45.

500
BOSNA I HERCEGOVINA SLOVENIJA HRVATSKA SRBIJA MAKEDONIJA

PRIMJERAKA

oktobar 2012 46 godina V www.instore.ba oktobar 2012 br.br. 46 godina V www.instore.ba

BOSNA I HERCEGOVINA

REGIONALNI TRGOVAKI MAGAZIN INTERVJUI INTERVJU

JEDINI

Danica Zorin Mijoek,

direktorica i vlasnica, Kozmetika Afrodita
ISSN 1840-4049

EKSKLUZIVNO: Nenad Pacek: Vrag je odnio alu Kenan Utovi: ovjek kao resurs

oktobar 2012 www.instore.ba

oktobar 2012 www.instore.ba

septembar 2012 www.instore.ba

uvodnik
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK
Reid Muratovi
resid.muratovic@instore.ba

RIjE uREdNItVA

PRODAJA

Samir Hodi

samir.hodzic@instore.ba

IZVRNI UREDNIK
Zlata Karkin
zlata.karkin@instore.ba

Afirmativno, mogunosti umjesto problema

Novembar ili studeni 2012. godine za nas u InStore magazinu znai jo jedno izdanje u dugom nizu. Naravno, pogled naprijed je jedino ispravan stav u projektu zvanom Kako ivjeti i preivjeti, a sve to u uslovima kad svi makroekonomski pokazatelji govore da jo uvijek nae stanje trita ima prefiks recesije. Kratkorono, vidimo zimu a sa njom i zimnicu, zimovanje, zimske gume, zimske nedae a to sve znai poveane trokove. Za sebe volimo rei da smo afirmativni trade magazin i na cilj je da unutar FMCG industrije povezujemo sve vas, informiemo, edukujemo i damo prostora i vama da kaete ta to novo i kvalitetno elite ponuditi potroau. elimo da se i vi kroz i sa InStore magazinom osjeate afirmativnim jer mislimo da je jedan od bitnih elemenata upravo takav pristup. Ovaj i ovakav afirmativan pristup posmatranja okoline je metoda kojom se bave mnogi u svijetu uspjenih. U razliitim priama o afirmativnom pristupu moete uti niz pohvalnih izjava o uspjenosti i korisnosti tog procesa. O tome kako je afirmativni pristup nenamjerno revolucionarno

NOVINARI

Mario Trojer Katarina Suli Igor urovi, Marko Hrastar, Tomislav Ciliga, Jelena Domovi, Milica Petrovi, Una Milievi, Vojislava Popovi, Alma Hot, Nataa Atanasova, Boro Mireski

STRUNI SARADNICI

Kenan Utovi, Vedrana Seksan, Darko Vaseli, Miroslav Saraevi, Milan ulibrk, Bogomir Kova, Mladen Vedri, Tome Nenovski, Patrik Zupani, Ernest Gergely, Miodrag Dimi, IGD, Euromonitor International

MARKETING/LOGISTIKA
Alma Guberini
alma.guberinic@instore.ba

DIZAJN

utjecao na disciplinu organizacijskog razvoja, kako je probudio, inspirisao ili transformisao mnoge kompanije moramo govoriti to ee i to glasnije. Ne elimo vas uvjeravati da je afirmativni pristup najbolja stvar za vae trenutno stanje u organizaciji ali barem vam nudimo alternativu za prevazilaenje trenutnog stanja u podruju organizacijskog razvoja. Ako bi mi u svom uvodnom obraanju eljeli usvojiti preporuku o afirmativnom pristupu, onda bi mogli svoj kratkoroni pogled definisati ovako: Kratkorono, vidimo zimu a sa njom zimnicu, zimovanje, zimski raspust, zimske radosti a to znai da moemo i trebamo biti sretni. Redakcija InStore magazina

Narobe Studio, Slovenija

PRELOM

Altermedia d.o.o.

KOORDINATOR SVIH IZDANJA

Maksim urovi
maksim@instore.rs

TAMPA

Radin print d.o.o. Sveta Nedjelja, 10000 Zagreb, Hrvatska

Vrua tema
Superbrands 2012
Sveana dodjela priznanja Superbrands u BiH odrana je 31. 10. 2012. u sarajevskom Hotelu Europa. Vie od 150 zvanica iz svijeta biznisa, marketinga i medija, kao i predstavnici organizacije Superbrands iz drugih zemalja prisustvovali su ovoj jedinstvenoj proslavi brandinga. Trine marke koje su dobile prestinu titulu Superbrands BiH 2011/2012 primile su priznanja za izvanredni uspjeh. Sveana dodjela priznanja zaokruila je etvrti po redu izbor Superbrandova u BiH, koji je zapoeo okupljanjem strunog vijea u septembru 2011. godine. Vie od 1000 domaih i meunarodnih brandova, rasporeenih u 27 kategorija, nalazilo se na listi finalista koja je pripremljena u saradnji sa vodeim agencijama za istraivanje trita. Za najbolje se glasalo na osnovu kvalitete, pouzdanosti, prepoznatljivosti i emotivnog naboja. U procesu odabira sudjelovalo je struno vijee, sastavljeno od vodeih marketinkih, poslovnih, akademskih strunjaka i predstavnika medija, kao i preko 20.000 potroaa. Na sveanoj ceremoniji predstavljeno je i etvrto izdanje bh. Superbrands publikacije koja opisuje svojevrsne branding studije Superbrandova koji su aktivno sudjelovali u programu. Meunarodna organizacija Superbrands jedini je globalni i neovisni autoritet na podruju brandinga. Prisutna je u 88 zemalja irom svijeta i glavni joj je cilj identificirati vodee brandove na svakom pojedinom tritu te, na taj nain, dodatno promovirati disciplinu brandinga.

IZDAVA

Altermedia d.o.o. Hasana Brkia 2 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel: +387 33 710 616 Fax: +387 33 710 615 E-mail: redakcija@instore.ba Web: www.instore.ba
InStore magazin je mjeseni, specijalizirani magazin za trgovinu robom iroke potronje. Besplatno se distribuira ciljnoj skupini: trgovcima, proizvoaima, distributerima i prateoj industriji. Izdava zadrava pravo da odredi ciljnu grupu. InStore magazin se ne distribuira osobama mlaim od 18 godina. Za lanke, fotografije i oblikovanje, magazin zadrava sva prava. Tira: 7.000 primjeraka.

Najbolje je lako prepoznati!

www.superbrands.com

oktobar 2012 www.instore.ba

sadraj
Izdvajamo
8 Novi objekti 10 domae vijesti 12 Regionalne vijesti 16 Svjetske vijesti 20 intrgovac
FIS Vitez

Nenad Pacek, specijalno za InStore

22

Privremene mjere ne smiju raditi predugo kako ne bi stvorile inflatorne pritiske, ali su trenutno jedini brzi izlaz. I ne radi se o nikakvom povratku u socijalizam nego o dokazano dobrim mjerama u ekstremnim situacijama poput ove, jer je vrag odnio alu!, pie Pacek za Instore magazin.

22 Osvrt strunjaka
Vrag je odnio alu

Intervju s povodom

24 Miljenja i komentari

Poveanje izvoza ili jo dublja recesija?

26 Intervju s povodom

Rastom zavrili poslovnu godinu

Za dm drogerie markt d.o.o. poslovna godina zavrila je u septembru i to sa rastom od 14 posto u odnosu na prolu. Zavretak poslovne godine dm je obiljeio simbolinim otvaranjem Distribucijskog centra u Blauju, koji je bio jedna od najznaajnijih investicija u poslovnoj 2011/2012. godini. U opremanje prostora ukupne povrine preko 4.600 m2, kapaciteta 7.000 artikala na 3.600 paletnih mjesta, uloeno je preko 1,5 miliona KM. O uspjeno zavrenoj poslovnoj godini i planovima za narednu, za InStore govori Damir losel, direktor dm u BiH.

26

30 InLiflet

Ve na prvoj strani

InLiflet

32 Regionalni intervju

Danica Zorin Mijoek, direktorica i vlasnica, Kozmetika Afrodita

Ernest Gergely, Project Coordinator kompanije Medialink d.o.o., Hiper-Com, u ovom broju analizira prodaju u kategoriji mlijeka: Cijene variraju po zemljama. U Srbiji je najzastupljenije mlijeko sa 2,8% mlijenih masti, kao i u Hrvatskoj, dok je u Bosni i Hercegovoni veoma zastupljeno ono sa 3,2% mm, a u Sloveniji sa 3,5% mm.

30

36 Analiza

IGD: Kriza eura

38 InStore regija 42 Na mjestu prodaje

Isti tretman

Regionalni intervju

44 Pos komunikacija

Komunikacija s potroaima

46 Na mjestu prodaje - studija sluaja

Veoma znaajan faktor

Danica Zorin Mijoek, direktorica i vlasnica Kozmetike Afrodita, o poecima ove kompanije: Poeci su bili puni entuzijazma, posjetioci mog salona su uglavnom stranci, sa visokim kozmetikim mjerilima. U ponudi kozmetikih preparata nisam nala one koje sam smatrala adekvatnim i zato sam poela razmiljati o vlastitoj proizvodnji. Ideju sam uspjela ostvariti, i iz prvoga malog laboratorija izrasla je kompanija koja danas zapoljava oko 140 ljudi.

32

48 Slovo zakona

Kontrola hrane koja sadri GMO

oktobar 2012 www.instore.ba

50 Category management
Taktike kategorije proizvoda (II dio)

inPromocije

52 In Promocije 54 u maloj radnji

Za lake poslovanje Predstavljamo STR Savjeti vlasnicima

I ovaj put InStore je zabiljeio promocije organizovane u trnim centrima irom Bosne i Hercegovine.

52

u maloj radnji

58 drutvena odgovornost
Drutvena svijest o pravilnoj prehrani

Vlasnici malih trgovinau ovom izdanju mogu pronai savjete strunjaka o pravilnom izlaganju vina: Mala prodavnica esto nema dovoljno prostora za postavljanje vie razliitih polica za izlaganje vina, pa bi najidealnije rjeenje bilo postavljanje kombinovane police za izlaganje razliitih kategorija vina. Predstavljamo STR Anes iz Sarajeva, vlasnice Aldijane Bilal.

54

62 Iz etiri ugla
Cijena cigareta vea za 0,50 KM

Iz etiri ugla

64 Periskop
ovjek kao resurs

66 Periskop iz regije
EU je svjetski fenomen Konkurentnost - maraton i ... povremeno sprint Loi aci Devalvacija denara? NE!

Na osnovu lana 21. Zakona o akcizama u BiH, Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje svake godine donosi Odluku o utvrivanju posebne i minimalne akcize na cigarete. Tako se od naredne godine posebna akciza poveava sa 0,60 KM na 0,75 KM. Konana cijena paklice cigareta jo uvijek nije poznata, jer je predvieno da do 30. novembra proizvoai i distributeri dostave kalkulacije novih maloprodajnih cijena. Meutim, ukupno poresko optereenje po paklici u sljedeoj godini bit e vee za 35 feninga. Proizvoai kalkuliu da bi cijene mogle biti vee i za 0,50 KM.

62

Periskop

68 Noviteti za policu 72 Posjetili smo...

SAHAF

Kolumnista Kenan Utovi za InStore o ljudskim resursima: Ljudi se trae, sposobnosti i vjetine se trae, trai se samomotivacija, kreativnosti, inovativnost, ali malo se ulae. Danas kompanije smatraju da je za njih gubljenje vremena i novca ako moraju ulagati u ljude. Vode se logikom: Ako ti nee, ima ko hoe, mnogo je nezaposlenih ljudi eljnih posla po svaku cijenu!.

64

74 e-trgovina
Sve vie online kupaca

Vox Populi

76 Vjerovali ili ne... 78 Svijet u brojkama

Novo doba duhana

Vedrana Seksan za magazin InStore o naim prodavaima: Znate li onaj neugodni osjeaj kada vas prodava ne naputa ni na jedan trenutak? Uete u prodavnicu, pozdravite i on ili ona vas poinju slijediti u stopu. Vi neto uzmete, oni se primaknu dva koraka blie. Vi spustite i krenete dalje, oni malice poprave ono to ste vi upravo spustili. I nastave za vama.... Vjerovatno ste doivjeli slino iskustvo. O kupovnim navikama pria nam rukometa Nermin Bai. S obzirom da volim dobro jesti, veliki sam gurman, logino je da volim i kupovati ono to mi treba za obrok, s osmijehom nam je ispriao Nermin koji dodaje da kupovinu ide najee skupa sa suprugom po veim trnim centrima.

80

80 Vox populi

oktobar 2012 www.instore.ba

novi objekti
Makedonija: Srbija:

Otvoren Carrefour u Skoplju

Dis u Novom Sadu

U okviru novootvorenog trnog centra Big CEE u Novom Sadu otvoren je, 11. oktobra, i Dis market. Maloprodajni objekat se prostire na 4.000 m2, a u ponudi ima vie od 10.000 artikala. Zaposlenje je u njemu pronalo 95 radnika iz Novog Sada i okoline, a kupcima je na raspolaganju 16 kasa.

Srbija:
Prvi Carrefour hipermarket u glavnom gradu Makedonije otvoren je poetkom oktobra na povrini od 4.670m2. Potroaima nudi vie od 35.000 proizvoda, to predstavlja najiri asortiman proizvoda u odnosu na ostale trgovake lance u zemlji. Hipermarket posluje pod parolom Carrefour - sve na jednom mjestu, a raspolae i pekarom, slastiarnom i kafeterijom. U radnji je zaposleno 145 radnika. U ukupnoj ponudi, 2.000 proizvoda razliitih kategorija prehrana, obua i bijela tehnika, pripada robnoj marki Carrefour (Carrefour, Carrefour Discount, Carrefour Home, Carrefour Bio, Carrefour Tex). U ovom hipermarketu mogu da se kupe i artikli domaih proizvoaa i dobavljaa, to je u saglasnosti sa politikom kompanije za pruanje podrke domaim kompanijama.

Delhaize otvorio Vinograd

BiH:

Otvoren Bingo u Kalesiji

Nova trni centar Bingo otvoren je 12. oktobra na podruju Kalesije. Objekat se prostire na dva sprata, na povrini od oko 1.100 m2. Ovim otvaranjem, Bingo trenutno raspolae sa 98 poslovnih jedinica, od ega ima 34 trna centra. U robnoj kui je zaposlenje pronalo 25 radnika.

Najstarija vinoteka u Beogradu, koja od prole godine posluje u sklopu trgovakog lanca Delhaize Group, poslije renoviranja, otvorena je 18. oktobra pod novim imenom i brendom - Vinograd. Vinoteka osim novog, osavremenjenog prostora nudi i vie od 400 razliitih etiketa vina, od kojih je oko 40 ekskluzivnih, uvezenih upravo posredstvom Delhaizea. Vinarija na jed-

nom mjestu nudi izbor vina iz 19 zemalja iz starog i novog svijeta. Iz Delhaizea jo dodaju da je osim srpskih vina, posebna panja posveena i izboru iz zemalja regije, poput Hrvatske, Slovenije, Makednije, Grke i drugih. Vinograd u ponudi ima i dobar izbor estokih alkoholnih pia, cigarete i konditore, kao i vina proizvedena od organski gajenog groa.

Hrvatska:

Makedonija:

Super Konzum u Novoj Gradiki

Polovinom oktobra u Novoj Gradiki je otvorena prva Super Konzum prodavnica, to je 53. objekat ovog lanca u Hrvatskoj. Objekat se prostire na ukupnoj povrini od 1.400 m2, a zapoljava 18 radnika. U novom objektu, koji ima ponudu od oko 20.000 artikala, kupcima su na raspolaganju etiri kase i parking sa vie od 80 mjesta, a u sklopu centra nalaze se i dodatni sadraji kao to su trgovina odjeom, obuom i kafe bar.

Novi Diem-GP u Bitolju

Deseti specijalizovani market Diem-GP otvoren je u Bitolju poetkom oktobra. Objekat se prostire na 50 m2, raspolae jednom kasom, a za dobru uslugu se brine dvoje zaposlenih. U ovom marketu 60 posto asortimana ine robne marke Diem-GP-a. Ukupan asortiman broji oko 500 proizvoda, ali zbog njihove sezonalnosti u ponudi je trenutno oko 150 artikala. Do sada, DiemGP postoji na etiri adrese u eveliji i na pet u Skoplju, a iz kompanije navode da je do kraja godina planirano otvaranje jo dva nova marketa u Skoplju.

oktobar 2012 www.instore.ba

10

oktobar 2012 www.instore.ba

domae vijesti
Uvode se diferencirane akcize za pivo
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine uputilo je u proceduru izmjene i dopune Zakona o akcizama. S obzirom na to da se izmjene odnose na uvoenje diferencirane akcize na pivo, Grupacija proizvoaa piva u BiH pri Vanjskotrgovinskoj komori se na sastanku u Sarajevu upoznala sa novim propisima. Prijedlog predvia uvoenje akcize od 20 KM na hektolitar piva za proizvoae, domae i strane, koji imaju godinju proizvodnju do 400.000 hektolitara piva, a 35 KM za proizvoae ija proizvodnja prelazi 400.000 hektolitara godinje. to se tie domaih pivara, nijedna pivara ne prelazi taj limit od 400.000 hektolitara, mada su dvije pivare vrlo blizu.

itoprodukt pokrenuo proizvodnju

Stari mlinovi nekadanjeg banjalukog pekarskog giganta su nakon osam godina stajanja, ponovo poeli da melju ito i proizvode brano. Pogoni itoprodukta 2012 u startu su zaposlili 22 radnika, a iz menadmenta kompanije najavljuju da e, nakon to su uspjeno uli u postupak mljevenja ita, uskoro s radom poeti i linija za pakovanje brana, to znai i zapoljavanje novih radnika. Rade Petrovi, direktor itoprodukta 2012, rekao je da je firmi Bojani iz Jajca, koja je za 1,9 miliona KM kupila nekadanjeg giganta, bilo potrebno samo pet mjeseci da izvri remont i popravi skoro stotinu maina koje sada prerauju penicu i brano. Drago nam je da smo doekali trenutak da pogone pustimo u probni rad, koji e trajati narednih nekoliko dana, nakon ega slijedi proizvodnja u pravom smislu te rijei. Ovdje sada radi kompletan silos kapaciteta 15.000 tona i mlin kapaciteta izmeu 90 i 100 tona, te linija za skladitenje brana, precizirao je Petrovi.

U septembru poskupilo ulje, hljeb i mlijeko na istim cijenama

U Federaciji BiH cijena ulja u septembru poveana je na 2,97 KM sa prosjenih 2,80 KM po litru u augustu, dok su cijene brana, mlijeka, hljeba i putera ostale priblino iste. Prema analizi Sektora za cijene i analizu trita Federalnog ministarstva trgovine, cijena kilograma brana tip 500 u Federaciji BiH ostala je u septembru nepromijenjena - 1,16 KM. Cijena hljeba iznosila je 2,46 KM po kilogramu, u odnosu na 2,47 KM u augustu. U BiH se u septembru nisu bitnije mijenjale prosjene cijene mlijeka i u FBiH iznosile su 1,48 po litru u odnosu na 1,49 KM u augustu. Stagniraju i cijene putera, koji u FBiH kota 4,19 KM za koliinu od 250 grama, isto koliko je kotao u augustu.

Saradnja Mercatora BH sa domaim proizvoaima

U cilju jaanja partnerskih odnosa, predstavnici Mercatora BH posjetili su kompaniju Violeta, obili proizvodne pogone i razgovarali o unapreenju saradnje. lanovima uprave Mercatora BH d.o.o. i rukovodstvu Sektora nabave, domaini su prezentirali razvojne planove Violete d.o.o., a prilikom obilaska proizvodnih pogona, predstavili su procese koji se temelje na visokim higijenskim i tehnolokim standardima. Predstavnici Mercatora BH, poseban interes iskazali su za proizvodnju vlanih maramica koje se rade i za Mercator trgovaku marku. Direktor Mercatora BH d.o.o. Neven Hadisulejmanovi, istakao je da i sve druge, domae proizvodne kompanije imaju ansu da plasiraju svoje proizvode, kroz Mercator trgovaki lanac, kako na bh. tako i na susjedna trita ili da proizvode za Mercator trgovaku marku. Grupa Mercator je jasno definisala kriterije koje proizvoai moraju da zadovolje. Prvi uslov za saradnju je da proizvoai prehrambenih proizvoda rade po HACCP standardima, a proizvoai neprehrambenih proizvoda po relevantnim, meunarodno priznatim, standardima kvaliteta. Drugi je, da ispunjavaju zadate norme kvaliteta, a ostali kriteriji su pouzdanost u nabavci i isporuci robe na dugi rok, zadovoljavajui kapacitet proizvodnje i dobro organizovana logistika i distribucija. Kompanije koje ispunjavaju ove uslove postaju nai poslovni partneri dugorono, rekao je Hadisulejmanovi.

Vispak ulazi na trite Saudijske Arabije

Vispakova dva, uskoro isplovljavaju tri kontejnera keksa domaeg proizvoaa konditorskih proizvoda AS GROUP, u ijem sastavu posluje Vispak d.d. Potencijali i potrebe Saudijskog trita, kao i trita zemalja Golfskog zaljeva su ogromni, tako da e na uspjean prodor mnogo pomoi i ostalim bh. proizvoaima hrane da uu na ova trita. Nai arapski partneri u prvom redu su prepoznali kvalitet Vispakovih proizvoda, a na cilj je da tamonjim kupcima pribliimo sve ari i ukuse nae autohtone bosanske kuhinje, ali i kafe za koju oekujmo da krene u jednom od iduih kontejnera put Arabijskog poluotoka, kazao je direktor Vispaka, Rusmir Hrvi.

Bh. prehrambena industrija Vispak realizirala je prvu poiljku svojih proizvoda na trite Kraljevine Saudijske Arabije. Prvi kontejner Vispakovih pralina, okolada, juha, orbi i ajeva stigao je u Saudijsku luku Deda, a u centralu u Visoko ve je stigla narudba za jo jedan kontejner za isporuku proizvoda iz programa okolada. Potpisan je ugovor o izvozu u sve zemlje Golfskog zaljeva i to u vrijednosti od 1,5 miliona amerikih dolara, a uz ova

oktobar 2012 www.instore.ba

11

Mogua nestaica mlijeka, jaja, mesa

Graani BiH su suoeni s novim poskupljenjem osnovnih ivotnih namirnica, pa hranu kupuju po papreno visokim cijenama koje plate i penzije ve odavno ne mogu pratiti. Nove cijene, naalost, najvie se odnose na brano i proizvode od brana te mlijeko i mlijene preraevine, ulje, meso, kafu, eer. Mesud Lakota, direktor Potroake zadruge EUROBiH Sarajevo, kae da ga, osim cijena koje su iz mjeseca u mjesec sve vie, posebno brine mogua nestaica pojedinih proizvoda. Snijeg, poplave, sua uinili su svoje, tako da postoje znatni problemi u uzgoju stoke i peradi. Tako jaja, meso, mlijeko imaju nestabilne cijene, jer je poskupjela hrana za kokoi i stoku ak za 50 posto. No, mlijeko i jaja su poseban problem. Ne pita se vie za cijenu, ve je vano hoe li tih proizvoda biti dovoljno i redovno, kae Lakota. Istraivanja takoer, kako istie, pokazuju da su trokovi, kada je rije o branu, ulju, eeru..., od poetka godine porasli za ak 15 posto.

Smanjeni prinosi duhana u Semberiji

Na podruju Semberije u toku je otkup duhana, a zbog izuzetno teke godine i sue prinos je smanjen ak 50 posto u odnosu na oekivani, rekao je direktor bijeljinskog preduzea Duvan Svetozar Mihajlovi: Problem je to je kvalitet slabiji u odnosu na prosjek, a cjelokupna situacija je nepovoljna, to e prouzrokovati i odreene gubitke kod samih proizvoaa kao i kod nas kao obraivaa. On je dodao da ova kompanija otkupljuje duhan od 54 proizvoaa u Semberiji i 32 u Posavini, po prosjenoj cijeni od tri KM. Ove godine poveali smo otkupne cijene na teret kompanije da bismo koliko god je mogue umanjili posljedice sue kod proizvoaa, rekao je Mihajlovi. Prema njegovim rijeima bilo je planirano da se otkupi 400 tona duhana u Semberiji, ali poto su prinosi mali i otkup e biti znatno manji.

U nau zemlju uvezeno vode za 13,1 miliona KM

U BiH je od poetka ove godine uvezeno 29.435 tona vode u vrijednosti 13,1 miliona KM, dok je izvezeno 13.163 tone ukupne vrijednosti 2,4 miliona KM. Kada je rije o negaziranoj prirodnoj vodi, uvezeno je 16.075 tona ukupne vrijednosti 6,6 miliona KM, a uvezeno 13.360 tona gazirane vode vrijednosti 6,5 miliona KM, izjavio je portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Ratko Kovaevi. U BiH je i prole godine uvezena velika koliina vode. Uvezene su 34.953 tone vode ukupne vrijednosti 15 miliona KM, dok je izvezeno duplo manje, odnosno 17.526 tona u vrijednosti 2,8 miliona KM, istakao je Kovaevi i dodao da se voda uglavnom uvozila iz Hrvatske, Srbije i Slovenije.

Najvie mlijeka izvozimo u Makedoniju

Sa 6,65 miliona eura u 2011. godini i 1,56 miliona eura u prvom kvartalu 2012. godine naa zemlja je najvei izvoznik mlijeka i mlijenih proizvoda u Makedoniju. Najvei uvoznici mlijeka u Makedoniju su mlijeni giganti Salford i Lactalis. Salford, koji je vlasnik makedonske Mljekare Bitola, na bh. tritu u svom vlasnitvu ima mljekarsku industriju Mljekara, Mlekoprodukt i Ist milk dok je francuski Lactalis u Makedoniji vlasnik mljekare Ideal ipka iz Bitola, a u naoj zemlji posjeduje mljekare Dukat i Inmer. Ovih pet mljekara, preko svojih kerki kompanija, opskrbljuju makedonsko trite mlijekom i mlijenim proizvodima. Makedonija najvie mlijeka, nakon BiH, uvozi iz Njemake, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Austrije.

U Ljubukom otvorena uljara Mikuli

Ljubukom je otvorena uljara Mikuli vlasnika Dragana Mikulia, koja e biti na usluzi svim uzgajivaima maslina. Na 800 m2 postavljene su najsavremenije maine iz Italije i vedske. Ve nekoliko dana traje rana berba maslina u oblinjem Mikulievu masliniku. Dragan Mikuli ima u Ljubukom maslinik na 40 hektara sa 6.000 maslina, a cilj mu je, kae, udvostruiti ga. Mogunost prerade uljare je 2,5 tone maslina na sat. Uljara je bila veoma potrebna Hercegovini jer na podruju Stoca, Neuma, apljine, Mostara, itluka, Ljubukog i junih dijelova Gruda i irokog Brijega ima iznimno velik broj maslinika i maslina koje se trebaju preraivati. Dosad je posaeno oko 300.000 stabala, a mogunosti za proirenje i poveanje sadnje i uzgoja su jo veoma velike. Lino garantujem da je nae ulje meu najboljima u svijetu, imamo kamen, sunce i vodu, a maslina je najkvalitetnija, to je znanstveno potvreno, na prijelazu izmeu mediteranske u kontinentalnu klimu, s ponosom istie Dragan Mikuli.

Poela izgradnja novog proizvodnog pogona Vitamilka

U Industrijskoj zoni Celpak u Prijedoru poela je izgradnja nove proizvodnog pogona mljekare Vitamilk, u kojem bi do kraja marta idue godine trebalo da bude otvoreno 50 novih radnih mjesta, rekao je koordinator Info centra za investitore Agencije za ekonomski razvoj optine Prijedor Bojan Joji. Kompanija Vitamilk od optine je kupila zemljite povrine neto vee od 9.000 m2, gdje bi u prvoj fazi trebalo da bude izgraen glavni proizvodni objekat i prostor za administraciju, istakao je Joji. Prema njegovim rijeima, u drugoj fazi bie izgraeno dodatnih 1.500 m2 prateih objekata, gdje e se obavljati proces od otkupa mlijeka, preko prerade i proizvodnje do distribucije mlijeka i mlijenih preraevina.

12

oktobar 2012 www.instore.ba

regionalne vijesti

Duina sloenih konzervi koje Argeta proizvede u jednoj godini nadmaila bi Kineski zid (Droga Kolinska)

Razvoj Mercatora do 2016. godine

Veggie linija u Sparu

Spar Slovenija je, u elji da svojim kupcima ponudi to vie mogunosti za uravnoteenu ishranu, uveo liniju vegetarijanskih proizvoda Spar Veggie. Linija je namijenjena pojedincima koji se opredjeljuju iskljuivo za vegetarijansku ishranu, ali i svima onima koji vide rauna o ishrani, objanjavaju iz lanca. Veina Spar Veggie proizvoda je, kako se navodi, dobijena iz eko sastojaka i nosi europski ekoloki znak. O novoj ponudi, Igor Mervi, generalni direktor kompanije Spar Slovenija je rekao: Sa novom linijom proizvoda Spar

Nadzorni odbor Poslovnog sistema Mercator d.d. je na devetoj odranoj sjednici usvojio novu strategiju Grupe Mercator i srednjoroni poslovni plan za period 2013 - 2016. U narednom periodu, Grupa e sutinski i geografski biti fokusirana na osnovu djelatnost na pet glavnih trita, navodi se u saoptenju. U cilju postizanja stratekih ciljeva, Grupa e se usmjeriti na kljune oblasti poslovanja: optimizacija (pojednostavljenje organizacije i procesa, postizanje ciljane produktivnosti, optimizaciju trokova, finansijsku stabilnost) profitabilnost fokus (na drave sa potencijalom rasta, na potroaa u osnovnoj djelatnosti) rast Grupa u 2013. planira da ostvari 2,9 milijardi eura prihoda od

prodaje i tri miliona eura neto dobiti, i preokrene, kako se navodi, negativne trendove koji su prisutni ve izvjesno vrijeme. Strategija u 2016. godini predvia dobit iz poslovanja na nivou etiri posto neto prihoda (EBIT mara). Strategija za 2016. godinu predvia neto dobit u iznosu od 77 miliona eura. Planirana investicija za period 2013-2016, kako pie u saoptenju, je vrijednosti 280 miliona eura. Takoer se navodi da e na poetku 2013. godine biti sprovedena reorganizacija u cijeloj Grupi, sa centralizacijom potpornih funkcija, to e, kako se oekuje, doprinijeti optimizaciji poslovnih procesa i poveanju trokovne efikasnosti. Poboljanje poslovanja Grupa oekuje ulaskom Hrvatske u EU. U skladu sa rastom i uveanjem obima poslovanja, broj zaposlenih e se, smatraju u kompaniji, od 2014. godine poveavati, pa je planirano da krajem 2016. u Grupi bude 24.118 zaposlenih.

Veggie, pratimo savremene trendove koji ukazuju na to da su jela bez mesa izraz zdravog ivotnog stila. Gwyneth Paltrow predstavlja modernu i osvijetenu enu po pitanju ishrane, koja za svoju porodicu zna da spremi i bezmesni obrok. Zato smo vrlo ponosni to je prihvatila ponudu i postala lice nae nove linije vegetarijanskih proizvoda.

Argeta putuje u SAD

no proizvede oko 240.000 ove namirnice, koja trenutno biljei rast prodaje od 12 posto, kako je reeno tom prilikom predstavnicima medija. Argeta se moe nai na policama radnji u vie od 20 zemalja. Najvea trita su Bosna i Hercegovina, Kosovo, Austrija i Srbija, gdje se ostvaruje oko 60 posto prodaje. Po trinom udjelu, vodee su BiH (57%), Slovenija (46%), Makedonija (41%) i vajcarska (25%), a najavljen izvoz u SAD sljedei je korak u osvajanju inostranih trita, poruuju iz kompanije.

Povodom 55. roendana brenda Argeta, koji posluje u okviru Atlantic grupe, redakcija InStore magazina posjetila je fabriku u Izoli i tom prilikom saznala da e proizvodnja ove patete uskoro biti uveana. Razlog za to je najavljena isporuka za ameriko trite. U fabrici Argete se dnev-

esta strateka konferencija o trgovini

Trgovaka komora Slovenije i Ekonomski fakultet Univerziteta u Ljubljani su 24. oktobra organizovali Strateku konferenciju o trgovini na Brdu kod Kranja Drugaiji potroa-drugaiji trgovci?. Bila je namijenjena potroau i njegovim promijenjenim kupovnim navikama koje su odraz krize. Na konferenciji su, izmeu ostalih, izlagai bili i predstavnici iz kompanija Fruitnet Ltd. iz Londona, LOreal Slovenija i LOreal Adria Hrvatska, Porsche Slovenija... Tom prilikom su i strunjaci iz istraivakih agencija Valicon, Ipsos i GFK Slovenija predstavili rezultate istraivanja o ponaanju domaih i ostalih europskih potroaa. O tome koji su pravi trini putevi i poslovne strategije kompanija koje zadovoljavaju dananjeg, izmijenjenog potroaa, priali su i vodei ljudi trgovinskih lanaca Mercator, Petrol, Spar Slovenija, Merkur i Grupe Tu.

Trimilionska investicija ito grupe

Poetkom proteklog mjeseca u Mariboru je zvanino otvoren obnovljen mlin ito Grupe, koji je dio dugo planiranog projekta integracije ljubljanskog i mariborskog mlina. Selidba mlina iz Ljubljane u Maribor strateki predstavlja most izmeu proizvodnje i prerade, zbog blizine proizvodne lokacije itarica, zbog ega su i trokovi manji, a osim toga dodatna radna mjesta su znaajan doprinos za razvoj okoline. Predsjednik uprave ito Grupe Janez Bojc rekao je: Svrha selidbe je bila koncentracija mlinarstva na jednoj lokaciji i tim jaanje mlinarske industrije u Sloveniji. To je za uspjeno poslovanje ita, koji zahtjeva visoku efikasnost i optimizaciju trokova, nuno. Prema njegovom miljenju, ova investicija, koja vrijedi tri miliona eura, vratit e se za etiri godine.

oktobar 2012 www.instore.ba

13

Na police Metroa samo sa GFSI certifikatom

Iz trgovakog lanca je saopteno da je to vaan korak koji omoguuje postizanje vee konkurentnosti i lakeg pristupa europskim i svjetskim tritima, i mogunosti prodaje proizvoda unutar Metro Grupe koja posluje u 32 zemlje Europe, Azije i Afrike, kao i drugim trgovakim lancima u Europi i svijetu. U kompaniji kau da, od ukupno pedesetak proizvoaa koji za Metro trenutno proizvode robne marke, ve njih petnaest ima uveden standard koji im omoguuje nesmetan izvoz robe na europska trita. Kako bi proizvoaima hrvatskih robnih marki pomogao u uvoenju IFS standarda i olakao dobijanje certifikata, Metro je zajedno sa certifikacijskom ustanovom TV Croatia organizovao dvodnevne IFS radionice.

TestiRaj i u Hrvatskoj
I u Hrvatskoj je, nakon Slovenije, otvorena prva online radnja za testiranje proizvoda, pod nazivom testiRaj. Radnja funkcionie po sljedeem principu: prijavljivanjem putem stranice http://testiraj.com.hr/ ukljuujete se u tim testera i birate eljeni proizvod za testiranje (najee prehrambeni ili kozmetiki), koji zatim stie na vau kunu adresu. Sve to treba da uradite nakon koritenja proizvoda jeste da ispunite kratak upitnik. Cilj testiRaj koncepta je ukljuivanje potroaa u stvaranje proizvoda koje on eli i ciljanih marketinkih kampanja, budui da se proizvodi koji su kreirani prema eljama potroaa pokazaju uspjenim. Ovaj nain istraivanja trita se naziva tryvertising (eng. try + advertising), to u principu znai da potroa proizvode koje testira plaa svojim miljenjem, ali ih istovremeno i promovie meu prijateljima i poznanicima. Za razliku od uobiajenih metoda, koji funkcioniu po principu napravi neto, dobije poklon, u ovom sluaju se najprije dobije poklon, a onda se daje svoje miljenje i olakava posao onima koji su zadueni za komunikaciju sa potroaima.

Metro Cash&Carry Hrvatska je pokrenuo postupak certifikacije svih dobavljaa i proizvoaa prehrambenih proizvoda koji proizvode robne marke (Aro, Fine Food, Horeca Select, Rioba) za ovaj trgovaki lanac. Ulaskom Hrvatske u EU, ovi hrvatski proizvoai morat e da posjeduju meunarodni certifikat kvaliteta koji je priznao GFSI, i trgovac e, kako se navodi, poslovati iskljuivo sa proizvoaima i dobavljaima prehrambenih proizvoda koji e posjedovati jedan od devet GFSI priznatih standarda, kao to je, na primjer, International Food Standard.

Spar garantuje diskontne cijene

Pod motom Garancija diskontnih cijena, trgovaki lanac Spar Hrvatska je u svim svojim trgovinama Spar i Interspar spustio cijene proizvoda na nivo koji nudi diskontni konkurent Lidl. Od 10. oktobra 2012. godine garantujemo da su u svim trgovinama Spar i Interspar redovne cijene svih brendiranih proizvoda renomiranih hrvatskih i stranih dobavljaa iste kao u prodavnicama Lidla na podruju Republike Hrvatske, saopteno je iz kompanije.

Poslovanje dm-a u Hrvatskoj

U letku takoer poruuju kupcima da e im vratiti razliku u cijeni ukoliko uoe viu cijenu za pojedine brendirane proizvode u trgovinama Spar i Interspar u odnosu na cijenu istog proizvoda na taj isti dan u Lidlu, i donesu raun kao dokaz. Kompanija dm je u protekloj poslovnoj godini ostvarila ukupni promet u iznosu od 257,5 miliona eura, ali i rast udjela na ukupnom tritu drogerijskog asortimana, koji je ove godine iznosio 26,53 posto. U poslovnoj godini 2011/2012 dm je investirao vie od est miliona eura, a veliki dio uloen je u otvaranje novih prodavnica, kojih je u Hrvatskoj danas 145. U protekloj poslovnoj godini otvoreno je 58 novih radnih mjesta, tako da danas dm zapoljava 1.181 radnika. Sljedee godine kompanija planira da otvori 10 novih prodavnica, dok e renovirati postojeih 15. Prema ovogodinjem istraivanju agencije Ipsos Puls, sprovedenom krajem septembra, dm je prvi izbor za mjesto kupovine kozmetike i proizvoda za djecu.

Cromarisu dozvoljen izvoz u Rusku federaciju

Kompanija za preradu ribe Cromaris od nedavno je na listi poslovnih subjekata kojima je dozvoljen izvoz u Rusku federaciju. Prilikom uvrtavanja na ovu listu uzete su u obzir i garancije Uprave veterine hrvatskog Ministarstva poljoprivrede. Cromaris, lanica Adris grupe, od 2009. do danas poveala je godinju proizvodnju ribe i ribljih proizvoda sa 900 na 3.000 tona. Poveanje proizvodnje, a i

injenica da od njihove cjelokupne proizvodnje 60 posto ide u izvoz, najvie na podruje Italije, doprinosi cjelokupnom razvoju hrvatskog ribarstva i otvara nove mogunosti na velikom ruskom tritu, navode iz Ministarstva poljoprivrede.

14

oktobar 2012 www.instore.ba

regionalne vijesti

Zlato za Beohemiju i Duel

Poslovni sistem Beohemija i deterdent Duel laureati su prestinih priznanja zlatni Pehar za kvalitet, kao i zlatne medalje za poslovanje koje dodeljuje struni iri Ukrajinskog Meunarodnog sajma inovacija i novih tehnologija New Time. Osmi Meunarodni sajam inovacija i novih tehnologija okupio je vie od 35 zemalja i predstavio vie od 400 najnovijih dostignua u oblasti inovacija i novih tehnologija u razliitim granama industrije. Ovaj trodnevni sajam, odran uz podrku Ministarstva prosvjete i nauke Ukrajine, posjetilo je vie od 2.700 ljudi. Povodom ovog priznanja, Slavenko Sekuli, izvrni direktor Beohemije izjavio je: Nakon priznanja Arhimed, koje je dobio na premium detergent Deus na sajmu inovacija u Moskvi, ovo je drugo meunarodno priznanje koje je Beohemija dobila u toku ove godine za visok kvalitet proizvoda i cjelokupno poslovanje nae kompanije. Mi smo razvojno i izvozno orijentisan domai proizvoa koji nastavlja sa investicijama u irenje poslovanja na trita Istone Europe, Rusije i Grke.

Rast prometa dm-a

Trend uspjenog rasta kompanije dm potvren je i razvojem ovog trgovca u Srbiji, navodi se u saoptenju kompanije. U poslovnoj 2011/2012 godini, dm je u ovoj zemlji ostvario promet od 3,39 milijarde dinara uz rast od 25,1 posto u odnosu na prolu poslovnu godinu, ime ostvaruje rast iznad prosjeka u odnosu na drogerijsko trite kao i ukupno trite Srbije. Kako iz kompani-

je naglaavaju, posebno mjesto u planovima razvoja zauzima i proces trajnog usavravanja zaposlenih.

JTI poveao proizvodnju i izvoz

Ove godine, Japan Tobacco International (JTI) u Srbiji oekuje da e od uzgajivaa duhana da otkupi 3.680 tona virdinije i berleja zasaenih na ukupno 1.803 ha, to je za oko 80 ha vie zasaenog duhana nego prole godine, saoptili su iz kompanije. Prosjean prinos koji se oekuje trebalo bi da bude na nivou prologodinjeg - oko 2.050 kg/ha, to je za ovakvu sunu godinu vie nego zadovoljavajue, istakao je eljko Anani, ef proizvodnje duhana u fabrici JTI Senta. On je dodao da je prole godine JTI izvezao duhan u EU vrijedan 11 miliona dolara, kao i to da je, u poreenju sa prvom polovinom prethodne godine, ove godine izvoz povean za 46 posto: Ono to bi svakako uinilo proizvodnju duhana odrivom jeste usvajanje bar trogodinje strategije uzgoja duhana koja bi, sa jedne strane dala sigurnost farmerima, a sa druge obezbijedila predvidivost poslovnog okruenja, to je od najveeg znaaja za investiture. Kako istiu u kompaniji, JTI sarauje sa oko 400 uzgajivaa duhana i ta saradnja podrazumijeva pruanje podrke farmerima u svim fazama proizvodnje duhana. Ove godine uvedeni su intenzivni treninzi farmera tokom cijele vegetacione sezone o kvalitetnoj primjeni svih agrotehnikih mjera.

Meunarodni standard za hranu

Kompanija DTD Ribarstvo iz Bakog Jarka uvela je meunarodni standard za hranu IFS (International Food Standard), jedinstven sistem kontrole koji prati cijeli lanac snabdijevanja i koji osigurava bezbjedan i kvalitetan krajnji proizvod, saopteno je iz ove kompanije. IFS od 2003. godine primjenjuju francuski, njemaki i italijanski trgovaki lanci u maloprodaji. Devet od 10 najveih europskih lanaca, koji prodaju hranu, koristi IFS kao svoj standard za njenu bezbjednost. Uvoenjem IFS-a, kompanija DTD Ribarstvo pokazala je da brine, kako o kvalitetu i bezbjednosti proizvoda, tako i o njenim potroaima, istaknuto je u saoptenju.

Njemaki trgovci hoe u Srbiju

Helge Tolksdorf, rukovodilac Odjeljenja za proirenje EU Ministarstva privrede i tehnologije Njemake, izjavio je poetkom oktobra da meu pojedinim velikim trgovakim lancima iz Njemake postoji veliko interesovanje za dolazak na trite Srbije. Helge je u razgovoru sa Rasimom Ljajiem, potpredsjednikom Vlade Srbije i ministrom vanjske i unutranje trgovine, prenio zainteresovanost njemakih kompanija za ulaganja u nau zemlju. Ljaji je tom prilikom istakao da je Njemaka najvei vanjskotrgovinski partner Srbije, najvei donator i jedan od pet najveih investitora i obeao da e vlada u narednom periodu da uini sve kako bi olakala poslovanje njemakih kompanija u Srbiji, navedeno je u saoptenju Ministarstva trgovine Srbije.

Metro Cash&Carry horeca centar

U beogradskom naselju Vidikovac, u neposrednoj blizini prodajnog objekta Metro Cash&Carry 24. oktobra je postavljen kamen temeljac za prvi horeca centar u Srbiji. Horeca centar pruit e veliku podrku razvoju domae gastronomije, kroz itav niz edukativnih radionica, seminara, kurseva i predavanja namijenjenih profesionalcima iz sektora ugostiteljstva. Multifunkcionalni objekat na oko 520 m2 bit e opremljen u skladu sa najnovijim svjetskim profesionalnim trendovima i standardima. Planirano je da se ovdje godinje odri vie od 250 treninga i edukacija namijenjenih kuharima, pekarima, slastiarima, somelijerima, konobarima... Horeca centar radit e uz strunu pomo Svjetske asocijacije kuhara (WACS) i Kulinarske federacije Srbije.

oktobar 2012 www.instore.ba

15

U Crnoj Gori ima najvie stranih kompanija iz Rusije (32%), Srbije (15,69%), Ukrajine (6,56%), Kine (4,09%) i Hrvatske (3,69%) (Monstat)

Pirella izvozi u Singapur

va i sirupa sa najveim lancem robnih kua u Singapuru. Iz kompanije je ranije saopteno da su standardi koje Pirella posjeduje, kao i degustacija i analiza kvaliteta njenih sokova u Singapuru bili neophodni uslovi za sklapanje tog vanjskotrgovinskog aranmana. Fabrika je osnovana 1999. godine, a 2006. godine implementirala je paralelne standarde kvaliteta ISO 9001:2000 i HACCP.

Ekoloka dozvola za Pivaru Skopje

Pivara Skopje je od Ministarstva za ivotnu sredinu i prostorno planiranje dobila integrisanu ekoloku dozvolu, kategorije A, kojom se potvruje da, kako kau u kompaniji, u svim segmentima svoga poslovanja primjenjuju najvie standarde za zatitu ivotne sredine. Za ispunjenje svih uslova za dobijanje dozvole, Pivara Skopje AD u proteklih pet godina uloila je vie od tri miliona eura. Jaak Mikel, generalni direktor rekao je: Ova dozvola na najbolji mogui nain potvruje trajno opredjeljenje i posveenost Pivare Skopje AD, da kontinuiranim ulaganjem u svoj razvoj doprinosi dugoronom razvoju ire zajednice.

Prvi kontejer sa Pirellinim novim proizvodima - vonim sokovima i nektarima u pure-pack ambalai, od jednog i dva litra krenuo je put Singapura. Pirella ima zakljuen ugovor o izvozu vonih soko-

Prijedlog
Nova vlada bi trebalo da razmisli o vraanju ministarstva za trgovinu, jer ta oblast to zasluuje zbog velikog uea u bruto domaem proizvodu (BDP) i zaposlenosti, ocijenjeno je u Privrednoj komori Crne Gore. Sektor trgovine obezbjeuje 12,4 posto BDP-a, a promet u trgovini je u prvih osam mjeseci ove godine iznosio

692,7 miliona eura, to je rast od 8,5 posto u odnosu na isti period prole godine. U augustu je sektor trgovine zapoljavao 23,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.

Vitaminka poela izvoz u arapske zemlje

Vitaminka je zapoela izvoz svojih proizvoda - kornfleksa Dardo i oka Moka i na trite Ujedinjenih Arapskih Emirata. Naa kompanija je oduvijek bila izvozno orijentisana, a to pokazuje i procenat izvoza, koji je skoro 50 posto od nae ukupne proizvodnje. Sa izvozom u UAE postalo nam je dostupno trite od osam miliona potroaa. Svakako, na plasman na svjetsko trite nee stati na ovome, jer

Mlekara Zora prodata Montmilku

Mljekara Lazine danilovgradske kompanija Montmilk imi kupila je Mljekaru Zora iz Berana za 500.000 eura. Vlada Crne Gore usvojila je odluku o prodaji akcija Mljekare Zora kompaniji Montmilk imi iz Danilovgrada, po cijeni od 43 centa po dionici. Kako prenose crnogorski mediji, novi vlasnik Mljekare Zora, imi Montmilk Lazine iz Danilograda, na tenderu je ponudio 250.000 eura za kupoprodajnu cijenu i 250.000 eura za investiocioni program.

PDV ostaje na 17 posto

Za razliku od veine zemalja u okruenju, koje su podigle stopu PDV-a, Crna Gora to, za sada, nee uraditi. Izmjene i dopune zakona o PDV-u, koji je Vlada planirala za etvrto tromjeseje ove godine, odloene su za narednu godinu. Da PDV u narednom periodu nee porasti, govori i injenica da su prijedlogom budeta za narednu godinu svi prihodi planirani po stopi od 17 posto, prenijeli su crnogorski mediji.

vizija Vitaminke je ekspanzija i promocija naih proizvoda u cijelom svijetu, rekao je Ljupo Veleski, direktor izvoza u Vitaminki. Inae, Vitaminka izvozi proizvode u vie od 25 zemalja u svijetu.

Nedostaje Halal cetrifikata

U Makedoniji samo sedam kompanija ima Halal standard, i to mahom iz prehrambene industrije. Mada postoji tijelo za certifikovanje proizvoda i usluga u okviru privredne komore, broj kompanija sa ovim certifikatom se tokom ove godine nije poveao.

16

oktobar 2012 www.instore.ba

panija i Portugal: Dia preuzima Schlecker

Diskontni lanac Dia najavio je planove o akviziciji panskih i portugalskih jedinica Schelckera, ime e ojaati svoje prisustvo na oba trita. Dia, panski internacionalni hard diskonter, koji je od 2000. do 2011. poslovao u okviru Carrefour grupe, e za uloenih 70,5 miliona eura dobiti 1,168 objekta i etiri distributivna centra. Nakon ovog poteza, Dia e poslovati kroz vie od 4.000 radnji i 21 distributivni centar u paniji, i oko 600 radnji i jednim centrom u Portugalu.

SAD: Prva neprofitna radnja

Organizacija za borbu protiv gladi, Philabundance, planira da otvori Fare & Square, prvu neprofitnu trgovinu u amerikoj dravi Pensilvanija na proljee 2013. Projekat se realizuje uz pomo kompanije Sunoco, iji je CEO Brian Macdonald donirao 200.000 dolara za inicijative borbe protiv gladi, od kojih e 100.000 dolara biti usmjereno na poetni kapital radnje Fare & Square. Zapadni deo estera

Iz lanca je saopteno da se zavretak akvizicije svih radnji u obje zemlje, koje su u 2011. godini ostvarile prodaju od 318 miliona eura, oekuje do aprila 2013. godine.

jedna je od takozvanih trgovinskih pustinja obzirom da ve 11 godina nema ni jednu malu radnju.

Indija: Auchan se ubrzano iri

Njemaka: Schleker franiza u rukama Rewe Groupe

Fr Sie, specijalna veleprodajna divizija Rewe Groupe, postigla je dogovor sa 44 franizne jedinice Schlekera, sada u bankrotstvu, o pridruivanju grupaciji.
Francuski trgovaki lanac, koji je nedavno potpisao franizni dogovor sa indijskom Landmark grupom, rebrednirao je pet nekadanjih Max hipermarketa pod baner Auchana, a

Njemaka: Tegut u vlasnitvu Migrosa

Migros Zrich, jedan od 10 kooperanta vajcarskog trgovakog lanca Migros, najavila je kompletno preuzimanje njemakog trgovca Tegut od januara 2013. Tegut posluje kroz 290 radnji u Njemakoj, koje su u 2011. ostvarile prodaju od oko 1,17 milijardi eura. Ovim potezom e Migros, koji trenutno posluje kroz samo pet radnji u Njemakoj, znaajno ojaati svoje poslovanje i otvoriti nove mogunosti za rast. Akvizicija sada eka odobrenje njemake antimonopolske komisije.

tokom novembra e isto uiniti sa jo osam. U kompaniji su rekli da e do kraja fiskalne godine otvoriti jo etiri ili pet potpuno novih radnji, a u narednim godinama 10 do 12 marketa godinje. Auchan eli u Indiju da prenese svoje odlino poslovno iskustvo u Francuskoj, Rusiji i Kini u vezi sa logistikom, dobavljakim lancem i privatnim robnim markama.

Italija: Rewe ulae milione

svjetske

kete, najavila je da e, do 2016. svake godine ulagati po 20 miliona eura u razvijanje mree italijanske Bille. Lanac eli da stavi akcenat na sjever zemlje, gdje je pad potronje kao posljedica ekonomske krize izraeniji nego na jugu.

Grupacija, koja u svom okrilju ima Billa, Merkur i Penny mar-

CEE: Billa u Rumuniji i Ukrajini

Trgovac, koji posluje kao divizija Rewe Groupe, ove godine namjerava da otvori osam do deset radnji u Ukrajini i 13 u Rumuniji. Sve ukupno, kompanija je najavila planove o otvaranju 50-80 radnji godinje u Centralnoj i Istonoj Europi. Na teritoriji Rusije, kako je ranije reeno, planirano je 10-15 novih radnji. U regiji, naroito u ekoj Republici, gdje 70 posto asortimana obezbjeuju domai proizvoai, Billa se pozicionirala kao regionalni supermarket, izjavio je Janusz Kulik, Rewe International Manager za Istonu Europu.

Molson Coors spaja europsko poslovanje

e udruiti operacije u Irskoj i Velikoj Britaniji sa poslovanjem u devet zemalja srednje Europe. Nova formacija zvanino e poslovati od 01. januara 2013. Mark Hunter, trenutno izvrni direktor Molson Coorsa za srednju Europu, imenovan je za izvrnog direktora europske grupacije, sa sjeditem u Pragu. Molson Coors Europe e proizvoditi oko 23,6 miliona hektolitara piva i ostvarivati predvienu neto prodaju u visini 2,3 milijarde dolara. Ove brojke predstavljaju oko 38 posto ukupnog volumena piva kompanije na globalnom nivou, i oko 30 posto globalnog neto prihoda.

Austrija: Penny reorganizuje mreu

Diskontni baner Rewe grupacije u fazi je konsolidacije svoje mree poslovanja u Austriji. Penny se povlai iz zapadne Austrije, a nekolicinu svojih radnji u Tirolu i Vorarlbergu e pretvoriti u Billa supermarkete. Od poetka godine je deset Penny marketa reorganizovano u Billa supermarkete, u Tirolu, Grazu i Beu. Lanac je nedavno uveo i novu regionalnu privatnu robnu marku pod imenom Ich bin sterreich (Ja sam Austrija), koje se odnosi na porijeklo namirnica i proizvodnu regiju.

Globalna pivarska grupacija, koja je poetkom ove godine preuzela pivarsku grupu Starbev, najavila je formiranje novog poslovnog segmenta pod kojim

Drogerije dm, koje posluju u 12 europskih zemalja, u poslovnoj 2011/2012 ostvarile promet od 6,872 milijardi eura, to je rast od 11,3% u odnosu na prethodnu godinu (kompanija dm)

oktobar 2012 www.instore.ba

17

Austrija: Logistika rjeenja u usponu

Kompanija za meunarodni transport i logistiku Gebrder Weiss saoptila je da ostvaruje 26 posto vrijednosti (2011) uslugama poput rjeenja za nabavku, distribuciju, logistiku skladitenja, Fulfilment rjeenja i upravljanja lancem snabdijevanja sa tendencijom daljeg porasta. Iz kompanije jo istiu, da e svoju kompetentnost na podruju logistikih rjeenja sada isticati i specijalnom informativnom kampanjom, kroz koju e pruiti brojne informacije o ovoj

Francuska: Danone pogoen krizom u EU

Prehrambena grupa i najvei proizvoa jogurta na svijetu saoptio je da su se uslovi poslovanja u Junoj Europi dodatno pogorali u treem tromjeseju, posebno u recesijom pogoenom panijom i Italijom i preusmjeravanjem potroaa na jeftinije brendove. Prihodi kompanije, koji ne ukljuuju utjecaj valutnih tokova, porasli su u treem tromjeseju pet posto, na 5,257 milijardi eura. U ovoj godini kompanija oekuje rast prihoda od 5 do 7 posto. U kategoriji mlijenih proizvoda zabiljeen je rast prodaje od 0,7, flairane vode 12,3, hrane za bebe 11,5 i medicinskog programa 4,9 posto. Kompanija e smanjiti cijene kako bi podstakla potronju u paniji, koja i dalje spada meu njena najvanija trita, sa udjelom u ukupnim prihodima od sedam i udjelom u zaradi od 12 posto. Meu prehrambenim proizvoaima Danone je jedan od najizloenijih dunikoj krizi u eurozoni, s obzirom da oko 35 posto prodaje ostvaruje u Zapadnoj Europi.

temi, meu njima i razne studije sluajeva, kratke filmove, kao i aktuelne logistike studije. Pomou pregledno oblikovanog logistikog barometra, korisnici uz pomo malog broja klikova mogu da utvrde sopstveni potencijal za optimizaciju na podruju logistike.

Rusija: Manji formati uspjeniji

X5 Retail Group, najvei trgovaki lanac u zemlji, ostvario je konsolidovanu neto prodaju u treem tromjeseju u visini od oko 3,54 milijarde dolara. Otvoreno je 157 Pyaterochka radnji, devet supermarketa i 14 malih radnji. Glavni nosilac rasta, kako je saopteno, je format Pyaterochka. Manji formati, poput Perekrestok Express and Pyaterochka supermarketa sa niim cijenama, bolje su poslovali od Perekrestok supermarketa i Karusel hipermaketa.

SAD: personalizovana kupovina uz SAP tehnologiju

Kompanija SAP, koja se bavi izradom softvera za biznis menadment, najavila je dostupnost SAP Precision Retailing rjeenja, koja, kako navode, kompanijama daje mo da utjeu na ponaanje i kupovne odluke potroaa na mjestu prodaje. Sistem u svakom datom trenutku kupcima nudi personalizovanu ponudu u sugestije kroz mnogobrojne kanale, ukljuujuu mobilne telefone, in-store kioske i web sajtove. Kompanija je na nedavno odranom retail forumu u Dalasu najavila i lansiranje mobilne aplikacije SAP Retail Store Ops Manager, koja trgovcima moe pomoi da poveaju in-store produktivnost.

18

oktobar 2012 www.instore.ba

svjetske vijesti
SAD: Costco otkriva planove ekspanzije u 2013.
rodnih trita. Tokom prva etiri mjeseca fiskalne 2013 (sept/dec 2012), devet radnji e biti otvoreno u SAD, tri u Kanadi, i po jedna u Koreji i Tajvanu. U drugom tromjeseju planirano je otvaranje est, u treem sedam i u posljednjem tromjeseju jo osam objekata.

Maarska: Hiper.hu sada i offline

radnju u Budimpeti, u kojoj je u ponudi znaajno proiren asortiman svakodnevnih prehrambenih i neprehrambenih proizvoda. Od oko 16.000 proizvoda, gotovo 3.000 su organski ili svjei. Portal za e-trgovinu, u vlasnitvu kompanija Ringier i Full Market Zrt, aktivan je od 11. juna ove godine.

Veleprodajni trgovac je najavio otvaranje objekata na 27 do 30 novih lokacija u 2013., od kojih e polovina biti na amerikom tlu, a ostali na nekoliko meuna-

Hiper.hu, prvi maarski online hipermarket, sada posluje i kroz

Otvaranje u Francuskoj 2015.

Veleprodajni lanac je otkrio detalje ulaska i na trite Francuske u 2015. godini. Objekat povrine 11.200 m2 bit e izgraen u gradu Bussy Saint-Georges, na sjeveru zemlje. Lokacije koje su takoer uzete u razmatranje su Pariz, Lion, Marsej, Lil, Tuluz, Nica i Bordo.

Luksemburg: Lidl ima velike ambicije

Diskonter, koji posluje u okviru Schwarz Group-e, najavio je otvaranje 15 jedinica u narednih pet godina. Da zadobije povjerenje potroaa, koji, kako se istie, zahtijevaju odreeni standard, Lidl je u ponudu uveo domae proizvode, kao i kategorije namijenjene znaajnoj portugalskoj populaciji u zemlji. Akcenat je stavljen i na svjee proizvode, meso i ponudu iz domae pekare.

Holandija: Heineken konano preuzeo APB

Dioniari azijskog trgovakog drutva Fraser & Neave pristali su da kompaniji Heineken prodaju 39,7 posto vlasnikog udjela u singapurskoj pivari Asia Pacific Breweries (APB), koji je tako postao vlasnik singapurske pivare sa 95 posto uea. APB je u Aziji vlasnik popularnog Tiger piva, kao i proizvoa Heinken piva za azijsko trite. JeanFrancois van Boxmeeer, izvrni direktor Heinekena, rekao je da zahvaljujui brendovima Heineken i Tiger, u Kini do 2020.

Rumunija: otvoren je distributivni centar u gradu Jernut, koji e snabdijevati centre u centralnom i zapadnom dijelu zemlje. Ovo je trei regionalni disitribitivni centar Lidla u Rumuniji. Prva dva su smjetena u blizini Ploiestija i Bukureta.

HBC seli sjedite u vajcarsku

Coca-Cola Hellenic Bottling (HBC), glavni europski ogranak amerike grupe Coca-Cola Company i drugo po veliini preduzee u svijetu za flairanje Coca-Cole, saoptio je da seli svoju upravu iz Atine u vajcarsku i da e ubudue trgovati na berzi u Londonu. Direktor Dimitris Lois je rekao da selidba nee imati nikakve posljedice na fiskalnom planu i da je motiv potraga za vie fleksibilnosti da se prikupe sredstva za HBC pred kojom su dvije velike otplate u narednim godinama. Oko 95 posto dioniara i poslovnih aktivnosti HBC-a su izvan Grke.

godine oekuje rast od 12 posto. Holandski proizvoa procjenjuje da e oko 55 posto svog operativnog profita ostvarivati na tritima u razvoju.

Nestl unapreuje nutritivnu vrijednost

Novina je i to da e cijela zrna biti glavni sastojak u svim novim recepturama, koliina kalcijuma po obroku poveat e se za najmanje 15 posto preporuene dnevne koliine (referenca EU), a koliina natrijuma e biti smanjena na 135 mg, ili manje, po obroku.

Nestl itarice, proizvod kompanije Cereal Partners Worldwide (CPW) koja je nastala kao zajedniko ulaganje (50/50) Nestla i amerikog General Millsa, e do kraja 2015. godine imati manje od 9 g eera po porciji u 20 brendova itarica popularnih meu djecom i tinejderima. Tako e udio eera u brojnim robnim markama Nestl itarica, kao to su Nesquik, Chocapic i Honey Cheerios, biti umanjen do 30 posto, poruili su iz kompanije.

Neto dobit Coca-Cole je u treem tromjeseju porasla za 4 posto, zahvaljujui irenju na tritima u razvoju i poveanoj prodaji sportskih napitaka i ajeva na amerikom tlu. Kompanija, sa sjeditem u Atlanti, koja proizvodi Sprite, Fantu i vodu Dasani, u datom periodu je ostvarila neto profit od 2,31 milijardi dolara. Prihodi su porasli za jedan posto, na 12,34 milijardi dolara.

Ovaj prehrambeni gigant je u prvih devet mjeseci 2012. ostvario prihod od priblino 56 milijardi eura. Na tritima u nastajanju prihod je povean za 11,7 posto, na razvijenim za 2,4 posto, a u ovoj godini oekuje se stopa rasta od 6,1 posto.

Rumunija: 100 radnji Kauflanda do kraja godine

Lanac supermarketa, koji posluje u sastavu Schwarz Group-e, planira da u Rumuniji do kraja 2014. godine posluje kroz 100 radnji. Trenutno ih je 77, a u ovoj kalendarskoj godini je otvoreno est.

oktobar 2012 www.instore.ba

19

svjetske vijesti: veliki trgovci

Konsolidacija poslovanja
Rumunija: francuski lanac preuzeo je est radnji od lokalnog trgovca Aliment Murfatlar. Radnje u Konstanci na obali Crnog mora od sada e poslovati pod banerom Carrefour Market. Ovim potezom trgovac jaa svoje prisustvo kroz format supermarket u Konstanci, gdje posluje i Delhaize Group, i to kroz pet Mega Image radnji. Rezultati: grupa je poveala prihode u treem tromjeseju za 2,1 posto, na 22,6 milijardi eura. Time su premaena oekivanja analitiara koji su prognozirali prihod od 22,4 milijarde eura. Drugi najvei svjetski trgovaki lanac ovakav rezultat ostvario je zahvaljujui dobroj prodaji u Junoj Americi, ali se i dalje suoava sa slabom potranjom na europskom tritu, ukljuujui Francusku. Carrefour nastoji da privue potroae odravanjem niskih cijena hrane u svojim prodajnim centrima, ali planira i otputanja kako bi umanjio trokove. Povlaenje: ugovorom vrijednim 2,5 milijardi dolara, trgovac je u Kolumbiji prodao 72 hipermarketa, 16 malih i 4 cash&carry radnje ileanskom Cencosudu. U Kolumbiju uskoro stie jo jedan europski lanac portugalski Jernimo Martins.

irenje u Japanu: najvei svjetski trgovac robom iroke potronje radi na irenju maloprodajne mree u Japanu, prvi put od 2008. Najavljeno je otvaranje 22 objekta u naredne dvije godine, a trgovac razmatra i akviziciju postojeih objekata svojih konkurenata. Walmart je na teritoriji ove dalekoistone zemlje zabiljeio znatno bolje rezultate od rivala Carrefoura i Tesca, koji su u meuvremenu zatvorili nekoliko radnji koje nisu donosile profit. Poslovanje u Indiji: u planu je udruivanje sa malim i srednjim dobavljaima za opskrbu razliitih proizvodnih kategorija. Ovaj potez e omoguiti trgovcu lansiranje privatnih robnih marki ije e cijene biti za 10-15 posto nie od onih po kojima se prodaju brendovi. Privatne robne marke ve se nalaze u prodaji u Walmartovim BestPrice modern wholesale cash & carry radnjama, kao i u objektima Easydaya. U njih spadaju Great Value (svakodnevni prehrambeni proizvodi poput aja, grickalica, keapa i tenosti za mainsko pranje sua), Equate (sredstva za linu njegu), George (zapadnjaka odjea), Astitva

Francuska: trgovac je preu(etno odjea), Home Trends (ure- zeo upravljanje nad etiri GML ivanje doma), Mainstays (kune marketa (Grands Magasins potreptine), Kid Connection Labruyre), sa kojima u gra(igrake) i Athletic Works (sportdovima Sane-et-Loire i Isre ska oprema). Iz indijskog ogranka kompanije poruuju da e se 95 ima partnerski odnos od 1988., posto proizvodnje odvijati lokal- a koje generiu kombinovan gono, i to u krugu od 100 km, kako dinji prihod od oko 400 miliona bi se utedjelo na trokovima eura. Partnerski ugovor izmeu Carrefoura i GML marketa, koji transporta i pakovanja. je proistekao iz akvizicije sa komPlanovi za 2013: panijom Promods, izmijenjen je kapitalna investicija: 2004. godine, kada je Carrefour 12-13 milijardi USD preuzeo 50 posto dionica GML-a. SAD: 6 milijardi USD,
Int: 5 milijardi USD, ams Club: 1 milijarda USD S proirenje mree: 30260 radnji u SAD-u (3,5 2 miliona m2) 95-115 manjih formata 125 supercentara

Ostat emo disciplinovani po pitanju kapitala, i sljedee godine 60 posto investicija usmjeriti na rastua trita, a 40 posto na razvijena. Primarni su supercentri, kao i diskontni hipermarketi. (Doug McMillon, CEO, Walmart International)

Poslovanje: promijenjeno potroako okruenje u Junoj i dijelovima Centralne i Istone Europe utjee na poslovanje grupacije. CEO Olaf Koch je u pismu upuenom investitorima rekao da on u planu ima poveanje protoka novca i smanjenje neto duga, kao i da e kritiki razmotriti planove o ekspanziji za 2013. godinu. Radnja po mjeri u paniji: lanac Makro Cash & Carry, koji posluje u okviru grupacije, planira otvaranje prve radnje manje prodajne povrine u centru Madrida, krajem godine. Trgovina, koja pripada konceptu u centru grada (u Srbiji poznat pod nazivom radnja po mjeri), prostirat e se na povrini od 1.600 m2, nuditi asortiman od 5.000 artikala u prehrambenim i neprehrambenim kategorijama i poslovati pod tradicionalnim Makro banerom. Ovaj potez dio je strategije ek-

spanzije kompanije, a uslijedit e otvaranje jo dvije prepoznatljive cash&carry radnje u Alikanteu i Sevilji. Prvi put predstavljen u Poljskoj 2009. godine, koncept je proiren na trita Rumunije, Bugarske i Ukrajine (2010), Hrvatske, Srbije i Kine (2011) i Rusije (2012). Grupacija je najavila nova otvaranja. Prognoza prodaje: njemaki trgovac je umanjio visinu predvienog profita za 2012. godinu, navodei kao razlog rast nezaposlenosti u Europi i udvostruene napore vlada da umanje budetski deficit. Nekorigovana zarada e ove godine pasti na oko 2 milijarde eura, u poreenju sa 2,37 milijardi eura prole godine, to je iznos koji je kompanija predviala i za 2012. S druge strane, target prodaje u visini od 66,7 milijardi eura ostaje nepromijenjen, saopteno je iz lanca.

Online prodaja: britanski lanac lansirao je online ponudu svojih proizvoda i u Slovakoj. Putem interneta se sada moe kupiti vie od 20.000 artikala u kategoriji prehrambenih proizvoda, svje-

eg i smrznutog programa, igraaka, novina i osnovnih kunih potreptina. Narube e biti realizovane u dva prodajna objekta u Bratislavi i nekoliko manjih gradova irom zemlje.

Mi moramo da personalizujemo nau itavu ponudu kako bismo odgovorili na individualne potrebe naih kupaca i predvidjeli ta e eljeti u budunosti. Ako elimo da proizvoai i distributeri personalizuju ono to prodajemo, mi moramo da im kaemo ono to muterije govore nama. (Philip Clarke, CEO, o potencijalu digitalnih kanala)

Trgovaka grupacija e postepeno ugasiti koncept malih radnji, sa kojima pod banerom Delhaize City posluje u Belgiji i vajcarskoj. Radnje u centru Antverpena, Brisela i eneve, ukupno njih 15, bit

e reorganizovane u supermarkete pod banerom Proxy Delhaize. City radnje, prema navodima, nisu dozvolile dovoljno fleksibilnosti niti generisale zadovoljavajui profit.

20

oktobar 2012 www.instore.ba

Kupujte sa zadovoljstvom!

Slav. Brod Cazin Bijeljina

Sanski Most

Banja Luka

Vitez
Bugojno Livno Sarajevo

Split

F -style

21 Kupujte sa zadovoljstvom!
oktobar 2012 www.instore.ba

2011/12

Bosnia andhHerzegovinas C oice

22

oktobar 2012 www.instore.ba

osvrt strunjaka

Vrag je odnio alu

Ovo to u dole navesti su privremene mjere koje se ne smiju raditi predugo kako ne bi stvorile inflatorne pritiske, ali su trenutno jedini brzi izlaz. I ne radi se o nikakvom povratku u socijalizam nego o dokazano dobrim mjerama u ekstremnim situacijama poput ove.
Ekskluzivno iz Bea Pie: Nenad Pacek, predsjednik GSA nenad.pacek@globalsuccessadvisors.eu

emlje Jugoistone Europe su zaglavile u dubokom blatu. Regija je i dalje najgora to se tie ekonomskog rasta i nezaposlenosti od praktiki svih regija na svijetu. Ekonomski rast je bri od Jugoistone Europe ak i u svim afrikim zemljama, pa ak i Irak ima niu stopu nezaposlenosti nego Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Makedonija. U prijanjim kolumnama sam pisao o razlozima takve katastrofalne situacije, meutim sad kad kaem da je vrag odnio alu, mislim da je napokon krajnje vrijeme za ozbiljnu ekonomsku operaciju. Operacija se odavno trebala dogoditi, ali bolje ikad nego nikad s obzirom da je pacijent jo uvijek iv. Kad ve korisitim medicinsku analogiju, zemlje u regiji su sada otprilike ekvivalent teko bolesnog sranog bolesnika kojeg trenutno lijeimo ajem te pijavicama koje mu sisaju krv, umjesto da napokon krenemo sa pravim medikamentima i ono najvanije, a to je transplantacija.

stvari koja se nekoj dravi moe dogoditi. Takoer, mnoge kompanije sjede na velikim kreditima i to esto denominiranih u vajcarskim francima (koji su znaajno ojaali u odnosu na euro, a pogotovo u odnosu na srpski dinar). etvrto, meu domainstvima takoer dominira pesimizam. Stopa nezaposlenosti je visoka i ne pada. S obzirom na loe okruenje u Europi, moe se lako dogoditi da e stopa nezaposlenosti opet krenuti prema gore. Uz pesimizam, domainstva su uglavnom prezaduena, esto u vajcarskim francima. Peto, inflatorni pritisci (osim u Srbiji zbog pada dinara) su mali i ne dolaze od domae potranje. Trenutno se radi o neto povienoj inflaciji u ostalim zemljama, prije svega zbog rasta cijena nafte i hrane na globalnim tritima te sui u regiji. Poto su svjetska trita sirovina izofrenina, pametne centralne banke ne obraaju panju na tu vrstu inflacije. eka Republika, na primjer, ima inflaciju od 3,3 posto, ali je centralna banka upravo srezala kamate na 0,25 posto znajui da ako maknemo utjecaj globalnih cijena, ekoj prijeti deflacija (pad cijena) zbog katastrofalno niske potranje domainstava i kompanija. A deflacija je opasna jer ljudi tada jo manje kupuju jer oekuju da e cijene i dalje padati, pa se recesija jo vie produbljuje.

Nenad Pacek je osniva i predsjednik kompanije Global Success Advisors GmbH i suosniva korporativnog servisa CEEMEA Business Group.
nje rizino posuivati novac dravama irom svijeta. Takoer, mnoge banke s aktivnostima u regiji su pod pritiskom nove Basel III regulative te u skoroj budunosti ne namjeravaju pojaavati kreditnu aktivnost malim i srednjim preduzeima te domainstvima u Jugoistonoj Europi. Ili postavljaju ogromne uslove te visoke kamate onima koji ele novac.

injenice su sljedee:
Prvo, eurozona na koju se regija ekonomski naslanja u smislu izvoza kupuje premalo. Stopa rasta izvoza iz zemalja Istone i Jugoistone Europe i dalje se smanjuje, a u mnogim zemljama pada u odnosu na prolu godinu. A veina izvoznika iz Jugoistone Europe jo uvijek nije uspjela pronai izvozna trita koja su u relativno dobrom stanju (uglavnom u Aziji, Bliskom Istoku, te dijelom Latinskoj Americi i nekim zemljama biveg Sovjetskog Saveza).

Privremene mjere

U takvom okruenju gdje nema optimizma u privatnom sektoru, a recesija Tree, i preduzea imaju malu elju po- je sve gora, ta bi bio ekonomski ekvivasuivati i investirati u nove investicijske lent transplantacije srca? Ovo to u dole projekte (ta elja je vea kod onih koji su navesti su privremene mjere koje se ne pronali izvozne puteve prema bre ra- smiju raditi predugo kako ne bi stvorile stuim tritima izvan Europe). Mnogi inflatorne pritiske, ali su trenutno jedini Drugo, domae kompanije, pogotovo direktori domaih kompanija vide slabo brzi izlaz. I ne radi se o nikakvom pomala i srednja porodina preduzea, ima- poslovanje iduih godina i vjera u bu- vratku u socijalizam nego o dokazano doju sve veih problema s kreditnim linija- dunost je pala. Meu kompanijama pe- brim mjerama u ekstremnim situacijama ma jer je bankama (koje su uglavnom u simizam je dominantan, a to je gledano poput ove. (Na kraju krajeva, va autor vlasnitvu stranaca) puno unosnije i ma- s ekonomskog stanovita, jedna od gorih itekako vjeruje u kapitalizam kojeg s vre-

oktobar 2012 www.instore.ba

23

mena na vrijeme trebe udariti nogom u tur, kako bi se ponovno pokrenuo). Prvo, poput Velike Britanije, Amerike, Japana, mnogih drava u Aziji u posljednih nekoliko godina, centralne banke zemalja Jugoistone Europe bi morale poeti kupovati dravne obveznice. Dotok tako svjee odtampanog dravnog novca u dravne blagajne, drave mogu iskoristiti za plaanje davno dospjelih rauna (pitajte samo farmaceutske kompanije koliko dugo ekaju da im drave plate). Time bi se brzo i efikasno smanjila nelikvidnost koja je rak-rana u regiji te bi se sprijeili pritisci na vlade da jo vie reu dravnu potronju. Poto potronju trenutno ree privatni sektor, neko privremeno mora kupovati, a to privremeno mora biti drava. Dio dobivenog novca se mora iskoristiti i za poticanje investicija koje bi zaposlile armije nazaposlenih kako bi ti isti ljudi poeli zaraivati, plaati porez te ii u trgovine i kupovati proizvode koje je proizveo privatni sektor. A dio novca mora otii u razne vrste pomoi izvoznicima (treba kopirati Austriju ili Finsku) te mora biti usmjeren ka osnivanju jake dravne banke u svakoj dravi koja bi (uz

vrlo jak nadzor) trebala konkurisati privatnom sektoru te se ukljuiti u projekte koje privatni sektor trenutno vidi prerizinima (ne zato to su projekti toliko rizini nego zato to privatne banke vide

laki izvor zarade u, na primjer, posuivanju dravama). Ovo nije kraj operativnog zahvata pa o tome vie u iduem broju

Na zdravlje!
PROIZVE

O EN

Mlekarna Celeia, d.o.o., Arja vas 92, 3301 Petrove

KI

G
MO

BEZ

DE
NO

OBR
T NE BEZ GE

R DIFICIRANIH O

Zajedno piemo istoriju

S vie od 1.200 proizvoaa, u Mlekarni Celeia uspjeli smo osigurati praenje stone hrane. To podrazumijeva da ivotinje nisu bile hranjene biljkama i mjeavinama stone hrane koja bi bila proizvedena od genetski izmijenjenih biljaka. Dodaci u proizvodnji namirnica takoe su bez genetski modificiranih organizama.

GA

NIZ

AMA

24

oktobar 2012 www.instore.ba

miljenja i komentari
BIH POVEALA uVOz, A SMANjILA IzVOz

Poveanje izvoza ili jo dublja recesija?

Prezentirajui podatke o vanjskotrgovinskoj razmjeni u prvih osam mjeseci ove godine, potpredsjednik Gospodarske komore Federacije BiH jago Lasi je kazao, da je u odnosu na isto razdoblje prole godine BiH ponovno zabiljeila pad industrijske proizvodnje. ukupna industrijska proizvodnja opala je za 6,5 posto, dok je samo FBiH zabiljeila pad od 4,8 posto. Naa je zemlja ponovno poveala uvoz, a smanjila izvoz. donosimo razliita miljenja o ovom trendu pada izvoza, efektu rastereenja plaa, a da se ne ugrozi punjenje budeta, te dokle se stiglo sa ispunjenjem uvjeta da bi naa zemlja mogla izvoziti van zemalja okruenja.
Pripremila: Katarina Suli

Prof. dr. Vjekoslav domljan, ekonomski analitiar

etiri petine svjetske trgovine ine robe, a jednu petinu usluge. Ako zemlja nema industrijsku proizvodnju niti drugih vrsta proizvodnje koje daju sirovine za industrijsku proizvodnju (na primjer, ako nema poljoprivrede, nema tuzemnih sirovna za prehrambenu industriju), nema ta izvoziti, a uvijek mora uvoziti, ta u pravilu vodi pogoranju vanjskotrgovinske bilance. Rat, privatizacija i liberalizacija su unitile sektor velikih kompanija, tj. kimu bh. ekonomije. Udio izvoza bh. ekonomije u svjetskom izvozu je 0.03 posto. Bez reindustrijalizacije ekonomije, udio e teiti nuli. Tamo gdje BiH ima najvei udio u svjetskom izvozu, aluminiju od 0.77 po-

sto, taj e udio, ako se ne rjei pitanje energije, jo i najbre sletjeti k nuli. BiH mora identificirati 5-6 liderskih lanaca vrijednosti i utemeljiti centre izvrsnosti oko njih, uz pomo eksperata iz kompanija i po kojeg sveuilinog nastavnika koji se bavi tim pitanjima. Za to bi trebalo osigurati financijske sheme uz pomo razvojnih banaka. To su prvi koraci u pravom pravcu. Na primjer, BiH ima boksit, ugalj, struju, glincu, aluminij i proizvode od aluminija. Umjesto da uvee ovaj lanac vrijednosti i ojaa ga, BiH izvozi i uvozi boksit, struju, aluminij. Pri tome jo je i FBiH vlasnik elektroprivreda i barem velikog dijela Aluminija. Nema nikakvih analiza koje bi pokazale sve efekte ovih nepotrebnih i

skupih poteza.

fiskalne devalvacije staviti namete na uvoz i prikupljeAko se ne eli provesti denim sredstvima potai izvoz. valvacija teaja (koji je ve Potrebno je poduzete ove i deceniju i po zakovan) i tako niz drugih mjera kao cjelovit potaknuti izvoz ostaje da se paket strukturnih reformi, provede fiskalna devalvacija. bez kojih BiH nee postati zeTo znai smanjenje nameta na mlja s visokim nego zemlja s plae tj. smanjenje poreznog niskim dohotkom. Nee ii u klina, i istodobno poveanje Europu, nego iz Europe. Ve nameta na imovinu i potroje postala drugoklasna balnju. Mogue je 100 KM javkanska zemlja. Puno je tekih nih prihoda prikupiti tako e i gorkih prituaba vodeih bh. sav teret biti stavljen na proizvoznika na sporo ispunjaizvodnju, potronju ili komvanje uvjeta, kako je istaknubinovano. U pravilu treba to to na skupu 100 vodeih bh. vie oporezivati potronju, a izvoznika odranom 23. 10. to manje proizvodnju. Bolje 2012. Stoga ne udi to je u je oporezivati kad se uzima od posljednjem Izvjeu EU o drutva (nacionalnog kolaa), napretku BiH, istaknuto da nego kad se daje drutvu (kad nema cjelovitu strategija rase doprinosi stavaranju naciozvoja infrastrukture kvalitete nalnog kolaa). niti mehanizam horizontalne Treba provesti i drugu vrstu koordinacije.

oktobar 2012 www.instore.ba

25

odgovorni i zadueni za ispunjenje uslova, osim iskazivanja zabrinutosti, nisu naalost, dovoljno uinili kako bi izvoznici nakon 01.07.2013. bez problema mogli izvoziti na trite Hrvatske. BiH, kada Hrvatska ue u EU, mora traiti da bude otvoren jo jedan ili dva granina prelaza koji e ispunjavati neophodne uslove, kao i za rjeavanje tranzita do luke Ploe i prolaza kroz Neum. Dva zadnja problema moraju se hitno rjeavati, na bilateralnoj osnovi, prije ulaska Hrvatske u EU. Osim negativnih posljedica, naa zemlja e kroz carinsko optereenje na neke od znaajnih uvoznih proizvoda iz Hrvatske imati i pozitivne efekte, ime e domai proizvodi postati konkurentniji kao i mogunost preseljenja proizvodnje iz Hrvatske u BiH, to bi znailo novi razvoj, zapoljavanje i napredak za BiH. Sniavanje stopa poreza i doprinosa na plae sa sadanjih 73,73 na 36,06 ili 44,23 posto bilo bi stimulativno za bav-

Prof.dr.sc. duljko Hasi, direktor Instituta za edukaciju VKt BiH

osna i Hercegovina dramatino zaostaje u pogledu ispunjavanju uslova i obaveza nakon ulaska Hrvatske u EU. Zaostajanje je evidentno na institucionalnom nivou, posebno Ureda za veterinarstvo i Agencije za sigurnost hrane to e imati negativne posljedice kroz nemogunost izvoza proizvoda animalnog i biljnog porijekla ukoliko BiH do ulaska Hrvatske u EU ne ispuni sve uslove za izvoz istih. Od velike je vanosti da vlasti Bosne i Hercegovine naprave i uveu mreu institucija koje su nadlene i pozvane da daju sve odgovore oko pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji, odnosno po-

spjeivanja izvoza u Hrvatsku tj. u EU. Takoer, kada Hrvatska postane lan EU, roba iz BiH koja nema euro broj, nee moi prei granicu. Veliki problem za bh. izvoznike predstavlja samo dva granini prelaza za proizvode biljnog i ivotinjskog porijekla. Neopravdano se odugovlai njihovo stavljanje u funkciju ime se pojavljuje prijetnja da BiH moe izvoziti samo preko Gradike. Problem postoji i sa prelazom Bijaa, koji najvjerovatnije nee biti zavren do 01. jula idue godine, jer Institut za graevinarstvo Hrvatske nije u roku dostavio projektnu dokumentaciju. Organi vlasti koji su

ljenje biznisom i privlaenje stranih investicija, pri emu je ovakva stopa najnia u regiji, ali i europskim razmjerima. S obzirom da su porezna optereenja u BiH, posmatrano kroz postotak BDP-a, daleko najvea u odnosu na zemlje u regiji, a kvaliteta ivota graana BiH niska, bilo kakvo poveanje stope PDV-a graane dovelo do ruba siromatva. Ekonomski je opravdano i moralno ispravnije raditi na utedi i efikasnijem troenju buetskih sredstava, posebno uzimajui u obzir izdvajanja za plate zaposlenih u javnoj upravi, koja trenutno iznose 12,8 posto bruto nacionalnog dohotka (BDP). Ukoliko bi se izdvajanja za plate zaposlenih u javnoj upravi svela na nivo od 10 posto BDP-a, kao to je to sluaj u Hrvatskoj i Srbiji, vlade na svim nivoima bi na raspolaganju imale oko 750 miliona KM godinje. To bi gotovo u potpunosti rijeilo pitanje proraunskog deficita i otplate kredita MMF-u, ali takoer i otvorilo mogunosti ulaganja u zapoljavanje u bh. privredi.

Ramiz durakovi, financijski direktor MI Brajlovi d.o.o.

ompanija Brajlovi je osnovana jo 1987. godine u Sarajevu. Tokom rata u BiH svi proizvodni i prodajni kapaciteti su uniteni, te se 1997. podrkom meunarodnih finansijskih institucija pristupilo izgradnji modernog objekta za preradu mesa na Rakovici. Tim inom se stvaraju pretpostavke za transformaciju kompanije iz zanatskog u industrijski oblik organizovanja.

U MI Brajlovi je 2010. godine uspjeno izvrena integrirana certifikacija sistema upravljanja kvalitetom prema ISO 9001:2008 i zdravstvenom ispravnou hrane prema HACCP Codex Alimentarius normi. U sluaju direktnog izvoza iz BiH u zemlje EU, naa firma e biti u mnogo povoljnijem poloaju u odnosu na konkurenciju. Meutim, Bosna i Hercegovina nije potpisnica zvaninih meunarodnih

ugovora i sva roba porijekla iz BiH, ne moe biti predmetom izvoza, jedino u zemlje okruenja. Tako smo izvozili u Makedoniju jedan kontigent naih proizvoda, a u pregovorima smo sa Crnom Gorom. Razlog to ne moemo dalje izvoziti je u zakonskim preprekama. Prepreku smo pokuali rijeiti otvaranjem proizvodnog pogona u Austriji. Obzirom na veliku potranju za proizvodima i van granica nae zemlje, osnovali smo kompaniju-ker u Austriji Brajlovic GmbH, ime smo premostili nemogunosti izvoza mesnih preraevina iz BiH u zemlje EU. Sada je ta kompanija jedna od vodeih izvoznika ovih proizvoda u zapadnoeuropske zemlje. BiH ima velike kapacitete, moramo se vratiti na dravu, zakone, stimulisanje malih

proizvoaa putem zadruga. Velika prostranstva u BiH su neiskoritena. Treba vratiti ljude na njihova ognjita i omoguiti im poetnu kupovinu da pokrenu taj biznis. Nakon 30-ak godina radnog iskustva, smatram da je u naoj zemlji najvei problem rad na crno. Mora se naravno, raditi i na smanjenju stope poreza i doprinosa kojima smo sad optereeni. Na minimalnu osnovicu od 400 KM, njih 300 ide dravi. Kad bi se izvrilo smanjenje tih stopa na nekih razumnih 40-50 posto, to bi pozitivno utjecalo i na svijest poslodavaca da prijave uposlenike i samim tim budet sigurno ne bi izgubio ni marku. Dobila bi se i drugaija slika s aspekta nezaposlenosti. U regiji smo jedna od zemalja koja je optereena s najveom stopom poreza prema dravi.

26

oktobar 2012 www.instore.ba

intervju s povodom
OVA GOdINA zA dM BILA jE GOdINA INVEStICIjA I RAStA

Rastom zavrili poslovnu godinu

za dm drogerie markt d.o.o. poslovna godina zavrila je u septembru i to sa rastom od 14 posto u odnosu na prolu. zavretak poslovne godine dm je obiljeio simbolinim otvaranjem distribucijskog centra u Blauju, koji je bio jedna od najznaajnijih investicija u poslovnoj 2011/2012. godini. u opremanje prostora ukupne povrine preko 4.600 m2, kapaciteta 7.000 artikala na 3.600 paletnih mjesta, uloeno je preko 1,5 miliona KM. O uspjeno zavrenoj poslovnoj godini i planovima za narednu, za InStore govori damir losel, direktor dm u BiH.
rola godina za dm bila je godina investicija, u ta ste sve investirali i koliko sredstava? cima olakamo redovne procese rada u IT opremu i IT sisteme uloili smo 850.000 KM, dok smo u razliite programe edukacije za nae zaposlenike uloili 150.000 KM. Skoro na svakom koraku bh. radnici suoeni su sa krenjem njihovih prava, a dm je proglaen za najpoeljnijeg poslodavca. ta je sve zapravo potrebno da biste u oima radnika bili najpoeljniji, koliko truda stoji iza tog epiteta? Naime, prema ustaljenoj filozofiji poslovanja zalaemo se za saradnju proetu ravnopravnou, integritetom i transparentnou, te potiemo odnose pune povjerenja. U dm-u je svaki ovjek jednako vrijedan. Neovisno o poziciji, uvijek je rije i o ljudima s individualnim linim potrebama te svakog ovjeka shvatamo ozbiljno. Iz tog razloga, stremimo pozitivnoj radnoj atmosferi emu zasigurno doprinose i mnogobrojne pogodnosti, poput mogunosti linog i profesionalnog razvoja, savremenih uslova za rad i pozitivne organizacijske klime openito. U prilog tome govori i injenica da smo u protekloj poslovnoj godini imali preko 2.000 zaprimljenih molbi za posao, to je pokazatelj da je filozofija dm-a Tu sam ovjek, tu radim, poznata i izvan dm-a. Tome u prilog ide i injenica da nam je petu godinu zaredom dodijeljeno priznanje Najpoeljnijeg poslodavca BiH prema istraivanju portala Posao.ba., a u 2012. godini plasirali smo se na tree mjesto. Otvorili ste i Distribucijski centar, kakva je njegova uloga u Vaem poslovanju? Kupac je u sreditu naeg poslovanja i elja nam je kupcima pruiti to kvalitetniju uslugu. Upravo je to bio razlog otvaranja Distribucijskog centra. Otvaranjem istog unaprijedili smo nae poslovne procese, a samim tim i usluge prema kupcima. Nae poslovne procese smo uinili efikasnijim i produktivnijim, te obezbijedili da kupac u dm-ovim prodavnicama uvijek na policama nae traeni proizvod i napusti

Prolu poslovnu godinu koja za nas zavrava u septembru obiljeilo je 6 miliona KM investicija. Od tog iznosa najvei dio odvojili smo za ureenje i opremanje osam prodavnica koje smo otvorili irom BiH, zatim u opremanje novog Distribucijskog centra u Blauju te preureenje centrale. U elji da idemo u korak s razvojem novih informacijskih tehnologija, te da naim zaposleni-

oktober 2012 www.instore.si

27

dima moja marka nastojimo ponuditi kupcu kvalitet, atraktivan izgled proizvoda i stalne inovacije. Kad je u pitanju bh. potroa, kako biste ga Vi opisali? Velika veina naih kupaca su ene, koje najee donose i konane odluke po pitanju nabavke za svoje ukuane i domainstvo. Primjetan je i porast prodaje asortimana namijenjenog za njegu mukarca, bilo da kupovinu obavi sam ili mu proizvode za njegu nabavi osoba enskog spola. Na vjerni potroa cijeni akcije, atraktivne ponude programa lojalnosti kao to su Svijet prednosti i babybonus, te se rado povremeno poasti s malim luksuzom. elja nam je da se kupci pri svakoj kupovini u dm-u osjeaju kao u vlastitom domu. Stoga svoju ponudu konstantno prilagoavamo eljama i potrebama kupaca i nastojimo da struni savjeti i kompetencija naih zaposlenika budu uvijek na visokom nivou. Ovu godinu obiljeile su investicije, kakvi su Vam planovi za ubudue? Za narednu godinu planiramo otvaranje novih prodavnica s ulaganjima od skoro 4 miliona KM, ulaganje 600.000 KM u nove informacijske tehnologije te nastavak drutveno odgovornog djelovanja u zajednici putem razliitih projekata. Posebno mjesto u naim planovima zauzima proces trajnog usavravanja naih zaposlenika jer je kompetentnost i ljubaznost dm zaposlenika preduvjet da bi se kupac i u budunosti osjeao ugodno i zadovoljno u dm-u. Za razliite programe edukacije naih zaposlenika tokom naredne godine planiramo uloiti preko 200.000 KM.

prodavnicu zadovoljan. Posao Distribucijskog centra e i u budunosti biti unaprijeenje, te olakavanje poslovnih procesa i na taj nain doprinos usavravanju usluga prema naim kupcima. Novim investicijama otvorili ste i nova radna mjesta. O kojem broju se radi? Planirate li taj broj iriti i dalje? U protekloj poslovnoj godini otvorili smo 93 nova radna mjesta, tako da danas dm zapoljava 383 zaposlenika. Trend rasta otvaranja novih radnih mjesta jedan je od pokazatelja uspjenog poslovanja te emo svakakao nastaviti s pozitivnim razvojem u smislu poveanja broja zaposlenika. ivimo, kau ekonomski strunjaci u vremenu krize, kad je sposobnost investiranja oslabljena. Vama to nije bila prepreka, u emu je zapravo Vaa tajna? Nije u pitanju tajna, ve dosljednost ispunjavanja naeg obeanja kupcu u skladu sa sloganom Tu sam ovjek, tu kupujem. Kupcu u dm-u je pruena najaktuelnija ponuda industrije, kvalitetni proizvodi privatne robne marke i sve to uz najbolji odnos cijene i kvaliteta. Kroz edukaciju zaposlenika nastojimo unaprijediti strunu kompetentnost naih zaposlenika, da bi svojim savjetima mogli kupcima pomoi te zadovoljiti njihove potrebe. U proteklih est godina kupci su sva naa nastojanja, svojim sve eim dolascima u prodavnicu, davanjem povratnog feedbacka u smislu svojih potreba, elja itd., stalno nagraivali. Za BiH kau da je malo, rasparano trite, a to predstavlja problem stranim investitorima. Kako Vi vidite BiH i njeno trite? U BiH postoje jo uvijek okolnosti koje oteavaju trgovinu - visoka nezaposlenost i vrlo sloena zakonska regulativa. Meutim, mi se uvijek trudimo da mislimo i djelujemo pozitivno u naoj okolini pa se koncentriemo na ono najbolje, a to je svakako povjerenje naih kupaca koje smo zasluili proteklih godina.

Kad pogledate sve godine poslovanja u BiH, kako bi ste ih opisali, kao uspjene ili kao borbu za opstanak? Proteklih est godina poslovanja dm-a u BiH svakako ne predstavljaju borbu za opstanak, ve jedan konstantan, stabilan i prirodan rast koji se oituje u izgradnji kvalitetne mree prodavnica, zapoljavanju adekvatnog broja zaposlenika i izgradnji neophodne infrastrukture. Sve to rezultiralo je pozitivnim poslovanjem i uspjehom koji se ne mjeri samo u brojkama ostvarenog prometa i dobiti, ve i u ostvarenoj poziciji na tritu, kvalitetnoj saradnji sa poslovnim partnerima i zadovoljstvu naih zaposlenika i kupaca za to smo primili i odreena priznanja. Nije teko zakljuiti kako ovakvim poslovanjem zauzimate dobru trinu poziciju. Recite nam kako su pozicionirani Vai proizvodi? Proizvodi moja marka biljee konstantan rast i generiu sve vei broj vjernih potroaa. Brend Balea je od strane kupaca u BiH prihvaen kao svaki drugi brend industrije i ne kao privatna robna marka. Zahvala ide prije svega tome da s proizvo-

Distribucijski centar
Zavretak poslovne godine dm je obiljeio otvaranjem Distribucijskog centra u Blauju, koji je bio jedna od najznaajnijih investicija u poslovnoj 2011/2012. godini. U opremanje prostora ukupne povrine preko 4.600 m2, kapaciteta 7.000 artikala na 3.600 paletnih mjesta, uloeno je preko 1,5 miliona KM.

28

oktobar 2012 www.instore.ba

oktobar 2012 www.instore.ba

29

30

oktobar 2012 www.instore.ba

inLiflet
ANALIzA KAtEGORIjE MLIjEKA u LIFLEtIMA u PERIOdu jANuAR SEPtEMBAR 2012.

Ve na prvoj strani
Cijene variraju po zemljama. u Srbiji je najzastupljenije mlijeko sa 2,8% mlijenih masti, kao i u Hrvatskoj, dok je u Bosni i Hercegovini veoma zastupljeno mlijeko sa 3,2% mm, a u Sloveniji sa 3,5% mm.
Autor: Ernest Gergely, Project Coordinator, Hiper Com

mlijeka u litarskom pakovanju pokazuju linearni pad, to znai da trgovci i proizvoai daju veliki popust na svoje promocije. Trajno mlijeko pokazuje istu tendenciju blagog pada promo cijena, izuzev cijena za pakovanje od 500ml. Vindija sa 38,7 posto SoV-a i Dukat sa 31,3 posto na drugom mjestu imaju primat, dok je na treem mjestu Meggle sa 8,8 posto. Ova tri proizvoaa imaju 78,8 posto SoV-a, dok svi ostali dre 21,2 posto. U Bosni i Hercegovini, i svjee mlijeko i trajno mlijeko pokazuje veoma malu razliku u odnosu na poetak godine. U Bosni i Hercegovini SoV je rasporeen izmeu Dukata koji je prvi sa 35 posto, drugi proizvoa sa 20,4 posto je Ljubljanska mlekarna (PPM Tuzla), na treem je Meggle

eklamiraju ga poznate linosti. Ljekovito je, pa ga preporuuju strunjaci, hranjivo je. Priamo o mlijeku. Prodavnica nije prodavnica ako nema u ponudi mlijeko i mlijene proizvode. To je osnovna namirnica, koju e potroai skoro uvijek kupiti uz hljeb. Vano je da kupci uvijek znaju da im je ova namirnica dostupna. Zato je mlijeko veoma esto na prvoj stranici lifleta, da i oni potroai koji ne prelistaju cijeli katalog, znaju da je mlijeko ba tad, u odreenoj prodavnici na snienju. I tu prednjae manje trgovine marketi i supermarketi.

19,1 posto , na treem mjestu je Mlekara Subotica sa 13,9 posto, na etvrtom je Dukat sa 8,7 posto, dok je sa velikim padom (6,3 poena u odnosu na prolu godinu) Mlekara abac - Farmakom MB, koja U Srbiji najvei Share of Voi- dri peto mjesto sa 4,1 posto. ce (SoV) ima Imlek sa svojih Ostali igrai imaju 22,8 posto 31,4 posto YTD, na drugom SoV-a u kategoriji. mjestu je Meggle, sa ogromnim poveanjem SoV-a u U Hrvatskoj je pria drugaodnosu na prolu godinu ija. Promo cijene svjeeg Svjee mlijeko pokazuje drugaiji trend, kad su u pitanju promocije - samo blago linearno poveanje cijena svjeeg mlijeka (cijena je, takoer, po litru).

Cijene variraju po zemljama. Cjenovna kretanja trajnog mlijeka u tetrapaku (jedan od poznatih brendova u Srbiji) pokazuju linearno poveanje od poetka godine (pakovanje 1l). Cjenovna razlika je i do 16 dinara izmeu 69,00 i 87,9 RSD.

oktobar 2012 www.instore.ba

31

sa 7,2 posto, na etvrtom je Pomurska Mlekarna sa 5,4 posto SoV-a, dok ostali iz ove kategorije zajedno imaju 23,1 posto. Vidi se razlika izmeu zemalja i u smislu kvaliteta mlijeka koje je najzastupljenije u lifletima, cjenovne politike i nainu promocija. Zanimljivo je i to to je u Srbiji najzastupljenije mlijeko sa 2,8% mlijenih masti, kao i u Hrvatskoj. Meutim, u Hrvatskoj je primjetna i sve vea zastupljenost mlijeka sa 3,2% i 3,5% mm, dok je u Bosni i Hercegovini veoma zastupljeno mlijeko sa 3,2% mm, a u Sloveniji sa 3,5% mm.

sa 12 posto, dok je na etvrtom mjestu Imlek sa 6,2 posto. Ostali igrai imaju 26,2 posto SoV-a na tritu. U Sloveniji promo cijena svje-

eg mlijeka je u padu u odnosu na poetak godine. Promo cijene trajnog mlijeka su, takoer, u blagom linearnom padu.

Najvei SoV u Sloveniji ima mljekara Ljubljanske Mlekarne sa 38,3 posto, na drugom mjestu je PL Spar sa 26 posto, na treem PL Mercator

Kontakt: Hiper Com Svetozara Markovia 8 24430 Ada, Srbija Prijave za newsletter: msupport@hiper-com.com Telefon: +381(0)693646330 Web: www.hiper-com.com

32

oktobar 2012 www.instore.ba

intervju
dANICA zORIN MIjOEK, dIREKtORICA I VLASNICA, KOzMEtIKA AFROdItA

Pobjedniki adut je priroda

P
Legenda kae, da je krilati konj Pegaz u Rogakoj Slatini udario kopitom o tlo i da je iz zemlje potekla ljekovita voda. Nije sluajno, i to da je, zahvaljujui naoj sagovornici, grka boginja ljepote i ljubavi, postala zatitni znak tamonje ugledne kompanije. Na podruju kozmetike mogu se mjeriti sa najveim proizvoaima kozmetikih proizvoda iz cijeloga svijeta.
od brendom Kozmetika Afrodita, starim vie od 42 godine, nastaju novi proizvodi koji slijede najsavremenije svjetske trendove. U ponudi imate preko 600 proizvoda i svake godine na trite poaljete 20 i vie novih. Skromna ponuda kozmetikih proizvoda na tritu prouzrokovala je izradu prvog proizvoda za njegu lica kreme sa kamilicom, koja je znaila temelj razvoja kozmetike, udruene pod robnom markom Kozmetika Afrodita. Sa jasno postavljenim ciljevima, u ljeilitu Zdravilita Rogaka Slatina koje je poznato kao prestino mjesto za oporavak i lijeenje, otvorila je prvi kozmetiki salon, koji uspjeno djeluje i danas. To je znailo osvjeavajuu ponudu tadanje zdravstveno-turistike ponude mjesta, koje su posjeivali veinom gosti iz susjednih europskih drava. Kako je sve poelo i kada ste otvorili svoj prvi kozmetiki salon? Poeci su bili puni entuzijazma, posjetioci mog salona su uglavnom stranci, sa visokim kozmetikim mjerilima. U ponudi kozmetikih preparata nisam nala one koje sam smatrala adekvatnim i zato sam poela razmiljati o vlastitoj proizvodnji. Ideju sam uspjela ostvariti, i iz prvoga malog laboratorija izrasla je kompanija koja danas zapoljava oko 140 ljudi. Na poetku vrlo uspjeno smo startali sa prodajom u republikama bive Jugoslavije, gdje je na primjer Srbija imala 90 posto trinog udjela te je bila na najvaniji kupac. Uz osamostaljivanje Slovenije, to veliko trite se preko noi zatvorilo i morali smo se preusmjeriti na druga trita. Danas je trini udio Kozmetike Afrodita jednak kako na domaem tako i na stranim tritima, gdje vodi Hrvatska, slijede je Srbija, Bosna i Hercegovina, itd. U emu je tajna vaega uspjeha, odnosno vaih proizvoda i koji su vai najjai aduti? Tajne nema. Za uspjeh je potrebna dobra ideja, a uz to puno truda i rada. Barem tako mogu okarakterisati svoje iskustvo. Uspjeh naih proizvoda je vjerovatno u tome, to se temelje na kvalitetnim prirodnim sastojcima, koje na bazi vlastitog znanja inovativno ukljuimo u formule krajnih proizvoda. Oni su zato dobri za kou i djeluju sa oekivanim uinkom tamo gdje koa to treba. Mogu rei da smo na vlastite inovacije vrlo ponosni i zato u njih investiramo svake godine, a puno energije ulaemo u stalno obrazovanje zaposlenih. Nai najuspjeniji proizvodi su oni sa anticelulitnim djelovanjem. Mogu se pohvaliti da se po prodaji svrstavamo meu vodee proizvoae anticelulitnih proizvoda na slovenskom i hrvatskom tritu. Drugi najjai adut su proizvodi za njegu lica, gdje zadnjih godina ulaemo u vlastite inovacije na podruju lifting krema sa brzim uinkom glaenja koe. Naravno, nai najnoviji proizvodi su sa Hyaluronom i jedinstvenom mineralnom vodom iz Rogake Slatine. Ta zadnja linija Hydra Thermal je dokaz da se u proizvodnji kozmetikih proizvoda doista moemo mjeriti sa svjetskim proizvoaima. Oito je da dosta ulaete u tehnologiju i razvoj? Naravno, proizvodnja kozmetike bazira se na visokotehnoloki razvijenim te higijenski istim procesima, koje pod strogim standardima, izvodimo u Kozmetici Afrodita. Sam razvoj proizvoda je dugotrajan proces koji poinje u razvojnom

Foto: Mimi Antolovi

oktober 2012 www.instore.si

33

Foto: Arhiv Kozmetika Afrodita

laboratoriju. Mi ga nazivamo i brain trust nae kompanije. To je dio kompleksa laboratorija, tu djeluju jo i kontrolni i mikrobioloki laboratorij, gdje vrimo strogu kontrolu kvaliteta te mikrobioloki nadzor. Nadziremo sve radne procese: od ulaza sirovine do poluproizvoda i konanog proizvoda. Cjelokupna proizvodnja je automatizovana, voena je kompjuterski i zato greaka u radnim procesima nema. Razvoj jednoga proizvoda moe trajati i do dvije godine, zato se ponekad dosta teko nosimo sa konkurencijom te sa nastojanjima da budemo inovativani i aktuelni. Zato neke vae proizvode nije mogue nai na svim prodajnim mjestima? Na program Salon exclusive je namijenjen iskljuivo profesionalnoj upotrebi u kozmetinim salonima. Oni imaju visoku koncentraciju najboljih aktivnih sastojaka te omoguuju vrhunsku kozmetiku njegu. Linija Beauty care proizvoda za iroku potronju podijeljena je na vie nivoa. Proizvode za drogerije ine linije koje sadre prirodne aktivne sastojke visokog cjenovnog razreda. Ti proizvodi su specijalizovani za rjeavanje problematine koe, kao to su masna koa, pojava bora, dehidrirana koa, akne itd. To su tehnoloko-napredni proizvodi sa dokazanim uincima na kou. U market program svrstavamo proizvode iroke potronje za

njegu svih lanova porodice, sa naglaskom na prirodno aktivnim sastojcima, koji su cjenovno dostupniji. Takve proizvode biraju kupci za iri spektar nezahtjevne upotrebe, bez starosnih ili drugih ogranienja. Zbog takve logine podjele, potroa ne moe nai cjelokupnu ponudu naih proizvoda, a injenica je da smo u specijalizovanim trgovinama - drogerijama, gdje po naoj ocjeni kozmetiku kupuje najvie kupaca, vrlo dobro zastupljeni. Naravno, potroai nam se uvijek mogu obratiti putem elektronske adrese i tu dobiti informacije o prodajnim mjestima. Upravo zbog toga i imamo aktivnu dnevnu slubu komuniciranja sa potroaima, koja obezbjeuje brze, tane i jasne informacije svim kupcima. Nemate svojih vlastitih trgovina. Naroito udi da vas nema u velikim gradovima kao to su Ljubljana, Beograd, Zagreb, Sarajevo itd. Naa poslovna strategija je bila ta da se ulistamo na svim prodajnim mjestima iroke potronje u cijeloj dravi, i to sa samo pojedinim dijelovima naeg programa. Kupovni trendovi danas okrenuti su hipertmarketima, zbog nedostatka vremena, a i miljenja da veliki trgovci nude bolje pogodnosti. Takozvana boutique prodaja u vlastitoj radnji, po naoj ocjeni je mogua samo u velikim sreditima sa

velikom kupovnom moi. Zato zasada ostajemo vezani za saradnju sa trgovcima koji su prisutni te imaju razvijene trgovake mree. Inae, mi imamo prodavnice u sklopu vlastitih beauty centara u Rogakoj Slatini i u Zagrebu, gdje posjetioci mogu poslije profesionalnog tretmana kupiti i profesionalne proizvode za njegu kod kue. Ba u sklopu proizvoda pod imenom Home care uvodimo u mjesecu novembru i mogunost kupovine preko interneta na

Foto: Arhiv Kozmetika Afrodita

34

oktobar 2012 www.instore.ba

intervju
naoj obnovljenoj web stranici jer i na taj nain elimo kupcima olakati pristup naim proizvodima. Sa internent trgovinom napraviti ete velik korak naprijed... Naravno. Znate, esto nam postavljaju to pitanje, zato se ne irimo, ne postanemo vei? Priznajem da je vrlo teko osvojiti nova trita. Nije nemogue, ali je teko. Naroito tu mislim na ona trita kojima nismo blizu po kulturi i razumijevanju. Saradnja u balkanskim dravama je puno uinkovitija. eljeli bismo jo bolju saradnju sa susjednim dravama EU, iz razloga to strani trgovci ve uspjeno prodaju na slovenskom tritu a njihove police punimo i mi. Logian nastavak bi bio da napunimo i prodajne police u njihovim matinim dravama, ali to jo uvijek nije mogue. Sa uvoenjem internet trgovine postat emo dostupniji i oekujemo da e se broj naih zadovoljnih potroaa i na taj nain poveati. Lider ste na domaem tritu. Koji poslovni model koristite na stranim tritima? Slovenski kupci rado biraju nau kozmetiku, a i strateki smo dobro pozicionirani. Na stranim tritima djelujemo preko kompanija-zastupnika koje biramo na osnovu predanosti, spremnosti za investicije i sigurnosti. Takvi su na primjer nai zastupnici u Hrvatskoj - Afrodita Commerce te u Srbiji - Kozmetika Afrodita. Vidite da u nazivima kompanija imaju nae ime. U Maarskoj imamo istog zastupnika ve 20 godina. Uvijek djelujemo u sinergiji sa svojim zastupnikom, teimo razmjeni informacija, iskustava i znanja. U malo kojoj kategoriji je razvoj novih proizvoda tako brz kao u industriji kozmetikih preparata. Potrebno je posebnu panju posvetiti razvoju novih proizvoda. To je proces koji ne ide preko noi. Koliko vremena proe od ideje do lansiranja proizvoda? Prosjean razvojni put proizvoda traje dvije godine. Poslije pripreme testiranja slijedi provjera u okviru grupe dobrovoljaca koji su odreeni za testiranje. U Kozmetici Afrodita proizvode ne testiramo na ivotinjama. Testiranja izvodimo u naim laboratorijama, gdje pod strunim nadzorom mjerimo parametre djelovanja. Sirovine za proizvode biramo vrlo selektivno i na osnovu trinog potencijala. Poslije potvrivanja probnih uzoraka, planiramo proizvodnju te naravno sve potrebne aktivnosti za lansiranje proizvoda. Slijedi

U mjesecu novembru Kozmetika Afrodita uvodi i mogunost kupovine preko interneta, na njihovoj obnovljenoj web stranici, jer i na taj nain ele kupcima olakati pristup svojim proizvodima.

rad na ambalai te razvijamo marketinku komunikaciju. Najvanije je da nita ne preputamo sluaju, a sve u elji da to vie ugodimo potroau. Vjerovatno ste u proteklih 40-tak godina zabiljeili i neki nemili dogaaj ili reakciju na vae proizvode? Za biljeenje takvih dogaaja imamo strogi standard. Na godinu zabiljeimo do pet primjera negativnih reakcija na nae proizvode, ali se na kraju uvijek ispostavi da nije u pitanju naa greka. Kvalitet proizvoda, naime, prati takozvana pokusna ara proizvoda, koja je napunjena kada i ostali proizvodi koji idu u prodaju te se briljivo uva i arhivira u periodu vremenski propisane ivotne dobi proizvoda. Do reakcije na koi dolazi, u veini sluajeva, zbog takozvane prekomjerno osjetljive koe, koja je danas rairen problem. Razliiti stresni faktori i vanjski utjecaji i na koi ostavljaju sve vie tragova. Ona postaje osjetljivija i sklona alergijama. Kritika, onda, praktino nema?

Najvanije nam je povjerenje kupaca. Kada je kod mene u gostima bila jedna moja prijateljica, pretraila mi je sve ladice u kupatilu i sobama te nala samo Afroditine proizvode, koje i sama upotrebljavam. Tada je rekla: Sada sam jo vie ubjeena da imate dobre proizvode, jer ih upotrebljavate i vi. Prije nekog vremena, bivi predsjednik Kuan bio je kod nas u posjeti te je tom prilikom izjavio da upotrebljava na ampon od koprive. U 2000. godini razmiljali ste o tome da kompaniju preoblikujete u dioniarsko drutvo i zaposlenima ponudite otkup dionica? Trenutno o tome ne razmiljam. Iako naglaavam da su zaposleni vrlo vjerni i iz kompanije odlaze samo zbog porodiljskog bolovanja ili kada se penzioniu. Bez dobrih saradnika, na uspjeh ne bi dosegao ovaj obim. Imam nasljednike, tri sina koji su ve zaposleni u kompaniji. Obzirom na to, da je moja sluba i veliki dio moga ivota, i oni su cijeli ivot tijesno vezani uz kozmetiku. Zbog toga se ne bojim za svojeg nasljednika.

Lina karta kompanije

Ime: Kozmetika Afrodita d. d. Mjesto: Rogaka Slatina djelatnost: proizvodi za njegu lica, tijela i kose, kozmetiki salon Proizvodni program: 80 posto cjelokupne proizvodnje ini program proizvoda roba iroke potronje (proizvodi za njegu lica, njegu cijelog tijela, anti-celulitnu njegu, njegu ruku i nogu, gelovi za tuiranje i kupke, njegu kose i oblikovanje, zatita od sunca) 20 posto proizvodnje ini program za profesionalnu njegu pod imenima: Salon Exclusive - za profesionalnu upotrebu u kozmetikim salonima, wellness i spa centrima, frizerskim salonima i Home Care - linija kvalitetnih proizvoda za kupce koji poslije profesionalnog kozmetikog tretmana ele da kvalitetnu njegu nastave i kod kue. Broj zaposlenih: 130 ljudi iz razliitih brani, sa naglaskom na visoko obrazovan kadar iz podruja farmacije, mikrobiologije, hemije, managementa i trinog komuniciranja. Prostori: : 6.000 m2, od ega je treina poslovnih i dvije treine savremeno ureenih proizvodnih prostora. Promet: 10 miliona eura godinje od ega zajednika vrijednost prodaje u inostranstvu prelazi 50 posto trita: uz domae, niz godina uspjeno posluju i na 14-tak stranih trita (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Maarska, Rumunija, Italija, eka, Poljska, Njemaka, Austrija, Australija). Na postojeim tritima ukupno opskrbljuju i vie od 15.000 radnji, a kvaliteti robne marke istovremeno vjeruje vie od 6.000 kozmetikih i frizerskih salona te wellness i spa centara irom svijeta.

oktobar 2012 www.instore.ba

35

36

oktobar 2012 www.instore.ba

analiza

Kriza eura
Mnoge kompanije koje proizvode robu iroke potronje imaju fabrike u zemljama eurozone, a predvianja su takva da ta god se sljedee dogodi, oni e direktno biti pogoeni. drugi, iako nemaju poslovnice u ovim zemljama, ipak imaju veze sa eurozonom i bit e indirektno pogoeni.
Autor: james Walton, Chief economist, IGd

utjECAj NA POSLOVANjE u FMCG INduStRIjI

Trita obveznica odgovorila su oduevljeno, iako je optimizam brzo izblijedio, budui da su temeljni problemi s kojima se suoavaju u eurozoni, kao to su dravni deficiti, nagomilane obveze i dug privatnog sektora, ostaju nerijeeni. Veina vlada, ukljuujui Francusku i Njemaku, nale su se u sukobu u vezi sa ugovornim obvezama o dugovanjima. to se due odlae iznalaenje rjeenja, vei je rizik i mogunost neuspjeha.

U Velikoj Britaniji, to je ve dogaa, gdje dravni trezor i Odjel za ekonomiju, inovacije i vjetine (BIS) stvaraju sveobuhvatne programe podrke za proizvoaa, kao to je na primjer inicijativa Plan za rast 2011. Vano je i napomenuti da vlada Velike Britanije eksplicitno izdvaja ekonomsku korist koju nude proizvoai hrane i pia kao poslodavaci i izvoznici (izvod iz DEFRA saoptenja od 17. maja 2012.) Ovo je stvarno dobro vrijeme koje kompanije trebaju iskoristiti za promociju svojih dobrih vijesti javnosti i vladama.

Izazovi za produktivnost
Na samitu u junu 2012., europski lideri usmjereni su na rast kao rjeenje izazova kojim su izloene sve zemlje kontinenta. Meutim, postizanje rasta zahtijeva komercijalnu konkurentnost, to nadalje zahtijeva veu produktivnost. Naalost, u Europi produktivnost zaostaje za velikim rivalima ve dugi niz godina. Ovo tema je predmet debate, ali se sa njom nije lako nositi i mnogi je teko prihvataju. Gledajui unaprijed, proizvodnja e biti vana ekonomska poluga europskih vlada. Stoga moemo oekivati da e vlade dati vie praktine i zakonodavne podrke proizvodnji koja podlijee propisima EU.

ta e se desiti u budunosti?
Oito je da je euro, u suprotnosti sa prvobitnom idejom izdrljivosti, ne moe trajati beskonano; reforma je neizbjena. Osjea se jak pritisak za poveanje politike integracije i fiskalne discipline, ali oito se ovdje radi o dugoronom projektu i nije izvjesno da e svi sadanji euro lanovi biti ukljueni - jedan ili vie slabih lanova mogao bi ispasti. Postoji mnogo istorijskih presedana za prilagodbu ili raspad valutnih unija, s jako promjenjivim ishodima, ukljuujui one izmeu Velike Britanije i Irske 1979. i Sovjetskog Saveza 1991. godine.

riza u eurozoni se nastavlja, bez neposrednog znaka bilo katastrofalnog neuspjeha bilo sveobuhvatnog rjeenja, uprkos naporima da se banke stabilizuju i da se rijee pitanja dravnih dugova. Ovo je moda najvee i najurgentnije globalno ekonomsko pitanje, s implikacijama za sve zemlje smatra MMF, u svom izvjetaju iz jula 2012. godine. Neizvjesnost oko budunosti eura nesumnjivo ometa oporavak i u SAD i Velikoj Britaniji, pa ak je i pod pritiskom dinamina, snana ekonomija u rastu, Kina. Mnoge kompanije koje proizvode robu iroke potronje imaju tvornice u zemljama eurozone, a predvianja su takva, da to god se dogodi sljedee, oni e direktno biti pogoeni. Drugi, iako nemaju poslovnice u ovim zemljama, ipak imaju veze sa eurozonom te e oni biti indirektno pogoeni. Na samitu EU, koji je odran u junu 2012., i to dvadeseti po redu kako je poela kriza, zabiljeeno je jaanje konsenzusa o pitanjima kao to su nadzor banaka i koritenje bailout sredstava.

Prognoze za slabije razvijene pri izlasku iz eurozone

Glasine Banke djeluju, kapital se izmjeta Odluka je objavljena Stroga kontrola kapitala Izdaje se nova moneta

Smanjivanje plata

Rast kamata

ubrzana inflacija

Nova moneta devalvira

Poveava se izdavanje novca

Opada ivotni standard

Socijalni i ekonomski neredi

Migracija

Normalizacija

Oporavak
(grafikon 1)

oktobar 2012 www.instore.ba

37

Mogui utjecaj na poslovanje u FMCG industriji

Otar pad potroakog povjerenja Pad volumena prodaje Intenziviranje kompetitivnosti cijena Nesreeno bankarstvo Nemogunost dobijanja kredita

IGD obezbjeuje uvid u praksu u domenu trgovine, category managementa i dobavljakog lanca. IGD sarauje sa vie od 750 proizvoaa i trgovaca prehrambenim proizvodima irom svijeta, ukljuujui i zemlje bive Jugoslavije. Za vie informacija piite na nick.downing@igd.com.

Izazov za novu monetu

Problemi u transferu novca

Posljedice promjena

Smanjenje investicija

Problemi dolaze na naplatu

Fluktacija monetnih vrijednosti

Pitanja sigurnosti

Strukturalno smanjenje potranje

Migracija biznisa?

Promjena vlasnitva
(grafikon 2)

Snani brendovi, sa povjerenjem; Materijalna imovina (mainerija, nekretnine), ne gotovina. Veina ovih karakteristika moe se primijeniti na proizvoae robe iroke potronje, a one samo potvruju tvrdnje IGD koje su ranije iznesene: sektor roba iroke potronje nije imun na trenutnu krizu, ali to je otporniji. Predlae se par poslovnih koraka iz grafikona 2. Teko je vidjeti da je bilo koji od tih koraka pozitivan. Meutim, ovi dogaaji bi znaili da je Europa blia postizanju zakljuka o pitanjima koja su mrtvo slovo na papiru ve godinama. Svako krizno razdoblje bi na kraju dolo do kraja, a nova normalizcija e uslijediti. Robe iroke potronje e sigurno odigrati kljunu ulogu, bez obzira koja ekonomska struktura ispliva na povrinu.

Meutim, sasvim je izvjesno da e istupanje pojedinih zemalja iz eurozone desiti ubrzanim tempom a to e naravno za sobom donijeti potekoe i procesom e biti jako teko upravljati. Zemlja koja se izloi ovom procesu bit ei optereena visokom nivoom duga. Grafikon prikazuje predloeni redoslijed dogaaja za takav scenarij, od kojih su se neki elementi ve odigrali u Grkoj, kao na primjer injenica da su iz banaka povuena sredstva eurima kako bi se sauvala njihova vrijednost. Ako ovi dogaaji, ili ak neki od njih, zaista i dese, tada e zasigurno uslijediti period ekonomskog, politikog i drutvenog poremeaja e biti gotovo neizbjean, ali on ne bi bio vjean. Uslijedio bi oporavak. Prije ili kasnije, zemlja bi ula u novu normalizaciju, mada bi nivo bogatstva

bio mnogo nii nego ranije. Utjecaji bi se, naravno, proirili i izvan zemlje o kojoj je rije. Posljednjih nekoliko godina pokazale su koliko daleko i koliko brzo se bolest moe iriti.

ta ovo znai za robe iroke potronje?

U ovom scenariju, teko je zamisliti da poslovanje u bilo kojoj europskoj zemlji u razvoju proe potpuno neozlijeeno, ali utjecaji mogu varirati. Pojedine karakteristike, meutim, mogu kompanijama obezbijediti odreenu zatitu: Akumulirana novana sredstva; Diverzifikacija operacija; Fokus na neophodno, bez luksuza; Multinacionalne operacije;

ta sve ovo znai za FMCG industriju?

Kompanije se trebaju pripremiti za velike fluktuacije kursnih omjera koji mogu utjecati na cijenu uvoza i izvoza ili vrijednost inostranih operacija; Kompanije trebaju naglaavati prednosti koje oni nude svojim zajednicama, kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou (zapoljavanje, profit od izvoza); Globalizacija znai razvoj poslovanja izvan eurozone - ponudit e obranu protiv niskog rasta i neizvjesnosti; Proizvoai roba iroke potronje trebaju osigurati benefe koje im mogu obezbijediti vlade kroz porezne olakice, pomo i savjete vezane za izvoz; Kriza u eurozoni znai da je budunost krajnje neizvjesna, poslovni planovi trebaju biti fleksibilni i sve pretpostavke o budunosti bi trebale biti izuzetno konzervativne.

38

oktobar 2012 www.instore.ba

InStore regija
PROdAjA OGLASNOG PROStORA u 2013.

Koja je vaa duplerica? Prva? Srednja? Posljednja?

Od 15. novembra poinje prodaja prvih, posljednjih, srednjih i ostalih duplerica u InStore magazinu u regiji. Planirajte, na veem oglasnom prostoru, nacionalno ili regionalno lansiranje, promociju, akciju, nagradnu igru, imid kampanju, proirenu ili promijenjenu ponudu za vae proizvode. Ne zaboravite, samo je 12 prvih, 12 posljednjih i 12 srednjih duplerica. Mi smo InStore, budite i vi!

BiH, maj 2012.

BiH, juli 2012.

Srbija - Hrvatska - Slo- BiH - 2012, septembar 2012.

BiH, april 2012.

Slovenija, Hrvatska i BiH, april 2012.

BiH, april 2012.

oktobar 2012 www.instore.ba

39

PROdAjA OGLASNOG PROStORA u 2013.

Koja je vaa naslovna strana InStore magazina?

Od 15. novembra poinje prodaja oglasnog prostora u InStore magazinu
InStore magazin ita oko 5.000 trgovaca u BiH, budite pred njihovim oima tokom cijele godine. Za sva vaa lansiranja, promocije, akcije, nagradne igre, imid kampanje, za sve to elite da kaete vaem prvom kupcu - trgovcu, InStore magazin je jedinstveno mjesto. Budite im ispred oiju, budite na njihovim stolovima i njihovom neposrednom radnom okruenju. Podsjetite i informiite trgovce da e tog mjeseca, za koji ste zakupili naslovnu stranu InStore magazina, va proizvod, vaa ponuda, uopte vaa akcija imati veu marketinku podrku. Rezerviite vae mjesto na trgovakoj polici u 2013. godini. Sa InStore magazinom moete da planirate i kreirate nacionalne, ali i regionalne kampanje. Ne zaboravite, InStore magazin ima samo 12 naslovnih strana. Mi smo InStore, budite i vi!

BiH, januar 2012.

BiH, februar 2012.

BiH, mart 2012.

BiH, april 2012.

BiH, maj 2012.

BiH, juni 2012.

BiH, juli 2012.

BiH, august 2012.

PR Od At O

BiH, septembar 2012.

BiH, oktobar 2012.

BiH, novembar 2012.

RE zE RV I
BiH, decembar 2012.

SA NO

40

oktobar 2012 www.instore.ba maj 2012 www.instore.ba

trade magazini InStore regija

InStore regija: Srbija - Slovenija - Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Makedonija
Sa InStore magazinom moete da planirate i kreirate nacionalne, ali i regionalne kampanje Primjer regionalne kampanje kompanije Werner Mertz prilikom lansiranja novog proizvoda u svim dravama regije: Srbija Slovenija - Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Makedonija Primjer kampanje kompanije Pivovarna Lako prilikom lansiranja novog proizvoda u dravama regije: Slovenija- Hrvatska- Bosna i Hercegovina Primjer kampanje kompanije J&J prilikom lansiranja novog proizvoda u Srbiji i Bosni i Hercegovini Primjer kampanje kompanije Henkel u Hrvatskoj i Sloveniji Tira InStore: Srbija 18.000/ Hrvatska 8.000/ Slovenija: 6.000/ Bosna i Hercegovina 7.000/ Makedonija 4.000

Srbija, januar 2012.

Slovenija, januar 2012.

Hrvatska, januar 2012.

BiH, januar 2012.

Makedonija, oktobar 2012.

Slovenija, juni 2012.

Hrvatska, juni 2012.

BiH, juni 2012.

Srbija, februar 2012.

BiH, mart 2012.

Hrvatska, april 2012.

Slovenija, april 2012.

oktobar 2012 www.instore.ba maj 2012 www.instore.ba

41

PROdAjA OGLASNOG PROStORA u 2013.

Kada je vaa posljednja?

Od 15. novembra poinje prodaja posljednjih oglasnih strana u InStore magazinu u regiji. Za sva vaa lansiranja, promocije, akcije, nagradne igre, imid kampanje, za sve to elite da kaete vaem prvom kupcu - trgovcu, InStore magazin je jedinstveno mjesto. In Store magazin ita oko 5.000 trgovaca u BiH, budite pred njihovim oima, budite na njihovim stolovima i njihovom neposrednom radnom okruenju tokom cijele godine. Sa InStore magazinom moete da planirate i kreirate nacionalne, ali i regionalne kampanje. Ne zaboravite, samo je 12 posljednjih oglasnih strana. Mi smo InStore, budite i vi!

BiH, januar 2012.

BiH, februar 2012.

BiH, mart 2012.

BiH, april 2012.

BiH, maj 2012.

BiH, juni 2012.

BiH, juli 2012.

BiH, august 2012.

PR Od At O

BiH, septembar 2012.

BiH, oktobar 2012.

BiH, novembar 2012.

RE
BiH, decembar 2012.

zE

RV IS

AN O

42

oktobar 2012 www.instore.ba

na mjestu prodaje

Isti tretman
za uspjeh ovog modela prodajnog tima je vano da ga kompanija vodi i upravlja na isti nain kao to bi inae vodila i upravljala svojim prodajnim timom.
Autor: Patrik zupani, vlasnik i direktor, PROMO.FIL d.o.o.

PRIMjERI ISKLjuIVO uNAjMLjENOG (outsourcing) tIMA uNAPREIVAA PROdAjE

- obrazovani o robnim markama i proizvodima koje unapreuju; - obrazovani i o cijeloj kategoriji proizvoda (tj. takoer segmentacija kategorije i zato takva segmentacija, koji konkurentski proizvodi su zapravo usporedivi sa proizvodima koje unapreuju, i naravno to su njihove prednosti i koristi za oba trgovca i potroaa i sl.); - upoznati sa strategijom i stratekim ciljevima; - upoznati s prodajnim planovima (godinje i mjeseno); - tekue i pravodobno informisani o svim planiranim aktivnostima kod pojedinih trgovaca (listinzi ili dogovorena dubina distribucije, planogrami, promotivne aktivnosti i sl.); - ukljueni u sisteme planiranja pojedinih aktivnosti; - ukljueni u sisteme praenja dostignutih rezultata

u usporedbi s planiranim ciljevima; - ukljueni u sisteme nagraivanja u sluaju postignutih ili premaenih ciljeva; - predani i lojalni kompaniji ili robnim markama, jer su takoer ukljueni u motivacijske seminare, obilaske njihovih tvornica, formalne i neformalne susrete i sl. Naravno, neko se moe pitati: ako moramo unajmljeni prodajni tim voditi i upravljati njim na isti nain kao i vlastitim, gdje su onda potencijalne utede, gdje su druge prednosti ? Prednost outsourcinga je u tome to agencije, koje se profesionalno bave s unapreenjem prodaje i nude najam prodajnog tima kao sveobuhvatnu uslugu, omoguavaju kompaniji da optimizira fiksne trokove kroz: - fleksibilnost upravljanja ljudskim resursima;

aktivnosti; ATL i BTL aktivnosti za izgradnju i podrku svojim jakim brendovima; kljune strateke poslovne odluke; razvoj potencijalnih novih trita; razvoj potencijalnih novih distribucijskih kanala; - strateke funkcije dre u svojim rukama, a sve ostalo ostavljaju unajmljenim (outsourcing) strunjacima na svojim podrujima, kao to su: logistika i skladitenje; medijske, marketing i PR agencije; agencije za unapreenje prodaje; kadrovske agencije; raunovodstveni servisi i sl. - prepoznatljivi brendovi; - dovoljno velik obim poslovanja. Za uspjeh modela iskljuivo unajmljenog prodajnog tima je vano da kompanija taj unajmljeni prodajni tim vodi i upravlja na isti nain kao to bi inae vodila i upravljala svojim prodajnim timom. I to vai za oba primjera dvije gore spomenute kompanije. Obje kompanije brinu da su unajmljeni unapreivai prodaje:

ao to je bilo spomenuto u prethodnom broju InStore magazina, u Sloveniji su se, izmeu ostalih, dvije kompanije odluile za model iskljuivo unajmljenog prodajnog tima, a to su: - Manner (robne marke Manner, Casali, Mozart, Napoli,) - Sofidel (robna marka Regina) U nastavku emo predstaviti zajednike karakteristike takvog modela unapreenja prodaje na primjeru te dvije kompanije. U oba primjera je zajedniko sljedee: - direktna distribucija od tvornice do svih veih trgovaca u Sloveniji; - mali lokalni tim ljudi, fokusiran na: Key Account Management i Trade Marketing

oktobar 2012 www.instore.ba

43

- prilagoavanje trokova za unapreenje prodaje planiranim aktivnostima na tritu; - optimizaciju trokova prevoza i gubitka vremena na putu. Fleksibilnost upravljanja ljudskim resursima znai prije svega, zahtjev za kvalificirane unapreivae prodaje, koje agencija sa svojim regionalnim voditeljima prodajnih timova mora: - pripremiti i obuiti za obavljanje unapreenja prodaje; - konstantno trenirati i s njima provoditi coaching na terenu da bi se podigao njihov nivo kvalitete rada i uinkovitosti; - dodatno usmjeravati i stimulisati za dostizanje boljih rezultata; - brinuti o njihovoj odgovornosti za rad i zadate obaveze; - dodatno graditi njihovu lojalnost i pripadnost; - brinuti za stalnost ekipe na terenu, koja osigurava dobre rezultate na dugi rok. Ukoliko agencija ne zadovoljava ovaj zahtjev, kompanija moe zahtijevati neposrednu zamjenu unapreivaa prodaje, bez ikakvih kadrovskih problema i posljedica i bez dodatnih trokova - to je zadatak i odgovornost agencije. Najvanija prednost je svakako u mogunosti prilagoavanja trokova unapreenja prodaje planiranim aktivnostima na tritu. Veina kompanija ne treba svaki mjesec isti broj ljudi na terenu, jer koliina posla zavisi od aktivnosti. Uzmimo na primjer, da kompanija ima svoj vlastiti tim pet unapreivaa prodaje: - ima mjeseci kada posla ima iznad prosjeka, zato bi tada trebali puno vei tim ljudi; - ima mjeseci kada posla ima ispod prosjeka, to znai da bi moda trebali samo tri ili etiri unapreivaa prodaje. U kompaniji Manner su se suoavali sa slinim izazovom: kako u sezoni i tokom velikih prodajno-promotivnih aktivnosti obezbijediti brojano dovoljno jak prodajni tim, kako bi u to kraem roku pokrili najvei mogui broj prodajnih mjesta, gdje bi osigurali implementaciju dogovorenih aktivnosti - ali da to ne povea trokove za unapreenje prodaje. S unajmljenim prodajnim timom su to uspjeli postii. Za njih, naime, danas radi brojano dva puta vei i bolje regionalno pokriveniji prodajni tim, kojeg agencija moe bolje aktivirati tokom veih prodajno-promotivnih aktivnosti. Agencija moe zbog brojano veeg tima unapreivaa prodaje koji obavljaju unapreenje prodaje za nekoliko klijenata, pruati bolju regionalnu pokrivenost, a kroz to i nie trokove prevoza i manji gubitak efektivnog vremena zbog gubitka vremena na putu. Zato, na primjer danas kompanija Sofidel ostvaruje mnogo bolju pokrivenost trita, veu frekvenciju posjeta i bru odazivnost za gotovo nepromijenjen troak za unapreenje prodaje. Kao to je ve spomenuto, za uspjeh ovog modela vana je svakodnevna ukljuenost unajmljenog prodajnog tima u: - internu komunikaciju i obavjetavanje o prodajno-promotivnim aktivnostima; - prodajne ciljeve i planove; - praenje ostvarenih rezultata u usporedbi s planiranim ciljevima; - sistem motivacija i nagraivanja u sluaju postignutih ili premaenih ciljeva. Posebno je vrijedno spomenuti sisteme motivacije i nagraivanja, bez kojih je teko upravljati i voditi bilo koji prodajni tim. Uprkos tome da sarauju s unajmljenim (i ne vlastitim) prodajnim timom, prate rezultate i uinkovitost svakog unapreivaa prodaje - i dostignute ili premaene

rezultate dodatno nagrauju. Sistem usmjeravanja i nagraivanja sadri razliite ciljeve, koji su takoer ponderirani razliito, ovisno o vanosti, a to su: - distribucija: poveanje dubine distribucije; usporedba nivoa distribucije sa konkurencijom; usporedba nivoa distribucije s drugim unapreivaima prodaje. - dovoljno visoka zaliha ili to manji broj out-of-stock situacija; - implementacija ma; planogra-

- dodatna izloenost sekundarne pozicije; - implementacija dogovorenih prodajno-promotivnih aktivnosti (pozicioniranje, oznaavanje, POS materijal, i sl.); - prodajni sell-in rezultati: narudbe, prije-narudbe; - prodajni sell-out podaci: usporedba s konkurencijom (trini udjeli); usporedba s drugim unapreivaima prodaje. - drugi ciljevi: izgradnja i odravanje dobrih poslovnih odnosa s trgovcima na nivou trgovine; rjeavanje reklamacija; trud, predanost, samoinicijativnost i sl. Kod praenja i mjerenja rezultata koriste se podaci nezavisnih agencija (poput npr. ACN), kao i interni podaci (npr. podaci o prodaji, dnevni izvjetaji, slike, kontrolni podaci podrunih voditelja i sl.). Ali, da bi ti interni podaci bili dovoljno kredibilni i vjerodostojni, postoje danas smart alati koje unapreivai prodaje mogu koristiti za svoj rad. A o tome emo pisati u sljedeem broju.

44

oktobar 2012 www.instore.ba

pos komunikacija

Komunikacija s potroaima
Pogotovu danas, kada se komunikacijska platforma ubrzano mijenja, kada se komunicira kratko, jezgrovito, sadrajno, kada smo bombardovani velikom koliinom informacija. Kako prenijeti informaciju?
Autor: Sneana Bokovi, generalni direktor, Struktura 9, www.struktura9.com

KAKO BRENdIRAtI PROdAjNO MjEStO

Kada ste uli u prodajni prostor, bilo da se radi o food ili non-food kategoriji, poeljet ete da se kreete unutar njega, a u tome e vam pomoi vizuelna komunikacija. esto nemamo mnogo vremena ili elimo ciljano da se zaputimo ka odreenom proizvodu u emu nam pomae dobra vizuelna komunikacija. U suprotnom, izgubit emo dosta vremena.

Vidovi komunikacije
eone gondole ili promo ostrva su mjesta koja su najfrekventnije posjeena prilikom kretanja kupaca, zato se upravo te pozicije koriste za izlaganje promotivne robe ili robe sa snienom cijenom. Obiljeavanje cijena je takoer vaan nain komunikacije, posebno u periodu kada je cijena jedan od vanih kriterija izbora proizvoda. POS (point of sale) materijal naglaavaju samo mjesto prodaje, istiui proizvode koji su na promociji. Vrlo je vano kakve poruke aljete potroaima. Treba da su pregledne, itljive i lako uoljive. Nemojte zaboraviti da se pored njih na policama nalazi puno proizvoda koji su arenoliki i privlae panju. Ako ne zadovoljite pomenute kriterije, moe vam se desiti da vaa poruka proe neprimjetno.

utjeete na njega, ali jo vie on utjee na vas. Kao korisnik prostora moda neete primijetiti ako je neki prostor dobro organizovan, jer ete imati osjeaj da sve tee svojim tokom, ali ete zato svakako notirati sve one prostore koji vas na bilo koji nain ograniavaju. To posebno dolazi do izraaja u organizaciji prodajnog prostora. Tek ako postignemo da funkciju prate kreativna rjeenja i vizuelna komunikacija ostvarit emo na cilj.

Prodajni izlog
Potroai imaju svoje elje i oekivanja. Ukoliko ureenjem prostora i asortimanom robe, kao i formatom same prodavnice uspijete da odgovorite na njihova oekivanja, rado e posjeivati va prostor. Ali, za poetak vas moraju prepoznati u moru drugih ponuda. Za to je zaduen va prodajni izlog, koji se prema trendovima posljednjih godina u potpunosti brendira, kako bi jasno predoio svoju prepoznatljivost i pripadnost odreenom brendu ili lancu prodaje. Ako ih njegova spoljanjost privue i zainteresuje, poeljet e da uu i tako se na poetku prie nalazimo IN STORE.

ao vlasnik radnje koju elite da otvorite vjerovatno se pitate kako da realizujete taj zadatak. Od brendiranja prodajnog mjesta, tanije vizuelne komunikacije koja buduim korisnicima prostora pomae da lake pronau vae prodajno mjesto, a kada ga pronau da se lake snalaze u njemu, pa preko informacija i poruka koje elite da prenesete potroaima o brendu koji prodajete i njegovim proizvodima, a povrh toga imate promotivne akcije koje elite da obiljeite. I sve to treba da se smjesti i usaglasi u jednom prodajnom prostoru. Ne brinite, moemo da vam pomognemo u nastojanju da informacija pronae pravi put do potroaa. Potroaima je potrebna saeta prepoznatljiva komunikacija, koja im pomae da lake pronalaze proizvode koji su im potrebni i koje trae ili pak da se lake odlue za kupovinu odreenog proizvoda.

Vani i zaposleni
Kupci vas stalno ocjenjuju i procjenjuju, vrlo su senzitivni na cijenovne razrede, zato prilikom odreivanja strategijie vodite rauna koji proizvodi se nalaze na akcijskoj prodaji i ta je vaa kompetitivna prednost u odnosu na konkurenciju. I nemojte zaboraviti zaposlene u okviru prodajnog prostora. Oni svakodnevno komuniciraju sa kupcima. Na koji nain to ine?

Kreativna rjeenja i vizuelna komunikacija

Svaki prostor ima svoj koncept i svoje zakonitosti. Kretanjem kroz prostor vi

oktobar 2012 www.instore.ba

45

46

oktobar 2012 www.instore.ba

na mjestu prodaje - studija sluaja

Veoma znaajan faktor

uLOGA I CILjEVI PLANOGRAMA SE MIjENjAju, A SA NjIMA I IzAzOVI tRGOVACA I dOBAVLjAA

Kompanije koje ponudu kontinuirano prilagoavaju oekivanjima i potrebama lokalnog kupca i istovremeno efikasno upravljaju prostorom na policama, imaju vanu konkurentsku prednost. Osim toga, odravaju lojalnost kupca i pobjeuju tamo gdje je najbitnije na policama.

Autor: Pavla Reinhardt, Aldata Solution, www.aldata.com

utina uspjeha trgovaca je u ispunjavanju potreba kupaca, koji su danas bolje informisani i upotrebljavaju moderne tehnologije, koje nude brzu i efikasnu pomo u kupovini. Bitno je da trgovci prepoznaju njihove potrebe i elje, i svoju ponudu i usluge to bolje priblie lokalnim zahtjevima i oekivanjima kupaca. Centralizovana kontrola i optimizacija lanca snabdijevanja ve je dokazana praksa svih uspjenih trgovaca. Njihova iskustva pokazuju da dobar menadment prodaje, prilagoenu ponudu i upravljanje zalihama na policama, moemo da postignemo uvoenjem planograma koji su prilagoeni pojedinanim radnjama. Upravljanje planogramima, kao rezultat planiranog mikro prostora u radnji je, kao element procesa upravljanja kategorijama, ve dugo konstanta svih trgovina i proizvoaa. Glavna ideja planiranja polica u radnji je da se koordinira okvir pojedinane kategorije, zatim prodajni asortiman, prostor rezervisan za svaki artikal, mjesto na polici, broj artikala na njoj, zatim podaci o prodaji za odreenu radnju i podaci o kupcima oni kojima raspolau trgovac i proizvoa, kao i oni koji su dostupni kroz istraivanja trita i navika kupaca. Izrada prilagoenih planograma je u praksi jo veliki izazov. I velike svjetske trgovake kompanije priznaju da uvoenje takvog modela krije mnoge zamke. Trokovi implementacije nisu mali, potrebno je mnogo poetnog napora, kako bi se novim nainima prilagodili ljudi, procesi, okruenje i podaci. Osim prilagoenog asortimana i pravila postavljanja robe na

police s obzirom na kupovne navike i oekivanja lokalnih kupaca, kao i implementacije strategije i taktike trgovca, potrebna su i mnogobrojna druga prilagoavanja. Potrebno je prilagoditi logistiku snabdijevanja radnje, internu logistiku u pojedinanim objektima, potrebno je uvesti automatizaciju naruivanja, zadobiti relevantne i kvalitetne informacije i obezbijediti automatizaciju izrade i odravanja planograma. I ba je izrada prilagoenih planograma jedan od najbitnijih faktora uspjenog zadovoljavanja potreba kupaca, poveane prodaje i optimalnih zaliha na polici.

Razlozi za uvoenje planograma prilagoenih pojedinanim radnjama

Promijenjeno okruenje Okruenje u kojem ivimo konstantno se mijenja, ali promjene su u posljednje vrijeme vee i bre. Ekonomska kriza i nezaposlenost su bez sumnje utjecali na potroae i trgovce. Kupci su oprezniji i osjetljiviji na cijene, zato je nuno prilagoavanje politike cijena trgovaca kupovnoj moi kupaca. Trgovci moraju da ponude najbolji kvalitet po najpovoljnijoj cijeni i da ponudu kreiraju tako da pokriva potrebe razliitih segmenata kupaca. To uspjeno rade i uz adekvatnu politiku sopstvenih brendova. Na irem kao i u lokalnom okruenju treba prepoznati nove trendove u kupovnim navikama, kao to su vraanje kupaca u manje, komijske trgovine. Novi trendovi su usmjereni i na drugaiji nain i brzinu ivota. Moderne tehnologije su znaajno promijenile odnos kupaca prema kupovini. Oni u kupovnom procesu efikasno koriste digitalne tehnologije, internet, mobilne telefone i socijalne mree, te imaju bolje i transparentne informaci-

oktobar 2012 www.instore.ba

47

je o najboljim proizvodima i ponudi na tritu. Oekuju da e se trgovci, valjda, tome i prilagoditi. Ako oni kupca na pravi nain ukljuuju u komunikacijski proces, lake prepoznaju njihove potrebe i koriste njihove ideje, da naprave nove potrebe i prilike. Zadovoljavanje potreba kupaca postala je mantra svakog trgovca, to nije uvijek lako. Znai ponuditi ba to to kupcu treba, tada kada mu treba, tamo gdje mu to treba i na policama, gdje to on oekuje. Znai promjena okruenja diktira drugaije, moderno iskustvo kupovine, visok nivo usluge za kupca, kako u procesu kupovine, tako i kasnije koritenjem kupljenog proizvoda, zatim odgovarajue (lokalnom kupcu prilagoene) formate trgovina i asortiman, i na kraju odgovarajue police, gdje je mogue dobiti prave proizvode u odgovarajuim koliinama, ureene tako, da ih kupac kupi i ponovo se vrati.

koriste opti planogrami, koji su napravljeni na pretpostavkama volumena polica, kretanja potroaa kroz radnju, orijentacije proizvoda na policama, koji nisu nuno potpuno tani i ispravni. Automatsko naruivanje i popunjavanje zaliha radi na principu odreenih pravila, meu kojima na problem zaliha utjeu dva konkretno: prvi je podatak o zalihama, koji se upotrebljava u algoritmu naruivanja i odnosi se na zalihe cijele radnje, a drugi je asortiman, koji je prilagoen grupi radnji, a ne onoj za koju se konkretna narudba napravi. Automatsko naruivanje i praenje zaliha na policama povezuje se sa planogramima tako da na jednoj strani unaprijed prua relevantne informacije o prostoru i lokacijama, a na drugoj aurne informacije o prodaji i asortimanu pojedinane trgovine. Integracija sistema u ire informaciono okruenje i podrka automatizacije su zato nuni za uvoenje sistema pripreme specifinih planograma. Inae, neki proizvodi lee na policama, a oni, koji bi mogli da se prodaju, ostaju u pomonim skladitima ili ih sistem ne naruuje. Asortiman Trgovci svoj prodajni asortiman uvijek prilagoavaju potrebama lokalnog kupca, jer opti, sveobuhvatni asortimani nisu vie adekvatni. Kupovne navike se najvie formiraju prema demografskoj situaciji i trendovima, tako da ukljuuju razliite strategije i koordinacione taktike sopstvenih robnih marki i robnih marki dobavljaa. Saradnja trgovaca sa dobavljaima i ukljuivanje kupaca u politiku formiranja adekvatnog lokalnog asortimana je vrlo bitan faktor uspjeha. Jedinstven asortiman za sve trgovine ne koriste ni oni trgovci koji imaju inae samo jedan format trgovina i jedinstvenu, standardizovanu opremu. Uspjeni trgovci mogu da formiraju adekvatne prodajne asortimane za grupe svojih radnji sa efikasnom koordinacijom meu kupcima, filozofijom i taktikama unapreenja prodaje. Ako je potrebno, ovako formirani asortimani mogu da se nadograde i prilagoenim izuzecima za pojedine radnje. Paralelno s ovim procesom obino se odvija i proces ienja postojeih asortimana, postavljanje pravila i izuzea upotrebe asortimana u prodajnom okruenju. irenje ponude je bilo i bit e trend u prodajnim objektima, ali trgovci

danas nastoje da sve vie zadre ravnoteu izmeu raznovrsnosti ponude, zaliha i dobiti, na svim nivoima trgovine. Uvoenje takvog modifikovanog pristupa u dizajniranju prodajnih asortimana u praksi znai da se uvea broj planograma, s tim da se postigne neophodna integracija i centralizovana kontrola.

Cilj i svrha uvoenja specifinih planograma

Trgovci i proizvoai postavljaju razliite ciljeve, koje ele da postignu uvoenjem specifinih planograma i razliito tumae njihovu vanost i prioritete. Najee mete su: Poveanje prodaje i smanjenje zaliha; Priprema takvih planograma, koji e odgovoriti na zahtjeve lokalnih kupaca i istovremeno biti implementirani u pojedinanoj trgovini; Omoguavanje sprovoenja strategije asortimana u trgovinama; Upravljanje promjenama planograma sa to manje dodatnog rada; Integracija procesa i podataka za olakan i efikasan rad planogramima; Sistematino odluivanje; Jednostavno, centralno dokumentovanje pravila izrade planograma. Za realizaciju ciljeva i uspjene rezultate potrebno je vrijeme, a iskustva pokazuju da su efekti uvoenja planograma pozitivni. Produktivnost u procesu odravanja polica se u prosjeku uvea za 15 do 20 posto, a upravljanje zalihama za 15do 25 posto, u zavisnosti od kategorije.

Optimizacija zaliha u trgovini Efikasno upravljanje zalihama oduvijek je bila jedna od najbitnijih strategija i izazova trgovaca. Iako veina njih uspjeno kontrolie zalihe u skladitima, podaci i iskustvo govore da je upravljanje zalihama na policama jo "tvrd orah" za mnoge trgovce. Istraivanje RSR Researcha iz 2011. pokazuje da se u SAD 51 posto trgovaca bori sa nekurentnom zalihom i da 42 posto problema zaliha rezultira iz gubitka od prodaje zbog praznih polica. Praksa pokazuje da je ostajanje bez zaliha proizvoda koje bi mogli prodati i nemogunost pravovremenog identifikovanja takvih artikala na policama, za trgovce vei izazov nego to se uopteno misli. esto se dogaa, da se planogrami, distribuirani u trgovine, ne implementiraju tako kako je isplanirano. Postoji vie razloga za to. Planogrami nisu prilagoeni stvarnom prostoru i ostalim specifinostima u radnjama. Uglavnom se

48

oktobar 2012 www.instore.ba

slovo zakona
LABORAtORIjI zA tEStIRANjE NISu MEuSOBNO uVEzANI

Kontrola hrane koja sadri GMO

Pripremila: Katarina Suli

a zakon u BiH o GMO je usaglaen sa odgovarajuim pravilima i regulativama EU. Dakle, sve to se odnosi na oznaavanje u EU, vrijedi i za BiH. Pitanje je koliko se testiranja provode u praksi, je li osnovan strah koji dolazi iz medijskih natpisa o primjesama GMO soje, kukuruza itd.? O hrani koja sadri genetski modificirane organizme vodile su se brojne polemike, a i danas su miljenja podijeljena. Ne postoji ni znanstveno istraivanje koje je dokazalo povezanost GMO hrane sa oboljenjima kod ljudi, te se uzgaja u vie od 50 drava. S druge strane, konzumacija iste je poela prije 15-ak godina, pa se ne mogu znati dugoroni efekti. Zagovornici GMO hrane govore o poveanju proizvodnje, gdje adaptirane vrste voa i povra rastu u svim uvjetima, dok protivnici ne vjeruju u zdravstvenu ispravnost ovih proizvoda. Drugi problem vezan za genetski modificirane sorte je utjecaj kompanija koje su stvorile odreeno sjeme. Ko se eli baviti uzgojem odreene kulture, mora plaati npr. Monsantu, dok koristi njihovo sjeme. Inae, protiv Monsanta su u Washingtonu sredinom godine bili organizovani prosvjedi. Pokret Okupiraj Monsanto navodi kako korporacija Monsanto sistemski unitava sva manja poljoprivredna imanja irom zemlje. Njihovom genetski modificiranom sjemenu nemogue je konkurirati na tritu hrane. Otkupljuju mala poljoprivredna imanja i ire svoje poljoprivredno poslovno carstvo velikom brzinom. U BiH, zemlji sa nepuna 4 miliona stanovnika, poljoprivrednici zasad ne moraju strahovati od uzgoja GMO voa i povra. Realan problem kod nas je tretiranje svakojakim pesticidima u sumnjivim koliinama. Znanstvenici koji prouavaju GMO, tvrde kako je sigurnije jesti na primjer GMO paradajz, nego onaj s trnice.

Agencija za sigurnost hrane BiH osnovala je etiri laboratorija za kontrolu genetski modificiranih organizama (GMO), na institutima u Banjoj Luci, Mostaru i Sarajevu, te pri Institutu za genetiki inenjering Sveuilita u Sarajevu.
Inae, najvei broj GM varijanti ima kukuruz i uglavnom su to modifikacije koje dovode do rezistencije na herbicide i/ili na insekte. U kvantitativnom smislu, najee uzgajana GM kultura je GM soja. Potom slijede uljana repica, pamuk, krompir i ria. Najee, pozitivan nalaz na GMO nalazi se u hrani za ivotinje (stoka i perad) koja uglavnom sadri kukuruz, soju i/ ili uljanu repicu.

Genetski modificirane biljke 1984. Prva genetski modificirana biljka duhan. 1986. Prva slubena ispitivanja poljoprivrednih GM biljaka. 1994. Na tritu SAD prva GM biljka paradajz. 1995. U SAD se poinju uzgajati GM sorte pamuka, soje, kukuruza. Genetski modificirane ivotinje Genetska modifikacija na miu u kojem je sintetiziran hormon takora uraena je 1982. godine. Genetski testovi na ivotinjama su teki, slabo uinkoviti, nepredvidljivi i skupi. Ciljevi su: bolji prirast, redukcija masti u mesu, izmijenjen sastav mlijeka...
Kada neki tip genetikog organizma koji se naziva event ili specifini sluaj transformacije dobije dozvolu za odreeni vid upotrebe, onda se radi testiranje. Ukoliko se konstatuje njegovo prisustvo u koncentraciji veoj od 0,9 posto, onda to mora biti naznaeno na deklaraciji. Ukoliko nema dozvolu za promet, a nae se u nekoj namirnici ta namirnica se uklanja sa trita. Institut za genetiko inenjerstvo i biotehnologiju obuhvata sveukupni nauni i struni rad u ostvarivanju funkcije nosioca razvoja genetikog inenjerstva i na njemu bazirane

oktobar 2012 www.instore.ba

49

U BiH poljoprivrednici zasad ne moraju strahovati od uzgoja GMO voa i povra. Realan problem kod nas je tretiranje pesticidima u sumnjivim koliinama. Znanstvenici koji prouavaju GMO, tvrde kako je sigurnije jesti na primjer GMO paradajz, nego onaj s trnice.
biotehnologije u BiH. Dr. Adaleta Durmi Pai, znanstveni saradnik i ef laboratorije za sigurnost hrane je kazala kako su u dosadanjem periodu nailazili na uzorke pozitivne na GMO komponente, kako u hrani tako i u hrani za ivotinje. Ipak, broj pozitivnih uzoraka nije bio visok (< 5 %). Moram naglasiti da je ova oblast veoma dinamina i da je u periodu 2004-2012 godine dolo do bitnih promjena u preporuenoj metodologiji, a time i senzitivnosti i specifinosti testova. Naa laboratorija prati promjene u mjeri koju nam dozvole raspoloiva financijska sredstva. Metode koje primjenjujemo su kompatibilne sa metodama koje preporuuje Referentna laboratorija za GMO hranu i hranu za ivotinje EU (EURL-GMFF). Mi smo u dosadanjem periodu testirali blizu 500 uzoraka razliitog tipa brano, griz, tjestenina, hrenovke, patete, keks, smoki... Pozitivnih uzoraka je bilo ispod 5%. U BiH nema jo uvijek dozvoljenih GMO. Niko nije donio zakon za stavljanje istih na trite. Kad kompanija podnese zahtjev za tip soje ili kukuruza, postupa se po pravilniku (ide se u proceduru procjene rizika, po savjet potroaa, utjecaj na okolinu i sl.). U EU tu procjenu radi EFSA (European food safety agency), a pandan u BiH je Agencija za sigurnost hrane. Tehniki, na tritu se ne smije nai GMO i sve to se pronae bi trebalo biti uklonjeno sa trita. Problem u BiH je to uprkos postojanju ovlatenih laboratorija i strunoj edukaciji uposlenih, sistem testiranja nije uvezan. Razlog su, pojanjava dr. Pai, administrativne prepreke. Problem je to treba izglasati budet, a po kalkulaciji da bi bilo koji od naih osposobljenih laboratorija radio samo detekciju potrebno je oko 70.000 KM u startu reagenasa, proba i sl.

ta je GMO?
Genetski modificirani organizam (GMO) je organizam kod kojeg je genetska informacija izmijenjena na neprirodan nain. Genetski modificirani oprganizam (GMO)je organizam transformisan uvoenjem jednog ili vie transgena ili modifikacijom postojeih gena. GM hrana je genetski modificirana hrana. Hrana koja sadri sastojke iz GMO. (Europska Komisija, 1990)
Od stupanja na snagu Zakona o GMO (mart, 2009) konstatovali smo manji broj GMO pozitivnih nalaza u BiH. Naime, sa stupanjem Zakona na snagu uvoznici imaju obavezu, uz podatke o higijenskoj, fizikohemijskoj, mikrobiolokoj ispravnosti, traiti i podatke o GMO statusu. Zakon o GMO poznaje princip sljedivosti te se roba deklarirana non-GMO (naravno iz provjerljivih izvora) priznaje kao takva, navodi dr. Pai. GMO kukuruz izaziva nove polemike. Naime, istraivanje pokazalo kako je isti ispitivan na glodarima, uzrokovao brojne tumore i skratio ivotni vijek, no EFSA je istraivanje ocijenila kao znanstveno neutemeljeno. Unato tome, Francuska vlada je stavila privremenu zabranu uvoza, a mjere su pootrili Bugarska i Rumunjska. Dr. Pai objanjava kako svaka drava ima pravo na odreenu autonomiju i donoenje restriktivnijih zakona. Zakon o GMO BiH je u potpunosti usklaen sa propozicijama EU tako da predvia proceduru za odobravanje uzgoja i uvoza GMO. Meutim, u BiH jo uvijek nije podnesen niti jedan zahtjev za bilo kakve postupke vezane za GMO.

50

oktobar 2012 www.instore.ba

category management
tAKtIKI INStRuMENtI uNAPREENjA POSLOVANjA

Taktike kategorije proizvoda (II dio)

Kako privui panju potroaa i prodati svoj proizvod? Ne ulazei u raspravu o bitnosti cijene, kvaliteta, snage odreenog brenda/privatne robne marke, moemo rei da najvei izgled imaju proizvodi koji prvi privuku panju kupca. u tome vam pomau promocije, paljivo izlaganje na maloprodajnim policama i njihovo plansko snabdijevanje.
Autor: darko Vaseli, Business development Manager, BiH, Makedonija, Albanija i Kosovo, johnson&johnson

romocija, kao taktiki instrument unapreenja poslovanja, postaje sve bitnija u sektoru robe iroke potronje. Upravo zbog toga, za svaku kategoriju se definie polugodinji/godinji plan promotivnih aktivnosti. Na ovom planu, vrlo tijesno sarauju dobavljai i maloprodavci, iz prostog razloga to veinu promotivnih aktivnosti finansiraju dobavljai a odvijaju se u maloprodavevim objektima. Generalno, promocije u maloprodajnim objektima moemo podijeliti na tri grupe: skljuivo prodajno orijeni tisane (npr. cjenovni popust pri kupovini ili kupi dva proizvoda i dobija trei gratis); iskljuivo za gradnju brenda/ imida (npr. degustacije ili dijeljenje uzoraka bez poziva na kupovinu); ombinacija prethodna dva k vida (npr. kupi dva proizvoda i dobija odreeni brendirani poklon koji ostaje potroau i podsjea ga na brend). Promocije su, najee, komunicirane krajnjem potroau putem displeja u samom

objektu, promo djevojaka i/ ili kataloga koje izdaje maloprodavac. Sve ee, znaajnije promocije, se komuniciraju i putem ATL sredstava informisanja. Za potrebe uinkovite promocije, postavljaju se sljedea pitanja, odnosno provode sljedee analize: oje promocije su konzik stentne sa ukupnom strategijom i ulogom kategorije? ako targetirana grupa k potroaa odgovara na promociju? koji su glavni razlozi zbog kojih e potroa pozitivno reagovati na promociju? a li e promocija privui d nove potroae date kategorije proizvoda? a li promocija gradi lod jalnost prema kategoriji ili je erodira? ako e reagovati konkurenk ti? akvi finansijski rezultati k se oekuju (prodaja, profit, trini udio)? naliza promocije u odnoa su na sline aktivnosti konkurencije? este cjenovne promocije koje krajnjim potroaima nude vee cjenovne popuste, u pravilu, erodiraju lojalnost krajnjih potroaa. Na ovakav nain potroai stvaraju naviku da kupuju date proizvode samo kada su na promocijama. Ovo je, pogotovo, izraeno kod proizvoda koji nemaju visoku frekvenciju kupovine. Isto tako za vie cjenovno pozicionirane brendove je potrebno izbjegavati este cjenovne promocije. Razlog za navedeno je, da potroai datih brendova nisu previe cjenovno osjetljivi i snienje

Uloga potkategorije Unapreenje transakcija

Unapreenje saobraaja

Generisanje profita

Kreiranje uzbuenja

Opti taktiki pristupi promociji potkategorije Primijeni promocije u prodavnici kako bi podstakao potroae na kupovinu veih pakovanja ili kvalitetnijih artikala. Pomou promocije omoguiti unakrsni merendajzing (prodaje). esto oglaavaj prodaju proizvoda visoke lojalnosti i penetracije po neodoljivim cijenama. Potroau ponudi utedu ili neku drugu vrijednost za ponovni dolazak u prodavnicu, to bi trebalo da bude dio kontinuelnog programa. Limitiraj promocije na artikle sa natprosjenim profitom. Pomou promocije omogui unakrsni merendajzing (prodaje) za visoko marirane artikle. Koristi sredstva promocije koja se ne oslanjaju na cjenovna snienja. Odaberi nove/uoljive proizvode koje podrava dobavljaki marketing. Angauj sredstva koja podstiu uzbuenje potroaa. Promocije organizuj na najboljim lokacijama u prodavnici.

Tabela 1. Ilustracija optih smjernica promotivnih akcija po ulogama potkategorija

cijena im ne znai previe. Za te brendove su prihvatljivije image building promocije i tematske promocije. Potrebno je imati na umu da redovni kupci premium brendova ele odreenu vrstu ekskluzivnosti. Kod premium brendova je prihvatljivije potroaima ponuditi vee pakovanje proizvoda po cijeni manjeg pakovanja, nego sniziti cijenu na polici. Ilustracija optih smjernica promotivnih aktivnosti prema ulogama kategorije je vidljiva u tabeli 1. Izlaganje na maloprodajnim policama postaje u zadnjim godinama sve bitniji dio programa marketing miksa u industriji robe iroke potronje. Jasno je da svako ko je zaposlen i raspolae odreenim budetom za redovne kupovine, ima sve manje vremena za obavljanje kupovina, te da sve vie utjecaja ima maloprodajno mjesto i ponuda unutar mje-

sta gdje se kupovina stvarno obavlja. Ovo pogotovo, ako se poe od injenice da u nedostatku vremena za obavljanje kupovina, najvie trpe spiskovi koji se sastavljaju prije ulaska u radnju. Znai, sve vei dio kupovina postaje impulsivan i podloan utjecaju na prodajnom mjestu. Kratki period vremena koji potroa provede pred policom u potrazi za proizvodom koji e kupiti se zove trenutak istine. U tom kratkom intervalu vremena najveu ansu za kupovinu imaju oni proizvodi koji privlae panju potroaa. Ne ulazei u raspravu o bitnosti cijene, kvaliteta, snage odreenog brenda/privatne robne marke, moemo rei da najvei izgled imaju proizvodi koji prvi privuku panju kupca. Zbog toga se ulau veliki napori u ostvarivanju fer udjela na polici. Pod ovim fer udjelom se podrazmijeva udio na polici jednak udjelu na tritu.

oktobar 2012 www.instore.ba

51

Mnogi dobavljai, kao ciljeve udjela na polici, postavljaju udio na tritu plus odreeni procenat (npr. 3-5%). Za privlaenje panje potroaa je vana primarna i sekundarna komunikacija. Primarnom komunikacijom se pokuava sa vee udaljenosti sugerisati potroau da je ba tu kategorija i da su ba tu odreeni proizvodi u kategoriji. Ovo se postie dominacijom jedne boje na pakovanju za sve proizvode jednog brenda u kategoriji. Na taj nain, sloeni proizvodi istog brenda u jedan jasan blok, postaju primjetni sa vee udaljenosti i ve tada mame poglede potroaa. Tako na primjer, brend Carefree svojom pink bojom se istie u odnosu na konkurenciju i na ovaj nain postaje brend koji oznaava ovu kategoriju (sign-post brand). Sekundarnom komunikacijom se daju kupcu potrebne informacije sa male udaljenosti (do tri metra). Takvo izlaganje na polici koje omoguava lako snalaenje kupca pred policom, znatno poveava vjerovatnou kupovine. Na ovaj nain se gradi imid premium mjesta za kupovinu. Pod tim se podrazumijeva jasno svrstavanje proizvoda u kategorije kojima pripadaju, vertikalno slaganje u brend blokove, horizontalno slaganje po reimima upotrebe, a kategorije koje su podlone unakrsnoj kupovini izlau se jedna do druge (cross merchandising) Procenat neplaniranih kupovina varira od kategorije do kategorije, ali se, generalno, moe zakljuiti, da se on poveava za skoro sve kategorije iz industrije robe iroke potronje i da znatno utjee na poslovanje kako maloprodavaca tako i dobavljaa. Shodno navedenom, ako postoji situacija u kojoj kupac dolazi u radnju sa pripremljenim spiskom, na tom spisku se nalazi veliki broj proizvoda gdje
1

nisu unaprijed definisani brendovi (obino se navede npr. ampon, grickalice, deterdent za ve itd.) to i u ovakvoj konstelaciji daje veliki znaaj utjecaju unutar prodajnog objekta. U svrhu postizanja kvalitetnijeg izlaganja na policama maloprodaje, menaderi kategorija maloprodavaca i menaderi kategorija dobavljaa postavljaju sljedea pitanja: a li izloenost na policama d odgovara potrebama ciljnih potroaa i da li se ini loginim i prihvatljivim? a li je izloenost konzistentd na sa dodijeljenom ulogom, strategijama i ciljevima iz karte ciljeva. Da li se na ovaj nain maksimizira profit, prodaja? a li to diferencira prodajne d objekte u odnosu na konkurenciju? a li to osnauje irinu asord timana i cjenovni imid koji se nastoji postii? oji je potencijal za outk of-stock situacije i da li e potroai kupiti supstitut ili e otii iz radnje bez kupovine? a li je realno da se pojave d problemi u implementaciji? dje u okviru prodajnog obg jekta trebamo postaviti kategoriju kako bi maksimizirali njene rezultate i rezultate itavog prodajnog objekta? oji nivo usluge implicira k ovakvo izlaganje? ako konkurenti izlau katk egoriju? oji je out-of-stock prosjek u k kategoriji na tritu?

Uloga potkategorije Unapreenje transakcija

Opti taktiki pristup izlaganju potkategorija na prodajnim mjestima Izlaganje na policama trebalo bi da usmjerava panju potroaa na skuplje artikle. Mijeanje/kombinovanje skupljih artikala, kako bi se poveala izloenost potroau i kupovina. Unapreenje Kvalitet lokacije, uz dodjelu aktuelnog prostora u saobraaja kategoriji. Ukupno izlaganje bi trebalo da bude atraktivno, tako da se potroai vraaju u prodavnicu. Poseban naglasak na segmentima artikala sa izraenom lojalnou. Generisanje profita Planogram bi trebalo da usmjerava panju potroaa na artikle sa veom marom: - treba kapitalizovati na proizvodima impulsnih kupovina; - lociraj kategorije s veom marom u prolaze sa velikim saobraajem potroaa. Razmotri kombinovanje/mijeanje skupljih artikala kako bi se poveala izloenost potroau i kupovina. Maksimalizuj vidljivost privatne marke i visokoprofitabilnih artikala/segmenata. Tabela 2. Ilustracija optih smernica izlaganja proizvoda potkategorija

Izvodiv model opredjeljuje postojanje centralnog sladita maloprodavca. Ako je maloprodavac izgradio svoje distributivno skladite on e nastojati da u pregovorima izdejstvuje popunjavanje polica putem centralnog skladita. Za datu uslugu on e traiti odreenu nadoknadu, a dobavljae e pritiskati da prihvate dati nain. Kritian moment kod operacionalizacije ovog modela je upravljanje out-of-stock situacijama. Naime, pokazalo se da se ovdje out-of-stock situacije javljaju, ee, nego u direktnom snabdijevanju maloprodajnih radnji.

Snabdijevanje maloprodavca od strane proizvoaa ili njegovog distributera je, uglavnom, pitanje ekonomije obima proizvoaa na dotinom tritu. Naime, ako je proizvoa dovoljno snaan da dri trokove sopstvene distribucije na Opte smjernice za izlaganje onom procentu koji bi, inae, proizvoda u zavisnosti od ulo- davao distributeru kao naga podkategorija, su predstav- doknadu, onda je opravdano ljene u tabeli 2. osnivanje vlastite distribucije. Ovo podrazumijeva da novoSnabdijevanje polica maloprodavca od strane proizvoa- snovana distribucija proizvoa, moe ukljuivati (kao meu aa ostvaruje iste ili vee perelemente) distributera i cen- formanse distribucije, oliene tralno skladite maloprodav- u broju vrata, brzini dostave, ca. Varijacije ovih elemanata, brzini ulistanja novih artikala ukljuenih u proces snabdije- itd. vanja, daje etiri mogua mo- Pitanja i analize koje se provedela snabdijevanja. de u sluaju donoenja odluka

o popunjavanju polica su: a li se postie maksimalna d efikasnost u procesu dopremanja proizvoda do maloprodajnih polica? a li su iscrpljene sve mogud nosti za unapreenje procesa logistike? a li se upotrebljava ABC d metoda analize pri donoenju odluka? a li se zajedno sa dobavljaid ma planiraju promotivne aktivnosti i posljedino tome, aktivnosti na popunjavanju polica? a li se radi na unapreenju d itavog lanca vrijednosti ili se samo nastoje prebaciti trokovi na partnera u lancu vrijednosti? Taktike snabdijevanja proizilaze iz strategija snabdijevanja, o kojima je bilo vie rijei u jednom od prolih tekstova. Najbolji primjer izvrsnosti na polju strategija snabdijevanja predstavlja Wal-Mart koji postie ogromne utede u trokovima snabdijevanja, to mu omoguava postizanje konkurentske prednosti u odnosu na druge maloprodavce. U posljednje vrijeme se prepoznaje vanost logistike za ukupno poslovanje i u naoj regiji, tako da ak pojedine obrazovne institucije pokreu studijske programe koji obrazuju menadere logistike.
Literatura: Bogeti P. Z.: Menadment kategorije proizvoda, Data status, Beograd, 2007. www.logisticsviewpoints.com

Ovo se naziva prvi moment-of-truth. Drugi je proces potronje i zadovoljstvo ili nezadovoljstvo koje se javlja u procesu potronje/ upotrebe proizvoda. Trei moment-of-truth je prilikom ponovljene kupovine proizvoda iz iste kategorije, odnosno, da li emo imati ponovo kupovinu istog proizvoda ili e potroa kupiti konkurentski proizvod.

52

oktobar 2012 www.instore.ba

inPromocije
Nivea Fashion Week Sarajevo - Nestle itarice
U periodu od 08.10.-10.10.2012 godine odran je 29. Nivea BH Fashion Week Sarajevo, u organizaciji Udruenja manekena i modnih kreatora BiH i izvrnoj produkciji modne agencije Abc Models Sarajevo. Nakon Sarajeva, 29. Nivea BH, Fashion Week bit e odran u Banja Luci, a potom i u Tuzli. I ove godine Nestle itarice su podrale sedmicu mode i uestvovale sa podjelom Fitness samplinga.

Klas - Farmer hljeb

Pratei europske trendove zdrave ishrane, Klasovi tehnolozi su prema starim izvornim recepturama proizveli poseban hljeb na bazi cijelih zrna penice i rai, bogatih vlaknima i vitaminima, koji s ponosom nosi ime Farmer. Farmer sadri cijela zrna penice i rai, pa samim time ima povean sadraj vlakana koja organizmu daju osjeaj sitosti i djeluju okrepljujue. Cijela zrna penice i rai imaju vei udio vitamina (skupine B i E) i minerala (eljezo, fosfor, kalcij). Ovaj hljeb je namijenjen onima koji ele dugovjean zdrav ivot, a njegova prednost je i produeni rok trajanja koji potroaima omoguava svjeinu do posljednje mrvice. U toku mjeseca oktobra u Sarajevu i Mostaru, organizovana je promocija/degustacija Farmer hljeba.

Donat
Visokomineralizovana, prirodna mineralna voda Donat Mg sadri puno magnezija i vrlo malo kuhinjske soli. Ukupna dnevna koliina, ali i nain pijenja moraju biti prilagoeni potekoama kako bi ih Donat Mg to efikasnije olakao. U prodajnim objektima u BiH u mjesecu oktobru i novembru odrat e se promocije prirodne mineralne vode Donat Mg. Ljubazne promoterke, pored edukativnog informisanja o sastavu i djelovanju Donat Mg, vjerne potroae su i nagraivale prigodnim poklonima. Svakom kupacu koji je kupio Donat Mg u vrijednosti od 3l,

Zbunjola (moe staviti dvije fotke)

Sarajevska mljekara Milkos osnovana je 1953. godine i najstariji je proizvoa mlijeka i mlijenih preraevina u BiH. Danas Milkos vai za jednu od najmodernijih mljekara u regiji i ire, radi po europskim i svjetskim standardima i normama kvaliteta i zapoljava mlad i struan kadar. U mjesecu oktobru Milkos je promovisao svoj brend okoladnog mlijeka Zbunjola. Promocije je organizovane u sarajevskim trgovakim objektima. Mehanizam promocije je bio sljedei: kupovinom jedne Zbunjole i jo jednog bilo kojeg Milkos proizvoda, najmlai kupci su nagraeni Zbunjola sveskom i rasporedom asova.

promoterka je uruila grebalicu te je mogao osvojiti Donat toster, kiobran ili bocu Donat Mg 0,5l. Donat Mg- za zdravlje!

oktobar 2012 www.instore.ba

53

54

oktobar 2012 www.instore.ba

u maloj radnji: predstavljamo STR

Kod Anesa- ljubaznost prije svega

Ljubaznost prije svega, srdanost i dobrosusjedski odnosi jedna su od temeljnih odrednica svih balkanskih naroda. tako i svako uspjeno poslovanje na ovim prostorima, naroito ako se radi o "malim biznisima" teko da e uspjeti ba bez tih odrednica.
Pripremila: Martina avara

Vlasnik: Aldijana Bilal Naziv radnje: Anes Kvadratura: 17 m2 Adresa: Vinka amarlia 17, Luani, Ilida Broj zaposlenih: 2 Oblinji trgovaki centri: Konzum, udaljen 100 m, Amko

sve vei broj trnih centara u okolici. Sa svojih 1.500 artikala kojima raspolae ova radnja je bazirana na zadovoljenju osnovnih, kuanskih potreptina. Da smo sluali druge, nikada ne bismo otvorili radnju na ovome mjestu, zapoela je s priom Aldijana. Naime, na ovom mjestu ranije je postojala radnja istoga tipa, ali je uslijed nedostatka posla zatvorena. Svaki poetak je teak i naravno, nije bilo lako pokrenuti posao i opstati na konkurentnom tritu s radnjom koja ba i nije "na ruku". No, sve se moe kad se hoe, objasnila nam je vlasnica, uz puno volje i truda. Nedugo nakon to su krenuli s poslom u blizini od 100 m

vijek moe bolje!, kazala nam je vlasnica male radnje u ilidanskom naselju Luani kada smo je pitali da li je zadovoljna poslovanjem. Objasnila nam je kako je u osnovi ipak zadovoljna u odnosu na kupovnu mo stanovnitva te

otvoren je Konzum to je donijelo jo jednu oteavajuu okolnost. Ipak Anes nije klonuo, naprotiv, dio posla je ak bolje krenuo. Neto kupaca smo dobili, neto izgubili. Neki kupci sada krenu prema Konzumu, pa vide radnju, dou, uporede cijene i ipak izaberu kupnju kod nas!. Posebna ponuda ove male radnje je uvijek svjee, kvalitetno i jeftinije voe i povre koje se dobavlja gotovo svaki dan, a ponuda je zaista arolika. Meutim, kupovna mo stanovnitva uopte, kao i sve manja potroaka korpa uzimaju svoj danak. To se navie moe primjetiti po izboru namirnica, pojasnila nam je Aldijana. Sve vie se kupuju samo osnovne namirnice. Nekad su ljudi uzimali mango, sad kupe kruku. Ko je uzimao groe, sada uzima jabuku.... Veresija je takoer prisutna u poslovanju ove male radnje. Kako kae gospoa Aldijana, napravljena je selekcija i na veresiju kupuju isti kupci, uglavnom penzioneri kojima je teko preivjeti mjesec s tako malim primanjima: A mi rado pomognemo, koliko moemo, i zaista nemamo problema u vidu povratka novca i slino. Manju mogunost poslovanja u odnosu na trne centre, kod Anesa vide kroz nedostatak reklamiranja. No, ako zaista postoji volja za rad, svaka mala radnja moe poprilino parirati trnim centrima, smatra Aldijana. Male radnje imaju duu, mi imamo kupce koji

dou da bi se ispriali s nekim, da bi se pojadali, ostanu 15 minuta, i kupe, recimo samo okoladu. Osim toga, u trnim centrima esto se korpa popuni nepotrebnim stvarima, dok u malim radnjama neemo doi u napast kupiti viak stvari: Daj nam neto za doruak, paprike za ruak, neto slatko zatim i Colu da zalijemo! To je mala radnja!. Anes ipak ima svoju stalnu klijantelu. To u lokalni kupci, koji ve godinama kupuju ovdje. Oni dolaze svakodnevno, uglavnom po odreene namirnice, ve prilagoeno vlastitom depu. Pa se po njima i ravna nabavka robe. Takvi kupci e proi pored bilo kojeg trnog centra ili lokalnog granapa i i kupiti ovdje, rekla nam je Aldijana, a za ukazano povjerenje, dobit e ljubaznost i pristupane cijene!

oktobar 2012 www.instore.ba

55

56

oktobar 2012 www.instore.ba

u maloj radnji: kako opremiti radnju

PRAVILNO IzLAGANjE VINA u tRGOVINAMA

Sve je to od dobrog vina

Mala prodavnica esto nema dovoljno prostora za postavljanje vie razliitih polica za izlaganje vina, pa bi najidealnije rjeenje bilo postavljanje kombinovane police za izlaganje razliitih kategorija vina.
Autor: Miodrag dimi, direktor razvoja,Speccon d.o.o. Beograd misa@speccon.rs

zatvaraem ili gumenim epom. Njihov kvalitet i nain zatvaranja boce diktiraju izlaganje u vertikalnom poloaju. U tom poloaju bi trebalo, takoer, izlagati i pjenuava kao i neka specijalna vina sa navedenim vrstama zatvaraa. Ovakva polica ne bi trebalo da bude ira od 800 mm, sa pet depoa izlaganja i ukupne visine do 2.000 mm, te dubinom do 500 mm moe primiti izmeu 220 i 240 boca od 0,75 l. Vrhunska, predikatna i arhivska vina, te sva vina koja imaju barik porijeklo zahtijevaju poloaj kojim se omoguava kvaenje plutanog epa. Taj poloaj je kos ili horizontalan po dubini ili irini boce. Police za ova vina su drugaije konstrukcije. Nisu dublja od 380 mm i uobiajeno su projektovana tako da imaju red koso poloenih vina u jednom depou, a ispod njih u vodoravnim uskim depoima poredane su boce vina izloene ispod pokaznog vina. Uobiajena visina ovakvih polica je oko 1.85 m, a irina ne bi trebalo da prelazi 1 m. U ovaj tip polica se moe smjestiti izmeu 100 i 140 boca vina. Mala prodavnica esto nema dovoljno prostora za postavljanje vie razliitih polica za izlaganje vina, pa bi najidealnije rjeenje bilo postavljanje kombinovane police za izlaganje razliitih kategorija vina. U zavisnosti od prodajnog asortimana, odreeni broj depoa na polici bi bio isprojektovan za vertikalno, koso ili horizontalno izlaganje vina. Vrhunska skupocjena vina se mogu izlagati u zatvorenim

vitrinama koje ine sastavni dio police za izlaganje vina. Na taj nain bi prodava uspostavio direktnu kontrolu nad prodajom vrhunskih proizvoda koje ima u svom prodajnom asortimanu. U maloj prodavnici bi od znaajne pomoi u vezanoj prodaji vina bile mobilne police sa maksimalnim asortimanom do 40 boca. Takve police se mogu pozicionirati u blizini delikatesne vitrine koja u svom asortimanu sadri proizvode kompatibilne konzumiranju vina i na taj nain pospjeiti prodaju. Ostrvske

police za izlaganje vina se mogu pozicionirati bilo gdje u prostoru i veoma su pogodne za impulsivnu ili akcijsku prodaju. Ukoliko prodavnica zaista oskudijeva u prostoru, mogue je horizontalno izlaganje boca po irini na nekom od stubova ili bokova polica kao i na uskim slobodnim povrinama zida. Idealan nain za sticanje povjerenja muterija i konkurentnosti je organizovanje raznih promotivnih akcija ili degustacija koje prodavau omoguuju da uspostavi vru vezu sa kupcima. Za takve prilike su pogodne promo police u kojima se pored vina moe izlagati i vinski asesoar kao to su ase, otvarai i razni vinski setovi. Promo polica moe biti zidna ili ostrvska i u svom sklopu ima radnu povrinu na kojoj se mogu servirati vina za degustaciju. Sve to je potrebno za serviranje vina se ve nalazi u promo polici, pa je taj proces izuzetno olakan prodavau. Degustacije vina je poeljno upotpuniti sa degustacijom vinu kompatibilnih proizvoda, koji takoer mogu biti servirani na promo polici. U svakoj prodavnici koja u svom asortimanu ima vina koja moraju da se izlau u vodoravno-kosom poloaju neophodne su i police od drveta. Osim to obezbjeuju kvalitet smjetaja vina, daju prirodan ambijent proizovdu, psiholoki stavljaju do znanja kupcu da se potuju njegove potrebe, te da e za svoj novac dobiti proizvod iji kvalitet nije naruen nepravilnim izlaganjem u prodajnom prostoru.

ino kao fermentisani proizvod ivi svoj ivot do trenutka dok ga neko ne ispije. Da bi se ouvao njegov identitet u fazi prodaje potrebno je pridravati se osnovnih naela njegovog izlaganja i zatite. Ne smije biti izloen sunevoj svjetlosti, niti direktnoj unutranjoj rasvjeti. Ne smije biti blizu izvora toplote. Potrebno mu je obezbijediti to ujednaeniju temperaturu izlaganja. Ukoliko ima plutani zatvara ne smije se izlagati u vertikalnom poloaju.

Police za izlaganje vina

Police za izlaganje vina su klase selfservice - samouslune. Za malu prodavnicu su preporuljive zidne police. Od asortimana vina koje se prodaje zavisi i vrsta police koja e se upotrijebiti. Vina niih cijena pripadaju klasi stonih vina, stonih vina sa kontrolisanim porijeklom i kvalitetnih vina kontrolisanog porijekla. Uglavnom su zatvorena krunskim, twist-off

oktobar 2012 www.instore.ba

57

su potencijalno zainteresovani da kupe. To je razlog zbog koga police za vino ne smiju biti blizu kasa, a oko njih se mora obezbijediti dovoljno prostora da ostali kupaci mogu nesmetano prolaziti. Ne moe se oekivati da e u maloj prodavnici raditi sommelier, niti da e neko od osoblja biti dobar enofil. Taj problem se ipak moe posredno prevazii. Uz policu za vino se moe postaviti vinska karta sa detaljnim opisom kvalitetnih vina koja su u prodajnom asortimanu.

Izlaganje vina
Vjeiti problem prodavaa je na koji nain sortirati vina, a kupca kako najlake odabrati vino eljenog bukea, odnosno ukusa. Najloginije razvrstavanje je na bijela, rose i crvena vina. U okviru njih na vina istog sortnog porijekla: Rizling, Pino, Game, Chardone... Ali gdje pozicionirati more ostalih vina iz kategorija bisernih, utih, pjenuavih ili aromatizovanih, a poseb-

no vina od autohtonih sorti iz drugih zemalja koja su sve prisutnija na tritu? Za sada neprevazien problem je kako pozicionirati vina po slasti. Poznato je da ene vie preferiraju poluslatka, slatka i pjenuava vina. Kako je ukus kupaca vina uglavnom izgraen, i prije kupovine opredijeljen za odreenu vrstu ili ak i brend, oni e se uvijek najvie zadravati kod ovih polica itajui deklaracije vina koja

zarada i najmanja. Pogodno i isplativo rjeenje bi bilo opremanje male prodavnice sa kombinovanom policom za vino u kojoj se na adekvatan nain mogu izlagati razliite kategorije vina. Mala prodavnica ne treba da ima asortiman vei od 40 etiketa. On mora da bude izbalansiran tako da sadri vina sa najvie tri cjenovne kategorije. Najbolje je opredijeliti se za odreen manji broj proizvoaa, kako bi se kupci navikli da to vino mogu uvijek kupiti u toj prodavnici. Ako kupac ima saznanje da eljeno vino uvijek moe kupiti kod vas u prodavnici, da je uvjeren da vodite rauna o njegovom kvalitetu, onda nee izostati ni vezana kupovina, jer vino se pije uz hranu, najvie uz delikatesne proizvode kao to su sir, pruta, masline...

unapreenje prodaje
Mala prodavnica ima najvei problem sa prodajom vina. Uvrijeeno je miljenje da u njoj vina stoje dugo, da su neadekvatno izloena, zbog ega im je kvalitet naruen. Zbog toga se prodavai uglavnom okreu prodaji stonih, manje kvalitetnih vina na kojima je

c uspesnogvanja! Klju slo

recepta

Vaseg po

POLIMARK STONI MARGARIN 250g Bar kod: 8600005010312 Skladitenje: 5C-15C Transportna kutija: 12 komada

PODRKA PRODAJI POSM PROMOCIJE TVC

NOVEMBAR

DECEMBAR

58

oktobar 2012 www.instore.ba

drutvena odgovornost
GLOBALNI PROjEKAt KOMPANIjE NEStL

Drutvena svijest o pravilnoj prehrani

vajcarska kompanija Nestl kroz svoje mnogobrojne projekte pokazuje svoj drutveno-korisni rad. Pilot projekat Zdravo u naoj zemlji je samo nastavak ranije zapoete Nestl kolske atletske lige. Oba ova projekta su dio globalne Nestl inicijative pod nazivom Healthy Kids iji je edukacija uenika osnovnih kola o pravilnoj prehrani i neophodnoj fizikoj aktivnosti organizma kod djece kolskog uzrasta.

Pripremio: Mario trojer

ompanija Nestl Adriatic je u Sarajevu predstavila pilot projekat Zdravo iji je cilj educiranje uenika osnovnih kola o zdravim ivotnim navikama s fokusom na pravilnu prehranu i vanost svakodnevnog bavljenja tjelesnom aktivnou. Pilot projekat rezultat je saradnje Atletskog saveza BiH i kompanije Nestl Adriatic, a realizuje se u osam osnovnih kola iz Banja Luke, Sarajeva, Tuzle i Zenice te obuhvata 550 uenika sedmih razreda. U nau poslovnu strategiju, utkano je da doprinosimo drutvenoj zajednici. Posebnu panju posveujemo naim najmlaima. Zahvaljujui naoj ekspertizi, spoznali smo probleme vezane uz prehranu, posebno uz pretilost, rijei su Jasmina Kukuljca, direktora prodaje Nestl Adriatic BH.

sporta i znanja. Nagradu za sport dobit e kola iji su uenici na minuloj Nestl kolskoj atletskoj ligi ostvarili najbolje rezultate. Nagradu za znanje dobit e kola iji uenici pokau najbolje rezultate prilikom anketiranja o zdravim navikama. Prema iskustvu iz zemalja u regiji, projekat je utjecao na poveanje informisanosti i znanja djece o zdravim ivotnim navikama za 20 posto, stavovi djece prema zdravim ivotnim navikama promijenjeni su u pozitivnom smislu za 15 posto, ali se i kod ponaanja djece, iako se to nije oekivalo u kratkom vremenskom periodu, primjetio pozitivni pomak od 10 posto. Navike steene u djetinjstvu ostaju za cijeli ivot i imaju velikog utjecaja na zdravlje u odrasloj dobi. Vjerujemo kako e upravo projekat Zdravo doprinijeti formiranju pravilnih prehrambenih navika te usvajanju vanosti bavljenja fizikom aktivnou, istakla je Aleksandra Maleevi, nutricionistica Nestl Adriatica.

Ovaj projekat dio je globalne Nestl inicijative pod nazivom Healthy Kids, a s ciljem da edukuju uenike sedmih razreda osnovnih kola. Edukativna predavanja rade se prema posebno kreiranoj brouri oblikovanoj u etiri modula (osnovne postavke pravilne prehrane, planiranje prehrane, deklaracije, moje tijelo i hrana). Projekat Zdravo slijedi globalnu inicijativu pod nazivom Nestl Healthy Kids koji se provodi u svim zemljama u kojima Nestl posluje, poruio je direktor prodaje Nestl Adriatic BH. Projekat Zdravo je kreiran na osnovu potreba zajednice i u saradnji sa lokalnim partnerima. Analiza situacije u BiH, pokazala je da posljednji podaci o informisanosti, znanju i ponaanju kolske djece, kada su ishrana i fizike aktivnost u pitanju, ali i gojaznost kao posljedice zanemarivanja zdravih navika, nisu na zavidnom nivou. Utvreno je i da na dravnom nivou jo uvijek nije definisan akcioni plan za borbu protiv gojaznosti meu djecom predkolskog i kolskog uzrasta. Do sada nije bilo realiziranih projekata koji su sistematski, sinhronizovano i na savremen nain edukovali kolsku djecu o zdravim ivotnim navikama te nastavnike/profesore koji bi radili sa djecom, niti javne kampanje koja bi edukovala graane. U naoj zemlji projekat Zdravo je razvijen na platformi ve postojeeg, uspjenog projekta Nestl kolska atletska liga. Pod ovim okriljem nagradit e se najbolje kole u kategorijama

Program edukacije i same materijale za projeka Zdravo osmislili su strunjaci iz tima dr.sc. Darije Vranei Bender, a statistike podatke ustupili su Zavod za javno zdravstvo FBiH te Institut za javno zdravstvo RS. Odobrenja za provedbu projekta dali su Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH te Ministarstvo prosvjete i kulture RS. Projekat je dobio pozitivna miljenja Ministarstva obrazovanja i nauke FBiH te Ministarstva prosvjete i kulture RS. Projekat Zdravo su podrali i njegovi sportski ambasadori, dudista Amel Meki i rukometa Neboja Goli.

oktobar 2012 www.instore.ba

59

60

oktobar 2012 www.instore.ba

PR lanak

oktobar 2012 www.instore.ba

61

62

oktobar 2012 www.instore.ba

iz etiri ugla
AKCIzE u 2013. - NOVO POSKuPLjENjE CIGAREtA

Cijena ciagreta vea za 0,50 KM

Na osnovu lana 21. zakona o akcizama u BiH, upravni odbor uprave za indirektno oporezivanje svake godine donosi Odluku o utvrivanju posebne i minimalne akcize na cigarete. tako se od naredne godine posebna akciza poveava sa 0,60 KM na 0,75 KM. Konana cijena paklice cigareta jo uvijek nije poznata, jer je predvieno da do 30. novembra proizvoai i distributeri dostave kalkulacije novih maloprodajnih cijena. Meutim, ukupno poresko optereenje po paklici u sljedeoj godini bit e vee za 35 feninga. Proizvoai kalkuliu da bi cijene mogle biti vee i za 0,50 KM.

Dravni organi zadueni za donoenje regulative vezano za duhansku industriju u cijelom poslijeratnom periodu su donosili zakonske propise koji su pogodovali uvoznicima umjesto domaim proizvoaima cigareta. Naime, dravne institucije nisu imale sluha za nae prijedloge akcidejna Bajramovi, zne politike, ve je dozvoljeizvrni direktor za mar- no da se usvoje zakoni koji keting i lan uprave FdS idu na ruku konkurenciji ili da budem otvorena stranim d.d. lobijima. Takoer, drava ni nakon implementacije usvojenih zakona o akcizama nije vodila rauna o fer trinim uslovima poslovanja, to joj je jedan od zadataka, dozvolivi konkurenciji da vue nefer poteze, kroz damping cijena s ciljem poveanja trinog uea. S druge strane, sve do prije godinu dana, tradicionalna trita Hrvatske i Srbije su bila zatvorena za plasman naih cigareta to je znatno oteavalo poslovanje FDS-a. Treba istaknuti i injenicu da se dravni budet uveliko puni zahvaljujui ba naim doprinosima. Koliki je zaista znaaj i doprinos FDS-a dravnom budetu najbolje pokazuje podatak da smo u isti u posljednjih est godina uplatili vie od 1 milijarde KM poreza. Samo prole godine, dravi je na ime PDV, akciznih doprinosa i ostalih dabina, uplaeno cca 225 miliona KM. Dalje, stalno podsjeam na znaajne injenice da na osnovu poslovanja na godinjem nivou, FDS za Zdravstvo BiH izdvoji doprinosa u iznosu preko 3 miliona KM, to pokriva plate preko 100 ljekara. Kroz doprinose za PIO, FDS izdvoji 4,15 miliona KM, to znai penzije za cca 12 000 penzionera. U gore navedeno ne ulazi aktivnosti Fondacije FDS za stipendiranje uenika i studenata samo za Fondaciju FDS, na godinjem nivou izdvoji se preko 130.000 KM. Pretpostavka da e se potronja cigareta na tritu BiH smanjiti pokazala se tanom. Legalno trite duhanskih proizvoda do sada je smanjeno za cca 20 posto. Pad na legalnom tritu nije posljedica toga to je 20 posto puaa prestalo puiti, ve to prelaze na druge nelegalne kanale snabdijevanja, rezanog

duhana itd. Na snazi je stvaranje potpuno drugaijih i veoma oteanih prilika za poslovanje, kako duhanske industrije tako i Fabrike duhana Sarajevo, ije cijene proizvoda sprovoenjem novog Zakona o akcizama procentualno najvie bivaju uveane u odnosu na prvobitne. S druge strane, ino proizvoai cigareta su prvenstveno potpomognuti od strane svojih matinih drava odreenim subvencijama koje omoguavaju njihovu izvoznu orijentaciju. U BiH nemaju proizvodnih trokova to je rastereavajui faktor, a u sluaju proizvoaa iz susjednih zemalja, zahvaljujui Zakonu o slobodnoj trgovini, imaju i rastereenje od carina. Uz to gotovo nikakva sredstva, za razliku od FDS-a, ne ulau u razvoj i pomo sredini u kojoj ostvaruju profit. Dodatno, za razliku od zemalja u okruenju, imamo specifinu situaciju po pitanju plaanja dabina/akciza. Naime, mi u BiH moramo porezne markice platiti unaprijed i prije nego se cigarete proizvedu, dok u zemljama u okruenju, plaanje markica se vri 30-60 dana od dana njihovog preuzimanja. Imajui u vidu hroninu nelikvidnost trgovine kao i realni nedostatak novca u opticaju, jasno je da se globalna kriza itekako osjeti i u poslovanju FDS-a. Zakon o akcizama na cigarete uslovljava da su izdavanja dravi sve vea i vea: dodatkom PDV-a ukupna poreska optereenja na cigarete sa 52 posto 2009. godine, 2010. su uveana na 63 posto, 2011. 74 posto, a 2012. ak 81 posto od maloprodajne cijene! Od razlike u cijeni koja se rapidno smanjuje moramo kupiti poskupjele sirovine i repromaterijale, platiti ostale poskupjele dabine te osigurati uspjeno poslovanje u budunosti. Neophodno je da doe do izmjene Zakona, makar u smislu da se onemogui prodavanje dampinkih proizvoda na bh. tritu, budui da smo svjesni da BiH u svom pribliavanju Europi mora pratiti trendove i u kontekstu visine poreza na duhanske proizvode. to se tie samog poveanja cijena, uradivi cjenovne kalkulacije, koje su ukljuile sve navedene inioce, doli smo do zakljuka da je realno poveanje cijena u biti za cca 0,50 KM po paklici cigareta u svakom od dosadanjih poskupljenja, uslovljenih primjenom Zakona o akcizama. Tako bi trebalo biti i ovaj put.

oktobar 2012 www.instore.ba

63

Novogodinje poskupljenje cigareta je dio ve dueg procesa kojim se iz godine u godinu poveavaju akcizna optereenja u smjeru pribliavanja cijenama koje vae na prostoru Europske unije. Kroz taj proces dolazi i do kompresije cijena to proizvoaima duhanskih proiLaris Sulji, prenoesales manager Nelt d.o.o. zvoda namee izborpotroae nja vee akcize na ili djelimine absorbcije poveanja akcize u cilju to je mogue dueg zadravanja povoljnije cijene. Ipak, ovaj izazov je gotovo zanemariv u poreenju sa jedinstvenim, bh. izazovom finansiranja procesa nabavke akciznih markica unaprijed, tj. po preuzimanju markica od UIO, umjesto pri putanju u

promet to je praksa u svim zemljama osim nae. Ovakvim postupkom se kompanije koje uestvuju u proizvodnji i distribuciji duhanskih proizvoda stavljaju pred zahtjeve enormnih potreba finansiranja, s obzirom da se markice moraju preuzeti (time i platiti) i vie od 30 dana prije dana uvoza proizvoda (u sluaju uvoza), tj. nekoliko sedmica ranije u sluaju domae proizvodnje. S obzirom da ve dananju cijenu cigareta preko 70 posto ine akcize i porezi, od ega je veliki dio fiksna akciza po paklici, zahtjevi finansiranja zaista predstavljaju enorman troak, koji se odraava na konanu cijenu proizvoda. Dodatnim rastom fiksnog dijela akcize do kojeg dolazi iz godine u godinu, problem plaanja akciznih markica unaprijed, prije putanja proizvoda u promet e biti jo izraeniji i ve sada smatram da e opteretiti sam posao do te mjere da e obim prometa znaajno opasti, a time e doi i do umanjenja ukupnih prihoda drave koji se ostvaruju kroz akcizu.

Na posljednjoj sjednici Upravni odbor UIO donio je novu Odluku o posebnoj ili minimalnoj akcizi na cigarete koja e se primjenjivati od poetka 2013. godine. U skladu sa pomenutom Odlukom posebna akciza se poveava sa 0,60 KM na 0,75 KM. S obzirom da e Ratko Kovaevi, zbog poveanja posebne naelnik Odjeljenja za akcize doi i do poveanja komunikacije uIO vrijednosti proporcijalne akcize (42 posto maloprodajne cijene), i s obzirom da akciza ulazi u osnovicu za obraun PDV-a, moemo rei da e od poetka 2013. godine ukupno poresko optereenje po paklici cigareta biti vee za 35

feninga. Meutim, za koliko e u sutini poskupiti cigarete u 2013. godini, znat emo kada proizvoai i distributeri cigareta dostave kalkulacije novih maloprodajnih cijena koje e biti na snazi od poetka 2013. godine. Dostavljanje novih cijena je predvieno do zakljuno sa 30. novembrom 2012. godine. Bosna i Hercegovina bi trebalo da postepeno poveava visinu akcize na duhanske preraevine u periodu 2009-2014. godina, kako bi dostigla nivo od 64 eura za 1.000 komada cigareta (odnosno minimalnu akcizu u iznosu od 2,60 KM po paklici cigareta), do 2014. godine, kako je bilo i utvreno akciznom politikom EU u momentu usvajanja Zakona o akcizama u BiH u toku 2009. godine. U meuvremenu, EU je minimalnu akcizu poveala na 90 eura za 1.000 komada cigareta (odnosno na 3,60 KM po paklici cigareta), pa je za pretpostaviti da e BiH morati i nakon 2014. godine nastaviti poveavati akcizu na cigarete kako bi dostigli nivo minimalne akcize u EU.

Ovo poskupljenje moemo posmatrati iz tri ugla. Prvi je da drava, koja cigarete poskupljuje krajem svake godine, pravda to usklaivanjem sa legislativom EU, a na ime toga sve vie zarauje. Druga stvar su puai, kojima je dep prazniji svake godine. Milo todorovi, Posebno se to odnosi na penudruenje ekonomista zionere i ljude sa niskim priRS SWOt manjima. Trea su nepuai i borci protiv konzumiranja cigareta, koji se raduju dodatnom smanjenju broja onih koji pue. U zavisnosti od toga u koju kategoriju spadamo, na nas e se odnositi razliiti dijelovi izreke: Dok nekom ne smrkne, drugom ne svane.

Prihodi od akciza na cigarete

2006. - 320,5 miliona KM 2007. - 348,8 miliona KM 2008. - 364,5 miliona KM 2009. - 449,4 miliona KM 2010. - 556,0 miliona KM 2011. - 716,3 miliona KM 09/2012. - 564 miliona KM (devet mjeseci 2012. godine)

64

oktobar 2012 www.instore.ba

periskop

ovjek kao resurs

Autor: Kenan utovi

a Ekonomskom fakultetu u Sarajevu 12. i 13. oktobra odrala se meunarodna konferencija skraenog naziva Nauene lekcije i izazovi. Mnogo kvalitnih radova i istraivanja je predstavljeno na ovoj konferenciji. Neki od njih dali su mi i ideju za ovaj tekst. Rije resurs ujemo skoro svaki dan. Spominju se materijalni, nematerijalni, finansijski, informacioni, fiziki, tehnoloki... Meutim u posljednje vrijeme su jako aktuelni ljudski resursi. Ono to ih razdvaja od svih ostalih jeste to da ih je nemogue mjeriti. Jedini oni se ne nalaze u bilansima kompanija i ne mogu biti biti iskazani brojano. Mi moemo mjeriti zadovoljstvo naih zaposlenika, njihov stepen obrazovanja i edukacije, meutim intelektualni kapital, njihova specifina znanja, vjetine i sposobnosti ostaju zagonetka. Ve smo vie puta uli da se dananje vrijeme naziva Era znanja. Mnogi istraivai i vlasnici kapitala shvatili su da im graevine, oprema, novac i vlastite ideje nisu dovoljni za uspjeh. Barem ne u tolikoj mjeri koliko je to bilo prije. Shvatili su da su njihovi zaposlenici ti koji jedini mogu voditi kompaniju prema uspjehu. U vrijeme velike ekonomske krize gdje smo sigurni da e se jedino promjene dogaati, zaposlenici postaju veoma vana karika u poslovanju kompanija sa kojom se treba znati nositi. Ciljevi, misija i vizija kompanija su bitni strateki alati svakog preduzea, ali bez ljudi oni samo ostaju paragrafi upisani na papiru. ovjek kao resurs nije brojiva imenica, niti dokaz uspjenosti kompanije, ve tu ulogu preuzimajuu njegove karakteristike, kompetencije, kontakti i vjetine. Svi menaderi moraju biti svjesni dvije stvari. Prva je ta da ljude treba znati pronai, zadrati ali i sauvati. Druga bitna stvar je da su ljudi jedni resurs koji svakog popodneva naputa kompaniju, gdje nam se poveava rizik da bude izgubljen.

Danas kompanije smatraju da je za njih gubljenje vremena i novca ako moraju ulagati u ljude. Vode se logikom: Ako ti nee, ima ko hoe, mnogo je nezaposlenih ljudi eljnih posla po svaku cijenu.
Znanje koje zaposlenik donosi u kompaniju prvi radni dan je bitno, ali mnogo bitnije za kompaniju jeste da prepozna njegov potencijal, iskoristi ga u prave svrhe, usmjeri ga, te na taj nain pomaui njemu donese mnogo vie koristi za svoju kompaniju. To u svakom sluaju ne znai da treba svakodnevno ispipavati granice njegove izdrivosti, vezanosti za kompaniju, odnosno mjeriti koeficijent u narodu poznat kao pucanje po avovima. Jedna hrvatska kompanija na svojoj web stranici ima sljedei tekst: Znanje

i iskustvo, talenti i sposobnosti te zajedniki angaman naih zaposlenika klju su naeg uspjeha. Svjesni smo da dugoroan uspjeh kompanije ovisi o njezinoj sposobnosti privlaenja, zadravanja i razvoja onih zaposlenika koju su sposobni osigurati trajni rast. Stoga traimo visokomotivirane, inovative i kreativne saradnike, sposobne implementirati nove ideje, jer najbolji ljudi pruaju najbolje usluge. Hajde da malo analiziramo ovu poruku. Prvenstveno je vano naglasiti da se ovdje radi o jednoj od najveih hrvatskih kompanija. Gore navedeni tekst izgleda primamljivo i na prvo itanje stie se utisak da je sve o emu govorimo upravo njegov sastavni dio. Meutim, ako su udubimo, jedna rije mijenja cijelu percepciju teksta. To je rije traimo. Nigdje se ne spominje ulaganje u zaposlenike, njihovo obrazovanje, razvoj. Nije naglaeno da se planira ulagati u razvoj vjetina, kompetencija, znanja. E, upravo ovo je kljuni problem dananjice. Ljudi se trae, sposobnosti i vjetine se trae, trai se samomotivacija, kreativnosti, inovativnost, ali malo se ulae. Danas kompanije smatraju da je za njih gubljenje vremena i novca ako moraju ulagati u ljude. Vode se logikom: Ako ti nee, ima ko hoe, mnogo je nezaposlenih ljudi eljnih posla po svaku cijenu. Meutim, fluktuacija zaposlenika je rezultat ovakvog razmiljanja. Kompanije, htjele ili ne, ulau svoje vrijeme da u poetku obue nove zaposlenike, barem osnovama poslovanja, rada na IT sistemu, ulau postojee ljudske resurse u obuavanje novih. To u svakom sluaju nije dovoljno, meutim, predstavlja veliki oportunitetni troak za kompaniju ukoliko zaposlenik jako brzo napusti kompaniju. Na kraju je bitno napomenuti, ko u budunosti ne bude ulagao u svoje zaposlenike nee biti konkurentan na tritu. Ne smijemo zaboraviti da je ulaganje u ljude mnogo isplativije od ulaganja u bilo koje druge resurse, ali i mnogo jeftinije od njegovog mijenjanja. Uvijek se moemo sjetiti izjave T.I. Watsona, osnivaa IBMa koji je rekao: Uzmite mi tvornice, spalite mi zgrade. Ali ostavite mi saradnike, i zapoet u sve ispoetka....

oktobar 2012 www.instore.ba

65

66

oktobar 2012 www.instore.ba

periskop iz regije
POGLEd Iz SLOVENIjE POGLEd Iz HRVAtSKE

EU je svjetski fenomen
Pie: Prof. dr Bogomir Kova

Konkurentnost maraton i ... povremeno sprint

Pie: Prof. dr Mladen Vedri

vogodinju Nobelovu nagradu za mir dobila je EU, u ime 27 drava sa vie od 500 miliona stanovnika. Razlog bi trebalo da bude relativno jednostavan. EU ve vie od 60 godina na Starom kontinentu omoguava mir i udruivanje, demokratiju i potovanje ljudskih prava. Odluka norvekog odbora pokuava da podigne trajnu, mirovnu, politiku ideju EU u njenim najteim ekonomskim kriznim uslovima. Projekat EU je nesumnjivo uspjean mirovni politiko-ekonomski projekat. Zasigurno je EU Grku, Portugal i paniju bre odvela na miran put demokratije u sedamdesetim godinama. Isto tako je poslije 1989. omoguila mirno irenje i integraciju postsocijalistikih zemalja, to je izvanredno dostignue. Uz to je EU od jednostavne ekonomske zamisli zajednikog trita dola do granica Sjedinjenih Drava Europe. Sa tog vidika nesumnjivo zasluuje panju i ast ugledne Nobelove nagrade. Ali, sve zajedno, ipak se granii sa politikom farsom. Norveani, koji su ulazak u EU dva puta odbacili, jednom 1972. i drugi put 1994, dodeljuju Europskoj uniji nagradu skeptino. Isto tako nije jasno ko e da primi nagradu. Da li to treba da bude moda ostarjeli Kohl, moda Barroso ili Van Rompuy, moda osrednja usmjerivaica sadanje EU, Angela Merkiavelli, kao to je sarkastino naziva njemaki sociolog Beck. Nobelovo poslanstvo ipak je nagraivanje uglednih pojedinaca, a ne drava ili kompanija. Europu danas tresu unutranji politiki nemiri. Socijalni mir, koji je bio temelj politikog, danas svuda spotiu protivkrizne mjere tednje. Ni EU nije smogla snage da sprijei ili rijei grozne balkanske ratove u vrijeme sloma Jugoslavije. Isto tako, EU uestvuje u besmislenim i nemoralnim vojnim operacijama u Iraku i Avganistanu. EU jednostavno nije beskompromisna po pitanju mira. Danas je EU zastala i u procesima irenja. Primjera radi, Hrvatska je vie pod lupom zbog ulaska, nego to su to bile Rumunija i Bugarska. Druge balkanske drave na olupinama bive socijalistike Jugoslavije nemaju nikakve potrebne ulazne perspektive. Slino vai za Tursku. Uz to, EU jo nema pravog rjeenja za kosovski i bosanski politiki problem, koji je faktiki upalio rat prilikom raspada Jugoslavije. irenje EU je zastalo, a nemiri na njenoj periferiji rastu. I ne na kraju krajeva, europska je integracija pred najozbiljnijom krizom dosad. EU se ve treu godinu lomi, improvizuje rjeenja, zastajkuje kod odluivanja. Rjeavanje krize zahtijeva pametne i dobro usmjerene ekonomske mjere, a za njih nema prave snage i politike legitimnosti. Bez prijetnji je teko prihvatati odluke. Ekonomska kriza ima taj naboj, ali oito nemamo pravih i inspirisanih politiara.

konomska kriza stigla je naglo; traje due nego se oekivalo; odluuje o rezultatima izbora, mijenja vlade i stvara novi reljef politikih i sociolokih odnosa savremenoga svijeta.

I u ovoj krizi neke drave i dalje zaostaju, dok manji dio uspijeva ouvati svoju poziciju, a ak je i ojaati. to je tome razlog? Geografija, oekivanja, elje, opredjeljenja ili neto znatno vie mjerljivo? Kvaliteta upravljanja, stabilna makroekonomska politika, razumijevanje i partnerstvo svijeta rada i kapitala; sindikata i poduzetnika, stvaraju na jednoj strani koheziju, a na drugoj svijest o tome kakve su okolnosti svijeta danas i to je potrebno uiniti da bi se u njemu bio uspjean. Biti uspjean: osmisliti, organizirati, upravljati... na u datim okolnostima optimalan nain. Tajvan je poeo u tekstilu s majicama. Kada je upoznao ameriko trite, stigao je i novi prijedlog: mogu li ponuditi odijela i kostime? Moe, bio je odgovor, ako je to prepoznatljivi brend i vrhunska kvaliteta. Brend se kupuje u Parizu i Milanu, ije se u itavoj regiji; finansiranje se organizuje iz Tajvana, a zatim prodaje (i) u SAD gdje se poelo sa - majicama. Holandija je meu vodeim proizvoaima ipsa. Krompir za proizvodnju se uzgaja u nizu drava, tehnologija, kontrola, marketing, finansije... jako dobro uspijevaju i u Holandiji. Italija proizvodi i izvozi keramike ploice, a ono to je manje poznato da vrijednost izvoza opreme za proizvodnju tih ploica nadmauje vrijednost izvoza tog artikla. Zajedniki nazivnik svima njima je konkurentnost. Gradi se i stvara znanjem i organizacijom; svi potrebni resursi i sastojci se dobavljaju iz globaliziranoga svijeta. Biti dobar znai - biti konkurentan. I kakvo je tu pozicioniranje? Prvih deset su: vajcarska, Singapur, Finska, vedska, Holandija, Njemaka, SAD, Velika Britanija, Hong Kong i Japan. Nakon ove Lige prvaka, zanimljivo je pogledati i podatke tranzicijske i regionalne lige. Ko su najbolji? To su: eka (39), Poljska (41), Slovenija (56), Maarska (60), Bugarska (62), Slovaka (71), Crna Gora (72), Rumunija (78), Makedonija (80), Hrvatska (81), Bosna i Hercegovina (88), Albanija (89) i Srbija (95). Tranzicijske drave izgubile su dio radnih mjesta i BDP-a; tee od njih su pogoene samo Grka, Portugal i panija koje su zapostavile industriju i izvoz. Sve u elji da se preskoi ono to mora biti maraton, a ne sprint. Ulaganje u infrastrukturu i opremu, ali nadasve u strune vjetine, znanje i inovacije, su staza kojom se dolazi do uspjeha. Zavrno reeno, umjesto iuavati se oko trenutne pozicije na listi konkurentnosti, puno je realistinije i konkretnije od popisa iskazanih i javno prezentovanih deficita stvoriti vlastiti program promjena i eliminacije iskazanih - utih, te ponekog crvenog kartona. Otpoeti - sprintom, ali rasporediti snagu i koncentraciju za - maraton.

oktobar 2012 www.instore.ba

67

POGLEd Iz SRBIjE

POGLEd Iz MAKEdONIjE

Loi aci
Pie: Milan ulibrk, urednik u NIN-u

Devalvacija denara? NE!

ie spekulativno, nego kao realan cilj i potreba, u javnosti Republike Makedonije povremeno se podstie ideja o devalvaciji denara. Zagovornici ove mjere smatraju da e devalvacija smanjiti uvoz i uveati izvoz, ta bi smanjilo trgovaki deficit zemlje. To je tano. Ali, tano je i to da bi u sadanjim uslovima upravljanja takve pozitivne promjene bile kratkotrajne. S druge strane, u situaciji kada je domaa privreda ugroena, usljed deavanja u svjetskoj privredi, devalvacija denara bi uzrokovala mnogo negativnih efekata. Pri eventualnoj devalvaciji, kupovna mo graana i kompanija koji raspolau denarom umanjila bi se za procenat devalvacije onda kada oni hoe da kupe robu ija je cijena vezana za deviznu klauzulu. Njihova potranja robe i usluga bi nastavila da se smanjuje i da podstie sadanje recesivne pojave u privredi. Za odgovarajui procenat devalvacije bi se smanjila i realna vrijednost denarskog depozita graanima i kompanijama. To moe naglo da smanji njihovo povjerenje u denar, to je pojava koja se dogodila u periodu kriza.

arednih dana zvaninici iz vlade i Narodna banka Srbije ne bi trebalo da se iznenade ako im na vrata zakuca zadihani potar, nosei telegram amerikog nobelovca Paula Krugmana, koji im je poetkom oktobra odrao predavanje o moguim rjeenjima za izlazak iz krize. U toj depei moglo bi da pie: Niste me razumjeli. Stop. Dinar treba da oslabi. Stop. Ne euro. Stop. Iskreni pozdrav i pourite sa devalvacijom inae e biti kasno. Stop.. alu na stranu, ali dinar je za dva mjeseca ojaao za ak osam posto, jer je srednji kurs eura pao sa rekordnih 120 na samo 111 dinara, 17. oktobra. Trend jaanja uslijedio je nakon Krugmanove posjete Beogradu, tokom koje je vie nego jasno ovdanjim kreatorima ekonomske politike poruio da je na kratak rok devalvacija jedini nain da se povea konkurentnost inae nekonkurentne srpske privrede! Taj recept je ovih dana postao jo aktuelniji, jer je za osam mjeseci uvoz rastao sedam puta bre od izvoza! ta bi tek bilo da i ministrima nije jasno da privredni rast mora da se bazira na izvozu? Jak dinar moda ne bi djelovao toliko apsurdno i da Srbija nije u recesiji, dok se meugodinji rast potroakih cijena dramatino ubrzava, sa 7,9 posto u augustu na 10,2 posto u septembru. Ekonomisti procjenjuju da e zbog poveanja PDV-a sa 18 na 20 posto i talasa poskupljenja, samo u oktobru potroake cijene da porastu za etiri posto, dakle mnogo vie nego u Albaniji, BiH, Bugarskoj ili Rumuniji ili isto kao u Hrvatskoj i Crnoj Gori - ali za godinu dana!

Pie: dr. tome Nenovski, univerzitetski profesor, bivi zamjenik guvernera NBRM

Vie spekulativno, nego kao realan cilj i potreba, u javnosti Republike Makedonije povremeno se podstie ideja o devalvaciji denara. Zagovornici ove mjere smatraju da e devalvacija smanjiti uvoz i uveati izvoz, ta bi smanjilo trgovaki deficit zemlje.
Devalvacija bi mogla uzrokovati veliki problem za ekonomske subjekte koji su zadueni kod banaka na osnovu ugovora za kredit sa deviznom klauzulom. U ovom sluaju, oni treba da obezbijede znatno vie denara za vraanje tih kredita. Dodatni problem za kompanije bit e obezbjeivanje denara za kupovinu deviza sa kojim treba da se otplauju krediti uzeti u inostranstvu. Devalvacija e pogorati realizaciju budeta Makedonije. Za naknadno vraanje uzetih kredita u inostranstvu i dugova kod domaih banaka na osnovu prodatih dravnih zapisa u denarima sa deviznom klauzulom, iz budeta bi trebalo izdvojiti dodatna denarska sredstva. Jednokratna devalvacija mogla bi uzrokovati pogoranje denarske likvidnosti i kod banaka. U sluaju poveane potranje za denarom za svakodnevne potrebe, graani i kompanije zamijenit e njihove devize u bankama za denare po viem deviznom kursu. Banke koje su se ranije zaduile u inostranstvu morat e da izdvoje vii iznos denara za kupovinu deviza za otplatu kredita. To bi moglo da smanji denarsku likvidnost banaka, uvea njihove kamatne stope i smanji obim kredita za realan sektor. Znai, mogua devalvacija denara moe biti bolna. Zbog toga, na pitanje da li treba izazvati devalvaciju denara u postojeem ekonomskom okruenju, odgovor treba da bude energino NE!

Da su zvaninici iz Srbije znali da e ameriki nobelovac Paul Krugman da im predloi devalvaciju, sigurno ga ne bi ni zvali. A da su ga posluali, ne bi bilo smijurije sa jakim dinarom zbog koje e mnogi da zaplau.
Uprkos svemu tome, dinar je ojaao i to iskljuivo zato to je drava poela da subvencionie kamatne stope na bankarske kredite indeksirane u eurima. Poto nisu imale dovoljno dinara, banke su poele da prodaju devize, a zbog poveane ponude eura devizni kurs je skliznuo nadole. No, sve e to brzo da se promijeni, najkasnije kada presahnu subvencije iz budeta ili ti krediti dospeju za naplatu. Tada e tranja za devizama ponovo biti vea od ponude i euro e ojaati. Tako e mnogi korisnici kredita, umjesto da ozdrave, upasti u jo vee probleme zbog kursnih razlika. Zato niko od loih aka iz vlade i NBS nee moi da kae da je za sve kriv uitelj Krugman. Nisu oni njega posluali. Da su znali da e javno da im predloi devalvaciju, sigurno ga ne bi ni zvali. A, da su ga posluali, ne bi bilo smijurije sa jakim dinarom zbog koje e mnogi da zaplau.

68

oktobar 2012 www.instore.ba

noviteti za police
I u ovom broju, predstavljamo nove proizvode koji su nali svoje mjesto na policama maloprodajnih objekata svih formata irom Bosne i Hercegovine. Pozivamo sve proizvoae, distributere i uvoznike da iskoriste priliku i svakog mjeseca predstave novitete iz svog portfolia. Kontakt osoba: Alma Guberini, alma.guberinic@instore.ba u nastavku pogledajte koji su to proizvodi stigli na police u proteklom mjesecu.

Voar peeni oraasti proizvodi

irok asortiman peenih oraastih proizvoda izazov je svakom potroau. Ovi proizvodi se preporuuju, a ljekari uvode obavezu svakodnevnog konzumiranja barem nekoliko jezgrastih plodova ovih proizvoda. Oraasti plodovi su jako zdravi i zato se nameu kao svakodnevna obaveza u ishrani. Voar nudi sljedeu liniju oraastih proizvoda: ljenjaci, pistacije, bademi, sjemenke od bundeve, orahova jezgra, leblebije, bademi i kikiriki. Marketinka podrka: na prodajnom mjestu Logistike informacije: TP 30/1; KP 100g Okvirna MP cijena: n/a Proizvoa: Voar d.o.o. Brko Distributer za BiH: vlastita distributivna mrea Tel.: 049/512-415 Fax: 049/513-261 Web site: www.vocar.ba e-mail: vocar@bih.net.ba

Cremore
Novo u asortimanu proizvoaa vrhunskih slatkia je linija mlijenih deserta s okusom okolade i vanilije Cremore. Imajui u vidu razliite ukuse svojih konzumenata, Zott je kreirao etiri okusa koja e zadovoljiti svako nepce. Cremore vas nee ostaviti ravnodunim bilo da se radi o ukusnim klasinim okusima kao to su vanilija i okolada, ili da se radi o proizvodima s extra okoladnim okusima (Cremore Double Choc i Cremore Triple Choc) sa slatkim i glatkim okoladnim preljevom kombiniranim s vrhunskim okoladnim pudingom i okoladnom kremom. Marketinka podrka: prodajna mjesta, degustacije, promocije Pakovanje: - Zott Cremore Vanilija - 150 g (bar code: 4014500505381) - Zott Cremore Choc - 150 g (bar code: 4014500505367) - Zott Cremore Double Choc - 200 g (bar code: 4014500505688) - Zott Cremore Triple Choc - 150 g (bar code: 40338347) Proizvoa: Zott GmbH & Co. KG D-86690 Mertingen, Njemaka Uvoznik i distributer za BiH: Union Foods d.o.o., Gospodarska zona, Tromea b.b., 88260 itluk Tel.: +387/36/650-980 Fax: +387/36/650-920 Web site: www.union-foods.com e-mail: info@union-foods.com

NESCAF dolce Gusto Vanilla Latte Macchiato

Kada elite uivati u savrenoj kombinaciji mlijeka, aromatine vanilije i espressa, vrijeme je za NDG Latte Macchiato Vanilla. Pored ukusa jake kafe tu je njena nota vanilije koja e umiriti vaa osjetila. Pakovanje sadri osam kapsula espresso kafe sa ukusnom i bogatom krem pjenom i osam kapsula mlijeka. NDG Latte Macchiato Vanilla je idealna poslastica za veer sa prijateljima. Novi okus na tritu, koji u potpunosti prati elje potroaa. Logistiki podaci: Bar code: 7613032870676 Broj komada na paleti: 378 Broj komada u kartonu: 3 VPC: 8,5 KM Distributer: MCI d.o.o. iroki Brijeg e-mail: info@ba.nestle.com Besplatni potroaki telefon: 080020242 Web site: www.facebook.com/NescafeBiH

Polly-Flex spuva HydroPlus 1/1

Inovativna HydroPlus spuva bolje sakuplja estice prljavtine, lake brie sve povrine i ne ostavlja tragove. Vie snage za temeljito ienje + velika mo upijanja. Posebno snaan abraziv brzo i s lakoom uklanja tvrdokorne neistoe, inovativna HydroPlus spuva brie i upija. HydroPlus spuva je 3 puta gua pjena s posebno finim elijama, proizvedena je s ciljem to boljeg upijanja. Dugotrajna je i lako se ispire. Ergonomski oblik spuvice uva nokte i ruke i olakava pranje. Marketinka podrka: Akcije i katalozi Bar kod pojedinanog pakovanja: 3858882683968 Koliina u podpakovanju: 20 kom. Koliina u transportnom pakovanju: 200 kom. Proizvoa: Rekord-tim d.o.o. Uvoznik i distributer: Efekta d.o.o., Kneza Vieslava bb, 88240 Posuje Tel.: +387 33 491 258 Fax: +387 33 491 222 Mob.: +387 63 282 575 e-mail: darko.rimac@dara.ba

dr. Oetker Ciobar okoladna torta

Torta koju e svi zavoljeti! Dr. Oetker Ciobar okoladna torta ima neodoljiv ukus najfinij e tamne okolade i pravih sjemenki kakaoa! Posebno meka i sona, vrlo jednostavna priprema: treba dodati samo 3 jaja i 125 g putera. Logistike informacije: 355 g, 8 komada po kartonu, 75 kartona na paleti.

oktobar 2012 www.instore.ba

69

duoClean krpa za sve kuhinjske povrine

Otra strana posebno je prilagoena za ienje bez grebanja. Uklanja tvrdokornu prljavtinu a ne oteuje povrine, pa ak i one vrlo osjetljive kao to je staklo-keramika. Lako se ispire i dugotrajna je. Mikrovlakna briu i poliraju. Ekoloki iste i odmauju bez koritenja deterdenata, samo sa toplom vodom. Mikrovlakna osiguravaju veliku mo upijanja, savren rezultat ienja i utedu vremena. Koritenjem mikrovlakana profesionalci u ienju postiu utedu u vremenu od 20%. Spuva unutar krpe upija, unapreuje koritenje i dodatno tedi vrijeme. Marketinka podrka: Akcije i katalozi Bar kod pojedinanog pakovanja: 3858882683913 Koliina u podpakovanju: 10 kom. Koliina u transportnom pakovanju: 40 kom. Proizvoa: Rekord-tim d.o.o. Uvoznik i distributer: Efekta d.o.o., Kneza Vieslava bb, 88240 Posuje Tel.: +387 33 491 258 Fax: +387 33 491 222 Mob.: +387 63 282 575 e-mail: darko.rimac@dara.ba

dr. Oetker Boine mjeavine

Boini keksi Dr. Oetker Boini keksi jo su jedna omiljena i svima dobro poznata praznina poslastica. Priprema ovih kolaia je brza i jednostavna, a uspjeh je uvijek garantovan. Na pakovanju je navedeno pet recepata za pripremu keksia! Vanilin kifle Dr. Oetker Vanilin kiflice obogaene su posebnom prirodnom aromom vanilije, a pakovanje sadri i eer za posipavanje. Iz jedne mjeavine mogue je napraviti ak 125 Vanilin kifla! Medenjaci Dr. Oetker Medenjaci obogaeni su najukusnijom mjeavinom pomno izabranih zaina, a pakovanje sadri i eer za ukraavanje. Iz jedne mjeavine mogue je napraviti 50 medenjaka! Kokos poljupci Dr. Oetker Kokos poljupci pripremaju se brzo i jednostavno i odueviti e sve ljubitelje kokosa. Iz jedne mjeavine mogue je napraviti 40 poljubaca. Posebnu aromu daruje im najukusniji kokos. Logistiki podaci: Vanilin kifle 370 g; Medenjaci 450 g; Kokos poljupci 350 g; Boini keksi 500 g; 8 komada po kartonu, 75 kartona na paleti.

70

oktobar 2012 www.instore.ba

KADA BISMO U TRI RIJEI MORALI DA ISPRIAMO PRIU O UVENOM FRANCUSKOM BRENDU BIC, REKLI BISMO: KVALITET, BEZBJEDNOST, JEDNOSTAVNOST. OD KADA JE MARCEL BIC 1945. GODINE U FRANCUSKOJ LANSIRAO SASVIM NOV I JEDINSTVEN PROIZVOD BIC HEMIJSKU OLOVKU, NAJKVALITETNIJU I NAJIZDRLJIVIJU HEMIJSKU OLOVKU U ISTORIJI PISANJA, PO PRIVLANOJ BIC CIJENI, BIC NIJE PREKIDAO DA IVI SVOJU MISIJU...

BIC RAZUMIJE SVE TVOJE POTREBE

SVAKI BIC PROIZVOD KOJI VAM SE NAE U RUCI, BILO DA JE U PITANJU BRIJA, UPALJA ILI OLOVKA, TJ. BOJICA, OSMILJEN JE SA IDEJOM DA VA IVOT UINI JEDNOSTAVNIJIM I EFIKASNIJIM. OSIM TOGA, BA SVE TO NOSI IME BIC OD POETKA DO KRAJA UPOTREBE SLUI POTROAU JEDNAKIM KVALITETOM. BIC UPALJA IMA SNAGE ZA AK 3.000 BEZBJEDNIH PLAMENOVA, A BIC BRIJA GARANTUJE BAR 10 JEDNAKO MONIH BRIJANJA

oktobar 2012 www.instore.ba

71

BIC ZNAI - KVALITET, BEZBJEDNOST, JEDNOSTAVNOST

Pria o uvenom francuskom brendu BIC je pria o tri univerzalne vrijednosti koje proizvod mora da ima da bismo ga svakodnevno koristili
40 GODINA SIGURNOG BIC PLAMENA
Sljedee godine BIC upalja slavi svoj 40. roendan. Od 1973., kada je BIC tritu predstavio prvi ozbiljan i apsolutno bezbjedan upalja, BIC je vodei brend u industriji upaljaa.

BIC BRIJA IZBOR ZADOVOLJNOG MUKARCA

Ako pitate mukarce koja im je prva asocijacija na BIC, jednoglasno e rei jutarnje brijanje! Pravi mukarci tradicionalno cjene univerzalne i trajne vrijednosti i prepoznaju ih u irokoj paleti BIC proizvoda za brijanje. Od 1975. godine, kada su prvi BIC brijai zakoraili u muke kozmetike torbice, BIC konstantno oslukuje potrebe svojih potroaa, unapreujui svoje proizvode. Danas se u svijetu svakog dana proda 10 miliona BIC brijaa. Razlog je jasan: BIC potuje principe! Prije svega, princip kvaliteta: svaki BIC brija, bez obzira na broj i vrstu otrica, u procesu proizvodnje proe kroz 12 sloenih proizvodnih etapa i 23 provjere kvaliteta! BIC tim za razvoj proizvoda zna da mukarac od svog brijaa zahtijeva udobnost, preciznost, ekasnost, suptilan odnos prema mukoj koi i komfornu cijenu, pa na ovim principima ve skoro etiri decenije gradi imid sigurnog partnera.

Bezbjednost je prioritet
Da li ste znali da svakoga dana BIC u 160 zemalja svijeta proda ak 5 miliona upaljaa? Ako bismo se detaljnije pozabavili ovom matematikom, to bi znailo da je BIC do danas prodao itavih 15 biliona primjeraka! BIC potroaima nudi visokokvalitetne upaljae, sa sjajnim performansama i privlaim dizajnom. Svi BIC standardni i elektronski upaljai napravljeni su od laganih, ali nevjerovatno otpornih materijala. Prije nego to su stigli do vaeg depa, proli su, vjerovali ili ne, preko 50 raznovrsnih individualnih automatskih testova kvaliteta. O njihovoj bezbjednosti svjedoi meunarodni standard kvaliteta ISO 9994. I jo neto: Da li ste znali da je BIC jedini upalja koji na teritoriji SAD i Kanade moete unijeti u avion u svom runom prtljagu? Svakom pojedinanom tritu, ba kao i svakom ovjeku, BIC posveuje maksimalnu panju ak i kroz dizajn svojih proizvoda. BIC upaljai odlino lee u ruci, a svaki od njih je umetnika pria za sebe.

Savrena tehnologija za savren osjeaj brijanja

Premium range BIC brijai sa tri i etiri otrice predstavljaju posljednju rije mone tehnologije. Fleksibilne otrice, koje se pomijeraju nezavisno jedna od druge, omoguavaju optimalan kontakt brijaa sa koom. Savreno prate konture lice, tako da je rije iritacija za BIC apsolutno nepoznata. Pored toga, svaki od ovih BIC brijaa garantuje bar 10 brijanja jednako otrih, preciznih i njenih, od prvog do posljednjeg puta. Zato je BIC brija izbor svakog zadovoljnog mukarca!

CONFORM EN 13869
Conform

ISO 9994

72

oktobar 2012 www.instore.rs www.instore.ba

posjetili smo... svet u brojkama

SARAjEVO HALAL FORuM

Forum u potpunosti opravdao oekivanja

Halal industrija u BiH i regiji je u posljednje vrijeme doivjela znaajnu ekspanziju. u proteklih nekoliko godina je preko 100 certificiranih kompanija koje u svojoj ponudi imaju halal proizvode i usluge. iroka je paleta proizvoda te se iskazala potreba za intenziviranjem aktivnosti u sektoru usluga, neprehrambenih proizvoda i sagledavanja uea i pozicije halala u industriji. upravo radi ovih razloga je doneena odluka da se krajem septembra organizuje Sarajevo Halal Forum (SAHAF) na kojem su bili prezentovani dosadanji rezultati, te predstavljeni svjetski trendovi u Halal industriji.

Pripremio: Mario trojer

rema rijeima direktora Agencije za certificiranje halal kvalitete Amira Sakia, ciljevi koje su organizatori postavili su u velikoj mjeri i ostvareni. Dobar odaziv predavaa, panja javnosti, institucija i medija bilo je na zadovoljavajuem nivou. Ukupni rezultati Foruma potvrdili su nau procjenu da je Halal industrija u regiji narasla toliko da ima dovoljno interesovanja, potrebe i kapaciteta za samostalno predstavljanje, rijei su Amira Sakia koji dodaje da ovo nije prvi put da Agencija za certificiranje Halal kvalitete organizuje Forum na temu Halal certificiranja. Prije Sarajevo Halal Foruma bili su World Halal Forum - Industry Dialogue 2007. godine, Okrugli sto Halal Food Processing 2009. godine, Konferencija o Halal Turizmu 2011. godine, te niz prezentacija na drugim konferencijama i okruglim stolovima u BiH i regiji. Ovogodinji Forum se od prethodnih razlikuje po tome to je ovo prvi skup koji je Agencija samostalno organizovala. Ovo pokazuje da je Agencija za certificiranje izrasla u respektabilnu instituciju koja samostalno moe organizovati velike projekte. Dolazak predstavnika vodeih meunarodnih Halal institucija i predstavnika privrednih institucija iz pojedinih zemalja na SAHAF jasno potvruje ovu tezu. U organizaciji SAHAF-a su, pored Agencije za certificiranje Halal kvalitete, uestvovala consulting agencija GHB Invest te Centar Skenderija. Uz Forum, planirano je i odravanje Sajma koji je, ipak odgoen na proljee. Na njemu su se trebali predstaviti mnogobrojne kompanije iz zemlje i svijeta koji u svom poslovanju potuju Halal standarde. Edin Smaji, direktor GHB Investa nam je otkrio razloge odgaanja SAHAF Sajma. Odluku o odgaanju je donio Organizacioni odbor SAHAF-a, nakon to je paljivo razmotrio kompletnu situaciju. Sajam je odgoen zbog kratkog vremenskog roka za organizaciju i nedovoljnog broja prijavljenih kompanija i otkazivanja vodeih inostranih distributera. eljeli smo da ispunimo norme i kriterije koje smo postavili prilikom planiranja samog Sajma, donijeli smo odluku o odgaanju za proljee. Medijska popraenost SAHAF-a je pokazala veliko zanimanje za ovu temu. Potrebno je istai da su organizatori posvetili veliku panju brendingu cijele manifestacije tako da se ova aktivnost uveliko isplatila i donijela SAHAF-u veliku medijsku panju. Cilj organizatora je da SAHAF postane tradicionalno mjesto razmjene iskustva i upoznavanje sa novim tehnologijama na podruju Halal industrije. SAHAF je prvenstveno zamiljen kao godinja manifestacija. Nevjerovatni razvoj Halal industrije je realnost i svojevrsni trend u svijetu. Naravno da u vremenu recesije ovu poslovnu ansu prepoznaju i nai privrednici u regiji, te se prilagoavaju i rado prihvaaju principe i uslove halal industrije. Stoga, SAHAF je zamiljen da kao manifestacija promovira razvoj Halal industrije, halal koncepta i lifestylea, te da se zajedno sa razvojem Halal industrije na ovim krajevima, pozicionira kao najrelevantnija manifestacija u ovoj oblasti, istakao je Edin Smaji. Svijest graana u vezi Halal kvalitete je u stalnom porastu. U prvim godinama, po osnivanju Agencije, najvie se rauna vodilo o halal statusu mesa, mesnih preraevina i masnoa animalnog porijekla. Stanje je danas umnogome drugaije. Sve zamrenija receptura mnogobrojnih proizvoda dovodi do potrebe za preispitivanjem halal statusa mnogobrojnih proizvoda.

oktobar 2012 www.instore.ba www.instore.rs

73

Iako veina anketiranih u svom poslovanju ne koristi Halal standarde, zajednika ocjena svih anketiranih je da je neophodna to vea edukacija i promocija Halal certifikacije kako bi poslovni ljudi bili to bolje upoznati sa samim procesom dobijanja Halal certifikata. Upravo edukacija na ovu temu predstavlja kljunu aktivnost koja krajnjem potroau daju kompletan uvid ta on koristi u svom svakodnevnom ivotu. Postoji mnogo razliitih programa edukacije, preko zaposlenika u industriji, obinih konzumenata, uenika pa sve do profesora. U skladu sa novim informacijama, ovi programi se dopunjuju i unapreuju, ime sadraj edukacije uveliko dobija na kvaliteti. Ono s im se nai sagovornici slau je injenica da se odnos prema Halalu, svijest o njegovoj vanosti, prednostima i koristima primjene preporuka i zahtjeva Halal standarda konstantno popravlja.
Edin Smaji, SAHAF

Recepture i postupci sve sloeniji, u proizvodnji se koristi vei broj sastojaka, razliitih aditiva, aroma i drugih sastojaka. Pri tome se koriste brojne, ponekad i nevjerovatne kombinacije. Zahtjev halala je da se mora izvriti provjera svakog pojedinanog sastojka koji dolazi u dodir ili ulazi u sastav proizvoda. Halal proizvod moe biti samo onaj u ijem sastavu nema niega ni u najmanjoj koliini to je haram, zabranjeno za konzumiranje, istie Amir Saki te dodaje da Agencija u sklopu svojih mogunosti, vri paralelno informiranje proizvoaa i konzumenata. Od proizvoaa se zahtijeva da u proizvodnji ne koriste takve sastojke, a konzumenti se pozivaju da obrate panju na deklaraciju proizvoda i ne kupuju proizvode koje sadre nehalal sastojke. Agencija GMS je provela istraivanje meu kompanijama gdje je istraivala koliko je implementiran proces Halal standardizacije u naoj zemlji. Velika veina anektiranih je upoznata sa Halal standardima. Skoro 92 posto anketiranih je upoznato sa konceptom halal poslovanja. Meutim, jo uvijek je prva asocijacija na Halal standarde prehrambena industrija, izjavila je Amra Haimbegovi, direktorica agencije GMS, koja je bila jedan od izlagaa na Forumu, te je jo dodala da su najea oekivanja od kompanija koja provode Halal standarde socijalna i poslovna odgovornost. Pored toga, jo uvijek vlada skeptino miljenje prema Halal standardima radi potencijalnih malverzacija u samom procesu te nedostatku adekvatnog nadzora.

Kvalitetan rad Amira Sakia i njegovih saradnika se ogleda u tome da ukupni rezultati dosadanjeg rada Agencije za certificiranje Halal kvalitete jasno pokazuju da BiH ima najbolje ureen Halal sistem u Europi i meu najboljima u svijetu, a Agencija predstavlja centralnu regionalnu Halal instituciju. U posljednje dvije godine, brojne institucije iz Europe od Norveke

Amir Saki, direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete

do Grke, te Tunisa, Egipta, Kine i drugih, obraali su se Agenciji sa zahtjevom da pomogne u rjeavanju pojedinih pitanja koja koe razvoj halala, a kod nas normalno funkcioniu, s ponosom istie direktor Agencije. Uprkos konstantnom rastu Halal standarda u naoj zemlji, jo je mnogo aktivnosti na ovom polju koje nai sagovornici planiraju da izmijene u korist Halal kvalitete. Prvenstveno se to odnosi na oblasti ugostiteljstva i turizma, sektor usluga i neprehrambenih proizvoda, farmacije i kozmetike. Takoer, planiraju dva kapitalna projekta za koja su neophodni posebni programi i edukacija. U pitanju su poduzetnitvo u Halal industriji te podruje nauno-istraivakog rada. Oba projekta zahtijevaju veliki angaman, znaajne resurse te ukljuenje velikog broja pojedinaca, naunih i obrazovnih ustanova, te institucionalnu potporu. Ovo ne predstavlja konanu listu naih planova. Mi smo uvjereni da halal donosi brojne koristi konzumentima, korisnicima, industriji, privredi i drutvu u cjelini. Naa je obaveza da te prednosti pravilno artikuliemo i predstavimo javnosti i onima kojih se to tie, ili bolje onima koji to hoe da uju i razumiju. Takoer, otvoreni smo za prijedloge i razliite inicijative koje imaju za cilj unaprjeenje Halal industrije, zavrio je Amir Saki.

74

oktobar 2012 www.instore.ba

e-trgovina
KuPOVINA ROBE I uSLuGA PREKO INtERNEtA u REGIjI

Sve vie online kupaca

u prolom broju, govorili smo o internet i mobilnim aplikacijama u poslovanju, kao i o penetraciji interneta u Bosni i Hercegovini. u ovom izdanju dajemo pregled situacije kod naih komija, kada je u pitanju koritenje raunara i kupovina preko interneta.
Priredila: una Milievi

Hrvatska
Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj, u 2011., 17 posto osoba je kupovalo robu i usluge preko interneta, to predstavlja porast od tri posto u odnosu na 2010. Takoer, podaci pokazuju da se biljei rast osoba koje posjeduju raunare u domainstvima od tri posto a za toliko je poraslo posjedovanje prikljuka za internet u domainstvima. Istraivanje pokazuje da pojedinci najee upotrebljavaju internet za prikupljanje informacija o proizvodima i uslugama (74%), traenje informacija o zdravlju (61%), itanje dnevnih novosti i asopisa (76%), trening i edukaciju (54%), a vrijeme provode i na socijalnim mreama (55%). Sinia Cvjetkovi, direktor i vlasnik kompanije Mojatrgovina.net, kae da se u Hrvatskoj jo uvijek preko interneta najvie kupuju elektrini aparati i raunari. To je upravo iz razloga to takvih online trgovina ima najvie. Jo uvijek on-line veleprodaja nosi znaajan dio prometa cjelokupne online kupovine, ali dolaskom krize i preorijentacijom velikih distributera i trgovakih lanaca na poslovanje s krajnjim kupcem, online maloprodaja je prestigla, do sada dominantnu, veleprodaju, smatra Cvjetkovi i otkriva kakvi se trendovi oekuju u budunosti: Mislim da procvat online kupovine u Hrvatskoj, u punom smislu nije jo ni poeo. To oekujemo tek izlaskom iz krize i stabilizacijom finansijske situacije u drutvu. Sama kriza je, takoer, imala i veliki pozitivni efekat na internet trgovinu. Trgovci su se, do sada, internet trgovinom bavili minimalno, dok su se jedan za drugim otvarali trgovaki lanci i kada su se tamo ostvarivali veliki prometi. Kada je to polako prestajalo, trgovci su se sve vie otvarali novom prodajnom kanalu internetu. Takav se trend i danas nastavlja. Kupci, s druge strane, danas doivljavaju internet kupovinu kao dobar izvor povoljnih cijena i popusta. ak i kada ne planiraju da kupe proizvod preko internea, kupci jednostavno koriste taj kanal za pronalazak proizvoda i uporeivanje cijena, kako bi se pripremili za kupovinu u fizikom svijetu.

Slovenija
Prema podacima istraivanja Statistikog ureda Republike Slovenije (SURS) o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija, u tekuoj 2012. godini kupovinu preko interneta je obavilo 39 posto osoba u starosti od 10 do 74 godina (isti udio kao 2011). To je pet posto vie nego 2010., 10 posto vie u poreenju sa 2009. i ak 17 posto vie nego 2008. U prvom kvartalu 2012., preko interneta je naruilo ili kupilo robu ili koristilo usluge 22 posto ispitanika. Osobe, koje su u posljednjih 12 mjeseci kupovale preko interneta (33%), najee su naruivale ili kupovale odjeu i sportsku opremu, turistike aranmane, razliite proizvode za domainstvo, ulaznice za priredbe, knjige, revije, asopise i kompjutersku-mainsku opremu. Iako u Sloveniji internet kupovina raste, broj osoba koje su u posljednjih 12 mjeseci obavile kupovinu preko neta, jo uvijek je ispod prosjeka lanica EU. Jedan od najee navedenih razloga je nepovjerenje u bezbjednost novanih transakcija na netu. Prosjek e-kupovine u EU je za 2011. iznosio 58 posto. Najvei udio je zabiljeen u Velikoj Britaniji (82%), Norvekoj (78%) i Danskoj (77%). Najmanji udio je izmjeren u Litvaniji (25%), Bugarskoj (13%) i Rumuniji (13%). U pogledu upotrebe raunara, Slovenija je oko EU prosjeka (70% korisnika interneta u 2010), a u veoj mjeri odstupa kada su u pitanju penzioneri i nezaposleni koji koriste raunare (Slovenija 24%, EU 40%). Inae, detaljnija analiza pokazuje da je razvijenost specifinih e-kompetencija u Sloveniji iznad prosjeka EU u skoro svim segmentima sa izuzetkom starijih od 55 godina.

oktobar 2012 www.instore.ba

75

Makedonija je zaostajala na ovom planu iz vie razloga: dugogodinja mala internet penetracija, nedostatak i nekoritenje platnih kartica, nedovoljan izbor online trgovina, veliki broj stranih internet prodavnica nisu dozvoljavale narudbine iz Makedonija. Takoer, kao jedan od glavnih razloga za ovo su bile i banke koje su previsokim provizijama destimulisale otvaranje online prodavnice. Znaajniji razvoj internet trgovine u Makedoniju se biljei u 2011. U decembru 2011., ukupan iznos koji je plaen preko kartica bio je 1.450.340 denari (Narodna banka Republike Makedonije). Od ukupnog obrta u zemlji u 2010., samo je osam do 10 posto napravljeno platnim karticama. Od ovih osam posto samo jedan posto se odnosi na online kupovinu, dok se ostalih sedam posto odnosi na POS terminale (USAID). Pojava sajtova za grupnu kupovinu dovela je do prave revolucije na ovom polju. Broj online transakcija se uveao za vie od 1.200 posto u 2011. u poreenju sa 2010. U ovom trenutku postoji osam sajtova za grupnu kupovinu. Od ukupnog broja realizovanih transakcija u 2011., oko 33 posto je obavljeno preko ovih sajtova. Casys je internacionalni procesing sistem, koji u Makedoniji postoji od 2002. i preko kojeg se procesiraju skoro sve online transakcije. Imajui u vidu da najvei dio trgovaca, kao i najvei dio online trgovina, procesiraju transakcije preko Casysa, ovaj sistem smo uzeli kao relevantan izvor za analizu online stanja. U 2010., preko cPay Payment Portala obavljeno je ukupno 11.000 online transakcija, od kojih je njih 7.000 bilo uspjeno. U 2011., ovaj broj se popeo na 97.177 transakcije, pri emu je 85.017 uspjenih.
Nina Angelovska, suvlasnik Vebspot d.o.o., www.grouper.mk

Makedonija

Srbija
Da bi mogli da ocijenimo u kojoj je fazi razvoja nae okruenje najbolje bi bilo da pogledamo podatke koji govore o takozvanoj penetraciji interneta i osvrnemo se na najposjeenije web lokacije. U Srbiji je pentracija interneta zabiljeila nagli rast u 2008. i 2009. godini kada se poveavala za 8-10 posto stanovnitva koje je u tim godinama poinjalo da ga koristi. Ovo je posljedica uvoenja kvalitetnih (kabl i ADSL) konekcija, ali i ekspanzije kredita za kupovinu raunara i opreme. Od 2010. do danas prirast je po 3-4 posto stanovnika koji postaju korisnici i penetracija interneta je sada, prema podacima Republikog zavoda za statistiku, neto ispod 50 posto dok ga oko 2.100.000 graana koristi svakog ili gotovo svakog dana. Prema istim podacima mobilni telefon ima vie od 83 posto domainstava, a vie od 55 posto domainstava posjeduje raunar. Zanimljiv je podatak da je vie od 600.000 graana elektronski naruivalo robu ili usluge u proteklih godinu dana. Najpopularniji su web sajtovi dnevnih novina, a na drutvenoj mrei Facebook ima oko 2.500.000 realnih profila ija je odrednica porijekla Srbija. Miloje Sekuli, internet konsultant, www.internetagencija.rs

76

oktobar 2012 www.instore.ba

vjerovali ili ne
Nestl trai alternativu za so
koliina soli u Nestl proizvodima, a da se pritom sauva ukus na koji su potroai navikli. Kompanija Nestl najavila je poetak saradnje sa renomiranom amerikom kompanijom Chromocell Corporation, koja se bavi prouavanjem bioloke nauke, a sve u cilju da se iz upotrebe izbaci nepotrebna koliina vjetake soli i drugi pojaivai ukusa, te pobolja kvalitet proizvoda. Chromocell posjeduje tehnologiju koja omoguuje dubinsko pretraivanje biblioteka sastojaka kako bi pronali one koji pruaju zadovoljstvo ukusa slino ili jednako onome koje prua so. Vjeruje se da e ova tehnika omoguiti da se jo brim putem smanji Nestl je uloio 15 miliona amerikih dolara u istraivanje kao dio svog globalnog plana da pobolja nutritivni sastav svojih proizvoda, kako bi potroai irom svijeta uivali u boljem kvalitetu proizvoda sa istim ukusom, navedeno je u saoptenju. Tokom proteklih deset godina, kompanija Nestl je uklonila vie od 12.000 tona soli iz svojih prehrambenih proizvoda na globalnom nivou. Saradnja sa kompanijom Chromocell unaprijedit e platformu ishrane zdravlja i zdravog ivota kompanije Nestl i omoguiti da se dodatno pobolja nutritivan profil proizvoda, poruili su iz kompanije.

Muzej sladoleda
Prvi svjetski muzej kulture uivanja u sladoledu i tehnologije proizvodnje ove poslastice otvorio je svoja vrata u mjestu Anzola dell'Emilia u blizini Bolonje. Muzej, koji je izgradila kompanija Carpigiani, proizvoa aparata za sladoled, pokazuje istoriju sladoleda od snjenih slatkia antikog doba, preko erbeta od leda i soli koje su razvili Kinezi, do tehnologija 20. vijeka. Muzej uva priu o Cosimu Ruggieriju, alhemiaru na dvoru Medici koji je napravio sladoled koji je Catherine de' Medici odnijela u Pariz u prvoj polovini 16. vijeka kako bi zadivila Francuze. Posjetioci muzeja imat e priliku da vide i prvi pisani recept za shrb, eerni sirup na arapskom, studiju De Sorbetti, o ljekovitim svojstvima sladoleda, koju je napisao napuljski doktor Filippo Baldini, kao i 20 starih aparata za proizvodnju sladoleda, meu kojima je prvi automatski aparat Cattabriga iz 1931. Iako sladoled svoje daleke korijene ima u Mesopotamiji, Italijani su u 16. vijeku u Firenci razvili kremastiju verziju u kojoj danas uivamo. Prvi sladoled javnosti je 1686. godine prodao Francesco Procopio Cuto.

Naziv Mozart, sinonim za austrijske poslastice, nije zakonom zatien i niko ne moe polagati ekskluzivno pravo na njega, objavila je austrijska radio-televizija pozivajui se na strunjake za trini monopol. Naime, svi proizvodi od marcipana i okolade mogu se u Austriji slobodno prodavati pod imenom Mozart. Proizvoa

zovem se Mozart

poslastica iz Salzburga zatraio je 2007. od nadlenih vlasti da, uz dotadanje proizvode, pod tim nazivom zatiti ime i za liker. Zahtjev za zatitu likera Mozart odbijen je ove godine, uz obrazloenje da ljudi marku Mozart vezuju za odreeni ukus, a ne proizvod, pa da se iz tog razloga ne moe zakonom zatititi.

Obama ili Romney kolai?

U Americi je sve u znaku predsjednike kampanje. Prognoze o pobjedniku vrua su tema, pa je jedna tamonja pekara osmislila svojevrsnu kladioniarsku aktivnost. Naime, ova pekara prodaje dvije vrste kolaia jedna predstavlja Baracka Obamu, a druga njegovog protivkandidata Mitta Romneya. Kolaii, koji kotaju dva dolara i 25 centi, u prodaji e biti sve do predsjednikih izbora. Prije etiri godine ova pekara odrala je slino takmienje, a

pobijedio je Barack Obama sa velikom razlikom.

oktobar 2012 www.instore.ba

77

U Rimu je stupila na snagu odluka po kojoj e osobe koje konzumiraju hranu i pie u istorijskom jezgru grada morati da plate kaznu do ak 500 eura. (italijanska tampa)

Kafi prodaje samo vodu

U Njujorku je nedavno otvoren prvi kafi koji u svojoj ponudi ima iskljuivo vodu sa esme i to po cijeni od jednog dolara po ai. Suvlasnik Adam Ruhf kae da je njihova voda zdravija i istija od obine zato to nema nikakvih hemijskih i mineralnih sastojaka. Kvalitet se, prema rijeima suvlasnika, postie savremenim sistemom preiivanja koji imaju u objektu. Proces filtriranja ima ak sedam faza, ukljuujui i UV i ozonsku terapiju, objasnio je Ruhf. Oni koji

Mcdonalds otvara vegetarijanski restoran

Ameriki lanac brze hrane, poznat po svojim hamburgerima, najavio je da e idue godine u Indiji otvoriti prvi vegeterijanski restoran. Jedan od najveih lanaca restorana brze hrane u svijetu menije i ponudu kreira prema lokalnoj potranji. Najvei dio populacije u Indiji ine hindusi koji ne konzumiraju kravlje meso i muslimani koji ne jedu svinjetinu, a vegetarijanski reim ishrane praktikuje veliki broj ljudi. Prvi vegeterijanski MacDonalds e svoja vrata posjetiocima otvorio je sredinom ljeta u blizini Zlatnog hrama u svetom sikskom gradu Amritsar na sjeveru Indije, a nakon toga jo nekoliko takvih restorana na sjeverozapadu Indije, u blizini svete peine Vaishno Devi.

ele dodatni kvalitet, u Molecule Water Caf-u uz vodu mogu poruiti i iroku lepezu dodataka kao to su vitamini, minerali i elektroliti. Svaki od dodataka takoer kota jedan dolar. Kupci su, ako je vjerovati preduzimljivom vlasniku, prezadovoljni.

Lizalica od absinta i svete vodice

predstavlja 1858. godinu, kada je katolika crkva izvor u Lourdu proglasila svetim, nakon to je etrnaestogodinja djevojica, po predanju, imala viziju Djevice Marije dok je pila vodu sa tog izvora. Absint je zbog svoje jaine zabranjen u Engleskoj u viktorijanskom dobu, a zabrana je ukinuta tek 1998. godine. Matt O'Connor, sladoledija koji je napravio lizalicu, postao je poznat prole godine kada je poeo da prodaje sladolede napravljene od ljudskog mlijeka.

FOtO VESt
Desetine hiljada plastinih flaa iskoriteni su za pravljenje raznih skulptura u jednom parku u Meksiku. Graani su imali priliku da vide Taj Mahal za koji je upotrebljeno 11.800 flaa, Sfingu iz Gize (4.000 flaa), kao i dinosauruse Velociraptore (2.800 flaa), Triceratopsa (2.900) i Apatosaura (6.600 flaa). Organizatori kau kako je ovo samo jedan od naina da se podigne svijest o zagaenosti planete Zemlje, a posebno o gomilanju plastinog otpada.

Napravljena u obliku pitolja, Vice Lolly se sastoji od jedne etvrtine 80% alkohola absinta i svete vodice iz Lourda u Francuskoj. Zelena lizalica se moe kupiti samo u Londonu, a kota 18,58 funti po komadu. Cijena simbolino

Plavi i zeleni med

Pelari na sjeveroistoku Francuske bili su zateeni kada su u svojim konicama ugledali med plaviaste i zelene boje. Neobina pojava pripisuje se fabrici biogoriva u okolini mjesta Ribeauville, koja prerauje ostatke eera iz proizvodnje slatkia. Pretpostavlja se da su pele jele eer od okoladica M & M's. Pelari se ale da nee moi da prodaju ovakav med, a kompanija Agrivalor, koja prerauje otpad iz fabrike okolade Mars, a u ijim otpacima su pele nale eer, saoptila je da e preduzeti sve neophodne mjere da se slina situacija ne ponovi.

78

oktobar 2012 www.instore.ba

svijet u brojkama
tRItE duHANA zA MOtANjE (RYO) VRIjEdILO jE OKO 16,9 MILIjARdI dOLARA u 2011. GOdINI

Novo doba duhana

Kljuna prednost RYO proizvoda nad cigaretama je ta to su komadu. RYO duhan ima cjenovnu prednost na dominantnim, naroito u zapadnoj Europi, gdje se ostvaruje oko 75 posto prodaje
Izvor: Euromonitor, www.euromonitor.com

oni jeftiniji - po razvijenim tritima, RYO duhana.

Trite RYO (Roll Your Own) duhana vrijedilo je oko 16,9 milijardi dolara u 2011. godini, to ga ini izuzetno znaajnim, iako po vrijednosti ini svega 2,4 posto ukupne zarade duhanskih proizvoda. Rast vrijednosti RYO proizvoda u periodu 2006-2011., bio je meu

najniima u kategoriji duhanskih proizvoda. Meutim, to nije cijela pria: da duhan za lulu nije ostvario uspjeh, koji duguje poveanoj potranji zbog nie cijene u RYO kategoriji, rast volumena prodaje duhana za motanje bio bi vei.

trite duhanskih proizvoda 2006 - 2011

Duhan bez dodataka Duhan za vakanje Duhan za lulu RYO duhan Cigare Cigarete 0 10 20 30 % rast volumena u dolarima 40 50

udjeli po vrijednosti na tritu duhanskih proizvoda 2011 (%)

Cigarete Cigare RYO duhan Duhan za lulu Duhan za vakanje

Regionalno trite
Zapadna Europa ini tri etvrtine RYO trita po obimu i vrijednosti - znaajna regionalna dominacija zasnovana je na visokim cijenama cigareta i tradiciji potronje RYO proizvoda u nekim zemljama. Klju za rast ove kategorije bila je regija Istone Europe, a u isto vrijeme zabiljeen je otar pad prometa u Sjevernoj Americi. U oba sluaja, ovo je posljedica promjena u kupovnim navikama potroaa (zamjensko koritenje duhana za lulu kod RYO korisnika), to se vidi u razlici izmeu trita RYO duhana i obinog (ukljuujui duhan za lule i fino isjeckan duhan).

trendovi na tritima duhana i RYO proizvoda 2006-2011

Australazija (duhan) Australazija (RYO) Zapadna Europa (duhan) Zapadna Europa (RYO) Sjeverna Amerika (duhan) Sjeverna Amerika (RYO) Istona Europa (duhan) Istona Europa (RYO) -50 -25 -0 25 50 75 100

oktobar 2012 www.instore.ba

79

EU razmatra zabranu prodaje elektronskih cigareta, ukoliko ovi proizvodi nisu odobreni kao medicinsko sredstvo. (Tobacco Jourlan International)

Cjenovna prednost RYO duhana: da li ona zaista postoji?

Kljuna prednost RYO proizvoda nad cigaretama je ta to su oni jeftiniji - po komadu. Meutim, ekvivalentna prosjena cijena po pakovanju od 20 komada RYO proizvoda, ustvari je via nego cijena cigareta. Ona iznosi, u prosjeku 3,6 dolara, u poreenju sa prosjenom cijenom cigareta u 2011. godini od 2,2 dolara. Razlog tome je injenica da se oko etiri triliona jeftinijih cigareta konzumira na tritima u razvoju, to rezultira padom prosjene cijene. Ipak, RYO duhan ima cjenovnu prednost na dominantnim, razvijenim tritima. U Zapadnoj Europi, gdje se ostvaruje oko 75 posto prodaje RYO duhana, cjenovna prednost je oigledna - oko 3,7 dolara po paklici od 20 komada u odnosu na 5,1 dolara koji se izdvaja za cigarete. Meutim, dok na globalnom nivou prosjene cijene cigareta rastu bre od onih za RYO duhan, u Zapadnoj Europi obrnut je sluaj, jer tamonje vlade postepeno izjednaavaju fiskalnu politiku.

trend cijena za paklicu od 20: Cigarete vs. RYO proizvodi 2006-2011

5.5 5.0 4.5 4.0 3.5 3.0 2.5 2.0 1.5 2006 2007 2008 2009 2010 2011 Zapadna Europa (Cigarete) Zapadna Europa (RYO) Svijet (Cigarete) Svijet (RYO)

Marketing i inovacije u RYO kategoriji

Ekonomina cijena

Duhan koji ne izaziva zavisnost

Manja pakovanja

Premium brend

RYO inovacije

Kategorija blia enama Laka priprema

Novo pakovanje Prelaz iz cigareta u RYO brendove

Arome

RYO trita po regijama 2011

14,000 12,000 10,000 milioni $ 8,000 6,000 4,000 2,000 0 Srednji Istok i Afrika Pacifika Azija Juna Amerika Istona Europa Sjeverna Amerika Australazija Zapadna Europa

80

oktobar 2012 www.instore.ba

vox populi

Prodavai
Znate li onaj neugodni osjeaj kada vas prodava ne naputa ni na jedan trenutak? Uete u prodavnicu, pozdravite i on ili ona vas poinju slijediti u stopu. Vi neto uzmete, oni se primaknu dva koraka blie. Vi spustite i krenete dalje, oni malice poprave ono to ste vi upravo spustili. I nastave za vama. S vremena na vrijeme vam se susretnu pogledi, nasmijeite se, oni ostaju hladni kao led. I nastavljaju da hodaju za vama. Ne znam koliko stotina puta mi se ovo dogodilo. Ali znam da u tom sluaju sasvim sigurno nikada nisam nita kuPie: Vedrana Seksan pila. Obino sam se osjeala kao da se oekuje da friider koji upravo gledam strpam u tanu i nestanem s njim u nepoznatom pravcu. Osjeala sam se zapravo kao da ve imam jedan friider u tani, pa po nainu na koji je nosim oni znaju da sam sklona otuivanju glomaznih stvari. Oni znaju da sam tu ne da razgledam, nego da iznesem. I jo sam bezobrazna jer ne vratim tano onako kako je stajalo. Naravno, postoji i ona druga krajnost koju je teko sresti u nekoj prodavnici na zapadu. Na primjer uete u prodavnicu garderobe i pomislite kako se, to nije rijetka pojava, u meuvremenu promijenila djelatnost. Jer vas jo s vrata s nogu obori miris evapa i luka. Ili pite princip je isti, ostalo su nijanse. Koje se jo dugo, dugo osjete u odjei koju ste tu kupili. Takav prodava vas nee ni pogledati. On ili ona su na zasluenoj pauzici i to se njih tie, ako u tani ima mjesta od onog friidera, slobodno zgurajte sve sa polica. Samo njih nemojte nita pitati. Snaite se, pare ostavite na pultu i za sobom zatvorite vrata. I da doite i drugi put. Prodavai-evapojedi uspijevaju samo na ovim prostorima. I to ne samo zato jer je evape teko nai negdje drugo, nego i zato jer svi ostali imaju neto to se zove pauza. I to iskoriste i da obave sve svoje private razgovore. ekati da pitate da li imaju broj 39 i sluati razgovor na mobilni sa uputstvima kako ostaviti momka, uraditi domau zadau ili podgrijati ruak, zapravo lake preivite ako to shvatite kao dva u jedan, pa zapamtite i savjet i saznate da je odgovor na pitanje tc. Kakav prodava zapravo treba da bude? Prije nekog vremena bila mi je godinjica braka. I namjera je bila kupiti slualice za kompjuter sa kojima bi moj mu, pasionirani igra neke online igre, uivao vie nego sa starim, poluslomljenim od estih susreta sa naim mlaim djetetom. I u prodavnici tehnike robe koju stalno reklamiraju naletjela na najljubaznijeg mogueg prodavca. Koji mi je najljubaznije mogue, nakon to sam mu pet puta rekla za ta mi trebaju slualice, prodao potpuno pogrene. Koje nisam mogla zamijeniti. A nisam se mogla ni naljutiti na ovjeka koji me nije slijedio po cijeloj prodavnici, koji nije jeo, nije telefonirao, samo nije imao pojma o stvarima koje prodaje. to je valjda trea vrsta trgovaca. Oni koji su divni, ali vam nanesu vie tete od i jedne prethodne vrste. Jer vas je ljubaznost navela da potroite pare za neto to vam nikada nee trebati. Zato se treba uvati i ljubaznih. I znati tano ta vam treba.

U korpi poznatih
Razgovarao: Mario Trojer

Nermin Bai, rukometa

Najee kupujem sa suprugom

Kao i veliki broj sportista, rukometa Nermin Bai, spada u velike gurmane. Upravo to je osnovni motiv zato ovaj nekadanji reprezentativac nae zemlje voli otii u nabavku namirnica za svoju porodicu. U razgovoru za InStore, Nermin Bai nam govori o svojim kupovnim navikama i cijelom procesu kupovine koji on obavlja. S obzirom da volim dobro jesti, veliki sam gurman, logino je da volim i kupovati ono to mi treba za obrok, s osmijehom nam govori Nermin koji dodaje da kupovinu ide najee skupa sa suprugom po veim trnim centrima. to se tie onih svakodnevnih kupovina, tu se organizujemo pa ko od nas dvoje prije zavri sa svojim obavezama, onda i kupi sve to je neophodno za taj dan. Nabavke hrane i svega ostalog su sedminog karaktera iz zbog rokova trajanja jer stvarno gledamo da nam namirnice ne stoje dugo, napominje Bai. Nerminovo miljenje o malim radnjama je itekako pozitivno. Kako sam istie, oni igraju veoma veliku ulogu. esto mu se zna dogoditi da u nekom trenutku nedostaje neki artikl te veoma brzo u lokalnoj samoposluzi kupi sve to mu je neophodno. Pored svega toga, ponuda u malim samoposlugama u Sarajevu je sasvim zadovoljavajua. Oito je da vlasnici tih malih radnji i granapa veliku panju pridaju kvaliteti ponude u svom objektu. Nabavljaju kvalitetne proizvode, veoma su susretljivi i veoma je mala razlika izmeu ponude u granapu i trnim centrima, istie na sagovornik te napominje kako u granapima preovladavaju proizvodi iz svakodnevne upotrebe dok je u trnim centrima mnogo vea i ira ponuda. Kult malih radnji u Sarajevu je neto to krasi ovaj grad. Na sagovornik posebno napominje ovaj segment trgovine. Svaki kvart u Sarajevu ima nekoliko malih radnji gdje se okuplja raja iz ulice gdje se oni drue i komuniciraju. Ispria se pokoji vic, neka anegdota, nasmije se.... Naalost, danas ljudi imaju sve manje vremena za ona standardna druenja koja su prije bila veoma popularna. Na to uveliko utjee dananji, brzi tempo ivota, gdje se nema puno slobodnog vremena. Upravo tu se pojavljuju trni centri kao neka potreba, smatra nekadanji rukometni reprezentativac nae zemlje. Izaete sa posla, odletite do trnog centra u neku nabavku i odmah idete kui. Granap u ovoj kostelaciji snaga ostaje samo kao alternativa da tu kupi ono to si zaboravio kupiti u trnom centru. Ono to mu smeta u kupovini je najee neljubaznost prodavaa. S tim se najee sretao u trnim centrima dok mu se to nikad nije desilo u malim radnjama. Neljubaznost prodavaa je ono to svakako smeta. esto se susreem sa tim. Moda to proizlazi iz toga to mnogo rade, a premalo su plaeni za svoj rad. Razlozi za tu neljubaznost vjerovatno postoje, ali mi, krajnji kupci ne bismo to smjeli osjetiti kad poemo u kupovinu. Pored toga, smatram da je u trnim centrima premalo igraonica za djecu, ili ih ustvari nema nikako. Jednostavno nemate gdje dijete ostaviti da se igra da biste nesmetano obavili kupovinu, zavrio je svoju priu Nermin Bai.

80

vox populi

81

maj 2012 www.instore.ba

vox populi