P. 1
POS pravilnik

POS pravilnik

|Views: 327|Likes:
Published by arhi1501
arhitektura
arhitektura

More info:

Published by: arhi1501 on Feb 25, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/13/2015

pdf

text

original

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZA JAVNE RADOVE, OBNOVU I GRADITELJSTVO UPRAVA ZA STANOVANJE, GRADITELJSTVO I STANOGRADNJU

PRAVILNIK
ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU
Propis o tehničkim smjernicama za stanove koji se grade prema odredbama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji

ZAGREB, PROSINAC 2003.

/RADNA VERZIJA 051203/

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

SADRŽAJ: 1. 1.1. 1.2. 2. CILJEVI Cilj programa Cilj privremenog pravilnika IZBOR LOKACIJE 2.1. 2.2. 2.2.1. 2.2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 2.8. 2.8.1. 2.8.2. 2.8.3. 2.8.4. 2.8.5. 2.8.6. 2.8.7. 2.8.8. 2.9. 3. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 4. 4.1. 4.2. 4.3. 5. 5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5. Izvod iz urbanističkog plana Izvod iz katastra Katastarski plan Posjedovni list Izvod iz zemljišne knjige Tehnička karta infrastrukture Geodetski snimak terena Geomehanički elaborat Mjerenje QH linije Oblik i vrst terena Ravan teren Ujednačena vrst tla Neizgrađeno zemljište Stambena zona Blizina visokog zelenila Blizina javnog prometa Blizina javne opskrbe Geofizička podobnost Karta buke

IZBOR PROJEKTANTA Ovlašteni arhitekt Refentna lista Mladi arhitekt Prava i obveze izabranog arhitekta Autorska prava PROJEKTNI PROGRAM Broj i veličina stanova Prateći prostori stanovanja Ostali sadržaji PROJEKTIRANJE Idejni arhitektonski projekt Glavni arhitektonski projekt Knjiga građevinskih detalja Izvedbeni arhitektonski projekt Projektiranje instalacija

1

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

5.6. Projekti infrastrukturnih priključaka 5.7. Projektantski nadzor 5.8. Projekt etažiranja 5.9. Uporabni pregled 5.10. Dodatni zahtjevi investitora 5.11. Sadržaj projekata 5.11.1. Idejni projekt 5.11.1.1. Arhitektonski idejni projekt 5.11.1.2. Konstrukcijski idejni projekt 5.11.1.3. Instalacijski idejni projekti 5.11.1.4. Idejno rješenje okoliša 5.11.1.5. Idejni projekt fizike zgrade 5.11.2. Glavni projekt 5.11.2.1. Arhitektonski projekt 5.11.2.2. Konstrukcijski projekt 5.11.2.3. Instalacijski projekti 5.11.2.3.1. Projekt elektroinstalacija 5.11.2.3.2. Projekt vodovoda, kanalizacije i hidrantske mreže 5.11.2.3.3. Projekt centralnog grijanja 5.11.2.3.4. Projekt dizala 5.11.2.4. Elaborati 5.11.2.4.1. Fizikalna svojstva zgrade 5.11.2.4.2. Akustička svojstva i zaštita od buke 5.11.2.4.3. Zaštita od požara 5.11.2.4.4. Zaštita na radu 5.11.2.5. Troškovnik 5.11.2.6. Katalog stanova 5.11.3. Izvedbeni projekt 5.11.3.1. Arhitektonski projekt 5.11.3.2. Konstrukcijski projekt 5.11.3.3. Projekt etažiranja stanova 5.12. Upute za iscrtavanje nacrta u AutoCAD-u 6. STANDARDI I NORMATIVI 6.1. Okoliš 6.1.1. Uvjeti parkiranja i garažiranja 6.1.2. Uvjeti pješačkog pristupa 6.1.3. Uvjeti za visoko i nisko zelenilo 6.1.4. Uvjeti za igru djece 6.1.5. Uvjeti za odmor i rekreaciju odraslih 6.1.6. Uvjeti za infrastrukturno uređenje parcele 6.1.6.1. Prometno rješenje 6.1.6.2. Odvodnja 6.1.6.3. Rasvjeta 6.1.6.4. Vanjski hidranti 6.2. Zgrada 6.2.1. Glavni ulaz 6.2.2. Sporedni ulaz

2

3. Kupaona (KP) 6.15. Zajedničko spremište 6. Vjetrobran 6. Garderoba (GD) 6.3.14.5.7.3.12. Izračun površina 6.3.19.2.4. Spremište (S) 6.8.2.3.3.1. Površine prostorija u stanu 7. Vertikalni razvod 6.2.11.3.2. Kuhinja (KH) 6.1.3. Horizontalni razvod kanalizacije 6.2.3.3.18. Vrste stanova 6. Wc (WC) 6. Sporedno stubište 6.1. Zajedničke instalacije 6.3.9.10.3.3.3.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6.3.3.3.17.9. Hodnici 6.7.3.11.3. Spremišta stanara 6.2.6.2.2. Horizontalni razvod 6.16. Prostorija za kućni otpad i smeće 6. Garaža (G) 6.3.3.2. Parametri ekonomičnosti 6.19.2.1. Kotlovnica ili podstanica 6.3.17.16.2. Horizontalni razvod vodovoda 6. IZVEDBA Materijali i oprema zgrade Vrata i prozori Podovi 7. terasa (TE). Opis prostorija u stanu 6.2.3.8.2.3. Neto površina 6. balkon (BA).2.3. Blagovaona (BL) 6.3.2. Vrt (VR).2.3.3.10.13. Glavno stubište 6.1.2. 3 .3. Dizalo 6.2.3.4. Ulaz (UL) 6.3.3.12. Prostorija za bicikle 6.17.3.2. Trafostanica 6. Stan 6.1. Izba (IZ) 6. lođa (LO) 6.2. Bruto površina 6.3.1.5.3. Spavaća soba za jednu osobu (SP1) 6.2. Vjetrobran (VJ) 6.3.17.3.2. Spavaća soba za dvije osobe (SP2) 6.3.2. Horizontalni razvod plina 6.2.6. Galerije 6.3.3.14. Ulazni prostor 6.1.3. Vrste prostorija u stanu 6. Spavaća soba za roditelje (SP2) 6. Hodnik (HO) 6.2. Dnevni boravak (DB) 6.2.20.2.19.13.15.3. 7.2.17. 7.

4.5.1. 9. Hlađenje 7.2.4.2.3.1.2. 9.1. Elektroinstalacije 7. Plinska instalacija 7.1. 10. Oprema i instalacije zgrade 7.2. Konstruktivni elementi zgrade 7.8.2.2. Vanjski zidovi 7. Materijali i oprema stana 7.1. 9. ZAKONI I PROPISI KONTROLA I USVAJANJE PROJEKATA Praćenje idejnog projekta Praćenje glavnog projekta Praćenje izvedbenog projekta Nadzor Praćenje izvedbe Završni radovi projektanta ZAKLJUČAK 4 .3.5.1.3.7.1.3. Zidne obloge 7. 9.5.2. Dimnjaci 7.5.1.2. Vrata i prozori 7. Toplinska izolacija 7.1.3.2.3.2. Nosivi zidovi 7. Hidroizolacija zgrade 7.5.3. Pročelja 7.2.6.3. Zidne obloge 7. 9.3.1. Krov 7.2.3.5. Pregradni zidovi 7.2.4.4.5. Pregrade 7. Ventilacija 7.2. Projekt izvedenog stanja 8.5. Grijanje 7.5.1. 9.2. Hidrotehničke instalacije 7.4.3.2.2.6.4.5.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7. Oprema i instalacije stana 7.3. Termotehničke instalacije 7.2. 9.3. Podovi 7.3.2.5.

tj. koji nemaju stan. novac poslovnih banaka koje u tome nalaze svoj interes. gdje bi najsiromašniji građani sticali stan kao osnovno sredstvo za život. vlasništvo su Republike Hrvatske. koji bi u konačnici trebao prerasti u socijalnu stanogradnju. To je prvi korak društvene brige za stanogradnju. 1. nekretnine u okviru rečenog Programa POS. 109/2001) kojim se reguliraju sva temeljna pravna i ekonomska pitanja ovog Programa. obnovu i graditeljstvo u ime Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama je nositelj i organizator izgradnje. Time se uz realne izvore sredstava zatvara financijska konstrukcija izgradnje. Cilj programa Društveno poticana stanogradnja ima za cilj pomoći pri kupnji stana svim građanima. te konačno sredstva na tržištu kapitala. Republika Hrvatska. uz paralelno poticanje stanogradnje kao razvojnog elementa gospodarstva u cjelini što stvara preduvjete za povećanje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta. veličina stana. Izvori financiranja izgradnje stanova u modelu POS su proračunska sredstva države. Cijena izgradnje svih stanova u sklopu POS-a je ograničena na vrijednost 640 EU/m2 neto korisne površine stana kako bi se večini građana koji nemaju stan osigurala mogućnost njegove kupnje.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 1. obnovu i graditeljstvo. Model financiranja uzgradnje stanova prema programu POS temelji se na partnerskom odnosu više sudionika koje povezuje nositelj – Republika Hrvatska.1. CILJEVI Program Društveno poticane stanogradnje (POS) treba omogućiti rješavanje stambenih potreba građana Republike Hrvatske u okviru njima pristupačnih uvjeta. Ministarstvo za javne radove. na način da se osiguraju uvjeti za izgradnju ekonomičnih i jeftinih stanova koji zadovoljavaju traženom kvalitetom. nositelj investitorskih poslova. odnosno najmanja sobnost stana i najveća neto korisna površina stambenog prostora koju 5 . a istovremeno omogućava da trošak za krajnjeg korisnika stana – građanina bude prihvatljiv u odnosu na prosječne platežne mogućnosti građana. ali u specifičnim slučajevima to može u ime Republike Hrvatske biti i drugo ovlašteno tijelo. sredstva jedinica lokalne samouprave i učešće građana za kupnju stana.N. odnosno. a nisu u mogućnosti samostalno riješiti taj problem. Stanovi tj. te namijenjeni za prodaju skupinama građana s prosječnim platežnim mogućnostima koji nemaju riješeno ili prikladno riješeno svoje stambeno pitanje. Prema Odluci o raspoređivanju i korištenju proračunskih sredstava u realizaciji kapitalnog projekta “Stanovi za socijalne skupine građana” ministra za javne radove. Društveno poticana stanogradnja provodi se prema Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji (N.

svibnja 1984.0 sobni za 6 osoba najmanje 3.Odabrati kvalitetnu lokaciju . do 50 m2 stambenog prostora do 65 m2 stambenog prostora do 80 m2 stambenog prostora do 90 m2 stambenog prostora do 100 m2 stambenog prostora do 110 m2 stambenog prostora do 120 m2 stambenog prostora najmanje dozvoljene površine 6 .Projektirati bitna svojstva građevine .5 sobni za 5 osoba najmanje 3.Projektirati zgradu i prostor oko nje bez prostornih barijera s maksimalnim mogućnostima korištenja osoba s poteškoćama u kretanju . Drugi pravilnici s područja stanovanja trebaju se donijeti u što kraćem vremenu u skladu sa Strategijom razvitka Republike Hrvatske na temelju detaljnih studija uvjeta stanovanja u Hrvatskoj. Glavni ciljevi su: . te iznosi kako slijedi: za 1 osobu za 2 osobe najmanje 1. zgrade i naselja u društveno usmjerenoj stambenoj izgradnji koji su izrađeni za Zagreb. Cilj Pravilnika Pravilnik ima za cilj definirati sve stručne uvjete za izgradnju stanova prema Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji od izbora lokacije za izgradnju.Projektirati suvremen i kvalitetan stan . standarde i smjernice za izgradnju stanova . preko procesa projektiranja do useljenja i upisa u zemljišnu knjigu vlasništva.5 sobni za 3 osobe najmanje 2. travnja 1998. a u skladu s europskim standardima i normativima.Štititi interes investitora PREPREKE NA PUTU OSNOVNIH CILJEVA PRAVILNIKA OTKLONIT ĆE SE FLEKSIBILNOM REVIZIJOM PREDLOŽENIH RJEŠENJA. 1.Uskladiti europske i hrvatske normative.Projektirati suvremenu i ambijentalno kvalitetnu zgradu . te koristi iskustva Smjernica za projektiranje višestambene izgradnje za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata koje su izrađene za Ministarstvo razvitka i obnove.5 sobni za 7 osoba i više najmanje 4.Projektirati jeftinu zgradu s maksimalnom cijenom od 640 EU/m2 neto korisne površine stana .2.0 sobni Normativima ovog Pravilnika odrediti će se stanova.0 sobni za 4 osobe najmanje 2.Projektirati humani slobodni prostor oko zgrade .Projektirati zgradu velike trajnosti . normativa i tehničkih uvjeta iz Standarda stana.Odabrati kvalitetnog projektanta .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU pojedini građanin može kupiti ovisna je o broju članova njegovog obiteljskog domaćinstva. Pravilnik preuzima dio standarda.

2. Vršitelj izbora je dužan prethodno pribaviti niz dokumenata kojima se dokazuje podobnost prostora predviđenog za Društveno poticanu stanogradnju. Izvod iz katastra Izvodom iz katastra dokazuju se ažurnost i točnost podataka za izabranu česticu. 2. Ovim izvodom potrebno je dokazati da se promatrano zemljište nalazi u građevnoj zoni gdje se mogu graditi stanovi.1. jer on daje jasnije i preciznije propozicije izgradnje na promatranoj parceli.2. IZBOR LOKACIJE Prvi važan korak u pripremi ekonomične i jeftine stanogradnje je izbor lokacije koja će osigurati brz i jeftin put do završetka izgradnje. Katastarskim planom i Posjedovnim listom vršitelj izbora je dužan dokazati da je izvršena parcelacija za promatrano zemljište i da je zemljište upisano prema namjeni kao građevinsko. a u skladu sa zakonom. Nije dozvoljeno izabrati zemljište za koje nije na snazi niti jedan urbanistički plan. Katastarski plan i Posjedovni list za promatranu katastarsku česticu ne smiju biti stariji od 3 mjeseca čime se dokazuje valjanost i istinitost podataka. jednoznačno se utvrđuje pravovaljana parcelacija izabrane čestice. Katastarski plan Nacrtom katastarskog plana. *Prilog 1: IZBOR LOKACIJE *Prilog 2: DIMENZIONIRANJE PARCELE 2. Posjedovni list 7 . vršitelj izbora u JLS dužan je izraditi novi parcelacijski elaborat i izvršiti preparcelaciju promatranog zemljišta. te detaljne i realne propozicije izgradnje pripadajuće infrastrukture. U suprotnom. kontekstualno usklađenje postojeće i buduće izgradnje. a pri izboru neophodno se držati svih uvjeta i preporuka koje slijede.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 2. Izvod iz prostorno-planske dokumentacije Za zemljište koje se želi odabrati vršitelj izbora je dužan pribaviti izvod iz postojećeg urbanističkog plana (grafički i tekstualni dio).2. 2. U tom slučaju potrebno je prethodno izraditi i usvojiti neki od zakonskih urbanističkih planova. kapacitete svih sadržaja. postotak izgrađenosti i sl. 2. Preslikom provedbenih odredbi potrebno je dokumentirati planske urbanističko-tehničke uvjete za promatrano zemljište (horizontalne i vertikalne gabarite buduće građevine. te po potrebi izvršiti prenamjenu zemljišta. koji je trenutno na snazi.2.) Kod izbora zemljišta prednost imaju zemljišta za koja je na snazi Detaljni urbanistički plan (Provedbeni urbanistički plan). minimalno potrebne udaljenosti od susjednih parcela.1.

5. telefona i dr. 2. a za njih treba JLS pismeno utvrditi svoju obvezu i rok izgradnje. kapacitetima i ostalim uvjetima infrastrukture (QH linija i sl.3.4. te za prijedlog spajanja budućeg rješenja okoliša i susjednih parcela. Izvod iz zemljišne knjige Ovim izvodom potrebno je dokumentirati da su riješeni svi pravno imovinski odnosi s vlasništvom nad zemljištem. 2.). vršitelj izbora dužan je prethodno razriješiti sve pravnoimovinske probleme i to provesti kroz zemljišnu knjigu. 2. kanalizacije i električne energije. Nije dozvoljeno izabrati zemljište koje nema izvedene osnovne neophodne vodove infrastrukture u pristupnoj cesti ili kojem se pristupa preko privatne ceste ili druge parcele. 8 . Tehnička karta infrastrukture Promatrano zemljište za izbor za društveno poticanu stanogradnju mora imati izvedenu pristupnu cestu do parcele i u njoj izvedene instalacije vodovoda.) i njegove bliže okolice koja je nužna za ukupnost i preglednost situacije.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Posjedovnim listom dokazuje se usklađenost vlasništva nad izabranom zemljišnom česticom sa stanjem vlasništva iz zemljišne knjige vlasništva kao i usklađenost namjene zemljišta s namjenom iz izvoda iz urbanističkog plana. kuteve. Geodetski snimak terena Lokaciju koja se predlaže za izbor potrebno je detaljno geodetski snimiti. te da je identifikacija katastarske čestice i površina zemljišta usklađena s podacima iz posjedovnog lista. Ne može se odabrati parcela za koju podaci iz posjedovnog lista nisu u skladu s urbanističkom namjenom zemljišta ili s vlasništvom iz izvoda iz zemljišne knjige. Vršitelj izbora dužan je priložiti potvrdu da za predloženo zemljište nije zatražen povrat imovine. a tehnički uvjeti priključenja dopisima komunalnih organizacija koje pružaju odgovarajuće usluge. da ono nije opterećeno nikakvim teretima. U tehničkoj karti i opisu infrastrukture trebaju biti navedeni svi pokazatelji o dimenzijama.) mogu biti samo planirane.). U suprotnom. prolaz i sl. Stanje pristupne ceste i izvedenih instalacija komunalne infrastrukture dokazuje se prilaganjem tehničke karte infrastrukture u mjerilu 1:200 do 1:1000. Ostale instalacije komunalne infrastrukture (instalacije plina. Prilikom izbora prednost imaju zemljišta na kojima je moguće ostvariti ukupan standard zgrade i stanovanja i koja nisu opterećena uvjetima zajedničkog korištenja (zajednički prilaz. Geodetski snimak obuhvaća detaljne horizontalne i vertikalne podatke predloženog zemljišta (udaljenosti. položaj visinskog repera i sl. apsolutne visinske kote.

Predloženo zemljište mora imati kvalitetno nosivo tlo smješteno na prihvatljivoj dubini od površine terena koje omogućava ekonomično temeljenje. a preporuča se da bude jednaka ili veća od 18 m. Najmanja dimenzija širine i duljine terena mora biti 16 m.2. 2. Geomehanički elaborat Prije izbora zemljišta potrebno je izvršiti stručno ispitivanje terena bušenjem i izradom odgovarajućeg geomehaničkog elaborata kojim se dokazuje položaj i nosivost terena. 2.6. Ravan teren Kod izbora preporučuju se ravni tereni koji imaju ujednačenu vrst tla. 2. Nivo podzemne vode treba biti ispod donje kote temelja preporučene geomehaničkim elaboratom.7. Prihvatljiva dubina temeljenja određuje se prema strukturi programa. Ravni tereni omogućavaju jeftinija rješenja pristupa zgradi posebice za invalide i starije osobe. visina podzemne vode i druge karakteristike tla. Neizgrađeno zemljište 9 . Samo izuzetno mogu se prihvatiti nepovoljniji geomehanički uvjeti kada racionalnost sveukupnog građevinskog poduhvata nije dovedena u pitanje. Visina nadtemeljnih zidova treba biti <= 2 m. 2.8.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Obavezni sastavni dio svakog geodetskog snimka je i snimka točnog položaja vrednijih grupacija visokog zelenila i pojedinačnih stabala na terenu. racionalniji presjek zgrade. odmora i rekreacije. Ujednačena vrst tla Preporučuju se tereni koji imaju istu vrst tla preko cijele površine čime se izbjegavaju skupi oblici temeljenja izvedbom zamjenskog materijala ili miniranjem. Preporuča se izbor cjelovitih i geometrijski pravilnih oblika terena. 2. igre.8. Mjerenje QH linije Izmjerom QH linije potrebno je dokazati minimalno potreban pritisak u priključnom vodovodu za izvedbu hidrantske instalacije u novoj građevini čime se izbjegavaju dodatni troškovi izgradnje rezervoara i pojačivača pritiska u zgradi. Ravni tereni omogućavaju jednostavnija i ekonomičnija rješenja temeljenja.8. lakšu organizaciju gradilišta i bolje korištenje okoliša zgrade za prateće sadržaje parkiranja.8. Oblik i vrst terena Pravi izbor oblika i vrste terena znatno smanjuje troškove građenja.1.3. 2. te mu je potrebno posvetiti znatnu pažnju.

8. 2.9. 2.6. 2.8. 2. 2. zagađenje i druge negativne utjecaje na stanovanje.8. Time se osiguravaju uvjeti za izgradnju najjeftinijih stanova. Prvenstveno treba birati mjesta gdje se mogu graditi samostojeće zgrade. Stambena zona Pri izboru zemljišta za društveno poticanu gradnju predlaže se prvenstveno birati zemljište u području mirne stambene zone gdje se između stambenih zgrada s pratećim sadržajima ne nalaze drugi sadržaji i namjene koji izazivaju buku. Blizina javne opskrbe Preporuča se izbor lokacije u čijoj blizini se nalazi barem jedna trgovina mješovitom robom (kućne potrepštine). 10 .8. 2.5.4. Blizina javnog prometa Unutar lokalnih mogućnosti preporučuje se izbor lokacija koja u relativnoj blizini (10-15 minuta hoda) imaju dostupna sredstva javnog prometa.8.7. Karta buke Prije odluke o izboru zemljišta potrebno je izmjeriti za svaku lokaciju i izraditi izvještaj o mjerenju s kartom buke kao podlogu za donošenje odluke o izboru i projektantu za eventualno potrebnu zbučnu zaštitu buduće građevine i njenih korisnika.8. Geofizička podobnost Preporuča se prije izbora lokacije izvršiti radiestezijsko ispitivanje terena i u slučaju negativnih rezultata predvidjeti vrstu i razinu zaštite budućih korisnika prostora.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Posebno je potrebno izbjegavati zemljišta na kojima je potrebno vršiti rušenja i uklanjanje postojećih objekata ili na kojima je predviđena izgradnja novih građevina naslanjanjem na postojeće građevine kako bi se izbjegli dodatni troškovi pojačanja temelja susjednih građevina ili troškovi zaštite građevinske jame. Izuzetno može se pristupiti izgradnji na parcelama na kojima se traži rekonstrukcija ili restitucija postojećih građevina kada to traži lokalna zajednica i kada je spremna financirati eventualnu razliku povećane cijene izgradnje u odnosu na zakonska ograničenja od 640 EU/m2 neto korisne površine stana. Blizina visokog zelenila Kod izbora preporučuju se zemljišta koja u neposrednoj blizini imaju postojeće visoko zelenilo javno dostupno budućim korisnicima ili koja imaju unutar sebe grupaciju drveća koja neće trebati rušiti prilikom izgradnje.

Ovlašteni arhitekt Izabrani arhitekt dužan je priložiti rješenje o ovlaštenju arhitekata i inženjera u graditeljstvu čime se osiguravaju uvjeti za cjelovito obavljanje projektantskog zadatka. 3. Mladi arhitekt U slučaju kada se izabere arhitekt putem javnog arhitektonskog natječaja za idejno rješenje stambene zgrade koji nema ovlaštenje ili nije izveo niti jednu stambenu zgradu investitor će mu ponuditi izradu projekta u jednom od arhitektonskih ureda u kojem je osigurao najpovoljnije uvjete za izradu odabranog projekta uz mogućnost istovremene edukacije mladog odabranog arhitekta.4. Radi osiguranja svojih ugovornih rokova izabrani arhitekt obavlja i dio poslova koji nije sastavni dio njegovog ugovora. Ugovor za izvršenje poslova projektiranja sklapa se prema poduzećem registriranim za poslove projektiranja koje arhitekt i koje je nositelj svih ugovornih obveza. Glavni inženjer je obavezan pravovremeno osigurati uvjete za nesmetan rad izabranog arhitekta ili ishoditi produljenje rokova izrade projekata za onoliko vremena koliko je trajala eventualna zapreka. 3. 3.1. Svaki objekt dovoljno je prezentirati sa 1-2 fotografije i 1-2 tlocrta.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 3. Refentna lista Izabrani arhitekt dužan je priložiti svoj autorski portfolio izvedenih i(li) projektiranih stambenih objekata u zadnjih 10 godina. a paralelno rješava pitanje svoje naknade s investitorom za navedeni posao. U koliko mladi arhitekt ne pristane na ponuđenu suradnju. 3.3. Za sve poslove iz tog procesa izabrani arhitekt dobiva naknadu po Cjeniku Komore. obnovu i graditeljstvo ili drugo ovlašteno tijelo. O toku svake etape tog procesa dužan je odmah pismeno izvijestiti zaduženog glavnog inženjera u Ministarstvu za javne radove. investitor ima pravo posao povjeriti drugonagrađenom autoru koji zadovoljava tražene uvjete.2. Prava i obveze izabranog arhitekta Nakon sklapanja ugovora izabrani arhitekt (glavni projektant) aktivno vodi sve poslove projektiranja i organiziranja kako proces izrade projekta i ishođenja svih suglasnosti i dozvola ne bi zastao niti jednog trenutka. IZBOR PROJEKTANTA Vršitelj izbora projektanta dužan je priložiti dokaz da je odabrao kvalitetnog i iskusnog projektanta. Za navedeni posao arhitekt dobiva punomoć investitora. Prednost pri izboru imaju arhitekti s većim brojem nagrađenih izvedenih stambenih zgrada. Hrvatske komore potrebni zakonski Cjeniku Komore s predloži izabrani 11 .

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Osim osnovnog zadatka izrade svih projeklata. arhitekt je zadužen za ishođenje lokacijske (izvoda iz plana) i građevne dozvole. Autorska prava Provedbom javnog arhitektonskog natječaja prvonagrađeni autor sva stječe autorska prava. a investitor se obvezuje poštivati ih prema Zakonu o autorskom pravu. izvoditelja. investitora. komunalnih organizacija. 12 .5. lokalne uprave i drugih zainteresiranih ili uključenih u proces izrade dokumentacije ili izvođenja ugovorenog objekta i njegovog okoliša. za organiziranje svih sastanaka koordinacije između projektanta. 3.

brže i jeftinije izgradnje stanova. Kod izrazitog planskog zahtjeva za izgradnjom poslovnog prostora izabrat će se trgovački sadržaj (opskrba mješovitom robom). PROJEKTNI PROGRAM Investitor je dužan izraditi i predati projektantu potpisani projektni program i zakonom propisane podloge. tako i u pogledu dozvoljenih kapaciteta.2.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 4. 4. a da rješenje bude racionalno i ekonomično. Odstupanje od programa kod maksimalno +/-2 stana po broju ili strukturi nije potrebno usuglašavati s investitorom. Ostali sadržaji Projektnim programom prvenstveno se izbjegavaju svi ostali sadržaji radi jednostavnije. 13 . 4.3. Program sadržava traženu strukturu stanova koja se temelji na strukturi izraženoj u anketi za kupnju izvršenoj u JLS (jedinici lokalne samouprave). te ovim Pravilnikom. oni će se dimenzionirati u najmanjoj prihvatljivoj površini i volumenu. Prateći prostori stanovanja Projektnim programom ne tretiraju se prateći prostori stanovanja. *Prilog 3: IZRADA PROJEKTNOG PROGRAMA 4. Projektant je dužan prvenstveno nastojati osigurati traženu strukturu stanova unutar racionalnog rješenja. jer su oni zadani zakonskim ili podzakonskim aktima. a izbjegavat će se uredski prostori. projektant može odstupiti od tražene strukture uz pismenu suglasnost investitora i dopunu projektnog programa.1. U koliko nije moguće zadovoljiti u potpunosti traženu strukturu. Projektnim programom definiraju se svi sadržaji i njihove veličine za predmetnu lokaciju. U koliko se važećim urbanističkim planom obavezno traže drugi sadržaji. Broj i veličina stanova U projektnom programu nalaze se isključivo stambeni sadržaji osim ako to izrazito drugačije ne traži važeći urbanistički plan. Projektni program mora poštivati sve urbanističko tehničke uvjete iz odgovarajućeg važećeg urbanističkog plana kojemu pripada izabrana lokacija kako u pogledu vrste sadržaja.

Natječajne podloge sadrže: a/ Projektni program s traženim kapacitetima izgradnje b/ Izvod iz plana c/ Geodetski snimak terena s visinskim kotama d/ Preliminarne geomehaničke podatke e/ Tablice budućih brojčanih pokazatelja stambene zgrade Podloge o lokaciji sadržavaju: a/ Geodetski snimak terena b/ Geomehanički elaborat c/ Izvod iz postojećeg urbanističkog plana d/ Katastarski plan e/ Posjedovni list f/ Izvod iz zemljišne knjige g/ kartu buke Unutar ugovornih rokova projektant je dužan samostalno ishoditi sve posebne urbanističko-tehničke uvjete građenja za ishođenje lokacijske dozvole (ili izvoda iz plana) i sve konačne suglasnosti za ishođenje građevne. Projektant pristupa zadatku nakon preuzimanja podloga za izradu natječajnog rješenja ili sklapanja ugovora s investitorom. Pismena odobrenja potrebno je ishoditi za: I/ Idejni projekt II/ Glavni projekt III/ Građevinske detalje Revident je dužan potpisati i pečatirati odobreni uvezani projekt.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 5. *Prilog 4: PODACI O ZGRADI /struktura.1./ 5. Idejni arhitektonski projekt Kvalitet idejnog projekta vrednuje se kroz: a/ Kvalitet svakog stana 14 . koncept energetske efikasnosti zgrade. te potom građevnu dozvolu. kojom prilikom mu se uručuje potpisani Projektni program i Dokumentacija o izabranoj lokaciji. koncept zaštite od buke i dr. U takvom ovjerenom projektu neophodno se mora nalaziti uvezan ispunjen Prilog 3 koji je osnova i uvjet za reguliranje ugovornih obveza plaćanja naknade za projektiranje. Projektant je dužan izraditi kvalitetan i racionalan projekt čiji m2 neto korisne površine stana neće biti skuplji od 640 EU. U toku rada na projektu projektant je dužan ishoditi pismena odobrenja svojih rješenja kod stručnog revidenta kojega izabere i imenuje investitor. broj i površina stanova i ostalih prostora. POSTUPAK PROJEKTIRANJA Međusobne obveze arhitekta i investitora nastaju pri izradi javnog arhitektonskog natječaja ili pri sklapanju ugovora o izradi tehničke dokumentacije.

2. U idejnom projektu potrebno je posebno precizno definirati sve: I/ Materijale. tj. dispozicije bučnih i pogonskih prostora i uređaja 5. te svi opisi i količine stavaka u troškovnicima trebaju biti tako razrađene da je moguće potpuno ugovaranje izvedbe zgrade i okoliša sustavom ključ u ruke. projektiranja i nadzora ne smije biti veća od 700 EU odnosno ukupna cijena za zgradu s komunalnom infrastrukturom i priključcima 910 EU. glavni projekt služi investitoru za precizno ugovaranje izvedbe zgrade i okoliša.3. Izgradnju okoliša dužna je financirati lokalna zajednica. opremu i oblike u stanovima. zgradi i okolišu (za svaki stan projektant je dužan u katalogu stanova ponuditi dva rješenja organizacije namještaja kao i rješenje pregrađivanja i odvajanja dodatne polovine sobe) II/ Glavne vodove instalacija III/ Bruto i neto površine zgrade IV/ Koeficijente ekonomičnosti V/ Pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja uštede energije i toplinske zaštite VI/ Pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja zvučne zaštite. 640 EU. Kvalitet idejnog projekta prvenstveno ovisi o koncepciji idejnog rješenja i zato se projektantu omogućava jedna radna revizija u toku izrade idejnog projekta. Zato se glavni projekt sastoji od: a/ Glavnog projekta zgrade b/ Troškovnika zgrade sa shemama stavaka i projektantskim cijenama c/ Glavnog projekta okoliša d/ Troškovnika okoliša sa shemama opreme i projektantskim cijenama Ukupna cijena izgradnje zgrade s PDV-om po m2 NKP ne smije biti veća od tržišne cijene po lokalnim uvjetima gdje se zgrada gradi niti od etalonske cijene m2 stana od 4.00 KN tj. Prije postavljanja zahtjeva za izdavanjem građevne dozvole za zgradu i okoliš projektant je dužan ishoditi odobrenje Glavnog projekta zgrade i okoliša. Glavni arhitektonski projekt Nakon pismenog usvajanja idejnog projekta projektant nastavlja razradu glavnog projekta zgrade i okoliša.755. cijena građenja. Glavni projekti. Knjiga građevinskih detalja Nakon pismenog usvajanja glavnog projekta projektant nastavlja razradu izvedbenog projekta zgrade i okoliša. 5. Osim za ishođenje građevne dozvole. U prvom dijelu razrade izvedbenog projekta projektant rješava pet grupa građevinskih detalja: 15 .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU b/ Kvalitet zgrade c/ Kvalitet okoliša d/ Koeficijente ekonomičnosti zgrade e/ Kvalitet tehničkog rješenja sa stanovišta energetske efikasnosti i zaštite od buke Odabrani projektant mora dobiti pozitivno mišljenje revidenta na svaki pojedinačni segment kvalitete projekta.

terasa. vode. Projektiranje instalacija Na početku izrade idejnih projekata instalacija svaki projektant je dužan pridržavati se posebnih uvjeta građenja komunalnih organizacija. vode. Za mjerenje potrošnje električne energije. detaljno se kotiraju i opisuju. plina i toplinske energije ugrađeno u dostupnim prostorijama ili zidnim ormarićima u javnim komunikacijama na nivou svakog stana. 16 . Izvedbeni arhitektonski projekt Nakon pismenog usvajanja Knjige građevinskih detalja projektant završava razradu izvedbenog projekta zgrade i okoliša.4. Karta boja je poseban elaborat koji se sastoji od: I/ Razvijenog pročelja zgrade s oznakama boja II/ Opisom svih boja na zgradi prema RAL-u ili konkretnom proizvodu (nijansa.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU a/ Detalji hidroizolacije b/ Detalji spojeva stolarije i bravarije s masivnom konstrukcijom zgrade c/ Detalji lođa. plina i topline projektant je dužan za svaki stan projektirati zasebno brojilo električne energije. Svi opšavi prikazuju se dodatno s detaljno kotiranim razvijenim širinama i dužinama. Zamjenu pojedinih materijala ili rješenja odobrava službeni revident na temelju pismenog zahtjeva projektanta i detaljnog prijedloga novog rješenja. 5. tip boje i način obrade) III/ Uzorci boje (prema potrebi) 5. Izvedbeni projekt zgrade i okoliša sastoji se od: a/ Polirskih nacrta b/ Planova oplate c/ Radioničkih nacrta d/ Knjige građevinskih detalja e/ Karte boja Svi dijelovi izvedbenog projekta čine cjelinu dovoljnu za preciznu izvedbu zgrade i okoliša. Zamjena pojedinih materijala ili rješenja u toku izvedbe zgrade i okoliša moguća je samo ako se izmjenom dobivaju jednaka ili vrednija ukupna rješenja za investitora i korisnika zgrade pri čemu nije moguće povećanje cijene ugovorene izvedbe po sustavu “ključ u ruke”. balkona i vrtova d/ Detalji krova e/ Detalji stubišta f/ Detalji s prikazom rješenja toplinskih mostova na kritičnim mjestima Knjiga građevinskih detalja koja se sastoji od: I/ Tlocrta i presjeka zgrade smanjenih na format papira A4 s označenim brojevima građevinskih detalja II/ Grupa građevinskih detalja Građevinski detalji crtaju se tehnički precizno u potrebnom mjerilu da se može razaznati precizno svaki pojedini materijal i načini međusobnog spajanja.5.

Projekti infrastrukturnih priključaka U koliko to nije posebno projektnim programom definirano. Sve primjedbe na izvedbu zgrade i okoliša projektant je dužan upisati u građevinski dnevnik. a o neispravljenim primjedbama pismeno izvijestiti investitora.6. 5. Uporabni pregled Projektant je dužan obavezno prisustvovati uporabnom pregledu zgrade.10. te prema potrebi razjasniti i(li) dokumentirati povjerenstvu za uporabni pregled sva nejasna rješenja. Dodatni zahtjevi investitora U slučaju dodatnih zahtjeva za promjenom ili dogradnjom završene zgrade ili njenog okoliša. zadatak odabranog arhitekta nije projektiranje infrastrukturnih priključaka. 5. a projektant obavljati projektantski nadzor nad izvedbom zgrade i okoliša koji je projektirao. Projektant je dužan prihvatiti objektivan zahtjev investitora koji osigurava ukupno kvalitetna rješenja u funkciji i estetici zgrade i okoliša ili se pismeno odreći prava na nastavak projektiranja. poslovni prostori moraju imati posebne dimnjake i kanale za ventilaciju. U koliko investitor odabere drugog projektanta za nastavak projektiranja. a nakon izvedbe zgrade. 5. 5. Također. Sadržaj projekata 17 . Uspješno obavljenim uporabnim pregledom prestaju sve dalje obveze projektanta prema investitoru. projektant je dužan izraditi Projekt etažiranja kojim se definiraju svi zakonski elementi vezani za upis vlasništva u zemljišnu knjigu vlasništva. isti je dužan ishoditi autorsku suglasnost prethodnog projektanta na sva svoja rješenja. kada su poznate sve stvarno izvedene veličine prostora. Plan posebnih dijelova i projekt etažiranja U glavnom projektu projektant izrađuje Plan posebnih dijelova zgrade. 5. investitor je obvezan štititi autorsko pravo projektanta i ponuditi mu dodatni ugovor. 5. Projektantski nadzor obavlja se jedan puta tjedno ili više prema posebnoj potrebi. Projektantski nadzor Investitor je dužan ugovoriti. a svi ventili stambenih instalacija ili revizijska okna dimnjaka ne smiju se nalaziti u poslovnim prostorima ili drugim privatnim sadržajima.8.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Mjerenje energenata kao i sve instalacije stanova potrebno je potpuno odvojiti horizontalno i vertikalno od instalacija poslovnog prostora.7.11.9.

DWG formatu.tehnički opis . mjerilo 1:200 . mjerilo 1:100 U tehničkom opisu idejnog arhitektonskog projekta potrebno je ispuniti Prilog 3 i izrijekom navesti opis: .karakteristični presjeci (minimalno uzdužni i poprečni).katalog svih stanova s opisom broja stana i shemama rasporeda stanova po etažama s ucrtanim namještajem i radijatorima ili drugim grijaćim tijelima (dvije varijante).tlocrti svih etaža (s ucrtanim blokovima za instalacije i ventilacije).iskaz neto (NP) i neto korisne (NKP) površine svih sadržaja s čitljivom dokaznicom izračuna .iskaz ukupnih površina pročelja (PP) i površina ostakljenja (PO) s čitljivom dokaznicom izračuna .udaljenosti zgrade od susjeda i rubova parcele .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Ovim pravilnikom definira se mjerilo.1. 5. Idejni projekt Idejni projekt služi za generalni pregled planiranog zahvata u prostoru kako u pogledu zgrade tako i u pogledu njenog okoliša.predloženih boja eksterijera i interijera 18 . mjerilo 1:200 .prometnog rješenja s brojem PGM .maksimalnih gabarita zgrade .vanjskog nivelmana . vanjske opreme i zelenila .iskaz strukture i veličine stanova .situacija s ucrtanom zgradom i ostalim površinama i infrastrukturnim vodovima u mj 1:200 .prostorni prikaz .konstrukcije zgrade .1.upotrebljenih materijala u zgradi i okolišu .iskaz strukture i veličine poslovnih prostora . sadržaj.1. postupak i način prikaza svakog pojedinog projekta. ako je zgrada razvedena). Predaje se u 3 primjerka uvezan na papiru i snimljen na CD-u u *.oblikovanja zgrade .sva pročelja (uključujući unutrašnja.iskaz koeficijenta ekonomičnosti (K) s čitljivom dokaznicom izračuna a/ K1 = BP/NKP b/ K2 = BRP/NKP c/ K3 = PP/NKP d/ K4 = PP/PO * Napomena: U toku je izrada uvjeta za izračun ekonomičnosti zgrade putem obračuna volumena .svih brojčanih pokazatelja . Arhitektonski idejni projekt . 5.11.11. mjerilo 1:200 .iskaz bruto (BP) i bruto razvijene (BRP) površine zgrade s čitljivom dokaznicom izračuna .rješenja okoliša.

položaj i shema kotlovnice ili podstanice i tehnički opis). mjerilo 1:100 .Idejni projekt instalacija grijanja (glavni razvod grijanja. mjerilo 1:100 5. rasvjete i urbane opreme.visina stuba . Uz arhitektonske nacrte zgrade potrebno je već tijekom izrade idejnog projekta razraditi kvalitetno osnovne arhitektonsko . mjerilo 1:100 .zvučna zaštita.11. lokacijskim i građevinskim elementima i osnovom uređenja okoliša uz prikaz nivelmana radi sprečavanja urbanističkoarhitektonskih barijera za osobe s poteškoćama u kretanju. popločenja. Idejno rješenje okoliša . mjerilo 1:200 5.toplinska zaštita i energetske efikasnost .Idejni projekt elektroinstalacija (glavni razvod svih elektroinstalacija i tehnički opis).11.11.Idejni projekt vodovoda i kanalizacije (glavni razvod vodovoda. dječjih igrališta.visinu obloge keramičkih pločica .rješenje krovnog vijenca . Glavni projekt 19 . U arhitektonskim nacrtima ulaznog prostora zgrade potrebno je u idejnom projekt ucrtati pozicije poštanskih sandučića.načine spajanja stolarije i bravarije s konstrukcijom zgrade .projekt hortikulture.5. hidrantske mreže.detaljno rješenje opreme i instalacija u kupaoni 5.1.1.11.veličine vanjskih otvora na stanovima .svjetle širine vrata za pojedine stambene prostorije .3.rješenje prometnih i sportsko-rekreacijskih površina.idejni statički proračun .spoja zgrade s terenom i sve hidrizolacije . kanalizacije elektroinstalacija i tehnički opis).2.građevinske detalje .tip zaštite od sunca .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . Konstrukcijski idejni projekt .4. odvodnje.11.1.2. mjerilo 1:200 .tehnički opis konstrukcije 5. dispozicija bučnih i pogonskih prostora i uređaja 5.vrste podova u cijeloj zgradi Sastavni dio idejnog arhitektonskog projekta je situacija zgrade sa prikazom svih elemenata parcele. mjerilo 1:200 .šematski prikaz dilatacija. Idejni projekt fizike zgrade .1. Idejnim arhitektonskim projektom potrebno je riješiti tehnički izlaz u krovište i na krov zgrade uz primjenu svih odgovarajućih propisa. Instalacijski idejni projekti .brutto i netto visinu svake etaže .

2.specifikacije .11. 5.11.projekt zaštite susjednih objekata i projekt zaštite građevinske jame 5.sheme sustava .tehnički opis 5.geomehanički elaborat . kanalizacije i hidrantske mreže su: .2. mjerilo 1:100 . mjerilo 1:1000 .2.tehnički opis . mjerilo 1:100 .tlocrti svih etaža.shema dispozicija stavaka statičkog računa.3.1.atesti 5.sheme sustava . kanalizacije i hidrantske mreže (unutrašnje i vanjske) Sastavni dijelovi projekta vodovoda. Predaje se u 6 primjeraka uvezanih u tvrde registratore po knjigama (ne u pojedonačnim fasciklima) od kojih 4 primjerka služe za upravni postupak ishođenja građevne dozvole. Arhitektonski projekt Sastavni dijelovi arhitektonskog projekta su: . temelja i krova s oznakama i opisima slojeva. Projekt vodovoda.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Glavni projekt služi za odluku o gradnji planiranog zahvata u prostoru i ishođenje građevne dozvole.tehnički opis konstrukcije .sva pročelje. mjerilo 1:100 .3. mjerilo 1:100 .2. Projekt elektroinstalacija Sastavni dijelovi projekta elektroinstalacija su: .statički proračun .3. Konstrukcijski projekt Sastavni dijelovi konstrukcijskog projekta su: .tehnički opis 20 . interfona i antenskog sistema.tlocrti razvoda i elemenata priključaka. gromobrana.situacija projekta na katastarskom planu. mjerilo 1:100 .2.11.tlocrti razvoda i elemenata priključaka .revizija statičkog projekta .proračuni mreže .2.11. telefona.2.detaljna situacija zgrade s okolišem.1.11.proračuni mreže . mjerilo 1:100 . Instalacijski projekti Sve grupe instalacijskih projekata moraju biti usklađene međusobno i s arhitektonskim projektima 5. a dva za potrebe investitora.projekti jake struje. mjerilo 1:200 .presjeci s oznakama i opisima slojeva.

atesti Za svaku zgradu potrebno je projektirati sustav hlađenja glavnih stambenih (boravci i spavaone) i radnih prostorija (uredi i trgovine).sheme sustava . mjerilo 1:100 .radionički nacrti .tlocrti.revizija elaborata 5.2. 5.atesti 5. Nacrti. Uz specifikacije i tehnički opis obavezno je navesti bučnost predviđenih uređaja i opreme.11. tj.11. Projekti Svi projekti izrađuju se kao odvojene cjeline s naslovnom stranicom iz koje je vidljiv njihov autor. Nacrti. Projekt dizala . a uvezuju se u zajedničke registratore s ostalom dokumentacijom. 5. Akustička svojstva i zaštita od buke 21 .11.3.2. mjerilo 1:100 .proračuni s iskaznicom potrebne topline za grijanje .4.1. te način sprečavanja prijenosa vibracija. proračuni i troškovnik hlađenja moraju biti izdvojene cjeline o čijoj izvedbi investitor donosi naknadno konačnu odluku. 5.specifikacije .presjeci.podaci iz projekata koji su poslužili kao podloga za izradu proračuna .proračuni mreže .tehnički opis .2.tehnički opis . Projekt centralnog grijanja i hlađenja Sastavni dijelovi projekta centralnog grijanja i hlađenja su: .2.11.2. Toplinska zaštita i ušteda energije .proračun instalacije i mehanike .posebni tehnički uvjeti za izvođenje i ugradnju opreme i zbrinjavanje građevnog otpada .4.tlocrti razvoda i elemenata priključenja.11.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .3.specifikacije U skladu s tendencijom društvene pojačane brige za ljude s poteškoćama u kretanju za svaku zgradu višu od prizemlja potrebno je projektirati dizalo.tehnički opis . proračuni i troškovnik dizala moraju biti izdvojene cjeline o čijoj izvedbi investitor donosi naknadno konačnu odluku.sheme sustava .2.specifikacije .program kontrole i osiguranja kakvoće za toplinsku zaštitu . mjerilo 1:100 .4.4.3. okno za dizalo.

Arhitektonski projekt . mjerilo 1: 20 do 1:1 22 .6.posebni tehnički uvjeti za izvođenje i ugradnju opreme 5.11.tehnički opis .nacrti oplate.11. mjerilo 1:50 . oznakama i opisima slojeva . Zaštita od požara Projektom je potrebno riješiti sva pitanja zaštite od požara prema važećim zakonima. Izvedbeni projekt Izvedbenim projektom potrebno je riješiti sva pitanja izvedbe kako niti jedno pitanje ne bi ostalo nerazjašnjeno.11. *Prilog 5: UPUTSTVO ZA UPOTREBU STANA 5.shema protupožarnih puteva . 5.4.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .sheme stolarskih i bravarskih radova.11. mjerilo 1:50 . Katalog stanova Potrebno je nacrtati katalog svih stanova s opisom broja stana i shemama rasporeda stanova po etažama prema stvarnim konačnim rješenjima i površinama stanova s ucrtanim namještajem i radijatorima u dvije varijante (u skladu s projektima instalacija). svih etaža i krova s detaljnim kotama.3.2.shema evakuacije 5.2. oznakama i opisima slojeva.tehnički opis .tehnički uvjeti .11.4.program kontrole i osiguranja kakvoće za zaštitu od buke .2.karakteristični presjeci s detaljnim kotama.5.2.11.knjiga građevinskih detalja.3. 5.3.4.situacija za iskolčenje (mjerilo 1:200) . Zaštita na radu Projektom je potrebno riješiti sva pitanja zaštite na radu prema važećim zakonima.opisi svih stavaka s projektantskim cijenama . Sastavni dio kataloga stanova je Prilog 4.1. .tlocrti temelja.proračuni i izvori podataka koji su poslužili kao podloga za izradu proračuna . Troškovnik . mjerilo 1:50 .sheme dimnjaka i ventilacijskih kanala 5.shema požarnih zona .

2.LAYER KOTEPRIZEMLJE .4.LAYER KOTESITUACIJA .LAYER PRIZEMLJE .LAYER 0 .oker .LAYER KOTEKROV .instalacije kanalizacije .instalacije jake struje .LAYER KOTEPRESJEK rezerva za izradu situacija kote situacija tlocrt temelja kote i tekst temelja tlocrti prizemlja kote i tekst prizemlja tlocrti 1.3.LAYER TEMELJ .plavo .Elemente zgrade rasporediti po odgovarajućim LAYER-ima te odgovarajućoj boji i tipu linije: .2.3. 5.zeleno 5.ljubičasto .LAYER KOTETEMELJ .LAYER SITUACIJA .12.nacrti savijanja armature. Upute za iscrtavanje nacrta u AutoCAD-u Za ujednačenost nacrta rađenih u AutoCAD-u potrebno je pridržavati se slijedećih uputa: .4. radijatori namještaj karakteristični presjeci kote i tekst presjeka WHITE GREEN GREEN BLUE BLUE WHITE WHITE YELLOW YELLOW MAGENTA MAGENTA CYAN 8 RED RED 23 .4.LAYER OPREMA .instalacije vodovoda .specifikacija armature s iskazom količina .crveno . Projekt etažiranja stanova Projektant je dužan napraviti projekt etažiranja prema stvarno izvedenom stanju zgrade.radionički nacrti 5.Odnos CAD-ovih jedinica i jedinica crtanja je 1:1 tj.5 tlocrt krova kote i tekst krova sanitarna oprema.3. bojler.11.3. jedna CAD-ova jedinica iznosi 1 cm .LAYER KROV .instalacije grijanja .3.LAYER KAT .LAYER NAMJESTAJ .2.3.5 kote i tekst kata 1. mjerilo 1:50 (prema potrebi veće mjerilo) . Konstrukcijski projekt .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 5. Sintetski projekt instalacija Svi projektanti instalacija zajedno dužni su napraviti u boji sintetski projekt instalacija koji se sastoji od svih tlocrte svih instalacija zajedno u mjerilu 1:200 za potrebe upravljanja zgradom.LAYER PRESJEK .narančasto .LAYER KOTEKAT .11.instalacije slabe struje . U projektu upotrebiti slijedeće boje: .instalacije hlađenja .11.

E (za elektriku). a instalacije crtati u drugim bojama. . K (za kanalizaciju).Svaki stan opisati tako da dobije svoj broj od 1 do n i da se vide sve karakteristike stana (stan-br. C (za centralno grijanje) itd.LAYER OKVIR šrafature fasade okvir crteža i sastavnica WHITE GREEN 9 . . kat i orijentacija). Boje linija prilagoditi prema bojama sadržaja nacrta.Katakog stanova dati u posebnom fajlu.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .LAYER FASADA . Prije početka crtanja instalacija promjeniti boju podloge u YELLOW. 24 . veličina stana. veličina svake prostorije. obrada podova.LAYER HATCH .Projekte instalacija dati tako da svaka od instalacija bude u posebnom file-u tako da ime file-a ukazuje na koje se instalacije odnosi (ime osnovnog arhitektonskog file-a + V (za vodu).

Prostor parkirališta i garaža projektant oblikuje prema lokalnim uvjetima parcele. Uvjeti parkiranja i garažiranja Svaka odabrana parcela svojom veličinom mora osigurati uvjete povoljnog smještaja minimalno potrebnog broja parkirališnih i garažnih mjesta unutar svojih gabarita. a posebno se vrednuje: a/ Izbjegavanje velikih parkirališta bez visokog zelenila b/ Zadržavanje urbanog lica zgrade prema ulici c/ Izbjegavanje sukoba korištenja stan – PGM radi buke d/ Skrivanje parkirališta i garaža na najlošijim dijelovima parcele e/ Osiguranje strehe (prema lokalnim klimatskim i ekonomskim uvjetima) Pristup parkiralištima i garažama mora biti jednostavan i čitljiv s ulice da slučajni posjetitelj zgradi ne luta i ne ostavlja vlastiti automobil na zelenom pojasu ili opasnim prometnim mjestima uz zgradu. 6.1. ali i posebnih uvjeta koje postavlja investitor s ciljem povećanja pristupačnosti programa svim zainteresiranim građanima Republike Hrvatske. Minimalni broj PGM dimenzinira se: 1 PGM/svaki stan 15 PGM/1000 m2 bruto površine uredskih prostora zgrade 30 PGM/1000 m2 bruto površine trgovačkih prostora zgrade U slučaju da je važećim lokalnim urbanističkim planom dimenzioniranje drugačije biraju se veći kapaciteti PGM.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6. Iz tog razloga projektantima se preporučuje planiranje garaža ispod zgrade s vanjskim pojedinačnim ulazima čime se izbjegavaju velike bruto površine garaža. Okoliš Kvalitetno odabrana parcela i dimenzioniranje traženih sadržaja u skladu s važećim urbanističkim planom su prvi nužni uvjeti za uspješno projektiranje. 6.1. Zato se u ovom Pravilniku nalaze izvodi iz standarda koji trebaju osigurati razjašnjenje svih stručnih nedoumica u ostvarivanju programa i ubrzati efikasnija rješenja. Posebno se preporučuje da se u ukupan zbroj ne računaju okolna parkirališna mjesta na javnoj gradskoj parceli i garaže isprojektirane u novoj zgradi. U koliko predviđena parcela ima visoki urbani karakter potrebno je izbjegavati javna pročelja s garažnim vratima u prvom planu. uvjetima lokalnog javnog prijevoza i sl. a preporučuje se povećanje traženih kapaciteta PGM prema lokalnim uvjetima ekonomskog standarda sredine. Planiranje garaža ispod zgrade dozvoljeno je samo ako je to projektnim programom definirano ili ako se naknadno usuglasi investitor s projektantskim prijedlogom kojim se osigurava povećanje racionalnosti i koeficijenata ekonomičnosti. STANDARDI I NORMATIVI Prilikom projektiranja društveno poticane stanogradnje potrebno se pridržavati svih zakonskih odredbi iz oblasti stanogradnje. Navedeni normativi su donji minimum kod dimenzioniranja. 25 .1.

Posebno se predlaže planiranje drvoreda prema ulici. Sve visinske razlike se trebaju riješiti rampama prema posebnom propisu za izbjegavanje prostornih urbanističko arhitektonskih barijera ili rampama sa stubištem u maksimalnom nagibu od 8% minimalnoj širini od 120 cm. Od pješačkog nogostupa uz pristupnu ulicu do ulaza u zgradu ne smije biti prostornih urbanističko arhitektonskih barijera za invalide i starije osobe.4. U prostoru parcele zaštićeno od automobilskog prometa i pristupne ulice potrebno je planirati minimalno 1 igralište za košarku ili mali nogomet. 26 . Niže grmoliko zelenilo ili trava se predlaže uz pročelja stanova kako bi se osigurala intimna zaštita prozora u prizemlju.1. Uz prostor za igru potrebno je planirati minimalno jedno mjesto za sjedenje za minimalno 3 do 4 osobe.2. Visoko zelenilo treba planirati gdje god je to moguće da se osiguraju poboljšani mikroklimatski uvjeti stanovanja. Uz ulazni pristup poželjno je projektirati klupu za odmor ili mjesto za čekanje. Na prostoru za igru tlo treba biti zatravnjeno ili od nekog drugog mekog i neopasnog materijala. Prostor za igru djece treba biti osunčan i opremljen minimalno jednom spravom za igru na svakih 10 stanova. uutar parkirališta ili prema susjednim parcelama. parkiralištu. gospodarskog.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6. Ispred ulaza u zgradu neophodno je projektirati strehu ili trijem koja pred ulazom štiti 4 do 6 osoba od atmosferskih nepogoda. Ovdje je neophodno paziti da se planski otkloni opasnost od ugrožavanja života radi čestog bježanja lopte na prometne površine ili od ugrožavanja loptom stambenih prozora.1. 6. Uvjeti za igru djece U prostoru parcele potrebno je osigurati minimalni prostor za igru djece od 1 do 6 godina koji je prostorno zaštićen od automobilskog prometa i pristupne ulice.1. Uvjeti pješačkog pristupa Pješački pristup zgradi s pristupne ulice do svakog ulaza treba biti jednostavan. čitljiv i relativno kratak da posjetitelja ne dovodi u sumnju oko položaja ulaza.3. Igralište za djecu preko 7 godina neophodno je planirati za sve zgrade koje sadrže 30 ili više stanova. ali bez oblikovnog pretjerivanja. garažnog ili opskrbnog po oblikovnom izrazu i povećanoj reprezentativnosti. Arhitekt treba izbjegavati planiranje zelenila koje izaziva alergiju i zdravstvene smetnje. U vanjskom prostoru treba projektirati minimalno jednu grupu viskokog zelenila uz koju će biti organiziran prostor za odmor i rekreaciju. ali kako se ne bi smanjila neophodno potrebna količina sunca i svjetla u stanovima. Svi uvjeti za izvedbu zelenila definiraju se krajobraznim rješenjem unutar projekta okoliša. Glavni ulaz se treba razlikovati od sporednog. Uvjeti za visoko i nisko zelenilo Stambenu zgradu treba pozicionirati u prostoru parcele tako da se preostali slobodni prostor parcele grupira za ostale prateće sadržaje. 6.

Posebno se naglašava potreba 27 . vozila policije.Minimalni radijus zakrivljenosti – 6. broj sprava 1 1-3 3-5 Min. dimenzionirati i ucrtati put za interventna vatrogasna vozila. Dimenzioniranje vatrogasnog pristupa izvršiti na slijedeći način: .0 m .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Nije potrebno planirati prostor za igru djece na predmetnoj parceli samo u slučaju kada zgrada ima manje od 10 stanova. 6.6. prostor za pikado i sl.Minimalna širina jednosmjernog pristupa – 3. vanjski stolni tenis.5. Prometno rješenje Projektom pješačkih i kolnih površina potrebno je predvidjeti sva rješenja. a u javnom prostoru prvog susjednog reda parcela već se nalazi dječje igralište koje ima kapacitet igrališta minimalno dimenzioniran za cijelo susjedstvo prema ovom Pravilniku. Posebno je važno planirati. Kod velikih zgrada preporuča se planiranje i drugih vanjskih prostora za rekreaciju odraslih kao što su igralište za odbojku u pijesku.Minimalna širina dvosmjernog pristupa – 5. Kod malih zgrada koje sadrže do 10 stanova neophodno je planirati minimalno jednu klupu ili grupu za sjedenje za 3 do 4 osobe. Kod zgrada s 50 i više stanova potrebno je planirati u prostoru parcele barem jedno mjesto sa stolom i klupama pod strehom. prve pomoći i vozila za odvoz smeća i otpada. 6. Uvjeti za odmor i rekreaciju odraslih U prostoru parcele uz grupu visokog zelenila potrebno je planirati manju grupu za sjedenje i odmor odraslih. Kod zgrada s više od 10 stanova potrebno je prostor za odmor odraslih dimenzionirati s jednom klupom ili grupom za sjedenje na svakih 10 stanova.5 m . igrališta u m2 50 50-150 150-250 Min.1.1. Uvjeti za infrastrukturno uređenje parcele Slobodni prostor na parceli potrebno je opremiti i urediti infrastrukturnim zahvatima prema posebnim dijelovima projekta okoliša.2 m Opterećenje svih prometnih površina potrebno je dimenzionirati u skladu sa zakonom i njihovom funkcijom. broj terena 1 50-100 250-500 5-10 1-2 >100 >500 10 2 Nije dopušteno planirati stambenu zgradu bez dječjeg igrališta. Dimenzioniranje igrališta prema kapacitetu zgrade: Broj stanova <10 10-30 30-50 Min. pov. obično uz ulazni pristup i prostor za igru djece.Minimalna visina prolaza kroz zgradu – 4. viseća kuglana. nužne oznake na tlu i prometne znakove uz prometnice kojima se reguliraju režimi prometnog korištenja prostora ili evakuacije prema Pravilniku o ratnim razaranjima i elementarnim nepogodama.Minimalna širina prolaza kroz zgradu – 3.1. boćalište. 6.1.6.5 m .5 m .

Projektant je dužan voditi računa o izgledu ulaznog pristupa do zgrade. Zgrada Pri odabiru tipologije i morfologije zgrade arhitekt je dužan izuzetnu pažnju posvetiti horizontalnom i vertikalnom skladu kako dijelova zgrade tako i nove zgrade i postojećeg ambijenta. Kod dvostrano orijentiranih stanova i poslovnih prostora neophodno je osigurati vatrogasni pristup s jedne duže strane zgrade. plina. Odvodnja se rješava planiranjem oborinske kanalizacije.6. U projektu vanjske rasvjete potrebno je označiti tip i karakteristike rasvjetnih mjesta. Na glavnom ulazu potrebno je osigurati minimalno jednu svjetiljku s automatskim paljenjem. Autor 28 .0 T.1. a položaje pojedinih hidranata predvidjeti na vidljivom mjestu tako da se onemogući njihovo blokiranje parkiranim vozilom ili drugim uskladištenim materijalom. telefona ili vodovoda treba planirati bočno izvan pješačkog pristupa zgradi. Vanjski hidranti U okviru protupožarne zaštite. Svaki pad terena ili popločenja treba ucrtati u projektu okoliša te ga kotirati apsolutnim ili relativnim visinskim kotama.1.3. a u projektu okoliša potrebno je planirati mrežu vanjskih hidranata.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU dimenzioniranja mješovitih pješačko-kolnih površina na osovinski pritisak vatrogasnog vozila od minimalno 8. Nosivost poklopaca svih okana treba biti u skladu sa zakonom i njihovom funkcijom. površinskih rigola i kanala ili slobodnim padom prema zelenim površinama od zgrade. Posebno se napominje da poklopci revizijskih okana ne smiju biti u zoni parkiranja radi potrebne neprestane dostupnosti. Preporuča se upotreba vanjskih visokih hidrantskih uređaja.1. Posebnu pažnju treba posvetiti osvjetljenju ulaznog pristupa zgradi i dječjeg igrališta. te sva reviziona okna kanalizacije. Projektant je dužan hidrantski vod dimenzionirati prema važećim propisima. a kod jednostrano orijentiranih stanova obavezno je osigurati pristup sa svih strana zgrade. Ovakvom koordinacijom izbjegavaju se estetske i fizičke neugodnosti pri popravku opreme ili vodova ispred ulaza u zgradu. 6.4. Dokazivanje funkcionalnosti mora biti usklađeno s pažnjom prema skladu tlocrta i presjeka zgrade u granicama traženog koeficijenta ekonomičnosti. Odvodnja Projektom odvodnje okoliša potrebno je riješiti odvodnju oborinske vode sa svih popločanih ili nepopločanih površina tako da oborinska voda ne ugrožava korištenje zgrade i okoliša. te ih precizno kotirati u prostoru okoliša.2. Rasvjeta Sve kolne i pješačke staze oko zgrade potrebno je primjereno osvijetliti. 6.6.6. Potrebno je pažljivo koordinirati poklopce navedenih okana ili njihove upojne rešetke kako bi se skladno uklopili u okolno popločenje i zelenilo. 6.2. 6.

). alat domara i dr. Planiranje podruma ovisi o projektnom programu. obliku terena i položaju podzemne vode. Podrum se ne smije planirati kada je nivo podzemne vode manji od 3 m mjereno od površine terena.1. Iz tog razloga treba izbjegavati projektiranje podruma. razizemlju ili povišenom prizemlju.Minimalna širina pristupne staze – 120 cm . povišeno prizemlje. Svi sadržaji koji ne pripadaju proširenom stanovanju (poslovni prostori. prostorije za mjerne uređaje infrastrukture (smještaj brojila struje. Podrum je potrebno planirati kada se u programu nalaze garaže. glavnog pristupnog stubišta i(li) hodnika. Presjek stambene zgrade čini podrum. a posebno osobama s poteškoćama u kretanju. sporednog ulaza. Dozvoljava se projektiranje stanova u toplom potkrovlju uz uvjet da se osigura hladni krov. Glavni ulaz Položaj glavn(og)ih ulaza u zgradu treba biti vidljiv s pristupne ulice i lako dostupan tj. Pomoćni prostori zgrade mogu se planirati u podrumu. ulaznog prostora.). Spremišta stanara mogu biti na katovima zgrade samo izuzetno ako doprinose racionalnosti zgrade. a nalaze se unutar zgrade ne smiju imati nikakve zajedničke komunikacije niti spojna vrata. Stanovi se mogu projektirati od povišenog prizemlja na više. prostora s pojedinačnim spremištima za svaki stan. civilna zaštita. položaju nosivog tla. zastave. prostorije za bicikle.Minimalna širina invalidske rampe – 120 cm 29 . uredi. zajedničkog spremišta za opremu zgrade i priručnu radionu (lopate. program društveno poticane stanogradnje nema potrebu za velikim podrumskim prostorima. skladišta i sl. Pristupni put od ulice do glavnog ulaza može se svladati blagom rampom ili kombinacijom rampe i stubišta.2. dizala (prema propisu ili projektnom programu). Krov se može projektirati kao kosi ili ravni. 6. . U principu. rezervni vatrogasni aparati. vjetrobrana. Posebno se ne dozvoljava projektiranje stanova u blizini ulice ili javnog pješačkog nogostupa čija je kota poda niža od navedenih komunikacija pa je ugrožena intimnost stambenog prostora. prva pomoć. kada je nosivo tlo relativno duboko pa je nužna izvedba nadtemeljnih zidova visine preko 2 m ili kada je teren u padu pa se pri temeljenju u kaskadama stvaraju stambeno neiskoristivi prostori djelomično ukopani. te kotlovnice ili podstanice i trafostanice. prostorije za kućni otpad i smeće. Oblik i dimenzija glavnog ulaza treba jasno dati do znanja o kojem je ulazu riječ.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU projektom mora dokazati da je projektirana zgrada doprinos urbanoj kulturi. približno na istoj pristupnoj koti kako bi se osigurao pristup do ulaznog portafona svim osobama. Stanovi se ne mogu planirati na koti gotovog poda manjoj od 80 cm od gornje površine okolnog terena. određen broj stambenih katova i krovište. Tlocrt stambene zgrade sastoji se od programski definiranog broja stanova i slijedećih zajedničkih prostora ili prostorija: Glavnog ulaza. vode i topline prema lokalnim posebnim uvjetima). sporednog stubišta i(li) hodnika.

ne treba se projektirati sporedni ulaz kada se radi o zgradi s manje od 10 stanova. U vanjskim vratima potrebno je predvidjeti elektro bravu s mogućnošću otvaranja iz stana.0 m. 6.2. Ispred glavnog ulaza potrebno je osigurati minimalno jednu svjetiljku s automatskim paljenjem.2. potrebno je projektirati sporedni ulaz za vezu s parkiralištem. Na sporednom ulazu treba projektirati minimalno jednokrilna vrata širine 1 m.0 m. Vanjska ulazna vrata u vjetrobran potrebno je projektirati kao dvokrilna s otvaranjem prema van širine 2. Vjetrobran U mjestima s jakim vjetrom ispred vjetrobrana potrebno je planirati i zaštitni vjetrobranski zid. Minimalna širina i dubina vjetrobrana je 2. Rasvjeta treba biti vezana na stubišni automat s mogućnošću ručnog reguliranja režima rasvjete. Kroz vjetrobran potrebno je osigurati nesmetan prolaz invalidskih kolica pri čemu visinske razlike ne smiju biti veće od 2 cm. Poželjna je topla veza do sandučića. Ostala rasvjeta treba biti vezana na stubišni automat s mogućnošću ručnog reguliranja režima rasvjete.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . Unutarnja vrata u vjetrobran iz stubišta potrebno je projektirati kao dvokrilna mimokretna ili zaokretna oko vertikalne osi širine 2. preko ulaznih vrata do kućnog broja i ulaznih zvona s portafonom. Sporedni ulaz potrebno je dobro osvijetliti. a preporuča se izvedba strehe i vjetrobrana.Maksimalni nagib invalidske rampe – 8% Ispred glavnog ulazu u zgradu neohodno je projektirati uvučenu ili izbačenu strehu ili trijem minimalne dubine 150 cm i površine 4 do 6 m2 kojom se ulaz štiti od atmosferskih nepogoda.6 m. Okov vjetrobranskih vrata mora odgovarati za otvaranje i osobama u invalidskim kolicima.2. Vjetrobran treba biti dobro prirodno i umjetno osvijetljen. garažom ili dvorišnim dijelom parcele s prostorima za igru. Minimalna širina i dubina predprostora je 1. razmotri mogućnosti sigurnosne kontrole glavnog ulaza u zgradu putem projektiranja jednog ulaza u zgradu koji se kontrolira iz stana domara. Ispred ulaza potrebno je izvesti i pomičnu podnu rešetku za čišćenje obuće. da prilikom definiranja koncepcije zgrade. Sporedni ulaz Na ostalim stranama zgrade.6 x 1. a rasvjetu vezati na elektroinstalaciju stubišta. 30 .0 m. a odnosom položaja glavnog ulaza u zgradu i njenog okoliša nema funkcionalne potrebe za sporednim ulazom. U slučaju veze sporednog ulaza i natkrivene zajedničke garaže između garaže i stambenog stubišta neophodno je projektirati predprostor s dvojim vratima radi sprečavanja širenja otrovnih plinova iz garaže u stubište prema stanovima. Glavni ulaz mora biti dobro osvjetljen od pristupne staze. Arhitektu se predlaže. te opremljen i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje. Izuzetno. kada to traži odnos zgrade i parcele. te ulazna zvona s oznakama stanova i s govornim aparatom. Poštanski sandučići mogu biti smješteni ispred vjetrobrana ili bolje u ulaznom prostoru visinski tako da ih može koristiti osoba u invalidskim kolicima ili dijete srednjeg uzrasta.3. a vrata jednokrilna širine 1 m s otvaranjem prema van u odnosu na stubište. odmor i rekreaciju.0 x 2. 6.

smeće i garaže.Minimalna širina sporednog podesta – 120 cm . plinske i druge vertikale ili brojila). Rasvjeta treba biti vezana na stubišni automat s mogućnošću ručnog reguliranja režima rasvjete. . elektroormare. oglasnu ploču i sl. protuklizni 6. te opremljeno automatom za gašenje i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje. hidrante.Minimalna površina krovnog nadsvjetla do P+4 – 1x2 m .0 m2.Pod – vodootporan. Iz ulaznog prostora potrebno je osigurati ulaze u sve prateće prostore kao što su zajednička i pojedinačna spremišta.) sve navedene dimenzije povećavaju se za potrebnu dimenziju montirane opreme.Minimalna širina glavnog podesta – 150 cm .) potrebno je predvidjeti u zaštićenim i obzidanim nišama s odgovarajućim izolacijama prema ostalim dijelovima građevine.Maksimalna visina stube (bez dizala) – 15 cm .Minimalna širina gotovog kraka – 120 cm .Minimalna površina krovnog nadsvjetla do P+2 – 1x1 m .Pod – vodootporan. Ulaz mora biti dobro umjetno osvijetljen.Minimalna širina krovnog nadsvjetla – 100 cm . U koliko se projektira sigurnosni ulaz. protuklizni 6. Osvjetljenje i ventiliranje stubišta preko krovnog otklopivog nadsvjetla ovisi o visini zgrade. 31 . hidrantske. Glavno stubište Glavno stubište mora biti prirodno osvijetljeno i ventilirano.Pod – vodootporan.2.2. Stubište mora biti dobro umjetno osvijetljeno. U ulaznom prostoru zgrade ne dozvoljava se planiranje vidljivih i nezaštićenih instalacijskih vodova (naprimjer: kanalizacijske. . te za privremeno ostavljanje dječjih ili invalidskih kolica. Sve elemente instalacijske ili druge opreme (poštanske sandučiće. te opremljen i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje. Ulazni prostor Arhitekt je dužan posebnu pažnju posvetiti oblikovanju ulaznog prostora bez pretjerivanja u dimenzioniranju kako bi se osiguralo dostojanstvo i minimalna reprezentativnost ulaza. protuklizni U koliko je potrebno unutar stubišta montirati opremu (radijatore i sl. aparate za gašenje požara.5. a preko predprostora u prostorije za otpad.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .4. Dimenzioniranje ulaznog prostora je slobodno. tada je potrebno u ulaznom prostoru osigurati vizuru i kontrolu iz stana domara ili posebnu portirsku prostoriju od minimalno 5.Minimalna neto visina stubišta mjereno okomito na kosinu kraka – 220 cm . a arhitektu se preporuča u ulaznom prostoru osigurati manju prostornu nišu za razgovor ili manje sjedenje.Minimalni obvezni prostor za naknadnu ugradnju dizala – 160x160 cm .Formula za izračun stuba – Š = 63 – 2V .

Kod pomoćnih prostora orijentiranih na galeriju arhitekt treba voditi računa o vizualnoj i fizičkoj zaštiti prostora. Sporedno sigurnosno (vatrogasno) stubište potrebno je projektirati isključivo u specifičnim lokacijskim uvjetima u skladu s protupožarnim uvjetima (visina zgrade i duljina stambenih hodnika). Kod otvorene galerije svaki stan mora imati vjetrobran s dvojim vratima od 32 . Izuzetno se dozvoljava otvorena galerija u priobalnim krajevima u kojima nema jakog lokalnog vjetra. .6. Galerije Galerija je hodnik smješten uz pročelje zgrade.90 cm (ili više prema proračunu evakuacije iz projekta protupožarne zaštite). Sporedno stubište Arhitekt je dužan prvenstveno izbjegavati potrebu za sporednim stubištem. Ona može biti otvorena ili zatvorena. .Minimalna širina galerije (vrata prema stanovima) – 150 cm . Hodnici Svi hodnici dimenzioniraju se prema broju stanara u skladu s važećim propisima. protuklizni 6.Glavni stambeni hodnik (vrata prema stanovima) – 130 cm .Minimalna širina galerije (vrata prema galeriji) – 160 cm . protuklizni 6.7.Maksimalna dužina slijepog hodnika – 7 m . protuklizni U slučaju upotrebe otvorene galerije.2.Minimalna neto visina hodnika – 240 cm . Za ostale sadržaje u zgradi potrebno je projektirati posebn(o)a stubišta.8.2. Prema galeriji nije dozvoljena orijentacija spavaona.Minimalne širine stubišta . a minimalne dimenzije iznose: . nivo galerije mora biti minimalno 5 cm niži od nivoa stanova.Sporedni nestambeni hodnik – 120 cm .Minimalna neto visina galerije – 240 cm .2. .Glavni stambeni hodnik (vrata prema hodniku) – 150 cm . U slučaju upotrebe galerije preporuča se samo zatvorena i ventilirana galerija u obliku duplex ili triplex sustava (1 galerija na svakoj drugoj ili trećoj etaži).Pod – vodootporan. Preporučuje se projektirati otvoreno sporedno stubište na pročelju u laganom negorivom materijalu. a potrebno je izbjegavati i orijentaciju ostalih stambenih prostora.Pod – vodootporan. 6.Pod – vodootporan.Maksimalna dužina hodnika do vanjskog prostora – 15 m .2. Projektantima se prvenstveno ne preporuča upotreba galerijskog sustava komuniciranja radi velikih komunikacijskih površina i nepovoljnih koeficijenata ekonomičnosti.Maksimalna udaljenost 2 stubišta – 30 m .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Iz stambenog stubišta nije dozvoljen ulaz u poslovne ili druge nestambene sadržaje izuzev u prateće stambene sadržaje navedene pod točkom 7. a pod galerije mora biti izveden od vodonepropusnog materijala s ugrađenom odvodnjom prema pročelju na maksimalno svakih 6 m.

Prihvaćaju se alternativna rješenja u blizini ulaza ili garaže za bicikle.Minimalna širina prostorije – 2 m . Dizalo U zgradama visine P+4 ili više (u nižim zgradama potrebno je osigurati prostor za naknadnu ugradnju) potrebno je projektirati osobno dizalo na svakom stubištu nosivosti za minimalno 4 osobe.) Prostorija može biti prirodno ili umjetno ventilirana. Položaj voznog okna dizala prema okolnim stanovima u tlocrtu treba projektirati tako da se dizalo naslanja na nestambene prostorije okolnih stanova. Ulaz u dizalo ne smije se predvidjeti iz vjetrobrana. Galerija mora biti dobro umjetno osvijetljena.Minimalna širina prostorije – 2 m . 6.2. a strojarnica mora biti pod ključem.Pod – vodootporan. Prostorija za bicikle Na nivou podruma ili prizemlja zgrade u blizini glavnog ili sporednog ulaza potrebno je projektirati prostoriju za bicikle.10. prva pomoć.Minimalna površina prostorije . Ulaz u dizalo mora biti pregledno smješten u odnosu na ulazni prostor s vjetrobranom. . alat domara i dr. rezervni vatrogasni aparati. a unutar prostorije obavezno je projektirati dovod i odvod vode s umivaonikom.Minimalna neto visina prostorije – 240 cm 33 .11. civilna zaštita. protuklizni 6.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU kojih su vanjska vrata izvedena od materijala otpornog na vodu (aluminij. a njen položaj dostupan iz invalidskih kolica.Minimalna neto visina prostorije – 240 cm . Arhitektima se preporučuje upotreba hidrauličkih dizala koja stvaraju manju buku. Prostorija može biti prirodno ili umjetno ventilirana. Zajedničko spremište Na nivou podruma ili prizemlja zgrade u blizini glavnog ili sporednog ulaza potrebno je projektirati zajedničko spremište za opremu zgrade i priručnu radionu (lopate. Ulaz u strojarnicu dizala mora biti iz javno dostupne komunikacije. Ispred dizala predprostor se minimalno dimenzionira 150 cm po širini i 200 cm po dubini.Minimalna površina prostorije .6 m2/10 stanova . a unutar dizala i oko njega potrebno je projektirati prema propisima zvučnu zaštitu. 6. . Stanice dizala je potrebno planirati isključivo na nivou ulaza u stanove tako da ulazna vrata dizala ne ometaju ulaz u stanove.9. Pozivna tastatura mora imati signalizaciju za visinski položaj dizala.).2.6 m2/10 stanova . te opremljena automatom za gašenje i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje.2. plastika i sl. Kod zgrada visine P+8 i više (visine >22 m) uz svako stubište potrebno je projektirati dizalo čija kabina iznosi minimalno neto 100 x 220 cm i fizički ga odvojiti od stubišta. zastave.

te ga označiti istim brojem pripadajućeg stana. potrebno ga je projektirati skrivenog u funkcionalno i estetski kvalitetnom objektu.Minimalna širina vrata – 1 m . Sva spremišta stanara potrebno je povezati zajedničkom komunikacijom u protupožarnu cjelinu s prirodnom ventilacijom i ovjetljenjem.). između je neophodno predvidjeti predprostor s dvojim vratima.Minimalna površina prostorije za smeće – 6 m2/10 stanova . Otpadni kontejneri se mogu smjestiti u zgradi ili izvan nje na vidljivom mjestu. Otvori najbližih stanova trebaju biti udaljeni od ulaznih vrata prostorije za smeće i mjesta za njenu ventilaciju. Predlaže se smještaj prostorija uz sporedni ulaz.Pod – vodootporan. protuklizni Preferira se prikupljanje otpadnog materijala za reciklažu (papir. Prostorije za kućni otpad i smeće Prostorije predvidjeti na svakom stubištu unutar zgrade na pročelju s obaveznim vanjskim ulazom. protuklizni 6. a unutar prostorije obavezno je projektirati dovod i odvod vode s umivaonikom u fizički zaštićenoj niši. . Na podu obavezno projektirati podnu rešetku. Kod većeg broja stanova na stubištu prostorije treba dimenzinirati prema stvarnom proračunu količine otpada i smeća.2. U koliko se planira dodatni unutarnji ulaz iz stubišta ili drugog prostora zgrade.Minimalna neto visina spremišta – 240 cm . ali ne nametljiv radi svoje funkcije. U koliko se prema lokalnim komunalnim uvjetima zahtjeva deponiranje smeća izvan zgrade. 6.12. limenke i sl.Minimalna površina prostorije za otpad – 6 m2/10 stanova .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . Spremišta stanara Za svaki stan potrebno je predvidjeti jedno spremište u podrumu ili prizemlju u blizini ulaza i stubišta.Minimalna širina zajedničkog hodnika – 120 cm .2. Vrata na svakom spremištu otvaraju se prema van.13. Vanjski ulaz u prostorije za otpad i smeće mora biti prometno pristupačan. Unutar 34 .Pod – cementna glazura Spremište stanara služi za odlaganje stvari za povremenu upotrebu. Prostorija za smeće se mora prirodno ventilirati i umjetno preko krova.Minimalna neto visina prostorija – 240 cm .Minimalna neto površina spremišta – 2 m2 . staklo. Unutar prostorija sve kontejnere ili kante predvidjeti mobilne na kotačima. Ulazna vrata u zajedničku komunikaciju potrebno je projektirati iz metala i otvarati ih prema van ili stubištu u smjeru evakuacije. a dodatni otvori mogu biti unutar privatnih spremišta.Minimalna širina vanjskog ulaza s dvosrukim vratima – 2 m . pet ambalaža.Minimalna širina spremišta – 1 m .Pod – vodootporan. .

Dimenzioniranje i ulaz u trafostanicu moraju odgovarati uvjetima lokalnog dobavljača električne energije. . revijska okna i ispusti moraju biti u javno dostupnim komunikacijama.2. Horizontalni razvod 6. te unutar prostora potrebno je predvidjeti praonik. U idejnom projektu arhitekt mora posvetiti veliku pažnju koncepciji instalacijskog razvoda i usuglašavanju istog. bočni zidovi i strop prema stanovima moraju biti dvostruko pojačano zvučno izolirani. . Sva dinamička oprema (pumpe i sl. dvostrukim zidovima i dvostrukim stropom radi osiguranja zvučne zaštite i zaštite od vibracija.Pod – cementna glazura 6. U koliko to nikako nije moguće trafostanicu je potrebno potpuno dilatirati unutar objekta s posebnim temeljima.2. Kotlovnica ili podstanica obavezno se planira na vanjskom pročelju zgrade na mjestu koje nije suviše istaknuto prema pristupnoj ulici.) mora biti učvršćena za pod radi smanjenja vibracija.Pod – cementna glazura 6.2. revizijska okna dimnjaka ili kanalizacije. a pod mora biti dilatiran zajedno od zidova i temelja.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU spremišta ne smiju se nalaziti nikakvi ventili.2. ispusti. Zajedničke instalacije Horizontalni i vertikalni razvod pojedinih instalacija unutar zgrade znatno utječe na funkcionalnost i estetiku zajedničkih i pojedinačnih prostora. Projektant je dužan dostaviti dokaz da je takvim rješenjem osigurao zaštitu korisnika zgrade od svih negativnih zračenja i buke. Na pročelju potrebno je predvidjeti prirodnu ventilaciju i osvjetljenje. U principu. potrebno je projektom izbjeći dodirivanje zidova ili stropova kotlovnice sa zidovima ili podovima stanova. Trafostanica Projektant treba po svaku cijenu izbjegavati smještaj trafostanice unutar stambene zgrade. Kotlovnica ili podstanica Smještaj kotlovnice ili podstanice ovisi o pogonskoj energiji i lokalnom dobavljaču energije. 6. U suprotnom. Horizontalni razvod kanalizacije 35 .1.17.2. Ulazna dvokrilna vrata minimalne širine 2 m potrebno je projektirati iz negorivog materijala i otvarati ih prema van u smjeru evakuacije. Dimenzioniranje se vrši prema važećim propisima u odnosu na potrebnu količinu energije.17. U principu kotlovnicu ili podstanicu treba projektirati u težištu zgrade kako bi horizontalni i vertikalni razvod tople vode i grijanja bio što ravnomjerniji. 6. Svi ventili.16. podnu rešetku i umjetnu ventilaciju preko krova. Preporuča se smještaj u razizemlju s obaveznim vanjskim ulazom koji je pristupačan za dostavna vozila kod popravka opreme.15. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti položaju dimnjaka i rezervnog izlaza.14.

6.u tlocrtu projektirati identične čvorove u pravilnom ritmu (u rasteru) .vertikale instalacija maksimalno grupirati .17. a preporuča se da budu izvan zgrade. a ne nužnih strojarskih horizontalnih savijanja.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Horizontalni razvod kanalizacije potrebno je predvidjeti ispod kote gotovog poda najniže etaže. Vertikale i plinska brojila potrebno je projektirati u zaštićenoj niši. Vertikalni razvod U zgradi je obavezno projektirati simpleks sustav vertikalnih instalacija kod kojega svaki stan po horizontali ima svoju instalacijsku vertikalu radi osiguranja potrebne zvučne izolacije između stanova. 6.2. Izuzetno. Svi ventili ili mjesta za ispust moraju biti smješteni u javno dostupnom dijelu prostora s ugrađenim reviziskim oknima. kanalizacije.18. Sve ventile ili mjerne uređaje treba predvidjeti na izoliranim mjestima gdje nema učestalih komunikacija. horizontalni razvod vodovoda potrebno je predvidjeti u kanalu ispod gotovog poda najniže etaže. umjetne ventilacije i dimnjaka zatvoren obzidom ili drugim industrijskim materijalom).2. Kako to značajno poskupljuje izvedbu. Ne dozvoljava se glavni horizontalni razvod kanalizacije unutar stambenog prostora ili zajedničkih komunikacija. Horizontalni razvod plina Horizontalni razvod plina potrebno je predvidjeti ispod stropa podruma ili javno dostupne komunikacije što je pravilnije moguće bez uobičajenih. Da bi se osigurao estetski kvalitet instalacijskih čvorova i jedinstvo arhitekture i instalacija potrebno je: .2.3. u slučaju kada to nije moguće. ovakve slučajeve treba izbjegavati na način da se ne izvodi podrum gdje nije moguć njegov spoj na kanalizacijsku mrežu.2.17.čvorove planirati u osi tlocrta radi usklađivanja sa sljemenom (kada se radi o kosom krovu) . dozvoljava se projektiranje horizontalnog razvoda kanalizacije ispod stropa podruma unutar instalacijske etaže s mogućnošću revizije izvan objekta. Revizijski ulazi u takve kanale trebaju biti isključivo iz javno dostupnog prostora. Ako zgrada nema podrum. Horizontalni razvod vodovoda Horizontalni razvod vodovoda potrebno je predvidjeti ispod stropa podruma. Za svaki stan je potrebno osigurati vlastito brojilo prema lokalnim komunalnim uvjetima. Unutar zajedničkih komunikacija potrebno je projektirati skriveni horizontalni razvod u kontinuiranom spuštenom stropu. Izgled instalacijskih čvorova u tlocrtu i na krovu znatno utječe na ukupnu estetsku sliku zgrade i stana (instalacijski čvor je vertikalni skup-kanal instalacija vodovoda.planirati minimalni broj istih prodora kroz krovnu plohu 36 . 6. Posebno je potrebno uspostaviti suradnju s lokalnim distributerom plina kako bi se osigurali arhitektonski estetski kriteriji pri razvodu instalacija plina. pri čemu kanal treba biti hidroizoliran s gornje strane prema stambenom prostoru.

Bruto razvijena površina zgrade je zbroj svih građevinskih bruto površina dijelova zgrade korigiranih s odgovarajućim koeficijentima prema slijedećem: .2.5 . 6.tavan sa stubišnim ulazom visine > 2.0 m K – 0.stanovi i poslovni prostori visine 2. hodnici.00 6. Glavni ili rezervni dimjak može se ukomponirati u intalacijski čvor uz uvjet da se osigura pravilno korištenje dimnjaka iz stambene prostorije.0 m K – 0.temeljna ploča.individualne garaže K – 0. Nije dozvoljeno etažiranje vertikala kanalizacije unutar stambenog prostora.0 m K – 1.50 .tavan sa stubišnim ulazom visine 1.00 .skloništa K – 1. trijemove i sl. rampe.duža os svakog čvora mora biti okomita na sljeme Ne dozvoljavaju se krovne uvale kod prodora instalacijskog čvora ili dimjaka kroz krovnu plohu.19.50 .2. Ne dozvoljava se ugradnja usponskih vodova instalacija vodovoda i kanalizacije unutar jednog zida radi slabljenja zvučne zaštite i nepristupačnosti za reviziju i popravak. Pod neto površinom podrazumjeva se ortogonalna projekcija ukupne izgrađene zgrade mjerene između unutarnjih rubova konačno obrađenih 37 . tehničke i pomoćne prostorije K – 1.nenatkrivene terase. stubišta.00 .lođe K – 0.75 .Izračun površina i volumena Kod izračuna površina i volumena koristimo se terminima bruto (BP) i neto površine (NP). balkoni i popločani vrtovi K – 0.2. te bruto razvijene (BRP) i neto korisne površine (NKP).75 .trakasti i temelji samci normalne dubine K – 0.0 m K – 1.spremišta i nepregrađene garaže K – 0.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .stubišta.4.stanovi i poslovni prostori visine > 4.tavan sa stubišnim ulazom visine < 1.00 . Neto površina (NP) i neto korisna površina (NKP).35 . temelji na pilotima i temelji povećane dubine K – 0.neiskorišteni tavan bez stubišnog ulaza visine > 2. balkone.natkrivene terase K – 0. galerije.50 .50 . dizala.00 .0 m K – 0. Bruto površina (BP) i bruto razvijena površina (BRP) Pod bruto površinom podrazumjeva se ortogonalna projekcija ukupne izgrađene zgrade mjerene između vanjskih rubova konačno obrađenih zidova uključujući lođe.ravni neprohodni krov K – 0. bez koeficijenata redukcije. 6.60 .19.0 m K – 1.35 . Revizijska okna kod etažiranja instalacija moraju se nalaziti u javno pristupačnom prostoru.projektirati peto pročelje (sliku krova) .2. Vertikalne instalacije projektirane na pročelju zgrade potrebno je dobro izolirati.75 .skupne pregrađene garaže K – 0.1.0 – 2.19.00 .25 .

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

zidova uključujući hodnike, stubišta, galerije, lođe, balkone, terase, trijemove i sl. bez bez koeficijenata redukcije. Neto korisna površina je zbroj svih korisnih netto otvorenih i zatvorenih površina svih stanova uključujući površine ugrađenih ormara, kupaonske kade i tuša korigiranih s odgovarajućim koeficijentima prema sljedećem: - podne površine stana visine < 1,0 m K – 0,25 - podne površine stana visine 1,0 – 2,0 m K – 0,50 - podne površine stana visine 2,0 – 2,5 m K – 0,75 - podne površine stana visine 2,5 – 4,0 m K – 1,00 - podne površine stana visine > 4,0 m K – 1,50 - podne površine lođe K – 0,75 - podne površine natkrivene terase K – 0,50 - podne površine nenatkrivene terase i balkona K – 0,25 - popločane površine ograđenog vrta K – 0,25 - nepopločane površine ograđenog vrta K – 0,10 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine < 1,0 m K – 0,00 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine 1,0 – 2,0 m K – 0,25 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine 2,0 – 2,5 m K – 0,50 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine > 2,5 m K – 0,75 U neto korisne površine ne računaju se niše vrata, prozora ili drugoga < od 16 cm, zatim vertikalni usjeci u zidu < 20 cm, kao niti horizontalni usjeci < 50 cm.
*Slijedi obračun prema volumenu

6.2.20. Parametri ekonomičnosti (K) Parametrima ekonomičnosti se određuju odnosi korisne stambene površine i određenih građevinskih veličina u cilju utvrđivanja njihovih kvantifikacijskih omjera i granica u kojima se ti omjeri mogu prihvatiti kao građevinski racionalni i ekonomski opravdani. Programom se definiraju slijedeći koeficijenti ekonomičnosti: K1 = BP/NKP – odnos bruto površine i neto korisne površine K2 = BRP/NKP – odnos bruto razvijene površine i neto korisne površine K3 = PP/NKP – odnos površine pročelja i neto korisne površine K4 = PP/PO – odnos površine pročelja i površine ostakljenja
* Slijedi izrada uvjeta za izračun ekonomičnosti zgrade putem obračuna volumena

Koeficijent ekonomičnosti zgrade K2 treba se kretati u granicama: K2 = 1,35 – 1,40 Ovaj pravilnik upozorava autore arhitektonskih projekata na potrebu racionalnog dimenzioniranja površina pročelja i ostakljenja u skladu sa socijalnim intencijama programa. Jednako tako autori se trebaju racionalno odnositi prema upotrebi raspona i tipa konstrukcije izbjegavajući raspone < 3,0 i > od 6,0 m, kao i izrazito velike konzole.

38

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

6.3.

Stan Poželjna su inovativna stambena rješenja koja uvažavaju najsuvremenije zahtjeve, ali i uvažavaju lokalne uvjete pri čemu je cilj fleksibilan i adaptibilan stan s hibridnim funkcijama u granicama zadanih maksimalnih i minimalnih NKP stana i traženog koeficijenta ekonomičnosti K2. Autor sam bira načine racionalizacije stana i zgrade dokazujući ih detaljnim troškovnikom. Stambene prostorije i grupe prostorija u okviru stana moraju zadovoljiti funkcionalne zahtjeve koji proizlaze iz funkcije spavanja, boravljenja, odmora, prehrane, higijene i kretanja u stanu. Temeljem liječničkih istraživanja odnosa količine i kvalitete zraka u stanu prema razvoju bolesti dišnih puteva Program društveno poticane stanogradnje insistira na povećanoj kubaturi zraka u stanu. Prema orijentaciji stanove dijelimo na jednostrane, dvostrane s nasuprotnim orijentacijama, dvostrane s dijagonalnom orijentacijom i višestrane stanove. Prema stranama svijeta povoljne orijentacije stanova su od istoka, preko juga do zapada. Jednostrana orijentacija od sjeveroistoka do sjeverozapada nije dozvoljena, kao niti jednostrana orijentacija stanova većih od dvoiposobnog. Optimalne orijentacije su dvostrane kardinalne ili ekvisolarne. Male stanove (1S) nužno je orijentirati dužom osi uz pročelje radi osiguranja svih traženih uvjeta osvjetljenja i ventilacije, a kod većih stanova preporuča se najvažnije prostorije u stanu organizirati dužom osi uz pročelje ili projektiranje svjetlika i atrija radi osiguranja uvjeta ventilacije i osvjetljenja kuhinje, blagovanja ili pomoćnih prostorija u stanu. Dnevne i spavaće sobe nije dozvoljeno orijentirati na svjetlik ili atrij manji od 50 m2. Svaki stan, od jednosobnog na dalje, mora imati najmanje polovinu sobe za spavanje vizualno odvojenu od ostalog dijela stana s otvorom na pročelju. Preporuča se organizacija stana prema grupama prostorija s istom ili srodnom funkcijom, ali dozvoljena je organizacija stana prilagođena specifičnostima podneblja i lokalnoj stambenoj kulturi. Kod projektiranja posebno se naglašava potreba istraživanja podizanja nivoa lokalne kulture stanovanja i osiguranja fleksibilnih uvjeta najsuvremenijeg stanovanja kao što je projektiranje hibridnih prostorija i prostora koji lako mogu mijenjati namjenu. Površina pojedinih prostorija se može preraspoređivati što je potrebno dokazati novom kvalitetom stana. Svaku preraspodjelu površina potrebno je dokumentirati kroz upotrebnu vrijednost prostora s ucrtanim namještajem i sanitarnim čvorovima za instalacije. Ulaz u stan potrebno je smjestiti u težištu stana kako bi se osigurala najmanja moguća površina komunikacija i najlakša veza. U ulazno prostoru neophodno je osigurati minimalno jedan garderobni ormar dubine 60 cm i širine 60 kod manjih stanova ili 60 cm dubine i širine 120 cm kod većih stanova. Potrebno je izbjegavati velike komunikacijske prostore odvojene od ostalih prostorija i pokušavati ih preklapati sa stambenim prostorijama radi višenamjenskog korištenja objedinjenih površina. Objedinjavanje komunikacija ne smije narušiti osnovne funkcije prostora (prolazak kroz spavaću sobu, kuhinju ili kupaonu prema drugoj sobi). Nije dozvoljeno projektirati “Z” hodnike od ulaza do zadnje prostorije u stanu.

39

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

U stanovima većim od dvosobnog (2S) obavezno je projektirati odvojeni prostor wc-a s umivaonikom, a druga wc školjka treba se planirati u kupaoni. Preporuča se odvojeni wc projektirati u ulaznom prostoru stana. U jednosobnom stanu obavezno je odvojiti unutar boravka pregradom 8 m2 za spavanje s posebnim otvorom na pročelju, a u stanovima većim od jednosobnog (1S) obavezno je osigurati mogućnost potpunog odvajanja dodatne polovice sobe od 8 m2 s otvorom na pročelju, dok je dozvoljen ulaz u takvu dodatnu sobu iz dnevne sobe, blagovaone ili hodnika. Svakom stanu potrebno je osigurati fizičku, zvučnu i vizualnu zaštitu. U prizemnim stanovima obavezna je ugradnja roleta, grilja ili druge fizičke zaštite od pogleda i provale preko cijele visine i širine prozora i terasa ili lođa. U svakom stanu preporuča se projektirati minimalno jednu lođu zatvorenu staklom, lexanom, roletama i sl. za min. stol s četiri stolice i s ulazom iz javnog dijela stana (boravak, blagovanje, komunikacije). - Obvezna brutto visina stana – 300 cm - Minimalna netto visina stana – 270 cm - Minimalna visina poda stana od okolnog terena – 80 cm - Minimalna visina ograde prizemnog stana mjerena izvana – 180 cm - Minimalna netto dubina vrta – 3 m - Minimalna netto dubina terase – 2 m - Minimalna visina parapeta prema galeriji – 180 cm - Minimalna udaljenost prozora dnevne i spavaće sobe od nasuprotnog volumena – 8 m 6.3.1. Vrste stanova Vrste stanova određuju se prema sadržaju i veličini stana, a naziv prema broju soba i polusoba u stanu ne računajući dnevni boravak i to: G – garsonjera 1 osoba 0,5S – posobni 1-2 osobe + 1 (dodatna polusoba) 1,0S – jednosobni 2 osobe + 1 (dodatna polusoba) 1,5S – jednoiposobni 3 osobe + 1 (dodatna polusoba) 2,0S – dvosobni 4 osobe + 1 (dodatna polusoba) 2,5S – dvoiposobni 4-5 osoba + 1 (dodatna polusoba) 3,0S – trosobni 5 osoba + 1 (dodatna polusoba) 3,5S – troiposobni 5-6 osoba + 1 (dodatna polusoba) 4,0S – četverosobni 6 osoba + 1 (dodatna polusoba Dodatna polusoba je prostor koji korisnik može naknadno odvojiti od dijela stana s posebnim prozorom i grijaćim tijelom, ali u tom slučaju su moguća organizacijska odstupanja od Pravilnika.
*Slijedi izrada normativa stanova za hendikepirane osobe.

6.3.2. Vrste prostorija u stanu Prema namjeni prostorije u stanu dijele se na: a/ Stambene prostorije

40

Ispred vjetrobrana obavezno je osigurati natkriveni prostor. 6. U principu svaku vanjsku galeriju potrebno je zatvoriti i dobro ventilirati. Pod predprostora ispred vjetrobrana mora biti niži za minimalno 3 cm od poda vjetrobrana s padom od vjetrobrana prema van.garaža (G) 6. a otvor na njoj takav da osvjetljava podjednako cijelu prostoriju. Vanjska vrata vjetrobrana moraju biti od vodootpornog materijala i metalno ojačana radi sigurnosne zaštite.ulaz (UL) .spavaća soba za dvije osobe (SP2) .Minimalna dubina natkrivenog predprostoram – 120 cm .3.Minimalna dimenzija vjetrobrana – 120 x 120 cm ili 120x60 cm kada se ulazna vrata otvaraju prema van .3.dnevni boravak (DB) . .balkon (BA) .izba (IZ) .kuhinja (KH) b/ Pomoćne prostorije .kupaona (KP) .Namještaj – vješalica dubine 30 cm 41 .vrt (VR) .blagovaona (BL) .spremište (S) .lođa (LĐ) e/ Prateće prostorije . Pod vjetrobrana mora biti minimalno 2 cm niži od poda u ulazu stana.hodnik (HO) .spavaću sobu za jednu osobu (SP1) . Vjetrobran (VJ) Na ulazu u stan potrebno je projektirati vjetrobran u slučaju prilaska stanu preko vanjske galerije ili kod direktnih ulaza u stan iz vanjskog prostora.biblioteka (BI) . Opis prostorija u stanu Tlocrtni oblik svake prostorije u stanu treba biti cjelovit.vjetrobran (VJ) .gospodarski prostor (GP) d/ Otvoreni prostori .terasa (TE) .garderoba (GD) c/ Dodatne prostorije . Poželjno je da vjetrobran bude prirodno osvjetljen.3.3. Optimalni oblik svake stambene prostorije ili prostora treba se kretati unutar raspona stranica 1:1 do 1:2.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .radna soba (RS) . a kod pomoćnih prostorija ili prostora treba biti unutar maksimalnog odnosa stranica 1:3.wc (WC) .1.

3. Preporuča se trodjelna kupaona s odvojenim cjelinama. Poželjna je prirodna ventilacija i prirodno osvjetljenje.3. Kupaona (KP) Kada je u stanu projektirana samo jedna kupaona. kanalizacija. Ulaz u wc mora biti iz komunikacijskih prostora u blizini ulaza u stan.3. ventilacija. Instalacijski blok (vodovod. protuklizni . ventilacija. Prema vanjskim bučnim zajedničkim komunikacijama potrebno je predvidjeti zvučno izolirana vrata ili dvostruka vrata. dimnjak i dr.60 cm. perilica neto dimenzija 60 x 60 cm (ne smije biti pored kade).3. Kod umjetne ventilacije obavezna je ugradnja ventilatora povezanog s paljenjem rasvjete u wc-u. Kod stanova bez odvojenog wc-a ulaz u kupaonu mora biti pristupačan za goste i u blizini kuhinje. Preporuča se ugradnja suvremene opreme (napr.Minimalna širina prolaza između elemenata opreme – 90 cm .Obavezno projektirati podni sifon. Ispred wc-a obavezan je prostor s ugrađenim umivaonikom ako je wc u kontaktu s blagovanjem. a instalacijski blok (vodovod.) ne bi trebao biti na vanjskom zidu.) 6.Pod – po izboru projektanta 6.Minimalna širina ulaza do namještaja – 120 cm .4. rasvjetom i elektro priključkom . Ulaz (UL) Oblik ulaza mora osigurati nesmetano mimoilaženje dvije osobe i smještavanje garderobnog ormara za odjeću i obuću.3. predprostor s umivaonikom. ormarić s ogledalom. Kod umjetne ventilacije obavezna je ugradnja ventilatora povezanog s paljenjem rasvjete u kupaoni. ali nikako iz prostora u kojem je integrirana blagovaona. Oblik kupaone mora biti cjelovit.3. . garderobom ili perilicom. dodatni tuš i dr.Oprema – kada dužina 170 cm.2. Wc (WC) Odvojeni prostor wc-a s umivaonikom mora se obavezno predvidjeti kod jednoiposobnih i većih stanova uz obaveznu wc školjku u kupaoni. ulaz mora biti iz komunikacijskih prostora.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . . kanalizacija.Obavezan instalacijsko-ventilacijski čvor . Funkcionalno ulaz može biti odvojen ili spojen s ostalim komunikacijskim prostorima ili prostorom dnevnog boravka i blagovanja.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .Namještaj – ormar dubine 40 do 60 cm.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm .Pod – vodootporan. širine 90 do 120 cm . ormarić za prljavo rublje dubine 40 cm. wc školjka.Pod – vodootporan. dimnjak i dr. jacuzzi kada. odvojeni prostor s wc školjkom i odvojeni prostor s kadom (i tušem).Minimalna svjetla širina vrata – 70 cm . širine 60 cm. poželjna je prirodna ventilacija i prirodno osvjetljenje. protuklizni 6.) ne preporuča se na vanjskom 42 .3. umivaonik širine 50 .

. Preporuča se projektiranje ugrađenih ormara. Ispred wc-a preporuča se predprostor s ugrađenim minimalnim umivaonikom.Minimalna dubina wc-a s vratima prema van – 120 cm .7.Minimalna širina wc-a sa umivaonikom na mjestu umivaonika – 120 cm .Obavezan instalacijsko-ventilacijski čvor . Kod velikih stanova preporuča se projektiranje odvojene prostorije garderobe kao zajedničke ili pripojene nekoj od spavaona. . Hodnik (HO) Prema potrebi kod većih stanova može se projektirati hodnik koji povezuje funkcionalne dijelove stana.Minimalna svjetla širina vrata – 80 cm .Pod – vodootporan.Minimalna širina wc-a bez umivaonika – 90 cm .3. Garderoba (GD) U stanu je neophodno osigurati minimalno 150 cm dužine garderobnih ormara po svakoj osobi u stanu. protuklizni 6.Minimalna svjetla širina vrata – 60 cm . umivaonik širine 40 cm . .Oprema – police dubine 40 cm . Ulaz u izbu preporuča se iz kuhinje ili komunikacijskih prostora.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU zidu. Izbu je moguće planirati na pročelju ili u sklopu lođe.Oprema – wc školjka. a nije dozvoljen iz boravka ili spavaona. U slučaju kada je izba u sredini stana mora biti umjetno ventilirana.3.Minimalna svjetla širina vrata – 60 cm . protuklizni 6.Minimalna širina prolaza između namještaja – 90 cm .Pod – vodootporan.3.Minimalna širina prolaza između vješalica – 60 cm 43 .3.Minimalna dubina wc-a s vratima prema unutra – 140 cm .6. Vrata izbe treba otvarati prema van. ali se preporuča površina namijenjena za hodnik može prenamijeniti i povećati neki drugi prostor stana.3.Minimalna širina hodnika bez namještaja – 90 cm .Minimalne dimenzije ugrađenog ventiliranog ormara – 60x120 cm . ali se površina namijenjena za garderobu može prenamijeniti i povećati neki drugi prostor stana.5.5S izba se može zamijeniti ventiliranim ormarom adekvatne površine. Hodnik ispred spavaona poželjno je da bude odvojen vratima ili tako organiziran da se osigura intimno kretanje između spavaona i kupaone. .Oprema – ormari dubine 60 cm . Izba (IZ) Poželjna je prirodna ventilacija i smještaj na hladnom i neosunčanom pročeljnom zidu.3.Minimalna dubina prostora garderobe – 120 cm . Kod stanova G i 0.Minimalna širina prolaza između polica – 60 cm .Pod – po izboru projektanta 6. Poželjna je ventilacija garderobnog prostora.

3. elementi za crno i bijelo suđe. Prostor kuhinje mora se dobro osvijetliti u težištu kuhinje ili po rubu i ventilirati prirodno direktno ili preko blagovaone. Potrebno je obratiti pažnju na udaljenost nape od ventilacijskog kanala i način njenog priključenja. Najmanje jedna strana kuhinje treba imati gornje viseće elemente. Kuhinja (KH) Sadržaj kuhinje čine slijedeći elementi i oprema: sudoper s prostorom za smeće.Maksimalna udaljenost štednjaka od ventilacijske vertikale – 3 m .3.Minimalna dubina radne plohe i donjih elemenata – 60 cm . Nije dozvoljeno projektirati štednjak ispod prozora radi montaže ventilacijske nape.Oprema – radne plohe dubine 60 cm. “L” ili dvostruki paralelni “I” ili stambena kuhinja. odnosno u većim stanovima broj stolica za stolom za blagovanje 44 . Radna kuhinja može biti povezana s blagovanjem. štednjak 60 x 60 cm. štednjak s napom.Minimalni pristupak prozora za viseće elemente – 40 cm .3. Sudoper. Ukupna minimalna razvijena duljina kuhinjskih elemenata kod većih stanova treba zadovoljiti kriterij duljine 100 cm po osobi koja živi u stanu.Minimalna svjetla širina vrata – 80 cm . Ispod visećih elemenata obavezna je umjetna rasvjeta.Pod – po izboru projektanta 6. Preporuča se radna kuhinja u obliku slova “U”.Pod – po izboru projektanta 6. boravkom ili ulazom preko veće stijene koja se može otvarati. Poželjno je osigurati ulaz u kuhinju iz komunikacijskih prostora.Minimalna širina prolaza između radnih ploha s elementima – 90 cm . hladnjak s dovodom i odvodom vode.9.3.Minimalna visina parapeta prozora – 120 cm .Obavezan instalacijsko-ventilacijski čvor . . perilica za suđe. štednjak i hladnjak treba razmjestiti u obliku što ravnomjernijeg trokuta s ukomponiranim radnim plohama oko svakog navedenog elementa.Minimalna visina hladnjaka – 150 cm . Hladnjak je potebno smjestiti na početku niza elemenata prema ulazu u kuhinju. Blagovaona (BL) Prostor za jelo u svakom stanu mora omogućiti smještaj stola s minimalno četiri stolice. napa 50 cm dubine i 60 cm širine .Maksimalna udaljenost sudopera od kanalizacijske vertikale – 3 m .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . radne plohe i prema potrebi ventilirani ormar.8.Minimalna širina prolaza između ormara – 90 cm . minimalno dvostruki sudoper 90 cm s dva korita.Oprema – vješalice ili ormari dubine 60 cm . visoki hladnjak 60 x 60 cm.Minimalna svjetla širina vrata – 80 cm . Poželjne su obostrane radne plohe uz štednjak i sudoper. Kuhinju je potrebno dodatno dobro ventilirati pomoću ugrađene nape s ventilacijskim kanalom i ventilatorom. Između elemenata potrebno je projektirati kontinuiranu radnu plohu u kojoj je ugrađena oprema. Na početku ili kraju radne plohe obavezno je potrebno planirati ugradnju visokog hladnjaka.

prostor za video i audio opremu. te radni stolac ako se ne predviđa u dnevnom boravku . Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka. radni stol 60 cm dubine i 90 cm širine.Minimalna oprema – minimalno stol 80 cm širine i 120 cm duljine.Pod – po izboru projektanta 6. a posebno u spavaćoj sobi. Spavaća soba za dvije osobe (SP2) 45 .3. svaka s prozorom na pročelju i ulazom iz javnog dijela stana.Minimalna širina blagovaone kada je duljina okomita na pročelje – 240 cm . Blagovaona može biti odvojena ili integrirana u neki drugi prostor s dobrom vezom bez visinskih razlika do kuhinje.3.12.Minimalna širina polovine sobe – 210 cm . Ako se uz kuhinju prema drugim prostorima projektira bar. Dnevni boravak može biti integriran s drugim prostorima stana. dobro je projektirati ugrađene garderobne ormare.Pod – po izboru projektanta 6. ormar dubine 40 – 60 cm i dužine 200 – 400 cm.Minimalna širina spavaće sobe – 280 cm . uzglavlje kreveta s rasvjetom.Minimalna oprema – krevet 180 x 200 cm. vitrina ili polica 40 cm dubine 120 cm širine .Minimalna oprema – grupa za sjedenje za 4 osobe. potrebno je osigurati rješenje za sprečavanje širenja mirisa (pomična pregrada).Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm .3. polica 40 cm dubine 120 cm širine .Minimalna širina blagovaone kada je duljina paralelna s pročeljem – 220 cm . 4 stolca. Preporuča se sobu dužom stranicom smjestiti uz pročelje kako bi se osigurala mogućnost podjele sobe na dvije polovine. grupa za rad za jednu osobu. ormar dubine 60 cm i dužine 200. Uz dnevni boravak potrebno je osigurati blizinu otvorenog prostora stana ili povećani francuski prozor pridržavajući se protupožarnih uvjeta (vertikalno naizmjenični francuski prozori). mali stol.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU mora odgovarati broju osoba koje žive u stanu povećanom za dva.3.3. radni stolac. Dnevni boravak (DB) Projektiranje najvećeg i najvažnijeg zajedničkog prostora u stanu preporuča se dužom stranicom uz pročelje kako bi se osigurao uvjet naknadnog odvajanja dodatne polovine sobe od 8 m2 s posebnim otvorom na pročelju. U cijelom stanu. . . Preporuča se prirodno osvjetljenje blagovaone i veza s vanjskim prostorom lođe. dječji krevet 70 x 140 cm. radni stol 60 cm dubine i 120 cm širine. Spavaća soba za roditelje (SP2) Projektom je potrebno ostvariti mirni prostor u stanu koji je što kraće i jednostavnije povezan s kupaonom i garderobom.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm .Minimalna širina dnevnog boravka – 360 cm . terase ili vrta na kojima se može blagovati.3.10. .Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm .Pod – po izboru projektanta 6.11.

uzglavlje kreveta s rasvjetom. Poželjna je što kraća i jednostavnija veza s kupaonom i garderobom. uzglavlje kreveta s rasvjetom.Minimalna širina spavaće sobe – 210 cm . Vrt (VR).Minimalna dubina otvorenog prostora – 200 cm. . a posebno u spavaćoj sobi. Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka. Kod prizemnih stanova odmah se zahtjeva tehničko rješenje koje osigurava fizičku zaštitu stvari na otvorenom prostoru stana. Preporuča se sobu dužom stranicom smjestiti uz pročelje kako bi se osigurala mogućnost podjele sobe na dvije polovine.3.3.3. a ukupna reducirana popločena površina ne bi trebala biti veća od 10% površine stana. radni stolac. U sobi se preporuča projektirati ugrađeni garderobni ormar.Minimalna oprema – 2 kreveta 100 x 200 cm.13. odnosno funkcionalna dubina za smještaj stola i 4 stolca 46 . U glavnom projektu za građevnu dozvolu obavezno je projektirati zatvaranje otvorenih prostora stana. Poželjna je što kraća i jednostavnija veza s kupaonom i garderobom. svaka s prozorom na pročelju i ulazom iz javnog dijela stana. 2 radna stolca.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . ormar dubine 60 cm i dužine 100. Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka.Minimalna širina polovine sobe – 210 cm . radni stol 60 cm dubine i 120 cm širine. 2 radne plohe 60 cm dubine i 100 cm širine. a kod većih stanova se preporuča dodati gospodarski otvoreni prostor za sušenje rublja u blizini kuhinje.Minimalna oprema – krevet 100 x 200 cm.3. lođa (LO) Otvorene prostore stana potrebno je vezati uz prostore boravka. . . 2 ormara dubine 60 cm i dužine 100. balkon (BA). Spavaća soba za jednu osobu (SP1) Projektom je potrebno ostvariti fleksibilni prostor u stanu koji se lako može pripojiti drugom prostoru ili koji lako može mijenjati namjenu. kao i vizualnu zaštitu prostorija. dobro je projektirati ugrađene garderobne ormare. 2 police dubine 40 cm i širine 100 cm .14. terasa (TE).Pod – po izboru projektanta 6. polica dubine 40 cm i širine 120 cm . U cijelom stanu.Minimalna duljina spavaće sobe – 420 cm . Bez obzira na odabranu vrstu vanjskog prostora dimenzioniranje otvorenog prostora mora osigurati natkrivenu površinu za smještaj stola sa stolicama za četiri osobe i normalno kretanje oko stola s tri strane. blagovanja i kuhinje s većim staklenim stijenama (minimalno dvokrilna staklena vrata).Pod – po izboru projektanta 6.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Projektom je potrebno ostvariti fleksibilni prostor u stanu koji lako može mijenjati namjenu.

Minimalna dubina garaže – 500 cm . Obavezno je projektirati podne rešetke i separatore ulja na kraju rampe i u svim pristupnim cestama radi osiguranja mogućnosti pranja. Ulazna vrata u prostor sa spremištima. 4 stolca.Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm . Izuzetno iz posebnih objektivnih razloga spremište stana se može projektirati uz stan.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU .Pod – vodootporan.Minimalna širina parkirališnog mjesta – 250 cm . protuklizni.Maksimalni nagib natkrivene ulazne rampe – 18% 47 . 6.15. a pripadajući prozori trebaju biti dostupni iz javne komunikacije. polica dubine 40 cm i širine 100 cm . Spremište (S) Sva spremišta trebaju biti smještena u podrumu ili prizemlju i lako dostupna iz prostora javne komunikacije ili izvana. Preporuča se prirodna ventilacija i osvjetljenje.Minimalna oprema – stol 80 cm širine i 120 cm duljine.3.3. Preporuča se ugradnja podiznih vrata.Minimalna širina garaže – 280 cm . Minimalna širina spremišta – 1.3. protusmrzavajući 6. Garaža (G) Garaže se mogu projektirati kao individualne ili skupne ovisno o načinu pristupa. .Maksimalni nagib nenatkrivene ulazne rampe – 15% . kao i vrata na svakom spremištu trebaju se otvarati prema van.0 m Pod – cementna glazura ili sl. U svakoj garaži potrebno je osigurati pad poda prema van te prirodnu ventilaciju preko otvora na ulaznim vratima u dva sloja pri podu i stropu. Svakoj zatvorenoj cjelini potrebno je osigurati kvalitetnu ventilaciju i osvjetljenje. Kod skupnih garaža preporuča se međusobna fizička podjela pojedinačnih garaža s osiguranjem pojedinačnog zaključavanja.16.Minimalna širina ulaznih vrata garaže – 240 cm .3.0 m Minimalna širina ulaznih vrata – 1.

(VR. A SVEUKUPNA POVRŠINA STANA TREBA BITI UNUTAR ZADANIH MINIMALNIH I MAKSIMALNIH GRANICA.5 7 4 8 8 22 13 13 13 8 (8) 108 4 2 /12/ 110 115 4.5 5 6 21 13 VRSTE STANOVA 1.5 1. Površine prostorija u stanu VRSTE PROSTORIJA tip stana broj osoba u stanu vjetrobran (VJ) ulaz (UL) kupaona (KP) wc (WC) izba (IZ) hodnik (HO) garderoba (GD) kuhinja (KH) blagovaona (BL) dnevni boravak (DB) spavaća soba (SP) spavaća soba (SP2) spavaća soba (SP2) spavaća soba (SP2 spavaća soba (SP1) dodatna spavaća soba (DSP*) UKUPNA ZATVORENA NKP STANA otvoreni pr.4.5 1.5 1.5 8 5 8 8 25 13 13 13 13 (8) 118 4 2 /12/ 120 125 (8) 42 3 1 /12/ 40 50 10 (8) 50 3 1 /12/ 50 55 (8) 58 4 2 /12/ 60 65 8 (8) 68 4 2 /12/ 70 75 (8) 78 4 2 /12/ 80 85 (VJ) primjenjuje se izuzetno kod galerije /G/ poseban program s garažama * računa se reducirana površina prostora * u sklopu maksimalnih površina stana mogu se projektirati i drugi prostori (radna soba.5 1.5) 5 6 1.0S 7 (1. 48 .3. * preporuka za dodatnu spavaonu SVE POVRŠINE U TABLICI SU PREPORUČLJIVE.5) 5 6 1.5 1.5) 5 6 1.5 4 1 6 7 22 13 13 2. TE.5 1.5) 3 6 1. gospodarstvo i sl.5) 5 6 1.5S 7 (1.5 5 2 6 7 22 13 13 8 (8) 88 4 2 /12/ 90 95 3. LĐ)* spremište (S)* garaža /G/* NAJMANJA SVEUKUPNA NKP STANA NAJVEĆA SVEUKUPNA NKP STANA GS 1 (1.5S 6 (1.5 6 3 8 8 22 13 13 13 (8) 98 4 2 /12/ 100 105 3.5) 5 6 1.0S 3 (1.5S 4 (1.5) 3 4 1 4 4 24 0.5S 2 (1.5 5 5 20 1.5) 5 6 1.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 6.5 3 5 6 21 13 2.0S 5 (1. BA.5) 5 6 1.5 1.5 2.0S 7 (1.

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7. Izvoditelj zgrade dužan izvoditi kvalitetno. lakog i jeftinog održavanja. dugotrajni i laki za održavanje.1. te odgovarati važećim propisima i standardima. Vrata i prozori Izbor materijala za izradu vrata i prozora prepušta se arhitektu. Zidne obloge Sve zidne obloge do visine 200 cm mjereno od poda moraju biti tvrde i otporne na fizička oštećenja. te pogodne za lako održavanje. a projektantu omogućiti obavljanje projektantskog nadzora. 7.2. Odabrani materijali moraju biti dostupni na tržištu i po cijeni prihvatljivi programu Društveno poticane stanogradnje. Prije uporabnog pregleda zgrade izvoditelj je dužan napraviti Projekt izvedenog stanja zgrade. a ne preporuča se upotreba keramičkih pločica. Sva ugrađena vrata i prozori moraju biti dohvatljivi u pogledu otvaranja.Aluminij – prekinuti hladni most.Čelik – prekinuti hladni most. 7.1. zaštićen . . Svi podovi moraju biti protuklizni. 7. boje. Ostakljeni elementi na mjestu većih frekvencija otvaranja moraju biti sigurnosno tretirani. Materijali i oprema zgrade Svi planirani i upotrijebljeni materijali u zgradi moraju zadovoljiti potrebe dugotrajnosti.3. te ga ovjerenog od projektanta predati investitoru ili tu obvezu ugovorno uz naknadu prepustiti glavnom projektantu zgrade. veličine i oblika.1.1.1. U javnim komunikacijama nužno je upotrijebiti trajne materijale. zaštićeno . Podovi Izbor materijala za izradu podova prepušta se arhitektu.Drvo – I klasa. pranja i bojanja. zaštićen . okova. a on je dužan dokazati trajnost odabranih podova u upotrebi u pogledu kvalitete materijala. veličine i oblika.Plastika – metalna jezgra 7. a on je dužan svakim rješenjem dokazati trajnost vrata i prozora u upotrebi u pogledu kvalitete materijala. IZVEDBA Investitor je dužan odrediti koordinatora izgradnje zgrade te ugovoriti direktivni i projektantski nadzor po Cjeniku Komore. Projektant je dužan obavljati ugovoreni projektantski nadzor minimalno 1 puta tjedno odnosno više prema potrebi i prema terminskom planu izvoditelja. boje. U dodiru s 49 . u potpunosti pridržavati se projekta i svih njegovih rješenja. Investitor i izvoditelj sklapaju ugovor o izgradnji samo u slučaju kada je izvoditelj u mogućnosti nuditi cijenu m2 neto korisne površine gotovog stana ispod vrijednosti od 640 EU.

a on je dužan dokazati trajnost odabranog materijala u upotrebi u pogledu kvalitete tipa i veličine materijala. Svaki tip pročelja mora biti vodonepropusan i izoliran od upijanja vlage iz tla. Ne preporuča se projektiranje krovova s unutrašnjim uvalama. 7. Pročelja Izbor materijala za izradu pročelja prepušta se arhitektu. komunikacijama i tehničkim prostorima nije dozvoljena upotreba gipsane žbuke. Neće se prihvatiti razvedeni krovni proboji. koje treba hidoizolacijski štititi. 7.1. Krov Krov može biti ravni ili kosi prema posebnim uvjetima i izboru projektanta. sudarne reške različitih materijala ili gipskartonske obloge izvode se prema uputama proizvođača. Pokrov može biti po izboru projektanta ili prema posebnim uvjetima. do izvedbe.7. Preporuča se projektiranje vanjskih žlijebova i odvoda. Kod oba tipa krova preporuča se dvostruki hladni krov s ventiliranim prostorom niskog neiskorištenog krovišta.5. a proboji zbijeni i cjeloviti. potrebno je posvetiti izuzetnu pažnju prema pravilima struke.4. poda ili s krova.1. jer su greške gotovo nepopravljive. Preporuča se upotreba pročelja čija je površinska boja jednaka boji materijala po njegovoj dubini.1. a u slučaju rješenja s unutrašnjim odvodima i žlijebovima skrivenim u konstrukciju vijenca neophodno je ugraditi grijače i snjegobrane. kao niti krovni proboji paralelni sa sljemenom. Broj proboja kroz pokrov mora biti minimalan. boje i oblika. a iznad toplinske izolacije. Potrebno je osobitu pažnju posvetiti izbjegavanju toplinskih mostova. 7. Vertikalnu toplinsku izolaciju treba štitit žbukom ili drugom fizičkom opnom na potkonstrukciji. Hidroizolacija zgrade Od projektiranja osnovnih gabarita volumena. Vertikalnu hidroizolaciju je potrebno dignuti iznad površine okolnog terena prema pravilima struke i svuda dobro fizički zaštititi. Horizontalnu toplinsku izolaciju treba štititi rabiciranom betonskom košuljicom ili drugom trajnom fizičkom zaštitom na potkonstrukciji. Obloga porastog betona. 50 .1. Krovne proboje uz nadozide potrebno je izbjegavati ili projektirati tako da se opšav nadozida ne lomi. U javnim prostorima. Toplinska izolacija Vertikalnu i horizontalnu toplinsku izolaciju potrebno je uvijek fizički zaštititi. U slučaju upotrebe toplog krova nužno je potrebno projektirati i izvesti kontinuiranu rešku za ventilaciju pokrova po perimetru krova ispod pokrova i duž sljemena visine 5 cm.6. 7.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU podovima preporuča se upotreba vodootpornog materijala radi pranja podova. a rješenje krova mora pružati kvalitetno peto pročelje zgrade. Zato se preporuča planiranje jednostavnih podrumskih ili temeljnih gabarita koje je potrebno kompletno zaštititi hidroizolacijskom košuljicom izvana prema okolnom terenu. Svako dimenzioniranje toplinske izolacije treba vršiti prema odgovarajućim propisima.

7. a on je dužan svakim rješenjem dokazati trajnost vrata i prozora u upotrebi u pogledu kvalitete materijala. Preporuča se njihovo spajanje s probojima dimnjaka kroz krovnu plohu ili izvod na vertikalno pročelje potkrovlja kako bi se izbjeglo mnogostruko probijanje krovne plohe. Sve hidrantske aparate i vertikale potrebno je ugraditi u zid ili obzidati.Drvo – I klasa. Ventilacijske vertikalne kanale s ugrađenim ventilatorima na mjestu usisa može se završiti ispod pokrova u dobro ventiliranom krovu. Zaštita od sunca i pogleda mora se osigurati ugradnjom roleta ili grilja bilo kojeg tipa i materijala na pročelju izvan stana. veličine i oblika. Kod prozora posebna pažnja treba se posvetiti dimenzioniranju osvjetljenja prostorije pri čemu površina stakla na otvoru ne smije biti manja od 1/7 površine poda prostorije. . Sve klupćice i pragovi trebaju osigurati precizno brtvljenje. boje. Sva vrata i prozori moraju imati ugrađen kvalitetan okov. a otvaranje mora biti lako i jednostavno. Sve oduške vertikalnih vodova kanalizacije potrebno je izvesti izvan potkrovlja. Raspored vanjskih revizijskih okana potrebno je kvalitetno estetski riješiti. 7. okova. zaštićen 51 .2. Ne dozvoljava se projektiranje posebnog okova. U prostorima za smještaj brojila za vodu potrebno je osigurati odvodnju. a posebno temeljne ploče. a izvan prostora mora biti kruta i fizički trajno zaštićena. Oprema i instalacije zgrade Temeljni razvod instalacija potrebno je izbjegavati ispod temelja. te odgovarati važećim propisima i standardima. Preporuča se upotreba standardnih modularnih mjera. Vrata i prozori moraju biti dohvatljivi u pogledu otvaranja.1. Na glavnom stubištu obavezno je projektirati sigurnosnu rasvjetu za slučaj nestanka struje. Usponske vodove svih instalacija potrebno je zidom ili montažnom oblogom zaštititi i osigurati na svakoj etaži revizijsko vertikalno okno radi popravaka. a za elektrobrojila se preporuča se smještaj u prizemlju u posebnoj niši ili prostoriji. a nužno je izbjeći položaj takvog okna u glavnoj pristupnoj stazi do ulaza u zgradu.Čelik – prekinuti hladni most. zaštićeno . Odabrani materijali moraju biti dostupni na tržištu i po cijeni prihvatljivi programu Društveno poticane stanogradnje.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7. Vrata i prozori Izbor materijala za izradu vrata i prozora prepušta se arhitektu.8.2.1. Revizijska okna instalacija unutar zgrade ne smiju biti u privatnim prostorima ili glavnim komunikacijama zgrade (stubište i glavni etažni hodnici) već je nužno takva mjesta odvojiti vratima od komunikacija zgrade. Kutija za rolete unutar prostora mora biti ugrađena tako da ne strši izvan unutarnjeg ruba vanjskog zida. pranja i bojanja. Otvore za ventilaciju takvog potkrovlja potrebno je posebno dobro dimenzionirati. Materijali i oprema stana Svi planirani i upotrijebljeni materijali u stanu moraju zadovoljiti potrebe lakog i jeftinog održavanja.

7. Elektroinstalacije Elektroinstalacije prema vrstama dijelimo na: . antensku zemaljsku i satelitsku mrežu. Potrebno je izbjegavati upotrebu više oblika. a topli pod za sve ostale prostore.3. . a za razvod instalacija dodatno parapetno proširenje. kabelsku televiziju i sl.2.2. 7. centralno ili etažno grijanje i elektroinstalaciju s trotarifnim brojilom s automatskim osiguračima u ormariću za električnu energiju. ili mogu biti montažne izvedene od podložne metalne podkonstrukcije s unutarnjom ispunom od mineralne vune i vanjskom oblogom od gipskartonskih ploča. zaštićen . veličine i oblika odabranih podova. 7. kupaone.2. Preporuča se upotreba dvije vrste poda u jednom stanu: vodonepropusni i lako perivi pod za mokre prostore kuhinje. te obložene gipskartonskim pločama ili žbukane. U kupaoni i wc-u obavezna je ugradba vodootporne zidne obloge do visine 200 od poda. Oprema i instalacije stana Svim stanovima potrebno je osigurati hladnu vodu i trajno cirkulirajuću toplu vodu u kupaonama.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU . boje. wc-u i na kuhinjskom zidu gdje se nalaze instalacije vode.Plastika – metalna jezgra 7. Pregrade Pregrade u stanu mogu biti zidane od pune ili šuplje opeke. kuhinjama i wc-ima.4.1.2.5. Zidne obloge Sve zidne obloge u stanu moraju biti tvrde i otporne na fizička oštećenja.5.2. sigurnosnu signalizaciju i zaštitu.zajedničku potrošnju . Gipskartonske ploče i gipsana žbuka ne se trebali upotrebljavati u kupaoni.jaku struju za rasvjetu i elektromotorni pogon . a on je dužan dokazati kvalitete materijala. 7. a u kuhinji između donjih i visećih elemenata.2. Na mjestu pričvršćenja kuhinjskih ili kupaonskih elemenata potrebno je izvesti masivnu konstrukciju. Podovi Izbor materijala za izradu podova u stanu prepušta se arhitektu.individualnu potrošnju 52 . kompjutore.slabu struju za telefon. Pregrade od porastog betona dozvoljavaju se isključivo uz potpunu primjenu uputa proizvođača i svih sastavnih dijelova proizvoda. veličina i boja istog materijala u jednom stanu.Aluminij – prekinuti hladni most. te pogodne za lako održavanje.gromobran a prema korisniku na: . wc-a i otvorenih prostora.

rasvjetno mjeto s prekidačem .priključak za jacuzzi kadu (tuš) .hidrantsku mrežu Sav projektirani materijal za razvod instalacija kao i sanitarne uređaje i opremu bira projektant.podne rešetke U kuhinji je potrebno planirati ugradnju dvostrukog sudopera.0S 2. a slavine jednoručne i to: .mješalica za sudoper .mješalica za tuš s ručkom .0S 3.5S 4.2. Preporuča se ugradnja razvoda instalacija vode i kanalizacije tipa kao Rehau ili sl. Projektant elektroinstalacija dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje prekidača i utičnica. wc-u. osiguračima .kupaonski ormarić (rasvjeta.kutija za izjednačavanje potencijala .5S 3.priključak za kompjuter 1.mješalica za wc umivaonik i priključak za vodokotlić .mješalica za umivaonik .0S 1 1 1 1 1 1 1 1 1 12 7 1 1 2 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 15 8 1 1 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 18 10 1 1 3 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 18 10 1 1 3 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 21 12 1 1 3 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 21 12 1 1 3 3 2 Sva priključna mjesta treba projektirati i izvesti do pune funkcionalnosti. a rasvjetna mjesta u kupaoni.2.višefazni priključak za štednjak . odvoda i kupaonske opreme.priključak s holenderom za perilicu za rublje .sigurnosni priključak za perilicu .razvodna ploča s autom.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Razvod svih elektroinstalacija po zgradi mora se vršiti u zaštitnim plastičnim cijevima.kanalizaciju . Potrebno je projektirati i ugraditi ventilatore u kupaonici i wc-u. 7.telefonski priključak . izbi i na lođi / terasi treba opremiti plafonjerama i žaruljama. a kvalitetu materijala i opreme dokazuje odgovarajućim atestima.portafon i zvono .0S 2. Tip stana: .5.ormarić s i trotarifnim brojilom .priključak za napu .vodovod .jednofazna šuko priključnica .TV i UKW priključak . Hidrotehničke instalacije Hidrotehničke instalacije dijele se na: .priključak za perilicu za suđe . 53 .vanjsko rasvjetno mjesto / lođi ili terasi . Svi keramički elementi trebaju biti iste boje. brijanje) .vanjski kupaonski prekidač . a navedene priključke vezati uz struni krug rasvjete. Projektant vodovodnih instalacija dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje slavina.

hlađenje .grijanje .2. s planiranim namještajem i s budućom planiranom polusobom unutar koje se mora nalaziti jedan radijator. ventilacijskog ormara za hranu.5. a obavezna je ugradba termo ventila i odzračnika na svakom radijatoru. vidljivih vertikala i plinskog bojlera. Grijanje Centralno grijanje može biti s kotlovnicom ili toplinskom podstanicom.3. Ne dozvoljava se ugradnja radijatora preko stakla francuskog prozora.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7. Radijatori mogu biti po izboru projektanta.instalacija plina 7. Ventilacija Za ventilacijske kanale mogu se upotrebljavati svi tipovi ventilacije koji mogu dokazati kvalitetu odgovarajućim atestima. Preporuča se upotreba plina gdje je to moguće po sustavu centralnog etažnog grijanja samostalno za svaki stan s ugrađenim plinskim bojlerom i plinskim dimnjakom u svakom stanu.Minimalni okrugli presjek ventilacijskog kanala kod prisilne ventilacije – 78 cm2 Projektant ventilacije dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje priključaka i revijskih okana ventilacijskih kanala.3.cjeloviti Preporuča se upotreba djelomičnog sustava u kojem se hlade samo dnevni boravci stanova pojedinačnim sustavima s jednom vanjskom i jednom unutarnjom jedinicom.2.3.2.Minimalni pravokutni presjek ventilacijskog kanala kod prisilne ventilacije – 140 cm2 . Obavezna je minimalno umjetna ventilacija kupaone. . Tip centralnog grijanja projektant usuglašava s investitorom i lokalnim distributerom energije. s načinom otvaranja vrata.djelomični .2.1.3.5. wc-a i nape u kuhinji. 7. Termotehničke instalacije Termotehničke instalacije dijele se na: .5. Posebno je važno uskladiti položaj svakog radijatora s utičnicama i prekidačima jake i slabe struje. 7. izbe. Etažno grijanje može biti na plin ili električnu energiju. Hlađenje Sustav hlađenja možemo podijeliti na: .3.5. Sve radijatore je potrebno ucrtati u katalogu stanova s ostalom opremom i namještajem.ventilacija . Kotlovnica može biti na plin ili lož ulje.2. Pri projektiranju potrebno je insistirati na grupiranju svih instalacija i izbjegavanju etažiranja vertikala. Projektant centralnog grijanja dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje radijatora. 54 .

zajedničku .3. 7. Nosivi zid između dva stana potrebno je izvesti prema pravilima potrebne zvučne izolacije pri čemu osnovna minimalna debljina nosivog sloja zida iznosi 20 cm u kojoj se ne smiju raditi nikakvi usjeci i zasjeci. 7.3.2. Svi vanjski zidovi moraju se planirati u skladu s važećim propisima. Radi postizanja kvalitetnog odnosa fleksibilnosti stana i raspona konstrukcije preporuča se upotreba raspona nosivih zidova od 600 cm.4.2.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 7.5. porastog ili armiranog betona.3. 7. Dimjaci Svaki stan bez obzira na način grijanja mora imati ugrađen rezervni dimnjak u stambenoj prostoriji. Visina nosivih zidova treba biti višekratnik modula 10 cm.3. Projektant dimnjaka dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje priključaka i revijskih okana dimnjaka. Mjesto za ugradbu peći treba osigurati i ucrtati u katalogu stanova s ostalom opremom i namještajem.4. Nosivi zidovi Nosivi zidovi mogu se izvoditi od opeke. Manji rasponi konstrukcije povećavaju cijenu izvedbe. Položaj plinskih ura definiran je uvjetima lokalnog distributera.5.individualnu Razvod plinske instalacije vrši se na vidljivom i pristupačnom mjestu s vidljivom mrežom. 7.3. a onemogućavaju prilagodljivost stana budućim nepoznatim zahtjevima.2. 7. Svi nosivi zidovi moraju se planirati u skladu s važećim propisima. a nužno je primijeniti modularnu koordinaciju nosivih zidova zgrade čiji su preferirajući višekratnici 60 cm / 30 cm / 10 cm.1. Preporuča se položaj dimnjaka uz dnevnu sobu i kuhinju. Konstruktivni elementi zgrade Pri projektiranju potrebno je upotrebljavati što jednostavnije nosive sustave i što veći broj istih raspona radi postizanja niže cijene izvedbe. Pregradni zidovi 55 . Vanjski zidovi Bez obzira dali su nosivi ili nenosivi vanjski zidovi moraju zadovoljiti potrebe toplinske i zvučne izolacije stana prema svim negrijanim prostorima ili sadržajima koji proizvode buku ili vibracije.3. Plinska instalacija Plinska mreža dijeli se na: .

56 . 7.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Pregradni zidovi mogu biti od opeke. krutosti i otpornosti na vodu i vlagu. porastog betona ili montažnih elemenata pri čemu nužno moraju zadovoljiti potrebe zvučne izolacije.4. kopirani te uvezani. a svi nacrti tehnički precizno iscrtani na matrici. nosivosti. a prije uporabnog pregleda izvoditelj je dužan napraviti projekt izvedenog stanja u kome su unešene sve promjene nastale u toku gradnje u odnosu na nacrte iz izvedbenog projekta. Projekt izvedenog stanja Nakon završetka izgradnje zgrade. Projekt mora biti cjelovit. Izvoditelj može izradu projekta izvedenog stanja povjeriti proejktantu uz naknadu.

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 8. Odgovornost i obvezu ispravke i dorade projekta ili izvedbe zgrade za svaku neusklađenost projekta ili izvedbe s važećim propisima isključivo snose projektanti i izvoditelji u svojim domenama. 57 . ZAKONI I PROPISI Svi projektanti u procesu projektiranja dužni su poštivati zakone i propise iz područja koje obuhvaća cjelovit proces građenja stambene zgrade od izbora lokacije do upotrebnog pregleda zgrade. izvoditelja i investitora čak i kada su ovi zahtjevi veći od trenutno važećih državnih zakona i propisa. Prema važećem Zakonu o gradnji projektant je dužan ishoditi pozitivno mišljenje o kontroli glavnih projekata od ovlaštenih državnih revidenata za konstrukciju. toplinsku zaštitu i zaštitu od buke. Investitor svoje posebne zahtjeve donosi ovim Privremenim pravilnikom koji ima snagu ugovora između projektanata.

u kome su na jednoobrazni način prikazani svi stanovi. Po odobrenju idejnog projekta.DWG formatu.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 9. Kompletani proces usuglašavanja i odobrenja idejnog projekta projektant mora dovršiti u ugovornom roku. U prilogu nalaze se model Kataloga zgrade i Katalog stanova. projektant dostavlja investitoru Katalog stanova (dostavlja se u 3 uvezana primjerka). projektant investitoru dostavlja tri (3) primjerka kompletnog idejnog projekta uvezanih u registratore. Revident je dužan prekontrolirati arhitektonsko-građevinski. Svi prilozi moraju biti zapečačeni. 9. KONTROLA I USVAJANJE PROJEKATA Radi provjere kvalitete projektnih rješenja i osiguranja racionalnosti projekata u okviru maksimalne zadane cijene od 640 EU/m2 neto korisne površine objekta investitor uvodi internu kontrolu projekata preko svojih revidenata.1. U odobrenje je obvezno unijeti projektantske podatke kao što su: tablica sa strukturom. Nakon svakih konzultacija revident dostavlja projektantu pismeno mišljenje na posljednju dostavljenu inačicu projekta. strojarski i elektroinstalaterski dio projekta i njihovu međusobnu usklađenost. 9. Za projektanta i izvoditelja obavezno je poštivanje revidentskog mišljenja. brojem i površinama stanova. Katalog zgrade dostavlja se u tri uvezana primjerka i na CD-u u *. tablica s pregledom svih ostalih sadržaja. Praćenje idejnog projekta Praćenje izrade idejnog projekta provodi se kroz najviše tri konzultacije na kojima projektant i revident prilagođavaju projekt traženim standardima investitora. u Obrascu 1 revident upisuje sve eventualne primjedbe koje je projektant dužan otkloniti u daljoj fazi projektiranja. projektant dostavlja investitoru i Katalog zgrade u kome je na jednoobrazan način prikazan idejni projekt zgrade. U procesu izrade idejnog projekta. odgovarajućih zakona i propisa i naputcima imenovanih revidenata. Odabrani projektant po potpisu Ugovora započinje izradu idejnog projekta. Također. pokazatelji ekonomičnosti i dr. Kad su usuglašena sva tri sastavna dijela projekta investitor izdaje službeno odobrenje idejnog projekta na prijedlog revidenta na Obrascu 1. Po dovršenju procesa usuglašavanja projekta s traženim standardima. U prilogu se nalazi shema obvezne stranice kataloga stanova. Također.2. projektant prilagođava projektna rješenja prema zahtjevima Privremenog pravilnika. projektant je dužan ishoditi pozitivno mišljenje revidenta. Za slijedeće konzultacije projektant je dužan ispraviti prethodne pismene primjedbe. njihovih brojeva i površina. Praćenje glavnog projekta Po odobrenju idejnog projekta investitorov glavni inženjer za pojedino područje Hrvatske projektantu dostavlja potvrdu odobrenja na Obrascu 1. 58 . Po dovršenju idejnog projekta. Po dobivanju odobrenja idejnog projekta projektantu je službeno odobrena izrada glavnog projekta.

Prije dovršenja radova na izgradnji izvoditelj je dužan provesti Projekt etažiranja stanova. a odobrenje glavnog projekta izdaje se na Obrascu 2. 59 . Prvenstvo nadzora ima autor projektnog rješenja. Kandidat za odgovornu osobu za vršenje nadzora koji udovoljava zakonskim uvjetima mora udovoljiti dodatne kriterije investitora: .PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Ukoliko projektant ne dostavi investitoru tražene kataloge investitor neće ovjeriti projektantu niti jednu privremenu mjesečnu situaciju.5. 9. projektant dostavlja investitoru Katalog stanova izvedenog stanja i Projekt etažiranja zgrade. Ukoliko u pojedinoj fazi radova na gradilištu nema ovjerenih projekata ili izvedbenih nacrta. 9. Praćenje izvedbenog projekta Kod izvedbenog projekta potrebno je dobiti odobrenje samo Knjige građevinskih detalja na Obrascu 3.3. Katalog stanova izrađuje se na način istovrstan onome kod izrade idejnog projekta. Navedeni postupak praćenja izrade i odobrenja idejnog projekta primjenjuje se i kod glavnog projekta. U Obrascu 2 potrebno je unijeti sve promijenjene projektantske podatke iz glavnog projekta u odnosu na idejni projekt. Knjiga građevinskih detalja sastoji se minmalno od 3 detalja (spoj zgrade s terenom. Prije postupka kontrole glavnog projekta projektant je dužan dostaviti investitoru kompletan glavni projekt i katalog stanova iz usvojenog idejnog projekta.4. U izradi elaborata etažiranja stanova projektant obračunava sve NKP površine prema važećim državnim zakonima i propisima. U slučaju bilo kakvih promjena projektant i izvoditelj su dužni ishoditi pismena odobrenja revidenta i investitora. nadzorni inženjer je dužan zaustaviti radove dok se ne izrade.6. Praćenje izvedbe U toku izvođenja na gradilištu moraju biti ovjereni glavni projekt. Svaki pojedini građevinski detalj mora biti ovjeren potpisom i datumom od strane projektanta i revidenta. 9. Nadzor Prije početka izgradnje investitor je dužan prema Zakonu o gradnji izabrati službu i odgovornu osobu za vršenje nadzora. Završni radovi projektanta Po dovršenju izgradnje stambene građevine. dostave i ovjere traženi nacrti. ovjerena knjiga građevinskih detalja i izvedbeni nacrti. 9.da je uspješno nadzirao najmanje 2 stambena objekta istih ili većih površina . spoj detalja stolarije i bravarije stana na pročelju i detalj vijenca).da je priložio njihove fotografije i potvrdu njihovih investitora o uspješno obavljenom nadzoru Imenovanje stupa na snagu kada predloženog kandidata potvrdi investitor.

revidenta. ZAKLJUČAK Pravilnik za društveno poticanu stanogradnju obvezujući je akt za investitora. 60 . Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Privremeni pravilnik. nadzornog organa i izvoditelja u programu Društveno poticane stanogradnje.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU 10. projektanta.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->