ručnog reguliranja režima rasvjete. garažom ili dvorišnim dijelom parcele s prostorima za igru. da prilikom definiranja koncepcije zgrade. odmor i rekreaciju. Vjetrobran U mjestima s jakim vjetrom ispred vjetrobrana potrebno je planirati i zaštitni vjetrobranski zid.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .0 m. Rasvjeta treba biti vezana na stubišni automat s mogućnošću ručnog reguliranja režima rasvjete. Na sporednom ulazu treba projektirati minimalno jednokrilna vrata širine 1 m. te ulazna zvona s oznakama stanova i s govornim aparatom. te opremljen i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje. 6. a odnosom položaja glavnog ulaza u zgradu i njenog okoliša nema funkcionalne potrebe za sporednim ulazom. Vanjska ulazna vrata u vjetrobran potrebno je projektirati kao dvokrilna s otvaranjem prema van širine 2. Ispred ulaza potrebno je izvesti i pomičnu podnu rešetku za čišćenje obuće. potrebno je projektirati sporedni ulaz za vezu s parkiralištem. Kroz vjetrobran potrebno je osigurati nesmetan prolaz invalidskih kolica pri čemu visinske razlike ne smiju biti veće od 2 cm. Ispred glavnog ulaza potrebno je osigurati minimalno jednu svjetiljku s automatskim paljenjem. Minimalna širina i dubina predprostora je 1. Okov vjetrobranskih vrata mora odgovarati za otvaranje i osobama u invalidskim kolicima.6 x 1. Poštanski sandučići mogu biti smješteni ispred vjetrobrana ili bolje u ulaznom prostoru visinski tako da ih može koristiti osoba u invalidskim kolicima ili dijete srednjeg uzrasta. Arhitektu se predlaže. Minimalna širina i dubina vjetrobrana je 2.2.

0 m2. Iz ulaznog prostora potrebno je osigurati ulaze u sve prateće prostore kao što su zajednička i pojedinačna spremišta.4.Minimalna širina sporednog podesta – 120 cm . Rasvjeta treba biti vezana na stubišni automat s mogućnošću ručnog reguliranja režima rasvjete. Ulazni prostor Arhitekt je dužan posebnu pažnju posvetiti oblikovanju ulaznog prostora bez pretjerivanja u dimenzioniranju kako bi se osiguralo dostojanstvo i minimalna reprezentativnost ulaza.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . smeće i garaže.Formula za izračun stuba – Š = 63 – 2V .Minimalna površina krovnog nadsvjetla do P+2 – 1x1 m . . aparate za gašenje požara. Ulaz mora biti dobro umjetno osvijetljen.Minimalni obvezni prostor za naknadnu ugradnju dizala – 160x160 cm .5.Minimalna širina glavnog podesta – 150 cm .Pod – vodootporan. hidrantske.Pod – vodootporan. a preko predprostora u prostorije za otpad. tada je potrebno u ulaznom prostoru osigurati vizuru i kontrolu iz stana domara ili posebnu portirsku prostoriju od minimalno 5. Stubište mora biti dobro umjetno osvijetljeno.Pod – vodootporan. U ulaznom prostoru zgrade ne dozvoljava se planiranje vidljivih i nezaštićenih instalacijskih vodova (naprimjer: kanalizacijske.Minimalna površina krovnog nadsvjetla do P+4 – 1x2 m . te opremljeno automatom za gašenje i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje. elektroormare. a arhitektu se preporuča u ulaznom prostoru osigurati manju prostornu nišu za razgovor ili manje sjedenje. .Minimalna širina gotovog kraka – 120 cm . oglasnu ploču i sl. protuklizni 6. U koliko se projektira sigurnosni ulaz. Glavno stubište Glavno stubište mora biti prirodno osvijetljeno i ventilirano.2. protuklizni U koliko je potrebno unutar stubišta montirati opremu (radijatore i sl. protuklizni 6.Minimalna neto visina stubišta mjereno okomito na kosinu kraka – 220 cm . te opremljen i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje.Minimalna širina krovnog nadsvjetla – 100 cm .2.) potrebno je predvidjeti u zaštićenim i obzidanim nišama s odgovarajućim izolacijama prema ostalim dijelovima građevine. 31 . plinske i druge vertikale ili brojila). te za privremeno ostavljanje dječjih ili invalidskih kolica. Sve elemente instalacijske ili druge opreme (poštanske sandučiće. hidrante. Dimenzioniranje ulaznog prostora je slobodno.Maksimalna visina stube (bez dizala) – 15 cm . Osvjetljenje i ventiliranje stubišta preko krovnog otklopivog nadsvjetla ovisi o visini zgrade.) sve navedene dimenzije povećavaju se za potrebnu dimenziju montirane opreme.

Minimalna širina galerije (vrata prema galeriji) – 160 cm .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Iz stambenog stubišta nije dozvoljen ulaz u poslovne ili druge nestambene sadržaje izuzev u prateće stambene sadržaje navedene pod točkom 7.Pod – vodootporan.Maksimalna udaljenost 2 stubišta – 30 m . . protuklizni U slučaju upotrebe otvorene galerije. protuklizni 6. Izuzetno se dozvoljava otvorena galerija u priobalnim krajevima u kojima nema jakog lokalnog vjetra.7.Glavni stambeni hodnik (vrata prema stanovima) – 130 cm . a potrebno je izbjegavati i orijentaciju ostalih stambenih prostora. Hodnici Svi hodnici dimenzioniraju se prema broju stanara u skladu s važećim propisima.Sporedni nestambeni hodnik – 120 cm . .Pod – vodootporan.2.Minimalna neto visina galerije – 240 cm . Prema galeriji nije dozvoljena orijentacija spavaona. protuklizni 6.2. Sporedno stubište Arhitekt je dužan prvenstveno izbjegavati potrebu za sporednim stubištem. Sporedno sigurnosno (vatrogasno) stubište potrebno je projektirati isključivo u specifičnim lokacijskim uvjetima u skladu s protupožarnim uvjetima (visina zgrade i duljina stambenih hodnika). nivo galerije mora biti minimalno 5 cm niži od nivoa stanova.Minimalna neto visina hodnika – 240 cm . Preporučuje se projektirati otvoreno sporedno stubište na pročelju u laganom negorivom materijalu. .2. Za ostale sadržaje u zgradi potrebno je projektirati posebn(o)a stubišta. 6. Kod pomoćnih prostora orijentiranih na galeriju arhitekt treba voditi računa o vizualnoj i fizičkoj zaštiti prostora.Maksimalna dužina hodnika do vanjskog prostora – 15 m .8. a minimalne dimenzije iznose: .90 cm (ili više prema proračunu evakuacije iz projekta protupožarne zaštite). U slučaju upotrebe galerije preporuča se samo zatvorena i ventilirana galerija u obliku duplex ili triplex sustava (1 galerija na svakoj drugoj ili trećoj etaži).Maksimalna dužina slijepog hodnika – 7 m . Galerije Galerija je hodnik smješten uz pročelje zgrade.6.2. Kod otvorene galerije svaki stan mora imati vjetrobran s dvojim vratima od 32 .Pod – vodootporan. Projektantima se prvenstveno ne preporuča upotreba galerijskog sustava komuniciranja radi velikih komunikacijskih površina i nepovoljnih koeficijenata ekonomičnosti. Ona može biti otvorena ili zatvorena.Glavni stambeni hodnik (vrata prema hodniku) – 150 cm .Minimalna širina galerije (vrata prema stanovima) – 150 cm .Minimalne širine stubišta . a pod galerije mora biti izveden od vodonepropusnog materijala s ugrađenom odvodnjom prema pročelju na maksimalno svakih 6 m.

Galerija mora biti dobro umjetno osvijetljena. Zajedničko spremište Na nivou podruma ili prizemlja zgrade u blizini glavnog ili sporednog ulaza potrebno je projektirati zajedničko spremište za opremu zgrade i priručnu radionu (lopate.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU kojih su vanjska vrata izvedena od materijala otpornog na vodu (aluminij.Minimalna neto visina prostorije – 240 cm . . Dizalo U zgradama visine P+4 ili više (u nižim zgradama potrebno je osigurati prostor za naknadnu ugradnju) potrebno je projektirati osobno dizalo na svakom stubištu nosivosti za minimalno 4 osobe. 6. Ulaz u dizalo ne smije se predvidjeti iz vjetrobrana. a strojarnica mora biti pod ključem. Položaj voznog okna dizala prema okolnim stanovima u tlocrtu treba projektirati tako da se dizalo naslanja na nestambene prostorije okolnih stanova.). Prihvaćaju se alternativna rješenja u blizini ulaza ili garaže za bicikle. Arhitektima se preporučuje upotreba hidrauličkih dizala koja stvaraju manju buku. protuklizni 6.9.Minimalna širina prostorije – 2 m .6 m2/10 stanova .2.Minimalna površina prostorije . zastave. alat domara i dr. 6. Prostorija može biti prirodno ili umjetno ventilirana. Stanice dizala je potrebno planirati isključivo na nivou ulaza u stanove tako da ulazna vrata dizala ne ometaju ulaz u stanove. a unutar dizala i oko njega potrebno je projektirati prema propisima zvučnu zaštitu. civilna zaštita.) Prostorija može biti prirodno ili umjetno ventilirana. te opremljena automatom za gašenje i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje. Kod zgrada visine P+8 i više (visine >22 m) uz svako stubište potrebno je projektirati dizalo čija kabina iznosi minimalno neto 100 x 220 cm i fizički ga odvojiti od stubišta.Minimalna površina prostorije . .2. Pozivna tastatura mora imati signalizaciju za visinski položaj dizala. Ulaz u dizalo mora biti pregledno smješten u odnosu na ulazni prostor s vjetrobranom.Minimalna širina prostorije – 2 m . prva pomoć.Minimalna neto visina prostorije – 240 cm 33 . Ulaz u strojarnicu dizala mora biti iz javno dostupne komunikacije.Pod – vodootporan.10. rezervni vatrogasni aparati. a njen položaj dostupan iz invalidskih kolica. Ispred dizala predprostor se minimalno dimenzionira 150 cm po širini i 200 cm po dubini. plastika i sl. Prostorija za bicikle Na nivou podruma ili prizemlja zgrade u blizini glavnog ili sporednog ulaza potrebno je projektirati prostoriju za bicikle. a unutar prostorije obavezno je projektirati dovod i odvod vode s umivaonikom.6 m2/10 stanova .2.11.

Pod – vodootporan. Na podu obavezno projektirati podnu rešetku.Minimalna širina vrata – 1 m . Sva spremišta stanara potrebno je povezati zajedničkom komunikacijom u protupožarnu cjelinu s prirodnom ventilacijom i ovjetljenjem. Spremišta stanara Za svaki stan potrebno je predvidjeti jedno spremište u podrumu ili prizemlju u blizini ulaza i stubišta.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .Minimalna površina prostorije za otpad – 6 m2/10 stanova . Unutar prostorija sve kontejnere ili kante predvidjeti mobilne na kotačima.2.). Unutar 34 .Minimalna širina spremišta – 1 m . te ga označiti istim brojem pripadajućeg stana. staklo.Minimalna širina zajedničkog hodnika – 120 cm . Otpadni kontejneri se mogu smjestiti u zgradi ili izvan nje na vidljivom mjestu. potrebno ga je projektirati skrivenog u funkcionalno i estetski kvalitetnom objektu. Prostorije za kućni otpad i smeće Prostorije predvidjeti na svakom stubištu unutar zgrade na pročelju s obaveznim vanjskim ulazom. .Minimalna širina vanjskog ulaza s dvosrukim vratima – 2 m . Predlaže se smještaj prostorija uz sporedni ulaz. protuklizni 6.Pod – cementna glazura Spremište stanara služi za odlaganje stvari za povremenu upotrebu. Ulazna vrata u zajedničku komunikaciju potrebno je projektirati iz metala i otvarati ih prema van ili stubištu u smjeru evakuacije.Minimalna neto površina spremišta – 2 m2 . a unutar prostorije obavezno je projektirati dovod i odvod vode s umivaonikom u fizički zaštićenoj niši. pet ambalaža. U koliko se prema lokalnim komunalnim uvjetima zahtjeva deponiranje smeća izvan zgrade. U koliko se planira dodatni unutarnji ulaz iz stubišta ili drugog prostora zgrade. Vanjski ulaz u prostorije za otpad i smeće mora biti prometno pristupačan. Vrata na svakom spremištu otvaraju se prema van. Kod većeg broja stanova na stubištu prostorije treba dimenzinirati prema stvarnom proračunu količine otpada i smeća.Minimalna neto visina prostorija – 240 cm .Pod – vodootporan. Prostorija za smeće se mora prirodno ventilirati i umjetno preko krova. a dodatni otvori mogu biti unutar privatnih spremišta. limenke i sl. protuklizni Preferira se prikupljanje otpadnog materijala za reciklažu (papir. .12. ali ne nametljiv radi svoje funkcije. 6. između je neophodno predvidjeti predprostor s dvojim vratima.Minimalna površina prostorije za smeće – 6 m2/10 stanova .13.Minimalna neto visina spremišta – 240 cm .2. Otvori najbližih stanova trebaju biti udaljeni od ulaznih vrata prostorije za smeće i mjesta za njenu ventilaciju.

U koliko to nikako nije moguće trafostanicu je potrebno potpuno dilatirati unutar objekta s posebnim temeljima.Pod – cementna glazura 6. Horizontalni razvod kanalizacije 35 . 6.14. Preporuča se smještaj u razizemlju s obaveznim vanjskim ulazom koji je pristupačan za dostavna vozila kod popravka opreme. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti položaju dimnjaka i rezervnog izlaza. Dimenzioniranje i ulaz u trafostanicu moraju odgovarati uvjetima lokalnog dobavljača električne energije.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU spremišta ne smiju se nalaziti nikakvi ventili. bočni zidovi i strop prema stanovima moraju biti dvostruko pojačano zvučno izolirani.2. Na pročelju potrebno je predvidjeti prirodnu ventilaciju i osvjetljenje. Dimenzioniranje se vrši prema važećim propisima u odnosu na potrebnu količinu energije.2.2.1. dvostrukim zidovima i dvostrukim stropom radi osiguranja zvučne zaštite i zaštite od vibracija.17. Sva dinamička oprema (pumpe i sl. U idejnom projektu arhitekt mora posvetiti veliku pažnju koncepciji instalacijskog razvoda i usuglašavanju istog. Projektant je dužan dostaviti dokaz da je takvim rješenjem osigurao zaštitu korisnika zgrade od svih negativnih zračenja i buke. Trafostanica Projektant treba po svaku cijenu izbjegavati smještaj trafostanice unutar stambene zgrade.Pod – cementna glazura 6. Kotlovnica ili podstanica obavezno se planira na vanjskom pročelju zgrade na mjestu koje nije suviše istaknuto prema pristupnoj ulici.2. Ulazna dvokrilna vrata minimalne širine 2 m potrebno je projektirati iz negorivog materijala i otvarati ih prema van u smjeru evakuacije. Zajedničke instalacije Horizontalni i vertikalni razvod pojedinih instalacija unutar zgrade znatno utječe na funkcionalnost i estetiku zajedničkih i pojedinačnih prostora. . 6. revijska okna i ispusti moraju biti u javno dostupnim komunikacijama. a pod mora biti dilatiran zajedno od zidova i temelja. Horizontalni razvod 6. .2. potrebno je projektom izbjeći dodirivanje zidova ili stropova kotlovnice sa zidovima ili podovima stanova. ispusti.15. U suprotnom. Kotlovnica ili podstanica Smještaj kotlovnice ili podstanice ovisi o pogonskoj energiji i lokalnom dobavljaču energije. U principu kotlovnicu ili podstanicu treba projektirati u težištu zgrade kako bi horizontalni i vertikalni razvod tople vode i grijanja bio što ravnomjerniji. revizijska okna dimnjaka ili kanalizacije. U principu.16. podnu rešetku i umjetnu ventilaciju preko krova. Svi ventili.) mora biti učvršćena za pod radi smanjenja vibracija.17. te unutar prostora potrebno je predvidjeti praonik.

vertikale instalacija maksimalno grupirati . kanalizacije. umjetne ventilacije i dimnjaka zatvoren obzidom ili drugim industrijskim materijalom). a ne nužnih strojarskih horizontalnih savijanja.2. Revizijski ulazi u takve kanale trebaju biti isključivo iz javno dostupnog prostora. Izuzetno. 6. u slučaju kada to nije moguće. Kako to značajno poskupljuje izvedbu.čvorove planirati u osi tlocrta radi usklađivanja sa sljemenom (kada se radi o kosom krovu) .2.17.2. ovakve slučajeve treba izbjegavati na način da se ne izvodi podrum gdje nije moguć njegov spoj na kanalizacijsku mrežu.planirati minimalni broj istih prodora kroz krovnu plohu 36 . pri čemu kanal treba biti hidroizoliran s gornje strane prema stambenom prostoru.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Horizontalni razvod kanalizacije potrebno je predvidjeti ispod kote gotovog poda najniže etaže. Horizontalni razvod plina Horizontalni razvod plina potrebno je predvidjeti ispod stropa podruma ili javno dostupne komunikacije što je pravilnije moguće bez uobičajenih. 6. Da bi se osigurao estetski kvalitet instalacijskih čvorova i jedinstvo arhitekture i instalacija potrebno je: . horizontalni razvod vodovoda potrebno je predvidjeti u kanalu ispod gotovog poda najniže etaže. Posebno je potrebno uspostaviti suradnju s lokalnim distributerom plina kako bi se osigurali arhitektonski estetski kriteriji pri razvodu instalacija plina. Za svaki stan je potrebno osigurati vlastito brojilo prema lokalnim komunalnim uvjetima.3. a preporuča se da budu izvan zgrade. Izgled instalacijskih čvorova u tlocrtu i na krovu znatno utječe na ukupnu estetsku sliku zgrade i stana (instalacijski čvor je vertikalni skup-kanal instalacija vodovoda. Unutar zajedničkih komunikacija potrebno je projektirati skriveni horizontalni razvod u kontinuiranom spuštenom stropu.17.18.u tlocrtu projektirati identične čvorove u pravilnom ritmu (u rasteru) . 6. Sve ventile ili mjerne uređaje treba predvidjeti na izoliranim mjestima gdje nema učestalih komunikacija. Vertikalni razvod U zgradi je obavezno projektirati simpleks sustav vertikalnih instalacija kod kojega svaki stan po horizontali ima svoju instalacijsku vertikalu radi osiguranja potrebne zvučne izolacije između stanova. Svi ventili ili mjesta za ispust moraju biti smješteni u javno dostupnom dijelu prostora s ugrađenim reviziskim oknima.2. Horizontalni razvod vodovoda Horizontalni razvod vodovoda potrebno je predvidjeti ispod stropa podruma. Ako zgrada nema podrum. Vertikale i plinska brojila potrebno je projektirati u zaštićenoj niši. Ne dozvoljava se glavni horizontalni razvod kanalizacije unutar stambenog prostora ili zajedničkih komunikacija. dozvoljava se projektiranje horizontalnog razvoda kanalizacije ispod stropa podruma unutar instalacijske etaže s mogućnošću revizije izvan objekta.

0 m K – 0.00 . Glavni ili rezervni dimjak može se ukomponirati u intalacijski čvor uz uvjet da se osigura pravilno korištenje dimnjaka iz stambene prostorije.60 . balkoni i popločani vrtovi K – 0.neiskorišteni tavan bez stubišnog ulaza visine > 2.nenatkrivene terase.2.projektirati peto pročelje (sliku krova) .00 .19. hodnici.trakasti i temelji samci normalne dubine K – 0. Pod neto površinom podrazumjeva se ortogonalna projekcija ukupne izgrađene zgrade mjerene između unutarnjih rubova konačno obrađenih 37 .50 .natkrivene terase K – 0. bez koeficijenata redukcije.19. te bruto razvijene (BRP) i neto korisne površine (NKP).2.00 .lođe K – 0.tavan sa stubišnim ulazom visine 1.tavan sa stubišnim ulazom visine > 2.0 m K – 1.temeljna ploča.2.75 .19.0 m K – 1.0 m K – 0.75 . Bruto površina (BP) i bruto razvijena površina (BRP) Pod bruto površinom podrazumjeva se ortogonalna projekcija ukupne izgrađene zgrade mjerene između vanjskih rubova konačno obrađenih zidova uključujući lođe. Ne dozvoljava se ugradnja usponskih vodova instalacija vodovoda i kanalizacije unutar jednog zida radi slabljenja zvučne zaštite i nepristupačnosti za reviziju i popravak.4.75 . Nije dozvoljeno etažiranje vertikala kanalizacije unutar stambenog prostora.5 . 6.tavan sa stubišnim ulazom visine < 1. Vertikalne instalacije projektirane na pročelju zgrade potrebno je dobro izolirati.50 . Revizijska okna kod etažiranja instalacija moraju se nalaziti u javno pristupačnom prostoru.stanovi i poslovni prostori visine 2.spremišta i nepregrađene garaže K – 0.1. 6.duža os svakog čvora mora biti okomita na sljeme Ne dozvoljavaju se krovne uvale kod prodora instalacijskog čvora ili dimjaka kroz krovnu plohu. Neto površina (NP) i neto korisna površina (NKP).35 .0 m K – 1. Bruto razvijena površina zgrade je zbroj svih građevinskih bruto površina dijelova zgrade korigiranih s odgovarajućim koeficijentima prema slijedećem: .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .skupne pregrađene garaže K – 0. rampe.50 .0 – 2. trijemove i sl. balkone. tehničke i pomoćne prostorije K – 1. dizala.0 m K – 0.25 .ravni neprohodni krov K – 0.individualne garaže K – 0. temelji na pilotima i temelji povećane dubine K – 0. stubišta.00 6. galerije.00 .00 .stubišta.skloništa K – 1.35 .Izračun površina i volumena Kod izračuna površina i volumena koristimo se terminima bruto (BP) i neto površine (NP).stanovi i poslovni prostori visine > 4.50 .2.

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

zidova uključujući hodnike, stubišta, galerije, lođe, balkone, terase, trijemove i sl. bez bez koeficijenata redukcije. Neto korisna površina je zbroj svih korisnih netto otvorenih i zatvorenih površina svih stanova uključujući površine ugrađenih ormara, kupaonske kade i tuša korigiranih s odgovarajućim koeficijentima prema sljedećem: - podne površine stana visine < 1,0 m K – 0,25 - podne površine stana visine 1,0 – 2,0 m K – 0,50 - podne površine stana visine 2,0 – 2,5 m K – 0,75 - podne površine stana visine 2,5 – 4,0 m K – 1,00 - podne površine stana visine > 4,0 m K – 1,50 - podne površine lođe K – 0,75 - podne površine natkrivene terase K – 0,50 - podne površine nenatkrivene terase i balkona K – 0,25 - popločane površine ograđenog vrta K – 0,25 - nepopločane površine ograđenog vrta K – 0,10 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine < 1,0 m K – 0,00 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine 1,0 – 2,0 m K – 0,25 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine 2,0 – 2,5 m K – 0,50 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine > 2,5 m K – 0,75 U neto korisne površine ne računaju se niše vrata, prozora ili drugoga < od 16 cm, zatim vertikalni usjeci u zidu < 20 cm, kao niti horizontalni usjeci < 50 cm.
*Slijedi obračun prema volumenu

6.2.20. Parametri ekonomičnosti (K) Parametrima ekonomičnosti se određuju odnosi korisne stambene površine i određenih građevinskih veličina u cilju utvrđivanja njihovih kvantifikacijskih omjera i granica u kojima se ti omjeri mogu prihvatiti kao građevinski racionalni i ekonomski opravdani. Programom se definiraju slijedeći koeficijenti ekonomičnosti: K1 = BP/NKP – odnos bruto površine i neto korisne površine K2 = BRP/NKP – odnos bruto razvijene površine i neto korisne površine K3 = PP/NKP – odnos površine pročelja i neto korisne površine K4 = PP/PO – odnos površine pročelja i površine ostakljenja
* Slijedi izrada uvjeta za izračun ekonomičnosti zgrade putem obračuna volumena

Koeficijent ekonomičnosti zgrade K2 treba se kretati u granicama: K2 = 1,35 – 1,40 Ovaj pravilnik upozorava autore arhitektonskih projekata na potrebu racionalnog dimenzioniranja površina pročelja i ostakljenja u skladu sa socijalnim intencijama programa. Jednako tako autori se trebaju racionalno odnositi prema upotrebi raspona i tipa konstrukcije izbjegavajući raspone < 3,0 i > od 6,0 m, kao i izrazito velike konzole.

38

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

6.3.

Stan Poželjna su inovativna stambena rješenja koja uvažavaju najsuvremenije zahtjeve, ali i uvažavaju lokalne uvjete pri čemu je cilj fleksibilan i adaptibilan stan s hibridnim funkcijama u granicama zadanih maksimalnih i minimalnih NKP stana i traženog koeficijenta ekonomičnosti K2. Autor sam bira načine racionalizacije stana i zgrade dokazujući ih detaljnim troškovnikom. Stambene prostorije i grupe prostorija u okviru stana moraju zadovoljiti funkcionalne zahtjeve koji proizlaze iz funkcije spavanja, boravljenja, odmora, prehrane, higijene i kretanja u stanu. Temeljem liječničkih istraživanja odnosa količine i kvalitete zraka u stanu prema razvoju bolesti dišnih puteva Program društveno poticane stanogradnje insistira na povećanoj kubaturi zraka u stanu. Prema orijentaciji stanove dijelimo na jednostrane, dvostrane s nasuprotnim orijentacijama, dvostrane s dijagonalnom orijentacijom i višestrane stanove. Prema stranama svijeta povoljne orijentacije stanova su od istoka, preko juga do zapada. Jednostrana orijentacija od sjeveroistoka do sjeverozapada nije dozvoljena, kao niti jednostrana orijentacija stanova većih od dvoiposobnog. Optimalne orijentacije su dvostrane kardinalne ili ekvisolarne. Male stanove (1S) nužno je orijentirati dužom osi uz pročelje radi osiguranja svih traženih uvjeta osvjetljenja i ventilacije, a kod većih stanova preporuča se najvažnije prostorije u stanu organizirati dužom osi uz pročelje ili projektiranje svjetlika i atrija radi osiguranja uvjeta ventilacije i osvjetljenja kuhinje, blagovanja ili pomoćnih prostorija u stanu. Dnevne i spavaće sobe nije dozvoljeno orijentirati na svjetlik ili atrij manji od 50 m2. Svaki stan, od jednosobnog na dalje, mora imati najmanje polovinu sobe za spavanje vizualno odvojenu od ostalog dijela stana s otvorom na pročelju. Preporuča se organizacija stana prema grupama prostorija s istom ili srodnom funkcijom, ali dozvoljena je organizacija stana prilagođena specifičnostima podneblja i lokalnoj stambenoj kulturi. Kod projektiranja posebno se naglašava potreba istraživanja podizanja nivoa lokalne kulture stanovanja i osiguranja fleksibilnih uvjeta najsuvremenijeg stanovanja kao što je projektiranje hibridnih prostorija i prostora koji lako mogu mijenjati namjenu. Površina pojedinih prostorija se može preraspoređivati što je potrebno dokazati novom kvalitetom stana. Svaku preraspodjelu površina potrebno je dokumentirati kroz upotrebnu vrijednost prostora s ucrtanim namještajem i sanitarnim čvorovima za instalacije. Ulaz u stan potrebno je smjestiti u težištu stana kako bi se osigurala najmanja moguća površina komunikacija i najlakša veza. U ulazno prostoru neophodno je osigurati minimalno jedan garderobni ormar dubine 60 cm i širine 60 kod manjih stanova ili 60 cm dubine i širine 120 cm kod većih stanova. Potrebno je izbjegavati velike komunikacijske prostore odvojene od ostalih prostorija i pokušavati ih preklapati sa stambenim prostorijama radi višenamjenskog korištenja objedinjenih površina. Objedinjavanje komunikacija ne smije narušiti osnovne funkcije prostora (prolazak kroz spavaću sobu, kuhinju ili kupaonu prema drugoj sobi). Nije dozvoljeno projektirati “Z” hodnike od ulaza do zadnje prostorije u stanu.

39

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

U stanovima većim od dvosobnog (2S) obavezno je projektirati odvojeni prostor wc-a s umivaonikom, a druga wc školjka treba se planirati u kupaoni. Preporuča se odvojeni wc projektirati u ulaznom prostoru stana. U jednosobnom stanu obavezno je odvojiti unutar boravka pregradom 8 m2 za spavanje s posebnim otvorom na pročelju, a u stanovima većim od jednosobnog (1S) obavezno je osigurati mogućnost potpunog odvajanja dodatne polovice sobe od 8 m2 s otvorom na pročelju, dok je dozvoljen ulaz u takvu dodatnu sobu iz dnevne sobe, blagovaone ili hodnika. Svakom stanu potrebno je osigurati fizičku, zvučnu i vizualnu zaštitu. U prizemnim stanovima obavezna je ugradnja roleta, grilja ili druge fizičke zaštite od pogleda i provale preko cijele visine i širine prozora i terasa ili lođa. U svakom stanu preporuča se projektirati minimalno jednu lođu zatvorenu staklom, lexanom, roletama i sl. za min. stol s četiri stolice i s ulazom iz javnog dijela stana (boravak, blagovanje, komunikacije). - Obvezna brutto visina stana – 300 cm - Minimalna netto visina stana – 270 cm - Minimalna visina poda stana od okolnog terena – 80 cm - Minimalna visina ograde prizemnog stana mjerena izvana – 180 cm - Minimalna netto dubina vrta – 3 m - Minimalna netto dubina terase – 2 m - Minimalna visina parapeta prema galeriji – 180 cm - Minimalna udaljenost prozora dnevne i spavaće sobe od nasuprotnog volumena – 8 m 6.3.1. Vrste stanova Vrste stanova određuju se prema sadržaju i veličini stana, a naziv prema broju soba i polusoba u stanu ne računajući dnevni boravak i to: G – garsonjera 1 osoba 0,5S – posobni 1-2 osobe + 1 (dodatna polusoba) 1,0S – jednosobni 2 osobe + 1 (dodatna polusoba) 1,5S – jednoiposobni 3 osobe + 1 (dodatna polusoba) 2,0S – dvosobni 4 osobe + 1 (dodatna polusoba) 2,5S – dvoiposobni 4-5 osoba + 1 (dodatna polusoba) 3,0S – trosobni 5 osoba + 1 (dodatna polusoba) 3,5S – troiposobni 5-6 osoba + 1 (dodatna polusoba) 4,0S – četverosobni 6 osoba + 1 (dodatna polusoba Dodatna polusoba je prostor koji korisnik može naknadno odvojiti od dijela stana s posebnim prozorom i grijaćim tijelom, ali u tom slučaju su moguća organizacijska odstupanja od Pravilnika.
*Slijedi izrada normativa stanova za hendikepirane osobe.

6.3.2. Vrste prostorija u stanu Prema namjeni prostorije u stanu dijele se na: a/ Stambene prostorije

40

wc (WC) .gospodarski prostor (GP) d/ Otvoreni prostori .3. . Poželjno je da vjetrobran bude prirodno osvjetljen.biblioteka (BI) .vjetrobran (VJ) . a otvor na njoj takav da osvjetljava podjednako cijelu prostoriju.vrt (VR) . Vjetrobran (VJ) Na ulazu u stan potrebno je projektirati vjetrobran u slučaju prilaska stanu preko vanjske galerije ili kod direktnih ulaza u stan iz vanjskog prostora.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .garderoba (GD) c/ Dodatne prostorije .terasa (TE) .spavaću sobu za jednu osobu (SP1) . Optimalni oblik svake stambene prostorije ili prostora treba se kretati unutar raspona stranica 1:1 do 1:2.1.Minimalna dimenzija vjetrobrana – 120 x 120 cm ili 120x60 cm kada se ulazna vrata otvaraju prema van .kupaona (KP) .spavaća soba za dvije osobe (SP2) .3.blagovaona (BL) .radna soba (RS) . Pod vjetrobrana mora biti minimalno 2 cm niži od poda u ulazu stana.lođa (LĐ) e/ Prateće prostorije . Ispred vjetrobrana obavezno je osigurati natkriveni prostor.3.garaža (G) 6. 6. Vanjska vrata vjetrobrana moraju biti od vodootpornog materijala i metalno ojačana radi sigurnosne zaštite. U principu svaku vanjsku galeriju potrebno je zatvoriti i dobro ventilirati.kuhinja (KH) b/ Pomoćne prostorije . a kod pomoćnih prostorija ili prostora treba biti unutar maksimalnog odnosa stranica 1:3.hodnik (HO) .spremište (S) . Pod predprostora ispred vjetrobrana mora biti niži za minimalno 3 cm od poda vjetrobrana s padom od vjetrobrana prema van.Namještaj – vješalica dubine 30 cm 41 .ulaz (UL) .Minimalna dubina natkrivenog predprostoram – 120 cm .dnevni boravak (DB) . Opis prostorija u stanu Tlocrtni oblik svake prostorije u stanu treba biti cjelovit.balkon (BA) .3.izba (IZ) .

ulaz mora biti iz komunikacijskih prostora. Ulaz (UL) Oblik ulaza mora osigurati nesmetano mimoilaženje dvije osobe i smještavanje garderobnog ormara za odjeću i obuću. Preporuča se ugradnja suvremene opreme (napr. rasvjetom i elektro priključkom .60 cm. a instalacijski blok (vodovod. perilica neto dimenzija 60 x 60 cm (ne smije biti pored kade).Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm .Minimalna svjetla širina vrata – 70 cm . predprostor s umivaonikom.Oprema – kada dužina 170 cm. Preporuča se trodjelna kupaona s odvojenim cjelinama.Minimalna širina prolaza između elemenata opreme – 90 cm . Kod stanova bez odvojenog wc-a ulaz u kupaonu mora biti pristupačan za goste i u blizini kuhinje. ventilacija. Kod umjetne ventilacije obavezna je ugradnja ventilatora povezanog s paljenjem rasvjete u kupaoni. Prema vanjskim bučnim zajedničkim komunikacijama potrebno je predvidjeti zvučno izolirana vrata ili dvostruka vrata. ali nikako iz prostora u kojem je integrirana blagovaona. Funkcionalno ulaz može biti odvojen ili spojen s ostalim komunikacijskim prostorima ili prostorom dnevnog boravka i blagovanja. . protuklizni . poželjna je prirodna ventilacija i prirodno osvjetljenje.Obavezan instalacijsko-ventilacijski čvor .Minimalna širina ulaza do namještaja – 120 cm . dimnjak i dr.) 6. Kupaona (KP) Kada je u stanu projektirana samo jedna kupaona. širine 90 do 120 cm .4. jacuzzi kada.3. ventilacija. dodatni tuš i dr.3.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm .3. ormarić s ogledalom.Obavezno projektirati podni sifon. ormarić za prljavo rublje dubine 40 cm. wc školjka. Oblik kupaone mora biti cjelovit.Pod – po izboru projektanta 6.) ne bi trebao biti na vanjskom zidu. garderobom ili perilicom. kanalizacija. .Pod – vodootporan.) ne preporuča se na vanjskom 42 . kanalizacija. odvojeni prostor s wc školjkom i odvojeni prostor s kadom (i tušem). protuklizni 6.3. Ispred wc-a obavezan je prostor s ugrađenim umivaonikom ako je wc u kontaktu s blagovanjem. dimnjak i dr. Ulaz u wc mora biti iz komunikacijskih prostora u blizini ulaza u stan.3. Wc (WC) Odvojeni prostor wc-a s umivaonikom mora se obavezno predvidjeti kod jednoiposobnih i većih stanova uz obaveznu wc školjku u kupaoni.3. Instalacijski blok (vodovod. Poželjna je prirodna ventilacija i prirodno osvjetljenje. Kod umjetne ventilacije obavezna je ugradnja ventilatora povezanog s paljenjem rasvjete u wc-u.3.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .Namještaj – ormar dubine 40 do 60 cm.Pod – vodootporan. umivaonik širine 50 .2. širine 60 cm.

Minimalna svjetla širina vrata – 60 cm . Hodnik ispred spavaona poželjno je da bude odvojen vratima ili tako organiziran da se osigura intimno kretanje između spavaona i kupaone.Pod – vodootporan.Minimalna dubina wc-a s vratima prema unutra – 140 cm .Minimalna širina prolaza između namještaja – 90 cm .Oprema – wc školjka.3.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU zidu. Kod velikih stanova preporuča se projektiranje odvojene prostorije garderobe kao zajedničke ili pripojene nekoj od spavaona. . ali se preporuča površina namijenjena za hodnik može prenamijeniti i povećati neki drugi prostor stana.Minimalna širina hodnika bez namještaja – 90 cm . Poželjna je ventilacija garderobnog prostora.Minimalne dimenzije ugrađenog ventiliranog ormara – 60x120 cm .3. a nije dozvoljen iz boravka ili spavaona. . umivaonik širine 40 cm .Minimalna svjetla širina vrata – 80 cm . protuklizni 6. Izbu je moguće planirati na pročelju ili u sklopu lođe. Preporuča se projektiranje ugrađenih ormara.Oprema – police dubine 40 cm .Minimalna širina wc-a sa umivaonikom na mjestu umivaonika – 120 cm .Minimalna svjetla širina vrata – 60 cm . Ulaz u izbu preporuča se iz kuhinje ili komunikacijskih prostora. Ispred wc-a preporuča se predprostor s ugrađenim minimalnim umivaonikom.3. protuklizni 6. . Hodnik (HO) Prema potrebi kod većih stanova može se projektirati hodnik koji povezuje funkcionalne dijelove stana.Minimalna širina prolaza između vješalica – 60 cm 43 . Garderoba (GD) U stanu je neophodno osigurati minimalno 150 cm dužine garderobnih ormara po svakoj osobi u stanu.7.Oprema – ormari dubine 60 cm .Minimalna dubina wc-a s vratima prema van – 120 cm . Kod stanova G i 0.5S izba se može zamijeniti ventiliranim ormarom adekvatne površine.Pod – po izboru projektanta 6. Vrata izbe treba otvarati prema van.Minimalna dubina prostora garderobe – 120 cm .Minimalna širina prolaza između polica – 60 cm .3.Obavezan instalacijsko-ventilacijski čvor . U slučaju kada je izba u sredini stana mora biti umjetno ventilirana.3.5.3.6. Izba (IZ) Poželjna je prirodna ventilacija i smještaj na hladnom i neosunčanom pročeljnom zidu. ali se površina namijenjena za garderobu može prenamijeniti i povećati neki drugi prostor stana.Minimalna širina wc-a bez umivaonika – 90 cm .Pod – vodootporan. .

štednjak i hladnjak treba razmjestiti u obliku što ravnomjernijeg trokuta s ukomponiranim radnim plohama oko svakog navedenog elementa. napa 50 cm dubine i 60 cm širine . minimalno dvostruki sudoper 90 cm s dva korita.Pod – po izboru projektanta 6.3. Nije dozvoljeno projektirati štednjak ispod prozora radi montaže ventilacijske nape. visoki hladnjak 60 x 60 cm.Minimalna svjetla širina vrata – 80 cm . hladnjak s dovodom i odvodom vode.Minimalna visina parapeta prozora – 120 cm . Ukupna minimalna razvijena duljina kuhinjskih elemenata kod većih stanova treba zadovoljiti kriterij duljine 100 cm po osobi koja živi u stanu.Minimalna dubina radne plohe i donjih elemenata – 60 cm . Ispod visećih elemenata obavezna je umjetna rasvjeta.Obavezan instalacijsko-ventilacijski čvor .3. Preporuča se radna kuhinja u obliku slova “U”. Prostor kuhinje mora se dobro osvijetliti u težištu kuhinje ili po rubu i ventilirati prirodno direktno ili preko blagovaone. Na početku ili kraju radne plohe obavezno je potrebno planirati ugradnju visokog hladnjaka. Kuhinja (KH) Sadržaj kuhinje čine slijedeći elementi i oprema: sudoper s prostorom za smeće.9.Pod – po izboru projektanta 6.Oprema – vješalice ili ormari dubine 60 cm . Hladnjak je potebno smjestiti na početku niza elemenata prema ulazu u kuhinju. perilica za suđe.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . Kuhinju je potrebno dodatno dobro ventilirati pomoću ugrađene nape s ventilacijskim kanalom i ventilatorom. štednjak s napom. štednjak 60 x 60 cm.Minimalni pristupak prozora za viseće elemente – 40 cm .Minimalna visina hladnjaka – 150 cm . Sudoper. Poželjne su obostrane radne plohe uz štednjak i sudoper.Oprema – radne plohe dubine 60 cm. Najmanje jedna strana kuhinje treba imati gornje viseće elemente. elementi za crno i bijelo suđe.Minimalna širina prolaza između ormara – 90 cm . . Radna kuhinja može biti povezana s blagovanjem. Između elemenata potrebno je projektirati kontinuiranu radnu plohu u kojoj je ugrađena oprema.Minimalna svjetla širina vrata – 80 cm . radne plohe i prema potrebi ventilirani ormar.Minimalna širina prolaza između radnih ploha s elementima – 90 cm . Blagovaona (BL) Prostor za jelo u svakom stanu mora omogućiti smještaj stola s minimalno četiri stolice.Maksimalna udaljenost sudopera od kanalizacijske vertikale – 3 m . Potrebno je obratiti pažnju na udaljenost nape od ventilacijskog kanala i način njenog priključenja.3. “L” ili dvostruki paralelni “I” ili stambena kuhinja. boravkom ili ulazom preko veće stijene koja se može otvarati.8. odnosno u većim stanovima broj stolica za stolom za blagovanje 44 .Maksimalna udaljenost štednjaka od ventilacijske vertikale – 3 m . Poželjno je osigurati ulaz u kuhinju iz komunikacijskih prostora.3.

polica 40 cm dubine 120 cm širine .3. Preporuča se prirodno osvjetljenje blagovaone i veza s vanjskim prostorom lođe. .3.12.11. Preporuča se sobu dužom stranicom smjestiti uz pročelje kako bi se osigurala mogućnost podjele sobe na dvije polovine.Minimalna oprema – grupa za sjedenje za 4 osobe. radni stol 60 cm dubine i 90 cm širine.Pod – po izboru projektanta 6.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . potrebno je osigurati rješenje za sprečavanje širenja mirisa (pomična pregrada). a posebno u spavaćoj sobi. uzglavlje kreveta s rasvjetom.Minimalna širina blagovaone kada je duljina paralelna s pročeljem – 220 cm .Pod – po izboru projektanta 6. vitrina ili polica 40 cm dubine 120 cm širine .3. terase ili vrta na kojima se može blagovati. Blagovaona može biti odvojena ili integrirana u neki drugi prostor s dobrom vezom bez visinskih razlika do kuhinje.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . ormar dubine 60 cm i dužine 200.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU mora odgovarati broju osoba koje žive u stanu povećanom za dva. Dnevni boravak (DB) Projektiranje najvećeg i najvažnijeg zajedničkog prostora u stanu preporuča se dužom stranicom uz pročelje kako bi se osigurao uvjet naknadnog odvajanja dodatne polovine sobe od 8 m2 s posebnim otvorom na pročelju.3.Minimalna oprema – krevet 180 x 200 cm. radni stol 60 cm dubine i 120 cm širine. prostor za video i audio opremu.Minimalna oprema – minimalno stol 80 cm širine i 120 cm duljine. ormar dubine 40 – 60 cm i dužine 200 – 400 cm.Minimalna širina blagovaone kada je duljina okomita na pročelje – 240 cm .Minimalna širina spavaće sobe – 280 cm .Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm .Minimalna širina dnevnog boravka – 360 cm . U cijelom stanu. dobro je projektirati ugrađene garderobne ormare. Dnevni boravak može biti integriran s drugim prostorima stana. radni stolac.10. mali stol.3. te radni stolac ako se ne predviđa u dnevnom boravku . Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka. Spavaća soba za dvije osobe (SP2) 45 . Ako se uz kuhinju prema drugim prostorima projektira bar. Spavaća soba za roditelje (SP2) Projektom je potrebno ostvariti mirni prostor u stanu koji je što kraće i jednostavnije povezan s kupaonom i garderobom. 4 stolca.Pod – po izboru projektanta 6. svaka s prozorom na pročelju i ulazom iz javnog dijela stana. Uz dnevni boravak potrebno je osigurati blizinu otvorenog prostora stana ili povećani francuski prozor pridržavajući se protupožarnih uvjeta (vertikalno naizmjenični francuski prozori). grupa za rad za jednu osobu. .3.Minimalna širina polovine sobe – 210 cm . . dječji krevet 70 x 140 cm.

Preporuča se sobu dužom stranicom smjestiti uz pročelje kako bi se osigurala mogućnost podjele sobe na dvije polovine.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . radni stolac.Minimalna duljina spavaće sobe – 420 cm . U sobi se preporuča projektirati ugrađeni garderobni ormar. terasa (TE). Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka.3. Kod prizemnih stanova odmah se zahtjeva tehničko rješenje koje osigurava fizičku zaštitu stvari na otvorenom prostoru stana.Minimalna dubina otvorenog prostora – 200 cm. Spavaća soba za jednu osobu (SP1) Projektom je potrebno ostvariti fleksibilni prostor u stanu koji se lako može pripojiti drugom prostoru ili koji lako može mijenjati namjenu. a posebno u spavaćoj sobi.3. . ormar dubine 60 cm i dužine 100.3. kao i vizualnu zaštitu prostorija.Minimalna širina polovine sobe – 210 cm . Poželjna je što kraća i jednostavnija veza s kupaonom i garderobom. blagovanja i kuhinje s većim staklenim stijenama (minimalno dvokrilna staklena vrata). Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka. balkon (BA).Minimalna oprema – krevet 100 x 200 cm. U glavnom projektu za građevnu dozvolu obavezno je projektirati zatvaranje otvorenih prostora stana.13.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Projektom je potrebno ostvariti fleksibilni prostor u stanu koji lako može mijenjati namjenu.14.Minimalna širina spavaće sobe – 210 cm . odnosno funkcionalna dubina za smještaj stola i 4 stolca 46 .3. 2 police dubine 40 cm i širine 100 cm . .Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . lođa (LO) Otvorene prostore stana potrebno je vezati uz prostore boravka. . 2 ormara dubine 60 cm i dužine 100. Poželjna je što kraća i jednostavnija veza s kupaonom i garderobom. polica dubine 40 cm i širine 120 cm . 2 radne plohe 60 cm dubine i 100 cm širine. 2 radna stolca. uzglavlje kreveta s rasvjetom. U cijelom stanu. a kod većih stanova se preporuča dodati gospodarski otvoreni prostor za sušenje rublja u blizini kuhinje.Minimalna oprema – 2 kreveta 100 x 200 cm. radni stol 60 cm dubine i 120 cm širine. uzglavlje kreveta s rasvjetom. a ukupna reducirana popločena površina ne bi trebala biti veća od 10% površine stana. Vrt (VR).Pod – po izboru projektanta 6. svaka s prozorom na pročelju i ulazom iz javnog dijela stana.Pod – po izboru projektanta 6. Bez obzira na odabranu vrstu vanjskog prostora dimenzioniranje otvorenog prostora mora osigurati natkrivenu površinu za smještaj stola sa stolicama za četiri osobe i normalno kretanje oko stola s tri strane. dobro je projektirati ugrađene garderobne ormare.

Obavezno je projektirati podne rešetke i separatore ulja na kraju rampe i u svim pristupnim cestama radi osiguranja mogućnosti pranja. Minimalna širina spremišta – 1.0 m Minimalna širina ulaznih vrata – 1. Preporuča se ugradnja podiznih vrata.Minimalna dubina garaže – 500 cm .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . U svakoj garaži potrebno je osigurati pad poda prema van te prirodnu ventilaciju preko otvora na ulaznim vratima u dva sloja pri podu i stropu. Izuzetno iz posebnih objektivnih razloga spremište stana se može projektirati uz stan. . Ulazna vrata u prostor sa spremištima. Kod skupnih garaža preporuča se međusobna fizička podjela pojedinačnih garaža s osiguranjem pojedinačnog zaključavanja.15. 6. kao i vrata na svakom spremištu trebaju se otvarati prema van. Preporuča se prirodna ventilacija i osvjetljenje. protusmrzavajući 6.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm .Maksimalni nagib natkrivene ulazne rampe – 18% 47 .Minimalna širina garaže – 280 cm .Minimalna širina ulaznih vrata garaže – 240 cm . 4 stolca. Garaža (G) Garaže se mogu projektirati kao individualne ili skupne ovisno o načinu pristupa.3. Svakoj zatvorenoj cjelini potrebno je osigurati kvalitetnu ventilaciju i osvjetljenje. polica dubine 40 cm i širine 100 cm .16.0 m Pod – cementna glazura ili sl.Minimalna širina parkirališnog mjesta – 250 cm .3. Spremište (S) Sva spremišta trebaju biti smještena u podrumu ili prizemlju i lako dostupna iz prostora javne komunikacije ili izvana.Maksimalni nagib nenatkrivene ulazne rampe – 15% .Minimalna oprema – stol 80 cm širine i 120 cm duljine. protuklizni.3.Pod – vodootporan.3. a pripadajući prozori trebaju biti dostupni iz javne komunikacije.

5S 2 (1.0S 7 (1.5) 3 6 1.5 1.0S 5 (1.5) 5 6 1.5 7 4 8 8 22 13 13 13 8 (8) 108 4 2 /12/ 110 115 4.5S 6 (1. gospodarstvo i sl.5 5 6 21 13 VRSTE STANOVA 1.5) 5 6 1.5 3 5 6 21 13 2.5S 7 (1. LĐ)* spremište (S)* garaža /G/* NAJMANJA SVEUKUPNA NKP STANA NAJVEĆA SVEUKUPNA NKP STANA GS 1 (1.5 1.0S 3 (1. BA. 48 .5 1. A SVEUKUPNA POVRŠINA STANA TREBA BITI UNUTAR ZADANIH MINIMALNIH I MAKSIMALNIH GRANICA.5 1.5) 5 6 1.5 5 2 6 7 22 13 13 8 (8) 88 4 2 /12/ 90 95 3. (VR.5 5 5 20 1.5 8 5 8 8 25 13 13 13 13 (8) 118 4 2 /12/ 120 125 (8) 42 3 1 /12/ 40 50 10 (8) 50 3 1 /12/ 50 55 (8) 58 4 2 /12/ 60 65 8 (8) 68 4 2 /12/ 70 75 (8) 78 4 2 /12/ 80 85 (VJ) primjenjuje se izuzetno kod galerije /G/ poseban program s garažama * računa se reducirana površina prostora * u sklopu maksimalnih površina stana mogu se projektirati i drugi prostori (radna soba. TE.5S 4 (1.5 1.5 4 1 6 7 22 13 13 2.5) 5 6 1.3.5) 5 6 1.5 2.5 6 3 8 8 22 13 13 13 (8) 98 4 2 /12/ 100 105 3.5 1. * preporuka za dodatnu spavaonu SVE POVRŠINE U TABLICI SU PREPORUČLJIVE.5) 5 6 1.5) 3 4 1 4 4 24 0.0S 7 (1.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6.5) 5 6 1. Površine prostorija u stanu VRSTE PROSTORIJA tip stana broj osoba u stanu vjetrobran (VJ) ulaz (UL) kupaona (KP) wc (WC) izba (IZ) hodnik (HO) garderoba (GD) kuhinja (KH) blagovaona (BL) dnevni boravak (DB) spavaća soba (SP) spavaća soba (SP2) spavaća soba (SP2) spavaća soba (SP2 spavaća soba (SP1) dodatna spavaća soba (DSP*) UKUPNA ZATVORENA NKP STANA otvoreni pr.4.5 1.

2. Sva ugrađena vrata i prozori moraju biti dohvatljivi u pogledu otvaranja.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7. a projektantu omogućiti obavljanje projektantskog nadzora.1. U javnim komunikacijama nužno je upotrijebiti trajne materijale.Čelik – prekinuti hladni most. U dodiru s 49 . okova. te odgovarati važećim propisima i standardima. pranja i bojanja. a on je dužan svakim rješenjem dokazati trajnost vrata i prozora u upotrebi u pogledu kvalitete materijala. zaštićeno .Plastika – metalna jezgra 7. Odabrani materijali moraju biti dostupni na tržištu i po cijeni prihvatljivi programu Društveno poticane stanogradnje. u potpunosti pridržavati se projekta i svih njegovih rješenja.1. Svi podovi moraju biti protuklizni.Drvo – I klasa. dugotrajni i laki za održavanje. veličine i oblika. Ostakljeni elementi na mjestu većih frekvencija otvaranja moraju biti sigurnosno tretirani. Materijali i oprema zgrade Svi planirani i upotrijebljeni materijali u zgradi moraju zadovoljiti potrebe dugotrajnosti.Aluminij – prekinuti hladni most. Projektant je dužan obavljati ugovoreni projektantski nadzor minimalno 1 puta tjedno odnosno više prema potrebi i prema terminskom planu izvoditelja.1. te ga ovjerenog od projektanta predati investitoru ili tu obvezu ugovorno uz naknadu prepustiti glavnom projektantu zgrade. zaštićen . Prije uporabnog pregleda zgrade izvoditelj je dužan napraviti Projekt izvedenog stanja zgrade.1.3. . Vrata i prozori Izbor materijala za izradu vrata i prozora prepušta se arhitektu. 7. boje. Izvoditelj zgrade dužan izvoditi kvalitetno. lakog i jeftinog održavanja. boje. a ne preporuča se upotreba keramičkih pločica. veličine i oblika. 7. Investitor i izvoditelj sklapaju ugovor o izgradnji samo u slučaju kada je izvoditelj u mogućnosti nuditi cijenu m2 neto korisne površine gotovog stana ispod vrijednosti od 640 EU. Zidne obloge Sve zidne obloge do visine 200 cm mjereno od poda moraju biti tvrde i otporne na fizička oštećenja.1. IZVEDBA Investitor je dužan odrediti koordinatora izgradnje zgrade te ugovoriti direktivni i projektantski nadzor po Cjeniku Komore. 7. a on je dužan dokazati trajnost odabranih podova u upotrebi u pogledu kvalitete materijala. Podovi Izbor materijala za izradu podova prepušta se arhitektu. te pogodne za lako održavanje. zaštićen .

Toplinska izolacija Vertikalnu i horizontalnu toplinsku izolaciju potrebno je uvijek fizički zaštititi. U javnim prostorima.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU podovima preporuča se upotreba vodootpornog materijala radi pranja podova. 50 . Svaki tip pročelja mora biti vodonepropusan i izoliran od upijanja vlage iz tla.4.6. a proboji zbijeni i cjeloviti. Obloga porastog betona. Zato se preporuča planiranje jednostavnih podrumskih ili temeljnih gabarita koje je potrebno kompletno zaštititi hidroizolacijskom košuljicom izvana prema okolnom terenu. a iznad toplinske izolacije. Pročelja Izbor materijala za izradu pročelja prepušta se arhitektu. 7. Ne preporuča se projektiranje krovova s unutrašnjim uvalama.7. Broj proboja kroz pokrov mora biti minimalan. Horizontalnu toplinsku izolaciju treba štititi rabiciranom betonskom košuljicom ili drugom trajnom fizičkom zaštitom na potkonstrukciji. a u slučaju rješenja s unutrašnjim odvodima i žlijebovima skrivenim u konstrukciju vijenca neophodno je ugraditi grijače i snjegobrane. a on je dužan dokazati trajnost odabranog materijala u upotrebi u pogledu kvalitete tipa i veličine materijala. U slučaju upotrebe toplog krova nužno je potrebno projektirati i izvesti kontinuiranu rešku za ventilaciju pokrova po perimetru krova ispod pokrova i duž sljemena visine 5 cm. Vertikalnu hidroizolaciju je potrebno dignuti iznad površine okolnog terena prema pravilima struke i svuda dobro fizički zaštititi. potrebno je posvetiti izuzetnu pažnju prema pravilima struke. jer su greške gotovo nepopravljive. Preporuča se upotreba pročelja čija je površinska boja jednaka boji materijala po njegovoj dubini. boje i oblika. Preporuča se projektiranje vanjskih žlijebova i odvoda. Pokrov može biti po izboru projektanta ili prema posebnim uvjetima. Krovne proboje uz nadozide potrebno je izbjegavati ili projektirati tako da se opšav nadozida ne lomi.1.1.5. a rješenje krova mora pružati kvalitetno peto pročelje zgrade.1. Krov Krov može biti ravni ili kosi prema posebnim uvjetima i izboru projektanta. Neće se prihvatiti razvedeni krovni proboji. koje treba hidoizolacijski štititi. Potrebno je osobitu pažnju posvetiti izbjegavanju toplinskih mostova.1. Vertikalnu toplinsku izolaciju treba štitit žbukom ili drugom fizičkom opnom na potkonstrukciji. do izvedbe. 7. 7. Svako dimenzioniranje toplinske izolacije treba vršiti prema odgovarajućim propisima. poda ili s krova. Kod oba tipa krova preporuča se dvostruki hladni krov s ventiliranim prostorom niskog neiskorištenog krovišta. 7. komunikacijama i tehničkim prostorima nije dozvoljena upotreba gipsane žbuke. Hidroizolacija zgrade Od projektiranja osnovnih gabarita volumena. kao niti krovni proboji paralelni sa sljemenom. sudarne reške različitih materijala ili gipskartonske obloge izvode se prema uputama proizvođača.

okova. zaštićen 51 . Na glavnom stubištu obavezno je projektirati sigurnosnu rasvjetu za slučaj nestanka struje. pranja i bojanja. a za elektrobrojila se preporuča se smještaj u prizemlju u posebnoj niši ili prostoriji.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7. veličine i oblika. boje. Raspored vanjskih revizijskih okana potrebno je kvalitetno estetski riješiti. Ne dozvoljava se projektiranje posebnog okova. a on je dužan svakim rješenjem dokazati trajnost vrata i prozora u upotrebi u pogledu kvalitete materijala. .2. Sve hidrantske aparate i vertikale potrebno je ugraditi u zid ili obzidati. Kod prozora posebna pažnja treba se posvetiti dimenzioniranju osvjetljenja prostorije pri čemu površina stakla na otvoru ne smije biti manja od 1/7 površine poda prostorije. a posebno temeljne ploče. a otvaranje mora biti lako i jednostavno. 7. Sve klupćice i pragovi trebaju osigurati precizno brtvljenje.2. Kutija za rolete unutar prostora mora biti ugrađena tako da ne strši izvan unutarnjeg ruba vanjskog zida.1. Sva vrata i prozori moraju imati ugrađen kvalitetan okov. Sve oduške vertikalnih vodova kanalizacije potrebno je izvesti izvan potkrovlja. te odgovarati važećim propisima i standardima. U prostorima za smještaj brojila za vodu potrebno je osigurati odvodnju. a nužno je izbjeći položaj takvog okna u glavnoj pristupnoj stazi do ulaza u zgradu. Ventilacijske vertikalne kanale s ugrađenim ventilatorima na mjestu usisa može se završiti ispod pokrova u dobro ventiliranom krovu. Vrata i prozori moraju biti dohvatljivi u pogledu otvaranja. Otvore za ventilaciju takvog potkrovlja potrebno je posebno dobro dimenzionirati.1.Drvo – I klasa. zaštićeno .Čelik – prekinuti hladni most.8. Preporuča se upotreba standardnih modularnih mjera. a izvan prostora mora biti kruta i fizički trajno zaštićena. Materijali i oprema stana Svi planirani i upotrijebljeni materijali u stanu moraju zadovoljiti potrebe lakog i jeftinog održavanja. Vrata i prozori Izbor materijala za izradu vrata i prozora prepušta se arhitektu. Preporuča se njihovo spajanje s probojima dimnjaka kroz krovnu plohu ili izvod na vertikalno pročelje potkrovlja kako bi se izbjeglo mnogostruko probijanje krovne plohe. Usponske vodove svih instalacija potrebno je zidom ili montažnom oblogom zaštititi i osigurati na svakoj etaži revizijsko vertikalno okno radi popravaka. Zaštita od sunca i pogleda mora se osigurati ugradnjom roleta ili grilja bilo kojeg tipa i materijala na pročelju izvan stana. Oprema i instalacije zgrade Temeljni razvod instalacija potrebno je izbjegavati ispod temelja. Revizijska okna instalacija unutar zgrade ne smiju biti u privatnim prostorima ili glavnim komunikacijama zgrade (stubište i glavni etažni hodnici) već je nužno takva mjesta odvojiti vratima od komunikacija zgrade. 7. Odabrani materijali moraju biti dostupni na tržištu i po cijeni prihvatljivi programu Društveno poticane stanogradnje.

Plastika – metalna jezgra 7. U kupaoni i wc-u obavezna je ugradba vodootporne zidne obloge do visine 200 od poda.zajedničku potrošnju . kuhinjama i wc-ima.3. Podovi Izbor materijala za izradu podova u stanu prepušta se arhitektu. Pregrade Pregrade u stanu mogu biti zidane od pune ili šuplje opeke. Potrebno je izbjegavati upotrebu više oblika. te pogodne za lako održavanje.2. wc-a i otvorenih prostora. antensku zemaljsku i satelitsku mrežu.individualnu potrošnju 52 . a u kuhinji između donjih i visećih elemenata.5. kabelsku televiziju i sl.2. a topli pod za sve ostale prostore. kupaone.2. kompjutore. a on je dužan dokazati kvalitete materijala. Na mjestu pričvršćenja kuhinjskih ili kupaonskih elemenata potrebno je izvesti masivnu konstrukciju. veličina i boja istog materijala u jednom stanu. Pregrade od porastog betona dozvoljavaju se isključivo uz potpunu primjenu uputa proizvođača i svih sastavnih dijelova proizvoda. 7.slabu struju za telefon. 7. ili mogu biti montažne izvedene od podložne metalne podkonstrukcije s unutarnjom ispunom od mineralne vune i vanjskom oblogom od gipskartonskih ploča. centralno ili etažno grijanje i elektroinstalaciju s trotarifnim brojilom s automatskim osiguračima u ormariću za električnu energiju.jaku struju za rasvjetu i elektromotorni pogon .2. veličine i oblika odabranih podova.2. te obložene gipskartonskim pločama ili žbukane. Elektroinstalacije Elektroinstalacije prema vrstama dijelimo na: . 7. Zidne obloge Sve zidne obloge u stanu moraju biti tvrde i otporne na fizička oštećenja. Gipskartonske ploče i gipsana žbuka ne se trebali upotrebljavati u kupaoni.gromobran a prema korisniku na: . wc-u i na kuhinjskom zidu gdje se nalaze instalacije vode.Aluminij – prekinuti hladni most. sigurnosnu signalizaciju i zaštitu. zaštićen .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .1. . Preporuča se upotreba dvije vrste poda u jednom stanu: vodonepropusni i lako perivi pod za mokre prostore kuhinje. a za razvod instalacija dodatno parapetno proširenje. 7.2.5. boje.4. Oprema i instalacije stana Svim stanovima potrebno je osigurati hladnu vodu i trajno cirkulirajuću toplu vodu u kupaonama.

priključak za perilicu za suđe . a navedene priključke vezati uz struni krug rasvjete. Hidrotehničke instalacije Hidrotehničke instalacije dijele se na: .portafon i zvono . odvoda i kupaonske opreme. a slavine jednoručne i to: . wc-u.2. osiguračima .vodovod .kanalizaciju . a kvalitetu materijala i opreme dokazuje odgovarajućim atestima.mješalica za wc umivaonik i priključak za vodokotlić .mješalica za sudoper . Tip stana: .vanjski kupaonski prekidač .5.mješalica za umivaonik .0S 1 1 1 1 1 1 1 1 1 12 7 1 1 2 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 15 8 1 1 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 18 10 1 1 3 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 18 10 1 1 3 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 21 12 1 1 3 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 21 12 1 1 3 3 2 Sva priključna mjesta treba projektirati i izvesti do pune funkcionalnosti.TV i UKW priključak . izbi i na lođi / terasi treba opremiti plafonjerama i žaruljama.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Razvod svih elektroinstalacija po zgradi mora se vršiti u zaštitnim plastičnim cijevima.vanjsko rasvjetno mjesto / lođi ili terasi .mješalica za tuš s ručkom .kutija za izjednačavanje potencijala .0S 2.priključak za kompjuter 1.priključak s holenderom za perilicu za rublje .hidrantsku mrežu Sav projektirani materijal za razvod instalacija kao i sanitarne uređaje i opremu bira projektant. a rasvjetna mjesta u kupaoni.0S 2. 7.priključak za napu .sigurnosni priključak za perilicu . brijanje) . Potrebno je projektirati i ugraditi ventilatore u kupaonici i wc-u.5S 4.0S 3.kupaonski ormarić (rasvjeta.2. Preporuča se ugradnja razvoda instalacija vode i kanalizacije tipa kao Rehau ili sl.telefonski priključak .podne rešetke U kuhinji je potrebno planirati ugradnju dvostrukog sudopera. 53 .višefazni priključak za štednjak .ormarić s i trotarifnim brojilom .5S 3. Svi keramički elementi trebaju biti iste boje.jednofazna šuko priključnica .rasvjetno mjeto s prekidačem . Projektant vodovodnih instalacija dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje slavina.priključak za jacuzzi kadu (tuš) . Projektant elektroinstalacija dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje prekidača i utičnica.razvodna ploča s autom.

cjeloviti Preporuča se upotreba djelomičnog sustava u kojem se hlade samo dnevni boravci stanova pojedinačnim sustavima s jednom vanjskom i jednom unutarnjom jedinicom.hlađenje .grijanje . ventilacijskog ormara za hranu. .2.3. Termotehničke instalacije Termotehničke instalacije dijele se na: . Hlađenje Sustav hlađenja možemo podijeliti na: .2. s planiranim namještajem i s budućom planiranom polusobom unutar koje se mora nalaziti jedan radijator.3. Ne dozvoljava se ugradnja radijatora preko stakla francuskog prozora.Minimalni okrugli presjek ventilacijskog kanala kod prisilne ventilacije – 78 cm2 Projektant ventilacije dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje priključaka i revijskih okana ventilacijskih kanala. Obavezna je minimalno umjetna ventilacija kupaone.1. izbe. Projektant centralnog grijanja dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje radijatora.5. Pri projektiranju potrebno je insistirati na grupiranju svih instalacija i izbjegavanju etažiranja vertikala. vidljivih vertikala i plinskog bojlera.2.5.ventilacija . Kotlovnica može biti na plin ili lož ulje.5.djelomični . Ventilacija Za ventilacijske kanale mogu se upotrebljavati svi tipovi ventilacije koji mogu dokazati kvalitetu odgovarajućim atestima. s načinom otvaranja vrata.5.3. 7. a obavezna je ugradba termo ventila i odzračnika na svakom radijatoru.2. Etažno grijanje može biti na plin ili električnu energiju.2. Radijatori mogu biti po izboru projektanta. Posebno je važno uskladiti položaj svakog radijatora s utičnicama i prekidačima jake i slabe struje. 54 . Sve radijatore je potrebno ucrtati u katalogu stanova s ostalom opremom i namještajem.3.3. Grijanje Centralno grijanje može biti s kotlovnicom ili toplinskom podstanicom. wc-a i nape u kuhinji.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7.instalacija plina 7. Tip centralnog grijanja projektant usuglašava s investitorom i lokalnim distributerom energije. 7.Minimalni pravokutni presjek ventilacijskog kanala kod prisilne ventilacije – 140 cm2 . Preporuča se upotreba plina gdje je to moguće po sustavu centralnog etažnog grijanja samostalno za svaki stan s ugrađenim plinskim bojlerom i plinskim dimnjakom u svakom stanu.

4. 7.zajedničku . Svi vanjski zidovi moraju se planirati u skladu s važećim propisima. Svi nosivi zidovi moraju se planirati u skladu s važećim propisima. Projektant dimnjaka dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje priključaka i revijskih okana dimnjaka. Dimjaci Svaki stan bez obzira na način grijanja mora imati ugrađen rezervni dimnjak u stambenoj prostoriji. Vanjski zidovi Bez obzira dali su nosivi ili nenosivi vanjski zidovi moraju zadovoljiti potrebe toplinske i zvučne izolacije stana prema svim negrijanim prostorima ili sadržajima koji proizvode buku ili vibracije.2. Visina nosivih zidova treba biti višekratnik modula 10 cm. Radi postizanja kvalitetnog odnosa fleksibilnosti stana i raspona konstrukcije preporuča se upotreba raspona nosivih zidova od 600 cm.5. Plinska instalacija Plinska mreža dijeli se na: .2. Pregradni zidovi 55 .3.5.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7.4.individualnu Razvod plinske instalacije vrši se na vidljivom i pristupačnom mjestu s vidljivom mrežom. a onemogućavaju prilagodljivost stana budućim nepoznatim zahtjevima.1. 7. a nužno je primijeniti modularnu koordinaciju nosivih zidova zgrade čiji su preferirajući višekratnici 60 cm / 30 cm / 10 cm.3. 7. Nosivi zid između dva stana potrebno je izvesti prema pravilima potrebne zvučne izolacije pri čemu osnovna minimalna debljina nosivog sloja zida iznosi 20 cm u kojoj se ne smiju raditi nikakvi usjeci i zasjeci.3. Položaj plinskih ura definiran je uvjetima lokalnog distributera. porastog ili armiranog betona. Mjesto za ugradbu peći treba osigurati i ucrtati u katalogu stanova s ostalom opremom i namještajem. Preporuča se položaj dimnjaka uz dnevnu sobu i kuhinju. Konstruktivni elementi zgrade Pri projektiranju potrebno je upotrebljavati što jednostavnije nosive sustave i što veći broj istih raspona radi postizanja niže cijene izvedbe. Nosivi zidovi Nosivi zidovi mogu se izvoditi od opeke.3. 7.3.2.3. Manji rasponi konstrukcije povećavaju cijenu izvedbe. 7.

krutosti i otpornosti na vodu i vlagu. Projekt izvedenog stanja Nakon završetka izgradnje zgrade. nosivosti.4. a svi nacrti tehnički precizno iscrtani na matrici.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Pregradni zidovi mogu biti od opeke. Projekt mora biti cjelovit. a prije uporabnog pregleda izvoditelj je dužan napraviti projekt izvedenog stanja u kome su unešene sve promjene nastale u toku gradnje u odnosu na nacrte iz izvedbenog projekta. porastog betona ili montažnih elemenata pri čemu nužno moraju zadovoljiti potrebe zvučne izolacije. Izvoditelj može izradu projekta izvedenog stanja povjeriti proejktantu uz naknadu. 56 . 7. kopirani te uvezani.

ZAKONI I PROPISI Svi projektanti u procesu projektiranja dužni su poštivati zakone i propise iz područja koje obuhvaća cjelovit proces građenja stambene zgrade od izbora lokacije do upotrebnog pregleda zgrade. Investitor svoje posebne zahtjeve donosi ovim Privremenim pravilnikom koji ima snagu ugovora između projektanata. Odgovornost i obvezu ispravke i dorade projekta ili izvedbe zgrade za svaku neusklađenost projekta ili izvedbe s važećim propisima isključivo snose projektanti i izvoditelji u svojim domenama. toplinsku zaštitu i zaštitu od buke.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 8. Prema važećem Zakonu o gradnji projektant je dužan ishoditi pozitivno mišljenje o kontroli glavnih projekata od ovlaštenih državnih revidenata za konstrukciju. 57 . izvoditelja i investitora čak i kada su ovi zahtjevi veći od trenutno važećih državnih zakona i propisa.

projektant dostavlja investitoru Katalog stanova (dostavlja se u 3 uvezana primjerka). projektant prilagođava projektna rješenja prema zahtjevima Privremenog pravilnika. Revident je dužan prekontrolirati arhitektonsko-građevinski. U prilogu nalaze se model Kataloga zgrade i Katalog stanova. Praćenje idejnog projekta Praćenje izrade idejnog projekta provodi se kroz najviše tri konzultacije na kojima projektant i revident prilagođavaju projekt traženim standardima investitora. Za slijedeće konzultacije projektant je dužan ispraviti prethodne pismene primjedbe. Također. Također. 58 . Kompletani proces usuglašavanja i odobrenja idejnog projekta projektant mora dovršiti u ugovornom roku. tablica s pregledom svih ostalih sadržaja. Kad su usuglašena sva tri sastavna dijela projekta investitor izdaje službeno odobrenje idejnog projekta na prijedlog revidenta na Obrascu 1. Po odobrenju idejnog projekta. U procesu izrade idejnog projekta. u Obrascu 1 revident upisuje sve eventualne primjedbe koje je projektant dužan otkloniti u daljoj fazi projektiranja. u kome su na jednoobrazni način prikazani svi stanovi. Po dovršenju procesa usuglašavanja projekta s traženim standardima. projektant investitoru dostavlja tri (3) primjerka kompletnog idejnog projekta uvezanih u registratore. pokazatelji ekonomičnosti i dr. 9. Praćenje glavnog projekta Po odobrenju idejnog projekta investitorov glavni inženjer za pojedino područje Hrvatske projektantu dostavlja potvrdu odobrenja na Obrascu 1.DWG formatu. Katalog zgrade dostavlja se u tri uvezana primjerka i na CD-u u *. odgovarajućih zakona i propisa i naputcima imenovanih revidenata. Po dovršenju idejnog projekta. Nakon svakih konzultacija revident dostavlja projektantu pismeno mišljenje na posljednju dostavljenu inačicu projekta. projektant dostavlja investitoru i Katalog zgrade u kome je na jednoobrazan način prikazan idejni projekt zgrade.1. 9. projektant je dužan ishoditi pozitivno mišljenje revidenta.2. KONTROLA I USVAJANJE PROJEKATA Radi provjere kvalitete projektnih rješenja i osiguranja racionalnosti projekata u okviru maksimalne zadane cijene od 640 EU/m2 neto korisne površine objekta investitor uvodi internu kontrolu projekata preko svojih revidenata. brojem i površinama stanova. Po dobivanju odobrenja idejnog projekta projektantu je službeno odobrena izrada glavnog projekta.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 9. Za projektanta i izvoditelja obavezno je poštivanje revidentskog mišljenja. U prilogu se nalazi shema obvezne stranice kataloga stanova. U odobrenje je obvezno unijeti projektantske podatke kao što su: tablica sa strukturom. Odabrani projektant po potpisu Ugovora započinje izradu idejnog projekta. strojarski i elektroinstalaterski dio projekta i njihovu međusobnu usklađenost. Svi prilozi moraju biti zapečačeni. njihovih brojeva i površina.

U slučaju bilo kakvih promjena projektant i izvoditelj su dužni ishoditi pismena odobrenja revidenta i investitora. U Obrascu 2 potrebno je unijeti sve promijenjene projektantske podatke iz glavnog projekta u odnosu na idejni projekt. 9. Praćenje izvedbe U toku izvođenja na gradilištu moraju biti ovjereni glavni projekt. nadzorni inženjer je dužan zaustaviti radove dok se ne izrade. U izradi elaborata etažiranja stanova projektant obračunava sve NKP površine prema važećim državnim zakonima i propisima. projektant dostavlja investitoru Katalog stanova izvedenog stanja i Projekt etažiranja zgrade.3. Praćenje izvedbenog projekta Kod izvedbenog projekta potrebno je dobiti odobrenje samo Knjige građevinskih detalja na Obrascu 3.5. 9. a odobrenje glavnog projekta izdaje se na Obrascu 2. Prije dovršenja radova na izgradnji izvoditelj je dužan provesti Projekt etažiranja stanova. ovjerena knjiga građevinskih detalja i izvedbeni nacrti. Prije postupka kontrole glavnog projekta projektant je dužan dostaviti investitoru kompletan glavni projekt i katalog stanova iz usvojenog idejnog projekta. 59 . Navedeni postupak praćenja izrade i odobrenja idejnog projekta primjenjuje se i kod glavnog projekta.da je priložio njihove fotografije i potvrdu njihovih investitora o uspješno obavljenom nadzoru Imenovanje stupa na snagu kada predloženog kandidata potvrdi investitor. Kandidat za odgovornu osobu za vršenje nadzora koji udovoljava zakonskim uvjetima mora udovoljiti dodatne kriterije investitora: .da je uspješno nadzirao najmanje 2 stambena objekta istih ili većih površina . 9. Završni radovi projektanta Po dovršenju izgradnje stambene građevine. spoj detalja stolarije i bravarije stana na pročelju i detalj vijenca). Nadzor Prije početka izgradnje investitor je dužan prema Zakonu o gradnji izabrati službu i odgovornu osobu za vršenje nadzora.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Ukoliko projektant ne dostavi investitoru tražene kataloge investitor neće ovjeriti projektantu niti jednu privremenu mjesečnu situaciju. 9. Katalog stanova izrađuje se na način istovrstan onome kod izrade idejnog projekta. Knjiga građevinskih detalja sastoji se minmalno od 3 detalja (spoj zgrade s terenom. dostave i ovjere traženi nacrti.4. Svaki pojedini građevinski detalj mora biti ovjeren potpisom i datumom od strane projektanta i revidenta. Ukoliko u pojedinoj fazi radova na gradilištu nema ovjerenih projekata ili izvedbenih nacrta.6. Prvenstvo nadzora ima autor projektnog rješenja.

revidenta.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 10. ZAKLJUČAK Pravilnik za društveno poticanu stanogradnju obvezujući je akt za investitora. 60 . Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Privremeni pravilnik. projektanta. nadzornog organa i izvoditelja u programu Društveno poticane stanogradnje.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful