P. 1
disciplina seminarski.docx

disciplina seminarski.docx

|Views: 373|Likes:
Published by gangostar
disciplina seminarski rad
disciplina seminarski rad

More info:

Published by: gangostar on Feb 24, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/03/2015

pdf

text

original

UNIVERZITET U PRISTINI EDUKATIVNI FAKULTET PRIZREN

SEMINARSKI RAD
Predmet: Psihologija Obrazovanja Tema: Disciplina u cetvrtom razredu osnovne skole i njen uticaj na uspjeh

Mentor: Mr. Sci. Vedat Bajrami Prizren Januar 2013

Student: Suada Kojic

. 4 2........................13 2 .....................2 Ginottova kongruentna komunikacija ..................................................... 8 6.............. 6 4.........................................1 Tradicionalna disciplina .........1 Autoritet ............................................. 9 6.....................................1.......................................... Teorije i tehnike upravljanja razredom .......................................1 Teorija izbora ...............................................................3 Medjusobna interakcija u razredu .................... 4 1.......................................................Sadrzaj: Uvod..................................... 10 6...................................................2...................... Sta je razredna disciplina .......................................................... Preporuke pri disciplinovanju .................................1 Prihvacanje razlicitosti ...... 6 3........ „Nagrada i kazna“ i njihov uticaj na disciplinu .................................................................................................................................. 3 1............1 Teorije upravljanja razredom ................ 4 1................................................................... 6 2........................................................................................................................................ 9 3.... 10 6.................................. 10 7................................................ 5 2.......................................................1 Disciplinovanje djece od 9 do 12 godina ........................ 9 6................................................................................... 7 5....................2........................................2 Međusobni odnosi .......................... 8 6............................................................................................................................. 8 6...................................................................................................... Priprema casa kao cinilac discipline ............... 11 Zakljucak............ Komunikacija sa ucenicima kao cinilac discipline ....1................................................................................2 Tehnike upravljanja razredom ..................................1...........................................................................2 Demokratsko upravljanje skolama ......................................... Pozitivan pristup ........................................... 12 Literatura........................................................................................................1...................................................................................................................................

te da određuje ciljeve? Po stavu prema ovim pitanjima razlikuju se autoritarna i demokratska disciplina. u svijetu postoji niz razlicitih i međusobno suprotstavlјenih programa za uspesno ostvarivanje discipline u razredu. pravila ponasanja i sankcije određuje iskljucivo autoritet. Autoritarna ili totalitarna disciplina jeste ona gde ciljeve. ostvaruje se po cijenu osujecivanja osnovnih decjih potreba za sigurnoscu. apaticnost. a njegovo naucno i strucno sagledavanje je uglavnom zapostavlјeno u nasim okvirima. Problem discipline je prisutan znatno prije nastanka skole kao institucije. 3 . pravilima i sankcijama. nesigurnost i naruseno samopouzdanje. To izgrađivanje pozitivnog pojma o sebi kod ucenika je kod nas najbolnija tacka. prisnoscu. Demokratska disciplina podrazumeva ravnopravno ukljucivanje svih clanova zajednice u odlucivanje o ciljevima. od njega se jedino ocekuje da bude miran. Tu se otvara veliko eticko pitanje: ko ima pravo da odlucuje da li je neko ponasanje pozeljno ili nepozeljno. To znaci da su ucenici na aktivan i odgovoran nacin ukljuceni u bitna pitanja skolskog zivota. Međutim. grupa ili institucija. Strah i potcinjenost odlike su takve discipline. samo je pitanje kakva disciplina i kojim se sredstvima ona postize. tih i poslusan. bilo da je pojedinac. samopostovanje i samopouzdano dijete. Ucenik nema nikakvu ulogu. jer samo takvo dijete moze da uradi nesto u zivotu. za aktivnoscu.Uvod Disciplina je neophodna da bi skola funkcionisala kao zajednica. Disciplina postaje sama sebi cilj. Vazno je da stvorimo sigurnost. i da razviju samokontrolu. sto im omogucava da razviju sposobnost donosenja realnih odluka i pravih izbora. Posljedica toga su strah. privrzenoscu. i po cijenu ugrozavanja razvoja djecije licnosti.

sto implicira i razlicita shvatanja ovog pojma. Sta je razredna disciplina Pitanje skolske discipline nije isklјucivo deo profesionalnog polјa pedagoga i drugih ucesnika u skolskom zivotu i radu.. kao sto su ucenici. a ona ce tokom odrastanja spontano razvijati samokontrolu i samodisciplinu. potrebna im je spolјasnja kontrola dok ne ovladaju samokontrolom. 1. savremeni autori se slazu oko toga da je disciplina sastavni i nerazdvojni deo skolskog zivota i da je nuzan uslov za uspesnu nastavu i ucenje. profesora uz eventualno demonstriranje izlaganja na skolskoj tabli. Tako su unutrasnji ucinci discipline bili nametanje i poslusnost. kako mozemo ocekivati da ce sami donositi zrele i odgovorne odluke? Međutim. u odlucivanje obicno se tice discipline. 4 . vec zaokuplјa roditelјe. u kojoj je ucenik pasivno slusao i zapamcivao izlaganje. s druge strane. Suprotstavlјeni modeli razredne discipline polaze od razlicitih pretpostavki o prirodi lјudskog bica. govori se o potpunoj spolјasnjoj kontroli kako bi se ponasanje pojedinca podredilo potrebama grupe ili autoriteta. da postuju autoritet i da se povinuju njegovim zahtevima.1 Tradicionalna disciplina Tradicionalna disciplina. ali vladanje koje se temelji na povjerenju daleko je odrzivije od vladanja koje se temelji na prijetnjama. ne treba ih usmeravati. Predstavnici progresivisticke struje smatraju da su deca po prirodi dobra. Pravila su nuzna. ako takva pravila krse. U teorijskim razmatranjima mogu se razlikovati dva suprotstavlјena shvatanja pojma „disciplina“ – tradicionalisticko i progresivisticko. strahu i autoritetu nastavnika. treba ih uciti. defektologe i druge strucnjake kojima je ova problematika bliska. Ona je odgovarala i bila neophodna pretpostavka predavacko-ispitivackoj nastavi. zasnivala se na slijepoj poslusnosti. 1. S jedne strane. psihijatre. U tradicionalnom znacenju disciplina u skoli se odnosila na kontrolu ponasanja koja je spolja uvođena.1. deca su po prirodi divlјa i nekontrolisana. Bez obzira na razlike u pristupima. u prvi plan se istice unutrasnja kontrola i potrebe pojedinca nad potrebama grupe ili autoriteta. To jos bolje funkcionise ako nema nadzora. Prema tradicionalistickom shvatanju. dok. koristeci kaznu i moc. iskustvo i istrazivanja pokazuju da ucenici kojima se pokloni povjerenje postaju mnogo odgovorniji.2 Demokratsko upravljanje skolama Prvi prigovor ukljucivanju ucesnika. vec im omoguciti da se slobodno i prirodno razvijaju. koja je karakteristicna za „staru skolu“.. tj. Navedena podela odgovara distinkciji koja se javlјa između teorija o disciplini koju navode Karvnin i Mendler. Ako ucenici ne mogu slijediti stroga i jednostavna pravila s jasnim sankcijama.

odnosno potpuno ignorisite sve sto dijete uradi kako ne treba. Problemi loseg uspjeha i manjka motivacije cesto se smanjuju ako se uceniku omoguci veca sloboda u odabiru sto i kako ce uciti i. usmerite se na jednostavne pozitivne poruke koje uce dete određenim vrednostima. Beskorisno je govoriti o demokraciji u nasim skolama ako ju i sami ne prakticiramo. Pozitivan pristup Nije uvijek lako izabrati pravi pristup u vaspitavanju djeteta. Pravila treba da budu jednostavna. Mozete pokusati sledece: ne obracajte paznju. Dijete treba da trci. moglo bi da se desi da ona pređe u nepozeljne oblike ponasanja. Ucitelj moze imati određenu ideju o tome kako treba uciti.Utvrđivanje porodicnih pravila jeste jedan od najboljih nacina postavljanja granica detetu. Pokusajte da cujete djetetovo misljenje o sopstvenom ponasanju. a uvek primetite i pohvalite ono sto radi dobro. Uvijek imajte na umu sledece: . pjeva. kada resavamo neki problem. Djeca ne cine kako im kazemo da bi trebali ciniti. upitajte se da li mu pokazujete takvu paznju i uvazavanje koje zelite da vam ono uzvrati. a ne ruke. 2. da ga razumijete. kratka i da ih nema previse. 5 . da zajedno pronađete prihvatljivo resenje.Ucenje je individualna stvar. ucenicima se daje vise slobode u izboru nacina ucenja te barem u određenoj mjeri i u tome sto ce uciti. U suprotnom. . skace. u nacinu ocjenjivanja. da plese jer je njegova energija neiscrpna i treba je usmeriti u pozitivnom pravcu.Pomozite djetetu da svoju energiju usmjeri u pozitivnom smjeru. Na primer: koristimo reci. Kada se suocite sa "problemom sa disciplinom". Ukoliko to nije slucaj. Omogucite mu dovoljno kretanje i aktivnosti. veoma je vazno da pokusate da sagledate stvari iz djecjeg ugla. izaberite neki drugi pristup. U demokratskom okruzenju. Budite veoma određeni kada ga hvalite jer dijete mora tacno da zna sta vam se u njegovom ponasanju dopalo. ona cine isto sto i mi cinimo. kucu odrzavamo urednom tako sto svako pospremi za sobom isl. Kada zelite da disciplinujete dete. . ali nacin ucenja razlikuje se od osobe do osobe. ako je to moguce. Kada ih kreirate.Odnosite se prema djetetu s postovanjem koje zelite i za sebe.

Kada trazite nesto od njih nastupajte samouvereno i uz minimum reci i nemojte da se zadrzite tu da biste se uverili da li ce vas poslusati. grupnog. 6 .1. 2. racionalno koriscenje vremena. Cas podrazumjeva smislјen izbor i strukturiranje nastavnih sadrzaja. Takvo uspostavljen autoritet je na staklenim nogama i svakog casa mozemo ocekivati pobunu među ucenicima. celishodan postupak primene razlicitih nastavnih metoda i postupaka frontalnog. saslusajte ih kad su uznemireni. Mnogi nastavnici grijese i autoritet uspostavljaju jedino losim ocenama i prenaglasenom strogocom. tj nezainteresovano za rad. resavaju određeni didakticki i vaspitno-obrazovni zadaci. kao i kolege. Cas je celovit. losim ocjenama nego se on gradi postepeno. Morate da steknete poverenje i da vas ucenici. Objasnjenja zasto nesto moraju da urade ponudite samo ako vam ih djeca traze i to bez uzdisanja ili negodovanja. Priprema casa kao cinilac discipline Nastavni cas je glavni elemenat razredno-casovnog sistema i osnovni oblik organizacije nastave. neophodno je da djetetu bude apsolutno jasno da je nastavnik osoba koja donosi odluke i odgovorna je za to. Ako se tu uspije naci balans na pravom ste putu da izgradite dobar autoritet i steknete rejting super nastavnika. Bez pravog autoriteta nema ni pravog casa.1 Autoritet Kako bi se efikasno uvela disciplina u odjeljenju. logicki zaokruzen.2. 3. zadrzava se profesionalni odnos nastavnik – ucenik. pazljivo prate znake koji ukazuju na to da ih tretirate kao da su jos uvek djeca. vremenski ogranicen deo nastavnog procesa. zajednickim radom nastavnika i ucenika. Izbegavajte poigravanje sa moci. ali odolite impulsu da se ukljucujete u debatu ili pregovore. Djeca su sklona tome da se oslanjaju na osobu koja odise poverenjem i autoritetom. Sa ucenicima se ne graditi drugarski odnos. tako da ako pregovarate sa djetetom oko svakog zahjteva koji mu uputite ostavljate utisak slabe i neubedljive osobe. pocnu smatrati za strucnjaka u svojoj oblasti koji uvek nađe resenje za eventualne probleme. Na casu se konkretizuju svi zadaci i aspekti nastave tako da on obezbeđuje ostvarivanje njenih sustinskih zadataka. ali se ne zanemaruje ni potcjenjuje ucenik. tokom kojeg se. Autoritet nema veze sa uspostavljanjem vojnicke discipline. individualnog i individualizovanog rada ucenika. Pobuna moze da bude na nivou jednog ucenika ili na nivou citavog odjeljenja koje postane flegmaticno.1 Disciplinovanje djece od 9 do 12 godina Kako deca rastu i priblizavaju se adolescenciji. sa stalnim sastavom ucenika priblizno jednakih predznanja.

Takođe. razlikuju u pogledu onih oblika komunikacije koji se odnose na motivaciju i kontrolu ponasanja ucenika . Komunikacija sa ucenicima kao cinilac discipline Bitan segment nastavnog rada i procesa jeste komunikacija sa kolegama i ucenicima. Od posebne vaznosti za skolsku praksu je i nalaz istrazivanja koji pokazuje da stil nastavnikovog reagovanja moze vremenom uticati na povecanje ili smanjenje inicijative kod pojedinih grupa ucenika.pdf 7 . ispolјavaju pozitivan emotivni odnos. U identifikovanju stilova ponasanja nastavnika uoceno je da se nastavnici. postavlјaju pitanja i pocinju komunikaciju.rs/img/doi/0579-6431/2008/0579-64310801122L. Dobrom komunikacijom mozemo da prevaziđemo eventualne konfliktne situacije među kolegama i ucenicima. Ukoliko cas nije interesantan nama. Na komunikaciji uvek treba da radimo. mozemo govoriti o dvije vrste uticaja.doiserbia. nedirektivni stil ponasanja nastavnika povezan sa cescim ispolјavanjem inicijative ucenika u komunikaciji. U svom odnosu prema ucenicima nedirektivni nastavnici ispolјavaju veci stepen fleksibilnosti i svoje oblike ponasanja usklađuju sa individualnim svojstvima ucenika i sa određenom vaspitnom situacijom. Rezultati istrazivanja pokazuju da je. odnosno ucenici u vecoj meri izrazavaju sopstveno mislјenje. kao i na samopouzdanje. pre svega. pa i na pobolјsanje ili pogorsanje „pojma o sebi“. Kada je rijec o nacinu uspostavlјanja interakcije sa ucenicima. kolika je vjerovatnoca da ce biti zanimljiv ucenicima? 4.nb. Trudimo se da u svim situacijama tezimo tzv win – win sistemu resavanja problema. na primer.Cilј svakog nastavnog casa je da obezbjedi sistematsko usvajanje solidnih znanja i umenja.i to na specifican nacin.ne ostavlja nimalo prostora nedisciplini ucenika. to je uticaj stila ponasanja nastavnika na kvalitet komunikacije u odelјenju. da unaprijedi samostalno ucenje i rad i da doprinese vaspitanju.1 1 http://www. a s druge strane su osobine licnosti ucenika sto je usko povezano sa stepenom ucestalosti mjera podsticanja. S jedne strane. I onda kada stvaramo vizuelnu sliku naseg casa. Svaki dobro organizovan cas. Time obe strane dobijaju ono sto zele i niko nece biti ostecen.ali znaci mi kao nastavnici moramo unaprijed isplanirati cas. ovi nastavnici cesce upucuju ucenicima pohvale i ohrabrenja. da ucenika osposobi za njihovu uspjesnu primenu.uvijek se moramo postavitiu ulogu ucenika i zamisliti da li bi nama taj cas bio interesantan. prihvataju ideje i predloge ucenika. Razvijanje dobre komunikacije treba da bude jedan od najvaznijih ciljeva koje sebi treba da postavimo.

a sto ruzna posljedica? Naravno roditelji a potom i nastavnici. 6. da dobro poznaje ucenika kao i njegovu porodicu.Medjutim odrastanjem djece u „pricu“ o nagradi i kazni se ubacuje jos mnogo drugih faktora.jer samo isplanirano i sistematsko ponasanje nastavnika i ucenika „izbacuje“ nedisciplinovano ponasanje iz posledica. Mnogo toga zavisi od toga kakav je odnos profesor uspostavio sa ucenikom. Tek dobar i prijateljski odnos stvara uslove za pozitivno djelovanje. 6.te okolina dijete uci prepoznati svoje potrebe i „prica“ o nagradi i kazni prerasta u pricu discipline. Ako se nagrade i kazne koriste u vaspitnom smislu. najuspjesniji su u rjesavanju uobicajenih poteskoca u ponasanju. vjerojatnost njegova pojavljivanja ce se smanjivati.i daje pozitivne rezultate na sav nas trud i rad sa ucenicima. Osim sto se brine o sadrzajima koje ucenici trebaju usvojiti.i najsvrsihodniji je kod male djece. Svaki je razred posebna struktura s vlastitim normama. Naravno da cemo izabirati raditi ona ponasanja koja ce slijediti nesto lijepo. Njegova je obaveza da uradi sve sto moze za dobrobit ucenika.5.tko određuje sto je to lijepa posljedica. onda postoji niz uslova koji treba da se ispune da bi njihova primjena bila efikasna. postavlja se pitanje . Praksa je pokazala kako ucitelji cesto razviju vlastiti sistem upravljanja razredom. a oni koji uvazavaju ponasanje kao oblik komunikacije. prije svega da bude zainteresovan za ucenika. „Nagrada i kazna“ i njihov uticaj na disciplinu Ucenje putem nagradjivanja i kaznjavanja je naprimitivniji nacin ucenja. Profesor treba. vjerojatnost njegova pojavljivanja ce se povecavati. treba osigurati 8 .1 Teorije upravljanja razredom Danas je svakom nastavniku jasno kako je ucinkovito upravljanje razredom jedan od njegovih najvaznijih zadataka. postuju razlicitosti i cijene ljudske veze i odnose. atmosferom i ocekivanjima. Ako neko ponasanje prati pozitivna posljedica. Teorije i tehnike upravljanja razredom Veoma je vazno imati smjernice kako upravljati razredom. Pojam upravljanja razredom odnosi se na ponasanje nastavnika te elemente organizacije za stvaranje pozitivnog okruzenja za ucenje. a ne izabirati raditi ona ponasanja iza kojih slijedi nesto ruzno. Sustina „price“ o nagradi i kazni jeste da ako neko ponasanje prati negativna posljedica.

1. Da bi zadovoljili potrebe ucenika za ljubavlju i pripadanjem. zabava. komunikaciju s ucenicima koja je u skladu s njihovim slikama o sebi. ucitelji trebaju provoditi redovne razredne sastanke kako bi obogacivali međusobne odnose i rjesavali probleme.1 Teorija izbora Razvio je americki psihoterapeut William Glasser2. predlaze da se ucenik uvijek pohvali za trud. ucitelj – ucenik su od velike vaznosti za razvoj interakcija.uslove za siguran i neometan rad ucenika. Govori o kritiziranju ponasanja – ne osobnosti. uporabi „ja poruka“. sloboda. poticanje suradnje i nekaznjavanje.springer.org/wiki/William_Glasser http://link. 3. Dobri odnosi ucenik – ucenik. 6.1. Ucitelj mora stvoriti model ponasanja koji demonstrira postovanje i međusobno uvazavanje.3 Medjusobna interakcija u razredu Wessler3 opisuje razred kao mjesto gdje se ucenici fizicki i psihicki osjecaju sigurnima i vrijednima. izbjegavanju sarkazma.1.wikipedia. mozemo u njima potaknuti zelju za ucenjem. 2 3 http://en. i govori o pet principa koji vode ljudsko ponasanje: osnovne potrebe nuzne za prezivljavanje.com/article/10. bit teorije izbora je zadovoljiti sve potrebe svojih ucenika te stvoriti zabavno i aktivno razredno okruzenje. moc. ljubav i pripadanje. Dakle.2 Ginottova kongruentna komunikacija Ginott predlaze stvaranje pozitivnog okruzenja. postivanju ucenikove privatnosti. Tek kada su ucenici koncentrisani i disciplinovani.1007%2Fs10643-006-0091-1?LI=true 9 . 6.

vanskolske aktivnosti) – komentarisati ih.1 Prihvacanje razlicitosti Bez obzira kakav skup tehnika ucitelji koriste u upravljanju razredom. Svaki dan van skole ili na hodniku porazgovarati s nekolicinom odabranih ucenika. svim je sistemina zajednicka bas ova karakteristika. Ljudski odnos s ucenicima. 10 . neki postupci ipak ne zahtijevaju previse vremena: Pozdravljanje ucenika izvan skole. Neke od ovih strategija nisu naucno utemeljene. Sustav upravljanja razredom obuhvaca: 6. je nesto sto mora izgraditi svaki ucitelj. vec nekoliko modela. tj. tehnika upravljanja koje u nekim razredima mogu dobro funkcionirati. Kao sto mozemo primijetiti svi ucenici narocito cijene licnu paznju ucitelja. Iako neki ucitelji isticu kako nemaju vremena za opsezne interakcije. Ucenici dolaze iz razlicitih sredina. Ne postoje univerzalne tehnike upravljanja razredom. Ucitelj mora uzeti u obzir sve te karakteristike kada primjenjuje strategije upravljanja razredom. pa cak i sa svakim ucenikom licno. vijeka razvili su razredne tehnike koje podrzavaju takav pogled na odgoj i obrazovanje. Neformalno razgovarati s ucenicima o njihovim interesima. Ucitelj mora biti spreman mijenjati dnevni program za dobrobit djece. razvojnim i drustvenim navikama.2 Tehnike upravljanja razredom Mnogi pedagozi prve polovine 20. sto nije garancija da ce isti model dobro funkcionisati u nekom drugom razredu.2 Međusobni odnosi Nijedan razred ne moze ucinkovito funkcionisati ako ucenici i ucitelji ne uvazavaju posebne kvalitete koje svaki pojedinac unosi u odnos. a ne drzati ga se i prema njemu ocjenjivati ponasanje djece. radnim. s razlicitim kulturnim.6. Pohvaliti ucenike za postignuca na svim poljima – u skoli i izvan nje. Biti svjestan vaznih događaja u zivotima ucenika (takmicenja. nego su primjeri iz prakse.2.2. 6.

zeton ili sl. 11 . Ucitelji pritom koriste sljedece strategije: Upozoravanje razreda na ocekivano ponasanje pomocu dogovorenih signala koji s vremenom prelaze u navike.7.) Koristenje grupnih strategija – cijela grupa je odgovorna za ocekivano ponasanje. Pravila moraju biti kratka (5 – 8). Koristenje razlicitih neverbalnih reakcija na isticanja neodgovarajuceg ponasanja (prst na usta). a ucenicima ce omoguciti usvajanje standarda ponasanja. Normama se opisuje prihvatljivo ili neprihvatljivo ponasanje među clanovima grupe. Zajedno s pravilima. Opipljivo priznanje za odgovarajuce ponasanje (kartica s pismenim priznanjem. ucitelj mora reagovati na ponasanje ucenika potkrjepljujuci prihvatljivo ponasanje i utvrđujuci negativne posljedice za neprihvatljivo ponasanje. Bilo bi idealno kad bi pravila i procedure razred dogovorio razgovorom. Preporuke pri disciplinovanju Ucenicima postavite jasna pravila i ocekivanja to je osnova svakog sistema.

rijec koja u svom korenu ima znacenje uciti ili poducavati oznacava proces ucenja dece prihvatljivom ponasanju unutar određanih granica. Za razliku od kazne koja je sasvim mali deo discipline i koja osobu tretira kao krivca suocavajuci ga sa prosloscu. Disciplina nas uci kako da postujemo pravila koja su neizostavni deo zivota u zajednici. kada se jednom iskusi i praktikuje. Mnogo je razlicitih nacina da se dijete disciplinuje ali je idealni oblik onaj koji omogucava djetetu da nauci samo-disciplinu. disciplina tretira pogresno ponasanje i suocava se sa sadasnjoscu i buducnoscu. kada se izgovori ova rec ona u sebi nosi prizvuk neceg strogog i "opasnog". ali im je potrebno nezno vaspitanje i osecaj sigurnosti tokom ucenja onoga sto je dobro i onog sto je lose. uz doslednost od strane odraslih u nastojanju da ih se pridrzavaju. Najvaznija stvar u cijelom procesu je nauciti dijete koje je to pozeljno pozitvno ponasanje i postavljanje granica za svako nepozeljno ponasanje. Kod dece je cilj postepeno postici samodisciplinu koja ce im biti vodic kroz svet. Postavljanje jasnih ciljeva na pocetku svake nastavne jedinice i pruzanje povratne informacije ucenike moze usmjeravati u obrazovnim sadrzajima i pribliziti im uciteljeva ocekivanja. Isto je tako dobro pruzi li ucitelj ucenicima mogucnost izbora da na pocetku neke nastavne jedinice odrede vlastite ciljeve ili napisu sto bi u okviru te nastavne jedinice zeljeli nauciti. 12 . i asocira na zabranu ili kaznu. U vecini slucajeva. Ona nam omogucava da se posvetimo nekom zadatku i da budemo istrajni u ostvarenju sopstvenih ciljeva. razvija sposobnost pojedinca da kontrolise svoje postupke. i to najcesce onom tjelesnom. Disciplina. Svakom djetetu su potrebni disciplina i granice. Zasto je vazno biti disciplinovan? Disciplina je oblik vejzbe za zivot koja. disciplinovanje nije isto sto i kaznjavanje. Međutim.Zakljucak Najveci broj odraslih ljudi pojam discipline izjednacava sa kaznom. Na taj nacin ucitelj salje poruku uceniku da postuje njegove interese te ih uvazava. dok su u stvari to potpuno razlicite stvari. Ona ukljucuje postavljanje jasnih pravila djeci kao i realnih ocekivanja od njih.

com/presentations/571175/DISCIPLINA-U%C4%8CENIKA.com/the-glasser-approach/choice-theory http://www.com/showthread.Literatura: http://www.com/831/kako-biti-dobar-nastavnik/ http://forum.com/classroom-discipline/models-of-discipline/the-ginott-model.kakopedija.PROBLEMI-U-PONA%C5%A0ANJU Demokratsko upravljanje skolama. Izdavastvo Vijeca Evrope http://wglasser.slideboom.krstarica.html 13 .teachermatters.php/293870-Autoritet-profesora/page51 http://www.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->