P. 1
Broj46(BiH)-p.64

Broj46(BiH)-p.64

|Views: 219|Likes:
Published by Kenan Uštović

Riječ resurs čujemo skoro svaki dan. Spominju se materijalni, nematerijalni, finansijski, informacioni, fizički, tehnološki... Međutim u posljednje vrijeme su jako aktuelni ljudski resursi. Ono što ih razdvaja od svih ostalih jeste to da ih je nemoguće mjeriti. Jedini oni se ne nalaze u bilansima preduzeća i ne mogu biti biti iskazani brojčano. Mi možemo mjeriti zadovoljstvo naših zaposlenika, njihov stepen obrazovanja i edukacije, međutim intelektualni kapital, njihova specifična znanja, vještine i sposobnosti ostaju zagonetka. Već smo više puta čuli da se današnje vrijeme naziva „Era znanja“. Mnogi istraživači i vlasnici kapitala shvatili su da im građevine, oprema, novac i vlastite ideje nisu dovoljni za uspjeh. Barem ne u tolikoj mjeri koliko je to bilo prije. Shvatili su da su njihovi zaposlenici ti koji jedini mogu voditi kompaniju prema uspjehu.

Riječ resurs čujemo skoro svaki dan. Spominju se materijalni, nematerijalni, finansijski, informacioni, fizički, tehnološki... Međutim u posljednje vrijeme su jako aktuelni ljudski resursi. Ono što ih razdvaja od svih ostalih jeste to da ih je nemoguće mjeriti. Jedini oni se ne nalaze u bilansima preduzeća i ne mogu biti biti iskazani brojčano. Mi možemo mjeriti zadovoljstvo naših zaposlenika, njihov stepen obrazovanja i edukacije, međutim intelektualni kapital, njihova specifična znanja, vještine i sposobnosti ostaju zagonetka. Već smo više puta čuli da se današnje vrijeme naziva „Era znanja“. Mnogi istraživači i vlasnici kapitala shvatili su da im građevine, oprema, novac i vlastite ideje nisu dovoljni za uspjeh. Barem ne u tolikoj mjeri koliko je to bilo prije. Shvatili su da su njihovi zaposlenici ti koji jedini mogu voditi kompaniju prema uspjehu.

More info:

Published by: Kenan Uštović on Feb 24, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/02/2015

pdf

text

original

45.

500
BOSNA I HERCEGOVINA SLOVENIJA HRVATSKA SRBIJA MAKEDONIJA

PRIMJERAKA

oktobar 2012 • 46 • godina V • www.instore.ba oktobar 2012 • br.br. 46 • godina V • www.instore.ba

BOSNA I HERCEGOVINA

REGIONALNI TRGOVAČKI MAGAZIN INTERVJUI INTERVJU

JEDINI

Danica Zorin Mijošek,
direktorica i vlasnica, Kozmetika Afrodita
ISSN 1840-4049

EKSKLUZIVNO: Nenad Pacek: Vrag je odnio šalu Kenan Uštović: Čovjek kao resurs

2

oktobar 2012 www.instore.ba

oktobar 2012 www.instore.ba

3

4

septembar 2012 www.instore.ba

uvodnik
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK
Rešid Muratović
resid.muratovic@instore.ba

RIjEč uREdNIštVA

PRODAJA

Samir Hodžić

samir.hodzic@instore.ba

IZVRŠNI UREDNIK
Zlata Karkin
zlata.karkin@instore.ba

Afirmativno, mogućnosti umjesto problema…
Novembar ili studeni 2012. godine za nas u InStore magazinu znači još jedno izdanje u dugom nizu. Naravno, pogled naprijed je jedino ispravan stav u projektu zvanom Kako živjeti i preživjeti, a sve to u uslovima kad svi makroekonomski pokazatelji govore da još uvijek naše stanje tržišta ima prefiks recesije. Kratkoročno, vidimo zimu a sa njom i zimnicu, zimovanje, zimske gume, zimske nedaće a to sve znači povećane troškove. Za sebe volimo reći da smo afirmativni trade magazin i naš cilj je da unutar FMCG industrije povezujemo sve vas, informišemo, edukujemo i damo prostora i vama da kažete šta to novo i kvalitetno želite ponuditi potrošaču. Želimo da se i vi kroz i sa InStore magazinom osjećate afirmativnim jer mislimo da je jedan od bitnih elemenata upravo takav pristup. Ovaj i ovakav afirmativan pristup posmatranja okoline je metoda kojom se bave mnogi u svijetu uspješnih. U različitim pričama o afirmativnom pristupu možete čuti niz pohvalnih izjava o uspješnosti i korisnosti tog procesa. O tome kako je afirmativni pristup “nenamjerno” revolucionarno

NOVINARI

Mario Trojer Katarina Sulić Igor Đurović, Marko Hrastar, Tomislav Ciliga, Jelena Domović, Milica Petrović, Una Milićević, Vojislava Popović, Alma Hot, Nataša Atanasova, Boro Mirčeski

STRUČNI SARADNICI

Kenan Uštović, Vedrana Seksan, Darko Vaselić, Miroslav Saračević, Milan Čulibrk, Bogomir Kovač, Mladen Vedriš, Tome Nenovski, Patrik Zupančič, Ernest Gergely, Miodrag Dimić, IGD, Euromonitor International

MARKETING/LOGISTIKA
Alma Guberinić
alma.guberinic@instore.ba

DIZAJN

utjecao na disciplinu organizacijskog razvoja, kako je probudio, inspirisao ili transformisao mnoge kompanije moramo govoriti što češće i što glasnije. Ne želimo vas uvjeravati da je afirmativni pristup najbolja stvar za vaše trenutno stanje u organizaciji ali barem vam nudimo alternativu za prevazilaženje trenutnog stanja u području organizacijskog razvoja. Ako bi mi u svom uvodnom obraćanju željeli usvojiti preporuku o afirmativnom pristupu, onda bi mogli svoj kratkoročni pogled definisati ovako: “Kratkoročno, vidimo zimu a sa njom zimnicu, zimovanje, zimski raspust, zimske radosti a to znači da možemo i trebamo biti sretni”. Redakcija InStore magazina

Narobe Studio, Slovenija

PRELOM

Altermedia d.o.o.

KOORDINATOR SVIH IZDANJA
Maksim Đurović
maksim@instore.rs

ŠTAMPA

Radin print d.o.o. Sveta Nedjelja, 10000 Zagreb, Hrvatska

Vruća tema
Superbrands 2012
Svečana dodjela priznanja Superbrands u BiH održana je 31. 10. 2012. u sarajevskom Hotelu Europa. Više od 150 zvanica iz svijeta biznisa, marketinga i medija, kao i predstavnici organizacije Superbrands iz drugih zemalja prisustvovali su ovoj jedinstvenoj proslavi brandinga. Tržišne marke koje su dobile prestižnu titulu Superbrands BiH 2011/2012 primile su priznanja za izvanredni uspjeh. Svečana dodjela priznanja zaokružila je četvrti po redu izbor Superbrandova u BiH, koji je započeo okupljanjem stručnog vijeća u septembru 2011. godine. Više od 1000 domaćih i međunarodnih brandova, raspoređenih u 27 kategorija, nalazilo se na listi finalista koja je pripremljena u saradnji sa vodećim agencijama za istraživanje tržišta. Za najbolje se glasalo na osnovu kvalitete, pouzdanosti, prepoznatljivosti i emotivnog naboja. U procesu odabira sudjelovalo je stručno vijeće, sastavljeno od vodećih marketinških, poslovnih, akademskih stručnjaka i predstavnika medija, kao i preko 20.000 potrošača. Na svečanoj ceremoniji predstavljeno je i četvrto izdanje bh. Superbrands publikacije koja opisuje svojevrsne branding studije Superbrandova koji su aktivno sudjelovali u programu. Međunarodna organizacija Superbrands jedini je globalni i neovisni autoritet na području brandinga. Prisutna je u 88 zemalja širom svijeta i glavni joj je cilj identificirati vodeće brandove na svakom pojedinom tržištu te, na taj način, dodatno promovirati disciplinu brandinga.

IZDAVAČ

Altermedia d.o.o. Hasana Brkića 2 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel: +387 33 710 616 Fax: +387 33 710 615 E-mail: redakcija@instore.ba Web: www.instore.ba
InStore magazin je mjesečni, specijalizirani magazin za trgovinu robom široke potrošnje. Besplatno se distribuira ciljnoj skupini: trgovcima, proizvođačima, distributerima i pratećoj industriji. Izdavač zadržava pravo da odredi ciljnu grupu. InStore magazin se ne distribuira osobama mlađim od 18 godina. Za članke, fotografije i oblikovanje, magazin zadržava sva prava. Tiraž: 7.000 primjeraka.

Najbolje je lako prepoznati!

www.superbrands.com

6

oktobar 2012 www.instore.ba

sadržaj
Izdvajamo
8 Novi objekti 10 domaće vijesti 12 Regionalne vijesti 16 Svjetske vijesti 20 intrgovac
FIS Vitez

Nenad Pacek, specijalno za InStore

22

“Privremene mjere ne smiju raditi predugo kako ne bi stvorile inflatorne pritiske, ali su trenutno jedini brzi izlaz. I ne radi se o nikakvom povratku u socijalizam nego o dokazano dobrim mjerama u ekstremnim situacijama poput ove, jer je vrag odnio šalu!”, piše Pacek za Instore magazin.

22 Osvrt stručnjaka
Vrag je odnio šalu

Intervju s povodom

24 Mišljenja i komentari

Povećanje izvoza ili još dublja recesija?

26 Intervju s povodom

Rastom završili poslovnu godinu

Za dm drogerie markt d.o.o. poslovna godina završila je u septembru i to sa rastom od 14 posto u odnosu na prošlu. Završetak poslovne godine dm je obilježio simboličnim otvaranjem Distribucijskog centra u Blažuju, koji je bio jedna od najznačajnijih investicija u poslovnoj 2011/2012. godini. U opremanje prostora ukupne površine preko 4.600 m2, kapaciteta 7.000 artikala na 3.600 paletnih mjesta, uloženo je preko 1,5 miliona KM. O uspješno završenoj poslovnoj godini i planovima za narednu, za InStore govori Damir Šlosel, direktor dm u BiH.

26

30 InLiflet

Već na prvoj strani

InLiflet

32 Regionalni intervju

Danica Zorin Mijošek, direktorica i vlasnica, Kozmetika Afrodita

Ernest Gergely, Project Coordinator kompanije Medialink d.o.o., Hiper-Com, u ovom broju analizira prodaju u kategoriji mlijeka: “Cijene variraju po zemljama. U Srbiji je najzastupljenije mlijeko sa 2,8% mliječnih masti, kao i u Hrvatskoj, dok je u Bosni i Hercegovoni veoma zastupljeno ono sa 3,2% mm, a u Sloveniji sa 3,5% mm“.

30

36 Analiza

IGD: Kriza eura

38 InStore regija 42 Na mjestu prodaje
Isti tretman

Regionalni intervju

44 Pos komunikacija

Komunikacija s potrošačima

46 Na mjestu prodaje - studija slučaja
Veoma značajan faktor

Danica Zorin Mijošek, direktorica i vlasnica Kozmetike Afrodita, o počecima ove kompanije: „Počeci su bili puni entuzijazma, posjetioci mog salona su uglavnom stranci, sa visokim kozmetičkim mjerilima. U ponudi kozmetičkih preparata nisam našla one koje sam smatrala adekvatnim i zato sam počela razmišljati o vlastitoj proizvodnji. Ideju sam uspjela ostvariti, i iz prvoga malog laboratorija izrasla je kompanija koja danas zapošljava oko 140 ljudi“.

32

48 Slovo zakona

Kontrola hrane koja sadrži GMO

oktobar 2012 www.instore.ba

7

50 Category management
Taktike kategorije proizvoda (II dio)

inPromocije

52 In Promocije 54 u maloj radnji
Za lakše poslovanje Predstavljamo STR Savjeti vlasnicima

I ovaj put InStore je zabilježio promocije organizovane u tržnim centrima širom Bosne i Hercegovine.

52

u maloj radnji

58 društvena odgovornost
Društvena svijest o pravilnoj prehrani

Vlasnici malih trgovinau ovom izdanju mogu pronaći savjete stručnjaka o pravilnom izlaganju vina: „Mala prodavnica često nema dovoljno prostora za postavljanje više različitih polica za izlaganje vina, pa bi najidealnije rješenje bilo postavljanje kombinovane police za izlaganje različitih kategorija vina“. Predstavljamo STR Anes iz Sarajeva, vlasnice Aldijane Bilal.

54

62 Iz četiri ugla
Cijena cigareta veća za 0,50 KM

Iz četiri ugla

64 Periskop
Čovjek kao resurs

66 Periskop iz regije
EU je svjetski fenomen Konkurentnost - maraton i ... povremeno sprint Loši đaci Devalvacija denara? NE!

Na osnovu člana 21. Zakona o akcizama u BiH, Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje svake godine donosi Odluku o utvrđivanju posebne i minimalne akcize na cigarete. Tako se od naredne godine posebna akciza povećava sa 0,60 KM na 0,75 KM. Konačna cijena paklice cigareta još uvijek nije poznata, jer je predviđeno da do 30. novembra proizvođači i distributeri dostave kalkulacije novih maloprodajnih cijena. Međutim, ukupno poresko opterećenje po paklici u sljedećoj godini bit će veće za 35 feninga. Proizvođači kalkulišu da bi cijene mogle biti veće i za 0,50 KM.

62

Periskop

68 Noviteti za policu 72 Posjetili smo...
SAHAF

Kolumnista Kenan Uštović za InStore o ljudskim resursima: „Ljudi se traže, sposobnosti i vještine se traže, traži se samomotivacija, kreativnosti, inovativnost, ali malo se ulaže. Danas kompanije smatraju da je za njih gubljenje vremena i novca ako moraju ulagati u ljude. Vode se logikom: ‘Ako ti nećeš, ima ko hoće, mnogo je nezaposlenih ljudi željnih posla po svaku cijenu!’“.

64

74 e-trgovina
Sve više online kupaca

Vox Populi

76 Vjerovali ili ne... 78 Svijet u brojkama
Novo doba duhana

Vedrana Seksan za magazin InStore o našim prodavačima: „Znate li onaj neugodni osjećaj kada vas prodavač ne napušta ni na jedan trenutak? Uđete u prodavnicu, pozdravite i on ili ona vas počinju slijediti u stopu. Vi nešto uzmete, oni se primaknu dva koraka bliže. Vi spustite i krenete dalje, oni malčice poprave ono što ste vi upravo spustili. I nastave za vama...“. Vjerovatno ste doživjeli slično iskustvo. O kupovnim navikama priča nam rukometaš Nermin Bašić. „S obzirom da volim dobro jesti, veliki sam gurman, logično je da volim i kupovati ono što mi treba za obrok“, s osmijehom nam je ispričao Nermin koji dodaje da kupovinu ide najčešće skupa sa suprugom po većim tržnim centrima.

80

80 Vox populi

8

oktobar 2012 www.instore.ba

novi objekti
Makedonija: Srbija:

Otvoren Carrefour u Skoplju

Dis u Novom Sadu
U okviru novootvorenog tržnog centra Big CEE u Novom Sadu otvoren je, 11. oktobra, i Dis market. Maloprodajni objekat se prostire na 4.000 m2, a u ponudi ima više od 10.000 artikala. Zaposlenje je u njemu pronašlo 95 radnika iz Novog Sada i okoline, a kupcima je na raspolaganju 16 kasa.

Srbija:
Prvi Carrefour hipermarket u glavnom gradu Makedonije otvoren je početkom oktobra na površini od 4.670m2. Potrošačima nudi više od 35.000 proizvoda, što predstavlja najširi asortiman proizvoda u odnosu na ostale trgovačke lance u zemlji. Hipermarket posluje pod parolom Carrefour - sve na jednom mjestu, a raspolaže i pekarom, slastičarnom i kafeterijom. U radnji je zaposleno 145 radnika. U ukupnoj ponudi, 2.000 proizvoda različitih kategorija prehrana, obuća i bijela tehnika, pripada robnoj marki Carrefour (Carrefour, Carrefour Discount, Carrefour Home, Carrefour Bio, Carrefour Tex). U ovom hipermarketu mogu da se kupe i artikli domaćih proizvođača i dobavljača, što je u saglasnosti sa politikom kompanije za pružanje podrške domaćim kompanijama.

Delhaize otvorio “Vinograd”

BiH:

Otvoren Bingo u Kalesiji
Nova tržni centar Bingo otvoren je 12. oktobra na području Kalesije. Objekat se prostire na dva sprata, na površini od oko 1.100 m2. Ovim otvaranjem, Bingo trenutno raspolaže sa 98 poslovnih jedinica, od čega ima 34 tržna centra. U robnoj kući je zaposlenje pronašlo 25 radnika.

Najstarija vinoteka u Beogradu, koja od prošle godine posluje u sklopu trgovačkog lanca Delhaize Group, poslije renoviranja, otvorena je 18. oktobra pod novim imenom i brendom - Vinograd. Vinoteka osim novog, osavremenjenog prostora nudi i više od 400 različitih etiketa vina, od kojih je oko 40 ekskluzivnih, uvezenih upravo posredstvom Delhaizea. Vinarija na jed-

nom mjestu nudi izbor vina iz 19 zemalja iz starog i novog svijeta. Iz Delhaizea još dodaju da je osim srpskih vina, posebna pažnja posvećena i izboru iz zemalja regije, poput Hrvatske, Slovenije, Makednije, Grčke i drugih. Vinograd u ponudi ima i dobar izbor žestokih alkoholnih pića, cigarete i konditore, kao i vina proizvedena od organski gajenog grožđa.

Hrvatska:

Makedonija:

Super Konzum u Novoj Gradiški
Polovinom oktobra u Novoj Gradiški je otvorena prva Super Konzum prodavnica, što je 53. objekat ovog lanca u Hrvatskoj. Objekat se prostire na ukupnoj površini od 1.400 m2, a zapošljava 18 radnika. U novom objektu, koji ima ponudu od oko 20.000 artikala, kupcima su na raspolaganju četiri kase i parking sa više od 80 mjesta, a u sklopu centra nalaze se i dodatni sadržaji kao što su trgovina odjećom, obućom i kafe bar.

Novi Diem-GP u Bitolju
Deseti specijalizovani market Diem-GP otvoren je u Bitolju početkom oktobra. Objekat se prostire na 50 m2, raspolaže jednom kasom, a za dobru uslugu se brine dvoje zaposlenih. U ovom marketu 60 posto asortimana čine robne marke Diem-GP-a. Ukupan asortiman broji oko 500 proizvoda, ali zbog njihove sezonalnosti u ponudi je trenutno oko 150 artikala. Do sada, DiemGP postoji na četiri adrese u Đevđeliji i na pet u Skoplju, a iz kompanije navode da je do kraja godina planirano otvaranje još dva nova marketa u Skoplju.

oktobar 2012 www.instore.ba

9

10

oktobar 2012 www.instore.ba

domaće vijesti
Uvode se diferencirane akcize za pivo
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine uputilo je u proceduru izmjene i dopune Zakona o akcizama. S obzirom na to da se izmjene odnose na uvođenje diferencirane akcize na pivo, Grupacija proizvođača piva u BiH pri Vanjskotrgovinskoj komori se na sastanku u Sarajevu upoznala sa novim propisima. Prijedlog predviđa uvođenje akcize od 20 KM na hektolitar piva za proizvođače, domaće i strane, koji imaju godišnju proizvodnju do 400.000 hektolitara piva, a 35 KM za proizvođače čija proizvodnja prelazi 400.000 hektolitara godišnje. Što se tiče domaćih pivara, nijedna pivara ne prelazi taj limit od 400.000 hektolitara, mada su dvije pivare vrlo blizu.

Žitoprodukt pokrenuo proizvodnju
Stari mlinovi nekadašnjeg banjalučkog pekarskog giganta su nakon osam godina stajanja, ponovo počeli da melju žito i proizvode brašno. Pogoni Žitoprodukta 2012 u startu su zaposlili 22 radnika, a iz menadžmenta kompanije najavljuju da će, nakon što su uspješno ušli u postupak mljevenja žita, uskoro s radom početi i linija za pakovanje brašna, što znači i zapošljavanje novih radnika. Rade Petrović, direktor Žitoprodukta 2012, rekao je da je firmi Bojanić iz Jajca, koja je za 1,9 miliona KM kupila nekadašnjeg giganta, bilo potrebno samo pet mjeseci da izvrši remont i popravi skoro stotinu mašina koje sada prerađuju pšenicu i brašno. „Drago nam je da smo dočekali trenutak da pogone pustimo u probni rad, koji će trajati narednih nekoliko dana, nakon čega slijedi proizvodnja u pravom smislu te riječi. Ovdje sada radi kompletan silos kapaciteta 15.000 tona i mlin kapaciteta između 90 i 100 tona, te linija za skladištenje brašna”, precizirao je Petrović.

U septembru poskupilo ulje, hljeb i mlijeko na istim cijenama
U Federaciji BiH cijena ulja u septembru povećana je na 2,97 KM sa prosječnih 2,80 KM po litru u augustu, dok su cijene brašna, mlijeka, hljeba i putera ostale približno iste. Prema analizi Sektora za cijene i analizu tržišta Federalnog ministarstva trgovine, cijena kilograma brašna tip 500 u Federaciji BiH ostala je u septembru nepromijenjena - 1,16 KM. Cijena hljeba iznosila je 2,46 KM po kilogramu, u odnosu na 2,47 KM u augustu. U BiH se u septembru nisu bitnije mijenjale prosječne cijene mlijeka i u FBiH iznosile su 1,48 po litru u odnosu na 1,49 KM u augustu. Stagniraju i cijene putera, koji u FBiH košta 4,19 KM za količinu od 250 grama, isto koliko je koštao u augustu.

Saradnja Mercatora BH sa domaćim proizvođačima
U cilju jačanja partnerskih odnosa, predstavnici Mercatora BH posjetili su kompaniju Violeta, obišli proizvodne pogone i razgovarali o unapređenju saradnje. Članovima uprave Mercatora BH d.o.o. i rukovodstvu Sektora nabave, domaćini su prezentirali razvojne planove Violete d.o.o., a prilikom obilaska proizvodnih pogona, predstavili su procese koji se temelje na visokim higijenskim i tehnološkim standardima. Predstavnici Mercatora BH, poseban interes iskazali su za proizvodnju vlažnih maramica koje se rade i za Mercator trgovačku marku. Direktor Mercatora BH d.o.o. Neven Hadžisulejmanović, istakao je da i sve druge, domaće proizvodne kompanije imaju šansu da plasiraju svoje proizvode, kroz Mercator trgovački lanac, kako na bh. tako i na susjedna tržišta ili da proizvode za Mercator trgovačku marku. „Grupa Mercator je jasno definisala kriterije koje proizvođači moraju da zadovolje. Prvi uslov za saradnju je da proizvođači prehrambenih proizvoda rade po HACCP standardima, a proizvođači neprehrambenih proizvoda po relevantnim, međunarodno priznatim, standardima kvaliteta. Drugi je, da ispunjavaju zadate norme kvaliteta, a ostali kriteriji su pouzdanost u nabavci i isporuci robe na dugi rok, zadovoljavajući kapacitet proizvodnje i dobro organizovana logistika i distribucija. Kompanije koje ispunjavaju ove uslove postaju naši poslovni partneri dugoročno“, rekao je Hadžisulejmanović.

Vispak ulazi na tržište Saudijske Arabije
Vispakova dva, uskoro isplovljavaju tri kontejnera keksa domaćeg proizvođača konditorskih proizvoda AS GROUP, u čijem sastavu posluje Vispak d.d. „Potencijali i potrebe Saudijskog tržišta, kao i tržišta zemalja Golfskog zaljeva su ogromni, tako da će naš uspješan prodor mnogo pomoći i ostalim bh. proizvođačima hrane da uđu na ova tržišta. Naši arapski partneri u prvom redu su prepoznali kvalitet Vispakovih proizvoda, a naš cilj je da tamošnjim kupcima približimo sve čari i ukuse naše autohtone bosanske kuhinje, ali i kafe za koju očekujmo da krene u jednom od idućih kontejnera put Arabijskog poluotoka”, kazao je direktor Vispaka, Rusmir Hrvić.

Bh. prehrambena industrija Vispak realizirala je prvu pošiljku svojih proizvoda na tržište Kraljevine Saudijske Arabije. Prvi kontejner Vispakovih pralina, čokolada, juha, čorbi i čajeva stigao je u Saudijsku luku Džeda, a u centralu u Visoko već je stigla narudžba za još jedan kontejner za isporuku proizvoda iz programa čokolada. Potpisan je ugovor o izvozu u sve zemlje Golfskog zaljeva i to u vrijednosti od 1,5 miliona američkih dolara, a uz ova

oktobar 2012 www.instore.ba

11

Moguća nestašica mlijeka, jaja, mesa
Građani BiH su suočeni s novim poskupljenjem osnovnih životnih namirnica, pa hranu kupuju po papreno visokim cijenama koje plate i penzije već odavno ne mogu pratiti. Nove cijene, nažalost, najviše se odnose na brašno i proizvode od brašna te mlijeko i mliječne prerađevine, ulje, meso, kafu, šećer. Mesud Lakota, direktor Potrošačke zadruge EUROBiH Sarajevo, kaže da ga, osim cijena koje su iz mjeseca u mjesec sve više, posebno brine moguća nestašica pojedinih proizvoda. „Snijeg, poplave, suša učinili su svoje, tako da postoje znatni problemi u uzgoju stoke i peradi. Tako jaja, meso, mlijeko imaju nestabilne cijene, jer je poskupjela hrana za kokoši i stoku čak za 50 posto. No, mlijeko i jaja su poseban problem. Ne pita se više za cijenu, već je važno hoće li tih proizvoda biti dovoljno i redovno“, kaže Lakota. Istraživanja također, kako ističe, pokazuju da su troškovi, kada je riječ o brašnu, ulju, šećeru..., od početka godine porasli za čak 15 posto.

Smanjeni prinosi duhana u Semberiji
Na području Semberije u toku je otkup duhana, a zbog izuzetno teške godine i suše prinos je smanjen čak 50 posto u odnosu na očekivani, rekao je direktor bijeljinskog preduzeća Duvan Svetozar Mihajlović: „Problem je što je kvalitet slabiji u odnosu na prosjek, a cjelokupna situacija je nepovoljna, što će prouzrokovati i određene gubitke kod samih proizvođača kao i kod nas kao obrađivača“. On je dodao da ova kompanija otkupljuje duhan od 54 proizvođača u Semberiji i 32 u Posavini, po prosječnoj cijeni od tri KM. „Ove godine povećali smo otkupne cijene na teret kompanije da bismo koliko god je moguće umanjili posljedice suše kod proizvođača”, rekao je Mihajlović. Prema njegovim riječima bilo je planirano da se otkupi 400 tona duhana u Semberiji, ali pošto su prinosi mali i otkup će biti znatno manji.

U našu zemlju uvezeno vode za 13,1 miliona KM
U BiH je od početka ove godine uvezeno 29.435 tona vode u vrijednosti 13,1 miliona KM, dok je izvezeno 13.163 tone ukupne vrijednosti 2,4 miliona KM. „Kada je riječ o negaziranoj prirodnoj vodi, uvezeno je 16.075 tona ukupne vrijednosti 6,6 miliona KM, a uvezeno 13.360 tona gazirane vode vrijednosti 6,5 miliona KM”, izjavio je portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Ratko Kovačević. U BiH je i prošle godine uvezena velika količina vode. „Uvezene su 34.953 tone vode ukupne vrijednosti 15 miliona KM, dok je izvezeno duplo manje, odnosno 17.526 tona u vrijednosti 2,8 miliona KM”, istakao je Kovačević i dodao da se voda uglavnom uvozila iz Hrvatske, Srbije i Slovenije.

Najviše mlijeka izvozimo u Makedoniju
Sa 6,65 miliona eura u 2011. godini i 1,56 miliona eura u prvom kvartalu 2012. godine naša zemlja je najveći izvoznik mlijeka i mliječnih proizvoda u Makedoniju. Najveći uvoznici mlijeka u Makedoniju su mliječni giganti Salford i Lactalis. Salford, koji je vlasnik makedonske Mljekare Bitola, na bh. tržištu u svom vlasništvu ima mljekarsku industriju Mljekara, Mlekoprodukt i Ist milk dok je francuski Lactalis u Makedoniji vlasnik mljekare Ideal Šipka iz Bitola, a u našoj zemlji posjeduje mljekare Dukat i Inmer. Ovih pet mljekara, preko svojih kćerki kompanija, opskrbljuju makedonsko tržište mlijekom i mliječnim proizvodima. Makedonija najviše mlijeka, nakon BiH, uvozi iz Njemačke, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Austrije.

U Ljubuškom otvorena uljara Mikulić
Ljubuškom je otvorena uljara Mikulić vlasnika Dragana Mikulića, koja će biti na usluzi svim uzgajivačima maslina. Na 800 m2 postavljene su najsavremenije mašine iz Italije i Švedske. Već nekoliko dana traje rana berba maslina u obližnjem Mikulićevu masliniku. Dragan Mikulić ima u Ljubuškom maslinik na 40 hektara sa 6.000 maslina, a cilj mu je, kaže, udvostručiti ga. Mogućnost prerade uljare je 2,5 tone maslina na sat. “Uljara je bila veoma potrebna Hercegovini jer na području Stoca, Neuma, Čapljine, Mostara, Čitluka, Ljubuškog i južnih dijelova Gruda i Širokog Brijega ima iznimno velik broj maslinika i maslina koje se trebaju prerađivati. Dosad je posađeno oko 300.000 stabala, a mogućnosti za proširenje i povećanje sadnje i uzgoja su još veoma velike. Lično garantujem da je naše ulje među najboljima u svijetu, imamo kamen, sunce i vodu, a maslina je najkvalitetnija, to je znanstveno potvrđeno, na prijelazu između mediteranske u kontinentalnu klimu”, s ponosom ističe Dragan Mikulić.

Počela izgradnja novog proizvodnog pogona Vitamilka
U Industrijskoj zoni Celpak u Prijedoru počela je izgradnja nove proizvodnog pogona mljekare Vitamilk, u kojem bi do kraja marta iduće godine trebalo da bude otvoreno 50 novih radnih mjesta, rekao je koordinator Info centra za investitore Agencije za ekonomski razvoj opštine Prijedor Bojan Jojić. „Kompanija Vitamilk od opštine je kupila zemljište površine nešto veće od 9.000 m2, gdje bi u prvoj fazi trebalo da bude izgrađen glavni proizvodni objekat i prostor za administraciju”, istakao je Jojić. Prema njegovim riječima, u drugoj fazi biće izgrađeno dodatnih 1.500 m2 pratećih objekata, gdje će se obavljati proces od otkupa mlijeka, preko prerade i proizvodnje do distribucije mlijeka i mliječnih prerađevina.

12

oktobar 2012 www.instore.ba

regionalne vijesti

Dužina složenih konzervi koje Argeta proizvede u jednoj godini nadmašila bi Kineski zid (Droga Kolinska)

Razvoj Mercatora do 2016. godine

Veggie linija u Sparu
Spar Slovenija je, u želji da svojim kupcima ponudi što više mogućnosti za uravnoteženu ishranu, uveo liniju vegetarijanskih proizvoda Spar Veggie. Linija je namijenjena pojedincima koji se opredjeljuju isključivo za vegetarijansku ishranu, ali i svima onima koji vide računa o ishrani, objašnjavaju iz lanca. Većina Spar Veggie proizvoda je, kako se navodi, dobijena iz eko sastojaka i nosi europski ekološki znak. O novoj ponudi, Igor Mervič, generalni direktor kompanije Spar Slovenija je rekao: “Sa novom linijom proizvoda Spar

Nadzorni odbor Poslovnog sistema Mercator d.d. je na devetoj održanoj sjednici usvojio novu strategiju Grupe Mercator i srednjoročni poslovni plan za period 2013 - 2016. U narednom periodu, Grupa će suštinski i geografski biti fokusirana na osnovu djelatnost na pet glavnih tržišta, navodi se u saopštenju. U cilju postizanja strateških ciljeva, Grupa će se usmjeriti na ključne oblasti poslovanja: • optimizacija (pojednostavljenje organizacije i procesa, postizanje ciljane produktivnosti, optimizaciju troškova, finansijsku stabilnost) • profitabilnost • fokus (na države sa potencijalom rasta, na potrošača u osnovnoj djelatnosti) • rast Grupa u 2013. planira da ostvari 2,9 milijardi eura prihoda od

prodaje i tri miliona eura neto dobiti, i preokrene, kako se navodi, negativne trendove koji su prisutni već izvjesno vrijeme. Strategija u 2016. godini predviđa dobit iz poslovanja na nivou četiri posto neto prihoda (EBIT marža). Strategija za 2016. godinu predviđa neto dobit u iznosu od 77 miliona eura. Planirana investicija za period 2013-2016, kako piše u saopštenju, je vrijednosti 280 miliona eura. Također se navodi da će na početku 2013. godine biti sprovedena reorganizacija u cijeloj Grupi, sa centralizacijom potpornih funkcija, što će, kako se očekuje, doprinijeti optimizaciji poslovnih procesa i povećanju troškovne efikasnosti. Poboljšanje poslovanja Grupa očekuje ulaskom Hrvatske u EU. U skladu sa rastom i uvećanjem obima poslovanja, broj zaposlenih će se, smatraju u kompaniji, od 2014. godine povećavati, pa je planirano da krajem 2016. u Grupi bude 24.118 zaposlenih.

Veggie, pratimo savremene trendove koji ukazuju na to da su jela bez mesa izraz zdravog životnog stila. Gwyneth Paltrow predstavlja modernu i osviještenu ženu po pitanju ishrane, koja za svoju porodicu zna da spremi i bezmesni obrok. Zato smo vrlo ponosni što je prihvatila ponudu i postala lice naše nove linije vegetarijanskih proizvoda”.

Argeta putuje u SAD
no proizvede oko 240.000 ove namirnice, koja trenutno bilježi rast prodaje od 12 posto, kako je rečeno tom prilikom predstavnicima medija. Argeta se može naći na policama radnji u više od 20 zemalja. Najveća tržišta su Bosna i Hercegovina, Kosovo, Austrija i Srbija, gdje se ostvaruje oko 60 posto prodaje. Po tržišnom udjelu, vodeće su BiH (57%), Slovenija (46%), Makedonija (41%) i Švajcarska (25%), a najavljen izvoz u SAD sljedeći je korak u osvajanju inostranih tržišta, poručuju iz kompanije.

Povodom 55. rođendana brenda Argeta, koji posluje u okviru Atlantic grupe, redakcija InStore magazina posjetila je fabriku u Izoli i tom prilikom saznala da će proizvodnja ove paštete uskoro biti uvećana. Razlog za to je najavljena isporuka za američko tržište. U fabrici Argete se dnev-

Šesta strateška konferencija o trgovini
Trgovačka komora Slovenije i Ekonomski fakultet Univerziteta u Ljubljani su 24. oktobra organizovali Stratešku konferenciju o trgovini na Brdu kod Kranja Drugačiji potrošač-drugačiji trgovci?. Bila je namijenjena potrošaču i njegovim promijenjenim kupovnim navikama koje su odraz krize. Na konferenciji su, između ostalih, izlagači bili i predstavnici iz kompanija Fruitnet Ltd. iz Londona, L’Oreal Slovenija i L’Oreal Adria Hrvatska, Porsche Slovenija... Tom prilikom su i stručnjaci iz istraživačkih agencija Valicon, Ipsos i GFK Slovenija predstavili rezultate istraživanja o ponašanju domaćih i ostalih europskih potrošača. O tome koji su pravi tržišni putevi i poslovne strategije kompanija koje zadovoljavaju današnjeg, izmijenjenog potrošača, pričali su i vodeći ljudi trgovinskih lanaca Mercator, Petrol, Spar Slovenija, Merkur i Grupe Tuš.

Trimilionska investicija Žito grupe
Početkom proteklog mjeseca u Mariboru je zvanično otvoren obnovljen mlin Žito Grupe, koji je dio dugo planiranog projekta integracije ljubljanskog i mariborskog mlina. Selidba mlina iz Ljubljane u Maribor strateški predstavlja most između proizvodnje i prerade, zbog blizine proizvodne lokacije žitarica, zbog čega su i troškovi manji, a osim toga dodatna radna mjesta su značajan doprinos za razvoj okoline. Predsjednik uprave Žito Grupe Janez Bojc rekao je: “Svrha selidbe je bila koncentracija mlinarstva na jednoj lokaciji i tim jačanje mlinarske industrije u Sloveniji. To je za uspješno poslovanje Žita, koji zahtjeva visoku efikasnost i optimizaciju troškova, nužno”. Prema njegovom mišljenju, ova investicija, koja vrijedi tri miliona eura, vratit će se za četiri godine.

oktobar 2012 www.instore.ba

13

Na police Metroa samo sa GFSI certifikatom
Iz trgovačkog lanca je saopšteno da je to važan korak koji omogućuje postizanje veće konkurentnosti i lakšeg pristupa europskim i svjetskim tržištima, i mogućnosti prodaje proizvoda unutar Metro Grupe koja posluje u 32 zemlje Europe, Azije i Afrike, kao i drugim trgovačkim lancima u Europi i svijetu. U kompaniji kažu da, od ukupno pedesetak proizvođača koji za Metro trenutno proizvode robne marke, već njih petnaest ima uveden standard koji im omogućuje nesmetan izvoz robe na europska tržišta. Kako bi proizvođačima hrvatskih robnih marki pomogao u uvođenju IFS standarda i olakšao dobijanje certifikata, Metro je zajedno sa certifikacijskom ustanovom TÜV Croatia organizovao dvodnevne IFS radionice.

TestiRaj i u Hrvatskoj
I u Hrvatskoj je, nakon Slovenije, otvorena prva online radnja za testiranje proizvoda, pod nazivom testiRaj. Radnja funkcioniše po sljedećem principu: prijavljivanjem putem stranice http://testiraj.com.hr/ uključujete se u tim testera i birate željeni proizvod za testiranje (najčešće prehrambeni ili kozmetički), koji zatim stiže na vašu kućnu adresu. Sve što treba da uradite nakon korištenja proizvoda jeste da ispunite kratak upitnik. Cilj testiRaj koncepta je uključivanje potrošača u stvaranje proizvoda koje on želi i ciljanih marketinških kampanja, budući da se proizvodi koji su kreirani prema željama potrošača pokazaju uspješnim. Ovaj način istraživanja tržišta se naziva tryvertising (eng. try + advertising), što u principu znači da potrošač proizvode koje testira plaća svojim mišljenjem, ali ih istovremeno i promoviše među prijateljima i poznanicima. Za razliku od uobičajenih metoda, koji funkcionišu po principu „napraviš nešto, dobiješ poklon”, u ovom slučaju se najprije dobije poklon, a onda se daje svoje mišljenje i olakšava posao onima koji su zaduženi za komunikaciju sa potrošačima.

Metro Cash&Carry Hrvatska je pokrenuo postupak certifikacije svih dobavljača i proizvođača prehrambenih proizvoda koji proizvode robne marke (Aro, Fine Food, Horeca Select, Rioba) za ovaj trgovački lanac. Ulaskom Hrvatske u EU, ovi hrvatski proizvođači morat će da posjeduju međunarodni certifikat kvaliteta koji je priznao GFSI, i trgovac će, kako se navodi, poslovati isključivo sa proizvođačima i dobavljačima prehrambenih proizvoda koji će posjedovati jedan od devet GFSI priznatih standarda, kao što je, na primjer, International Food Standard.

Spar garantuje diskontne cijene
Pod motom Garancija diskontnih cijena, trgovački lanac Spar Hrvatska je u svim svojim trgovinama Spar i Interspar spustio cijene proizvoda na nivo koji nudi diskontni konkurent Lidl. “Od 10. oktobra 2012. godine garantujemo da su u svim trgovinama Spar i Interspar redovne cijene svih brendiranih proizvoda renomiranih hrvatskih i stranih dobavljača iste kao u prodavnicama Lidla na području Republike Hrvatske”, saopšteno je iz kompanije.

Poslovanje dm-a u Hrvatskoj
U letku također poručuju kupcima da će im vratiti razliku u cijeni ukoliko uoče višu cijenu za pojedine brendirane proizvode u trgovinama Spar i Interspar u odnosu na cijenu istog proizvoda na taj isti dan u Lidlu, i donesu račun kao dokaz. Kompanija dm je u protekloj poslovnoj godini ostvarila ukupni promet u iznosu od 257,5 miliona eura, ali i rast udjela na ukupnom tržištu drogerijskog asortimana, koji je ove godine iznosio 26,53 posto. U poslovnoj godini 2011/2012 dm je investirao više od šest miliona eura, a veliki dio uložen je u otvaranje novih prodavnica, kojih je u Hrvatskoj danas 145. U protekloj poslovnoj godini otvoreno je 58 novih radnih mjesta, tako da danas dm zapošljava 1.181 radnika. Sljedeće godine kompanija planira da otvori 10 novih prodavnica, dok će renovirati postojećih 15. Prema ovogodišnjem istraživanju agencije Ipsos Puls, sprovedenom krajem septembra, dm je prvi izbor za mjesto kupovine kozmetike i proizvoda za djecu.

Cromarisu dozvoljen izvoz u Rusku federaciju
Kompanija za preradu ribe Cromaris od nedavno je na listi poslovnih subjekata kojima je dozvoljen izvoz u Rusku federaciju. Prilikom uvrštavanja na ovu listu uzete su u obzir i garancije Uprave veterine hrvatskog Ministarstva poljoprivrede. Cromaris, članica Adris grupe, od 2009. do danas povećala je godišnju proizvodnju ribe i ribljih proizvoda sa 900 na 3.000 tona. Povećanje proizvodnje, a i

činjenica da od njihove cjelokupne proizvodnje 60 posto ide u izvoz, najviše na područje Italije, doprinosi cjelokupnom razvoju hrvatskog ribarstva i otvara nove mogućnosti na velikom ruskom tržištu, navode iz Ministarstva poljoprivrede.

14

oktobar 2012 www.instore.ba

regionalne vijesti

Zlato za Beohemiju i Duel
Poslovni sistem Beohemija i deterdžent Duel laureati su prestižnih priznanja zlatni Pehar za kvalitet, kao i zlatne medalje za poslovanje koje dodeljuje stručni žiri Ukrajinskog Međunarodnog sajma inovacija i novih tehnologija New Time. Osmi Međunarodni sajam inovacija i novih tehnologija okupio je više od 35 zemalja i predstavio više od 400 najnovijih dostignuća u oblasti inovacija i novih tehnologija u različitim granama industrije. Ovaj trodnevni sajam, održan uz podršku Ministarstva prosvjete i nauke Ukrajine, posjetilo je više od 2.700 ljudi. Povodom ovog priznanja, Slavenko Sekulić, izvršni direktor Beohemije izjavio je: “Nakon priznanja Arhimed, koje je dobio naš premium detergent Deus na sajmu inovacija u Moskvi, ovo je drugo međunarodno priznanje koje je Beohemija dobila u toku ove godine za visok kvalitet proizvoda i cjelokupno poslovanje naše kompanije. Mi smo razvojno i izvozno orijentisan domaći proizvođač koji nastavlja sa investicijama u širenje poslovanja na tržišta Istočne Europe, Rusije i Grčke”.

Rast prometa dm-a
Trend uspješnog rasta kompanije dm potvrđen je i razvojem ovog trgovca u Srbiji, navodi se u saopštenju kompanije. U poslovnoj 2011/2012 godini, dm je u ovoj zemlji ostvario promet od 3,39 milijarde dinara uz rast od 25,1 posto u odnosu na prošlu poslovnu godinu, čime ostvaruje rast iznad prosjeka u odnosu na drogerijsko tržište kao i ukupno tržište Srbije. Kako iz kompani-

je naglašavaju, posebno mjesto u planovima razvoja zauzima i proces trajnog usavršavanja zaposlenih.

JTI povećao proizvodnju i izvoz
Ove godine, Japan Tobacco International (JTI) u Srbiji očekuje da će od uzgajivača duhana da otkupi 3.680 tona virdžinije i berleja zasađenih na ukupno 1.803 ha, što je za oko 80 ha više zasađenog duhana nego prošle godine, saopštili su iz kompanije. “Prosječan prinos koji se očekuje trebalo bi da bude na nivou prošlogodišnjeg - oko 2.050 kg/ha, što je za ovakvu sušnu godinu više nego zadovoljavajuće”, istakao je Željko Ananić, šef proizvodnje duhana u fabrici JTI Senta. On je dodao da je prošle godine JTI izvezao duhan u EU vrijedan 11 miliona dolara, kao i to da je, u poređenju sa prvom polovinom prethodne godine, ove godine izvoz povećan za 46 posto: “Ono što bi svakako učinilo proizvodnju duhana održivom jeste usvajanje bar trogodišnje strategije uzgoja duhana koja bi, sa jedne strane dala sigurnost farmerima, a sa druge obezbijedila predvidivost poslovnog okruženja, što je od najvećeg značaja za investiture”. Kako ističu u kompaniji, JTI sarađuje sa oko 400 uzgajivača duhana i ta saradnja podrazumijeva pružanje podrške farmerima u svim fazama proizvodnje duhana. Ove godine uvedeni su intenzivni treninzi farmera tokom cijele vegetacione sezone o kvalitetnoj primjeni svih agrotehničkih mjera.

Međunarodni standard za hranu
Kompanija DTD Ribarstvo iz Bačkog Jarka uvela je međunarodni standard za hranu IFS (International Food Standard), jedinstven sistem kontrole koji prati cijeli lanac snabdijevanja i koji osigurava bezbjedan i kvalitetan krajnji proizvod, saopšteno je iz ove kompanije. IFS od 2003. godine primjenjuju francuski, njemački i italijanski trgovački lanci u maloprodaji. Devet od 10 najvećih europskih lanaca, koji prodaju hranu, koristi IFS kao svoj standard za njenu bezbjednost. Uvođenjem IFS-a, kompanija DTD Ribarstvo pokazala je da brine, kako o kvalitetu i bezbjednosti proizvoda, tako i o njenim potrošačima, istaknuto je u saopštenju.

Njemački trgovci hoće u Srbiju
Helge Tolksdorf, rukovodilac Odjeljenja za proširenje EU Ministarstva privrede i tehnologije Njemačke, izjavio je početkom oktobra da među pojedinim velikim trgovačkim lancima iz Njemačke postoji veliko interesovanje za dolazak na tržište Srbije. Helge je u razgovoru sa Rasimom Ljajićem, potpredsjednikom Vlade Srbije i ministrom vanjske i unutrašnje trgovine, prenio zainteresovanost njemačkih kompanija za ulaganja u našu zemlju. Ljajić je tom prilikom istakao da je Njemačka najveći vanjskotrgovinski partner Srbije, najveći donator i jedan od pet najvećih investitora i obećao da će vlada u narednom periodu da učini sve kako bi olakšala poslovanje njemačkih kompanija u Srbiji, navedeno je u saopštenju Ministarstva trgovine Srbije.

Metro Cash&Carry horeca centar
U beogradskom naselju Vidikovac, u neposrednoj blizini prodajnog objekta Metro Cash&Carry 24. oktobra je postavljen kamen temeljac za prvi horeca centar u Srbiji. Horeca centar pružit će veliku podršku razvoju domaće gastronomije, kroz čitav niz edukativnih radionica, seminara, kurseva i predavanja namijenjenih profesionalcima iz sektora ugostiteljstva. Multifunkcionalni objekat na oko 520 m2 bit će opremljen u skladu sa najnovijim svjetskim profesionalnim trendovima i standardima. Planirano je da se ovdje godišnje održi više od 250 treninga i edukacija namijenjenih kuharima, pekarima, slastičarima, somelijerima, konobarima... Horeca centar radit će uz stručnu pomoć Svjetske asocijacije kuhara (WACS) i Kulinarske federacije Srbije.

oktobar 2012 www.instore.ba

15

U Crnoj Gori ima najviše stranih kompanija iz Rusije (32%), Srbije (15,69%), Ukrajine (6,56%), Kine (4,09%) i Hrvatske (3,69%) (Monstat)

Pirella izvozi u Singapur
va i sirupa sa najvećim lancem robnih kuća u Singapuru. Iz kompanije je ranije saopšteno da su standardi koje Pirella posjeduje, kao i degustacija i analiza kvaliteta njenih sokova u Singapuru bili neophodni uslovi za sklapanje tog vanjskotrgovinskog aranžmana. Fabrika je osnovana 1999. godine, a 2006. godine implementirala je paralelne standarde kvaliteta ISO 9001:2000 i HACCP.

Ekološka dozvola za Pivaru Skopje
Pivara Skopje je od Ministarstva za životnu sredinu i prostorno planiranje dobila integrisanu ekološku dozvolu, kategorije „A“, kojom se potvrđuje da, kako kažu u kompaniji, u svim segmentima svoga poslovanja primjenjuju najviše standarde za zaštitu životne sredine. Za ispunjenje svih uslova za dobijanje dozvole, Pivara Skopje AD u proteklih pet godina uložila je više od tri miliona eura. Jaak Mikel, generalni direktor rekao je: „Ova dozvola na najbolji mogući način potvrđuje trajno opredjeljenje i posvećenost Pivare Skopje AD, da kontinuiranim ulaganjem u svoj razvoj doprinosi dugoročnom razvoju šire zajednice“.

Prvi kontejer sa Pirellinim novim proizvodima - voćnim sokovima i nektarima u pure-pack ambalaži, od jednog i dva litra – krenuo je put Singapura. Pirella ima zaključen ugovor o izvozu voćnih soko-

Prijedlog
Nova vlada bi trebalo da razmisli o vraćanju ministarstva za trgovinu, jer ta oblast to zaslužuje zbog velikog učešća u bruto domaćem proizvodu (BDP) i zaposlenosti, ocijenjeno je u Privrednoj komori Crne Gore. Sektor trgovine obezbjeđuje 12,4 posto BDP-a, a promet u trgovini je u prvih osam mjeseci ove godine iznosio

692,7 miliona eura, što je rast od 8,5 posto u odnosu na isti period prošle godine. U augustu je sektor trgovine zapošljavao 23,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.

Vitaminka počela izvoz u arapske zemlje
Vitaminka je započela izvoz svojih proizvoda - kornfleksa Dardo i Čoka Moka i na tržište Ujedinjenih Arapskih Emirata. „Naša kompanija je oduvijek bila izvozno orijentisana, a to pokazuje i procenat izvoza, koji je skoro 50 posto od naše ukupne proizvodnje. Sa izvozom u UAE postalo nam je dostupno tržište od osam miliona potrošača. Svakako, naš plasman na svjetsko tržište neće stati na ovome, jer

Mlekara Zora prodata Montmilku
Mljekara Lazine danilovgradske kompanija Montmilk Šimšić kupila je Mljekaru Zora iz Berana za 500.000 eura. Vlada Crne Gore usvojila je odluku o prodaji akcija Mljekare Zora kompaniji Montmilk Šimšić iz Danilovgrada, po cijeni od 43 centa po dionici. Kako prenose crnogorski mediji, novi vlasnik Mljekare Zora, Šimšić Montmilk Lazine iz Danilograda, na tenderu je ponudio 250.000 eura za kupoprodajnu cijenu i 250.000 eura za investiocioni program.

PDV ostaje na 17 posto
Za razliku od većine zemalja u okruženju, koje su podigle stopu PDV-a, Crna Gora to, za sada, neće uraditi. Izmjene i dopune zakona o PDV-u, koji je Vlada planirala za četvrto tromjesečje ove godine, odložene su za narednu godinu. Da PDV u narednom periodu neće porasti, govori i činjenica da su prijedlogom budžeta za narednu godinu svi prihodi planirani po stopi od 17 posto, prenijeli su crnogorski mediji.

vizija Vitaminke je ekspanzija i promocija naših proizvoda u cijelom svijetu“, rekao je Ljupčo Veleski, direktor izvoza u Vitaminki. Inače, Vitaminka izvozi proizvode u više od 25 zemalja u svijetu.

Nedostaje Halal cetrifikata
U Makedoniji samo sedam kompanija ima Halal standard, i to mahom iz prehrambene industrije. Mada postoji tijelo za certifikovanje proizvoda i usluga u okviru privredne komore, broj kompanija sa ovim certifikatom se tokom ove godine nije povećao.

16

oktobar 2012 www.instore.ba

Španija i Portugal: Dia preuzima Schlecker
Diskontni lanac Dia najavio je planove o akviziciji španskih i portugalskih jedinica Schelckera, čime će ojačati svoje prisustvo na oba tržišta. Dia, španski internacionalni hard diskonter, koji je od 2000. do 2011. poslovao u okviru Carrefour grupe, će za uloženih 70,5 miliona eura dobiti 1,168 objekta i četiri distributivna centra. Nakon ovog poteza, Dia će poslovati kroz više od 4.000 radnji i 21 distributivni centar u Španiji, i oko 600 radnji i jednim centrom u Portugalu.

SAD: Prva neprofitna radnja
Organizacija za borbu protiv gladi, Philabundance, planira da otvori Fare & Square, prvu neprofitnu trgovinu u američkoj državi Pensilvanija na proljeće 2013. Projekat se realizuje uz pomoć kompanije Sunoco, čiji je CEO Brian Macdonald donirao 200.000 dolara za inicijative borbe protiv gladi, od kojih će 100.000 dolara biti usmjereno na početni kapital radnje Fare & Square. Zapadni deo Čestera

Iz lanca je saopšteno da se završetak akvizicije svih radnji u obje zemlje, koje su u 2011. godini ostvarile prodaju od 318 miliona eura, očekuje do aprila 2013. godine.

jedna je od takozvanih „trgovinskih pustinja“ obzirom da već 11 godina nema ni jednu malu radnju.

Indija: Auchan se ubrzano širi

Njemačka: Schleker franšiza u rukama Rewe Groupe
Für Sie, specijalna veleprodajna divizija Rewe Groupe, postigla je dogovor sa 44 franšizne jedinice Schlekera, sada u bankrotstvu, o pridruživanju grupaciji.
Francuski trgovački lanac, koji je nedavno potpisao franšizni dogovor sa indijskom Landmark grupom, rebrednirao je pet nekadašnjih Max hipermarketa pod baner Auchana, a

Njemačka: Tegut u vlasništvu Migrosa
Migros Zürich, jedan od 10 kooperanta švajcarskog trgovačkog lanca Migros, najavila je kompletno preuzimanje njemačkog trgovca Tegut od januara 2013. Tegut posluje kroz 290 radnji u Njemačkoj, koje su u 2011. ostvarile prodaju od oko 1,17 milijardi eura. Ovim potezom će Migros, koji trenutno posluje kroz samo pet radnji u Njemačkoj, značajno ojačati svoje poslovanje i otvoriti nove mogućnosti za rast. Akvizicija sada čeka odobrenje njemačke antimonopolske komisije.

tokom novembra će isto učiniti sa još osam. U kompaniji su rekli da će do kraja fiskalne godine otvoriti još četiri ili pet potpuno novih radnji, a u narednim godinama 10 do 12 marketa godišnje. Auchan želi u Indiju da prenese svoje odlično poslovno iskustvo u Francuskoj, Rusiji i Kini u vezi sa logistikom, dobavljačkim lancem i privatnim robnim markama.

Italija: Rewe ulaže milione

svjetske

kete, najavila je da će, do 2016. svake godine ulagati po 20 miliona eura u razvijanje mreže italijanske Bille. Lanac želi da stavi akcenat na sjever zemlje, gdje je pad potrošnje kao posljedica ekonomske krize izraženiji nego na jugu.

Grupacija, koja u svom okrilju ima Billa, Merkur i Penny mar-

CEE: Billa u Rumuniji i Ukrajini
Trgovac, koji posluje kao divizija Rewe Groupe, ove godine namjerava da otvori osam do deset radnji u Ukrajini i 13 u Rumuniji. Sve ukupno, kompanija je najavila planove o otvaranju 50-80 radnji godišnje u Centralnoj i Istočnoj Europi. Na teritoriji Rusije, kako je ranije rečeno, planirano je 10-15 novih radnji. U regiji, naročito u Češkoj Republici, gdje 70 posto asortimana obezbjeđuju domaći proizvođači, Billa se “pozicionirala kao regionalni supermarket,” izjavio je Janusz Kulik, Rewe International Manager za Istočnu Europu.

Molson Coors spaja europsko poslovanje

će udružiti operacije u Irskoj i Velikoj Britaniji sa poslovanjem u devet zemalja srednje Europe. Nova formacija zvanično će poslovati od 01. januara 2013. Mark Hunter, trenutno izvršni direktor Molson Coorsa za srednju Europu, imenovan je za izvršnog direktora europske grupacije, sa sjedištem u Pragu. Molson Coors Europe će proizvoditi oko 23,6 miliona hektolitara piva i ostvarivati predviđenu neto prodaju u visini 2,3 milijarde dolara. Ove brojke predstavljaju oko 38 posto ukupnog volumena piva kompanije na globalnom nivou, i oko 30 posto globalnog neto prihoda.

Austrija: Penny reorganizuje mrežu
Diskontni baner Rewe grupacije u fazi je konsolidacije svoje mreže poslovanja u Austriji. Penny se povlači iz zapadne Austrije, a nekolicinu svojih radnji u Tirolu i Vorarlbergu će pretvoriti u Billa supermarkete. Od početka godine je deset Penny marketa reorganizovano u Billa supermarkete, u Tirolu, Grazu i Beču. Lanac je nedavno uveo i novu regionalnu privatnu robnu marku pod imenom Ich bin Österreich (Ja sam Austrija), koje se odnosi na porijeklo namirnica i proizvodnu regiju.

Globalna pivarska grupacija, koja je početkom ove godine preuzela pivarsku grupu Starbev, najavila je formiranje novog poslovnog segmenta pod kojim

Drogerije dm, koje posluju u 12 europskih zemalja, u poslovnoj 2011/2012 ostvarile promet od 6,872 milijardi eura, što je rast od 11,3% u odnosu na prethodnu godinu (kompanija dm)

oktobar 2012 www.instore.ba

17

Austrija: Logistička rješenja u usponu
Kompanija za međunarodni transport i logistiku Gebrüder Weiss saopštila je da ostvaruje 26 posto vrijednosti (2011) uslugama poput rješenja za nabavku, distribuciju, logistiku skladištenja, Fulfilment rješenja i upravljanja lancem snabdijevanja sa tendencijom daljeg porasta. Iz kompanije još ističu, da će svoju kompetentnost na području logističkih rješenja sada isticati i specijalnom informativnom kampanjom, kroz koju će pružiti brojne informacije o ovoj

Francuska: Danone pogođen krizom u EU
Prehrambena grupa i najveći proizvođač jogurta na svijetu saopštio je da su se uslovi poslovanja u Južnoj Europi dodatno pogoršali u trećem tromjesečju, posebno u recesijom pogođenom Španijom i Italijom i preusmjeravanjem potrošača na jeftinije brendove. Prihodi kompanije, koji ne uključuju utjecaj valutnih tokova, porasli su u trećem tromjesečju pet posto, na 5,257 milijardi eura. U ovoj godini kompanija očekuje rast prihoda od 5 do 7 posto. U kategoriji mliječnih proizvoda zabilježen je rast prodaje od 0,7, flaširane vode 12,3, hrane za bebe 11,5 i medicinskog programa 4,9 posto. Kompanija će smanjiti cijene kako bi podstakla potrošnju u Španiji, koja i dalje spada među njena najvažnija tržišta, sa udjelom u ukupnim prihodima od sedam i udjelom u zaradi od 12 posto. Među prehrambenim proizvođačima Danone je jedan od najizloženijih dužničkoj krizi u eurozoni, s obzirom da oko 35 posto prodaje ostvaruje u Zapadnoj Europi.

temi, među njima i razne studije slučajeva, kratke filmove, kao i aktuelne logističke studije. Pomoću pregledno oblikovanog logističkog barometra, korisnici uz pomoć malog broja klikova mogu da utvrde sopstveni potencijal za optimizaciju na području logistike.

Rusija: Manji formati uspješniji
X5 Retail Group, najveći trgovački lanac u zemlji, ostvario je konsolidovanu neto prodaju u trećem tromjesečju u visini od oko 3,54 milijarde dolara. Otvoreno je 157 Pyaterochka radnji, devet supermarketa i 14 malih radnji. Glavni nosilac rasta, kako je saopšteno, je format Pyaterochka. Manji formati, poput Perekrestok Express and Pyaterochka supermarketa sa nižim cijenama, bolje su poslovali od Perekrestok supermarketa i Karusel hipermaketa.

SAD: personalizovana kupovina uz SAP tehnologiju
Kompanija SAP, koja se bavi izradom softvera za biznis menadžment, najavila je dostupnost SAP® Precision Retailing rješenja, koja, kako navode, kompanijama daje moć da utječu na ponašanje i kupovne odluke potrošača na mjestu prodaje. Sistem u svakom datom trenutku kupcima nudi personalizovanu ponudu u sugestije kroz mnogobrojne kanale, uključujuću mobilne telefone, in-store kioske i web sajtove. Kompanija je na nedavno održanom retail forumu u Dalasu najavila i lansiranje mobilne aplikacije SAP® Retail Store Ops Manager, koja trgovcima može pomoći da povećaju in-store produktivnost.

18

oktobar 2012 www.instore.ba

svjetske vijesti
SAD: Costco otkriva planove ekspanzije u 2013.
rodnih tržišta. Tokom prva četiri mjeseca fiskalne 2013 (sept/dec 2012), devet radnji će biti otvoreno u SAD, tri u Kanadi, i po jedna u Koreji i Tajvanu. U drugom tromjesečju planirano je otvaranje šest, u trećem sedam i u posljednjem tromjesečju još osam objekata.

Mađarska: Hiper.hu sada i offline
radnju u Budimpešti, u kojoj je u ponudi značajno proširen asortiman svakodnevnih prehrambenih i neprehrambenih proizvoda. Od oko 16.000 proizvoda, gotovo 3.000 su organski ili svježi. Portal za e-trgovinu, u vlasništvu kompanija Ringier i Full Market Zrt, aktivan je od 11. juna ove godine.

Veleprodajni trgovac je najavio otvaranje objekata na 27 do 30 novih lokacija u 2013., od kojih će polovina biti na američkom tlu, a ostali na nekoliko međuna-

Hiper.hu, prvi mađarski online hipermarket, sada posluje i kroz

Otvaranje u Francuskoj 2015.
Veleprodajni lanac je otkrio detalje ulaska i na tržište Francuske u 2015. godini. Objekat površine 11.200 m2 bit će izgrađen u gradu Bussy Saint-Georges, na sjeveru zemlje. Lokacije koje su također uzete u razmatranje su Pariz, Lion, Marsej, Lil, Tuluz, Nica i Bordo.

Luksemburg: Lidl ima velike ambicije
Diskonter, koji posluje u okviru Schwarz Group-e, najavio je otvaranje 15 jedinica u narednih pet godina. Da zadobije povjerenje potrošača, koji, kako se ističe, „zahtijevaju određeni standard,“ Lidl je u ponudu uveo domaće proizvode, kao i kategorije namijenjene značajnoj portugalskoj populaciji u zemlji. Akcenat je stavljen i na svježe proizvode, meso i ponudu iz domaće pekare.

Holandija: Heineken konačno preuzeo APB
Dioničari azijskog trgovačkog društva Fraser & Neave pristali su da kompaniji Heineken prodaju 39,7 posto vlasničkog udjela u singapurskoj pivari Asia Pacific Breweries (APB), koji je tako postao vlasnik singapurske pivare sa 95 posto učešća. APB je u Aziji vlasnik popularnog Tiger piva, kao i proizvođač Heinken piva za azijsko tržište. JeanFrancois van Boxmeeer, izvršni direktor Heinekena, rekao je da zahvaljujući brendovima Heineken i Tiger, u Kini do 2020.

Rumunija: otvoren je distributivni centar u gradu Jernut, koji će snabdijevati centre u centralnom i zapadnom dijelu zemlje. Ovo je treći regionalni disitribitivni centar Lidla u Rumuniji. Prva dva su smještena u blizini Ploiestija i Bukurešta.

HBC seli sjedište u Švajcarsku
Coca-Cola Hellenic Bottling (HBC), glavni europski ogranak američke grupe Coca-Cola Company i drugo po veličini preduzeće u svijetu za flaširanje Coca-Cole, saopštio je da seli svoju upravu iz Atine u Švajcarsku i da će ubuduće trgovati na berzi u Londonu. Direktor Dimitris Lois je rekao da selidba neće imati nikakve posljedice na fiskalnom planu i da je motiv potraga za više fleksibilnosti da se prikupe sredstva za HBC pred kojom su dvije velike otplate u narednim godinama. Oko 95 posto dioničara i poslovnih aktivnosti HBC-a su izvan Grčke.

godine očekuje rast od 12 posto. Holandski proizvođač procjenjuje da će oko 55 posto svog operativnog profita ostvarivati na tržištima u razvoju.

Nestlé unapređuje nutritivnu vrijednost
Novina je i to da će cijela zrna biti glavni sastojak u svim novim recepturama, količina kalcijuma po obroku povećat će se za najmanje 15 posto preporučene dnevne količine (referenca EU), a količina natrijuma će biti smanjena na 135 mg, ili manje, po obroku.

Nestlé žitarice, proizvod kompanije Cereal Partners Worldwide (CPW) koja je nastala kao zajedničko ulaganje (50/50) Nestléa i američkog General Millsa, će do kraja 2015. godine imati manje od 9 g šećera po porciji u 20 brendova žitarica popularnih među djecom i tinejdžerima. Tako će udio šećera u brojnim robnim markama Nestlé žitarica, kao što su Nesquik, Chocapic i Honey Cheerios, biti umanjen do 30 posto, poručili su iz kompanije.

Neto dobit Coca-Cole je u trećem tromjesečju porasla za 4 posto, zahvaljujući širenju na tržištima u razvoju i povećanoj prodaji sportskih napitaka i čajeva na američkom tlu. Kompanija, sa sjedištem u Atlanti, koja proizvodi Sprite, Fantu i vodu Dasani, u datom periodu je ostvarila neto profit od 2,31 milijardi dolara. Prihodi su porasli za jedan posto, na 12,34 milijardi dolara.

Ovaj prehrambeni gigant je u prvih devet mjeseci 2012. ostvario prihod od približno 56 milijardi eura. Na tržištima u nastajanju prihod je povećan za 11,7 posto, na razvijenim za 2,4 posto, a u ovoj godini očekuje se stopa rasta od 6,1 posto.

Rumunija: 100 radnji Kauflanda do kraja godine
Lanac supermarketa, koji posluje u sastavu Schwarz Group-e, planira da u Rumuniji do kraja 2014. godine posluje kroz 100 radnji. Trenutno ih je 77, a u ovoj kalendarskoj godini je otvoreno šest.

oktobar 2012 www.instore.ba

19

svjetske vijesti: veliki trgovci
Konsolidacija poslovanja
Rumunija: francuski lanac preuzeo je šest radnji od lokalnog trgovca Aliment Murfatlar. Radnje u Konstanci na obali Crnog mora od sada će poslovati pod banerom Carrefour Market. Ovim potezom trgovac jača svoje prisustvo kroz format supermarket u Konstanci, gdje posluje i Delhaize Group, i to kroz pet Mega Image radnji. Rezultati: grupa je povećala prihode u trećem tromjesečju za 2,1 posto, na 22,6 milijardi eura. Time su premašena očekivanja analitičara koji su prognozirali prihod od 22,4 milijarde eura. Drugi najveći svjetski trgovački lanac ovakav rezultat ostvario je zahvaljujući dobroj prodaji u Južnoj Americi, ali se i dalje suočava sa slabom potražnjom na europskom tržištu, uključujući Francusku. Carrefour nastoji da privuče potrošače održavanjem niskih cijena hrane u svojim prodajnim centrima, ali planira i otpuštanja kako bi umanjio troškove. Povlačenje: ugovorom vrijednim 2,5 milijardi dolara, trgovac je u Kolumbiji prodao 72 hipermarketa, 16 malih i 4 cash&carry radnje čileanskom Cencosudu. U Kolumbiju uskoro stiže još jedan europski lanac – portugalski Jerónimo Martins.

Širenje u Japanu: najveći svjetski trgovac robom široke potrošnje radi na širenju maloprodajne mreže u Japanu, prvi put od 2008. Najavljeno je otvaranje 22 objekta u naredne dvije godine, a trgovac razmatra i akviziciju postojećih objekata svojih konkurenata. Walmart je na teritoriji ove dalekoistočne zemlje zabilježio znatno bolje rezultate od rivala Carrefoura i Tesca, koji su u međuvremenu zatvorili nekoliko radnji koje nisu donosile profit. Poslovanje u Indiji: u planu je udruživanje sa malim i srednjim dobavljačima za opskrbu različitih proizvodnih kategorija. Ovaj potez će omogućiti trgovcu lansiranje privatnih robnih marki čije će cijene biti za 10-15 posto niže od onih po kojima se prodaju brendovi. Privatne robne marke već se nalaze u prodaji u Walmartovim BestPrice modern wholesale cash & carry radnjama, kao i u objektima Easydaya. U njih spadaju Great Value (svakodnevni prehrambeni proizvodi poput čaja, grickalica, kečapa i tečnosti za mašinsko pranje suđa), Equate (sredstva za ličnu njegu), George (zapadnjačka odjeća), Astitva

Francuska: trgovac je preu(etno odjeća), Home Trends (ure- zeo upravljanje nad četiri GML đivanje doma), Mainstays (kućne marketa (Grands Magasins potrepštine), Kid Connection Labruyère), sa kojima u gra(igračke) i Athletic Works (sportdovima Saône-et-Loire i Isère ska oprema). Iz indijskog ogranka kompanije poručuju da će se 95 ima partnerski odnos od 1988., posto proizvodnje odvijati lokal- a koje generišu kombinovan gono, i to u krugu od 100 km, kako dišnji prihod od oko 400 miliona bi se uštedjelo na troškovima eura. Partnerski ugovor između Carrefoura i GML marketa, koji transporta i pakovanja. je proistekao iz akvizicije sa komPlanovi za 2013: panijom Promodès, izmijenjen je kapitalna investicija: 2004. godine, kada je Carrefour • 12-13 milijardi USD preuzeo 50 posto dionica GML-a. • SAD: 6 milijardi USD,
• Int: 5 milijardi USD, • am’s Club: 1 milijarda USD S proširenje mreže: • 30–260 radnji u SAD-u (3,5 2 miliona m2) • 95-115 manjih formata • 125 supercentara

Ostat ćemo disciplinovani po pitanju kapitala, i sljedeće godine 60 posto investicija usmjeriti na rastuća tržišta, a 40 posto na razvijena. Primarni su supercentri, kao i diskontni hipermarketi. (Doug McMillon, CEO, Walmart International)

Poslovanje: promijenjeno potrošačko okruženje u Južnoj i dijelovima Centralne i Istočne Europe utječe na poslovanje grupacije. CEO Olaf Koch je u pismu upućenom investitorima rekao da on u planu ima povećanje protoka novca i smanjenje neto duga, kao i da će kritički razmotriti planove o ekspanziji za 2013. godinu. „Radnja po mjeri“ u Španiji: lanac Makro Cash & Carry, koji posluje u okviru grupacije, planira otvaranje prve radnje manje prodajne površine u centru Madrida, krajem godine. Trgovina, koja pripada konceptu „u centru grada“ (u Srbiji poznat pod nazivom „radnja po mjeri“), prostirat će se na površini od 1.600 m2, nuditi asortiman od 5.000 artikala u prehrambenim i neprehrambenim kategorijama i poslovati pod tradicionalnim Makro banerom. Ovaj potez dio je strategije ek-

spanzije kompanije, a uslijedit će otvaranje još dvije prepoznatljive cash&carry radnje u Alikanteu i Sevilji. Prvi put predstavljen u Poljskoj 2009. godine, koncept je proširen na tržišta Rumunije, Bugarske i Ukrajine (2010), Hrvatske, Srbije i Kine (2011) i Rusije (2012). Grupacija je najavila nova otvaranja. Prognoza prodaje: njemački trgovac je umanjio visinu predviđenog profita za 2012. godinu, navodeći kao razlog rast nezaposlenosti u Europi i udvostručene napore vlada da umanje budžetski deficit. Nekorigovana zarada će ove godine pasti na oko 2 milijarde eura, u poređenju sa 2,37 milijardi eura prošle godine, što je iznos koji je kompanija predviđala i za 2012. S druge strane, target prodaje u visini od 66,7 milijardi eura ostaje nepromijenjen, saopšteno je iz lanca.

Online prodaja: britanski lanac lansirao je online ponudu svojih proizvoda i u Slovačkoj. Putem interneta se sada može kupiti više od 20.000 artikala u kategoriji prehrambenih proizvoda, svje-

žeg i smrznutog programa, igračaka, novina i osnovnih kućnih potrepština. Naružbe će biti realizovane u dva prodajna objekta u Bratislavi i nekoliko manjih gradova širom zemlje.

Mi moramo da personalizujemo našu čitavu ponudu kako bismo odgovorili na individualne potrebe naših kupaca i predvidjeli šta će željeti u budućnosti. Ako želimo da proizvođači i distributeri personalizuju ono što prodajemo, mi moramo da im kažemo ono što mušterije govore nama. (Philip Clarke, CEO, o potencijalu digitalnih kanala)

Trgovačka grupacija će postepeno ugasiti koncept malih radnji, sa kojima pod banerom Delhaize City posluje u Belgiji i Švajcarskoj. Radnje u centru Antverpena, Brisela i Ženeve, ukupno njih 15, bit

će reorganizovane u supermarkete pod banerom Proxy Delhaize. City radnje, prema navodima, nisu dozvolile dovoljno fleksibilnosti niti generisale zadovoljavajući profit.

20

oktobar 2012 www.instore.ba

Kupujte sa zadovoljstvom!

Slav. Brod Cazin Bijeljina

Sanski Most

Banja Luka

Vitez
Bugojno Livno Sarajevo

Split

F -style

21 Kupujte sa zadovoljstvom!
oktobar 2012 www.instore.ba

2011/12

Bosnia andhHerzegovina’s C oice

22

oktobar 2012 www.instore.ba

osvrt stručnjaka

Vrag je odnio šalu
Ovo što ću dole navesti su privremene mjere koje se ne smiju raditi predugo kako ne bi stvorile inflatorne pritiske, ali su trenutno jedini brzi izlaz. I ne radi se o nikakvom povratku u socijalizam nego o dokazano dobrim mjerama u ekstremnim situacijama poput ove.
Ekskluzivno iz Beča Piše: Nenad Pacek, predsjednik GSA nenad.pacek@globalsuccessadvisors.eu

Z

emlje Jugoistočne Europe su zaglavile u dubokom blatu. Regija je i dalje najgora što se tiče ekonomskog rasta i nezaposlenosti od praktički svih regija na svijetu. Ekonomski rast je brži od Jugoistočne Europe čak i u svim afričkim zemljama, pa čak i Irak ima nižu stopu nezaposlenosti nego Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Makedonija. U prijašnjim kolumnama sam pisao o razlozima takve katastrofalne situacije, međutim sad kad kažem da je vrag odnio šalu, mislim da je napokon krajnje vrijeme za ozbiljnu ekonomsku operaciju. Operacija se odavno trebala dogoditi, ali bolje ikad nego nikad s obzirom da je pacijent još uvijek živ. Kad već korisitim medicinsku analogiju, zemlje u regiji su sada otprilike ekvivalent teško bolesnog srčanog bolesnika kojeg trenutno liječimo čajem te pijavicama koje mu sisaju krv, umjesto da napokon krenemo sa pravim medikamentima i ono najvažnije, a to je transplantacija.

stvari koja se nekoj državi može dogoditi. Također, mnoge kompanije sjede na velikim kreditima i to često denominiranih u švajcarskim francima (koji su značajno ojačali u odnosu na euro, a pogotovo u odnosu na srpski dinar). Četvrto, među domaćinstvima također dominira pesimizam. Stopa nezaposlenosti je visoka i ne pada. S obzirom na loše okruženje u Europi, može se lako dogoditi da će stopa nezaposlenosti opet krenuti prema gore. Uz pesimizam, domaćinstva su uglavnom prezadužena, često u švajcarskim francima. Peto, inflatorni pritisci (osim u Srbiji zbog pada dinara) su mali i ne dolaze od domaće potražnje. Trenutno se radi o nešto povišenoj inflaciji u ostalim zemljama, prije svega zbog rasta cijena nafte i hrane na globalnim tržištima te suši u regiji. Pošto su svjetska tržišta sirovina šizofrenična, pametne centralne banke ne obraćaju pažnju na tu vrstu inflacije. Češka Republika, na primjer, ima inflaciju od 3,3 posto, ali je centralna banka upravo srezala kamate na 0,25 posto znajući da ako maknemo utjecaj globalnih cijena, Češkoj prijeti deflacija (pad cijena) zbog katastrofalno niske potražnje domaćinstava i kompanija. A deflacija je opasna jer ljudi tada još manje kupuju jer očekuju da će cijene i dalje padati, pa se recesija još više produbljuje.

Nenad Pacek je osnivač i predsjednik kompanije Global Success Advisors GmbH i suosnivač korporativnog servisa CEEMEA Business Group.
nje rizično posuđivati novac državama širom svijeta. Također, mnoge banke s aktivnostima u regiji su pod pritiskom nove Basel III regulative te u skoroj budućnosti ne namjeravaju pojačavati kreditnu aktivnost malim i srednjim preduzećima te domaćinstvima u Jugoistočnoj Europi. Ili postavljaju ogromne uslove te visoke kamate onima koji žele novac.

činjenice su sljedeće:
Prvo, eurozona na koju se regija ekonomski naslanja u smislu izvoza kupuje premalo. Stopa rasta izvoza iz zemalja Istočne i Jugoistočne Europe i dalje se smanjuje, a u mnogim zemljama pada u odnosu na prošlu godinu. A većina izvoznika iz Jugoistočne Europe još uvijek nije uspjela pronaći izvozna tržišta koja su u relativno dobrom stanju (uglavnom u Aziji, Bliskom Istoku, te dijelom Latinskoj Americi i nekim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza).

Privremene mjere

U takvom okruženju gdje nema optimizma u privatnom sektoru, a recesija Treće, i preduzeća imaju malu želju po- je sve gora, šta bi bio ekonomski ekvivasuđivati i investirati u nove investicijske lent transplantacije srca? Ovo što ću dole projekte (ta želja je veća kod onih koji su navesti su privremene mjere koje se ne pronašli izvozne puteve prema brže ra- smiju raditi predugo kako ne bi stvorile stućim tržištima izvan Europe). Mnogi inflatorne pritiske, ali su trenutno jedini Drugo, domaće kompanije, pogotovo direktori domaćih kompanija vide slabo brzi izlaz. I ne radi se o nikakvom pomala i srednja porodična preduzeća, ima- poslovanje idućih godina i vjera u bu- vratku u socijalizam nego o dokazano doju sve većih problema s kreditnim linija- dućnost je pala. Među kompanijama pe- brim mjerama u ekstremnim situacijama ma jer je bankama (koje su uglavnom u simizam je dominantan, a to je gledano poput ove. (Na kraju krajeva, vaš autor vlasništvu stranaca) puno unosnije i ma- s ekonomskog stanovišta, jedna od gorih itekako vjeruje u kapitalizam kojeg s vre-

oktobar 2012 www.instore.ba

23

mena na vrijeme trebe udariti nogom u tur, kako bi se ponovno pokrenuo). Prvo, poput Velike Britanije, Amerike, Japana, mnogih država u Aziji u posljednih nekoliko godina, centralne banke zemalja Jugoistočne Europe bi morale početi kupovati državne obveznice. Dotok tako svježe odštampanog državnog novca u državne blagajne, države mogu iskoristiti za plaćanje davno dospjelih računa (pitajte samo farmaceutske kompanije koliko dugo čekaju da im države plate). Time bi se brzo i efikasno smanjila nelikvidnost koja je rak-rana u regiji te bi se spriječili pritisci na vlade da još više režu državnu potrošnju. Pošto potrošnju trenutno reže privatni sektor, neko privremeno mora kupovati, a to privremeno mora biti država. Dio dobivenog novca se mora iskoristiti i za poticanje investicija koje bi zaposlile armije nazaposlenih kako bi ti isti ljudi počeli zarađivati, plaćati porez te ići u trgovine i kupovati proizvode koje je proizveo privatni sektor. A dio novca mora otići u razne vrste pomoći izvoznicima (treba kopirati Austriju ili Finsku) te mora biti usmjeren ka osnivanju jake državne banke u svakoj državi koja bi (uz

vrlo jak nadzor) trebala konkurisati privatnom sektoru te se uključiti u projekte koje privatni sektor trenutno vidi prerizičnima (ne zato što su projekti toliko rizični nego zato što privatne banke vide

lakši izvor zarade u, na primjer, posuđivanju državama). Ovo nije kraj operativnog zahvata pa o tome više u idućem broju…

Na zdravlje!
– PROIZVE

O EN

Mlekarna Celeia, d.o.o., Arja vas 92, 3301 Petrovče

KI

GМО
MO

BEZ

DE
NO

OBR
T NE BEZ GE

R DIFICIRANIH O

Zajedno pišemo istoriju

S više od 1.200 proizvođača, u Mlekarni Celeia uspjeli smo osigurati praćenje stočne hrane. To podrazumijeva da životinje nisu bile hranjene biljkama i mješavinama stočne hrane koja bi bila proizvedena od genetski izmijenjenih biljaka. Dodaci u proizvodnji namirnica takođe su bez genetski modificiranih organizama.

GA

NIZ

AMA

S

24

oktobar 2012 www.instore.ba

mišljenja i komentari
BIH POVEćALA uVOz, A SMANjILA IzVOz

Povećanje izvoza ili još dublja recesija?
Prezentirajući podatke o vanjskotrgovinskoj razmjeni u prvih osam mjeseci ove godine, potpredsjednik Gospodarske komore Federacije BiH jago Lasić je kazao, da je u odnosu na isto razdoblje prošle godine BiH ponovno zabilježila pad industrijske proizvodnje. ukupna industrijska proizvodnja opala je za 6,5 posto, dok je samo FBiH zabilježila pad od 4,8 posto. Naša je zemlja ponovno povećala uvoz, a smanjila izvoz. donosimo različita mišljenja o ovom trendu pada izvoza, efektu rasterećenja plaća, a da se ne ugrozi punjenje budžeta, te dokle se stiglo sa ispunjenjem uvjeta da bi naša zemlja mogla izvoziti van zemalja okruženja.
Pripremila: Katarina Sulić

Prof. dr. Vjekoslav domljan, ekonomski analitičar

Č

etiri petine svjetske trgovine čine robe, a jednu petinu usluge. Ako zemlja nema industrijsku proizvodnju niti drugih vrsta proizvodnje koje daju sirovine za industrijsku proizvodnju (na primjer, ako nema poljoprivrede, nema tuzemnih sirovna za prehrambenu industriju), nema šta izvoziti, a uvijek mora uvoziti, šta u pravilu vodi pogoršanju vanjskotrgovinske bilance. Rat, privatizacija i liberalizacija su uništile sektor velikih kompanija, tj. kičmu bh. ekonomije. Udio izvoza bh. ekonomije u svjetskom izvozu je 0.03 posto. Bez reindustrijalizacije ekonomije, udio će težiti nuli. Tamo gdje BiH ima najveći udio u svjetskom izvozu, aluminiju od 0.77 po-

sto, taj će udio, ako se ne rješi pitanje energije, još i najbrže sletjeti k nuli. BiH mora identificirati 5-6 liderskih lanaca vrijednosti i utemeljiti centre izvrsnosti oko njih, uz pomoć eksperata iz kompanija i po kojeg sveučilišnog nastavnika koji se bavi tim pitanjima. Za to bi trebalo osigurati financijske sheme uz pomoć razvojnih banaka. To su prvi koraci u pravom pravcu. Na primjer, BiH ima boksit, ugalj, struju, glincu, aluminij i proizvode od aluminija. Umjesto da uveže ovaj lanac vrijednosti i ojača ga, BiH izvozi i uvozi boksit, struju, aluminij. Pri tome još je i FBiH vlasnik elektroprivreda i barem velikog dijela Aluminija. Nema nikakvih analiza koje bi pokazale sve efekte ovih nepotrebnih i

skupih poteza.

fiskalne devalvacije – staviti namete na uvoz i prikupljeAko se ne želi provesti denim sredstvima potaći izvoz. valvacija tečaja (koji je već Potrebno je poduzete ove i deceniju i po zakovan) i tako niz drugih mjera kao cjelovit potaknuti izvoz ostaje da se paket strukturnih reformi, provede fiskalna devalvacija. bez kojih BiH neće postati zeTo znači smanjenje nameta na mlja s visokim nego zemlja s plaće tj. smanjenje poreznog niskim dohotkom. Neće ići u klina, i istodobno povećanje Europu, nego iz Europe. Već nameta na imovinu i potrošje postala drugoklasna balnju. Moguće je 100 KM javkanska zemlja. Puno je teških nih prihoda prikupiti tako će i gorkih pritužaba vodećih bh. sav teret biti stavljen na proizvoznika na sporo ispunjaizvodnju, potrošnju ili komvanje uvjeta, kako je istaknubinovano. U pravilu treba što to na skupu 100 vodećih bh. više oporezivati potrošnju, a izvoznika održanom 23. 10. što manje proizvodnju. Bolje 2012. Stoga ne čudi što je u je oporezivati kad se uzima od posljednjem Izvješću EU o društva (nacionalnog kolača), napretku BiH, istaknuto da nego kad se daje društvu (kad nema cjelovitu strategija rase doprinosi stavaranju naciozvoja infrastrukture kvalitete nalnog kolača). niti mehanizam horizontalne Treba provesti i drugu vrstu koordinacije.

oktobar 2012 www.instore.ba

25

odgovorni i zaduženi za ispunjenje uslova, osim iskazivanja zabrinutosti, nisu nažalost, dovoljno učinili kako bi izvoznici nakon 01.07.2013. bez problema mogli izvoziti na tržište Hrvatske. BiH, kada Hrvatska uđe u EU, mora tražiti da bude otvoren još jedan ili dva granična prelaza koji će ispunjavati neophodne uslove, kao i za rješavanje tranzita do luke Ploče i prolaza kroz Neum. Dva zadnja problema moraju se hitno rješavati, na bilateralnoj osnovi, prije ulaska Hrvatske u EU. Osim negativnih posljedica, naša zemlja će kroz carinsko opterećenje na neke od značajnih uvoznih proizvoda iz Hrvatske imati i pozitivne efekte, čime će domaći proizvodi postati konkurentniji kao i mogućnost preseljenja proizvodnje iz Hrvatske u BiH, što bi značilo novi razvoj, zapošljavanje i napredak za BiH. Snižavanje stopa poreza i doprinosa na plaće sa sadašnjih 73,73 na 36,06 ili 44,23 posto bilo bi stimulativno za bav-

Prof.dr.sc. duljko Hasić, direktor Instituta za edukaciju VKt BiH

B

osna i Hercegovina dramatično zaostaje u pogledu ispunjavanju uslova i obaveza nakon ulaska Hrvatske u EU. Zaostajanje je evidentno na institucionalnom nivou, posebno Ureda za veterinarstvo i Agencije za sigurnost hrane što će imati negativne posljedice kroz nemogućnost izvoza proizvoda animalnog i biljnog porijekla ukoliko BiH do ulaska Hrvatske u EU ne ispuni sve uslove za izvoz istih. Od velike je važnosti da vlasti Bosne i Hercegovine naprave i uvežu mrežu institucija koje su nadležne i pozvane da daju sve odgovore oko pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji, odnosno po-

spješivanja izvoza u Hrvatsku tj. u EU. Također, kada Hrvatska postane član EU, roba iz BiH koja nema euro broj, neće moći preći granicu. Veliki problem za bh. izvoznike predstavlja samo dva granični prelaza za proizvode biljnog i životinjskog porijekla. Neopravdano se odugovlači njihovo stavljanje u funkciju čime se pojavljuje prijetnja da BiH može izvoziti samo preko Gradiške. Problem postoji i sa prelazom Bijača, koji najvjerovatnije neće biti završen do 01. jula iduće godine, jer Institut za građevinarstvo Hrvatske nije u roku dostavio projektnu dokumentaciju. Organi vlasti koji su

ljenje biznisom i privlačenje stranih investicija, pri čemu je ovakva stopa najniža u regiji, ali i europskim razmjerima. S obzirom da su porezna opterećenja u BiH, posmatrano kroz postotak BDP-a, daleko najveća u odnosu na zemlje u regiji, a kvaliteta života građana BiH niska, bilo kakvo povećanje stope PDV-a građane dovelo do ruba siromaštva. Ekonomski je opravdano i moralno ispravnije raditi na uštedi i efikasnijem trošenju bužetskih sredstava, posebno uzimajući u obzir izdvajanja za plate zaposlenih u javnoj upravi, koja trenutno iznose 12,8 posto bruto nacionalnog dohotka (BDP). Ukoliko bi se izdvajanja za plate zaposlenih u javnoj upravi svela na nivo od 10 posto BDP-a, kao što je to slučaj u Hrvatskoj i Srbiji, vlade na svim nivoima bi na raspolaganju imale oko 750 miliona KM godišnje. To bi gotovo u potpunosti riješilo pitanje proračunskog deficita i otplate kredita MMF-u, ali također i otvorilo mogućnosti ulaganja u zapošljavanje u bh. privredi.

Ramiz duraković, financijski direktor MI Brajlović d.o.o.

K

ompanija Brajlović je osnovana još 1987. godine u Sarajevu. Tokom rata u BiH svi proizvodni i prodajni kapaciteti su uništeni, te se 1997. podrškom međunarodnih finansijskih institucija pristupilo izgradnji modernog objekta za preradu mesa na Rakovici. Tim činom se stvaraju pretpostavke za transformaciju kompanije iz zanatskog u industrijski oblik organizovanja.

U MI Brajlović je 2010. godine uspješno izvršena integrirana certifikacija sistema upravljanja kvalitetom prema ISO 9001:2008 i zdravstvenom ispravnošću hrane prema HACCP Codex Alimentarius normi. U slučaju direktnog izvoza iz BiH u zemlje EU, naša firma će biti u mnogo povoljnijem položaju u odnosu na konkurenciju. Međutim, Bosna i Hercegovina nije potpisnica zvaničnih međunarodnih

ugovora i sva roba porijekla iz BiH, ne može biti predmetom izvoza, jedino u zemlje okruženja. Tako smo izvozili u Makedoniju jedan kontigent naših proizvoda, a u pregovorima smo sa Crnom Gorom. Razlog što ne možemo dalje izvoziti je u zakonskim preprekama. Prepreku smo pokušali riješiti otvaranjem proizvodnog pogona u Austriji. Obzirom na veliku potražnju za proizvodima i van granica naše zemlje, osnovali smo kompaniju-kćer u Austriji Brajlovic GmbH, čime smo premostili nemogućnosti izvoza mesnih prerađevina iz BiH u zemlje EU. Sada je ta kompanija jedna od vodećih izvoznika ovih proizvoda u zapadnoeuropske zemlje. BiH ima velike kapacitete, moramo se vratiti na državu, zakone, stimulisanje malih

proizvođača putem zadruga. Velika prostranstva u BiH su neiskorištena. Treba vratiti ljude na njihova ognjišta i omogućiti im početnu kupovinu da pokrenu taj biznis. Nakon 30-ak godina radnog iskustva, smatram da je u našoj zemlji najveći problem rad na crno. Mora se naravno, raditi i na smanjenju stope poreza i doprinosa kojima smo sad opterećeni. Na minimalnu osnovicu od 400 KM, njih 300 ide državi. Kad bi se izvršilo smanjenje tih stopa na nekih razumnih 40-50 posto, to bi pozitivno utjecalo i na svijest poslodavaca da prijave uposlenike i samim tim budžet sigurno ne bi izgubio ni marku. Dobila bi se i drugačija slika s aspekta nezaposlenosti. U regiji smo jedna od zemalja koja je opterećena s najvećom stopom poreza prema državi.

26

oktobar 2012 www.instore.ba

intervju s povodom
OVA GOdINA zA dM BILA jE GOdINA INVEStICIjA I RAStA

Rastom završili poslovnu godinu

P

za dm drogerie markt d.o.o. poslovna godina završila je u septembru i to sa rastom od 14 posto u odnosu na prošlu. završetak poslovne godine dm je obilježio simboličnim otvaranjem distribucijskog centra u Blažuju, koji je bio jedna od najznačajnijih investicija u poslovnoj 2011/2012. godini. u opremanje prostora ukupne površine preko 4.600 m2, kapaciteta 7.000 artikala na 3.600 paletnih mjesta, uloženo je preko 1,5 miliona KM. O uspješno završenoj poslovnoj godini i planovima za narednu, za InStore govori damir šlosel, direktor dm u BiH.
rošla godina za dm bila je godina investicija, u šta ste sve investirali i koliko sredstava? cima olakšamo redovne procese rada u IT opremu i IT sisteme uložili smo 850.000 KM, dok smo u različite programe edukacije za naše zaposlenike uložili 150.000 KM. Skoro na svakom koraku bh. radnici suočeni su sa kršenjem njihovih prava, a dm je proglašen za najpoželjnijeg poslodavca. Šta je sve zapravo potrebno da biste u očima radnika bili najpoželjniji, koliko truda stoji iza tog epiteta? Naime, prema ustaljenoj filozofiji poslovanja zalažemo se za saradnju prožetu ravnopravnošću, integritetom i transparentnošću, te potičemo odnose pune povjerenja. U dm-u je svaki čovjek jednako vrijedan. Neovisno o poziciji, uvijek je riječ i o ljudima s individualnim ličnim potrebama te svakog čovjeka shvatamo ozbiljno. Iz tog razloga, stremimo pozitivnoj radnoj atmosferi čemu zasigurno doprinose i mnogobrojne pogodnosti, poput mogućnosti ličnog i profesionalnog razvoja, savremenih uslova za rad i pozitivne organizacijske klime općenito. U prilog tome govori i činjenica da smo u protekloj poslovnoj godini imali preko 2.000 zaprimljenih molbi za posao, što je pokazatelj da je filozofija dm-a Tu sam čovjek, tu radim, poznata i izvan dm-a. Tome u prilog ide i činjenica da nam je petu godinu zaredom dodijeljeno priznanje Najpoželjnijeg poslodavca BiH prema istraživanju portala Posao.ba., a u 2012. godini plasirali smo se na treće mjesto. Otvorili ste i Distribucijski centar, kakva je njegova uloga u Vašem poslovanju? Kupac je u središtu našeg poslovanja i želja nam je kupcima pružiti što kvalitetniju uslugu. Upravo je to bio razlog otvaranja Distribucijskog centra. Otvaranjem istog unaprijedili smo naše poslovne procese, a samim tim i usluge prema kupcima. Naše poslovne procese smo učinili efikasnijim i produktivnijim, te obezbijedili da kupac u dm-ovim prodavnicama uvijek na policama nađe traženi proizvod i napusti

Prošlu poslovnu godinu koja za nas završava u septembru obilježilo je 6 miliona KM investicija. Od tog iznosa najveći dio odvojili smo za uređenje i opremanje osam prodavnica koje smo otvorili širom BiH, zatim u opremanje novog Distribucijskog centra u Blažuju te preuređenje centrale. U želji da idemo u korak s razvojem novih informacijskih tehnologija, te da našim zaposleni-

oktober 2012 www.instore.si

27

dima moja marka nastojimo ponuditi kupcu kvalitet, atraktivan izgled proizvoda i stalne inovacije. Kad je u pitanju bh. potrošač, kako biste ga Vi opisali? Velika većina naših kupaca su žene, koje najčešće donose i konačne odluke po pitanju nabavke za svoje ukućane i domaćinstvo. Primjetan je i porast prodaje asortimana namijenjenog za njegu muškarca, bilo da kupovinu obavi sam ili mu proizvode za njegu nabavi osoba ženskog spola. Naš vjerni potrošač cijeni akcije, atraktivne ponude programa lojalnosti kao što su Svijet prednosti i babybonus, te se rado povremeno počasti s malim luksuzom. Želja nam je da se kupci pri svakoj kupovini u dm-u osjećaju kao u vlastitom domu. Stoga svoju ponudu konstantno prilagođavamo željama i potrebama kupaca i nastojimo da stručni savjeti i kompetencija naših zaposlenika budu uvijek na visokom nivou. Ovu godinu obilježile su investicije, kakvi su Vam planovi za ubuduće? Za narednu godinu planiramo otvaranje novih prodavnica s ulaganjima od skoro 4 miliona KM, ulaganje 600.000 KM u nove informacijske tehnologije te nastavak društveno odgovornog djelovanja u zajednici putem različitih projekata. Posebno mjesto u našim planovima zauzima proces trajnog usavršavanja naših zaposlenika jer je kompetentnost i ljubaznost dm zaposlenika preduvjet da bi se kupac i u budućnosti osjećao ugodno i zadovoljno u dm-u. Za različite programe edukacije naših zaposlenika tokom naredne godine planiramo uložiti preko 200.000 KM.

prodavnicu zadovoljan. Posao Distribucijskog centra će i u budućnosti biti unaprijeđenje, te olakšavanje poslovnih procesa i na taj način doprinos usavršavanju usluga prema našim kupcima. Novim investicijama otvorili ste i nova radna mjesta. O kojem broju se radi? Planirate li taj broj širiti i dalje? U protekloj poslovnoj godini otvorili smo 93 nova radna mjesta, tako da danas dm zapošljava 383 zaposlenika. Trend rasta otvaranja novih radnih mjesta jedan je od pokazatelja uspješnog poslovanja te ćemo svakakao nastaviti s pozitivnim razvojem u smislu povećanja broja zaposlenika. Živimo, kažu ekonomski stručnjaci u vremenu krize, kad je sposobnost investiranja oslabljena. Vama to nije bila prepreka, u čemu je zapravo Vaša tajna? Nije u pitanju tajna, već dosljednost ispunjavanja našeg obećanja kupcu u skladu sa sloganom Tu sam čovjek, tu kupujem. Kupcu u dm-u je pružena najaktuelnija ponuda industrije, kvalitetni proizvodi privatne robne marke i sve to uz najbolji odnos cijene i kvaliteta. Kroz edukaciju zaposlenika nastojimo unaprijediti stručnu kompetentnost naših zaposlenika, da bi svojim savjetima mogli kupcima pomoći te zadovoljiti njihove potrebe. U proteklih šest godina kupci su sva naša nastojanja, svojim sve češćim dolascima u prodavnicu, davanjem povratnog feedbacka u smislu svojih potreba, želja itd., stalno nagrađivali. Za BiH kažu da je malo, rasparčano tržište, a to predstavlja problem stranim investitorima. Kako Vi vidite BiH i njeno tržište? U BiH postoje još uvijek okolnosti koje otežavaju trgovinu - visoka nezaposlenost i vrlo složena zakonska regulativa. Međutim, mi se uvijek trudimo da mislimo i djelujemo pozitivno u našoj okolini pa se koncentrišemo na ono najbolje, a to je svakako povjerenje naših kupaca koje smo zaslužili proteklih godina.

Kad pogledate sve godine poslovanja u BiH, kako bi ste ih opisali, kao uspješne ili kao borbu za opstanak? Proteklih šest godina poslovanja dm-a u BiH svakako ne predstavljaju borbu za opstanak, već jedan konstantan, stabilan i prirodan rast koji se očituje u izgradnji kvalitetne mreže prodavnica, zapošljavanju adekvatnog broja zaposlenika i izgradnji neophodne infrastrukture. Sve to rezultiralo je pozitivnim poslovanjem i uspjehom koji se ne mjeri samo u brojkama ostvarenog prometa i dobiti, već i u ostvarenoj poziciji na tržištu, kvalitetnoj saradnji sa poslovnim partnerima i zadovoljstvu naših zaposlenika i kupaca za što smo primili i određena priznanja. Nije teško zaključiti kako ovakvim poslovanjem zauzimate dobru tržišnu poziciju. Recite nam kako su pozicionirani Vaši proizvodi? Proizvodi moja marka bilježe konstantan rast i generišu sve veći broj vjernih potrošača. Brend Balea je od strane kupaca u BiH prihvaćen kao svaki drugi brend industrije i ne kao privatna robna marka. Zahvala ide prije svega tome da s proizvo-

Distribucijski centar
Završetak poslovne godine dm je obilježio otvaranjem Distribucijskog centra u Blažuju, koji je bio jedna od najznačajnijih investicija u poslovnoj 2011/2012. godini. U opremanje prostora ukupne površine preko 4.600 m2, kapaciteta 7.000 artikala na 3.600 paletnih mjesta, uloženo je preko 1,5 miliona KM.

28

oktobar 2012 www.instore.ba

oktobar 2012 www.instore.ba

29

30

oktobar 2012 www.instore.ba

inLiflet
ANALIzA KAtEGORIjE MLIjEKA u LIFLEtIMA u PERIOdu jANuAR – SEPtEMBAR 2012.

Već na prvoj strani
Cijene variraju po zemljama. u Srbiji je najzastupljenije mlijeko sa 2,8% mliječnih masti, kao i u Hrvatskoj, dok je u Bosni i Hercegovini veoma zastupljeno mlijeko sa 3,2% mm, a u Sloveniji sa 3,5% mm.
Autor: Ernest Gergely, Project Coordinator, Hiper Com

mlijeka u litarskom pakovanju pokazuju linearni pad, što znači da trgovci i proizvođači daju veliki popust na svoje promocije. Trajno mlijeko pokazuje istu tendenciju blagog pada promo cijena, izuzev cijena za pakovanje od 500ml. Vindija sa 38,7 posto SoV-a i Dukat sa 31,3 posto na drugom mjestu imaju primat, dok je na trećem mjestu Meggle sa 8,8 posto. Ova tri proizvođača imaju 78,8 posto SoV-a, dok svi ostali drže 21,2 posto. U Bosni i Hercegovini, i svježe mlijeko i trajno mlijeko pokazuje veoma malu razliku u odnosu na početak godine. U Bosni i Hercegovini SoV je raspoređen između Dukata koji je prvi sa 35 posto, drugi proizvođač sa 20,4 posto je Ljubljanska mlekarna (PPM Tuzla), na trećem je Meggle

R

eklamiraju ga poznate ličnosti. Ljekovito je, pa ga preporučuju stručnjaci, hranjivo je. Pričamo o mlijeku. Prodavnica nije prodavnica ako nema u ponudi mlijeko i mliječne proizvode. To je osnovna namirnica, koju će potrošači skoro uvijek kupiti uz hljeb. Važno je da kupci uvijek znaju da im je ova namirnica dostupna. Zato je mlijeko veoma često na prvoj stranici lifleta, da i oni potrošači koji ne prelistaju cijeli katalog, znaju da je mlijeko baš tad, u određenoj prodavnici na sniženju. I tu prednjače manje trgovine – marketi i supermarketi.

19,1 posto , na trećem mjestu je Mlekara Subotica sa 13,9 posto, na četvrtom je Dukat sa 8,7 posto, dok je sa velikim padom (6,3 poena u odnosu na prošlu godinu) Mlekara Šabac - Farmakom MB, koja U Srbiji najveći Share of Voi- drži peto mjesto sa 4,1 posto. ce (SoV) ima Imlek sa svojih Ostali igrači imaju 22,8 posto 31,4 posto YTD, na drugom SoV-a u kategoriji. mjestu je Meggle, sa ogromnim povećanjem SoV-a u U Hrvatskoj je priča drugaodnosu na prošlu godinu – čija. Promo cijene svježeg Svježe mlijeko pokazuje drugačiji trend, kad su u pitanju promocije - samo blago linearno povećanje cijena svježeg mlijeka (cijena je, također, po litru).

Cijene variraju po zemljama. Cjenovna kretanja trajnog mlijeka u tetrapaku (jedan od poznatih brendova u Srbiji) pokazuju linearno povećanje od početka godine (pakovanje 1l). Cjenovna razlika je i do 16 dinara – između 69,00 i 87,9 RSD.

oktobar 2012 www.instore.ba

31

sa 7,2 posto, na četvrtom je Pomurska Mlekarna sa 5,4 posto SoV-a, dok ostali iz ove kategorije zajedno imaju 23,1 posto. Vidi se razlika između zemalja i u smislu kvaliteta mlijeka koje je najzastupljenije u lifletima, cjenovne politike i načinu promocija. Zanimljivo je i to što je u Srbiji najzastupljenije mlijeko sa 2,8% mliječnih masti, kao i u Hrvatskoj. Međutim, u Hrvatskoj je primjetna i sve veća zastupljenost mlijeka sa 3,2% i 3,5% mm, dok je u Bosni i Hercegovini veoma zastupljeno mlijeko sa 3,2% mm, a u Sloveniji sa 3,5% mm.

sa 12 posto, dok je na četvrtom mjestu Imlek sa 6,2 posto. Ostali igrači imaju 26,2 posto SoV-a na tržištu. U Sloveniji promo cijena svje-

žeg mlijeka je u padu u odnosu na početak godine. Promo cijene trajnog mlijeka su, također, u blagom linearnom padu.

Najveći SoV u Sloveniji ima mljekara Ljubljanske Mlekarne sa 38,3 posto, na drugom mjestu je PL Spar sa 26 posto, na trećem PL Mercator

Kontakt: Hiper Com Svetozara Markovića 8 24430 Ada, Srbija Prijave za newsletter: msupport@hiper-com.com Telefon: +381(0)693646330 Web: www.hiper-com.com

32

oktobar 2012 www.instore.ba

intervju
dANICA zORIN MIjOšEK, dIREKtORICA I VLASNICA, KOzMEtIKA AFROdItA

Pobjednički adut je priroda
P
Legenda kaže, da je krilati konj Pegaz u Rogaškoj Slatini udario kopitom o tlo i da je iz zemlje potekla ljekovita voda. Nije slučajno, i to da je, zahvaljujući našoj sagovornici, grčka boginja ljepote i ljubavi, postala zaštitni znak tamošnje ugledne kompanije. Na području kozmetike mogu se mjeriti sa najvećim proizvođačima kozmetičkih proizvoda iz cijeloga svijeta.
od brendom Kozmetika Afrodita, starim više od 42 godine, nastaju novi proizvodi koji slijede najsavremenije svjetske trendove. U ponudi imate preko 600 proizvoda i svake godine na tržište pošaljete 20 i više novih. Skromna ponuda kozmetičkih proizvoda na tržištu prouzrokovala je izradu prvog proizvoda za njegu lica – kreme sa kamilicom, koja je značila temelj razvoja kozmetike, udružene pod robnom markom Kozmetika Afrodita. Sa jasno postavljenim ciljevima, u lječilištu Zdravilišta Rogaška Slatina koje je poznato kao prestižno mjesto za oporavak i liječenje, otvorila je prvi kozmetički salon, koji uspješno djeluje i danas. To je značilo osvježavajuću ponudu tadašnje zdravstveno-turističke ponude mjesta, koje su posjećivali većinom gosti iz susjednih europskih država. Kako je sve počelo i kada ste otvorili svoj prvi kozmetički salon? Počeci su bili puni entuzijazma, posjetioci mog salona su uglavnom stranci, sa visokim kozmetičkim mjerilima. U ponudi kozmetičkih preparata nisam našla one koje sam smatrala adekvatnim i zato sam počela razmišljati o vlastitoj proizvodnji. Ideju sam uspjela ostvariti, i iz prvoga malog laboratorija izrasla je kompanija koja danas zapošljava oko 140 ljudi. Na početku vrlo uspješno smo startali sa prodajom u republikama bivše Jugoslavije, gdje je na primjer Srbija imala 90 posto tržišnog udjela te je bila naš najvažniji kupac. Uz osamostaljivanje Slovenije, to veliko tržište se preko noći zatvorilo i morali smo se preusmjeriti na druga tržišta. Danas je tržišni udio Kozmetike Afrodita jednak kako na domaćem tako i na stranim tržištima, gdje vodi Hrvatska, slijede je Srbija, Bosna i Hercegovina, itd. U čemu je tajna vašega uspjeha, odnosno vaših proizvoda i koji su vaši najjači aduti? Tajne nema. Za uspjeh je potrebna dobra ideja, a uz to puno truda i rada. Barem tako mogu okarakterisati svoje iskustvo. Uspjeh naših proizvoda je vjerovatno u tome, što se temelje na kvalitetnim prirodnim sastojcima, koje na bazi vlastitog znanja inovativno uključimo u formule krajnih proizvoda. Oni su zato dobri za kožu i djeluju sa očekivanim učinkom tamo gdje koža to treba. Mogu reći da smo na vlastite inovacije vrlo ponosni i zato u njih investiramo svake godine, a puno energije ulažemo u stalno obrazovanje zaposlenih. Naši najuspješniji proizvodi su oni sa anticelulitnim djelovanjem. Mogu se pohvaliti da se po prodaji svrstavamo među vodeće proizvođače anticelulitnih proizvoda na slovenskom i hrvatskom tržištu. Drugi najjači adut su proizvodi za njegu lica, gdje zadnjih godina ulažemo u vlastite inovacije na području lifting krema sa brzim učinkom glađenja kože. Naravno, naši najnoviji proizvodi su sa Hyaluronom i jedinstvenom mineralnom vodom iz Rogaške Slatine. Ta zadnja linija Hydra Thermal je dokaz da se u proizvodnji kozmetičkih proizvoda doista možemo mjeriti sa svjetskim proizvođačima. Očito je da dosta ulažete u tehnologiju i razvoj? Naravno, proizvodnja kozmetike bazira se na visokotehnološki razvijenim te higijenski čistim procesima, koje pod strogim standardima, izvodimo u Kozmetici Afrodita. Sam razvoj proizvoda je dugotrajan proces koji počinje u razvojnom

Foto: Mimi Antolovič

oktober 2012 www.instore.si

33

Foto: Arhiv Kozmetika Afrodita

laboratoriju. Mi ga nazivamo i „brain trust“ naše kompanije. To je dio kompleksa laboratorija, tu djeluju još i kontrolni i mikrobiološki laboratorij, gdje vršimo strogu kontrolu kvaliteta te mikrobiološki nadzor. Nadziremo sve radne procese: od ulaza sirovine do poluproizvoda i konačnog proizvoda. Cjelokupna proizvodnja je automatizovana, vođena je kompjuterski i zato grešaka u radnim procesima nema. Razvoj jednoga proizvoda može trajati i do dvije godine, zato se ponekad dosta teško nosimo sa konkurencijom te sa nastojanjima da budemo inovativani i aktuelni. Zašto neke vaše proizvode nije moguće naći na svim prodajnim mjestima? Naš program Salon exclusive je namijenjen isključivo profesionalnoj upotrebi u kozmetičnim salonima. Oni imaju visoku koncentraciju najboljih aktivnih sastojaka te omogućuju vrhunsku kozmetičku njegu. Linija Beauty care proizvoda za široku potrošnju podijeljena je na više nivoa. Proizvode za drogerije čine linije koje sadrže prirodne aktivne sastojke visokog cjenovnog razreda. Ti proizvodi su specijalizovani za rješavanje problematične kože, kao što su masna koža, pojava bora, dehidrirana koža, akne itd. To su tehnološko-napredni proizvodi sa dokazanim učincima na kožu. U market program svrstavamo proizvode široke potrošnje za

njegu svih članova porodice, sa naglaskom na prirodno aktivnim sastojcima, koji su cjenovno dostupniji. Takve proizvode biraju kupci za širi spektar nezahtjevne upotrebe, bez starosnih ili drugih ograničenja. Zbog takve logične podjele, potrošač ne može naći cjelokupnu ponudu naših proizvoda, a činjenica je da smo u specijalizovanim trgovinama - drogerijama, gdje po našoj ocjeni kozmetiku kupuje najviše kupaca, vrlo dobro zastupljeni. Naravno, potrošači nam se uvijek mogu obratiti putem elektronske adrese i tu dobiti informacije o prodajnim mjestima. Upravo zbog toga i imamo aktivnu dnevnu službu komuniciranja sa potrošačima, koja obezbjeđuje brze, tačne i jasne informacije svim kupcima. Nemate svojih vlastitih trgovina. Naročito čudi da vas nema u velikim gradovima kao što su Ljubljana, Beograd, Zagreb, Sarajevo itd. Naša poslovna strategija je bila ta da se ulistamo na svim prodajnim mjestima široke potrošnje u cijeloj državi, i to sa samo pojedinim dijelovima našeg programa. Kupovni trendovi danas okrenuti su hipertmarketima, zbog nedostatka vremena, a i mišljenja da veliki trgovci nude bolje pogodnosti. Takozvana boutique prodaja u vlastitoj radnji, po našoj ocjeni je moguća samo u velikim središtima sa

velikom kupovnom moći. Zato zasada ostajemo vezani za saradnju sa trgovcima koji su prisutni te imaju razvijene trgovačke mreže. Inače, mi imamo prodavnice u sklopu vlastitih beauty centara u Rogaškoj Slatini i u Zagrebu, gdje posjetioci mogu poslije profesionalnog „tretmana“ kupiti i profesionalne proizvode za njegu kod kuće. Baš u sklopu proizvoda pod imenom Home care uvodimo u mjesecu novembru i mogućnost kupovine preko interneta na

Foto: Arhiv Kozmetika Afrodita

34

oktobar 2012 www.instore.ba

intervju
našoj obnovljenoj web stranici jer i na taj način želimo kupcima olakšati pristup našim proizvodima. Sa internent trgovinom napraviti ćete velik korak naprijed... Naravno. Znate, često nam postavljaju to pitanje, zašto se ne širimo, ne postanemo veći? Priznajem da je vrlo teško osvojiti nova tržišta. Nije nemoguće, ali je teško. Naročito tu mislim na ona tržišta kojima nismo blizu po kulturi i razumijevanju. Saradnja u balkanskim državama je puno učinkovitija. Željeli bismo još bolju saradnju sa susjednim državama EU, iz razloga što strani trgovci već uspješno prodaju na slovenskom tržištu a njihove police punimo i mi. Logičan nastavak bi bio da napunimo i prodajne police u njihovim matičnim državama, ali to još uvijek nije moguće. Sa uvođenjem internet trgovine postat ćemo dostupniji i očekujemo da će se broj naših zadovoljnih potrošača i na taj način povećati. Lider ste na domaćem tržištu. Koji poslovni model koristite na stranim tržištima? Slovenski kupci rado biraju našu kozmetiku, a i strateški smo dobro pozicionirani. Na stranim tržištima djelujemo preko kompanija-zastupnika koje biramo na osnovu predanosti, spremnosti za investicije i sigurnosti. Takvi su na primjer naši zastupnici u Hrvatskoj - Afrodita Commerce te u Srbiji - Kozmetika Afrodita. Vidite da u nazivima kompanija imaju naše ime. U Mađarskoj imamo istog zastupnika već 20 godina. Uvijek djelujemo u sinergiji sa svojim zastupnikom, težimo razmjeni informacija, iskustava i znanja. U malo kojoj kategoriji je razvoj novih proizvoda tako brz kao u industriji kozmetičkih preparata. Potrebno je posebnu pažnju posvetiti razvoju novih proizvoda. To je proces koji ne „ide preko noći“. Koliko vremena prođe od ideje do lansiranja proizvoda? Prosječan razvojni put proizvoda traje dvije godine. Poslije pripreme testiranja slijedi provjera u okviru grupe dobrovoljaca koji su određeni za testiranje. U Kozmetici Afrodita proizvode ne testiramo na životinjama. Testiranja izvodimo u našim laboratorijama, gdje pod stručnim nadzorom mjerimo parametre djelovanja. Sirovine za proizvode biramo vrlo selektivno i na osnovu tržišnog potencijala. Poslije potvrđivanja probnih uzoraka, planiramo proizvodnju te naravno sve potrebne aktivnosti za lansiranje proizvoda. Slijedi

U mjesecu novembru Kozmetika Afrodita uvodi i mogućnost kupovine preko interneta, na njihovoj obnovljenoj web stranici, jer i na taj način žele kupcima olakšati pristup svojim proizvodima.

rad na ambalaži te razvijamo marketinšku komunikaciju. Najvažnije je da ništa ne prepuštamo slučaju, a sve u želji da što više ugodimo potrošaču. Vjerovatno ste u proteklih 40-tak godina zabilježili i neki nemili događaj ili reakciju na vaše proizvode? Za bilježenje takvih događaja imamo strogi standard. Na godinu zabilježimo do pet primjera negativnih reakcija na naše proizvode, ali se na kraju uvijek ispostavi da nije u pitanju naša greška. Kvalitet proizvoda, naime, prati takozvana pokusna „šarža“ proizvoda, koja je napunjena kada i ostali proizvodi koji idu u prodaju te se brižljivo čuva i arhivira u periodu vremenski propisane životne dobi proizvoda. Do reakcije na koži dolazi, u većini slučajeva, zbog takozvane prekomjerno osjetljive kože, koja je danas raširen problem. Različiti stresni faktori i vanjski utjecaji i na koži ostavljaju sve više tragova. Ona postaje osjetljivija i sklona alergijama. Kritika, onda, praktično nema?

Najvažnije nam je povjerenje kupaca. Kada je kod mene u gostima bila jedna moja prijateljica, pretražila mi je sve ladice u kupatilu i sobama te našla samo Afroditine proizvode, koje i sama upotrebljavam. Tada je rekla: “Sada sam još više ubjeđena da imate dobre proizvode, jer ih upotrebljavate i vi“. Prije nekog vremena, bivši predsjednik Kučan bio je kod nas u posjeti te je tom prilikom izjavio da upotrebljava naš šampon od koprive. U 2000. godini razmišljali ste o tome da kompaniju preoblikujete u dioničarsko društvo i zaposlenima ponudite otkup dionica? Trenutno o tome ne razmišljam. Iako naglašavam da su zaposleni vrlo vjerni i iz kompanije odlaze samo zbog porodiljskog bolovanja ili kada se penzionišu. Bez dobrih saradnika, naš uspjeh ne bi dosegao ovaj obim. Imam nasljednike, tri sina koji su već zaposleni u kompaniji. Obzirom na to, da je moja služba i veliki dio moga života, i oni su cijeli život tijesno vezani uz kozmetiku. Zbog toga se ne bojim za svojeg nasljednika.

Lična karta kompanije
Ime: Kozmetika Afrodita d. d. Mjesto: Rogaška Slatina djelatnost: proizvodi za njegu lica, tijela i kose, kozmetički salon Proizvodni program: • 80 posto cjelokupne proizvodnje čini program proizvoda roba široke potrošnje (proizvodi za njegu lica, njegu cijelog tijela, anti-celulitnu njegu, njegu ruku i nogu, gelovi za tuširanje i kupke, njegu kose i oblikovanje, zaštita od sunca) • 20 posto proizvodnje čini program za profesionalnu njegu pod imenima: Salon Exclusive - za profesionalnu upotrebu u kozmetičkim salonima, wellness i spa centrima, frizerskim salonima i Home Care - linija kvalitetnih proizvoda za kupce koji poslije profesionalnog kozmetičkog tretmana žele da kvalitetnu njegu nastave i kod kuće. Broj zaposlenih: 130 ljudi iz različitih branši, sa naglaskom na visoko obrazovan kadar iz područja farmacije, mikrobiologije, hemije, managementa i tržišnog komuniciranja. Prostori: : 6.000 m2, od čega je trećina poslovnih i dvije trećine savremeno uređenih proizvodnih prostora. Promet: 10 miliona eura godišnje od čega zajednička vrijednost prodaje u inostranstvu prelazi 50 posto tržišta: uz domaće, niz godina uspješno posluju i na 14-tak stranih tržišta (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Mađarska, Rumunija, Italija, Češka, Poljska, Njemačka, Austrija, Australija). Na postojećim tržištima ukupno opskrbljuju i više od 15.000 radnji, a kvaliteti robne marke istovremeno vjeruje više od 6.000 kozmetičkih i frizerskih salona te wellness i spa centara širom svijeta.

oktobar 2012 www.instore.ba

35

36

oktobar 2012 www.instore.ba

analiza

Kriza eura
Mnoge kompanije koje proizvode robu široke potrošnje imaju fabrike u zemljama eurozone, a predviđanja su takva da šta god se sljedeće dogodi, oni će direktno biti pogođeni. drugi, iako nemaju poslovnice u ovim zemljama, ipak imaju veze sa eurozonom i bit će indirektno pogođeni.
Autor: james Walton, Chief economist, IGd

utjECAj NA POSLOVANjE u FMCG INduStRIjI

Tržišta obveznica odgovorila su oduševljeno, iako je optimizam brzo izblijedio, budući da su temeljni problemi s kojima se suočavaju u eurozoni, kao što su državni deficiti, nagomilane obveze i dug privatnog sektora, ostaju neriješeni. Većina vlada, uključujući Francusku i Njemačku, našle su se u sukobu u vezi sa ugovornim obvezama o dugovanjima. Što se duže odlaže iznalaženje rješenja, veći je rizik i mogućnost neuspjeha.

U Velikoj Britaniji, to je već događa, gdje državni trezor i Odjel za ekonomiju, inovacije i vještine (BIS) stvaraju sveobuhvatne programe podrške za proizvođača, kao što je na primjer inicijativa Plan za rast 2011. Važno je i napomenuti da vlada Velike Britanije eksplicitno izdvaja ekonomsku korist koju nude proizvođači hrane i pića kao poslodavaci i izvoznici (izvod iz DEFRA saopštenja od 17. maja 2012.) Ovo je stvarno dobro vrijeme koje kompanije trebaju iskoristiti za promociju svojih „dobrih vijesti“ javnosti i vladama.

Izazovi za produktivnost
Na samitu u junu 2012., europski lideri usmjereni su na rast kao rješenje izazova kojim su izložene sve zemlje kontinenta. Međutim, postizanje rasta zahtijeva komercijalnu konkurentnost, što nadalje zahtijeva veću produktivnost. Nažalost, u Europi produktivnost zaostaje za velikim rivalima već dugi niz godina. Ovo tema je predmet debate, ali se sa njom nije lako nositi i mnogi je teško prihvataju. Gledajući unaprijed, proizvodnja će biti važna ekonomska poluga europskih vlada. Stoga možemo očekivati da će vlade dati više praktične i zakonodavne podrške proizvodnji koja podliježe propisima EU.

šta će se desiti u budućnosti?
Očito je da je euro, u suprotnosti sa prvobitnom idejom izdržljivosti, ne može trajati beskonačno; reforma je neizbježna. Osjeća se jak pritisak za povećanje političke integracije i fiskalne discipline, ali očito se ovdje radi o dugoročnom projektu i nije izvjesno da će svi sadašnji euro članovi biti uključeni - jedan ili više slabih članova mogao bi ispasti. Postoji mnogo istorijskih presedana za prilagodbu ili raspad valutnih unija, s jako promjenjivim ishodima, uključujući one između Velike Britanije i Irske 1979. i Sovjetskog Saveza 1991. godine.

K

riza u eurozoni se nastavlja, bez neposrednog znaka bilo katastrofalnog neuspjeha bilo sveobuhvatnog rješenja, uprkos naporima da se banke stabilizuju i da se riješe pitanja državnih dugova. Ovo je možda najveće i najurgentnije globalno ekonomsko pitanje, s implikacijama za sve zemlje – smatra MMF, u svom izvještaju iz jula 2012. godine. Neizvjesnost oko budućnosti eura nesumnjivo ometa oporavak i u SAD i Velikoj Britaniji, pa čak je i pod pritiskom dinamična, snažna ekonomija u rastu, Kina. Mnoge kompanije koje proizvode robu široke potrošnje imaju tvornice u zemljama eurozone, a predviđanja su takva, da što god se dogodi sljedeće, oni će direktno biti pogođeni. Drugi, iako nemaju poslovnice u ovim zemljama, ipak imaju veze sa eurozonom te će oni biti indirektno pogođeni. Na samitu EU, koji je održan u junu 2012., i to dvadeseti po redu kako je počela kriza, zabilježeno je jačanje konsenzusa o pitanjima kao što su nadzor banaka i korištenje bailout sredstava.

Prognoze za slabije razvijene pri izlasku iz eurozone
Glasine Banke djeluju, kapital se izmješta Odluka je objavljena Stroga kontrola kapitala Izdaje se nova moneta

Smanjivanje plata

Rast kamata

ubrzana inflacija

Nova moneta devalvira

Povećava se izdavanje novca

Opada životni standard

Socijalni i ekonomski neredi

Migracija

Normalizacija

Oporavak
(grafikon 1)

oktobar 2012 www.instore.ba

37

Mogući utjecaj na poslovanje u FMCG industriji
Oštar pad potrošačkog povjerenja Pad volumena prodaje Intenziviranje kompetitivnosti cijena Nesređeno bankarstvo Nemogućnost dobijanja kredita

IGD obezbjeđuje uvid u praksu u domenu trgovine, category managementa i dobavljačkog lanca. IGD sarađuje sa više od 750 proizvođača i trgovaca prehrambenim proizvodima širom svijeta, uključujući i zemlje bivše Jugoslavije. Za više informacija pišite na nick.downing@igd.com.

Izazov za novu monetu

Problemi u transferu novca

Posljedice promjena

Smanjenje investicija

Problemi „dolaze na naplatu“

Fluktacija monetnih vrijednosti

Pitanja sigurnosti

Strukturalno smanjenje potražnje

Migracija biznisa?

Promjena vlasništva
(grafikon 2)

• Snažni brendovi, sa povjerenjem; • Materijalna imovina (mašinerija, nekretnine), ne gotovina. Većina ovih karakteristika može se primijeniti na proizvođače robe široke potrošnje, a one samo potvrđuju tvrdnje IGD koje su ranije iznesene: sektor roba široke potrošnje nije imun na trenutnu krizu, ali to je otporniji. Predlaže se par poslovnih koraka iz grafikona 2. Teško je vidjeti da je bilo koji od tih koraka pozitivan. Međutim, ovi događaji bi značili da je Europa bliža postizanju zaključka o pitanjima koja su „mrtvo slovo na papiru“ već godinama. Svako krizno razdoblje bi na kraju došlo do kraja, a „nova normalizcija“ će uslijediti. Robe široke potrošnje će sigurno odigrati ključnu ulogu, bez obzira koja ekonomska struktura ispliva na površinu.

Međutim, sasvim je izvjesno da će istupanje pojedinih zemalja iz eurozone desiti ubrzanim tempom a to će naravno za sobom donijeti poteškoće i procesom će biti jako teško upravljati. Zemlja koja se izloži ovom procesu bit ćei opterećena visokom nivoom duga. Grafikon prikazuje predloženi redoslijed događaja za takav scenarij, od kojih su se neki elementi već odigrali u Grčkoj, kao na primjer činjenica da su iz banaka povućena sredstva eurima kako bi se sačuvala njihova vrijednost. Ako ovi događaji, ili čak neki od njih, zaista i dese, tada će zasigurno uslijediti period ekonomskog, političkog i društvenog poremećaja će biti gotovo neizbježan, ali on ne bi bio vječan. Uslijedio bi oporavak. Prije ili kasnije, zemlja bi ušla u „novu normalizaciju”, mada bi nivo bogatstva

bio mnogo niži nego ranije. Utjecaji bi se, naravno, proširili i izvan zemlje o kojoj je riječ. Posljednjih nekoliko godina pokazale su koliko daleko i koliko brzo se “bolest” može širiti.

šta ovo znači za robe široke potrošnje?
U ovom scenariju, teško je zamisliti da poslovanje u bilo kojoj europskoj zemlji u razvoju prođe potpuno neozlijeđeno, ali utjecaji mogu varirati. Pojedine karakteristike, međutim, mogu kompanijama obezbijediti određenu zaštitu: • Akumulirana novčana sredstva; • Diverzifikacija operacija; • Fokus na neophodno, bez luksuza; • Multinacionalne operacije;

šta sve ovo znači za FMCG industriju?
• Kompanije se trebaju pripremiti za velike fluktuacije kursnih omjera koji mogu utjecati na cijenu uvoza i izvoza ili vrijednost inostranih operacija; • Kompanije trebaju naglašavati prednosti koje oni nude svojim zajednicama, kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou (zapošljavanje, profit od izvoza); • Globalizacija – znači razvoj poslovanja izvan eurozone - ponudit će obranu protiv niskog rasta i neizvjesnosti; • Proizvođači roba široke potrošnje trebaju osigurati benefe koje im mogu obezbijediti vlade kroz porezne olakšice, pomoć i savjete vezane za izvoz; • Kriza u eurozoni znači da je budućnost krajnje neizvjesna, poslovni planovi trebaju biti fleksibilni i sve pretpostavke o budućnosti bi trebale biti izuzetno konzervativne.

38

oktobar 2012 www.instore.ba

InStore regija
PROdAjA OGLASNOG PROStORA u 2013.

Koja je vaša duplerica? Prva? Srednja? Posljednja?
Od 15. novembra počinje prodaja prvih, posljednjih, srednjih i ostalih duplerica u InStore magazinu u regiji. Planirajte, na većem oglasnom prostoru, nacionalno ili regionalno lansiranje, promociju, akciju, nagradnu igru, imidž kampanju, proširenu ili promijenjenu ponudu za vaše proizvode. Ne zaboravite, samo je 12 prvih, 12 posljednjih i 12 srednjih duplerica. Mi smo InStore, budite i vi!

BiH, maj 2012.

BiH, juli 2012.

Srbija - Hrvatska - Slo- BiH - 2012, septembar 2012.

BiH, april 2012.

Slovenija, Hrvatska i BiH, april 2012.

BiH, april 2012.

oktobar 2012 www.instore.ba

39

PROdAjA OGLASNOG PROStORA u 2013.

Koja je vaša naslovna strana InStore magazina?
Od 15. novembra počinje prodaja oglasnog prostora u InStore magazinu
InStore magazin čita oko 5.000 trgovaca u BiH, budite pred njihovim očima tokom cijele godine. Za sva vaša lansiranja, promocije, akcije, nagradne igre, imidž kampanje, za sve što želite da kažete vašem prvom kupcu - trgovcu, InStore magazin je jedinstveno mjesto. Budite im ispred očiju, budite na njihovim stolovima i njihovom neposrednom radnom okruženju. Podsjetite i informišite trgovce da će tog mjeseca, za koji ste zakupili naslovnu stranu InStore magazina, vaš proizvod, vaša ponuda, uopšte vaša akcija imati veću marketinšku podršku. Rezervišite vaše mjesto na trgovačkoj polici u 2013. godini. Sa InStore magazinom možete da planirate i kreirate nacionalne, ali i regionalne kampanje. Ne zaboravite, InStore magazin ima samo 12 naslovnih strana. Mi smo InStore, budite i vi!

BiH, januar 2012.

BiH, februar 2012.

BiH, mart 2012.

BiH, april 2012.

BiH, maj 2012.

BiH, juni 2012.

BiH, juli 2012.

BiH, august 2012.

PR Od At O

BiH, septembar 2012.

BiH, oktobar 2012.

BiH, novembar 2012.

RE zE RV I
BiH, decembar 2012.

SA NO

40

oktobar 2012 www.instore.ba maj 2012 www.instore.ba

trade magazini InStore regija
InStore regija: Srbija - Slovenija - Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Makedonija
Sa InStore magazinom možete da planirate i kreirate nacionalne, ali i regionalne kampanje Primjer regionalne kampanje kompanije Werner Mertz prilikom lansiranja novog proizvoda u svim državama regije: Srbija Slovenija - Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Makedonija Primjer kampanje kompanije Pivovarna Laško prilikom lansiranja novog proizvoda u državama regije: Slovenija- Hrvatska- Bosna i Hercegovina Primjer kampanje kompanije J&J prilikom lansiranja novog proizvoda u Srbiji i Bosni i Hercegovini Primjer kampanje kompanije Henkel u Hrvatskoj i Sloveniji Tiraž InStore: Srbija 18.000/ Hrvatska 8.000/ Slovenija: 6.000/ Bosna i Hercegovina 7.000/ Makedonija 4.000

Srbija, januar 2012.

Slovenija, januar 2012.

Hrvatska, januar 2012.

BiH, januar 2012.

Makedonija, oktobar 2012.

Slovenija, juni 2012.

Hrvatska, juni 2012.

BiH, juni 2012.

Srbija, februar 2012.

BiH, mart 2012.

Hrvatska, april 2012.

Slovenija, april 2012.

oktobar 2012 www.instore.ba maj 2012 www.instore.ba

41

PROdAjA OGLASNOG PROStORA u 2013.

Kada je vaša posljednja?
Od 15. novembra počinje prodaja posljednjih oglasnih strana u InStore magazinu u regiji. Za sva vaša lansiranja, promocije, akcije, nagradne igre, imidž kampanje, za sve što želite da kažete vašem prvom kupcu - trgovcu, InStore magazin je jedinstveno mjesto. In Store magazin čita oko 5.000 trgovaca u BiH, budite pred njihovim očima, budite na njihovim stolovima i njihovom neposrednom radnom okruženju tokom cijele godine. Sa InStore magazinom možete da planirate i kreirate nacionalne, ali i regionalne kampanje. Ne zaboravite, samo je 12 posljednjih oglasnih strana. Mi smo InStore, budite i vi!

BiH, januar 2012.

BiH, februar 2012.

BiH, mart 2012.

BiH, april 2012.

BiH, maj 2012.

BiH, juni 2012.

BiH, juli 2012.

BiH, august 2012.

PR Od At O

BiH, septembar 2012.

BiH, oktobar 2012.

BiH, novembar 2012.

RE
BiH, decembar 2012.

zE

RV IS

AN O

42

oktobar 2012 www.instore.ba

na mjestu prodaje

Isti tretman
za uspjeh ovog modela prodajnog tima je važno da ga kompanija vodi i upravlja na isti način kao što bi inače vodila i upravljala svojim prodajnim timom.
Autor: Patrik zupančič, vlasnik i direktor, PROMO.FIL d.o.o.

PRIMjERI ISKLjučIVO uNAjMLjENOG (outsourcing) tIMA uNAPREđIVAčA PROdAjE

- obrazovani o robnim markama i proizvodima koje unapređuju; - obrazovani i o cijeloj kategoriji proizvoda (tj. također segmentacija kategorije i zašto takva segmentacija, koji konkurentski proizvodi su zapravo usporedivi sa proizvodima koje unapređuju, i naravno što su njihove prednosti i koristi za oba trgovca i potrošača i sl.); - upoznati sa strategijom i strateškim ciljevima; - upoznati s prodajnim planovima (godišnje i mjesečno); - tekuće i pravodobno informisani o svim planiranim aktivnostima kod pojedinih trgovaca (listinzi ili dogovorena dubina distribucije, planogrami, promotivne aktivnosti i sl.); - uključeni u sisteme planiranja pojedinih aktivnosti; - uključeni u sisteme praćenja dostignutih rezultata

u usporedbi s planiranim ciljevima; - uključeni u sisteme nagrađivanja u slučaju postignutih ili premašenih ciljeva; - predani i lojalni kompaniji ili robnim markama, jer su također uključeni u motivacijske seminare, obilaske njihovih tvornica, formalne i neformalne susrete i sl. Naravno, neko se može pitati: ako moramo unajmljeni prodajni tim voditi i upravljati njim na isti način kao i vlastitim, gdje su onda potencijalne uštede, gdje su druge prednosti ? Prednost outsourcinga je u tome što agencije, koje se profesionalno bave s unapređenjem prodaje i nude najam prodajnog tima kao sveobuhvatnu uslugu, omogućavaju kompaniji da optimizira fiksne troškove kroz: - fleksibilnost upravljanja ljudskim resursima;

aktivnosti; • ATL i BTL aktivnosti za izgradnju i podršku svojim jakim brendovima; • ključne strateške poslovne odluke; • razvoj potencijalnih novih tržišta; • razvoj potencijalnih novih distribucijskih kanala; - strateške funkcije drže u svojim rukama, a sve ostalo ostavljaju unajmljenim (outsourcing) stručnjacima na svojim područjima, kao što su: • logistika i skladištenje; • medijske, marketing i PR agencije; • agencije za unapređenje prodaje; • kadrovske agencije; • računovodstveni servisi i sl. - prepoznatljivi brendovi; - dovoljno velik obim poslovanja. Za uspjeh modela isključivo unajmljenog prodajnog tima je važno da kompanija taj unajmljeni prodajni tim vodi i upravlja na isti način kao što bi inače vodila i upravljala svojim prodajnim timom. I to važi za oba primjera dvije gore spomenute kompanije. Obje kompanije brinu da su unajmljeni unapređivači prodaje:

K

ao što je bilo spomenuto u prethodnom broju InStore magazina, u Sloveniji su se, između ostalih, dvije kompanije odlučile za model isključivo unajmljenog prodajnog tima, a to su: - Manner (robne marke Manner, Casali, Mozart, Napoli,…) - Sofidel (robna marka Regina) U nastavku ćemo predstaviti zajedničke karakteristike takvog modela unapređenja prodaje na primjeru te dvije kompanije. U oba primjera je zajedničko sljedeće: - direktna distribucija od tvornice do svih većih trgovaca u Sloveniji; - mali lokalni tim ljudi, fokusiran na: • Key Account Management i Trade Marketing

oktobar 2012 www.instore.ba

43

- prilagođavanje troškova za unapređenje prodaje planiranim aktivnostima na tržištu; - optimizaciju troškova prevoza i gubitka vremena na putu. Fleksibilnost upravljanja ljudskim resursima znači prije svega, zahtjev za kvalificirane unapređivače prodaje, koje agencija sa svojim regionalnim voditeljima prodajnih timova mora: - pripremiti i obučiti za obavljanje unapređenja prodaje; - konstantno trenirati i s njima provoditi coaching na terenu da bi se podigao njihov nivo kvalitete rada i učinkovitosti; - dodatno usmjeravati i stimulisati za dostizanje boljih rezultata; - brinuti o njihovoj odgovornosti za rad i zadate obaveze; - dodatno graditi njihovu lojalnost i pripadnost; - brinuti za stalnost ekipe na terenu, koja osigurava dobre rezultate na dugi rok. Ukoliko agencija ne zadovoljava ovaj zahtjev, kompanija može zahtijevati neposrednu zamjenu unapređivača prodaje, bez ikakvih kadrovskih problema i posljedica i bez dodatnih troškova - to je zadatak i odgovornost agencije. Najvažnija prednost je svakako u mogućnosti prilagođavanja troškova unapređenja prodaje planiranim aktivnostima na tržištu. Većina kompanija ne treba svaki mjesec isti broj ljudi na terenu, jer količina posla zavisi od aktivnosti. Uzmimo na primjer, da kompanija ima svoj vlastiti tim pet unapređivača prodaje: - ima mjeseci kada posla ima iznad prosjeka, zato bi tada trebali puno veći tim ljudi; - ima mjeseci kada posla ima ispod prosjeka, što znači da bi možda trebali samo tri ili četiri unapređivača prodaje. U kompaniji Manner su se suočavali sa sličnim izazovom: kako u sezoni i tokom velikih prodajno-promotivnih aktivnosti obezbijediti brojčano dovoljno jak prodajni tim, kako bi u što kraćem roku pokrili najveći mogući broj prodajnih mjesta, gdje bi osigurali implementaciju dogovorenih aktivnosti - ali da to ne poveća troškove za unapređenje prodaje. S unajmljenim prodajnim timom su to uspjeli postići. Za njih, naime, danas radi brojčano dva puta veći i bolje regionalno pokriveniji prodajni tim, kojeg agencija može bolje aktivirati tokom većih prodajno-promotivnih aktivnosti. Agencija može zbog brojčano većeg tima unapređivača prodaje koji obavljaju unapređenje prodaje za nekoliko klijenata, pružati bolju regionalnu pokrivenost, a kroz to i niže troškove prevoza i manji gubitak efektivnog vremena zbog gubitka vremena na putu. Zato, na primjer danas kompanija Sofidel ostvaruje mnogo bolju pokrivenost tržišta, veću frekvenciju posjeta i bržu odazivnost za gotovo nepromijenjen trošak za unapređenje prodaje. Kao što je već spomenuto, za uspjeh ovog modela važna je svakodnevna uključenost unajmljenog prodajnog tima u: - internu komunikaciju i obavještavanje o prodajno-promotivnim aktivnostima; - prodajne ciljeve i planove; - praćenje ostvarenih rezultata u usporedbi s planiranim ciljevima; - sistem motivacija i nagrađivanja u slučaju postignutih ili premašenih ciljeva. Posebno je vrijedno spomenuti sisteme motivacije i nagrađivanja, bez kojih je teško upravljati i voditi bilo koji prodajni tim. Uprkos tome da sarađuju s unajmljenim (i ne vlastitim) prodajnim timom, prate rezultate i učinkovitost svakog unapređivača prodaje - i dostignute ili premašene

rezultate dodatno nagrađuju. Sistem usmjeravanja i nagrađivanja sadrži različite ciljeve, koji su također ponderirani različito, ovisno o važnosti, a to su: - distribucija: • povećanje dubine distribucije; • usporedba nivoa distribucije sa konkurencijom; • usporedba nivoa distribucije s drugim unapređivačima prodaje. - dovoljno visoka zaliha ili što manji broj out-of-stock situacija; - implementacija ma; planogra-

- dodatna izloženost – sekundarne pozicije; - implementacija dogovorenih prodajno-promotivnih aktivnosti (pozicioniranje, označavanje, POS materijal, i sl.); - prodajni sell-in rezultati: narudžbe, prije-narudžbe; - prodajni sell-out podaci: • usporedba s konkurencijom (tržišni udjeli); • usporedba s drugim unapređivačima prodaje. - drugi ciljevi: • izgradnja i održavanje dobrih poslovnih odnosa s trgovcima na nivou trgovine; • rješavanje reklamacija; • trud, predanost, samoinicijativnost i sl. Kod praćenja i mjerenja rezultata koriste se podaci nezavisnih agencija (poput npr. ACN), kao i interni podaci (npr. podaci o prodaji, dnevni izvještaji, slike, kontrolni podaci područnih voditelja i sl.). Ali, da bi ti interni podaci bili dovoljno kredibilni i vjerodostojni, postoje danas „smart alati“ koje unapređivači prodaje mogu koristiti za svoj rad. A o tome ćemo pisati u sljedećem broju.

44

oktobar 2012 www.instore.ba

pos komunikacija

Komunikacija s potrošačima
Pogotovu danas, kada se komunikacijska platforma ubrzano mijenja, kada se komunicira kratko, jezgrovito, sadržajno, kada smo bombardovani velikom količinom informacija. Kako prenijeti informaciju?
Autor: Snežana Bošković, generalni direktor, Struktura 9, www.struktura9.com

KAKO BRENdIRAtI PROdAjNO MjEStO

Kada ste ušli u prodajni prostor, bilo da se radi o food ili non-food kategoriji, poželjet ćete da se krećete unutar njega, a u tome će vam pomoći vizuelna komunikacija. Često nemamo mnogo vremena ili želimo ciljano da se zaputimo ka određenom proizvodu u čemu nam pomaže dobra vizuelna komunikacija. U suprotnom, izgubit ćemo dosta vremena.

Vidovi komunikacije
• Čeone gondole ili promo ostrva su mjesta koja su najfrekventnije posjećena prilikom kretanja kupaca, zato se upravo te pozicije koriste za izlaganje promotivne robe ili robe sa sniženom cijenom. • Obilježavanje cijena je također važan način komunikacije, posebno u periodu kada je cijena jedan od važnih kriterija izbora proizvoda. • POS (point of sale) materijal naglašavaju samo mjesto prodaje, ističući proizvode koji su na promociji. Vrlo je važno kakve poruke šaljete potrošačima. Treba da su pregledne, čitljive i lako uočljive. Nemojte zaboraviti da se pored njih na policama nalazi puno proizvoda koji su šarenoliki i privlače pažnju. Ako ne zadovoljite pomenute kriterije, može vam se desiti da vaša poruka prođe neprimjetno.

utječete na njega, ali još više on utječe na vas. Kao korisnik prostora možda nećete primijetiti ako je neki prostor dobro organizovan, jer ćete imati osjećaj da sve teče svojim tokom, ali ćete zato svakako notirati sve one prostore koji vas na bilo koji način ograničavaju. To posebno dolazi do izražaja u organizaciji prodajnog prostora. Tek ako postignemo da funkciju prate kreativna rješenja i vizuelna komunikacija ostvarit ćemo naš cilj.

Prodajni izlog
Potrošači imaju svoje želje i očekivanja. Ukoliko uređenjem prostora i asortimanom robe, kao i formatom same prodavnice uspijete da odgovorite na njihova očekivanja, rado će posjećivati vaš prostor. Ali, za početak vas moraju prepoznati u moru drugih ponuda. Za to je zadužen vaš prodajni izlog, koji se prema trendovima posljednjih godina u potpunosti brendira, kako bi jasno predočio svoju prepoznatljivost i pripadnost određenom brendu ili lancu prodaje. Ako ih njegova spoljašnjost privuče i zainteresuje, poželjet će da uđu i tako se na početku priče nalazimo IN STORE.

K

ao vlasnik radnje koju želite da otvorite vjerovatno se pitate kako da realizujete taj zadatak. Od brendiranja prodajnog mjesta, tačnije vizuelne komunikacije koja budućim korisnicima prostora pomaže da lakše pronađu vaše prodajno mjesto, a kada ga pronađu da se lakše snalaze u njemu, pa preko informacija i poruka koje želite da prenesete potrošačima o brendu koji prodajete i njegovim proizvodima, a povrh toga imate promotivne akcije koje želite da obilježite. I sve to treba da se smjesti i usaglasi u jednom prodajnom prostoru. Ne brinite, možemo da vam pomognemo u nastojanju da informacija pronađe pravi put do potrošača. Potrošačima je potrebna sažeta prepoznatljiva komunikacija, koja im pomaže da lakše pronalaze proizvode koji su im potrebni i koje traže ili pak da se lakše odluče za kupovinu određenog proizvoda.

Važni i zaposleni
Kupci vas stalno ocjenjuju i procjenjuju, vrlo su senzitivni na cijenovne razrede, zato prilikom određivanja strategijie vodite računa koji proizvodi se nalaze na akcijskoj prodaji i šta je vaša kompetitivna prednost u odnosu na konkurenciju. I nemojte zaboraviti zaposlene u okviru prodajnog prostora. Oni svakodnevno komuniciraju sa kupcima. Na koji način to čine?

Kreativna rješenja i vizuelna komunikacija
Svaki prostor ima svoj koncept i svoje zakonitosti. Kretanjem kroz prostor vi

oktobar 2012 www.instore.ba

45

46

oktobar 2012 www.instore.ba

na mjestu prodaje - studija slučaja

Veoma značajan faktor

uLOGA I CILjEVI PLANOGRAMA SE MIjENjAju, A SA NjIMA I IzAzOVI tRGOVACA I dOBAVLjAčA

Kompanije koje ponudu kontinuirano prilagođavaju očekivanjima i potrebama lokalnog kupca i istovremeno efikasno upravljaju prostorom na policama, imaju važnu konkurentsku prednost. Osim toga, održavaju lojalnost kupca i pobjeđuju tamo gdje je najbitnije – na policama.

S

Autor: Pavla Reinhardt, Aldata Solution, www.aldata.com

uština uspjeha trgovaca je u ispunjavanju potreba kupaca, koji su danas bolje informisani i upotrebljavaju moderne tehnologije, koje nude brzu i efikasnu pomoć u kupovini. Bitno je da trgovci prepoznaju njihove potrebe i želje, i svoju ponudu i usluge što bolje približe lokalnim zahtjevima i očekivanjima kupaca. Centralizovana kontrola i optimizacija lanca snabdijevanja već je dokazana praksa svih uspješnih trgovaca. Njihova iskustva pokazuju da dobar menadžment prodaje, prilagođenu ponudu i upravljanje zalihama na policama, možemo da postignemo uvođenjem planograma koji su prilagođeni pojedinačnim radnjama. Upravljanje planogramima, kao rezultat planiranog mikro prostora u radnji je, kao element procesa upravljanja kategorijama, već dugo konstanta svih trgovina i proizvođača. Glavna ideja planiranja polica u radnji je da se koordinira okvir pojedinačne kategorije, zatim prodajni asortiman, prostor rezervisan za svaki artikal, mjesto na polici, broj artikala na njoj, zatim podaci o prodaji za određenu radnju i podaci o kupcima – oni kojima raspolažu trgovac i proizvođač, kao i oni koji su dostupni kroz istraživanja tržišta i navika kupaca. Izrada prilagođenih planograma je u praksi još veliki izazov. I velike svjetske trgovačke kompanije priznaju da uvođenje takvog modela krije mnoge zamke. Troškovi implementacije nisu mali, potrebno je mnogo početnog napora, kako bi se novim načinima prilagodili ljudi, procesi, okruženje i podaci. Osim prilagođenog asortimana i pravila postavljanja robe na

police s obzirom na kupovne navike i očekivanja lokalnih kupaca, kao i implementacije strategije i taktike trgovca, potrebna su i mnogobrojna druga prilagođavanja. Potrebno je prilagoditi logistiku snabdijevanja radnje, internu logistiku u pojedinačnim objektima, potrebno je uvesti automatizaciju naručivanja, zadobiti relevantne i kvalitetne informacije i obezbijediti automatizaciju izrade i održavanja planograma. I baš je izrada prilagođenih planograma jedan od najbitnijih faktora uspješnog zadovoljavanja potreba kupaca, povećane prodaje i optimalnih zaliha na polici.

Razlozi za uvođenje planograma prilagođenih pojedinačnim radnjama
Promijenjeno okruženje Okruženje u kojem živimo konstantno se mijenja, ali promjene su u posljednje vrijeme veće i brže. Ekonomska kriza i nezaposlenost su bez sumnje utjecali na potrošače i trgovce. Kupci su oprezniji i osjetljiviji na cijene, zato je nužno prilagođavanje politike cijena trgovaca kupovnoj moći kupaca. Trgovci moraju da ponude najbolji kvalitet po najpovoljnijoj cijeni i da ponudu kreiraju tako da pokriva potrebe različitih segmenata kupaca. To uspješno rade i uz adekvatnu politiku sopstvenih brendova. Na širem kao i u lokalnom okruženju treba prepoznati nove trendove u kupovnim navikama, kao što su vraćanje kupaca u manje, komšijske trgovine. Novi trendovi su usmjereni i na drugačiji način i brzinu života. Moderne tehnologije su značajno promijenile odnos kupaca prema kupovini. Oni u kupovnom procesu efikasno koriste digitalne tehnologije, internet, mobilne telefone i socijalne mreže, te imaju bolje i transparentne informaci-

oktobar 2012 www.instore.ba

47

je o najboljim proizvodima i ponudi na tržištu. Očekuju da će se trgovci, valjda, tome i prilagoditi. Ako oni kupca na pravi način uključuju u komunikacijski proces, lakše prepoznaju njihove potrebe i koriste njihove ideje, da naprave nove potrebe i prilike. Zadovoljavanje potreba kupaca postala je mantra svakog trgovca, što nije uvijek lako. Znači ponuditi baš to što kupcu treba, tada kada mu treba, tamo gdje mu to treba i na policama, gdje to on očekuje. Znači promjena okruženja diktira drugačije, moderno iskustvo kupovine, visok nivo usluge za kupca, kako u procesu kupovine, tako i kasnije korištenjem kupljenog proizvoda, zatim odgovarajuće (lokalnom kupcu prilagođene) formate trgovina i asortiman, i na kraju odgovarajuće police, gdje je moguće dobiti prave proizvode u odgovarajućim količinama, uređene tako, da ih kupac kupi i ponovo se vrati.

koriste opšti planogrami, koji su napravljeni na pretpostavkama volumena polica, kretanja potrošača kroz radnju, orijentacije proizvoda na policama, koji nisu nužno potpuno tačni i ispravni. Automatsko naručivanje i popunjavanje zaliha radi na principu određenih pravila, među kojima na problem zaliha utječu dva konkretno: prvi je podatak o zalihama, koji se upotrebljava u algoritmu naručivanja i odnosi se na zalihe cijele radnje, a drugi je asortiman, koji je prilagođen grupi radnji, a ne onoj za koju se konkretna narudžba napravi. Automatsko naručivanje i praćenje zaliha na policama povezuje se sa planogramima tako da na jednoj strani unaprijed pruža relevantne informacije o prostoru i lokacijama, a na drugoj ažurne informacije o prodaji i asortimanu pojedinačne trgovine. Integracija sistema u šire informaciono okruženje i podrška automatizacije su zato nužni za uvođenje sistema pripreme specifičnih planograma. Inače, neki proizvodi leže na policama, a oni, koji bi mogli da se prodaju, ostaju u pomoćnim skladištima ili ih sistem ne naručuje. Asortiman Trgovci svoj prodajni asortiman uvijek prilagođavaju potrebama lokalnog kupca, jer opšti, sveobuhvatni asortimani nisu više adekvatni. Kupovne navike se najviše formiraju prema demografskoj situaciji i trendovima, tako da uključuju različite strategije i koordinacione taktike sopstvenih robnih marki i robnih marki dobavljača. Saradnja trgovaca sa dobavljačima i uključivanje kupaca u politiku formiranja adekvatnog lokalnog asortimana je vrlo bitan faktor uspjeha. Jedinstven asortiman za sve trgovine ne koriste ni oni trgovci koji imaju inače samo jedan format trgovina i jedinstvenu, standardizovanu opremu. Uspješni trgovci mogu da formiraju adekvatne prodajne asortimane za grupe svojih radnji sa efikasnom koordinacijom među kupcima, filozofijom i taktikama unapređenja prodaje. Ako je potrebno, ovako formirani asortimani mogu da se nadograde i prilagođenim izuzecima za pojedine radnje. Paralelno s ovim procesom obično se odvija i proces čišćenja postojećih asortimana, postavljanje pravila i izuzeća upotrebe asortimana u prodajnom okruženju. Širenje ponude je bilo i bit će trend u prodajnim objektima, ali trgovci

danas nastoje da sve više zadrže ravnotežu između raznovrsnosti ponude, zaliha i dobiti, na svim nivoima trgovine. Uvođenje takvog modifikovanog pristupa u dizajniranju prodajnih asortimana u praksi znači da se uveća broj planograma, s tim da se postigne neophodna integracija i centralizovana kontrola.

Cilj i svrha uvođenja specifičnih planograma

Trgovci i proizvođači postavljaju različite ciljeve, koje žele da postignu uvođenjem specifičnih planograma i različito tumače njihovu važnost i prioritete. Najčešće mete su: • Povećanje prodaje i smanjenje zaliha; • Priprema takvih planograma, koji će odgovoriti na zahtjeve lokalnih kupaca i istovremeno biti implementirani u pojedinačnoj trgovini; • Omogućavanje sprovođenja strategije asortimana u trgovinama; • Upravljanje promjenama planograma sa što manje dodatnog rada; • Integracija procesa i podataka za olakšan i efikasan rad planogramima; • Sistematično odlučivanje; • Jednostavno, centralno dokumentovanje pravila izrade planograma. Za realizaciju ciljeva i uspješne rezultate potrebno je vrijeme, a iskustva pokazuju da su efekti uvođenja planograma pozitivni. Produktivnost u procesu održavanja polica se u prosjeku uveća za 15 do 20 posto, a upravljanje zalihama za 15do 25 posto, u zavisnosti od kategorije.

Optimizacija zaliha u trgovini Efikasno upravljanje zalihama oduvijek je bila jedna od najbitnijih strategija i izazova trgovaca. Iako većina njih uspješno kontroliše zalihe u skladištima, podaci i iskustvo govore da je upravljanje zalihama na policama još "tvrd orah" za mnoge trgovce. Istraživanje RSR Researcha iz 2011. pokazuje da se u SAD 51 posto trgovaca bori sa nekurentnom zalihom i da 42 posto problema zaliha rezultira iz gubitka od prodaje zbog praznih polica. Praksa pokazuje da je ostajanje bez zaliha proizvoda koje bi mogli prodati i nemogućnost pravovremenog identifikovanja takvih artikala na policama, za trgovce veći izazov nego što se uopšteno misli. Često se događa, da se planogrami, distribuirani u trgovine, ne implementiraju tako kako je isplanirano. Postoji više razloga za to. Planogrami nisu prilagođeni stvarnom prostoru i ostalim specifičnostima u radnjama. Uglavnom se

48

oktobar 2012 www.instore.ba

slovo zakona
LABORAtORIjI zA tEStIRANjE NISu MEđuSOBNO uVEzANI

Kontrola hrane koja sadrži GMO

N

Pripremila: Katarina Sulić

aš zakon u BiH o GMO je usaglašen sa odgovarajućim pravilima i regulativama EU. Dakle, sve što se odnosi na označavanje u EU, vrijedi i za BiH. Pitanje je koliko se testiranja provode u praksi, je li osnovan strah koji dolazi iz medijskih natpisa o primjesama GMO soje, kukuruza itd.? O hrani koja sadrži genetski modificirane organizme vodile su se brojne polemike, a i danas su mišljenja podijeljena. Ne postoji ni znanstveno istraživanje koje je dokazalo povezanost GMO hrane sa oboljenjima kod ljudi, te se uzgaja u više od 50 država. S druge strane, konzumacija iste je počela prije 15-ak godina, pa se ne mogu znati dugoročni efekti. Zagovornici GMO hrane govore o povećanju proizvodnje, gdje adaptirane vrste voća i povrća rastu u svim uvjetima, dok protivnici ne vjeruju u zdravstvenu ispravnost ovih proizvoda. Drugi problem vezan za genetski modificirane sorte je utjecaj kompanija koje su stvorile određeno sjeme. Ko se želi baviti uzgojem određene kulture, mora plaćati npr. Monsantu, dok koristi njihovo sjeme. Inače, protiv Monsanta su u Washingtonu sredinom godine bili organizovani prosvjedi. Pokret Okupiraj Monsanto navodi kako korporacija Monsanto sistemski uništava sva manja poljoprivredna imanja širom zemlje. Njihovom genetski modificiranom sjemenu nemoguće je konkurirati na tržištu hrane. Otkupljuju mala poljoprivredna imanja i šire svoje poljoprivredno poslovno carstvo velikom brzinom. U BiH, zemlji sa nepuna 4 miliona stanovnika, poljoprivrednici zasad ne moraju strahovati od uzgoja GMO voća i povrća. Realan problem kod nas je tretiranje svakojakim pesticidima u sumnjivim količinama. Znanstvenici koji proučavaju GMO, tvrde kako je sigurnije jesti na primjer GMO paradajz, nego onaj s tržnice.

Agencija za sigurnost hrane BiH osnovala je četiri laboratorija za kontrolu genetski modificiranih organizama (GMO), na institutima u Banjoj Luci, Mostaru i Sarajevu, te pri Institutu za genetički inženjering Sveučilišta u Sarajevu.
Inače, najveći broj GM varijanti ima kukuruz i uglavnom su to modifikacije koje dovode do rezistencije na herbicide i/ili na insekte. U kvantitativnom smislu, najčešće uzgajana GM kultura je GM soja. Potom slijede uljana repica, pamuk, krompir i riža. Najčešće, pozitivan nalaz na GMO nalazi se u hrani za životinje (stoka i perad) koja uglavnom sadrži kukuruz, soju i/ ili uljanu repicu.

Genetski modificirane biljke 1984. Prva genetski modificirana biljka – duhan. 1986. Prva službena ispitivanja poljoprivrednih GM biljaka. 1994. Na tržištu SAD prva GM biljka – paradajz. 1995. U SAD se počinju uzgajati GM sorte pamuka, soje, kukuruza. Genetski modificirane životinje Genetska modifikacija na mišu u kojem je sintetiziran hormon štakora urađena je 1982. godine. Genetski testovi na životinjama su teški, slabo učinkoviti, nepredvidljivi i skupi. Ciljevi su: bolji prirast, redukcija masti u mesu, izmijenjen sastav mlijeka...
Kada neki tip genetičkog organizma koji se naziva event ili specifični slučaj transformacije dobije dozvolu za određeni vid upotrebe, onda se radi testiranje. Ukoliko se konstatuje njegovo prisustvo u koncentraciji većoj od 0,9 posto, onda to mora biti naznačeno na deklaraciji. Ukoliko nema dozvolu za promet, a nađe se u nekoj namirnici ta namirnica se uklanja sa tržišta. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju obuhvata sveukupni naučni i stručni rad u ostvarivanju funkcije nosioca razvoja genetičkog inženjerstva i na njemu bazirane

oktobar 2012 www.instore.ba

49

U BiH poljoprivrednici zasad ne moraju strahovati od uzgoja GMO voća i povrća. Realan problem kod nas je tretiranje pesticidima u sumnjivim količinama. Znanstvenici koji proučavaju GMO, tvrde kako je sigurnije jesti na primjer GMO paradajz, nego onaj s tržnice.
biotehnologije u BiH. Dr. Adaleta Durmić Pašić, znanstveni saradnik i šef laboratorije za sigurnost hrane je kazala kako su u dosadašnjem periodu nailazili na uzorke pozitivne na GMO komponente, kako u hrani tako i u hrani za životinje. Ipak, broj pozitivnih uzoraka nije bio visok (< 5 %). “Moram naglasiti da je ova oblast veoma dinamična i da je u periodu 2004-2012 godine došlo do bitnih promjena u preporučenoj metodologiji, a time i senzitivnosti i specifičnosti testova. Naša laboratorija prati promjene u mjeri koju nam dozvole raspoloživa financijska sredstva. Metode koje primjenjujemo su kompatibilne sa metodama koje preporučuje Referentna laboratorija za GMO hranu i hranu za životinje EU (EURL-GMFF). Mi smo u dosadašnjem periodu testirali blizu 500 uzoraka različitog tipa – brašno, griz, tjestenina, hrenovke, paštete, keks, smoki... Pozitivnih uzoraka je bilo ispod 5%“. U BiH nema još uvijek dozvoljenih GMO. Niko nije donio zakon za stavljanje istih na tržište. Kad kompanija podnese zahtjev za tip soje ili kukuruza, postupa se po pravilniku (ide se u proceduru procjene rizika, po savjet potrošača, utjecaj na okolinu i sl.). U EU tu procjenu radi EFSA (European food safety agency), a pandan u BiH je Agencija za sigurnost hrane. Tehnički, na tržištu se ne smije naći GMO i sve što se pronađe bi trebalo biti uklonjeno sa tržišta. Problem u BiH je što uprkos postojanju ovlaštenih laboratorija i stručnoj edukaciji uposlenih, sistem testiranja nije uvezan. Razlog su, pojašnjava dr. Pašić, administrativne prepreke. Problem je što treba izglasati budžet, a po kalkulaciji da bi bilo koji od naših osposobljenih laboratorija radio samo detekciju potrebno je oko 70.000 KM u startu reagenasa, proba i sl.

Šta je GMO?
Genetski modificirani organizam (GMO) je organizam kod kojeg je genetska informacija izmijenjena na neprirodan način. Genetski modificirani oprganizam (GMO)je organizam transformisan uvođenjem jednog ili više transgena ili modifikacijom postojećih gena. GM hrana je genetski modificirana hrana. Hrana koja sadrži sastojke iz GMO. (Europska Komisija, 1990)
“Od stupanja na snagu Zakona o GMO (mart, 2009) konstatovali smo manji broj GMO pozitivnih nalaza u BiH. Naime, sa stupanjem Zakona na snagu uvoznici imaju obavezu, uz podatke o higijenskoj, fizičkohemijskoj, mikrobiološkoj ispravnosti, tražiti i podatke o GMO statusu. Zakon o GMO poznaje princip sljedivosti te se roba deklarirana non-GMO (naravno iz provjerljivih izvora) priznaje kao takva“, navodi dr. Pašić. GMO kukuruz izaziva nove polemike. Naime, istraživanje pokazalo kako je isti ispitivan na glodarima, uzrokovao brojne tumore i skratio životni vijek, no EFSA je istraživanje ocijenila kao znanstveno neutemeljeno. Unatoč tome, Francuska vlada je stavila privremenu zabranu uvoza, a mjere su pooštrili Bugarska i Rumunjska. Dr. Pašić objašnjava kako svaka država ima pravo na određenu autonomiju i donošenje restriktivnijih zakona. Zakon o GMO BiH je u potpunosti usklađen sa propozicijama EU tako da predviđa proceduru za odobravanje uzgoja i uvoza GMO. Međutim, u BiH još uvijek nije podnesen niti jedan zahtjev za bilo kakve postupke vezane za GMO.

50

oktobar 2012 www.instore.ba

category management
tAKtIčKI INStRuMENtI uNAPREđENjA POSLOVANjA

Taktike kategorije proizvoda (II dio)
Kako privući pažnju potrošača i prodati svoj proizvod? Ne ulazeći u raspravu o bitnosti cijene, kvaliteta, snage određenog brenda/privatne robne marke, možemo reći da najveći izgled imaju proizvodi koji prvi privuku pažnju kupca. u tome vam pomažu promocije, pažljivo izlaganje na maloprodajnim policama i njihovo plansko snabdijevanje.
Autor: darko Vaselić, Business development Manager, BiH, Makedonija, Albanija i Kosovo, johnson&johnson

P

romocija, kao taktički instrument unapređenja poslovanja, postaje sve bitnija u sektoru robe široke potrošnje. Upravo zbog toga, za svaku kategoriju se definiše polugodišnji/godišnji plan promotivnih aktivnosti. Na ovom planu, vrlo tijesno sarađuju dobavljači i maloprodavci, iz prostog razloga što većinu promotivnih aktivnosti finansiraju dobavljači a odvijaju se u maloprodavčevim objektima. Generalno, promocije u maloprodajnim objektima možemo podijeliti na tri grupe: • sključivo prodajno orijeni tisane (npr. cjenovni popust pri kupovini ili kupi dva proizvoda i dobijaš treći gratis…); • isključivo za gradnju brenda/ imidža (npr. degustacije ili dijeljenje uzoraka bez poziva na kupovinu); • ombinacija prethodna dva k vida (npr. kupi dva proizvoda i dobijaš određeni brendirani poklon koji ostaje potrošaču i podsjeća ga na brend). Promocije su, najčešće, komunicirane krajnjem potrošaču putem displeja u samom

objektu, promo djevojaka i/ ili kataloga koje izdaje maloprodavac. Sve češće, značajnije promocije, se komuniciraju i putem ATL sredstava informisanja. Za potrebe učinkovite promocije, postavljaju se sljedeća pitanja, odnosno provode sljedeće analize: • oje promocije su konzik stentne sa ukupnom strategijom i ulogom kategorije? • ako targetirana grupa k potrošača odgovara na promociju? • koji su glavni razlozi zbog kojih će potrošač pozitivno reagovati na promociju? • a li će promocija privući d nove potrošače date kategorije proizvoda? • a li promocija gradi lod jalnost prema kategoriji ili je erodira? • ako će reagovati konkurenk ti? • akvi finansijski rezultati k se očekuju (prodaja, profit, tržišni udio…)? • naliza promocije u odnoa su na slične aktivnosti konkurencije? Česte cjenovne promocije koje krajnjim potrošačima nude veće cjenovne popuste, u pravilu, erodiraju lojalnost krajnjih potrošača. Na ovakav način potrošači stvaraju naviku da kupuju date proizvode samo kada su na promocijama. Ovo je, pogotovo, izraženo kod proizvoda koji nemaju visoku frekvenciju kupovine. Isto tako za više cjenovno pozicionirane brendove je potrebno izbjegavati česte cjenovne promocije. Razlog za navedeno je, da potrošači datih brendova nisu previše cjenovno osjetljivi i sniženje

Uloga potkategorije Unapređenje transakcija

Unapređenje saobraćaja

Generisanje profita

Kreiranje uzbuđenja

Opšti taktički pristupi promociji potkategorije Primijeni promocije u prodavnici kako bi podstakao potrošače na kupovinu većih pakovanja ili kvalitetnijih artikala. Pomoću promocije omogućiti unakrsni merčendajzing (prodaje). Često oglašavaj prodaju proizvoda visoke lojalnosti i penetracije po neodoljivim cijenama. Potrošaču ponudi uštedu ili neku drugu vrijednost za ponovni dolazak u prodavnicu, to bi trebalo da bude dio kontinuelnog programa. Limitiraj promocije na artikle sa natprosječnim profitom. Pomoću promocije omogući unakrsni merčendajzing (prodaje) za visoko maržirane artikle. Koristi sredstva promocije koja se ne oslanjaju na cjenovna sniženja. Odaberi nove/uočljive proizvode koje podržava dobavljački marketing. Angažuj sredstva koja podstiču uzbuđenje potrošača. Promocije organizuj na najboljim lokacijama u prodavnici.

Tabela 1. Ilustracija opštih smjernica promotivnih akcija po ulogama potkategorija

cijena im ne znači previše. Za te brendove su prihvatljivije image building promocije i tematske promocije. Potrebno je imati na umu da redovni kupci premium brendova žele određenu vrstu ekskluzivnosti. Kod premium brendova je prihvatljivije potrošačima ponuditi veće pakovanje proizvoda po cijeni manjeg pakovanja, nego sniziti cijenu na polici. Ilustracija opštih smjernica promotivnih aktivnosti prema ulogama kategorije je vidljiva u tabeli 1. Izlaganje na maloprodajnim policama postaje u zadnjim godinama sve bitniji dio programa marketing miksa u industriji robe široke potrošnje. Jasno je da svako ko je zaposlen i raspolaže određenim budžetom za redovne kupovine, ima sve manje vremena za obavljanje kupovina, te da sve više utjecaja ima maloprodajno mjesto i ponuda unutar mje-

sta gdje se kupovina stvarno obavlja. Ovo pogotovo, ako se pođe od činjenice da u nedostatku vremena za obavljanje kupovina, najviše trpe spiskovi koji se sastavljaju prije ulaska u radnju. Znači, sve veći dio kupovina postaje impulsivan i podložan utjecaju na prodajnom mjestu. Kratki period vremena koji potrošač provede pred policom u potrazi za proizvodom koji će kupiti se zove trenutak istine. U tom kratkom intervalu vremena najveću šansu za kupovinu imaju oni proizvodi koji privlače pažnju potrošača. Ne ulazeći u raspravu o bitnosti cijene, kvaliteta, snage određenog brenda/privatne robne marke, možemo reći da najveći izgled imaju proizvodi koji prvi privuku pažnju kupca. Zbog toga se ulažu veliki napori u ostvarivanju fer udjela na polici. Pod ovim fer udjelom se podrazmijeva udio na polici jednak udjelu na tržištu.

oktobar 2012 www.instore.ba

51

Mnogi dobavljači, kao ciljeve udjela na polici, postavljaju udio na tržištu plus određeni procenat (npr. 3-5%). Za privlačenje pažnje potrošača je važna primarna i sekundarna komunikacija. Primarnom komunikacijom se pokušava sa veće udaljenosti sugerisati potrošaču da je baš tu kategorija i da su baš tu određeni proizvodi u kategoriji. Ovo se postiže dominacijom jedne boje na pakovanju za sve proizvode jednog brenda u kategoriji. Na taj način, složeni proizvodi istog brenda u jedan jasan blok, postaju primjetni sa veće udaljenosti i već tada mame poglede potrošača. Tako na primjer, brend Carefree svojom pink bojom se ističe u odnosu na konkurenciju i na ovaj način postaje brend koji označava ovu kategoriju (sign-post brand). Sekundarnom komunikacijom se daju kupcu potrebne informacije sa male udaljenosti (do tri metra). Takvo izlaganje na polici koje omogućava lako snalaženje kupca pred policom, znatno povećava vjerovatnoću kupovine. Na ovaj način se gradi imidž premium mjesta za kupovinu. Pod tim se podrazumijeva jasno svrstavanje proizvoda u kategorije kojima pripadaju, vertikalno slaganje u brend blokove, horizontalno slaganje po režimima upotrebe, a kategorije koje su podložne unakrsnoj kupovini izlažu se jedna do druge (cross merchandising)… Procenat neplaniranih kupovina varira od kategorije do kategorije, ali se, generalno, može zaključiti, da se on povećava za skoro sve kategorije iz industrije robe široke potrošnje i da znatno utječe na poslovanje kako maloprodavaca tako i dobavljača. Shodno navedenom, ako postoji situacija u kojoj kupac dolazi u radnju sa pripremljenim spiskom, na tom spisku se nalazi veliki broj proizvoda gdje
1

nisu unaprijed definisani brendovi (obično se navede npr. šampon, grickalice, deterdžent za veš itd.) što i u ovakvoj konstelaciji daje veliki značaj utjecaju unutar prodajnog objekta. U svrhu postizanja kvalitetnijeg izlaganja na policama maloprodaje, menadžeri kategorija maloprodavaca i menadžeri kategorija dobavljača postavljaju sljedeća pitanja: • a li izloženost na policama d odgovara potrebama ciljnih potrošača i da li se čini logičnim i prihvatljivim? • a li je izloženost konzistentd na sa dodijeljenom ulogom, strategijama i ciljevima iz karte ciljeva. Da li se na ovaj način maksimizira profit, prodaja…? • a li to diferencira prodajne d objekte u odnosu na konkurenciju? • a li to osnažuje širinu asord timana i cjenovni imidž koji se nastoji postići? • oji je potencijal za outk of-stock situacije i da li će potrošači kupiti supstitut ili će otići iz radnje bez kupovine? • a li je realno da se pojave d problemi u implementaciji? • dje u okviru prodajnog obg jekta trebamo postaviti kategoriju kako bi maksimizirali njene rezultate i rezultate čitavog prodajnog objekta? • oji nivo usluge implicira k ovakvo izlaganje? • ako konkurenti izlažu katk egoriju? • oji je out-of-stock prosjek u k kategoriji na tržištu?

Uloga potkategorije Unapređenje transakcija

Opšti taktički pristup izlaganju potkategorija na prodajnim mjestima Izlaganje na policama trebalo bi da usmjerava pažnju potrošača na skuplje artikle. Miješanje/kombinovanje skupljih artikala, kako bi se povećala izloženost potrošaču i kupovina. Unapređenje Kvalitet lokacije, uz dodjelu aktuelnog prostora u saobraćaja kategoriji. Ukupno izlaganje bi trebalo da bude atraktivno, tako da se potrošači vraćaju u prodavnicu. Poseban naglasak na segmentima artikala sa izraženom lojalnošću. Generisanje profita Planogram bi trebalo da usmjerava pažnju potrošača na artikle sa većom maržom: - treba kapitalizovati na proizvodima impulsnih kupovina; - lociraj kategorije s većom maržom u prolaze sa velikim saobraćajem potrošača. Razmotri kombinovanje/miješanje skupljih artikala kako bi se povećala izloženost potrošaču i kupovina. Maksimalizuj vidljivost privatne marke i visokoprofitabilnih artikala/segmenata. Tabela 2. Ilustracija opštih smernica izlaganja proizvoda potkategorija

Izvodiv model opredjeljuje postojanje centralnog sladišta maloprodavca. Ako je maloprodavac izgradio svoje distributivno skladište on će nastojati da u pregovorima izdejstvuje popunjavanje polica putem centralnog skladišta. Za datu uslugu on će tražiti određenu nadoknadu, a dobavljače će pritiskati da prihvate dati način. Kritičan moment kod operacionalizacije ovog modela je upravljanje out-of-stock situacijama. Naime, pokazalo se da se ovdje out-of-stock situacije javljaju, češće, nego u direktnom snabdijevanju maloprodajnih radnji.

Snabdijevanje maloprodavca od strane proizvođača ili njegovog distributera je, uglavnom, pitanje ekonomije obima proizvođača na dotičnom tržištu. Naime, ako je proizvođač dovoljno snažan da drži troškove sopstvene distribucije na Opšte smjernice za izlaganje onom procentu koji bi, inače, proizvoda u zavisnosti od ulo- davao distributeru kao naga podkategorija, su predstav- doknadu, onda je opravdano ljene u tabeli 2. osnivanje vlastite distribucije. Ovo podrazumijeva da novoSnabdijevanje polica maloprodavca od strane proizvođa- snovana distribucija proizvoča, može uključivati (kao među đača ostvaruje iste ili veće perelemente) distributera i cen- formanse distribucije, oličene tralno skladište maloprodav- u broju vrata, brzini dostave, ca. Varijacije ovih elemanata, brzini ulistanja novih artikala uključenih u proces snabdije- itd. vanja, daje četiri moguća mo- Pitanja i analize koje se provedela snabdijevanja. de u slučaju donošenja odluka

o popunjavanju polica su: • a li se postiže maksimalna d efikasnost u procesu dopremanja proizvoda do maloprodajnih polica? • a li su iscrpljene sve mogućd nosti za unapređenje procesa logistike? • a li se upotrebljava ABC d metoda analize pri donošenju odluka? • a li se zajedno sa dobavljačid ma planiraju promotivne aktivnosti i posljedično tome, aktivnosti na popunjavanju polica? • a li se radi na unapređenju d čitavog lanca vrijednosti ili se samo nastoje prebaciti troškovi na partnera u lancu vrijednosti? Taktike snabdijevanja proizilaze iz strategija snabdijevanja, o kojima je bilo više riječi u jednom od prošlih tekstova. Najbolji primjer izvrsnosti na polju strategija snabdijevanja predstavlja Wal-Mart koji postiže ogromne uštede u troškovima snabdijevanja, što mu omogućava postizanje konkurentske prednosti u odnosu na druge maloprodavce. U posljednje vrijeme se prepoznaje važnost logistike za ukupno poslovanje i u našoj regiji, tako da čak pojedine obrazovne institucije pokreću studijske programe koji obrazuju menadžere logistike.
Literatura: Bogetić P. Z.: “Menadžment kategorije proizvoda”, Data status, Beograd, 2007. www.logisticsviewpoints.com

Ovo se naziva prvi moment-of-truth. Drugi je proces potrošnje i zadovoljstvo ili nezadovoljstvo koje se javlja u procesu potrošnje/ upotrebe proizvoda. Treći moment-of-truth je prilikom ponovljene kupovine proizvoda iz iste kategorije, odnosno, da li ćemo imati ponovo kupovinu istog proizvoda ili će potrošač kupiti konkurentski proizvod.

52

oktobar 2012 www.instore.ba

inPromocije
Nivea Fashion Week Sarajevo - Nestle žitarice
U periodu od 08.10.-10.10.2012 godine održan je 29. Nivea BH Fashion Week Sarajevo, u organizaciji Udruženja manekena i modnih kreatora BiH i izvršnoj produkciji modne agencije Abc Models Sarajevo. Nakon Sarajeva, 29. Nivea BH, Fashion Week bit će održan u Banja Luci, a potom i u Tuzli. I ove godine Nestle žitarice su podržale sedmicu mode i učestvovale sa podjelom Fitness samplinga.

Klas - Farmer hljeb
Prateći europske trendove zdrave ishrane, Klasovi tehnolozi su prema starim izvornim recepturama proizveli poseban hljeb na bazi cijelih zrna pšenice i raži, bogatih vlaknima i vitaminima, koji s ponosom nosi ime Farmer. Farmer sadrži cijela zrna pšenice i raži, pa samim time ima povećan sadržaj vlakana koja organizmu daju osjećaj sitosti i djeluju okrepljujuće. Cijela zrna pšenice i raži imaju veći udio vitamina (skupine B i E) i minerala (željezo, fosfor, kalcij). Ovaj hljeb je namijenjen onima koji žele dugovječan zdrav život, a njegova prednost je i produženi rok trajanja koji potrošačima omogućava svježinu do posljednje mrvice. U toku mjeseca oktobra u Sarajevu i Mostaru, organizovana je promocija/degustacija Farmer hljeba.

Donat
Visokomineralizovana, prirodna mineralna voda Donat Mg sadrži puno magnezija i vrlo malo kuhinjske soli. Ukupna dnevna količina, ali i način pijenja moraju biti prilagođeni poteškoćama kako bi ih Donat Mg što efikasnije olakšao. U prodajnim objektima u BiH u mjesecu oktobru i novembru održat će se promocije prirodne mineralne vode Donat Mg. Ljubazne promoterke, pored edukativnog informisanja o sastavu i djelovanju Donat Mg, vjerne potrošače su i nagrađivale prigodnim poklonima. Svakom kupacu koji je kupio Donat Mg u vrijednosti od 3l,

Zbunjola (možeš staviti dvije fotke)
Sarajevska mljekara Milkos osnovana je 1953. godine i najstariji je proizvođač mlijeka i mliječnih prerađevina u BiH. Danas Milkos važi za jednu od najmodernijih mljekara u regiji i šire, radi po europskim i svjetskim standardima i normama kvaliteta i zapošljava mlad i stručan kadar. U mjesecu oktobru Milkos je promovisao svoj brend čokoladnog mlijeka Zbunjola. Promocije je organizovane u sarajevskim trgovačkim objektima. Mehanizam promocije je bio sljedeći: kupovinom jedne Zbunjole i još jednog bilo kojeg Milkos proizvoda, najmlađi kupci su nagrađeni Zbunjola sveskom i rasporedom časova.

promoterka je uručila grebalicu te je mogao osvojiti Donat toster, kišobran ili bocu Donat Mg 0,5l. Donat Mg- za zdravlje!

oktobar 2012 www.instore.ba

53

54

oktobar 2012 www.instore.ba

u maloj radnji: predstavljamo STR

Kod Anesa- ljubaznost prije svega
Ljubaznost prije svega, srdačnost i dobrosusjedski odnosi jedna su od temeljnih odrednica svih balkanskih naroda. tako i svako uspješno poslovanje na ovim prostorima, naročito ako se radi o "malim biznisima" teško da će uspjeti baš bez tih odrednica.
Pripremila: Martina čavara

Vlasnik: Aldijana Bilal Naziv radnje: Anes Kvadratura: 17 m2 Adresa: Vinka Šamarlića 17, Lužani, Ilidža Broj zaposlenih: 2 Obližnji trgovački centri: Konzum, udaljen 100 m, Amko

sve veći broj tržnih centara u okolici. Sa svojih 1.500 artikala kojima raspolaže ova radnja je bazirana na zadovoljenju osnovnih, kućanskih potrepština. “Da smo slušali druge, nikada ne bismo otvorili radnju na ovome mjestu”, započela je s pričom Aldijana. Naime, na ovom mjestu ranije je postojala radnja istoga tipa, ali je uslijed nedostatka posla zatvorena. Svaki početak je težak i naravno, nije bilo lako pokrenuti posao i opstati na konkurentnom tržištu s radnjom koja baš i nije "na ruku". “No, sve se može kad se hoće”, objasnila nam je vlasnica, “uz puno volje i truda”. Nedugo nakon što su krenuli s poslom u blizini od 100 m

“U

vijek može bolje!”, kazala nam je vlasnica male radnje u ilidžanskom naselju Lužani kada smo je pitali da li je zadovoljna poslovanjem. Objasnila nam je kako je u osnovi ipak zadovoljna u odnosu na kupovnu moć stanovništva te

otvoren je Konzum što je donijelo još jednu otežavajuću okolnost. Ipak Anes nije klonuo, naprotiv, dio posla je čak bolje krenuo. “Nešto kupaca smo dobili, nešto izgubili. Neki kupci sada krenu prema Konzumu, pa vide radnju, dođu, uporede cijene i ipak izaberu kupnju kod nas!”. “Posebna ponuda” ove male radnje je uvijek svježe, kvalitetno i jeftinije voće i povrće koje se dobavlja gotovo svaki dan, a ponuda je zaista šarolika. Međutim, kupovna moć stanovništva uopšte, kao i sve manja potrošačka korpa uzimaju svoj danak. To se naviše može primjetiti po izboru namirnica, pojasnila nam je Aldijana. “Sve više se kupuju samo osnovne namirnice. Nekad su ljudi uzimali mango, sad kupe krušku. Ko je uzimao grožđe, sada uzima jabuku...”. Veresija je također prisutna u poslovanju ove male radnje. Kako kaže gospođa Aldijana, napravljena je selekcija i na veresiju kupuju isti kupci, uglavnom penzioneri kojima je teško preživjeti mjesec s tako malim primanjima: “A mi rado pomognemo, koliko možemo, i zaista nemamo problema u vidu povratka novca i slično”. Manju mogućnost poslovanja u odnosu na tržne centre, kod Anesa vide kroz nedostatak reklamiranja. No, ako zaista postoji volja za rad, svaka mala radnja može poprilično parirati tržnim centrima, smatra Aldijana. “Male radnje imaju dušu, mi imamo kupce koji

dođu da bi se ispričali s nekim, da bi se pojadali, ostanu 15 minuta, i kupe, recimo samo čokoladu.” Osim toga, u tržnim centrima često se korpa popuni nepotrebnim stvarima, dok u malim radnjama nećemo doći u napast kupiti višak stvari: “Daj nam nešto za doručak, paprike za ručak, nešto slatko zatim i Colu da zalijemo! To je mala radnja!”. Anes ipak ima svoju stalnu klijantelu. To u lokalni kupci, koji već godinama kupuju ovdje. Oni dolaze svakodnevno, uglavnom po određene namirnice, već prilagođeno vlastitom džepu. Pa se po njima i ravna nabavka robe. “Takvi kupci će proći pored bilo kojeg tržnog centra ili lokalnog granapa i i kupiti ovdje”, rekla nam je Aldijana, a za ukazano povjerenje, dobit će ljubaznost i pristupačne cijene!

oktobar 2012 www.instore.ba

55

56

oktobar 2012 www.instore.ba

u maloj radnji: kako opremiti radnju
PRAVILNO IzLAGANjE VINA u tRGOVINAMA

Sve je to od dobrog vina
Mala prodavnica često nema dovoljno prostora za postavljanje više različitih polica za izlaganje vina, pa bi najidealnije rješenje bilo postavljanje kombinovane police za izlaganje različitih kategorija vina.
Autor: Miodrag dimić, direktor razvoja,Speccon d.o.o. Beograd misa@speccon.rs

zatvaračem ili gumenim čepom. Njihov kvalitet i način zatvaranja boce diktiraju izlaganje u vertikalnom položaju. U tom položaju bi trebalo, također, izlagati i pjenušava kao i neka specijalna vina sa navedenim vrstama zatvarača. Ovakva polica ne bi trebalo da bude šira od 800 mm, sa pet depoa izlaganja i ukupne visine do 2.000 mm, te dubinom do 500 mm može primiti između 220 i 240 boca od 0,75 l. Vrhunska, predikatna i arhivska vina, te sva vina koja imaju barik porijeklo zahtijevaju položaj kojim se omogućava kvašenje plutanog čepa. Taj položaj je kos ili horizontalan po dubini ili širini boce. Police za ova vina su drugačije konstrukcije. Nisu dublja od 380 mm i uobičajeno su projektovana tako da imaju red koso položenih vina u jednom depou, a ispod njih u vodoravnim uskim depoima poredane su boce vina izložene ispod pokaznog vina. Uobičajena visina ovakvih polica je oko 1.85 m, a širina ne bi trebalo da prelazi 1 m. U ovaj tip polica se može smjestiti između 100 i 140 boca vina. Mala prodavnica često nema dovoljno prostora za postavljanje više različitih polica za izlaganje vina, pa bi najidealnije rješenje bilo postavljanje kombinovane police za izlaganje različitih kategorija vina. U zavisnosti od prodajnog asortimana, određeni broj depoa na polici bi bio isprojektovan za vertikalno, koso ili horizontalno izlaganje vina. Vrhunska skupocjena vina se mogu izlagati u zatvorenim

vitrinama koje čine sastavni dio police za izlaganje vina. Na taj način bi prodavač uspostavio direktnu kontrolu nad prodajom vrhunskih proizvoda koje ima u svom prodajnom asortimanu. U maloj prodavnici bi od značajne pomoći u vezanoj prodaji vina bile mobilne police sa maksimalnim asortimanom do 40 boca. Takve police se mogu pozicionirati u blizini delikatesne vitrine koja u svom asortimanu sadrži proizvode kompatibilne konzumiranju vina i na taj način pospješiti prodaju. Ostrvske

police za izlaganje vina se mogu pozicionirati bilo gdje u prostoru i veoma su pogodne za impulsivnu ili akcijsku prodaju. Ukoliko prodavnica zaista oskudijeva u prostoru, moguće je horizontalno izlaganje boca po širini na nekom od stubova ili bokova polica kao i na uskim slobodnim površinama zida. Idealan način za sticanje povjerenja mušterija i konkurentnosti je organizovanje raznih promotivnih akcija ili degustacija koje prodavaču omogućuju da uspostavi čvršću vezu sa kupcima. Za takve prilike su pogodne promo police u kojima se pored vina može izlagati i vinski asesoar kao što su čase, otvarači i razni vinski setovi. Promo polica može biti zidna ili ostrvska i u svom sklopu ima radnu površinu na kojoj se mogu servirati vina za degustaciju. Sve što je potrebno za serviranje vina se već nalazi u promo polici, pa je taj proces izuzetno olakšan prodavaču. Degustacije vina je poželjno upotpuniti sa degustacijom vinu kompatibilnih proizvoda, koji također mogu biti servirani na promo polici. U svakoj prodavnici koja u svom asortimanu ima vina koja moraju da se izlažu u vodoravno-kosom položaju neophodne su i police od drveta. Osim što obezbjeđuju kvalitet smještaja vina, daju prirodan ambijent proizovdu, psihološki stavljaju do znanja kupcu da se poštuju njegove potrebe, te da će za svoj novac dobiti proizvod čiji kvalitet nije narušen nepravilnim izlaganjem u prodajnom prostoru.

ino kao fermentisani proizvod živi svoj život do trenutka dok ga neko ne ispije. Da bi se očuvao njegov identitet u fazi prodaje potrebno je pridržavati se osnovnih načela njegovog izlaganja i zaštite. Ne smije biti izložen sunčevoj svjetlosti, niti direktnoj unutrašnjoj rasvjeti. Ne smije biti blizu izvora toplote. Potrebno mu je obezbijediti što ujednačeniju temperaturu izlaganja. Ukoliko ima plutani zatvarač ne smije se izlagati u vertikalnom položaju.

V

Police za izlaganje vina
Police za izlaganje vina su klase selfservice - samouslužne. Za malu prodavnicu su preporučljive zidne police. Od asortimana vina koje se prodaje zavisi i vrsta police koja će se upotrijebiti. Vina nižih cijena pripadaju klasi stonih vina, stonih vina sa kontrolisanim porijeklom i kvalitetnih vina kontrolisanog porijekla. Uglavnom su zatvorena krunskim, twist-off

oktobar 2012 www.instore.ba

57

su potencijalno zainteresovani da kupe. To je razlog zbog koga police za vino ne smiju biti blizu kasa, a oko njih se mora obezbijediti dovoljno prostora da ostali kupaci mogu nesmetano prolaziti. Ne može se očekivati da će u maloj prodavnici raditi sommelier, niti da će neko od osoblja biti dobar enofil. Taj problem se ipak može posredno prevazići. Uz policu za vino se može postaviti vinska karta sa detaljnim opisom kvalitetnih vina koja su u prodajnom asortimanu.

Izlaganje vina
Vječiti problem prodavača je na koji način sortirati vina, a kupca kako najlakše odabrati vino željenog bukea, odnosno ukusa. Najlogičnije razvrstavanje je na bijela, rose i crvena vina. U okviru njih na vina istog sortnog porijekla: Rizling, Pino, Game, Chardone... Ali gdje pozicionirati more ostalih vina iz kategorija bisernih, žutih, pjenušavih ili aromatizovanih, a poseb-

no vina od autohtonih sorti iz drugih zemalja koja su sve prisutnija na tržištu? Za sada neprevaziđen problem je kako pozicionirati vina po slasti. Poznato je da žene više preferiraju poluslatka, slatka i pjenušava vina. Kako je ukus kupaca vina uglavnom izgrađen, i prije kupovine opredijeljen za određenu vrstu ili čak i brend, oni će se uvijek najviše zadržavati kod ovih polica čitajući deklaracije vina koja

zarada i najmanja. Pogodno i isplativo rješenje bi bilo opremanje male prodavnice sa kombinovanom policom za vino u kojoj se na adekvatan način mogu izlagati različite kategorije vina. Mala prodavnica ne treba da ima asortiman veći od 40 etiketa. On mora da bude izbalansiran tako da sadrži vina sa najviše tri cjenovne kategorije. Najbolje je opredijeliti se za određen – manji broj proizvođača, kako bi se kupci navikli da to vino mogu uvijek kupiti u toj prodavnici. Ako kupac ima saznanje da željeno vino uvijek može kupiti kod vas u prodavnici, da je uvjeren da vodite računa o njegovom kvalitetu, onda neće izostati ni vezana kupovina, jer vino se pije uz hranu, najviše uz delikatesne proizvode kao što su sir, pršuta, masline...

unapređenje prodaje
Mala prodavnica ima najveći problem sa prodajom vina. Uvriježeno je mišljenje da u njoj vina stoje dugo, da su neadekvatno izložena, zbog čega im je kvalitet narušen. Zbog toga se prodavači uglavnom okreću prodaji stonih, manje kvalitetnih vina na kojima je

c uspesnogvanja! Klju slo

recepta

Vaseg po

POLIMARK STONI MARGARIN 250g Bar kod: 8600005010312 Skladištenje: 5°C-15°C Transportna kutija: 12 komada

PODRŠKA PRODAJI POSM PROMOCIJE TVC

NOVEMBAR

DECEMBAR

58

oktobar 2012 www.instore.ba

društvena odgovornost
GLOBALNI PROjEKAt KOMPANIjE NEStLé

Društvena svijest o pravilnoj prehrani
švajcarska kompanija Nestlé kroz svoje mnogobrojne projekte pokazuje svoj društveno-korisni rad. Pilot projekat Zdravo u našoj zemlji je samo nastavak ranije započete Nestlé školske atletske lige. Oba ova projekta su dio globalne Nestlé inicijative pod nazivom Healthy Kids čiji je edukacija učenika osnovnih škola o pravilnoj prehrani i neophodnoj fizičkoj aktivnosti organizma kod djece školskog uzrasta.

K

Pripremio: Mario trojer

ompanija Nestlé Adriatic je u Sarajevu predstavila pilot projekat Zdravo čiji je cilj educiranje učenika osnovnih škola o zdravim životnim navikama s fokusom na pravilnu prehranu i važnost svakodnevnog bavljenja tjelesnom aktivnošću. Pilot projekat rezultat je saradnje Atletskog saveza BiH i kompanije Nestlé Adriatic, a realizuje se u osam osnovnih škola iz Banja Luke, Sarajeva, Tuzle i Zenice te obuhvata 550 učenika sedmih razreda. „U našu poslovnu strategiju, utkano je da doprinosimo društvenoj zajednici. Posebnu pažnju posvećujemo našim najmlađima. Zahvaljujući našoj ekspertizi, spoznali smo probleme vezane uz prehranu, posebno uz pretilost“, riječi su Jasmina Kukuljca, direktora prodaje Nestlé Adriatic BH.

sporta i znanja. Nagradu za sport dobit će škola čiji su učenici na minuloj Nestlé školskoj atletskoj ligi ostvarili najbolje rezultate. Nagradu za znanje dobit će škola čiji učenici pokažu najbolje rezultate prilikom anketiranja o zdravim navikama. Prema iskustvu iz zemalja u regiji, projekat je utjecao na povećanje informisanosti i znanja djece o zdravim životnim navikama za 20 posto, stavovi djece prema zdravim životnim navikama promijenjeni su u pozitivnom smislu za 15 posto, ali se i kod ponašanja djece, iako se to nije očekivalo u kratkom vremenskom periodu, primjetio pozitivni pomak od 10 posto. „Navike stečene u djetinjstvu ostaju za cijeli život i imaju velikog utjecaja na zdravlje u odrasloj dobi. Vjerujemo kako će upravo projekat Zdravo doprinijeti formiranju pravilnih prehrambenih navika te usvajanju važnosti bavljenja fizičkom aktivnošću“, istakla je Aleksandra Malešević, nutricionistica Nestlé Adriatica.

Ovaj projekat dio je globalne Nestlé inicijative pod nazivom Healthy Kids, a s ciljem da edukuju učenike sedmih razreda osnovnih škola. Edukativna predavanja rade se prema posebno kreiranoj brošuri oblikovanoj u četiri modula (osnovne postavke pravilne prehrane, planiranje prehrane, deklaracije, moje tijelo i hrana). „Projekat Zdravo slijedi globalnu inicijativu pod nazivom Nestlé Healthy Kids koji se provodi u svim zemljama u kojima Nestlé posluje“, poručio je direktor prodaje Nestlé Adriatic BH. Projekat Zdravo je kreiran na osnovu potreba zajednice i u saradnji sa lokalnim partnerima. Analiza situacije u BiH, pokazala je da posljednji podaci o informisanosti, znanju i ponašanju školske djece, kada su ishrana i fizičke aktivnost u pitanju, ali i gojaznost kao posljedice zanemarivanja zdravih navika, nisu na zavidnom nivou. Utvrđeno je i da na državnom nivou još uvijek nije definisan akcioni plan za borbu protiv gojaznosti među djecom predškolskog i školskog uzrasta. Do sada nije bilo realiziranih projekata koji su sistematski, sinhronizovano i na savremen način edukovali školsku djecu o zdravim životnim navikama te nastavnike/profesore koji bi radili sa djecom, niti javne kampanje koja bi edukovala građane. U našoj zemlji projekat Zdravo je razvijen na platformi već postojećeg, uspješnog projekta Nestlé školska atletska liga. Pod ovim okriljem nagradit će se najbolje škole u kategorijama

Program edukacije i same materijale za projeka Zdravo osmislili su stručnjaci iz tima dr.sc. Darije Vranešić Bender, a statističke podatke ustupili su Zavod za javno zdravstvo FBiH te Institut za javno zdravstvo RS. Odobrenja za provedbu projekta dali su Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH te Ministarstvo prosvjete i kulture RS. Projekat je dobio pozitivna mišljenja Ministarstva obrazovanja i nauke FBiH te Ministarstva prosvjete i kulture RS. Projekat Zdravo su podržali i njegovi sportski ambasadori, džudista Amel Mekić i rukometaš Nebojša Golić.

oktobar 2012 www.instore.ba

59

60

oktobar 2012 www.instore.ba

PR članak

oktobar 2012 www.instore.ba

61

62

oktobar 2012 www.instore.ba

iz četiri ugla
AKCIzE u 2013. - NOVO POSKuPLjENjE CIGAREtA

Cijena ciagreta veća za 0,50 KM
Na osnovu člana 21. zakona o akcizama u BiH, upravni odbor uprave za indirektno oporezivanje svake godine donosi Odluku o utvrđivanju posebne i minimalne akcize na cigarete. tako se od naredne godine posebna akciza povećava sa 0,60 KM na 0,75 KM. Konačna cijena paklice cigareta još uvijek nije poznata, jer je predviđeno da do 30. novembra proizvođači i distributeri dostave kalkulacije novih maloprodajnih cijena. Međutim, ukupno poresko opterećenje po paklici u sljedećoj godini bit će veće za 35 feninga. Proizvođači kalkulišu da bi cijene mogle biti veće i za 0,50 KM.

Državni organi zaduženi za donošenje regulative vezano za duhansku industriju u cijelom poslijeratnom periodu su donosili zakonske propise koji su pogodovali uvoznicima umjesto domaćim proizvođačima cigareta. Naime, državne institucije nisu imale sluha za naše prijedloge akcidžejna Bajramović, zne politike, već je dozvoljeizvršni direktor za mar- no da se usvoje zakoni koji keting i član uprave FdS idu na ruku konkurenciji ili da budem otvorena stranim d.d. lobijima. Također, država ni nakon implementacije usvojenih zakona o akcizama nije vodila računa o fer tržišnim uslovima poslovanja, što joj je jedan od zadataka, dozvolivši konkurenciji da vuče nefer poteze, kroz damping cijena s ciljem povećanja tržišnog učešća. S druge strane, sve do prije godinu dana, tradicionalna tržišta Hrvatske i Srbije su bila zatvorena za plasman naših cigareta što je znatno otežavalo poslovanje FDS-a. Treba istaknuti i činjenicu da se državni budžet uveliko puni zahvaljujući baš našim doprinosima. Koliki je zaista značaj i doprinos FDS-a državnom budžetu najbolje pokazuje podatak da smo u isti u posljednjih šest godina uplatili više od 1 milijarde KM poreza. Samo prošle godine, državi je na ime PDV, akciznih doprinosa i ostalih dažbina, uplaćeno cca 225 miliona KM. Dalje, stalno podsjećam na značajne činjenice da na osnovu poslovanja na godišnjem nivou, FDS za Zdravstvo BiH izdvoji doprinosa u iznosu preko 3 miliona KM, što pokriva plate preko 100 ljekara. Kroz doprinose za PIO, FDS izdvoji 4,15 miliona KM, što znači penzije za cca 12 000 penzionera. U gore navedeno ne ulazi aktivnosti Fondacije FDS za stipendiranje učenika i studenata – samo za Fondaciju FDS, na godišnjem nivou izdvoji se preko 130.000 KM. Pretpostavka da će se potrošnja cigareta na tržištu BiH smanjiti pokazala se tačnom. Legalno tržište duhanskih proizvoda do sada je smanjeno za cca 20 posto. Pad na legalnom tržištu nije posljedica toga što je 20 posto pušača prestalo pušiti, već što prelaze na druge nelegalne kanale snabdijevanja, rezanog

duhana itd. Na snazi je stvaranje potpuno drugačijih i veoma otežanih prilika za poslovanje, kako duhanske industrije tako i Fabrike duhana Sarajevo, čije cijene proizvoda sprovođenjem novog Zakona o akcizama procentualno najviše bivaju uvećane u odnosu na prvobitne. S druge strane, ino proizvođači cigareta su prvenstveno potpomognuti od strane svojih matičnih država određenim subvencijama koje omogućavaju njihovu izvoznu orijentaciju. U BiH nemaju proizvodnih troškova što je rasterećavajući faktor, a u slučaju proizvođača iz susjednih zemalja, „zahvaljujući“ Zakonu o slobodnoj trgovini, imaju i rasterećenje od carina. Uz to gotovo nikakva sredstva, za razliku od FDS-a, ne ulažu u razvoj i pomoć sredini u kojoj ostvaruju profit. Dodatno, za razliku od zemalja u okruženju, imamo specifičnu situaciju po pitanju plaćanja dažbina/akciza. Naime, mi u BiH moramo porezne markice platiti unaprijed i prije nego se cigarete proizvedu, dok u zemljama u okruženju, plaćanje markica se vrši 30-60 dana od dana njihovog preuzimanja. Imajući u vidu hroničnu nelikvidnost trgovine kao i realni nedostatak novca u opticaju, jasno je da se globalna kriza itekako osjeti i u poslovanju FDS-a. Zakon o akcizama na cigarete uslovljava da su izdavanja državi sve veća i veća: dodatkom PDV-a ukupna poreska opterećenja na cigarete sa 52 posto 2009. godine, 2010. su uvećana na 63 posto, 2011. 74 posto, a 2012. čak 81 posto od maloprodajne cijene! Od „razlike“ u cijeni koja se rapidno smanjuje moramo kupiti poskupjele sirovine i repromaterijale, platiti ostale poskupjele dažbine te osigurati uspješno poslovanje u budućnosti. Neophodno je da dođe do izmjene Zakona, makar u smislu da se onemogući prodavanje dampinških proizvoda na bh. tržištu, budući da smo svjesni da BiH u svom približavanju Europi mora pratiti trendove i u kontekstu visine poreza na duhanske proizvode. Što se tiče samog povećanja cijena, uradivši cjenovne kalkulacije, koje su uključile sve navedene činioce, došli smo do zaključka da je realno povećanje cijena u biti za cca 0,50 KM po paklici cigareta u svakom od dosadašnjih poskupljenja, uslovljenih primjenom Zakona o akcizama. Tako bi trebalo biti i ovaj put.

oktobar 2012 www.instore.ba

63

Novogodišnje poskupljenje cigareta je dio već dužeg procesa kojim se iz godine u godinu povećavaju akcizna opterećenja u smjeru približavanja cijenama koje važe na prostoru Europske unije. Kroz taj proces dolazi i do kompresije cijena što proizvođačima duhanskih proiLaris Suljić, prenošesales manager Nelt d.o.o. zvoda nameće izborpotrošače nja veće akcize na ili djelimične absorbcije povećanja akcize u cilju što je moguće dužeg zadržavanja povoljnije cijene. Ipak, ovaj izazov je gotovo zanemariv u poređenju sa jedinstvenim, bh. izazovom finansiranja procesa nabavke akciznih markica unaprijed, tj. po preuzimanju markica od UIO, umjesto pri puštanju u

promet što je praksa u svim zemljama osim naše. Ovakvim postupkom se kompanije koje učestvuju u proizvodnji i distribuciji duhanskih proizvoda stavljaju pred zahtjeve enormnih potreba finansiranja, s obzirom da se markice moraju preuzeti (time i platiti) i više od 30 dana prije dana uvoza proizvoda (u slučaju uvoza), tj. nekoliko sedmica ranije u slučaju domaće proizvodnje. S obzirom da već današnju cijenu cigareta preko 70 posto čine akcize i porezi, od čega je veliki dio fiksna akciza po paklici, zahtjevi finansiranja zaista predstavljaju enorman trošak, koji se odražava na konačnu cijenu proizvoda. Dodatnim rastom fiksnog dijela akcize do kojeg dolazi iz godine u godinu, problem plaćanja akciznih markica unaprijed, prije puštanja proizvoda u promet će biti još izraženiji i već sada smatram da će opteretiti sam posao do te mjere da će obim prometa značajno opasti, a time će doći i do umanjenja ukupnih prihoda države koji se ostvaruju kroz akcizu.

Na posljednjoj sjednici Upravni odbor UIO donio je novu Odluku o posebnoj ili minimalnoj akcizi na cigarete koja će se primjenjivati od početka 2013. godine. U skladu sa pomenutom Odlukom posebna akciza se povećava sa 0,60 KM na 0,75 KM. S obzirom da će Ratko Kovačević, zbog povećanja posebne načelnik Odjeljenja za akcize doći i do povećanja komunikacije uIO vrijednosti proporcijalne akcize (42 posto maloprodajne cijene), i s obzirom da akciza ulazi u osnovicu za obračun PDV-a, možemo reći da će od početka 2013. godine ukupno poresko opterećenje po paklici cigareta biti veće za 35

feninga. Međutim, za koliko će u suštini poskupiti cigarete u 2013. godini, znat ćemo kada proizvođači i distributeri cigareta dostave kalkulacije novih maloprodajnih cijena koje će biti na snazi od početka 2013. godine. Dostavljanje novih cijena je predviđeno do zaključno sa 30. novembrom 2012. godine. Bosna i Hercegovina bi trebalo da postepeno povećava visinu akcize na duhanske prerađevine u periodu 2009-2014. godina, kako bi dostigla nivo od 64 eura za 1.000 komada cigareta (odnosno minimalnu akcizu u iznosu od 2,60 KM po paklici cigareta), do 2014. godine, kako je bilo i utvrđeno akciznom politikom EU u momentu usvajanja Zakona o akcizama u BiH u toku 2009. godine. U međuvremenu, EU je minimalnu akcizu povećala na 90 eura za 1.000 komada cigareta (odnosno na 3,60 KM po paklici cigareta), pa je za pretpostaviti da će BiH morati i nakon 2014. godine nastaviti povećavati akcizu na cigarete kako bi dostigli nivo minimalne akcize u EU.

Ovo poskupljenje možemo posmatrati iz tri ugla. Prvi je da država, koja cigarete poskupljuje krajem svake godine, pravda to usklađivanjem sa legislativom EU, a na ime toga sve više zarađuje. Druga stvar su pušači, kojima je džep prazniji svake godine. Miloš todorović, Posebno se to odnosi na penudruženje ekonomista zionere i ljude sa niskim priRS SWOt manjima. Treća su nepušači i borci protiv konzumiranja cigareta, koji se raduju dodatnom smanjenju broja onih koji puše. U zavisnosti od toga u koju kategoriju spadamo, na nas će se odnositi različiti dijelovi izreke: „Dok nekom ne smrkne, drugom ne svane“.

Prihodi od akciza na cigarete

2006. - 320,5 miliona KM 2007. - 348,8 miliona KM 2008. - 364,5 miliona KM 2009. - 449,4 miliona KM 2010. - 556,0 miliona KM 2011. - 716,3 miliona KM 09/2012. - 564 miliona KM (devet mjeseci 2012. godine)

64

oktobar 2012 www.instore.ba

periskop

Čovjek kao resurs
Autor: Kenan uštović

N

a Ekonomskom fakultetu u Sarajevu 12. i 13. oktobra održala se međunarodna konferencija skraćenog naziva Naučene lekcije i izazovi. Mnogo kvalitnih radova i istraživanja je predstavljeno na ovoj konferenciji. Neki od njih dali su mi i ideju za ovaj tekst. Riječ resurs čujemo skoro svaki dan. Spominju se materijalni, nematerijalni, finansijski, informacioni, fizički, tehnološki... Međutim u posljednje vrijeme su jako aktuelni ljudski resursi. Ono što ih razdvaja od svih ostalih jeste to da ih je nemoguće mjeriti. Jedini oni se ne nalaze u bilansima kompanija i ne mogu biti biti iskazani brojčano. Mi možemo mjeriti zadovoljstvo naših zaposlenika, njihov stepen obrazovanja i edukacije, međutim intelektualni kapital, njihova specifična znanja, vještine i sposobnosti ostaju zagonetka. Već smo više puta čuli da se današnje vrijeme naziva Era znanja. Mnogi istraživači i vlasnici kapitala shvatili su da im građevine, oprema, novac i vlastite ideje nisu dovoljni za uspjeh. Barem ne u tolikoj mjeri koliko je to bilo prije. Shvatili su da su njihovi zaposlenici ti koji jedini mogu voditi kompaniju prema uspjehu. U vrijeme velike ekonomske krize gdje smo sigurni da će se jedino promjene događati, zaposlenici postaju veoma važna karika u poslovanju kompanija sa kojom se treba znati nositi. Ciljevi, misija i vizija kompanija su bitni strateški alati svakog preduzeća, ali bez ljudi oni samo ostaju paragrafi upisani na papiru. Čovjek kao resurs nije brojiva imenica, niti dokaz uspješnosti kompanije, već tu ulogu preuzimajuu njegove karakteristike, kompetencije, kontakti i vještine. Svi menadžeri moraju biti svjesni dvije stvari. Prva je ta da ljude treba znati pronaći, zadržati ali i sačuvati. Druga bitna stvar je da su ljudi jedni resurs koji svakog popodneva napušta kompaniju, gdje nam se povećava rizik da bude izgubljen.

Danas kompanije smatraju da je za njih gubljenje vremena i novca ako moraju ulagati u ljude. Vode se logikom: „Ako ti nećeš, ima ko hoće, mnogo je nezaposlenih ljudi željnih posla po svaku cijenu“.
Znanje koje zaposlenik donosi u kompaniju prvi radni dan je bitno, ali mnogo bitnije za kompaniju jeste da prepozna njegov potencijal, iskoristi ga u prave svrhe, usmjeri ga, te na taj način pomažući njemu donese mnogo više koristi za svoju kompaniju. To u svakom slučaju ne znači da treba svakodnevno ispipavati granice njegove izdrživosti, vezanosti za kompaniju, odnosno mjeriti koeficijent u narodu poznat kao „pucanje po šavovima“. Jedna hrvatska kompanija na svojoj web stranici ima sljedeći tekst: „Znanje

i iskustvo, talenti i sposobnosti te zajednički angažman naših zaposlenika ključ su našeg uspjeha. Svjesni smo da dugoročan uspjeh kompanije ovisi o njezinoj sposobnosti privlačenja, zadržavanja i razvoja onih zaposlenika koju su sposobni osigurati trajni rast. Stoga tražimo visokomotivirane, inovative i kreativne saradnike, sposobne implementirati nove ideje, jer najbolji ljudi pružaju najbolje usluge“. Hajde da malo analiziramo ovu poruku. Prvenstveno je važno naglasiti da se ovdje radi o jednoj od najvećih hrvatskih kompanija. Gore navedeni tekst izgleda primamljivo i na prvo čitanje stiče se utisak da je sve o čemu govorimo upravo njegov sastavni dio. Međutim, ako su udubimo, jedna riječ mijenja cijelu percepciju teksta. To je riječ „tražimo“. Nigdje se ne spominje ulaganje u zaposlenike, njihovo obrazovanje, razvoj. Nije naglašeno da se planira ulagati u razvoj vještina, kompetencija, znanja. E, upravo ovo je ključni problem današnjice. Ljudi se traže, sposobnosti i vještine se traže, traži se samomotivacija, kreativnosti, inovativnost, ali malo se ulaže. Danas kompanije smatraju da je za njih gubljenje vremena i novca ako moraju ulagati u ljude. Vode se logikom: „Ako ti nećeš, ima ko hoće, mnogo je nezaposlenih ljudi željnih posla po svaku cijenu“. Međutim, fluktuacija zaposlenika je rezultat ovakvog razmišljanja. Kompanije, htjele ili ne, ulažu svoje vrijeme da u početku obuče nove zaposlenike, barem osnovama poslovanja, rada na IT sistemu, ulažu postojeće ljudske resurse u obučavanje novih. To u svakom slučaju nije dovoljno, međutim, predstavlja veliki oportunitetni trošak za kompaniju ukoliko zaposlenik jako brzo napusti kompaniju. Na kraju je bitno napomenuti, ko u budućnosti ne bude ulagao u svoje zaposlenike neće biti konkurentan na tržištu. Ne smijemo zaboraviti da je ulaganje u ljude mnogo isplativije od ulaganja u bilo koje druge resurse, ali i mnogo jeftinije od njegovog mijenjanja. Uvijek se možemo sjetiti izjave T.I. Watsona, osnivača IBMa koji je rekao: „Uzmite mi tvornice, spalite mi zgrade. Ali ostavite mi saradnike, i započet ću sve ispočetka...“.

oktobar 2012 www.instore.ba

65

66

oktobar 2012 www.instore.ba

periskop iz regije
POGLEd Iz SLOVENIjE POGLEd Iz HRVAtSKE

EU je svjetski fenomen
Piše: Prof. dr Bogomir Kovač

Konkurentnost maraton i ... povremeno sprint
Piše: Prof. dr Mladen Vedriš

O

vogodišnju Nobelovu nagradu za mir dobila je EU, u ime 27 država sa više od 500 miliona stanovnika. Razlog bi trebalo da bude relativno jednostavan. EU već više od 60 godina na Starom kontinentu omogućava mir i udruživanje, demokratiju i poštovanje ljudskih prava. Odluka norveškog odbora pokušava da podigne trajnu, mirovnu, političku ideju EU u njenim najtežim ekonomskim kriznim uslovima. Projekat EU je nesumnjivo uspješan mirovni političko-ekonomski projekat. Zasigurno je EU Grčku, Portugal i Španiju brže odvela na miran put demokratije u sedamdesetim godinama. Isto tako je poslije 1989. omogućila mirno širenje i integraciju postsocijalističkih zemalja, što je izvanredno dostignuće. Uz to je EU od jednostavne ekonomske zamisli zajedničkog tržišta došla do granica Sjedinjenih Država Europe. Sa tog vidika nesumnjivo zaslužuje pažnju i čast ugledne Nobelove nagrade. Ali, sve zajedno, ipak se graniči sa političkom farsom. Norvežani, koji su ulazak u EU dva puta odbacili, jednom 1972. i drugi put 1994, dodeljuju Europskoj uniji nagradu skeptično. Isto tako nije jasno ko će da primi nagradu. Da li to treba da bude možda ostarjeli Kohl, možda Barroso ili Van Rompuy, možda osrednja usmjerivačica sadašnje EU, Angela “Merkiavelli”, kao što je sarkastično naziva njemački sociolog Beck. Nobelovo poslanstvo ipak je nagrađivanje uglednih pojedinaca, a ne država ili kompanija. Europu danas tresu unutrašnji politički nemiri. Socijalni mir, koji je bio temelj političkog, danas svuda spotiču protivkrizne mjere štednje. Ni EU nije smogla snage da spriječi ili riješi grozne balkanske ratove u vrijeme sloma Jugoslavije. Isto tako, EU učestvuje u besmislenim i nemoralnim vojnim operacijama u Iraku i Avganistanu. EU jednostavno nije beskompromisna po pitanju mira. Danas je EU zastala i u procesima širenja. Primjera radi, Hrvatska je više pod lupom zbog ulaska, nego što su to bile Rumunija i Bugarska. Druge balkanske države na olupinama bivše socijalističke Jugoslavije nemaju nikakve potrebne ulazne perspektive. Slično važi za Tursku. Uz to, EU još nema pravog rješenja za kosovski i bosanski politički problem, koji je faktički “upalio” rat prilikom raspada Jugoslavije. Širenje EU je zastalo, a nemiri na njenoj periferiji rastu. I ne na kraju krajeva, europska je integracija pred najozbiljnijom krizom dosad. EU se već treću godinu lomi, improvizuje rješenja, zastajkuje kod odlučivanja. Rješavanje krize zahtijeva pametne i dobro usmjerene ekonomske mjere, a za njih nema prave snage i političke legitimnosti. Bez prijetnji je teško prihvatati odluke. Ekonomska kriza ima taj naboj, ali očito nemamo pravih i inspirisanih političara.

E

konomska kriza stigla je naglo; traje duže nego se očekivalo; odlučuje o rezultatima izbora, mijenja vlade i stvara novi reljef političkih i socioloških odnosa savremenoga svijeta.

I u ovoj krizi neke države i dalje zaostaju, dok manji dio uspijeva očuvati svoju poziciju, a čak je i ojačati. Što je tome razlog? Geografija, očekivanja, želje, opredjeljenja ili nešto znatno više mjerljivo? Kvaliteta upravljanja, stabilna makroekonomska politika, razumijevanje i partnerstvo svijeta rada i kapitala; sindikata i poduzetnika, stvaraju na jednoj strani koheziju, a na drugoj svijest o tome kakve su okolnosti svijeta danas i što je potrebno učiniti da bi se u njemu bio uspješan. Biti uspješan: osmisliti, organizirati, upravljati... na u datim okolnostima optimalan način. Tajvan je počeo u tekstilu s majicama. Kada je upoznao američko tržište, stigao je i novi prijedlog: mogu li ponuditi odijela i kostime? Može, bio je odgovor, ako je to prepoznatljivi brend i vrhunska kvaliteta. Brend se kupuje u Parizu i Milanu, šije se u čitavoj regiji; finansiranje se organizuje iz Tajvana, a zatim prodaje (i) u SAD gdje se počelo sa - majicama. Holandija je među vodećim proizvođačima čipsa. Krompir za proizvodnju se uzgaja u nizu država, tehnologija, kontrola, marketing, finansije... jako dobro uspijevaju i u Holandiji. Italija proizvodi i izvozi keramičke pločice, a ono što je manje poznato da vrijednost izvoza opreme za proizvodnju tih pločica nadmašuje vrijednost izvoza tog artikla. Zajednički nazivnik svima njima je konkurentnost. Gradi se i stvara znanjem i organizacijom; svi potrebni resursi i sastojci se dobavljaju iz globaliziranoga svijeta. Biti dobar znači - biti konkurentan. I – kakvo je tu pozicioniranje? Prvih deset su: Švajcarska, Singapur, Finska, Švedska, Holandija, Njemačka, SAD, Velika Britanija, Hong Kong i Japan. Nakon ove Lige prvaka, zanimljivo je pogledati i podatke tranzicijske i regionalne lige. Ko su najbolji? To su: Češka (39), Poljska (41), Slovenija (56), Mađarska (60), Bugarska (62), Slovačka (71), Crna Gora (72), Rumunija (78), Makedonija (80), Hrvatska (81), Bosna i Hercegovina (88), Albanija (89) i Srbija (95). Tranzicijske države izgubile su dio radnih mjesta i BDP-a; teže od njih su pogođene samo Grčka, Portugal i Španija koje su zapostavile industriju i izvoz. Sve u želji da se preskoči ono što mora biti maraton, a ne sprint. Ulaganje u infrastrukturu i opremu, ali nadasve u stručne vještine, znanje i inovacije, su staza kojom se dolazi do uspjeha. Završno rečeno, umjesto iščuđavati se oko trenutne pozicije na listi konkurentnosti, puno je realističnije i konkretnije od popisa iskazanih i javno prezentovanih deficita stvoriti vlastiti program promjena i eliminacije iskazanih - žutih, te ponekog crvenog kartona. Otpočeti - sprintom, ali rasporediti snagu i koncentraciju za - maraton.

oktobar 2012 www.instore.ba

67

POGLEd Iz SRBIjE

POGLEd Iz MAKEdONIjE

Loši đaci
Piše: Milan ćulibrk, urednik u NIN-u

Devalvacija denara? NE!
iše spekulativno, nego kao realan cilj i potreba, u javnosti Republike Makedonije povremeno se podstiče ideja o devalvaciji denara. Zagovornici ove mjere smatraju da će devalvacija smanjiti uvoz i uvećati izvoz, šta bi smanjilo trgovački deficit zemlje. To je tačno. Ali, tačno je i to da bi u sadašnjim uslovima upravljanja takve pozitivne promjene bile kratkotrajne. S druge strane, u situaciji kada je domaća privreda ugrožena, usljed dešavanja u svjetskoj privredi, devalvacija denara bi uzrokovala mnogo negativnih efekata. Pri eventualnoj devalvaciji, kupovna moć građana i kompanija koji raspolažu denarom umanjila bi se za procenat devalvacije onda kada oni hoće da kupe robu čija je cijena vezana za deviznu klauzulu. Njihova potražnja robe i usluga bi nastavila da se smanjuje i da podstiče sadašnje recesivne pojave u privredi. Za odgovarajući procenat devalvacije bi se smanjila i realna vrijednost denarskog depozita građanima i kompanijama. To može naglo da smanji njihovo povjerenje u denar, to je pojava koja se dogodila u periodu kriza.

N

arednih dana zvaničnici iz vlade i Narodna banka Srbije ne bi trebalo da se iznenade ako im na vrata zakuca zadihani poštar, noseći telegram američkog nobelovca Paula Krugmana, koji im je početkom oktobra održao predavanje o mogućim rješenjima za izlazak iz krize. U toj depeši moglo bi da piše: “Niste me razumjeli. Stop. Dinar treba da oslabi. Stop. Ne euro. Stop. Iskreni pozdrav i požurite sa devalvacijom inače će biti kasno. Stop.”. Šalu na stranu, ali dinar je za dva mjeseca ojačao za čak osam posto, jer je srednji kurs eura pao sa rekordnih 120 na samo 111 dinara, 17. oktobra. Trend jačanja uslijedio je nakon Krugmanove posjete Beogradu, tokom koje je više nego jasno ovdašnjim kreatorima ekonomske politike poručio da je na kratak rok devalvacija jedini način da se poveća konkurentnost inače nekonkurentne srpske privrede! Taj recept je ovih dana postao još aktuelniji, jer je za osam mjeseci uvoz rastao sedam puta brže od izvoza! Šta bi tek bilo da i ministrima nije jasno da privredni rast mora da se bazira na izvozu? Jak dinar možda ne bi djelovao toliko apsurdno i da Srbija nije u recesiji, dok se međugodišnji rast potrošakih cijena dramatično ubrzava, sa 7,9 posto u augustu na 10,2 posto u septembru. Ekonomisti procjenjuju da će zbog povećanja PDV-a sa 18 na 20 posto i talasa poskupljenja, samo u oktobru potrošačke cijene da porastu za četiri posto, dakle mnogo više nego u Albaniji, BiH, Bugarskoj ili Rumuniji ili isto kao u Hrvatskoj i Crnoj Gori - ali za godinu dana!

V

Piše: dr. tome Nenovski, univerzitetski profesor, bivši zamjenik guvernera NBRM

Više spekulativno, nego kao realan cilj i potreba, u javnosti Republike Makedonije povremeno se podstiče ideja o devalvaciji denara. Zagovornici ove mjere smatraju da će devalvacija smanjiti uvoz i uvećati izvoz, šta bi smanjilo trgovački deficit zemlje.
Devalvacija bi mogla uzrokovati veliki problem za ekonomske subjekte koji su zaduženi kod banaka na osnovu ugovora za kredit sa deviznom klauzulom. U ovom slučaju, oni treba da obezbijede znatno više denara za vraćanje tih kredita. Dodatni problem za kompanije bit će obezbjeđivanje denara za kupovinu deviza sa kojim treba da se otplaćuju krediti uzeti u inostranstvu. Devalvacija će pogoršati realizaciju budžeta Makedonije. Za naknadno vraćanje uzetih kredita u inostranstvu i dugova kod domaćih banaka na osnovu prodatih državnih zapisa u denarima sa deviznom klauzulom, iz budžeta bi trebalo izdvojiti dodatna denarska sredstva. Jednokratna devalvacija mogla bi uzrokovati pogoršanje denarske likvidnosti i kod banaka. U slučaju povećane potražnje za denarom za svakodnevne potrebe, građani i kompanije zamijenit će njihove devize u bankama za denare po višem deviznom kursu. Banke koje su se ranije zadužile u inostranstvu morat će da izdvoje viši iznos denara za kupovinu deviza za otplatu kredita. To bi moglo da smanji denarsku likvidnost banaka, uveća njihove kamatne stope i smanji obim kredita za realan sektor. Znači, moguća devalvacija denara može biti bolna. Zbog toga, na pitanje da li treba izazvati devalvaciju denara u postojećem ekonomskom okruženju, odgovor treba da bude energično NE!

Da su zvaničnici iz Srbije znali da će američki nobelovac Paul Krugman da im predloži devalvaciju, sigurno ga ne bi ni zvali. A da su ga poslušali, ne bi bilo smijurije sa jakim dinarom zbog koje će mnogi da zaplaču.
Uprkos svemu tome, dinar je ojačao i to isključivo zato što je država počela da subvencioniše kamatne stope na bankarske kredite indeksirane u eurima. Pošto nisu imale dovoljno dinara, banke su počele da prodaju devize, a zbog povećane ponude eura devizni kurs je skliznuo nadole. No, sve će to brzo da se promijeni, najkasnije kada presahnu subvencije iz budžeta ili ti krediti dospeju za naplatu. Tada će tražnja za devizama ponovo biti veća od ponude i euro će ojačati. Tako će mnogi korisnici kredita, umjesto da ozdrave, upasti u još veće probleme zbog kursnih razlika. Zato niko od loših đaka iz vlade i NBS neće moći da kaže da je za sve kriv “učitelj” Krugman. Nisu oni njega poslušali. Da su znali da će javno da im predloži devalvaciju, sigurno ga ne bi ni zvali. A, da su ga poslušali, ne bi bilo smijurije sa jakim dinarom zbog koje će mnogi da zaplaču.

68

oktobar 2012 www.instore.ba

noviteti za police
I u ovom broju, predstavljamo nove proizvode koji su našli svoje mjesto na policama maloprodajnih objekata svih formata širom Bosne i Hercegovine. Pozivamo sve proizvođače, distributere i uvoznike da iskoriste priliku i svakog mjeseca predstave novitete iz svog portfolia. Kontakt osoba: Alma Guberinić, alma.guberinic@instore.ba u nastavku pogledajte koji su to proizvodi stigli na police u proteklom mjesecu.

Voćar pečeni orašasti proizvodi
Širok asortiman pečenih orašastih proizvoda izazov je svakom potrošaču. Ovi proizvodi se preporučuju, a ljekari uvode obavezu svakodnevnog konzumiranja barem nekoliko jezgrastih plodova ovih proizvoda. Orašasti plodovi su jako zdravi i zato se nameću kao svakodnevna obaveza u ishrani. Voćar nudi sljedeću liniju orašastih proizvoda: lješnjaci, pistacije, bademi, sjemenke od bundeve, orahova jezgra, leblebije, bademi i kikiriki. Marketinška podrška: na prodajnom mjestu Logističke informacije: TP 30/1; KP 100g Okvirna MP cijena: n/a Proizvođač: Voćar d.o.o. Brčko Distributer za BiH: vlastita distributivna mreža Tel.: 049/512-415 Fax: 049/513-261 Web site: www.vocar.ba e-mail: vocar@bih.net.ba

Cremore
Novo u asortimanu proizvođača vrhunskih slatkiša je linija mliječnih deserta s okusom čokolade i vanilije Cremore. Imajući u vidu različite ukuse svojih konzumenata, Zott je kreirao četiri okusa koja će zadovoljiti svako nepce. Cremore vas neće ostaviti ravnodušnim bilo da se radi o ukusnim klasičnim okusima kao što su vanilija i čokolada, ili da se radi o proizvodima s extra čokoladnim okusima (Cremore Double Choc i Cremore Triple Choc) sa slatkim i glatkim čokoladnim preljevom kombiniranim s vrhunskim čokoladnim pudingom i čokoladnom kremom. Marketinška podrška: prodajna mjesta, degustacije, promocije Pakovanje: - Zott Cremore Vanilija - 150 g (bar code: 4014500505381) - Zott Cremore Choc - 150 g (bar code: 4014500505367) - Zott Cremore Double Choc - 200 g (bar code: 4014500505688) - Zott Cremore Triple Choc - 150 g (bar code: 40338347) Proizvođač: Zott GmbH & Co. KG D-86690 Mertingen, Njemačka Uvoznik i distributer za BiH: Union Foods d.o.o., Gospodarska zona, Tromeđa b.b., 88260 Čitluk Tel.: +387/36/650-980 Fax: +387/36/650-920 Web site: www.union-foods.com e-mail: info@union-foods.com

NESCAFé dolce Gusto Vanilla Latte Macchiato
Kada želite uživati u savršenoj kombinaciji mlijeka, aromatične vanilije i espressa, vrijeme je za NDG Latte Macchiato Vanilla. Pored ukusa jake kafe tu je nježna nota vanilije koja će umiriti vaša osjetila. Pakovanje sadrži osam kapsula espresso kafe sa ukusnom i bogatom krem pjenom i osam kapsula mlijeka. NDG Latte Macchiato Vanilla je idealna poslastica za večer sa prijateljima. Novi okus na tržištu, koji u potpunosti prati želje potrošača. Logistički podaci: Bar code: 7613032870676 Broj komada na paleti: 378 Broj komada u kartonu: 3 VPC: 8,5 KM Distributer: MCI d.o.o. Široki Brijeg e-mail: info@ba.nestle.com Besplatni potrošački telefon: 080020242 Web site: www.facebook.com/NescafeBiH

Polly-Flex spužva HydroPlus 1/1
Inovativna HydroPlus spužva bolje sakuplja čestice prljavštine, lakše briše sve površine i ne ostavlja tragove. Više snage za temeljito čišćenje + velika moć upijanja. Posebno snažan abraziv brzo i s lakoćom uklanja tvrdokorne nečistoće, inovativna HydroPlus spužva briše i upija. HydroPlus spužva je 3 puta gušća pjena s posebno finim ćelijama, proizvedena je s ciljem što boljeg upijanja. Dugotrajna je i lako se ispire. Ergonomski oblik spužvice čuva nokte i ruke i olakšava pranje. Marketinška podrška: Akcije i katalozi Bar kod pojedinačnog pakovanja: 3858882683968 Količina u podpakovanju: 20 kom. Količina u transportnom pakovanju: 200 kom. Proizvođač: Rekord-tim d.o.o. Uvoznik i distributer: Efekta d.o.o., Kneza Višeslava bb, 88240 Posušje Tel.: +387 33 491 258 Fax: +387 33 491 222 Mob.: +387 63 282 575 e-mail: darko.rimac@dara.ba

dr. Oetker Ciobar čokoladna torta
Torta koju će svi zavoljeti! Dr. Oetker Ciobar čokoladna torta ima neodoljiv ukus najfinij e tamne čokolade i pravih sjemenki kakaoa! Posebno meka i sočna, vrlo jednostavna priprema: treba dodati samo 3 jaja i 125 g putera. Logističke informacije: 355 g, 8 komada po kartonu, 75 kartona na paleti.

oktobar 2012 www.instore.ba

69

duoClean krpa za sve kuhinjske površine
Oštra strana posebno je prilagođena za čišćenje bez grebanja. Uklanja tvrdokornu prljavštinu a ne oštećuje površine, pa čak i one vrlo osjetljive kao što je staklo-keramika. Lako se ispire i dugotrajna je. Mikrovlakna brišu i poliraju. Ekološki čiste i odmašćuju bez korištenja deterdženata, samo sa toplom vodom. Mikrovlakna osiguravaju veliku moć upijanja, savršen rezultat čišćenja i uštedu vremena. Korištenjem mikrovlakana profesionalci u čišćenju postižu uštedu u vremenu od 20%. Spužva unutar krpe upija, unapređuje korištenje i dodatno štedi vrijeme. Marketinška podrška: Akcije i katalozi Bar kod pojedinačnog pakovanja: 3858882683913 Količina u podpakovanju: 10 kom. Količina u transportnom pakovanju: 40 kom. Proizvođač: Rekord-tim d.o.o. Uvoznik i distributer: Efekta d.o.o., Kneza Višeslava bb, 88240 Posušje Tel.: +387 33 491 258 Fax: +387 33 491 222 Mob.: +387 63 282 575 e-mail: darko.rimac@dara.ba

dr. Oetker Božićne mješavine
Božićni keksi Dr. Oetker Božićni keksi još su jedna omiljena i svima dobro poznata praznična poslastica. Priprema ovih kolačića je brza i jednostavna, a uspjeh je uvijek garantovan. Na pakovanju je navedeno pet recepata za pripremu keksića! Vanilin kifle Dr. Oetker Vanilin kiflice obogaćene su posebnom prirodnom aromom vanilije, a pakovanje sadrži i šećer za posipavanje. Iz jedne mješavine moguće je napraviti čak 125 Vanilin kifla! Medenjaci Dr. Oetker Medenjaci obogaćeni su najukusnijom mješavinom pomno izabranih začina, a pakovanje sadrži i šećer za ukrašavanje. Iz jedne mješavine moguće je napraviti 50 medenjaka! Kokos poljupci Dr. Oetker Kokos poljupci pripremaju se brzo i jednostavno i oduševiti će sve ljubitelje kokosa. Iz jedne mješavine moguće je napraviti 40 poljubaca. Posebnu aromu daruje im najukusniji kokos. Logistički podaci: Vanilin kifle 370 g; Medenjaci 450 g; Kokos poljupci 350 g; Božićni keksi 500 g; 8 komada po kartonu, 75 kartona na paleti.

70

oktobar 2012 www.instore.ba

KADA BISMO U TRI RIJEČI MORALI DA ISPRIČAMO PRIČU O ČUVENOM FRANCUSKOM BRENDU BIC®, REKLI BISMO: KVALITET, BEZBJEDNOST, JEDNOSTAVNOST. OD KADA JE MARCEL BIC 1945. GODINE U FRANCUSKOJ LANSIRAO SASVIM NOV I JEDINSTVEN PROIZVOD BIC® HEMIJSKU OLOVKU, NAJKVALITETNIJU I NAJIZDRŽLJIVIJU HEMIJSKU OLOVKU U ISTORIJI PISANJA, PO PRIVLAČNOJ BIC CIJENI, BIC NIJE PREKIDAO DA ŽIVI SVOJU MISIJU...

BIC® RAZUMIJE SVE TVOJE POTREBE
SVAKI BIC® PROIZVOD KOJI VAM SE NAĐE U RUCI, BILO DA JE U PITANJU BRIJAČ, UPALJAČ ILI OLOVKA, TJ. BOJICA, OSMIŠLJEN JE SA IDEJOM DA VAŠ ŽIVOT UČINI JEDNOSTAVNIJIM I EFIKASNIJIM. OSIM TOGA, BAŠ SVE ŠTO NOSI IME BIC® OD POČETKA DO KRAJA UPOTREBE SLUŽI POTROŠAČU JEDNAKIM KVALITETOM. BIC UPALJAČ IMA SNAGE ZA ČAK 3.000 BEZBJEDNIH PLAMENOVA, A BIC® BRIJAČ GARANTUJE BAR 10 JEDNAKO MOĆNIH BRIJANJA

oktobar 2012 www.instore.ba

71

BIC® ZNAČI - KVALITET, BEZBJEDNOST, JEDNOSTAVNOST
Priča o čuvenom francuskom brendu BIC® je priča o tri univerzalne vrijednosti koje proizvod mora da ima da bismo ga svakodnevno koristili
40 GODINA SIGURNOG BIC® PLAMENA
Sljedeće godine BIC upaljač slavi svoj 40. rođendan. Od 1973., kada je BIC® tržištu predstavio prvi „ozbiljan“ i apsolutno bezbjedan upaljač, BIC je vodeći brend u industriji upaljača.

BIC® BRIJAČ – IZBOR ZADOVOLJNOG MUŠKARCA
Ako pitate muškarce koja im je prva asocijacija na BIC®, jednoglasno će reći – jutarnje brijanje! „Pravi“ muškarci tradicionalno cjene univerzalne i trajne vrijednosti i prepoznaju ih u širokoj paleti BIC proizvoda za brijanje. Od 1975. godine, kada su prvi BIC brijači zakoračili u muške kozmetičke torbice, BIC konstantno osluškuje potrebe svojih potrošača, unapređujući svoje proizvode. Danas se u svijetu svakog dana proda 10 miliona BIC brijača. Razlog je jasan: BIC poštuje principe! Prije svega, princip kvaliteta: svaki BIC brijač, bez obzira na broj i vrstu oštrica, u procesu proizvodnje prođe kroz 12 složenih proizvodnih etapa i 23 provjere kvaliteta! BIC tim za razvoj proizvoda zna da muškarac od svog brijača zahtijeva udobnost, preciznost, efikasnost, suptilan odnos prema muškoj koži i „komfornu“ cijenu, pa na ovim principima već skoro četiri decenije gradi imidž sigurnog „partnera“.

Bezbjednost je prioritet
Da li ste znali da svakoga dana BIC u 160 zemalja svijeta proda čak 5 miliona upaljača? Ako bismo se detaljnije pozabavili ovom matematikom, to bi značilo da je BIC do danas prodao čitavih 15 biliona primjeraka! BIC® potrošačima nudi visokokvalitetne upaljače, sa sjajnim performansama i privlačim dizajnom. Svi BIC® standardni i elektronski upaljači napravljeni su od laganih, ali nevjerovatno otpornih materijala. Prije nego što su stigli do vašeg džepa, prošli su, vjerovali ili ne, preko 50 raznovrsnih individualnih automatskih testova kvaliteta. O njihovoj bezbjednosti svjedoči međunarodni standard kvaliteta ISO 9994. I još nešto: Da li ste znali da je BIC jedini upaljač koji na teritoriji SAD i Kanade možete unijeti u avion u svom ručnom prtljagu? Svakom pojedinačnom tržištu, baš kao i svakom čovjeku, BIC® posvećuje maksimalnu pažnju čak i kroz dizajn svojih proizvoda. BIC® upaljači odlično leže u ruci, a svaki od njih je umetnička priča za sebe.

Savršena tehnologija za savršen osjećaj brijanja
Premium range BIC® brijači sa tri i četiri oštrice predstavljaju posljednju riječ moćne tehnologije. Fleksibilne oštrice, koje se pomijeraju nezavisno jedna od druge, omogućavaju optimalan kontakt brijača sa kožom. Savršeno prate konture lice, tako da je riječ „iritacija“ za BIC apsolutno nepoznata. Pored toga, svaki od ovih BIC brijača garantuje bar 10 brijanja jednako oštrih, preciznih i nježnih, od prvog do posljednjeg puta. Zato je BIC brijač izbor svakog zadovoljnog muškarca!

CONFORM EN 13869
Conform

ISO 9994

72

oktobar 2012 www.instore.rs www.instore.ba

posjetili smo... svet u brojkama
SARAjEVO HALAL FORuM

Forum u potpunosti opravdao očekivanja
Halal industrija u BiH i regiji je u posljednje vrijeme doživjela značajnu ekspanziju. u proteklih nekoliko godina je preko 100 certificiranih kompanija koje u svojoj ponudi imaju halal proizvode i usluge. široka je paleta proizvoda te se iskazala potreba za intenziviranjem aktivnosti u sektoru usluga, neprehrambenih proizvoda i sagledavanja učešća i pozicije halala u industriji. upravo radi ovih razloga je donešena odluka da se krajem septembra organizuje Sarajevo Halal Forum (SAHAF) na kojem su bili prezentovani dosadašnji rezultati, te predstavljeni svjetski trendovi u Halal industriji.

P

Pripremio: Mario trojer

rema riječima direktora Agencije za certificiranje halal kvalitete Amira Sakića, ciljevi koje su organizatori postavili su u velikoj mjeri i ostvareni. Dobar odaziv predavača, pažnja javnosti, institucija i medija bilo je na zadovoljavajućem nivou. „Ukupni rezultati Foruma potvrdili su našu procjenu da je Halal industrija u regiji narasla toliko da ima dovoljno interesovanja, potrebe i kapaciteta za samostalno predstavljanje“, riječi su Amira Sakića koji dodaje da ovo nije prvi put da Agencija za certificiranje Halal kvalitete organizuje Forum na temu Halal certificiranja. Prije Sarajevo Halal Foruma bili su World Halal Forum - Industry Dialogue 2007. godine, Okrugli sto Halal Food Processing 2009. godine, Konferencija o Halal Turizmu 2011. godine, te niz prezentacija na drugim konferencijama i okruglim stolovima u BiH i regiji. Ovogodišnji Forum se od prethodnih razlikuje po tome što je ovo prvi skup koji je Agencija samostalno organizovala. Ovo pokazuje da je Agencija za certificiranje izrasla u respektabilnu instituciju koja samostalno može organizovati velike projekte. Dolazak predstavnika vodećih međunarodnih Halal institucija i predstavnika privrednih institucija iz pojedinih zemalja na SAHAF jasno potvrđuje ovu tezu. U organizaciji SAHAF-a su, pored Agencije za certificiranje Halal kvalitete, učestvovala consulting agencija GHB Invest te Centar Skenderija. Uz Forum, planirano je i održavanje Sajma koji je, ipak odgođen na proljeće. Na njemu su se trebali predstaviti mnogobrojne kompanije iz zemlje i svijeta koji u svom poslovanju poštuju Halal standarde. Edin Smajić, direktor GHB Investa nam je otkrio razloge odgađanja SAHAF Sajma. „Odluku o odgađanju je donio Organizacioni odbor SAHAF-a, nakon što je pažljivo razmotrio kompletnu situaciju. Sajam je odgođen zbog kratkog vremenskog roka za organizaciju i nedovoljnog broja prijavljenih kompanija i otkazivanja vodećih inostranih distributera. Željeli smo da ispunimo norme i kriterije koje smo postavili prilikom planiranja samog Sajma, donijeli smo odluku o odgađanju za proljeće.“ Medijska popraćenost SAHAF-a je pokazala veliko zanimanje za ovu temu. Potrebno je istaći da su organizatori posvetili veliku pažnju brendingu cijele manifestacije tako da se ova aktivnost uveliko isplatila i donijela SAHAF-u veliku medijsku pažnju. Cilj organizatora je da SAHAF postane tradicionalno mjesto razmjene iskustva i upoznavanje sa novim tehnologijama na području Halal industrije. „SAHAF je prvenstveno zamišljen kao godišnja manifestacija. Nevjerovatni razvoj Halal industrije je realnost i svojevrsni trend u svijetu. Naravno da u vremenu recesije ovu poslovnu šansu prepoznaju i naši privrednici u regiji, te se prilagođavaju i rado prihvaćaju principe i uslove halal industrije. Stoga, SAHAF je zamišljen da kao manifestacija promovira razvoj Halal industrije, halal koncepta i lifestylea, te da se zajedno sa razvojem Halal industrije na ovim krajevima, pozicionira kao najrelevantnija manifestacija u ovoj oblasti“, istakao je Edin Smajić. Svijest građana u vezi Halal kvalitete je u stalnom porastu. U prvim godinama, po osnivanju Agencije, najviše se računa vodilo o halal statusu mesa, mesnih prerađevina i masnoća animalnog porijekla. Stanje je danas umnogome drugačije. Sve zamršenija receptura mnogobrojnih proizvoda dovodi do potrebe za preispitivanjem halal statusa mnogobrojnih proizvoda.

oktobar 2012 www.instore.ba www.instore.rs

73

Iako većina anketiranih u svom poslovanju ne koristi Halal standarde, zajednička ocjena svih anketiranih je da je neophodna što veća edukacija i promocija Halal certifikacije kako bi poslovni ljudi bili što bolje upoznati sa samim procesom dobijanja Halal certifikata. Upravo edukacija na ovu temu predstavlja ključnu aktivnost koja krajnjem potrošaču daju kompletan uvid šta on koristi u svom svakodnevnom životu. Postoji mnogo različitih programa edukacije, preko zaposlenika u industriji, običnih konzumenata, učenika pa sve do profesora. U skladu sa novim informacijama, ovi programi se dopunjuju i unapređuju, čime sadržaj edukacije uveliko dobija na kvaliteti. Ono s čim se naši sagovornici slažu je činjenica da se odnos prema Halalu, svijest o njegovoj važnosti, prednostima i koristima primjene preporuka i zahtjeva Halal standarda konstantno popravlja.
Edin Smajić, SAHAF

„Recepture i postupci sve složeniji, u proizvodnji se koristi veći broj sastojaka, različitih aditiva, aroma i drugih sastojaka. Pri tome se koriste brojne, ponekad i nevjerovatne kombinacije. Zahtjev halala je da se mora izvršiti provjera svakog pojedinačnog sastojka koji dolazi u dodir ili ulazi u sastav proizvoda. Halal proizvod može biti samo onaj u čijem sastavu nema ničega ni u najmanjoj količini što je haram, zabranjeno za konzumiranje“, ističe Amir Sakić te dodaje da Agencija u sklopu svojih mogućnosti, vrši paralelno informiranje proizvođača i konzumenata. „Od proizvođača se zahtijeva da u proizvodnji ne koriste takve sastojke, a konzumenti se pozivaju da obrate pažnju na deklaraciju proizvoda i ne kupuju proizvode koje sadrže nehalal sastojke.“ Agencija GMS je provela istraživanje među kompanijama gdje je istraživala koliko je implementiran proces Halal standardizacije u našoj zemlji. Velika većina anektiranih je upoznata sa Halal standardima. „Skoro 92 posto anketiranih je upoznato sa konceptom halal poslovanja. Međutim, još uvijek je prva asocijacija na Halal standarde prehrambena industrija“, izjavila je Amra Hašimbegović, direktorica agencije GMS, koja je bila jedan od izlagača na Forumu, te je još dodala da su najčešća očekivanja od kompanija koja provode Halal standarde socijalna i poslovna odgovornost. Pored toga, još uvijek vlada skeptično mišljenje prema Halal standardima radi potencijalnih malverzacija u samom procesu te nedostatku adekvatnog nadzora.

Kvalitetan rad Amira Sakića i njegovih saradnika se ogleda u tome da ukupni rezultati dosadašnjeg rada Agencije za certificiranje Halal kvalitete jasno pokazuju da BiH ima najbolje uređen Halal sistem u Europi i među najboljima u svijetu, a Agencija predstavlja centralnu regionalnu Halal instituciju. „U posljednje dvije godine, brojne institucije iz Europe od Norveške

Amir Sakić, direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete

do Grčke, te Tunisa, Egipta, Kine i drugih, obraćali su se Agenciji sa zahtjevom da pomogne u rješavanju pojedinih pitanja koja koče razvoj halala, a kod nas normalno funkcionišu“, s ponosom ističe direktor Agencije. Uprkos konstantnom rastu Halal standarda u našoj zemlji, još je mnogo aktivnosti na ovom polju koje naši sagovornici planiraju da izmijene u korist Halal kvalitete. Prvenstveno se to odnosi na oblasti ugostiteljstva i turizma, sektor usluga i neprehrambenih proizvoda, farmacije i kozmetike. Također, planiraju dva kapitalna projekta za koja su neophodni posebni programi i edukacija. U pitanju su poduzetništvo u Halal industriji te područje naučno-istraživačkog rada. Oba projekta zahtijevaju veliki angažman, značajne resurse te uključenje velikog broja pojedinaca, naučnih i obrazovnih ustanova, te institucionalnu potporu. „Ovo ne predstavlja konačnu listu naših planova. Mi smo uvjereni da halal donosi brojne koristi konzumentima, korisnicima, industriji, privredi i društvu u cjelini. Naša je obaveza da te prednosti pravilno artikulišemo i predstavimo javnosti i onima kojih se to tiče, ili bolje onima koji to hoće da čuju i razumiju. Također, otvoreni smo za prijedloge i različite inicijative koje imaju za cilj unaprjeđenje Halal industrije“, završio je Amir Sakić.

74

oktobar 2012 www.instore.ba

e-trgovina
KuPOVINA ROBE I uSLuGA PREKO INtERNEtA u REGIjI

Sve više online kupaca
u prošlom broju, govorili smo o internet i mobilnim aplikacijama u poslovanju, kao i o penetraciji interneta u Bosni i Hercegovini. u ovom izdanju dajemo pregled situacije kod naših komšija, kada je u pitanju korištenje računara i kupovina preko interneta.
Priredila: una Milićević

Hrvatska
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj, u 2011., 17 posto osoba je kupovalo robu i usluge preko interneta, što predstavlja porast od tri posto u odnosu na 2010. Također, podaci pokazuju da se bilježi rast osoba koje posjeduju računare u domaćinstvima od tri posto a za toliko je poraslo posjedovanje priključka za internet u domaćinstvima. Istraživanje pokazuje da pojedinci najčešće upotrebljavaju internet za prikupljanje informacija o proizvodima i uslugama (74%), traženje informacija o zdravlju (61%), čitanje dnevnih novosti i časopisa (76%), trening i edukaciju (54%), a vrijeme provode i na socijalnim mrežama (55%). Siniša Cvjetković, direktor i vlasnik kompanije Mojatrgovina.net, kaže da se u Hrvatskoj još uvijek preko interneta najviše kupuju električni aparati i računari. „To je upravo iz razloga što takvih online trgovina ima najviše. Još uvijek on-line veleprodaja nosi značajan dio prometa cjelokupne online kupovine, ali dolaskom krize i preorijentacijom velikih distributera i trgovačkih lanaca na poslovanje s krajnjim kupcem, online maloprodaja je prestigla, do sada dominantnu, veleprodaju“, smatra Cvjetković i otkriva kakvi se trendovi očekuju u budućnosti: „Mislim da procvat online kupovine u Hrvatskoj, u punom smislu nije još ni počeo. To očekujemo tek izlaskom iz krize i stabilizacijom finansijske situacije u društvu. Sama kriza je, također, imala i veliki pozitivni efekat na internet trgovinu. Trgovci su se, do sada, internet trgovinom bavili minimalno, dok su se jedan za drugim otvarali trgovački lanci i kada su se tamo ostvarivali veliki prometi. Kada je to polako prestajalo, trgovci su se sve više otvarali novom prodajnom kanalu – internetu. Takav se trend i danas nastavlja. Kupci, s druge strane, danas doživljavaju internet kupovinu kao dobar izvor povoljnih cijena i popusta. Čak i kada ne planiraju da kupe proizvod preko internea, kupci jednostavno koriste taj kanal za pronalazak proizvoda i upoređivanje cijena, kako bi se pripremili za kupovinu u fizičkom svijetu“.

Slovenija
Prema podacima istraživanja Statističkog ureda Republike Slovenije (SURS) o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija, u tekućoj 2012. godini kupovinu preko interneta je obavilo 39 posto osoba u starosti od 10 do 74 godina (isti udio kao 2011). To je pet posto više nego 2010., 10 posto više u poređenju sa 2009. i čak 17 posto više nego 2008. U prvom kvartalu 2012., preko interneta je naručilo ili kupilo robu ili koristilo usluge 22 posto ispitanika. Osobe, koje su u posljednjih 12 mjeseci kupovale preko interneta (33%), najčešće su naručivale ili kupovale odjeću i sportsku opremu, turističke aranžmane, različite proizvode za domaćinstvo, ulaznice za priredbe, knjige, revije, časopise i kompjutersku-mašinsku opremu. Iako u Sloveniji internet kupovina raste, broj osoba koje su u posljednjih 12 mjeseci obavile kupovinu preko neta, još uvijek je ispod prosjeka članica EU. Jedan od najčešće navedenih razloga je nepovjerenje u bezbjednost novčanih transakcija na netu. Prosjek e-kupovine u EU je za 2011. iznosio 58 posto. Najveći udio je zabilježen u Velikoj Britaniji (82%), Norveškoj (78%) i Danskoj (77%). Najmanji udio je izmjeren u Litvaniji (25%), Bugarskoj (13%) i Rumuniji (13%). U pogledu upotrebe računara, Slovenija je oko EU prosjeka (70% korisnika interneta u 2010), a u većoj mjeri odstupa kada su u pitanju penzioneri i nezaposleni koji koriste računare (Slovenija 24%, EU 40%). Inače, detaljnija analiza pokazuje da je razvijenost specifičnih e-kompetencija u Sloveniji iznad prosjeka EU u skoro svim segmentima sa izuzetkom starijih od 55 godina.

oktobar 2012 www.instore.ba

75

Makedonija je zaostajala na ovom planu iz više razloga: dugogodišnja mala internet penetracija, nedostatak i nekorištenje platnih kartica, nedovoljan izbor online trgovina, veliki broj stranih internet prodavnica nisu dozvoljavale narudžbine iz Makedonija. Također, kao jedan od glavnih razloga za ovo su bile i banke koje su previsokim provizijama destimulisale otvaranje online prodavnice. Značajniji razvoj internet trgovine u Makedoniju se bilježi u 2011. U decembru 2011., ukupan iznos koji je plaćen preko kartica bio je 1.450.340 denari (Narodna banka Republike Makedonije). Od ukupnog obrta u zemlji u 2010., samo je osam do 10 posto napravljeno platnim karticama. Od ovih osam posto samo jedan posto se odnosi na online kupovinu, dok se ostalih sedam posto odnosi na POS terminale (USAID). Pojava sajtova za grupnu kupovinu dovela je do prave revolucije na ovom polju. Broj online transakcija se uvećao za više od 1.200 posto u 2011. u poređenju sa 2010. U ovom trenutku postoji osam sajtova za grupnu kupovinu. Od ukupnog broja realizovanih transakcija u 2011., oko 33 posto je obavljeno preko ovih sajtova. Casys je internacionalni procesing sistem, koji u Makedoniji postoji od 2002. i preko kojeg se procesiraju skoro sve online transakcije. Imajući u vidu da najveći dio trgovaca, kao i najveći dio online trgovina, procesiraju transakcije preko Casysa, ovaj sistem smo uzeli kao relevantan izvor za analizu online stanja. U 2010., preko cPay Payment Portala obavljeno je ukupno 11.000 online transakcija, od kojih je njih 7.000 bilo uspješno. U 2011., ovaj broj se popeo na 97.177 transakcije, pri čemu je 85.017 uspješnih.
Nina Angelovska, suvlasnik Vebspot d.o.o., www.grouper.mk

Makedonija

Srbija
Da bi mogli da ocijenimo u kojoj je fazi razvoja naše okruženje najbolje bi bilo da pogledamo podatke koji govore o takozvanoj penetraciji interneta i osvrnemo se na najposjećenije web lokacije. U Srbiji je pentracija interneta zabilježila nagli rast u 2008. i 2009. godini kada se povećavala za 8-10 posto stanovništva koje je u tim godinama počinjalo da ga koristi. Ovo je posljedica uvođenja kvalitetnih (kabl i ADSL) konekcija, ali i ekspanzije kredita za kupovinu računara i opreme. Od 2010. do danas prirast je po 3-4 posto stanovnika koji postaju korisnici i penetracija interneta je sada, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, nešto ispod 50 posto dok ga oko 2.100.000 građana koristi svakog ili gotovo svakog dana. Prema istim podacima mobilni telefon ima više od 83 posto domaćinstava, a više od 55 posto domaćinstava posjeduje računar. Zanimljiv je podatak da je više od 600.000 građana elektronski naručivalo robu ili usluge u proteklih godinu dana. Najpopularniji su web sajtovi dnevnih novina, a na društvenoj mreži Facebook ima oko 2.500.000 realnih profila čija je odrednica porijekla Srbija. Miloje Sekulić, internet konsultant, www.internetagencija.rs

76

oktobar 2012 www.instore.ba

vjerovali ili ne
Nestlé traži alternativu za so
količina soli u Nestlé proizvodima, a da se pritom sačuva ukus na koji su potrošači navikli. Kompanija Nestlé najavila je početak saradnje sa renomiranom američkom kompanijom Chromocell Corporation, koja se bavi proučavanjem biološke nauke, a sve u cilju da se iz upotrebe izbaci nepotrebna količina vještačke soli i drugi pojačivači ukusa, te poboljša kvalitet proizvoda. Chromocell posjeduje tehnologiju koja omogućuje dubinsko pretraživanje biblioteka sastojaka kako bi pronašli one koji pružaju zadovoljstvo ukusa slično ili jednako onome koje pruža so. Vjeruje se da će ova tehnika omogućiti da se još bržim putem smanji Nestlé je uložio 15 miliona američkih dolara u istraživanje kao dio svog globalnog plana da poboljša nutritivni sastav svojih proizvoda, kako bi potrošači širom svijeta uživali u boljem kvalitetu proizvoda sa istim ukusom, navedeno je u saopštenju. Tokom proteklih deset godina, kompanija Nestlé je uklonila više od 12.000 tona soli iz svojih prehrambenih proizvoda na globalnom nivou. Saradnja sa kompanijom Chromocell unaprijedit će platformu ishrane zdravlja i zdravog života kompanije Nestlé i omogućiti da se dodatno poboljša nutritivan profil proizvoda, poručili su iz kompanije.

Muzej sladoleda
Prvi svjetski muzej kulture uživanja u sladoledu i tehnologije proizvodnje ove poslastice otvorio je svoja vrata u mjestu Anzola dell'Emilia u blizini Bolonje. Muzej, koji je izgradila kompanija Carpigiani, proizvođač aparata za sladoled, pokazuje istoriju sladoleda od snježnih slatkiša antičkog doba, preko šerbeta od leda i soli koje su razvili Kinezi, do tehnologija 20. vijeka. Muzej čuva priču o Cosimu Ruggieriju, alhemičaru na dvoru Medici koji je napravio sladoled koji je Catherine de' Medici odnijela u Pariz u prvoj polovini 16. vijeka kako bi zadivila Francuze. Posjetioci muzeja imat će priliku da vide i prvi pisani recept za shrb, šećerni sirup na arapskom, studiju De Sorbetti, o ljekovitim svojstvima sladoleda, koju je napisao napuljski doktor Filippo Baldini, kao i 20 starih aparata za proizvodnju sladoleda, među kojima je prvi automatski aparat Cattabriga iz 1931. Iako sladoled svoje daleke korijene ima u Mesopotamiji, Italijani su u 16. vijeku u Firenci razvili kremastiju verziju u kojoj danas uživamo. Prvi sladoled javnosti je 1686. godine prodao Francesco Procopio Cuto.

Naziv Mozart, sinonim za austrijske poslastice, nije zakonom zaštićen i niko ne može polagati ekskluzivno pravo na njega, objavila je austrijska radio-televizija pozivajući se na stručnjake za tržišni monopol. Naime, svi proizvodi od marcipana i čokolade mogu se u Austriji slobodno prodavati pod imenom Mozart. Proizvođač

zovem se Mozart

poslastica iz Salzburga zatražio je 2007. od nadležnih vlasti da, uz dotadašnje proizvode, pod tim nazivom zaštiti ime i za liker. Zahtjev za zaštitu likera Mozart odbijen je ove godine, uz obrazloženje da ljudi marku Mozart vezuju za određeni ukus, a ne proizvod, pa da se iz tog razloga ne može zakonom zaštititi.

Obama ili Romney kolačić?
U Americi je sve u znaku predsjedničke kampanje. Prognoze o pobjedniku vruća su tema, pa je jedna tamošnja pekara osmislila svojevrsnu kladioničarsku aktivnost. Naime, ova pekara prodaje dvije vrste kolačića – jedna predstavlja Baracka Obamu, a druga njegovog protivkandidata Mitta Romneya. Kolačići, koji koštaju dva dolara i 25 centi, u prodaji će biti sve do predsjedničkih izbora. Prije četiri godine ova pekara održala je slično takmičenje, a

pobijedio je Barack Obama sa velikom razlikom.

oktobar 2012 www.instore.ba

77

U Rimu je stupila na snagu odluka po kojoj će osobe koje konzumiraju hranu i piće u istorijskom jezgru grada morati da plate kaznu do čak 500 eura. (italijanska štampa)

Kafić prodaje samo vodu
U Njujorku je nedavno otvoren prvi kafić koji u svojoj ponudi ima isključivo vodu sa česme i to po cijeni od jednog dolara po čaši. Suvlasnik Adam Ruhf kaže da je njihova voda zdravija i čistija od obične zato što nema nikakvih hemijskih i mineralnih sastojaka. Kvalitet se, prema riječima suvlasnika, postiže savremenim sistemom prečišćivanja koji imaju u objektu. “Proces filtriranja ima čak sedam faza, uključujući i UV i ozonsku terapiju”, objasnio je Ruhf. Oni koji

Mcdonalds otvara vegetarijanski restoran
Američki lanac brze hrane, poznat po svojim hamburgerima, najavio je da će iduće godine u Indiji otvoriti prvi vegeterijanski restoran. Jedan od najvećih lanaca restorana brze hrane u svijetu menije i ponudu kreira prema lokalnoj potražnji. Najveći dio populacije u Indiji čine hindusi koji ne konzumiraju kravlje meso i muslimani koji ne jedu svinjetinu, a vegetarijanski režim ishrane praktikuje veliki broj ljudi. Prvi vegeterijanski MacDonalds će svoja vrata posjetiocima otvorio je sredinom ljeta u blizini Zlatnog hrama u svetom sikskom gradu Amritsar na sjeveru Indije, a nakon toga još nekoliko takvih restorana na sjeverozapadu Indije, u blizini svete pećine Vaishno Devi.

žele dodatni kvalitet, u Molecule Water Café-u uz vodu mogu poručiti i široku lepezu dodataka kao što su vitamini, minerali i elektroliti. Svaki od dodataka također košta jedan dolar. Kupci su, ako je vjerovati preduzimljivom vlasniku, prezadovoljni.

Lizalica od absinta i svete vodice
predstavlja 1858. godinu, kada je katolička crkva izvor u Lourdu proglasila svetim, nakon što je četrnaestogodišnja djevojčica, po predanju, imala viziju Djevice Marije dok je pila vodu sa tog izvora. Absint je zbog svoje jačine zabranjen u Engleskoj u viktorijanskom dobu, a zabrana je ukinuta tek 1998. godine. Matt O'Connor, sladoledžija koji je napravio lizalicu, postao je poznat prošle godine kada je počeo da prodaje sladolede napravljene od ljudskog mlijeka.

FOtO VESt
Desetine hiljada plastičnih flaša iskorišteni su za pravljenje raznih skulptura u jednom parku u Meksiku. Građani su imali priliku da vide Taj Mahal za koji je upotrebljeno 11.800 flaša, Sfingu iz Gize (4.000 flaša), kao i dinosauruse Velociraptore (2.800 flaša), Triceratopsa (2.900) i Apatosaura (6.600 flaša). Organizatori kažu kako je ovo samo jedan od načina da se podigne svijest o zagađenosti planete Zemlje, a posebno o gomilanju plastičnog otpada.

Napravljena u obliku pištolja, Vice Lolly se sastoji od jedne četvrtine 80% alkohola absinta i svete vodice iz Lourda u Francuskoj. Zelena lizalica se može kupiti samo u Londonu, a košta 18,58 funti po komadu. Cijena simbolično

Plavi i zeleni med
Pčelari na sjeveroistoku Francuske bili su zatečeni kada su u svojim košnicama ugledali med plavičaste i zelene boje. Neobična pojava pripisuje se fabrici biogoriva u okolini mjesta Ribeauville, koja prerađuje ostatke šećera iz proizvodnje slatkiša. Pretpostavlja se da su pčele jele šećer od čokoladica M & M's. Pčelari se žale da neće moći da prodaju ovakav med, a kompanija Agrivalor, koja prerađuje otpad iz fabrike čokolade Mars, a u čijim otpacima su pčele našle šećer, saopštila je da će preduzeti sve neophodne mjere da se slična situacija ne ponovi.

78

oktobar 2012 www.instore.ba

svijet u brojkama
tRžIštE duHANA zA MOtANjE (RYO) VRIjEdILO jE OKO 16,9 MILIjARdI dOLARA u 2011. GOdINI

Novo doba duhana
Ključna prednost RYO proizvoda nad cigaretama je ta što su komadu. RYO duhan ima cjenovnu prednost na dominantnim, naročito u zapadnoj Europi, gdje se ostvaruje oko 75 posto prodaje
Izvor: Euromonitor, www.euromonitor.com

oni jeftiniji - po razvijenim tržištima, RYO duhana.

Tržište RYO (Roll Your Own) duhana vrijedilo je oko 16,9 milijardi dolara u 2011. godini, što ga čini izuzetno značajnim, iako po vrijednosti čini svega 2,4 posto ukupne zarade duhanskih proizvoda. Rast vrijednosti RYO proizvoda u periodu 2006-2011., bio je među

najnižima u kategoriji duhanskih proizvoda. Međutim, to nije cijela priča: da duhan za lulu nije ostvario uspjeh, koji duguje povećanoj potražnji zbog niže cijene u RYO kategoriji, rast volumena prodaje duhana za motanje bio bi veći.

tržište duhanskih proizvoda 2006 - 2011
Duhan bez dodataka Duhan za žvakanje Duhan za lulu RYO duhan Cigare Cigarete 0 10 20 30 % rast volumena u dolarima 40 50

udjeli po vrijednosti na tržištu duhanskih proizvoda 2011 (%)

■ Cigarete ■ Cigare ■ RYO duhan ■ Duhan za lulu ■ Duhan za žvakanje

Regionalno tržište
Zapadna Europa čini tri četvrtine RYO tržišta po obimu i vrijednosti - značajna regionalna dominacija zasnovana je na visokim cijenama cigareta i tradiciji potrošnje RYO proizvoda u nekim zemljama. Ključ za rast ove kategorije bila je regija Istočne Europe, a u isto vrijeme zabilježen je oštar pad prometa u Sjevernoj Americi. U oba slučaja, ovo je posljedica promjena u kupovnim navikama potrošača (zamjensko korištenje duhana za lulu kod RYO korisnika), što se vidi u razlici između tržišta RYO duhana i običnog (uključujući duhan za lule i fino isjeckan duhan).

trendovi na tržištima duhana i RYO proizvoda 2006-2011
Australazija (duhan) Australazija (RYO) Zapadna Europa (duhan) Zapadna Europa (RYO) Sjeverna Amerika (duhan) Sjeverna Amerika (RYO) Istočna Europa (duhan) Istočna Europa (RYO) -50 -25 -0 25 50 75 100

oktobar 2012 www.instore.ba

79

EU razmatra zabranu prodaje elektronskih cigareta, ukoliko ovi proizvodi nisu odobreni kao medicinsko sredstvo. (Tobacco Jourlan International)

Cjenovna prednost RYO duhana: da li ona zaista postoji?
Ključna prednost RYO proizvoda nad cigaretama je ta što su oni jeftiniji - po komadu. Međutim, ekvivalentna prosječna cijena po pakovanju od 20 komada RYO proizvoda, ustvari je viša nego cijena cigareta. Ona iznosi, u prosjeku 3,6 dolara, u poređenju sa prosječnom cijenom cigareta u 2011. godini od 2,2 dolara. Razlog tome je činjenica da se oko četiri triliona jeftinijih cigareta konzumira na tržištima u razvoju, što rezultira padom prosječne cijene. Ipak, RYO duhan ima cjenovnu prednost na dominantnim, razvijenim tržištima. U Zapadnoj Europi, gdje se ostvaruje oko 75 posto prodaje RYO duhana, cjenovna prednost je očigledna - oko 3,7 dolara po paklici od 20 komada u odnosu na 5,1 dolara koji se izdvaja za cigarete. Međutim, dok na globalnom nivou prosječne cijene cigareta rastu brže od onih za RYO duhan, u Zapadnoj Europi obrnut je slučaj, jer tamošnje vlade postepeno izjednačavaju fiskalnu politiku.

trend cijena za paklicu od 20: Cigarete vs. RYO proizvodi 2006-2011
5.5 5.0 4.5 4.0 3.5 3.0 2.5 2.0 1.5 2006 2007 2008 2009 2010 2011 Zapadna Europa (Cigarete) Zapadna Europa (RYO) Svijet (Cigarete) Svijet (RYO)

Marketing i inovacije u RYO kategoriji
Ekonomična cijena

Duhan koji ne izaziva zavisnost

Manja pakovanja

Premium brend

RYO inovacije

Kategorija bliža ženama Laka priprema

Novo pakovanje Prelaz iz cigareta u RYO brendove

Arome

RYO tržišta po regijama 2011
14,000 12,000 10,000 milioni $ 8,000 6,000 4,000 2,000 0 Srednji Istok i Afrika Pacifička Azija Južna Amerika Istočna Europa Sjeverna Amerika Australazija Zapadna Europa

80

oktobar 2012 www.instore.ba

vox populi

Prodavači
Znate li onaj neugodni osjećaj kada vas prodavač ne napušta ni na jedan trenutak? Uđete u prodavnicu, pozdravite i on ili ona vas počinju slijediti u stopu. Vi nešto uzmete, oni se primaknu dva koraka bliže. Vi spustite i krenete dalje, oni malčice poprave ono što ste vi upravo spustili. I nastave za vama. S vremena na vrijeme vam se susretnu pogledi, nasmiješite se, oni ostaju hladni kao led. I nastavljaju da hodaju za vama. Ne znam koliko stotina puta mi se ovo dogodilo. Ali znam da u tom slučaju sasvim sigurno nikada nisam ništa kuPiše: Vedrana Seksan pila. Obično sam se osjećala kao da se očekuje da frižider koji upravo gledam strpam u tašnu i nestanem s njim u nepoznatom pravcu. Osjećala sam se zapravo kao da već imam jedan frižider u tašni, pa po načinu na koji je nosim oni znaju da sam sklona otuđivanju glomaznih stvari. Oni znaju da sam tu ne da razgledam, nego da iznesem. I još sam bezobrazna jer ne vratim tačno onako kako je stajalo. Naravno, postoji i ona druga krajnost koju je teško sresti u nekoj prodavnici na zapadu. Na primjer uđete u prodavnicu garderobe i pomislite kako se, što nije rijetka pojava, u međuvremenu promijenila djelatnost. Jer vas još s vrata s nogu obori miris ćevapa i luka. Ili pite – princip je isti, ostalo su nijanse. Koje se još dugo, dugo osjete u odjeći koju ste tu kupili. Takav prodavač vas neće ni pogledati. On ili ona su na zasluženoj pauzici i što se njih tiče, ako u tašni ima mjesta od onog frižidera, slobodno zgurajte sve sa polica. Samo njih nemojte ništa pitati. Snađite se, pare ostavite na pultu i za sobom zatvorite vrata. I da – dođite i drugi put. Prodavači-ćevapojedi uspijevaju samo na ovim prostorima. I to ne samo zato jer je ćevape teško naći negdje drugo, nego i zato jer svi ostali imaju nešto što se zove pauza. I što iskoriste i da obave sve svoje private razgovore. Čekati da pitate da li imaju broj 39 i slušati razgovor na mobilni sa uputstvima kako ostaviti momka, uraditi domaću zadaću ili podgrijati ručak, zapravo lakše preživite ako to shvatite kao dva u jedan, pa zapamtite i savjet i saznate da je odgovor na pitanje “tc”. Kakav prodavač zapravo treba da bude? Prije nekog vremena bila mi je godišnjica braka. I namjera je bila kupiti slušalice za kompjuter sa kojima bi moj muž, pasionirani igrač neke online igre, uživao više nego sa starim, poluslomljenim od čestih susreta sa našim mlađim djetetom. I u prodavnici tehničke robe koju stalno reklamiraju naletjela na najljubaznijeg mogućeg prodavca. Koji mi je najljubaznije moguće, nakon što sam mu pet puta rekla za šta mi trebaju slušalice, prodao potpuno pogrešne. Koje nisam mogla zamijeniti. A nisam se mogla ni naljutiti na čovjeka koji me nije slijedio po cijeloj prodavnici, koji nije jeo, nije telefonirao, samo nije imao pojma o stvarima koje prodaje. Što je valjda treća vrsta trgovaca. Oni koji su divni, ali vam nanesu više štete od i jedne prethodne vrste. Jer vas je ljubaznost navela da potrošite pare za nešto što vam nikada neće trebati. Zato se treba čuvati i ljubaznih. I znati tačno šta vam treba.

U korpi poznatih
Razgovarao: Mario Trojer

Nermin Bašić, rukometaš
Najčešće kupujem sa suprugom

Kao i veliki broj sportista, rukometaš Nermin Bašić, spada u velike gurmane. Upravo to je osnovni motiv zašto ovaj nekadašnji reprezentativac naše zemlje voli otići u nabavku namirnica za svoju porodicu. U razgovoru za InStore, Nermin Bašić nam govori o svojim kupovnim navikama i cijelom procesu kupovine koji on obavlja. „S obzirom da volim dobro jesti, veliki sam gurman, logično je da volim i kupovati ono što mi treba za obrok“, s osmijehom nam govori Nermin koji dodaje da kupovinu ide najčešće skupa sa suprugom po većim tržnim centrima. „Što se tiče onih svakodnevnih kupovina, tu se organizujemo pa ko od nas dvoje prije završi sa svojim obavezama, onda i kupi sve što je neophodno za taj dan. Nabavke hrane i svega ostalog su sedmičnog karaktera iz zbog rokova trajanja jer stvarno gledamo da nam namirnice ne stoje dugo“, napominje Bašić. Nerminovo mišljenje o malim radnjama je itekako pozitivno. Kako sam ističe, oni igraju veoma veliku ulogu. Često mu se zna dogoditi da u nekom trenutku nedostaje neki artikl te veoma brzo u lokalnoj samoposluzi kupi sve što mu je neophodno. „Pored svega toga, ponuda u malim samoposlugama u Sarajevu je sasvim zadovoljavajuća. Očito je da vlasnici tih malih radnji i granapa veliku pažnju pridaju kvaliteti ponude u svom objektu. Nabavljaju kvalitetne proizvode, veoma su susretljivi i veoma je mala razlika između ponude u granapu i tržnim centrima“, ističe naš sagovornik te napominje kako u granapima preovladavaju proizvodi iz svakodnevne upotrebe dok je u tržnim centrima mnogo veća i šira ponuda. Kult malih radnji u Sarajevu je nešto što krasi ovaj grad. Naš sagovornik posebno napominje ovaj segment trgovine. „Svaki kvart u Sarajevu ima nekoliko malih radnji gdje se okuplja raja iz ulice gdje se oni druže i komuniciraju. Ispriča se pokoji vic, neka anegdota, nasmije se.... Nažalost, danas ljudi imaju sve manje vremena za ona standardna druženja koja su prije bila veoma popularna. Na to uveliko utječe današnji, brzi tempo života, gdje se nema puno slobodnog vremena. Upravo tu se pojavljuju tržni centri kao neka potreba“, smatra nekadašnji rukometni reprezentativac naše zemlje. „Izađete sa posla, odletite do tržnog centra u neku nabavku i odmah idete kući. Granap u ovoj kostelaciji snaga ostaje samo kao alternativa da tu kupiš ono što si zaboravio kupiti u tržnom centru.“ Ono što mu smeta u kupovini je najčešće neljubaznost prodavača. S tim se najčešće sretao u tržnim centrima dok mu se to nikad nije desilo u malim radnjama. „Neljubaznost prodavača je ono što svakako smeta. Često se susrećem sa tim. Možda to proizlazi iz toga što mnogo rade, a premalo su plaćeni za svoj rad. Razlozi za tu neljubaznost vjerovatno postoje, ali mi, krajnji kupci ne bismo to smjeli osjetiti kad pođemo u kupovinu. Pored toga, smatram da je u tržnim centrima premalo igraonica za djecu, ili ih ustvari nema nikako. Jednostavno nemate gdje dijete ostaviti da se igra da biste nesmetano obavili kupovinu“, završio je svoju priču Nermin Bašić.

80

vox populi

81

maj 2012 www.instore.ba

vox populi

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->